Sie sind auf Seite 1von 512

REPUBLIKA HRVATSKA

I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.


DOKUMENTI
Knjiga 12.
DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(sijeanj lipanj 1994.)

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI


KNJIGA 12.
BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA
Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat Dokumenti, knjiga 6.
Nakladnik:
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Zagreb
Hrvatski institut za povijest Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod
Za nakladnika:
Dr. sc. Ante Nazor
Dr. sc. Stanko Andri
Recenzenti:
Dr. sc. Nikica Bari
Dr. sc. Ante Nazor
Urednici:
eljka Krie Graanin, prof.
Ivan Rado, prof.
Suradnici:
Ivan Brigovi, prof.
Julija Baruni Pletikosi, prof.
Ivan Brigovi, prof.
Dr. sc. Ana Holjevac Tukovi
Mr. sc. Anela Ljubas
Natko Martini Jeri, prof.
Mate Rupi, prof.
Slaven Rui, prof.
Janja Sekula, prof.
Domagoj tefani, prof.
Ilija Vuur, prof.
Lektorica:
Julija Baruni Pletikosi, prof.
Izrada kazala:
eljka Krie Graanin, prof.
Prijepis:
Indira Alpeza
Priprema za tisak:
Kolumna d.o.o.
Tisak:
Zebra, Vinkovci
Naklada:
500 primjeraka

REPUBLIKA HRVATSKA
I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 12.

DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(sijeanj lipanj 1994.)

Zagreb Slavonski Brod, listopad 2012.

SADRAJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
1.
2.
3.
4.

5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

13.
14.
15.

1994., sijeanj, Knin Iz izvjea o radu SUP-a Knin u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . 11


1994., sijeanj 3., Slunj Izvjee SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na podruju njezine
nadlenosti u razdoblju od 17. prosinca 1993. do 1. sijenja 1994. godine . . . . . . . . . . . . . 42
1994., sijeanj 4., Drni Izvjee drnike Opinske izborne komisije o rezultatima
izbora za odbornike istoimene SO, koji su odrani u prosincu 1993. . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
1994., sijeanj 4., Knin Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martia
general-potpukovniku Momiru Taliu i pripadnicima Prvog krajikog korpusa VRS
u kojemu im u svoje osobno i u ime MUP-a RSK estita predstojei pravoslavni Boi
i Novu godinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
1994., sijeanj 4., Knin Izvjee Deurne slube Uprave javne bezbjednosti MUP-a
RSK o zbivanjima na teritoriju RSK u razdoblju od 3. do 4. sijenja 1994. godine . . . . . . . 45
1994., sijeanj 4., Knin Izvjee o radu Ministarstva za ekonomske odnose,
privredni razvoj i industriju RSK u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
1994., sijeanj 5., Knin Izvjee o radu Ministarstva financija RSK u razdoblju
od 1. travnja do 31. prosinca 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
1994., sijeanj 7., Korenica Izvjee SUP-a Korenica MUP-u RSK u Kninu
o okolnostima nesretnog sluaja pogibije i ranjavanja pripadnika SVK i dragovoljaca
iz RS u mjestu Poitelj nedaleko Graaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
1994., sijeanj 7., Knin Izvjee Deurne slube Uprave javne bezbjednosti MUP-a
RSK o zbivanjima na teritoriju RSK u razdoblju od 6. do 7. sijenja 1994. . . . . . . . . . . . . . 54
1994., sijeanj 11., Knin Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martia
kojim se pripadnicima srpske zajednice u kanadskom gradu Torontu izraava zahvalnost
za trud uloen u prikupljanje i dostavu medicinskih lijekova u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
1994., sijeanj 11., Knin Izvjee o radu Ministarstva za zdravlje i zdravstveno
osiguranje RSK u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
1994., sijeanj 11., Knin Obavijest Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK
predsjedniku Vlade RSK o detaljima posjete amerike delegacije, na elu sa stalnom
ambasadoricom SAD-a pri UN-u Madeleine Albright, lokalitetu Ovara kod Vukovara
i njezinom susretu s predsjednikom RSK Goranom Hadiem i suradnicima u Borovu
Naselju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
1994., sijeanj 13., Slunj Izvjee o radu SJB Slunj u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
1994., sijeanj 15., Knin Odluka ministra obrane RSK, kontraadmirala Duana
Rakia, kojom se zabranjuju trokovi na teret sredstava za financiranje MO RSK u svrhu
reprezentacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
1994., sijeanj 16., Okuani Dopuna albe Dragana Vlaisavljevia iz Okuana
upuena zapovjedniku 18. korpusa SVK pukovniku Milanu eleketiu, kojom se
zahtijeva Vlaisavljevievo putanje iz KPD-a Stara Gradika te se navode detalji njegova
dotadanjeg ratnog puta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
V

16. 1994., sijeanj 18. Izvadak iz dnevnika Save Radoevia u kojem opisuje situaciju na
privremeno okupiranom teritoriju Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tijek
pregovora o prekidu ratnih sukoba u BiH voenih u enevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
17. 1994., sijeanj 19., Vukovar Zapovijed Uprave PJM MUP-a RSK upuena
zapovjednicima PJM u SUP-ovima Knin i Okuani kojom se zahtijeva upuivanje
odreenog dijela ljudstva pod njihovim zapovjednitvom na vrenje zadatka u istonu
Slavoniju i zapadni Srijem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
18. 1994., sijeanj 27., Knin Zapisnik istranog suca Okrunog suda u Kninu o oevidu
izvrenom nakon oruanog napada na slubeno vozilo UNPROFOR-a u mjestu Radui . 78
19. 1994., sijeanj 28., Knin Izvjee Centra dravne bezbjednosti MUP-a RSK u Kninu
o saznanjima operativne veze Promina vezanim uz nedozvoljenu razmjenu osobnih
potanskih poiljaka izmeu RSK i slobodnog podruja RH, koja se odvija uz pomo
pripadnika UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
20. 1994., sijeanj 28., Petrinja Dopis predsjednice SO Petrinja Duanke Preanica
predsjedniku Vlade RSK o planiranom posjetu amerikog veleposlanika u RH Petera
Galbraighta istoimenoj opini i razlozima otkazivanja istoga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
21. 1994., sijeanj 30. Izvadak iz dnevnika Save Radoevia u kojem opisuje aktualno
stanje na podruju Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tadanja politika zbivanja
u SRJ i BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
22. 1994., veljaa 1., Kostajnica Informacija o radu Izvrnog savjeta SO Kostajnica
u razdoblju od 16. oujka 1992. do 31. sijenja 1994. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
23. 1994., veljaa 1., Beograd Sporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke
Krajine i Srpske radikalne stranke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
24. 1994., veljaa 2., Kistanje Izvjee o miniranju kua u vlasnitvu osoba srpske
nacionalnosti u mjestima Sonkovi i Prokljan tijekom 1993. i 1994. godine . . . . . . . . . . . . 93
25. 1994., veljaa 3., Beograd Izvjee Ministarstva za inostrane poslove RSK o
poloaju RSK u meunarodnoj zajednici i pregovorima, njenom poloaju na poetku
1994. godine i odnosu prema pojedinim dravama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
26. 1994., veljaa 5., Beograd Pravno miljenje o Daruvarskom sporazumu dr. Vladana
Vasiljevia i dr. Konstantina Obradovia, na zahtjev Veljka Dakule, Duana Eimovia
i Mladena Kulia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
27. 1994., veljaa 6., Knin Odluka Vlade RSK o prihvaanju programa rekonstrukcije
monetarnog sustava i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
28. 1994., veljae 7., Plaki Obavijest o masovnoj sjei i preprodaji jelove grae na
prostoru opine Plaki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
29. 1994., veljae 9., Okuani Molba Branka Vranea za prijem u PJM Zapadna Slavonija
iz koje je vidljivo njegovo sudjelovanje na ratitima u Prijedoru i Gradacu u BiH . . . . . . 102
30. 1994., veljaa 9., Okuani Molba Predraga Bosanca za prijem u PJM Zapadna
Slavonija iz koje je vidljivo njegovo sudjelovanje na ratitima u Kozarcu, Prijedoru
i Gradacu u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
31. 1994., veljaa 9., Okuani Molba SUP-a Okuani MUP-u Knin da im se poalje
desetak ozbiljnih i odlunih djelatnika PJM iz drugih podruja RSK radi vrenja
redovnih postupaka koje dotadanji pripadnici PJM nisu mogli uspjeno obavljati zbog
privatnih veza sa stanovnicima opine Okuani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
32. 1994., veljaa 10. Izvadak iz dnevnika Save Radoevia o pregovorima u enevi i
o otmici Veljka Dakule u Beogradu te o zbivanjima koja su potom uslijedila . . . . . . . . . . 105
33. 1994., veljaa 10., Knin Dozvola za odlazak Hrvata iz mjesta Nuni preko graninog
prijelaza Gornje Miranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
VI

34. 1994., veljaa 17., Knin Odluka Vlade RSK o koritenju dijela raspoloivih deviznih
rezervi kojima upravlja Narodna banka RSK u 1994. godini za pokrie emisije novog
dinara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
35. 1994., veljaa 14., Drni Odluka Skuptine opine Drni o imenovanju Ratnog
predsjednitva opine Drni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
36. 1994., veljaa 14., [Knin] Zapovijed o formiranju vojno-teritorijalnih organa i
jedinica, preustroju uprava Ministarstva obrane RSK i primopredaji poslova mobilizacije
i vojne obveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
37. 1994., veljaa 15., Knin Izvjee Komesarijata za izbjeglice RSK o broju izbjeglih
raseljenih lica na podruju RSK do 15. veljae 1994. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
38. 1994., veljaa 17., Knin Uredba Vlade RSK o novom dinaru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
39. 1994., veljaa 17., Knin Zapisnik sa 75. sjednice Vlade RSK odrane 5., 6., 15. i
17. veljae 1994. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
40. 1994., veljaa 17., Beograd Biljeka o razgovoru s Vjaeslavom Taloninom, tajnikom
Veleposlanstva Ruske Federacije u Beogradu, iz koje su vidljivi stavovi krajinske politike
prema moguoj reintegraciji RSK u Republiku Hrvatsku izravno ili putem autonomnog
statusa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
41. 1994., veljaa 17., Knin Obavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK Vladi RSK
o elji profesora Sveuilita Oxford, dr. Hugha McDonalda, da posjeti RSK i razgovara
s krajinskim politikim vodstvom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
42. 1994., veljaa 17., Dvor na Uni Pismo predsjednika SO Dvor na Uni i Izvrnog savjeta
Dvor na Uni, te pismo oca ubijenog pripadnika SVK ae Marijana, u kojima se otro
osuuje ubojstvo, ukazuje na masovnu pojavu verca s Muslimanima u Cazinskoj krajini
i teror vercera nad stanovnicima i pripadnicima SVK na prostoru Banovine . . . . . . . . . . 132
43. 1994., veljaa 18. Protokol o reguliranju jedinstvene monetarne politike na podruju
SR Jugoslavije, Republike Srpske i RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
44. 1994., veljaa 21., Kistanje Slubena zabiljeka s izjavom Milana Dragovia povodom
ruenja njegove obiteljske kue u mjestu Prokljan od strane mjetana Sonkovia . . . . . . . . 137
45. 1994., veljaa 21., Knin Obavijest SUP-a Knin o potjernicama protiv zapovjednika
hrvatskih brigada s prostora Dalmacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
46. 1994., veljaa 21., Knin Materijali Resora dravne bezbednosti RSK predsjedniku RSK
s izuzetim spisima iz zapovjednitva UNPROFOR-a u Zagrebu o strategiji pregovora
UNPROFOR-a s hrvatskom i srpskom stranom, te novoj strategiji koju ele nametnuti
sukobljenim stranama u pregovorima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139
47. 1994., veljaa 22., Knin Ukaz predsjednika RSK Milana Martia o imenovanju Milana
eleketia zapovjednikom Glavnog taba SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
48. 1994., veljaa 24., Knin Obavijest Ministarstva pravosua i uprave RSK Okrunom
sudu u Glini o nezakonitom voenju istranog postupka protiv Zorana Ponedjeljka koji
je ubio potpukovnika Duana Lukaa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
49. 1994., veljaa 26., Stara Gradika Obavijest Uprave PJM o postupku preuzimanja
mosta u Staroj Gradiki od strane vlasti RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
50. 1994., veljaa 27., Stara Gradika Izvjee Uprave PJM o zbivanjima oko mosta
u Staroj Gradiki, moguem sukobu sa snagama UNPROFOR-a i konanom rjeenju
kroz pregovore . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
51. 1994., veljaa 28., Knin Zapisnik sa 76. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
52. 1994., oujak 1., itni Zahtjev Branka Baoia Skuptini opine Knin za dodjelu
stambene kue u Drniu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
53. 1994., oujak 1., Knin Slubena zabiljeka Ministarstva obrane RSK o sastanku
Vlade RSK i UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
54. 1994., oujak 1., Knin Skraeni zapisnik s 1. redovnog zasjedanja Skuptine RSK . . . . . 164
VII

55. 1994., oujak 2., Knin Zapovijed predsjednika RSK i vrhovnog zapovjednika
SVK Milana Martia o uvoenju radne obveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
56. 1994., oujak 3., Benkovac Popis sela na podruju SO Benkovac upuen Komesarijatu
za izbjeglice u Kninu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
57. 1994., oujak 4., Slunj Slubene zabiljeke SJB Slunj o informativnim razgovorima
upuene SUP-u Vojni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
58. 1994., oujak 11., Knin Zapisnik sa 77. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
59. 1994., oujak 4., Plitvika Jezera Poziv DP-a Plitvice SUP-u Korenica, da posjete
NP Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
60. 1994., oujak 5., Knin Informacija Uprave javne bezbjednosti SUP-u Korenica
o djelovanju diverzantske grupe HV-a na podruju Teslingrada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184
61. 1994., oujak 8., Knin Obavijest UNPROFOR-a predsjedniku RSK o imenovanju
predstavnika zapovjednika snaga UNPROFOR-a na UNPA podrujima . . . . . . . . . . . . . 185
62. 1994., oujak 10., Plitvika Jezera Poziv DP-a Plitvice Opinskom javnom
tuiteljstvu Korenica da sprijee pljaku u NP-u Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
63. 1994., oujak 13., Korenica Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova
RSK o izvrenoj zadai 18. pbr 15. korpusa SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186
64. 1994., oujak 15., Korenica Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova
RSK o bojnim djelovanjima u zoni odgovornosti 18. pbr 15. korpusa SVK . . . . . . . . . . . 187
65. 1994., oujak 16., Knin Informacija Uprave javne bezbjednosti Skuptini RSK
o ubojstvu Marijana ae i Milana Grmua u Dvoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188
66. 1994., oujak 19., Knin Zapisnik sa 78. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191
67. 1994., oujak 21., Knin Skraeni zapisnik nastavka sjednice 1. redovnog zasjedanja
Skuptine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198
68. 1994., oujak 22., Knin Dopis Uprave javne bezbjednosti SUP-ovima Vojni i Glina
o provedbi monetarnog sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
69. 1994., oujak 23., Knin Izvjee Ministarstva informiranja RSK Vladi RSK
o njihovom posjetu Grkoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204
70. 1994., oujak 23., Knin Obavijest Ministarstva obrane RSK Izvrnom savjetu Opine
Plaki o ustrojavanju sudova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206
71. 1994., oujak, 24., Knin Protokol suradnje potpisan izmeu Republike Grke i RSK . . 207
72. 1994., oujak 25., Novi Sad Molba Milana Kneevia Opinskom javnom tuiteljstvu
u Drniu da sprijei kriminal u selu tikovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
73. 1994., oujak 26., Knin Odgovor Ministarstva obrane RSK na poslaniko pitanje
Skuptini RSK u vezi nabave goriva za izvrenje evakuacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
74. 1994., oujak 28., Knin Obavijest Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima u RSK
o imenovanju Ilije Prijia vriteljem dunosti ministra unutarnjih poslova RSK . . . . . . . . 211
75. 1994., oujak 29., Knin Dnevni red 1. redovnog zasjedanja Skuptine RSK . . . . . . . . . 211
76. 1994., oujak 30., Knin Zapisnik sa 79. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212
77. 1994., oujak 30., Glina Brzojav SUP-a Glina MUP-u Knin o kontroli gotovinskog
plaanja novim dinarom kao valutom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
78. 1994., oujak, Petrinja Procjena sigurnosnog stanja Ministarstva obrane RSK
na podruju uprave Banija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222
79. 1994., travanj 1., Vojni Obavijest SUP-a Vojni Upravi javne bezbjednosti
MUP-a RSK o provedbi kontrole koritenja deviznih valuta u platnom prometu
na podruju odgovornosti SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227
80. 1994., travanj 2., Pakrac Obavijest episkopa slavonskog Lukijana SUP-u Okuani
o posjetu patrijarha srpskog Pavla Zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228
81. 1994., travanj 5., Obrovac Izvjee SJB Obrovac Komandi 4. lake brigade SVK
o krivinim djelima koja su poinili pripadnici brigade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229
VIII

82. 1994., travanj 6., Knin Zapisnik s 80. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230
83. 1994., travanj 8., Donji agli Slubena zabiljeka zapovjednika Odjeljenja milicije
Donji agli o prolasku patrijarha Pavla s pratnjom kroz podruje njihove nadlenosti . . 235
84. 1994., travanj 8., Drni Zahtjev predsjednika SO Drni predsjedniku RSK za
poduzimanje hitnih mjera protiv kriminala, pokretanje gospodarstva te zaustavljanje
iseljavanja stanovnitva s podruja Opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
85. 1994., travanj 8., Knin Odluka Skuptine RSK o ratifikaciji Zagrebakog sporazuma
o prekidu vatre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
86. 1994., travanj 9., Petrinja Obavijest SO Petrinja nadlenim institucijama RSK
o spornim tokama linije razgranienja na podruju Opine, koje su dogovorene
Zagrebakim sporazumom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238
87. 1994., travanj 11., Knin Iz zapisnika sa sastanka gospodarstvenika sjeverne
Dalmacije i Like . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
88. 1994., travanj 11., Gradusa Odluka SO Caprag o osnivanju Srpske mjesne
zajednice Sunja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242
89. 1994., travanj 11., Liki Osik Izvjee SM Teslingrad SUP-u Korenica o politikim
aktivnostima djelatnika SM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
90. 1994., travanj 12., Vukovar Izvjee SUP-a Vukovar MUP-u RSK o dogaanjima
na politikom skupu u organizaciji Srpske demokratske stranke svesrpskih zemalja . . . . . . 245
91. 1994., travanj 13., Knin Izvjee Uprave PJM MUP-u RSK o radu Uprave PJM,
stanju i aktivnostima postrojba na terenu te trenutnom stanju tehnikih sredstava
u skladitu PJM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246
92. 1994., travanj 13., Knin Izvjee Odjela analitike i informatike SUP-a Knin o stanju
kriminaliteta na podruju nadlenosti SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
93. 1994., travanj 14., Knin Zapisnik s 81. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259
94. 1994., travanj 15., Knin Zapisnik sa seminara Komesarijata za izbjeglice RSK . . . . . . . . 267
95. 1994., travanj 15., Vukovar Izvjee sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK
o prosvjednom skupu graana povodom bombardiranja poloaja SVK od strane
NATO-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
96. 1994., travanj 15., Pakrac Zahtjev SO Pakrac Republikoj komisiji za sprovoenje
sporazuma za recipronim mjerama hrvatske i srpske strane u provoenju
Zagrebakog sporazuma na podruju Opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271
97. 1994., travanj 18., Gradusa Ostavka predsjednika SO Caprag zbog nezadovoljstva
rjeenjima iz Zagrebakog sporazuma koja se tiu podruja Opine . . . . . . . . . . . . . . . . 273
98. 1994., travanj 19., Knin Odluka predsjednika RSK o imenovanju sredinje Komisije
RSK za utvrivanje linije razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 274
99. 1994., travanj 20., Plaki Obavijest voditelja javnog poduzea Elektroprivreda
Krajine o krai imovine poduzea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 275
100. 1994., travanj 20., Knin Iz izlaganja Borislava Mikelia, mandatara za sastav nove
Vlade RSK, zastupnicima Skuptine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 276
101. 1994., travanj 21., Knin Skraeni zapisnik s 4. sjednice prvog redovnog zasjedanja
Skuptine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
102. 1994., travanj 21., Knin Odluka predsjednika RSK o formiranju regionalnih
i opinskih komisija za odreivanje linije razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289
103. 1994., travanj 21., Glina Izvjea o radu SM Glina za 1993. i prvo tromjeseje
1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290
104. 1994., travanj 22., Knin Zapisnik s 82. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296
105. 1994., travanj 26., Knin Obavijest Komisije za razmjenu zarobljenika Vlade RSK
okrunim sudovima u Kninu i Glini o planiranoj razmjeni zarobljenika s hrvatskom
stranom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
IX

106. 1994., travanj 26., Knin Zahtjev Slube za platni promet i financijsku kontrolu
RSK svim pravnim subjektima na okupiranom podruju za dostavom podataka
o financijskim potraivanjima od Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301
107. 1994., travanj 27., Knin Primjedbe naelnika Uprave javne bezbednosti MUP-a
ministru unutarnjih poslova RSK na provedbu Zagrebakog sporazuma o prekidu
vatre na terenu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302
108. 1994., travanj 28., Knin Zapisnik s 83. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303
109. 1994., travanj 28., Knin Obavijest SUP-a Knin podreenim organizacijskim
jedinicama o nainu ulaska policije u tampon zone, sukladno Zagrebakom sporazumu 309
110. 1994., travanj 28., Knin Obavijest ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK
o provedbi Zagrebakog sporazuma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
111. 1994., travanj 28., Knin Prijedlog mjera i djelatnosti ministra unutarnjih poslova
RSK Vladi RSK za suzbijanje ilegalnog uvoza roba u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 313
112. 1994., travanj 29., Glina Obavijest SUP-a Glina Upravi javne bezbjednosti MUP-a
RSK o zadravanju Jordanskog bataljuna UNPROFOR-a na granici prema Cazinskoj
krajini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 314
113. 1994., svibanj 8., Gradusa Dopis Izvrnog savjeta opine Caprag pomoniku vrhovnog
zapovjednika za nacionalnu sigurnost, generalu Mili Novakoviu, o problemima na
podruju opine Caprag nakon potpisivanja Zagrebakog sporazuma . . . . . . . . . . . . . . 315
114. 1994., svibanj 9., Knin Zapisnik sa sastanka predstavnika vojnih i civilnih vlasti RSK
i izaslanika glavnog tajnika UN-a Yasushija Akashija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 320
115. 1994., svibanj 10., Knin Zapisnik s 84. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 326
116. 1994., svibanj 10., Slunj Obavijest SJB Slunj direktoru dravnog poduzea Plitivce
s rezultatima istrage o otuivanju imovine iz kampa atrnja od strane pripadnika SVK . 333
117. 1994., svibanj 11., Kistanje Izvjee SM Kistanje SUP-u Knin o naseljenim mjestima
i stanovnitvu u zoni razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334
118. 1994., svibanj 12., Glina Molba Milana Lukaa iz Gline predsjedniku Vlade RSK
Borislavu Mikeliu da se istrai ubojstvo zapovjednika 24. pbr Duana Lukaa . . . . . . . . . 335
119. 1994., svibanj 12., Benkovac Zapisnik s osnivanja Inicijativnog odbora za obnovu
i razvoj poruenih srpskih sela u Ravnim kotarima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
120. 1994., svibanj 12., Benkovac Prijedlog Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj svete
srpske zemlje iz Benkovca dalmatinskom episkopu Longinu za obnavljanjem pravoslavnih
sela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339
121. 1994., svibanj 12., Petrinja Obavijest SO Petrinja o utvrivanju linije razgranienja
i mogunosti incidenata izmeu stanovnika naselja Kolonija i UNPROFOR-a . . . . . . . 340
122. 1994., svibanj 12., Knin Zapisnik sa sastanka kolegija SUP-a Knin . . . . . . . . . . . . . . . . 341
123. 1994., svibanj 16., Knin Plan SUP-a Knin za osiguranje posjeta ibenskog biskupa
Sreka Badurine Republici Srpskoj Krajini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
124. 1994., svibanj 17., Beograd Protokol o reguliranju jedinstvenog carinskog i
vanjskotrgovinskog sustava na podruju SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike
Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
125. 1994., svibanj 19., Topusko Zapisnik sa sjednice kolegija MUP-a RSK . . . . . . . . . . . . . 346
126. 1994., svibanj 19., Knin Zapisnik razgovora ministra vanjskih poslova RSK Milana
Babia i predstavnika UNPROFOR-a Enriquea Aguilara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348
127. 1994., svibanj 19., Plaki Izvjee Izvrnog savjeta opine Plaki Vladi RSK o stanju
u opini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 349
128. 1994., svibanj 19., Knin Izvjee Komesarijata za izbjeglice RSK Komesarijatu za
izbjeglice Republike Srbije o aktivnostima programa povratka izbjeglica u RSK . . . . . . . . 351
129. 1994., svibanj 20., Knin Zapisnik sa sastanka Milana Babia i predstavnika
Meunarodne konferencije o Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353
X

130. 1994., svibanj 20., Knin Dopis Komisije za razmjenu zarobljenika RSK o odgodi
dogovorene razmjene s RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356
131. 1994., svibanj 20., Petrinja Obavijest SO Petrinja o ostavkama opinskih dunosnika . . 357
132. 1994., svibanj 22., Knin Izvjee SM Glina o informativnom razgovoru s Brankom
Maarcem u vezi osiguranja naftnog crpilita Prekopa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359
133. 1994., svibanj 23., Glina Izvjee SUP-a Glina o pojavi kriminala i prijedlog mjera
za njegovo suzbijanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360
134. 1994., svibanj 23., Knin Analiza pojave kriminala na podruju SUP-a Knin i
prijedlog mjera za poboljanje rada SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .362
135. 1994., svibanj 24., Knin Izvjee novog upravitelja Okrunog zatvora Knin o
problemima i uvjetima rada u zatvoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364
136. 1994., svibanj 24., Knin Zapisnik s 4. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366
137. 1994., svibanj 25., Knin Zapovijed Okrunog suda u Kninu za izdavanje potjernice
za hrvatskim asnicima, vojnicima i stranim dragovoljcima u redovima HV-a . . . . . . . . . . 376
138. 1994., svibanj 25., Korenica Plan mjera i zadataka za poboljanje slube SUP-a
Korenica upuen MUP-u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378
139. 1994., svibanj 26., Kostajnica Zahtjev Odsjeka Sisak Caprag Ministarstva obrane
RSK za osiguranjem smjetaja stanovnitva u sluaju evakuacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 382
140. 1994., svibanj 30., Beograd Obavijest direktora poduzea Inox Krajina iz Beograda
Ministarstvu prosvjete RSK o organizaciji ljetovanja u Grkoj za djecu iz osnovnih
kola RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 383
141. 1994., svibanj 31., [Benkovac] Zakljuci proirenog predsjednitva SO Benkovac
o politiko-sigurnosnoj situaciji na podruju opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384
142. 1994., lipanj 2., Knin Obavijest Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti
amerike delegacije podruju bive Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387
143. 1994., lipanj 2., Vukovar Zahtjev Republikog javnog tuiteljstva iz Vukovara
Opinskom javnom tuiteljstvu u Korenici za informacije o nezakonitim radnjama
u NP Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 388
144. 1994., lipanj 3., Knin Obavijest Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK
predsjedniku i ministru unutarnjih poslova RSK o djelovanju stranih organizacija
u Zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389
145. 1994., lipanj 3., Plitvika Jezera Osvrt generalnog direktora DP Plitvice na
izvjee UNESCO-a o NP-u Plitvika jezera kao dijelu svjetske batine, upuen
Vladi RSK i SO Korenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 390
146. 1994., lipanj 4., Knin Obavijest Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti
amerike delegacije Kninu i Graacu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 392
147. 1994., lipanj 6., Knin Zahtjev Ministarstva obrane RSK Vladi i Ministarstvu financija
RSK za dodatnim novanim sredstvima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393
148. 1994., lipanj 6., Slunj Slubena zabiljeka SJB Slunj o pljakanju, maltretiranju
i prijetnjama Hrvatima od strane pripadnika 21. dobrovoljako-diverzantskog odreda
SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 394
149. 1994., lipanj 6., Slunj Slubena zabiljeka SJB Slunj o informativnom razgovoru
s Matom Bariem u vezi krae njegove stoke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 395
150. 1994., lipanj 6., Knin Dopis predsjednika RSK predsjedniku Vlade RSK o neslaganju
s ministrom informiranja RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396
151. 1994., lipanj 7., Turanj Pravila UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova
u zoni razdvajanja na osnovi sporazuma o prekidu vatre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
152. 1994., lipanj 7., Turanj Naputci UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova
u zoni razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 398
XI

153. 1994., lipanj 8., Trst Dopis o. Ilije Ivia predsjedniku Vlade RSK o suradnji Italije
i RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 401
154. 1994., lipanj 8., Vojni Obavijest Odsjeka za pogranine poslove SUP-a Vojni
MUP-u RSK o doputenju za prijelaz granice konvoju kamiona iz AP Zapadna Bosna . . . 402
155. 1994., lipanj 8., Knin Zapisnik s 5. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 402
156. 1994., lipanj 8., Knin Suglasnost Ministarstva prosvjete RSK za kolovanje uenika
iz opine Pakrac u Subotici i Somboru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
157. 1994., lipanj 8., Knin Obavijest Komesarijata za izbjeglice RSK opinskim
povjerenicima da su u Republici Srbiji odreene osobe za meuopinsku suradnju
s RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
158. 1994., lipanj 9., Knin Prijedlog Dravne komisije za ratne zloine i zloine genocida
RSK Vladi RSK za obnovu Memorijalnog parka Petrova gora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 415
159. 1994., lipanj 9., Knin Izvjee SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK
o problemima i incidentima u sigurnosnim zonama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 416
160. 1994., lipanj 9., Knin Dopis SUP-a Knin Stanicama javne sigurnosti Kistanje, Drni
i Vrlika sa zapovijedi ministra unutarnjih poslova RSK o mjerama praenja djelatnosti
UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 419
161. 1994., lipanj 9., Knin Izvjee SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK
o sigurnosnom stanju na podruju SUP-a Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 419
162. 1994., lipanj 9., Okuani Izvjee SUP-a Okuani MUP-u RSK o sigurnosnom stanju
na podruju SUP-a Okuani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 421
163. 1994., lipanj 10., Knin Zabiljeka Ministarstva vanjskih poslova RSK o sastanku
Milana Babia i Enriquea Aguilara, koordinatora za civilne poslove UNPROFOR-a . . . . . 423
164. 1994., lipanj 10., Knin Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK zamjeniku
supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji o pregovorima Vlada
RSK i RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 424
165. 1994., lipanj 11., Bajina Bata Poruke i stavovi s gospodarsko-strunoga skupa
o rijeci Drini kao stupu srpske ekonomije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 426
166. 1994., lipanj 11., Knin Dopis Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima RSK
o suradnji sa SVK u privoenju vojnih obveznika koji su poinili krivina djela ubojstva . 427
167. 1994., lipanj 12., Drni Izvjee SJB Drni SUP-u Knin o incidentu s pripadnicima
UNPROFOR-a u itniu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 429
168. 1994., lipanj 13., Knin Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK predsjedniku RSK
o posjeti amerikoga veleposlanika Petera Galbraitha RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 430
169. 1994., lipanj 13., Knin Biljeka Slube predsjednika RSK o najavljenoj posjeti
amerikoga veleposlanika Petera Galbraitha RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 431
170. 1994., lipanj 14., Glina Izvjee SUP-a Glina MUP-u RSK o privoenju osoba
u KPD Stara Gradika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 432
171. 1994., lipanj 15., Drni Dopis SJB Drni MUP-u RSK i SUP-u Knin o okupljanju
Hrvata u Pakovu Selu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 434
172. 1994., lipanj 16., Knin Zapisnik sa 6. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 435
173. 1994., lipanj 16., Kostajnica Obavijest Sekretarijata za upravu Opine Kostajnica
o podjeli nafte od strane UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 441
174. 1994., lipanj 17., Glina Izvjee SUP-a Glina MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni
granica RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 443
175. 1994., lipanj 18., Okuani Priopenje za javnost Srpske radikalne stranke
o neuspjelim pregovorima RSK i RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 445
176. 1994., lipanj 21., Beli Manastir Dopis SUP-a Beli Manastir naelniku Uprave
javne bezbjednosti MUP-a RSK s podacima Baranjske divizije o sigurnosnom stanju
na granicama RSK prema Hrvatskoj i Maarskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 446
XII

177. 1994., lipanj 22., Okuani Izvjee SUP-a Okuani Upravi javne bezbjednosti
MUP-a RSK o sigurnosnoj procjeni dravne granice RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .447
178. 1994., lipanj 23., [Drni] Zapisnik sa sjednice predsjednika RSK i tijela vlasti opine
Drni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 452
179. 1994., lipanj 23., [Kostajnica] Zapisnik sa sjednice predsjednitva Srpske radikalne
stranke u Kostajnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 455
180. 1994., lipanj 24., Graac Zahtjev SJB Graac SUP-u Korenica za osiguravanjem
nogometne utakmice koja bi se trebala odigrati u Graacu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 456
181. 1994., lipanj 26., Knin Dopis SUP-a Knin MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni
dravne granice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 457
182. 1994., lipanj 27., Knin Prijedlog ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK
o legalizaciji oruja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 459
183. 1994., lipanj 29., [Bojna] Dopis enklave Bojna Izvrnom vijeu SO Glina o stanju
u selima s veinskim srpskim stanovnitvom u Opini Kladua . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 460
184. 1994., lipanj 29., Knin Dopis Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK ministru
unutarnjih poslova RSK o sigurnosnoj procjeni dravne granice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 462
185. 1994., lipanj 29., Korenica Dopis SUP-a Korenica MUP-u RSK s osvrtom na
provedbu akcije Ugovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 464
186. 1994., lipanj 29., Knin Zapisnik sa 7. redovne sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . 468
187. 1994., lipanj 30., [Knin] Izvjee Meunarodnog komiteta Crvenog kria o posjetu
civilnom zatvoru u Kninu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 476
Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 479
Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 489

XIII

PREDGOVOR

okumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (sijeanj lipanj


1994.) dvanaesta su knjiga u seriji koju je pod naslovom Republika Hrvatska
i Domovinski rat 1990.-1995. Dokumenti, od 2007. poeo objavljivati
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar). U knjizi
su predstavljeni dokumenti iz arhivskog gradiva Republike Srpske Krajine (RSK) koji
se uvaju u Centru i drugim arhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Objavljeni su
kronolokim slijedom s potrebnim znanstvenim aparatom, a obuhvaaju razdoblje prve
polovice 1994. godine. Svi navedeni dokumenti prepisani su, a njihovi originali ili preslike
originala u posjedu su Centra. Vei zahvati u tekstu naznaeni su stavljanjem teksta u uglatu
zagradu, a u biljekama je upozoreno na dijelove dokumenta koji su u izvorniku oteeni
i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja, u biljekama su
navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o
drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti dogaaj.
Dakako, dokumenti pokazuju stajalita njihovih stvaratelja i zahtijevaju posebnu kritiku
ralambu koja bi ukazala na neobjektivno i netono navedene podatke u njima. Primjerice,
da je iz Hrvatske od 1990. do travnja 1994. prognano preko 350.000 Srba, da je prisilno
promenilo ime i prezime oko 60.000 Srba, a samo ime 20.000 Srba, da je Srba na
ovom prostoru u vreme Austro Ugarske 1896. godine bilo 31%, a na prostoru bive BiH
67%, da je preko 100.000 Hrvata dobrovoljno napustilo prostor Krajine, da je samo u
Jasenovcu na najsvirepiji nain poklano i ubijeno oko 700.000 Srba, Jevreja i Roma, a da
je 1.200.000 Srba izginulo i ubijeno u Drugom svetskom ratu (dok. 100), da je 1991.
Srba u Hrvatskoj bilo najmanje 30% u ukupnom broju stanovnika (dok. 25), da je u
napadnim djelovanjima hrvatskih snaga na prostoru Maslenice i Medakog depa 1993. na
jedan zvjerski nain ubijeno oko 2000 Srba (dok. 114), itd.
Kao i prethodne knjige Dokumenata RSK, tako i ova svjedoi da vodstvo RSK nije
odustalo od borbe za jedinstvenu srpsku dravu na etnikom srpskom prostoru i da e za
taj cilj istrajati do kraja (dok. 10), te da je i dalje odbijalo mirnu reintegraciju u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Tako je, kao i u prethodnom razdoblju, vodstvo
pobunjenih Srba u Hrvatskoj tvrdilo da je RSK jedna od novih drava nastalih na tlu SFR
Jugoslavije, da RSK ve etiri godine ivi kao i svaka druga drava, jer ima ono to je
Evropska zajednica zahtevala od Slovenije i Hrvatske radi priznanja: teritoriju, stanovnitvo
i zakonodavnu vlast, da je RSK jedna od pravnih naslednica SFR Jugoslavije, da je
Srba u Hrvatskoj (valjda prema popisu iz 1991., op. u.) moralo biti najmanje 30%, a ne
11% (zapravo 12%, op. u), kako je to tvrdila hrvatska statistika (500.000 Srba u Krajini,
131.000 prognanih Srba iz Hrvatske u Srbiji, 120.000 u Krajini, 60.000 u Republici
Srpskoj, te nepoznat broj neregistriranih Srba iz Hrvatske u spomenute tri drave i u drugim
zemljama) (dok. 25). Dakako da su ti brojevi znatno preuveliani, odnosno netoni.
1

Takav iskljuivi stav srpskoga vodstva oituje se i u obraanju mandatara za sastav nove
Vlade RSK Borislava Mikelia zastupnicima Skuptine RSK u travnju 1994., u kojem je
govorio o dravnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu RSK (s povrinom od 17.000
km) koja e se prije ili kasnije udruiti sa Republikom Srpskom odnosno Srbijom i Crnom
Gorom u jedinstvenu dravu. Pritom je istaknuo (dok. 100):
da na nacionalnom planu ova generacija Srba ima misiju da dovri posao ujedinjenja
Srba na njihovom cjelokupnom etnikom prostoru,
da je reintegracija Krajine u okviru Hrvatske pusta elja hrvatskog rukovodstva,
da odluka rukovodstva RSK da ue u pregovore sa rukovodstvom Hrvatske oko
mirovnog plana i uspostavljanje mirnodopske opcije, nije istovremeno i odluka da se
priznaju granice Hrvatske u AVNOJ-skim okvirima,
da su Srbi u Krajini danas jo vre rijeeni da ne ele da budu u zajednikoj dravi sa
Hrvatskom i da oni svoju sudbinu veu sa Srbima iz Republike Srpske i SR Jugoslavije,
da hrvatskom narodu treba biti jasno da je na ovom prostoru vie nemogue uspostaviti
hrvatsku dravu i da je potrebno izvriti meusobno priznanje koje e i meunarodno biti
verifikovano to e omoguiti da se svaki budui konflikt sporazumom rijei,
da postojee prilike i odnos snaga u svijetu jo ne dozvoljavaju formalno ujedinjenje
svih srpskih zemalja, ali da to ne spreava izgradnju privrednog sistema RSK kao integralnog
dijela jedinstvenog srpskog privrednog prostora,
da se formalno mora provoditi koncepcija ujedinjenja monetarnog i ekonomskog
sistema putem jedinstvenog zakonodavstva, a u neposrednoj praksi da se mora ponaati sa
stanovita faktikog ujedinjenja RSK sa Republikom Srbijom,
da su Hrvati pola vijeka eksploatisali srpska prirodna bogatstva, radnu snagu i drugo,
pa je nuno da Srpska Krajina proporcionalno svom doprinosu, dobije svoj dio ukljuujui
tu i umetnika djela, javne zgrade, infrastrukturu i ostale institucije, te da se to odnosi i na
fabrike, hotele, i na svu imovinu koje je steena u periodu od petstotina godina,
da od Hrvatske treba traiti naplatu ratne tete iz prethodnih svjetskih ratova, ali i
ovoga rata,
da Svijetu treba da se pokae da su tete nastale na prostoru RSK, a ne u hrvatskim
gradovima i na njihovim cestovnim pravcima itd.
S obzirom na injenicu da je srpsko topnitvo razorilo Vukovar, iznimno cinian je Mikeliev
prijedlog da se posebno mora sagledati stanje i obnova Vukovara te da treba zahtjevati da
sva sredstva koja su odobrena od strane Ujedinjenih nacija a usmerena su prema Hrvatskoj,
budu usmerena prema RSK i zapoeti sanaciju Vukovara (dok. 100).
Jednako tako, u svibnju 1994. Milan Babi je, kao ministar vanjskih poslova RSK,
meunarodnim predstavnicima ponovio stav da nema reintegracije u Hrvatsku te da je
RSK spremna da na ravnopravnoj osnovi pregovara sa Hrvatskom, ali da tu Hrvati prave
probleme smatrajui pregovore poetkom reintegracije (dok. 129).
U skladu s takvim iskljuivim stavom, srbijanska politika radila je na stvaranju jedinstvenog
sustava institucija za sve srpske drave na prostoru bive Jugoslavije. Primjerice, na razini
Ministarstava zdravlja Republike Srbije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
dogovoreni su zajedniki stavovi u pogledu jedinstvenog zdravstvenog sistema, mrea
zdravstvenih ustanova i snabdijevanja (dok. 11). Jednako tako, donesen je Protokol o
reguliranju jedinstvene monetarne politike na podruju SR Jugoslavije, Republike Srpske
i RSK, kojim je predvieno da novi dinar SRJ predstavlja novac sa svim funkcijama na
podruju Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina (dok.
2

43, 58, 100), a potom i Protokol o regulisanju jedinstvenog carinskog i vanjskotrgovinskog


sustava na podruju SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine (dok.
124). Istodobno su MUP RSK i MUP Republike Srbije zajedniki djelovali u provoenju
zadataka na teritoriju Republike Hrvatske, primjerice, u istonoj Slavoniji i zapadnom
Srijemu (dok. 17).
Nastavljena je i suradnja izmeu stranaka u RSK i Srbiji. Primjerice, poetkom veljae
1994. potpisan je Sporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke Krajine i Srpske
radikalne stranke, koji su potpisali predsjednici tih stranaka dr. Milan Babi i dr. Vojislav
eelj, te predsednik Izvrnog odbora Srpske radikalne stranke RSK Rade Leskovac (dok.
23). Dakako, nastavljena je i suradnja RSK s Republikom Srpskom u BiH, te podrka
politikog vodstva RSK vodstvu Srba u BiH. Tako je u travnju 1994. na platou ispred
hotela Dunav u Vukovaru odran miting podrke srpskom narodu u Republici Srpskoj, na
kojem su govorili Goran Hadi, Boro Bogunovi, Branislav Stanimirovi, svi predstavnici
stranke SDS-a svesrpskih zemalja, te predsjednik skuptine Vukovar (dok. 90). Spominje
se i suradnja RSK s pojedinim oblastima Grke, uz konstataciju da se na zapadnim
granicama RSK brani Grka (dok. 69), te da je izmeu Republike Grke i RSK ak
potpisan protokol o suradnji (dok. 71).
U prilog tome da je vodstvo RSK odbijalo gotovo sve inicijative koje su mogle doprinijeti
normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa svjedoi odgaanje rjeenja zahtjeva hrvatske strane
za posjetu vukovarskom groblju, s kojim je lanove Vlade RSK upoznao sekretar Vlade
i predsjednik Republike komisije za razmjenu zarobljenika Savo trbac, kao i odgaanje
pitanja porodinih susreta rastavljenih familija, ili odbijanje zahtjeva Srpske narodne
stranke iz Republike Hrvatske iji je predsjednik Milan uki predloio da se odri sastanak
s predstavnicima Srba iz UNP-a podruja (dok. 50).
Dokumenti UNPROFOR-a, prezentirani u ovoj knjizi, pokazuju da je slubena pozicija
hrvatske vlasti u pregovoru s vodstvom pobunjenih Srba bila sadrana u Ustavnom zakonu
od svibnja 1992. godine (dva autonomna kotara s 5 odnosno 6 opina, ali ne i status nacije),
da su Hrvati nagovijestili da sve moe biti predmet diskusije, izuzev otcjepljenja teritorija
koji dre Srbi, da je najhitniji prioritet za hrvatsku Vladu primjena prekida vatre praena
otvorenjem stratekih pravaca i obnavljanje energetskih sistema, te da je za Hrvatsku od
velike politike i ekonomske vanosti vraanje turista na dalmatinsku obalu. Nasuprot
tome, govorei o srpskoj poziciji u pregovorima, u dokumentima UNPROFOR-a navodi
se da su Srbi imali dvije otvorene dugorone pozicije: ujedinjenje sa Srbijom, mogue
kroz konfederaciju srpskih zemalja ili ujedinjenjem RS i RSK ili nekakva integracija RSK u
Hrvatsku kao jednakog partnera (dok. 46).
Prema spomenutim dokumentima UNPROFOR-a, ultimativni cilj ovih pregovora je
postii dogovor izmeu hrvatske Vlade i srpskih vlasti o najveoj moguoj autonomiji za
podruja pod kontrolom Srba kako bi se omoguila mirna reintegracija tih prostora u RH i
unapreenje dugorone stabilnosti u ovoj regiji. Tom cilju trebali bi pridonijeti ekonomski
projekti (proljetna sjetva, prodaja sjemena, insekticida i goriva, opskrba vodom, itd.).
No, i samo vodstvo UNPROFOR-a bilo je svjesno da je neke od zadataka postavljenih
od Savjeta bezbjednosti bilo izuzetno teko sprovesti u tadanjim prilikama: kompletna
demilitarizacija UNPA i ruiastih zona, obnavljanje UNPROFOR-ove kontrole skladita
sa srpskim tekim naoruanjem, ponovna uspostava hrvatske uprave u ruiastim zonama,
nezavisno od UNPA (Srbi ne priznaju razliku izmeu ruiastih zona i UNPA, op. u.),
hrvatsko povlaenje sa osvojenih podruja, povratak izbjeglica (dok. 46).
3

Kao i do tada, predstavnici srpske strane Hrvate su i dalje najee nazivali ustaama,
ime se valjda pokuavalo naglasiti kako je suvremena hrvatska drava nastavak NDH iz
Drugog svjetskog rata, to je bila jedna od smjernica srpske protuhrvatske promidbe. No,
dokumenti u ovoj knjizi svjedoe o pritubama na kriminal i teror pojedinih organiziranih
grupa kriminalaca nad stanovnicima hrvatske i srpske nacionalnosti, u cilju iznuivanja,
krae i otimanja imovine, to je poprimilo tolike razmjere da su pojedinci zakljuili da
takvo nasilje nije bilo ni u Drugom svjetskom ratu (dok. 72). Posljedica toga bilo je
iseljavanje graana, to je slabilo odbranu Republike Srpske Krajine; primjerice, u optini
Drni je u travnju 1994. ivilo 3500 stanovnika (dok. 84, 178). Problem iseljavanja Srba iz
RSK u svom je govoru u travnju 1994. naglasio i novi mandatar Vlade RSK, istaknuvi
da je prioritetan, zapravo urgentan zadatak vraanje izbeglih iz Republike Srpske Krajine
i naseljavanje prostora u Krajini sa Srbima koji su napustili Republiku Hrvatsku (dok.
100).
U uvjetima politike nestabilnosti i loe ekonomske situacije vodstvo RSK zanemarivalo je
odravanje postojee infrastrukture, a pogotovo kulturno-povijesnog naslijea. Primjerice,
prometnice su bile u tako loem stanju zbog neodravanja, da se javno govorilo da sigurnost
saobraaja nije bila zadovoljavajua (dok. 1, 13). Loe ekonomsko stanje ak je utjecalo i
na slabu opremljenost i logistiku Posebnih jedinica milicije MUP-a RSK, koja je, prema
navodima iz dokumenata, bila ispod svake razine, odnosno oko 20% od potrebnog (dok.
91). Jednako tako, nije se poduzimalo nita da se sprijei unitavanje objekata, inventara,
knjiga, muzejske i arhivske grae Memorijalnog parka Petrova gora, tako da su propadanju
izloeni originalni objekti Centralne partizanske bolnice, muzejski eksponati, arhiva
neprocjenjive vrijednosti o rtvama srpskog naroda, Spomenik Petrova gora, Omladinski
prihvatni centar i strogo zatieni predjeli prirode, knjige, kancelarijski inventar i dr. (dok.
158).
Takvo stanje pogodovalo je masovnom vercu pojedinih skupina Srba s muslimanima
u graninom podruju s Cazinskom krajinom u Bosni i Hercegovini, te teroru vercera
nad stanovnicima i pripadnicima SVK na okupiranom prostoru Banovine (dok. 13, 42).
Nastavljeno je paljenje kua (stambenih objekata) u vlasnitvu lica hrvatske nacionalnosti
koji su napustili podruje RSK-e (dok. 13), ali i miniranje kua u vlasnitvu osoba srpske
nacionalnosti (dok. 24). Istodobno, izvjea o stanju kriminaliteta pokazuju da je u 1993.
smanjen broj krivinih djela u odnosu na prethodnu godinu, te da je na to najvie utjecalo
gotovo masovno naputanje RSK od strane graana hrvatske nacionalnosti koji su do tada
dosta esto bili objekti krivinih djela (dok. 13).
Uz spomenuto, dokumenti iz toga razdoblja svjedoe o troenju prirodnih bogatstava RH
(primjerice, eksploatacija nafte te masovna sjea i preprodaja ume, naroito jele, dok.
28, 82), o odgovornosti lokalnih srpskih politiara za odlazak Srba iz zapadne Slavonije
krajem 1991. (dok. 16), o postojanju planova za evakuaciju stanovnitva RSK u sluaju
napada hrvatskih snaga (dok. 73), o tome da su u Hrvatskoj ratovale dobrovoljake etnike
jedinice, koje je u studenom 1991. obiao etniki vojvoda Vojislav eelj, preporuivi
lokalnim Srbima da kad JNA doe do Virovitice sazidaju betonski zid kao granicu srpske
drave (dok. 21), itd.
Istodobno, pokazuju da u 1994. godini nisu prestale rasprave o Daruvarskom sporazumu
(18. veljae 1993.), pa su njegovi potpisnici sa srpske strane Veljko Dakula, Duan
Eimovi i Mladen Kuli zatraili pravno miljenje od eksperata za meunarodno pravo
dr. Vladana Vasiljevia i dr. Konstantina Obradovia, da bi dokazali da u tom sporazumu
4

nema nikakvih elemenata koji bi ukazivali da su nasilno ili na drugi nain pokuali otuiti
dio dravne teritorije, niti mijenjati dravne granice (dok. 26).
Dokumenti u ovoj knjizi govore i o demografskim prilikama na pojedinim podrujima
RSK, zapravo na okupiranom podruju RH (dakako, navedene brojeve treba provjeriti).
Tako je, prema podacima Ministarstva obrane RSK, na okupiranom podruju Banovine
(opine Glina, Petrinja, Dvor, Kostajnica i Sisak-Caprag) u oujku 1994. ivjelo oko
70.924 stanovnika, a u vojnoj evidenciji bilo je oko 15.076 v/o (odnosno 21,25% od
ukupnog broja stanovnika). Na tom je podruju djelovao 39. korpus SVK sa svojim
niim jedinicama (24., 26., 31., 33. pbr., Samostalni odred Gradusa i 87. pob erkezovac),
u kojima je angairano 11.050 v/o, preteito srpske nacionalnosti. Od 496 v/o nesrpske
nacionalnosti u jedinicama SVK angairane su 383 v/o (meu njima 137 Hrvata,
ukljuujui 10 oficira i 7 podoficira, i 19 muslimana), u privrednim organizacijama po
osnovu radne obaveze 72, a 41 v/o nesrpske nacionalnosti angairana je u CZ i odbrani
(na temelju radne obaveze i CZ angairano je 86 Hrvata i 2 muslimana). Od v/o koji su se
izjasnili kao Jugoslaveni najvie ih je bilo angairano u Petrinji 165, zatim u Glini 49
i u Gradusi 5. Istodobno, 441 v/o s toga podruja nalazila se u drugim srpskim zemljama,
to znai van teritorija RSK, a 464 v/o nalazilo se u inozemstvu, to znai van granica bive
Jugoslavije (dok. 78). Istodobno, prema izvjeu Komesarijata za izbjeglice Republike
Srpske Krajine, sredinom veljae 1994. na podruju RSK bilo je 125.000 izbjeglih i
raseljenih lica, meu kojima 14.353 djece do 18. godine ivota (dok. 37).
Prema tome, injenica da se sadraj dokumenata u ovoj knjizi, koji govore o politici vodstva
RSK ne razlikuje od sadraja dokumenata RSK u prethodnim godinama (od 1990.),
svjedoi o kontinuitetu srpske politike u ostvarenju svoga krajnjeg cilja da svi Srbi ive
u jednoj dravi, te o odlunosti srpskih dunosnika da je provedu do kraja, bez obzira na
rtve.
Urednici knjige

KRATICE

A aktivni
a/a ad acta
AOP automatska obrada podataka
AP automatska puka
AP autonomna pokrajina
AP ZB Autonomna pokrajina Zapadna Bosna
AVL aktivno vojno lice
AVNOJ Antifaistiko vijee narodnog
osloboenja Jugoslavije
b. bataljun
BiH Bosna i Hercegovina
BJR biva jugoslavenska republika
BOV borbeno oklopno vozilo
br. broj
Bst bestrzajni top
CARE Cooperative for Assistance and Relief
Everywhere (humanitarna organizacija)
CL civilno lice
CSB Centar slube bezbjednosti
CVOJ Centar voenja, osmatranja i javljanja
CZ Civilna zatita
. as
DASK Dravni arhiv Sisak
DB dravna bezbjednost
DI drvna industrija
DIC dokumentacijsko informativni centar
DIP drvno industrijski pogon
dipl. diplomirani
dipl. ecc diplomirani ekonomist
dipl. ing. diplomirani inenjer
djev. djevojaki
DM njemaka marka
DP dravno poduzee
Dr./dr. doktor
dr. drugo
DTG diverzantsko-teroristika grupa

DV dalekovod
DZ Dom zdravlja
e. br. evidencijski broj
ECMM European Community Monitor
Mission (Europska komisija za nadzor)
EEZ Europska ekonomska zajednica
EI Elektronska industrija
el. elektrini
EZ Europska zajednica
g. godina
g. gospodin
gbr. gardijska brigada
g-din gospodin
god. godina
gosp. gospodin
GP graevno poduzee
GP granini prijelaz
G SVK Glavni tab Srpske vojske Krajine
G VJ Generaltab Vojske Jugoslavije
HIC Hrvatski informativni centar
HINA Hrvatska izvjetajna novinska agencija
HMDCDR Hrvatski memorijalnodokumentacijski centar Domovinskog rata
HP Hrvatska policija
HV Hrvatska vojska
ICRC International Committee of the Red
Cross (Meunarodni odbor Crvenog kria)
IDG izviako diverzantska grupa
IGM industrija graevnog materijala
INA Industrija nafte
IO izvrni odbor
IO SO Izvrni odbor Skuptine opine
IS izvrni savjet
IS SO Izvrni savjet Skuptine opine
JB javna bezbjednost
JMBG jedinstveni matini broj graana
7

