GRKA SINTAKSA

Reenice dijelimo na jednostavne i sloene. Sloene reenice pak dijelimo na nezavisno sloene i zavisno sloene.

NEZAVISNO SLOENE REENICE

1. Sastavne reenice
- Sastavljaju se zbog nekog zajednitva
- Veznici:
1) i, te, takoer, pa, dapae
2) i
3) () i, ni, niti
4) niti
-

Naini: U sastavnim reenicama dolaze naini samostalnih reenica i to:

indikativ, konjuktivi (deliberativni, jusivni, adhortativni, prohibitivni), optativ
(potencijalni ili kupitivni) i svi imperativi.

2. Rastavne reenice
-

Rastavljaju se po neemu od glavne reenice

Veznici:
1) ili
2) bilo bilo

Dolaze naini samostalnih reenica

3. Suprotne reenice
- Suprotstavlja se radnji glavne reenice
- Veznici:
1) a, ali
2) opet
3) ali, nego
4) ali
-

5)
6)
7)

pa ipak
ipak
ali

Dolaze naini samostalnih reenica

4. Zakljune reenice
- Zakljuuje radnju glavne reenice
- Veznici:
1)
2)
Ta, dakle
3)
4)
5)
1

- Dolaze naini samostalnih reenica

5. Objasnidbene reenice
- Objanjavaju glavnu reenicu
- Veznik: ta, naime
- Dolaze naini samostalnih reenica
ZAVISNO SLOENE REENICE
Glavni glagolski oblici: indikativ apsolutni (prezent, futur, perfekt), svi konjuktivi, optativ potencijalni
(potencijal sadanji), svi imperativi.
Sporedni glagolski oblici: indikativ relativni (indikativ preterita: imperfekt, aorist i pluskvamperfekt), preterit
+ (potencijal proli), historijski prezent (koritenje prezenta pri pripovijedanju dogaaja u prolosti).
Naini u zavisnim reenicama:
1) Ako je u glavnoj reenici neko od glavnih glagolskih oblika, u zavisnoj stoje naini samostalnih
reenica
2) Ako je u glavnoj reenici neko od historijskih glagolskih oblika, u zavisnoj MOE umjesto indikativa
ili konjuktiva (sa ) stajati kosi optativ (bez ) koji se prevodi indikativom.

1. Izrine reenice (veu se uz verba dicendi i sentiendi)

b) da
c) Naini:
a) pravilo 1)
b) pravilo 2)

a) Izriu misao subjekta glavne reenice

b) Poinju veznicima:
a) da

2. Uzrone reenice
b) zato da
c) Naini:
a) pravilo 1)
b) pravilo 2)

a) Izriu uzrok glavne reenice

b) Poinju veznicima:
a) , budui da
c) , , , jer

3. Upitne reenice
a) Govore o emu se pita subjekt u glavnoj reenici
b) Poinju:
a) Upitnim zamjenicama
1. koliki?
2. kakav?
b) Upitnim prilozima
1. kako?
2. gdje?
3. kada?
4. kamo?
5. odakle?
c) Naini:
a) pravilo 1)

3. koje dobi, kako znatan?

4. tko?

c)
4.
5.
6.
7.

Upitnim esticama

li
da li ili

da li ili

da li ili

b) pravilo 2)

4. Namjerne (finalne) reenice

Izraavaju namjeru ili cilj glavne reenice. Prije namjerne reenice, u glavnoj reenici stoje izrazi:
,
Poinju veznicima:

da


Ako je reenica negativnog smisla, vezniku se dodaje
c) Naini:
Ako se u glavnoj reenici nalazi neki od glavnih glagolskih oblika onda u zavisnoj dolazi
konjuktiv, bez zato jer iza veznika ovih reenica ne moe biti
Ako se u glavnoj reenici nalazi neki od sporednih glagolskih oblika , onda u zavisnoj dolazi
optativ (bez
Ako je u glavnoj reenici neko historijsko vrijeme (preterit), iako je to sporedni glagolski
oblik, ponekad u zavisnoj poslije njega dolazi konjuktiv da bi naglasio prijanju namjeru
subjekta glavne reenice.

