Bibliografija Bosansko-hercegovackih pisaca u 20.

stoljeu
Abdurezak
Hivzi
Bjelavac (Mostar, 8.
juni 1886.
- Zagreb, 25.
februar 1972.), bosanskohercegovaki knjievnik, publicist i prevoditelj.
kolovao se u Galata-saraju u Istanbulu, te radio kao inovnik u mnogim
mjestima BiH, a od 1941. u Zagrebu. Saraivao je novinarskim prilozima u
svim vanijim jugoslavenskim novinama izmeu dvaju svjetskih ratova, te
ureivao
asopise
Novi
vijek
i
Behar.
Pisao
je pripovijetke, drame i romane o ivotu bosanskohercegovakih Muslimana,
u kojima prikazuje tradicijski svijet koji iezava u sudaru sa zapadnjakom
civilizacijom.
DjelaSliice i profili (1911)

Pod drugim suncem (1918)

Minka (1917)

Aprilske kie

Ana Zolotti

Na kraju (1921)

Iahureni leptiri (1925)

Melika (1927)

Zidanje srenog doma (1934)

Muhammed (a.s.) (1942)

Istanbul (1944)

Carica Ahzer (1994)

amil Sijari je roen 13. septembra 1913. godine u selu ipovice kod
Bijelog Polja u Crnoj Gori. Osnovnu kolu je zavrio u Godijevu kod Bijelog
Polja, a potom od 1927. do1935. godine pohaa Veliku medresu kralja
Aleksandra u Skoplju iz koje je, radi politike aktivnosti, istjeran. kolovanje
nastavlja u Vranju i na tamonjoj gimnaziji maturira 1936. godine od kada
studira pravo u Beogradu. Diplomirao je 1940. godine, a za vrijeme 2.
svjetskog rata slubuje u Sarajevu, Mostaru, Bosanskoj Gradici i Banjoj Luci.
Za sekretara Suda narodne asti u Banjoj Luci izabran je 1945. godine,
potom je novinar lista "Glas" i dramaturg Narodnog pozorita u Banjaluci. U
Sarajevo prelazi 1947. godine, radi u redakciji lista "Pregled", potom je u
Glavnom odboru Narodnog fronta i redakciji "Zadrugara". U literalnu sekciju
Radio Sarajeva prelazi 1951. godine i tu ostaje sve odlaska u mirovinu 1983.
godine.
Umro je 6. decembra 1989. godine.
Djela[

"Ram bulja", 1953. pripovjetke,

"Naa snaha i momci", pripovjetke,

"Bihorci", roman,

"Kuu kuom ine lastavice", 1962, pripovjetke,

"Sablja", 1969. pripovjetke,

"Putnici na putu", 1969. pripovjetke,

"Kad djevojka spava", 1972. pripovjetke,

"Francuski pamuk", 1980.,

"Prie kod vode", 1982.,

"Rimski prsten", 1985.,

"Pripovijetke", 1987.

"Miris lia orahova", 1991.,

"Konak", roman,

"Mojkovaka bitka", roman,

"Carska vojska", roman,

"Zelen prsten na vodi", pripovjetke,

"Zapis o gradovima"

Enver olakovi bio je bosanskohercegovaki prozaik, pjesnik i prevodilac.

Prevodio je s maarskog i njemakog jezika, objavljivao je i strune tekstove
iz fizike i matematike, a radio je kao profesor, pozorinireiser, korektor i
urednik.
Studirao je matematiku i fiziku u Beogradu i Budimpeti, a historiju
u Zagrebu.
Pisati
je
poeo
kao djeak,
i
to
na
dva
jezika:bosanskom i maarskom.
U
periodu
do 1945.
objavio
je
vie pripovjedaka i eseja te roman Legenda o Ali-pai (1944), proao je
"krini put" od Bleiburga do Zagreba, poslije proganjan i onemoguavan da
objavljuje bilo ta osim prijevoda, a zna se da je bio anonimni prevodilac
djela Ervina Sinka s maarskog. Tek etvrt vijeka kasnije izalo je drugo
izdanje njegovog romana (1970), koji i jezikom i strukturom predstavlja veliko
umjetniko djelo iz Bosne i o Bosni. Ostavio je u rukopisu 5 romana, vie
pripovjedaka i pjesama.
Umro je 18. augusta 1976. od posljedica sranog udara.
Bibliografija

Legenda o Ali-pai, Zagreb, 1944, 1970, 1989; Sarajevo 1991, 1997,

1998.

Moja ena krpi arape, salonska komedija, 1943.

3

Mali svijet, Zagreb, 1991.

Gyula Illys, Poezija, Zagreb, 1971.

Zoltn Csuka, Moje dvije domovine, Sarajevo, 1972.

Zoltn Csuka, Poezija, Zagreb, 1975.

Zlatna knjiga maarske poezije, Zagreb, 1978.

Izabrane pjesme, Zagreb, 1990.

Lokljani. Iz Bosne o Bosni, Zagreb, 1991.

Bosni, Zagreb, 1998.

Ima pripovjetke, bajke, koje govore o stvaranju a inspirirane Kuranom!

Dzevad Karahasan

Bibliografija

Kazalite i kritika. Svjetlost. Sarajevo, 1980.

Kraljevske legende. Proza. Veselin Maslea. Sarajevo, 1980.

Kralju ipak ne svia se gluma. Drama. Sarajevo, 1983;

Strano je vani. Drama. Sarajevo, 1984.

O jeziku i strahu. Sarajevo, 1987.

Model u dramaturgiji. Omladinski centar. Zagreb, 1988.

Istoni diwan. Svjetlost. Sarajevo, 1989.

Vchodn dwn. Kalligram, Bratislava, 2007.

4

Misionari. Dvije komedije. Svjetlost. Sarajevo, 1989.

Stidna itija. Roman. Bratstvo-Jedinstvo. Novi Sad, 1989.