JNA Jugoslavenska narodna armija


JP javno poduzee
JRiM javni red i mir
K korpus
kap. kapetan
kbr. kuni broj
k komandant ete
KD kazneno djelo
K-da komanda
k-dant komandant
k-dir komandir
kIk kapetan I. klase
km kilometar
ko komandant odjeljenja
kom. bat. komandant bataljuna
KPD kazneno-popravni dom
kriv. krivian
KU kazneni upisnik
kut. kutija
kv komandant voda
KV kvalificirani
KWH kilovatsat
KZ kazneni zakon
KZ kriptozatita
KZJ Kazneni zakon Jugoslavije
LD lini dohodak
lpbr laka pjeaka brigada
m metar
M.P. mjesto peata
M.Z./MZ mjesna zajednica
MC medicinski centar
MES minsko-eksplozivna sredstva
mil milicajac
MIP Ministarstvo inostranih poslova
mj. mjesec
MKBJ Meunarodna konferencija za bivu
Jugoslaviju
MKCK Meunarodni komitet Crvenog kria
ml.ins. mlai inspektor
mm milimetar
MO Ministarstvo obrane
MPB milicijski posebni bataljon
mr. magistar
MTB motorizirana brigada
8

mtb motorizirani bataljun


mtbr motorizirana brigada
MTS materijalno-tehnika sredstva
MUP Ministarstvo unutranjih poslova
n/r na ruke
NATO North Atlantic Treaty Organization
(Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora)
NB Narodna banka
NB SRJ Narodna banka Savezne Republike
Jugoslavije
NC Nastavni centar
NC VJ Nastavni centar Vojske Jugoslavije
ND novi dinar
NIK Naftna industrija Krajine
NIS Naftna industrija Srbije
NN nepoznati
NO narodna obrana
NO neotkriven
NOR narodnooslobodilaka borba
NOSL neovlateno slubeno lice
NR Makedonija Narodna Republika
Makedonija
N naelnik taba
O i O osmatranje i obavjetavanje
o. g. ove godine
OC obuni centar
OJT opinsko javno tuiteljstvo
OJT opinski javni tuilac
OM odjeljenje milicije
ONO openarodna obrana
O osnovna kola
OSL ovlateno slubeno lice
OSNO Opinski sekretarijat narodne obrane
OUN Organizacija Ujedinjenih naroda
OUP organi unutranjih poslova
p. pjeaka (brigada)
p.b. pjeaki bataljun
P.K. poljoprivredni kombinat
p.o. po ovlatenju
P/O po odluci
pbr pjeaka brigada
PBS Privredna banka Sarajevo
PIO penzijsko i invalidsko osiguranje
PJ poslovna jedinica
PJM posebna jedinica milicije

PKD Poljoprivredni kombinat Drni


PKR privredna komora
PM pukomitraljez
PO policijski odbor
po (pom.) pomonik
POB pozadinska baza
PPD protuprovalna djelatnost
ppuk potpukovnik
pred. predsjednik
priv. privatni
prof. dr. profesor doktor
PTM poetna toka mjerenja
PTT pota, telefon, telegraf
PZ poljoprivredna zadruga
R rezervni
r. roen
RBR runi baca raketa
reg. registarske (oznake)
REP republiki
RH Republika Hrvatska
RIZ Radio industrija Zagreb
RJ ratna jedinica
RJT Republiko javno tuiteljstvo
RK radna knjiica
RO radna obveza
RO radna organizacija
ro. roen
RR ratne rezerve
RS Republika Srpska
RSK Republika Srpska Krajina
RCZ Republiki tab civilne zatite
RTV radiotelevizija
RUJP Republika uprava javnih prihoda
RZ radna zajednica
s. r. svojom rukom
SAD Sjedinjene Amerike Drave
SAO Srpska autonomna oblast
SB Savet bezbednosti
SB UN Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija
(Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda)
SDB Sluba dravne bezbednosti
SDP Socijaldemokratska partija
SDS Srpska demokratska stranka
SDS Krajine Srpska demokratska stranka
Krajine

sekr. sekretar
SFRJ Socijalistika Federativna Republika
Jugoslavija
SIGS specijalni izaslanik generalnog sekretara
SJB stanica javne bezbednosti
SL slubeno lice
sl. slino
sl. slubeno
SM stanica milicije
SMD surface mounted device (povrinski
montiran ureaj)
SMON stanica milicije ope nadlenosti
SNS Srpska narodna stranka
SO skuptina opine
SO srpska oblast
SOd samostalni odred
SPC Srpska pravoslavna crkva
SPP FK Sluba za platni promet i financijsku
kontrolu
SPS Srpska partija socijalista
SRJ Savezna Republika Jugoslavija
SRS Srpska radikalna stranka
SRT Srpska televizija
SRTV Srpska radiotelevizija
SSSR Savez Sovjetskih Socijalistikih
Republika
SC srednjokolski centar
SUP Sekretarijat unutranjih poslova
SV Srpska vojska
SV RSK Srpska vojska Republike Srpske
Krajine
SVK Srpska vojska Krajine
SZS Savezni zavod za statistiku
TV televizija
C kolski centar
G umsko gospodarstvo
t. toka
tj. to jest
tj. tjelesne
TKTR tajna kontrola telefonskih razgovora
tkz. takozvani
TO teritorijalna obrana
TOF tvornica oplemenjenih folija
TSCIP tvornica sulfatne celuloze i papira
TU telekomunikacijski ureaji
9

TV televizija
UAZ Uljanovski automobilski zavod
UHF Ultra high frequency (ultra visoka
frekvencija)
UJB Uprava javne bezbjednosti
UKP ureaj kriptozatite
UKV ultrakratki valovi
UN Ujedinjeni narodi
UNA USA United Nations Association of
the United States of America
UNCIVPOL United Nations Civil Police
(Civilna policija Ujedinjenih naroda)
UNESCO United Nations Educational,
Scientific and Cultural Organization
(Organizacija Ujedinjenih naroda za
obrazovanje, znanost i kulturu)
UNHCR United Nations High
Commissioner for Refugees (Visoki
povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice)
UNICEF United Nations Childrens Fund
(Djeji fond Ujedinjenih naroda)
UNPA United Nations Protected Area
(Zatiena podruja Ujedinjenih naroda)
UNPROFOR United Nations Protection
Force (Zatitne snage Ujedinjenih naroda)
UP unutranji poslovi
UP upravni poslovi

10

v.d. vritelj dunosti


v.r. vlastitom rukom
v/o vojni obveznici
vbr viecijevni baca raketa
VES vojno-evidencijska sposobnost
VF visoko frekventni
VHF Very high frequency (vrlo visoka
frekvencija)
VIP very important person (vrlo vana osoba)
VJ Vojska Jugoslavije
VKV visokokvalificiran
VMA Vojnomedicinska akademija
VOd vojni odjeljak
VP vojna pota
VRK Vojska Republike Krajine
VRS Vojska Republike Srpske
VRSK Vojska Republike Srpske Krajine
VSO Vrhovni savjet obrane
VT vojno-teritorijalni
Zgb zagrebaki
ZKP Zakon o kaznenom postupku
ZNG Zbor narodne garde
ZOUP zakon o unutarnjim poslovima
ZR zona razdvajanja
zv. zvani
TP eljezniko transportno poduzee

1994., sijeanj
Knin
Iz izvjea o radu SUP-a Knin u 1993. godini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Stanica milicije


MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA Kistanje
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
GODINJI IZVJETAJ
januar 1994. godine
OPERATIVNO PREVENTIVNA DJELATNOST, SUZBIJANJE KRIMINALITETA,
JAVNI RED I MIR, POGRANINI POSLOVI, KRETANJE I BORAVAK STRANACA,
REGULACIJA I KONTROLA SAOBRAAJA NA CESTAMA, ZAKONITOST U
RADU I PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE I STRUNO USAVRAVANJE
[]1
UVOD
Tokom 1993. godine aktivnost SUP-a Knin bila je usmjerena na planu zatite ivota i line
sigurnosti ljudi, spreavanju i otkrivanju KD-a, pronalaenju i hvatanju uinilaca KD-a
i njihovom privoenju nadlenim organima, odravanju javnog reda i mira, kontroli i
regulaciji saobraaja na putevima i drugim poslovima javne bezbednosti, kao i ueu u
ratnim dejstvima, u uvanju granice, prelazu preko dravne granice i uvanju i obezbeenju
linosti i objekata. Gotovo na samom poetku godine SUP je radio u oteanim uslovima
ratnog stanja i ratnih dejstava kojima je bio obuhvaen dio podruja koja ona pokriva
(podruje Obrovca i Benkovca). Radnici SUP-a aktivno su uestvovali i u obrambenim
aktivnostima i pravovremeno izvravali zadatke iz te oblasti.
Na kvalitet rada slube utjecali su i materijalno tehniki faktori, meutim i unato tome
kroz primijenjene naine postupanja i koritenja odreenih metoda u operativnom radu
postignuti su dobri rezultati to je i vidljivo iz statistikih pokazatelja. Obzirom na postojei
kadar iako su postignuti dobri rezultati miljenja smo da mogu biti i znatno bolji, a to
znai da treba raditi na usavravanju sektorskog oblika pokrivanja i opsluivanja terena,
kao i primjeni efikasnijih metoda i taktike postupanja slube, kadrovskom i tehnikom
opremanju slube, obuci postojeih kadrova, iniciranju kod nadlenih organa da se donesu
propisi koji jo nisu doneseni, a od znaaja su za rad organa UP-a kao i drugih institucija
drutva, te auriranje rada pravosudnih organa i inspekcijskih slubi.
I. OPERATIVNO PREVENTIVNA DJELATNOST
Teren koji pokriva SUP Knin podijeljen je na teren koji pokriva SUP i teren koji
pokrivaju stanice javne bezbednosti.
Stanice javne bezbednosti su:
Drni,
Benkovac,
Obrovac.
1

Prireivai su izostavili sadraj izvjea.

11

SUP Knin u svom sastavu ima 4 odjeljenja i to:


Odjeljenje milicije,
Odjeljenja za suzbijanje kriminaliteta,
Odjeljenje za upravne poslove,
Odjeljenje za zajednike poslove.
Odjeljenje milicije podijeljeno je na SM i Odsjek za pogranine poslove.
Stanice milicije su:
SM opte nadlenosti,
SM za kontrolu i regulaciju saobraaja,
SM Kistanje,
SM Vrlika.
Stanica milicije opte nadlenosti Knin u svom sastavu ima jedno stanino odjeljenje i
to Strmicu. Stanina odjeljenja Oklaj i Manojlovac u toku drugog mjeseca potpali su pod
nadlenost VRSK.
Odsjek za pogranine poslove u svom sastavu ima jedno odjeljenje milicije za kontrolu
prelaska preko dravne granice i to Strmicu. U toku ratnih dejstava pet odjeljenja se
rasformiralo.
Odjel za suzbijanje kriminaliteta ima dva odsjeka i to:
Odsjek za opti kriminalitet,
Odsjek za privredni kriminalitet.
Ue podruje SUP-a Knin podijeljeno je na 6 teritorijalnih sektora i 4 sektora za
saobraaj.
Stanica milicije Kistanje ima tri teritorijalna sektora.
Stanica milicije Vrlika ima dva teritorijalna sektora.
Saobraajni sektor produuje se na teritorij SJB Drni, Benkovac i Obrovac, te SM
Kistanje i Vrlika.
SJB Drni, Benkovac i Obrovac imaju u svom sastavu:
Odsjek za krim. obradu,
Stanice milicije,
Odsjek za upravne i zajednike poslove imaju SJB Benkovac i Obrovac, dok e se u SJB
Drni oformiti u narednom periodu.
Teritorij SJB je podijeljen na teritorijalne sektore:
SJB Drni ima dva teritorijalna sektora i jedan saobraajni.
SJB Benkovac ima est teritorijalnih sektora, jedan saobraajni.
SJB Obrovac u svom sastavu ima dva teritorijalna sektora i jedan saobraajni. Isto tako
ima dva odjeljenja milicije i to u Karinu Gornjem i egaru, dok su se rasformirala Odjeljenja
milicije u Mukovcima i Medvii.
Iz napred navedenog proizlazi da je teritorij koji pokriva SUP Knin podijeljen na 21
teritorijalni sektor i 7 saobraajnih sektora.
U ovom izvjetajnom periodu dolo je do kadrovskih promjena na veini sektora, za voe
sektora odredili smo iskusnije radnike kojima je bolje poznata problematika na odreenom
sektoru. Svi radnici koji opsluuju sektore ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o
unutranjoj sistematizaciji radnih mjesta SUP-a Knin.
12

Djelovanje operativnih radnika je dobro. Poslovi na operativnom sektoru obavljaju se u


okviru timskog rada, sa podijeljenim konkretnim zadacima. Voenje i popunjavanje dosjea
sektora vri se na propisani nain. Radno povezivanje radnika na sektorima sa radnicima
Odjela za kriminalitet i radnicima za kontrolu i regulaciju saobraaja, kao i pozorniko
patrolna djelatnost, ostvarena je u okvirima timskog rada sa planiranim konkretnim
zadacima, sa kojima se zaduuju radnici kroz planove rada ili radne naloge.
Raspored slube vri se na taj nain da se pozorniko patrolna sluba, kao i sluba
kontrole i regulacije saobraaja odreuje dnevnim rasporedom, a ostale slube kroz planirano
izvravanje zadataka i prema operativnim potrebama. Sluba naelno dnevno traje 8 asova,
a broj ljudstva i vrijeme odreivanja slube uvjetovano je operativnom problematikom i
potrebama.
Grafikoni dogaaja vode se kod komandira stanica milicije. Ti grafikoni koriste se radi
preventivnog planiranja odreenih zadataka na planu poduzimanja operativnih mjera i
radnji.
Dnevne rasporede slube vre komandiri SM i njihovi pomonici, odnosno zamjenici, a
u donoenju plana rasporeda uestvuju pored komandira, pomonika odnosno zamjenika i
efovi odsjeka i naelnici odjela.
Postavljeni zadaci izvravaju se uglavnom pravilno i pravovremeno, ali se jo kod
jednog dijela radnika osjea nezainteresiranost ili slaba upornost, to nastojimo otkloniti
konkretnim ukazivanjem pojedinano ili na radnim sastancima i strunoj nastavi.
U toku 1993. pozornika i patrolna sluba obavljala se u smjenama i to po 8 asova
u smjeni, a po sistemu dvije prve, dvije druge, dvije tree smjene, nakon koje su radnici
slobodni dva dana.
to ini ukupno slubi:
pjeice
19652
motornim vozilom
4824
kombinovano
1480
SVEUKUPNO SLUBI 25956
Broj upuenih slubi tokom dana: 2
danju
nou.
kombinirano.
SM za regulaciju i kontrolu saobraaja ostvarila je ukupno slubi:
pjeice
8054
motornim vozilom
5740
kombinirano 1707
SVEUKUPNO SLUBI
1550
Na samom poetku 1993. godine tj. 22. januara izvrena je agresija na RSK od strane
neprijateljske vojske Republike Hrvatske i to na Ravne kotare, odnosno na podruje optine
Benkovac i Obrovac. Radnici SUP-a Knin, kako aktivni tako i rezervni sastav milicije,
uestvovali su u izvoenju borbenih dejstava na pravcu Karin Novigrad Pridraga. Tako da
su sve aktivnosti koje se odnose na djelokrug SUP-a bile usmjerene prioritetno na izvoenje
borbenih dejstava u navedenom podruju. Po naredbi kninskog korpusa VRSK voe sektora
2

Neitko u izvorniku.

13

i njihovi pomonici bili su angairani na privoenju vojnih obveznika po uruenju poziva,


tako da su u periodu 2. i 3. mjeseca ukupno priveli 3003 vojna obveznika. U vrijeme te
agresije sa naih okupiranih podruja izbjeglice su neorganizirano dolazile na nae podruje,
gdje ih je nespremno doekao tab civilne zatite. U toj stihiji velika veina njih je ulazila
u naputene stanove i kue koje su bile vlasnitvo graana hrvatske nacionalnosti, a naa
sluba je bila u nemogunosti da sprijei useljenje. Meutim naa sluba je u kratkom roku
operativno pokrila teren, te izvrila popis svih izbjeglica koji su se uselili u tue stanove i
kue. U 760 sluajeva sainili su slubene zabiljeke koje su dostavljene nadlenim organima
kako bi oni izdali privremena rjeenja za koritenje objekata.
Prema uredbi Vlade RSK provoene su mjere policijskog asa u vremenu od 22,00
05,00. Na samom poetku veina graana nije potovala zabranu kretanja, ali su nai
radnici uspjeno obavili svoj dio posla tako da su u nekoliko navrata priveli oko 200
punoljetnih graana i to u gradu Kninu, koje su zadrali do isteka policijskog asa, odnosno
05,00 asova. Nakon ovih privoenja graani su ozbiljno shvatili i uglavnom su nakon toga
potivali policijski as i u tom vremenu zahvaljujui policijskom asu imali smo relativno
mali broj izvrenih KD-a. Na podruju Knina izvreno je 25 racija i 10 zasjeda. Racije koje
su vrene u suradnji sa vojnom policijom preteno su privedeni vojni obveznici koji se nisu
odazvali na mobilizaciju, ili su pobjegli iz jedinice bez dozvole.
Racija je vrena kako po danu tako i u veernjim asovima i to preteno na glavnim
ulicama grada Knina i otvorenim ugostiteljskim objektima. Privedeno je oko 650 vojnih
obveznika u 15 navrata. 10 racija sprovedeno je u samom gradu i to hvatanje i privoenje
dilera koji su prodavali i kupovali devize. Raciju su sprovodili voe sektora, operativa skupa
sa pozornicima. Privedeno je 50 lica od kojih je oduzeto 900 DM, 250 $, 30 vajcarskih
franaka i dinara u protuvrijednosti 300 DM. Isto tako je oduzeto 1800 kutija cigareta od
lica koji su ih prodavali graanima po vioj cijeni nego to je stvarna cijena kotanja. Na
podruju Kistanja provedeno je 6 racija i 3 zasjede. Prilikom provoenja racija privedena
su 72 lica, uglavnom se radi o vojnim obveznicima koji se nisu odazvali pozivu. Zasjede su
provoene radi hvatanja poinilaca KD-a. Na podruju SM Vrlika provedene su 4 racije i
10 zasjeda. Prilikom provoenja racija privedeno je 57 lica. Isto se radi o licima koji se nisu
odazvali mobilizaciji. Na podruju SJB Obrovac provedene su 4 racije, 7 pretresa terena,
dok blokada i zasjeda nije bilo. Na podruju SJB Benkovac provedene su 3 racije sa ciljem
privoenja vojnih obveznika koji samovoljno naputaju poloaj i nemaju odgovarajue
dozvole, a privedeno je 300 lica. Osim toga zajedno sa pripadnicima vojne policije proveli
su posebnu raciju koja je trajala 3 dana i kom prilikom su priveli 272 lica. Na podruju SJB
Drni provedeno je 9 racija, 7 blokada i 39 zasjeda.
Problemi koji se javljaju prilikom provoenja odreenih operativnih radnji i mjera su
nedostatak odreenih materijalnih i tehnikih sredstava i opreme.
Kao i protekle godine tako i ove zapaeno je da optinske slube, tj. njihovi izvrni
organi ne funkcioniu kako treba, to nam oteava svakodnevno obavljanje zadataka, poto
moramo koordinirano raditi sa tim slubama, a osim toga dosta slabo funkcioniu i slube
pod ingerencijom Republike, kao to su inspekcije (trna i financijska).
Oteanom obavljanju poslova doprinosi ratno stanje, zbog ega se pravovremeno
ne postupa sa vojnim licima koji uestalo sudjeluju u raznim nedozvoljenim radnjama.
Takoer se vri presija od strane vojske da demobiliemo rezervni sastav i da ga predamo na
raspolaganje vojsci, to smo mi u dobroj mjeri i uinili.
14

Radnici SUP-a Knin su po potrebi (zadatku) odlazili u druge SUP-ove (Glina, Beli
Manastir i Vukovar). A isto tako odreeni broj radnika po potrebi je premjeten u okviru
SUP-a.
Na podruju Drnia nai radnici zajedniki djeluju sa pripadnicima granine milicije
(vojskom RSK) u cilju zatite tamonjeg stanovnitva, ouvanja imovine i ienju
pomenutog dijela od ubaenih elemenata. U tom smislu nai radnici (SJB Drni) dovedeni
su u situaciju da skupa sa pripadnicima VRSK poduzimaju zakonite mjere i radnje u cilju
spreavanja neasnih radnji (kraa, paljevina i ubistava) prema poiniocima i u tom smislu
je dolazilo do odreenih problema radi neaurnosti i loe evidencije o dolasku, kretanju
i odlasku pripadnika dobrovoljakih jedinica VRSK od strane vojnih slubi, te prilikom
saznanja o poinjenom KD-u (a u veini sluajeva poinioci su dobrovoljci) nai radnici ne
mogu doi do istih poto se premjetaju iz jedinice u jedinicu ili se vraaju kui, a da o tome
ne postoje adekvatni podaci.
Takoer su nai radnici angairani na obezbeenju vitalnih objekata:
zgrade SUP-ova,
zgrade Srpskog radio Knina,
zgrada TV Knina,
vodovod,
zgrada suda,
zgrada elektro-prenosa.
Osim toga vrili su i obezbeenje objekata gdje su bili smjeteni graani hrvatske
nacionalnosti koji su dobrovoljno zatraili preko Crvenog krsta da napuste RSK i da idu u
Republiku Hrvatsku, a to im je i omogueno u vie navrata u toku 3., 4. i 5. mjeseca 1993.
godine.
U toku januarske agresije ivot su izgubila 4 pripadnika SUP-a Knin, a 35 ih je ranjeno.
I / 1 Kontrolna djelatnost
Kontrolna sluba obavlja se u sklopu donesenog plana za obavljanje kontrolne slube.
Veinu kontrolnih slubi obavljali su deurni rukovodioci uglavnom nou i u veernjim
satima. Na podruju SJB Obrovac izvrene su 73 kontrole deurne slube i patrolnih slubi,
od ega je 26 kontrola bilo nou. U 3 none kontrole i jednoj dnevnoj patrole su zateene
neispravne. Na podruju SJB Benkovac kontrola je izvrena u 160 sluajeva. Kontrolnu
slubu vrili su naelnik, komandir, zamjenik komandira i deurni rukovodilac. Kontrola
je vrena na punktovima, auto-patrolama, patrolama u gradu i deurnoj slubi. Osim toga
kontrolna djelatnost praena je kroz radne naloge, te pisane izvjetaje radnika.
Kontrolom je uoeno da postoji visok stepen prijateljstva, solidarnosti te ima sluajeva da
radnici jo uvijek izbjegavaju preduzeti zakonske radnje koje su duni po slubenoj dunosti.
Uglavnom je bilo sluajeva da pojedini radnici spavaju na radnom mjestu, zatim indolentno
postupanje prilikom obavljanja poslova. Protiv takvih radnika preduzete su disciplinske
mjere. Od ukupnog broja kontrola, 50 je izvreno nou, 40 danju i 70 kombinovano.
Na podruju Vrlike izvreno je 60 kontrola kojom prilikom je uoeno vie sluajeva
krenja discipline od strane radnika kao to su kanjenje u slubu, nedolazak u slubu,
nebudnost itd.
Na podruju SM Kistanje od 12 planiranih kontrola provedeno je 9. Isto tako je uoeno
vie sluajeva krenja discipline.
15

Na podruju Knina (SMON) izvrena je 381 kontrolna sluba, te je uoeno vie sluajeva
krenja discipline od strane radnika. Takvi radnici su za blae sluajeve opominjani, a za tee
sluajeve protiv istih su pokrenuti disciplinski postupci i izricate mjere.
I / 2 Zakonitost u radu, primjena sredstava prinude, upotreba vatrenog oruja
Kroz svakodnevno izvravanje slubenih zadataka po ovlatenim slubenim licima ovog
Sekretarijata, a posebno onih koji se nalaze na izvravanju konkretnih zadataka, tamo gdje
se oekuje da bi moglo doi, bilo to iz objektivnih ili subjektivnih razloga, do prekoraenja
ovlatenja, dajemo usmena upozorenja kako postupati na tom zadatku u cilju da ne bi dolo
do neeljenih posljedica.
U svim sluajevima gdje se pretpostavlja da bi moglo doi do primjene odreenih
sredstava prinude i pruanja otpora OSL, takva lica su pozivana i sa njima su obavljeni
neposredni razgovori u kojima ih upozoravamo na posljedice koje mogu proizai iz njihovog
vladanja i ponaanja.
Na podruju SJB Obrovac u 8 sluajeva primjenjena je fizika snaga nad 11 lica, dok
drugih sredstava prinude nije bilo. U svih 8 sluajeva upotreba fizike snage ocjenjena je
kao opravdana.
Na podruju SJB Benkovac radnici su u jednom sluaju upotrebili fiziku snagu i to
opravdano, a u jednom sluaju su upotrebili vatreno oruje gdje je posljedica smrt napadaa.
Na podruju SM Kistanje u dva navrata upotrebljena su sredstva prinude, a kod jednog
napada i vatreno oruje radi zastraivanja lica koje je zateeno na izvrenju KD-a.
Na podruju Kistanja bila je jedna alba graana na postupak OSL, te je predmet predan
na odluivanje kod SUP-a Knin.
Upotrebe hemijskih i plinskih sredstava nije bilo.
Na podruju Drnia nije bilo upotrebe gumene palice, dok su fiziku snagu (zahvat)
upotrebili u nekoliko navrata radi privoenja nekoliko lica po raznim osnovama, ali nije
bilo posljedica po izvrenje zadataka, kao ni albi graana na postupanje istih.
I / 3 Napad na ovlatena slubena lica
Tokom izvjetajne godine evidentiran je 21 napad na OSL ovog SUP-a. U veini
sluajeva, tj. 12 sluajeva, podnesena je krivina prijava.
Na podruju SJB Obrovac evidentirano je 10 sluajeva napada na OSL pri vrenju
slube. Napadi su se uglavnom oitovali upotrebom fizike snage ili verbalnim napadom,
dok je u jednom sluaju pri privoenju vojnog obveznika dolo do aktivnog otpora vie lica
uz upotrebu vatrenog oruja, pri emu je dolo do ranjavanja jednog pripadnika milicije.
Na podruju SJB Benkovac imali smo 2 sluaja napada na OSL prilikom obavljanja
slubene dunosti. U svakom napadu uestvovalo je po jedno lice. U jednom sluaju radilo
se o napadu fizikom snagom, kojom prilikom su OSL nanesene lake tjelesne povrede, dok
se u drugom sluaju radilo o napadu sa vatrenim orujem. U tom sluaju radi odbijanja
napada u nunoj odbrani napada je lien ivota. Koliko raspolaemo informacijama
nijedan napad nije bio unaprijed organiziran, a postupci OSL bili su ispravni i mislimo da
nije bilo netaktinosti, neopreznosti i drugih greaka. Oba napada bila su po danu. Napada
koji je lien ivota bio je pripadnik vojske RSK.
Osim navedenog bio je jedan pokuaj napada gdje su pripadnici VRSK sa vozilom Bov
pokuali napasti patrolu na punktu, meutim nakon razgovora i intervencije dolo je do
smirivanja situacije, tako da nije bilo aktivnog napada.
16

Na podruju Drnia evidentirana su 4 napada koji su se dogodili u poslijepodnevnim


asovima, a rezultat su netaktikog postupanja pripadnika slube javne bezbednosti.
Na podruju Knina evidentiran je 1 sluaj gdje je voa sektora trebao privesti 1 lice radi
naruavanja JRM, pucanjem iz vatrenog oruja dao je aktivan otpor nakon ega je savladan
i priveden u stanicu na daljnju obradu.
Na podruju SM Vrlike evidentiran je 1 sluaj napada. Dva lica su dola u stanicu milicije
i fiziki napali 1 milicionara (nakon privatnog konflikta).
Na podruju SM Kistanje evidentirana su 3 napada i to:
radi razoruanja duevnog bolesnika, napad na patrolu vatrenim orujem,
radi lienja slobode grupe koja je vrila KD-a gdje su 4 lica pruili aktivni otpor sa
vatrenim orujem,
radi lienja slobode poinilaca KD-a gdje su 3 lica iz grupe doekala patrolu sa
uperenom AP, a uz primjenu sredstava prinude isti su savladani.
Posljedica u nijednom sluaju nije bilo. Uglavnom se radilo o napadima prilikom
konkretnih akcija, dok napada prilikom intervencija nije bilo. Napadi nisu bili planirani ve
je dolo do spontanog opiranja i pruanja otpora. Ocjena rukovodioca je da OSL prilikom
pruanja takvih intervencija nisu dovoljno obueni i ne posjeduju dovoljno iskustva koje im
je potrebno da bi se izbjegla primjena sredstava prinude u tim napadima.
I / 4 Pruanje pomoi ovlatenim slubenim licima
U vie navrata evidentirano je pruanje pomoi i saradnje graana sa radnicima i to po
pitanju hvatanja izvrilaca KD i lica koja naruavaju JRM pucajui na javnom mjestu iz
vatrenog oruja. Kod veeg djela graana prisutna je doza straha od osvete i nezamjeranja,
to je za oekivati za vrijeme rata, jer su sva lica koja dolaze na udar zakona naoruana, te
se kod takvih lica u veoma malom broju graani pojavljuju kao svjedoci i ne ele saradnju.
I / 5 albe graana na postupak OSL
U izvjetajnom periodu evidentirane su dvije albe graana na postupanje prilikom
izvravanja slubenih poslova i zadataka OSL. Jedna alba je podneena na podruju SM
Kistanje, a druga na podruju SJB Benkovac. to se tie ove albe u Benkovcu ocjenjuje
se da je opravdana, a protiv radnika je pokrenut disciplinski postupak i isti je suspendiran.
I / 6 Povreda radne discipline
Tokom izvjetajne 1993. godine evidentirano je 140 povreda radne dunosti i discipline.
Zbog tee povrede radne dunosti i discipline iz rezervnog sastava SUP-a trajno je udaljeno
69 pripadnika. Novanom kaznom kanjena su 43 pripadnika. Mjere suspenzije izreene su
u 29 sluajeva.
II. STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETA
1. Opte stanje
U 1993. godini evidentirano je ukupno 1384 krivina djela (vidi tabelu 1). U odnosu
na prethodnu godinu povean je broj KD-a za 418. U najveem broju krivinih djela
materijalna teta je iskazana u dinarima, meutim zbog hiperinflacije kao i dvije provedene
denominacije nije imalo nikakvog smisla date podatke sumirati, jer bi doli do nerealnih
rezultata.
Od 1384 KD-a izvrioci su bili poznati u 186 sluajeva, to je 13,4% u ukupnoj masi
prijavljenih KD-a.
17

Po nepoznatom poiniocu u momentu izvrenja prijavljeno je 1198 KD-a od ega je


naknadno otkriveno 649 djela ili 54,1%, a ostalo neotkriveno 549 KD ili 45,9%.
Osim ovog otkriveno je jo 10 djela za koja su prijave podneene u 1992. godini. Tako
kad se uzmu u obzir i ova djela procent otkrivake djelatnosti je 55%.
Ukupan broj otkrivenih KD-a, to po poznatom, to naknadno otkriveno iznosi 845
KD-a.
Gore navedeni podaci ukazuju na dosta visok stepen otkrivake djelatnosti, to je i
pohvalno u mirnodopskim uvjetima, a onda i vie od toga u ovim naim ratnim uvjetima.
Procent otkrivake djelatnosti u odnosu na prethodnu godinu poveao se sa 52,27% na
55%.
U izvjetajnom periodu prijavljeno je 1014 lica.
Analizirajui strukturu po spolu u veini sluajeva poinioci su mukarci, Srbi i uglavnom
se u svojoj djelatnosti udruuju u grupe, to znai da je veina KD-a poinjena grupno, a
manje pojedinano.
Analizirajui dobnu strukturu najvei procent otpada na lica od 16 24 godine. U
ovoj izvjetajnoj godini znaajno mjesto zauzimaju recidivisti kojih je bilo u 47 sluajeva.
Poinioci KD-a uglavnom spadaju u stale srednjeg i loeg imovnog stanja.
Najbrojnija KD su teke krae i krae koje u ukupnom broju iznose 735 tekih kraa i
112 kraa.
Vjerojatno tome pridonosi vrijeme u kojem ivimo, a to je velik broj izbjeglica i
nezbrinutih lica, galopirajua inflacija, pad ivotnog standarda, kao i spora reakcija
pravosudnih organa, tako da poinioce na vrijeme ne stigne kazna.
Takoer znaajno mjesto zauzima razbojnitvo, kojih je bilo 37. Isto tako, kao i prethodne
godine, ima dosta KD-a izazivanja opte opasnosti 77 djela. U odnosu na prethodnu
godinu smanjeno je za 63 djela. Ovim krivinim djelima nanose se velike materijalne tete,
jer se uglavnom radi o namjernom podmetanju eksplozivnih naprava sa kojim se rue
kue, sakralni objekti, miniraju automobili, a imamo i sluajeva oteenja javnih ureaja i
objekata.
Razlog ovom je vjerojatno to ima dosta lica u formacijama RSK koji su skloni paljenju i
napadima na sve to nije srpsko, pa ak i ako je srpsko iz nekog revanizma.
U ovoj godini za razliku od prethodne ima dosta djela nedozvoljene trgovine (33). Tu se
uglavnom radi o vercu devizama ili ilegalnoj preprodaji robe. Jo uvijek znaajno mjesto
zauzima i KD-a ubistva.
U ovoj godini evidentirano ih je 25. To je dosta velika brojka. Meutim, tu imamo
tendenciju smanjenja u odnosu na prethodnu godinu kad su bila 43 sluaja ubistva.
Pored navedenih KD-a u izvjetajnoj godini evidentirano je 66 dogaaja i to:
samoubistva
30
ranjavanje
9
poari
3
ostalo
24
U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno manje dogaaja, posebno samoubistava
kojih je u prethodnoj godini bilo u 53 sluaja. U ovoj godini ima 30 samoubistava i to 18
na podruju Knina i Drnia, 1 na podruju Obrovca i 11 na podruju Benkovca.

18

Tabela broj 1
Radne jedinice Broj
KD

Knin
Benkovac
Obrovac
Drni
UKUPNO

917
238
114
115
1384

Uinilac
pozn. u
momentu
izvrenja
81
48
48
9
186

Uinilac
nep. u
mom.
izvr.

NO
otkr.

Ostalo %
neotkr.

NO
iz pr.
god.

8,8
20,16
42,10
7,8
13,4

836
190
66
106
1198

448
106
42
53
649

53,58
55,7
63,6
50,0
54,1

388
84
24
53
549

10

54,78

10

55,0

46,42
44,3
36,4
50,0
45,9

OPTI KRIMINALITET
Od ukupnog broja KD-a (1384) na opti kriminalitet otpada 1228 krivinih djela.
Struktura krivinih djela opteg kriminaliteta:
kraa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 (9,1)
teka kraa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 735 (59,8)
oduzimanje vozila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 (2,3)
ugroavanje bezbedn. ljudi i imovine . . . . . . 77 (6,2)
ubistvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 (2,0)
ostala djela protiv ivota i tijela . . . . . . . . . . . 39 (3,1)
ugroavanje saobraaja . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 (4,3)
razbojnitvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 (3,0)
ostalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120 (9,7)
1. Krivina djela protiv drutvene i privatne imovine
U ovoj oblasti u izvjetajnom razdoblju evidentirano je ukupno 964 djela. U momentu
izvrenja poinilac je bio poznat u 34 sluaja, a nepoznat u 930 sluajeva. Poinilac je
naknadno otkriven za 422 KD-a, to u postotku iznosi 45,37%.
U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno vie KD-a i to za 457 djela.
Broj KD-a uinjen na tetu drutvene imovine iznosi 29,10%, a na tetu privatne
imovine 70,90%.
Tabela broj 2
Naziv kriv. djela
po zakonu RSK
Razbojnitvo
Teka kraa
Kraa
Oduzimanje vozila
Oteenje tu. stvari
Oduzimanje tu. stvari
Pljaka
Ostala KD
Ukupno

Broj KD u
1993.g.
37
735
112
29
44
1
1
5
964

Izvrilac
poznat
1
12
15
6
34

Izvrilac
nepoznat
36
723
97
29
38
1
1
5
930

Izvrilac nak.
Otkriven
15
302
66
16
20
1
2
422

%
41,6
41,7
68,04
55,17
52,63
100,0

40,0
45,37

19

Jedna od karakteristika imovinskog kriminaliteta je velik broj KD-a s nepoznatim


poiniocem u vrijeme podnoenja krivine prijave, to je i vidljivo iz gore navedene tabele.
Takoer su i vidljivi dobri rezultati otkrivake djelatnosti, to se vidi iz broja naknadno
otkrivenih KD-a.
Prema objektu napada, teke krae su najvie vrene u vozila, uglavnom se uzimalo
gorivo i rezervni dijelovi. Osim vozila, drugi znaajan objekat napada jesu obiteljske kue
i to uglavnom kue u izgradnji i kue iji vlasnici odsustvuju, te to poinioci iskoriste.
Takoer znaajan objekat napada bile su i prodavaonice i kiosci.
Najei predmeti KD-a uglavnom je vrjednija tehnika roba, mada i sve vie razni
prehrambeni artikli, to je sve vezano sa neprestanim padom ivotnog standarda, kao i
drugim socijalnim problemima.
Najee vrijeme izvrenja KD-a je uglavnom nou, mada u prijavama nemamo
decidirano odreen sat napada. U samom gradu Kninu najproblematinija je ulica Stefana
Nemanje, jer se u njoj deava najvie KD-a.
Gledano po strukturi najbrojnije KD je teka kraa, kraa, oteenje tue stvari i
razbojnitvo.
2. Krivina djela protiv ivota i tijela
U izvjetajnoj godini u ovoj oblasti evidentirano je 64 KD-a.3
Naziv KD
Ubistvo
Ubistvo iz neh.
Pokuaj ubist.
Teka tjel. pov.
Ukupno

Ukupan broj

Poznato

25
7
15
17
64

4
4
11
10
29

izvr. Nepozn.
izvr. NO
21
3
4
7
35

%3
14
2
2
7
25

100,00
71,4

I u ovoj godini imamo velik broj KD-a ove vrste. Mada je dolo do blage tendencije
smanjenja, jer je u ovoj godini 5 KD-a manje. Za pozitivno je to se broj ubistava znaajno
smanjio i to sa 43 djela na 25 djela. Mada jo uvijek je mnogo ovih djela to je posljedica
stanja ni rata ni mira kao i veeg posjedovanja razliitog oruja od strane stanovnitva. Jedan
od znaajnih faktora koji pridonosi ovim djelima je i esta alkoholiziranost ljudi, ili neki
beznaajni verbalni dueli koji se tragino zavre.
Na podruju Obrovca evidentirano je ukupno 11 KD-a ove vrste. U momentu izvrenja
poinilac je bio poznat u 5 sluajeva, a operativnim radom naknadno je otkriveno jo 5
krivinih djela, tako da je samo 1 sluaj ostao neotkriven. U 5 ubistava u Obrovcu ubijeno
je 13 lica i to 8 ena (7 Hrvatica i 1 Srpkinja). U 5 navrata rtve su bili mukarci (4 Hrvata
i 1 Srbin). Ubijene osobe bile su starije dobi. Sve osobe su ubijene iz vatrenog oruja, glavni
razlog je bila mrnja osveta.
Na podruju Knina evidentirano je 11 ubistava u kojim je ubijeno 12 lica. 7 sluajeva je
rjeeno, dok su 4 sluaja ostala nerasvijetljena. Od 12 ubijenih lica, 4 su ene a 8 mukaraca,
a gledano po nacionalnoj strukturi 6 je Hrvata i 6 Srba. Od ubijenih lica troje ih je tridesetih
godina, a ostali su uglavnom stariji. Poinioci su mukarci srpske nacionalnosti.
3

Djelomice neitko u izvorniku.

20

Na podruju Benkovca evidentirano je 5 ubistava. Kom prilikom je ubijeno 8 lica, 5


hrvatske nacionalnosti i 3 srpske.
Na podruju Drnia evidentirana su 4 ubistva u kojima su rtve bili Hrvati, a poinioci
Srbi.
Broj i nacionalna struktura ubijenih po SJB:
Mjesto
Knin
Benkovac
Obrovac
Drni
Ukupno

Srbi
6
3
2
4
15

%
50
37,5
15,3
4
29,8

Hrvati
6
5
11
100,0
26

%
50
62,5
84,7
4
70,2

UKUPNO
12
8
13
37

Analizirajui dobnu strukturu ubijenih uglavnom se radi o starijim licima.


Analizirajui nacionalnu strukturu, neto vie ubijenih je Hrvata. Na podruju Knina
taj broj je isti. Na podruju Benkovca imamo 2 Hrvata vie ubijena. Na podruju Obrovca
imamo 9 vie Hrvata ubijenih. Glavni razlog tih ubijenih Hrvata u Obrovcu uglavnom je
bila mrnja, tj. stanje do kog je dolo u januarskoj agresiji. Na podruju Drnia svi ubijeni
su Hrvati, tu se uglavnom radi o starijem stanovnitvu koje je tu ostalo, a poinioci su
pripadnici VRSK (dobrovoljci) koji obino dou do dotinih od kojih trae hranu i pie, a
esto puta doe do nesporazuma koji tragino zavre.
Dobna struktura ubijenih:
Godine starosti
do 10 god.
10 20
20 30
30 40
preko 40 god.
Ukupno

Ukupno

1
5
31
37

2,7
13,5
83,8

Naziv radne

Ukupno KD

Ukupan broj
ubijenih

Knin
Benkovac
Obrovac
Drni
Ukupno

11
5
5
4
25

12
8
13
4
37

Srbi

1
4
6
11

Hrvati

1
25
26

UBIJENI
Srbi
6
3
2
11

M
5
3
1
9

1
1
2

Hrvati
6
5
11
4
26

M
2
2
4
3
11

4
3
7
1
15

3. Krivina djela protiv dostojanstva linosti i morala


U izvjetajnoj godini na podruju SUP-a Knin evidentirana su 3 djela ove vrste.
Na podruju Knina evidentirana su 2 silovanja i to jedno po poznatom, a jedno naknadno
otkriveno. U jednom sluaju oteena je bila mlae dobi, a u drugom starica ezdesetih
godina.
21

Na podruju Obrovca evidentirano je jedno krivino djelo obljube nad nemonim


licem. Poinilac je bio poznat u momentu izvrenja. Prijavljena je jedna osoba. rtva je bila
Srpkinja stara 29 godina, mentalno zaostala.
Naziv KD
Silovanje
Obljuba nad nemo. licem
Ukupno

Uinilac poznat

Uinilac nepoznat

1
1
2

1
1

Naknadno
otkriven
1
1

%
100,0
100,0

U ovoj godini u odnosu na prethodnu imamo za jedno djelo manje. Broj ovih djela
je gotovo beznaajan, kako u ovoj tako i u prethodnoj godini. Sva oteena lica su srpske
nacionalnosti.
4. Krivina djela protiv sigurnosti ljudi i imovine
U toku 1993. godine u ovoj oblasti evidentirano je 80 KD-a. U momentu izvrenja
poinilac je bio poznat u 23 sluaja ili 28,7%, poinilac je naknadno otkriven za
30 KD-a (37,5%). Kao to se vidi iz napred navedenih podataka, 27 KD-a je ostalo
nerjeeno. U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno smanjenje broja KD-a i
to za 60 djela. Moda jedan od razloga smanjenja ove vrste KD je to se i veina
stanovnitva hrvatske nacionalnosti koji su uglavnom oteena ovim djelima iselila sa
naih podruja, a osim toga ovo stanje rata i mira traje ve 3 godine tako da euforija
osvetnitva pomalo prolazi. Smanjenju broja ovih djela je pridonio i dosta dobar rad
nae slube, a to se i vidi u broju naknadno otkrivenih KD-a. Posebno je znaajno
za ova djela da je dolo do njihovog smanjenja jer su to djela u kojima se uglavnom
nanose velike materijalne tete.
Najvie tih djela evidentirano je na podruju Knina i to 54 djela, na podruju Obrovca 6
djela, na podruju Drnia 8 djela i na podruju Benkovca 12 djela.
Naziv KD
Izazivanje op. opasnosti
Ugroavanje sigur.
Ukupno

Broj KD
77
3
80

Odmah pozn.
20
3
23

Nepoznato
57

57

NO
30

30

%
52,6

52,6

5. Ostala krivina djela opteg kriminaliteta


Ovdje su iskazane, s obzirom na zatitni objekat, razliite skupine krivinih djela opteg
kriminaliteta i to protiv:
slobode i prava ovjeka i graana, radnih odnosa, asti i ugleda, braka, porodice i
omladine, zdravlja ljudi, pravosua, javnog reda i pravnog saobraaja, sigurnosti javnog
prometa, te ostala KD-a iz krivinog zakonodavstva RSK i SRJ.

22

Struktura ovih krivinih djela za izvjetajno razdoblje:4


Naziv KD
Ugroavanje saobraaja
Teka djel. prot. bezbed. saobra.4
Napad na SL
Prevara
Spreavanje SL u vrenju dunosti
Lano predstavlj.
Nasiln. ponaanje
Neovlatena nabav. i dranje oruja
Naruav. nepovred. stana
Neovla. posjedovanje
radio stanice
Ostala KD
Ukupno

Broj KD
u 1993.
52
2
15
14
4
3
6
5
3

Uinilac
poznat
49
2
14
1
2
4
3

Uinilac
nepoznat
3
1
13
2
3
2
5
-

Naknad.
otkriv.
2
1
12
2
3
2
5
-

%
66,6
100,0
100,0
92,3
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0

50,0

11
117

6
81

5
36

5
33

100,0
91,6

U ovoj oblasti evidentirano je 117 KD-a. Od tog broja djela kod 81 djela poinilac
je poznat u momentu izvrenja. Poinilac je naknadno otkriven kod 33 djela, a ostao
neotkriven samo u 3 sluaja.
Vezano za ova KD-a posebna se panja posveuje prevenciji i kriminalistikoj obradi
KD-a sa elementima nasilja zbog njihovog odraavanja na ukupno stanje javnog reda i
bezbednosti.
III. PRIVREDNI KRIMINALITET
U ovom odsjeku radi se na suzbijanju privrednog kriminaliteta, a isto tako je obuhvaeno
i suzbijanje javne neprijateljske djelatnosti pa je i po toj vrsti poslova obraen i prijavljen
odreeni broj KD-a i njihovih izvrilaca.
U toku godine u ovoj oblasti podneeno je 156 krivinih prijava. U odnosu na prethodnu
godinu imamo 4 prijave manje.
Unato nastojanju da se u suzbijanju privrednog kriminaliteta angauju podjednako svi
bitni inioci drutvene samozatite, naa sluba i dalje ima najvee uee u otkrivanju i
prijavljivanju delikata iz tog podruja.
Struktura prijavljenih djela:
Naziv KD
Nedozvoljena trgovina
umska kraa
Prikrivanje
Falsifikovanje isprave
Utaja
Utaja poreza
Zloupotreba ovlasti u privredi
4

Broj KD
33
27
15
16
1
1
4

Broj prijavljenih lica


39
35
20
20
1
1
6

Teka djela protiv bezbjednosti saobraaja.

23

Navoenje na ovj. neis. sadr.5


Zauzimanje zemlj. u dru. vla.6
Nezakonit ribolov
Droga
Zloupotreba poverenja
Pronevjera
Zakljuenje tetnih ugovora
Zloupotreba slub. poloaja
Falsifikovanje slub. isprava
Pomaganje neprijatelju
Ugroavanje terit. cjeline
Slabljenje morala
Izbjegavanje vojne obaveze
Protivljenje pretpostavljenom
Sluba neprijat. vojsci
Nesavjestan rad u slubi
Bjegstvo iz oru. snaga
Neprijateljska djelatnost
Ratni zloin
Podstrehivanje
Oruana pobuna
Ostala djela
Nesavjesno poslovanje
UKUPNO

5
5
1
5
1
1
3
3
1
1
2
3
11
1
2
2
3
1
2
1
2
1
2
156

5
5
1
5
1
1
5
3
1
1
2
3
11
1
2
7
3
6
2
1
3
1
4
196

,
Osnovni uslovi i okolnosti koje pogoduju izvrenju ovih djela su svjesno nepotivanje i
izvrdavanje zakonskih i normativnih akata, zanemarivanje svih funkcija kontrole poslovanja,
ostvarivanje sprege na kljunim radnim mjestima unutra i izvan preduzea, a pogotovu s
privatnim sektorom, koncentraciji funkcije kao i neadekvatnoj kadrovskoj politici. Ovo se
odnosi na KD-a koja su poinjena u okviru privrednih subjekata.
Kada promatramo strukturu prijavljenih KD-a, oigledno je da nedozvoljena trgovina
predstavlja jedan od sve prisutnijih oblika kriminalnog djelovanja, to je rezultat trenutnog
stanja na tritu i potranje za odreenim vrstama robe. Sluba je kontinuirano u toku cijele
godine nastojala da suzbije navedenu pojavu podnoenjem krivinih prijava protiv izvrilaca
i pravovremenim oduzimanjem robe, a to je rezultiralo da je izvjestan broj izvrilaca
naknadno kod nadlenih optinskih organa registrovao djelatnost, tako da se dio sredstava
slio u budet Krajine. U konkretnim predmetima radi se o pojedinanim sluajevima
tako da nije rije o organiziranim krijumarskim kanalima ili organiziranim grupama, a
uglavnom su predmet trgovine bile robe iroke potronje.
Predmet nedozvoljene trgovine pored navedenih roba iroke potronje bila su i drva
za ogrjev, naroito u 8. i 9. mjesecu ove godine, a to je rezultat slabe snabdjevenosti
5 6

5
6

Ovjera neistinitog sadraja.


Zauzimanje zemlje u drutvenom vlasnitvu.

