Sie sind auf Seite 1von 84
Ruth Stout i Richard Clemence Vit bez motike Tajne organskog uzgoja povrta i cvijeca metodom malciranja Zagreb, 1995. BIBLIOTEKA ORGANICA Naslov izvornika ‘THE RUTH STOUT NO-WORK GARDEN BOOK Rodale Press, Ine. Emmaus 1971 ‘Copyright, © 1971 Ruth Stout i Richard Clemence Copyright © Melissa Clemence © za firvatsko iedanje pridr2ava Darko Petanjek ‘S engleskog preveo ‘ZELIMIR KISELIEY, prof. Lekaorirala JASMINKA SALAMON, prof. Korektura i seutna korektura DARKO PETANSEK I MIRJANA VANCAS, Struéni konzultanti mr. BRUNO NOVAK, Zavod za povréarstvo mr. INES VRSEK, Zavod za ukrasno bilje i pejsaznu arhitekturu s Poljoprivrednog fakultcta Sveutilista u Zagrebu ‘Nakiadnik PRIRODOSLOVNO DRUSTVO "LJEKOVITA BILIKA", ZAGREB Zanakladnike prof. ZELIKO SOBOTKA, dipl. ing. ‘Likovna oprema ovitka DARKO POLANCEC Grafickapriprema "SOFT-US' doo. Zagred Tisak MULTIGRAF Zagreb [CIP Katatogizacia w publikaci Nacionalna tsveutilina biblioteka, Zagreb UDK634 STOUT, Ruth Vit bez mote: Tajne organskog uzgoja povréa i ejeéa metodom spaltiranja/ Ruth Stout i Richard Clemence; (sengleskog preveo Zalinit Kiseljov ).-Zagred : Prirodosiowno drustvo Ljekovta bila, 1995, 167 st: usr. 20 em. -(Bibloteka Organica ) Prjevod djela: The ruth stout no-work garden book. ISBN 93-96425-1-5, 1. Clemence, Richard 951127060 SADRZAJ: Predgovor Rijeé urednika 6 1. Poglavije Bacite svoju lopatuimotiku! . . . .-/ Pitanja koja mi ljudi postavijaju 2.2... eee 15 Za8to ? (Izaito ne ?) 20 Kaué na kojem se bavim vrtlarstvom . . - 22 Meni malo viestelje ......--.--- 25 Cemu me nauéilo 40 godina organskog vrtlarstva 29 ‘Molim vas - nemojte toliko raditi! . oe eat eee eee 33 Stelja moze pobijediti Djeda Mraza » Tsudu 2. Poglavije Moji odgovori "ekspertima’ Ododavanju dufikatlu .....-.. Kada znanstvenici dodu u posjet...- « Kada kritiziraju organsko vrtlarstvo .. O plastitnom pokrovu ... © oranju, smrzavanj Kad navale posjetitelji .. Nekoliko sestrinskih savjetaRexu . . . ‘Vrtne napasti - nisu tako straSne! . . 3. Poglavije Moj naklon jepoti ....-..-- + , 1.21 B Gardenije koje sam poznavala : 8 Cyijeée koje volim cee 82 Ne Salite se s ruzama 4. Poglavije Okus je pokus .. . - Sjajna ideja o jedenju bilja Nemojte s¢ toliko truditi oko paroga . CjelogodiSnja berba jest laka ! Stosjagodama? .....-.2.---- 5, Poglavije Jo¥ neki prijedlozi za vas vrt Trivlastorudna trika . . Pripremanje vrta za zimski san... . Promjene za sljedetu godinu . . . . Cuvate li sjeme? Pripazite !. Dotekajte prvi mraz -hladnokryno - 6.Poglavlje - Richard V. Clemence Varijacije na sustav cjelogodignje stelje .. . . - - Jedanaest natina da udinite stelju uéinkovitom . Usinite svoj vrt isplativim Kako zapoéeti povrinjak s manje rada Treba li uzgajati viastito sjeme ww Aluk? ..... Mora lise sjeme tretirati prije sjetve ? Novi nacin sijanja povréa Ideje za uzgoj slatkog kukuruza ...-..