Stid nedjeljom. August Cesarec. Zagreb, 1991

Kua za umorne. August Cesarec, Zagreb, 1993.

Dnevnik selidbe. Duriex, Zagreb, 1993.

Louen se Sarajevem. Mlad fronta, Praha, 1995.

Al-Mukaffa, ARBOS. Celovec-Salzburg-Be 1994.

Povueni aneo, ARBOS. Celovec-Salzburg-Be 1995.

ahrijarov prsten. Bosanska rije, Sarajevo, 1996.

Koncert ptica. ARBOS, Be 1997

Forme

teatra

kao

artikulirana

forma

ivota (Herbert

Gantschacher), Be 2000.

Nono vijee, Profil internacional, Zagreb, 2005.

Gozba, ARBOS, Villach-Hradec-Salzburg 2005

Devad Karahasan - sabrana djela (Istoni diwan, ahrijarov prsten,

Sara i Serafina', Nono vijee'), Dobra Knjiga, Sarajevo, 2007;

Izvjetaji iz tamnog vilajeta. Dobra knjiga, Sarajevo, 2007;

Sjeme smrti. Sarajevo, 2012;

Nedzad Ibrisimovic

Kua zatvorenih vrata, 1964.

Najbolji asovniar na svijetu (radio-drama), 1967.

Pisac i njegova kreatura (radio-drama), 1968.

Zlatni most (radio-drama), 1968.

Ugursuz, 1968.

Zl krev, Odeon, Praha, 1976;

3. izd. V. Maslea, Sarajevo, 1982;

OGURSEZI. Perkhteu Musa Ramadani. Prishtine, Rilindija, 1988;

Ugursuz, Svjetlost, Sarajevo, 1984/1985;

Ugursuz, Svjetlost, Sarajevo, 1991;

Ugursuz, Preporod, Sarajevo, 1996;

Ugursuz, Svjetlost, Sarajevo, 1997;

Ugursuz, Publishing, Sarajevo, 1999;

Karabeg, 1971.

Prie, 1972.

Glas koji je pukao o Egidiju (radio-drama), 1974.

Izvor (radio-drama), 1977.

ivo i mrtvo, 1978.

Zmaj od Bosne, 1980.

Car si ove hevte, 1980.

amili tubakovi, 1984.

Nakaza i vila, 1986.

Drame, 1988.

Kua bez vrata i druge prie, 1989.

Braa i veziri, 1989.

Dva dana u Al-Akru, 1991.

Knjiga Adema Kahrimana ..., 1992.

Vzkzn ze dna noci: literatura Bosny a Hercegoviny v obklen

a vyhnanstv / Kniha Adema Kahrimana..., Mlad fronta, Praha, 1995;

Zambaci moje due, 1993.

Izabrana djela I - X.

Vjenik, 2005.

El-Hidrova knjiga, 2011.

Dervis Susic
Bibliografija 1925-1990)
1. Jabuani. Zadruno izdavako preduzee. Sarajevo,1950
2. S proleterima. Svjetlost. Sarajevo, 1950.
3. Mome iz Vrgorca. Seljaka knjiga. Sarajevo, 1953.
4. Ja, Danilo. Beletra. Sarajevo, 1960; - 2. izd. Veselin Maslea, 1963; Prijevod na njemaki. Zrich, 1967; - 3. izd. Veselin Maslea. Sarajevo,
7

1969; - En Danilo. Budapest, 1970; - Danilo und die Weltgeschichte.

Mnchen -Wien, 1966; - Jo, bosnoleku partyzant. Warszawa, 1975; Moskva, 1982; - Veselin Maslea. Sarajevo, 1983; - Osloboenje.
Sarajevo, 1984; - Svjetlost. Sarajevo, 1984/85; - Oslobodjenje.
Sarajevo, 1989.
5. Danilo u stavu mirno. Veselin Maslea. Sarajevo, 1961.
6. Teferi. Svjetlost. Sarajevo, 1963.
7. Kurir. Roman za djecu. Veselin Maslea. Sarajevo, 1964; 1969; 1976.
8. Drugarica istorija. Scenska igra za djecu. Narodno pozorite. Tuzla,
1965.
9. Pobune. Veselin Maslea. Sarajevo, 1966.
10.
Uhode. Svjetlost. Sarajevo, 1971; - Zalezovalci. Ljubljana, 1979; Univerzal. Tuzla, 1980; - Svjetlost. Sarajevo, 1982; - Osloboenje.
Sarajevo, 1989.
11.
Hoda
strah.
Svjetlost.
strach. Bratislava, 1977.

Sarajevo,

1973;

Hodza

12.

estine. Veselin Maslea. Sarajevo, 1976.

13.

Tale. Osloboenje. Sarajevo, 1980.

14.

Parergon. Biljeke uz roman Tale. Osloboenje. Sarajevo, 1980.

15.

. Izabrana djela. I-III. Univerzal. Tuzla, 1980.

16.
ar i mir. Hronika jednog mirnodopskog ljeta negdje u Bosni.
Knjiga I-II. Osloboenje. Sarajevo, 1983.
17.
Veliki vezir. Istorijska drama u dva dijela (est slika). Zajednica
profesionalnih pozorita. Sarajevo, 1984.
18.

Izabrana djela. Knjiga I-X. svjetlost. Sarajevo, 1985.

8

19.

A. triptih. Oslobodjenje. Sarajevo, 1985.

20.
Nevakat. Roman. Svjetlost. Sarajevo, 1986; - Kohe e lige.
Parktehu Sabedin Halit. Rilindija. Pritina, 1987.
21.

Listopad. Svjetlost. Sarajevo, 1987.

22.

Jesenji cvat. Drama. Osloboenje. Sarajevo, 1988.

23.
Drame. (Jesenji vrt; Veliki vezir; Posljednja ljubav Hasana Kaimije;
Baja i drugovi). Osloboenje. Sarajevo, 1988.
24.