24

graana drugim oblicima energije, a to je izvjestan broj izvrilaca nastojao da iskoristi radi
ostvarivanja imovinske koristi. Tom prilikom dolo je do uestalosti izvrenja umskih kraa,
kao i pustoenja uma. U smislu spreavanja navedene pojave, radnici ovog Sekretarijata u
suradnji sa JP ume Krajine PJ Knin, poduzeli su odgovarajue mjere i radnje koje su
rezultirale podnoenjem krivinih prijava i oduzimanjem drva, koja su zatim podijeljena
porodicama poginulih radnika MUP-a RSK na podruju regije.
Vea panja posveena je nedozvoljenoj trgovini devizama, kao pojavnom obliku koji
je izazvao pozornost graana, u kom smislu su radnici ovog SUP-a planskim akcijama u
vie navrata privodili lica koja se bave navedenim poslom, te od istih povremeno oduzimali
devize i novac, a u veini sluajeva isto je vraeno ili zbog nepostojanja zakona koji
sankcionie navedenu pojavu ili zbog nedostatka dokaza. U sluajevima gdje su postojali
elementi KD-a nedozvoljene trgovine devizama podneene su prijave protiv izvrilaca. Od
33 krivine prijave nedozvoljene trgovine, 8 prijava odnosi se na nedozvoljenu trgovinu
devizama.
Kao rezultat raznih oblika nedozvoljene trgovine je pojava falsifikovanih novanica,
uglavnom amerikih dolara i DM, koje su se pojavile u opticaju pred kraj 1993. godine, a
u toku su odgovarajue provjere. Uglavnom se radi o pojedinanim sluajevima. Problem
kod dokazivanja postojanja KD-a je slaba povezanost djelova bive SFRJ i trenutna ratna
situacija.
Zbog proizvodnje, odnosno uzgoja opojnih droga (uglavnom se radi o indijskoj
konoplji), podneeno je 5 krivinih prijava, iako se radi o pojavama koje zahtijevaju veu
panju i angaovanje s obzirom da se raspolae informacijama da su u posljednje vrijeme
konzumatori maloljetna lica. Nije zabiljeeno vee prisustvo jaih opojnih droga, ali se u
zadnje vrijeme javljaju neki znakovi istog, te se na tom planu i poduzimaju mjere operativne
kontrole koje su u toku.
Pred kraj 1993. radnici ove slube izvrili su kontrolu u vie privrednih subjekata na
podruju regije vezano za koritenje kratkoronih kredita iz sredstava primarne emisije. Tom
prilikom utvrene su izvjesne nepravilnosti u smislu da su odgovorna lica u preduzeima
na osnovu fiktivne dokumentacije podnosila zahtjev za odobravanje kratkoronih kredita,
a u dogovoru sa odgovornim licima Beobanke PJ Knin, radi navodnog oivljavanja
proizvodnje u RSK (uzgoj penice, kukuruza, tov junadi i sl.), a odobrena sredstva koristili
protivno njihovoj namjeni, uglavnom za kupovinu robe iroke potronje, a u izvjesnim
sluajevima i za kreditiranje privatnih preduzea. Protiv odgovornih lica PZ Benkovac, DP
Agroprodukt, PZ everske i PZ Orli Markovac podneene su krivine prijave zbog
osnovane sumnje da su poinili KD-a zloupotrebe slubenog poloaja i sklapanje tetnog
ugovora. U toku je daljnji rad na suzbijanju navedenih problema iz domena koritenja
sredstava iz primarne emisije.
U toku je krim. obrada u vezi falsifikovanja saobraajnih dozvola i prekucavanja brojeva
na asiji i motoru putnikih vozila koja potjeu iz KD-a krae sa ratom zahvaenih podruja.
U dvanaestom mjesecu privremeno je oduzeto 30 putnikih vozila radi provjere
dokumentacije na osnovu kojih su registrovana i eventualnog prekucavanja brojeva, kojom
prilikom je podneeno 5 krivinih prijava za krivino djelo falsifikovanja isprave, 10 vozila
je vraeno vlasnicima poto je utvreno da su dokumenta ispravna, a u toku je daljnji rad na
provjeri ostalih vozila i prikupljanju novih saznanja.
IV. KRIVINA DJELA IZ LANA 62. LANA 90. KZ RSK
U 1993. godini nije evidentirano niti jedno djelo iz ove oblasti.
25

V. POTRANA DJELATNOST I POJAAN NADZOR


Na poslovima pojaanog nadzora, a i potrane djelatnosti, u toku 1993. nisu postignuti
ba zadovoljavajui rezultati. Jedan od razloga je to je dolazilo do promjene izvrilaca na
tim poslovima, a onda vezano za to i do problema kod objedinjavanja podataka.
U toku 1993. za licima je raspisano 64 potraga. Od toga je 8 potraga realizirano. Za
predmetima je raspisano 38 potraga, od toga niti jedna nije realizirana.
Od 27 oduzetih automobila samo su 3 pronaena.
Operativna pokrivenost lica pod pojaanim nadzorom i to lica sa naeg podruja ostvaruje
se putem saradnikih veza, koritenjem informacija, linim zapaanjem, kao i preko voa
sektora zaduenih za lica sa njihovih sektora. Informacije o kretanju i boravku lica pod
pojaanim nadzorom izmenjuju se na radnim sastancima.
Na planu potrane djelatnosti ostvarena je dobra saradnja izmeu svih organa na naem
podruju. Svi radnici su upoznati sa potragama i to za licima, predmetima, vozilima, itd.
Upoznavanje putem depee, sastanaka kao i radnih naloga preko nadlenih rukovodioca.
Takoer su napravljeni registri predmeta. Jedan od problema koji se javlja u naem gradu
je to jo uvijek ne dobijamo glasnike i registre potraga. Na naem podruju evidentirano je
26 lica pod lokalnim pojaanim nadzorom.
U toku godine na naem podruju legitimirano je 1131 lice.
VI. KRIMINALISTIKO TEHNIKI POSLOVI
U izvjetajnoj godini ukupno su izvrena 682 uviaja na licu mjesta KD-a.
Uviaji su vreni kod krvnih delikata u 87 sluajeva, imovinskih delikata u 212 sluajeva,
kod saobraajnih delikata u 116 sluajeva, kod poara i eksplozija u 69 sluajeva i kod
ostalih dogaaja u 198 sluajeva.
Problem koji se javlja kod ovog Sekretarijata je to nema pogodne ustanove gdje bi
spomenute tragove mogli slati na vjetaenje i ispitivanja.
Iako su rezultati dosta dobri, ipak ima problema vezano za nabavku adekvatnog materijala
koji je neophodan za rad, isto tako i opreme koja je dosta stara i dotrajala, boljoj strunosti
radnika, a isto tako veoj panji od strane ovlatenih radnika koji bi trebali posveivati veu
panju obezbeenju lica mjesta dogaaja kako ne bi dolo do unitavanja tragova prije nego
to osobe ovlatene za vrenje uviaja zavre svoj dio posla.
Na podruju Knina prilikom vrenja uviaja izuzimani su predmeti i tragovi te je u 26
sluajeva zatraeno vjetaenje koje je uglavnom davalo pozitivne rezultate.
Kod navedenih uviaja izvreno je fotografisanje lica mjesta u 303 sluaja, a lice mjesta
skicirano je u 97 sluajeva, a kod 3 sluaja izvreno je snimanje kamerom.
Na podruju Obrovca na licu mjesta uviaja fiksirano i pronaeno tragova: 10 tragova
papilarnih linija, 5 tragova stopala obue, 18 tragova krvi, 2 traga kose i dlake, 41 trag kugle
i a(h)ure, 5 tragova baruta, 15 tragova projektila, 23 traga orua, 9 tragova boje i lakova,
41 trag stakla, 10 tragova zemlje i praine, 5 tragova tokova, 8 tragova poara i eksplozija,
13 tragova saobraajnih nezgoda i 12 ostalih tragova.
Na podruju Benkovca pronaeno je 1698 raznih tragova.
Svi tragovi naeni na licu mjesta uneeni su u zapisnik o uviaju, skicu ili fotografisani.
Ovi tragovi koriteni su u dokazne svrhe u krivinom ili prekrajnom postupku, neposredno
ili putem vjetaenja koje je vreno u centru za kriminalistika vjetaenja i ispitivanja u
Banja Luci i Beogradu.
Pronaeni tragovi na licu mjesta po vrsti traga su: 82 traga papilarnih linija, 22 traga
stopala, 99 tragova krvi, 1 trag izluevine, 12 tragova kose, 9 tragova tekstilnih vlakana, 5
26

tragova zubi, 27 tragova zrna, 144 traga a(h)ure, 33 traga baruta, 385 tragova projektila, 19
tragova orua, 155 tragova metala, 32 traga boja i lakova, 191 trag stakla, 52 traga zemlja
praina, 50 tragova tokovi, 13 tragova sijalice, 54 traga narkotici, 6 tragova poari, 60
tragova eksplozija, 6 specifinih tragova, 16 tragova ostavljenih predmeta i 33 ostala traga.
Od ukupnog broja tragova, na vjetaenje je poslano 19 dokumenata, krvi i urina 7,
oruja i ahura 3 i narkotika 3.
VII. JAVNI RED I MIR
Organ unutranjih poslova usmjeravao je svoju aktivnost na preventivnom pokrivanju
podruja u cilju osiguranja povoljnog stanja javnog reda i mira.
Mjere i radnje koje su pri tome poduzimane provoene su kroz sektorski nain vrenja
slube na osnovi prethodne analize stanja i sigurnosti, u cilju pokrivanja preventivno onih
mjesta i prostora gdje se moglo oekivati naruavanje javnog reda i mira.
to se tie javnog reda i mira u toku 1993. godine, on je najnestabilniji bio na samom
poetku godine u vrijeme ratnih dejstava na benkovakom frontu i neko vrijeme iza toga.
Za napomenuti je da nije bilo veeg organiziranog naruavanja JRM, a problemi su
uglavnom bili noenje oruja u naselju, na javnom mjestu i pucanje iz istog. To je jedno
vrijeme bila masovnija pojava kad su se borci vraali sa poloaja i oruje nosili kui, pa tako
jedan dio vremena provodili sa orujem u kafanama.
U sluajevima kad bi ocijenili da se takva lica nalaze pod utjecajem alkohola, iste
smo privodili i zadravali do otrenjenja. Nestabilnosti JRM doprinosilo je samovoljno
ponaanje nekih pojedinaca koji su dolazili sa ratita i smatrali da imaju neke posebne
zasluge, meutim, trenutno stanje JRM se dosta poboljalo i uz maksimalno angairanje
naih radnika bit e na zadovoljavajuem nivou.
U toku 1993 godine podneene su 293 prekrajne prijave iz oblasti JRM. Uporeujui
sa prethodnom godinom, evidentna je blaga tendencija porasta, tj. imamo 23 prijave vie.
Ukupan broj prijavljenih lica je 406.
Naziv prekr. djela
Drsko ponaanje
Tua na javn. mjestu
Omalovaavanje
Svaa i vika
Neovlateno pucanje
Ostali prekraji
Ukupno

Ukupno
61
50
7
117
37
21
293

Broj prijavlj.
82
85
10
171
37
21
406

Osim ovih prijava evidentirano je i 279 prijava iz oblasti ostalih prekraja (rad
ugostiteljskih objekata), gdje je prijavljeno 279 lica. Ujedno je podnijeto 160 zahtjeva za
pokretanje prekrajnog postupka.
Najee vrste prekraja su svae i tue zbog nerjeenih imovinskih odnosa. Najee
mjesto izvrenja prekraja su ulice i trgovi u naseljenim mjestima, dvorita obiteljskih kua,
ili linije na kojima je stacionirana vojska.
Najea okolnost pod kojom se vre prekraji je utjecaj alkohola.
Procjena stanja iz ove oblasti mogli bi imati i tendenciju poveanja prekraja i to iz
razloga neadekvatne kaznene politike, kao i usljed neodgovarajue suradnje drugih organa
u postupku.
27

U toku 1993. godine prijavljeno je vie javnih skupova: Posjelo tromee u Strmici gdje
je bilo prisutno oko 5000 posjetilaca, gdje je naa sluba adekvatno obavila svoj posao, te
nije bilo nikakvih incidenata ni naruavanja JRM.
Na kninskoj tvravi odran je Pozorini kninski festival koji je trajao 10 dana i gdje isto
nije bilo nikakvih incidenata niti primjedbi od strane graana i organizatora na odravanje
JRM.
Polaganje kamena temeljca crkve Svetog Save u ulici Kneza Lazara, kao i kretanje litije
gradom isto je prolo bez incidenata. Jedino u veernjim satima su bile dvije intervencije
gdje je protiv alkoholiziranih prekrioca podneena prijava.
U SC imali smo gostovanje Bore orbe, a nakon toga i takmienje u malom
nogometu, koje je trajalo 8 dana i koje je prolo bez incidenata.
VIII. KONTROLA I REGULACIJA SAOBRAAJA
Od strane ovog Sekretarijata stalno se prati saobraajna problematika, te s tim u vezi donose
konkretni planovi o pokrivanju i praenju tokova saobraaja, njegovom usmjeravanju, kako
bih se obezbijedili najoptimalniji uvjeti za njegovo to sigurnije odvijanje.
Prema napred izraenom planu o pokrivenosti puteva svakodnevno se vri raspored, pri
emu se posebno vodi rauna o pokrivenosti odreenih pravaca i punktova koji su prema
odreenim pokazateljima saobraajno ugroeniji.
Ova pokrivenost nije zadovoljavajua, razlog tome je dosta velika i razgranata cestovna
mrea, te nedostatak ljudstva za te poslove. Ni tehnika opremljenost organa za izvrenje tih
zadataka nije zadovoljavajua.
Jednim djelom na pokrivenost utjee stabilizacijsko ponaanje, a to se posebno odnosi
na potronju goriva i maziva. Svim patrolama se po potrebi daju drugi zadaci koji su
neodgodivi, to djelomino negativno utjee na obavljanje poslova iz oblasti regulacije i
kontrole saobraaja.
U toku ove godine u normalnom odvijanju saobraaja nije bilo potekoa uvjetovanih
modernizacijom saobraajnica, a niti je bilo potrebe za privremeno iskljuivanje iz saobraaja
teretnih i drugih sporohodnih motornih vozila. Takoer na naem podruju nije bilo duih
zastoja u saobraaju koji su izazvani elementarnim nepogodama ili teim saobraajnim
nezgodama.
U odnosu na prethodnu godinu aktivnost slube je u blagom poboljanju, mada je i dalje
prisutan problem pokrivenosti cesta potrebnim brojem patrola. Razlog nepokrivenosti je
dosta velika i razgranata cestovna mrea, te mali broj ljudstva za obavljanje tih poslova, kao i
slaba strunost radnika koji vre kontrolu i regulaciju saobraaja, a istu obavljaju uglavnom
milicionari rezervnog sastava.
Opremljenost cestovnih pravaca horizontalnom i vertikalnom signalizacijom na
magistralnim cestama je haotina (i ono to je i nekad postojalo sve je porueno), takoer na
regionalnim putevima je ista situacija, dok na lokalnim putevima uopte nema signalizacije.
to se tie samog grada Knina ista je stvar kao i sa magistralnim i regionalnim cestama.
Bezbednost saobraaja na cestama na podruju koje pokriva ova sluba nije
zadovoljavajua, a posebno na regionalnim i lokalnim cestama. Nedostaci su uglavnom
konstruktivne prirode, a odnose se na suenje puta, nepravilno ili nepropisno izvedene
nivelete puta, popreni i uzduni nagibi, krivine, odroni materijala na cesti, te nikakvo
odravanje cesta od nadlenih preduzea, a pored izneenog potrebno je istai da je
saobraajna kultura vozaa na jako niskom nivou.
28

U toku 1993. godine na magistralnoj cesti Graac Obrovac nastupila su vea oteenja
prouzrokovana granatiranjem. Isto tako na podruju Benkovca zbog ratnih dejstava kao i
estoga pokretanja teih vozila ratne borbene tehnike na dosta puteva je dolo do oteenja.
Isto tako u Benkovcu na veini puteva uglavnom nedostaju oznake, nisu obiljeeni pjeaki
prelazi, a evidentan je nedostatak veeg broja saobraajnih znakova.
Na podruju SUP-a Knin ukupna duina cestovne mree iznosi
magistralne ceste
249 km
regionalne ceste
230 km
lokalne ceste
345 km
U toku ove godine na podruju ovog SUP-a nije vrena rekonstrukcija ni na jednoj
od lokalnih cesta. Bezbednost saobraaja na podruju ovog organa nije zadovoljavajua, a
posebno na regionalnim i lokalnim cestovnim pravcima. Poseban problem je loe ili gotovo
nikakvo odravanje postojeih puteva.
Regulacija i usmjeravanje tokova saobraaja prvenstveno se vri saobraajnim znakovima.
Prema potrebi regulaciju saobraaja vrimo putem milicionara, to se posebno odnosi na
vrijeme dolaska radnika na posao i odlaska sa posla, kao i u svim drugim sluajevima kad se
za to ukae potreba.
Nain vrenja slube, regulacija i kontrola saobraaja vri se prema unapred utvrenom
planu i programu. U veini sluajeva pored optih, daju se i konkretni pismeni zadaci, te
prati njihovo izvrenje.
Od izvrioca ovih poslova trai se samoinicijativnost, zapaanje i predlozi u cilju
poboljanja efikasnosti i bezbednosti saobraaja. Radi toga ee se vre kontrolne slube
koju obavljaju naelnici odjela, komandiri stanice, efovi odsjeka i pomonici komandira
stanice. I pored navedenih problema prema ukupno evidentiranim izvrenim poslovima i
zadacima konstatirano je da je aktivnost milicionara zadovoljavajua.
Akcije iz ove oblasti provedene su prema planu i programu na nivou SUP-a, kao i akcije
lokalnog karaktera, koje su se pokazale kao korisne u svim vidovima slube.
Postupanje operativnih radnika prema prekriocima uvjetovano je uinjenim prekrajima
i nainom izvrenja istog.
Za tee prekraje podnose se zahtjevi za pokretanje prekrajnog postupka, dok su esta
upozorenja i opomene. Za sada ne primjenjujemo pozivanje vozaa na saobraajnu obuku,
ve kod izriitih prekrioca vodimo odreene razgovore, to je dalo pozitivne rezultate.
Saobraajna preventiva i aktivnost na tom planu odvija se svakodnevno kroz redovno
vrenje poslova iz oblasti regulacije i kontrole saobraaja. esti su kontakti sa predstavnicima
organizacija i organa koji se bave poslovima saobraaja, odravanja cesta i drugim, a u cilju
postizanja vee bezbednosti u saobraaju.
I pored toga zbog nedostatka financijskih sredstava mnogi problemi su due prisutni.
Saobraajne nezgode u 1993. godini:
Saobraajne
nezgode
289

Smrtno
stradalih
18

Lake
povreenih
74

Tee
povreenih
43

U odnosu na prethodnu godinu imamo manje saobraajnih nezgoda i to za 54 nezgode.


Broj smrtno stradalih se poveao sa 13 na 18, broj lake povreenih se poveao sa 44 na 74,
a broj tee povreenih se poveao sa 40 na 43.
29

Za izazvane saobraajne nezgode podneene su 54 krivine prijave i 1433 prekrajne


prijave. U odnosu na prethodnu godinu broj krivinih prijava je isti, a broj prekrajnih
prijava se poveao sa 1374 na 1433 (za 59 prijava).
Najvie prekrajnih prijava podneeno je na podruju Knina i to 1270, a najmanje prijava
na podruju Benkovca, glavni razlog tome je to se na tom podruju izvode ratna dejstva
pa se izbjegava prijavljivanje i tei se preventivnom radu, odnosno opominjanju uesnika.
Najei uzroci saobraajnih nezgoda gdje je kao posljedica nastupila smrt je nepropisna
i neprilagoena brzina, kao i vonja pod utjecajem alkohola.
Analizirajui stanje u saobraaju na podruju ovog Sekretarijata za konstatirati je da je
saobraajna problematika uvjetovana subjektivnim i objektivnim okolnostima.
Nedostatak financijskih sredstava onemoguava bru izgradnju i modernizaciju cesta, kao
i njihovo kvalitetnije odravanje. Kao subjektivni faktor jo uvijek je prisutan nizak stupanj
saobraajne kulture. Bitan inilac u ovoj problematici je i dotrajalost motornih vozila.
IX. KONTROLA PROMETA PREKO DRAVNE GRANICE
Do napada Hrvatske vojske na RSK dana 22. 01. 1993. godine, na podruju SUP-a Knin
postojalo je 6 graninih prelaza (itni, Perua, Musapstan, Rovanjska, Kakma i Strmica),
kada se ukinuti svi prelazi osim Strmice.
Na prelazu posao je organiziran smjenski 12 24, 12 48, a kad su vanredne prilike
prelazi se na rad po sistemu 12 24.
U toku godine radnici su po potrebi odlazili na ratite, zatim u ispomo drugim organima
na podruju ovog SUP-a.
Ova sluba je u ratnim dejstvima imala jednog poginulog, jednog ranjenog kao i jednog
poginulog u slubi na izvrenju zadatka.
Radnicima na prelazu su u toku godine dolazili u ispomo radnici iz drugih SUP-ova
(Vukovar, Beli Manastir), kao i radnici saobraajne stanice milicije i interventne jedinice.
U svrhu formiranja prelaza i podizanja na to profesionalniji nivo otvoreni su (formirani)
svi potrebni dosjei za tu vrstu jedinice i uredno voeni (registrovani) kako ulazi, tako i izlazi
iz RSK, bilo da je rije o putnicima, vozilima, robi, posebno stranim licima, te registar
potjernica i potraga za licima, predmetima, vozilima, orujem i ostalim stvarima.
U toku godine ostvarena je kontinuirana suradnja sa radnicima DB-a, sa carinskim
organima, financijskom policijom i inspekcijskim organima.
Sredinom ove godine, a posebno u zadnja 2 mjeseca, na ovom punktu carinski organi su
preuzeli nadlenost u svojoj domeni.
Po naredbi Vlade o zabrani ulaska i izlaska RSK, koja je striktno sprovoena, zabranjivan
je izlazak ili ulazak bez posebnih dozvola lanovima EZ i Unprofora.
Za vrijeme vrenja slube radnici GP Strmica nisu u nijednom navratu upotrebili sredstva
prinude.
U navedenom periodu radnici su registrovali ulazak u RSK:
1108 autobusa sa 32742 putnika,
8773 putnika automobila sa 22175 putnika,
2135 kamiona i drugih specijalnih vozila.
U izlasku iz RSK registrovano je:
874 autobusa sa 31577 putnika
8577 putnikih automobila sa 21433 putnika
1015 kamiona i drugih specijalnih vozila.
30

Sva roba koja je dovoena ili izvoena je posebno registrovana. Zbog toga to nisu imali
ili su imali ali neadekvatnu dokumentaciju za robu, kako u ulasku, tako i pri izlasku iz RSK,
od lica koja su prevozila takvu robu oduzeto je razne prehrambene robe, tekstilne robe,
tehnike robe, graevinskog materijala, oruja i druge robe u vrijednosti od 200 000 DM.
Za svu oduzetu robu izdate su potvrde o privremeno oduzetim stvarima i napisane
slubene zabiljeke, nakon ega je roba uredno skladitena, a pismena dostavljena u Odjel za
drutveno ekonomski kriminalitet radi poduzimanja obrade.
Zbog neispravnosti od putnika su oduzete 174 legitimacije, 18 pasoa i 7 slubenih
legitimacija.
Od stranih dravljana pri ulasku u RSK oduzeto je 240 legitimacija. Sa svim licima, a
naroito onim iz Republike Hrvatske, od strane nadlenih iz ovog organa i radnika DB
obavljen je informativni razgovor.
Na osnovu raspisanih potjernica pronaeno je, lieno slobode i sprovedeno nadlenim
organima 14 lica.
Na GP Strmica registrovano je jedno davanje mita, zbog ega je licu koje je to uinilo
odreen pritvor i podneena krivina prijava.
Pored registrovanih pojava prilikom rada i kroz druge aktivnosti dolo se do saznanja da
vojni obveznici ili trgovci koji nemaju uredne papire za ulaz ili izlaz iz Krajine koriste puteve
preko Like, kako bi izbjegli kontrolu na navedenom punktu. Jedan od takvih puteva koji
je u neposrednoj blizini prelaza je i put Strmica Tikovac Drvar, meutim taj put se u
novije vrijeme sve ee pokriva i postavljaju se zasjede.
Radi to profesionalnijeg i kvalitetnijeg obavljanja poslova bilo bi potrebno periodino
po procjeni nadlenih vriti zamjenu ljudstva na navedenom prelazu.
X. PROTUPOARNA ZATITA
U ovom izvjetajnom periodu na podruju koje pokriva ovaj Sekretarijat evidentirano
je 195 poara. Na podruju Obrovca evidentirano je 8 umskih poara na otvorenom
prostoru na podruju MZ Kruevo i Zaton. Svi poari su izazvani kao posljedica ustakog
granatiranja tih podruja.
Na drutvenom zemljitu prouzrokovana je vea materijalna teta. Izgorjela je uglavnom
uma. Isto tako na podruju Obrovca evidentiran je jedan sluaj podmetanja poara u
privatnoj tali, gdje je nastupila manja materijalna teta.
Na podruju Benkovca evidentiran je 171 poar. Uglavnom uzroci poara su ratna
dejstva, a deavali su se veinom na rubnom dijelu optine. Na sve poare nai radnici nisu
ni izlazili ve samo na one vee, dok je kod manjih poara efikasno djelovala vatrogasna
jedinica i nije bilo sumnje u podmetanje. Povrijeenih i poginulih lica u ovim poarima nije
bilo, a u veini sluajeva opoarena je makija i sitno raslinje, tako da se nije radilo o teti
velikih razmjera.
XI. UPRAVNO PRAVNI POSLOVI
Veoma znaajnu funkciju i aktivnost organa unutranjih poslova predstavlja i rjeavanje
u upravnom postupku o pravima, obavezama i pravnim interesima graana i pravnih lica.
U toku 1993. upravno pravni poslovi izvravani su u skladu sa zakonskim propisima, pri
tome se vodilo rauna da se to efikasnije ostvaruju prava i interesi radnih ljudi i graana,
preduzea i drugih organizacija.
Kod zaprimanja zahtjeva i izdavanja radnih isprava nastoji se pravnim i fizikim licima
izai u susret, tako da se esto puta radi i due od radnog vremena, tj. po potrebi.
31

Problem koji se javlja kod ovih poslova je naslijeen iz prethodne godine, a to je mnotvo
lica bez adekvatnih isprava, te vezano za to potekoe u prijavljivanju tih lica, izdavanju
novih isprava i rjeavanju svih drugih pitanja vezanih za to. Takoer bitan problem koji se
ovdje javlja je nepostojanje AOP-a, to onemoguava adekvatnu aurnost.
Zahtjevi za izdavanje javnih isprava rjeavaju se istog dana, ili u roku 2 3 dana, a takoer
i u ostalim upravnim stvarima zahtjevi se rjeavaju u zakonskom roku koji je predvien
Zakonom o optem upravnom postupku.
U upravnim stvarima gdje se odluuje o slobodnoj ocjeni uvedena je praksa kolegijalnog
rjeavanja i odluivanja (oruje, municija, eksploziv).
Podnosiocima zahtjeva prua se struna pomo u popunjavanju obrazaca, kod putnih
isprava i linih karata, kao i druga obavjetenja, u odnosu na pojedine nejasnoe.
Poduzimaju se mjere da se nedostaci koji se pojave u radu otklone.
1. Oruje, municija i eksploziv
U ovim poslovima se postupa shodno Zakonu o nabavljanju, dranju i noenju oruja.
Stranka podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oruja, a isti se rjeava na slijedei
nain: nakon to se utvrdi da lice koje je podnijelo zahtjev za nabavku oruja nije osuivano
za krivina i prekrajna djela koja ga ine nepodobnim za dranje i noenje oruja, dostavljaju
se predmeti Odjelu za operativne poslove, radi provjere.
Po izvrenoj provjeri, operativni radnici dostavljaju slubene zabiljeke radniku koji radi
na poslovima oruja i municije.
Da li je lice kome je izdano odobrenje za nabavku oruja nabavilo oruje, prati se putem
prispjelih odobrenja i putem registra izdatih odobrenja.
Meutim u ovim sluajevima javlja se neodgovornost takvih lica na nain da nabave
oruje, te u zakonskom roku, ili nikako ne prijave oruje. Drugi sluaj je da stranka ne
nabavi oruje u odreenom roku, nakon toga nadlenom Sekretarijatu za upravne poslove
ne vrati odobrenje. Iz oba ova sluaja proizlazi da ne moemo imati potpunu sliku o tome
koliko je oruja u zakonskom roku od 6 mjeseci nabavljeno.
U ovom periodu se naroito pojavljivao problem oko nabavljanja, odnosno posjedovanja
oruja bez odobrenja za nabavu. Masovno se pojavilo interesovanje graana za prijavu
oruja koje je na takav nain pribavljeno bez odobrenja za nabavu.
Uglavnom se to pravdalo da se radi o ratnom plijenu, ili nekom drugom nainu
pribavljanja oruja. Takvo oruje smo, ukoliko lice podnese zahtjev za prijavu oruja,
registrovali, jer smo smatrali korisnim da se oruja legalizuje i evidentira u evidenciji.
Takoer smo imali pojavu kao u prethodnoj godini da su se pojavljivala lica koja nisu imali
prebivalite na ovom podruju, a koja su nala za shodno da iz nekih razloga prijave oruje
kod ovog Sekretarijata.
Ponaanje i djelovanje imaoca oruja u cilju pokretanja postupka za oduzimanje oruja u
ovom periodu, iskljuivo se pratilo zapaanjem operativnih radnika na terenu.
U ovom djelu takoer nije najbolja saradnja izmeu operativnog i upravnog dijela slube.
Oruje oduzeto bez prava na naknadu, naeno i predano oruje zadrava se u prostorijama
ovog organa.
Na podruju ovog organa 4 osobe bave se sakupljanjem starog oruja i za to posjeduju
odobrenje. Kod navedenih lica ima 42 komada oruja u posjedu, od ega 17 pitolja, 6
kubura, 14 puaka i 5 sablji i bodea.
Provjera za lica koja vre neposrednu fiziku zatitu u postupcima ovjerenja za dranje i
noenje oruja vri se na nain kao kod izdavanja odobrenja za nabavu oruja.
32

Promjene u pogledu ponaanja lica kojima je ovjereno Uvjerenje za dranje i noenje


oruja, takoer se prati preko operativne slube.
Nadzor nad orujem koje je namjenjeno za obavljanje poslova neposredne fizike
zatite, oruja koje je u posjedu streljakih organizacija i kolskih kabineta, vri se od strane
operativnih radnika.
Nije poznato koliko na ovom podruju ima lica koja ilegalno posjeduju oruje, ali se
pretpostavlja da se radi o veem broju.
Odobrenje za nabavku pitolja i revolvera izdavali smo u svim sluajevima, ako je lice
podobno za dranje i noenje oruja.
Razlog za dranje i noenje ove vrste oruja bio je zanemariv.
Izdato odobrenja za
nabavu oruja
184

Knin

Obrovac

Benkovac

125

54

U odnosu na prolu godinu imamo drastino smanjen broj zahtjeva (1023).


Municija
O opravdanosti zahtjeva odluuje se na taj nain, to se prilikom izdavanja odobrenja
prati stanje putem registra o izdanim odobrenjima, da bi se utvrdilo u kojem razdoblju i
koja koliina municije je nabavljena.
Na osnovu toga izdaje se 100 komada municije za pitolje i lovake karabine.
Nije nam poznato da li je bilo sluajeva ilegalnog nabavljanja municije.
U 1993. izdano je 13 odobrenja za nabavu municije.
Eksploziv
Na naem podruju ima jedna ovlatena organizacija koja se bavi prometom eksplozivnih
tvari.
Opravdanost zahtjeva utvruje se na taj nain, to nakon zaprimljenog podneska za
izdavanje odobrenja, operativni radnici izlaze na lice mjesta da bi se utvrdilo da li je zahtjev
opravdan, o emu se sainjava slubena zabiljeka.
Nije nam poznat niti jedan sluaj u 1993. godini da je bilo zloupotrebe eksploziva.
Nismo imali problema sa osobama koje rukuju sa eksplozivom, kako u preduzeima,
tako i sa pojedincima.
U 1993. imali smo dva odobrenja za nabavku eksploziva.
Transport oruja, municije i eksplozivnih tvari
U toku 1993. godine izdana su 2 odobrenja za prevoz eksplozivnih tvari. U oba sluaja
vren je prevoz cestovnim saobraajem.
Nadzor nad prometom oruja i municije
Na naem podruju postoje 3 prodavnice koje se bave prometom oruja i municije. Nisu
evidentirani sluajevi prodaje oruja i municije, a da za nabavljanje nije izdato odobrenje.
Po osnovu lana 33. za neovlateno nabavljanje, dranje i noenje vatrenog oruja
podneeno je 5 krivinih prijava, za koja djela je prijavljeno 5 lica.
Popravljanje i prepravljanje oruja
Na naem podruju nema niti jedna radionica koja se bavi popravljanjem i prepravljanjem
oruja.
33

2. Putne isprave
U 1993. godini znatno je opao broj zahtjeva za izdavanje putnih isprava. Razlog tome je
zabrana izlaska iz zemlje vojnim obveznicima.
Pasoi koji su izdati do 30. 07. 1993. izdavani su u skladu sa l. 5. Zakona o putnim
ispravama (Slubeni list SRJ br. 30 / 79) dravljana SRJ uz prethodne provjere u indeksu
zabrana da ne postoje smetnje u smislu lana 43. Zakona o putnim ispravama.
Od 30. 07. 1993. izdavale su se potvrde za dobivanje jugoslovenske putne isprave.
Nismo imali sluajeva odbijanja zahtjeva za izdavanje, produenje putnih isprava, kao i
izdavanje potvrda za dobivanje jugoslavenske putne isprave.
Javljaju se problemi kod zahtjeva koje podnose roditelji za djecu koja se nalaze na
studijama u SRJ. U vezi toga problema uputili smo dopis u kojem se trai dodatno miljenje,
odnosno tumaenje kako postupati u takvim sluajevima, poto smo zauzeli stav da svako
lice neposredno mora podnijeti zahtjev.
Nije bilo pojava zloupotrebe putnih isprava u ovom organu.
U toku 1993. izdato je novih putnih isprava 165, produeno je 138, a izdato potvrda
(nakon prestanka izdavanja pasoa) 443.
3. Javni skupovi
Na podruju ovog organa u ovom izvjetajnom razdoblju prema Zakonu o javnim
skupovima nije bilo problema u obavljanju poslova iz ove oblasti. Nije bilo zabrana
odravanja javnih skupova. Na podruju Obrovca nije bilo javnih skupova. Na podruju
Benkovca isto tako nije bilo javnih skupova, osim to su odrana 2 javna skupa u zatvorenom
prostoru. Skupovi su odrani u vezi predizbornih aktivnosti i proli su bez incidenata.
Na podruju Knina prijavljeno je i odrano vie javnih skupova: Posjelo Tromee,
Pozorini kninski festival, Polaganje kamena temeljca, to sve je bilo na otvorenom
prostoru. A u zatvorenom prostoru imali smo gostovanje Bore orbe i takmienje u
malom nogometu.
Podaci o javnim skupovima:
broj prijavljenih javnih skupova
broj zabranjenih javnih skupova
broj javnih skupova na kojima je dolo do naruavanja JRM

4. Dravljanstvo
U toku 1993. godine nismo imali sluajeva prijema i otpusta iz dravljanstva RSK.
5. Vozake dozvole
U toku 1993. nismo imali problema oko izdavanja, produavanja, zamjenjivanja i
oduzimanja vozakih dozvola, dozvola za upravljanje poljoprivrednim traktorima, potvrda
o poznavanju prometnih propisa i dozvola za vozaa instruktora.
Napominjemo kao i do sada, da je kvalitet izrade vozakih i saobraajnih dozvola
nezadovoljavajui, to nam je i najea primjedba graana, pa bi u tom smislu trebalo neto
uiniti kako bi kvalitet izrade vozakih i saobraajnih dozvola bio bolji.
U smislu lana 170. Zakona o bezbednosti prometa na cestama nismo imali sluajeva
upuivanja vozaa na provjeru znanja.
U toku 1993. nismo imali sluajeva upuivanja vozaa na izvanredne kontrole
zdravstvenog pregleda.
Isto tako u izvjetajnom periodu nismo izvrili niti jednu zatitnu mjeru bezbednosti i
zabrane upravljanja motornim vozilom.
34

U izvjetajnom periodu broj izdatih vozakih dozvola je 1507, dok su 323 dozvole
produene.
6. Registracija vozila
Registracija vozila u 1993. godini vrena je na osnovu propisa i Pravilnika o registraciji
motornih vozila, Slubeni glasnik RSK 8 / 92.
Potekoa oko registracije motornih i prikljunih vozila imamo iz vie razloga, a to je
nedostatak tablica, a neke tablice ni do danas nisu naruene kao to je sluaj za poljoprivredne
traktore, radne strojeve, traktorske prikolice, itd., kao i neadekvatan radni prostor (skuen).
Sekretarijat za unutranje poslove u toku 1993. godine registrovao je:
vozila s plavim reg. tablicama MUP-a . . . . . . . . . . . . . . . 46
vozila s plavim reg. tablicama SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . 42
vozila sa oznakom KNN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2895
Broj oduzetih registarskih tablica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 650 pari
7. Matiarstvo i lino ime
Poslovi iz ovog domena obavljaju se u optinskom organu uprave koji imaju detaljnije
podatke.
8. Udruenje graana
Kako je ve poznato, udruenja graana su se prije nekoliko godina preregistrovala u
drutvene organizacije, tako da je u registru udruenja graana ostala svega 3 udruenja.
Iz naih saznanja nismo ustanovili da se neko od udruenja bavi nezakonitim radom.
9. Line karte, prebivalite i boravite graana
U ovom izvjetajnom razdoblju imali smo problema oko prijavljivanja prebivalita
graana, a oni se sastoje u sljedeem:
graani neredovno prijavljuju prebivalite i promjenu adrese i stana, tako da ima
sluajeva da se graani odjave od jednog organa, a ne prijave u zakonskom roku kod drugog
organa.
Imamo jo uvijek problema sa prijavama prebivalita graana (izbjeglica) koji su uslijed
ratnih dejstava prebjegli na nae podruje, a nemaju urednu odjavu prebivalita iz organa
gdje su prethodno ivjeli.
Nismo imali sluajeva pokretanja prekrajnog postupka iz domena prebivalita i boravita
graana.
Problem izbjeglica i njihove prijave rjeavamo na taj nain da im izdajemo line karte na
osnovu izvoda iz matine knjige roenih, ili dokumentacije koju posjeduju. Jo uvijek nije
rijeen problem sa izbjeglicama koje nemaju nikakvu dokumentaciju.
U izvjetajnom periodu izdato je ukupno 5315 linih karata. Odjavljeno je 486 lica, a
prijavljeno 646 lica.
10. Jedinstveni matini broj graana
Jedinstveni matini broj se odreuje na osnovu izvoda iz matine knjige roenih, zahtjeva
ovjerenog kod nadlenog matiara, ili nekog drugog identifikacionog dokumenta, za svakog
dravljanina RSK.
Za sada ne vrimo obavjetavanje matinih ureda o odreenom JMBG zbog
organizacionih problema.
U toku 1993. godine na naem podruju odreeno je 5242 jedinstvena matina broja
graana.
35

11. Kretanje i boravak stranaca


U toku ove godine nismo imali sluajeva pokretanja prekrajnih postupaka protiv stranih
dravljana.
Isto tako nije bilo sluajeva bjegstva stranaca. Na naem podruju uredno se vodi
evidencija boravka stranaca. U drugom periodu godine konkretno je i zaduen radnik za
rad sa strancima, ali budui da prvi dio godine nije pokriven nemamo potpunih podataka.
12. XII.
ANALITIKI POSLOVI
Glavni problem analitike slube je nedostatak opreme, tj. adekvatnog sistema za AOP-a.
Situacija u ovoj godini je gotovo ista kao i u prethodnoj to se tie opreme, meutim,
dolo je do napretka u slubi to se tie runih evidencija. U toku ove godine sve operativno
kriminalistike evidencije su oformljene i aurirane sa podacima 1992. i 1993. godine.
Da bi ostvarili veu aurnost podataka bio bi nam potreban jedan vei sistem multi
korisniki i multi programski, koji bi omoguio i povezivanje sa dislociranim jedinicama
naeg Sekretarijata, a zatim i povezivanje sa drugim SUP-ovima, kao i sa Banja Lukom i
MUP Srbije.
Osim hardverske opreme bio bi nam potreban i softver koji bi pratio tu savremenu
opremu.
Da bi se ovo sve ostvarilo trebalo bi dosta financijskih sredstava, to vjerojatno nije
mogue u ovim ratnim uslovima.
Zbog toga bi se trebao vie vriti lagani pritisak na MUP Srbije da oni iznau kakvu
mogunost to se tie opreme, kao i transformacije njihovih softverskih paketa za nae
potrebe.
U okviru ove slube vodi se kaznena evidencija, opta abecedna, evidencija odreenih
kategorija uinilaca KD-a, evidencija KD-a po nepoznatom poiniocu, evidencija lica
oteenih krivinim djelom, evidencija ukradenih i nestalih stvari, evidencija nadimaka,
evidencija posebnih osobitih znakova uinilaca KD-a, kao i legitimirana lica.
XIII. POSLOVI TELEFONSKO TELEGRAFSKIH VEZA
1. Organizacija rada na poslovima veze
Opremljenost sredstvima veze i njena funkcionalnost jo uvijek nisu na zadovoljavajuem
nivou na podruju ovog SUP-a.
Meutim i tu su postignuti zadovoljavajui rezultati ako znamo da je na sistem veza bio
u sklopu RH, tako da smo se u kratkom roku morali povezati sa Republikom Srpskom i
Srbijom, kao i sekretarijatima, stanicama milicije na podruju Republike Srpske.
Sistem telegrafskih veza razraen je prema MUP-a RSK, CSB Banja Luka, SJB Drni,
Obrovac i Benkovac, SUP Korenica, Vojni, Glina, Beli Manastir, Vukovar.
to se tie telefonskih veza esto dolazi do prekida, osim toga dosta se teko uspostavljaju
veze, dok su veze sa specijalnim linijama i teleprinterom vrlo esto u prekidu, pa smatramo da
se u narednom periodu ovoj problematici mora posvetiti vea panja, kako bi se uspostavile
nove i bolje veze, odnosno ve postojee efikasnije i svrsishodnije koristile.
XIV. VANPROGRAMSKI POSLOVI, RATNI PLIJEN
Od poetka ratne agresije naa sluba prua pomo organima vojne bezbednosti koji
nemaju dovoljno osposobljene kadrove za sve vrste poslova. Moemo rei da na gotovo sve
vrste uviaja gdje nastupaju tee posljedice izlaze nai ljudi.
36

Prilikom ovih poslova javljaju se potekoe, poto esto organi bezbednosti


nepravovremeno nam dostave potrebne podatke, ili obave neke druge radnje koje su
potrebne za date dogaaje.
to se tie ratnog plijena, nije se pristupilo generalnoj realizaciji ovog problema, ali u
glavnim sluajevima u kojima se radilo o veim materijalnim stvarima prilo se realizaciji, te
zajedno sa preduzeima koja su bila zainteresirana, odnosno oteena ilo se na oduzimanje
tih predmeta i predavanje dotinim organizacijama.
Kao primjer moemo navesti podruje SJB Benkovac gdje su takve stvari realizirane sa
preduzeem Ravni Kotari, gdje se sa objekta Nadin ilo na vraanje maina (traktori,
radne maine), buradi i drugog materijala, a isto tako i sa objekta avi osim toga ilo
se na oduzimanje vozila koja potjeu od ratnog plijena, a jedan dio tih vozila predat je i
ondanjem TO i drugim strukturama kojima su bila neophodna vozila.
U toku 1993. godine oduzeto je:
putnikih vozila 36
teretna vozila 4
bager 1
traktor 1
vojna kampanjola 1
motocikl 6
ogrevnog drveta 180 m
dijelova za vozila 24
puaka 74
pitolja 42
bomba 32
zolje 4
noa 4
PM 4
razne municije 14.256 kom.
aparat za pravljenje sladoleda 1
tehnika (TV, video, magnetofon, muzike linije) 25
aparat poker 1
maina (ivaih, ve) 5
radijatora 52 kom.
kljueva od poker aparata 22
motornih pila 8
namjetaj (kau, stolice, kuhinjski elementi, zamrziva) 31
razne robe 53 kom.
U narednom periodu planiramo nastaviti sa akcijom oduzimanja vozila, kao i drugih
predmeta, a dosta vozila imamo u obradi, poto ekamo nalaz i miljenje vjetaka zbog
izvrenih falsifikata.
Suradnja sa drugim organima i organizacijama po ovim pitanjima je dosta loa, jer sud
kao i tuilatvo vrlo slabo rade, a predstavnici optina i MZ su neorganizovani, pa nam i ne
mogu u vezi sa ovim pruiti gotovo nikakvu pomo.
to se tie pojedinaca, veina ide linijom nezamjeranja tako da i tu nemamo neke koristi.

37

XVI. TEHNIKA I MATERIJALNA OPREMLJENOST


Tehnika i materijalna opremljenost je dosta loa. Nedostaju automobili areni, civilni,
motocikli, radio veze kolske, motorole, iriline pisae maine, tampa za line karte,
poligraf, kratko naoruanje, lisice, palice, dio uniformi, STOP palice, pitaljke itd.
to se tie objekata SUP-a, SJB i SM potrebno je izvriti adaptaciju i dogradnju
postojeih.
Od postojee opreme i vozila koji su u upotrebi sve je u dosta loem stanju, bilo zbog
nedostatka rezervnih dijelova, dugog vjeka upotrebe, ili nemarnog odnosa prema istoj.
Za potrebe SUP-a Knin neophodno bi bilo nabaviti sljedee:
arenih automobila . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
civilnih automobila . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
kolske radio stanice . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
motorola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
pitolja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
tampa za line karte . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
pisae maine iriline . . . . . . . . . . . . . . 30
poligraf . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
motocikla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
lisica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 600
palica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 600
pitolja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
uniformi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
STOP palica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
XVII. KADROVSKA PROBLEMATIKA
Analizirajui problematiku iz oblasti organa unutranjih poslova, utvreno je da je na
izvrenju tih poslova i zadataka na nivou Sekretarijata ukupno angairano 646 radnika.
Od tog ukupnog broja radnika 446 ja aktivnih, a 200 je rezervni sastav.
Od ukupnog broja aktivnih radnika 384 su OSL, a 62 NOSL.
Ako izvrimo analizu sistematizacije po Pravilniku, bilo bi nam potrebno 746 radnika.
Kao to se vidi iz prethodnih podataka, ako ukljuimo i rezervni sastav jo uvijek nam
gledano po sistematizaciji nedostaje 100 izvrilaca.
U nekim sluajevima zbog nedostatka strunog i kvalificiranog kadra nastaju odreeni
problemi pri izvravanju odreenih slubenih poslova i zadataka. Poseban nedostatak
strunih i kvalificiranih radnika osjea se u radu SJB Drni, Deurnog operativnog centra,
kao i deurne slube SJB i SM.
BROJNO STANJE RADNIKA AKTIVNIH I REZERVNIH PO
ORGANIZACIONIM JEDINICAMA NA DAN 31. 12. 1993. GOD.7
Organizaciona jedinica
Rezerv.
radnici
SUP Knin
Odjeljenje milicije
Odsj. za poslove mili.
7

Pravilnik.

38

Aktiv.

3
2

OSL

2
1

NOSL

1
1

Sistem.
po prav.7
3
2
3

sastav

Stanica mil. op. nad.


SM Kistanje
SM Vrlika
Odsjek za bezbed. saobraaja
Odsj za pog. poslov.8
Deurn. operat. cent.
Odjel za suzb. krim.
Odjelj. za uprav. i
drug. unut. poslove9
Odsjek za anal. info.10
Odsjek za vezu i kriptozatitu
Odjeljenje za ZP11
SJB Drni
SJB Benkovac
SJB Obrovac
Jedinica za pos. nam.
OM kasarna Strmica
GP Strmica
Ranjenici
UKUPNO

35
30
4
20

18
16

34
29
4
19

16
13

1
1

2
3

69
41
34
58
41
11
30

13
6
29
15

14
1

13

1
5
12
17
97
61
105
1
4

442

2
4
1
11
82
53
105
1
4
380

4
1
11
6
15
8

62

9
30
84
226
88

746

2
18
27
15
19

19
12
10
200

1. Struno usavravanje
U toku 1993. godine na nivou SUP-a Knin organizirano je struno usavravanje i
osposobljavanje radnika u svrhu podizanja strunosti i unapreenja metodike i oblika rada
kroz organizovanje nastave po SJB.8 9 10 11
Na podruju Obrovca obuka nije provoena zbog ratnih dejstava i neposredne opasnosti
koja vlada na tom podruju. U veini radnih jedinica zbog neadekvatnog prostora nije ni
sprovoena fizika obuka radnika.
U mjesecu decembru na nivou SUP-a Knin provedeni su ispiti radnika (pismeni testovi)
i na osnovu testova dana je ocjena znanja za svakog radnika pojedinano koja ulazi, tj.
odlae se u personalni dosje radnika.
2. Stambena problematika
Ovaj organ je vrlo loe rijeen to se tie stambene problematike. Oko 85% radnika
nema rjeeno stambeno pitanje.
Pored stambene problematike imamo i problem sa radnim prostorom, koji takoer nije
adekvatan i kojem bi isto trebalo posvetiti panju u narednom periodu.
to se tie prostora probleme smo rjeili u SM Kistanje, a vjerojatno emo idue godine i
u Kninu jer planiramo nove prostorije tj. altersku slubu za upravne poslove.

Odsjek za pogranine poslove.


Odjeljenje za upravne i druge unutranje poslove.
10
Odsjek za analitiku i informatiku.
11
Odjeljenje za zajednike poslove.
8
9

39

Tabela broj 1
Sektori

Patrolni
rejoni

Teritorijalni 21
Saobraajni 7

Pozorniki rejon
Stalni
Povremeni
10
6
4

21
5

98
22

14722
11234
15501
683

2793
2029
5740

Kombinirano

11232
8420
8054

Motocikl

Sredstva jav. prevoza

5976
4710

Motornim vozilom

8648
6502

Pjeice

Nou

Pozornika
Patrolna
Kontrola saobraaja
Kontrola slube

Danju

Slube

Ukupno

Kombinirano

Tabela broj 2

697
783
1707

Tabela broj 3
Pregled operativnih mjera i radnji
Ukupno
Zasjeda
Racija
Blokada
Pregled stanova i dr. prostorija
Pretraga lica
Ostalo

Ukupno
138
62
52
7
7
180

Opti krim.

Dek

Ostali krim.

Tabela broj 4

40

UKUP. broj
napada

BROJ lica
uesnika

21

27

NAPADNAOSL
Posledice napada
Tee
lake

Mjera poduzeta prema napadau


Krivine prij.
Prekrajne prij.
12
9

Tablica broj 5
Aktiv.
radn.

Rezer.
radn.

Broj OSL protiv kojih su voeni postupci

29

108 69

Disciplinski
postupci

Pokrenuto
Dovreno
Broj izreenih mjera
Iskljueni iz radnog odnosa

Vrsta teih povreda


radne discipline
Krivini
postupci
albe
graana

1 1 2

Izreene mjere od rukovodioca


Odbijanje izvrenja slubenih poslova
Samovoljno naputanje radnog mjesta
Izdavanje ili izvrenje nareenja
Nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera
Ponaanje koje teti ugledu slu.
Ostali sluajevi
Pokrenuto
Do v r e n o
Osueno
Osloboeno
Opravdano
Neopravdano
UKUPNO

Tabela broj 6 a12


Tabela broj 6 b
Broj lokalnih potraga
Raspisano tokom
Realizirano iz
tekue godine
Tekue godine
Prethodne godine
129
11

Ukupno na snazi
krajem godine

Tabela broj 6 c13


Broj legitimisanih lica
Pod nadzorom
UKUPNO
1131

12
13

Uhvaeno na

Centralni

Lokalni

Central.
pot.13

Lokalnu
pot.

129

Otkriveno
poinilaca
krivinih
djela
-

Izbaena jer u izvorniku nije popunjena.


Centralna potraga.

41

Tabela broj 6 d
Nepoznati leevi
UKUPNO

Od toga
Identifikovano

Ostalo
3

Preslika, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 23., kut. 29.

1994., sijeanj 3.
Slunj
Izvjee SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na podruju njezine nadlenosti u razdoblju od 17.
prosinca 1993. do 1. sijenja 1994. godine
IZVJETAJ
sastavljen dana 03. 01. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj, a u vezi dogaaja koji su
se dogodili u vremenskom razdoblju od 17. 12. 1993. od 6,00 sati do 01. 01. 1994. godine
do 06,00 sati.
U navedenom vremenskom razdoblju bile su sljedee novosti:
KRIVINA DJELA
Dana 19. 12. 1993. godine u SJB Slunj privedeni su zbog nedozvoljene trgovine
JOVETI DARKO i KRAGULJAC VELJKO iz Plakog, koji su prevozili veu koliinu
robe namjenjene muslimanima u Cazinskoj krajini. Nad istima je izvrena krim. obrada,
roba oduzeta slijedi krivina prijava.
Dana 20. 12. 1993. godine u SJB Slunj privedeni su URI BRANKO iz Tuilovia
i TRKULJA MARKO iz Nove Krlje, koji su prevozili veu koliinu robe namjenjene
ilegalnoj trgovini. Roba i kamion su oduzeti, krim. obrada izvrena, slijedi krivina prijava.
Dana 22. 12. 1993. godine BANDA MILE iz Elektre prijavljuje krau ulja iz trafo
stanice u Cvitoviu, prijava zaprimljena.
SAOBRAAJNE NEZGODE
Dana 20. 12. 1993. godine u 17,30 sati dogodila se saobraajna nezgoda u Slunju, u
blizini mosta rijeke Korane, u kojoj je uestvovao BABI MILE sa putnikim vozilom
reg. broja KE 12 18 i teretno vozilo Tam 110 kojim je upravljao vojni policajac
DEVI MILO. Tee tjelesne povrede zadobio je Babi Mile, dok je na vozilima nastala
vea materijalna teta. Uviaj izvren.
Dana 21. 12. 1993. godine dogodila se saobraajna nezgoda u kojoj je dolo do prevrtanja
putnikog vozila reg. oznake KE 29 61 kojim je upravljao BAJAI MILAN, sa Mukinja.
Tee tjelesne povrede zadobio je suvoza UPUT NEDELJKO iz Jezerca, uviaj izvren.
Dana 28. 12. 1993. godine u 12,30 sati dogodila se saobraajna nezgoda u kojoj je
voza putnikog vozila UN-a, reg. broja UNPF 8161 sa kojim je upravljao ALAIN ROUT,
koji je udario u parkirani autobus u Slunici reg. broja KE 3891, vlasnitvo Auto-prevoza
Korenica, nastala manja materijalna teta. Uviaj izvren, slijedi sl. zabiljeka.
42

OSTALI DOGAAJI
Dana 24. 12. 1993. godine u Gornjoj Glini je izvrio samoubistvo vjeanjem JUREVI
NIKOLA, uviaj je izvren.
Izvjetaj podnio:
Mane ai, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 11., DVD br. 1248.

1994., sijeanj 4.
Drni
Izvjee drnike Opinske izborne komisije o rezultatima izbora za odbornike istoimene SO,
koji su odrani u prosincu 1993.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OPTINA DRNI
Optinska izborna komisija
Broj: 458 / 7 94
Drni, 04. 01. 1994. godine
Na osnovu lana 47. Zakona o izboru poslanika (Slubeni glasnik RSK broj 15 / 92) i
lana 15. Zakona o izboru odbornika skuptine optine (Slubeni glasnik RSK broj 15 /
92), Optinska izborna komisija donosi
UVJERENJE
o izboru odbornika u Skuptinu optine
Drni
Nakon provedenih viestranakih izbora 12. 12. 1993. g. i 26. 12. 1993. godine u
Republici Srpskoj Krajini, u izbornoj jedinici 13 Drni, za odbornike u Skuptini optine
Drni izabrani su:
Ime i prezime
1. BOKO JOI
Birako mjesto: Baljci Mirlovi Polje
2. NEDJELJKO JANKOVI
Birako mjesto: Baljci Mirlovi Polje
3. NENAD OMLIJA
Birako mjesto: Oklaj, Lukar, Matase,
4. DRAGAN ULINA
Birako mjesto: Oklaj, Lukar, Matase,
5. DUAN TODOROVI
Birako mjesto: Siveri
6. SLAVKA LONAR
Birako mjesto: Siveri

zanimanje
zidar

godine
adresa predlagaa
ivota
34 Baljci
SDS Krajine
SDS Krajine

broj
glasova
151

elektriar

27

Baljci

145

ugostitelj

22

Mratovo SRS

100

tokar

29

Lukar

SDS Krajine

121

KV radnik

40

Siveri

SRS

83

nastavnik

38

Siveri

SDS Krajine

86

43

7. IVKO RAI
Birako mjesto: Velui, Trbounje
8. NEBOJA ARI
Birako mjesto: itni
9. MILAN MANOJLOVI
Birako mjesto: Razvoe
10. PREDRAG GUAVAC
Birako mjesto: Kanjane, Kadina Glavica,
11. VOJIN MIODRAG
Birako mjesto: Kanjane, Kadina Glavica,
12. DRAGOMIR KOLAR
Birako mjesto: Kanjane, Kadina Glavica,
13. VLADIMIR VUKAIN
Birako mjesto: Krike, Rui
14. DAMIR PERII
Birako mjesto: Krike, Rui
15. VASO JANJI
Birako mjesto: Krike, Rui
16. ZLATKA ZRNI
Birako mjesto: Krike, Rui
17. ORE VUKAIN
Birako mjesto: Drni, Varo
18. JELENA BORJAN
Birako mjesto: Drni, Varo
19. BORKO KRASI
Birako mjesto: Drni, Varo
20. GORAN KRASI
Birako mjesto: Drni, Varo
21. JOVO BIBI
Birako mjesto: Drni, Varo
22. NATAA KALINI
Birako mjesto: Drni, Varo
23. RAJKO ANDRI
Birako mjesto: Drni, Varo
24. PIRO MILO
Birako mjesto: Drni, Varo
25. MIRKO SUBOTA
14 15 16 17 18 19 20 21

Strojarski tehniar.
Ekonomski tehniar.
16
Graevinski tehniar.
17
Elektro-tehniar.
18
Diplomirani inenjer poljoprivrede.
19
Inenjer elektrotehnike.
20
Automehaniar.
21
Autoelektriar.
14
15

44

VKV

43

Velui

SDS Krajine

66

stroj. teh.14

24

itni

SRS

92

tokar

22

Razvoe SDS Krajine

66

mehaniar

41

Kanjane SDS

93

ekon. teh.15

37

Kanjane SDS Krajine

121

voza

31

Kanjane SDS Krajine

129

strojobravar

28

Krike

SRS

139

voza

35

Krike

SDS Krajine

153

VKV voza

35

Krike

SDS Krajine

202

gra. teh.16

39

Krike

SDS Krajine

228

el. teh.17

41

Drni

SRS

220

dipl. ing.
polj.18
konobar

27

Drni

SRS

243

34

Varo

SDS Krajine

219

ing. elektr.19

32

Drni

SDS Krajine

250

VKV voza

33

Drni

SDS Krajine

220

profesor

44

Drni

SDS Krajine

228

automeh.20

41

Drni

SDS Krajine

228

elektriar

34

Drni

SDS Krajine

250

autoelekt.21

43

Drni

SDS Krajine

268

Predsjednik KOMISIJE:
ore Popac:
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 2.

1994., sijeanj 4.
Knin
Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martia general-potpukovniku Momiru
Taliu i pripadnicima Prvog krajikog korpusa VRS u kojemu im u svoje osobno i u ime
MUP-a RSK estita predstojei pravoslavni Boi i Novu godinu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KABINET MINISTRA
Broj: 08 / 1 7 / 94.
Knin, 04. 01. 1994. god.
Prvom korpusu
Vojske Republike Srpske
general potpukovniku
Momiru Taliu
U ime pripadnika Ministarstva unutranjih poslova i moje lino, estitam Vam
predstojee boine praznike i pravoslavnu Novu godinu, kao i svim pripadnicima Vaeg
korpusa, sa eljama da ih provedete u miru, zadovoljstvu i dobrom raspoloenju.
Uvjeren sam da e korpus, na ijem se elu nalazite, i dalje ostati jedan od najboljih i da
e i u budue hrabro i neustraivo braniti i odbraniti srpske zemlje i srpski narod.
MINISTAR
Milan Marti
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6014.