--- Urgojite povrée na ogradi ..... Mreza za perad podize rajéicu . . . - Kako ekonomist vidi Stout-sustav . - Vet ber motike Predgovor Kad je urednistvo éasopisa "Organsko vrtlarstvo i poljod- jelstvo" odludilo objaviti knjigu u kojoj su sabrani élancistosmo im Richard Clemence i ja godinama slali, dostavili su nam taj materijal da ga pregledamo. Mijenjati, poboljSavati, korigirati? U drugom odlomku prvog lanka koji sam napisala naéla sam ne&to Sto bi trebalo promijeniti: smrzavanje repe. To ne Sinim veé godinama. Jednostavno je ostavim u vrtu, prekrijem alama sijena i iskopam kad Zelim, éitave zime. Shvativéi da u tim dlancima ima toga o éemu sam kasnije podela misliti drukéije, odlutila sam se 2a razumni potez - da ni’ta ne mijenjam. A zaSto sam tako odludila? Mozda i stoga Sto bi to bio preveliki posao, ali to sam si objasnila ovako: drugim vrtlarima moglo bi biti korisnije da doznaju nesto 0 onome sto se Ginilo da je u redu, a nije bilo, nego da im se jednostavno kaze: "Ja radim ovo, ja radim ono." Ovo je, dakle, priéa o onome Sto sam na-uéila i "ne-uéila" ovrtlarstvu, Prvi élanak je bio objavijen 1953., posljednji 197 Oni stariji sadre informacije proturjeéne nekim misljenjim postupcima koje navodim u svojim knjigama o vrtlarstvu. Smeta li mi 3to moram priznati gre8ke? Ne, ne smeta. "Nitko nije savrsen." Ruth Stout Ruth Stout Rijeé urednika Urednicima i titateljima asopisa "Organsko vrtlarstvo i poljodjelstvo"* Ruth Stout neto je posebno. Jo otkako nam je 1953. poslala svoj prvi élanak, koji smo neobazrivo izgubili, ‘ona je nepresusni izvor odugevijenja svakome tko se zadubio uzlatno grumenje njene ovozemaljske vrtlarske mudrosti. Ali to je vaznije od njenog Sarma "obiénog Covjeka" jest logiéna metoda njenog sustava uporabe stelje - sustava koji je razvila i usavrSila, te nas o njemu izvijestila, na stranicama Easopisa Ove. Ruth je ustvrdila da je veéi dio rada u svezi s vrtlarstvom, a narogito s organskim vrtlarstvom nepotreban, osim jedne stvari: stelje. Trajna godisnja stelja, u njenim oéima, jest trajan godiinji odgovor na sve vrtlarske duznosti, a sve ostalo na 3to utrogite energiju suviSan je napor ili, jednostavno, "igranje”. Nepotrebno je re¢i da je reakcija na njene namjerno proturjeéne twrdnje uvijek o&ekivana i uvijek glasna, naglaiena. Tisuée i tisuée Zitatelja slazu se s njom i najée8¢e zabvaljuju na njenim sugestijama. Najveéi broj pisama i komentara koje dobivamo tiéu se njenih dlanaka. Ljudi koji se bave pismima Gitatelja veé su naudili da moraju biti spremni na val reakcija svaki put kad izide neki njen napis. Evo nekih tipiénih pisama. Dragi gospodine, orhideje za Ruth Stout - uzgojene pod steljom! Ona je * "Organic Gardening and Farming Madjazine, alje u teksts OVP Vit bez motike najve¢al Nastojao sam slijediti svaku njenu rijeé otkako sam je prije pet godina otkrio. Ja sam za "zeleni palac bez bolnih leda" i vitlarstvo u lezaljci. Najbolje od svega jest da to uistinu funkcionira. Svake jeseni besplatno dobivam vozove liSéa iz grada. Proile godine, koja je bila najsuSnija u posljédnjih 80, tikve su prekrasno izrasle bez kapi vode. Sto vise lii¢a, to bolje. Posljednjih pet godina nisam rabio nikakve otrove usvom vrtu. Ove