Cvijet za ovjekoljublje. Osloboenje. Sarajevo, 1989.

25.

udnovato Osloboenje. Sarajevo, 1992.slovo A

Musa azim ati (Odak, 12. mart 1878. - Teanj 6. april 1915.) je bio
bonjaki pjesnik, roen u Odaku gdje je pohaao mekteb i osnovnu kolu, a
nakon oeve smrti i majine preudaje seli se u Teanj, ui brijaki zanat,
upisuje se u medresu i ui kod teanjskog muftije Mesud efendije
Smajlbegovia turski, arapski i persijski jezik. Godine 1898. odlazi u Carigrad,
gdje se upoznaje sa Osmanom ikiem, a ve slijedee godine vraa se kui i
potom tri godine slui vojsku u Tuzli i Budimpeti. Otuda ponovo odlazi u
Carigrad, gdje pohaa medresu Mektebi numuci terekki, a zatim prelazi u
gimnaziju. Usljed imovinskih neprilika vraa se u Sarajevo i tu upisuje
erijatsku sudaku kolu. Ve tada sarauje u brojnim listovima, ponajvie
u Beharu. Nakon to je zbog bohemskog ivota iskljuen iz internata,
preuzima urednitvo Behara, diplomira, odlazi u Zagreb, upisuje Pravni
fakultet, drui se s Matoem i Tinom i1910. godine vraa se u Bosnu, gdje u
vie mjesta (Bijeljina, Teanj, Sarajevo) slubuje da bi napokon preuzeo
asopis Biser uMostaru i sav se posvetio spisateljskom radu: pie pjesme,
eseje, kritike, prevodi brojne studije i knjige, za Kalajdievu Muslimansku
biblioteku. Ali, ve 1914. ponovo biva mobilisan, prebaen u Tuzlu, pa u
Orkeny u Maarskoj. Tada se razbolio od tuberkuloze, pa je poslije kratkog
lijeenja vraen u Teanj gdje umire. Na njegovom mezaru u Tenju stoji
isklesano: "Ovdje lei pjesnik odlinoga dara, koji nije traio asti ni iara,
ve boemski ivio i uvenstveno pjevo, dok ga smrt ne doprati do ovog
9

mezara." Mnoge kole u Bosni i Hercegovini nose njegovo ime meu kojima
je i teanjska Gimnazija "Musa azim ati".
Sva njegova djela su naknadno sabrana u dvije knjige: Izvorna poezija i
Izvorna i prevedena proza, pod nazivom Sabrana djela.

Resad Kadic
Read Kadi roen je u Sarajevu 1912. godine, gdje je stekao i svoje
obrazovanje. Od 1932-1941. radio je kao novinar u sarajevskom
"Jugoslavenskom listu", zatim i kao urednik sarajevskog sedminog lista
"Naa pravda" (1939-1940). Svoje prve radove - dvije prie - objavio je kao
devetnaestogodinji mladi u sarajevskoj "Literarnoj tampi".
Read Kadi spada u red vrlo plodnih pisaca. Najpoznatiji je po svome
"Mevlud"-u, za koji je dobio prvu nagradu na natjecaju Vrhovnog islamskog
starjeinstva 1963 godine [1], ali i po romanima i pripovijetkama natopljenim
islamskim duhom. Uz to, napisao je i vei broj akcionih i kriminalistikih, pa
ak i naunofantastninih romana. Devet takvih romana objavio je u Novom
Sadu, Beogradu i Sarajevu pod pseudonimom A. Radek.
Umro je u Sarajevu 1988., a po vlastitoj elji, sahranjen u Tenju. U povodu
20. godinjice njegove smrti, izdavaki centar El-Kalem je 2008. godine
tampao izabrana djela Reada Kadia u etiri sveska.[2]

Hadi Lojo

Mevlud

Ilhamijin put u smrt

Baeskijin posljedni zapis

Pripovijedanje o ljudskim sudbinama i pai Latasu

Gazi Husrev-beg

ivot i smrt hazreti Fatime

10

uri Mirza na pouku...

Muhamed Kondi bio je bosanskohercegovaki knjievnik.

U rodnoj Derventi zavrio je osnovnu i srednju kolu, dok je Filozofski fakultet,
Odsjek jugoslavenskih knjievnosti i srpskohrvatskog jezika, zavrio
u Sarajevu. Nakon studija radio je kao prosvjetni radnik i novinar u
Derventi, Prnjavoru, Slavonskom Brodu, Tuzli iTravniku. Dobitnik je nekoliko
nagrada i priznanja. Umro je 7. oktobra 1996. u Zenici.

Koga kriju knjige dugovanja", Sarajevo, 1972.

"No nema svjedoka", Sarajevo, 1979.

"Silicijum front", Sarajevo, 1982.

"ive muke", Sarajevo, 1983.

"Ham - Dagova osveta", Sarajevo, 1984.

"Uvjebavanje boli", Sarajevo, 1988.

"Limeni lijes za Salcburg", Zenica, 1989.

"Sunji", zbirka pripovjedaka, "Svjetlost", Sarajevo, 1991.

Rusmir Mahmutehaji (1948, Stolac), bosanskohercegovaki politiar i

pisac.

