UMSKE KOMUNIKACIJE

Znaaj umskih cesta

umske komunikacije bave se projektiranjem i izgradnjom umskih
prometnica. umska prometna infrastruktura predstavlja osnovu dobrog i racionalnog
gospodarenja umskih bogatstvom. Cesta je graevinski objekt koji trajno omoguuje
promet svih vrsta motornih vozila. Mrea umskih cesta sastavni je dio mree
gospodarskih cesta koje su vezane uz javne prometnice u jedan cjelovit prometni
sustav. Gospodarske ceste su one koje su od osobitog znaaja za pojedinu granu
gospodarstva (umarstvo, poljoprivredu). Uloga (znaaj) umskih cesta je
viestruka:
prijevoz drvne sirovine do stovarita ili potroaa
protupoarna i preventivna zatita
lake obavljanje poslova uzgajanja i ureivanja uma
lov
turizam
Hrvatske ume d.o.o. gospodare s oko 14 000 km umskih cesta to predstavlja
skoro 50 % svih javnih prometnica u Hrvatskoj.

Podjela umskih prometnica

Mreu gospodarskih cesta u umarstvu prema Tehnikim uvjetima za
gospodarske ceste dijelimo:
a) prema znaenju
b) prema prometnom optereenju
c) obzirom na konfiguraciju terena
d) prema veliini i uestalosti transporta drvna mase
Prema znaenju ceste dijelimo na:

spojene ceste
glavne umske ceste
sporedne umske ceste
prilazne umske ceste ulaze najdublje na umsku povrinu te se na njih
nadovezuju umske vlake

Prema prometnom optereenju:

ceste sa srednje tekim prometnim optereenjem (500-2500 tona dnevno)
ceste sa lakim prometnim optereenjem (100-500 t dnevno)
ceste sa neznatnim prometnim optereenjem (ispod 100 t dnevno)
Prema veliini i uestalosti transporta drvne mase:
umske ceste 1. reda
umske ceste 2. reda
umske ceste 3. reda
Obzirom na konfiguraciju terena razlikujemo:
ravniarske ceste
prigorsko-brdske ceste
planinske ceste
Prema vrsti prometa umske prometnice se dijele na:
a) UMSKE CESTE
b) TRAKTORSKE PROMETNICE
umske ceste ine primarnu mreu umskih prometnica i trajan su graevinski
objekt ijom se izgradnjom oduzima dio proizvodnog umskog tla. Potrebno ih je
planirati u osnovi gospodarenja i za njih izraditi glavni izvedbeni projekt.

Traktorske prometnice ine sekundarnu mreu umskih prometnica i

predstavljaju privremene graevinske objekte koji se grade za potrebu proizvodnje
(sjea i izvlaanje). Ovu mreu ine traktorski putovi i umske vlake. Traktorski putovi
planiraju se kao budue umske ceste. umske vlake se ne planiraju perspektivnim
planom ve se njihov poloaj i koliina odreuje na temelju godinjeg plana
proizvodnje. Za umske vlake nije potreban dokumentacija nego se za njih samo na
terenu oznai trasa.

Sastavni elementi umskih cesta

Sastavni elementi umskih cesta su:
1. ELEMENTI CESTE U TLOCRTU horizontalna projekcija
2. ELEMENTI CESTE U NACRTU vertikalni ili uzduni presjek
3. ELEMENTI CESTE U POPRENOM PRESJEKU okomito na os ceste

Elementi ceste u tlocrtu

Horizontalan projekcija umske ceste predstavlja tlocrt umske ceste i naziva
se situacijski (poloajni) nacrt. U tlocrtu cesta se sastoji od:
a) KRIVINA (ZAVOJ, LUK)
b) PRAVACA
c) PRIJELAZNICA (PRIJELAZNA KRIVINA)

Kruna krivina moe biti lijeva ili desna gledajui od poetne toke trase.
Ovisno o konfiguraciji terena cesta ima vie ili manje pravaca i krunih lukova.

Krune krivine
Krune krivine u pravilu imaju oblik krunog luka. Izraunavaju se i oblikuju
prema polumjeru krunog luka i vrnom ili skretnom kutu. Krivine mogu biti
sastavljene od dva ili vie krunih lukova razliitih polumjera te se nazivaju sloene ili
koaraste krivine. Poveanjem polumjera krivine smanjuje se ukupna duljina puta,
postiu se bolji uvjeti vonje i sigurnost u prometu te se smanjuju trokovi
eksploatacije.

Elementi krunog luka:

vrni (skretni) kut
poligoni (smjerni) kut
PL,SL,KL poetak, sredina i kraj luka krivine
Tg tangenta
BD bisektrisa
R polumjer krivine

Prijelazne krivine (prijelaznice)

Osnovni uvjet za sigurnu, mirnu i brzu vonju cestama je pravilno oblikovanje
krivina. Prijelazne krivine koriste se za prijelaz iz pravocrtnog u kruno gibanje.
Prilikom vonje kroz krivine poloaj prednjih kotaa se mijenja za odgovarajui kut pri
emu kotai opisuju krivinu sa promjenjivim polumjerom od polumjer pravca= ,do
polumjer=polumjer kruga. Prijelazna krivina pojavila se sa pojavom modernih
kolnikih konstrukcija koje su omoguile razvijanje velikih brzina vonje. Osnovna
zadaa prijelaznica:
omoguavanje postupnog porasta bonog pritiska zbog centrifugalne
sile
postupno okretanje prednjih kotaa za odgovarajui kut
postupna promjena poprenog nagiba kolnika
omoguuje vozau da na vrijeme uoi otrinu krivine
Prijelazne krivine rijetko se koriste pri projektiranju umskih cesta.
Serpentine
Serpentina (zaokretnica, okretnica) je sloena tlocrtna krivina sastavljena od
glavne krivine (okretita) i prikljunih krivina. Izvodi se na tekim planinskim terenima
gdje treba na strmoj padini svladati velike visinske razlike ili kad se pri normalnom
polaganju trase ne moe svladati visinska razlika doputenim nagibom.

Dijelovi serpentine:
a) GLAVNA KRIVINA velik skretni kut, >180
b) PRIKLJUNE KRIVINE moraju biti dvije, a mogu biti iste ili razliite
duljine i polumjera

c) MEUPRAVAC smjeten izmeu glavne i prikljune krivine

d) GRLO SERPENTINE najui dio izmeu prikljunih krivina
e) GRANE SERPENTINE prikljuni pravci zajedno sa prikljunim
krivinama i meupravcima do glavne krivine
Krak serpentine je meusobna udaljenost dvaju sredita glavne krivine.
Prikljune krivine u odnosu na glavnu krivinu moraju biti suprotnog smjera.
Oblici serpentina:
a) simetrina
b) asimetrina
c) nepotpuna

Elementi ceste u nacrtu

Nacrt umske ceste predstavlja uzduni presjek ceste po njezinoj osi. Prikaz
izlomljene linije ceste u uzdunom presjeku naziva se NIVELETA. Niveleta se sastoji
od pravaca i vertikalnih lomova. Pravac moe biti oznaen sa + to predstavlja
uspon, i sa to predstavlja pad gledano u smjeru kretanja od poetka do zavretka
trase. Uzduni presjek crta se u kombiniranom mjerilu 1:1000/100 i 1:2000/200 (os x
je u sitnijem mjerilu). Niveleta se oznaava malim slovima n nagib ili i inklinacija, a
izraava se u postotku. Obzirom na posebnost prijevoza nagib nivelete umske ceste
ne bi smio biti vei od 8 %. Iznimno, kada drugaije nije mogue, doputen je i vei
nagib ali na kraim udaljenostima (12 %). Prijelomi nivelete nastaju zbog njezina
prilagoavanja liniji terena. Izlomljena niveleta (nezaobljena) ne omoguuje odvijanje
prometa. Na sjecitima niveleta razliitih nagiba potrebno je ublaiti prijelome tzv.
VERTIKALNIM KRIVINAMA. Vertikalne krivine zajedno s elementima ceste u tlocrtu
trebaju omoguiti:
sigurnost prometa poboljanjem preglednosti
uravnoteeno prostorno voenje linije
prilagoavanje terenu i smanjenje trokova gradnje
ouvanje okolia
Postoje dva tipa zaobljenja nivelete tj. dva tipa vertikalnih krivina:
1. ISPUPENA (konveksna)
2. UDUBLJENA (konkavna)

linija terena

niveleta
(nezaobljena)

