Pedro Calderon de la Barca, ivot je san

(kolska knjiga, Zgb 2005., Milievi, Pedro Calderon de la Barca, ivot je san)

Koji je znaaj ovog autora u panjolskoj i svjetskoj knjievnosti? Navedi karakteristike njegovog kazalita s obzirom na
teme, zaplet i rasplet te scenografiju.
Pedro, uz de Vegu, najvei pisac klasinog panjolskog teatra, roen u Madridu, bio neko vrijeme vojnik, u pedesetoj se
zaredio i kao vitez ivio mirno do kraja ivota, piui neumorno sve do svoje smrti. Kako je bio plemi, kolovan kod
isusovaca, postao je istinski protureformist, a opet preporoditelj Crkve. Posljednji je bio u zlatnom dobu panjolske,
osjeajui sjajnu, ali i mranu slavu svoje drave pod nesposobnim upravljanjem Filipa IV. Calderon je bio dvorski
ovjek i stvarao je svoja djela za izabranu elitu. Bio je pjesnik visokog baroka, mnoga mjesta sadravaju pretrpanu,
raskonu metaforiku. Koristi sve tekovine kulteranizma (kienost izraza) i konceptizma (misaonost prije svega). Stvarao
je u zatvorenom dvorskom kazalitu velikih mogunosti dekora i rasvjete. Dubok, refleksivan; moralne i univerzalne
teme. Likovi esto pretvoreni u simbole. Panja na pojedincima, gradnja velikih dramskih figura. Najee uzima drame
s problemima asti i ljubomore, zanimljivih psiholokih ideja.
Ovo je jedna poetsko-filozofska drama, nestvarna legenda s nestvarnim likovima, koji su zapravo simboli, te su pruili
Calderonu priliku za beskrajna i lelujava razmiljanja o ulozi odgoja u ljudskom ivotu, o sudbini koja visi nas ovjekom,
snazi razuma i slobodne volje koji se mogu suprotstaviti usudu o snu i stvarnosti, o prolaznosti i nestalnosti svega
ovozemaljskog. Njegova je veliina u tome to je sve teke i bitne probleme znao osjetiti i to se usudio tako smiono
uroniti u njih.

Odredi temu(e) drame!

Imamo 3 teme:
- ljubavna (Sigismund Stela; Rosaura Astolfo)
- politika (Sigismund - Astolfo)
- egzistencijalna (imamo 2 glavna pitanja)
1. sudbina
a) ne-upravljanje njom (Klarin)
b) upravljanje njom (Sigismund)
2. pravo slobode i njezinog koritenja protiv drugoga (otac zatvorio sina zbog zvijezda)

Izdvoji pitanja o kojima razmilja kraljevi Sigismund. Do kojih spoznaja dolazi?

16.str. Kad me bijes va tako slama/
16.str. da l' jo ime/

Pronai stihove po kojima vidi da je Sigismund svjestan konanosti svega na svijetu.

I zato hou da poivim/ i da u dobru iskoristim/ sve dane svoje, dok mi traju

Koja pitanja upuuje Sigismund nevidljivom boanstvu na kraju prvog ina?

Upuuje pitanje to je on tako sagrijeio da ga prati tako zla sudbina. Je li sav njegov grijeh u tome to se rodio.
/16.str. Kad me bijes va tako slama/ 16.str. da l' jo ime/

Je li moralno ono to je poljski kralj-astrolog uinio svome sinu?

Relativno je i paradoksalno, u pravom duhu baroka i pravim konetom izreen zakljuak, jer da kralj nije svoga sina
posla na muke u kulu, pitanje je koliko bi on mogao progutati misao o snu koju su mu prodali, a i kako bi kasnije
odabrao biti dobar zbog istoga.

Je li ovjek zaista nemoan pred onim to mu vie sile dosude ili ipak moe nadvladati sudbinu?
Djelovanjem se moe promijeniti sudbina jer je Sigismund svojom pobunom, svojim napadom na oca promijenio
sudbinu, a Klarin se skrivao te ga je smrt pronala.