Biografija
Rusmir Mahmutehaji je roen 1948. godine u Stocu, gdje je zavrio
osnovnu kolu i gimnaziju. Diplomirao je 1973. na Elektrotehnikom fakultetu
Univerziteta u Sarajevu, a1975. magistrirao i 1980. doktorirao na
Univerzitetu u Zagrebu. Specijalizaciju je obavio 1982. u Meunarodnom
centru za teoretsku fiziku u Trstu, Italija, a postdoktorske studije1988. na
Katolikom univerzitetu u Leuvenu, Belgija.
11

Radio je kao istraiva i direktor u Institutu zatite na radu univerziteta u

Sarajevu, te kao direktor Instituta za ergonomiju istog univerziteta; od 1985.
do 1991. godine radio je kao profesor i dekan Elektrotehnikog fakulteta
Univerziteta u Osijeku, Hrvatska.
Od 1991. do 1992. godine bio je podpredsjednik Vlade Bosne i Hercegovine,
a od 1992. do 1994. ministar za energetiku, rudarstvo i industriju Bosne i
Hercegovine, kada je podnio ostavku. Bio je i lan savjeta univerziteta u
Sarajevu i Osijeku te predsjednik Komisije za drutvene djelatnosti Vlade
Bosne i Hercegovine.
Od 1992. godine predsjednik je bosanskohercegovakog komiteta CIGRE,
od 1996. predsjednik izdavakog savjeta asopisa "Dijalog", urednik asopisa
"Bosanskohercegovaka elektrotehnika", i "Blagaja". 1997. godine izabran je
za prvog predsjednika Meunarodnog foruma Bosna.
U uem naunom podruju objavio je preko stotinu strunih i naunih radova,
od kojih osam knjiga. Objavio je i sedamnaest knjiga autorske proze,
politikih i filozofskih eseja te prijevoda na bosanski jezik.

Djela[uredi | uredi izvor]

Krhkost; Sarajevo,Veselin Maslea, 1977.

Krv i tinta; Sarajevo, Veselin Maslea, 1983.

Zemlja i more; Sarajevo, Svjetlost, 1986.

iva Bosna: Politiki eseji i intervjui; I izd., Ljubljana, Osloboenje

International, 1994.

iva Bosna: Politiki eseji i intervjui; II izd., Ljubljana, Osloboenje

International, 1995.

Living Bosnia: Political Essays and Interviews; prev. Spomenka Beus i

Francis R. Jones; Ljubljana, Osloboenje International, 1996.

O nauku znaka; Sarajevo, DID, 1996.

12

Dobra Bosna; Zagreb, Durieux, 1997.

etrdeset kaligrafskih listova azima Hadimejlia; Sarajevo, DID,

1997.

Kriva politika: itanje historije i povjerenje u Bosni; Tuzla, Radio

Kameleon, 1998.

Rijei kao boje zdjela: Odrazi vjene mudrosti u sonetima Skendera

Kulenovia; Sarajevo, DID, 2000.

Sarajevski eseji: Politika, ideologija, tradicija; Zagreb, Durieux, 2000.

Prozori: Rijei i slike; Sarajevo, DID, 2000.

The Denial of Bosnia; prev. Francis R. Jones i Marina Bowder;

Pennsylvania, Penn State University Press, 2000.

Bosnia the Good: Tolerance and Tradition; prev. Marina Bowder;

Budapest, Central European University Press, 2000.

Words like wells of colour: Reflections of eternal wisdom in the Sonnets

of Skender Kulenovi; prev. Francis R. Jones, Milena Mari i Saba
Risaluddin; Sarajevo/ London, DID/ The Bosnian Institute, 2001.

Bosanski odgovor : O modernosti i tradiciji; Zagreb, Durieux, 2001.

Subotnji zapisi: S politikih razmea; Sarajevo, Buybook, 2002.

Sarajevo Essays: Politics, Ideology and Tradition; prev. Saba Risaluddin

et all; New York, State University of New York Press, 2003.

O ljubavi; Sarajevo, Buybook, 2004.

Mesdid: Srce smirenosti; Sarajevo, Buybook, 2004.

Benim

Gzel

Bosnam;

prev.

Yayinlari; Istanbul 2004.

13

Zeynep

Ozbek,

Gelenek

Learning From Bosnia: Approaching Tradition; prev. Francis R. Jones i

Saba Risaluddin; New York, Fordham University Press, 2005.

Una

risposta

bosniaca:

Modernita

tradizione;

prev.

Diletta

Bovino; Genova/ Milano, Marietti, 2005.

Une politique erronee: Lecture de lhistoire foi en la Bosnie; prev.

Mauricette Begi i Nicole Dizdarevi; Zagreb/Frankfurt, Durieux, Textor,
2005.

Malo

znanja,

drugome

muslimanskim

vidicima;

Izdanja

(Mostar, 6.
mart 1906 - Sarajevo, 8.
novembar 1987)
bio bosanskohercegovaki pripovjeda, dramatiar i folklorist.

je

Antibarbarus, Zagreb 2006.

Alija Nametak

Prvim novelistikim tekstovima javio se u zagrebakim knjievnim

asopisima
za
vrijeme
studija
(Knjievnik, Omladina, Savremenik, Vijenac, Hrvatsko
kolo).
Objavio
knjige Bajram
rtava (Zagreb, 1931), Dobri
Bonjani (Zagreb, 1937), Ramazanske
prie (Sarajevo, 1941), Za
obraz (Zagreb, 1942), Mladi
u
prirodi (Sarajevo, 1943), Dan
i
sunce (Zagreb,1944), Abdullahpaa u kasabi Sarajevo, 1945).
Intenzivno se bavio skupljanjem i objavljivanjem usmene knjievnosti i
etnografske grae. Zbog aktivnoga uestvovanja u kulturnom i knjievnom
ivotu za vrijeme NDH-a, osuen 1945. na petnaest godina zatvora, od ega
je odleao devet. Izopen iz bosanskohercegovakog knjievnog ivota,
ponovo je poeo objavljivati tek nakon dugogodinje utnje (Trava zaboravka,
Zagreb 1966. i Tuturuza i eh Meco, Zagreb 1978). Znaajan pripovjeda, koji
izvornim
darom
i
sjajnim
osjeanjem
jezika
u
svojim
najboljim novelamanadrasta ogranienja tradicionalistikih knjievnih i
ivotnih nazora. Punu i pravu recepciju Nametkove proze trajno je omela
njegova politika ekskomuniciranost i graanska marginaliziranost. U
knjizi Sarajevski nekrologij, objavljenoj posthumno (Zrich, 1994), Nametak
se pokazuje kao novovjekovni Baeskija - hroniar koji britkim jezikom i kroz
briljantne novelistike krokije, i toplo i ironino u isti mah, svjedoi o ivotu
tradicionalne sarajevske muslimanske sredine kao cijeloga jednog
14

paralelnog, zatajenog mikrokozmosa u vremenu epohalnih drutvenih i

politikih promjena (1961-1985).
Djela

Bajram rtava (Zagreb, 1931)