Elementi ceste u poprenom presjeku

Popreni presjek umske ceste sastoji se od:
a) poprenog presjeka terena
b) vertikalne osi
c) lijeve i desne strane
d) gornjeg i donjeg ustroja
U elemente poprenog presjeka u vanjskom pojasu ceste ubrajamo kosine nasipa i
iskopa, odvodne jarke te potporne i oblone zidove.
Osnovni pojmovi vezani uz elemente ceste u poprenom presjeku:
Kolnik prometna povrina s jednom ili vie prometnih traka, namijenjena u
prvom redu prometu vozila
Kolnika traka uzduni dio kolnika namijenjen prometu vozila u jednom
smjeru, s jednom prometnom trakom ili vie prometnih traka
Prometna (vozna) traka obiljeeni ili neobiljeeni uzduni dio kolnika ija je
irina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom
smjeru

 Bankina rubni element ceste koji slui za zatitu kolnika

Planum povrina koju zajedno ine kolnik i bankine
Gornji ustroj predstavlja kolniku konstrukciju koja je izgraena iznad
donjeg ustroja i na njega vrsto nalijee
Donji ustroj (trup ceste) temeljna umjetna konstrukcija izraena os zemlje
ili drugih materijala na koju dolazi gornji ustroj
Berma proirenje nasipa ili usjeka koje slui za zadravanje materijala koji
se sputa niz kosinu ili u jarak
Odvodni jarak element uzdune odvodnje koji sakuplja svu oborinsku vodu
sa povrine planuma
Kruna iskopa (KI) najvia toka do koje mora doi stroj da bi izvrio zadanu
koliinu iskopa
Noica nasipa (NN) najnia toka koja osigurava stabilnost i vrstou
ugraenog materijala

Osnovni popreni presjeci

Osnovni popreni presjeci na umskim cestama su nasip, usjek i zasjek te galerije
koja se rijetko gradi.

Galerija

irina kolnika na umskim cestama

Pod irinom kolnika na umskim cestama podrazumijevamo dovoljnu irinu
prometnog ili voznog traka za prolazak motornih vozila. Na umskim cestama
razlikujemo sljedee irine kolnika:
a) irina kolnika u pravcu (normalna irina)
b) irina kolnika u krivini

c) irina kolnika u prijelaznicama

Normalna irina kolnika iznosi za:
glavne umske ceste: 5-5.5 m
spojne i sporedne: 4.5-5 m
prilazne umske ceste: 3.5-4 m
Na umskim cestama s jednim voznim trakom i nedostatnom irinom za
prolazak vozila u oba smjera izvode se mimoilaznice. Mimoilaznice se planiraju i
grade svakih 200-300 m, a u sluaju manjeg intenziteta prometa mogu biti udaljene i
do 500 m. Mimoilaznice se trebaju graditi na preglednim mjestima, biti duge 20-30 m
u punom profilu sa minimalnom irinom od 6 m, a najee dvostruko ire od
normalne irine kolnika.

Proirenje kolnika u krivinama

Prometni trak proiruje se ovisno o veliini polumjera tlocrtne krivine i
mjerodavnog vozila te oekivane strukture prometa. Kako bi se sva vozila mogla
kretati po umskim cestama potrebno je u krivinama sa min. polumjerom odrediti
proirenje kolnika koji osigurava sigurnu vonju uz prosjenu brzinu kretanja 20-30
km/h. Motorna vozila prolaskom kroz horizontalnu krivinu zauzimaju veu irinu od
one pri kretanju u pravcu to je dodatan razlog da se u krivinama izvodi proirenje
kolnika.

U pravilu se proirenje izvodi s unutarnje strane kolnika i do polumjera krivine

(R) najvie 200 m, dok se za vee polumjere ne izvodi. U uvjetima kada to nije
mogue proirenje se izvodi s vanjske strane.

U umarstvu se proirenje kolnika izraunava po sljedeim formulama:

a) za umske ceste s jednim voznim trakom

= 40/R
b) za umske ceste s dva vozna traka

= 40/2R
proirenje kolnika
R polumjer krivine

Prilikom raunanja proirenje se zaokruuje na 10 cm. Kako bi se proirenje

izvelo kvalitetno i tehniki ispravno za razliite polumjere potrebno je odrediti duljinu

prijelaza tzv. prijelaznicu po kojoj e se vozilo kretati do proirenja te s druge strane

po njoj izai.
Primjer: Izraunaj proirenje kolnika u krivini polumjera 40 m ako cesta ima jedan i
ako ima dva vozna traka!

Prostorno planiranje umskih prometnica

Na prostorni raspored i kvalitetu umskih prometnica utjeu sljedee imbenici:
a)
b)
c)
d)

morfologija reljefa
geoloki imbenici
klimatski imbenici
stanje sastojina i umskog tla

Morfologija terena
Prostorni raspored cesta uvjetovan je reljefom. Najbitniji imbenici u ovom
sluaju su nagib terena, izbrazdanost terena te gustoa vodenih tokova. Trokovi
izgradnje u izravnoj su vezi s izmjenama nagiba padina. Veliki nagibi uzrokuju u
izgradnji vei broj potpornih zidova, cijevnih propusta, osiguranja kosina to
poskupljuje izgradnju. Izbrazdanost najvie utjee na prostorni raspored cesta.
Vodeni tokovi poveavaju duinu cesta, oteavaju privlaenje te poveavaju
udaljenost privlaenja.
Geoloki imbenici
Za umske ceste od geolokih imbenika bitni su broj i raspored vrhova te
njihovo pruanje u prostoru i poloaj. Bitno je utvrditi sastav tla kako bi se odredila
kategorija terena koja takoer utjee na trokove rada(stjenovito tlo=tei iskop=vei
trokovi).
Klimatski imbenici
Za ceste su znaajni oni elementi klime koji izravno utjeu na izgradnju i
odravanje. Tu ubrajamo koliinu kie, snijega, mraz i vjetar. Koliina oborina
uvjetuje dimenzije i broj cijevnih propusta dok mraz i voda oteuju gornji ustroj i
oteavaju odravanje.
Stanje sastojina i umskog tla
umsko tlo je vrlo bitno za kvalitetu ceste. U nizinama su tla nenosiva pa je
gradnja tamo drugaija nego u brdskim dijelovima gdje se zbog kamenog materijala
dobre kvalitete on odmah ugrauje u buduu cestu. Pri gradnji se sloj humusa mora
uklanjati, a nakon izgradnje on se vraa na kosine ceste. Ako je taj sloj deblji trokovi
uklanjanja e biti vei.