1994., sijeanj 4.
Knin
Izvjee Deurne slube Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o zbivanjima na teritoriju
RSK u razdoblju od 3. do 4. sijenja 1994. godine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MUP UJB DE. SLUBA
Knin, 04. 01. 1994.
45

BILTEN
DNEVNIH ZBIVANJA ZA 03/04. 12. 1994.22
KRIVINA DJELA:
Dana 03. 01. 1994. god. oko 12,30 . u izbjeglikom kampu u Mokrom Polju dolo je
do svae i tue izmeu izbjeglica iz Smokovia, Kovaevi Jovana i Vii Duana, kojom
prilikom je Duan zadobio lake, a njegova supruga teke tj. povrede. Obrada je u toku.
U Vukovaru izvrena provala u prodavnicu Fruka Gora, vl. Stanii ora, odakle je
odneena razna roba (alkoholna pia, cigarete, praak za ve i sl.). Izvren uviaj, obrada u
toku.
U toku novogodinjih praznika, izvrena provala u trgovaku radnju Dva lovca u Sotinu,
odakle je odneeno raznog alkoholnog pia, sokova i dr. Izvren uviaj, obrada u toku.
Ivani Vladimir iz Hajtia, SO Glina, prijavio krau akumulatora sa osobnog vozila marke
Z 128,23 izvren uviaj. Obrada u toku.
Kukolaa Milan iz Gline prijavio je provalu u kuu, vl. Martinovi Stanka, koji ivi u
Petrinji. Izvren uviaj.
Radnici OM Bilje zatekli u krai milicionara Darabo eljka, da krade 300 komada
crijepa. O svemu je upoznat rukovodilac SM Darda. Operativni rad u toku.
OSTALI DOGAAJI:
Mjetani zaseoka Turi Polaa, zapazili su na padinama planine Kozjak nepoznato lice
u vojnikoj uniformi, koje se raspitivalo o selu i trailo prenoite i kada su mu ponudili,
isto je pobjeglo. Organizirana je istraga terena, pa je lice pronaeno i privedeno u SUP
Knin, te je ustanovljeno da se radi o duevnom bolesniku Uzelac Nedeljku, r. 1969. g. u
Vrhovinama. Isti je smjeten u MC Knin radi ljeenja.
SAOBRAAJ:
Za protekla 24 asa, na podruju RSK desile su se 3 saobraajne nezgode i to u Vukovaru,
gdje su Dobri Dragan iz Tenja i Dobri Ratko iz Borova, vozai bicikla, zadobili tee
tjelesne povrede.
ZADRANA LICA:
Dereta Marko iz Knina SUP Knin radi krim. obrade
Bokovi Mihajlo iz Beograda SUP Knin radi krim. obrade
DEURNI
Jovan Rauo
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 19.

U izvorniku je oito dolo do pogreke, budui da je uvidom u spis razvidno kako isti prikazuje sigurnosnu
situaciju u RSK tijekom 3., odnosno 4. sijenja 1994. godine.
23
Misli se na osobno vozilo tipa Zastava 128.
22

46

1994., sijeanj 4.
Knin
Izvjee o radu Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK u
1993. godini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo za ekonomske odnose,
privredni razvoj i industriju
Knin, 04. 01. 1994. godine
IZVJETAJ
o radu Ministarstva za ekonomske odnose, privredni
razvoj i industriju u 1993. godini
Na osnovu lana 43. i 44. Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u
Ministarstvu za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju (preieni tekst, jun 1993.
godine), zadaci i poslovi iz djelokruga Ministarstva obavljaju se prema godinjem programu
rada kojeg donosi ministar.
Na osnovu ovog programa, rukovodioci organizacionih jedinica Ministarstva sastavljaju
operativne planove rada sa definisanim zadacima i rokovima za njihovo provoenje, a isti se
izrauju za svaki kvartal.
U nastavku iznosim realizaciju najavljenih aktivnosti utvrenih Programom rada
Ministarstva za 1993. godinu, kao i ogranienja radi kojih neke od zapoetih aktivnosti nisu
dovedene do kraja.
1. Organizacijsko kadrovska pitanja
izvrene su izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji Ministarstva.
Organizacionim rjeenjima, te rasporedom organizacionih jedinica omogueno je pokrivanje
cjelokupne teritorije RSK svim aktivnostima Ministarstva.
Kadrovsko ekipiranje Ministarstva izvreno je djelomino. Popuna kadrovima vrena je u
skladu s Terminskim planom popunjavanja, a u zavisnosti od objektivno utvrenih potreba,
uz napomenu da do dijela visokostrunog kadra Ministarstvo nije uspjelo doi unato
objavljenim oglasima, zbog slabe materijalne stimulacije.
osigurane su odgovarajue materijalne pretpostavke za rad Ministarstva u svim
organizacijskim jedinicama (poslovni prostor u Kninu u Petrinji, te minimum neophodnih
osnovnih sredstava i inventara).
2. Realizacija zadataka po podrujima rada Ministarstva
2.1. Privredni sistem i svojinski odnosi
U cilju stvaranja zakonodavnih pretpostavki za funkcionisanje privrednog sistema RSK,
u 1993. godini Ekonomski savjet Ministarstva izradio je nacrte zakona i u saradnji s
Privrednom komorom RSK organizirao javnu raspravu o istima u Republici, nakon ega je
Skuptina RSK ovaj paket zakona donijela na sjednici 28. 10. 1993. godine, i to:
Zakon o preduzeima,
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzeima,
Zakon o zadrugama,
Zakon o davanju u zakup preduzea ili dijelova preduzea u dravnoj svojini,
47

Zakon o informacijskom sistemu Republike Srpske Krajine,


Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o linom radu,
Zakon o koncesijama.
Takoer izraeni su nacrti zakona i dati u proceduru:
nacrt Zakona o transformaciji svojine,
nacrt Zakona o denacionalizaciji.
Pored navedenih aktivnosti u podruju zakonske regulative, realizirani su i ostali zadaci
od kojih spominjem samo najbitnije:
praenje provoenja Odluke o podravljenju
a) imenovanja upravnih odbora preduzea od republikog i oblasnog znaaja,
b) praenje rada upravnih odbora uz aktivno uee i strunu pomo,
izrada Programa ekonomskog opstanka i oporavka privrede RSK, s posebnim osvrtom na
anti inflacioni program,
izraen je i ponuen Vladi Program mjera na oivljavanju industrijske proizvodnje RSK,
ostvarena je saradnja i stalni kontakt s preduzeima i optinskim rukovodstvima vezano za
problematiku poslovanja industrijskih preduzea,
izraen je i dostavljen Vladi Nacrt ekonomske politike u 1994. god.
2. 2. Podruje privrednog razvoja
Svim izvrnim savjetima optina poetkom maja 1993. godine Ministarstvo je dostavilo
dopise sa tezama i odgovarajuom metodologijom za izradu razvojnog koncepta optine,
kojem je poslu trebalo pristupiti odmah. Razvojni koncepti optina bili bi dobra polazna
osnova za izradu razvojnog koncepta oblasti, odnosno Republike u cjelini i modeliranje
njenog privrednog sistema.
Na alost, do danas razvojni koncept osim optine Donji Lapac nije izradila niti jedna
druga optina (odnosno nije dostavila o tom povratnu informaciju).
Vezano za realizaciju zadatka iz nadlenosti Ministarstva, treba napomenuti da je vei
stepen saradnje ostvaren direktnim kontaktom sa preduzeima nego li sa sekretarijatima za
privredu optina, od kojih neki nisu pokazali niti minimum interesa za saradnju.
Prikupljanje i obrada (bilansiranje) podataka iz planova proizvodnje industrijskih
preduzea za 1993. godinu (mjeseno i kvartalno) za preduzea u dravnoj svojini, te
praenje realizacije istih i to:
a) podaci o asortimanu, koliini i vrijednosti proizvodnje,
b) bilans energetskih potreba (dostavljan je redovno nadlenom Ministarstvu),
c) potrebe za kadrovima (preduzea su izradila ratne sistematizacije sa neophodnim
brojem izvrilaca, ali je popuna ila dosta teko zbog angaovanosti najveeg broja muke
radne snage u ratnim jedinicama. S tim u vezi Ministarstvo je trailo rjeenja u saradnji s
Ministarstvom za odbranu i Vladom),
d) potrebe za financijskim sredstvima (preduzea su u svojim planovima proizvodnje
iskazivala potrebu za financijskim sredstvima za tekue obrtne potrebe, odnosno za
oivljavanje proizvodnje, a Ministarstvo je iste redovno bilansiralo i izradilo za svaki kvartal
plan raspodjele sredstava iz primarne emisije koji je upuen Vladi).
Vezano za spomenuti Program oivljavanja industrijske proizvodnje kojeg je ovo
Ministarstvo izradilo u julu 1993. godine, snimljena je cjelokupna problematika u oblasti
industrijske proizvodnje, utvreni bilansi potreba kao i ograniavajui faktori, te je na Vladi
inicirana tematska sjednica vezana za ovu aktivnost.
48

Tematska sjednica Vlade odrana je 18. 08. 1993. godine i tek nakon toga plasirana su
prva sredstva iz primarne emisije za oivljavanje industrijske proizvodnje, ali nedovoljna za
vee i kvalitetnije pomake.
Vezano za podruje investicija, a polazei od obima i uslova u kojima se ova aktivnost
odvija, Ministarstvo je izradilo, a Vlada donijela u maju 1993. godine Metodologiju za
izradu i ocjenu efikasnosti investicionih programa u RSK.
Koncem oktobra 1993. godine, Ministarstvu za industriju Republike Srbije ovo je
Ministarstvo ponudilo program poslovne saradnje industrijskih preduzea RSK i Republike
Srbije za konkretna preduzea (uglavnom republikog znaaja), gdje oekujemo pomo i
saradnju.
Dobra saradnja ostvarena je i sa naunim institucijama, institutima i preduzeima
van RSK (Ekonomski fakultet Banja Luka, Ekonomski institut Beograd, CIP Beograd,24
Simpo Vranje, itd.), a sve u cilju povezivanja kako na podruju nauke tako i privrednog
razvoja.
2. 3. Podruje informatike
Resor za informatiku imao je zadatak da u okviru Ministarstva za ekonomske odnose,
privredni razvoj i industriju radi na razvoju informatike djelatnosti, s ciljem da osigura
preduslove za organizirano djelovanje i praenje dugorone razvojne politike drave. S tim
ciljem osmiljena je strategija razvoja informatike u RSK i naznaeni su osnovni pravci
kojima se treba kretati polazei pri tome od uslova u kojima ivimo.
U tom smislu odreeno je da do kraja 1995. godine projekat informacijskog sistema
RSK pone funkcionisati.
Strategijom razvoja informacijskog sistema drava odreeni su:
veliki sistemi (platni promet i financijska kontrola, bankarske organizacije, Privredna
komora RSK i statistika),
raunski centri nosioci razvoja informatike u RSK,
standardi podataka od zajednikog interesa drave,
mree elektronikih raunala u institucijama drave s ciljem da se informatiziraju organi
dravne uprave.
Za ostvarenje strategije razvoja informatike Vlada RSK je prihvatila:
Zakon o informacijskom sistemu Republike Srpske Krajine,
kontrolu nabave raunske opreme na prijedlog Ministarstva,
koncept idejnog projekta komunalnog informacijskog sistema,
prijedlog glavnog projekta razvoja informacijskog sistema Republike Srpske Krajine,
uvoenje i informatizaciju poslovanja u organima dravne uprave,
plan obrazovanja informatiara.
M. P.25

Ministar
Arbutina Neboja, [v.r.]

Izvornik, strojopis, irilica


HR-HMDCDR, 4., kut. 36.

24
25

Saobraajni institut CIP Beograd.


Okrugli peat: RSK, Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Knin.

49

1994., sijeanj 5.
Knin
Izvjee o radu Ministarstva financija RSK u razdoblju od 1. travnja do 31. prosinca 1993.
godine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO FINANSIJA
Broj: 04 01 10 / 1 / 94
Knin, 5. 01. 1994.
IZVJETAJ
O RADU MINISTARSTVA FINANSIJA ZA PERIOD OD
1. 04. DO 31. 12. 1993.
Knin, januar 1994. godine
IZVJETAJ O RADU
MINISTARSTVA FINANSIJA
UVOD
Ministarstvo finansija kao organ dravne uprave obavlja poslove dravne uprave koji se
odnose na financijski sistem Republike Srpske Krajine, budet, sredstva solidarnosti, poreski
sistem i poresku politiku, sistem obezbeenja sredstava za finansiranje drutvenih djelatnosti
i socijalno osiguranje, bankarski sistem, sistem osiguranja imovine i lica, svojinsko pravne
i druge stvarno pravne odnose na nepokretnostima, reim i promet nepokretnosti i druge
poslove odreene zakonom. Pregled organizacije i djelokrug rada Ministarstva i sa kojim
se sve problemima susree ovo Ministarstvo iznijet emo u nastavku teksta ovog izvjetaja.
I. Organizacija i djelokrug rada Ministarstva finansija
Pravilnikom o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu
finansija utvrene su organizacione jedinice i njihov djelokrug, nain rukovoenja
organizacionim jedinicama, ukupan broj radnih mjesta s nazivom i opisom poslova za svako
radno mjesto.
U Ministarstvu su obrazovane osnovne organizacione jedinice resori i to:
1. Resor za privredno finansijski sistem,
2. Resor za poreski sistem,
3. Resor za budet i finansiranje javnih rashoda i prihoda,
4. Resor za imovinsko pravne poslove.
U Resoru za budet i finansiranje javnih rashoda i prihoda obrazovana su dva odjeljenja
kao nii organizacioni oblik i to:
a) Odjeljenje za bilanse javnih rashoda i prihoda,
b) Odjeljenje za izvrenje rashoda budeta Republike. Kao posebna organizacija
obrazovan je Sekretarijat Ministarstva.
to se tie funkcionisanja pojedinih resora, sem Resora za imovinsko pravne poslove
moemo istai da su ostali u potpunosti zaokruili pravnu regulativu iz oblasti koju pokrivaju.
Resor za imovinsko pravne poslove na alost do danas nije profunkcionisao iz sljedeih
razloga.
50

Kako se radi o vrlo sloenim poslovima koje mogu da rjeavaju dipl. pravnici sa velikim
iskustvom iskljuivo u toj struci, nismo bili u mogunosti da obezbjedimo takve kadrove i
pored nae upornosti, jer na oglas kojega smo raspisali za 15 slobodnih radnih mjesta nismo
imali adekvatan odaziv kadrova.
Smatrali smo da Ministarstvo za pravosue i upravu ima najvei broj pravnih kadrova
strunih za ove poslove da ih moe kvalitetno rjeavati, pa smo zato vrili pregovore sa
Ministarstvom pravosua da se poslovi iz imovinsko pravnog resora sistematiziraju u okviru
njihovog Ministarstva, gdje smo u kontaktima sa njima imali odreena razumijevanja, ali do
danas ovaj posao nije zavren. To ujedno predstavlja prioritetni zadatak ovog Ministarstva,
obzirom da svakodnevno stie pota iz ove oblasti, ali zbog nepopunjenosti kadrovima ovog
resora nismo u mogunosti isto rjeavati.
II. Kadrovska problematika, te tehnika i ostala opremljenost Ministarstva
Za obavljanje poslova iz oblasti koju pokriva u Ministarstvu finansija su sistematizirana
ukupno 32 radna mjesta, od kojih 25 neposrednih izvrilaca i 6 pored ministra su postavljena
lica.
Veliki problem nam predstavlja nedostatak strunih kadrova u svim resorima. Za
ilustraciju navodimo slijedee:
u Sekretarijatu Ministarstva od sistematiziranih 4 popunjena su 2 radna mjesta,
u Resoru za privredno finansijski sistem od sistematiziranih 8 popunjena su 3 radna
mjesta,
u Resoru za poreski sistem od sistematiziranih 7 popunjeno je 1 radno mjesto,
u Resoru za budet i finansiranje javnih rashoda i prihoda od sistematiziranih 9
popunjeno je 6 radnih mjesta,
u Resoru za imovinsko pravne poslove nije popunjeno nijedno radno mjesto.
Pored nedostatka kadrova veliki problem predstavlja nedostatak adekvatnog prostora
za rad, jer obezbeenje prostora uslovljava i dolazak novih kadrova. Za napomenuti je da
Ministarstvo finansija raspolae sa 4 kancelarije, a za normalno funkcionisanje istom je
potrebno obezbjediti 12 kancelarija s obzirom na strukturu i broj izvrilaca, na to smo u
vie navrata ukazivali. Nemogue je da u jednoj prostoriji radi ak 5 radnika i to: (zamjenik
ministra, pom. ministra, sekretar Ministarstva). Da REZIMIRAMO:
Po naoj ocjeni postojei republiki aparat u cjelini nema potrebnu strunost, popunjenost
i materijalno obezbjeenje za provedbu seriozne politike.
III. Izvreni poslovi i radni zadaci
Ve smo u prethodnom tekstu naveli da i pored mnogih nedostataka ovo Ministarstvo je
uradilo kompletne zakonske propise i provedbene akte iz oblasti fiskalne politike.
Navodimo najznaajnije doneene akte:
iz oblasti privredno finansijskog sistema:
Zakon o raunovodstvu,
Zakon o finansijskom poslovanju,
Uredbu o kontnom planu,
Uredbu o nomenklaturi sredstava za amortizaciju sa godinjim amortizacionim stopama
i nainu obrauna amortizacije, odnosno otpisa vrednosti nematerijalnih i materijalnih
ulaganja,
Pravilnik o nainu u rokovima vrenja popisa i usklaivanje knjigovodstvenog stanja sa
stvarnim stanjem,
51

Pravilnik o sadrini konta u kontnom planu,


Pravilnik o nainu revalorizacije i razgranienja rashoda finansiranja,
Zakon o igrama na sreu, koji zbog trajanja ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti
jo uvijek nije saivio.
Iz oblasti poreskog sistema:
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o javnim potrebama,
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o neposrednim porezima,
Zakon o stopama neposrednih poreza, pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda
teritorijalnim jedinicama,
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na promet,
Zakon o izmjeni i dopuni zakona o kontroli utvrivanja i naplati javnih prihoda,
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o administrativnim taksama i 4 uredbe o
usklaivanju visine administrativnih taksa,
Uredba sa zakonskom snagom o posebnim porezima koji se plaaju za vrijeme ratnog
stanja i neposredne ratne opasnosti,
Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli utvrivanja
i naplati javnih prihoda,
Dvije (2) uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o stopama
neposrednih poreza, pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda teritorijalnim jedinicama,
Uredba o obraunavanju i plaanju poreza na line dohotke,
Odluka o visini posebne takse koja se plaa pri izdavanju odobrenja za jednokratno
organiziranje prigodne lutrije tombole i ostale sline igre,
Odluka o visini posebne takse koje se plaa pri izdavanju odobrenja za otvaranje
igranica,
Odluka o visini posebne takse koja se plaa pri izdavanju odobrenja za prireivanje
igara na sreu i zabavnih igara,
Pravilnik o nainu obraunavanja i plaanja posebnog poreza na finansijske transakcije.
Iz oblasti budeta RSK:
Zakon o budetu RSK za 1993. godinu,
Odluka o privremenom finansiranju budeta za 1. 3. 94. godine,
Uredbe (3) sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o budetu za
1993.
i razne druge odluke koje je nametala ratna svakodnevica.
Veliki problem Ministarstva finansija predstavlja to mnogi od ovih akata nisu objavljeni
u Slubenom glasniku RSK, a ako su i objavljeni isto je ureeno sa nekoliko mjeseci
zakanjenja, tako da javnost nije upoznata sa tim propisima.
Na kraju da kaemo da sav na trud za oivljavanje monetarne i fiskalne strategije u
ovim uslovima imao je malo rezultata. Zbog blokade u provedbi zato se ne smatramo
odgovornim po vaeim zakonima, jer su precizno propisane obaveze i odgovornosti.
M. P.26
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 37.
26

Okrugli peat: RSK, Ministarstvo finansija, Knin.

52

MINISTAR FINANSIJA
Vojin Peuraa, dipl. ecc. [v.r.]

1994., sijeanj 7.
Korenica
Izvjee SUP-a Korenica MUP-u RSK u Kninu o okolnostima nesretnog sluaja pogibije i
ranjavanja pripadnika SVK i dragovoljaca iz RS u mjestu Poitelj nedaleko Graaca
RSK MUP
SUP Korenica
broj: 08 02 / 1 3 / 94.
Korenica, 07. 01. 1994. godine
MUP-a RSK Knin

ifrovano dx

U cijelosti vam prenosimo depeu od SJB Graac broj: 08 02 1 / 2 08 / 94. od 05.


01. 1994. godine.
RSK MUP M. P.27
SUP Korenica
SJB Graac
broj: 08 02 1 / 2 08 / 94.
Graac, 05. 01. 1994. godine
MUP-a RSK Knin
SUP Korenica
Dana 05. 01. 1994. godine oko 12,00 asova u mjestu Poitelj, SO Graac, na borbenom
poloaju Krovije smrtno su stradali Radmilo Sretko i Duki Vlade, dok je Srebro Milo
lake povreen, a Mareta Nikola tee povreen. Radmilo Sretko, Srebro Milo i Mareta
Nikola su pripadnici jedinice iz Glamoa koja se nalazi u mjestu Poitelj.
Do stradanja je dolo usljed nestrunog rukovanja sa topom tipa bst bo 82 mm,
kojom prilikom je iz istog ispaljena jedna granata, a napred navedeni su stradali od barutnih
gasova poto su se u momentu ispalenja granate nalazili iza topa.
Tijela poginulih Dukia i Radmila nalaze se u Domu zdravlja Graac koja e nakon
izvrenog doktorskog pregleda preuzeti vojni organi radi sahrane.
Povreeni Mareta Nikola i Srebro Milo nalaze se u MC Knin na oporavku.
Na licu mjesta izvren uviaj od strane istranog suca Optinskog suda u Graacu Milju
Olivera i radnika SJB Graac.
U vezi sa navedenim dogaajem podnijet e se odgovarajua pismena Okrunom javnom
tuilatvu Knin.
Naelnik:
Drago Veselinovi
Sekretar: M. P.28
Marko Veselinovi
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 6.
27
28

Prijemni peat: RSK, MUP, Knin, broj: 08-98-1/94., primljeno 10. 1. 1994.
Prijemni peat: RSK, SUP Korenica, primljeno 7. 1. 1994.

53

1994., sijeanj 7.
Knin
Izvjee Deurne slube Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o zbivanjima na teritoriju
RSK u razdoblju od 6. do 7. sijenja 1994.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MUP UJB DE. SLUBA
Knin, 07. 01. 1994.
BILTEN
DNEVNIH ZBIVANJA ZA 06./07. 12. 1994.29
KRIVINA DJELA:
Nou 5. / 6. 1. u B. Vrhu30, SO B. Manastir31, izvrena kraa 10 kokoiju, vl. Opanar
Milana. Krau izvrili Petrovi Zlatko i Todorovi Dalibor, koji su zateeni, te su kokoi
vratili, a protiv istih e biti podneena kriv. prijava.
Dana 6. 1. u B. Manastiru, po NN izvrena provala u prostorije Centra za socijalni rad,
otuena 4 televizora i 4 grijalice. Uviaj izvren, krim. obrada u toku.
Dana 6. 1. u mjestu Bapska, SO Vukovar, po NN poiniocu izvrena kraa 4 toka sa put.
vozila, 3 svinje, bure rakije, vl. Karlovi Ane.
Krim. obrada u toku.
Dana 6. 1. u Vukovaru, po NN poiniocu izvrena kraa prednjeg vjetrobranskog stakla
sa put. vozila, vl. VRS. Obrada u toku.
Dana 6. 1. Popovi Nada iz Vukovara prijavila krau put. vozila Golf reg. oznake VU
92 42, po NN poiniocu. Zaprimljena kriv. prijava
Dana 6. 1. u Borovu Naselju, SO Vukovar, po NN poiniocu izvrena provala u
prodavaonicu Auto Baka, otueno razne robe, vrijednosti oko 2.000 DEM. Uviaj
izvren, krim. obrada u toku.
Nou 6./7. 1. oko 22,00 . u Kovaiu (zaseok Kotarai), dolo je do ranjavanja u glavu
Matija Radomira iz Strmice, pripadnik rezervnog sastava milicije SUP-a Knin, koji se
kretao put. vozilom Z 12532, reg. oznake KNN 26 17, pored grupe ljudi koji su
bili uz Badnjak, iz grupe je pucano iz AP, gdje istog metak pogaa u glavu, te dolazi do
prevrtanja vozila. Isti je zadobio teke tj.33 povrede, opasne po ivot, te prebaen u MC
Knin. Zbog osnovane sumnje da je to djelo poinio Zeevi piro, r. 1958. g., isti je lien
slobode i priveden u SUP Knin. Uviaj e biti izvren ujutro.
OSTALI DOGAAJI:
Nou 6. / 7. 1. u mjestu Paviima kod evrska, oko 21,40 . pronaen mrtav Miloevi
Zoran, r. 1967. g., koji je izvrio samoubistvo eksplozivnom napravom. Uviaj e biti
naknadno izvren.
U izvorniku je oito dolo do pogreke, budui da je uvidom u spis razvidno kako isti prikazuje sigurnosnu
situaciju u RSK tijekom 6., odnosno 7. sijenja 1994. godine.
30
Branjin Vrh.
31
Beli Manastir.
32
Misli se na vozilo tipa Zastava 125.
33
Tjelesne.
29

54

Nou 5. / 6. 1. u Dom zdravlja u Belom Manastiru, dovezen Jaka elimir, r. 1972. g., koji
se sam ranio iz AP. Uviaj e biti naknadno izvren.
PREK. DJELA34:
Nije bilo.SAOBRAAJ:
Na podruju RSK, u toku 24 asa, desile su se 2 saobr. nezgode, i to SUP Korenica i
Vukovar. Manja mater. teta.
ZADRANA LICA:
Zeevi piro iz Knina SUP Knin radi krim. Obrade.
DEURNI
ore Bjelini
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 19.

10

1994., sijeanj 11.


Knin
Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martia kojim se pripadnicima srpske
zajednice u kanadskom gradu Torontu izraava zahvalnost za trud uloen u prikupljanje i
dostavu medicinskih lijekova u RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KABINET MINISTRA
Broj: 08 / 1 7 125 1 / 94.
Knin, 11. 01. 1994. god.
Draga brao Srbi, iz Toronta!
Primili smo vau poiljku vrijednih i neophodnih lijekova, koje nam je predao gospodin
Boro Mirkovi. Prijatno smo iznenaeni vaom panjom i brigom za nas ovdje, koji se ve
treu godinu grevito borimo za slobodu srpskog naroda i jedinstvenu srpsku dravu na
etnikom srpskom prostoru.
Najtoplije se zahvaljujem, u ime svih onih koji e lijekove koristiti, osoblja Oblasne
bolnice Sveti Sava Knin, kojima emo ih ustupiti, kao i u svoje lino ime, na pomoi koju
ste nam pruili.
Posebno se zahvaljujem uvaenom i cjenjenom dr. Drobac Mii, dr. Vlaovi Branislavu
i dr. Vasiu, za koje nam je reeno da su od samog poetka dali najvei doprinos i iskazali
najveu brigu za nau patnju i tekoe.
Moemo vam obeati da emo do kraja istrajati i u to skorijem vremenu stvoriti snanu,
jedinstvenu srpsku dravu na srpskom etnikom prostoru.
34

Prekrajna djela.

55

Primite izraze naeg dubokog potovanja.


MINISTAR
Milan Marti, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6014.

11

1994., sijeanj 11.


Knin
Izvjee o radu Ministarstva za zdravlje i zdravstveno osiguranje RSK u 1993. godini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
M I N I S T A R S T V O ZA Z D R A V L J E
M. P.35
Broj: 11 / 94
Knin, 11. januar 1994. g.
IZVJETAJ
O RADU MINISTARSTVA ZA ZDRAVLJE ZA PERIOD
od 01. 01. do 31. 12. 1993. g.
Ministarstvo zdravlja je Planom rada za 1993. g. prihvaenim od strane Vlade RSK
utvrdilo radne zadatke za razdoblje od 01. 01. 1993. do 31. 12. 1993. g.
I pored brojnih problema objektivne prirode koje emo sabrati u zakljuku ovog
izvjetaja, Ministarstvo zdravlja je tokom 1994. godine obavila slijedee zadatke:
izradilo konaan tekst Plana mree zdravstvenih ustanova kojeg je Vlada i usvojila i
time zaokruila proces uspostave mree zdravstvenih ustanova Republike Srpske Krajine,
u 1993. g. formirane su specijalizovane bolnice u Petrinji (psihijatrijska i grudna
bolnica),
biva ratna bolnica Petrova Gora formirana je u Vojniu kao Opta bolnica Sveti
Georgije Vojni,
u vie navrata izvren je obilazak zdravstvenih ustanova na teritoriji cijele RSK,
Ministarstvo je aktivno uestvovalo u organizaciji zdravstvene slube u izvanrednim
uslovima nastalim agresijom od 22. 01. 1993. godine. S tim u vezi Ministarstvo je
uspostavilo blii kontakt sa zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj i Republici Srbiji
i obezbedilo dovoljan broj medicinskog kadra,
nakon izbijanja rata uspostavljen je brz kontakt sa predstavnicima UNPROFOR-a i
uspostavljen je vazduni most za prevoz ranjenika iz Knina prema Banja Luci i Beogradu,
Ministarstvo je uspostavilo dobar kontakt sa meunarodnim i domaim humanitarnim
organizacijama i aktivno uestvovalo u usmjeravanju svih vrsta pomoi,
utvren je i najveim dijelom izvren Plan specijalizacija za 1993. g. za sve zdravstvene
ustanove na teritoriji RSK,
35

Prijemni peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin, broj: 06-5-28/94., primljeno 12. 1. 1994.

56

donesen je i na Skuptini potvren Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o


zdravstvenoj zatiti,
u junu 1993. g. na tematskoj sjednici Vlade podnesen je izvjetaj o stanju u zdravstvu
i predloen je paket od 18 mjera za poboljanje situacije u zdravstvu. Ove predloene mjere
Vlada RSK je prihvatila kao mjere Vlade,
formirana je komisija za polaganje strunih ispita koja je i radila u nekoliko seansi,
izvrena kontrola poslovanja zdravstvenih ustanova iji je osniva Vlada RSK,
doneen je Pravilnik o bliim uslovima za dobivanje naziva primarijus,
u saglasnosti sa Ministarstvom energetike doneena je bilansa snabdjevanja zdravstvenih
ustanova gorivom za potrebe prevoza i grijanja. Na alost u najveem broju sluajeva zbog
objektivnih razloga nije se radilo po ovim bilansama,
Ministarstvo je uestvovalo sa jednim strunim referatom na I. kongresu domova
zdravlja SRJ, kojom prilikom je organizovan i sastanak predstavnika Ministarstava zdravlja
Republike Srbije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Na istom sastanku na nivou
ministara dogovoreni su zajedniki stavovi u pogledu jedinstvenog zdravstvenog sistema,
mrea zdravstvenih ustanova i snabdijevanja,
republiki inspektor za lijekove je obiao sve republike zdravstvene i apotekarske
ustanove i podnio izvjetaj po regijama. S tim u vezi poduzete su odgovarajue mjere za
poboljanje stanja u vezi sa lijekovima,
republiki sanitarni inspektor za vode i sisteme vodosnabdijevanja izvrio je kompletan
pregled vodnih objekata u itavoj RSK i podnio detaljni izvjetaj. S tim u vezi doneena
su rjeenja i upute kao i nareenja nadlenim komunalnim vlastima u vezi snabdjevanja
pitkom vodom,
tokom 1993. g. Ministarstvo je koordiniralo poduzimanje mjera protiv dvije epidemije
hepatitisa na Kordunu i u Sjevernoj Dalmaciji. Uz velike tekoe obe epidemije su pod
kontrolom,
u septembru 1993. g. organizovan je sastanak direktora svih zdravstvenih ustanova i
apotekarskih ustanova RSK u Topuskom sa temom: Stanje u zdravstvu RSK sa pregledom
mjera. Po ocjeni Ministarstva sastanak je uspio i doneseni su vrijedni zakljuci,
u novembru 1993. g. odran je sastanak na nivou ministarstava RSK, Republike Srbije
i Autonomne Pokrajine Vojvodine u vezi kadrova i kadrovske pomoi naroito u vezi sa
ljekarima opte prakse. Zbog vremenskih neprilika i drugih tehnikih okolnosti realizacija
ovog dogovora je odgoena,
tokom 1993. g. Ministarstvo se je i kadrovski proirilo imenovanjem jo 2 pomonika
ministra. Zahvaljujui tome prikupljeni su i izvjetaji iz svih zdravstvenih ustanova kojih u
naoj Republici ima 26, u kojim izvjetajima su podneseni svi relevantni podaci o kadru,
prostoru i opremi to predstavlja solidnu osnovu za daljnji koordinirani rad Ministarstva.
ZAKLJUAK
Po naem miljenju na ukupan rad zdravstva u RSK utjecali su:
ratno stanje i energetska kriza,
ekonomska blokada,
nerjeen status izbjeglica i drugih lica ije zdravstveno osiguranje zavisi od budeta.
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 27.
57

12

1994., sijeanj 11.


Knin
Obavijest Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK predsjedniku Vlade RSK o detaljima
posjete amerike delegacije, na elu sa stalnom ambasadoricom SAD-a pri UN-u Madeleine
Albright, lokalitetu Ovara kod Vukovara i njezinom susretu s predsjednikom RSK
Goranom Hadiem i suradnicima u Borovu Naselju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA M. P.36
RESOR DRAVNE BEZBJEDNOSTI
Broj: 08 / 2 10 / 94.
Knin, 11. 01. 1994.
PREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

KNIN
Dana 6. 01. 1994. godine, RSK su posjetili stalni ambasador SAD pri UN gospoa Merlin37
Albright, ameriki ambasador u RH Piter38 Galbraith, asistent dravnog sekretara za ljudska
i humanitarna pitanja SAD Smatuch39 i jo osmero lanova delegacije kao i njihova pratnja.
U delegaciji su jo bili:
Elaine Shocas
David Schlfler
James Rubin
Thlophilius Rose
Laura Bovman40
Daum Levis
Rick Boltzaple
Thomas Grej41
Amerika delegacija je 06. 01. 1994. godine doletela helikopterom u Erdut, u jutarnjim
satima, odakle su vozilima produili na farmu Ovara nedaleko od Vukovara.
Na Ovari je amerika delegacija traila i ispitivala postojanje masovne grobnice u koju su,
prema njihovim navodima, zakopani pobijeni Hrvati iz Vukovara i okoline za vrijeme ratnih
dejstava 1991. godine. Na Ovari je amerika delegacija kontaktirala sa predstavnicima
UN. Ambasadorica Albright je sa sobom ponjela dvije ljudske lubanje, iskopane na farmi,
koje je dobila od pripadnika UN prisutnih na farmi Ovara od ranije.
Nakon posjete Ovari amerika delegacija je u Radnikom domu u Borovu Naselju
odrala sastanak i razgovor s delegacijom RSK. Delegaciju RSK su inili predsjednik RSK
Goran Hadi, Milan Ili i Boidar Petrovi. Sastanak je trajao oko 1 as, a amerika
delegacija je u razgovoru inzistirala na ispitivanju mogunosti zajednikog suivota Hrvata
Prijemni peat: RSK, Vlada RSK, Knin, broj: 05-5-70/94., primljeno 17. 1. 1994.
Madeleine.
38
Peter.
39
Prireivai nisu utvrdili ime.
40
Bowman.
41
Grey.
36

37

58

i Srba na podruju RSK, kao i mogunost povratka Hrvata u Slavoniju, Baranju i zapadni
Srem. Naroito je ameriki ambasador u RH Piter Galbraith traio od predsjednika RSK
Hadia odrjeit odgovor da ili ne da se iseljeni i protjerani Hrvati mogu vratiti u
RSK. Predsjednik Hadi je odgovorio ambasadoru Galbraithu da nema nikakvih zapreka
da se oni Hrvati koji se nisu ogreili o Ustav i zakone RSK, vrate u RSK, potujui vaeu
proceduru.
Nakon zavrenog razgovora, amerika delegacija je oko 14 asova iz Erduta helikopterom
napustila RSK istog dana
M. P.42 N A E L N I K
Draa Aco, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 30.

13

1994., sijeanj 13.


Slunj
Izvjee o radu SJB Slunj u 1993. godini


REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA VOJNI
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ
Broj: 08 03 / 1 2 2 str. pov. 2 / 1994.
Slunj, 13. 01. 1994. godine.SEKRETARIJATU UNUTRANJIH POSLOVA
VOJNI
PREDMET: Godinji izvjetaj,
dostavlja se.UVOD
Podruje optine koje pokriva SJB Slunj veliine je 1100 km, sa istone strane granii
sa teritorijom koja je pod kontrolom muslimanskih snaga, dok je sa zapadne strane teritorij
koji kontroliu ustake snage.
U toku 1993. godine radnici SJB Slunj pored poslova iz nadlenosti organa unutranjih
poslova bili su angairani i na benkovakom ratitu prilikom agresije ustakih snaga na
Republiku Srpsku Krajinu.
OPERATIVNO PREVENTIVNA DJELATNOST
Sluba u Stanici javne bezbjednosti Slunj organizirana je sektorskim nainom rada.
Podruje optine podijeljeno je na 6 sektora, a sluba se vri povremenim obilascima, a
Okrugli peat: RSK, MUP, Knin.

42

59

sektor Slunj je sektor I. kategorije koji je podijeljen na dva pozornika rajona i pokriven je
stalno. Voe sektora su struni radnici sa duim radnim iskustvom u organima unutranjih
poslova. Sluba se vri u 8 sati automobilom i pjeice kao i kombinirano.
/ Vidi tabelu broj 1 i 2 /.
KONTROLNA DJELATNOST
Kontrolna djelatnost provodi se svakodnevno, a ponekad i vie puta dnevno radi
specifinosti zadataka koje patrole obavljaju.
Prilikom kontrole radnici su u veini sluajeva slubu vrili ispravno, dok u manjem
broju primjeeni su manji propusti na koje im je ukazano, a isti propusti nisu se ponavljali.
Prilikom kontrole radnicima su pruene strune pomoi od strane rukovodioca gdje su im
dana uputstva za pravilan rad. / Vidi tabelu broj 2 /.
ZAKONITOST U RADU, PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE,
UPOTREBA VATRENOG ORUJA
U vremenskom periodu 1993. godine u SJB Slunj nije bilo niti jednog sluaja primjene
sredstava prinude, a niti upotrebe vatrenog oruja od strane ovlatenih slubenih lica
aktivnog, a tako niti rezervnog sastava milicije.
NAPAD NA OVLATENA SLUBENA LICA
Napad na ovlatena slubena lica u 1993. godini evidentiran je jedan sluaj na patrolu
koja je obilazila sektor uz neposrednu blizinu granice kod mjesta Bogovolja. Patrola je dana
31. 08. 1993. godine oko 19,30 sati kontrolisala zaustavljeno vozilo Jugo 45 reg. broja
VN 34 22 koje je iza sebe imalo laku prikolicu u kojoj su se nalazile 2 bave po 200 litara
nafte namjenjene za prodaju muslimanima. Patrola je pokuala izvriti operativnu radnju,
ali je jedan od prisutnih repetirao vatreno oruje, pukomitraljez cal. 7, 62 mm uperio
u patrolu i zahtijevao da se patrola udalji sa lica mjesta kako bi navedenu naftu prodali
muslimanima u Cazinsku krajinu. Operativnim radom dolo se do saznanja poinioca gdje
je ova SJB podnijela krivinu prijavu OJT Vojni protiv dva izvrioca napada na ovlatena
sl. lica. / Vidi tabelu broj 4 /.
PRUANJE POMOI OVLATENIM SLUBENIM LICIMA
U vremenskom periodu 1993. godine u SJB Slunj nije evidentiran niti jedan sluaj
pruanja pomoi ovlatenim slubenim licima od strane graana, jer se zato nije ukazala
potreba.
ALBE GRAANA NA POSTUPAK OVLATENIH SLUBENIH LICA
U navedenom periodu nije bilo albi graana na rad i postupak ovlatenih slubenih lica.
POVREDA RADNE DISCIPLINE
U navedenom vremenskom razdoblju u 1993. godini povreda radne discipline bilo je
u jednom sluaju, gdje su uestvovali dva aktivna radnika milicije i dva rezervna radnika
milicije. Aktivni radnik milicije je dao mito patroli u kojoj se nalazio jedan aktivni radnik
milicije i dva rezervna radnika. Isti su primili mito i od drugih graana radi propusta
robe kroz punkt u Kordunskom Ljeskovcu, koja je poveena radi prodaje muslimanima u
Trakoj Rateli.
Protiv aktivnih ovlatenih lica vodi se disciplinski postupak radi povrede radne discipline,
dok su rezervni radnici otputeni iz slube i poslani na raspored u TO optine.
Protiv sve etvorice podneena je krivina prijava Optinskom javnom tuilatvu Vojni.
60

II. STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETA


Opte stanje
U toku 1993. godine na podruju SJB Slunj ukupno je evidentirano 138 krivinih djela,
a materijalna teta procjenjuje se na oko 347420 DM, to je u usporedbi sa 1992. godinom
smanjenje za 57 krivinih djela. Na takvo smanjenje broja krivinih djela najvie je utjecalo
gotovo masovno naputanje RSK od strane graana hrvatske nacionalnosti koji su dosta
esto bili objekti krivinih djela analizirajui podatke za 1992. godinu.
Po poznatom poiniocu u momentu izvrenja bilo je 25 krivinih djela i to uglavnom
nedozvoljene trgovine verca sa muslimanima iz zapadne Bosne, dok je po nepoznatom
poiniocu evidentirano 113 kriv. djela, a od toga je 56. kriv. djela naknadno otkriveno,
dok 57 nije otkriveno to u postocima iznosi 49% naknadne otkrivenosti, a u usporedbi
sa 1992. godinom postotak naknadne otkrivenosti smanjen je sa 63% na 49%. Na takvo
stanje dosta je utjecalo smanjenje broja operativnih radnika u SJB Slunj, nedovoljna
sektorska pokrivenost terena, kao ignoriranje zakona od strane poinilaca. Za istai je i
injenica da optina Slunj nema optinskog suca ve se krivine prijave dostavljaju OJT
Vojni i OJT Glina, to dosta utjee na operativnost i efikasnost izvrnih organa vlasti i
usporava izgradnju pravnog poretka u cjelini.
Od ukupnog broja 121 prijavljenog lica u 1993. godini, 113 su mukarci, a 8 su ene.
Vie od 50% poinilaca pripada starosnoj skupini od 25 35 godina starosti, a uglavnom
su to lica sa zavrenom osmogodinjom i srednjom kolom. Tri poinioca su recidivisti
povratnici koji su poinili u razliito vrijeme tri krivina djela razbojnitva i dva krivina
djela teke krae.
Praenjem stanja kriminaliteta uoeno je da se efikasnije i bre rjeavaju ona krivina
djela gdje se krim. obrada poduzima odmah po zaprimljenoj prijavi od graana.
Najugroeniju skupinu krivinih djela ine djela iz glave 14. KZ RSK, a to su krivina
djela protiv imovine. Od teih krivinih djela u grupaciji krivinih djela protiv ivota i tijela
ostvareno je smanjenje sa 31 krivinog djela u 1992. na 9 kriv. djela u 1993. godini.
MALOLJETNIKA DELIKVENCIJA
Uee maloljetnike delikvencije je zanemarivo, jer su prijavljena tri poinioca i to
dva maloljetnika za nedozvoljenu trgovinu koji su ispitivani uz prisutnost roditelja i jedan
maloljetnik za dva krivina djela teke krae provaljivanje, koji je obraivan uz prisutnost
socijalnog radnika, jer taj maloljetnik od ranije predstavlja socijalni problem i ima potekoe
u razvoju.
OPTI KRIMINALITET
Najugroeniju skupinu krivinih djela u 1993. godini sainjavaju kriv. djela protiv
imovine, gdje je od ukupno evidentiranih 138 kriv. djela 75 kriv. djela protiv imovine, a
slian je podatak za 1992. godinu, gdje je od 195 evidentiranih kriv. djela 93 bilo protiv
imovine.
Potrebno je istai da se dosta esto prilikom izvrenja kriv. djela pojavljuju uniformisana
naoruana lica o emu je nadlena vojna komanda pravovremeno obavijetena, ali nije
ostvarena saradnja na odgovarajuem nivou. Oteeni i saradnici koji bi mogli dati korisna
obavjetenja zaplaeni su takvim radnjama, kao i optom politikom i bezbednosnom
situacijom, te se jako teko dolazi do informacija. Nakon kratke bolesti krajem 1992. i
krajem 1993. godine preminula su dva operativna radnika inspektora sa dugogodinjim
iskustvom, dok je jedan napustio posao najvie zbog materijalne situacije, tako da SJB Slunj
nije kadrovski struno popunjena, to u narednom periodu treba predstavljati zadatak ne
61

samo SJB Slunj ve SUP-a Vojni i MUP-a Knin. Do sada je presudan faktor bio entuzijazam
operativnih radnika i njihovo samoodricanjem izvravanje zadataka, meutim treba se
osvrnuti na materijalni status radnika koji je u ovakvoj situaciji sveden na egzistencijalni
minimum. Normalno funkcioniranje slube, vraanje autoriteta i ugleda, kao i poveanje
postotka naknadne otkrivenosti moglo bi biti dovedeno u pitanje ako se u dogledno vrijeme
ne rijei nain financiranja slube i radnika.
U Beogradu je osnovana policijska akademija, to treba iskoristiti u strunom
osposobljavanju operativnih radnika, jer je porast organiziranog kriminala neminovan i
potrebno je stalno usavravanje i specijalizacija krim. tehniara, pirotehniara, operativnih
radnika iz oblasti opteg i privrednog kriminaliteta i dr.
KRIVINA DJELA PROTIV IMOVINE
U izvjetajnom periodu evidentirano je 75 krivinih djela, to iznosi preko 50% od
ukupnog broja evidentiranih kriv. djela u 1993. godini, dok je u 1992. godini od 195
evidentiranih na ovu vrstu kriv. djela prijavljeno 93. Materijalna teta procjenjuje se na oko
201120 njemakih maraka i to za drutvenu imovinu 24700 DM, a za privatnu imovinu
176420 DM. Za ovu vrstu kriv. djela ukupno je prijavljeno 55 poinilaca.
Od evidentiranih 75 kriv. djela u ovog grupaciji, 38 je naknadno otkriveno a 37 je ostalo
neotkriveno, a najugroenija su kriv. djela velike krae, gdje je evidentirano 45 kriv. djela
to predstavlja poveanje za 5 kriv. djela u odnosu na 1992. godinu. Takoer je indikativan
porast kriv. djela razbojnitva sa dva u 1992. godini na 13 u 1993. godini, ali je operativnim
radom 9 naknadno otkriveno. U otkrivanju poinilaca i pronalaenju predmeta ima
odreenih problema, jer situaciju oteava slaba komunikacijska povezanost sa susjednim
SJB i SUP-ovima. Takoer je bilo sluajeva prodaje otuenih predmeta muslimanima u
zapadnu Bosnu, to je za sada nemogue pronai i realizirati.
STRUKTURA KRIVINIH DJELA PROTIV IMOVINE
Naziv KD po KZ
RSK

Broj KD u
93. g.

kraa
teka kraa
razbojnitvo
oduzimanje vozila
oteenje
tue stvari
prevara
prikrivanje

12
45
13
1

Uinilac
Uinilac
poznat u mom. nepoz. u mom.
izvrenja
izvrenja

12

45

13

Nakn. otkriv.

5
21
9

45
48
75

100

1
1

1
1

100

KRIVINA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA


U odnosu na 1992. godinu kada je evidentirano 31 kriv. djelo protiv ivota i tela, u 1993.
je evidentirano 9 kriv. djela, a na takvo smanjenje najvie je utjecalo naputanje RSK od
strane graana hrvatske nacionalnosti. Naknadnim otkrivanjem otkrivena su i prijavljena 3
poinioca za 3 kriv. djela i to jedno ubistvo i dva kriv. djela teke tjelesne povrede. Od 6 kriv.
djela ubistava 5 je neotkriveno, dok je 1 naknadno otkriveno, a rtve su u 3 sluaja bili Srbi i
u 3 sluaja Hrvati. Sve rtve su ubijene vatrenim orujem sa manjeg odstojanja, a izvrenim
uviajem nisu pronaeni tragovi koji bi ukazivali na prethodno iivljavanje nad rtvom.
62

U suradnji sa SUP-om Vojni i SDB operativnim radom naknadno su otkrivena 4 kriv.


djela ubistava, odnosno terorizma koje su pripadnici ubaene DTG poinili i na okrutan
nain masakrirali 9 lica srpske nacionalnosti u toku 1992. godine.
Naziv KD po
KZ RSK
ubistvo
teka tj.
povreda

Broj KD
u 1993. g.
6

Uesnik poznat

NO

Uesnik
nepoznat
6

20%

66%

KRIVINA DJELA PROTIV DOSTOJANSTVA LINOSTI I MORALA


U izvjetajnom periodu evidentirano je 1 krivino djelo pokuaja silovanja koje je
operativnim radom naknadno otkriveno, a radilo se o pokuaju silovanja koje je poinio
pripadnik dobrovoljake jedinice nad jednom starijom enom. U tok 1992. godine
evidentirana su 2 kriv. djela silovanja, koja su takoer naknadno otkrivena.
Naziv KD
silovanje

Broj KD
1

Poznati

Nepoznati
1

NO
1

%
100

KRIVINA DJELA PROTIV OPTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE


Od ukupnog broja evidentirano je 16 kriv. djela izazivanja opte opasnosti i to 15
namjerno izazvanih paljevina i jedno postavljanje eksplozivne naprave pod vozilo koje je
koristio predsjednik SO Slunj. Naknadnim otkrivanjem otkrivena su dva kriv. djela, dok
je 14 ostalo neotkriveno, to je slab postotak otkrivenosti, oko 10%. Slian je podatak za
1992. godinu, kada je evidentirano 20 kriv. djela izazivanja opte opasnosti, 4 su naknadno
otkrivena a 16 je bilo neotkriveno.
Najei motiv za izvrenja kriv. djela je osveta prema imovini Hrvata koji su bili ukljueni
u oruanu pobunu protiv srpskog naroda RSK, a otkrivanje poinilaca kao i dokazivanje je
veoma oteano.
Namjerno postavljanje eksplozivne naprave pod vozilo SO Slunj imalo je odreene
politike konotacije i dolo je do uznemirenja, kako graana tako i lica zaposlenih u SO
Slunj, meutim prema do sada prikupljenim obavjetenjima postoji osnov sumnje da je to
uradilo lice koje je u vreme izvrenja bilo bitno smanjeno uraunljivo zbog opteg revolta
prema funkcioniranju organa optinske vlasti, bez ikakve politike ili stranake iskljuivosti
i opredeljenosti.
OSTALA KRIVINA DJELA OPTEG KRIMINALITETA
Evidentirano je 1 kriv. djelo oduzimanja vozila na tetu UNPROFOR-a koje je drugog
dana pronaeno, ali poinilac jo nije otkriven, meutim grekom pripadnika civilne
policije43 klju je ostao u vozilu, a vrata otkljuana to je poinilac iskoristio.
Osim toga evidentirana su dva oteenja tue stvari koja su oba naknadno otkrivena,
jedna prevara i jedno prikrivanje, ali ova kriv. djela ne predstavljaju posebne probleme sa
bezbedonosnog aspekta.

Misli se na Civilnu policiju UNPROFOR-a.