Dobri Bonjani (Zagreb, 1937)

Ramazanske prie (Sarajevo, 1941)

Za obraz (Zagreb, 1942)

Mladi u prirodi (Sarajevo, 1943)

Dan i sunce (Zagreb, 1944)

Abdullahpaa u kasabi (Sarajevo, 1945)

Trava zaboravka (Zagreb, 1966)

Tuturuza i eh Meco (Zagreb, 1978)

Sarajevski nekrologij (Zrich, 1994)

Knjiga vrtova 2002 druga godina!

Mesa Selimovic
Bibliografija

Uvrijeeni ovjek. Svjetlost. Sarajevo, 1947.

Prva eta. Zora. Zagreb, 1950.

Tua zemlja. Radnik. Beograd, 1957; - 2. izd. Veselin Maslea. Sarajevo,

1961; 1962; - 3. izd. Svjetlost. Sarajevo, 1962; 1965.

No i jutra. Knjiga snimanja. (Scenario). Bosna film. Sarajevo, 1958.

15

Tiine. Svjetlost. Sarajevo, 1961; - Prosveta. Beograd, 1965; - Svjetlost.

Sarajevo, 1970; 1971.

Magla i mjeseina. Svjetlost. Sarajevo, 1965; - 1967; - Megla in

meseina. Mladinska knjiga. Ljubljana, 1970.

Eseji i ogledi. Veselin Maslea. Sarajevo, 1966.

Dervi i smrt. Svjetlost. Sarajevo, 1966; 1967; 1967; 1968; 1969; 1970;
1971; 1972; 1973; 1974; 1977; 1980; 1982; 1984/85;Dervi i smrt.
Progres. Moskva, 1969; Dervi i smrt. Srpska knjievna zadruga. Beograd,
1969; 1972; - Dervi a smrt. Odeon. Praha, 1969; 1985; - Znanje. Zagreb,
1970; - Dervi a smr. Tatran. Bratislava, 1971; 2010; - Matica srpska.
Novi Sad, 1972; - kolska knjiga. Zagreb, 1974; - Der Derwisch und der
Tod. Volk und Welt. Berlin, 1973; 1975; - Derwi we mewt. Preveo na
arapski Dr. Ahmed Smailovic. Al-Qahira, 1975; Derwisz i mier. Prevela
Halina Kalita. PIW. Warszawa 1969; 2. izdanje 1977; - Dervi i smrt. Srpska
knjievna zadruga. Beograd, 1976; - Veselin Maslea. Sarajevo, 1977;
1981; 1983; 1987; - Dervi in smrt. Prevedel Janko Moder. Mladinska
knjiga. Ljubljana, 1978/79; - Dervi i smrt. Sloboda. Beograd, 1979; - Nolit.
Beograd, 1981; 1982; - kolska knjiga. Zagreb, 1980; Prosveta. Beograd,
1983; 1988; - Rad. Beograd, 1982; 1985; - Zavod za izdavanje udbenika
SR Srbije. Beograd, 1982; - Der Derwisch und der Tod. (Aus dem
serbokroatischen von Werner Creutzigert). Svjetlost. Sarajevo, 1987; Dervi i smrt. Svjetlost. Sarajevo, 1988.

Za i protiv Vuka. Matica srpska. Novi Sad, 1967; - Svjetlost. Sarajevo,

1970; 1972; - Sloboda. Beograd, 1979; 1981.

Pisci, miljenja, razgovori. Svjetlost. Sarajevo, 1970; - Sloboda. Otokar

Kerovani. Beograd, Rijeka, 1975; - Sloboda. Beograd, 1979; 1981.

Tvrava. Svjetlost. Sarajevo, 1970; 1971; 1972; 1974; 1980; 1980;

1984/85; 1985; 1988; 1989; - Maribor, 1972; - Tvrz. Odeon. Praha, 1974;
Twierdza. Prevela Maria Krukowska. Czytelnik. Warszawa 1976; - Pevnos.
Slovensk spisovate. Bratislava, 1976; - Veselin Maslea. Sarajevo, 1977;

16

1982; 1987; - Sloboda. Beograd, 1980; - Kultura. Beograd, 1980; Keshtjella. Rilindija. Prishtine, 1983.

Djevojka crvene kose. Svjetlost. Sarajevo, 1970.

Sabrana djela. Knj. I-VII. Svjetlost. Sarajevo, 1970; 1972; - Sloboda.

Otokar Kerovani. Beograd, Rijeka, 1975, knj. I-IX; 1976; - Sloboda.
Beograd, 1979, knj. I-X; 1981; - Beogradski graficki zavod. Beograd, 1981,
knj. I-X; 1983; 1986; 1988.

Ostrvo. Prosveta. Beograd, 1974; 1975; - Ostrvo. Prevedel Herman

Vogel. Mladinska knjiga. Ljubljana, 1979/80. - Ostrov. Pravda. Bratislava,
1982;

Sjeanja. Sloboda. Beograd, 1976; 1976; 1979; 1981; - Svjetlost.

Sarajevo, 1976.

Ketten a szigeten. Budapest, 1976.

Krug. Beogradski graficki zavod. Beograd, 1983; - Prev. Zagorka

Prisaganec-Todorovska. Naa knjiga. Skopje, 1988.