Horizontalno i vertikalno voenje trase umskih cesta

Trase umskih cesta razvijaju se horizontalno prema terenskim uvjetima i
prilikama. Za kvalitetno voenje trase potrebno je pridravati se sljedeih naputaka:
trasu maksimalno pribliiti mjestima sjee i izrade
koristiti postojee prosjeke
ne graditi cestu kroz movaru, tresetita, itko blato i strme litice
izbjegavati konstrukciju veeg broja serpentina i trasu voditi granicama
privatnih parcela (ne preko njih)
Za visinsko voenje trase umskih cesta potrebno je pridravati se ovih osnovnih
uputa:
u nizinskim podrujima radi odvodnje niveletu projektirati s najmanje 0.5 %
nagiba
na poplavnom podruju visina nasipa ne bi smjela biti manja od pola metra
iznad razine visoke vode
u brdskim i planinskim podrujima treba izbjegavati este lomove nivelete
koliko je god mogue koristiti nagib do najvie 8 %
izbjegavati vertikalne lomove u horizontalnim krivinama
u vertikalnim krivinama ne projektirati mimoilaznice
izbjegavati visine nasipa i dubine usjeka vee od 3 m

Ekoloki imbenici prostornog planiranja umskih cesta

Pravilnim planiranjem mree umskih cesta uz studiozan pristup problemu i
detaljnoj analizi opravdanosti izgradnje te ekolokoj studiji cesta nee predstavljati
strano tijelo ve e se potpuno uklopiti u krajobraz. Prilikom gradnje potrebno je
obratiti pozornost na sljedee:
izbjegavati voenje trase u blizini vanijih vodotoka i vodozatitnog podruja
potrebno je izvriti pravilnu odvodnju povrinskih voda
umske ceste graditi sa sigurnim usjecima i nasipima ne viima od 3 m
pri probijanju trase smanjiti broj oteenih dubeih stabala
za gradnju treba odabrati ekoloki prihvatljive materijale i moderne tehnologije

Otvorenost uma
Otvorenost uma predstavlja mogunost pristupa umskoj povrini pomou
prometnica s ciljem lake iskoristivosti svih njenih koristi. Razlikujemo dvije vrste
otvorenosti:
1. PRIMARNA OTVORENOST ukljuuje sve one prometnice koje omoguuju
racionalan prijevoz drva iz ume do krajnjeg korisnika tj. umske ceste
2. SEKUNDARNA OVORENOST ukljuuje sve one prometnice koje se koriste
za privlaenje drva do umske ceste tj. traktorske prometnice
Ciljevi otvaranja uma su:
a) postii optimalno gospodarenje umama sa minimalnim trokovima
privlaenja i prijevoza
b) omoguiti ostalim korisnicima umskog prostora pristup umskoj
povrini
Otvorenost se iskazuje stupnjem otvorenosti. Stupanj otvorenosti izraunava se
dijeljenjem ukupne duljine umskih prometnica s njima pripadajuom povrinom.
Formula za izraun stupnja otvorenosti:

O= L/P
O stupanj otvorenosti
L duljina umskih prometnica
P povrina uma
Otvorenost se izraava u m/ha, km/1000 ha, km/km2. Prilikom izrauna u obzir se
uzimaju samo ceste koje se mogu koristiti tijekom cijele godine.
primarna otvorenost:
Oc = Lc/P
Oc otvorenost umskim cestama
Lc duljina umskih cesta
sekundarna otvorenost:
OV = LV/P
OV otvorenost umskim vlakama
LV duljina umskih vlaka

Relativna otvorenost prikazuje postotak otvorene umske povrine.

Otvorenost pojedinih reljefnih podruja vidljiva je na sljedeem grafikonu:

Ekonomska opravdanost izgradnje umskih prometnica

Investicija u umske prometnice trebala bi omoguiti smanjenje ukupnih
transportnih trokova i tada je ona ekonomski opravdana. Bez smanjenja trokova
umska cesta nema svoju ekonomsku opravdanost. esto nije mogue izraziti
neizravne koristi od umskih cesta koje nastaju njihovom izgradnjom na nekom
podruju, a koje utjeu na uspjeno gospodarenje. U neizravne koristi od umskih
cesta mogu se ubrojiti:
uspjenija zatita uma
olakano motrenje uma u cilju zatite od poara

 bri odlazak do objekata lovnog gospodarenja

racionalnija organizacija umskih radova
uspjenije provoenje uzgojnih radova
prijevoz radnika
Godinji trokovi umske ceste mogu se prikazati sljedeom formulom:

t=t1+t2+t3+t4
t1 trokovi izgradnje ceste
t2 trokovi amortizacije
t3 trokovi odravanja
t4 trokovi zbog gubitka prihoda na izgubljenoj umskoj povrini

Naela polaganja optimalne umske cestovne mree

Najvei utjecaj na kvalitetu polaganja umskih cesta ima konfiguracija terena.
Osnovno naelo otvaranja umske povrine u nizinskom podruju je sa umsku
povrinu otvorimo sa to manjom duljinom umskih cesta. Jednostruka irina
umskog pojasa kao najpovoljnije rjeenje predstavlja trasu umske ceste
postavljenju po sredini pojasa koji cesta otvara. Dvostruka irina umskog pojasa
zahtjeva da se trasa umskih cesta polae u obliku vilice, pri emu bi udaljenost od
zavretka ceste do ruba ume trebala biti jednaka. Osnovno naelo planiranja
cestovne mree u brdsko-planinskom podruju je da jednu padinu (obronak)
poistovjeujemo s jednim pojasom optimalne irine. Planiranje izgradnje umske
cestovne mree u brdsko-planinskom podruju zahtjeva uzimanje u obzir razliitih
trokova privlaenja uz padinu i niz padinu, odnosno privlaenje iarama, uz
uzimanje u obzir metode momenata. Za polaganje trase na vrlo razvijenom reljefu s
dubokim jarcima potrebno je predvidjeti dvije razliite varijante otvaranja umskog
podruja optimalnom irinom umskih cesta:
I. varijanta polaganje trase predstavlja izgradnju umskih etanih cesta
II. varijanta predstavlja izgradnju jedne dolinske ceste na kojoj se projektiraju
kraci koji idu uz jarke

Projektiranje umskih cesta

Projektirati cestu znai osmisliti, opisati i crtano prikazati cestu kako bi se na
osnovi ovih podataka mogla razmotriti i izvriti gradnja. Projekt se izvodi na osnovi
odabrane trase (linija koja se sastoji od pravaca i krivina). Projektiraju se tri glavne
projekcije:
I.

horizontalna- poloaj ili situacija

II.

dvije vertikalne- uzduni i popreni presjek

Planiranje se odvija u dvije faze:

1. prikupljanje opih podataka ekonomskih, geolokih, hidrolokih,
katastarskih, biolokih.
2. trasiranje i izrada projekta
Trasiranje umskih cesta
Trasiranje predstavlja sve radne faze pomou kojih se izraunavaju geometrijski
podaci za definiranje linije cestovnog pravca u prostoru. Dijeli se na:
a) terenski rad
b) obrada snimljenih i razrada dobivenih podataka
Trasiranje se odrauje na terenu i u uredu ime kao rezultat dobijemo trasu ceste
predstavljenu linijom. Moe biti:
a) neposredno (direktno)
b) posredno (indirektno)
Neposredno trasiranje:
zapoinje rekognosciranjem terena
u uredu se na kartu ucrta priblina trasa umske ceste
izmjeri se nagib trase izmeu toaka na karti
na terenu se pomoi padomjera i izraunatog nagiba postavlja
vie inaica trase (radi boljeg uklapanja u terenske uvjete)
izabire se inaica koja je najpovoljnija sa umskogospodarskog i
tehnikog pogleda i ona predstavlja buduu trasu

trasa se premjeri i obiljei

na osnovi postavljene trase izrauje se glavni projekt

Posredno trasiranje:

