Sie sind auf Seite 1von 6

d.o.o.

PROJEKTIRANJE I ZASTUPANJE

DRVENE VENTILIRANE FASADE



Drvo je prirodan, ekoloki ist materijal koji je vrlo postojan. Poznavajui i uvaavajui
njegove karakteristike moe postati izuzetno postojana obloga za proelja atraktivnog
izgleda koja se uklapaju u svako okruenje.

Popis navedenih primjera : 1. K. M. ARCHITEKTUR (obiteljska kua - Lindau, Njemaka) 2. DI BAYER/DI SCHARMITZER
(obiteljska kua - Greifenstein, Austrija) 3. ARCHIFACTORY.DE (obiteljska kua - Dortmund, Njemaka)

Avenija Dubrovnik 15, 10000 Zagreb, Hrvatska


Tel: +385 1 6529-626, fax: 6527-820, web: www.zoning.hr, mail: zoning@zoning.hr

d.o.o.

Moco proizvodni program drvenih fasada

PROJEKTIRANJE I ZASTUPANJE


Ugoaj topline kojom drvo zrai u interijeru moe se postii i u
vanjskom oblikovanju. Drvene ventilirane fasade nude idealan spoj ljepote
prirodnog materijala i odlinih fizikalnih svojstava zida.

Osnovno naelo funkcioniranja takvih fasada je razdvajanje
zatitnog omotaa (drvo) ventiliranim zranim slojem od ostalih dijelova
zida (toplinska i hidro izolacija, nosiva konstrukcija i unutarnja obloga).

Zbog provjetravanja unutar fasade poboljana je toplinska
uinkovitost zida i produen je vijek trajanja omotaa i nosive konstrukcije.
Drvena ventilirana fasada moe se postaviti na svaki tip zida. Osnovni
dijelovi su vanjska drvena obloga s podkonstrukcijom, ventiliran zrani
sloj, hidroizolacija, toplinska izolacija i konstruktivni zid. Podkonstrukcija
moe biti pocinana (metalna) ili drvena, a debljina ovisi o potrebnom sloju
toplinske izolacije.

Prednost drvenih fasada:
- otpornost
- ekoloka prihvatljivost- prirodni materijal
- atraktivnost izgleda (otmjen i topao izgled)

Oblikovanje:
- vertikalna i horizontalna postava
- otvorena ili zatvorena fuga
- veliki izbor profila

DRVENE VENTILIRANE FASADE


Razliiti tipovi drvenih fasada i nain spoja
(proizvoai Moco i Honka)

Sihga detalji metalnih spojeva


Ako se potuju neka osnovna pravila, drvo je
u eksterijeru iznimno trajno. Ta se osnovna pravila s
jedne strane odnose na izbor odgovarajuih vrsta drva,
koje spadaju u razliite razrede trajnosti, i s druge
strane na zatitu drva od navlaivanja zbog padalina ili
kondenzata. Ugroene dijelove graevine treba zatititi
mjerama fizike i konstrukcijske zatite.
Karakteristini presjek zida s drvenom vent. fasadom

NOSIVA KONSTRUKCIJA
TOPLINSKA IZOLACIJA
PAROPROPUSNA/VODONEPROPUSNA BRANA
VENTILIRANI SLOJ
ZAVRSNA DRVENA OBLOGA

Rothoblaas detalj drvene ventilirane fasade

DRVENE VENTILIRANE FASADE


ENERGETSKA OBNOVA POSTOJEIH OBJEKATA

Analize pokazuju da uvoenje suvremenih principa energetske uinkovitosti u
zgradarstvu omoguuje energetsku utedu od 50 do 70% u odnosu na dosadanju klasinu
gradnju. Rekonstrukcija postojeeg omotaa najuinkovitiji je nain poboljanja toplinskih
svojstava zgrade.


U dananje vrijeme potreba za utedom energije je vea nego ikad prije. Standardi
gradnje, kad je rije o toplinskoj zatiti su znatno postroeni. Taj trend e se nastaviti s
krajnjim ciljem gradnje objekata sa minimalnim gubitcima topline. Pitanje obnove starijih zgrada
je pitanje usklaenja s dananjim normama toplinske zatite objekata. Uinkovita energetska
obnova podrazumijeva u prvom redu podizanje kvalitete plata, ovojnice (vanjski zid, prozori,
krovne plohe). Kombinacija drvene ventilirane fasade i visoko kvalitetne stolarije u rekonstrukciji
jami znatno smanjenje trokova grijanja i hlaenja kao i nov atraktivan izgled objekta.

U vezi s tim termografija se dokazala kao pouzdana metoda kojom se tono lokaliziraju
toplinski mostovi i provode postupci tehniko-energetskog optimiranja. Na taj se nain uz pomo
posebne kamere beskontaktno mjeri toplinsko zraenje zgrade i grafiki prikazuje.

Slika prikazuje raspodjelu topline na povrinama, te procese koji se odvijaju ispod
povrine. Tako se mogu u tijeku saniranja popraviti vodovi tople i hladne vode, upljine i loe
izolirana spojna mjesta i na taj nain utedjeti na trokovima grijanja.
GRIJANJE PROSTORA 51%
OSTALO 12%

RASVJETA 7%

HLADNJAK 9%

KLIMATIZACIJA ZRAKA 7%

GRIJANJE VODE 14%

Termografski snimak dvojnog objekta - kvalitetno izvedena fasada (lijevo) i nedostatna izoliranost (desno)

Prosjena godinja potronja energije u


kuanstvu


Klasini zid od opeke debljine 29 cm s vanjskom bukom od 3 cm ima koeficijent
prolaza topline 0.96 W/m2K. Taj isti zid s dodanom toplinskom izolacijom od 10 cm, ventilirajuim
slojem i zavrnom oblogom od drva ima 0.27 W/m2K. Dakle, s novom fasadom toplinska se
svojstva zida poboljavaju vie od tri puta! Klasian prozor bez izo stakla i s obinim drvenim
doprozornicima 2-3 puta vie proputa toplinu u odnosu na nove modele s dvoslojnim i troslojnim
izo staklom.

Uspjenim objedinjavanjem ovih dvaju bitnih faktora znaajno se poboljavaju
fizikalna svojstva zgrade.