Alija Isakovi
(Bitunja kod Stoca, 15. januar 1932, - Sarajevo, 14. mart 1997), bonjaki
kulturni pregalac - romansijer, pripovjeda, radio-dramski, televizijski i
dramski pisac, putopisac, aforist, leksikograf i historiar jezika i knjievnosti.

Sunce o desno rame, roman, Matica srpska, Novi Sad, 1963.

Semafor, pripovijetke, Veselin Maslea, Sarajevo, 1966.

Prednost imaju koji ulaze, Svjetlost, Sarajevo,1971.

Graa za bibliografiju muslimanske knjievnosti 1883-1971, ivot,

XXI/1972,4,437-467; 5-6, 571-605; - BISERJE. Izbor iz muslimanske
knjievnosti, Stvarnost, Zagreb, 1972, str. 453-518.

17

Graa

za

bibliografiju

bosansko-hercegovakog

(1842-1970),

Hodoljublje, Svjetlost, Sarajevo, 1973, str. 516-538.

Bibliografija radova o Hasanaginici 1774-1974., Hasanaginica 17741974., Svjetlost, Sarajevo, 1975.

Taj ovjek, pripovjetke, Prva knjievna komuna, Mostar, 1975.

Krajnosti, drame, (To, Generalijum, Kraljevski sudbesi stol), Drame,

Svjetlost, Sarajevo, 1981.

Hasanaginica, drama, Sarajevo, 1982.

Jednom, putopisi, Prva knjievna komuna, Mostar, 1987.

Sunce

desno

rame,

1984/1985 (Savremena
Hercegovine, knj. 35.)

roman,

knjievnost

pripovjetke,
naroda

Svjetlost,

Sarajevo,

narodnosti

Bosne

Pobuna materije, roman, Svjetlost. Sarajevo, 1985.

Neminovnosti. Batina. Kritika. Univerzal, Tuzla, 1987.

Lijeve prie, Svjetlost, Sarajevo, 1990, - Prireena djela

Avdo Karabegovi Hasanbegov: Izabrane pjesme, Zora, Zagreb, 1967.

Biserje, Izbor iz muslimanske knjievnosti, Stvarnost, Zagreb, 1972.

Hodoljublje, Izbor iz bosansko-hercegovakog putopisa ( 1842-1970),

Svjetlost, Sarajevo, 1973.

Edhem Mulabdi: Izabrana djela. Knjiga I-II, Svjetlost, Sarajevo, 1974.

Hasanaginica, 1774-1974, prepjevi, varijante, studije, bibliografija,

Svjetlost, Sarajevo, 1975.

Hasanaginica (Hasanagaino)

1774-1974.,

Hercegovino, Sarajevo, 1975.

18

Esperanto

ligo

Bosnio

Osman - Aziz (Osman Nuri Hadi i Ivan Milievi): Izabrana djela,

Knjiga I-II, Svjetlost, Sarajevo, 1980.

Nasrudin Hoda, Anegdote, Svjetlost, Sarajevo, 1984; 2. izd. 1986.

Ahmed Muradbegovi: Izabrana djela, Knjiga I-III, Svjetlost, Sarajevo,

1987.

O nacionaliziranju muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana, Globus, Zagreb, 1990.

Biserje, Izbor iz muslimanske knjievnosti, Drugo, proireno izdanje.

Otokar Kerovani. Opatija, 1990.

Hamza Humo
se rodio 30. decembra 1895. godine u Mostaru gdje je pohaao mekteb,
osnovnu

kolu

gimnaziju. 1914.

godine

interniran

je

Maarsku

(Komarovo), a 1915. je mobiliziran u austrijsku vojsku. Do kraja rata je sluio

kao pisar i tuma u bolnici u Beu. Nakon rata vraa se u Mostar i maturira, a
potom odlazi na studij historije umjetnosti uZagreb, potom u Be i konano
u Beograd.
Od 1923. godine ureuje list Zabavnik, a od 1923. do 1931. urednik je
asopisa Gajret, a potom sve do rata novinar je Politike. Drugi svjetski
rat provodi u Cimu kod Mostara. Od1945. godine ureuje bonjaki list Novo
doba, potom je urednik Radio Sarajeva i direktor Umjetnike galerije. Po
motivima

romana Adem

abri snimljena

nazivom Koe.
Umro je u Sarajevu 19. januara 1970. godine.

Bibliografija
19

je

televizijska

serija

pod

Nutarnji ivot. Pjesme. Mostar, 1919.

Strasti. Pripovijetke. Beograd, 1923.

Grad rima i ritmova. Pjesme. Geca Kon. Beograd, 1924; - 2. izd.

Svjetlost. Sarajevo, 1975.

Sa ploa istonih. Pjesme. Beograd, 1925.

Grozdanin kikot. S. B. Cvijanovi. Beograd, 1927; - Seljaka knjiga.

Sarajevo, 1953; 1956; 1958; 1962; - Trunkener Sommer. Uebers. B.
Jaenchnichen. Berlin, 1958; - Frankfurt a/M, 1961; 1962; - Svjetlost.
Sarajevo, 1962; - Trunkener Sommer. Dortmund, 1968; - Grozdanin kikot.
Veselin Maslesa. Sarajevo, 1983; 1984; 1989.

Pod rvnjem vremena. Pripovijetke. Sarajevo, 1928.

Od prelaza na Islam do novih vidika. Rasprava. Sarajevo, 1928.

Sluaj Raba slikara. Novele. Sarajevo, 1930.

Pripovijetke. Srpska knjievna zadruga. Beograd, 1932.

Ljubav na periferiji. Pripovijetke. Beograd, 1936.

Zgrada na ruevinama. Roman. Beograd, 1939.

Za Tita. Pjesma. Sarajevo, 1946.

Pjesme. Sarajevo, 1946.

Hasan opanar. Pripovijetke. Sarajevo, 1947.

Adem abri. Svjetlost. Sarajevo, 1947; 1951.

Poema o Mostaru. Sarajevo, 1949.