na karti sa slojnicama odredi se nekoliko inaica trase

izlazi se na rekognosciranje terena i ucrtavanje podataka kojih

nema na karti a potrebi su (vrtae, klizita)

na karti se odabere najpovoljnija inaica

pomou podataka sa karte postavi se trasa na terenu

trasa se premjeri i obiljei

na osnovu podataka izmjere izradi se glavni projekt

Podjela trasa umskih cesta

Prema podjeli reljefa na 4 kategorije (nizinski, breuljkasti, brdski i planinski)
dijele se trase umskih cesta na sljedee zone graenja:
nizinska zona graenja
breuljkasta zona graenja
brdska zona graenja
planinska zona graenja
U svakoj od navedenih zona graenja razlikuju se trokovi gradnje, odravanja i
iskoritavanja umskih cesta.
Trase umskih cesta nizinske zone graenja:
izgradnja najpovoljnija, najmanje zemljanih radova,
povoljni uvjeti za oblikovanje nivelete, pravaca i
krivina
minimalni trokovi
za gradnju glavnih umskih cesta
Trase umskih cesta breuljkaste zone graenja:
na terenu s padinama manjeg nagiba
preporuuje se gradnja na junoj strani
vei trokovi izgradnje
spojene na nizinske ceste
Trase umskih cesta brdske zone graenja:

 padine sa nepogodnim visinskim razlikama

veliki trokovi
spojene sa breuljkastim trasama
to vie koristiti junije padine
Trase umskih cesta planinske zone graenja:
spaja se na brdske ceste
slui sa prilazne ceste
najvei trokovi
oteano trasiranje i gradnja
Vrste projekata
Vrste projekata su:
I.

IDEJNI PROJEKT

II.

GENERALNI PROJEKT

III.

GLAVNI (IZVEDBENI) PROJEKT

Dva postupka izrade projekta pri projektiranju umskih cesta:

a) skraeni postupak izrada idejnog i glavnog projekta
b) puni (cjeloviti) postupak izrada idejnog, generalnog i
glavnog projekta
Idejni projekt:
izrada na zemljovidu 1:5 000, 1:25 000, 1:50 000, s ucrtanim
izohipsama i granicama gospodarske podjele ume
razmatranje postojeeg stanja (postojee ceste, planovi sjee i
ostalih radova) i odreivanje poloaja budue prometnice
obuhvaa izradu nekoliko inaica trase
odabir jedne trase i procjena trokova
odreivanje rentabilnosti izgradnje
Generalni projekt:
izrada na temelju terenskog i rada u uredu

 izrada poloajnog nacrta na osnovi terenskih mjerenja na zemljovidu

crtanje uzdunih i poprenih presjeka

Glavni (izvedbeni) projekt:

nastaje prema idejnom i generalnom
postavljanje i obiljeavanje toaka trase na terenu prema podacima
generalnog projekta
snimanje poprenih profila u postavljenim tokama i odreivanje kota
odreivanje mjesta mostova, cijevnih propusta i obiljeavanje
krianja s postojeim prometnicama

Glavni projekt umske ceste

Sastavni dijelovi glavnog projekta umske ceste su:
1. TEHNIKI IZVJETAJ
2. PREGLEDNA KARTA
3. SITUACIJSKI NACRT
4. PISANI UZDUNI PRESJEK
5. UZDUNI PRESJEK (CRTANI)
6. NORMALNI PRESJECI
7. POPRENI PRESJECI
8. ISKAZ KUBATURA I RASPORED ZEMLJANIH MASA
9. PREDMJER RADOVA DOKAZNICA MJERA
10. TROKOVNIK PREDRAUN
Tehniki izvjetaj ili opis umske ceste predstavlja pismenu dokumentaciju
koncepcije projekta sa strunim obrazloenjem. Sadri pojedinosti o projektiranju
ceste, predvienu brzinu kretanja vozila, vrsti kolnika, irini planuma, dimenzije
gornjeg i donjeg ustroja. U njemu se opisuje svrha gradnje, smjer trase, nagibe,
krivine, proirenja, opis cijevnih propusta itd. Takoer sadri podatke o vrsti i porijeklu
materijala, njegovom sastavu i kvaliteti te udaljenosti dopreme. U tehnikom opisu
navode se i norme te propisi koji se moraju potivati.
Pregledne karta prikazuje razvijanje trase u odnosu na postojee susjedne
javne ili umske ceste, vodotoke, naselja te kako otvara odreeno umsko podruje.
Najee se koriste karte mjerila 1:10000 i 1:25000 na koji se javne prometnice
bojaju u smee, postojee umske crno, projektirane crveno, a planirane budue
prometnice zeleno.

Situacijski ili poloajni nacrt prikazuje horizontalnu projekciju trase umske

ceste koja je predstavljena linijom u osovini ceste. Osovina ceste odreena je
pravcima koji se sijeku u tjemenu i zatvaraju skretni kut i geometrijskim veliinama
zavoja. Na nacrtu trebaju biti: prikljuak projektirane na postojeu javnu ili umsku
cestu, pravci i krivine, proirenja krivina, poloaj propusta, jaraka i ostalih tehnikih
objekata. Izrauju se za idejne projekte (M 1:50 000, 1:75 000) i glavne projekte (M
1:1000, 1:2000, 1:5000).
Pisani uzduni presjek u standardiziranom obrascu sadri sve potrebne
podatke za izradu crtanog uzdunog presjeka. Tu se upisuju: stacionaa, razmaci
profila, smjer trase s elementima krivina, uspone i padove nivelete, kote terena i
nivelete, visine iskopa i nasipa te irine planuma. Izrauje se iskljuivo kao tablini
prilog sa svim elementima kao i crtani presjek. Zbog formata praktian je za rad sa
geodetskim instrumentima na terenu i za kontrolu gradnje.
Uzduni presjek (crtani) predstavlja vertikalni prikaz umske ceste du osovine
trase. Sastoji se od visinskih (linija terena i niveleta ceste) i horizontalnih elemenata.
Niveleta je linija koja se dobije presjekom vertikalne ravnine po osovini ceste kroz
povrinu kolnika. Presjek sadri podatke o: usponima i padovima nivelete, kotama
niveleta, geometrijske vrijednosti vertikalnih krivina, visine nasipa i iskopa, razmak
profila, stacionau, geometrijske vrijednosti horizontalnih krivina. Crta se u
kombiniranom mjerilu M 1:1000/100 ili 1:2000/200 pri emu je prvi broje mjerilo za
duinu a drugi za visinu.
Normalni popreni presjeci crtaju se za sve tipove poprenih presjeka koji se
nalaze na trasi (nasip, usjek, zasjek, mimoilaznica, cijevni propust). Sadre
zajednike podatke i elemente cijele ceste za liniju izabranu po volji te predoavaju
osnovnu koncepciju ceste. Na njima se prikazuju: irina planuma, kolnika i bankine,
debljina kolnika, odvodni jarci, nagibi kosina nasipa i iskopa, temeljno tlo, a crtaju se
u mjerilu 1:25,1:50, 1:100.
Popreni presjeci dobiju se presjekom vertikalne ravnine okomite na os ceste.
Prikazuju veliinu i oblik zemljanog trupa, cestovno zemljite, gornji i donji ustroj i
manje objekte, a izrauju se na temelju normalnih presjeka. Sastoje se od: oznake
stacionae, irine planuma, smjera i veliine poprenog nagiba kolnika, visine iskopa
i nasipa, povrine iskopa, nasipa, humusa, stepenica, odvodnih jaraka s njihovim
oblikom. Crtaju se u mjerilu 1:100 ili 1:200.
Iskaz kubatura i raspored zemljanih masa sadrava podatke o koliinama
iskopa, nasipa, humusa, jaraka.
Predmjer radova sadri sve koliine radova predvienih projektom. Moe biti
predmjer posebnih radova za radove koji sami ine cjelinu i veeg su opsega
(zemljani radovi, skidanje humusa) ili cjelokupnih radova sastavljenih po vrstama
radova ( pripremni, zemljani, betonski, gornji ustroj, objekti na trasi). Za svaku vrstu

rada utroi se odreena koliina vremena, radne snage, strojnog rada i materijala. Na
temelju jedinine mjere utvruje se cijena rada i materijala.
Trokovnik iskazuje ukupnu cijenu odreene umske ceste. U njemu su
prikazane sve vrste radova sa koliinama i jedininim cijenama koje se na kraju
zbrajaju kako bi se izraunali sveukupni trokovi.