43

63

NEDOPUTENA TRGOVINA I ZLOUPOTREBA OPOJNIH DROGA


Krivina djela nedoputene trgovine i zloupotrebe opojnih droga u izvjetajnom
periodu nisu se pojavljivala, a osim toga operativni radnici za sada ne raspolau nikakvim
informacijama koje bi ukazivale na pojavu droge na podruju SJB Slunj.
KRIVINA DJELA PROTIV PRIVREDE
U izvjetajnom periodu evidentirana su i obraena 24 kriv. djela iz oblasti kriv. djela
protiv privrede i to 20 kriv. djela nedozvoljene trgovine, jedno kriv. djelo nesavjesnog rada u
slubi, 1 kriv. djelo primanja mita i dva kriv. djela davanja mita, to je pad u odnosu prema
podacima za 1992. godinu gdje je evidentirano 38 kriv. djela.
U toku 1993. godine poduzeto je vie raznih akcija na suzbijanju nedozvoljene trgovine sa
muslimanima iz zapadne Bosne, uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta oduzeta
je vea koliina robe, meutim najvei broj poinilaca je prekrajno prijavljen to je u ovoj
situaciji efikasniji i operativniji nain. Vrijednost oduzete robe gdje je pokrenut krivini
postupak procjenjuje se preko 60000 DM, a ukupno su prijavljena 23 lica. SJB Slunj
trenutno nema operativnog radnika struno osposobljenog za privredni kriminalitet, to
e u narednom periodu predstavljati problem i to je potrebno uzeti u obzir u programskoj
orijentaciji za 1994. godinu.
KRIVINA DJELA l. 62. do 90. KZ RSK
Prema pokazateljima za 1993. godinu nije bilo evidentiranih krivinih djela ugroavanja
sigurnosti ili nasilja nad graanima pripadnicima drugog naroda, narodnosti ili etnike
grupe, a takoer niti pojava iznuivanja iskaza, otmice, prinude i slino.
KRETANJE I BORAVAK STRANACA
SJB Slunj je novoformirana stanica koja za sada ne rjeava problematiku boravka stranaca,
jer izuzev pripadnika UNPROFOR-a na podruju SO Slunj ne borave strani dravljani.
U tri sluaja u prostorije SJB Slunj privedeni su pripadnici UNPROFOR-a koji su
fotografirali bez potrebnog odobrenja, te su im filmovi uz potvrdu oduzeti.
POTRANA DJELATNOST I POJAANI NADZOR
U toku 1993. godine nije bilo centralnih potraga, a raspisane su 2 lokalne potrage i to
jedna je istog dana uspjeno realizirana u saradnji sa SUP-om abac, dok je jedna lokalna
objava za vozilom UNPROFOR-a jo uvijek na snazi.
Pojaani nadzor
SJB Slunj za sada nema lica pod pojaanim centralnim i lokalnim nadzorom, a praenja
lica za koja smo operativno zainteresirani ostvaruje se preko voa teritorijalnih sektora i
saradnikom mreom.
KRIMINALISTIKO TEHNIKI POSLOVI
U toku 1993. godine radnici SJB Slunj izvrili su ukupno 57 uviaja, to iznosi 50%
u odnosu prema 113 kriv. djela zaprimljenih po nepoznatom poiniocu. Prilikom vrenja
uviaja, na licu mjesta u dva sluaja pronaeni su i fiksirani tragovi otisaka papilarnih linija
i poslani na vjetaenje u Odelenje krim. tehnike Banja Luka. Kod krvnih delikata u tri
navrata na licu mjesta pronaene su a(h)ure koje su za sada pohranjene u SJB Slunj.
U tri sluaja o dogaaju je putem telefona obavijeten istrani sudija OJT Vojni koji
nije izaao na lice mjesta, a takva meugradska udaljenost i nepovezanost stvara odreene
potekoe u radu. U jednom sluaju vrena je rekonstrukcija kriv. djela ubistva koje je
zahtijevao OJT Glina.
64

Iz oblasti krvnih delikata izvreno je 6 uviaja, iz oblasti imovinskih delikata 18, kod
saobraajnih nesrea 6 i kod poara i eksplozija 16 uviaja. Osim toga izvreno je 11 uviaja
kod ostalih dogaaja, kao to su samoubistva, samoranjavanja, saobraajne nesree sa
materijalnom tetom i drugi dogaaji.
Kronini nedostatak kriminalistiko tehnike opreme djelimino je rjeen putem
pomoi mjetana Kordunskog Ljeskovca i Kremena zaposlenih u Njemakoj, ali je prilikom
vrenja uviaja vidljiv nedostatak nesesera za uviaj, filmova, raznih prakova, etkica, folija
i drugo. U posljednje vrijeme razvijanje filmova i izrada fotografija takoer predstavlja
problem. Dvojica krim. tehniara za sada su sasvim dovoljno, meutim njihovo struno
usavravanje treba dalje nastaviti u veim centrima to takoer treba predstavljati zadatak za
1994. godinu.
PRIMJENA NEKIH ODREDBI ZKP-a
Osim krvnih delikata gdje se ostvaruje izvjesna saradnja sa javnim tuilatvom u Glini,
u drugim oblastima kriminaliteta nije ostvarena saradnja. U jednom sluaju i to za kriv.
djela nedozvoljene trgovine smo pismeno obavjeteni da se kriv. prijava odbacuje, a devize
oduzimaju, dok o ostalim podneenim kriv. prijavama nismo obavjeteni, niti su nam
naknadno upueni zahtjevi za prikupljanje obavjetenja u smislu l. 151. ZKP-a.
Izvreno je 15 pretraga stanova i drugih prostorija na temelju l. 210. st. 1. ZKP, ali uz
prisutnost svjedoka i sastavljanje zapisnika.
Ukupno su izdane 64 potvrde o privremenom oduzimanju predmeta na temelju l. 211.
st. 4., l. 151. i l. 154. ZKP vezano za podnoenje krivi. prijava i to sve bez naredbe
istranog sudije, jer se na takav nain najefikasnije mogu pronai predmeti i osigurati dokazi.
PROTIVDIVERZIONA ZATITA
SJB Slunj u svom formacijskom sastavu ima jedno odelenje koje djeluje pri SUP-u Vojni
po pozivu u sluaju ubacivanja DTG.
Odelenje do sada nije bilo angairano, a u sluaju potrebe bit e stavljeno u funkciju pod
jedinstvenom komandom komandira posebne jedinice milicije. Ta jedinica je u osnivanju i
ne raspolae savremenom protiv diverzantskom opremom.
ODNOS PREMA PRIPADNICIMA UNPROFOR-a
U toku 1993. godine nije bilo veih problema u odnosima prema pripadnicima
UNPROFOR-a, tako da se odnosi u cjelini mogu ocijeniti kao korektni.
U tri sluaja radnici SJB Slunj su intervenirali i u prostorije SJB Slunj priveli pripadnike
UNPROFOR-a zbog osnovane sumnje da su vrili fotografiranje zabranjenih zona i
objekata, kojom prilikom su im uz potvrdu oduzeti filmovi. Vojne institucije do sada nisu u
svim za fotografiranje zabranjenim zonama i objektima postavile potrebna upozorenja, to
stvara odreene probleme u radu.
Pripadnici civilne policije UNPROFOR-a prijavili su tri nestanka vozila otuenih od
strane nepoznatih lica, a operativnim radom dva vozila su pronaena i vraena, dok jedno
vozilo nije pronaeno i za njim je raspisana lokalna objava.
Prilikom vrenja uviaja kod teih kriv. djela obavezno se obavjetava civilna policija
UNPROFOR-a koja prisustvuje vrenju uviaja i tu je odnos veoma korektan.
Odreenih problema sa pripadnicima poljskog bataljona UNPROFOR-a u Slunju bilo
je iz razloga to su graanima bez odobrenja nadlenih organa omoguili telefoniranje u
inozemstvo, ali rjeavanje te problematike je u toku. Osim smrtnih i drugih hitnih sluajeva
za sada se telefoniranje od UNPROFORA zabranjuje.
65

JAVNI RED I MIR


U navedenom periodu stanje javnog reda i mira na podruju koje pokriva SJB Slunj je
zadovoljavajue.
Nije bilo naruavanja javnog reda i mira u veem obimu, ve se radi o svaama,
neovlatenom pucanju iz vatrenog oruja na javnim mjestima, a u manjoj mjeri o drskom
ponaanju.
Podneeno je u 1993. godini 103 prekrajne prijave i prijavljeno je 127 lica.
VRSTA PREKRAJA
drsko ponaanje
tua na javnom mjestu
neovlatena pucnjava
svaa i vika
prelazak ilegalni dravne granice
Zakon o linom radu

Broj prekraja
1
5
2
8
2
85

Broj prijavljenih lica


2
10
2
14
7
92

REGULIRANJE I KONTROLA SAOBRAAJA NA CESTAMA


Podruje saobraajnog sektora SJB Slunj prelaze magistralne ceste Zagorje, Slunj, Plitvice
i Grabovac, Vaganac, regionalne ceste Slunj Tri i Slunj Cetingrad, te lokalne ceste koje
povezuju naselja na podruju optine Slunj.
Stanje cesta na podruju saobraajnog sektora Slunj je nezadovoljavajue iz razloga to
su ceste dosta oteene i na njima ima dosta udarnih rupa. Osim toga nedostaje vertikalna i
horizontalna signalizacija.
Ceste su u ovakvom stanju zbog toga to od nastanka rata, tj. 1991. godine, nije vrena
popravka niti rekonstrukcija istih.
Iz razloga to bezbednijeg saobraaja potrebno je izvriti popravak cesta, te postaviti
oteene ili uklonjene saobraajne znakove, te ocrtati sredinje i rubne linije na cesti.
Na podruju koje pokriva saobraajni sektor SJB Slunj duine cesta su sljedee:
magistralne ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 km,
regionalne ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 km.
Kadrovske mogunosti SJB Slunj su takve da ne mogu obezbediti dovoljan broj radnika
za obavljanje poslova oko kontrole i regulacije saobraaja.
Tehnike mogunosti organa su loe iz razloga to nedostaje oprema i pribor za obavljanje
uviaja kod saobraajnih nezgoda, te je dosta loe stanje vozila.
Da bi se ovakvo stanje popravilo potrebno je pribaviti dovoljan broj STOP tablica sa
linim izvorom svjetlosti, lampe jaeg kapaciteta za osvjetljavanje veeg prostora, komplet
saobraajnih znakova koji se koriste za obezbeenje lica mjesta, pribor za izradu skica lica
mjesta, u to se ubrajaju: cestovni krivuljari, ravnala, trokuti, razmjernik, rotring pera, paos
papir i tu. Osim toga potrebno je pribaviti fotoaparat sa blicom i baterijom, te ostali pribor
koji je potreban u tu svrhu.
Saobraajno odelenje je bilo formirano u 12. mjesecu 1992. godine, ali zbog agresije
Hrvata na RSK 22. 01. 1993. godine zbog odlaska ljudstva na benkovako ratite, a isto
tako velika angairanja milicije u suzbijanju nedozvoljene trgovine / verca / sa muslimanima
zapadne Bosne, odelenje se rasformiralo i do danas nije formirano radi nedostatka ljudstva.
U 1993. godini na podruju koje pokriva SJB Slunj evidentirano je 24 saobraajnih
nezgoda, od toga 4 teke nezgode u kojoj su dva lica smrtno stradala i 2 teko povreena.
66

Najei uzroci kod prometnih saobraajnih nezgoda su neprilagoena brzina uvjetima


i stanju puta.
KONTROLA PROMETA PREKO DRAVNE GRANICE
Podruje koje pokriva SJB Slunj ima jedan granini prijelaz, Maljevac, na kojem slubu
vre radnici SJB Krnjak Tuilovi, te nismo upoznati sa problematikom na graninom
prelazu.
KRIPTOZATITA
Ova Stanica javne bezbednosti Slunj u toku 1993. godine nije popunila radno mjesto
kriptozatite.
ZATITA OD POARA
U navedenom vremenskom periodu evidentirano je 15 podmetanja poara stambenih
objekata vlasnitvo lica hrvatske nacionalnosti koji su napustili podruje RSK-e.
UPRAVNI POSLOVI
U Stanici javne bezbjednosti Slunj u toku 1993. godine obavljani su poslovi vezani
za: putne isprave, nabavljanje, dranje i noenje oruja, dravljanstvo, vozake dozvole,
registracije vozila, line karte i ostali upravni i opi poslovi.
Kako je zgrada SJB Slunj u toku ratnih dejstava zapaljena, u njoj je unitena sva arhiva
vezana za vozake dozvole i saobraajne dozvole, pa se susreemo sa problemima koji ne prate
ostale SJB na naem podruju. Uz veoma mali broj izvrilaca i na malom i neadekvatnom
poslovnom prostoru, te uz nedostatak odgovarajuih maina, aparata i pomagala, ova SJB i
radnici koji rade ope i upravne poslove izvrili su slijedee poslove:
Putne isprave
Ova SJB u toku 1993. godine izdala je 45 suglasnosti za izdavanje putnih isprava naih
graana, koji su putne isprave izradili na podruju Jugoslavije.
Nabavljanje, dranje i noenje oruja
Poslovi oko izdavanja odobrenja za nabavku oruja, municije i eksploziva koje obavlja
Stanica javne bezbjednosti Slunj u toku 1993. godine izgleda ovako:
podneeno zahtijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39,
izdato odobrenja za nabavku oruja . . . . . . . . . 32
odbijeno zahtijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2,
u postupku zahtijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11,
izdato oruanih listova . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19,
zamjena orunih listova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.
to se tie registracije u 1993. godini registrirano je i to:
pitolja revolvera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15,
lovake puke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5,
lovaki karabin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.
Problemi koji se javljaju po pitanju oruja jesu nedostatak odreenih registara, jer do
danas nismo dobili potreban broj registara za izdavanje odobrenja za nabavu oruja, registar
za izdavanje orunih listova, te registar za izdavanje municije i eksploziva, ve se koriste
pomoni registri. Smatramo da bi navedene registre trebalo u to skorije vrijeme odtampati
i dostaviti na upotrebu.
67

Problemi registracije oruja koje su graani pronali ili su ga zarobili u toku ratnih
dejstava, gdje navedeno oruje smatraju ratnim plijenom, ova SJB nije dobila potrebno
uputstvo od MUP-a Knin kako postupati sa ovakvim zahtjevima graana. Ova stanica javne
bezbjednosti nije imala u toku 1993. godine niti jedan pismeni zahtjev za legalizaciju takvog
oruja, ve su se graani usmeno obraali. Smatramo da bi bilo potrebno donijeti odreena
uputstva radi boljeg i aurnijeg rjeavanja zahtijeva za registraciju ovakve vrste oruja.
to se tie izdavanja odobrenja za nabavu municije, ova SJB Slunj u toku 1993. godine
nije izdala niti jedno odobrenje, a isto tako nije izdala niti jedno odobrenje za nabavu
eksploziva.
Dravljanstvo
Poslovi vezani uz dravljanstvo su manjeg obima, a do sada SJB Slunj rijeila je dva
zahtjeva otpusta iz dravljanstva. Razlog nerjeavanja dravljanstva jeste taj, to do sada nije
rjeeno pitanje dravljanstva u RSK. Meutim, treba po organizacionoj emi odrediti tko
e raditi te poslove, da li SJB ili sekretarijati, jer se ve sada pokazalo da zahtjevi za otpust iz
dravljanstva se dugo ne rjeavaju upravo zbog toga to nije precizirano tko e posao raditi.
Miljenja smo da to treba biti iskljuivo u nadlenosti SJB kako bi predmeti bili aurnije
rijeeni.
Vozake dozvole
podneeno zahtijeva i izdato
vozakih dozvola u 1993. g . . . . . . . . . . . . . . . 260
Ve smo u poetku naveli da su poslovi oko izdavanja vozakih dozvola u SJB Slunj
specifini, jer smo jedina SJB koja je ostala bez arhive, pa je nuno oformiti nove dosjee
vozaa. Mnogi vozai u toku ratnih dejstava ostali su bez vozakih dozvola, pa je to jo jedan
dodatni problem koji bi trebalo rjeiti na nivou MUP-a.
Registracija vozila
U toku 1993. godine registrirano . . . . . . . . . 262,
produeno registracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . 430.
Poslovi oko registracije motornih vozila su isto tako problematini to nije sauvana
arhiva kartoteka, pa je to jedan od dodatnih problema kada se gubi trag vozilima i njihovo
praenje. Poinjemo od formiranja novih dosjea vozila kao i kartoteke vozila. U vie navrata
potraivali smo kartone za vozila koje nismo do danas dobili. Nemogue je pratiti vozila bez
kartoteke, a sve je vea potreba traganja za ukradenim vozilima. Sva tehnika oprema koju
je posjedovala SJB Slunj ukradena je i unitena tokom ratnih dejstava, tako da kompjuter
koji je sadravao sve podatke o vozilima nestao je iz SJB.
Registraciju poljoprivrednih traktora, motora i ostalih vozila nismo u ovoj godini vrili
zbog toga to nismo dobili tablice za registraciju istih.
Poslovi matiarstva i linog imena nisu ni raeni u SJB Slunj, ve u optini Slunj, a do
danas nismo dobili uputstvo da bi se radilo kod nas. Poznato nam je da su graani traili
promjenu imena ili prezimena, ali nisu podnosili zahtjeve.
Jedinstveni matini broj graana za RSK za podruje Korduna iskljuivo radi SUP
Vojni zbog kompjutera. To je za nas jo jedan dodatni problem, to graani moraju vie
puta dolaziti sa sela u Slunj da bi rjeili svoje graanske obaveze, ili su prinueni u sluaju
hitnosti sami odlaziti u Vojni.
68

Poslovi vezani za udruenje graana nisu zapoeti u SJB Slunj, jer nije dolo uputstvo
tko radi te poslove, pa smo imali u toku godine jedan sluaj registracije udruenja graana,
a registraciju je provela optina Slunj.
Lina karta, prebivalite i boravite graana
izdato linih karata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396,
prijava prebivalita u SO Slunj . . . . . . . . . . . 200,
odjava prebivalita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26,
prijava i odjava boravita . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7,
zahtjevi za iselenje iz RSK . . . . . . . . . . . . . . . . 13.
Izrada linih karata je ove godine vrena u veem obimu zbog izmjena line karte. Zbog
nedostatka maine za privrivanje slika na linoj karti, te nedostatka kompjutera, prisiljeni
smo line karte slati u SUP Vojni na doradu, to i SUP-u Vojni i SJB Slunju ini dodatne
probleme.
Stalno nastanjene strance nismo imali u SJB Slunj, ali smo imali 13 zahtijeva graana
za iselenje u Hrvatsku kojima zahtjev nije rjeen dosta dugo vremena, a uglavnom se radi o
starijim i bolesnim licima.
Ova SJB Slunj u toku 1993. godine izdala je raznih uvjerenja i potvrda graanima 248.
Potvrde su najee izdavane graanima koji su selili u Republiku Srbiju radi selidbe njihove
imovine.
Sve navedene poslove, te poslove voenja blagajnikog poslovanja, obrauna linih
dohodaka, otpreme pote, vode dva referenta i dva daktilografa. Miljenja smo da se hitno
mora neto uiniti na popuni radnih mjesta kako bi poslovi bili aurni i efikasniji.
STRUNO OBRAZOVANJE
U toku 1993. godine 2 radnika su zavrila kurs za krim. tehniara, a 5 milicionara
pripravnika je zavrilo teaj u Golubiu.
to se tie obuke rezervnog sastava milicije, povremeno se odrava teoretska nastava.
KADROVSKI POSLOVI
Brojno stanje SJB Slunj na dan 31. 12. 1993. godine izgleda ovako: 28 aktivnih ovlatenih
slubenih lica, 9 pripadnika rezervnog sastava milicije i 6 neovlatenih radnika. Navedeno
brojno stanje u svakom sluaju nije zadovoljavajue i najozbiljnije treba uzeti u razmatranje
kadrovsku problematiku, te navedenu stanicu pokuati popuniti sa odgovarajuim brojem
ovlatenih slubenih lica, kao i neovlatenih osoba koji obavljaju upravne poslove. Kod
upravnih poslova nismo vrili popunu radnih mjesta po sistematizaciji iz razloga to nismo
imali adekvatan prostor da potrebne radnike razmjestimo kako bi mogli nesmetano obavljati
svoje poslove, ali im se izvri rekonstrukcija stanice navedeni radnici biti e primljeni i
rasporeeni po sistematizaciji radnih mjesta. Kod ovlatenih slubenih lica takoer imamo
problema oko popunjavanja radnih mjesta gdje je predviena via i visoka struna sprema,
jer za sada takovih profila radnika nemamo, ali emo ubudue i to pokuati rjeiti na
zadovoljavajui nain.
TEHNIKA I MATERIJALNA OPREMLJENOST
Od tehniko materijalnih sredstava u SJB Slunj sada su u upotrebi: jedno teretno vozilo
Tam 110, putniki automobil Zastava 101 5 komada, Jugo 55 2 komada, Zastava
128 1 komad, Golf dizel 1 komad, specijalno vozilo marica Renault 1 komad, Lada
Niva 1 komad.
69

Od sredstava veze posjedujemo 4 male prenosne stanice UKV []44 i 2 komada stanica
RIZ 4800.
to se tie opreme uniforme i oruja trenutno imamo dovoljno uniforma i oruja.
Nedostaju nam sredstva za vezivanje lisice i gumene palice za sve radnike.
Od tehnikih pomagala nedostaje nam skoro sve:
terminal, teleprinter, elektrino raunalo, dvije elektrine pisae maine, oprema za
laboratorij za krim. tehniku, 4 telefona, komplet automehaniarskog alata sa dizalicama,
potrebne builice za izradu linih karata i pasoa, kao i kutija za uzimanje otisaka papilarnih
linija.
POSLOVI TELEFONSKO TELEGRAFSKIH VEZA
SJB Slunj trenutno koristi telefonske veze koje su u dosta loem stanju i esto dolazi do
prekida telefonskih veza, tako da sve razgovore koje moramo obaviti telefonskom redovnom
linijom nismo u mogunosti obaviti ve koristimo vojnu centralu preko vojnog poligona,
koja nas po potrebi dalje prespaja. Teleprinterske veze do sada nisu uspostavljene, a niti
stanica raspolae sa teleprinterom koji bi eventualno u skorije vrijeme proradio. UKV veze
takoer ne funkcioniraju jer nije ukljuen repetitor.
OBRAMBENE PRIPREME
Radnici SJB Slunj u toku 1993. godine direktno su bili ukljueni u ratna dejstva ukupno
40 dana, a bila su ukljuena 64 radnika. Krajem 1. i 2. mjeseca 1993. godine na juno
dalmatinskom ratitu u trajanju od 30 dana u tri grupe bilo je ukupno 54 radnika SJB
Slunj.
Polovinom 9. mjeseca 1993. godine nakon eskalacije ratnih dejstava na Kordunu, u
formacijski sastav 13. pjeadijske brigade bilo je ukljueno 1 odelenje SJB Slunj, odnosno
10 radnika u trajanju od 10 dana.
U toku 1992. i 1993. godine ukupno su poginula umrla 3 radnika SJB Slunj i to
Buni eljko, koji je uestvovao u akcijama osloboenja Koridora u Republici Srpskoj
gdje je i poginuo, dok su dvojica radnika i to Bjeljac Ranko i Pilja Ilija umrli prirodnom
smru.
Bjeljac Ranko i Pilja Ilija umrli su prirodnom smru, meutim njihovu smrt treba
usko povezati sa ratnom psihozom i situacijom u kojoj se nalazimo, jer i izljeive bolesti
se iskompliciraju i postanu neizljeive, tako da se i Bjeljac Ranko i Pilja Ilija po naem
miljenju mogu smatrati rtvama rata.
Za vrijeme ratnih dejstava na juno dalmatinskom ratitu polovinom 2. mjeseca 1993.
godine, ranjen je naelnik SJB Slunj Klipa Ljuban, to predstavlja i ukupan broj ranjenih
pripadnika SJB Slunj.


Prijepis, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1068 2.

44

Neitko u izvorniku.

70

NAELNIK
Ljuban Klipa

14

1994., sijeanj 15.


Knin
Odluka ministra obrane RSK, kontraadmirala Duana Rakia, kojom se zabranjuju
trokovi na teret sredstava za financiranje MO RSK u svrhu reprezentacije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ODBRANE
Broj: 01 118 1
Knin, 15. 01. 1994.
Na osnovu lana 299. stav. 2. Zakona o Srpskoj vojsci Krajine (Slubeni glasnik RSK br.
2/93), a zbog izuzetnih potekoa u mat. i financijskom obezbeenju Ministarstva odbrane
RSK i Srpske vojske Krajine, d o n o s i m
ODLUKU
1. Zabranjujem stvaranje rashoda na teret sredstava odobrenih za finansiranje MO RSK
na ime reprezentacije / pia, kava, rukovi i slino /, svim licima na dunosti u MO RSK i
upravama MO.
2. Zabranjujem priznavanje i isplatu trokova pia, jela, telefonskih i drugih usluga, osim
trokova prenoita smetaja / ukljuujui i doruak, ako se obavezno naplauje uz smetaj
/, po raunima hotelsko ugostiteljskih organizacija prilikom obrauna i isplate naknade
za slubeno putovanje. Ako se na slubenom putovanju koristi pansion ili polupansion
priznaju se stvarni trokovi pansiona, odnosno polupansiona i 20% dnevnice ako se
koristi pansion, odnosno 40% dnevnice ako se koristi polupansion.
3. Izuzetno, priznavanje ogranienih trokova iz take 1. i 2. ove odluke moe se vriti samo
po mome odobrenju.
4. Sa odredbama ove odluke upoznati sva lica na slubi u MO RSK i upravama MO.
5. Ova odluka se primjenjuje od dana donoenja.
NK / R
Dostavljeno:
MO RSK,
upravama MO M. P. 45 M I N I S T A R
arhiva. kontraadmiral
Duan Raki (v. r.)
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A-030-5.

45

Okrugli peat: RSK, Ministarstvo odbrane, Knin.

71

15

1994., sijeanj 16.


Okuani
Dopuna albe Dragana Vlaisavljevia iz Okuana upuena zapovjedniku 18. korpusa SVK
pukovniku Milanu eleketiu, kojom se zahtijeva Vlaisavljevievo putanje iz KPD-a Stara
Gradika te se navode detalji njegova dotadanjeg ratnog puta
DRAGAN VLAISAVLJEVI
OKUANI, N. Vujasinovi 12.
Dopunu albe,
dostavlja
KOMANDI 18. KORPUSA
na linost k danta, pukovnika
eleketi Milana
Naredbom br. 18 19 k danta VP 9162 Okuani od 12. 01. 1994. godine izreena
mi je disciplinska kazna 180 (stoosamdeset) dana vojnikog zatvora sa obrazloenjem da
sam poinio disciplinski prestup iz lana 179. taka 3. Zakona o slubi u SVK. Takoe u
obrazloenju je naznaeno da je disciplinski prestup dokazan prijavom patrole vojne policije
VP 9162 Okuani i mojim priznanjem.
U blagovremeno ostavljenom roku na navedenu naredbu izjavio sam albu u kojoj sam
detaljno obrazloio sled dogaaja od 04. 01. 1994. godine do 11. 01. 1994. godine kada
sam priveden od strane patrole vojne policije u KPD St.46 Gradika.
Ovom prilikom bi detaljnije obrazloio svoj rad od izbijanja sukoba u z.47 Slavoniji do
privoenja:
po izbijanju sukoba u z. Slavoniji, u saglasnosti sa naelnikom taba NO Gradika Pucar
Bokom organizovao sam sa kap. I klase Grujii Milutinom ISTURENI TAB TO
OKUANI gdje smo obavljali sledee poslove:
naoruavanje, oblaenje, pripremanje ljudstva i prebacivanje preko Mlake u z. Slavoniju,
prihvatanje materijalno obezbeivanje i upuivanje svih dobrovoljakih odreda i
pojedinaca (Vukovi sa Vujaka, Odred Save Ostojia, dobrovoljaca iz Srbije i sl.) u z.
Slavoniju,
uspostavljanje i odravanje (danonono) svih radio veza u trokutu Okuani Mlaka
Gradika, te prenoenje nareenja, obavijesti za Banja Luku i Beograd,
neprestana veza sa CVOJ Banja Luka Biha Beograd radi davanja svih potrebnih
podataka o upotrebi helikoptera i lokaciji za sputanje, te koridora za prolaenje,
davanje svih potrebnih informacija pukovniku Dubiu48 radi utvrivanja ciljeva za
avione i ostala dejstva,
svakodnevno davanje istih podataka u isturena komandna mjesta (pukovnik Simi
Ratomir i Simi Novica),
kompletno kontaktiranje organizovanje dolazaka i izvjetavanje sa podruja z. Slavonije
(TV i radio i sve novinske kue),
46
47
48

Stara.
Zapadnoj.
Prireivai nisu utvrdili ime.

72

svakodnevno kontaktiranje sa svim bolnicama i medicinskim ustanovama (VMA


Beograd, MC Banja Luka, Gradika) gdje su se nalazili nai ranjenici, radi praenja lijeenja
i oporavka i slanje izvjetaja komandi taba TO Okuani,
prihvatanje i organizovanje boravka svih pojedinaca koji su dolazili na podruje z.
Slavonije (politiara, aktivnih i rez. oficira, predstavnika SPC, Udruenja Srba i optinskih
delegacija),
organizirano prihvatanje izbjeglica preko Mlake (organizovanje prevoza na relaciji Meea
Banja Luka) i praenje njihovog upuivanja u Republiku Srbiju,
organizacija prihvatanja izbjeglica sjeverno od Pakraca do Podravske Slatine, kada sam sa
VP i redovnom policijom Gradika i Banja Luka nekoliko dana radio na prebacivanju istih,
a poslije vie od mjesec dana na dobijanju i davanju informacija gdje se ko od izbjeglica
nalazi,
do odlaska kIk Grujii Milutina u Banja Luku radio sam na pripremi i organizaciji prvih
razmjena ranjenika i poginulih u rejonu Srbac Davor, gdje smo dobili nae ranjenike
lijeene u Pakracu, a to je dugo vremena bio prioritetan zadatak,
radio sam na informativnom djelovanju sa Udruenjem Srba, te Crvenim krstom
Jugoslavije i Vojvodine, te sa svetenicima Ivievi Bokom iz Medara, ocem Radovanom iz
Gradike, a po pitanju upuivanja potrebne pomoi izbjeglicama,
radio sam na neprestanim kontaktima i prihvatao delegacije Vlade Banja Luke i svih
ostalih optina po Republici Srpskoj i Srbiji,
bio sam ovlaten od strane k danta TO Okuani, a radi odlazaka u vojne komande i
institucije, a radi ostvarivanja zahtjeva TO Okuani,
takoe sam otvorio deviznu tednu knjiicu u PBS Gradika, na koju su pristigle dvije
devizne uplate (jedna od Miri Duana iz Kanade, a druga iz SR Njemake), obe uplate su
upisane i tako upisane predane u Optinu Okuani predsjedniku Optine Vitez Milutinu.
Opunomoenici za dizanje uplata sa knjiice bili smo ja i kIk Grujii Milutin, i za to
vrijeme na knjiicu su stigle samo dvije uplate.
takoe otvorena je i dinarska tedna knjiica (opunomoenici smo bili ja i kIk Grujii
Milutin), izvrena jedna uplata Vlade Banja Luke za potrebe novih tabli Okuani,
radio sam na izdavanju dozvola za prelazak preko mosta na rijeci Savi (dnevno se izdavalo
i preko 300 dozvola),
za cijelo vrijeme radio sam na izuzimanju opreme, oruja i municije po svim skladitima
banjalukog korpusa, pa i iz Srbije, sa vlastitom organizacijom utovara i prevoza,
radio sam na izradi reklamnog materijala za uniforme vojske i milicije z. Slavonije.
Sve ove nabrojane poslove radio sam zajedno sa kIk Grujii Milutinom u periodu od 15.
08. 1991. godine do sredine aprila 1992. godine, kada je kompletna dokumentacija o radu
predana Optini Okuani predsjedniku Optine Vitez Milutinu.
Polovinom aprila, po predaji dokumentacije isturenog taba TO Okuani Optini Okuani,
na poziv sada pokojnog porunika Veljka Milankovia, tada k danta Vukova sa Vujaka,
odlazim na Vujak gdje obavljam dunost pomonika za informacije i propagandnu
djelatnost i sa jedinicom sam proao sva ratita na Koridoru, a po oslobaanju Koridora
sa jedinicom sam bio na gradaakom ratitu.
U septembru mjesecu 1992. godine uz suglasnost porunika Milankovi Veljka odlazim
u Bugarsku, radi pripreme izvoenja vitalnih poslova dobijanju licence bugarskog
ministarstva za vanjsku trgovinu za izvoz nafte i naftnih derivata za Republiku Srpsku i
Srpsku Krajinu.
73

Po uspjenom obavljanju toga posla i pribavljanju potrebnih licenci 24. 12. 1992. godine
ponovo dolazim u z. Slavoniju, gdje boravim do 20. januara 1993. godine. U tom periodu
obilazim sve institucije u Okuanima (vojne politike), gdje ne dobijam nikakva zaduenja,
a izmeu ostalog odlazim u UNPROFOR i u mandatu efa za z. Slavoniju Fiera49 i od
gice Grunrung dobivam potvrdu da su Okuani pod kontrolom UNPROFOR-a, to je
stvorilo mogunost prihvatanja roba iz inostranstva u z. Slavoniju (Okuane) u tranzitu
preko Republike Srbije. Kako u Okuanima nisam dobio nikakva zaduenja, niti sam dobio
poziv da se javim u vojsku, ponovo odlazim u Bugarsku radi nastavka zapoetih poslova i
dobivam radnu vizu koja vai do 30. 04. 1994. godine.
Posrednim putem preko firmi u Srbiji, a nakon to sam uspio dobiti rjeenje od Komiteta
za sankcije, organizujem i upuujem u podruje z. Slavonije robu iroke potronje (so, eer,
praak), kao i vojnu opremu vojnike izme, s napomenom da je mojim posredstvom, a
preko preduzea Nada Okuani, uveeno preko 1.400 pari izama.
Prilikom razgovora sa majorom Babcem50 dogovorio sam se da uputim novu poiljku
vojnikih izama, to se obavezujem da realizujem odmah po povratku u Bugarsku, s
napomenom da sam uspio ugovoriti isporuku 5.000 pari vojnikih izama, to daje
mogunost obezbeenja vojnike opreme i za druge jedinice. Osim toga spreman sam
pomoi jedinice 18. korpusa uvijek i u skladu sa mojim mogunostima.
Ujedno molim da rijeite i moj zahtjev za privremeno oslobaanje iz ratne jedinice, a radi
odlaska na rad u Bugarsku za vrijeme trajanja radne vize to znai do 30. aprila 1994.
godine, do kojeg datuma sam se spreman ponovo javiti u svoju jedinicu, a u meuvremenu
obezbjediti pomo, kako je to ve gore naznaeno.
Na osnovu gore izloenog predlaem kao i u albi od 14. 01. 1994. godine, tj. da se naredba
stavi van snage i da mi se odobri odlazak na rad u Bugarsku.
KPD St. Gradika, 16. 01. 1994. godine
Podnosilac albe
Dragan Vlaisavljevi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 596.

16

1994., sijeanj 18.


Izvadak iz dnevnika Save Radoevia u kojem opisuje situaciju na privremeno okupiranom
teritoriju Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tijek pregovora o prekidu ratnih sukoba u
BiH voenih u enevi
Utorak, 18. 01. 1994.
Jutros odlaze Jelena i Tanja. Kau da im je bilo ugodno i da smo im ba pravi prijatelji.
Na narod kae: siromaan ovjek daje sve od sebe, bolje reeno sve to ima. Eto, takvi smo
i mi. Danas jo imaju posla i u Rajiu, pa e vjerovatno otii do Jeleninog roaka on je
Gerald Fischer.
Stevo.

49
50

74

lijenik specijalista pedijatar u bolnici u Gradiki n/S,51 da kod njih prespavaju pa bi u


etvrtak dalje za Beograd.
Palo je noas i snijega. Pobijelio je palo ga je oko pet centimetara, ali je put ist.
Danas u 13 sati poeli su razgovori u palati nacija u enevi o krizi u Bosni, o srpsko
hrvatskim odnosima.
Prilikom slijetanja na enevski aerodrom dolo je do kvara na oba dva lijeva toka na
avionu kojim je dolazio predsjednik Miloevi52 i Karadi.53
Po dolasku, predsjednik Miloevi je rekao da je srpska strana ispunila svoje obaveze, na
muslimanskoj je strani da ispuni svoje i mirovni sporazum moe biti potpisan.
Mi smo iskazali svoju opredijeljenost za mirovni proces i elimo da ga uspjeno zavrimo,
izjavio je predsjednik Crne Gore Momir Bulatovi. Skidanje sankcija je uslov sa srpske
strane da se potpie mirovni sporazum to je u korpusu mirovnog sporazuma. Ne moemo
vie vjerovati na rije i obeanja rekao je predsjednik Bulatovi.
Novina je to hrvatsku stranu u ime Republike Herceg Bosne u razgovorima zastupa
Mile Akmadi umjesto Mate Bobana.
Danas mi je bio teak dan. Pokuao sam montirati metalni prihvatnik za bravu na
vratima, ali su mi tri vijka pukla nisam imao s im izvriti kvalitetno predbuenje, drvo
je tvrdo (jasen) i dolo je do pucanja. Sad bi mi trebao vidija borer i runa builica da to
izbuim.
Naveer, pred sami mrak, doao je Dragan Kolundi sa jo dvojicom momaka po kola
(nabraja Dragan da je to naredio Zoran,54 da je tamo i Dobrijevi55 i Fadil56 valjda time
hoe da naredbu uini zastraujuom i po mene ozbiljnijom u koliko bi se ja protivio da
ih predam). Stojadin je star moe on jo da ide, za Ladu ja ne mogu osigurati gorivo,
ali mi je ao tih vozila jer znam da e to oni brzo raskupusiti. Pozajmili su od ue iz
daruvarskog odreda tokove i odlepali sa Pincom57 stojadina i rekli da e sutra doi po
LADU NIVU.
Zajedno sa Delajlija Brankom sluam na Radiju Zapadna Slavonija izlaganja, valjda
lanova nekakvog izbornog taba Milana Martia za podruje Srpske oblasti Zapadne
Slavonije: Prodanovi Milorada Cape, Milana Mrzi, Steve Ratkovi, Zorana Mievi,
Dragana Dobrojevi i jo jednog kome nisam glas prepoznao.
Pljuju li pljuju i mnoge neistine govore. Zastupnik vieg srpskog interesa se pita kako
se moe glasati za ovjeka koji je odgovoran za egzodus zapadne Slavonije. Pazi molim te
odgovoran Babi,58 a mi bili Autonomna oblast Zapadna Slavonija bez ikakvog, odnosno
ikakve formalno pravne povezanosti sa tadanjom Republikom Srpskom Krajinom. Istina,
neke optine (mislim da su to bile Pakrac i Daruvar) donijele su i odluke o pripajanju
RSK, na naem podruju brdski dio stanovnitva izjasnio se pored kulturne i za politiku
autonomiju, ali to i formalno nije provedeno. Gospodin Dobrojevi zaboravlja da je
on ispred mjesnog ureda Voin pozvao narod da se pakuje i da ide pravac Banja Luka.
Misli se na Bosansku Gradiku.
Slobodan.
53
Radovan.
54
Mievi.
55
Dragan.
56
Krupi.
57
Misli se na vojno vozilo tipa Pinzgauer.
58
Milan.
51
52

75

Zaboravlja da je Vukeli59 bio predsjednik najvieg organa vlasti na podruju zapadne


Slavonije predsjednik Narodne skuptine Autonomne oblasti Zapadna Slavonija. Oni su
valjda za sva vremena i od svakog dobili oprost za sve svoje neuraene poslove i za sve
odgovornosti po sudbinu srpskog naroda zapadne Slavonije.
Zoran Mievi misli da e pod predsjedavanjem gospodina Martia proetati se
Viroviticom, Podravskom Slatinom, to znai vojno osloboditi i preostalo podruje zapadne
Slavonije.
Srijeda, 19. 01. 1994.
Savezna Republika Jugoslavija i Republika Hrvatska danas su u 14,10 sati potpisale
zajedniku izjavu o daljoj normalizaciji odnosa, kako kae ministar vanjskih poslova SRJ
Vladislav Jovanovi, koji je ispred jugoslovenske vlade potpisao izjavu da je to dokument od
znaaja jer sankcionie nastojanja ka normalizaciji odnosa izmeu dvije drave.
Potpisivanju su prisustvovali predsjednici Miloevi, Bulatovi, Karadi i Tuman.60
Ispred hrvatske strane izjavu je potpisao predsjednik, odnosno p. predsjednik Vlade Mate
Grani. to se tie ostalih rezultata pregovora izmeu tri zaraene strane u Bosni, Britanci
smatraju da je jaz izmeu pregovaraa velik i da se nee moi prevazii. Srbi su uinili i na
ovom mirovnom razgovoru odreene ponude, ali sa njima muslimani nisu zadovoljni.
Ni izmeu hrvatske ni muslimanske strane nisu postignuti sporazumi po pitanju
teritorijalnih razgranienja. Muslimani svojim teritorijalnim zahtjevima smanjuju hrvatski
teritorij na nekih 12%, trae gotovo cijeli prostor srednje Bosne i izlaz na more uz obalu
Neretve. Na ove zahtjeve hrvatska strana diplomatski izjavljuje da je bar dolo do jasnih
teritorijalnih zahtjeva muslimana i da se sada bar mogu utvrditi sporni teritoriji.
Francuska se saglasila da se sa dunosti glavnog komandanta mirovnih snaga u Jugoslaviji
povue general AN KOT.61
U Petrinji promotivni skup Milana Marti. U izbornom tabu koji e veeras govoriti
na ovom skupu nalaze se novinar Stanko Bjelica, ministar za fiziku kulturu u Vladi SRJ,
Zoran Bingulac, Borislav Mikeli, naelnik banijskog korpusa pukovnik Stanko Leti.
Narodna volja demokratska i slobodna bie pretvorena u privolu.
Za tu privolu pomagao je izgleda i sam Babi i njegov izborni tab svojim neodmjerenim
izjavama da je Radovan Karadi samo strani dravljanin, da veze izmeu Republike Srbije
i Republike Srpske Krajine postoje samo autobusne, pomogao je da ga se tue vlastitim
rijeima.
Strani izvjetai na udarnim mjestima svojim informativnih glasila javljaju da je izmeu
SRJ i RH postignuta suglasnost da se pristupi mirovnim nainom procesu normalizacije
odnosa. Talijani smatraju da je mir u Bosni sve dalje, posebno to su muslimanske snage
ohrabrene najnovijim uspjesima na podruju srednje Bosne. Srbi i Muslimani spremaju
oruje.
Politika zapada prema Bosni je krahirala, smatraju Englezi. Da li e engleskih 2.400
pripadnika mirovnih snaga ostati u Bosni mora se odluiti u narednih petnaest dana,
odnosno pet sedmica. Muslimani su bolje naoruani zahvaljujui krenju embarga o uvozu
oruja, izjavio je dosadanji belgijski general Fransis Brikmon,62 koji kae da su muslimani
Veljko.
Franjo.
61
Jean Cot.
62
Francis Briquemon.
59
60

76

ocijenili da na taj nain mogu promijeniti situaciju u svoju korist ohrabreni novim uspjesima
u srednjoj Bosni. Interesantno je da ovako iskrene i potene izjave komandanti mirovnih
snaga daju tek kad odu sa dunosti komandanta mirovnih snaga.
Njemaka priprema da do 30 aprila `94. u Hrvatsku vrati sto hiljada izbjeglica.
U naseljima u graninom pojasu sa Hrvatskom u Sloveniji je nekoliko stotina Hrvata
dobilo otkaze, ak i oni koji su pred mirovinom. Ovo je rezultat sve zategnutijih odnosa
izmeu ove dvije zemlje.
Do sada je u junoj Kaliforniji od posljedica zemljotresa poginulo 42 lica, preko tri
hiljade ih je povrijeeno.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 596.

17

1994., sijeanj 19.


Vukovar
Zapovijed Uprave PJM MUP-a RSK upuena zapovjednicima PJM u SUP-ovima
Knin i Okuani kojom se zahtijeva upuivanje odreenog dijela ljudstva pod njihovim
zapovjednitvom na vrenje zadatka u istonu Slavoniju i zapadni Srijem
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA POSEBNIH JEDINICA MILICIJE IFRIRANO DX
DEPEA BROJ: 056 / 94
VUKOVAR, 19. 01. 1994. GODINE
SUP-A K N I N
M. P.63
(KOMANDIRU PJM)
SUP-A O K U A N I
(KOMANDIRU PJM)
NA OSNOVU NAREDBE MINISTRA UNUTRANJIH POSLOVA REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE UPRAVA POSEBNIH JEDINICA IZVRAVA ODREENE
POSLOVE I ZADATKE IZ DJELOKRUGA RADA OUP-A, U SARADNJI S MUP-A
REPUBLIKE SRBIJE, A NA TERITORIJU ISTONE SLAVONIJE I ZAPADNOG
SREMA.
OBZIROM DA CJENIMO DA SU POSTOJEE SNAGE PRIPADNIKA MILICIJE
NEDOVOLJNE ZA IZVRENJE OVOG ZADATKA
NAREUJEM
1. SUP-A OKUANI IZ SASTAVA PJM ODABRATI 30 PRIPADNIKA I STAVITI U
GOTOVOST ZA IZVRENJE OVOG ZADATKA.63

Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Pakrac, broj: 08 05/1 352/1 94., primljeno 19. 1. 1994.

77

2. SUP-A KNIN IZ SASTAVA PJM ODABRATI 10 PRIPADNIKA I STAVITI ODMAH


U GOTOVOST ZA IZVRENJE.SVI PRIPADNICI TREBA DA BUDU OPREMLJENI:
DUGIM I KRATKIM NAORUANJEM,
GUMENA PALICA,
SREDSTVA ZA VEZIVANJE,
BATERIJSKA LAMPA,
PANCIR KOULJA (KOLIKO IH IMA),
KOMBINEZON SVEANI,
CIVILNO ODELO,
TRENERKA I PATIKE,
PRIBOR ZA LINU HIGIJENU,
PRIBOR ZA IENJE IZAMA.
IZ SASTAVA JEDINICE OBAVEZNO ODREDITI I RUKOVODIOCE, KOJI E
PREDVODITI LJUDSTVO PRI IZVRENJU ZADATAKA.NAVEDENI SUP-A OBEZBEDITI SREDSTVA ZA PREVOZ PRIPADNIKA PJM DO
ODREDITA.O MOMENTU POLASKA NA IZVRENJE ZADATKA PRAVOVREMENO EMO
VAS IZVESTITI DEPEOM KAO I O ODREDITU GDJE E BITI IZVREN
PRIHVAT JEDINICE.NAELNIK
TANOST PREPISA ZA SUP OKUANI OVJERAVA
KRSTA ARKOVI
V. d. S E K R E T A R A-a64
Reli M.,65 [v.r.]
M. P.66
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 33.

18

1994., sijeanj 27.


Knin
Zapisnik istranog suca Okrunog suda u Kninu o oevidu izvrenom nakon oruanog
napada na slubeno vozilo UNPROFOR-a u mjestu Radui
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OKRUNI SUD U KNINU

Posl. br. Kri 5 / 94

OKRUNO JAVNO TUILATVO KNIN



KNIN
64
65
66

Potpis neitak.
Miladin.
Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Okuani.

78

U prilogu dopisa dostavljamo vam Zapisnik od 23. januara 1994. god., s lica mjesta u
Raduiu, zaseok Ljevaje, povodom oruanog napada na vozilo Unprofora Nissan Patrol,
reg. br. UNPF 2943.
U Kninu, 27. januar 1994.
Istrani sudija:
eljko Lali
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OKRUNI SUD U KNINU

Posl. br. Kri 5 / 94

ZAPISNIK
od 23. januara 1994. god.
sastavljen u ime Okrunog suda u Kninu, na licu mjesta u Raduiu, kod zaseoka Ljevaje,
povodom oruanog napada na vozilo Unprofora Nissan Patrol, reg. br. UNPF 2943.
Od suda prisutni:
eljko Lali istrani sudija
Skori Zorka zapisniar

Poetak uredovanja 9,30 asova

Od strane SUP-a:
orgi Duan krim. tehniar
Babi eljko oper. radnik

Povodom obavijesti deurne slube SUP-a Knin da je u rajonu Raduia zaseok Ljevaje
dolo do oruanog napada na vozilo Unprofora Nissan Patrol reg. br. UNPF 2943, 22.
januara 94. u poslijepodnevnim asovima oko 17,30, dana 23. januara 1994. zajedno sa
operativnim radnicima SUP-a Knin iziao sam na lice mjesta radi vrenja uviaja.
Lice mjesta neosigurano, promjenjeno na nain da je oteeno vozilo uklonjeno sa lica
mjesta i nalazi se na parkiralitu u kasarni Boko uni.
Lice mjesta kako je reeno nalazi se u rajonu Raduia kod zaseoka Ljevaje na asvaltnoj
cesti Kistanje Knin. Kao poetna toka mjerenja uzet je telegrafski stup br. 64. Na cesti i to
na njenoj desnoj strani gledajui u smjeru Knina, pronaena su zrnca stakla, vjerojatno od
ostakljenih dijelova automobila i to u duni 4 m x 2,5 m. Na desnoj strani ceste pronaene
su i dvije ahure cal. 7,62 mm, ahura br. 1 na udaljenosti 26 m od PTM, a ahura br. 2 na
udaljenosti od 23,20 m od PTM, obadvije gledano od PTM u pravcu Raduia, gledano u
istom smjeru od PTM pored lijeve strane ceste na udaljenosti od 90 cm od njenoga ruba a
20,50 m pronaena je ahura 7,62 mm. Gledano u pravcu Knina sa desne strane od ceste
pronaene su dvije grupe ahura i to prva grupa od 8 ahura 7,62 mm u promjeru 2 x 3
m rasuta u krugu na udaljenosti od 31,50 m od PTM u pravcu istoka, u istom pravcu na
udaljenosti od 43,60 m od PTM pronaena je grupa od 6 ahura cal. 7,56 mm.
Na licu mjesta drugih tragova nema.
Pregledom terenskog vozila Nissan Patrol UNPF 2943 vidjela su se slijedea oteenja,
razbijeno zadnje staklo na poklopcu prtljanika, lijevo staklo, zadnji blatobran, vidljiva
oteenja karoserije automobila u vidu prostrela od vatrenog oruja na zadnjem poklopcu
karoserije vozila etiri prostrela promjera 0,5 x 0,5 cm i to u predjelu zadnjeg branika,
takoer jedan prostrel na lijevoj strani vozila neposredno iznad zadnjeg lijevog toka
promjera 0,5 x 0,5 cm. Takoer oteen zadnji toak vozila na nain da je izduvan. Drugih
79

oteenja nema, osim jednog prostrela koji je proao kroz lijevu stranu vozila otetivi
naslonja od sjedita zadnjeg suvozaa na desnoj strani, odnosno lijevoj suvozaa i vozaa i
zaustavlja se neposredno ispod volana, odnosno upravljaa vozila. Drugih oteenja nema.
Lice mjesta snimljeno i fotografisano od strane krim. tehniara, pa e foto elaborat i skica
lica mjesta biti sastavni dio ovog zapisnika.
Dovreno u 12,30 sati.
Zapisniar M. P.67 Istrani sudija
Zorka Skori, [v.r.] eljko Lali, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, Okruni sud Knin, KRI-5/94.

19

1994., sijeanj 28.


Knin
Izvjee Centra dravne bezbjednosti MUP-a RSK u Kninu o saznanjima operativne veze
Promina vezanim uz nedozvoljenu razmjenu osobnih potanskih poiljaka izmeu RSK
i slobodnog podruja RH, koja se odvija uz pomo pripadnika UNPROFOR-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
CENTAR DRAVNE BEZBDJENOSTI KNIN
Broj: 08 / 2 4 275 / 94
Knin, 28. 01. 1994. AKCIJA HORIZONT
IZVJETAJ OPERATIVNE VEZE
I. PODACI O IZVORU SAZNANJA:
Operativna veza Promina, na njenu inicijativu odran je sastanak 19. 01. 1994. godine u
Drniu, podacima se moe vjerovati.
II. PODACI O NEPRIJATELJSKOJ DJELATNOSTI:
Operativna veza Promina obavjetava da se u mjestu Tepljuh i Siveri nalaze punktovi
UNPROFOR-a. U poslednjih mjesec dana primjeeno je da pripadnici UNPROFOR-a
sa ovih punktova odlaze u ibenik preko itnia, a prilikom ovih odlazaka graanima
hrvatske i srpske nacionalnosti ine usluge prenosei pisma i pakete. Kao primjer Promina
navodi da su Kalini Petar i Nataa iz sela Varo, SO Drni, poslali paket u Split Natainim
roditeljima arac Vladi i Nadi, u paketu se nalazilo meso, vino, rakija i dr. Paket je poslan
oko nove 1994. godine. Iz Splita arac Vlade je po istim pripadnicima UNPROFOR-a
poslao Petru i Natai muziku liniju, a ne zna se da li je bilo drugih predmeta.
Preko UNPROFOR-a iz Zagreba dobio je paket Mren Ante iz Siveria, Hrvat, od svoje
kerke Antice. Sadraj paketa nije poznat.
Lukavac Anelka iz Tepljuha poslala je pismo preko UNPROFOR-a u Split kerki Vujevi
Edi udatoj za Hrvata, rodom iz tikova.
67

Okrugli peat: RSK, Okruni sud Knin.

80

Poseban uticaj na stvaranje prijateljskih odnosa ovih sela sa pripadnicima UNPROFOR-a


i omoguavanje slanja pisma i paketa ima osi Vladimir iz Tepljuha, inae zaposlen u
Crvenom krstu Knin. Kod osia vrlo esto navraaju pripadnici UNPROFOR-a, EZ-a i
MKCK-a.
III. PODACI O IZVRIOCIMA NEPRIJATELJSKE DJELATNOSTI:
IV.
V. NAPOMENA, OCJENA I PREDLOZI OPERATIVNOG RADNIKA:
Operativna veza Promina upuena je da i dalje prati ponaanje pripadnika UNPROFOR-a
i ostvarene kontakte mjesnog stanovnitva sa istima.
DOSTAVLJENO: OPERATIVNI RADNIK
1. naelniku Centra, Tesla uro, [v.r.]
2. analitici,
3. operativnom radniku.
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 5.

20

1994., sijeanj 28.


Petrinja
Dopis predsjednice SO Petrinja Duanke Preanica predsjedniku Vlade RSK o planiranom
posjetu amerikog veleposlanika u RH Petera Galbraighta istoimenoj opini i razlozima
otkazivanja istoga
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE PETRINJA
Broj: 1 14 / 94.
Petrinja, 28. 01. 1994.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

n/r predsjednika
PREDMET: Informacija o najavljenoj posjeti
amerikog ambasadora.Vezano za tel. razgovor sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Krajine, g. Bjegoviem68
od 28. 01. 1994. godine, dostavljam slijedeu informaciju:
Dana 21. 01. 1994. godine (petak) g. Mark Baskin, predstavnik UNPROFOR-a za
civilna pitanja, izrazio je htjenje i elju amerikog ambasadora da 26. 01. 1994. godine, u
okviru svog boravka u Republici Srpskoj Krajini, posjeti Petrinju. G. Baskinu je odgovoreno
da o tako neemu ne odluujemo u Petrinji, ve da je neophodno zatraiti suglasnost
nadlenog ministarstva, odnosno Vlade.
68

ore.

81

Napominjem da je kretanje amerikog ambasadora za 26. 01. 1994. godine prema izjavi
g. Baskina bilo: oko 8,30 asova dolazak u Turanj, zatim u Topuskom posjeta pripadnicima
UNPROFOR-a, posjet pravoslavnoj crkvi u Glini, te oko 15,00 asova dolazak u Petrinju
i posjet optini i koli.
Dana 22. 01. 1994. godine (subota) u 14,15 asova uspostavila sam vezu sa g. S.
Petkoviem,69 pomonikom ministra inostranih poslova, upoznala ga sa nastalom situacijom
i iznijela lini stav da ovaj posjet ne bi trebalo prihvatiti jer se radi o amerikom ambasadoru
u Hrvatskoj i moguim konotacijama tog posjeta, nakon ega je g. Petkovi odgovorio da
se posjet i razgovor mogu prihvatiti, dati ak i obavjest na radiju, uz napomenu da se ne
prihvaaju zadaci, obaveze, operacionalizacija istih itd., uz upuivanje na institucije sistema
i drave. Isti dan o svemu je informisan naelnik Stanice javne bezbednosti u Petrinji g.
eljko Ostoji, s kojim je dogovoreno da 26. 01. prisustvuje primanju. (Inae, naelnik SJB
obavezno prisustvuje svim sastancima koje organizuje UNPROFOR sa civilnim vlastima i
saradnja sa g. Ostojiem je izuzetno dobra).
24. 01. 1994. godine (ponedjeljak) obavjeten je g. Baskin da je prijem amerikog
ambasadora mogu.
26. 01. do 12,00 asova g. Baskin dostavlja poruku u optinu da e posjetilac kasniti oko
1 as.
Isti dan oko 15,00 asova sluajno saznajem da je na radiju u dnevniku itano saoptenje
protest g. Petkovia amerikoj ambasadi u Beogradu, vezano upravo za posjet amerikog
ambasadora Republici Srpskoj Krajini.
Nakon toga, telefonom zovem g. Ostojia, molim ga da pokua provjeriti ta se zapravo
dogaa. G. Ostoji mi, nakon razgovora sa svojim kolegama u Glini, predlae da amerikog
ambasadora ne primimo u Petrinji, ve da ga, ili vratimo nazad ili proslijedimo prema
Moenici, odnosno Hrvatskoj.
Ovaj prijedlog prihvaam, nakon ega su o naoj odluci obavjeteni pripadnici civilnog
sektora UNPROFOR-a.
Na kraju podvlaim, g. ameriki ambasador nije bio u Petrinji, Duanka Preanica nije
organizirala njegov posjet Republici Srpskoj Krajini, odnosno Petrinji, a s tim nikakve veze
nema ni eljko Ostoji, naelnik SJB Petrinja.
Smatram da se u konkretnom sluaju radi o propustima odreenih ministarstava i
nedostatku uputstva za rad lokalnih organa vlasti.
Napominjem na kraju da su svim razgovorima sudjelovali i moji saradnici.
S potovanjem,
M. P.70

PREDSJEDNIK SKUPTINE OPTINE PETRINJA


Preanica Duanka, dipl. pravnik, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica


HR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 4.

69
70

Sretko.
Okrugli peat: RSK, Skuptina optine Petrinja.

82

21

1994., sijeanj 30.


Izvadak iz dnevnika Save Radoevia u kojem opisuje aktualno stanje na podruju Zapadne
Slavonije i RSK u cjelini, kao i tadanja politika zbivanja u SRJ i BiH
Nedjelja, 30. 01. 1994.
Novi komandant mirovnih snaga za bivu BiH, engleski general MAJKL ROUZ,71 na
Palama se sastao sa predsjednikom RS dr. Radovanom Karadi.
Sa vojnikog aspekta bombardovanje srpskih poloaja u Bosni ne bi postiglo cilj to
zapadni strunjaci znaju. Zapadne sile su podruje bive Jugoslavije predvidjele za podjele
i stavljanje pod svoje interesne sfere, zato su i inicirali rat, ali je on sada izmakao njihovoj
kontroli i boje se da se ne proiri i ugrozi Evropu i svijet, rekao je naelnik Generaltaba
Vojske Jugoslavije, general potpukovnik MOMILO PERII.
Direktor francuskog instituta za meunarodne odnose smatra da zrani udar i unitenje
neke artiljerijske baterije srpske u Bosni ne bi znailo mnogo. Ostaje staro pravilo da je
najjai onaj tko vlada terenom. Da je zrani udar tako jednostavan i da garantuje uspjeh, to
bi odavno bilo uinjeno.
irinovski danas u popodnevnim satima stie u Jugoslaviju i nosi, kako kae, poruku
Srbima da postoji i drugaija Rusija.
U Wainktonu72 se sve otvorenije govori o ueu regularne hrvatske vojske u Bosni i
upuuju se prijetnje i nagovjetaji moguim sankcijama.
Organi UN u Zagrebu saoptili su da raspolau podacima da u Bosni u ratu uestvuje
est armijskih brigada Hrvatske vojske od 3.000 vojnika (pretpostavljam da to ima svaka
brigada).
Sino je na zasjedanju Demokratske stranke izabran novi predsjednik stranke ZORAN
INI, umjesto Dragoljuba Miunovia.
U Beogradu se danas odrava 3. otadbinski kongres SRS u Domu sindikata. Za
predsjednika stranke je ponovo izabran Vojislav eelj.
Sinia i ja smo iskopali rupu za banderu radi dovoda struje od Kraguja prema Brusniku.
Tom prilikom sam upoznao i Dragana Draga, diplomiranog inenjera geodezije iz
Knina, koji je po neijoj volji deportovan sa jo desetak ljudi sa podruja Knina i Benkovca
u zapadnu Slavoniju. Dragan je inae i direktor Republike geodetske uprave RSK i umjesto
da radi na sreivanju katastarskih podataka i katastarskog premjera od interesa za RSK,
njega je neki Titov oficir na brzinu pretvoren u srpskog oficira, vjerovatno iz nekog inata,
poslao ovamo, isto kao opomenu radi pune poslunosti. Dijete mu je imalo operaciju u
predjelu monica i jednostavno je elio da sauva zdravlje djeteta nakon operacije te je ostao
malo kod kue, a njegova via komanda iz nesposobnosti, neznanja i straha nije smjela ostati
sama na terenu bez njegove pomoi inae je uspjean Dragan artiljerac, pa se odluila
proglasiti ga i dezerterom.
Na krimskom poluostrvu provode se predsjedniki izbori od kojih e zavisiti i eventualno
pripajanje krimskog poluostrva Ruskoj Federaciji, a od 1953. godine odlukom tadanjeg
Michael Rose.
Washington.

