Sakrij

Otvorena era turnira (eng. Open era) zapocela je 1968. godine kada se svih pet n
atjecanja spojilo u dana nji US Open koji se u to vrijeme odr avao u teniskom klubu
West Side u Forest Hillsu. Te iste godine turnir je postao po prvi puta otvoren
za sve profesionalne igrace tenisa, a na prvom turniru u otvorenoj eri natjecalo
se sveukupno 96 tenisaca i 63 tenisacice za sveukupni nagradni fond od 100 tisu
ca dolara.
Arthur Ashe - prvi tenisac koji je osvojio US Open u otvorenoj eri (1968. godine
) i prvi (i do danas jedini) afroamericki tenisac u povijesti koji je osvojio US
Open, Wimbledon i Australian Open.
Godine 1970. US Open postao je prvi Grand Slam turnir koji je zapoceo koristiti
pravilo odlucujuce igre (tzv. tie-break) u situaciji kada u setu dode do rezulta
ta 6:6 i danas je jedini takav turnir koji i u odlucujucem posljednjem setu tako
der koristi isto pravilo (ostali turniri u odlucujucem trecem setu u enskoj konku
renciji odnosno petom setu u mu koj konkurenciji nemaju pravilo odlucujuce igre ve
c igrac kako bi pobijedio mora osvojiti dvije igre za redom).
Godine 1973. US Open je postao prvi Grand Slam turnir koji je pobjedniku i pobje
dnici u pojedinacnoj konkurenciji omogucio osvajanje identicne kolicine novca (t
e godine pobjednik u mu koj pojedinacnoj konkurenciji John Newcombe i pobjednica u
enskoj pojedinacnoj konkurenciji Margaret Court osvojili su 25 tisuca dolara sva
ki).[3] Jo jednu inovaciju turnir US Open uveo je 1975. godine kada su postavljen
i reflektori na stadionu kako bi se omogucila igra po noci (prvi puta u povijest
i).
Nacionalni teniski centar USTA
Godine 1978. turnir se iz teniskog kluba West Side u Forest Hillsu (Queens) pres
elio u puno veci Nacionalni teniski centar USTA u Flushing Meadowsu (Queens), a
proces preseljenja takoder je ukljucivao i promjenu podloge na kojoj ce se igrat
i - sa zemlje na kojoj se igralo posljednje tri godine na beton. Jimmy Connors j
edini je tenisac u povijesti koji je osvojio US Open na sve tri podloge na kojim
a se turnir igrao (trava, zemlja i beton) dok je Chris Evert jedina tenisacica u
povijesti koja je turnir osvojila na dvije razlicite podloge (zemlji i betonu).
[3]
on Arthur Ashe koji mo e primiti 22.547 gledatelja, a koji se otvorio 1997. godine
. Ime je dobio prema Arthuru Asheu, poznatom afro-americkom tenisacu koji je pos
tao prvim igracem koji je osvojio US Open u otvorenoj eri 1968. godine. Drugi na
jveci stadion turnira je Louis Armstrong, slu beno otvoren 1978. godine. U razdobl
ju od 1978. do 1996. godine to je bio glavni stadion turnira. U jednom trenutku
stadion je mogao primiti 18 tisuca gledatelja, ali taj je kapacitet smanjen na 1
0.200 nakon to su maknute gornje tribine i nakon to je otvoren stadion Arthur Ashe
.[16] Treci po velicini teren je Grandstand kapaciteta 6.000 mjesta.
Godine 2011. otvoren je i sedamnaesti po redu teren s velikim televizijskim ekra
nima i elektronickom linijom koja omogucava igracima izazove na sudacke odluke.
Buduci se nalazi na zemlji, teren je prozvan The Pit. Danas teren mo e primiti do
3 tisuce gledatelja, a nalazi se u jugoistocnom dijelu zdanja na kojem se komple
tan US Open igra.[17] Tereni 4, 7 i 11 imaju kapacitet preko tisucu mjesta.
Svi tereni na kojima se igraju mecevi US Opena su osvijetljeni to omogucava telev
izijsko pracenje kompletnog turnira tijekom prime-timea kako bi se postigla to ve
ca gledanost. Navedeno je jako dobro iskoristila americka televizijska mre a koja
je iskoristila svu svoju moc kako bi ensko finale prebacila na subotu navecer zbo
g postizanja maksimalne gledanosti svojih televizijskih kanala.
Godine 2005. na svim terenima US Opena postavljena je posebna plava podloga kako
bi se putem televizije lak e mogla pratiti loptica tijekom igre; vanjski tereni o
stali su zelene boje.[18] Na turniru 2006. godine kompleks je dobio ime USTA Bil
lie Jean King National Tennis Center u cast biv e tenisacice Billie Jean King koja

je turnir osvojila cetiri puta.

Izazovi linijskih odluka
Godine 2006. US Open je uveo mogucnost instantne reprize netom zavr enih poena kak
o bi se, na zahtjev igraca i igracica, eventualno preispitale sumnjive linijske
odluke sudaca (tzv. challenge). Prema mnogim strucnjacima dogadaj koji je prevag
nuo u korist uvodenja ovakvog nacina odlucivanja dogodio se tijekom US Opena 200
4. godine, tocnije meca izmedu Serene Williams i Jennifer Capriati tijekom kojeg
a su mnoge upitne sudacke odluke done ene u korist Capriati.[19] Svaki igrac ima u
jednom setu pravo na tri izazova uz jedan dodatni u slucaju da se set odlucuje
u tie-breaku (odlucujucoj igri). Ako se poka e da je izazov bio opravdan, igrac za
dr ava pravo na daljnje izazove tijekom seta, a ako se ispostavi suprotno, igrac g
ubi jedan izazov po setu. Instantna repriza netom odigranog poena u pocetku je b
ila omogucena samo na dva glavna stadiona (Ashe i Armstrong), ali je od 2009. go
dine dostupna i na stadionu Grandstand.
Nakon to igrac zatra i izazov (tzv. challenge) na velikom ekranu krece 3D kompjuter
ska animacija koja zahvaljujuci mnogobrojnim videokamerama prati lopticu pa igra
ci, suci, publika na stadionu, ali i ona pred malim ekranima mogu istovremeno vi
djeti je li sudacka odluka bila ispravna ili ne. Tijekom US Opena 2011. godine 2
9.78% izazova tenisaca i 30.2% izazova tenisacica pokazalo se ispravnima.[20]
Posjecenost turnira
2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005.
2004.
713.642
713.026
710.803
658.664
712.976
721.059
720.227
715.587
640.000
659.538
631.870
Izvori: US Open,[21] Gradsko sveucili te u New Yorku (CUNY)[22]
Trenutacni prvaci
Vista-xmag.pngPodrobniji clanak o temi: Popis pobjednika US Open - pojedinacna k
onkurencija-mu karci
Marin Cilic pobjednik u mu koj pojedinacnoj konkurenciji 2014. godine. To je b
ila njegova prva Grand Slam titula i ujedno prvo osvajanje turnira US Open.
Serena Williams pobjednica u enskoj pojedinacnoj konkurenciji 2014. godine. T
o je bila njezina osamnaesta Grand Slam titula i esto osvajanje turnira US Open (
trece za redom).
Bob Bryan clan pobjednickog para u mu koj konkurenciji parova 2014. godine. To
je bila njegova esnaesta titula u parovima i peto osvajanje turnira US Open.
Mike Bryan clan pobjednickog para u mu koj konkurenciji parova 2014. godine. T
o je bila njegova esnaesta titula u parovima i peto osvajanje turnira US Open.
Ekaterina Makarova clanic:3, 6:4
enski parovi Zastava Ruske Federacije.svg Ekaterina Makarova
Zastava Ruske Federacije.svg Elena Vesnina
Flag of Switzerland.svg Martina
Hingis
Flag of Italy.svg Flavia Pennetta
2:6, 6:3, 6:2
Mje oviti parovi
Flag of India.svg Sania Mirza
Flag of Brazil.svg Bruno Soares
Flag of the United States.svg Abigail Sp
ears
Flag of Mexico.svg Santiago Gonzlez
6:1, 2:6, [11:9]
Nagradni fond turnira
Sveukupni nagradni fond za US Open 2013. godine iznosio je 34.252,000 dolara to j
e otprilike za 10 milijuna vi e od turnira koji se odr ao 2012. godine.[23] Nagradni

fond turnira rasporeduje se na sljedeci nacin:[24]

Natjecanje
P
F
PF
CF
4K
3K
2K
1K
K3
K2
K1
Ukupno
Pojedinacna konkurencija
128 sudionika $1.900,000
$950.000
$475.000
$237.500
$120.000
$65.000
$37.000
$23.000
$8.638 $5.775 $3.000 $9.406,000
Parovi*
64 sudionika
$420.000
$210.000
$105.000
$50.000
$26.000
$16.000
$11.000
$3.712,000
Mje oviti parovi*
32 sudionika
$150.000
$70.000
$30.000
$15.000
$10.000
$5.000 $500.000
1300
780
430
240
130
10
Rekordi
Rekord Era
Igrac(i)
Broj osvojenih turnira Godine
Mu ka konkurencija od 1881. godine
Pobjednik najveceg broja turnira u mu koj pojedinacnoj konkurenciji
Prije 19
68. godine:
Flag of the United States.svg Richard Sears
Flag of the United States.svg Bill Larned
Flag of the United States.svg Bill Tilden
7
1881., 1882., 1883., 188
4., 1885., 1886., 1887.
1901., 1902., 1907., 190 Holcombe Ward 6
1882., 1883., 1884., 1885., 1886
., 1887.
1899., 1900., 1901., 1904., 1905., 1906.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Bob Bryan
Flag of the United States.svg Mike Bryan
5
2005., 2008., 2010., 201
2., 2014.
2005., 2008., 2010., 2012., 2014.
Osvajac najveceg broja titula za redom u mu koj konkurenciji parova
Prije 19
68. godine:
Flag of the United States.svg Richard Sears
6
1882., 1883., 1884., 1885., 1886., 1887.
Nakon 1968. godine:
Flag of Australia.svg Todd Woodbridge
Flag of Australia.svg Mark Woodforde
2
1995., 1996.
1995., 1996.
Osvajac najveceg broja titula u konkurenciji mje ovitih parova Prije 1968. godi
ne:
Flag of the United States.svg Bill Tilden
Flag of the United States.svg Bill Talbert
4
1913., 1914., 1922., 192
3.
1943., 1944., 1945., 1946.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Bob Bryan
4
2003., 2004., 2006., 2010.
Osvajac najveceg broja titula (sveukupno: pojedinacna konkurencija, mu ki parovi i
mje oviti parovi)
Prije 1968. godine:
Flag of the United States.svg Bi
ll Tilden
16
1913.
1929. (7 pojedinacnih naslova, 5 mu kih parova i 4 m
je ovita para)
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Bob Bryan
9
2003.
2014. (5 mu kih parova i 4 mje ovita para)
enska konkurencija od 1887. godine
Pobjednica najveceg broja turnira u enskoj pojedinacnoj konkurenciji Prije 19
68. godine:
Flag of Norway.svg/Flag of the United States.svg Molla Bjurstedt
Mallory
8
1915., 1916., 1917., 1918., 1920., 1921., 1922., 1926.
Nakon 1968. godintula u konkurenciji mje ovitih parova Svih vremena: Flag of
the United States.svg Margaret Osborne duPont
Flag of Australia.svg Margaret Court
8
1943., 1944., 1945., 1946., 1950
., 1958., 1959., 1960.
1961., 1962., 1963., 1964., 1965., 1969., 1970., 1972.
Prije 1968. godine:
Flag of te United States.svg Margaret Osborne duPont
8
1943., 1944., 1945., 1946., 1950., 1958., 1959., 1960.
Nakon 1968. godine:
Flag of Australia.svg Margaret Court
Flag of the United States.svg Billie Jean King

Flag of the United States.sv

Najmladi pobjednik (pojedinacna konkurencija) Tenisaci:
Flag of the Unit
ed States.svg Pete Sampras
19 godina i 1 mjesec[27]
Tenisacice:
Flag of the United States.svg Tracy Austin
16 godina i 8 mj
eseci[27]
Najstariji pobjednik (pojedinacna konkurencija)
Tenisaci:
Flag of
the United States.svg William Larned
38 godina i 8 mjeseci[27]
Tenisacice:
Flag of the United States.svg Molla Bjurstedt Mallory 42 godin
e i 5 mjeseci[27]
Izvori
DecoTurf Tournaments
"National Lawn-Tennis Tournament" (PDF), 14. srpnja 1881., pristupljeno 15. srpn
ja 2012.
Collins, Bud (2010). The Bud Collins History of Tennis, 2nd ed., str. 10, 452, 4
54, [New York]: New Chapter Press. ISBN 978-0942257700
Shannon, Bill (1981). United States Tennis Association Official Encyclopedia of
Tennis (Centennial edition), str. 237.
249., NY: Harper & Row. ISBN 0-06-0148969
"Tennis Tournament at Newport Again" (PDF), 4. veljace 1911., pristupljeno 16. s
rpnja 2012.
"Newport May Lose Tennis Tourney" (PDF), 17. sijecnja 1915., pristupljeno 16. sr
pnja 2012.
"Want Newport for Tennis Tourney" (PDF), 18. sijecnja 1915., pristupljeno 16. sr
pnja 2012.
"A Tennis "Solar Plexus`"" (PDF), 23. sijecnja 1915., pristupljeno 16. srpnja 20
12.
"Tourney Goes to New York", 6. veljace 1915., pristupljeno 16. srpnja 2012.
"'All-Comers' Tourney to be Restricted" (PDF), 7. veljace 1915., pristupljeno 16
. srpnja 2012.
"Newport Loses Tennis T
Otvori novi suradnicki racun
Prijavi se
Clanak
Razgovor
Citaj
uredi VE
uredi
Vidi stare izmjene
Glavna stranica
Kafic
Ispis/izvoz
Napravi zbirku
Preuzmi kao PDF
Inacica za ispis
Pomagala
?????
Bosanski
Catal
Ce tina
Dansk
Deutsch
????????
English
Esperanto