mi je godine susjeda dopustila da se postuzim njenim praznim zemijiitem. Grad je tamo iskreao 15 vozova liS¢a, pa se namjeravam progiriti i oprobati jo’ neke od ideja Ruth Stout. O, da, mnogo je ptica do8lo otkako sam prestao koristiti otrove i natinio kupalista za njih. One se brinu za kukee iitede. mi sav taj napor. Ralph F. Spitzer Helena, Montana Dragi gospodine, kao novinar Zelim pohvaliti J.LRodalea i njegovo osoblje zbog izdavanja jednog od najboljih poljoprivrednih éasopisa koji dospijevaju na moj stol. Format, tekstovi, fotografije i dekoracija OVP-a besprijekorni su. Ono u &emu narozito udivam jest uvodni élanak, svakog mjeseca. Buduéi da je moje znanje 0 agrikulturi vrlo ograniéeno, ti me Elanci prosvjecuju. ‘Smatram da je va sijeanjski- broj bio posebno’ dobar. Fotografija Ruth Stout na koricama, na kojoj se vidi kako zraéi ponosom u svom vrtu, jest klasika novinarstva. Priéa o gospodi Stout, uz popratne ilustracije, oduSevila me i fascinirala. Tu pritu stavljam u svoj dosje za vjetnost. Ako se ikada prihvatim obradivanja zemlje, njenu éu pritu staviti na poéetak. Cestitam na vaSem doprinosu ametitkoj poljoprivredi. Tom Cahill Editor, Seedmen’ s Digest San Antonio, Texas 7 Ruth Stout Ali, budimo sasvim po8teni: neki ditatelji ne smatraju Ruthinu metodu cjelogodisnjeg steranja stelje potpunim rjeSenjem za vrtlarske bonance. Otro pero Kraljice Stel tvrdi, kratko i jasno, da se nijedan vrilar ne bi trebao zamarati pravijenjem Komposta, kopanjem tla i uporabom poljopri redne opreme. Te rijeti izazivaju reakeije vetine organskih vrilara, Dorothy Schroeder, dugogodignja suradnica OVP-a, saZela je njihove prigovore: "DrZite svoj vrt pod dubokim, poroznim pokrovom stelje radi poboljanja kvalitete tla, kontrole viage i klimatskih uvjeta, poveéanja koligine humusa i minimaliziranja Stete od kukaca’. Parafraza je moja, ali to je misao Ruth Stout, a istinitija misao nikad nije bila izretena. Do ovoga se mjesta potpuno slazem s njenom metodom. Ali ona dalje, govori da je tastelja sve ito je potrebno vrtu - itu se razilazimo. Moram reéi da me Ruth Stout uputila u mnoge vrtlarske tehnike koje su moj vrt pretvorile u moju radost. Moj je vrt prekriven steljom otkako ju je Ruth prije mnogo godina poéela zagovarati. To nije bio vrt koji imam danas, ali bio je tako uspjeSan da sam u novi vrt zahvalno prenijela sve znanje koje sam stekla uz njenu pomoé. Ruth Stout nauéila me kako éu si priStedjeti muéan posao Eupanja starog korijenja i korova: prekrila sam ga s toliko slojeva novinskog papira da je jednostavno izdahnuo pod pritiskom javnog mnijenja, pa je tako moj vrt, umjesto ostar- jeloga korova dobio raspadajuéu vegetaciju za kojom je vapio. Zabvaljujuci uéenju Ruth Stout, moj novi zasad Sparoga bio je igrarija, a ne inzenjerski projekt. Boljije od prethodnog. Produktivnost je takoder bez zamjerke. Urod rajtice movete udvostrusiti ;kukuruza utrostruéiti, a i salata i rotkva bit ce bolje, sve zbog stelje. Sve Sto sam ispod nje uzgajala napredovalo je. Ali za moj vrt, a vjerujem i za mnoge