Kako je i zato Sigismund uspio nadvladati vlastitu sudbinu?

Zbog svoje duboke odluke o asnosti, moralnosti.

Protumai stihove: O, malen je dar nam dan,/ jer sav ivot to je san,/ a san su i sami snovi

Prolaznost na koju smo svi osueni, ovozemaljski dio ivota je vrlo kratak, te postoji stalna tenja u ovjeku da ga
dobro iskoristi zbog osjeaja koji se svima javi na samrtnoj postelji, a to je da ovo ne moe biti kraj, ve da tamo postoji
neto, Netko. Moramo Mu moi pokazati da smo se potrudili iskoristiti taj ivot-san to bolje, prije negoli se probudimo
za vjenost.

Navedi ostale likove i uz svaki navedi glavnu znaajku.

Klarin prevrtljivac
Bazilije slijepo vjerovanje zvijezdama
Astolfo laljivac
Klotaldo odan kralju
Stela lakoma, eli samo da njoj bude bolje
Rosaura ena-mukarac, odluna, hrabra
Izdvoji barokna obiljeja drame (tema, jezini izrazi, koneto).
ovjekova usamljenost i uzaludnost htijenja da shvati svijet oko sebe, nestalnost, prividnost svega u svijetu, pa ak i
vlastitog ivota; prolaznost i smrt.
Bogatstvo stilskih figura (kontrati: ivot smrt, san java, slobodna volja sudbina; ponavljanje, gradacija, metafora,
hiperbola, sintaktiki paralelizam, ironija, usporedba, paradoks, barokna kienost: posebno kod opisa ljepote ene)
Tema je vjena dvojba o stvarnosti.
Sigismund djeluje (Carpe diem!), jer stvarno eli biti dobar zbog kratkoe sna (Memento mori!).
Koneto jer mislim da bezobraznost je/ najsigurnija ulaznica/ za sve priredbe i predstave.
nit' itko misli da sam Klarin,/ i ako taj klarinet svirne/ mogo bi, bogme, dojaviti/ kralju i Steli i Astolfu/ to se sve radi i
dogaa, jer rijei sluga i klarinet/ dvije su stvari i one se/ s tajnama sasvim slabo nose,/ i moglo bi se dogoditi/ da mi
dojadi ova utnja,/ pa da za mene netko rekne:/ Klarinet koji zorom svira/ ne nosi dobra, niti mira.
Dajte da ljubim vau ruku/ iz koje, ko iz snjene ae,/ i blagi vjetar sreu pije.
jer kad se zora sa sutonom spoji,/ svjetlo sa sjenom, nastaje bez dvojbe,/ sinkopa dana.
Prije svega,/ oima reci neka glazbu/ svoju usklade s tvojim glasom,/ jer, u protivnom, svi e uti/ da loe zvui i da
kripi/ taj instrument neusklaeni,/ koji bi htio da se sloi/ sva lanost rijei i govora/ s jasnom istinom osjeaja.

LIKOVI: Sigismund (kraljevi), Klotaldo (kraljev knez i Sigismundov uitelj), Rosaura, Klarin (sluga), Bazilije (kralj-astrolog i
Sigismundov otac), Stela (princeza), Astolfo (moskovski knez)
()I ja sanjam da sam tu
sputan u tom kutu bijednom
a snio sam da sam jednom
uivao sreu svu
to je ivot? Mahnitanje.
to je ivot? Puste sanje,
prazna sjena to nas ovi.
O, malen je dar nam dan,
jer sav ivot to je san
a san su i sami snovi ()

() O, treba da ukrotimo
ovu nau ud opaku,
pomamu i enju svaku,
ako opet san usnimo.
Tako treba, jer ivimo
u tom svijetu udne udi ()

() ovjek sanja ono to je,

sanja dok se ne probudi.
I kralj koji vlada svima,
sanja kako zapovijeda,
u toj varci sebe gleda
kako mnoge asti prima,
a na vjetar sve ih pie,
jer smrt strana sve ih brie,
i u prah e sve to strti.