Filozofski fakultet Sarajevo

Katedra za Arheologiju
III. Godina, Amar Tufo
Metalno doba BiH
Septembarski rok, pitanja
August, 5 2015
1) Tko su bili Autarijati?
2) Kako se djeli Cetinska kultura relativno i apsolutno hronoloki?
3) Kako se djeli Varvara, tko ju je prvi definirao i u sklopu kojeg kulturnog
kompleksa ulazi Varvara C?
4) Postavi Varvaru C prema srednjoevropskoj kronologiji Paula Reinecke-a?
5) Tko je autor kataloga Glasinac I i II?
6) Kako se djeli Posuka kultura?
7) Krehin Gradac ulazi u sastav koje grupe, o emu se radi i tko ga je istraivao?
8) Koji prostor zahvata Prelazna Zona?
9) Kako se djeli Glasinaka kulturna grupa?
10) Kako se djeli Glasinaka kultura?
11) Kojoj fazi Glasinake kulture pripada Korintski ljem?
12) Kojoj fazi i kojem grobu pripada Ilijaki knez s Glasinca?
13) Pod kod Bugojna i Kopilo kod Zenice pripadaju kojoj kulturnoj grupi?
14) Kojoj fazi Srednjobosanske kulturne grupe pripadaju fibule tipa Golinjevo?
15) Kako se djeli grupa Donja Dolina Sanski Most?
16) Markova i Grapeva peina pripadaju kojoj kulturi?
17) Tko su nosioci Srednjobosanske kulturne grupe?
18) Kojoj fazi Glasinake kulture pripada fibula tipa Golinjevo sa svojim
analogijama?
19) Arareva gromila?
20) Tko je definirao srednjodalmatinsku a tko dalmatinsku grupu?
21) Nabroj tri lokaliteta na koja se pouzdano rasprostirala Srednjobosanska grupa?
22) Pod B odgovara kojoj fazi Srednjobosanske grupe?
23) Kojoj fazi srednjobosanske grupe pripada fibula u obliku beotskog tita?
24) Kronologija Pod-a po oviu i komentiraj?

Metalno doba BiH

Septembarski rok, pitanja
August, 5 2015
1) Autarijati prema Strabonu neko bijahu najvei i najmoniji ilirski narod koji su
esto bili u sukobu sa svojim ilirskim susjedima Ardijejcima. Ovi su kako je Pseudo
Aristotel pisao, istrebili Autarijate u krvavim sukobima koji su se vodili oko zemlje i
slanih izvora to leae negdje na granici ova dva naroda. Uglavnom, Autarijati su
misteriozno nestali oko 3 st. pr. n. e dok Ardijejci, njihovi ljuti neprijatelji bivaju
poraeni oko 135. god. pr. n. e od strance rimskog konzula Figula. U isto ovo vrijeme
bjesnili su mukotrpni ratovi sa ilirskim Delmatima s kojim se Rim mlatio skoro 150
godina dok ih na kraju 48. god. pr. n. e Rimljani nisu porazili u bitci kod Dirahijuma
(dananji Dra).
2) Cetinska kultura je nastala sistematskim istraivanjima kamenih gromila oko rijeke
Cetine koje je tada vodio Ivan Marovi. Djeli se relativno u tri stupnja i to:
1 stupanj kraj eneolita poetak ranog bronzanog doba (ReA2 2150 1950)
2 stupanj kraj ranog bronzanog doba srednje bronzano doba (Re B1 1950 1750. B. C)
3 stupanj 3) Varvara je vieslojno prahistorijsko nalazite locirano na izvoru rijeke Rame.
Naseljeno jo u prahistorijsko doba od eneolita pa sve do u kasno bronano doba.
Djeli se na tri faze u nekoliko stupnjeva i to:
Varvara A1, A2, A3 stim to Varvara A2/A3 odgovara ranom bronzanom
dobu po srednjoevropskoj emi Paula Reineckea.
Varvara B1, B2, B3 odgovara srednjem bronzanom dobu to po
srednjoevropskoj emi odgovara stupnju ReB1, B2, C, D.
Varvara C1, C2, C3 koja zahvata kasno bronzano doba to po srednjoevropskoj
emi Paula Reineckea odgovara stupnju ReD, HaA1, A2, B ili apsolutno
kronoloki 1300 900. god. pr. n. e (modificirano prema kronologiji
Glasinake kulturne grupa kasnog bronzanog doba).
3a) Varvara C ulazi u sklop Prelazne zone koju je kao jedinstvenu geografsku regiju
definisao Borivoj ovi obuhvativi teritorij sjeverne Hercegovine, june Bosne i
okolice Sarajeva.