Tri svijeta. Drama. Sarajevo, 1951.

20

Periieva ljubav. Pripovijetke. Sarajevo, 1952.

Izabrane pjesme. Svjetlost. Sarajevo, 1954; 1968.

Hadijin ma. Pripovijetke. Svjetlost. Sarajevo, 1955; 1964; 1967.

Sabrana djela. Knjiga I-VI. Izbor, redakcija i predgovor Muhsin Rizvi.

Svjetlost. Sarajevo, 1976.

Jablan do neba. Pjesme. Svjetlost. Sarajevo, 1980.

Izbor iz djela. Veselin Maslea. Sarajevo, 1982.

Skender Kulenovi
roen 2.

septembra 1910.

godine

u Bosanskom

Petrovcu,

je

bosanskohercegovaki knjievnik i akademik. Pisao je pjesme i poeme,

komedije, eseje, kritike, putopise, crtice, prie te romane. Umro je 25.
januara 1978. godine u Beogradu.
Bibliografija

Stojanka majka Kneopoljka, poema, 1945.,

komedije (Djelidba, Veera, A ta sad?), 1947.,

"eva", poema, 1952.,

Soneti, 1968.,

Divanhana, pripovijetke, 1972.,

Gromovo ule, prie za djecu,1975.,

arenka,prie za djecu,1975.,

Ponornica, roman, 1977.

21

Edhem
Mulabdi (1862, Maglaj - 29.
bosanskohercegovaki knjievnik.

januar 1954, Sarajevo)[1],

je

Biografija[uredi | uredi izvor]

Edhem

Mulabdi roen

je

u Maglaju 1862.

godine.

Tu

je

zavrio mekteb i rudiju i nakon toga zaposlio se kao inovnik. Godine 1887.
Mulabdi upisuje Uiteljsku kolu u Sarajevu i po njenom zavretku odmah
dobija posao u Brkom. Odatle biva premjeten u Sarajevo, gdje radi kao
nastavnik u Dural-mualimminu, u muslimanskoj vjerouiteljskoj koli. Iza toga
je perfekt konvikta Uiteljske kole, zatim nastavnik u erijatskoj sudakoj
koli i potom nadzornik osnovne kole. Uskoro biva izabran za narodnog
poslanika u Maglaju i na toj dunosti ostaje sve do januara 1929. godine,
poslije

ega

odlazi

Baagiem i Osmanom

u
Nuri

penziju.

Zajedno

Hadiem pokree

sa Safvet-begom
list

"Behar"1.

maja 1900 (urednik lista od 1901-06)[2], a 1903. osniva i drutvo "Gajret".

U svom dugom ivotu bio je prije svega prosvjetitelj, a onda i uspjean
knjievnik. Svoj prosvjetiteljski rad prenosi i na knjievno stvaralatvo.
Roman "Zeleno busenje" slovi kao najznajnije djelo ovog autora, ali i kao
prvi bonjaki roman[3]. "Nova vremena" je roman manjeg znaaja, ali
neosporan dokument za izuavanje tog dijela historije. Budui da je Mulabdi
i prvi bonjaki novelist, ne smijemo zaobii zbirku novela "Na obali Bosne".
Mnotvo lanaka i didaktikih tekstova ostalo je rasuto po asopisima koje je
pisac ureivao ili u njima saraivao. Zbog kontakata sa voama NDH, bio je
izopen, poslije Drugog svjetskog rata mu je sueno, te je ostao i bez svoje
penzije. Umro je u Sarajevu 29. januara1954. godine. Danas je Mulabdi
lektirski pisac i pomalo mu se vraa znaaj koji je imao za razvoj bonjake
kulture i prosvjete. Maglajska manifestacija "Mulabdievi dani kulture" u
cijelosti je posveena imenu i djelu ovog znaajnog knjievnika.
Bibiliografija[uredi | uredi izvor]

22

Romani[uredi | uredi izvor]

Zeleno busenje, roman iz doba okupacije Bosne i Hercegovine, Matica

Hrvatska, Zagreb, 1898[4]

Nova vremena, slika iz novijeg ivota u Bosni, Mostar, 1914

Pripovijetke[uredi | uredi izvor]

Nesretan unuk

"uro Prepelica"

"Aga i kmet"

"Lov"

"Tahiraga"

Crtice[uredi | uredi izvor]

"ehiti"

"Bajram"

"Kuni rahatluk"

"Uspomene u narodu"

Novele[uredi | uredi izvor]

"Kumovi"

"Garib"

"Nian"

"Zekonja"

"Tajno pismo"

23

Ostalo[uredi | uredi izvor]

Kod starog djeda

Osmanlija

Rukovjet ale, Sarajevo, 1893

Na obali Bosne (zbirka pripovijetki), Matica Hrvatska, Zagreb

Crtice, Sarajevo, 1907

Izabrane pripovijesti, Matica Hrvatska, Zagreb, 1944

Svak na posao, Sarajevo, 1934

Izabrana djela, Sarajevo, 1974

Ahmed Muradbegovi (Gradaac, 3. oujka 1898. - Dubrovnik, 15. oujka 1972.), hrvatski
i bonjaki knjievnik[1], dramaturg,novelist, pjesnik (ekspresionizam), pisac kazalinih djela
i pripovjedaka.
Djela

Haremska lirika, Zagreb, 1921.

Haremske novele, Zagreb, 1924.

Nojemova ladja, novele, Zagreb, 1924.

Majka, drama u tri ina, Zagreb, 1934.

Na Bojem putu, drama u tri ina, Novi Sad, 1936.

Svijet u opancima, pripovijetke, Beograd, 1936.

U vezirovim odajama, novele, Sarajevo, 1941.

Husein-beg Gradaevi, drama iz tri ina, Sarajevo, 1942. (Za ovu dramu je dobio
najvea priznanja.)
24

Omer-Paa Latas u Bosni 1850.-1852., Zagreb, 1944.