Espaol
Eestiesia
Italiano
???
Norsk bokml
Polski
Portugus
Romna
???????
Sicilianu
Scots
Srpskohrvatski / ??????????????
Simple English
Slovencina
Sloven cina
?????? / srpski
Svenska
?????
???
Trke
???????/tatara
??????????
Ti?ng Vi?t
Yorb
??Behal sa podobne ako n print. Be ci sa pocas behu znacne naklnali dopredu a s dl
hmi vysokmi krokmi, pomhajc si pritom rytmickmi vihmi pa a do v ky hlavy sa s otv
mi rtili do ciela.[1]
Antick tadin v Nemei

Na konci iesteho storocia pred Kr. olympijsk pretekri zacnali slvnostnm nstupom. Hel
odikovia potom vlo ili do amfory alebo prilby tabulky s menami sta iacich a vy rebovali
poradie ich miest na tartovej ciare. Ked boli u be ci pripraven, ozval sa signl truba
ca a hlsatel prectal men pretekrov a ich domovskch miest. Po novom signle trubaca sa
reteky zacali. Hellanodikovia nsledne po preteku vhlsili meno vtaza a jeho domovsk me
sto prostrednctvom hlsatela na tyri strany sveta. Odmenou olympijskho vtaza bol venie
c (kotinos) z posvtnej olivy, zvanej Kallistefanos, ( Co dva krsne vence") nachdzajcej
sa pri Diovom chrme. Veniec bol podla tradcie upleten z jedinej vetvicky, odstrihnu
tej zlatmi no nicami. Vtazov korunoval pred Diovm chrmom najstar z hellanodikov tzv.
lothets.[6]

Podla antickho autora Thukydida, be ci na najstar ch olympijskch hrch pretekali s psko

kolo ohanbia a neskr nah. Pripomna, e niektor barbari, predov etkm Aziati, pri zpase
xe maj tak psky e te aj za jeho cias a aj to, e star Grci mali kedysi vela spolocnho
rbarmi.[7] Starovek autor Pausanias, ktor v druhom storoc nav tvil Olympiu, uvdza, e
bol vybudovan na umelej terase z nanosenej zeme, na ktorej mali tie sedadl usporia
datelia hier. Oproti hellanodikov stl oltr z bieleho mramoru, pri ktorom sedela kn
a ka bohyne Dmtry. Bola to jedin ena, ktor sa mohla na olympijsk sta pozerat. Slobo
catm v tom nebrnili.[8](euskaraz bohemiarra) lau zatitan banatutako opera bat da,
Giacomo Pucciniren musikarekin eta Giuseppe Giacosa eta Luigi Illicaren italiera
zko libretoarekin, nortzuk 1845 eta 1849 bitartean, bost urtetan zehar El Corsar
io egunkarian argitaratutako Henry Murgerren Bohemiar bizitzaren eskenak izenbur
uko entregako eleberriaren atalak sinplifikatu eta batu zituzten. Puccinik Milan
go kontserbatorioko ikasle urteetan izan zituen bizipenak isladatzen ditu, non P
ietro Mascagnirekin gela bera konpartitu zuen.
La Bohme Turingo Teatro Region estreinatu zen 1896ko otsailak 1ean oraindik gazte
a zen Arturo Toscaniniren zuzendaritzapean. Opera honek harrera hotza izan zuen
hala publikoaren nola kritikaren partetik. Gaur egun, La Bohme opera errepertorio
estandarreko lanik nabarmenenetako bat da, eta mundu osoan gehien antzeztutako
laugarrena bezala agertzen da 2005-2010 eperako. 1946an, estreinatua izan eta 50

urtera, Toscaninik opera honen antzezpen bat zuzendu zuen NBCko Orkestra Sinfon
ikoarekin. Antzezpen hau, denbora igaro ondoren, diskoan eta compact discean arg
itaratu zen. Bere jatorrizko zuzendariak eginiko Pucciniren opera baten grabaket
a bakarra da (ikus Grabaketak sekzioa beherago).
Istorioaren jatorria
Bere azalaren arabera, La Bohmen libretoa Henri Murgerren Scnes de la vie de bohme
eleberrian oinarritzen da, 1840an Parisko Latindar Auzoan bizi diren bohemiar ga
zteak irudikatzen dituzten bieta bilduma bat. Ohi eleberri deitzen zaion arren, e
z du istorio bateratu bat. Murger eta Thodore Barriren 1849ko antzezlanean bezala,
libretoa Rodolfo eta Mimren arteko harremanean zentratzen da, hauen heriotzareki
n amaituz. Lanean bezala, libretoak eleberriko bi pertsonaia, Francine eta Mim, M
imren pertsonaia bakarrean batzen ditu.
Libretoaren zati handi bat jatorrizkoa da. II. eta III. zatietako istorio nagusi
ak libretogileek asmatuak dira, soilik aipamen gutxi batzuekin Murgerren laneko
pertsonaia eta gertakarietara. I. eta IV. zatietako gertakari gehienek eleberria
jarraitzen dute, zenbait ataletako gertakariak uztartuz. I. eta IV. zatietako a
maierako eskenak (Rodolfo eta Mimrekin) operan eta eleberrian agertzen dira. Eure
n topaketaren istorioak leialki jarraitzen du eleberriko 18. atala, non ganbara
batean bizi diren maitaleak ez diren Rodolfo eta Mim, baizik eta Jacques eta Fran
cine. Mimren heriotzaren istorioa operan eleberriko bi atal ezberdinetatik sortze
n da, bata Francinen heriotzari buruzkoa eta bestea Mimrenari buruzkoa.ouvet nsaare
n kergueleninmerikarhupopulaatio on maailman toiseksi suurin. Kuvan yksil on EtelGeorgian saarelta.
Bouvet nsaarell
Bere azalaren arabera, La Bohmen libretoa Henri Murgerren Scnes de la vie de bohme
eleberrian oinarritzen da, 1840an Parisko Latindar Auzoan bizi diren bohemiar ga
zteak irudikatzen dituzten bieta bilduma bat. Ohi eleberri deitzen zaion arren, e
z du istorio bateratu bat. Murger eta Thodore Barriren 1849ko antzezlanean bezala,
libretoa Rodolfo eta Mimren arteko harremanean zentratzen da, hauen heriotzareki
n amaituz. Lanean bezala, libretoak eleberriko bi pertsonaia, Francine eta Mim, M
imren pertsonaia bakarrean batzen ditu.
relle vuonna 1928. Matkan tarkoituksena oli perustaa saarelle meteorologinen ase
ma, mutta saarelta ei lytynyt sille sopivaa paikkaa. Saseman sijaan saarelle rakenn
ettiin pieni vaja. Norvegia purjehti Bouvet nsaarelle jlleen marraskuussa 1929, jol
loin saaresta otettiin ensimmiset ilmakuvat ja viereiselle pienelle Larsyalle rake
nnettiin pieni vaja. Sek Bouvet nsaaren ett Larsyan vajat olivat tuhoutunet, kun Nils
Larsen kvi maaliskuussa 1931 Norvegialla Bouvet nsaarelle.[15] Vuoden 1929 retkiku
nta otti saarelta mys ensimmiset kivinytteet, joiden ansiosta geologi Olaf Holtedah
l mritteli saaren geologisia piirteit.[8]
Tutkimusaseman perustaminen ja suojelualueeksi
Norjalaiset eivt onnistuneet 1900-luvun alkupuoliskolla rakentamaan Bouvet nsaarell
e pysyv tutkimusasemaa. Norjan lisksi aseman rakentamista tutkivat mys Britannia (19
39 ja 1964) ja Etel-Afrikka (1955 ja 1966).[15]
Bouvet nsaari ja sit ymprivt merialueet julistettiin 1971 luonnonsuojelualueeksi. Saar
en luonto ja ymprist ovat sen ansiosta ymprivuotisessa suojelussa. Julistuksen myt sa
ari on mys turvattu teiden ja rakennusten rakentamiselta ja monilta muilta toimin
noilta, joihin kuuluu maaston muokkaamista.[7]
, sill on kuitenkin
Lesncke vedy je shrn teoretickch poznatkov tkajcich sa lesa a lesnho hospodrstva.
Broom icon.svg
Tento clnok alebo jeho cast si vy aduje pravu, aby zodpovedal vy iemu tandardu
vality.
Prosm, pozrite si sPatria sem tieto disciplny:

lesncka bioklimatolgia
lesncka biometria
lesncka botanika
lesncka dendrolgia
dendrometria
ekolgia lesa
entomolgia
lesncka environmentalistika
lesncka epistemolgia
lesncka fytogia

nuka o doe lesov

nuka o pestovan lesov
nuka o polovnctve
nuka o riaden lesnho hospodrstva
nuka o semenrstve
nuka o sklaSpanish Language Wiki.svg
Tento clnok je zatial vhonok . Pom Wi
ipdii tm, e ho dopln a roz ri .: Exploring Polar Frontiers: A Historical Encyclopedia
ta Barbara, Calirofnia: ABC-CLIO, 2003. ISBN 1-57607-422-6. Google-kirjat (viita
ttu 14.5.2015). (englanniksi)
Padilla, Allan & Zeller, Dirk & Pauly, Daniel: The Fish and Fisheries of Bouv
et Island . Teoksessa Palomares, Maria Lourdes D. & Pauly, Daniel (toim.): Marine
Fisheries Catches of SubAntarctic Islands, 1950 to 2010. Fisheries Centre Resear
ch Reports, 2015, 23. vsk, nro 1. Vancouver, B.C.: The Fisheries Centre, Univesi
ty of British Columbia. Artikkelin verkkoversio (pdf) Viitattu 6.6.2015. (englan
niksi)
Riffenburgh, Beau (toim.): Encyclopedia of the Antarctic. New York, NY: Rout
ledge, 2007. ISBN 978-0-415-97024-2. Google-kirjat (viitattu 17.5.2015). (englan
niksi)
Rognhaug, Magnus Hovind (toim.): Norway in the Antarctic. Troms: Norsk Polari
nstitutt, Framsenteret, 2014. ISBN 978-82-7666-308-2. Teoksen verkkoversio (pdf)
(viitattu 14.5.2015). (englanniksi)
Viitteet
A magyarorszgi romantikus ptszet jellemzoi

A romantika az ptszetben nehezen krlhatrolhat stlusfogalom; jellemzoi a klasszicizm

ejn, egyrtelmuen klasszicista pletekhez ktodve tunnek fel eloszr, eklektikus, klnf
jegyeket tvzo jellege pedig a historizls elofutrv teszi. Magyarorszgon ezen fell a
kai krlmnyek, illetve elsosorban Feszl Frigyes munkssgnak ksznhetoen a romantika ne
jelleget is lttt.
A pcsi szkesegyhz Pollack helyrelltsa utn

A romantikus ptszeti jellemzok kzl a legkorbban a gtizls jelentkezett Magyarorszg

8. szzad kzeptol. Jellemzo megjelensi helye a kert- s parkptszet volt, de ide szm
pcsi szkesegyhz Pollack Mihly-fle helyrelltst is. Ezt kvetoen a Dl-Nmetorszgb
dbogenstil , azaz flkrves stlus is teret hdtott
ezeket az pleteket a romn, a k
a biznci s az iszlm ptszet hatsa jellemzi. A romantika harmadik irnyvonalban a bar
okoks vonsok dominlnak.[1] Komrik Dnes szerint mindhrom irnyzatot kubusos, egyszeru
metrikus testeket hasznl tmegformls jellemzi.[2]

A fenti irnyzatok a klasszicizmus kso idoszakval egyidoben mr megjelentek a magyaror

szgi ptszetben. A 19. szzad kzepre felerosdnek a klasszicizmussal mint idegen stl
th Lajos) szembeni hangok, amely a romantikban egyre tbben a magyar nemzeti ptszet me
gteremtsnek lehetosgt ltjk. A muvszet csak akkor az, ha jellegzetes viszonyban ll

ovel, mint annak nemzetvel, a nemzetisg volt mindenkor a muvszet leggazdagabb forrsa
... Ha nagyokk akarunk vlni a muvszetben, valdi magyarokk kell vlnunk, ne utnozzuk s
gailag ms nemzetek muvszett
rta 1841-ben Henszlmann Imre.[3] Ezeket a remnyeket vg
l Frigyes muvszete teljesti be, aki a Vigadn a magyar npmuvszetbol mertett motvumvil
vzi a keleti ptszet stlusjegyeivel. (Ksobb, a szecesszi idejn Lechner dn is hason
rt, de teljesen eltro eredmnyre jut.) A mr stlus ptszet a nemzeti trekvsektol f
gjelenik a romantika idoszakban, elsosorban zsinaggkon.Sopronban s krnykn foglalkozt
tt Handler Nndor.[5] A pcsi Hans Petschnig tervei szerint plt a szekszrdi jvrosi tem
m (1865 68), valamint a mai Toldy Ferenc Gimnzium Budn. A csoportostsbl kilg Hild Jz
aki alapvetoen klasszicista mester, de lete vge fel a romantikval is kapcsolatba kerl
t nem kis rszt munkatrsa, Prokopp Jnos rvn.tek
4.1.1 A Pesti Vigad
4.2 Polgrhzak
Sarkady Istvn [8]
Bouvet nsaari
Bouvet nsaari
Bouvet nsaari kaako