druge - 8 Vrebex motke nuZan je korak dalje: kompost. Kad moj kukuruz Klone pod vrelim suncem, pretpostavka je da je Zedan i da mu treba vode. Ali on se ponata potpuno jednako kad je tlo natopljeno i zrak ne dopire do korijenja Stelja ga ne ée spasiti od prejake kiSe ilipretjeranog zalijevanja, nego ée kompost u tlu upiti suviSnu vodu i dati je kukuruzu kad mu zatreba. Postoje, zatim, biljke kojima ne odgovara pH vrijednost tla za njihov rast. One, na primjer, pokazuju manjak duiika u listovima i kad ga u tlu ima mnogo. On nije dostupan gladnim biljkama jer je tlo previge kiselo, pase mangan u njemune moze fastvoriti, a kako je mangan neophodan da bi dusik postao jostupan - nema dusika! Taj frustriraju¢i problem stalno se onavija, Postoje svi simptomi manjka neveg vaznog za razvoj iljke, a krivac je ravnoteza kisclog i alkalnog. Sto uéiniti? ‘Zadite u sré problema i korigirajte ravnatezu. Cime? Kompos- tom u tly. Mo‘ete, naravno, kiselom thi dodati vapnenac, a alkal- nom bragno od sjemenki pamuka ili kiseli treset. Ali, morate uzeti u obzir da pokraj biljaka kojima treba kiselo tlo rastu one kojima treba luznato. Krumpir voli kiselo tlo; Sparoge, repa, graSak i jabuke vole neutralno, a vi imate samo jedan vrt, svega nekoliko metara da sve to uzgojite. Odgovor je: humus u tu, ne samo po povrsini. Kompost éuva minerale koji su biljkama neophodni i Salje ih zajedno s vodom u korijenje. Priznajem da bi s vremienom Ruthina stelja stvorila taj humus u tlu, U velo luznatom tlu moga Kolorada, s tako malo ie, bojim se da bi za to trebalo vrlo mnogo vremena. Cinjenica da je moje tlo bilo tako Iuinato kad sam ga preuzela, nakon gencracija bavijenja vrtlarstvom, pokazuje kako se malo toga mode udiniti. Ruth je stigla tamo kamo ja idem. Ona je dosegla ono sto jaZelim. Njen je vrt bogat minéralima, za kojima moj vapi. Oni ~su dostupni bilju. Ja kreéem njenim smjerom, slijedeéi u velikoj 9 Ruth Stout mijeri_njen ispruzeni kaziprst. Ali nemam na raspolaganju previge godina da dosegnem svoj cilj. Ja sam Zena u godinama, ui potrazi za adravijem, koje donosi godiinje preporadanje, kakvo poznaje samo vrtlar. Moj vrt tek treba postati samodovoljan, sposoban da nadomjesti ono Sto mu je uzeto. Dobro se snalazi, ali mora jo8 bolje. Zdravije mora biti po%njeveno iz vrtnili gredica. Zbog toga, imajuéi na umu granice svoga vremena, moram se koristiti kompostom." Moiete se kladiti da bi ovakvi mlaki zagovornici metode cjelogodignjeg prostiranja stelje dobili precizno naciljano opovrgavanje njihovih zadréki. (Ona zna posti¢i da njena bude zadnja!).Ali, umjesto da podjarujemo vrelija proturjegja, pus- timo je da sama govori. Ona to veé dugo uspjeéno éini! Urednixtvo 10 ‘Vit bex matike 1. Poglavije Bacite svoju lopatu i motiku! Kad je nedavno jedna gospoda prvi put vidjela moj vrt i Gula za metodu koju sam razradila, uskliknula je: "Pa, vi mozete uzgajati povrée do stote! Ako treba, iz kolica!" Ja nisam narotito vitalna Zena, ali obavljam sav rad u vrte velikoin 12 x 18 metara i uzgajam dovoljno povréa za svog