Sie sind auf Seite 1von 7

ZAKON

O OVJERAVANJU POTPISA, RUKOPISA I PREPISA

I. OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovjeravanje potpisa, rukopisa i prepisa vri se na nain predvien ovim zakonom ukoliko drugim
zakonom nije drukije odreeno.
lan 2.
Ovjeravanje potpisa ili rukopisa je potvrivanje njihove autentinosti.
Ovjeravanje prepisa je potvrivanje istovjetnosti prepisa sa njegovom izvornom ispravom.
Ovjeravanjem se ne potvruje istinitost sadraja isprave.
lan 3.
Ovjeravanje potpisa, rukopisa i prepisa vre organi lokalne uprave nadleni za poslove
ovjeravanja i notari vre ovjere na nain koji je Zakonom o notarima propisan za ovjeravanje
potpisa, rukopisa i prepisa.
Prepis isprave o pravnom poslu koji podlijee poreskim obavezama, na kojoj je ovlaeno
slubeno lice odnosno notar ovjerio potpis, dostavlja se o troku stranke nadlenoj poreskoj
upravi u roku od 8 dana od dana preduzete slubene radnje.
lan 4
O izvrenim ovjerama potpisa, rukopisa i prepisa vodi se poseban upisnik.
II. OVJERAVANJE POTPISA I RUKOPISA
lan 5
Za dokaz istinitosti potpisa potrebno je da podnosilac isprave pred ovlaenim slubenim licem
odnosno notarom svojeruno potpie ispravu ili da izjavi da je potpis, koji se ve nalazi na
ispravi, njegov potpis. Na isti nain se utvruje istinitost rukoznaka tj. otiska prsta.
Za dokaz istinitosti rukopisa potrebno je da podnosilac isprave pred ovlaenim slubenim licem
odnosno notarom izjavi da je isprava napisana njegovom rukom.

lan 6
Potvrda o ovjeri potpisa i rukopisa stavlja se na ispravu sa naznakom datuma ovjere i broja pod
kojima je isprava uvedena u upisniku za ovjeravanje.
Ovjera se potvruje peatom nadlenog organa i potpisom ovlaenog lica odnosno peatom i
potpisom notara.
lan 7
Kad se ovjerava potpis ili otisak prsta slijepih lica ili potpis odnosno otisak prsta lica koja ne
znaju itati, mora se podnosiocu proitati isprava na kojoj se ovjerava potpis ili otisak prsta.
Kad se ovjerava potpis ili otisak prsta gluvih lica koja ne znaju itati, podnosiocu se mora
pomou odgovarajueg tumaa proitati isprava na kojoj se ovjerava potpis ili otisak prsta.
Kad se ovjerava potpis ili otisak prsta lica koje ne razumije jezik na kojem je isprava napisana,
mora se podnosiocu prevesti sadrina isprave. Ako slubeno lice odnosno notar koji vri ovjeru
nije u mogunosti da samo izvri prevod isprave, ispravu e podnosiocu proitati i njenu
sadrinu prevesti sudski tuma.
U sluajevima iz st.1 i 2 ovog lana u potvrdi o ovjeri mora se naznaiti da je postupljeno po tim
odredbama.
lan 8
Ako ovlaeno slubeno lice odnosno notar koji vri ovjeru ne razumije jezik na kojem je isprava
napisana moe odrediti, ako to smatra potrebnim, da ispravu prevede sudski tuma. Ako je
isprava bila prevedena, to e se navesti u potvrdi o ovjeri.
lan 9
Potpis, otisak prsta ili rukopis ovjerie se nakon to ovlaeno slubeno lice odnosno notar
prethodno utvrdi identitet podnosioca. Identitet se utvruje na osnovu line karte ili drugog
linog dokumenta sa fotografijom izdatog od nadlenog dravnog organa.
U opravdanim sluajevima identitet lica iz stava 1 ovog lana moe se utvrditi i pomou dva
punoljetna svjedoka, iji se identitet utvruje na osnovu line karte ili drugog linog dokumenta
sa fotografijom izdatog od nadlenog dravnog organa .
U potvrdi o ovjeri mora se navesti na koji je nain utvren identitet podnosioca isprave.