Bouvet nsaari sijaitasvitieteilij Torstein Engelskjn jakoi Bouvet nsaaren 20 eliyhteis

10] jotka hn luokitteli kuuteen pluokkaan. Ensimmiseen ryhmn kuuluvat lhes elottomat
ueet. Lumen ja jn peittmill alueilla kasvaa joitakin kylmn tottuneita pieneliit. Ti
jttmt alueet sen sijaan ovat tysin elottomia. Tllaisia alueita on Nyrysan ylpuolell
villa lumivyryn pyyhkimill rinteill ja kraatterin sisll.[11]
Toisen ryhmn muodostaa kallioiden kasvillisuus meren roiskevyhykkeelt 400 metrin ko
rkeuteen. Kuivilla ja korkeintaan kohtuullisesti lintujen vaikutusalueella olevi
lla kallioilla kasvaa valtalajina joko kultajkli yksinn tai yhdess Lecania gerlachei
jkllajin kanssa. Kallioilla, joita linnut ovat runsaasti lannoittaneet, viherlevlaji
Prasiola crispa peitt alleen jklt.[11]

Rantakasvillisuus voidjia. Niist myssypingviini, kultatyhtpingviini, etelnmyrskylintu

, kapinmyrskyliitj, kyyhkyprionia, etelnkeijua, tummatyrskynpolkijaa ja etelnkihua on
tavattu 1900-luvun lopun tutkimuksissa. Saarella on aiemmin todettu pesivn mys jpin
gviini, isomyrskyliitj, lumimyrskyliitj ja etelntiira. Bouvet nsaarella tehdn niin h
n tutkimuksia, ett viimeksi mainitut lajitkin saattavat pesi edelleen saarella. Nid
en 12 lajin lisksi saarella epilln pesineen tai pesivn ohutnokkaprioneja ja etelnselk
kkeja. Lisksi saarella on nhty kesvierailuita 19 muulta lintulajilta.[10]

Linnuista etelnmyrskylintu on runsaslukuisin, ja jopa 100 000 yksil on arvioitu pes

ivn saaren rantakallioilla. Etelnmyrskylintuja on erityisesti Kapp Valdiviassa, Ka
pp Circoncisionissa, Nyrysassa ja saaren lounaisosissa Norvegiaoddenilta Rustadko
llenille. Kapp Circoncisionissa on Bouvet nsaaren suurin pingviiniyhdyskunta, joss
a 1989 1990 arvioitiin olevan 25 000 yksil. Koko saarella arvioitiin 1978 1979 olevan
117 000 ja 1989 1990 62 125 pingviini. Runsaslukuisimmat pingviinilajit ovat kultaty
htpingviini ja myssypingviini. Pingviinien mr vhentyi 1980-luvun aikana noin 4,8 pros
enttia vuodessa, ja 1990-luvun aikana kanta on pienentynyt ilmakartoitusten peru
steella vielkin nopeammin. Suurin syy pingviinien vhentymiselle on Nyrysassa kergue
leninmerikarhun runsaasti kasvanut mr. Merikarhut hiritsevt pingviinien pesint, aihe
avat lintujen loukkaantumisia ja kuolemia ja kyttvt niit ravinnokseen. Pingviinien mr
n kuitenkin vhentynyt mys saaren muissa osissa, vaikka kergueleninmerikarhuja ei n
iiss olekaan. Vhentymisen taustalla lieneekin mys muita tekijit. Saari on kansainvlis
sti trke lintualue (IBA).[10]
Bouvet nsaaren ympristn kalasto ei ole kovinkaan monipuolista. Pohjakaloja tunnetaan
mannerjalustan ja mannerrinteen ylosan alueelta vain 17, kun niit esimerkiksi Ete
l-Georgian saaren vesiss on 42. Selvsti runsaslukuisin pohjakalalaji on jahveniin kuu
luva Lepidonotothen larseni. Seuraavaksi eniten lytyy samoin jahveniin kuuluvia Lep
idonotothen nudifrons- ja Gobionotothen gibberifrons -lajeja.[13]

Selkrangattomia elinlajeja Bouvet nsaarelta on lydetty vain seitsemn, nelj punkkilajia

ja kolme hyppyhntislajia. Yleisimmt selkrangattomat ovat kuoripunkkeihin kuuluva Ala

skozetes antarcticus ja hyppyhntisiin kuuluva Cryptopygus antarcticus.[9]
Historia
Lytminen
Jean-Baptiste Bouvet de Lozier n tutkimusmatkoista tehty kartta, joka tehtiin melk
ein heti tmn saavuttua takaisin Ranskaan. Karttaan on merkitty Bouvet nsaaren Cap de
la Circoncision tyhjn, tuntemattoman alueen reunalle.

Bouvet nsaaren lysi 1. tammikuuta 1739 ranskalainen Jean-Baptiste Bouvet de Lozier,

ja saari nimettiin hnen mukaansa.[14] Bouvet merkitsi saaren sijainnin vrin, mink t
akia eivt James Cook, James Clark Ross eik Thomas Moore lytneet sit myhemmin. Ross pu
jehti vuonna 1843 noin 29 kilometri Bouvet nsaaren pohjoispuolelta ja Moore vuonna
1854 noin 24 kilometri sen itpuolelta.[15]
Brittiliset hylkeenpyytjt James Lindsay ja Thomas Hopper nkivat
1808. He luulivat lytneens uuden saaren, koska he olivat kaukana
oordinaateista. He nimesivt sen Lindsaynsaareksi. Yhdysvaltalainen
jamin Morrell lhetti 7. joulukuuta 1822 alipermiehens maihin. Se
nsimminen rekisterity maihinnousu.[15]
Bouvet nsaari valokuvassa vuodelta 1898.

saaren 6. lokakuuta
Bouvet n antamasta k
hylkeenpyytj Ben
oli Bouvet nsaaren e

Brittilinen hylkeenpyytj George Norris lysi 10. joulukuuta 1825 kaksi saarta. Ensimmi
sen saaren hn nimesi Liverpoolinsaareksi ja toisen Thompsoninsaareksi. Hn nousi ma
ihin Liverpoolinsaarelle, joka todennkisesti oli Bouvet nsaari, ja julisti sen kuulu
vaksi Yhdistyneelle kuningaskunnalle.[15] Britannian hallitus ei kuitenkaan missn
vaiheessa noudattanut julistusta, eik saarta ollut missn kartoissa merkitty Britann
ian omistukseksi.[16] Thompsoninsaari on jnyt mysteeriksi, sill vaikka siit on mys mu
ita havaintoja (muun muassa yhdysvaltalaiselta Joseph J. Fullerilta vuodelta 189
3), Carl Chun ei lytnyt siit jlki 25. marraskuuta 1898.[15] Chunin retkikunta oli ens
imminen, joka kartoitti Bouvet nsaaren.[9]
Norjalle
Norjalaisretkikunta ensimmisin maissa Bouvet n saarella vuonna 1927
Norjalainen liikemies Lars ja suojelualueeksi
Norjalaiset eivt onnistuneet 1900-luvun alkupuoliskolla rakentamaan Bouvet nsaarell
e pysyv tutkimusasemaa. Norjan lisksi aseman rakentamista tutkivat mys Britannia (19
39 ja 1964) ja Etel-Afrikka (1955 ja 1966).[15]
Bouvet nsaari ja sit ymprivt merialueet julistettiin 1971 luonnonsuojelualueeksi. Saar
en luonto ja ymprist ovat sen ansiosta ymprivuotisessa suojelussa. Julistuksen myt sa
ari on mys turvattu teiden ja rakennusten rakentamiselta ja monilta muilta toimin
noilta, joihin kuuluu maaston muokkaamista.[7]
Day, David: Antarctica: A Biography. Oxford: Oxford University Press, 2012.
ISBN 978-0-19-967055-0. Google-kirjat (viitattu 14.5.2015). (englanniksi)
Engelskjn, Torstein: Botany of Bouvetya, South Atlantic Ocean. II. The terrest
rial vegetation of Bouvetya. Polar Biology, 1987, 5. vsk, nro 2, s. 129 163. Norweg
ian Polar Institute.
Huyser, Onno: Bouvetya. Teoksessa Fishpool, Lincoln D. C. & Evans, Michael I.
: Important Bird Areas in Africa And Associated Islands. Cambridge: Birdlife Int
ernational, 2001. ISBN 1-874357-20-X. Bouvet nsaaren osuus kirjasta (pdf) (viitatt
u 7.5.2015). (englanniksi)
Mills, William J.: Exploring Polar Frontiers: A Historical Encyclopedia. San
ta Barbara, Calirofnia: ABC-CLIO, 2003. ISBN 1-57607-422-6. Google-kirjat (viita
ttu 14.5.2015). (englanniksi)
Padilla, Allan & Zeller, Dirk & Pauly, Daniel: The Fish and Fisheries of Bouv
et Island . Teoksessa Palomares, Maria Lourdes D. & Pauly, Daniel (toim.): Marine
Fisheries Catches of SubAntarctic Islands, 1950 to 2010. Fisheries Centre Resear
ch Reports, 2015, 23. vsk, nro 1. Vancouver, B.C.: The Fisheries Centre, Univesi

ty of British Columbia. Artikkelin verkkoversio (pdf) Viitattu 6.6.2015. (englan

niksi)
Riffenburgh, Beau (toim.): Encyclopedia of the Antarctic. New York, NY: Rout
ledge, 2007. ISBN 978-0-415-97024-2. Google-kirjat (viitattu 17.5.2015). (englan
niksi)
Rognhaug, Magnus Hovind (toim.): Norway in the Antarctic. Troms: Norsk Polari
nstitutt, Framsenteret, 2014. ISBN 978-82-7666-308-2. Teoksen verkkoversio (pdf)
(viitattu 14.5.2015). (englanniksi)

Viitteet
Bouvetya Miljstatus i Norge. 3.12.2014. Viitattu 14.5.2015. (norjaksi)
Roghnaug, s. 10.
Riffenburgh , s. 176 177.
Huyser, s. 114.
Engelskjn, s. 140 144.
Hofmeyr, G. J. G. & Krafft, B. A. & Kirkman, S. P. & Bester, M. N. & Lydersen, C
. & Kovacs, K. M.: Population changes of Antarctic fur seals at Nyrysa, Bouvetya.
Polar Biology, 2005, 28. vsk, nro 9, s. 725 731. Springer-Verlag. ResearchGate Vii
tattu 15.5.2015. (englanniksi)
Jones, Christopher D. et al.: Diversity, relative abundance, new locality record
s and population structure of Antarctic demersal fishes from the northern Scotia
Arc Islands and Bouvetya. Polar Biology, 2008, 31. vsk, nro 12, s. 1486, 1493. S
pringer-Verlag. Artikkelin verkkoversio (pdf) Viitattu 15.5.2015. (englanniksi)
Geographica maailmankartasto: maanosat, maat, kansat, s. 469. Almagest, 2008. IS
BN 978-3-8331-4130-0.
Mills, s. 96 98.
Day, s. 207.
Day, s. 209.
Day, s. 211.a jellemzo, hogy a klasszicizmus kiegyenslyozott gyakran monoton tago
lsa helyett jra hangslyt kapnak a (sarok)rizalitok, a 2 3 emeletes tlagmagassg pedig P
sten 3 4 emeletre no. A hangslyos, gymsorral kestett foprkny mellett nemegyszer szint
t jabb prknyok hzdnak a homlokzaton, gyakori elem a bejrat felett s a rizalitokban m
eleno erkly. Az ablakok kzt gazdag dsztssel vagy vakolatkvderezssel tltik ki. A ro
s lakhzak reprezentatv, nagyobb lptku fovrosi pldi a Mlts Hug tervei alapjn p
vcs Sebestyn hz, a Wieser Ferenc tervezte, rszletmegoldsaiban a velencei Ca d Ort id
er-hz (1855 57), valamint az Oswald-hz (V. Ndor utca 22.), amelynek 1846 47-ben Zofahl
Lorinc tervei alapjn elkszlt plett 1851-ben Feszl Frigyes, Gerster Kroly s Frey Laj
rvei szerint alaktottk t.

A romantika ptszhez mlt egyedi s hangulatos alkotsa az 1852-ben elkszlt Mzeum k

dapesten, Ybl Mikls korai remeke. A kismretu tjrhz hromszintes fohomlokzatt markns
, keleties mintzat prkny zrja le. Az elso emelet ht erklyt griffek tmasztjk al,
uklt formban a msodik emeletnl knykloprknyknt trnek vissza. A Magyar utcai homlok
bb, de dsztse visszafogottabb; az vegezett ablakokkal dsztett belso udvar itliai pal
t idz.