muta, sestru, sebe i mnoge goste. Svaku vstu zamrzavam, od ranih $paroga do kasne repe. Nikad ne kupujemo povrée. Takoder izvravam svoje kuanske duénosti, uzgajam ne&to cvijeéa i rijetko kada radim nakon jedan sat popodne. Jedva da sam ikad vige nego ugodno umorna. $ hranom iz zamrzivaéa, na koju se mogu osloniti, pripremanje vegere obitno traje oko pola sata. Ne hvalim se, barem ne zbog svojih izuzetnih or- ganizatorskih sposobnosti ili neteg sliénog. Ali jesam ponosna zbog toga Sto sam pronala takav naéin vrtlarenja koji daje vthunske rezultate uz minimum rada, Mozda biste i vi Zeljeli raditi u vrtu dok god postojite? Pa, mozete. Prije mnogo godina muz i ja smo preselili iz New Yorke na farmu u Connecticutu i jedva sam doéekala da zasadim vrt. Imalismo preveliki komad preoranog tla, ito prvo ljeto provela sam boreéi ses kamenjem i svjezim busenjem koje je tu naraslo. I, naravno, kopala sam motikom, plijevila i kultivirala. Tijekom sljede¢ih nekoliko ljeta nastavila sam uzgajati vile nego Sto nam treba, glupavo se opiruéi tome da ne iskoris- tim Zitavu povrinu, kad sam veé toliko vremena potrosila da uw Rath Stout Veter motike jedotjeram. Ali postupno sam smanjivalasvoj vrt, dok ga nakon nekog vremena nisam svela na tre¢inu prvobitne velitine. No jo8 je uvijek bilo previge posla, a ja, naravno, vige nisam bila tako puna poleta, pa sam se nastojala rijediti svega suvisnog. Zasto se mutiti s plijevijenjem, keultiviranjer i drugint posiovima od kajih bole leda? Ruth baca {oS jedne vile sijena na biljke, éime suzbija Korove | zadrzava vlagu. Jedini poslovi u vrtu koje nisam radila bili su oranje i drljanje, asve sam ostalo radila sama. Isvakog proljeéa, kad bih s novim Zarom prionula postu, ba kad bih ja htjela posijati gra8ak, Zinilo se da su upravo tada svi slomili svoje plugove, posudili ih nekome ili se dogodila neka druga nezgoda. Prije nekih dvadeset godina pokuSavala sam, kao i obitno, biti strpljiva, Cekajuci da mi netko dode preorati zemlju, dok, napokon, jednog dana nisam muénula glavom. Ne, ne u vezi s oranjem - nego s natinom mi8ljenja. Moja Sparoga(Asparagus officinalis L.) krasno se razvijala, pa rekoh sama sebi: "Ta zemlja nije orana vise od deset godina. Za8to sparoga ima, a graska nema? K vragu i oranje! Idem sijati.” Itako sam, pomalo bojazijivo, poéela sijati grafak i Spinat, 12 namjeravajuéi isprva iskopati male brazde da omekSam zemlju. Ali otkrila sam da je stelja (od ligéa i sijena) koju sam prostrla po polju u jesen (da bi se u proljece zaorala u zemlju) odrZala {lo mekim i viaznim. Sve Sto sam trebala uéiniti bilo je da malo razgrnem grabljama i ubacim sjeme. Kad sam jednom uzela stvari'u svoje ruke, nastavila sam tako. Pomislila sam: ako obidem uokolo i nagrabim’ dosta materijala za stelju, pa sasvim prekrijem vrt 15-50 centimetara debelim pokrovom, korov se ne ée moéi probiti i sunce ne ée prditi zemlju. Cali krajem lipnja, kad sijem posljednji kukuruz i drugu repu, mrkvu i tako dalje, zemlja Ge zasigurno jo’ uvijek biti meka. [bila je. Ali, da ne brzam! Na