Nul-linija umskih prometnica

Prvi korak u izradi novih umskih prometnica lei u pravilno postavljenom nacrtu linija
i inaica odabranih prometnica. Nul-linija predoava uzdunu os umske ceste
odnosno pruanje te osi kod odreenog odabranog nagiba. Nul-linija predstavlja
niz toaka koje lee na slojnicama meusobno udaljenima za odgovarajuu
udaljenost. To je ona trasa umske ceste u kojoj bi visina zemljanih radova (nasipa,
usjeka) bila jednaka nuli. Postavlja se prvo na slojnikim kartama sitnijeg mjerila
(1:5000, 1:10 000) kod kojih imamo bolji pregled. Nakon toga projektiramo ceste na
kartama krupnijeg mjerila (1:2000, 1:1000) gdje imamo bolji uvid u konfiguraciju
terena. Na karti se postavlja pomou estara. Udaljenost koja se uzima u estar
naziva se korak estara.
Za polaganje nul-linije na terenu potrebna je:
ishodina toka
stalan nagib
padomjer
trasirka s markicom
kolii za lomove nul-linije
Razmaci izmeu toaka nul-linije trebaju s kretati izmeu 20 i 40 m. Prilikom
postavljanja nul-linije na terenu izrauje se nekoliko inaica jer vrlo rijetko prva
poloena linija spaja poetnu i zavrnu toku budue prometnice. veini sluajeva
odabire se inaica nul-linije koja svojim nagibom i duljinom najvie odgovara
postavljenim tokama budue trase. Projektiranje nulte linije na karti zapoinje
utvrivanjem udaljenosti izmeu poetne (A) i krajnje toke (B) budue prometnice ili
njene pojedine dionice i izraunavanjem njihovih visinskih razlika (H).

Nagib nul-linije izraunava se prema slici, na osnovi slinosti pravokutnih trokuta, na

sljedei nain:

n : 100 = H : L
n = (H/L)*100
n nagib nul linije (%)
H visinska razlika
izmeu zadanih
toaka, m
L udaljenost izmeu
zadanih toaka, m

Na osnovi izraunatog nagiba nulte linije, projektirane duljine i topografskih

elemenata zemljovida odgovarajueg mjerila, odreuje se duljina koja e sjei svaku
slojnicu kako bi se dolo od poetne toke (A) do krajnje toke (B) budue trase.
Duljina kojom se odreuje poloaj nulte linije predstavlja stalnu udaljenost izmeu
slojnica za odreeni nagib, tzv. korak estara.

Korak estara izraunava se pomou sljedeeg izraza koji takoer proizlazi iz

slinosti pravokutnih trokuta:

d : h = 100 : n
d = (h/n)*100
d udaljenost izmeu
slojnica, tzv. korak
estara, m
n nagib nul linije (%)
h (e) visinska razlika
slojnica, tzv.
ekvidistanca, m

Ako u formuli zamijenimo visinu (h) ekvidistancom (e), a ujedno elimo duljinu koraka
estara (d) pretvoriti u odgovarajue mjerilo, koristi se sljedea formula:

d = (e*100)/(n*m)
d udaljenost izmeu slojnica, tzv. korak estara, m
n nagib nul linije (%)
h (e) visinska razlika slojnica, tzv. ekvidistanca, m
m mjerilo zemljovida (npr. M 1:5000, m=5000)

Osovinski poligon umske ceste

Odabrana izlomljena nul-linija budue trase umske ceste ispravlja se
izjednaavanjem lomnih toaka i umetanjem osovinskog poligona s lomnim tokama
(tjemenima). Na taj se nain postavlja i iskoli trasa budue umske ceste.

Izlomljena nul-linija sa umetnutim poligonim tokama (tjemenima,PT1..) i osovinskim poligonom

Terenski rad na odabiru najbolje poloenog osovinskog poligona izvodi se

tako da se prvo na odabranoj nul-liniji postavlja radni poligon. Ponovnim prolaskom i
pregledom radnog poligona pomiu se lomne toke (tjemena) sve dok se ne dobije
optimalno poloena trasa koja e predstavljati osovinski poligon za iskolenje
elemenata trase umske ceste. Prilikom odabira tjemena osobitu pozornost treba
posvetiti prilikama terena. U ravniarskim predjelima za liniju umske ceste nije
potrebno projektirati nul-liniju, ve se trasa odreuje na osnovi ekonomskog,
tehnikog ili nekog drugog gospodarskog stajalita. Cilj osovinskog poligona je imati
to manje lomnih toaka (tjemena), a to vie pravaca. Iskolena trasa s pravcima se
na terenu stacionira, nivelira, snime se popreni profili, izmjere horizontalni kutovi i
prikupe svi ostali vani podaci za izradu projekta. Horizontalni kutovi se mjere
teodolitom na sljedei nain:
teodolit postavljamo u toku T2 te mjerimo prema tjemenima T1 i T3
nakon toga premjestimo teodolit na T3 i mjerimo prema T2 i T4
postupak ponavljamo sve dok ne doemo do krajnje toke poligona
rezultate biljeimo u terenski obrazac

Obrazac za upisivanje podataka osovinskog poligona

Stacioniranjem mjerimo udaljenosti izmeu pojedinih toaka osovinskog poligona tj.

duljinu poligonih strana (T1-T2, T2-T3.). Zbrajanjem svih izmjerenih udaljenosti
izmeu poetne toke i neke odabrane toke (npr. kraj trase) dobijemo njenu
stacionau. Stacionaa se oznaava u ovakvom obliku:
12 + 45.25
hm

cm

Duljina ovako oznaene trase bila bi 1245.25 m.

Niveliranjem trase svakom tjemenu trase odredimo kotu (nadmorsku visinu) to se
obavlja geodetskim instrumentom nivelirom. Tokama snimamo i poprene profile u
odreenoj irini planuma.

Snimanje i upis podataka o poprenim profilima

Obiljeavanje (osiguravanje) trase umske ceste

Osiguranje toaka poligona i trase na umskim terenima oznaava se sa dva
kolia. Prvo se u razini tla zabije manji, tzv. temeljni koli duljine 15-20 cm i
promjera 3-4 cm iji vrh treba bit ravan i obojan crvenim sprejom. Sredina kolia
predstavlja mjesto prolaska zamiljene osi trase umske ceste i na nju se postavljaju
instrumenti prilikom mjerenja. Drugi, vei koli, tzv. ploica (marker) ima duljinu 5070 cm i promjer 5-7 cm, a slui za obiljeavanje temeljnog kolia. Gornji vrh ovog
kolia zasjeen je u obliku ploice na koju se upisuje broj i oznaka toke. Ploica se
zabija u tlo do otprilike polovice duljine, udaljena od temeljnog kolia 10-30 cm.
Ploica se uvijek zabija na istu stranu i na istoj udaljenosti od temeljnog kolia.
Zasjeeni dio sa oznakom okree se prema poetku trase. Ovakvim nainom
obiljeavanja trase omogueno je jednostavno pronalaenje temeljnog kolia. esto
se na terenu tjeme oznai i na najbliem stablu koje je izvan predviene trase.