4) Varvara C zahvata kasno bronzano doba to bi po srednjoevropskoj kronologiji

odgovaralo sljedeoj podjeli:
Varvara C1| Br.D HaA1
Varvara C2| HaA1 A2
Varvara C3| Re Ha A2 B1-2
5) Autori kataloga Glasinac1 II su Alojz Benac i Borivoj ovi?
7) Posuku kulturu je prvobitno definisao Borivoj ovi koji ju je zatim podjelio u tri
faze:
Starija Neajno rano bronzano doba
Srednja Sovii srednje bronzano doba
Mlaa Gagrice II Hatelje kasno bronzano doba
8) Krehin Gradac je kasnobronanodobna ostava koju je istraivao Borivoj ovi u
19. stoljeu. Ostava je datirana u Ha B3 stupanja to odgovara prelazu u starije
eljezno doba ili 9. sto. pr. n. e odnosno Srednjodalmatinskoj grupi.
9) Glasinaka kulturna grupa zahvata kasno bronano doba te se djeli na 4 faze:
3a poetna faza glasinake grupe 1300. B. C
3b - - - - 3b1 - - - - 900
3c zavrna faza glasinake grupe 800/750. B. C
10) Glasinaka kultura se djeli u 6 faza:

IV a (8oo 725. god. pr. n. e)

IV b (725 625. god. pr. n. e)
IV c1 (625 550. god. pr. n. e)
IV c2 (550 5oo. god. pr. n. e)
Va (5oo/475 35o. god. pr. n. e)
Vb (35o 3oo. god. pr. n. e)

11) Korintski ljem pripada Va fazi Glasinake kulture koja okvirno poinje oko 500
475. god. pr. n. e. Radi se o posebnom tipu grko-ilirskog ljema iz Arareve gromile
koja pripada pomenutoj fazi.
12) Ilijaki knez s Glasinca pripada grobu T. 2, grob 1 odnosno fazi IV b ili 725-625.
god. pr. n. e.

13) Pod kod Bugojna te Kopilo kod Zenice ulaze u sastav Srednjobosanske kulturne
grupe.
14) Fibula Golinjevo tipa pripada poetnoj fazi Srednjobosanske kulturne grupe
kasnog bronanog doba odnosno 105o 75o. god. pr. n. e.
15) Grupa Donja Dolina Sanski Most se djeli u 8 razvojnih faza: ?
Kronologija Donje Doline Sanski Most

16) Markova i Grapeva peina pripadaju Cetinskoj kulturi.

17) Nosioci Srednjobosanske kulturne grupe su Dezitijati.
18) Fibula tipa Golinjevo pripada zavrnoj fazi IIIc glasinake kulturne grupe ili
poetnoj fazi IV a glasinake kulture te se javlja u drugim kulturnim grupama sa
svojim analogijama u 'retardiranom' obliku kod, primjera radi, II faze
srednjodalmatske grupe 750 600. god. pr. n. e.
19) Arareva gromila pripada Va fazi Glasinake kulture, odnosno periodu 500 475.
god. pr. n. e. Ova faza, naime, stoji u vezi sa kneevskim grobovima Atenice Novi
Pazar (u daljem tekstu Novi Pazar) sa svojim analogijama kako u grko ilirskom
tipu ljema tako i posebnom tipu fibule Novi Pazar koja se javlja izmeu ostalog u 6
fazi srednjobosanske grupe (350 300. god. pr. n. e).
20) Kao Dalmatinsku ju je isprva definirao ime Batovi a kao Srednjodalmatinsku
grupu ju kasnije definie Borivoj ovi.
21) Srednjobosanska kulturna grupa se pouzdano rasprostirala na tri glavna lokaliteta:
Pod kod Bugojna, Kopilo kod Zenice, Alihoe, ostava Veliki Mounj kod Viteza, i
Semizovac.
22) Pod B odgovara poetnoj fazi Srednjobosanske kulturne grupe.

23) Fibula u obliku beotskog tita se javlja u 3. fazi srednjobosanske kulturne grupe
odnosno (600 550. god. pr. n. e).
24) Kronologija Poda po oviu glasi ovako:
Kronologija Pod-a po oviu
Pod A1

2000 - 1850.B.C

Pod A2

1850 1600.B. C

Pod B

1050 800.B.C

Pod C

725 600.B.C

Pod D

600 450.B.C

Komentar: Pod kod Bugojna je kao i Varvara vieslojno prahistorijsko nalazite

naseljeno jo od eneolita pa sve do u mlae eljezno doba (La Ten). U osnovi, na
Podu pouzdano postoji ne samo kontinuitet naseljenosti nego i hijatus, prekid ivota
koji je nastupio izmeu 1600. god. pr. n. e te je kao takav trajao do kasnog
bronanog doba odnosno 1050 800. god. pr. n. e. Taj je hijatus po oviu trajao
punih 500-600. godina pa ga ja ovdje s pravom nazivam Mrano doba Pod-a (Amar
Tufo, 2015.