mijekar, farmer, rado mi je ustupio ono Sto je on zvao “pokvarenim sijenom" a ja - izvrsnom steljom. Prostrla sam debeli sloj po itavom vrtu, osim, naravno, po sjemenju koje sam posijala. Po Sparogama sam slagala dosta toga, znajuéi da se one mogu probiti kroz stelju. Za nekoliko godina napustila sam sva kupovna gnojiva. jevli sijeno, uskoro sam otkrila da se sav moj posao sveo na sijanje, prorjedivanje i ubiranje plodova. Kad god sam po%eljela neSto posijati, jednostavno sam razgrnula stelju i stavila sjeme, a kasnije, kad je sjeme niknulo, primaknula sam stelju mladim biljkama, odrZavajuéi tako tlo oko njib vlaznim i rjeSavajuéi se korova. Naravno da su mi se susjedi isprva smijali. Prvih nekoliko godina obigavali su svracati da me pitaju treba li Stogod preorati. Ali, malo-malo, bili su impresionirani- mojim rezul- tatima i, kad su napokon morali priznati da konstantno trunuéa masa liSéa i sijena zadivijujuée obogacuje moje tlo, prestali su me zadirkivati. Dapate, zastali bi da "bace jo3 jedan pogled” prije konagne odluke da i oni prestanu orati ikopati, te dasvoje vrtove prekriju steljom. Moje zemiljiSte postalo je tako bogato da sada mogu sijati sasvim nablizu i vise uopée ne upotrebljavam gnojivo. Vrt se 13 Rath Stout sada sveo na 1/8 prvobitne veligine i tako je raskofan da ga u jesen zovemo daunglom. Jedna od mojih mrkvi, slatka injezna, dovoljno je velika da nahrani petoro judi. Mojslatki Spanjolski luk prosjeéno teZi 45 dag po komadu, a poneki ima i vige od kilograma. Nikad nisam voljela presadivati (niti bi to bilo praktiéno iz tih invalidskih kolica buduénosti), pa biljke poput kupusa, cvjetaée i sl. stavljam na razmak od 30 do 35 cm i onda ostavim samo po jedan primjerak iz svake skupine. Jo§ neSto: imate li problema s grmovima gratka koji se savinu, legnu na tlo i trunu kad je vrijeme viazno? Sve Sto treba jest da ih sa svih strana poduprete dodatnom koliginom sijena. Stajat ée ravno kao olovni vojnici, bez. obzira na to kako su natovareni plodovima. I lako ih je brati. Stelju stavijam i oko cvijeéa, ali klanjajuéi se ljepoti ‘Upotrebljavam lik¢e i sijeno iz vrta koje je veé toliko trulo da sasvim ligi na zemlju. Slatki graSak, koji ovdje nije lako uzgojiti divno se odaziva mom sustavu: niti kopam brazde, niti rabim gnojivo, nego ga sijem u povrtnjak i prekrivam steljom. Ovo suino Ijeto, u kojem su presusili éak i neki lokalni arteski bunari, nije naskodilo mojem grasku. Nikad nisam ubrala vite i ljep8i, makar ga uopée njsam navodnjavala, a zadnja za pobrala sam sredinom rujna. Danas se mnogo govori o gomilanju komposta, i to je u redu, ali za Zenu je to teZak i neprili¢an posao. ‘Veé godinama ne upotrebljavam nikakve insekticide, a nikad ne vidim ni grahove 2i8ke, ni buSaée kukuruza, ni w8i, ni sovice pozemljuse. Prestala sam rabiti otrove jednostavno zato Sto sam mazila i samu pomisao na njih. Isprva nisam mogla razumjeti kako to da me kukci nisu preplavili. Je li me neka vista providenja nagradila za -no, ne bih znala za to, ilisu pride koje sam Eula 0 organskom