moguih veliina

vrstama bazena.

bazena

190
prema

TIPOVI I KARAKTERISTIKE BAZENA

Duina bazena u metrima je dio od 100
(10; 12,5; 16,67; 20; 25; 33,33; 50), a ovisi o
broju plivakih staza koje su iroke 2,4
2,5 m. Plivai vole ue staze radi lakeg
odravanja smjera, pa irina moe biti
2,25 2,30 ( za sportske svrhe min 2,15 m).
Dubina i veliina ovise i o namjeni
bazena.

1. Plivaki bazen
irina
10
12,50
16,67
21
25

duina
25
25
25 ili 50
50
50

dubina
1,8
1,8
1,8 ili 2,0
1,8 - 2,0
1,8 - 2,0

2. Bazen za neplivae
irina
8
10
8
10

duina
12,5
12,5
16,67
16,67

dubina
0,8 -1,35
0,8 -1,35
0,8 -1,35
0,8 -1,35

3. Bazen za odrasle neplivae

irina
duina
16,67
25
20
25
4. Bazen za djecu neplivae
Slobodne dimenzije, dubina
1,10.

dubina
0,9 1,35
0,9 1,35
od 0,6 do

5.Bazen za skokove
Dimenzije ovise o kompletu dasaka i
platformi.
irina
10,60
12,50

duina
12,5
12,5

dubina
3,8
3,8

ZGRADE ZA SPORT

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK

sl. 2

shema pristupa tribinama obzirom na sigurnosne zone

2.

GLEDALITE - TRIBINE
2.1.

SAETCI PREDAVANJA

definiranje parametara za dizajniranje

- veza vanjskog i unutarnjeg prometa

- vrsta gledalita obzirom na : trajnost, visinski poloaj u
odnosu na borilinu plohu, vrstu sportske aktivnosti, oblik i
poloaj, zatienost od klimatski okolnosti, kapacitet,...
- dimenzioniranje elemenata gledalita
- orijentacija gledalita
- vizuelna veza gledalita i okolia
- vidljivost povrine sportskog borilita
- konstrukcija tribina
2.2.

oblici i presjek gledalita - tribina (sl. 3)

oblici :

- pravolinijski
- srpasti
- potkovasti
- elisoidni
- kruni
presjek : - ispod horizonta, ispod plohe igralita
- u horizontu igralita
- jednoetana gledalita
- vieetana gledalita
konstrukcija: - na tlu, na padini, na nasipu, u ukopu
- na posebno izvedenoj konstrukciji
- kombinirano: padina, nasip + konstrukcija
SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET
KATEDRA ZA ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE

DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

KOLEGIJ :ZGRADE ZA SPORT

ZGRADE ZA SPORT

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK

sl. 3

sl. 4

SAETCI PREDAVANJA

oblici - horizontalni poloaj (tlocrt) gledalita u odnosu na borilite

sheme puteva gledatelja na tribine

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET

KATEDRA ZA ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE

DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

KOLEGIJ :ZGRADE ZA SPORT

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK

sl. 5

ZGRADE ZA SPORT

SAETCI PREDAVANJA

vertikalni poloaj gledalita u odnosu na borilite

2.3.

dimenzioniranje

- interne komunikacije
- min. irina uzdune horizontalne komunikacije
manja gledalita
2,50 - 3,10 m
vea gledalita
3,50 m i vie
- min. irina poprene kose komunikacije
min. 1,20 m
- najvea udaljenost poprenih komunikacija
24 - 32 sjedita

- otvori: ulazi - izlazi

- 1 izlaz - sektor 600 osoba (zatvoreni prostori)
sektor 1500 osoba (otvoreni prostori)
- najvea udaljenost do izlaza : 30 m po horizontali
20 m uz kosinu
23 m niz kosinu

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET

KATEDRA ZA ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE

DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

KOLEGIJ :ZGRADE ZA SPORT

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK

SAETCI PREDAVANJA

STEPENICE

ZGRADE ZA SPORT

u plivakim bazenima - irina min. 1,0 m; postavljaju se izvan

bazenskih dimenzija
demontane stepenice - instaliraju se privremeno za potrebe
korisnika, starijih i osoba s posebnim potrebama
visina / gazite
16/30 cm
izvode se do dna bazena, a kod vrlo dubokih bazena do 180 cm
ispod povrine vode
rukohvat visine 90 cm postavlja se s obje strane stepenica
stepenica za odmor - irine min. 10 cm, na dubini od 1,20 -1,35 m
ispod razine vodenog zrcala po cijeloj horizontalnoj duini vertikalne
plohe