lan 10
Kod ovjere potpisa lica kao zastupnika drugog lica, ovlaeno slubeno lice odnosno notar,
ovjeru e izvriti poto prethodno utvrdi da je to lice ovlaeno za zastupanje.
U potvrdi o ovjeri e se navesti po kojem osnovu je podnosilac ovlaen za zastupanje.
III. OVJERAVANJE PREPISA
lan 11
Prepis koji treba ovjeriti mora se uporediti sa izvornom ispravom. Prepis se mora slagati sa
izvornom ispravom u pravopisu, interpunkciji, skraivanju rijei i u svim drugim pojedinostima.
Ako su u izvornoj ispravi neka mjesta ispravljena, preinaena, brisana, precrtana, umetnuta ili
dodata, mora se to navesti u potvrdi o ovjeri prepisa. Ovako e se postupiti i u sluaju kad je
isprava pocijepana, oteena ili ako je inae po svom spoljanjem izgledu oito sumnjiva.
Fotokopija isprave ima karakter prepisa. Ovjera fotokopije vri se u skladu sa stavom 1 ovog
lana.
lan 12
U potvrdi o ovjeri navodi se da li je to prepis izvorne isprave, ili prepis ovjerenog prepisa, ili
prepis obinog prepisa izvorne isprave.
Isto tako u potvrdi o ovjeri navodi se da li je izvorna isprava pisana rukopisom (olovkom,
hemijskom olovkom ili perom), pisaom mainom ili kojim drugim mehanikim ili hemijskim
sredstvom (fotokopija i sl.), kao i broj listova izvorne isprave i gdje se, prema znanju ovlaenog
slubenog lica odnosno notara koji vri ovjeru ili prema tvrdnji stranke, nalazi izvorna isprava.
Ako je izvornu ispravu donio podnosilac, potrebno je u potvrdi o ovjeri naznaiti prezime, ime i
adresu podnosioca.
U potvrdi o ovjeri mora biti naznaen broj i datum ovjere prepisa. Ovjera se potvruje peatom
nadlenog organa i potpisom ovlaenog lica, odnosno peatom i potpisom notara.
Ako je prepis sainjen putem fotokopiranja, ovlaeno slubeno lice odnosno notar e to navesti
u potvrdi o ovjeri.
lan 13
Kad se ovjerava prepis samo jednog dijela isprave ili izvod iz isprave, prepis mora biti tako
sainjen da se iz njega jasno vidi koji su djelovi isprave ostali neprepisani.

lan 14
Ako ovlaeno slubeno lice odnosno notar koji vri ovjeru ne razumije jezik na kojem je isprava
napisana, odredie da sudski tuma izvri prevod prepisa izvorne isprave.
IV. POSEBNI SLUAJEVI OVJERAVANJA
lan 15
Ovjeravanje isprava namjenjenih za upotrebu u inostranstvu obavljaju osnovni sudovi.
Prije dostavljanja ovih isprava na ovjeru ministarstvu nadlenom za vanjske poslove u smislu
zakona kojim se ureuje legalizacija isprava u meunarodnom saobraaju, predsjednik osnovnog
suda dostavie ih ministarstvu nadlenom za poslove pravosua radi ovjere potpisa slubenog
lica koje je izvrilo ovjeru i radi ovjere peata osnovnog suda kod kojeg je ovjera izvrena.
lan 16
Ovjeravanje potpisa i prepisa isprava kojima se ureuju pitanja iz meusobnih odnosa radnika i
privrednog drutva, ustanove ili drugog pravnog lica u kojem radnik radi ili je radio, moe
obavljati ovlaena osoba u privrednom drutvu, ustanovi ili drugom pravnom licu u kojem
radnik radi ili je u njemu radio.
lan 17
Dravni organi, organi lokalne uprave , odnosno pravna lica koja imaju javna ovlaenja izdat e
stranci ovjereni prepis pismena odnosno isprave koja se kod njih nalazi, kad je to odreeno
zakonom ili drugim propisom.
Ovjeru iz stava 1 vri slubeno lice koje za to ovlasti starjeina dravnog organa, organa lokalne
uprave i uprave, odnosno odgovorno lice u pravnom licu koje ima javna ovlaenja.
lan 18.
U sluaju kada je posebnim zakonom odreena nadlenost drugog organa ili propisan drugi nain
ovjeravanja, primjenjivat e se odredbe tog zakona.
V. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 19
Propise o obliku upisnika i o nainu njegovog voenja kao i upustvo za sprovoenje ovog zakona
donosi ministarstvo nadleno za poslove pravosua.