Ljubav u planini, drama iz tri ina iz narodnog ivota s igranjem i pjevanjem,

Sarajevo, 1944. (Ova drama je posluila za libreto opere Jakova Gotovca "Morana")[2]

Zija Dizdarevi
roen je u Vitini kod Ljubukog 18. februara 1916. godine, ali su njegovo djetinjstvo i
mladost vezani za Fojnicu, gdje se njegova porodica preselila 1920.
Po zavretku osnovne kole, 1926. godine upisao se na Niu erijatsku
gimnaziju u Sarajevu i zavrio je 1930. Godinu dana kasnije poao je u Uiteljsku kolu u
Sarajevu i zavrio je 1936. sa odlinim uspjehom. Kao srednjokolac objavio je prve
knjievne radove, uestvovao je u akim trajkovima zbog ega je hapen. Godine 1937.
upisao se na studij pedagogije u Beogradu, gdje je objavljivao knjievne radove u brojnim
listovima, ali je uestvovao i u politikom djelovanju bosanskih studenata
u Beogradu i Zagrebu.
U prvoj godini Drugog svjetskog rata djelovao je kao ilegalac u Fojnici i Sarajevu. U proljee
1942. uhapen je u Sarajevu, dan prije odlaska u partizane, odveden u zloglasni ustaki
logor Jasenovac i odmah ubijen.
Djela

Posthumno, objavljene su mu knjige:

Pripovijetke (Svjetlost, Sarajevo, 1948),

Prosanjane jeseni (Depna knjiga, Sarajevo, 1959),

Sabrana djela (Svjetlost, Sarajevo, 1968),

Blago u duvaru (Zadrugar, Sarajevo, 1983)

Irfan Horozovi je roen u Banjoj Luci 27. aprila 1947. godine gdje je zavrio osnovnu kolu
i gimnaziju.

25

Bibliografija

.
1. Zveajsko blago. Pjesme. Glas, Banja Luka 1969.
2. Ruiasta uiteljica. Dramolet. Narodno sveuilite "Boidar Maslari", Osijek 1970.
3. Talhe ili edrvanski vrt. Proze. BC, Zagreb 1972; 2. proireno izdanje, Svjetlost,
Sarajevo 1991; 3. izdanje Sarajevo Publishing, Sarajevo 1997. I na esperantu:
Savez za esperanto BiH, Sarajevo Banja Luka 1991.
4. Soba. Groteska. Prolog. Zagreb 1970; 2. izd. Zajednica profesionalnih pozorita,
Sarajevo 1977.
5. Tanka katanka. Farsa za djecu. Djeije pozorite Banja Luka 1971.
6. Zadovoljtina. Drama za glasove. RadioZagreb 1972.
7. Salon gluhonijemih krojaica. Pripovijetke. Svjetlost, Sarajevo 1979.
8. Testament iz mladosti. Poezija. Glas, Banja Luka 1980.
9. eremet. Drama. Zajednica profesionalnih pozorita BiH, Sarajevo 1985.
10. Karta vremena. Prie/roman. "Veselin Maslea", Sarajevo 1983.
11.None ceremonije. Izabrane prie. Svjetlost, Sarajevo 1984/1985.
12. Vauvan. Roman za djecu. Klub "Ivan Goran Kovai", Biha 1986; 2. izd. "Veselin
Malea", Svjetlost, Sarajevo 1990; 3. izd. Bosanska rije, Wuppertal 1995; 4.
izd. Targa, Zagreb 1995; 5. izd. Bosanska rije, WuppertalAmsterdam
Sarajevo 2000.
13. Rea. Kratki roman. "Veselin Maslea", Sarajevo 1987.
14. Maioniar iz prijestolnice domina. Pripovijest za djecu. Glas, Banja Luka 1988; 2.
izd. 1990; 3. izd. Targa, Zagreb 1995: 4. Izd. Bosanska rije, Wuppertal
AmsterdamSarajevo 2000 (zajedno s Vauvanom).
26

15. Kalfa. Roman. Svjetlost, Sarajevo 1988.

16. Iluzionistov grob i lebdea ena. Prie. Prosveta, Beograd 1991.
17. Posuena reenica. Drama za glasove. RadioSarajevo 1991.
18. Prognani grad. Prie. Antibarbarus, Zagreb 1994.
19. Bosanski Palimpsest. Prie. Durieux, Zagreb 1995.
20. Slian ovjek. Roman. Bosanska knjiga, Sarajevo 1995.
21. Oblak ija lica prepoznajemo. Izabrane prie. Bosanska rije, WuppertalSarajevo
1997. drugo, promijenjeno izdanje, kod istog izdavaa 1999.
22. Knjiga mrtvog pjesnika. Poezija. Horus, Zagreb 1997. drugo, proireno izdanje,
Bosanska knjigaahinpai, Sarajevo 1999.
23. Inspektor vrtnih Patuljaka. Roman za djecu. Bosanska rije, WuppertalSarajevo
Amsterdam 1998.
24. Proba. Dramolet. Kamerni teatar 55. Sarajevo 1998.
25. Berlinski nepoznati prolaznik. Roman. Ljiljan, Sarajevo 1998.
26. Prodavnica noeva. Izabrane prie. Damad. Novi Pazar 1999.
27. Izabrane pripovjetke. Sejtarija, Sarajevo 2000.
28. Filmofil. Roman. Sejtarija, Sarajevo 2000.
29. Imotski kadija. Roman. Ogledalo, Sarajevo 2000.
30. Tri Sabahudina. Tragina komedija. Praizvedba u Kamernom teatru 55 u Sarajevu #
12. 2001.
31. Izabrane Igre. Drame. Svjetlost, Sarajevo 2000.
32. Budue svreno vrijeme. Poezija. DES, Sarajevo 2001.
27

33. " Inspektor vrtnih patuljaka 2001

28