PENJALICE

smjetene u niama u ravnini sa zidom bazena; prostor izmeu dvije

nastupne plohe
30 cm, zadnja - u nivou obilazne plohe

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET

KATEDRA ZA ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE

DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

KOLEGIJ :ZGRADE ZA SPORT

ZGRADE ZA SPORT

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK

SAETCI PREDAVANJA

3. predavanje - saetak

PLIVALITA - PLANIRANJE, PROGRAMSKE SHEME I PRATEI PROSTORI

1

VRSTE PLIVALITA
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.

unutarnja ili dvoranska plivalita

vanjska plivalita
dvoranska i vanjska plivalita
plivalita u prirodi
ljeilina, zdravstvena i medicinska kupalita

obzirom na ponudu i koritenje mogu se dijeliti na:

kolska plivalita (manja, za potreba kola, spec. dubine vode9
sportska plivalita (za natjecatelje i sportski orijent. rekreativce)
rekreacijska plivalita (javna, za zabavu, toplija voda)
zabavna plivalita (iskljuivo rekreativne potrebe)
2

OSNOVNA PLANERSKA NAELA 1

2.1.
2.2.
2.3.

2.4.

2.4.

podloge za izraun (okvirno planiranje potreba)

prostorni razmjetaj
zemljite
veliina i svojstva
raspored i orijentacija
kolni promet
pjeaki promet
promet u mirovanju
opskrba energijom
opskrba toplinskom energijom
opskrba elektrinom energijom
opskrba pitkom vodom
dovod svjeeg zraka
odstranjivanje

odstranjivanje otpadnih voda

odstranjivanje neistog zraka
odstranjivanje otpada

vidi: Preporuke o odrivom planiranju, prostornom planiranju i projektiranju javnih

plivalita u gradu Zagreb,Zagrebaki portski savez,2008.; str. 29 - 2.0 PLANIRANJE
UNUTARNJIH PLIVALITA

PROGRAMSKE SHEME
3.1.

ulazni dio

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET

KATEDRA ZA ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE

natkriveni prostor ispred ulaza

ulazni hall (vjetrobran, recepcija, pult ili
automatska blagajna, prostor za ienje,
sanitarije posjetitelja)
prostorije za osoblje
prostorije uprave
DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA
KOLEGIJ :ZGRADE ZA SPORT

192
ljebovi za odstranjivanje povrinske
vode i umirivanje valova, startni blokovi i
klupe, dodirne ploe, ploe za mjerenje
vremena,
ureaji
za
pridravanje
(penjalice, rukohvati, oznake za sportove
i javne aktivnosti, podni izljevi), stepenice
i dilatacione reke pokazuju mnoge
probleme koje treba uskladiti.
lijeb obuhvata cijeli bazen. Slui za
odstranjivanje povrinske vode i za
prihvat i umirenje valova. Ovo ostaje
funkcija lijeba ak i kad nivo vode
padne, kao na pr. pri velikom broju
korisnika, kupaa (javnost uvee i kolska
nastava u toku dana ) jer pumpe za
pripremu
vode
ne
mogu
raditi
ekonomino ako bi morale momentalno
izjednaavati
gubitak vode preko
preljeva.
Za vrijeme slubenih plivakih natjecanja
nivo vodene povrine ne smije se vidljivo
mjenjati (FINA pravilo br. 63). Ovo znai
da za vrijeme plivakih natjecanja dotok
i odtok vode treba biti ogranien i to je
jo jedna funkcija lijeba.
Danas su najvaniji tipovi lijeba Finski i
Ciriki. Samo prvi odgovara svim
zahtjevima, jer sa svojim ravnim tipom
obale umiruje valove ak i kada se nivo
vode spusti za 0,04 m. Daljnja je prednost
da se kod tog preljeva ne skuplja
prljavtina ( masni ostaci i sl.) na gornjim
vertikalnim rubovima bazena.
Ciriki lijeb - ak i u svom modificiranom
obliku - funkcionira samo sa stalno
visokim nivoom vode. lijebovi za
prelijevanje daju mogunost kupaima
da se pridre. lijeb za otjecanje vode je
dubok i pokriven je reetkom.
Oblaganje
ljebova
odgovara
zahljevima za oblaganje bazena. Od
primarne je vanosti lako ienje
(higijena).
Bazen i obilazni hodnik neophodno je
odvojiti jedno od drugog dilatacionom
rekom
zbog
razliitog
rastezanja
konstruktivnih dijelova. Postavljaju se
veliki zahtjevi na efikasnost spoja (reke) i
njegovog poloaja, naroito u bazenima
u zatvorenom.