vrtlarstvu stvarno istinite? Nisam ‘osjeéala da znam dovoljno da bih o tome raspravijala, pa sam nastavila biti zahvalna nekoj maloj vili, organskoj ili kakvoj 14 — Vet bez motike veé, koja je zadrZala napasti podalje od mog vrta. Ako imate vrt j niste njime narodito odusevijeni, &ini mi se da bi vam moja metoda mogla odgovarati. Mozete obaviti posao uz minimum vremena i rada. A ako, poput mene, volite taj posao, to je i opet odgovor: mozete ga protegnuti u be- skonaénost. Potradite, dakle, prodavaonicu rabljene robe i rijedite se svojih motika, lopata i kultivatora. Najveéi alat za kopanje koji ée vam trebati jest lopatica. A kad se Ijudi zaéude kakav aroban vrt imate, makar ste zaéli u godine, pa kad vas zapitaju tko obavija teSki posao, mo%ete im iskreno odgovoriti: "Nema teskog posta.” PITANJA KOJA MI LJUDI POSTAVLIAJU_ Posjetitelji mog vrta uvijek mi postavijaju mnoga pitanja. ‘Toje razumljivo jer sam ja odavno napustila svaku ideju oranja, kopanja, drijanja, sijanja pokrova, kultiviranja, plijevijenja navodnjavanja, prskanja i gomilanja komposta. Jednostavno sve dréim pod ejelogodignjom steljom. Jednose pitanje éesto ponavlja: koliko je materijala potreb- no da se zapoéne sa steljom debljine 20 cm, kakvu ja zagovaram? Na to ne mogu odgovoriti jer sam se takvim natinom vrtlarstva poéela baviti davno prije nego sam i pomislila da éu o tome is 1m obra¢ala paznju na detalje. Richard Clemence smatra daje 25 bala sijena teZine po 20 kg minimum za podrugje veligine 15x15 metara, odnosno oko pola tone rasutog sijena. Mnogi Ijudi ne shva¢aju da se u vrtu sa steljom sjemenje sije na uobiéajeni nadin: razgrnemo stelju na tom mjestu, stavimo sjeme u zemlju, a kad proklija, ponovo vratimo stelju blizu, svuda oko mladih biljéica. Usjevi malog sjemenja morali bi ostati nepokriveni, makar ih, ako Zelite, mozete prekriti s malo piljevine ili s malo grubog, rasutog sijena. Oni ¢ese probiti 15 Ruth Stout Vrtbez motike kroz takve prekrivaé kad mi je reteno, ali To je ne&to u Sto sam jedva povjerovala probala sam iotkrila da djeluje. Veliko sjemenje, poput kukuruza, graika, graha i bun- deve,-moze se odmah nakon sijanja prekriti s nekolike cen- timetara rasutog sijena. Ono potiskuje korove, zadréava viagu i, ako se radi o kukuruzu, tjera vrane. Uvijek me iznova pitaju kako se stelja mote praviti od sijena koje je puno sjemena korova. Pa, ako je stelja dovoljno debela, korov se ne moze probiti. Kad to kazem, redovito pitaju kako se onda probije povrée. To je zato Sto je teSka stelja prostrta povth korova, ali ne i povrh povréa. Kako sam veé navela, usjeve malog sjemena ne bi trebalo prekrivati steljom, ili barem nigim tezim od uskog kartona, * trake papira ili centimetra piljevine, Sto ée odrZati tlo mekim i Kako motete sigurno sijati sitno sjeme medu 20 centimetara debelim zidovima stelje? Odgovor je: takoreéi prije nego ste zavrsili prostiranje stelje, ona se veé potinje slijegati i uskoro postaje kompaktna masa debljine 5 - 7 cm, umjesto prozraéne, visoke 20 cm. Po njoj Ge se hodati i padat Ge