Donji ustroj umske ceste

Donji ustroj ili trup ceste predstavlja temeljnu umjetnu konstrukciju izraenu od
zemlje ili drugog materijala na koju dolazi gornji ustroj. Osnovna vrsta radova u
izgradnji donjeg ustroja predstavljaju zemljani ili geotehniki radovi. Zemljani trup ili
tijelo ceste u odreenim terenskim uvjetima poprima razliite oblike (nasip, usjek,
zasjek). Uz donji ustroj veemo pojmove: kota terena, kota nivelete, sraslo tlo,
temeljno tlo, posteljica
Kota terena predstavlja visinu terena u svakoj snimljenoj i poloenoj toki na osi puta
pomou kojih se izrauje linija terena. Kota nivelete oznaava visinu povrine
zavrnog sloja kolnike konstrukcije u osi trase. Sraslo tlo je dio litosfere na kojem je
predviena izgradnja ceste. Temeljno tlo ili podtlo ja prirodno sraslo tlo pripremljeno i
obraeno tako da zadovoljava geomehanike uvjete, a slui za izgradnju nasipa.

Posteljica predstavlja ureeni zavrni sloj nasipa, a u usjeku ureeno sraslo tlo
odnosno pripremljenu povrinu zavrnog sloja na koji dolazi kolnika konstrukcija.
Prije izgradnje donjeg ustroja potrebno je napraviti geotehnika istraivanja,
hidrometeoroloki te hidroloka i hidraulika istraivanja. Geotehnikim istraivanjem
utvruje se sastav i karakteristike tla. Od hidrometeorolokih podataka vano je znati
prosjean broj kinih dana, prosjena mjesena temperature, min. i max.
temperature. Hidroloka i hidraulika istraivanja odnose se na prouavanje vodnog
reima. Kvaliteta zemljanog trupa izravno ovisi o broju vodenih tokova, koliini vode,
mrei vodotoka. Na osnovu ovih istraivanja planiraju se objekti povrinske i
podzemne odvodnje.
Izgradnja donjeg ustroja
Izgradnja donjeg ustroja sastoji se od izbora materijala, pripremnih radova,
izgradnje nasipa, usjeka i zasjeka.
U pripremne radove ubrajamo:
obiljeavanje donjeg ustroja zemljanog trupa
raiavanje terena od raslinja uklanjanje iblja i grmlja, sjea
i izvlaenje stabala, vaenje panjeva
iskop ili skidanje humusnog sloja i njegovo odlaganje za kasniju
upotrebu na kosinama
uklanjanje organskog materijala i njegova zamjena mineralnim
materijalima, sabijanje prirodnog tla
ureenje i odvodnja temeljnog tla
uklanjanje graevina sa trase
Uklanjanje raslinja obavlja se razliitim strojevima ovisno o vrsti raslinja, grmlje, iblje
i stabla manjeg promjera uklanjaju se upotrebom dozera, a stabla veeg promjera
sijeku se motornom pilom i izvlae pazei da se oznake trase ne iupaju. U sluaju
da se dio kolia trase s oznakama izgubi radi se obnova ili reambulacija trase.
Panjevi se vade runo, strojno ili pomou eksploziva. Humus se uklanja zato to je
kao organski materijal podloan raspadanju te promjenama obujma i nosivosti pa nije
pogodan za gradnju. Zbog hranjivih tvari koristi se za pokrivanje kosina nasipa i
usjeka, a uklanjanje se radi pomou dozera do dubine 15-30 cm. Temeljno tlo treba
osposobiti da na sebe preuzme optereenja to se radi sabijanjem temeljnog tla
strojno. Temeljno tlo moe se zamijeniti drugim materijalom, a nosivost mu se moe
poveati primjenom geotekstila, geomrea i klasinih metoda stabilizacije.

Izgradnja usjeka i zasjeka

Usjek i zasjek izrauju se iskopom u sljedeim kategorijama materijala:
zemljani materijal
kameni materijal
specijalna tla
U vrstim i vrlo vrstim stijenama iskop se radi buenjem i miniranjem, a u ostalim
sluajevima graevinskim strojevima.
Izgradnja se izvodi na vie naina:
1. ISKOP MATERIJALA USJEKA U UZDUNIM SLOJEVIMA

2. ISKOP MATERIJALA SA ELA

3. ISKOP MATERIJALA SA STRANE

4. ISKOP MATERIJALA S UZDUNOM PROSJEKOM

Izgradnja nasipa
Prilikom gradnje nasipa osobitu pozornost treba posvetiti stabilnosti tla na kojem se
gradi, stabilnosti materijala i kosina. Nasip mora biti vrst, masivan, stabilan i
nepromijenjen tokom vremena. Na veim nagibima padina zbog stabilnosti nasipa
izgrauju se stepenice, a na strmim potporni zidovi . Materijal se po mogunosti
navozi svaki put po novom tragu kako bi se navoenjem postiglo jednolinije
sabijanje.
Slojevi se mogu nasipavati na dva naina:
1. NASIPAVANJE MATERIJALA SA ELA

2. NASIPAVANJE MATERIJALA SA STRANE

Prema vrsti materijala nasipi se izrauju od:

a) zemljanih materijala
b) kamenih materijala
c) mjeovitih materijala

Objekti povrinske i podzemne odvodnje umskih cesta

Za stabilnost, nosivost i kvalitetu ceste vrlo bitan imbenik je pravilno izraena
odvodnja vode. Oblici i naini tetnog djelovanja ove na prometnice prikazani su na
sljedeoj shemi:

Na umskim cestama grade se objekti povrinske i potpovrinske odvodnje.

Povrinska odvodnja ostvaruje se izgradnjom odvodnih jaraka. Odvodni jarci su
elementi uzdune odvodnje u rubnom dijelu ceste. Po obliku mogu biti trapezni,
zaobljeni i trokutasti (grejderski).

Cijevni propust je svijetli otvor u trupu ceste irine do 5 metara (preko 5 m su

mostovi). Sastavni dio cijevnog propusta su prikupite (uljevni dio), cijev i slapite
(izljevni dio). Materijali za izradu cijevi za propuste najee su beton i armirani
beton, elik i valoviti lim. Prema smjetaju razlikujemo nasip i zasjek s propustom.

Objekti za zatitu i osiguranje donjeg ustroja

Objekti za osiguranje i zatitu donjeg ustroja predstavljaju vrste trajne graevinske
objekte kojima je osnovna uloga podupiranje ili oblaganje kosina nasipa, usjeka ili
padina zbog osiguranje njihove stabilnosti. Najei objekti ove namjene su potporni i
obloni zidovi. Potporni zidovi su graevinski objekti koji se vlastitom teinom
suprotstavljaju aktivnom pritisku tla. Izgradnjom potpornog zida u nasipu smjanjuje se
koliina materijala u nasipu. Dijelovi potpornog zida su tijelo (Z) i temelj potpornog
zida (IT).

Potporni zidovi izrauju se od betona, armiranog betona, montanih elemenata i

kamena. Na umskim cestama najei su kameni potporni zidovi koji se svojim
estetskim izgledom najbolje uklapaju u okoli.

Obloni zidovi izgrauju se u usjeku s namjenom zatite tla od erozije, raspadanja i

razaranja te sprjeavanja odrona tla na ceste. Nisu izloeni aktivnom pritisku tla.

