Seminarski rad i usmena prezentacija obraene strune teme uvjet su za ocjenu na

izbornim kolegijima Engleski jezik III i IV na diplomskom studiju.

UPUTE ZA PISANJE I OBLIKOVANJE SEMINARSKOG RADA
Svrha seminarskog rada
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu izabrane strune teme u pisanom obliku na
engleskom jeziku.
Izradom seminarskog rada student pokazuje sposobnost pismene obrade strune teme na
engleskom jeziku kao i sposobnost samostalnog sluenja aktualnom stranom strunom literaturom.
Ciljevi izrade seminarskoga rada su:
proirivanje i produbljivanje znanja iz sadraja nastavnog programa;
razvijanje sposobnosti jezinog izraavanja u pisanom obliku na engleskom jeziku te
sposobnost koritenja strunog vokabulara i jezinih struktura u jeziku struke;
razvijanje sposobnosti pisanja strunog rada na engleskom jeziku.

VANO!
S obzirom na navedene ciljeve, rad treba biti u cijelosti (sadrajno i jezino) vlastiti proizvod
autora pri emu valja posvetiti panju ispravnosti jezine produkcije. U tom cilju treba
koristiti rjenike (u hard copy ili on-line verziji) strunog i opeg jezika, a sve nedoumice ili
potekoe jezine prirode studenti imaju priliku razjasniti (te potom korigirati) s
nastavnikom tijekom konzultacija.
Radovi koji sadre vee dijelove teksta prepisane iz originalnih izvora nee biti prihvaeni.
Tema seminarskog rada
Temu seminarskoga rada treba izabrati u okviru tema obraenih tijekom nastave. Sukladno tome
ponueni tematski okvir obuhvaa sljedee teme:
1. za kolegij Engleski jezik III:
urbanizam, prostorno planiranje, krajobrazna arhitektura itd.
moderna arhitektura ( + jedan arhitekt ili graevina kao case study)
ekoloka i odriva arhitektura
2. za kolegij Engleski jezik IV:
prenamjena i revitalizacija ( + prezentacija jednog projekta kao case study);
moderna arhitektura ( + jedan arhitekt ili graevina kao case study)
recentna arhitektura (od 2000. do danas) ( + jedan projekt kao case study)
Izrada i predaja seminarskog rada
Student je duan u toku izrade svog rada doi barem jednom na konzultacije s nastavnikom i
donijeti radnu verziju svoga rada radi provjere ispravnosti naina obrade teme i jezinih korekcija.
U radnoj verziji student navodi i popis prouene literature, te druge izvore podataka koje namjerava
koristiti pri obradi teme i izradi rada.
Po zavretku student predaje seminarski rad u hard copy verziji nastavniku u vrijeme konzultacija
najmanje tjedan dana prije dogovorene prezentacije. Ocjenu nastavnik donosi na temelju kvalitete
izrade seminarskog rada ukljuujui i ispunjavanje svih traenih kriterija za njegovu izradu te
usmene prezentacije.
Upute za oblikovanje seminarskog rada:
Preporuljiv opseg seminarskoga rada je od 5-7 stranica istog teksta (bez vizualnih priloga).
Sadraj rada mora biti strukturiran u poglavlja s eventualnim potpoglavljima.
Rad mora sadravati sljedee dijelove redom kako slijedi:
1. naslovnicu koja sadri (odozgo prema dolje):

naziv sveuilita i naziv fakulteta (centrirano);

ime autora (centrirano);
naslov rada (centrirano, bold);
naznaku: SEMINARSKI RAD (centrirano);
naziv kolegija (lijevo),
ime nastavnika (lijevo); mjesto, mjesec i godinu predaje rada (centirano)
2. sadraj rada (daje uvid u stranice na kojima se nalaze poglavlja i potpoglavlja)
3. tekst rada (uvod, razrada i zakljuak) koji moe sadravati i razne vizualne priloge po elji
autora.
Uvod sadri osnovne naznake problemskih aspekata teme koja je predmet obrade
(definiranje teme rada; razlog izbora odreene teme za predmet prouavanja; cilj (to se obradom
teme nastoji postii, na to ukazati, dokazati itd.), nain obrade (metodologija) i naznake osnovne
strukture rada.
Razrada je sredinji i najopseniji dio rada kojemu se pristupa analitiki i istraivaki.
Zakljuak sadri krau sintezu iznesenoga te spoznaje i zakljuke autora do kojih se dolo
obradom teme.
4. obraeni novi struni i opi vokabular (natuknica s definicijom njezina znaenja na
engleskom i hrvatskim ekvivalentom)
5. popis strune literature
Popis strune literature treba sadravati to vie razliitih izvora, a osobito knjige i
monografije te strune i/ili znanstvene asopise itd. Izvorima s Interneta treba pristupati s oprezom
te provjeravati porijeklo stranica zbog moguih sadrajnih i osobito jezinih netonosti) te stoga ne
bi trebali pokrivati vie od 25 % ukupnih izvora. Ne koristiti Wikipediu. U popisu treba navesti
koritene jezine resurse u hard copy i/ili digitalnoj verziji kao to su rjenici, enciklopedije i sl. Njih
treba grupirati unutar posebne cjeline.
Numeracija: od uvoda do kraja rada.
Naslovi poglavlja: velika slova (bold)
Naslovi potpoglavlja: mala slova (bold)
Font: Times New Roman
Veliina pisma: 12 tipografskih toaka (s izuzetkom biljeki koje se piu manjim slovima (10
tipografskih toaka)
Prored 1,5 (s izuzetkom biljeki koje se piu bez proreda).
Margine: 2,5.
Sve ostale informacije vezane uz tehniko oblikovanje rada kao to su: nain strukturiranja
poglavlja i njihova numeracija, nain pisanja biljeki te nain navoenja bibliografskih jedinica treba
potraiti na:
virtual.arhitekt.hr/.../TULHOFER_kako%20napisati%20seminarski%20rad. Pdf