71
72

83

predsjednika Hruova73 ovo podruje je pripojeno Ukrajini i sada se nalazi u sastavu


Ukrajine.
Ponedjeljak, 31. 01. 1994.
Dan sunan, lijep sa kraim naoblakama.
Komija Sinia je danas zaklao svinje. Bilo je teko 135 kg. Platio ga je 270 DM.
Vladimir irinovski je sino odrao u hotelu Jugoslavija u Beogradu konferenciju za
novinare, gdje je pored ostalog rekao da e njegova stranka vazduni napad snaga NATO na
bosanske Srbe smatrati i objavom rata Rusiji. Rekao je dalje da Rusija jo uvijek u Evropi
ima 300 hiljada vojnika, ako bude trebalo doi e svi na Balkan da zatite srpski narod. Da
li je on samo buka ili ozbiljan politiar ostaje da se vidi. Svijet se pribojava onoga ta on
govori usporeuje ga sa Hitlerom.74
Da li vjerovati Vojislavu eelju kada je u pitanju rjeenje srpsko hrvatskih odnosa izmeu
Srba iz bive Republike Hrvatske i sadanje hrvatske drave, koji je bio vatreni zagovornik
granice Virovitica, Karlovac, Karlobag, a navodno u hrvatskom listu GLOBUS izjavljuje
da je za nas (pod ovim nas ne znam na koga sve misli) hrvatski teritorij bive jugoslovenske
republike Hrvatske koji je izvan teritorije Republike Srpske Krajine. Pa zapadna Slavonija je
gotovo cijela izvan teritorija RSK, gledajui na onaj teritorij koji bi trebao biti, nezavisno i
od Vensovog75 plana, pod kontrolom Srba, odnosno srpski prostor. Bez obzira to on neka
Miloevieva76 obeanja Tumanu,77 ako ih je i dao, smatra mrtvo slovo na papiru, mislim
da je i on politiar bez velikog uticaja kao i te 1991. kada je nama obeavao i govorio da
se nita ne iznenadimo ako ve 15. 12. 1991. JNA bude kod Podravske Slatine i kad doe
do Virovitice da ziemo betonski zid i da im ne damo dalje, jer oni koliko su ludi vratie
nam i Slovence. Eto, to su doslovno njegove rijei izgovorene u novembru mjesecu prilikom
posjete pripadnicima dobrovoljakih etnikih jedinica.
Dr. Nikola Koljevi vidi rasplet dogaaja izmeu Republike Hrvatske i RSK na dva
naina. Jedan od naina bi mogao biti i neka POVIJESNA NAGODBA, na temelju koje
bi se moglo prii mirnomu mijenjanju granice. Drugi pristup mogao bi da se, uz jamstva
Republike Hrvatske, dade neka vrsta vrlo visoke autonomije Srbima u Krajini.
eelj smatra da najnoviji sporazum postignut izmeu Tumana i Miloevia teti Krajini,
u toliko to njih dvojica trguju teritorijima, iako ne zna tano kojom prilikom su se o svemu
vrlo konkretno dogovorili, ali kae da zna da Miloevi rtvuje Dalmaciju, Liku, Baniju,
Kordun i zapadnu Slavoniju, a za uzvrat bi se Tuman trebao odrei zahtjeva prema istonoj
Slavoniji i Baranji.
Kad su u pitanju izbori u Krajini i zato se Miloevi zalae za Milana Martia kao svojeg
kandidata, eelj smatra da Miloevi gura Martia jer mu je ovaj beskrajno odan. Preko
njega moe provesti sve ta mu padne na pamet. A Babi78 je, ipak, vrsta i jaka linost, ima
izrazite politike sposobnosti i talent, a ne eli bespogovorno sluati Miloevia. Zbog toga
Miloevi zna: pobijedi li na izborima Babi, svi njegovi sporazumi sa Tumanom padaju
u vodu.
Nikita Sergejevi Hruov.
Adolf.
75
Cyrus Vance.
76
Slobodan.
77
Franjo.
78
Milan.
73

74

84

Jelena mi je poslala pismo, kae da je sa nogom neto bolje, da se malo moe osloniti
na prste i da e sa Eimoviem79 i Mladenom80 pokuati otii za Beograd. Spakovao sam
slanine i jabuka da ponese za djecu. Poslao sam i pisma koja je poslala Saka i baka Nevenka
sa preporukom da se ne sekira na stalne tugovaljke njene mame.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 596.

22

1994., veljaa 1.
Kostajnica
Informacija o radu Izvrnog savjeta SO Kostajnica u razdoblju od 16. oujka 1992. do 31.
sijenja 1994.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE KOSTAJNICA
IZVRNI SAVJET
INFORMACIJA O RADU IZVRNOG SAVJETA SO KOSTAJNICA
U PERIODU 16. 03. 31. 01. 1994.
Kostajnica, februar, 1994.
I UVODNI DIO
Izvrni savjet SO Kostajnica izabran je na sjednici Skuptine optine Kostajnica odranoj
16. 03. 1992. godine na osnovu programa rada koji je predloen Skuptini, a s radom je
poeo 01. 04. 1992. godine.
U sastav izvrnog savjeta uli su:
1. Ljubomir Marajnovi, predsjednik IS-a
2. eljko Damjani, Komandant taba TO, zaduen za resor bezbjednosti i unutranjih
poslova
3. Stevo Trubi, naelnik Ministarstva odbrane, zaduen za resor odbrane
4. Perica Kutli, v.d., sekretar organa uprave, zaduen za resor organa uprave i finansija
5. Stevo Gluac, direktor JP Banijakoop zaduena za resor poljoprivrede
6. Boko Milojevi, direktor Srednje kole Kostajnica, zaduena za resor kolstva, kulture,
sporta
7. Niko trbac, direktor umarije a, zaduen za resor poljoprivrede i umarstva
8. Savo Kaar, direktor Doma zdravlja Sv. Arhangeli, zaduen za resor zdravstva i socijalne
zatite
9. Bogdan arengaa, direktor JP Komunalac Kostajnica, zaduen za resor infrastrukture
i stambeno-komunalnih djelatnosti
79
80

Duan.
Mladen.

85

10. Mio Bai, direktor Fonda stambeno-komunalnih djelatnosti i puteva, zaduen za resor
energetike, saobraaja i veza
11.
Nikola Maljkovi, direktor PP Kolibri Panjani, zaduen za resor privatnog
poduzetnitva koji je postao lanom IS-a znatno kasnije.
Cilj informacije je da novi sastav Skuptine optine i novi Izvrni savjet upoznao s tim kako
smo radili, ta smo uspjeli rjeiti, a to nismo. Vrlo vano je napomenuti da nam je mandat
poeo u ratnom haosu gdje nikakvih ni zaetaka drave nismo imali tako da su Odluke koje
smo donosili bile aktuelne za vrijeme u kojem su se dogaaji odigravali.
Ovaj problem konstantno prati rad Izvrnog savjeta, a mislimo da e se novi Izvrni
savjet susresti sa istim problemima. Posebno se to odnosi na nepostojanje pravne drave,
nemogunost uspostave vlasti, posebno na nivou Republike, nedostatak zakonskih propisa
i Uredbi potrebnih za njihovo provoenje, meusobna neusklaenost postojeih propisa i
njihova totalna neprimjenjivost u ratnim uslovima.
I Skuptina i obje Vlade RSK su donijele mnogo propisa koje je bilo nemogue provesti na
terenu. Dodatni problem je bio trajanje rata u Republici Srpskoj tako da su veze RSK i sa
RS i sa SRJ potpuno popucale, a posebno se bitno situacija promijenila uvoenjem sankcija
prema SRJ, to su isto tako osjetile i RSK i RS. Dakle, radili smo u situaciji kad se raspadao
i ostatak bive Jugoslavije, a mi smo nau Dravu morali graditi od nule kada nismo znali
radimo li za mir ili za rat jer su nam ratni sukobi visili nad glavom.
Grad Kostajnica je posebno nastradao u ratnim sukobima tako da smo imali jo jedan
dodatni problem. Osnovni zadatak Izvrnog savjeta tada je bio uspostava civilnih funkcija
ivota, procjena buduih dogaaja i postavljenje sistematskih rjeenja i pravila ponaanja
kao i neprestana borba sa obinim ivotnim problemima stanovnitva optine Kostajnica.
Moemo rei da smo na ovom polju uradili zaista mnogo to je rezultiralo i pozitivnim
pomacima, a o njima e biti rijei u informaciji. Izvrni savjet je za svog mandata odrao
31 redovnu i 7 vanrednih sjednica i na sve i jednoj je postojao kvorum to dovoljno govori
o ozbiljnosti rada. Problematika kojom smo se bavili je razliita, a pokuavali smo da svaku
sjednicu posvetimo odreenoj grupi problema kako bi naki najbolji nain da ih rijeimo.
Najvei dio vanrednih sjednica bio je posveen problemima 26. Kostajnike brigade i naoj
elji da im se pomogne to je mogue vie.
Mislimo da je vano napomenuti da je u RSK skoro potpuno centralizirana vlast tako da
su i Optinske skutine i Izvrni savjet skoro sasvim razvlateni to se pokazalo kao veliki
nedostatak jer se veina problema morala rjeavati u optinama.
Sa istim problemom e se susresti i nova Skuptina i novi Izvrni savjet.
to se tie saradnje sa Skuptinom optine ona je, po Izvrnom savjetu, morala biti bolja
obzirom na vrijeme u kojem smo radili, iako ne moemo rei da nije bile korektna.
Mislimo da je bilo nekoliko bitnih stvari u ijem rjeavanju nismo naili na podrku
Skuptine. Mislimo prije svega na rjeavanje problema Osnovne kole Vuk Karadi u
Kostajnici, Dom zdravlja Kostajnica, rjeavanje stambene problematike, posebno kadrova i
izbjeglica, benzinske pumpe u Kostajnici itd.
II RESOR BEZBJEDNOSTI I UNUTRANJIH POSLOVA
to se tie bezbjednosti moemo konstatirati da je Optina Kostajnica jedna od
najbezbednijih u RSK. Da bi se to potvrdilo potrebno je vratiti se u vrijeme kad je Izvrni
savjet preuzeo funkciju, vrijeme ratnog haosa, paljevina, ubistava, miniranja itd.
Kostajnica danas nema:
86

paravojnih formacija
politikih ili drugih nerazjanjenih ubistava
paljevina, miniranja, ruenja
reketa koji je popularan na svim optinama oko nas
upada diverzantskih grupa koje su sve na vrijeme osujeene, i slino

Na nekoliko sjednica Izvrni savjet je razmatrao problematiku bezbjednosti na optini


Kostajnica i uvijek na vrijeme procjenjivao i rjeavao sve prisutne tenzije koje su mogle
dovesti do bilo kakvih poremeaja ili pogoranja.
Ovdje moramo posebno naglasiti izuzetnu podrku i pomo Komande 26. Kostajnike
brigade u rjeavanju svih problema na koje smo nailazili, a mislimo da je i 26. brigada
osjetila da je Izvrni savjet stajao iza nje u svim segmentima gdje joj je mogao pomoi.
Od krupnijih stvari koje je preduzimao Izvrni savjet potrebno je napomenuti osnivanje
Fonda za privremeno i dopunsko finansiranje potreba odbrane, a ija sredstva su usmjerena
na opremanje brigade, podjele pomoi borcima 26. brigade iz Optinskih robnih rezervi,
iniciranje pomoi koje su Kostajniki kolektivi upuivali brigadi, obezbjeivanje goriva za
prevoz boraca, obue, odjee, ostale opreme itd.
Cjelovitu informaciju o svemu ovom izradie Odjeljenje Ministarstva Odbrane iz Kostajnice
za potrebe 26. brigade, a traiemo da se informacija prezentira i SO Kostajnica, razumljivo
dijelovi koji ne budu vojna tajna.
Saradnju sa SJB Kostajnica moemo isto tako nazvati korektnom obzirom da je ona povezana
u okviru Ministarstva unutranjih poslova RSK, ali je u nekoliko akcija pokazala da moe
odraditi svoj dio posla kvalitetno bez obzira na lou, posebno tehniku opremljenost.
Izvrni savjet, inae, nema nikakvih nadlenosti ni nad 26. brigadom niti nad Stanicom
javne bezbjednosti.
III RESOR ODBRANE
Nad Odjeljenjem Ministarstva odbrane u Kostajnici Izvrni savjet takoer nema nikakvih
nadlenosti iako smo zajedniki pokrivali dio poslova, posebno oko organizacije civilne
zatite, radne obaveze i slino. Izvrni savjet je jedno vrijeme finansirao Odjeljenje Odbrane
sve dok ovaj problem nije rjeen u okviru Ministarstva odbrane RSK.
Moramo napomenuti da je i na ovom polju uraeno dosta, od ustrojavanja evidencija,
organizacije jedinica civilne zatite, razgranienja poslova sa 26. brigadom i ostalim
institucijama, spremanja sklonita posebno uz objekte kola, pripremanje vatrogasne
jedinice.
Mislimo da smo na svim poljima uspostavili doista korektnu saradnju.
IV RESOR ORGANA UPRAVE I FINANSIJA
Uvoenjem totalne centralizacije vlasti optine su sa ovlatenjima svedene na nivo Mjesnih
kancelarija. Najvei problem je bio nepostojanje nadlenosti Izvrnog savjeta za rjeavanje
problema na terenu i nepostojanje sistematskih rjeenja koja su trebale dati Skuptina RSK
i Vlada RSK. Izvrni savjet je ne osnovu svojih procjena pokuao postaviti organizaciju
organa uprave kako bi se omoguio njihov efikasniji rad, kao i pronai odgovarajua
kadrovska rjeenja. Uslovi za rad su bili izuzetno sloeni obzirom na stalno prisutne tenzije
i nedostatak zakonske regulative.
Uspjeli smo rijeiti problem ekiiranja Sekretarijata za poslove uprave i upravni nadzor,
inspekcijske slube i slino. Veina slubi koje su prije bile pod nadlenosti Izvrnog savjeta,
87

postale su dijelovi Republikih institucija tako da Izvrni savjet nije imao nikakve nadlenosti
kontrolom njihova rada. To se odnosi na upravu prihoda, finansijsku policiju, trinu i
sanitarnu inspekciju, slubu za socijalnu zatitu, slubu za borako-invalidsku zatitu
itd. Poseban problem su bili dijelovi javnih preduzea nad kojima ni Skuptina optine
ni Izvrni savjet nisu imali nikakvih nadlenosti. Isto tako Vlada RSk je obeala donijeti
propise kojima bi se na jednoobrazan nain rijeio rad organa uprave u svim optinama u
RSK.
Mislim da e pitanje rjeavanja nadlenosti po pitanju ovih resora biti najvei kamen
spoticanja u radnu novog Izvrnog savjeta, kao i nedostatak zakonske regulative.
to se tie finansija, mislim da e one predstavljati najvei problem i Skuptini optine
i novom Izvrnom savjetu. Sistematski su rjeenja postavljena tako da se sva prikupljena
sredstva slijevaju u Budet RSk, a za potrebe optina se vraao iznos od 10% to u uslovima
inflacije koja je vladala i kanjenja doznaka nije predstavljalo nita.
Optina Kostajnica je jedna od rijetkih koja je potovala ovakav sistem finansiranja tako da
su sva sredstva od poreza prikupljena na podruju Optine upuivana prema budetu RSK,
a otud se vraao iznos koji je bio zanemarljiv.
Najvei problem su predstavljali materijalni trokovi kola, odnosno trokovi grijanja,
javnog prevoza i slino, koji su se trebali finansirati iz budeta RSK.
Ovaj problem e ostati otvoren sve dok se kvalitetno na rijei na nivou Republike.
V RESOR POLJOPRIVREDE
Izvrni savjet je ovom problemu posvetio izuzetno veliku panju posebno i razloga uslova u
kojima ivimo.
Izvrni savjet je odredio tri nosioca razvoja poljoprivrede na podruju optine Kostajnica i to
JP Banijakoop Kostajnica, PZ Crkveni Bok i PZ Dubica iako ni ostali nisu zanemarivani.
I na ovom polju pokazalo se da Republike institucije koje su na sebe preuzele veinu
poslova oko organizacije poljoprivredne proizvodnje nisu u stanju da kvalitetno obave svoj
dio posla, a posebno se to odnosi na Ministarstvo za energetiku.
Isto tako veliki problem su bile mnogo puta nerazumljive Odluke odreenih republikih
organa koje nisu imale veze sa stanjem na terenu. Izvrni savjet je u svom mandatu osim
pomoi nosiocima poljoprivredne proizvodnje posebno pomogao u slijedeem:
obezbeivanje kreditnih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju iz primarne emisije NB
RSK i NBJ
obezbeivanje potrebnih koliina goriva
obezbeivanje potrebnih koliina repromaterijala za poljoprivredu
Isto tako ureena je stona pijaca u Rosuljama, mlin u Rosuljama, izraeno 30-ak vodenica
po selima i slino.
Na planu veterinarske zatite pokuali smo da omoguimo bolje uslove Veterinarskoj stanici
Kostajnica za rad tako da je rjeeno pitanje snabdjevanja dovoljnim koliinama goriva,
pomo pri nabavi lijekova, pomo u akciji cjepljenja pasa i svinja kako bi se sprijeila pojava
zaraznih bolesti i slino. Ostao je nerijeen problem veterinarske zatite stoke na podruju
Mjesnih zajednica koje su se prije rata vratile u sastav optine Kostajnica.
I novom Izvrnom savjetu e biti problem sa kojim smo se i mi borili, a to je da se za
potrebe poljoprivrede obezbjede dovoljne koliine goriva i repromaterijala za sjetvu i etvu,
ponovna organizacija otkupa mlijeka po selima, zatita stoke, nedostatak lijekova i slino.
88

Izvrni savjet je u nekoliko navrata raspisivao natjeaj za dodjelu na koritenje naputenog


zemljita, a nae rjeenje je koristila i Vlada RSK prilikom donoenja Uredbe.
Isto tako planirano je zasijavanje veih povrina u organizaciji nosilaca poljoprivredne
proizvodnje to je samo djelomino uraeno.
IV RESOR KOLSTVA, KULTURE, SPORTA
Organizacija kolstva i nastava u ratnim uslovima je bio jedan od prioritetnih zadataka
Izvrnog savjeta. Mislimo da smo ovaj dio posla izuzetno dobro odradili.
U uslovima stalne ratne prijetnje, neprestanih podizanja borbene gotovosti i prekidanja
nastave i prola kolska godina i polugodite ove su zavreni bez veih problema.
U proteklom periodu obezbeeno je gorivo za grijanje kola, pripremljena sklonita za djecu,
izvrena dezinfekcija kolskog prostora, na vrijeme demobilisani nastavnici i profesori,
obezbeeni udbenici itd.
I ovdje je najvei problem bio nesposobnost Ministarstva za prosvjetu da odradi svoj dio
posla, a to se prije svega odnosi na izradu odgovarajuih nastavnih programa, osiguranje
udbenika, rjeavanje pitanja ogrjeva i goriva za razvoz uenika, usklaenost nastavnog
kalendara, obezbeivanje veih LD za nastavnike i profesore, obezbeivanje sredstava za
materijalne trokove i slino.
U ovom periodu je potpuno sanirana zgrada srednje kole u Kostajnici i zapoeta sanacija
zgrade Osnove kole u Kostajnici. Najvei problem je predstavljala zgrada Osnovne kole
u Kostajnici koja ja najvie unitena, a posebno nakon osloboenja grada Kostajnice. O
kompletnom problemu je upoznata Skuptina optine koja je i dala zadatak Izvrnom
savjetu da se zgrada hitno sanira. Najvei dio radova na sanaciji zgrade i sportske dvorane
je zavren, a najvei problem je nedostatak sredstava i materijala da se zgrada zavri. Izvrni
savjet se nekoliko puta obraao Vladi za pomo i usprkos obeanjima nije bilo rezultata.
Stanje ostalih kolskih objekata na podruju optine je loe, posebno onih u kojima je
boravila vojska tako da e se i oni vrlo hitno sanirati.
to se tie sporta, aktiviran je rad FK Mladost, osnovano je sportsko drutvo, aktiviran
je rad bokserskog kluba uz pokuaje aktiviranja ostalih sportova, odrana su tri turnira u
malom futbalu pod pokroviteljstvom Izvrnog savjeta, itd.
Od aktiviranja kulturnog ivota posebno je vaan rad KUD-a Una Kostajnica, gostovanje
Krajikog narodnog pozorita iz Banja Luke. U planu su poveanje bibliotekarskog fonda u
Narodnom univerzitetu, izdavanje knjige pjesama kostajnikih pjesnika.
Vano je napomenuti i gostovanje raznih grana umjetnika u Narodnom univerzitetu kao i
organizacija nekoliko izlobi.
Izvrni savjet je maksimalno pomogao u opremanja Srpskog radija Kostajnica. Obezbeen
je 250vatni predajni, a instalisanjem novog antenskog sistema umnogome e se pojaati
ujnost radio stanice.
Obezbeena je i satelitska oprema kao i dio potrebne opreme za poetak rada lokalne stanice
koja bi trebala poeti sa radom u najskorije vrijeme.
VII RESOR PRIVREDE
Optina Kostajnica je jedna od rijetkih u RSK koja uspjela pokrenuti dio svojih proizvodnih
kapaciteta. Ovdje prije svega mislimo na GP Nina Marakovi, Tvornicu obue Una, ali
isto tako i na IPD Kostajnica koja radi kao i Pounje koje je takoer radilo jedno vrijeme
kao i dubiki IPD.
89

itav proli period konstantno je prisutan problem nedostatka elektrine energije, goriva,
nemogunost dobijanja ljudi iz vojske na radnu obavezu, nefunkcionisanje platnog prometa
sa SRJ i RS, nedostatak novaca, nedostatak materijala, prisutne sankcije, itd.
Ukratko, moemo rei da je privreda radila u nemoguim uslovima.
Iz tog razloga i smatramo da je odravanje i ovog nivoa proizvodnje izuzetan uspjeh.
Optina Kostajnica ima dva preduzea od Republikog interesa GP N. Marakovi i Trikotaa
Pounje. To je i najbitniji razlog za to da Izvrni savjet nije uspio rjeavati bar dio problema
u Pounju, iako smo pokuali i preko Ministarstva za industriju i preko Vlade RSK.
Preduzeima od optinskog znaaja Izvrni savjet je formirao Upravne odbore i od svih
preduzea je zatraen izvjetaj o radu poslije predaje zavrnih rauna za 1993. god.
Potrebno je napomenuti izuzetno korektnu saradnju sa Ministarstvom za industriju po svim
ovim pitanjima.
VIII RESOR INFRASTRUKTURE I STAMBENO KOMUNALNIH DJELATNOSTI
Od mjera i aktivnosti koje je preduzeo Izvrni savjet su sanacija mosta izmeu dvije
Kostajnice, djelomina sanacija mosta u Dubici, popravak drvenih mostova, ienje grada
sve do nestanka goriva, sanacija zgrada oteenih od ratnih dejstava, sanacija eljeznike
pruge na dijelu Volinja-Kostajnica-Majur-Hrastovac, nasipanja seoskih puteva.
Na podruju stambeno-komunalnih djelatnosti jo uvijek ne postoji gotovo nikakva
zakonska regulativa tako da je Izvrni savjet radio na osnovu svojih procjena i konzultacija
sa susjednim optinama.
U proteklom periodu popisan je kompletan stambeni fond kojim raspolae optina
Kostajnica i dati prijedlozi kako da se on koristi, ali Skuptina optine nije usvojila date
prijedloge.
Poseban problem predstavlja nedefinisan status naputene imovine.
O kompletnoj stambeno-komunalnoj problematici treba da se brine Fond za stambeno
komunalne djelatnosti i puteve optine Kostajnica.
IX RESOR ZDRAVSTVA I SOCIJALNE ZATITE
to se tie zdravstvene zatite moramo napomenuti izuzetno velike probleme u Domu
zdravlja u Kostajnici, a mislimo da su mogli biti mnogo manji. Izvrni savjet je traio od
Skuptine optine na nekoliko sjednica da se problemi u Domu zdravlja rjeavaju hitno i
na odgovarajui nain. Skuptina optine nije usvojila prijedloge Izvrnog savjeta tako da je
situaciju u Domu zdravlja izuzetno loa.
Dom zdravlja Kostajnica je nosilac organizacije zdravstvene zatite na podruju optine
Kostajnica i njegove probleme je potrebno hitno rjeavati.
to se tie socijalne zatite, ona se svodila uglavnom na humanitarnu pomo.
Izvrni savjet je uspio pomoi Optinskoj organizaciji Crvenog krsta da pobolja svoj rad
tako da je on mnogo bolji nego prije.
Pokuali smo i ojaati Centar za socijalni rad, ali je osnovni problem nedostatak kadrova.
Obje ove institucije, kao nosioci socijalne politike, su pod nadlenosti odgovarajuih
republikih institucija.
Pozitivni rezultati su svakako oiti uzevi u obzir itav protekli period.
Izvrni savjet je pokuao sve probleme ublaiti i imenovanjem Komesara i Komisije za
izbjeglice, a rezultatu njihovog rada tek se trebaju oekivati.
90

Osim ovih problema Izvrni savjet, je u skladu sa mogunostima pokuao pomoi stvarno
najugroenijim slojevima stanovnitva kao to su stalni primaoci novanih pomoi, djeca
bez roditelja, porodice poginulih boraca, ranjeni borci, itd.
Situacija na ovom podruju je i inae vrlo sloena i teka.
itavo stanovnitvo optine je u sve teem materijalnom poloaju tako da mu je neophodna
pomo. Ovaj problem je pokuavan rijeiti putem jednokratnih pomoi svom stanovnitvu.
PREDSJEDNIK
IZVRNOG SAVJETA
Ljubomir Marjanovi, dipl. oec.
Preslika, strojopis, latinica
HR-DASK-SCPE 612, kut. 1.

23

1994., veljaa 1.
Beograd
Sporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke Krajine i Srpske radikalne stranke
SPORAZUM
O KOALICIJI SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
I SRPSKE RADIKALNE STRANKE
Na osnovu slobodno izraene politike volje, Srpska demokratska stranka Krajine
i Srpske radikalna stranka formiraju koaliciju politikih stranaka za teritoriju Republike
Srpske Krajine (u daljem tekstu: Koalicija).
II
Koalicija se formira radi ostvarivanja zajednikih politikih ciljeva koji afirmiu
prioritetne nacionalne, dravne i politike interese srpskog naroda u Republici Srpskoj
Krajini, i radi obezbeivanja stabilnih i demokratskih uslova za funkcionisanje njenih organa
vlasti. Osnovni cilj koalicijskih partnera je ujedinjenih svih srpskih zemalja i formiranje
jedinstvene srpske drave.
III
Koalicija e zajedniki politiki delovati u Skuptini Republike Srpske Krajine kao
parlamentarna koalicija, formirati vladu i zajedniki uestvovati u formiranju drugih organa
vlasti.
IV
Uee lanica koalicije u Vladi i drugim organima vlasti srazmerno je broju poslanikih
mandata koje lanice imaju u Skuptini Republike Srpske Krajine.
V
Koalicioni partneri su se sporazumeli da svojim udruenim poslanikim glasovima
obezbede izbor lana Srpske radikalne stranke za predsednika Skuptine Republike Srpske
91

Krajine, a lana Srpske demokratske stranke Krajine za predsednika Vlade Republike Srpske
Krajine.
Dva potpredsednika Skuptine Republike Srpske Krajine bie iz reda Srpske demokratske
stranke Krajine, kao i sledei ministri i drugi dravni funkcioneri:
ministar odbrane
ministar inostranih poslova
ministar finansija
ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju
ministar pravosua i uprave
ministar informisanja
ministar za saobraaj i veze
ministar zdravlja i zdravstvenog osiguranja
ministar za rad, boraka i socijalna pitanja
ministar kulture i vera
ministar fizike kulture i sporta
generalni sekretar Vlade Republike Srpske Krajine
generalni direktor Naftne industrije Krajine, i
guverner Narodne banke Krajine.
Iz Srpske radikalne stranke bie sledei ministri i drugi dravni funkcioneri:
ministar unutranjih poslova
ministar energetike i rudarstva
ministar poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede
ministar trgovine i turizma
ministar prosvete
ministar za urbanizam, stambeno-komunalne poslove
i graevinarstvo, i
generalni direktor Radio-televizije Krajine.
PREDSEDNIK SRPSKE RADIKALNE STRANKE
Dr Vojislav eelj, [v.r.]
M.P.81
PREDSEDNIK SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE

Dr Milan Babi, [v.r.]

M.P.82
PREDSEDNIK IO SRPSKE RADIKALNE STRANKE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Rade Leskovac, [v.r.]
U Beogradu, 01. februara 1994. godine.
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, Politike stranke i pokreti u RSK, kut. 6.
81
82

Okrugli peat: Glavni odbor Srpske radikalne stranke, Beograd 1881. 1991.
Okrugli peat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

92

24

1994., veljaa 2.
Kistanje
Izvjee o miniranju kua u vlasnitvu osoba srpske nacionalnosti u mjestima Sonkovi i
Prokljan tijekom 1993. i 1994. godine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE

KNIN
STANICA MILICIJE K I S T A N J E
Datum, 02. 02. 1994. god.
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE

KNIN
PREDMET: Izvjetaj.Obavjetavamo Vas da je u periodu od 1993. god. to se je nastavilo i 1994. god. u
zoni izvoenja borbenih dejstava, minirano nekoliko kua iji su vlasnici mjetani srpske
nacionalnosti, a da do dananjeg dana nismo dobili nijedno obavjetenje o poiniocima
navedenih krivinih djela, te vam je dobro poznato da smo u jednom sluaju bili spreeni da
obavimo uviajne radnje, pa emo u ovom izvjetaju istaknuti karakteristina djela koja su
izvrena na podruju mjesta Sonkovi i Prokljan.
1. Dana 20. 07. 1993. god. od strane Dragovi Milana iz Prokljana obavjeteni smo
da mu je u mjestu Prokljan minirana obiteljska kua sa poslovnim prostorijama, ali smo
spreeni pri obavljanju uviajnih radnja zajedno sa kom.83 uviajnom ekipom vraeni s
rampe u mjestu Prokljan.
2. U toku noi 26/27. 01. 1994. god. izvreno je miniranje i druge obiteljske kue
Dragovi Milana koja se nalazi u mjestu Prokljan, a u sklopu kue Dragovi Milana minirana
je i stambena kua Raunica Kate koja stanuje u mjestu Kistanje, kao i tala Raunica Ilije
iz Prokljana.
3. U toku noi 29/30. 01. 1994. god. u mjestu Sonkovi minirana je obiteljska kua na
kat, sa kompletnim namjetajem Dragovi Milana pok Petra, koju kuu je dao na koritenje
svojim sinovima koji nemaju stalno mjesto boravka u Sonkoviu, odnosno na mjestu koje
se nalazi pod zonom izvoenja borbenih dejstava.
4. Dana 26. 01. 1994. god. u mjestu Prokljan, prilikom ulaska u kuu Dragovi Milana
(koja je sruena red.br. 2), sa namjerom da u kui ugasi svjetlo koje je gorilo uao je v/o Skoi
Petar roen 1950. god. ali je u kui bila postavljena runa obrambena bomba na potez koja
se po otvaranju vrata aktivirala, te je isti ranjen i preveen u bolnicu Sveti Sava u Knin,
a da predpostavljena komanda o dogaaju nije obavijestila SM Kistanje, radi obavljanja
uviajnih radnji i pronalaenje NN izvrioca koje je postavio runu obrambenu bombu.
5. Dana 09. 01. 1994. god. u mjestu Kistanje iza restoteke Kondor, na postavljeno
minsko polje ule su dvije ene od kojih je jedna aktivirala postavljenu minu na potez, a
radi se o Macura Savi koja je zadobila teke tj. povrede i preveena u bolnicu Sveti Sava u
Kninu, a to postavljeno fiziko obezbeenje koje se nalazilo radi upozorenja lica da se tuda
83

Kompletnom.

93

ne kreu nije se nalazilo na svom mjestu, te da navedeno minsko polje nije ni do dananjeg
dana uklonjeno, niti su od strane iz predpostavljene komande bilo koja lica prijavljena radi
nesavjesnog obavljanja svoje dunosti.
Prema prikupljenim saznanjima i obavjetenjima na podruju treeg operativnog sektora
doli smo do saznanja da se radi o v/o sa podruja Sonkovia i Prokljana koji ne sluaju
predpostavljenu komandu, ele pojedinane osvete sa svim licima koji posjeduju kue u
navedenim zonama a tamo se ne nalaze, prikrivanje sluajeva koji su doveli do miniranja
nekoliko kua, kao to je sluaj ranjavanja Skoi Petra to je imalo za posljedicu da je
odmah u veernjim asovima izvreno miniranje kue Dragovi Milana na Prokljanu.
Stoga od predpostavljene komande da se zahtijeva izvjetaj o svim okolnostima pod
kojim je dolo do ranjavanja Skoi Petra, da poduzmu radnje oko utvrivanja lica koji su
izvrili naprijed navedena krivina djela poto se radi iskljuivo o zoni izvoenja borbenih
dejstava, poto je vidljivo da navedenim podrujima pojedinci uzimaju zapravo da vre
veoma teka i opasna krivina djela, da se poduzmu mjere i radnje radi uklanjanja ili radi
to boljeg fizikog obezbeenja minskog polja koje je postavljeno u mjestu Kistanje iza
restoteke Kondor, te da se o svim navedenim sluajevima upozna komanda glavnog taba
u Kninu, radi poduzimanja hitnih i istranih radnji i mjera oko utvrivanja NN izvrioca,
to bez njih u zoni izvoenja borbenih dejstava ne moemo odraditi.
U Kistanjama, 02. 02. 1994.god.
M.P.84 K O M A N D I R:
Suboti Rajko, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 10.

25

1994., veljaa 3.
Beograd
Izvjee Ministarstva za inostrane poslove RSK o poloaju RSK u meunarodnoj zajednici
i pregovorima, njenom poloaju na poetku 1994. godine i odnosu prema pojedinim
dravama
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
The REPUBLIC OF Serbian Krajina
Ministarstvo za inostrane poslove
Ministry of Foregin Affairs
KNIN, KRALJA PETRA I OSLOBODIOCA 27 OFFICE IN BELGRADE
TEL. 011-235-16-72 TERAZIJE No 3/1
0780-60-126/079-719-023
TEL: (011) 3221-325; 3226-778; 3227-346
FAX: (011) 235-16-72
FAX: (011) 3224-573
REPUBLIC OF SERBIAN KRAJINA
YUGOSLAVIA
84

Okrugli peat: RSK, MUP, Stanica milicije Kistanje.

94

Broj: 127/94
Beograd, 03. 02. 1994.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA JEDNA OD NOVIH DRAVA,
NASTALIH NA TLU SFR JUGOSLAVIJE
Evropska zajednica OUN i sve lanice Meunarodne zajednice saglasile su se 1990.
i 1991. da prihvataju stvaranje novih drava na tlu SFR Jugoslavije. Odluke KEBS-a iz
1976. o nepromjenjivosti evropskih dravnih granica nisu branjene. To je objanjeno u
stavu Badenterove85 arbitrane komisije, gde je reeno da meunarodno priznanje jedne
drave (mislilo se na SFRJ) predstavlja samo deklarativni akti i nita vie. Komisija je izloila
narodima Jugoslavije princip Zapada, kojeg treba da potuju, a koji je isticao: entitet se
smatra dravom kad ima teritoriju, stanovnitvo i zakonodavnu vlast (mislilo se na Sloveniju
i Hrvatsku).
Tako je, po odlukama i principima meunarodne zajednice, Republika Srpska Krajina
ispunila sve uslove za meunarodno priznanje:
1) Republika Srpska Krajina je nastala po volji svog naroda, to je u saglasnosti sa pravom
naroda na samoopredelenje i to, time, nije naruila odluku Meunarodne zajednice da
se odobri formiranje vie drava na teritoriji SFRJ. (Drugo je pitanje to je bilo planirano
6 drava: Srbija, Crna Gora, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija i,
eventualno sedma drava Kosovo, a stvoreno je, za sada, deset: Srbija, Crna Gora, Slovenija,
Hrvatska, Makedonija, Muslimanska Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Hrvatska,
Herceg-Bosna, Republika Srpska Krajina i Muslimanska Zapadna Bosna);
2) Republika Srpska Krajina, ve etiri godine ivi kao i svaka druga drava, jer ima
ono to je Evropska zajednica zahtevala od Slovenije i Hrvatske radi priznanja: teritoriju,
stanovnitvo i zakonodavnu vlast.
Tako je RSK jedna od pravnih naslednica SFR Jugoslavije. Ona e naslediti imovinu i
dugove bive drave prema principima vaeim i za ostale naslednice (sukcesore).
Do sada, Republika Hrvatska je koristila teritoriju, stanovnitvo, privredne i druge
objekte Republike Srpske Krajine, kao svoje, i kalkulisala njima u deobnom bilansu. ak
je, preko svojih lobija u svetu, obezbedila pismenu preporuku Saveta bezbednosti o pomoi
obnove Hrvatske u visini od 20 milijardi dolara, od ega samo za Vukovar 6,2 milijarde.
Svakako, u pitanju je 90% dravna teritorija Krajine.
RSK je 1992. zatraila uee na pregovorima o sukcesiji, ali u Meunarodnoj konferenciji,
to ne prihvataju, jer Hrvatska nije saglasna. Ovo pitanje, s obzirom na uesnike, jedino bi,
u korist RSK mogle pokrenuti SRJ i RS. Trebalo bi da preporue razgovore sa Hrvatskom
samo za teritorije koje kontrolie Vlada u Zagrebu, a da ona postigne dogovor sa Vladom
RSK o ostalim teritorijama bive SR Hrvatske.
S obzirom da je Republika Hrvatska jednostrano stavila van snage ugovor Srba i Hrvata
iz 1944. u Topuskom i pokuala anektirati srpske teritorije, izazvala je rat i presudno uticala
na stvaranje dve drave RSK i RH. To je imalo za posledicu razgranienje dve etnike
zajednice i preseljenja stotine hiljada lica u oba pravca. Tako su stvorene kategorije izbeglica
Badinterove; Badinterova komisija, prema svom predsjedniku, francuskom pravniku Robertu Badinteru, bila
je arbitrana komisija koju je ustanovilo Vijee ministara Europske ekonomske zajednice 27. kolovoza 1991.
godine, a ija je zadaa bila da rjeavanjem spornih pravnih pitanja pridonese mirnom okonanju krize u bivoj
Jugoslaviji.
85

95

sa izgubljenom pokretnom i nepokretnom imovinom i izgubljenim pravima iz radnog


odnosa: steene penzije, invalidnine, zdravstveno osiguranje, penzije itd.
Proterani Srbi iz Hrvatske su bez mogunosti da dou do linih dokumenata, jer su svi
univerzitetski i arhivski centri van teritorije RSK.
Pitanje izbeglica, Hrvatska je u svetu prikazala jednostrano, jer i proterane Srbe smatra
svojim izbeglicama, a uzroke izbeglitva predstavlja kao posledicu agresije na Hrvatsku.
To je tako veto planirano da ni u Vensovom planu nema ni jedne odrednice o zatiti
proteranih Srba sa teritorija Hrvatske. Govori se samo o izbeglicama iz UNPA zona i
obavezi njihovog vraanja, to podrazumeva samo pripadnike hrvatske nacionalnosti. To
isto ponovljeno je i u Rezoluciji SB br. 762 (1992). U ovakvoj situaciji delegacija RSK je u
februaru 1993. u Nju Jorku zahtevala od Vensa86 i Owena87 da se u dokumentima Saveta
bezbednosti mora registrovati injenica o proteranim Srbima iz Hrvatske.
Rezultat je bio polovian. To nije uinjeno u rezolucijama, nego samo u Izvetaju B.B.88
Ghalija Savetu bezbednosti 15. 05. 1993. gde je navedeno da je Hrvatska, do 18. 03. 1993.
proterala (samo u Srbiju i Krajinu) 251.000 Srba. Ovde nisu spomenuti proterani Srbi u
Republici Srpskoj, evropskim i vanevropskim zemljama i Srbi koji su, jo, ostali u Hrvatskoj.
S obzirom da u Krajini nije bilo (ukupno) toliko Hrvata pre 1991. koliko Gali broji
proteranih Srba u pitanju je stradanje Srba u bivoj Hrvatskoj daleko veih razmera, nego
Hrvata.
Sabiranjem broja Srba u Krajini (500.000), s brojem prognanih u Srbiju (131.000),
Krajinu (120.000), Republiku Srpsku (60.000), zatim neregistrovanih u ove tri drave i u
drugim zemljama, zakljuuje se lako da je Srba u Hrvatskoj moralo biti najmanje 30%, a ne
11%, kako je to tvrdila hrvatska statistika.
U celokupnoj problematici srpsko-hrvatskih odnosa, najtee je, za RSK, dokumentacija
Saveta bezbednosti. U prvom redu, rezolucije, koje su suprotne duhu Vensovog plana,
prejudiciraju politiko reenje, smatrajui RSK integralnim delom Hrvatske. Ovu
paradoksalnost Hrvati pokuavaju da eliminiu tvrdnjom da i Vensov plan predvia
reintegraciju svih hrvatskih teritorija. Svakako, tako neto Vensov plan ne predvia, pa
nam ostaje da rezolucije SB tretiramo:
1) kao dokumenta suprotna duhu Vensovog plana i
2) kao dokumenta nie pravne vrednosti,
pa, kao takva, ne mogu staviti van snage pravo naroda na samoopredelenje, garantovano
Poveljom OUN.
Politiko reenje u bivoj Hrvatskoj, praktino, reeno je stvaranjem drave Republike
Srpske Krajine. injenica je da je ona, trenutno, u ratu sa Republikom Hrvatskom, ali
spremna da sa njom uspostavi mir i normalizuje odnose.
U tom cilju, pristajemo na dogovor o:
pravima iz socijalnog osiguranja,
nadoknadi tete izbeglicama i dravljanima druge zemlje,
uspostavljanju saobraaja, PTT veza, dalekovoda, naftovoda, vodovoda, korienja
elektrine energije, trgovine, proizvodnje itd.
Republika Hrvatska je, potrebe za korienjem krajinskih saobraajnica i ostalog,
prikazala u OUN kao humanitarno pitanje i pitanje opstanka svoje drave. Pri takvim
86
87
88

Cyrus Vance.
David Owen.
Boutros Boutros Ghali.

96

obrazloenjima elnika UNPROFOR-a i Meunarodne konferencije, Vlada Krajine je


isti tretman traila i za svoje ivotne potrebe. Pri tome, zahtevano je za Krajinu korienje
hrvatskih saobraajnica, izlazak na more i ostale ustupke, po principu reciprociteta.
Vlada RSK je kopredsednicima izloila stav o obavezi Meunarodne zajednice da prihvati
razgranienje izmeu RH i RSK, kad ve u nekoliko dravnih tvorevina, za 2 veka, nije
moglo doi do mirnog zajednikog ivota dve etnike zajednice. Oigledno je da su Hrvati
1991. pokazali da ne ele da ive sa Srbima, a Srbi ne smeju da ostanu sa Hrvatima u istoj
dravi.
POLOAJ REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE POETKOM 1994.g.
Drava je dalje meunarodno nepriznata i, to je jo gore srpskom narodu u njoj, jo nije
priznato pravo na samoopredelenje mada bi bivu Hrvatsku bilo lake podeliti na dve, nego
bivu Bosnu i Hercegovinu na tri drave.
Ovakva situacija onemoguavala je kontakte sa vladama, pa nije sa njima bilo razmene
informacija i stavova. Potovana je potpuna blokada RSK, to su sledila, dugo, i sredstva
javnog informisanja.
Kad se zna da drave, u svakom regionu, trae i tite svoje interese, postavlja se pitanje
(s obzirom na njihovo jednoobrazno ponaanje) da li je mogue da one svoj interes vide
u realizaciji politike Hrvata i muslimana u bivoj Jugoslaviji? Odgovor bi se mogao nai
u velikom stepenu integracije zapadnih zemalja, kojima u ovom trenutku, to vie znai
od pojedinanih dobitaka na Balkanu, koji su ipak neizvesni. Ostale zemlje, ukljuujui i
Rusiju, u ovom trenutku nemaju znaajniji uticaj na svetsku politiku. Naziru se pukotine
saveznitvu zapadnih drava i pokuaji artikulacije posebnih interesa ali su to procesi za dui
period. Za rad te male nesuglasice su dobro dole, jer onemoguavaju potpunu suglasnost
za angaovanje NATO snaga protiv Srba u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini.
U protekloj 1993. godini postignut je na spoljnom planu nesumnjiv uspeh, jer je RSK
izvuena iz anonimnosti i na nju se sve poelo navikavati. U poslednje vreme, suprotno
novijoj praksi, sredstva javnog informisanja na Zapadu esto uz puno ime Krajine vie
ne stavljaju oznaku takozvana. Sve ee se informacije iz RSK plasiraju kao i iz drugih
zemalja. U svemu su nam pomogli Srbi koji su delovali u inostranstvu poput ambasada.
Ovu internacionalizaciju treba dalje eksploatisati. MIP mora da ima vie ljudi, tako da
osposobi slube za posebne oblasti i da sa Ministarstvom za informisanje, kvalitetnijim
materijalima, izie u svet. Obavezno je koristiti radove i znanja intelektualaca svih profila.
Bie neophodno korienje i kulture i sporta. To e biti najefikasnije za afirmaciju RSK kao
drave.
Za ovo e trebati novac, koji se mora nai.
ODNOS RSK PREMA POJEDINIM DRAVAMA
Republika Hrvatska
Tei da Krajinu ekonomski i vojno iscrpi. Nada se da e due i lake od Krajine izdrati
ekonomske tekoe i da e ponudama visokih penzija Krajinicima i nafte i drugih proizvoda
po cenama kotanja umrtviti elju Srba za sopstvenom dravom. Taktika malih pobeda bie
u upotrebi, jer e tako povratiti uzdrmano samopouzdanje naroda i vojske. Na potpisane
ugovore o prekidu vatre nee se obazirati.
Rauna se sa konanim vojnim reenjem, uz pripremu odvajanja Republike Srpske i SR
Jugoslavije od RSK. Rauna sa povoljnim stavom OUN i Meunarodne zajednice.
97

Hrvatska e primoravati kopredsednike da nas prisile na ustupke oko saobraajnica i


ostalog, ali e odbiti da ugovori budu potpisani na ravnopravnoj osnovi, uz hrvatske ustupke
Krajini.
Hrvatski rat sa muslimanima je otklonio, trenutno, vojnu pretnju veih razmera. Evropska
unija preti Hrvatskoj sankcijama, ali samo s ciljem da je primora na mir sa muslimanima.
To je poslednja karta Evrope da pokuaju i muslimane i Hrvate (kao saveznike) jo jednom
suprotstaviti Srbima. Verovatno se od Hrvata trai da se odreknu dela srednje Bosne i dela
morske obale. Rauna se da bi to, konano, zadovoljilo muslimane to se tie zahteva
prema Hrvatima.
Svi su izgledi da Hrvatska, ve sad, moe raunati na saveznitvo sa Abdiem, ukoliko
Hrvatskoj bude uspelo da uzdrma odbranu Krajine.
Ruska Federacija
Naklonost Parlamenta jo uvek ne moe imati eljeni uticaj na Izvrnu vlast da bi se
Rusija efikasnije angaovala na zatiti Srba. Ali i najmanji pomaci nam mogu mnogo
pomoi dovoljno je da se Rusija suprostavi vojnom napadu na Srbe.
Kozaci su spremni poslati dobrovoljce, primiti nae lake ranjenike, oficire i podoficire,
decu na oporavak i razmeniti sportske i kulturne grupe. Ovo mora da prihvatimo to pre,
jer obilazak dvadesetak ruskih gradova sportista iz Krajine mnogo bi znaio.
Kozaci predlau i naseljavanje neogranienog broja porodica u Krajinu. Nude privrednu
i trgovaku saradnju, otvaranje predstavnitava u Kninu i Petersburgu.
Univerzitet u Moskvi nudi saradnju naem, kao i obezbeenje nastupa krajikog
dravnika u Parlamentu. Takoe, uee na Sveslovenskom kongresu nae delegacije.
Fond Slovenske pismenosti je, takoe, spreman za informativno izdavaku delatnost.
Partijarija Ruske pravoslavne crkve je otvorena za sve nae zahteve. Pomoi e koliko
mogu.
Nekoliko listova je potpuno na naoj strani.
Ukrajina, Jermenija, Nagorno Karabah
Sa Ukrajinom mogua privredna i kulturno-prosvetna saradnja, ali za to potrebne slube,
koje e to obavljati. U ovoj zemlji sukob uticaja pravoslavaca (veina) i unijata.
Ove zemlje su prve priznale Sloveniju i Hrvatsku, i zato su Jermenija i Nagorno Karabah
povukle svoje obeanje da e pristati na priznavanje RSK.
Rumunija
Uzdrava se od direktnih kontakata sa nama. Oprezne i politike stranke, mada su neke
poslale posmatrae na izbore.
Radio i tampa otvoreni za nae argumente. Mogui kontakti i saradnja sa upanijom
Temivara i u trgovinu, i u kulturi i u sportu. Posebna prednost to jugoslavenski konzulat
u Temivaru aktivan za srpske interese i ima dobre veze sa domainom.
Bugarska
Najmanje potovala sankcije. Izvrna vlast se uzdrava od kontakata sa RSK, a politike
stranke nacionalno se orjentiu i razumeju srpske probleme. Na parlament mora da nastavi
zapoetu saradnju sa partijama koje su poslale posmatrae na nae izbore.
tampa prihvata nae izvore informisanja.
Grka
Politike stranke spremne za saradnju, treba da se za to pripreme nae, posebno, ili u
okviru Parlamenta.
Humanitarna pomo najobimnija iz ove zemlje, kao i od Grka u Americi: U januaru
posebno zainteresovali grke novinare za stanje u RSK.
98

Grka je bila ranije, zapostavljena od Amerike u odnosu na Tursku, a sad joj se isto desilo
u odnosu na Makedoniju i Albaniju. To je opredeljuje da se tenje vee sa srpskim zemljama.
Poto ove godine predsedava Evropskom unijom, moramo vie kontaktirati njene partije,
novinare i humanitarne organizacije.
Vlada se, za sada, nije usuivala direktno kontaktirati MIP RSK. Traila je samo
informacije preko svoje ambasade u Beogradu.
Italija
tampa vie ne podrava Hrvatsku, kao ranije. Sve vie koristi nae informacije. Vlada se
ne usuuje postavljati teritorijalne zahteve prema Hrvatskoj.
Politike stranke, zbog izbora u toku, ne prihvataju nau saradnju, jer se boje tetnih
posledica kod biraa, koji u veini veruju u srpsku krivicu.
Humanitarne organizacije uestale kontakte sa srpskim zemljama to moe znaiti i
pripremu promene politike.
Arapske zemlje
Odluujue bile za finansijsku pomo Hrvatskoj i muslimanima.
Poslije neprijateljstava muslimana i Hrvata, postoji prilika da se otupi njihova otrica
prema Srbima.
MIP e pripremiti pogodan propagandni materijal na arapskom jeziku.
panija i Portugalija
U ovim zemljama primetno da tampa poinje kritiki prikazivati Hrvatsku.
SAD
Od ostalog, to znamo, treba izdvojiti inicijativu da se, tajno, u Engleskoj sastanu eksperti
Krajine i Hrvatske u martu 1994. iji bi dijalog bio pripremljen u vidu informacije za vlade
SAD i Velike Britanije.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 10.

26

1994., veljaa 5.
Beograd
Pravno miljenje o Daruvarskom sporazumu dr. Vladana Vasiljevia i dr. Konstantina
Obradovia, na zahtjev Veljka Dakule, Duana Eimovia i Mladena Kulia
dr Vladan Vasiljevi
ekspert za meunarodno krivino pravo
Institut za kriminoloka i socioloka istraivanja
Beograd, Graanika 18
tel: 626-425, 626-770
dr Konstantin Obradovi
ekspert za meunarodno pravo
Institut za meunarodnu politiku i privredu
Beograd, Makedonska 25
tel: 3225-611
99

Na zahtev gg. Veljka Dakule, Duana Eimovia i Mladena


Kulia dajemo sledee ekspertsko
MILJENJE
o Sporazumu zakljuenom 18. 02. 1993.
1. Iako nosi naslov Sporazum tekst o kome je re ne moe se smatrati bilo kakvim
ugovorom u smislu meunarodnog prava. Naime, da bi bilo kakav dogovor izmeu dviju
strana bio smatran meunarodnim aktom (ugovor, sporazum, konvencija itd.) on mora
odgovarati uslovima postavljenim bekom konvencijom o ugovornom pravu (1969.) koju
je ratifikovala biva SFRJ, a koja je prihvaena od strane svih drava nastalih na teritoriji
bive Jugoslavije. Jedan od bitnih uslova je da je takav akt zakljuen od strane drava, a
preko njihovih opunomoenih predstavnika, koji su, prethodno, razmenili punomoja,
to se u pravilu u tekstu ugovora konstatuje. Osim toga, meunarodni ugovor sadri
odredbe o izvrenju, to e rei o nainima sprovoenja u ivot, a vrlo esto i odredbu o
ratifikaciji, to e rei o ozakonjenju od strane predstavnikih tela ugovornih strana. Tekst
o kome je re nema ni jednu od tih odredbi, tavie podpisnici tog sporazuma oznaeni
su samo imenom i prezimenom, bez ikakvih, eventualno, zvaninih funkcija. Ukratko, po
formi, ali i sadrini, te imajui u vidu svojstvo podpisnika, re je o sporazumu izmeu
privatnih osoba. Drugim reima, budui da nema svojstvo meunarodnog ugovora, tekst
o kome je re ne moe obavezivati ni Republiku Hrvatsku, niti, pak, Srpsku Krajinu, niti
moe u meunarodnom smislu imati bilo kakvih pravnih posledica. Radi se, dakle, o
privatnopravnom aktu, sporazumu izmeu u tekstu navedenih pojedinaca, to se, uostalom,
vidi i iz kvalifikacija koje su sami sebi dali predstavnici UNPROFOR-a, stavljajui uz svoj
potpis oznaku svedok.
2. to se pak tie same sadrine, pomenuti pojedinci su se, kao privatne osobe, obavezali
da e na odreenom podruju, tj. u optinama Daruvar, Grubino Polje, Nova Gradika,
Novska i Pakrac, za koje se zna (to u sporazumu ne pie) da je podeljeno linijom prekida
vatre izmeu hrvatskih i srpskih-krajikih snaga, a koje se to je tekstom konstatovano u
celini nalazi pod zatitom snaga UNPROFOR-a, delovati da se ponovo uspostave razne veze
prekinute oruanim sukobom, a koje su precizirane takama a) 1) teksta. U najboljem
sluaju itav tekst se moe shvatiti kao izraz namera podpisnika da porade na uspostavljanju
tih veza a nikako kao nekakva vrsta obaveza.
3. Zamolivi nas za ekspertizu teksta o kome je re, g. Dakula i drugovi su nam ukazali da
je, zbog tog sporazuma, protiv njih pokrenuta krivina istraga (koja jo traje), a na osnovu
optube kako je pomenuti tekst dokaz o njihovoj nameri da izvre secesiju navedenih
optina i predaju ih Republici Hrvatskoj. Kada se pogleda tekst u celini i u pojedinostima,
moe se samo zakljuiti da nema nikakvih elemenata koji bi ukazivali na nasilno ili na
drugi nain izvreno otuenje dela dravne teritorije, niti na iste naine menjanja dravnih
granica.
U Beogradu, 5. februara 1994. godine
dr Vladan Vasiljevi, [v.r.]
dr Konstantin Obradovi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1932.
100

27

1994., veljaa 6.
Knin
Odluka Vlade RSK o prihvaanju programa rekonstrukcije monetarnog sustava i strategije
ekonomskog oporavka Jugoslavije
Na osnovu lana 2. toka 16. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (Slubeni
glasnik RSK, broj 3/92) Vlada RSK na sjednici odranoj 06.02.1994. godine, donosi
ODLUKU
o prihvatanju programa rekonstrukcije monetarnog
sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije
lan 1.
Prihvata se program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog
oporavka Jugoslavije.
lan 2.
Program iz lana 1. ove Odluke primjenjuje se na teritoriju Republike Srpske Krajine od
01. 03. 1994. godine.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
Broj: 05-3-338/94. Predsjednik
Knin, 06. 02. 1994. ore Bjegovi, [v.r.]
M.P.89
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 10.