Mg Ybl Unger-hza a flkrves romantikhoz sorolhat, addig egyrtelmuen a gtizl irny

a velencei palotkat idzo Kirly utcai Pekry-hz, Brein Ferenc alkotsa 1847-bol. Ngyszi
s homlokzatt magas, gymvekkel tartott oromzat zrja le, finom s elegns rszlete az erk
sarokrizalit.

A Kerepesi ti Westermayer-hz 1867-ben Pan (Pn)[11] Jzsef tervei szerint pl barokkos r

mantikus stlusjegyekkel (1891-tol itt mukdik a hres Pannnia Szll).[12]

A vidki vrosokban jellemzoen a pesti lptknl kisebb, egy-ktszintes lakhzak pltek e

rszakban. A szmos, szerencssen fennmaradt plda kzl is kiemelkedik ignyessgvel a sze
Fekete-hz, amely Mayer Ferdinnd megbzsra Gerster Kroly tervei szerint plt 1857-ben.
okzata kis mrete ellenre is vltozatosan tagolt, elsosorban az angol gtikus ptszetet
elemekkel. Stlusban s lptkben is hasonl a szekszrdi Augusz-hz, Stann Jakab helyi
munkja, amely a kor egyik, gyorsan ismertt vlt plete, a trieszti Miramare-kastly hat

mutatja. Neogt jegyeket visel a soproni Handler Nndor egyik jellegzetes muve, a Vrk
ert krt 74. alatti ktszintes lakhz is.

Az tlagnl komolyabb ptsi

Ez a szcikk a Habsburg n 1840 1870 kztt jelen lvo, meghatroz stlusirnyzat; kron
g tmenetet kpez a klasszicista ptszet s a historizls kztt. Legjelentosebb mestere
ls s Feszl Frigyes; legfontosabb alkotsai a fti plbniatemplom, valamint a Pesti Vigad
Romantikus alkotsnak tekintheto a pesti Dohny utcai zsinagga is.

A romantikus pletek stlusnak meghatrozst gyakran megnehezti, hogy egy hzon tbbfl
elemei megjelennek. Jellemzoek a romn, biznci s iszlm stluselemek, a korai renesznsz
a jellemzo flkrves, illetve az iszlmbl eredo patkves nylsok, eroteljes vakolt kvd
nlata. Klnsen a kastlyptszetben meghatroz az angol (neo)gtikus ptszet hatsa,
a cscsves sisak vagy lapostetos, bstyaszeru tornyok, a prtzat megjelense.
stadion (od starogr. stad??d????, st?d??? stadiodromos, stadion) bola sta n be eck di
plna v starovekom Grcku.[1][2][3]

Beh na jedno stadion, t. j. na vzdialenost 192,27 metra, (600 olympijskch stp[4])

bol na olympijskch hrch jedinou sta nou disciplnou od zalo enia hier v roku 776 pred Kr
do roku 724 pred Kr., ked sa na hrch zaviedol dvojit beh ci e diaulos. (beh na dve
stadi).[1][2] Od zalo enia hier v Olympii a aj neskr sa beh na jedno stadion pova oval
za hlavn pretek. Menom vtaza tchto pretekov sa oznacovala cel olympida. Na olympijsk
h hrch sa v tejto disciplne sta ilo a do ukoncenia hier v roku 394 pred Kr., ked hry z
akzal osobitnm ediktom rmsky cisr Theodosius I.[5]

Behal sa podobne ako n print. Be ci sa pocas behu znacne naklnali dopredu a s dlhmi vy
okmi krokmi, pomhajc si pritom rytmickmi vihmi pa a do v ky hlavy sa s otvorenmi
i do ciela.[1]
Antick tadin v Nemei

Na konci iesteho storocia pred Kr. olympijsk pretekri zacnali slvnostnm nstupom. Hel
odikovia potom vlo ili do amfory alebo prilby tabulky s menami sta iacich a vy rebovali
poradie ich miest na tartovej ciare. Ked boli u be ci pripraven, ozval sa signl truba
ca a hlsatel prectal men pretekrov a ich domovskch miest. Po novom signle trubaca sa
reteky zacali. Hellanodikovia nsledne po preteku vhlsili meno vtaza a jeho domovsk me
sto prostrednctvom hlsatela na tyri strany sveta. Odmenou olympijskho vtaza bol venie
c (kotinos) z posvtnej olivy, zvanej Kallistefanos, ( Co dva krsne vence") nachdzajcej
sa pri Diovom chrme. Veniec bol podla tradcie upleten z jedinej vetvicky, odstrihnu
tej zlatmi no nicami. Vtazov korunoval pred Diovm chrmom najstar z hellanodikov tzv.
lothets.[6]

Podla antickho autora Thukydida, be ci na najstar ch olympijskch hrch pretekali s psko

kolo ohanbia a neskr nah. Pripomna, e niektor barbari, predov etkm Aziati, pri zpase
xe maj tak psky e te aj za jeho cias a aj to, e star Grci mali kedysi vela spolocnho
rbarmi.[7] Starovek autor Pausanias, ktor v druhom storoc nav tvil Olympiu, uvdza, e
bol vybudovan na umelej terase z nanosenej zeme, na ktorej mali tie sedadl usporia
datelia hier. Oproti hellanodikov stl oltr z bieleho mramoru, pri ktorom sedela kn
a ka bohyne Dmtry. Bola to jedin ena, ktor sa mohla na olympijsk sta pozerat. Slobo
catm v tom nebrnili.[8]
A politikai helyzetbol fakadan a korszak ptszei kztt az osztrkok legalbb olyan megh
zerepet tltttek be, mint a magyarok.
Tartalomjegyzk
1 esti Vigad
4.2 Polgrhzak, vrosi palo
A valsznuleg Prokopp Jnos tervei szerint emelt Wimmer-hz, Esztergom
Schossberger-hz, Budapest (Hild Jzsf, 1861)

Oswald-hz, Budapest
Ndor u. 20, Budapest (Mlts Hug, 1852)
Augusz-hz, Szekszrd
Bagolyvr, Szombathely
62 64)
Romantikus kastlyok a korabeli Magyarorszg terletn

Zichy Ferraris-kastly, Oroszvr (1841 44) a vrkastlyszeru, sarokbstys pletet F

ervezte, homlokzatt gymvek s lorses fogazat dszti.[16]
Keglevich-kastly, Nagyugrc (1vr ava u odlucujucoj igri (tzv. "tie-break"), za ra
zliku od preostala tri godi nja Grand Slam turnira na kojima se tie break igra u s
vakom setu osim onom posljednjem (trecem za ene, petom za mu karce) koji se igra ne
ograniceno, sve dok netko od igraca ne postigne vodstvo od dvije igre (tzv. "gam
e" razlike). Uz podlogu, to je ujedno i najveca razlika u odnosu na ostala tri G
rand Slam turnira. Aktualni pobjednici iz 2014. godine su Marin Cilic (mu ki singl
), Serena Williams ( enski singl), Bob Bryan i Mike Bryan (mu ki dubl), Ekaterina Ma
karova i Elena Vesnina ( enski dubl) te Sania Mirza i Bruno Soares (mje oviti dubl).
Sadr aj
1 Povijest turnira
1.1 Newport Casino
1.2 West Side Tennis Club
1.3 Germantown Cricket Club
1.4 West Side Tennis Club
1.5 Nacionalni teniski centar USTA
2 Podloga i tereni
3 Izazovi linijskih odluka
4 Posjecenost turnira
5 Trenutacni prvaci
6 Nagradni fond turnira
7 Bodovanje
8 Rekordi
9 Izvori
10 Vanjske poveznice
Povijest turnira
Newport Casino
Chris Evert - americka tenisacica i pobjednica najveceg broja turnira US Opena ( e
st) u enskoj pojedinacnoj konkurenciji u razdoblju od pocetka otvorene ere (od 19
68. godine). Godine 2014. Serena Williams je izjednacila njezin rekord kada je p
o esti put postala pobjednicom turnira.
Prvi slu beni turnir odr an je u kolovozu 1881. godine na travnatim terenima u Newpo
rt Casinu (Newport) na Rhode Islandu i na njemu su mogli nastupiti samo oni klub
ovi koji su bili clanovi USNLTA-e (United States National Lawn Tennis Associatio
n).[2] Prvi turnir osvojio je Richard Sears koji ce u konacnici osvojiti sedam t
itula za redom.[3] U razdoblju od 1884. do 1911. godine sistem turnira bio je ta
kav da je branitelj naslova iz prethodne godine sljedece godine automatski igrao
finale i cekao protivnika koji se odlucivao tijekom turnira izmedu svih ostalih
prijavljenih igraca.
U prvih nekoliko godina na turniru su se natjecali iskljucivo mu karci, a naziv tu
rnira slu beno je glasio US National Singles Championships for Men (u slobodnom pr
ijevodu "Americki nacionalni turnir za mu karce"). est godina nakon odr avanja prvog
mu kog turnira krenulo je i prvo slu beno ensko natjecanje u kriket klubu Philadelphi
a 1887. godine kojeg je osvojila tada 17-godi njakinja Ellen Hansell (rodom upravo

iz Philadelphije); dvije godine potom odr ano je prvo ensko natjecanje u parovima,
a prvo natjecanje u mje ovitim parovima odr ano je 1899. godine. U razdoblju od 188
8. do 1918. godine enski dio natjecanja odr avao se po istom principu kao i mu ki (iz
nimka je jedino prvenstvo 1917. godine). U razdoblju izmedu 1890. do 1906. godin
e odr avani su regionalni turniri na istoku i zapadu zemlje, a sve u svrhu odrediv
anja koji ce parovi nastupiti u play-offu ciji ce pobjednici u konacnici igrati
u finalu parova protiv branitelja naslova.[4]
Godine 1915. nacionalno prvenstvo preseljeno je iz Newporta (Rhode Island) u ten
iski klub West Side u Forest Hillsu (New York). Vec 1911. godine grupa tenisaca
predvodena Karlom H. Behrom iz New Yorka poku ala je premjestiti turnir u New York
, ali su bili nadglasani rezultatom 95:60 u korist Newporta.[5]
West Side Tennis Club
Pocetkom 1915. godine ponovno se pokrenulo pitanje preseljenja mjesta odr avanja t
urnira kada je skupina od otprilike stotinu tenisaca potpisala peticiju za selid
bu uz argumente da vecina teniskih klubova, igraca i gledatelja dolaze iz New Yo
rka i njegove okolice i da ce zbog razvoja sporta biti najbolje za sve da se upr
avo u tom gradu prvenstvo nastavi odr avati.[6] Ovim argumentima usprotivila se gr
upa igraca koja je ukljucivala cak osam razlicitih biv ih pobjednika turnira.[7][8
] Ipak, konstantni pritisak u vezi preseljenja turnira postao je prevelik pa je
5. veljace 1915. godine na sastanku USNLTA-e glasackim rezultatom 128:119 odluce
no da ce se turnir preseliti u New York.[9][10][11]
Germantown Cricket Club
U razdoblju od 1921. do 1923. godine turnir se odr avao u kriket klubu Germantown
u Philadelphiji.
West Side Tennis Club
Turnir se 1924. godine vratio u Forest Hills.[4] Iako je do tada vec neslu beno bi
o poznat kao jedan od najva nijih teniskih turnira, slu beno je priznat kao takav od
strane ILTF-a 1924. godine.
Otvorena era turnira (eng. Open era) zapocela je 1968. godine kada se svih pet n
atjecanja spojilo u dana nji US Open koji se u to vrijeme odr avao u teniskom klubu
West Side u Forest Hillsu. Te iste godine turnir je postao po prvi puta otvoren
za sve profesionalne igrace tenisa, a na prvom turniru u otvorenoj eri natjecalo
se sveukupno 96 tenisaca i 63 tenisacice za sveukupni nagradni fond od 100 tisu
ca dolara.
Arthur Ashe - prvi tenisac koji je osvojio US Open u otvorenoj eri (1968. godine
) i prvi (i do danas jedini) afroamericki tenisac u povijesti koji je osvojio US
Open, Wimbledon i Australian Open.
Godine 1970. US Open postao je prvi Grand Slam turnir koji je zapoceo koristiti
pravilo odlucujuce igre (tzv. tie-break) u situaciji kada u setu dode do rezulta
ta 6:6 i danas je jedini takav turnir koji i u odlucujucem posljednjem setu tako
der koristi isto pravilo (ostali turniri u odlucujucem trecem setu u enskoj konku
renciji odnosno petom setu u mu koj konkurenciji nemaju pravilo odlucujuce igre ve
c igrac kako bi pobijedio mora osvojiti dvije igre za redom).
Godine 1973. US Open je postao prvi Grand Slam turnir koji je pobjedniku i pobje
dnici u pojedinacnoj konkurenciji omogucio osvajanje identicne kolicine novca (t
e godine pobjednik u mu koj pojedinacnoj konkurenciji John Newcombe i pobjednica u
enskoj pojedinacnoj konkurenciji Margaret Court osvojili su 25 tisuca dolara sva
ki).[3] Jo jednu inovaciju turnir US Open uveo je 1975. godine kada su postavljen
i reflektori na stadionu kako bi se omogucila igra po noci (prvi puta u povijest
i).
Nacionalni teniski centar USTA
Godine 1978. turnir se iz teniskog kluba West Side u Forest Hillsu (Queens) pres