kiSa; u svakom sludaju, sleci ée se, a 20cm ne ée vam trebati ni ako koristite évrste komadice sijena ubalama. Mnogi \judi Zele znati zaito ne upotrebljavam gnojivo i Sto imam protiv njega. Nemam nigta protiv; zapravo ga malo pretjerano poStujem. Ali vise ga ne trebam: vjeéno trunuca stelja sasvim ga je nadomjestila. Cesto su me pitali treba li izbjegavati materijale poput piljevine i hrastovog lixéa jer oni, navodno, éine tlo previke kiselim. Na to ne mogu odgovoriti na temelju viastitog iskustva, ali mnogi su me vitlari obavijestili da su u svojim yrtovima rabili i 16 piljevinu i hrastovo lise sa zadovoljavajucim rezultatima. Ljudi Zele znati sto bi upotrijebili za stelju. Sijeno, slamu, lig¢e, borove iglice, piljevinu, korov, sme¢e - bilo koju biljnu materiju koja trune. ‘Ne trune li neko like presporo? Ne, ono samo dulje traje, Sto olakSava rad. A ito ako se zamrsi? Ako se to i dogodi, nije vaino, jer ono je izmedu redova biljaka koje rastu, a ne iznad njih. Mote li se upotrebljavati samo lixée, bez sijena? Da, ali mislim da je kombin: Ne bili sijeno moralo biti usitnjeno? bolja. Nemate li previse posla s prostiranjem dugackog sijena? Ja svoje ne usitnjavam, a ne muéim se. Imam 86 godina, i moja je snaga sasvim prosjetna. Mote li se upotrebljavati pokosena trava? Da, ali ako nemate ogromnu tratinu, ne ée vam dostajati. Uostalom, makar ne znam mnogo o tome, vjerujem da je za tratinu najbolje da se pokogena trava ostavi tamo gdje padne. Kako éesto stavljati stelju? Kad god vidite mjesto koje ju treba. Cim primijetite da je korov negdje provirio, izrucite na njega rukobvat sijena. U koje doba godine potinjete prostirati stelju? Ma koji datum bio odgovor je: sada. Barém poénite prikupljati materijal. Ili barem poénite konstruktivno misi naginite planove. Ako namjeravate rabiti samo liS¢e, morat Gete se, navalost, strpiti dok ono ne padne, ali se mozete pripremiti da ga poénete rabiti istog trena. Mnogi pitaju treba [i to posuti gnojem, preorati ga i onda prostrijti stelju. Da, ako vase tlo nije bogato. Ako jest, sama ée stelja posluzZiti svrsi. = 17 Rath Stout Kad treba staviti vapno i koliko ,itrebali ono biti iznad sijena ili ispod njega? Od tih triju pitanja prva dva nemaju nikakve veze sa steljom. Nastavite dodavati vapno onako kako ste to dinili p1 nego ste uopée Culi za moju metodu. Va’ poljoprivredni struénjak moze vam testirati tlo. No ula sam, i to ne od fanatika, da moj naéin vrtlarstva automatski rjeSava problem kiselog tla. Cini se da je bit u tome Sto takav vrt privlaéi gliste, pa ti mali pomagati éine tlo alkalnim. ‘Vapno movete staviti izravno u zemlju dok sijete ili iznad stelje, pazeéi da ga dodajete u doba kad moZete ogekivati isu ili snijeg, koji ée ga protjerati kroz stelju u vrijeme kad ga tlo treba. Ja se veé pet godina ne koristim vapnom isve je u redu. Kolik treba biti razmak medu redovima? Jednak kao i da niste stavijali stelju. No nakon nekoliko godina stavijanja stelje materija koja truli toliko ée obogatiti vaie tlo da éete mo

Das könnte Ihnen auch gefallen