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK

ZGRADE ZA SPORT

SAETCI PREDAVANJA 6. grafiki prilozi II

07 - RUKOMET

NAPOMENA : dimenzija b (sigurnosna zona iza gola) za meunarodne utakmice (IHF, EHF) je min. 3 m

(info : www.ihf.info)

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET

KATEDRA ZA ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE

DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

KOLEGIJ :ZGRADE ZA SPORT

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK

ZGRADE ZA SPORT

SAETCI PREDAVANJA

SANITARNI PROPUSNICI

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET

KATEDRA ZA ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE

DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

KOLEGIJ :ZGRADE ZA SPORT

ZGRADE ZA SPORT

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK

SAETCI PREDAVANJA

Grka kupalita - dio gimnazija (GYMNSION - Palestrae)

Rimska kupalita - TERME - gymnasion je dio termi
2. st. pr.n.e.

1. st.pr.n.e.

prva javna kupalita u starom Rimu

Pompeji stabijske terme -otvoreni bazen (natatio)
-grijane prostorije sa
svlaionicama (apodyterium)
-topla kupelj (caldarium)
-hladna kupelj (frigidarium)
-mlaka kupelj (tepidarium)
-parna kupelj (sudatorium)
Sergius Orato izum sustava podnog grijanja hipokaust

33. g.pr.n.e.

Agripa

nova era

velike i male carske TERME

formira besplatna javna kupalita

karakteristike:

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET

KATEDRA ZA ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE

ogromnost
monumentalnost
simetrija i aksijalnost
vrhunska gra. tehn. rjeenja tog doba
ogromna potronja vode i ogrijevnog
drva

DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

KOLEGIJ :ZGRADE ZA SPORT

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK

64. n.e.
109. n.e.
206-216.

298-306.

ca 330.

ZGRADE ZA SPORT

SAETCI PREDAVANJA

Neronove terme - prve velike terme s osnosimetrinim

tlocrtom - pretee velikih carskih termi
Trajanove terme - simetrini tlocrt s okolnim vrtovima,
kapacitet ca 600 ljudi
Karakaline terme - kompleks veliine ca 330 x 330 m
osnovna graevina veliine ca 220 x 114 m, 66 prostorija za
kupanje, 4 velika bazena s mlakom vodom, veliki plovaki
bazen povrine ca 1300 m2
Dioklecijanove terme - najvee (ca 356 x 316 m), na
povrini od ca 12,5 ha, ca 3200 kupaa,3 3000 alabasternih
kada, dnevni utroak vode ca 13.000 m , ...
u Rimu se nalazi 15 termi i 856 narodnih kupalita

prostorni plan termi nudi raznolike mogunosti za fiziku

rekreaciju:
- osobna njega tijela (pojedinane kupelji, masaa i odmor,
skupne kupaline aktivnosti,...)
- port (bazeni za plivanje, slobodne povrine u vrtovima,...)
intelektualne aktivnosti, drutveni susreti i razonoda:
(dvorane i trijemovi za etnju, vrtovi, paviljoni, eksedrae,
gostionice - tabernae,...)
LOKACIJE NEKOLIKO NAJVEIH TERMI U RIMU 4. st

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET

KATEDRA ZA ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE

DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

KOLEGIJ :ZGRADE ZA SPORT

ZGRADE ZA SPORT

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK

SAETCI PREDAVANJA

9. predavanje - saetak

STADIONI - ELEMENTI
1.

ORGANIZACIJA KORITENJA
1.1.

korisnike grupe, raspodjela funkcionalnih podruja

borilite
gledalite
svlaionice
ureaji i oprema za vjebanje
drutvene prostorije
prostorije za osoblje
servisi, instalacije
prostori za vanjski i unutarnji promet pjeaka i vozila
-------------------------------------------------------------------------------- pomona borilita, parkiralita, ambulanta, prodaja
karata i suvenira, kiosci

prilazna platforma

min. irina (m) = kapacitet stadiona x 0,6 / 1000

poeljna povrina platforme je ona koja moe primiti sve
gledatelje u zadanom vremenu pranjenja gledalita (1)
(1)

1.2.
1.3.
1.4.

vrijeme pranjenja stadiona ovisi o sigurnosnim pravilima i propisima

pojedinih zemalja, a u sluaju nedostatka istih rauna se 8 minuta

sigurnost na stadionima - openito

zoniranje i sektori
ulazi, kontrole

sl. 1
dijagram sigurnosnih zona na stadionu (prema Stadia-a design and development guide,
Geraint John & Rod Sheard)

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET

KATEDRA ZA ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE

DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

KOLEGIJ :ZGRADE ZA SPORT