elio u puno veci Nacionalni teniski centar USTA u Flushing Meadowsu (Queens), a
proces preseljenja takoder je ukljucivao i promjenu podloge na kojoj ce se igrat
i - sa zemlje na kojoj se igralo posljednje tri godine na beton. Jimmy Connors j
edini je tenisac u povijesti koji je osvojio US Open na sve tri podloge na kojim
a se turnir igrao (trava, zemlja i beton) dok je Chris Evert jedina tenisacica u
povijesti koja je turnir osvojila na dvije razlicite podloge (zemlji i betonu).
[3]
US Open je jedini Grand Slam turnir koji se odr avao svake godine bez pauze od poc
etka svog postojanja.[12]
U prosincu 2012. godine objavljeno je da ce se mu ko pojedinacno finale 2013. i 20
14. godine igrati u ponedjeljak umjesto u nedjelju[13] to Savez profesionalnih te
nisaca nikako nije dobro prihvatilo.[14] Posljednjih pet mu kih finala bili su odg
adani za ponedjeljak zbog lo ih vremenskih uvjeta. Medutim, od 2015. godine nadalj
e mu ka finala ponovno se tradicionalno odr avaju nedjeljom.[15]
Podloga i tereni
Stadion Arthur Ashe
Turnir US Open igra se na brzoj podlozi koja omogucuje manje trenje i manji odsk
ok loptice za razliku od ostalih podloga (pogotovo one na kojoj se nekada igrao
turnir Australian Open). Upravo iz ovog razloga igraci koji prakticiraju igru se
rvisa i voleja bili su poprilicno uspje ni na turniru do danas.
Glavni teren turnira je stadion Arthur Ashe koji mo e primiti 22.547 gledatelja, a
koji se otvorio 1997. godine. Ime je dobio prema Arthuru Asheu, poznatom afro-a
merickom tenisacu koji je postao prvim igracem koji je osvojio US Open u otvoren
oj eri 1968. godine. Drugi najveci stadion turnira je Louis Armstrong, slu beno ot
voren 1978. godine. U razdoblju od 1978. do 1996. godine to je bio glavni stadio
n turnira. U jednom trenutku stadion je mogao primiti 18 tisuca gledatelja, ali
taj je kapacitet smanjen na 10.200 nakon to su maknute gornje tribine i nakon to j
e otvoren stadion Arthur Ashe.[16] Treci po velicini teren je Grandstand kapacit
eta 6.000 mjesta.
Godine 2011. otvoren je i sedamnaesti po redu teren s velikim televizijskim ekra
nima i elektronickom linijom koja omogucava igracima izazove na sudacke odluke.
Buduci se nalazi na zemlji, teren je prozvan The Pit. Danas teren mo e primiti do
3 tisuce gledatelja, a nalazi se u jugoistocnom dijelu zdanja na kojem se komple
tan US Open igra.[17] Tereni 4, 7 i 11 imaju kapacitet preko tisucu mjesta.
Svi tereni na kojima se igraju mecevi US Opena su osvijetljeni to omogucava telev
izijsko pracenje kompletnog turnira tijekom prime-timea kako bi se postigla to ve
ca gledanost. Navedeno je jako dobro iskoristila americka televizijska mre a koja
je iskoristila svu svoju moc kako bi ensko finale prebacila na subotu navecer zbo
g postizanja maksimalne gledanosti svojih televizijskih kanala.
Godine 2005. na svim terenima US Opena postavljena je posebna plava podloga kako
bi se putem televizije lak e mogla pratiti loptica tijekom igre; vanjski tereni o
stali su zelene boje.[18] Na turniru 2006. godine kompleks je dobio ime USTA Bil
lie Jean King National Tennis Center u cast biv e tenisacice Billie Jean King koja
je turnir osvojila cetiri puta.
Izazovi linijskih odluka
Godine 2006. US Open je uveo mogucnost instantne reprize netom zavr enih poena kak
o bi se, na zahtjev igraca i igracica, eventualno preispitale sumnjive linijske
odluke sudaca (tzv. challenge). Prema mnogim strucnjacima dogadaj koji je prevag
nuo u korist uvodenja ovakvog nacina odlucivanja dogodio se tijekom US Opena 200
4. godine, tocnije meca izmedu Serene Williams i Jennifer Capriati tijekom kojeg
a su mnoge upitne sudacke odluke done ene u korist Capriati.[19] Svaki igrac ima u
jednom setu pravo na tri izazova uz jedan dodatni u slucaju da se set odlucuje

u tie-breaku (odlucujucoj igri). Ako se poka e da je izazov bio opravdan, igrac za

dr ava pravo na daljnje izazove tijekom seta, a ako se ispostavi suprotno, igrac g
ubi jedan izazov po setu. Instantna repriza netom odigranog poena u pocetku je b
ila omogucena samo na dva glavna stadiona (Ashe i Armstrong), ali je od 2009. go
dine dostupna i na stadionu Grandstand.
Nakon to igrac zatra i izazov (tzv. challenge) na velikom ekranu krece 3D kompjuter
ska animacija koja zahvaljujuci mnogobrojnim videokamerama prati lopticu pa igra
ci, suci, publika na stadionu, ali i ona pred malim ekranima mogu istovremeno vi
djeti je li sudacka odluka bila ispravna ili ne. Tijekom US Opena 2011. godine 2
9.78% izazova tenisaca i 30.2% izazova tenisacica pokazalo se ispravnima.[20]
Posjecenost turnira
2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005.
2004.
713.642
713.026
710.803
658.664
712.976
721.059
720.227
715.587
640.000
659.538
631.870
Izvori: US Open,[21] Gradsko sveucili te u New Yorku (CUNY)[22]
Trenutacni prvaci
Vista-xmag.pngPodrobniji clanak o temi: Popis pobjednika US Open - pojedinacna k
onkurencija-mu karci
Marin Cilic pobjednik u mu koj pojedinacnoj konkurenciji 2014. godine. To je b
ila njegova prva Grand Slam titula i ujedno prvo osvajanje turnira US Open.
Serena Williams pobjednica u enskoj pojedinacnoj konkurenciji 2014. godine. T
o je bila njezina osamnaesta Grand Slam titula i esto osvajanje turnira US Open (
trece za redom).
Bob Bryan clan pobjednickog para u mu koj konkurenciji parova 2014. godine. To
je bila njegova esnaesta titula u parovima i peto osvajanje turnira US Open.
Mike Bryan clan pobjednickog para u mu koj konkurenciji parova 2014. godine. T
o je bila njegova esnaesta titula u parovima i peto osvajanje turnira US Open.
Ekaterina Makarova clanica pobjednickog para u enskoj konkurenciji parova 201
4. godine. To je bila njezina druga titula u parovima i prvo osvajanje turnira U
S Open.
Elena Vesnina clanica pobjednickog para u enskoj konkurenciji parova 2014. go
dine. To je bila njezina druga titula u parovima i prvo osvajanje turnira US Ope
n.
Sania Mirza clanica pobjednickog mje ovitog para u konkurenciji mje ovitih parov
a 2014. godine. To je bila njezina treca titula u mje ovitim parovima i prvo osvaj
anje US Opena.
Bruno Soares clan pobjednickog mje ovitog para u konkurenciji mje ovitih parova
2014. godine. To je bila njegova druga titula u mje ovitim parovima i drugo osvaja
nje US Opena.
Roger Federer - vicarski tenisac koji je u otvorenoj eri turnira od 1968. godine
osvojio US Open pet godina za redom (2004. - 2008.).
Natjecanje
Prvak Finalist
Rezultat
Mu ka pojedinacna konkurencija Flag of Croatia.svg Marin Cilic
Flag of
Japan.svg Kei Nishikori
6:3, 6:3, 6:3
enska pojedinacna konkurencija
Flag of the United States.svg Serena Williams
Flag of Denmark.svg Caroline Wozniacki 6:3, 6:3

Mu ki parovi
Flag of the United States.svg Bob Bryan
Flag of the United States.svg Mike Bryan
Flag of Spain.svg Marcel Granoll
ers
Flag of Spain.svg Marc Lpez
6:3, 6:4
enski parovi Zastava Ruske Federacije.svg Ekaterina Makarova
Zastava Ruske Federacije.svg Elena Vesnina
Flag of Switzerland.svg Martina
Hingis
Flag of Italy.svg Flavia Pennetta
2:6, 6:3, 6:2
Mje oviti parovi
Flag of India.svg Sania Mirza
Flag of Brazil.svg Bruno Soares
Flag of the United States.svg Abigail Sp
ears
Flag of Mexico.svg Santiago Gonzlez
6:1, 2:6, [11:9]
Nagradni fond turnira
Sveukupni nagradni fond za US Open 2013. godine iznosio je 34.252,000 dolara to j
e otprilike za 10 milijuna vi e od turnira koji se odr ao 2012. godine.[23] Nagradni
fond turnira rasporeduje se na sljedeci nacin:[24]
Natjecanje
P
F
PF
CF
4K
3K
2K
1K
K3
K2
K1
Ukupno
Pojedinacna konkurencija
128 sudionika $1.900,000
$950.000
$475.000
$237.500
$120.000
$65.000
$37.000
$23.000
$8.638 $5.775 $3.000 $9.406,000
Parovi*
64 sudionika
$420.000
$210.000
$105.000
$50.000
$26.000
$16.000
$11.000
$3.712,000
Mje oviti parovi*
32 sudionika
$150.000
$70.000
$30.000
$15.000
$10.000
$5.000 $500.000
* po paru
Turnir US Open ugovorno se obvezao da ce povecati svukupni nagradni fond na 50 m
ilijuna dolara do 2017. godine. Kao rezultat toga nagradni fond turnira iz 2013.
godine povecan je na sveukupno 33.6 milijuna dolara cime je za rekordnih 8.1 mi
lijun dolara povecan u odnosu na prethodni turnir.[25]
Bodovanje
Bodovanje za ATP i WTA ljestvice tijekom godina na US Openu je variralo, a trenu
tacno se u pojedinacnom natjecateljskom programu bodovi dodijeljuju prema sljede
coj ljestvici:
Natjecanje
P
F
PF
CF
4K
3K
2K
1K
Pojedinacne titule
Tenisaci
2000
1200
720
360
180
90
45
10
Tenisacice[26] 2000
1300
780
430
240
130
70
10
Parovi Tenisaci
2000
1200
720
360
180
90
0
Tenisacice
2000
1300
780
430
240
130
10
Rekordi
Rekord Era
Igrac(i)
Broj osvojenih turnira Godine
Mu ka konkurencija od 1881. godine
Pobjednik najveceg broja turnira u mu koj pojedinacnoj konkurenciji
Prije 19
68. godine:
Flag of the United States.svg Richard Sears
Flag of the United States.svg Bill Larned
Flag of the United States.svg Bill Tilden
7
1881., 1882., 1883., 188
4., 1885., 1886., 1887.
1901., 1902., 1907., 1908., 1909., 1910., 1911.
1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1929.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Jimmy Connors
Flag of the United States.svg Pete Sampras
Flag of Switzerland.svg Roger Federer 5
1974., 1976., 1978., 1982., 1983
.

1990., 1993., 1995., 1996., 2002.

2004., 2005., 2006., 2007., 2008.
Pobjednik najveceg broja turnira za redom u mu koj pojedinacnoj konkurenciji
Prije 1968. godine:
Flag of the United States.svg Richard Sears
7
1881., 1882., 1883., 1884., 1885., 1886., 1887.
Nakon 1968. godine:
Flag of Switzerland.svg Roger Federer 5
2004., 2
005., 2006., 2007., 2008.
Osvajac najveceg broja titula u mu koj konkurenciji parova
Prije 1968. godi
ne:
Flag of the United States.svg Richard Sears
Flag of the United States.svg Holcombe Ward
6
1882., 1883., 1884., 188
5., 1886., 1887.
1899., 1900., 1901., 1904., 1905., 1906.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Bob Bryan
Flag of the United States.svg Mike Bryan
5
2005., 2008., 2010., 201
2., 2014.
2005., 2008., 2010., 2012., 2014.
Osvajac najveceg broja titula za redom u mu koj konkurenciji parova
Prije 19
68. godine:
Flag of the United States.svg Richard Sears
6
1882., 1883., 1884., 1885., 1886., 1887.
Nakon 1968. godine:
Flag of Australia.svg Todd Woodbridge
Flag of Australia.svg Mark Woodforde
2
1995., 1996.
1995., 1996.
Osvajac najveceg broja titula u konkurenciji mje ovitih parova Prije 1968. godi
ne:
Flag of the United States.svg Bill Tilden
Flag of the United States.svg Bill Talbert
4
1913., 1914., 1922., 192
3.
1943., 1944., 1945., 1946.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Bob Bryan
4
2003., 2004., 2006., 2010.
Osvajac najveceg broja titula (sveukupno: pojedinacna konkurencija, mu ki parovi i
mje oviti parovi)
Prije 1968. godine:
Flag of the United States.svg Bi
ll Tilden
16
1913.
1929. (7 pojedinacnih naslova, 5 mu kih parova i 4 m
je ovita para)
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Bob Bryan
9
2003.
2014. (5 mu kih parova i 4 mje ovita para)
enska konkurencija od 1887. godine
Pobjednica najveceg broja turnira u enskoj pojedinacnoj konkurenciji Prije 19
68. godine:
Flag of Norway.svg/Flag of the United States.svg Molla Bjurstedt
Mallory
8
1915., 1916., 1917., 1918., 1920., 1921., 1922., 1926.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Chris Evert
Flag of the United States.svg Serena Williams 6
1975., 1976., 1977., 197
8., 1980., 1982.
1999., 2002., 2008., 2012., 2013., 2014.
Pobjednica najveceg broja turnira za redom u enskoj pojedinacnoj konkurenciji
Prije 1968. godine:
Flag of Norway.svg/Flag of the United States.svg Molla B
jurstedt Mallory
Predlo ak:Flag icon Helen Jacobs
4
1915., 1916., 1917., 1918.
1932., 1933., 1934., 1935.
Nakon 1967. godine:
Flag of the United States.svg Chris Evert
4
1975., 1976., 1977., 1978.
Osvajacica najveceg broja titula u enskoj konkurenciji parova Prije 1968. godi
ne:
Flag of the United States.svg Margaret Osborne duPont 13
1941., 1
942., 1943., 1944., 1945., 1946., 1947., 1948., 1949., 1950., 1955., 1956., 1957
.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Martina Navratilova
9
1977., 1978., 1980., 1983., 1984., 1986., 1987., 1989., 1990.
Osvajacica najveceg broja titula za redom u enskoj konkurenciji parova
Prije 19
68. godine:
Flag of the United States.svg Margaret Osborne duPont 10
1941., 1942., 1943., 1944., 1945., 1946., 1947., 1948., 1949., 1950.
Nakon 1968. godine:
Flag of Spain.svg Virginia Ruano Pascual