28

1994., veljaa 7.
Plaki
Obavijest o masovnoj sjei i preprodaji jelove grae na prostoru opine Plaki
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA M.P. 90
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KORENICA
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI P L A K I
Broj: 08-02-3/01-1-74/94.
Plaki, 07. 02. 1994.
89
90

Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.


Prijemni peat: Pisarnica optine Plaki, Sekretarijat za optu upravu, 9. 2. 1994., 32/1-94.

101

1. SUP K O R E N I C A
2. SJB S L U N J

PREDMET: Jelova graa


preprodaja
Na podruju optine Plaki, a i ire, u zadnje vreme je prisutna masovna sjea ume
naroito jelove. U dogovoru sa najodgovornijim subjektima (umarija, Milicija, Komanda
brigade i predstavnitvo optine i Financijska policija) odlueno je da se sa ovakvom
pojavom stane, odnosno da se taj sjea sprei):
SJB Plaki u tom smislu ima odreene zadatke i obaveze od kontrole saobraajnica do
davanja asistencije ostalim subjektima. Kako neemo biti u mogunosti na svim izlaznim
pravcima iz Plakog prema Slunju i Korenici, istovremeno vriti kontrolu od 0 24 asa,
molimo Vas da nam u tom smislu pomognete. Naime radi se o tom da na Vaim kontrolnim
punktovima posebnu panju obratite na vozila da grau koja ide iz Plakog, u sluaju da
takvo vozila naie bez odgovarajue dokumentacije grau je potrebno zapljeniti i o tom nas
obavjestiti.
Obzirom na znaaj akcije smatramo da e te nam maksimalno pomoi kroz rad napred
navedene aktivnosti.
Uz pozdrav
O TOM OBAVIJEST: N A E L N I K
1. SO Plaki Duan Latas, [v.r.]
2. UMARIJA PLAKI M.P.91
3. ARHIVA OVDJE
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

29

1994., veljaa 9.
Okuani
Molba Branka Vranea za prijem u PJM Zapadna Slavonija iz koje je vidljivo njegovo
sudjelovanje na ratitima u Prijedoru i Gradacu u BiH
Vrane Branko Zaprimljena u Okuanima
Gavrinica Milenka Ivanovia bb dana 09. 02. 1994.
Pakrac
Posebna jedinica milicije Zapadna Slavonija
Okuani
40/94

91

Okrugli peat: RSK, SUP, Stanica javne bezbednosti Plaki.

102

Molba
Roen sam 11. 5. 1967. u Aleksandrovcu optina Podravska Slatina. Od oca Milana i majke
Marije, ro. Stupar. Osnovu kolu zavrio sam u Mikleuu, a srednju u Podr.92 Slatini smer
graevinski zidar. Vojni rok sluio sam u Zajearu ves Vezista. Dosad nisam kanjavan niti
krivino gonjen. Radni odnos sam zasnovao u DI GAJ Podravska Slatina 1987. pa do
1991. (4 god.). U ratna dejstva stupam 2. 8. 1991. pa do 15. 12. 1993. bez prekida bio
sam stalno u Zapadnoj Slavoniji u izviakoj jedinici. Iao sam dva puta na ratite u Bosnu
na ienje Prijedora, i u Gradaac gdje bivam i ranjen. Za vreme povlaenja sa optine
Podravska Slatina 13. 12. ostao sam sa Zoranom Mieviem na Pakracu. Neoenjen. Radi
estih odlazaka vae jedinice na teren zamoljavam vas za prijem u vau jedinicu u koju imam
elju da doem. Imam in vodnika.
U Okuanima, 9. 2. 1994. god. Podnosilac:

Vrane Branko [v.r.]
Izvornik, rukopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 33.

30

1994., veljaa 9.
Okuani
Molba Predraga Bosanca za prijem u PJM Zapadna Slavonija iz koje je vidljivo njegovo
sudjelovanje na ratitima u Kozarcu, Prijedoru i Gradacu u BiH
PREDRAG BOSANAC Zaprimljena u Okuanima
GAVRINICA BB Dana 09. 02. 1994.
PAKRAC 42/94
POSEBNA JEDINICA MILICIJE
ZAPADNA SLAVONIJA
OKUANI
MOLBA
ROEN SAM 20. 10. 1970. GOD. U VOINU (OP. PODR. 93 SLATINA) OD OCA
STEVANA I MAJKE SMILJE (DJEV. EVIZOVI) OSNOVNU KOLU ZAVRIO
SAM U VOJNIU, A SREDNJU KOLU U SARAJEVU KAO UMARSKI TEHNIAR
OPTEG SMJERA SREDNJA STRUNA SPREMA. VOJSKU SAM OSLUIO U
ANDRIJEVICI KAO PRIPADNIK GRANINIH JEDINICA VES 11101 STRELA
GODINE 1989/90. PO DOLASKU RADIO SAM U UMARIJI VOIN KAO SJEKA,
PO U JUNU 1991. GOD. DOBIVAM OTKAZ KAO VIAK RADNE SNAGE. U RATU
AKTIVNO UESTVUJEM OD 02. 08. 1991. GOD. KAO PRIPADNIK IZVIAKE
JEDINICE U KOJOJ BIVAM LAKE RANJEN. ZA VRIJEME POVLAENJA TO P.
SLATINA PRIKLJUUJEM SE JEDINICI MIEVI ZORANA SA KOJIM SAM
92
93

Podravskoj.
Podravska.

103

UESTVOVAO U RATU NA PAKRAKOM PODRUJU. PO POTPISIVANJU


PRIMIRJA ODLAZIM U JEDINICU KARANOVI RAJKA U KOJOJ SAM BIO
DO 30.11.1993. GOD. KAO PRIPADNIK TE JEDINICE UESTVOVAO SAM
U IENJU KOZARCA I PRIJEDORA JUNA `92. U AVGUSTU 1992. GOD.
ODLAZIM SA ISTOM JEDINICOM NA RATITE KOD GRADACA GDJE SAM
PROVEO MJESEC DANA. NISAM OENJEN.
RADI ESTIH ODLAZAKA VAE JEDINICE NA TEREN ZAMOLJAVAM VAS
ZA PRIJEM U VAU JEDINICU, U KOJOJ BI MOGAO PUNO DA PRUIM.
U OKUANIMA, 09. 02. 1994. GOD.
PODNOSILAC:
PREDRAG BOSANAC [v.r.]
Izvornik, rukopis, irilica
HR-HMDCDR, 10., kut. 33.

31

1994., veljaa 9.
Okuani
Molba SUP-a Okuani MUP-u Knin da im se poalje desetak ozbiljnih i odlunih djelatnika
PJM iz drugih podruja RSK radi vrenja redovnih postupaka koje dotadanji pripadnici
PJM nisu mogli uspjeno obavljati zbog privatnih veza sa stanovnicima opine Okuani
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
OKUANI
Broj: 08-05/1-308/1-94
Okuani, 09. 02. 1994. godine
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
K N I N
Sadanje potrebe slube u SUP-u Okuani zahtijevaju poduzimanje odreenih mjera i
radnji (npr. lienje slobode, privoenje pretraga stana, oduzimanje predmeta i dr.) prema
licima koja imaju prebivalite na ovom podruju. Iz dosadanjih nekoliko slubenih zadataka
vidljivo je da takve radnje nisu u stanju profesionalno i efikasno izvriti sadanji milicionari
ovog SUP-a, s obzirom da je veina milicionera sa takvim licima u rodbinskoj, prijateljskoj,
kominskoj ili nekoj drugoj vezi, pa je oita linija nezamjeranja i povrno obavljanje posla.
Odreeni zadaci su se pokuali kvalitetnije izvriti sa pripadnicima posebne jedinice milicije,
meutim i ovi radnici su takoer veinom mjetani tako da se i sa njihove strane ne oekuje
slubeni odnos prema postavljenom zadatku.
Iz napred navedenih razloga molimo Vas da nam, ako je mogue to hitnije uputite
na odreeno vrijeme 10-tak ozbiljnih i odlunij[ih] i pripadnika posebne jedinice milicije
sa drugog podruja, koji bi zajedno sa radnicima ovog SUP-a u svakom momentu mogli
104

izvriti postavljeni slubeni zadatak. Predlaemo da se izvri zamjena u posebnoj jedinici


milicije Okuani tj. da se 10-ak pripadnika iz ove jedinice zamijeni sa istim brojem radnika
sa drugog podruja, radi lakeg osiguranja smjetaja i izbjegavanja nepotrebnih trokova.
Ukoliko ste saglas[ni] sa ovim predmetom ili ako imate neku drugu viziju rjeenja naeg
problema o rezultatu nas to hitnije obavijestite pozivom na depeu gornji broj.

M.P.94

V.d. S E K R E T A R-a
Reli Miladin, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 10., kut. 73.

32

1994., veljaa 10.


Izvadak iz dnevnika Save Radoevia o pregovorima u enevi i o otmici Veljka Dakule u
Beogradu te o zbivanjima koja su potom uslijedila
etvrtak, 10. februar 1994.
STANJE NA BROJILU JE: 4.130,1 KWH sati i prikljuili su i nas na elektrinu mreu.
Prosvijetlilo je u 15.00 sati. Jedan od majstora se ali da ne zna pogasiti sva svjetla koliko u
sobi ima altera. Pravi je to preporod. Neemo morati nositi ni akumulatore na punjenje.
Mladen95 e donositi ispravlja on je laki, pa emo puniti ovdje da pripremimo za dane
kada bude bez struje. Toga e sigurno biti. Zavisit e to od hidrolokih prilika i stanja u
akumulacijama.
U enevi danas nastavljaju pregovori izmeu tri zaraene strane u Bosni.
Savjet bezbjednosti zahtijeva od Srpske strane povlaenje artiljerije oko Sarajeva i
stavljanje pod kontrolu UN.
Predsjednik Republike Srpske Radovan Karadi zahtijeva prvo da se utvrde injenice u
vezi sa napadom na civile na staroj pijaci u Sarajevu prije svih drugih pregovora.
Informacija koju mi je rekao Pero Bosanac da je uo da je Dakula u Beogradu uhapen
je tana. No to po prianju Mladena i Jelene vie je liilo na kidnapovanje nego na hapenje.
Uhapen je proli petak. U proli etvrtak 03. 02. 1994. Veljko96 je uestvovao u emisiji
Intervju gledalaca na NTV STUDIO B govorio je o situaciji u Zapadnoj Slavoniji od
izbijanja prvih nesporazuma sa hrvatskom demokracijom pa otprilike do dananjih dana.
Kau da je intervju bio dosta uspjean. Snimljena je i traka o toku intervjua nadam se da
u imati priliku da je presluam.
Uhapen je u ulici Srpskih Vladara (biva Marala Tita) kod parka iza zgrade Jugoslovenskog
dramskog pozorita. etao je sa Duanom Eimoviem. Razlog ne moe biti nita drugo do
uea u navedenoj emisiji. Suvie je izgleda spominjao ime Slobodana Miloevi. Nadam se
ne zlonamjerno nego objektivno. Ako je procjena slube dravne bezbjednosti da to u ovom
94
95
96

Okrugli peat: MUP, SUP Okuani.


Kuli.
Vukeli.

105

trenutku predsjedniku Republike kodi moralo je doi do hapenja. Tko je taj drznik koji
se u ova vremena usuuje analizirati ta se sve deavalo i ta proputalo. Nakon hapenja
Eimovi je dotrao do Jelene anti koja je dalje animirala lanove Centra za antiratne
akcije koji je odmah formirao Odbor za zatitu Veljka Dakule i njegovih ljudskih prava
i slobode. Od strane centra odreeni su i advokati: Nikola Barovi, Borovi97 i Popovi.98
Znam da netko mora biti na elu toga odbora iz opozicije ali mi se ne svia to je to gospoa
Pei.99 Pokuano je plasirati saoptenje da se Veljko nalazi u Glini u istranom zatvoru, da
su ga zapravo uhapsili pripadnici milicije RSK i to iz razloga to je napustio privremeno
boravite bez prethodne prijave sudu u Glini prema potpisanoj izjavi u istranom postupku
nakon hapenja 21. septembra 1993. godine. Provjerom preko advokata Miria100 utvreno
je da se Veljko ne nalazi u zatvoru u Glini.
U sljedeoj emisiji Intervju gledalaca uestvovao je advokat Nikola Barovi na temu
spektakularnog hapenja Veljka Dakule u Beogradu za koga se jo uvijek ne zna gdje se
nalazi. Alarmirani su i neki meunarodni diplomate. Jan Edberg je ujem lino doao u
Beograd da se interesira za konkretni sluaj. U Skuptini Srbije gospoa Pei postavila
je pitanje ministru Sokoloviu101 gdje se nalazi Veljko Dakula. Kada je ovaj pokuao da
objasni da je to izvela policija RSK, Vuk Drakovi je postavio pitanje zar Marti102 na
podruju Srbije moe i smije hapsiti graane bez obzira tko su i odakle su. Nije li to, pitam
se ja, uplitanje u suverenitet odreene drave. Nisu dobili ni tane ni istinite odgovore.
Advokati su primili punomoi Veljkovih sestara. Na njima je da dalje tragaju gdje se
njihov klijent nalazi.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 596.

33

1994., veljaa 10.


Knin
Dozvola za odlazak Hrvata iz mjesta Nuni preko graninog prijelaza Gornje Miranje
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-3-1-505-2/94.
Knin, 10. 02. 1994. godine
ODOBRENJE
kojim se odobrava dolje navedenim licima da mogu dana 16. 02. 1994. godine nesmetano
napustiti teritorij RS Krajine:
Borivoje.
Borivoje.
99
Vesna.
100
Ninko.
101
Zoran.
102
Milan.
97
98

106

KARDUM Mate
1917. Nuni
KARDUM Mara
1927.
KARDUM Stoja
1923.
KARDUM Marko
1927.
KARDUM Stoja
1931.
KARDUM Pilip
1934.
KARDUM Tereza
1935.
Transfer navedenih lica obavit e se preko GP Miranje Gornje u organizaciji Visokog
komesarijata UN za izbjeglice /UNHCR/.
Ovo odobrenje izdaje se u svrhu nesmetane realizacije planiranog transfera i u druge se
svrhe ne moe koristiti.
M.P.103 N A E L N I K
Pavkovi Neboja, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 17.

34

1994., veljaa 17.


Knin
Odluka Vlade RSK o koritenju dijela raspoloivih deviznih rezervi kojima upravlja
Narodna banka RSK u 1994. godini za pokrie emisije novog dinara
VLADA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Na osnovu lana 79. Zakona o deviznom poslovanju (Slubeni glasnik RSK, br. 3/93),
na predlog Narodne banke Republike Srpske Krajine, Vlada Republike Srpske Krajine
donosi
ODLUKU
o korienju dijela raspoloivih deviznih rezervi
kojima rukuje Narodna banka Republike Srpske Krajine u 1994. godini
za pokrie emisije novog dinara
1. Dio raspoloivih deviznih rezervi u efektivnom stranom novcu u zlatu kojima rukuje
Narodna banka Republike Srpske Krajine, u iznosu od 1,5 miliona SAD dolara, koristie se
u 1994. godini za pokrie emisije novog dinara.
Devize iz stava 1. ove take koristie se za servisiranje i zamjenu novih dinara za stranu
valutu koja je predmet kupovine i prodaje na jedinstvenom deviznom tritu.
2. Ova odluka stupa na snagu 01 .03. 1994. godine, a objavie se u Slubenom glasniku
Republike Srpske Krajine.
103

Okrugli peat: RSK, MUP, Knin.

107

O. br. 05-3-335/94.
Knin, 17. 02. 1994. god.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
M.P.104 PREDSJEDNIK
ore Bjegovi, dipl. ing. [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 10.

35

1994., veljaa 14.


Drni
Odluka Skuptine opine Drni o imenovanju Ratnog predsjednitva opine Drni
Na osnovu lana 33. Statuta optine Drni Skuptina optine Drni na svojoj sjednici
odranoj dana 14. 02. 1994. godine donosi s l i j e d e u
ODLUKU
o imenovanju Ratnog predsjednitva
1. Ratno predsjednitvo optine Drni broji sedam lanova i imenuju se:

1. Goran Krasi, predsjednik,

2. Nataa Kalini, zamj. predsjednika

3. ore Vuki, lan

4. Zlatka Zrni, lan

5. Jelena Borjan, lan

6. Boko Krasi, lan

7. Dragomir Kolar, lan
2. Ratno predsjednitvo vrit e funkciju Skuptine optine za vrijeme vanrednih
okolnosti kada se Skuptina nije u mogunosti sastati i redovno zasijedati.
3. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana donoenja.
Broj: 78/1/94. Predsjednik SO Drni:
Drni, 14. 02. 1994. god. Goran Krasi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., SO Drni, kut. 3.

104

Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.

108

36

1994., veljaa 14.


[Knin]
Zapovijed o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica, preustroju uprava
Ministarstva obrane RSK i primopredaji poslova mobilizacije i vojne obveze
NAREDBA broj 123-3 VOJNA TAJNA
KOMANDANTA SVK i STROGO POVERLJIVO
MINISTRA ODBRANE RSK
Od 14. 02. 1994. god
Formiranje vojno-teritorijalnih organa i jedinica, preformiranje
uprava MO i primopredaja poslova mobilizacije i vojne obaveze,
n a r e e n j e.Na osnovu Uredbe o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica i primopredaji poslova
mobilizacije i vojne obaveze organa MO komandama SVK. broj 03-1-24/94 od 08.02.1994.
god. predsednika Vrhovnog saveta odbrane, komandant SVK i ministar odbrane RSK.
N A R E U J U:
1. U SVK formirati vojno-teritorijalne organe i jedinice:
a) Vojne odseke u:
7. K: u Kninu sa odeljcima VOd u Benkovcu, Obrovcu i Drniu
15. K: u Korenici sa odeljcima VOd u Graacu, D.105 Lapcu i Plakom
21. K: u Vojniu sa odeljcima VOd u Vrginmostu, Slunju i Karlovcu Krnjaku
39. K: u Petrinji sa odeljcima VOd u Glini, Kostajnici, Dvoru na Uni i Sisku Capragu
18. K: u Okuanima sa odeljkom VOd u Pakracu
11. K: u Erdutu sa odeljcima VOd u Belom Manastiru, Vukovaru, Mirkovcima, Dalju i
Tenji.
b) Vojno teritorijalne odrede u :
7. K ukupno 4 VT odreda za optine: Knin (ukljuujui Vrliku i evrske), Benkovac,
Obrovac i Drni
15. K ukupno 4 VT odreda za optine: Korenica (ukljuujui i Teslingrad i Vrhovine),
Graac (ukljuujui i Medak), D. Lapac i Plaki
21. K ukupno 3 VT odreda za optine: Vojni (ukljuujui i Karlovac Krnjak), Slunj i
Vrginmost (ukljuujui i Topusko)
39. K ukupno 4 VT odreda za optine: Petrinja (ukljuujui i Sisak Caprag), Glina,
Kostajnica i Dvor na Uni
18. K ukupno 2 VT odreda za optine: Okuani i Pakrac
11. K ukupno 5 VT odreda za optine: B. Manastir, Tenja, Dalj, Vukovar i Mirkovci.
Ukoliko potrebe efikasnog obezbeenja teritorije to zahtevaju planirati formiranje i veeg
broja vojno-teritorijalnih odreda.
2. Preformirati uprave MO u Odelenja za odbranu za:
105

Donji.

109

Severnu Dalmaciju: u Kninu sa Odsecima za odbranu u Benkovcu, Obrovcu i Drniu


Liku: Korenici sa Odsecima za odbranu u Graacu, D. Lapacu i Plakom
Kordun: u Vojniu sa Odsecima za odbranu u Karlovcu Krnjaku, Slunju i Vrginmostu
Baniju: u Petrinji sa Odsecima za odbranu u Sisku Capragu, Glini, Kostajnici i Dvoru
na Uni
Zapadnu Slavoniju: u Okuanima sa Odsekom za odbranu u Pakracu,
Baranju, Istonu Slavoniju i Zapadni

Srem: u Erdutu sa Odsecima za odbranu u Vukovaru, Belom Manastiru, Dalju,
Mirkovcima i Tenji.
3. Izvriti primopredaju poslova i odgovarajue dokumentacije i evidencije iz oblasti
mobilizacije i vojne obaveze (regrutnih poslova, poslova obaveze sluenja vojnog roka,
poslova obaveze sluenja u rezervnom sastavu) MO RSK komandama i organima SVK po
planu aktivnosti u prilogu ove naredbe.
MINISTAR ODBRANE RSK za KOMANDANT SVK a
kontra-admiral
general-major
Duan Raki, [v.r.] M.P.106 M.P.107 Mile Novakovi
B. 108 uki [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 5., kut. 1.

37

1994., veljaa 15.


Knin
Izvjee Komesarijata za izbjeglice RSK o broju izbjeglih i raseljenih lica na podruju RSK
do 15. veljae 1994.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE
Knin, 15. 02. 1994. god.
Komesarijat za izbjeglice Republike Srpske Krajine od svog osnivanja prati i evidentira
broj izbjeglih i raseljenih lica na podruju Republike Srpske Krajine.
Na dan 15. 02. 1994. godine broj izbjeglih i raseljenih lica na podruju RSK je 125.000
1. Knin
10.503
2. Benkovac
12.022
3. Obrovac
2.700
4. Donji Lapac
3.200
5. Graac
4.550
6. Korenica
4.140
7. Drni
1.050
106
107
108

Okrugli peat: RSK, Ministarstvo odbrane, Knin.


Okrugli peat: RSK, Glavni tab Srpske vojske.
Borislav.

110

Starosna struktura je takva da ima 14.353 djece od roenja do 18 godina od toga,


do 1 god.
1.298
od 1 3 god.
1.641
od 3 7 god.
2.176
od 7 14 god.
5.039
od 14 do 18 god.
4.199
Punoljetnih osoba ima 23.821 od toga od 18 do 60 god 17.102 i preko 60 godina 6.719.
To znai da na podruju Junog dijela RSK ima ukupno 38.174 izbjeglice i raseljena
lica. Izbjeglice su smjetene u privatnim smjetajima uglavnom, a 1.617 je u kolektivnim
smjetajima.
Kolektivni smjetaji se nalaze na podruju:
Knin ima 8 kolektivnih smjetaja i 6 mini kampova 545 + 90 izbjeglica
Benkovac ima 5 kolektivnih smjetaja
340 izbjeglica
Obrovac ima 1 kolektivni smjetaj
60 izbjeglica
Graac ima 2 kolektivna smjetaja
422 izbjeglice
Korenica ima 2 kolektivna smjetaja
160 izbjeglica
od toga djece do 18 godina ima
497
i to do 1 god.
19
od 1 3 god.
56
od 3 7 god.
72
od 7 14 god.
194
od 14 18 god.
156
Punoljetnih osoba ima 1.030 od toga
od 18 60 god.
693
preko 60 god.
337.
Ovi ljudi u kolektivnim smjetajima ive u izuzetno tekim uslovima. Problemi izbjeglica
smjetenih u kolektivnim centrima su
uslovan smjetaj
hrana
odjea
obua
odravanje line higijene
plaanje trokova prevoza izbjeglica
socijalno-zdravstveno osiguranje
ogrjev
pribor za djecu i uenike itd.
Komesarijat za izbjeglice se svakodnevno susree sa problemima izbjeglica koji su svakim
danom sve tei i uporno vodi jednu veliku bitku da svim izbjeglicama pomogne kako bi im
ivot na podruju RSK bio to snoljiviji.
Na sjevernom djelu RSK tj. na podruju Banije i Korduna broj izbjeglica i raseljenih lica
je sljedei:
1. Slunj
2.820
2. Plaki
970
3. Krnjak
2.860
4. Vojni
3.961
5. Vrginmost
2.980
6. Glina
3.890
111

7. Dvor na Uni
2.986
8. Kostajnica
2.840
9. Petrinja
4.567
10. Caprag
2.463
Na podruju sjevernog djela RSK ima 30.337 izbjeglica koje su smjetene u privatnim
smjetajima jer na tom djelu nema kolektivnih smjetaja.
U ovom djelu ima djece od roenja do 18 god. 12.681 i punoljetnih osoba 17.656 i to
djece do 1 god
759

od 1 3 god
1.729

od 3 7 god
2.275

od 7 14 god
4.490

od 14 18 god
3.428
punoljetne osobe od 18 60 god. 12.195

preko 60 god.
5.461
Na podruju Zapadne Slavonije imamo
1. Okuane sa 7.085 izbjeglica
2. Pakrac sa 3.874 izbjeglica.
Na tom podruju nalazi se jedan kolektivni smjetaj u kome trenutno boravi 75 izbjeglica.
Na podruju Istone Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema imamo
1. Vukovar
15.749
2. Dalj
3.981
3. Mirkovci
4.890
4. Tenja
4.581
5. Beli Manastir
15.980 izbjeglica
Ukupan broj izbjeglica za ovo podruje je 56.140 izbjeglica od toga djece od roenja do
18 godina ima 23.213 i to

do 1 god.
1.532

od 1 3 god.
1.416

od 3 7 god.
7. 316

od 7 14 god.
11.809

od 14 18 god.
3.640
Punoljetnih osoba ima 30.412 od toga od 18 do 60 god. 26.039 i preko 60 godina 4.373
osobe.
STATISTIKA
Podaci o broju, starosnoj i polnoj strukturi izbjeglica smjetenih po kolektivnim smjetajima
na podruju sektora J U G
UKUPAN BROJ IZBJEGLICA
Prema podacima Komesarijata
za izbjeglice
1.527
STAROSNA STRUKTURA
Djeca (od roenja do 18 god.) 380
od toga: do 1 god.
12

od 1 3 god.
42

od 3 7 god.
59

od 7 14 god.
150

od 14 18 god.
117
112

Punoljetne osobe
od toga od 18 60 god.
preko 60 god.

693
337

POLNA STRUKTURA PUNOLJETNIH OSOBA


ene
602
mukarci
428
Preslika, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A/075 7.

1994., veljaa 17.


Knin
Uredba Vlade RSK o novom dinaru

38

VLADA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Na osnovu lana 84. t. 2. Ustava Republike Srpske Krajine, Vlada Republike Srpske
Krajine donosi
UREDBU
o novom dinaru
lan 1.
Uvodi se novi dinar kao sredstvo plaanja na teritoriji Republike Srpske Krajine.
Pored novog dinara sredstvo plaanja u Republici Srpskoj Krajini je dinar (u daljem
tekstu: stari dinar).
Novi dinar se dijeli na 100 para.

lan 2.

lan 3.
Novi dinar je zamjenjiv za stranu valutu.
lan 4.
Narodna banka Republike Srpske Krajine utvruje odnos vrijednosti novog i starog
dinara.
lan 5.
Narodna banka Republike Srpske Krajine pustie u opticaj novanice i kovani novac
novog dinara 01. 03. 1994. godine.
lan 6.
Stari dinar ne moe se zamjenjivati za novi dinar kod Narodne banke Republike Srpske
Krajine.
113

lan 7.
Platni promet u zemlji obavljae se u novim i starim dinarima, preko odvojenih rauna
koji se vode kod Slube za platni promet.
Iznosi iskazani u platnom prometu u starim dinarima preraunavae se i iskazivati u
poslovnim knjigama u novim dinarima.
lan 8.
Novani iznosi u propisima i optim aktima, na hartijama od vrijednosti, instrumentima
platnog prometa i drugim dokumentima i u ugovorima iskazivae se u novim dinarima,
osim na instrumentima platnog prometa i drugim novanim dokumentima kojima se platni
promet u zemlji obavlja u starim dinarima.
lan 9.
Cijene proizvoda i usluga iskazuju se u novim dinarima.
lan 10.
Pravna lica i fizika lica koja su obavezna da vode poslovne knjige iskazivae stanja u tim
knjigama u novim dinarima.
Pravna lica i fizika lica koja su obavezna da vode poslovne knjige preraunavae stanja u
tim knjigama na dan 01. 03. 1994.
lan 10a.
Pravno lice koje vri naplatu u starim dinarima u iznosu koji nije utvren u skladu sa
lanom 4. ove uredbe kaznie se za prekraj novanom kaznom u iznosu od 500 do 3.000
novih dinara.
Za radnju iz stava 1. ovog lana kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu
novanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 novih dinara.
Za radnju iz stava 1. ovog lana kaznie se za prekraj i fiziko lice koje je obavezno da
vodi poslovne knjige, novanom kaznom u iznosu od 200 do 1.000 novih dinara.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana pravnom licu izrei e se zatitna mjera zabrane vrenja
odreene djelatnosti u vremenu od tri mjeseca do jedne godine.
Za prekraj iz st. 2. i 3. ovog lana odgovornom licu i fizikom licu koje je obavezno
da vodi poslovne knjige izrei e se zatitna mjera zabrane vrenja odreenih poslova u
vremenu od tri mjeseca do jedne godine.
lan 11.
Ova uredba stupa na snagu danom donoenja a objavie se u Slubenom glasniku
Republike Srpske Krajine, a primjenjivae se od 01.03.1994. godine.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Broj: 05-2-334/94.
Knin, 17. 02. 1994. M.P.109
PREDSJEDNIK

ore Bjegovi, dipl.ing. [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 10.
109

Okrugli peat: Vlada RSK, Knin.

114

39

1994., veljaa 17.


Knin
Zapisnik sa 75. sjednice Vlade RSK odrane 5., 6., 15. i 17. veljae 1994.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
ZAPISNIK
sa 75. sjednice Vlade RSK odrane 5., 6., 15. i 17.
02. 1994. godine
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Spiro Kosti, Vojin Peuraa, Lazi ore, Krika Milivoj.
Sjednica je poela s radom u 16.40 asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. ore Bjegovi.
Za sjednicu je predloen slijedei
DNEVNIRED
1. Novi ekonomski program,
2. Ministarstvo finansija;
2.1. Donoenje Odluke o visini osnovice za isplatu naknade za materijalne trokove za
mjesec januar 1994. godine,
2.2 Donoenje Odluke o utvrivanju najnie cijene rada za mjesec januar 1994. godine,
3. Ministarstvo pravosua i uprave;
3.1. Donoenje Uredbe o valorizaciji sudskih taksa,
3.2. Donoenje Uredbe o valorizaciji novanih kazni za prekraje iz republikih propisa,
3.3. Donoenje Uredbe o valorizaciji novanih iznosa u Zakonu o vanparninom
postupku,
3.4. Rjeenje o razrjeenju predsjednika Optinskog suda u Petrinji,
3.5. Rjeenje o izboru predsjednika Optinskog suda u Petrinji,
3.6. Rjeenje o razrjeenju sudije i predsjednika Optinskog suda za prekraje Knin,
3.7. Odluka o podravljenju zgrade Gimnazije,
4. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;
4.1. Donoenje Odluke o odreivanju DP Kamen Obrovac za dravno preduzee od
republikog znaaja,
4.2. Donoenje Rjeenja o imenovanju Upravnog odbora DP Kamen Obrovac,
4.3. Rjeenje o imenovanju Upravnog odbora DP Marko Orekovi Teslingrad,
4.4. Inicijativa za formiranje Holding-korporacije,
4.5. Inicijativa za formiranje Holding-korporacije koarske industrije,
4.6. Odluka o usvajanju programa za zadravanje pograninog stanovnitva u RSK,
4.7. Uredba o nainu i uslovima za obavljanje djelatnosti preduzea,
4.8. Uredba o upisu u sudski registar preduzea i drugih pravnih lica koja obavljaju
privrednu djelatnost,
4.9. Utvrivanje Prijedloga Zakona o transformaciji dravne svojine,
115

4.10. Prijedlog glavnog projekta razvoja informacijskog sistema RSK i uvoenje


informatizacije poslovanja u organima dravne uprave.
4.11. Sanacija fabrike Pneumatike u Kombinatu Borovo
5. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i graevinarstvo;
5.1. Informacija o izvrenim pripremama na izradi prostornog plana RSK,
5.2. Program rada, dinamiki i finansijski plan na izradi prostornog plana RSK,
5.3. Donoenje Odluke o osnivanju Urbanistikog zavoda RSK,
5.4. Rjeenje o imenovanju direktora Urbanistikog zavoda,
5.5. Donoenje Metodologije za popis i procjenu ratne tete,
6. Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja;
6.1. Utvrivanje Prijedloga Zakona o visini zarada, naknada i drugih primanja zaposlenih
za vrijeme ratnog stanja,
6.2. Utvrivanje Prijedloga Zakona o posebni uslovima za zasnivanje i prestanak radnog
odnosa za vrijeme ratnog stanja,
6.3. Utvrivanje Prijedloga Zakona o drutvenoj brizi o djeci,
6.4. Uredba o kriterijima za raspodjelu humanitarne pomoi u RSK (Pravilnik o
bodovanju porodine i socijalne karte),
7. Ministarstvo odbrane;
7.1. Donoenje Odluke o stavljanju na koritenje dijela robe iz Republikih robnih
rezervi SVK,
7.2. Donoenje Odluke o kolovanju kandidata za kontrolore letenja,
8. Ministarstvo trgovine i turizma;
8.1. Donoenje Rjeenja o razrjeenju pomonika ministra,
8.2. Donoenje Uredbe o ukidanju Uredbe o obavezi obavjetavanja o promjenama
cijena odreenih proizvoda i usluga,
8.3. Uredba o ukidanju Uredbe o prometu motornog benzina i dizel goriva,
8.4. Donoenje Odluke o visini osnovice za obraun zarada za republike trine
inspektore,
8.5. Donoenje Odluke o plaanju prve faze uslune prerade sirove nafte Rafineriji nafte
Panevo,
8.6. Privredna komora RSK Odluka o odobrenju deviznih sredstava,
9. Ministarstvo zdravlja;
9.1. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za psihijatrijske
bolesti u Petrinji,
9.2. Donoenje Rjeenja o imenovanju direktora Specijalne bolnice za psihijatrijske
bolesti u Petrinji,
9.3. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za plune
bolesti u Petrinji,
9.4. Donoenje Rjeenja o imenovanju direktora Specijalne bolnice za plune bolesti u
Petrinji,
10. Ministarstvo informisanja;
10.1. Donoenje Rjeenja o razrjeenju lanova Upravnog odbora SRT Krajine,
10.2. Donoenje Rjeenja o imenovanju lanova Upravnog odbora SRT Krajine,
10.3. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut SRT Krajine,
11. Ministarstvo energetike i rudarstva;
11.1. Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,
116

12. Ministarstvo prosvjete;


12.1. Odgovor Univerziteta Nikola Tesla Knin vezan za visinu kolarine,
13. Verifikacija ugovora o davanju na koritenje poslovnog (skladinog) prostora na
Beogradskom sajmu hala 2,
14. Razmatranje zahtjeva za finansijsku pomo u ostvarenju filma Kninska vartolomeja,
i izmjenjen i nadopunjen sa
4.12. razmatranje elaborata o ekonomskoj opravdanosti pokretanja proizvodnje u DP
Finel Petrinja,
6.5. Donoenje Odluke o jednokratnoj novanoj pomoi ranjenicima pripadnicima
SVK koji se nalaze na lijeenju u Srbiji,
7.3. Donoenje Odluke o stavljanju na koritenje dijela robe (naftnih derivata) iz robnih
rezervi Ministarstva odbrane za potrebe SVK,
7.4. Donoenje Odluke o formiranju komisije,
9.5. Donoenje Rjeenja o razrjeenju i imenovanju lana Upravnog odbora Opte
bolnice Sveti Georgije iz Vojnia,
9.6. Informacija o stanju u zdravstvu,
15. Ministarstvo inostranih poslova;
15.1. Stanje i odnosi na spoljnom planu,
16. Donoenje Odluke o postavljenju Izvrnog savjeta Srpske optine Zadar.
Nakon ovih nadopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
Budui je sjednica poela kasno neke take dnevnog reda su odgoenje za sutra, a
poelo se sa 5. takom dnevnog reda materijalom Ministarstva za urbanizam, stambenokomunalne poslove i graevinarstvo.
Ad-5
5.1. i 5.2. Informacija o izvrenim pripremama na izradi prostornog plana (prilog broj 1)
podnio je ministar Ljubia Budi, a potom su o programu rada dinamikom i finansijskom
planu na izradi prostornog plana govorili dr Milan Bursa, gosp. Vujatovi Miroslav, gosp.
Vidi Vlado i geolog uji Ana.
Potom je donesena
ODLUKA
o prihvaanju Programa za izradu Prostornog plana sa dinamikim i finansijskim planom
(pr. br. 104)
5.3. Donesena je
ODLUKA
o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Republikog zavoda za prostorno ureenje,
zatitu okoline i izgradnju objekata (prilog br. 2)
5.4. Doneseno je
RJEENJE
o imenovanju direktora Urbanistikog zavoda RSK (prilog broj 3)
5.5. Nakon to je ministar Ljubia Budi ukratko obrazloio Metodologiju, elemente i
kriterijume za popis i procjenu ratne tete (prilog broj 4) donesena je
117

ODLUKA
o donoenju Metodologije, elemenata i kriterijuma za popis i procjenu ratne tete (prilog
broj 5)
Ad-3
3.1. Na prijedlog i uz obrazloenje ministra pravosua i uprave Radomira Kueta
donesena je
UREDBA
o valorizaciji sudskih taksa (prilog broj 6)
3.2. Donesena je
UREDBA
o valorizaciji novanih kazni za prekraje iz republikih propisa (prilog broj 7)
3.3. Donesena je
UREDBA
o valorizaciji novanih iznosa u Zakonu o vanparninom postupku (prilog broj 8)
3.4. Doneseno je
RJEENJE
o razrjeenju predsjednika Optinskog suda u Petrinji (prilog broj 9)
3.5. Doneseno je
RJEENJE
o izboru predsjednika Optinskog suda u Petrinji (prilog broj 10)
3.6. Doneseno je
RJEENJE
o razrjeenju sudije i predsjednika Optinskog suda za prekraje Knin (prilog broj 11)
3.7. Donesena je
ODLUKA
o podravljenju zgrade Gimnazije u Kninu (pr. br. 12)
Ad-4
Zbog kratkoe vremena na dananjoj sjednici odraena je samo toka 4.9., a ostalih 11
podtaaka odradie se sutra.
4.9. Nakon uvodnog izlaganja ministra Arbutine110 Nacrt Zakona o transformaciji
dravne svojine (prilog broj 13) obrazloio je gosp. Jovan Drobnjak.
U raspravi su potom uestvovali ministar Jarevi,111 ministar Arbutina, pomonik
ministra Bezbradica112 a nakon zavretka rasprave donesen je
ZAKLJUAK
o provoenju javne rasprave po ponuenom Nacrtu Zakona o transformaciji dravne
svojine (prilog broj 14).
110
111
112

Neboja.
Slobodan.
Radovan.

118

6.1. Skida se s dnevnog reda.


6.2. Skida se s dnevnog reda.
6.3. Utvren je prijedlog

Ad-6

ZAKONA
o drutvenoj brizi o djeci (prilog broj 15) koji e se shodno Ustavu i Poslovniku Vlade
proslijediti u skuptinsku proceduru.
6.4. Donesena je
UREDBA
o kriterijima za raspodjelu humanitarne pomoi u RSK (prilog broj 16) iji je sastavni dio
Pravilnik o bodovanju porodine i socijalne karte (prilog broj 17)
6.5. Nakon obrazloenja sekretara ministarstva Mile ubrilovia donesen je
ZAKLJUAK
Zatraiti miljenje Ministarstva finansija i Ministarstva zdravlja i odbrane i da oni na
spisak ranjenika daju svoj potpis, s tim da se vidi kako je ovaj problem rjeen u Republici
Srpskoj.
10.1. Doneseno je

Ad-10

RJEENJE
o razrjeenju lanova Upravnog odbora SRT Krajine (prilog broj 18)
10.2. Doneseno je
RJEENJE
o imenovanju lanova Upravnog odbora SRT Krajine (prilog broj 19)
10.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na STATUT SRT KRAJINE (prilog broj 20)
Na kraju sjednice na prijedlog ministra Krike, a vezano za pravilno i zakonito
raspolaganje sredstvima u JP NIK Mirkovci donesena je
ODLUKA
(prilog broj 21)
S ovim je dnevni rad iscrpljen i sjednica zavrva s radom u 19.00 asova.
NASTAVAK 75. SJEDNICE 06. 02. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Spiro Kosti, Peuraa Vojin, Lazi ore, Dragica Baki.
Sjednica je poela s radom u 10.15 asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. ore Bjegovi. Dnevni red je isti kao i na
sjednici od 05. 02. 1994. godine.

119

Ad-15
O stanju i odnosima na spoljnom planu (prilog broj 22) govorio je ministar inostranih
poslova Slobodan Jarevi.
U raspravi su potom uestvovali ministri Arbutina, Budi,113 Kneevi,114 Crnogorac115 i
predsjednik Bjegovi, a po zavretku rasprave donesen je
ZAKLJUAK
Prihvata se izvjetaj ministra Jarevia.
Ad-1
Uvodnu rije o novom ekonomskom programu dao je potpredsjednik Vlade Branko
Lubovac.
On je u svom izlaganju istakao da bi mi svakako morali ii na ovaj program i da ga nije
usvojila Jugoslavija jer ve due vremena u nas sistem uopte ne funkcionie, sve se finansira
iz budeta, a njega praktino nema. Na Vladi je danas da se izjasni prihvata li ovaj Program
ili ne.
Potom je bilo govora o Zakljuku Vlade sa 74. sjednice i propisima koje naa Vlada treba
donijeti da bi Program profunkcionisao na teritoriji RSK.
U raspravi su potom uestvovali gotovo svi ministri i pozvani na sjednicu Vlade, a po
zavretku rasprave donesena je
ODLUKA
o prihvatanju programa rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog
oporavka Jugoslavije (prilog broj 23)
te
(prilog broj 24)
2.1. Donesena je

ZAKLJUCI
Ad-2

ODLUKA
o utvrivanju visine osnovice za isplatu naknade na teret materijalnih trokova za mjesec
januar (prilog broj 25)
2.2. Donesena je
ODLUKA
o utvrivanju najnie cijene rada za mjesec januar (prilog broj 26)
i
ZAKLJUAK
o prodaji deviza iz devizne blagajne Narodne banke RSK (prilog broj 27)
Ad-4
4.1. Donesena je
ODLUKA
o odreivanju DP Kamen Borovac za dravno preduzee od republikog znaaja (prilog
broj 28)
113
114
115

Ljubia.
Milan.
Miomir.

120

4.2. Doneseno je
RJEENJE
o imenovanju Upravnog odbora DP Kamen Obrovac (prilog broj 29)
4.3. Doneseno je
RJEENJE
o imenovanju lanova Upravnog odbora DP Marko Orekovi Teslingrad (pr.br. 30)
4.4. O inicijativi za formiranje holding Korporacije umarstva i drvne industrije RSK
(prilog broj 31) govorio je ministar Arbutina.
Potom je donesena
ODLUKA
o izradi prijedloga organizacije Holdinga umarstva i drvne industrije RSK (pr.br. 32)
4.5. Ministar Arbutina obrazloio je inicijativu za formiranje holding Korporacije
koarske industrije (prilog broj 33), a potom je donesena
ODLUKA
o izradi prijedloga organizacije Holdinga proizvoaa koe, obue i galanterije RSK (prilog
broj 34)
4.6. Donesena je
ODLUKA
o usvajanju Programa za zadravanje pograninog stanovnitva u RSK (prilog broj 35)
4.7. Donesena je
UREDBA
o nainu i uslovima za obavljanje djelatnosti preduzea (prilog broj 36)
4.8. Donesena je
UREDBA
o upisu u sudski registar preduzea i drugih pravnih lica koja obavljaju privrednu djelatnost
(prilog broj 37)
4.10. Prijedlog glavnog projekta razvoja informacijskog sistema RSK i uvoenje
informatizacije poslovanja u organima dravne uprave (prilog broj 38) obrazloio je ministar
Arbutina.
Potom je donesena
ODLUKA
o usvajanju Prijedloga glavnog projekta razvoja informacijskog sistema RSK (prilog broj 39)
ODLUKA
o proglaenju DP Elektroniko raunski centar Gavrilovi Petrinja za nosioca razvoja
informatike djelatnosti u RSK (prilog broj 40)
4.11. Skida se s dnevnog reda.
4.12. Ministar Arbutina ukratko je obrazloio elaborat o ekonomskoj opravdanosti
pokretanja drvne industrije Finel Petrinja (prilog broj 41).
Nakon toga donesen je
ZAKLJUAK
o usvajanju elaborata (prilog broj 42)
i
121

ZAKLJUAK
Pitanje bezbjednosti rada fabrike pokuae u to kraem roku rijeiti Predsjednik
Republike, Predsjednik Vlade i Komandant G SVK.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica zavrava s radom u 13.00 asova.
NASTAVAK 75. SJEDNICE 15. 02. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Kosti Spiro, Lazi ore, Milan Kneevi, Miomir Crnogorac, Dragica Baki,
Mitar Brnovi, Slobodan Jarevi.
Sjednica je poela s radom u 16.30 asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. ore Bjegovi.
Dnevni red je isti kao i na sjednici od 05. 02. 1994. godine.
Na ovoj sjednici nije bilo kvoruma, te je iz tog razloga a budui je ve donesena odluka o
prihvatanju Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka
Jugoslavije raspravljano samo o propisima koje naa Vlada mora donijeti da bi Program
profunkcionisao na teritoriju RSK.
Nakon to su predstavnici ministarstva finansija referisali to je do sada uraeno i koje su
uredbe pripremili otvorena je rasprava u kojoj su uestvovali gotovo svi prisutni na sjednici
Vlade.
Po zavretku rasprave sjednica je zakljuena u 19.00 asova
NASTAVAK 75. SJEDNICE 17. 02. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Milan Kneevi, Miomir Crnogorac, Dragica Baki, Mitar Brnovi, Slobodan
Jarevi.
Sjednica je poela s radom u 8.30 asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade RSK gosp. ore Bjegovi.
Dnevni red je isti kao i na sjednici od 05. 02. 1994. godine.
U vezi zakljuka sa 74. sjednice Vlade RSK i propisa koje treba donijeti naa Vlada da bi
Program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije
profunkcionisao na podruju RSK nakon obrazloenja propisa od strane zaduenih
ministarstava, institucija i odgovornih lica, a po zavretku rasprave po predmetnim
propisima doneseno je
ODLUKA
o korienju dijela raspoloivih deviznih rezervi kojima rukuje Narodna banka RSK u 1994.
Godini za pokrie emisije novog dinara (prilog broj 43)
ODLUKA
o zamjeni, prodaji i kupovini novog dinara za strana sredstva plaanja (prilog broj 44)
ODLUKA
o obrazovanju kursa dinara (prilog broj 45)
o novom dinaru (prilog broj 46)
122

UREDBA

UREDBA
o visini i nainu utvrivanja poreza na dobit preduzea i rokovima za plaanje mjesenih
akontacija poreza za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti (prilog broj 47)
UREDBA
o prestanku obaveze obraunavanja i plaanja posebnog poreza na finansijske transakcije
(prilog broj 48)
UREDBA
o visini i nainu plaanja akontacija poreza i doprinosa i drugih javnih prihoda koji se
plaaju na prihode graana u prvom polugoditu 1994. godine (prilog broj 49)
UREDBA
o utvrivanju i plaanju poreza na promet za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne
opasnosti (prilog broj 50)
UREDBA
o odreenim proizvodima na koje se ne plaa porez na promet proizvoda (prilog broj 51)
UREDBA
o valorizaciji odreenih novanih kazni za privredne prekraje (prilog broj 52)
UREDBA
o uvoenju posebne republike takse koja se plaa za vrijeme ratnog stanja i neposredne
ratne opasnosti (prilog broj 53)
UREDBA
o valorizaciji boravinih taksa (prilog broj 54)
UREDBA
o nainu obraunavanja kamate zbog neplaenih poreza i drugih javnih prihoda u zakonom
propisanom roku (prilog broj 55)
UREDBA
o valorizaciji administrativnih taksa (pr.br. 56)
UREDBA
o izmjenama i dopunama Uredbe o uslovima i o nainu obavljanja prevoza domaih
prevoznika u meunarodnom drumskom saobraaju (pr.br. 57)
UREDBA
o valorizaciji katastarskog prihoda (pr.br. 58)
UREDBA
o visini naknade za korienje podataka premjera i katastra nepokretnosti radova i za
pruanje usluga Republikog geodetskog zavoda, oblasne geodetske uprave i optinske
uprave za katastar (prilog broj 59)
UREDBA
o valorizaciji sudskih taksi (prilog broj 60)
UREDBA
o valorizaciji novanih kazni za prekraje iz republikih propisa (prilog broj 61)
123

UREDBA
o visini godinje naknade za drumska motorna vozila, traktore i prikljuna vozila (pr.br. 62)
UREDBA
o ostvarivanju prava na naknadu zarade za vrijeme porodiljskog, produenog porodiljskog
odsustva zaposlenog roditelja i odsustva sa rada usvojioca radi njege djeteta (prilog broj 63)
UREDBA
o visini pomoi za opremu novoroeneta (pr.br. 64)
UREDBA
o materijalnom obezbjeenju boraca NOR-a, vojnih invalida, civilnih invalida rata i lanova
njihovih porodica (prilog broj 65)
UREDBA
o visini invalidnina vojnih invalida i porodica palih boraca (prilog broj 66)
UREDBA
o ostvarivanju prava na materijalno obezbjeenje i dodatak za pomo i njegu drugog lica u
oblasti socijalne zatite (prilog broj 67)
Osim navedenih uredbi donesen je i slijedei
ZAKLJUAK
Zaduuje se Ministarstvo finansija i Ministarstvo inostranih poslova da pripreme sve
aktivnosti oko formiranje Agencije za rad kod UNPROFOR-a.
Formira se radna grupa za izradu nacrta zakona o zajmu za potrebe odbrane RSK u
sastavu: Peuraa Vojin, Lazi ore, Kuet Radomir, Pavao Marjanovi.
Spomenuta radna grupa duna je pripremiti nacrt navedenog zakona za slijedeu sjednicu
Vlade.
Pod ovom takom donesena je jo i
ODLUKA
o primjeni carinske tarife SRJ (pr.br. 68)
7.1. Donesena je

Ad-7

ODLUKA
o stavljanju na koritenje dijela robe iz Republikih robnih rezervi SVK (prilog broj 69)
7.2. Donesena je
ODLUKA
o kolovanju kandidata za kontrolore letenja (prilog broj 70)
7.3. Donesena je
ODLUKA
o stavljanju na koritenje dijela robe (naftnih derivata) iz robnih rezervi Ministarstva
odbrane za potrebe SVK (prilog broj 71)
124

7.4. Donesena je
ODLUKA
o formiranju komisije za reviziju Odluke o preduzeima od posebnog znaaja za odbranu
RSK i kontrolu ratnih organizacija i sistematizacija preduzea, drugih organizacija i pravnih
lica (prilog broj 72)
8.1. Doneseno je

Ad-8

RJEENJE
o razrjeenju pomonika ministra za razvoj trgovine (prilog broj 73)
RJEENJE
o razrjeenju pomonika ministra za marketing (prilog broj 74)
8.2. Donesena je
UREDBA
o ukidanju Uredbe o obavezi obavjetavanja o promjenama cijene odreenih proizvoda i
usluga (prilog broj 75)
8.3. Donesena je
UREDBA
o ukidanju Uredbe o prometu motornog benzina i dizel goriva (prilog broj 76)
8.4. Nakon to je ministar Lazi obrazloio odluku o visini osnovice za obraun zarada za
republike trine inspektore i rasprave u kojoj su uestvovali ministar Arbutina, pomonik
ministra Radovan Bezbradica, predsjednik Bjegovi predloio je slijedei
ZAKLJUAK
Skida se s dnevnog reda i razmotrie se na iduoj sjednici Vlade to je jednoglasno
prihvaeno.
8.5. Donesena je
ODLUKA
o plaanju prve faze uslune prerade sirove nafte Rafineriji nafte Panevo (prilog br. 77)
8.6. Donesena je
ODLUKA
o odobrenju sredstava za popravku automobila (prilog broj 78)
Po zavretku naprijed navedenih podtaaka Ministarstvo trgovine i turizma ministar Lazi
predloio je donoenje 3 Uredbe sa zakonskom snagom po hitnom postupku i to:
UREDBA
sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (prilog broj 79)
UREDBA
sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o linom radu (prilog broj 80)
UREDBA
sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o robnim rezervama (prilog br.
81)
125

Nakon njegovog izlaganja donesen je


ZAKLJUAK
Naelno se prihvataju spomenute Uredbe tim da se zatrai po hitnom postupku miljenje
Ministarstva pravosua i uprave prije nego se Uredbe prosljede na potpis predsjedniku RSK
Milanu Martiu.
9.1. Donesena je

Ad-9

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti u Petrinji (pr.br.
82)
9.2. Doneseno je
RJEENJE
o imenovanju direktora Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti u Petrinji (pr.br. 83)
9.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za plune bolesti u Petrinji (prilog broj
84)
9.4. Doneseno je
RJEENJE
o imenovanju direktora Specijalne bolnice za plune bolesti u Petrinji (prilog broj 85)
9.5. Doneseno je
RJEENJE
o razrjeenju i imenovanju lana Upravnog odbora Opte bolnice Sveti Georgije u Vojniu
(prilog broj 86)
9.6. Ministar Kosti116 podnio je informaciju o trenutnom stanju u zdravstvu RSK,
tekoama sa kojima se zdravstvo susree i preduzetim mjerama za poboljanje poloaja
zdravstva.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Prihvata se izvjetaj ministra Kostia o stanju u zdravstvu Republike Srpske Krajine.
11.1. Donesena je

Ad-11

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj
87).
U meuvremenu od zakazivanja 75. sjednice 05. 02. 1994. godine Ministarstvo
energetike dostavilo je jo neke materijale tako da je pod takom 11.2. raspravljano o
116

Spiro.