Reenice uz verba timendi (izrazi bojazni) podvrsta namjernih reenica

a) Izraavaju strah subjekta glavne reenice
Dolaze uz izraze:
1) bojim se
2) bojim se
3) opasnost je
4) strano je
Poinju veznikom: (koji prevodimo: da e biti), negacija je (da

b)
nee biti).
c)

Naini: - ako se neto moglo/moe dogoditi konjuktiv / optativ

- neto e se dogoditi
indikativ futura
- ve se dogodilo
indikativ aorista / pluskvamperfekta
- neto se ve dogaa
indikativ prezenta
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Reenice uz verba curandi (izrazi brige) podvrsta namjernih reenica

a) Izraavaju zabrinutost subjekta glavne reenice
Dolaze uz izraze:
stalo mi je
brinem se
brinem se
sve inim da
brinem se
3

b) Poinju sa veznicima: da.

c) Naini: konjuktiv i optativ, po pravilu namjernih reenica. U 80% sluajeva u zavisnoj dolazi
indikativ futura.

4. Posljedine reenice
a) Izraavaju posljedicu radnje glavne reenice
b) Poinju veznicima: da, (tako) da
c) Naini: ako je posljedica stvarna dolazi indikativ
ako je posljedica mogua, dolazi infinitiv kao predikat, i to ako je:
1)
2)
3)
4)

posljedica naumljena
iza komparativa
iza negativne ili pogodbene glavne reenice
pod pogodbom

5. Pogodbene reenice
a) Izraavaju uvjet glavne reenice
b) Temeljni veznik je: ako, kad god
Kod ovih reenica zavisna se reenica naziva protaza, a glavna apodoza. Veinom dolazi prvo protaza,
a potom apodoza. Ove se reenice dijele na:
Realne: Izraavaju stvarnu pogodbu
1) Za prolost u protazi i apodozi stoji indikativ preterita
2) Za sadanjost indikativ prezenta
3) Za budunost indikativ futura.
Eventualne: Izraavaju realnu mogunost s obzirom na ishod.
1) Postoji eventualna futurska reenica kojoj u protazi stoji konjuktiv sa a u apodozi
indikativ futura.
2) Postoji iterativna eventualna reenica za sadanjost i za prolost. Kod prole, u apodozi stoji
indikativ preterita, a u protazi optativ. Kod sadanje, u apodozi stoji indikativ sadanji, a
u protazi konjuktiv.
Potencijalne: Izraavaju mogunost: postoje za sadanjost i prolost. U sadanjoj u apodozi optativ
s , a u protazi + optativ. Kod prole, u apodozi stoji preterit s , a u protazi + preterit.
Irealne: postoje za sadanjost i za prolost. Kod sadanje, u apodozi stoji imperfekt + , a u
protazi + preterit. Kod prole, u apodozi stoji aorist ili pluskvamperfekt s , a u protazi +
preterit

6. Dopusne reenice
4

a) Radnja se vri mimo volje subjekta glavne reenice

b) Veznici

iako, premda, makar, mada

c) Naini: povode se za pogodbenim reenicama

Ako se izraava stvarnost
indikativ
Oekivano ili eventualno

konjuktiv

Mogue ili potencijalno

optativ

Nemogue ili irealno

preterit +

7. Vremenske reenice
a) izraavaju vrijeme zbivanja radnje glavne reenice
b) poinju veznicima:
i. kad
ii. kad, poto
iii. kako, im
iv. ' otkako
v. dok ne
vi. prije nego
c) naini:
i. Ako se kazuje zbiljna (sadanja ili prola) radnja, u njima stoji indikativ.
ii. Ako ima znaenje pogodbene protaze eventualnog oblika, u njima dolaze naini eventualne
protaze.
Nakon veznika dolazi infinitiv kao predikat.

8. Odnosne reenice
a) Pokazuje odnos sa jednom rijeju ili cijelom glavnom reenicom
b) Poinju:
i. Odnosnim zamjenicama:
1. koji, koja, koje
2. koji god, koja god, koje god
ii. Odnosnim prilozima:
1. gdje
2. gdje
3. , odakle
4. kamo
5. kad
6. u koje doba
5

7. , kako, kao to
8. , kuda
c) Naini:
i. Ako pokazuju pravi odnos, nazivaju se paratetike relativne reenice. U njima dolaze naini
samostalnih reenica.
ii. Ako pokazuju pogodbu u njima stoje naini pogodbenih protaza, ovisno koju vrstu pogodbe
pokazuju: realna, eventualna, potencijalna i irealna (vidi Pogodbene re.)