Flag of Argentina.svg Paola Surez

3
2002., 2003., 2004.
2002., 2003., 2004.
Osvajacica najveceg broja titula u konkurenciji mje ovitih parova
Svih vre
mena: Flag of the United States.svg Margaret Osborne duPont
Flag of Australia.svg Margaret Court
8
1943., 1944., 1945., 1946., 1950
., 1958., 1959., 1960.
1961., 1962., 1963., 1964., 1965., 1969., 1970., 1972.
Prije 1968. godine:
Flag of the United States.svg Margaret Osborne duPont
8
1943., 1944., 1945., 1946., 1950., 1958., 1959., 1960.
Nakon 1968. godine:
Flag of Australia.svg Margaret Court
Flag of the United States.svg Billie Jean King
Flag of the United States.svg Martina Navratilova
3
1969., 1970., 19
72.
1971., 1973., 1976.
1985., 1987., 2006.
Osvajacica najveceg broja titula (sveukupno: pojedinacna konkurencija, enski paro
vi i mje oviti parovi) Svih vremena: Flag of the United States.svg Margaret O
sborne duPont 25
1941.
1960. (3 pojedinacne titule, 13 enskih parova i 9 m
je ovitih parova)
Prije 1968. godine:
Flag of the United States.svg Margaret Osborne duPont
25
1941.
1960. (3 pojedinacne titule, 13 enskih parova i 9 mje ovitih parova)
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Martina Navratilova
16
1977. 2006. (4 pojedinacne titule, 9 enskih parova i 3 mje ovita para)
Razni rekordi
Najmladi pobjednik (pojedinacna konkurencija) Tenisaci:
Flag of the Unit
ed States.svg Pete Sampras
19 godina i 1 mjesec[27]
Tenisacice:
Flag of the United States.svg Tracy Austin
16 godina i 8 mj
eseci[27]
Najstariji pobjednik (pojedinacna konkurencija)
Tenisaci:
Flag of
the United States.svg William Larned
38 godina i 8 mjeseci[27]
Tenisacice:
Flag of the United States.svg Molla Bjurstedt Mallory 42 godin
e i 5 mjeseci[27]
Izvori
DecoTurf Tournaments
"National Lawn-Tennis Tournament" (PDF), 14. srpnja 1881., pristupljeno 15. srpn
ja 2012.
Collins, Bud (2010). The Bud Collins History of Tennis, 2nd ed., str. 10, 452, 4
54, [New York]: New Chapter Press. ISBN 978-0942257700
Shannon, Bill (1981). United States Tennis Association Official Encyclopedia of
Tennis (Centennial edition), str. 237. 249., NY: Harper & Row. ISBN 0-06-0148969
"Tennis Tournament at Newport Again" (PDF), 4. veljace 1911., pristupljeno 16. s
rpnja 2012.
"Newport May Lose Tennis Tourney" (PDF), 17. sijecnja 1915., pristupljeno 16. sr
pnja 2012.
"Want Newport for Tennis Tourney" (PDF), 18. sijecnja 1915., pristupljeno 16. sr
pnja 2012.
"A Tennis "Solar Plexus`"" (PDF), 23. sijecnja 1915., pristupljeno 16. srpnja 20
12.
"Tourney Goes to New York", 6. veljace 1915., pristupljeno 16. srpnja 2012.
"'All-Comers' Tourney to be Restricted" (PDF), 7. veljace 1915., pristupljeno 16
. srpnja 2012.
"Newport Loses Tennis Tourney" (PDF), 6. veljace 1915., pristupljeno 21. srpnja
2012.
Grand Slams
US Open. ITF. pristupljeno 23. kolovoza 2012.
US Open schedules Monday finish | Tennis News | ESPN.co.uk
ATP blasts US Open over plans to schedule the 2013 men's final on a Monday | Spo
rts News | ESPN.co.uk
BBC Sport - US Open men's final will make return to Sunday from 2015

Ashe & Armstrong Stadiums. USTA (25. svibnja 2008.). pristupljeno 16. srpnja 201
2.
Robson, Douglas. "New show court draws a crowd, quietly" USA Today (29. kolovoza
2011.)
Courting Victory on Any Surface. USTA. pristupljeno 16. srpnja 2012.
[1]
Player Challenges. US Open official website.
US Open History
Year-by-Year. United States Tennis Association (USTA).
U.S. Open Tennis - Total Attendance (By Year). City University of New York.
US Open Prize Money Increases Announced. ATP Tour (12. srpnja 2012.). pristuplje
no 23. kolovoza 2012.
US Open Prize Money. USTA. pristupljeno 23. kolovoza 2012.
US Open makes long-term commitment to the game. US open. pristupljeno 25. lipnja
2013.
http://www.wtatennis.com/all-about-rankings
Youngest and oldest champions. US Open Org. pristupljeno 24. sijecnja 2015.
Vanjske poveznice
http://www.usopen.org/ Slu bena stranica turnira
Kategorije:
Izabrani clanciTeniska natjecanja port u SAD-uUS Open
Navigacijski izbornik
Otvori novi suradnicki racun
Prijavi se
Clanak
Razgovor
Citaj
uredi VE
uredi
Vidi stare izmjene
Glavna stranica
Kafic
Aktualno
Nedavne promjene
Slucajna stranica
Pomoc
Donacije
Ispis/izvoz
Napravi zbirku
Preuzmi kao PDF
Inacica za ispis
Pomagala
to vodi ovamo
Espaol
Eesti
Euskara

?????
Suomi
Franais
Galego
?????
Magyar
???????
Bahasa Indonesia
Italiano
???
Basa Jawa
???????
?????
???
Ltzebuergesch
Lietuviu
Latvie u
??????????
??????
?????
??????????
??????
Nederlands
Norsk bokml
Polski
Portugus
Romna
???????
Sicilianu
Scots
Srpskohrvatski / ??????????????
Simple English
Slovencina
Sloven cina
?????? / srpski
Svenska
?????
???
Trke
???????/tatara
??????????
Ti?ng Vi?t
Yorb
??
Uredi meduwikije
Vrijeme i datum posljednje promjene na ovoj stranici: 12:12, 29. kolovoza 20
15.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod isti
m uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete kori tenja za
detalje.
Za tita privatnosti
Impresum
Uvjeti kori tenja | Pravne napomene | Odricanje od odgovornosti
Razvojni programeri
Prikaz za mobilne uredaje
Wikimedia Foundation

Powered by MediaWiki

Esterhzy-kastly, Galnta (1860-as vek)

a Wber Antal tervei alapjn plt kastly
ka gtizl vonulathoz tartozik, mrett tekintve a legjelentosebb Krpt-medencei kastly
tozik. A rszletformkon a flkrves stlus hatsa figyelheto meg.[21]

Bethlen-kastly, rokalja (1860-as vek) a korszak egyik legklnlegesebb, biznci ha

tkrzo plete. A ngyszgu kastlytmeget storteto koronzza, cscsn mretes hagymakupo
k l az plet ngy sarkn ll tornyokon is. Stlusa, tmegformlsa John Nash 1815 18 kz
irlyi nyaraljnak hatsra enged kvetkeztetni.
Zichy Ferraris-kastly, Oroszvr (1841 44)
Wenckheim-vadszkastly, Blmegyer Fspuszta (1855 1862)

Mik-kastly, Marosjvr (1856 62)

erlini Friedrich Werderkirchjnek, illetve Friedrich von Grtner mncheni Ludwigskirchjn
k hatsa figyelheto meg.[22]

Ugyancsak Ybl Mikls tervei alapjn plt a mr Dblingben lo Szchenyi Istvn megbzsra
Szent Istvn-plbniatemplom. Az 1860
64 kztt elkszlt, romn stlusjegyeket hasznl
tt mretei mellett is harmonikus, egysges alkots. Stlusban hasonl, tmegben viszont e
on, centrlisan formlt a kecskemti Evanglikus templom, ugyancsak Ybl alkotsa.

A gtizl szakrlis pletek kzl kiemelkedik a grf Keglevich Kroly, elhunyt lenya eml
nt Mrtonrl elnevezett plbniatemploma, amely ptsnek korai dtuma (1812
17) alapjn
us ptszet korai elofutrnak tekintheto. Mestere, az egri Povolni Ferenc minden bizonny
al cseh- s morvaorszgi utazsai sorn ismerkedett meg az ottani gtizl barokk ptszet
ynek a naiv gtikus formkat mutat ptervsrai templom orzi hatst. Ebbe a csoportba sor
a budapesti Herminamezon ll Hermina-kpolna (1842 56), Hild Jzsef ksei, sajtos form
tsa. 1860 s 1863 kztt plt fel a ma szkesegyhzknt ismert rmai katolikus templom Ve
mely Komrik Dnes szerint a gtizl romantika krbe tartozik.[23] A homlokzat nlklzi
jellemzo szerkezeti odafigyelst s precizitst, a gtikus stluselemek inkbb rttknt h
templom tmegn. A barokkos romantikus alkotsok kz sorolhat a pesti ferences templom
oronysisakja, amely Wieser Ferenc tervei alapjn, 1860 s 1863 kztt kszlt.

Szmos plet bizonytja, hogy a romantika korra a katolikus s a protestns templomok kz

orbban a stlusban s az plet elhelyezsben is megmutatkoz klnbsg vgkpp eltunik.
nak is tulajdontottk, de Wagner Jnos muve a bjosan naiv gtizl formkat hasznl evan
plom Losoncon (1852 54).[23] A Szkalnitzky Antal tervei szerint plt hajdhadhzi refor
mtus templom (1868 72) viszont romn s quattrocento elemeket tvz,[24] egyfajta tmene
jelentve a romantikus historizmus flkrves stlusa s a neoromn ptszet kztt.[25] O
wig Frster tervei szerint plt a soproni evanglikus templom tornya.

Ez a szcikk a Habsburg n 18 1870 kztt jelen lvo, meghatroz stlusirnyzat; kronol

menetet kpez a klasszicista ptszet s a historizls kztt. Legjelentosebb mesterei Yb
Feszl Frigyes; legfontosabb alkotsai a fti plbniatemplom, valamint a Pesti Vigad. Ro
mantikus alkotsnak tekintheto a pesti Dohny utcai zsinagga is.

A romantikus pl
1 A magyarorszgi romantikzgi beruhzsa a pesti Dohny utcai zsinagga ptse. A ter
yzatot rtak ki 1851-ben, amelyen Hild Jzsef klasszicista terve mellett Feszl Frigye
s is indult. Kirlelt, a kor zsinaggaptszethez stlusban illeszkedo tervn kt, prhu
elyezett, hromszintes, mr stlus pletszrnyat lthatunk, a hosszks udvar vgn elhel
imahzzal. A plyzatot azonban nem o, hanem az osztrk Ludwig Frster nyerte miutn azo
n Frster sszeveszett a hitkzsggel, 1858-ban Feszl kapott megbzst a munkk vgso lps
tly kialaktsra.

Az elkszlt plet nem csak Eurpa legnagyobb zsinaggja, de a kor szakrlis ptszetne
is. A kttornyos homlokzat ugyan a keresztny templomok tmegformlsra rmel, a karzatos

so pedig akr protestns imahz is lehetne, a mr stlus ugyanakkor flrerthetetlenn tes

t funkcijt. A vrs s srga tglval burkolt homlokzatot flkrves zrds ablakok s

A kzeli Rumbach Sebestyn utcban ugyancsak tervplyzaton nyertes osztrk ptsz, Otto W
ervei szerint 1870-ben kezdtk meg egy jabb zsinagga ptst. A hzsorba illeszkedo, szi
stlus, srga-piros tglahomlokzat pletet kt, minaretre emlkezteto tornyocska jelli
en, belseje azonban a Dohny utcaival szemben nem hosszanti, hanem centrlis elrende
zsu, nagyvonal teret rejt.