Oteenja donjeg ustroja

Donji ustroj umskih cesta potrebno je izraditi prema tehnikim propisima kako
bi bio kvalitetan i trajan. Oteenja ili deformacije donjeg ustroja mogu biti po veliini
od neznatnih do velikih. Uzroci oeenja:

povrinska i podzemna voda

mraz smrzavanje
neprikladno tlo
utjecaj prometa
nepravilna izgradnja
slijeganje nasipa
oteenja od ivih organizama

Najei imbenik nastanka promjena na donjem ustroju je voda. Svojim prolazom

po povrini i podzemlju voda razara gotovo svako tlo. Osobitu pozornost pri gradnji
treba posvetiti postojeim povrinskim i podzemnim tokovima. Sustav povrinske i
podzemne odvodnje mora biti kvalitetan i djelotvoran te odvoditi vodu i trajno titi
prometnicu od njenog djelovanja
Oteenja planuma
Na kolnicima se esto pojavljuju oteenja u obliku zastornih korita i izboina
(grbina). Zastorna korita nastaju na mjestima gdje je nosivost smanjena pa se
kolnika konstrukcija slijee, a izgledom podsjea na korito. Izboine nastaju zbog
smrzavanja i izdizanja kolnika nalik na grbe.

Oteenja usjeka i otkopa

Najea oteenja na usjecima i otkopima su ispadanje materijala, odronjavanje
kosina i klizanje kosina. Ispadanje materijala nastaje na kosinama prevelikog nagiba
zbog djelovanja vode, mraza, sunca i strukture tla. Odronjavanje nastaje na tronim
stijenama dubokih usjeka velikog nagiba kosina. Klizanje nastaje zbog pojave
vodonepropusnog sloja na odreenoj dubini kosine pa dolazi do klizanja tla.
Oteenja nasipa
Najee nastaju zbog slijeganja pojedinih slojeva nasipa. Uzroci: vanjska sila (teina
nasipa i kolnika, vozila, oborina), nekvalitetan materijal, nekvalitetna gradnja, loa
podloga, povrinske i podzemne vode. Vrste oteenja:
slijeganje nasipa
raspadanje nasipa
odvaljivanje nasipa
klizanje nasipa

Osnove miniranja stijena

Izrada otkopa u stijeni koritenjem eksploziva naziva se miniranje. Miniranje je
postupak izvedbe buotine u stijeni i punjenje eksplozivom ije djelovanje razara
stijenu i pretvara ju u sipak materijal. Mina je buotina napunjena eksplozivom i
opskrbljena sredstvom za paljenjem. Miniranjem stijena za izradu otkopa i zasjeka
dobiva se tehniki kamen za izradu nasipa. Djelovanje eksploziva u stijeni nastaje
udubljenje nalik na lijevak koje se naziva minski krater. Svi minerski radovi su vrlo
rizini i opasni pa ih treba detaljno isplanirati da ne doe do neeljenih posljedica za
izvritelja i okolinu.

Kameni kolnici
Kolnici su dio cestovne povrine namijenjeni u prvom redu za promet vozila, s
jednom prometnom trakom ili vie prometnih traka. Kolnika konstrukcija umske
ceste projektira se kao jedinstveni konstruktivni sustav koji mora udovoljiti
graevinsko-tehnikim zahtjevima pri emu treba voditi rauna o veliini prometnog
optereenja i karakteru tla na kojem se predvia izgradnja kolnika. Dimenzioniranje i
vrsta kolnike konstrukcije ovisi o oekivanom intenzitetu prometa, prometnom
optereenju, mogunosti koritenja lokalnog graevinskog materijala u prirodnom
stanju ili uz odgovarajuu doradu, te ekonominosti i reimu koritenja umskih
cesta.
Prometno optereenje umskih cesta je povremeno i nije velike gustoe, ali se sastoji
od tekih vozila sa velikim specifinim pritiscima kotaa, to uzrokuje najee
deformacije kolnika u obliku kolotraga. Iz tog razloga se kolnike konstrukcije
umskih cesta uglavnom grade od nevezanog zrnatog kamenog materijala u dva
sloja (nosivi i zavrni) kako bi se nastale promjene i oteenja lake i ekonominije
otklonili. Preporua se da se umske ceste u vrijeme odmrzavanja i dugotrajnih kia
potede od teeg prometnog optereenja.
Kameni kolnici nisu svugdje zamijenjeni modernim asfaltnim kolnicima pa tako
u umarstvu kamen i dalje predstavlja najvaniji materijal za gradnju kolnikih
konstrukcija. Kameni kolnici pripadaju skupini vodom vezanih kolnika i podijeljeni su
prema nainu, vrsti i obradi kamena te nainu izvoenja na sljedee tipove:
1. TUCANIKI KOLNICI
2. LJUNANI KOLNICI
Tucaniki kolnici bez kamene podloge (makadam)
Kolniku konstrukciju ovoga tipa osmislio je engleski inenjer John London
Mac Adam (1756.-1863.), koji je usavrio gradnju vieslojnih tucanikih kolnika. Ovaj
tip kolnika sastoji se od dva ili vie slojeva, poevi s grubljim kamenim materijalom u

donjem sloju, i sve finijim u viim slojevima od najfinijeg materijala u gornjem

zavrnom sloju.
Kamen za izradu makadama mora imati dobru vrstou na pritisak, mora biti otporan
na drobljenje i habanje, postojan na mraz i mora se dobro vezati s kamenom sitnei u
homogenom monolitnu masu. Tucaniki kolnik tipa makadam najee se izvodi u
debljini 1520 cm, to ovisi o nosivosti posteljice i prometnom optereenju. Ovaj tip
kolnika izrauje se na tlima dobre nosivosti, kao to su pjeskovita, ljunkovita i
kamena tla. Kada se makadam izrauje na kamenitom terenu, onda debljina zastora
moe biti 10 cm jer kameno tlo ima dobru nosivost.

Poslije izraene, profilirane i uvaljene posteljice razastire se prvi donji, nosivi sloj
tucanika krupnijih zrna debljine 1012 cm u uvaljanom sloju. Ako je debljina kolnika
vea onda se razastiranje i valjanje sloja mora izvoditi u dva sloja. Prvi uvaljani sloj
razastrtoga tucanika ne valja se do potpune zbijenosti radi uspostavljanja dobre
veze s drugim slojem. Drugi sloj tucanika u nosivom sloju treba dobro uvaljati kako bi
se postigla odgovarajua kvaliteta kolnika. Za razastiranje i planiranje tucanika
koriste se grejderi i razliiti strojevi kod kojih se moe tono regulirati debljina sloja i
nagib prometnice. Odmah nakon razastiranja i planiranja tucanika pristupa se
valjanju.
Tucaniki kolnici s kamenom podlogom
Kolnike od tucanika s kamenom podlogom osmislio je engleski graditelj
mostova Thomas Telford (1757.-1834.), a kod nas se za taj tip kolnika vrlo esto rabi
naziv ose. Ovaj tip kolnika sastoji se od podloge (nosivog sloja) izvedene od
lomljenog kamena i uvaljanog tucanika kao habajueg sloja. Podloga se najee
sastoji od dvaju ili triju slojeva. Ona se izrauje od razliitog materijala, a kvaliteta
pojedinih slojeva opada po dubini. Kolnik sa kamenom podlogom ima ukupno
debljinu 2540 cm, gdje je kamena podloga odlomljenog kamena sloena u debljini
sloja 1525 cm, a na kamenu podlogu dolazi sloj tucanikog zastora 1315 cm.
Gornji sloj podloge obino se izvodi od kvalitetnog materijala uz primjenu veznog
sredstva. Donji sloj podloge moe se izvesti kao zatitni sloj od ljunka i pijeska; to je
tzv. tamponski sloj.