Propisi iz stava 1 ovog lana, donijee se u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
lan 21
Danom primjene ovog zakona prestaje da vai Zakon o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prepisa
(Slubeni list SRCG broj 8/72).
lan 20
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne Gore.

OBRAZLOENJE

I USTAVNI OSNOV
Ustavni osnov za donoenje Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prepisa sadran je u
lanu 16 taka 5 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da se zakonom, u skladu sa Ustavom
ureuju i druga pitanja od interesa za Crnu Goru.
II RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA

Jedan od bitnih razloga zbog kojeg se pristupilo donoenju novog Zakona o ovjeravanju
potpisa, rukopisa i prepisa je potreba da se odredbe ovog zakona usaglase sa odredbama Zakona
o notarima, odnosno sa onim odredbama koja notaru daju ovlaenja za poslove ovjere prepisa, i
potpisa. Naime, donoenjem i implementacijom Zakona o notarima na teritoriji Crne Gore
formirala se jedna nova sluba, tj. notarska sluba kao javna sluba koju obavljaju notari s
propisanim nadlenostima, koji su samostalni i nezavisni nosioci te slube. To su lica od javnog
povjerenja iji rad podlijee kontroli drave i ije isprave imaju karakter javnih isprava. Koncept
notarijata usvojen u Crnoj Gori, koji u notaru kao nosiocu javnih ovlaenja vidi i garanta pravne
sigurnosti, omoguava da se na ovu slubu prenesu i nadlenost ovjere. Obzirom da je jedan od
vodeih ciljeva reforme pravosua u Crnoj Gori rastereenje sudova, od poslova koja spadaju u
domen administrativnog rada, to je i jedan od razloga to se pristupilo donoenju ovog zakona,
na nain to se ovim zakonom rastereuju od poslova ovjere.
Notarska sluba u Crnoj Gori poela je sa radom 25. jula 2011. godine. U Crnoj Gori
slubu notara e obavljati 65 notara koja imaju svoja sjedita na podrujima svih osnovnih
sudova u Crnoj Gori. Kako u pojedinim optinama notarska sluba jo nije zapoela sa radom,
graani i pravna lica u tim optinama odgovarajuu ovjeru dokumenata vre kod optinskih
organa nadlenih za ovjeru.

III USAGLAENOST SA EVROPSKIM ZAKONODAVSTVOM I POTVRENIM


MEUNARODNIM KONVENCIJAMA
Predlog Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prepisa usaglaen je sa Hakom
Konvencijom o ukidanju legalizacije stranih javnih isptava iz 1961. godine.

IV OBRAZLOENJE VANIJIH PREDLOENIH RJEENJA


Shodno odredbama Zakona o ovjeravanju potpisa , rukopisa i prepisa ovjere mogu vriti
optinski organi lokalne samouprave nadleni za poslove ovjeravanja i notari, ime se garantuje
strunost i vei nivo pravne sigurnosti (lan 3) .
lanom 16 ovog Predloga zakona ostavljena je mogunost da isprave kojima se ureuju
pitanja iz meusobnih odnosa radnika i privrednih drutava i drugih pravnih lica u kojima radnik
radi ili je radio, mogu ovjeravati ovlaena lica u tim pravnim licima , kao i da organi dravne
6

uprave i pravna lica sa javnim ovlaenjima mogu vriti ovjere prepisa isprava koje se kod njih
nalaze (lan 17.). Na ovaj nain se ne dira u interne odnose izmeu radnika i pravnih lica te se
omoguava bra i laka komunikacija.
lanovi 19. do 22. reguliu prelazne i zavrne odredbe. Prema tim odredbama, danom
primjene ovog Zakona, prestaje da vai Zakon o ovjeravanju potpisa , rukopisa i prepisa.

IV PROCJENA FINANSIJSKIH SREDSTVA ZA SPROVOENJE ZAKONA


Za sprovoenje ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u
budetu Crne Gore.