A kt legfontosabb pesti romantikus zsinagga alaprajzi s stilris jellemzoi visszaksznn

k a hasonl funkcij vidki pleteken is, amelyek a legtbb vrosban a zsid polgrsg fo
zerephez mlt helysznt kaptak. Kecskemten pldul a fotr szln plt fel a hatalmas,
zsinagga Zitterbarth Jnos tervei alapjn, 1863 71 kztt. Pcsett ugyancsak a belvrosban
ai Kossuth tren kapott helyet a Gerster Frey ptszprost dicsro zsinagga (1866 69). Gy
iszont a trtnelmi vroskzponttl tvolabb emeltk a hatalmas tmegu zsinaggt (Benk K
Vcott 1863-ban adtk t a zsid kzssg j imahzt, Makn 1872-re kszlt el az j zsin
intn.

Ppa, a zsinagga klsejeptoanyagg. Clark dm gyra 1845-ben kezdte magas sznvonal

i ezt az alapanyagot. A Ghiba Antal tervezte, klasszicista maki megyehz fldszintjn mr
1838-ban megjelent az ntttvas szerkezet, amely a kvetkezo vtizedekben egyre nagyobb
szerepet tlttt be az ptoiparban.[28] ntttvas gym erklyek tunnek fel pldul a Bre
ervezte Grnzweil-hzon a pesti Hold utcban (1854 56). Figyelemremlt ipari emlke a korn
a Hajgyri-sziget elso jkori lland hdja, a Prokopp Jnos tervei szerint 1857 58 kztt
gsemmislt sztnyithat fm tolhd.[29]

Kzlekedsi ptszetnk klnleges emlke a Clark dm tervei szerint kszlt, az o irny

infrastruktrjt teljess tevo Budai Vralagt (1853 65). Keleti bejrathoz romantikus ha
t, egyiptizl tervek is kszltek, a megvalsult, klasszicizl architektra vgl inkbb
zodik. A msodik vilghborban megsrlt s ksobb elbontott nyugati bejrat tglaarchitek
t egyrtelmuen romantikus jegyeket mutatott. A Lnchd felplse elindtott egy msik font
frastrukturlis beruhzst is: a vros folypartjainak kiptst. 1857 s 1961 kztt a ma
part, majd 1866-ig a mai Petofi trig tart pesti rakpartszakasz is elkszlt, ez megala
pozta a Duna-korz szllodasornak ksobbi felplst.
Jegyzetek
Komrik Dnes: A ke a kiemelt cikkeknek, a Wikipdia legjobbjai kz tartozik.
Romantikus ptsmnyek
3 A romantikus stlus fontosabb ptszei Magyarorszgon
4 Vilgi ptszet
4.1 Kzpletek
4.1.1 A Pesti Vigad
4.2 Pngo Teat
Sakrij
Wiki Loves Monuments: Photograph a monument, help Wikipedia and win!
US Open
Ovo je izdvojeni clanak - rujan 2015. Kliknite ovdje za vi e informacija.
Americka tenisacica Raveena Kingsley na US Openu 2015.
US Open punim nazivom The United States Open Tennis Championships
je teniski tur
nir na tvrdoj podlozi. Taj turnir je zapravo moderna verzija najstarijega tenisk
oga prvenstva na svijetu, Dr avnoga prvenstva Sjedinjenih Dr ava, za ciju se titulu
tenisaci natjecu jo od davne 1881. godine. Od 1987. godine US Open je kronolo ki ce
tvrti i posljednji veliki teniski turnir popularnog naziva Grand Slam: ostala tr
i su Australian Open, Roland Garros i Wimbledon.
US Open se svake godine odr ava potkraj kolovoza i pocetkom rujna te traje dva tje
dna. Glavni turnir sastoji se od pet zasebnih prvenstava: mu kog i enskog singla, m
u kih i enskih parova te mje ovitih parova s dodatnim turnirima za juniore, seniore i
igrace u invalidskim kolicima. Od 1978. godine turnir se igra na akrilnoj tvrdo

j podlozi[1] u nacionalnom teniskom centru "Billie Jean King" u Flushing Meadows

u (Corona Park, Queens, New York City). Vlasnik i organizator turnira je neprofi
tna organizacija Americki teniski savez (engl. United States Tennis Association
ili skraceno USTA). Zaradom od prodaje ulaznica promice se razvoj tenisa u Sjedi
njenim Americkim Dr avama.
Svaki nerije eni set US Open-a zavr ava u odlucujucoj igri (tzv. "tie-break"), za ra
zliku od preostala tri godi nja Grand Slam turnira na kojima se tie break igra u s
vakom setu osim onom posljednjem (trecem za ene, petom za mu karce) koji se igra ne
ograniceno, sve dok netko od igraca ne postigne vodstvo od dvije igre (tzv. "gam
e" razlike). Uz podlogu, to je ujedno i najveca razlika u odnosu na ostala tri G
rand Slam turnira. Aktualni pobjednici iz 2014. godine su Marin Cilic (mu ki singl
), Serena Williams ( enski singl), Bob Bryan i Mike Bryan (mu ki dubl), Ekaterina Ma
karova i Elena Vesnina ( enski dubl) te Sania Mirza i Bruno Soares (mje oviti dubl).
Sadr aj
1 Povijest turnira
1.1 Newport Casino
1.2 West Side Tennis Club
1.3 Germantown Cricket Club
1.4 West Side Tennis Club
1.5 Nacionalni teniski centar USTA
2 Podloga i tereni
3 Izazovi linijskih odluk
Pocetkom 1915. godine ponovno se pokrenulo pitanje preseljenja mjesta odr avanja t
urnira kada je skupina od otprilike stotinu tenisaca potpisala peticiju za selid
bu uz argumente da vecina teniskih klubova, igraca i gledatelja dolaze iz New Yo
rka i njegove okolice i da ce zbog razvoja sporta biti najbolje za sve da se upr
avo u tom gradu prvenstvo nastavi odr avati.[6] Ovim argumentima usprotivila se gr
upa igraca koja je ukljucivala cak osam razlicitih biv ih pobjednika turnira.[7][8
] Ipak, konstantni pritisak u vezi preseljenja turnira postao je prevelik pa je
5. veljace 1915. godine na sastanku USNLTA-e glasackim rezultatom 128:119 odluce
no da ce se turnir preseliti u New York.[9][10][11]
Germantown Cricket Club
U razdoblju od 1921. do 1923. godine turnir se odr avao u kriket klubu Germantown
u Philadelphiji.
West Side Tennis Club
Turnir se 1924. godine vratio u Forest Hills.[4] Iako je do tada vec neslu beno bi
o poznat kao jedan od najva nijih teniskih turnira, slu beno je priznat kao takav od
strane ILTF-a 1924. godine.
Otvorena era turnira (eng. Open era) zapocela je 1968. godine kada se svih pet n
atjecanja spojilo u dana nji US Open koji se u to vrijeme odr avao u teniskom klubu
West Side u Forest Hillsu. Te iste godine turnir je postao po prvi puta otvoren
za sve profesionalne igrace tenisa, a na prvom turniru u otvorenoj eri natjecalo
se sveukupno 96 tenisaca i 63 tenisacice za sveukupni nagradni fond od 100 tisu
ca dolara.
Arthur Ashe - prvi tenisac koji je osvojio US Open u otvorenoj eri (1968. godine
) i prvi (i do danas jedini) afroamericki tenisac u povijesti koji je osvojio US
Open, Wimbledon i Australian Open.
Godine 1970. US Open postao je prvi Grand Slam turnir koji je zapoceo koristiti
pravilo odlucujuce igre (tzv. tie-break) u situaciji kada u setu dode do rezulta
ta 6:6 i danas je jedini takav turnir koji i u odlucujucem posljednjem setu tako
der koristi isto pravilo (ostali turniri u odlucujucem trecem setu u enskoj konku
renciji odnosno petom setu u mu koj konkurenciji nemaju pravilo odlucujuce igre ve

c igrac kako bi pobijedio mora osvojiti dvije igre za redom).

Godine 1973. US Open je postao prvi Grand Slam turnir koji je pobjedniku i pobje
dnici u pojedinacnoj konkurenciji omogucio osvajanje identicne kolicine novca (t
e godine pobjednik u mu koj pojedinacnoj konkurenciji John Newcombe i pobjednica u
enskoj pojedinacnoj konkurenciji Margaret Court osvojili su 25 tisuca dolara sva
ki).[3] Jo jednu inovaciju turnir US Open uveo je 1975. godine kada su postavljen
i reflektori na stadionu kako bi se omogucila igra po noci (prvi puta u povijest
i).
Nacionalni teniski centar USTA
Godine 1978. turnir se iz teniskog kluba West Side u Forest Hillsu (Queens) pres
elio u puno veci Nacionalni teniski centar USTA u Flushing Meadowsu (Queens), a
proces preseljenja takoder je ukljucivao i promjenu podloge na kojoj ce se igrat
i - sa zemlje na kojoj se igralo posljednje tri godine na beton. Jimmy Connors j
edini je tenisac u povijesti koji je osvojio US Open na sve tri podloge na kojim
a se turnir igrao (trava, zemlja i beton) dok je Chris Evert jedina tenisacica u
povijesti koja je turnir osvojila na dvije razlicite podloge (zemlji i betonu).
[3]
US Open je jedini Grand Slam turnir koji se odr avao svake godine bez pauze od poc
etka svog postojanja.[12]
U prosincu 2012. godine objavljeno je da ce se mu ko pojedinacno finale 2013. i 20
14. godine igrati u ponedjeljak umjesto u nedjelju[13] to Savez profesionalnih te
nisaca nikako nije dobro prihvatilo.[14] Posljednjih pet mu kih finala bili su odg
adani za ponedjeljak zbog lo ih vremenskih uvjeta. Medutim, od 2015. godine nadalj
e mu ka finala ponovno se tradicionalno odr avaju nedjeljom.[15]
Podloga i tereni
Stadion Arthur Ashe
Turnir US Open igra se na brzoj podlozi koja omogucuje manje trenje i manji odsk
ok loptice za razliku od ostalih podloga (pogotovo one na kojoj se nekada igrao
turnir Australian Open). Upravo iz ovog razloga igraci koji prakticiraju igru se
rvisa i voleja bili su poprilicno uspje ni na turniru do danas.
Glavni teren turnira je stadion Arthur Ashe koji mo e primiti 22.547 gledatelja, a
koji se otvorio 1997. godine. Ime je dobio prema Arthuru Asheu, poznatom afro-a
merickom tenisacu koji je postao prvim igracem koji je osvojio US Open u otvoren
oj eri 1968. godine. Drugi najveci stadion turnira je Louis Armstrong, slu beno ot
voren 1978. godine. U razdoblju od 1978. do 1996. godine to je bio glavni stadio
n turnira. U jednom trenutku stadion je mogao primiti 18 tisuca gledatelja, ali
taj je kapacitet smanjen na 10.200 nakon to su maknute gornje tribine i nakon to j
e otvoren stadion Arthur Ashe.[16] Treci po velicini teren je Grandstand kapacit
eta 6.000 mjesta.
658.664
712.976
721.059
720.227
715.587
640.000
659.538
631.870
Izvori: US Open,[21] Gradsko sveucili te u New Yorku (CUNY)[22]
Trenutacni prvaci
Vista-xmag.pngPodrobniji clanak o temi: Popis pobjednika US Open - pojedinacna k
onkurencija-mu karci
Marin Cilic pobjednik u mu koj pojedinacnoj konkurenciji 2014. godine. To je b
ila njegova prva Grand Slam titula i ujedno prvo osvajanje turnira US Open.
Serena Williams pobjednica u enskoj pojedinacnoj konkurenciji 2014. godine. T
o je bila njezina osamnaesta Grand Slam titula i esto osvajanje turnira US Open (
trece za redom).