Kolnik ima zadau da prenese prometno optereenje na donji ustroj ceste, da

omogui brzo, sigurno i udobno kretanje vozila i da sprijei djelovanje atmosferskih
utjecaja na zemljani trup. To se postie primjenom odgovarajueg materijala u
odreenim sustavima konstrukcije kolnika i primjenom odgovarajuih strojeva kojima
e taj materijal biti pripremljen i ugraen.

ljunani kolnici
Na umskom nizinskom podruju gdje za gradnju ceste nedostaje kamena ili
su kamenolomi jako daleko od mjesta gradnje pa bi trokovi graenja bili vrlo visoki,
a u okolici postoje ljunare, za gradnju kolnika upotrebljavamo ljunak.
Kolnici od ljunka izvode se s dva zasebno uvaljana sloja ljunanog materijala
ukupne debljine od 1825 cm. Granulometrijski sustav takvog materijala mora
sainjavati oko 80% zrna krupnoe 1060 mm, a oko 20% zrna pijeska i gline
krupnoe ispod 10 mm.
Kod ovog tipa kamenog kolnika postoje dva tehnoloka naina izrade:
1. Prirodna mjeavina ljunka u oba sloja, u donjem sloju je krupniji prirodni
ljunak krupnog zrna 670 mm u uvaljanom sloju debljine 1015 cm, a u gornjem
sloju dolazi ljunak krupnoe 650 mm u valjanome sloju debljine 810 cm.
2. Prosijani ljunak razliite krupnoe zrna za svaki pojedini sloj u donjem sloju
prosijani ljunak krupnoe 2560 mm u uvaljanome sloju debljine 1520 cm, a u
gornjem sloju posijani ljunak krupnoe 625 mm u uvaljanome sloju debljine 35
cm.

Graevinski strojevi u gradnji prometnica

Pri gradnji umskih prometnica sljedee skupine strojeva imaju veliku ulogu:
1. STROJEVI ZA ZEMLJANE RADOVE- bageri, dozeri, rijai, rovokopai,
utovarivai, grejderi, skrejperi
2. STROJEVI ZA ZBIJANJE TLA- statiki valjci, valjci jeevi, vibracijski valjci,
vibracijske ploe, nabijai i dr.
3. STROJEVI ZA RAD U KAMENU- kompresorski strojevi s alatom i priborom,
motorni buai, builice-buee garniture, drobilice s ureajem za prosijavanje
4. STROJEVI ZA ASFALTNE RADOVE
5. STROJEVI ZA STABILIZACIJU TLA
6. STROJEVI ZA BETONSKE RADOVE
7. OSTALI STROJEVI- kamioni, vuni radni strojevi i prikolice, autodizalice,
cisterne za vodu, gorivo i kemiijska sredstva
1. STROJEVI ZA ZEMLJANE RADOVE
Dozeri- graevinski strojevi koji se koriste za pripremne radove, izradu
otkopa, planiranje slojeva u nasipu, izradu pokosa.Tipovi dozera su- buldozer
(buldoer)- ima radni ureaj paralelan s podlogom a okomit na uzdunu os
stroja te pokretljiv u vertikalnom smjeru; angldozer- radni ureaj je jednim
krajem naprijed u odnosu na smjer kretanja, no se moe zakrenuti; tiltdozerradni ureaj se moe zakretati u dvije ravnine

Dozeri: a) buldoer, b) angldozer, c) tiltdozer

Rijai (riperi)- slui za riperanje tla, to je radni ureaj koji se nalazi na

stranjem kraju dozera ili ga moe vui traktor.

Skrejperi- stroj koji obavlja vie operacija odjednom: kopa materijal, utovaruje
ga u vlastiti sanduk, prevozi i istovaruje materijal te razastire materijal u
odraene slojeve debljine.

Grejderi- univerzalni graevinski stroj koji slui za planiranje povrina, izradu

planuma,, izradu odvodnih jaraka, ienja snijegaRadna daska ili no
grejdera smjetena je izmeu prednje i stranje osovine, a rijetko je smjetena
naprijed.

Bageri (jaruala)- strojevi za iskop, utovare i prebacivanje iskopanog

materijala na krae udaljenosti ili za iskop i utovar u vozila za daljnji transport.
Razliite su konstrukcije i opreme ovisno o namjeni.
Utovarivai- graevinski strojevi koji preteno slue za utovar materijala u
neko prijevozno sredstvo, a mogu sluiti za iskop zemlje, pijeska, ljunka, i
drugih rastresitih materijala.
Transportna sredstva- graevinski strojevi koji slue za prijevoz ili vuu
graevnog materijala, to su iskljuivo transportna sredstava s gumama a dijele
se na: vozila koja se kreu izvan prometnih povrina i sredstva koja se kreu
po prometnim povrinama.
2. STROJEVI ZA ZBIJANJE TLA
Statiki valjci- slue za valjanje, odnosno obradu povrine gnjeenjem pri
dovretku radova; koriste se iza vibracijskih valjaka jer iako imaju veliko
optereenje ne mogu zbijati deblje slojeve.

Valjci jeevi- sastoje se od valjka na iju je glatku povrinu zavarena bodlja

razliitog oblika koja slui za lake prodiranje u tlo, a djeluje vlastitom teinom.

Pneumatski valjci- nabijaju vlastitom teinom uz upotrebu vlastitih kotaa kao

dopunskog sredstva koji bonim silama pomau slijeganje materijala; djeluju
povrinski ali dublje od statikih valjaka.
Vibracijski valjci- vibrovaljci predstavljaju kombinaciju glatkog statikog valjka
s dinamikim djelovanjem vibracija na podlogu, pa se statiko djelovanje
valjka poveava 5-7 puta. Osnovna im je primjena za sabijanje nevezanog
materijala, kamena i krupnog ljunka.
Vibracijski jeevi- vibrojeevi se koriste za sabijanje zemljanog materijala uz
istovremeno vibriranje
Vibracijske ploe- graevinski strojevi za zbijanje kamena, ljunka, pijeska
Kompaktori- strojevi izvedeni od usporedno povezanih ploa u jednu cjelinu,
koriste se za zbijanje nekoherentnog materijala-kamena, ljunka, pijeska
Nabijai- strojevi za nabijanje manjih povrina na principu udarnog djelovanja,
vrste-mehaniki, eksplozivni i vibronabijai
3. STROJEVI ZA RAD U KAMENU
Strojevi za proizvodnju stlaenog zraka-kompresori-proizvode stlaeni
zrak za pogon drugih strojeva
Motorne builice- za buenje rupa u kamenu, raskopavanje kolnika i dr.
Hidraulike builice- bue potiskom, rotacijom i integriranim udarnim
ekiem
Strojevi za taljenje kamena- najnovija generacija strojeva, radi toplinsko
buenja
4. STROJEVI ZA ASFALTNE RADOVE
Ovdje se ubrajaju: strojevi za izradu kolnike konstrukcije, strojevi za izradu
kolnika s ugljikovodinim vezivom, strojevi za povrinske obrade, mikroasfalte,
grijanje i prskanje veziva, motorne metle, ispuhivai praine, cisterne za
bitumen i dr.

Literatura:
1. Piman, D.: umske prometnice, umarski fakultet, Zagreb
2. Predavanja i vjebe kolegija umske prometnice
Sastavio: Augustin Jelui, dipl. ing. um.
Za internu upotrebu S Otoac