Bob Bryan clan pobjednickog para u mu koj konkurenciji parova 2014. godine. To
je bila njegova esnaesta titula u parovima i peto osvajanje turnira US Open.
Mike Bryan clan pobjednickog para u mu koj konkurenciji parova 2014. godine. T
o je bila njegova esnaesta titula u parovima i peto osvajanje turnira US Open.
Ekaterina Makarova clanica pobjednickog para u enskoj konkurenciji parova 201
4. godine. To je bila njezina druga titula u parovima i prvo osvajanje turnira U
S Open.
Elena Vesnina clanica pobjednickog para u enskoj konkurenciji parova 2014. go
dine. To je bila njezina druga titula u parovima i prvo osvajanje turnira US Ope
n.
Sania Mirza clanica pobjednickog mje ovitog para u konkurenciji mje ovitih parov
a 2014. godine. To je bila njezina treca titula u mje ovitim parovima i prvo osvaj
anje US Opena.
Bruno Soares clan pobjednickog mje ovitog para u konkurenciji mje ovitih parova
2014. godine. To je bila njegova druga titula u mje ovitim parovima i drugo osvaja
nje US Opena.
Roger Federer - vicarski tenisac koji je u otvorenoj eri turnira od 1968. godine
osvojio US Open pet godina za redom (2004. - 2008.).
Natjecanje
Prvak Finalist
Rezultat
Mu ka pojedinacna konkurencija Flag of Croatia.svg Marin Cilic
Flag of
Japan.svg Kei Nishikori
6:3, 6:3, 6:3
enska pojedinacna konkurencija
Flag of the United States.svg Serena Williams
Flag of Denmark.svg Caroline Wozniacki 6:3, 6:3
Mu ki parovi
Flag of the United States.svg Bob Bryan
Flag of the United States.svg Mike Bryan
Flag of Spain.svg Marcel Granoll
ers
Flag of Spain.svg Marc Lpez
6:3, 6:4
enski parovi Zastava Ruske Federacije.svg Ekaterina Makarova
Zastava Ruske Federacije.svg Elena Vesnina
Flag of Switzerland.svg Martina
Hingis
Flag of Italy.svg Flavia Pennetta
2:6, 6:3, 6:2
Mje oviti parovi
Flag of India.svg Sania Mirza
Flag of Brazil.svg Bruno Soares
Flag of the United States.svg Abigail Sp
ears
Flag of Mexico.svg Santiago Gonzlez
6:1, 2:6, [11:9]
Nagradni fond turnira
Sveukupni nagradni fond za US Open 2013. godine iznosio je 34.252,000 dolara to j
e otprilike za 10 milijuna vi e od turnira koji se odr ao 2012. godine.[23] Nagradni
fond turnira rasporeduje se na sljedeci nacin:[24]
Natjecanje
P
F
PF
CF
4K
3K
2K
1K
K3
K2
K1
Ukupno
Pojedinacna konkurencija
128 sudionika $1.900,000
$950.000
$475.000
$237.500
$120.000
$65.000
$37.000
$23.000
$8.638 $5.775 $3.000 $9.406,000
Parovi*
64 sudionika
$420.000
$210.000
$105.000
$50.000
$26.000
$16.000
$11.000
$3.712,000
Mje oviti parovi*
32 sudionika
$150.000
$70.000
$30.000
$15.000
$10.000
$5.000 $500.000
* po paru

Turnir US Open ugovorno se obvezao da ce povecati svukupni nagradni fond na 50 m

ilijuna dolara do 2017. godine. Kao rezultat toga nagradni fond turnira iz 2013.
godine povecan je na sveukupno 33.6 milijuna dolara cime je za rekordnih 8.1 mi
lijun dolara povecan u odnosu na prethodni turnir.[25]
Bodovanje
Bodovanje za ATP i WTA ljestvice tijekom godina na US Openu je variralo, a trenu
tacno se u pojedinacnom natjecateljskom programu bodovi dodijeljuju prema sljede
coj ljestvici:
Natjecanje
P
F
PF
CF
4K
3K
2K
1K
Pojedinacne titule
Tenisaci
2000
1200
720
360
180
90
45
10
Tenisacice[26] 2000
1300
780
430
240
130
70
10
Parovi Tenisaci
2000
1200
720
360
180
90
0
Tenisacice
2000
1300
780
430
240
130
10
Rekordi
Rekord Era
Igrac(i)
Broj osvojenih turnira Godine
Mu ka konkurencija od 1881. godine
Pobjednik najveceg broja turnira u mu koj pojedinacnoj konkurenciji
Prije 19
68. godine:
Flag of the United States.svg Richard Sears
Flag of the United States.svg Bill Larned
Flag of the United States.svg Bill Tilden
7
1881., 1882., 1883., 188
4., 1885., 1886., 1887.
1901., 1902., 1907., 1908., 1909., 1910., 1911.
1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1929.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Jimmy Connors
Flag of the United States.svg Pete Sampras
Flag of Switzerland.svg Roger Federer 5
1974., 1976., 1978., 1982., 1983
.
1990., 1993., 1995., 1996., 2002.
2004., 2005., 2006., 2007., 2008.
Pobjednik najveceg broja turnira za redom u mu koj pojedinacnoj konkurenciji
Prije 1968. godine:
Flag of the United States.svg Richard Sears
7
1881., 1882., 1883., 1884., 1885., 1886., 1887.
Nakon 1968. godine:
Flag of Switzerland.svg Roger Federer 5
2004., 2
005., 2006., 2007., 2008.
Osvajac najveceg broja titula u mu koj konkurenciji parova
Prije 1968. godi
ne:
Flag of the United States.svg Richard Sears
Flag of the United States.svg Holcombe Ward
6
1882., 1883., 1884., 188
5., 1886., 1887.
1899., 1900., 1901., 1904., 1905., 1906.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Bob Bryan
Flag of the United States.svg Mike Bryan
5
2005., 2008., 2010., 201
2., 2014.
2005., 2008., 2010., 2012., 2014.
Osvajac najveceg broja titula za redom u mu koj konkurenciji parova
Prije 19
68. godine:
Flag of the United States.svg Richard Sears
6
1882., 1883., 1884., 1885., 1886., 1887.
Nakon 1968. godine:
Flag of Australia.svg Todd Woodbridge
Flag of Australia.svg Mark Woodforde
2
1995., 1996.
1995., 1996.
Osvajac najveceg broja titula u konkurenciji mje ovitih parova Prije 1968. godi
ne:
Flag of the United States.svg Bill Tilden
Flag of the United States.svg Bill Talbert
4
1913., 1914., 1922., 192
3.
1943., 1944., 1945., 1946.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Bob Bryan
4
2003., 2004., 2006., 2010.
Osvajac najveceg broja titula (sveukupno: pojedinacna konkurencija, mu ki parovi i

mje oviti parovi)

Prije 1968. godine:
Flag of the United States.svg Bi
ll Tilden
16
1913.
1929. (7 pojedinacnih naslova, 5 mu kih parova i 4 m
je ovita para)
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Bob Bryan
9
2003.
2014. (5 mu kih parova i 4 mje ovita para)
enska konkurencija od 1887. godine
Pobjednica najveceg broja turnira u enskoj pojedinacnoj konkurenciji Prije 19
68. godine:
Flag of Norway.svg/Flag of the United States.svg Molla Bjurstedt
Mallory
8
1915., 1916., 1917., 1918., 1920., 1921., 1922., 1926.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Chris Evert
Flag of the United States.svg Serena Williams 6
1975., 1976., 1977., 197
8., 1980., 1982.
1999., 2002., 2008., 2012., 2013., 2014.
Pobjednica najveceg broja turnira za redom u enskoj pojedinacnoj konkurenciji
Prije 1968. godine:
Flag of Norway.svg/Flag of the United States.svg Molla B
jurstedt Mallory
Predlo ak:Flag icon Helen Jacobs
4
1915., 1916., 1917., 1918.
1932., 1933., 1934., 1935.
Nakon 1967. godine:
Flag of the United States.svg Chris Evert
4
1975., 1976., 1977., 1978.
Osvajacica najveceg broja titula u enskoj konkurenciji parova Prije 1968. godi
ne:
Flag of the United States.svg Margaret Osborne duPont 13
1941., 1
942., 1943., 1944., 1945., 1946., 1947., 1948., 1949., 1950., 1955., 1956., 1957
.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Martina Navratilova
9
1977., 1978., 1980., 1983., 1984., 1986., 1987., 1989., 1990.
Osvajacica najveceg broja titula za redom u enskoj konkurenciji parova
Prije 19
68. godine:
Flag of the United States.svg Margaret Osborne duPont 10
1941., 1942., 1943., 1944., 1945., 1946., 1947., 1948., 1949., 1950.
Nakon 1968. godine:
Flag of Spain.svg Virginia Ruano Pascual
Flag of Argentina.svg Paola Surez
3
2002., 2003., 2004.
2002., 2003., 2004.
Osvajacica najveceg broja titula u konkurenciji mje ovitih parova
Svih vre
mena: Flag of the United States.svg Margaret Osborne duPont
Flag of Australia.svg Margaret Court
8
1943., 1944., 1945., 1946., 1950
., 1958., 1959., 1960.
1961., 1962., 1963., 1964., 1965., 1969., 1970., 1972.
Prije 1968. godine:
Flag of the United States.svg Margaret Osborne duPont
8
1943., 1944., 1945., 1946., 1950., 1958., 1959., 1960.
Nakon 1968. godine:
Flag of Australia.svg Margaret Court
Flag of the United States.svg Billie Jean King
Flag of the United States.svg Martina Navratilova
3
1969., 1970., 19
72.
1971., 1973., 1976.
1985., 1987., 2006.
Osvajacica najveceg broja titula (sveukupno: pojedinacna konkurencija, enski paro
vi i mje oviti parovi) Svih vremena: Flag of the United States.svg Margaret O
sborne duPont 25
1941.
1960. (3 pojedinacne titule, 13 enskih parova i 9 m
je ovitih parova)
Prije 1968. godine:
Flag of the United States.svg Margaret Osborne duPont
25
1941.
1960. (3 pojedinacne titule, 13 enskih parova i 9 mje ovitih parova)
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Martina Navratilova
16
1977. 2006. (4 pojedinacne titule, 9 enskih parova i 3 mje ovita para)
Razni rekordi
Najmladi pobjednik (pojedinacna konkurencija) Tenisaci:
Flag of the Unit
ed States.svg Pete Sampras
19 godina i 1 mjesec[27]
Tenisacice:
Flag of the United States.svg Tracy Austin
16 godina i 8 mj
eseci[27]
Najstariji pobjednik (pojedinacna konkurencija)
Tenisaci:
Flag of
the United States.svg William Larned
38 godina i 8 mjeseci[27]

Tenisacice:
Flag of the United States.svg Molla Bjurstedt Mallory
e i 5 mjeseci[27]
Izvori

42 godin

DecoTurf Tournaments
"National Lawn-Tennis Tournament" (PDF), 14. srpnja 1881., pristupljeno 15. srpn
ja 2012.
Collins, Bud (2010). The Bud Collins History of Tennis, 2nd ed., str. 10, 452, 4
54, [New York]: New Chapter Press. ISBN 978-0942257700
Shannon, Bill (1981). United States Tennis Association Official Encyclopedia of
Tennis (Centennial edition), str. 237.
249., NY: Harper & Row. ISBN 0-06-0148969
"Tennis Tournament at Newport Again" (PDF), 4. veljace 1911., pristupljeno 16. s
rpnja 2012.
"Newport May Lose Tennis Tourney" (PDF), 17. sijecnja 1915., pristupljeno 16. sr
pnja 2012.
"Want Newport for Tennis Tourney" (PDF), 18. sijecnja 1915., pristupljeno 16. sr
pnja 2012.
"A Tennis "Solar Plexus`"" (PDF), 23. sijecnja 1915., pristupljeno 16. srpnja 20
12.
"Tourney Goes to New York", 6. veljace 1915., pristupljeno 16. srpnja 2012.
"'All-Comers' Tourney to be Restricted" (PDF), 7. veljace 1915., pristupljeno 16
. srpnja 2012.
"Newport Loses Tennis Tourney" (PDF), 6. veljace 1915., pristupljeno 21. srpnja
2012.
Grand Slams
US Open. ITF. pristupljeno 23. kolovoza 2012.
US Open schedules Monday finish | Tennis News | ESPN.co.uk
ATP blasts US Open over plans to schedule the 2013 men's final on a Monday | Spo
rts News | ESPN.co.uk
BBC Sport - US Open men's final will make return to Sunday from 2015
Ashe & Armstrong Stadiums. USTA (25. svibnja 2008.). pristupljeno 16. srpnja 201
2.
Robson, Douglas. "New show court draws a crowd, quietly" USA Today (29. kolovoza
2011.)
Courting Victory on Any Surface. USTA. pristupljeno 16. srpnja 2012.
[1]
Player Challenges. US Open official website.
US Open History
Year-by-Year. United States Tennis Association (USTA).
U.S. Open Tennis - Total Attendance (By Year). City University of New York.
US Open Prize Money Increases Announced. ATP Tour (12. srpnja 2012.). pristuplje
no 23. kolovoza 2012.
US Open Prize Money. USTA. pristupljeno 23. kolovoza 2012.
US Open makes long-term commitment to the game. US open. pristupljeno 25. lipnja
2013.
http://www.wtatennis.com/all-about-rankings
Youngest and oldest champions. US Open Org. pristupljeno 24. sijecnja 2015.
Vanjske poveznice
http://www.usopen.org/ Slu bena stranica turnira
Kategorije:
Izabrani clanciTeniska natjecanja port u SAD-uUS Open
Navigacijski izbornik
Otvori novi suradnicki racun
Prijavi se

Clanak
Razgovor
Citaj
uredi VE
uredi
Vidi stare izmjene
Glavna stranica
Kafic
Aktualno
Nedavne promjene
Slucajna stranica
Pomoc
Donacije
Ispis/izvoz
Napravi zbirku
Preuzmi kao PDF
Inacica za ispis
Pomagala
to vodi ovamo
Povezane stranice
Postavi datoteku
Posebne stranice
Trajna poveznica
Podatci o stranici
Wikidata stavka
Citiraj ovaj clanak
Drugi jezici
Afrikaans
???????
????
??????????
?????????? (???????????)?
?????????
?????
Bosanski
Catal
Ce tina
Dansk
Deutsch
????????
English
Esperanto
Espaol
Eesti
Euskara
?????
Suomi
Franais
Galego
?????
Magyar

???????
Bahasa Indonesia
Italiano
???
Basa Jawa
???????
?????
???
Ltzebuergesch
Lietuviu
Latvie u
??????????
??????
?????
??????????
??????
Nederlands
Norsk bokml
Polski
Portugus
Romna
???????
Sicilianu
Scots
Srpskohrvatski / ??????????????
Simple English
Slovencina
Sloven cina
?????? / srpski
Svenska
?????
???
Trke
???????/tatara
??????????
Ti?ng Vi?t
Yorb
??
Uredi meduwikije
Vrijeme i datum posljednje promjene na ovoj stranici: 12:12, 29. kolovoza 20
15.
Tekst je dostu