126

prijedlogu Odluke o ratnoj organizaciji i sistematizaciji u Ministarstvu energetike i rudarstva


u vezi koje je donesen
ZAKLJUAK
O ovoj Odluci se Vlada nee danas izjanjavati budui je na prijedlog ministra odbrane
osnovana komisija za reviziju preduzea od znaaja za odbranu RSK i ratnih sistematizacija,
te e spomenuta odluka ii na verifikaciju spomenute komisije.
11.3. Ministar Krika117 predoio je lanovima Vlade informaciju o aktivnostima
ministarstva u vezi poboljanja poslovanja JP NIK Mirkovci, te prijedloge mjera za dalje
aktivnosti (prilog broj 88).
Potom je otvorena rasprava, a po zavretku rasprave donesen je
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija i prosljedie se predsjedniku RSK.
Ad-12
12.1. Odraeno u taki 1.
Pomonik ministra prosvjete Duan Bada predoio je lanovima Vlade zahtjev za
obezbjeenje interventnih koliina goriva (prilog broj 89), te upoznao predsjednika Vlade
da predstavnici granskog sindikata trae sastanak sa njim u vezi problema prosvjete. Potom
je na prijedlog predsjednika Bjegovia donesen
ZAKLJUAK
Prihvata se sastanak sa predstavnicima granskog sindikata, a to se tie goriva zahtjev jest
opravdan, ali treba iznai mogunosti finansiranja. Zahtjev se prima na znanje kao zadatak
i pokuae se iznai neko rjeenje.
Prima se na znanje i verificira

Ad-13

UGOVOR
o davanju na korienje poslovnog (skladinog) prostora na Beogradskom sajmu hala 2
(prilog broj 90)
Ad-14
U vezi zahtjeva za finansijsku pomo u ostvarenju filma Kninska vartolomeja donesen
je (prilog broj 91)
ZAKLJUAK
Naelno se prihvata, s tim da zahtjev proe Ministarstvo kulture i Krajina-film, te e se
nakon toga sa Republikom Srbijom vidjeti hoe li biti sredstava.
Ad-16
Na prijedlog Ministarstva pravosua i uprave donesena je
ODLUKA
o postavljenju Izvrnog savjeta Srpske optine Zadar (prilog broj 92)
S ovim je dnevni red iscrpljen, ali su donesene jo neke odluke na prijedlog pojedinih
ministarstava i to kako slijedi:
117

Milivoj.

127

RJEENJE
o izmjeni Odluke br. 05-3-8/94. od 30. 12. 1993. godine (prilog broj 93)
RJEENJE
o imenovanju lanova Upravnog odbora KNINEH-a (prilog broj 94)
RJEENJE
o imenovanju komisije za procjenu automobila Opel Askona (prilog broj 95)
ODLUKA
o odobrenju goriva za 3 autobusa na relaciji Knin Beograd Knin (prilog broj 96)
o eksproprijaciji (prilog broj 97)

RJEENJE

RJEENJE
o razrjeenju lana strune radne grupe za pruanje strune pomoi u voenju investicija
humanitarnih organizacija i nevladinih i drugih institucija (pr.br. 98)
Osim navedenih akata doneseni su i zakljuci po pojedinim pitanjima i to kako slijedi:
1. ahovski turnir na Plitvicama i nastup fudbalske reprezentacije RSK (prilog broj 99) u
naelu se prihvata, ali treba napraviti finansijski plan.
2. Poziv gradonaelnika Ksantija118 u Grkoj (prilog broj 100) zauzet je stav da se treba
ii, a predsjednik Vlade e razgovarati sa predsjednikom Republike i potom e obavjestiti
Vladu.
3. Prijedlog MIP-a za pomo u tampanju knjige Petra Zinajia iz Slunja (prilog broj
101) naelno se prihvata s tim da se ostvari kontakt ISKRE Ministarstva informisanja i
Ministarstva kulture i vjera.
4. Zakljuak u vezi prijedloga predsjednika Vlada za dodjelu prostorija ministarstvima i
vladinim institucijama zaduuje se Sekretarijat Vlada da sazove sekretare svih ministarstava
da u roku od 5 dana ponude predsjedniku Vlade plan razmjetaja. U protivnom prijedlog
predsjednika Vlade smatra se prihvaenih. (Prilog broj 102)
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica zavrava s radom u 12.30 asova.
Napomena: Vezano za taku 8.6. grekom je izostavljena UREDBA sa zakonskom snagom
u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora u oblasti trgovine (pr. br. 103) Za spomenutu
Uredbu vrijedi isti zakljuak kao i za navedene 3 Uredbe.
Predsjednik Vlade
ore Bjegovi119
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 10.

118
119

Xanthi.
Prireivai su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastorunim potpisima.

128

40

1994., veljaa 17.


Beograd
Biljeka o razgovoru s Vjaeslavom Taloninom, tajnikom Veleposlanstva Ruske Federacije u
Beogradu, iz koje su vidljivi stavovi krajinske politike prema moguoj reintegraciji RSK u
Republiku Hrvatsku izravno ili putem autonomnog statusa
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INOSTRANIH STR. POV.
POSLOVA
17. 02. 1994.
ZABELEKA
o razgovoru dana 17. 02. 1994. u MIP-u RSK sa Vjaeslavom
Taloninom, prvim sekretarom Ambasade Ruske Federacije u Beogradu
Razgovor odran u vremenskom terminu izmeu 11.00 12.15 h., a shodno inicijativi V.
Talonina.
Iz razgovora najvanije sledee
1) Talonin se interesovao da li je u poslednje vreme bilo kontakta izmeu Republike
Hrvatske i RSK, a prvenstveno u vezi ekonomske saradnje. Odgovoreno mu da je kontakt
bio posredan, odnosno da je tokom prole nedelje odran sastanak sa Gerdom Ahrenson,120
zamenikom ko-predsednika Konferencije o bivoj Jugoslaviji, gde je razmatrana mogunost
ekonomske saradnje Zagreba i Knina. Nikakav dogovor nije postignut, jer Srpska strana
insistira da preduslov za ekonomsku saradnju mora biti ukidanje sankcija prema RSK,
odnosno povlaenje rezolucije 820 koja je sve ekonomske aktivnosti Krajine podredila
jurisdikciji Zagreba.
Talonin se interesovao da li su razgovori ukljuili i pitanje otvaranja drumskih i eleznikih
saobraajnica. Odgovoreno mu da Srpska strana prihvata otvaranje saobraajnica pod uslovom
da se rezolucija 820 ukine, kao i hrvatskom saglasnou davanja jedne luke na upotrebu, jer bi
tim putem RSK izbegla zamku tihe ekonomske i politike podreenosti Hrvatskoj.
Interesovao se da li Zagreb i dalje insistira na primeni rezolucije 820. Potvrdno mu
odgovoreno.
Posebno interesovanje pokazao za autoput Zagreb Beograd, odnosno da li Beograd vrio
pritisak na Knin da se odobri njegovo otvaranje, odnosno da li bi Knin popustio ukoliko
bi Beograd vrio pritisak. Odgovoreno mu negativno.
2) Talonin se posebno osvrnuo na politiko reenje sukoba izmeu Zagreba i RSK. U tri
etiri navrata podvukao da je problem Krajine kompleksan, i da se ne moe uporediti
sa problemom Bosne. Traio nae miljenje za najsvrsishodniji nain reavanja sukoba,
ukljuujui i miljenje o mogunosti ujedinjenja do kraja godine RSK i Republike Srpske,
kako je izjavio predsednik Marti.
Odgovoreno mu da politika budunost RSK ne moe biti zasnovana niti u povratku pod
direktnu jurisdikciju Zagreba, niti u indirektnu, putem davanja autonomije, jer bi obadve
120

Geert Heinrich Ahrens.

129

solucije znaile, dugorono gledajui, nestanak Srpskog etnikog prisustva u Krajini, jer
bi Hrvatska primenila tihe i suptilne metode genocida. to se pak tie ujedinjenja RSK sa
Republikom Srpskom, ta mogunost je svakako realna. Skrenuta mu panja da vreme radi
za RSK, koja homogena, za razliku od Hrvatske, koja heterogena, i koja podeljena izmeu
germanskog severa i latinskog juga, i da e taj faktor na kraju dovesti do raspada same
Hrvatske. Eventualno priznanje u ovom konkretnom momentu RSK od strane Zagreba bi
samo jo vie pospeilo raspad Hrvatske.
Talonin ukazao da bi Zagrebu ostala na raspolaganju samo vojna opcija ukoliko se politiki
kompromis ne bi mogao postii. Odgovoreno mu da je krajiki front dugaak 1.000 km,
i da Tuman121 nema dovoljno trupa za iroke frontalne nastupe, pogotovo ne sada kada
je deo svojih jedinica prebacio u Bosnu. Takoe, skrenuta mu panja da je u Hrvatskoj (a
pogotovo u Dalmaciji) opao moral meu stanovnitvom za bilo kakva vojna dejstva.
3) Talonin se interesovao za raspored snaga u Skuptini RSK i uticaju SPS-a meu narodom
u Krajini. Odgovoreno mu da je injenica da SRS i SDS imaju veinu u Parlamentu, ali
da ta veina gubi podrku u samom narodu, koji uvia line ambicije poslanika navedenih
stranaka. Rezultat toga je da SPS dobija na snazi i popularnosti, to direktno vodi jo jaem
uvrivanju pozicija predsednika Martia122 koji, za razliku od dr. Babia123, ima razvijeniji
oseaj za meunarodnu politiku.
4) MIP RSK se interesovao za situaciju u bivem SSSR-u i problemu unutranjih granica.
Talonin dosta opirno izneo sadanju problematiku. Ukazao da u Ukrajini ima 25 miliona
Rusa, a u Kazahstanu 8 miliona. Podvukao da pitanje unutranjih granica jo uvek ne
predstavlja takav problem koji bi se mogao uporediti sa situacijom u bivoj Jugoslaviji, i to
iz razloga to
a) Rusi jo uvek nisu svesni svojih (tanih) etnikih granica,
b) to ih je brojano toliko van granica same Rusije, da u susednim republikama
predstavljaju znaajan faktor,
c) Znaajnost tog brojanog faktora se ogleda u injenici da u susednim republikama
predstavljaju impozantan inilac u infrastrukturama.
Meutim, interesantno da Talonin podvukao da za sada baltike republike predstavljaju
najvei problem za Ruse, jer se Ruska etnika grupacija diskriminie, to je jako nezgodno,
jer u baltikim republikama Rusija i dalje ima vojno prisustvo od kojeg baltiki Rusi
oekuju zatitu. S tim u vezi, situacija na Baltiku i pokuaji ostalih republika da uvedu
diskriminacione, anti-ruske zakone, meu samim Rusima polako ali sigurno uliva u svest
dozu nelagodnosti. Poinju da se prave paralele sa situacijom u bivoj Jugoslaviji, odnosno
poinje da sazreva uverenje da bi moralo doi do izmena unutranjih granica biveg SSSR-a.
injenica da autonomne regije u samoj Rusiji pokazuju znakove secesionizma ni malo ne
pomae, ve naprotiv pospeuje svest ruskom ujedinjenju.
ZAKLJUAK:
Utisak da je Talonin posetio MIP RSK po direktivi iz Moskve, pogotovo to je i sam izjavio
16. 2. 1994.g. da je sastanak hitnog karaktera. Utisak takoe da Moskvu prvenstveno
interesuje da li je u RSK, po izboru predsednika Martia moda dolo do izmene stavova
121
122
123

Franjo.
Milan.
Milan.

130

u pogledu politikog reenja/kompromisa sa Hrvatskom. Talonin oigledno tragao za


znakove slabosti koji bi ukazali na mogunost ulaska RSK pod jurisdikciju Hrvatske, bilo
u direktnoj, bilo u indirektnoj autonomnoj formi.
Interesantno da je u potpunosti prihvatio rezonovanje MIP-a RSK kada je Hrvatska
u pitanju, izjavivi, izmeu ostalog, da ako Beograd popusti sa Krajinom, morae i sa
Bosnom, a potom i sa Vojvodinom i Kosovom.
S tim u vezi, kao opti zakljuak se moe konstatovati da je glavni cilj Taloninovog dolaska
bila analiza srpskih stavova i vrstina daljih zastupanja istih, kako zbog otvaranja biroa u
Beogradu i Zagrebu, tako i situacije oko Sarajeva.
NAELNIK I UPRAVE
Branko Filipovi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

41

1994., veljaa 17.


Knin
Obavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK Vladi RSK o elji profesora Sveuilita
Oxford, dr. Hugha McDonalda, da posjeti RSK i razgovara s krajinskim politikim
vodstvom
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
The REPUBLIC OF Serbian Krajina
Ministarstvo za inostrane poslove
Ministry of Foregin Affairs
KNIN, KRALJA PETRA I OSLOBODIOCA 27 OFFICE IN BELGRADE
TEL. 011-235-16-72
TERAZIJE No 3/1
0780-60-126/079-719-023 TEL: (011) 3221-325; 3226-778; 3227-346
FAX: (011) 235-16-72
FAX: (011) 3224-573
REPUBLIC OF SERBIAN KRAJINA
YUGOSLAVIA
STR. POV. 157/94 POSLATI IFROVANO
17. 02. 1994.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
KNIN
ZA PREMIJERA, GOSPODINA ORA BJEGOVIA
Profesor Oksfordskog Univerziteta, dr. Hugh McDonald, ponovo je izrazio elju da poseti
RSK, gde bi razgovarao sa:
a) Predsednikom Milanom Martiem,
b) Premijerom orom Bjegoviem,
131

c) Predsednikom Skuptine, Brankom Vojnicom,


d) Generalom Miletom Novakoviem,
e) Novim ministrom za unutranje poslove,
f ) Direktorom TV RSK na Plitvicama,
g) Lokalnim organima u Optini Okuani
Cilj posete predoenje zvaninih stavova Londona u vezi politike situacije na prostorima
bive Jugoslavije, odnosno razmena miljenja sa zvaninim predstavnicima Krajine. Boravak
bi bio iskorien i za analizu genocida na prostorima Zapadne Slavonije.
NAPOMENA: Poznato da je dr. McDonald vrlo blizak vladinim institucijama u Velikoj
Britaniji, i da bi njegova poseta svakako imala obavetajni karakter. I pored toga, predlaemo
da se ista prihvati, pogotovo ako se uzme u obzir injenica da je MIP RSK do sada imao
koristi od profesora, jer ne samo to je dosta precizno prenosio zvanine stavove Londona,
ve je takoe prosleivao sve materijale koje mu je MIP RSK dostavljao (izmeu ostalog
dokumentaciju o Marinom Selu, Pakrakoj Poljani i hrvatskim pokuajima uklanjanja svih
tragova zloina). Dr. McDonald je izjavio da e biti u mogunosti da poseti RSK u periodu
posle 26. februara o.g. Njegova poseta bi bila u svojstvu gosta Vlade RSK.
Molimo za Vau odluku.
P/O MINISTRA ZA INOSTRANE POSLOVE RSK
Branko Filipovi, [v.r.]
Naelnik I uprave M.P.124
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 5010.

42

1994., veljaa 17.


Dvor na Uni
Pismo predsjednika SO Dvor na Uni i Izvrnog savjeta Dvor na Uni, te pismo oca ubijenog
pripadnika SVK ae Marijana, u kojima se otro osuuje ubojstvo, ukazuje na masovnu
pojavu verca s Muslimanima u Cazinskoj krajini i teror vercera nad stanovnicima i
pripadnicima SVK na prostoru Banovine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OPTINA DVOR NA UNI
PREDSJEDNIK SO DVOR NA UNI
PREDSJEDNIK IS SO DVOR NA UNI
Broj: 01-5-58/4-1994.
Dvor, 17. 02. 1994. godine
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
124

Okrugli peat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, Knin.

132

SKUPTINI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE


KNIN
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
GLAVNOM TABU SRPSKE VOJSKE KRAJINE
KNIN
KOMANDI BANIJSKOG KORPUSA
PETRINJA
MUP RSK, SUP
GLINA
MINISTARSTVO PRAVOSUA I UPRAVE
OKRUNI SUD G L I N A
Dana 13. februara 1994. godine na vrenju vojnikog zadatka muki s lea, hicem u
potiljak ubijen je pripadnik Srpske vojske Krajine ao Marijan, rodom sa sela D.125
Stupnice, optine Dvor na Uni.
Njegove ubice su: Grmua Milan, avi Dragan, Buni Stevo i Puzi Ranko, svi iz
Petrinje. Jedan od ubica Grmua Milan je mrtav dok se ostali nalaze u Istranom zatvoru
Glina.
Imenovani su iz do sada poznatih injenica imali zadatak da sa svojim saradnicima razbiju
napore Srpske vojske Krajine, da se prekine verc oruja i robe sa Muslimanima iz Cazinske
Krajine. Imenovani su uhapeni u Dvoru na Uni od strane pripadnika MUP-a RSK, SJB
Dvor na Uni i predati nadlenim dravnim organima i sada se trenutno nalaze u Istranom
zatvoru u Glini.
Kako se radi o poznatim kriminalcima koji su se nakon izvrenog zloina pozivali na
poznate linosti iz politikog ivota, biveg predsjednika Skuptine RSK Milu Paspalja i
sadanjeg poslanika Skuptine RSK Dragana iia dolo je do velikog uznemirenja graana
optine Dvor na Uni.
Nakon sagledane politiko-bezbjedonosne situacije na podruju optine Dvor na Uni,
upozoravamo sve nadlene institucije da bi eventualno putanje iz zatvora uhapenih ili
njihov inscenirani bijeg dovelo do eksplozije nezadovoljstva naroda ove optine i time
paralize svih javnih institucija na podruju ove optine, kako vojske i policije, tako i civilnih
organa.
Upozoravamo sve nadlene da se sve strukture vlasti poev od predsjednika optine,
predsjednika Izvrnog savjeta Skuptine optine, Izvrnog savjeta, kao i svi graani optine
Dvora na Uni jednoduni u stavu da se poinioci zlodjela izvedu pred lice pravde i kazne.
Takoer zahtjevamo da se u istranom postupku razotkriju svi oni koji su umijeani
u mafijake poslove u RSK, pa i makar to bili i predstavnici najviih politikih, vojnih,
policijskih i drugih funkcija.
Poto je zloin uinjen na podruju nae optine zahtjevamo do Ministarstva pravosua
i uprave da suenje ubica bude javno i da se odri u Zgradi optinskog suda Dvor na Uni.
Traimo od svih nosilaca pravosudnih, vojnih i policijskih slubi da nas o cijelom toku ovog
sluaja svakodnevno pismeno izvjetavaju.
125

Donje.

133

Zahtjevamo da nam se po ovom dopisu od zatraenih institucija i organa odgovori


u pismenoj formi u roku od 24 asa da bi graanima ove optine mogli dati zvanine
informacije o itavom dogaaju to bi dovelo do smirivanja situacije.
M.P.126 PREDSJEDNIK SO DVOR NA UNI
dipl.ing.polj. Ljubomir Cari, [v.r.]
M.P.127 PREDSJEDNIK IS DVOR NA UNI
Marijan Janoevi, pravnik, [v.r.]
Komandantu vojske Republike Srpske
(na ruke general potpukovnika RATKA MLADIA)
Potovani komandante!
Uzimam sebi za pravo, a u ime naroda moga kraja da Vam se obratim.
13. 02. 1994. god. na zvjerski nain od grupe naoruanih srpskih ubica i kriminalaca iz
Petrinje ubijen je moj sin ao Marijan. ivot je izgubio u trideset drugoj godini ivota na
vrenju vojnikog zadatka u mjestu Kobiljak kod Dvora na Uni.
Cilj pomenute grupe kriminalaca i ubica je bio da u saradnji sa kriminalcima iz Kobiljaka
i Dvora, razbiju 33. brigadu i njenu vojsku, te stvore na podruju Kobiljaka bazu za verc
oruja, municije i ostale robe. Dobro je poznato da na podruju Banije i Korduna uveliko
cvjeta verc oruja, municije i hrane.
Predpostavljam da Vama ovo sve nije poznato, a kako Vas izuzetno cijenim kao asnog
oficira i ovjeka, elim da Vas zamolim da uloite svoj autoritet i u saradnji sa potenim
ljudima iz RSK sprijeite ovo zlo.
Ova grupa kriminalaca i ubica se debelo uzdalo u zatitu naih politiara Paspalja Milana,
ii Dragana i Gorana Hadia to se moe vidjeti iz izjava uhapenih. Poznato je da je
ubica mog sina do sada izvrio etiri takva djela i da je zajedno sa ostalim sauesnicima
rastjerivao ljude i djecu po kafiima i zabavama, ubijajui ih ranjavajui ili tukui ih, ali su
uvijek uspjevali izbjei ruci pravde zahvaljujui svojim zatitnicima.
Ova grupa kriminalaca i ubica kao i sline grupe nisu nepoznate vlastima u Krajini.
Svima su poznata imena Rambova,128 Stivova,129 i drugih sa kojima su se oni ponosili i
harali, po Petrinji, Glini i Kostajnici da bi stigli i u Dvor, gdje se narod die da ih sprijei.
Ovaj narod je rekao stop kriminalcima, i bez obzira na prepreke na koje nailazimo mi emo
ovo presjei. Naa trula vlada Vas ubjeuje kako stoji uz srpski narod Republike Srpske, ja i
narod mog kraja mislimo da to nije tako. Srpski kriminalci potpomau Cazinsku Krajinu,
orujem, municijom i hranom da bi Muslimani mogli bolje da tuku i Vas i nas.
Ovakovo ponaanje i lai bog zna dokle nas mogu odvui, a Vi procjenite i recite da li
je ovo dobro ili nije. Proite borbenu liniju prema Cazinskoj Krajini pa e te vidjeti meu
borcima da li je ovo tano ili nije, ali pitajte borce u rovovima kako im verceri i kriminalci
mlate svenjevima maraka ispred nosa, a busaju se u prsa kako su asni i poteni Srbi, kako
su za Srbiju i srpski narod.
126
127
128
129

Okrugli peat: RSK, Skuptina optine Dvor na Uni.


Okrugli peat: RSK, Izvrni savjet Dvor na Uni.
Dragan avi Rambo, pripadnik Stivove paravojne skupine.
Stevo Buni Stiv, voa paravojne skupine (Petrinja).

134

Poznati kriminalci iz Kobiljaka i Dvora jo su na slobodi i prijete policiji Dvora i vojsci


kako e se smijati kad ih napadnu kriminalci iz Petrinje sa svojim saradnicima iz okolnih
optina, a moda ak iz Srbije.
Napominjem da sam i ja sam ranjen od muslimanskog snajpera na Suvoj Mei. Moj sin
ao Marijan svirepo je ubijen jer je na rukavu svoje uniforme imao natpis Milicija Krajine
koju je dobio na Oraju, ratujui zajedno sa vaim borcima naom braom, a i sa borcima
Republike Srpske Krajine sa kojima je komandovao sadanji predsjednik Milan Marti.
to se mene tie ja sam ve u borbi protiv tih kriminalaca i ratnih profitera. Ja u osvetiti
prolivenu krv moga sina i boriu se sa njima dok i ja ne budem u zemlji, ali preko Dvora
prolaziti nee dok postoji ao Rade i narod ispod amarice.
Mogao bi jo toga da piem, ali ne mogu vie izdrati. Ako budete u prolazu preko Dvora
pozovite me preko 33. Brigade. Sve to znadem rei u Vam, a to kaem ja i uinim.
Ako odluite o svom stavu moete obavijestiti preko predsjednika Skuptine Dvor ili
predsjednika Izvrnog savjeta Skuptine Dvor.
S potovanjem ao Rade.
D. Stupnica, 24. 02. 1994. god.
DOSTAVLJENO:
Predsjedniku RSK
Komandantu SV RSK
Komandantu SV RS130
Baniskom korpusu
33. brigadi
SVB Dvor
Primljeno 25. 02. 1994. 131
[., v.r.]132
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1001/1.

43

1994., veljaa 18.


Protokol o reguliranju jedinstvene monetarne politike na podruju SR Jugoslavije, Republike
Srpske i RSK
STROGO POVERLJIVO
PROTOKOL O REGULISANJU
JEDINSTVENE MONETARNE POLITIKE NA PODRUJU
SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE, REPUBLIKE SRPSKE
I REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Rukom je dopisano da je navedenima pismo upueno teleksom.
Prireivai su izostavili telegram upuen Skuptini RSK jer je gotovo identian pismu koje je naslovljeno na
Ratka Mladia.
132
Potpis neitak.
130
131

135

U dosadanjem periodu Narodna banka Jugoslavije imala je samostalnu [.]133


Republike Srpske i Republike Srpska Krajina. Na monetarnim podrujima egzistirale
su posebno novane jedinice iji je odnos prema jugoslovenskom dinaru bio 1 : 1, s
tim to se dinari Republike Srpske i Republike Srpska Krajina kao efektivni novac, nisu
mogli koristiti za plaanje u Jugoslaviji, dok se na tim podrujima jugoslavenski dinar
prihvatao kao plateno sredstvo. Narodna banke Republike Srpske i Republike Srpska
Krajina su utvrivale monetarnu politiku, s tim to su kvantitativne zadatke usklaivale sa
kvantitativnim zadacima Narodne banke Jugoslavije. Na taj nain odravan je odnos 1 : 1 a
obim primarne emisije koji je emitovan na tim podrujima kretao se oko 15 20% obima
na podruju Savezne Republike Jugoslavije.
to se tie platnog prometa Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike
Srpska Krajina, on se odvijao preko posebnih rauna u Slubi platnog prometa tako da je
Sluba platnog prometa svaki dan preko posebnih evidencionih rauna imala taan uvid
u novane tokove i stanje potraivanja i obaveza izmeu Savezne Republike Jugoslavije,
Republike Srpske i Republike Srpska Krajina.
Polazei od injenice da su Vlade Republike Srpske i Republike Srpska Krajina u celosti
prihvatile Program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka
Jugoslavije, a Savezna vlada prihvatila da novi dinar kao novana jedinica Savezne Republike
Jugoslavije bude sredstvo plaanja sa svim funkcijama novca i na ovom podruju, predlae
se sledei
PROTOKOL
1. Novi dinar SRJ predstavlja novac sa svim funkcijama na podruju Savezne Republike
Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina;
2. Narodna banka Jugoslavije e jedina emitovati novi dinar na podruju Savezne Republike
Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine i obezbeivati stabilnost valute i
finansijsku disciplinu na tim monetarnim podrujima. Narodna banka Jugoslavije utvruje
ciljeve i zadatke monetarne politike i preduzima mere za ostvarivanje tih ciljeva i zadataka na
celom monetarnom podruju. Narodna banka Jugoslavije e primarnu emisiju za podruje
Republike Srpske i Republike Srpske Krajine vriti preko rauna 615, koji e biti otvoreni
za Narodnu banku Republike Srpske u Banja Luci i Narodnu banku Republike Srpske
Krajine u Kninu;
3. Narodna banka Republike Srpske i Republike Srpska Krajina obavljae poslove koje
sada obavljaju glavne filijale Narodne banke Jugoslavije i druge poslove u saglasnosti sa
Narodnom bankom Jugoslavije;
4. Narodne banke Republike Srpske i Republike Srpska Krajina prestaju sa emisijom dinara
Republike Srpske i Republike Srpska Krajina, s tim da on ostaje u opticaju u roku u kome
e postojati paralelno vaenje starog i novog dinara u Saveznoj Republici Jugoslaviji;
5. Propise Savezne Republike Jugoslavije iz oblasti monetarne politike i platnog prometa u
celosti preuzimaju organi Republike Srpske i Republike Srpska Krajina;
6. Projekcija platnog i deviznog bilanca je jedinstvena sa podruja Savezne Republike
Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina. Devizne rezerve Republike Srpske
i Republike Srpska Krajina su sastavni deo deviznih rezervi Narodne banke Jugoslavije i
posebno se evidentiraju na podraunima kod Narodne banke Jugoslavije. Za iznos novih
dinara koji se emituje za potrebe Republike Srpske i Republike Srpska Krajina devizno
133

Neitko u izvorniku.

136

pokrie se deponuje kod Narodne banke Jugoslavije, o emu se vodi posebna evidencija.
Poslovne banke sa podruja Republike Srpske i Republike Srpska Krajina kupovinu i
prodaju deviza vre preko narodnih banaka Republike Srpske i Republike Srpska Krajina,
s tim to e se dekadno vriti obraun izmeu ovih narodnih banaka i Narodne banke
Jugoslavije;
7. Platni promet sa inostranstvom obavlja se u skladu sa Odlukom o vrenju platnog
prometa sa inostranstvom tako da svi uesnici u platnom prometu imaju isti status;
8. Narodna banka Jugoslavije uspostavlja jedinstvenu kontrolnu funkciju koja podrazumeva
kontrolu boniteta i zakonitost poslovanja banaka i drugih finansijskih organizacija kao i
jedinstvenu primenu svih mera monetarne i devizne politike. Narodna banka Jugoslavije
u Narodnoj banci Republike Srpske i Narodnoj banci Republike Srpska Krajina formira
odgovarajue organizacione jedinice za kontrolu;
9. Narodna banka Jugoslavije obezbeuje jedinstven informacioni sistem preko koga su
banke i druge finansijske organizacije dune da dostavljaju relevantne podatke koji se odnose
na monetarna, kreditna i devizna kretanja i kreditne odnose sa inostranstvom. Narodna
banka Jugoslavije formira jedinstven konsolidovan bilans svih banaka;
10. Uspostavlja se platni promet izmeu svih uesnika u platnom prometu iji se rauni
vode kod organizacionih jedinica Slube za platni promet u Saveznoj Republici Jugoslaviji,
Republici Srpskoj i Republici Srpska Krajina, preko odvojenih rauna za nove i stare dinare,
primenom jedinstvenog sistema rauna i jedinstvenih instrumenata platnog prometa.
Ovako uspostavljen platni promet kontrolisae Narodna banka Jugoslavije i Sluba za platni
promet SRJ preko jedinstvenog evidencionog rauna, dnevnih, sedmodnevnih i mesenih
izvetaja, kao i uz stalnu kontrolu obavljanja platnog prometa u filijalama platnog prometa
na podruju Republike Srpske i Republike Srpska Krajina;
11. Centralne Slube za platni promet i finansijsku kontrolu u Republici Srpskoj i Republici
Srpska Krajina, funkcioniu kao Glavne filijale Slubi za platni promet Savezne Republike
Jugoslavije, a filijale Slubi u Republici Srpskoj i Republici Srpska Krajina funkcioniu kao
filijale Slube Savezne Republike Jugoslavije;
12. Utvruje se jedinstveni bilans svih budeta po jedinstvenoj metodologiji;
13. Za sprovoenje jedinstvene monetarne politike u potpunosti se usaglaavaju svi propisi
iz oblasti cena, poreza, carine i odnosa sa inostranstvom;
14. Primena programa poinje 16. februara 1994. godine.
Preslika, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 160/3.

44

1994., veljaa 21.


Kistanje
Slubena zabiljeka s izjavom Milana Dragovia povodom ruenja njegove obiteljske kue u
mjestu Prokljan od strane mjetana Sonkovia
KU 92/94.J.M.
Kistanje, 21. 02. 1994. godine.
137

SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 15. 02. 1994. godine povodom obavljenog informativnog razgovora
sa Dragovi Milanom pok. Gojka, roen 12. 04. 1948. godine u Prokljanu, SO Knin, sa
mjestom stanovanja u evrskama, po zanimanju priv. ugostitelj, u vezi miniranja njegove
obiteljske kue u mjestu Prokljan.
Isti navodi da je od poetka hrvatske agresije na RSK-a bio u jedinici u odbrani mjesta
Prokljan, a sa njime je bio i njegov sin. U estom mjesecu 1993. godine isti je napustio
jedinicu zbog zdravstvenih razloga o emu posjeduje dokumentaciju od vojne komisije.
Nakon toga sa enom je preao stanovati u mjesto evrske, a sin mu je ostao na poloaju
u mjestu Graac. Odmah nakon naputanja jedinice i njegovog prelaska u mjesto evrske,
njegovi mjetani poeli su mu pretiti i govoriti da e mu sruiti kuu ako se ne vrati u
jedinicu. U vie navrata Dragovi Milan o istim pretnjama upozoravao je vojnu komandu II
brigade u evrskama. Negdje u sedmom mjesecu 1993. godine Dragovi Milanu minirana
je nova kua u emu su radnici SM Kistanje spreeni od strane komande u Sonkoviu da
izvre uviaj.
Dana 28. 01. 1994. godine u jutarnjim asovima kod Dragovi Milana u evrske doao
je Raunica Milorad sin Ilije iz Prokljana te ga obavjestio da mu je minirana kua. Nadalje
Dragovi navodi da je neke stvari iz kue u Prokljanu izvezao a da mu je u kui ostao jedan
namjetaj, dva ormara i jedan regal. U konobi su mu ostale etiri bave a u gostioni ank,
sudoper, sedam stolica i dva stola. Isti u nikoga ne sumnja a pretpostavlja da su mu to uinili
mjetani mjesta Sonkovi.
Sa izvrenjem ovoga krivinog djela Dragovi Milan oteen je za oko 300.000.- DM.
Ovlateni radnik:
Jelaa Milan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 10.

45

1994., veljaa 21.


Knin
Obavijest SUP-a Knin o potjernicama protiv zapovjednika hrvatskih brigada s prostora
Dalmacije
SUP KNIN
Odjel za oper. posl. JB
Dep. broj: 08-01/2-5-282/2-94. DH
Knin, 21. 02. 1994. god.
MUP RSK-e
SUP KNIN (svim SJB)
Istrani sudac Okrunog suda u Kninu, Medi Goran radi poinjenih kriv. djela iz l.
142. st. 1. KZJ-u, izdao je naredbu za izdavanje potjernice za sljedeim licima:
138

1. ULINA MARKO, puk, komandant gardijske zadarske brigade,


2. TULII JOSIP, puk., komandant IV operativne zone,
3. BARI RODOLJUB, 134. biogradske brigade,
4. ARI FRANO, 159. ibenske brigade,
5. VUKI BRUNO, 141. splitsko-katelanske brigade,
6. VIDUKA ANTE, 104. splitske brigade,
7. BRKLJA MILAN, bataljona u Biogradu.
Molimo MUP RSK da za navedena lica raspie potjernice na podruju RSK, RS i SRJ.
U sluaju pronalaska navedenih lica, liiti ih slobode pri emu biti vrlo oprezan, te o
tome obavijestiti istranog suca Okrunog suda Knin, Medi Gorana, na broj: Ki-153/94.
i SUP Knin, na broj gornji.
NAELNIK ODJELA
Jari Milojko, [v.r.]

M.P.134
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 23., kut. 25.

46

1994., veljaa 21.


Knin
Materijali Resora dravne bezbednosti RSK predsjedniku RSK s izuzetim spisima iz
zapovjednitva UNPROFOR-a u Zagrebu o strategiji pregovora UNPROFOR-a s hrvatskom
i srpskom stranom, te novoj strategiji koju ele nametnuti sukobljenim stranama u
pregovorima
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
RESOR DRAVNE BEZBJEDNOSTI
Broj: 08/2-125/94.
Knin, 21. 02. 1994.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

KNIN
Predmet: UN, strategija za pregovore.Dostavljamo Vam materijale koje smo operativnim putem izuzeli iz Komande
UNPROFOR-a u Zagrebu. Tekst se odnosi na strategiju pregovora UN sa hrvatskom i
srpskom stranom, te na strategiju koju UN planiraju nametnuti ovim stranama kao novu
platformu za pregovore.
NAELNIK RESORA
134

Prijemni peat centra veze: primljeno 21. 2. u 14,30; predano 22. 2. u 8,50.

139

Draa Aco, [v.r.]


M.P.135
Nacrt 21. januara 1994.
MEUNARODNA KONFERENCIJA O BIVOJ JUGOSLAVIJI
Datum: januar 1994.
Predmet: Pregovori izmeu hrvatske Vlade i srpskih vlastipredloena strategija pregovaranja
UVOD
1.
12. januara smo dogovorili postavku pregovora i raspodjelu odgovornosti za sledeu rundu
pregovora o Hrvatskoj. Finalni tekst ovog dogovora je u aneksu A. Ovaj dokument sadri
nae poglede na predmet na kojem radimo i na strategiju koju predlaemo za primjenu.
Takoer sadri neke detalje kako namjeravamo pristupiti sledeoj fazi pregovora. Mi doista
vjerujemo da aktivnosti Meunarodne konferencije bi trebale biti ue povezane sa istima
uredom SRSG i uopte sa UNPROFOR-om. Mi vjerujemo da ovaj papir moe sluiti kao
korisno sredstvo za diskusije i kao dogovor za zajedniku strategiju.
TEKUA SITUACIJA
2. U posebnom dokumentu ambasador Arens136 skicira iru historiju pregovora. Za potrebe
ovog dokumenta samo emo spomenuti nekoliko relevantnih injenica koje se tiu skoranje
historije pregovaranja. Kao rezultat francusko-njemake inicijative MKBJ je provela 4 runde
tajnih pregovora izmeu Srba i Hrvata tokom zadnja dva mjeseca 1993. godine. Ovo je
identifikovalo tri faze strategije koje su se odnosile na prekid vatre, zatim ekonomska pitanja
i konano politiko rjeenje. Oni su takoer skicirali podruje ekonomskih interesa objema
stranama. ini nam se da su strane veoma blizu postizanju dogovora o opem prekidu
vatre. Ultimativno nije bilo nikakvih rezultata inter alia137 zbog predstojeih izbora u Kninu.
Prekid vatre je u meuvremenu bio pod nadzorom UNPROFOR-a. Mi smo podrali
napore koji su bili uraeni na ovom polju. Ne samo da su nam pomogli da se pribliimo
prekidu vatre, nego su sluili u odravanju kontakata i podrali neke pregovarake napore.
Usprkos politikoj situaciji u Kninu bili smo obavjetavani o vojnim pregovorima.
Naa toka udaljavanja jest francusko-njemaka inicijativa od prolih godina koja namjerava
da dade novu pokretaku snagu ovoj MKBJ pregovorima o Hrvatskoj. Naa namjera je da
radimo na toj inicijativi davanjem jaeg politikog pritiska na obe strane, kao npr. veim
uestvovanjem podpredsjednika MK vie nego ranije i potpunom upotrebom ekonomskih
podstrekaa i interesima obiju strana u napredovanju na konkretnim ekonomskim
projektima. Pozicije ovih dviju strana mogu biti sumirane slijedeim:
a) Hrvatska pozicija
Politiki cilj hrvatske Vlade je vraanje RSK u Republiku Hrvatsku uz garanciju Srbima
autonomije kako je zahtjevana. Slubena pozicija je sadrana u Ustavnom Zakonu od
maja 1992. godine, dva autonomna kotara sa 5 odnosno 6 optina, ali ne i status nacije.
U kontaktima sa MKBJ Hrvati su ili dalje nagovjetavajui da sve moe biti predmet
135
136
137

Okrugli peat: RSK, MUP, Resor dravne bezbednosti, Knin.


Geert Heinrich Ahrens.
Lat. izmeu ostalog.

140

diskusije, izuzev otcjepljenja teritorija koji dre Srbi. Sa druge strane upotreba vojne sile
za povratak teritorija ve se desila u prolosti, a mogla bi se desiti ponovo. Najhitniji
prioritet za hrvatsku Vladu je primjena prekida vatre praena otvorenjem stratekih pravaca
i obnavljanje energetskih sistema. Od velike politike i ekonomske vanosti jeste vraanje
turista na dalmatinsku obalu.
b) Srpska pozicija
Srbi imaju dvije otvorene dugorone pozicije. Ujedinjenje sa Srbijom, mogui kroz
konfederaciju srpskih zemalja ili ujedinjenjem RS i RSK ili nekakva integracija RSK u
Hrvatsku kao jednakog partnera. U svijetlu dogovora o normalizaciji odnosa izmeu
Zagreba i Beograda potpisanoj u enevi 19. 1. 1994. godine veoma je nejasno koja je
pozicija izabrana i ostaje mogunost da e RSK biti naputena od Beograda u podtekstu
ovog ugovora.
CILJ PREGOVORA
4.138 Ultimativni cilj ovih pregovora je postojei dogovor izmeu Hrvatske Vlade i srpskih
vlasti o najveoj moguoj autonomiji za podruja pod kontrolom Srba kako bi se omoguila
mirna reintegracija tih prostora u RH i unapreenje dugorone stabilnosti u ovoj regiji.
NACRT PRIMJENE
5. Uloga podpredsjednika
U cilju da se inicira takav proces i da se izgradi ekonomski i politiki utjecaj koji bi mi
trebali imati, trebali bismo predloiti da se sastanak pregovaraa sa podpredsjednikom treba
odrati to je prije mogue u sledeoj rundi pregovora. Ovi pregovori bi trebali sluiti da
definiraju napredovanje sa stranama u pregovorima i da pregovorima dade novi zamah. U
cilju da se utvrdi put takvim sastancima MKBJ pregovarai e inicirati razgovore sa stranama
uesnicama, to znai sa hrvatskom Vladom, sa vlastima u Beogradu, sa vlastima u Kninu.
6. Prvi kontakti u Kninu
Poetak nove runde pregovora je bio odgoen zbog nejasne politike situacije u Kninu.
Vjerujemo da e izbori od 23. 1. 1994. godine razjasniti situaciju, odrediti stupanj
mogunosti za iniciranje novih razgovora. Meutim moraemo se saivjeti sa komplikacijama
i mogunostima politikih preokreta u RSK za veliki vremenski period. Bili smo obavjeteni
da e rezultati izbora biti jasni prema kraju tjedna odnosno tjedan poslije izbora. Bili smo
savjetovani da odgodimo nau prvu posjetu Kninu tek nakon 30. januara. Ono naravno
znai gubljenje vremena do nove pregovarake inicijative. Na kraju ini mi se da imamo mali
izbor i da sada moemo planirati da idemo u Knin krajem januara ili poetkom februara.
U meuvremenu imamo nastaviti nae diskusije sa vlastima u Zagrebu. Takoer planiramo
da posjetimo Beograd, dok ekamo da politika situacija u Kninu postane dovoljno jasna.
7. Nastavak pregovora
Podjela pregovora u tri komponente je uinjena da bi omoguila proces u prve dvije
komponente ak i u odsustvu napretka prema politikom rjeenju. Vjerujemo da je ova
strategija u osnovi vrsta i da treba biti provedena. Tokom zadnje runde pregovora obe
strane su naglasile vanost o neometanju napretka. U vojnim pitanjima i graenju mjera
povjerenja kao jamstva za politiko rjeenje.
8. Meutim mi u isto vrijeme ne smijemo ignorirati injenicu da su tri komponente usko
vezane. Perspektive ekonomske koristi bi nam doista trebale pomoi da postignemo dogovor
138

Toka 3 ne postoji u izvorniku.

141

o optem prekidu vatre. Ovo je gotovo bilo uzeto u obzir u pregovorima krajem 1993. godine
tovie, to su doista granice kako daleko moemo ii u ekonomskim pitanjima bez nekih
posebnih pristupa politikom polju. Doista, opi prekid vatre takoer ostaje najznaajnije
pitanje dok ne bude postignuto politiko rjeenje. Navodno su Hrvati predstavili dokument
naslovljen Polazno stajalite RH u vezi primjene miroljubive reintegracije ruiastih zona
i UNPA zona kao i rjeenje srpskog pitanja u Hrvatskoj, koji sadri brojne elemente za
politiko rjeenje i rjeenje za ekonomske mjere.
9. Dakle, ini se jasnim da dijeljenje tri pregovarake komponente ne moe biti primjenjeno
bez fleksibilnosti. Naa pregovaraka strategija e zahtjevati prevashodno razmatranje naina
politikog rjeenja mogueg izgleda krajnjeg rezultata naih naroda. Trebamo inicirati rad
na tom predmetu u enevi to je mogue ranije uvoenjem eksperata MKBJ koji su na
raspolaganju.
10. Glavne teme pregovora
Mi planiramo pregovarati uz podrku koordinirane strategije diplomatske, ekonomske i
vojnog djelovanja na razliitim nivoima. Pregovori o globalnom prekidu vatre e se nastaviti
istovremeno sa ekonomskim aktivnostima istaknutim napred i trebali bi biti zavreni
prije napretka u ostalim podrujima. tavie pregovori o primjeni ekonomskih problema
su sada inicirani. Ovi pregovori e se usredotoiti prvenstveno na predmete sa odreenim
vremenskim limitom koji je od zajednikog interesa za obje strane. Teme koje e biti
raspravljane su: proljetna sjetva, nabavka goriva, otvaranje strategijskih trgovakih pravaca,
turisti i mogue populacije openito, uvoz materijala potrebnih za obnavljanje objekata
u podrujima koje dre Srbi, obnavljanje snabdjevanja strujom i izbor produkata hotela
uz obalu (obnavljanje stranog turizma), izgradnja meusobnog povjerenja u odgovornosti
obiju strana koja e dovesti do konanog politikog rjeenja.
PRIPREME ZA PREGOVORE
11. Priprema
Pripremna faza namjerava osigurati da kljuni igrai koji su umjeani u provedbu i podrku
pregovora su u dogovoru sa strategijom koja je bila razvijena. Kroz ovu fazu poetna
poboljanja i promjene e biti sjedinjene u planu. Plan e biti neprestano vrednovan i
auriran u svjetlu dogaaja.
12. Politika osnovica
Naa iskustva nas ue kako da se pripremimo i zaponemo svaku etapu pregovora. Najprije
emo izvriti pripremu politikih temelja (osnovicu) u cilju unapreenja izgleda za postizanje
rezultata. To treba ukljuiti uestvovanje podpredsjednika kao i odgovornog na najviem
nivou, u UN, EU zatim sa pregovaraima MKBJ na srednjem nivou, sa diplomatima i
naim sugovornicima u Zagrebu, Beogradu i Kninu i civilnim predstavnicima na nioj
razini, bilo da su Srbi ili Hrvati koji ive u Hrvatskoj.
DETALJI PRIMJENE
13. Prekid vatre
Pregovore o opem prekidu vatre e se za sada nastaviti pod vodstvom glavnokomandujueg
UN snaga. Meutim u skladu sa naim dokumentom o nainu pregovaranja i podjeli
odgovornosti treba biti naznaena da pregovori o prekidu vatre nisu isto vojna stvar, nego
podlone politikoj situaciji i politikom razmatranju strana u sukobu, kao i prisustvo vanih
politikih implikacija. Pored toga dvije strane mogu da ukljue politike predstavnike jo
direktnije. Mi takoer moemo sa nae strane dati vojnim pregovorima politike impulse,
142

kao npr. kroz ukljuenje podpredsjednika i pregovaraa MKBJ, ak i korienje ekonomske


mrkve. Takva politika umjeanost treba da bude raspravljena u Stering group (upravna
grupa) i da bude primjenjena kao dio dogovorene strategije. To treba izvriti NAT.
14. Ekonomska pitanja
to se tie ekonomskih pitanja strane su tokom pregovora u Norvekoj predstavile brojne
projekte koje bi trebalo da stimuliraju ekonomski razvoj kao i meusobno povjerenje. Mi
namjeravamo da radimo na projektima koji su strane predloile a gdje je jasna meusobna
korist. Neke od stavki su vremenski osjetljive ako ne budu kompletirane unutar odreene
sezone, mogunost da se koriste je za tu godinu izgubljena, pa je na predlog koji sljedi
sastavljen tako da se to ima na umu.
15. Proljetna sjetva
Prvi vaan ekonomski projekt bi bio podrati proljetnu sjetvu ove godine. To e omoguiti
sveobuhvatne kontakte na vojnim, ekonomskim i politikim nivoima. MKBJ e inicirati
pregovore na tu temu koji bi ako bude napretka bili prosljeeni SIGS-u za primjenu. kljuni
elementi e biti:
a) Sjemena, goriva, insekticidi. Hrvatska Vlada je ponudila prodaju ovih proizvoda po
trinim cjenama. To bi sada trebalo biti inicirano na viem nivou sa sufinanciranjem tree
strane. Kratko nakon otvaranja granica ovo bi trebalo imati najvei utjecaj na veinu Srba.
b) Gorivo. Predsjednik INA hrvatske dravne kompanije je rekao da e napuniti sve srpske
benzinske crpke ako plate komercijalnu cijenu za gorivo. Poto je distribuciju goriva teko
kontrolisati, a postoji i spremno crno trite, odgovor je da se opskrbljuje sa toliko koliko
Srbi imaju kupovne moi. Na taj nain makar e neto otii poljoprivrednicima kojima se
zapravo namjerava pomoi.
c) Sigurnost na granici razgranienja. Poljoprivrednici sa obje strane imaju zemlju koja
je nepristupana ili opasna za obradu zbog sigurnosne situacije. Glavna mjera gradnje
povjerenja treba biti dogovor na nioj razini o toj lokalnoj sigurnosti. To moe ukljuiti
ienje mina na poljima i prilaznim putevima, i ako se stvari budu odvijale dobro ak i
omoguiti pristup zemlje sa druge strane razgranienja.
d) Opskrba vodom. Ako se postigne zadovoljavajui napredak moglo bi se omoguiti u ovoj
fazi i ukljuivanje vodovoda kao predmet rasprave. To bi podrazumjevalo da se opskrba
vodom obnovi u nekim podrujima, to bi povratno ukljuilo da se ostali energetski sistemi
takoer obnove. To bi bilo od naroite korist za Hrvate u Zadru, npr..
e) Nastavak poljoprivrede. Ovo e biti trajan projekt koji e se protezati kako sezone
prolaze, i omoguavati da se poljoprivreda i umarstvo normalno razvijaju. Namjera je da se
omogui prodaja proizvoda u cilju da se stvore trgovake veze.
16. Rute za opskrbu
Drugi vaan projekt je otvaranje stratekih ruta za prolaz robe. Te rute ukljuuju:
a) Ceste. Cesta od Zagreba za Sektor Istok preko Okuana, iz Zagreba za Split preko Plitvica
i Knina i Zagreb do Zadra preko Plitvica i Maslenice.
b) Pruge. Pruga od Zagreba za Sektor Istok preko Okuana, od Zagreba za Split i Zadar
preko Knina.
c) Rijeke. Rijeni promet na Dravi od Osjeka do Dunava, od Save kod Siska do Dunava i
kroz masleniko drijelo.
17. Temeljna naela ovog procesa bi trebala biti izvoz sjemena i goriva u podruja koja dre
Srbi. Sljedei korak je omoguiti da robe uu i izau iz podruja koja dre Srbi. Ovo bi bilo
od bitne koristi za obje strane. Kljuni problemi u ovome bi bili:
143

a) Rezolucija 820, paragraf 12. Kontrola izvoza robe na podruja koja dre Srbi je temeljno
pitanje sa oiglednim ogranienjima na vojnoj opremi hrvatska Vlada treba dozvoliti
Srbima da uvezu bez ogranienja sve to su sposobni platiti. Srbi trebaju prihvatiti da ak
i kao nezavisna drava moraju podmiriti carinske obaveze, svake zemlje kroz koju prolazi
roba to znai da nee moi zlorabiti carinske obaveze u svoju korist.
b) Znaenje sigurnosti. Imajui na umu da je ultimativan cilj slobodnog kretanja populacije
kroz prelazne take, detaljno planiranje primjena trebaju biti utvreni za kretanje srpskih
roba kroz hrvatske teritorije i hrvatskih roba kroz srpske teritorije sa sigurnosnim provjerama
na prelaznim takama.
18. Energija. Trei bitan projekt e biti proizvodnja i transmisija energije kad infrastrukture
prorade. Jedan od prvih projekata bi trebao biti ponovno otvaranje Jadranskog naftovoda.
Dok je relativno lagano osposobiti sistem za rad postoje brojna kljuna pitanja za raspravu:
a) Kontrola resursa. Tko je odgovoran za prenosne pravce ukljuujui naftovod, gdje e se
tranzitno podruje kod Srba i Hrvata kontrolisati, eksploatacija i vlasnitvo nad naftnim
poljima (eletovci, Privlaka i Ilaa u Sektoru Istok npr.) i eksploatacija (Dinaridi, Sektor Jug)
i pitanje kontrole objekata kao to je brana Perua treba biti razjanjeno. Najbolje rjeenje bi
bilo kombinirana kontrola gdje je to mogue. Meutim to vodi do sledeeg pitanja:
b) Plaanja. Srbi bi eljeli prodavati el. energiju iz elektrana koje oni kontroliraju, Hrvatima
u cilju da osiguraju prihod i vjerovatnu kontrolu naftnih resora na isti nain. U drugim
podrujima energija koju koriste Srbi bi dolazila iz Hrvatske. Predmet mora biti detaljno
razraen prije nego to se detaljizira objema stranama.
19. Rekonstrukcija i obnova. ak i ako se postigne dogovor izvjestan broj onih projekata e
ovisiti o primjeni rekonstrukcije i obnove kljunih postrojenja (objekata) kako bi se osiguralo
sprovoenje narednih faza. Ovo bi moglo biti glavni izvor kratkoronog zapoljavanja i
prihoda te ukljuuje:
a) Rute Ceste, eljeznice, rijene luke e trebati podvrgnuti rekonstrukciji te e biti
prioritet br. 1.
b) Energija. Prijenos energije i transformatorska postrojenja prije uspostavljanja opskrbe
energijom infrastruktura e morati se pregledati i sprovesti obnova. To e biti dobro
podruje za bilateralne programe pomoi.
c) Dovod vode. Vodovodni sistem ukljuujui i sistem za proiavanje e morati obnoviti i
ponovo staviti u upotrebu im opskrba energijom bude dozvoljena. Prioritet hrvatske vlade
je otvaranje Zrmanja Zadar vodovoda.
d) Telekomunikacije. Obnova i ponovno spajanje telekomunikacija trebalo bi biti relativno
jednostavno, sastoji se od dva dijela meunarodna transmisija linija prekinuta u
Okuanima i linije koje vode na podruje koje dre Srbi. Uz to pitanje vezane su potanske
usluge. To je neto sloenije i moglo bi se ostaviti za kasnije.
e) Turistika infrastruktura. Da bi turizam ponovo postao turistika industrijska grana
osnovna infrastruktura e se morati brzo obnoviti posebno u podrujima koja dre Srbi.
To e ukljuiti obnovu smjetaja, restorana, trgovina te pronalaenje osoblja koje e istim
upravljati. Kljuni element ovog procesa bit e pozitivni publicitet da bi se ponovo privukli
turisti, onome to se trenutno smatra ratnom zonom.
20. Turistike rute. Peti znaajni projekt bit e otvaranje strategijskih puteva za turiste. U
poetku e to biti znaajan korak. To e biti prvi put da lokalna industrija moe poeti
zaraivati to e sa druge strane biti od znaenja politike vanosti za politiare koji o tome
pregovaraju.
144

21. Putevi za lokalno stanovnitvo. Kao esti projekat javlja se otvaranje puteva za Srbe i
Hrvate. To e po prvi put znaiti da e i privatne osobe, a ne samo recimo vozai kamiona
moi prelaziti teritoriju pod kontrolom druge strane. To implicira da se sigurnosna situacija
stabilizira i postoji doza meusobnog povjerenja meu stranama. Ovo e takoer biti od
izuzetnog politikog znaaja.
22. Sloboda kretanja. Finalni projekat e se sastojati u otvaranju granica i prelaza za
slobodan pristup stanovnitvu u oba pravca. To e omoguiti Srbima da kupuju u hrvatskim
gradovima du granice i vrate na posao u Hrvatskoj Tvornicama. Ovo pitanje e se
raspravljati u okvirima MKBJ, ali e znaajan progres se morati uiniti i na lokalnom nivou,
kada i ako se stvori politika klima.
23. Politika pitanja. Londonska konferencija poduprla je rezultate konferencije u Hagu
pod predsjedavanjem Lorda Ovena139 iz dokumenta usvojenog od strane konferencije
usprkos negativnom glasanju Miloevia,140 odredbe o specijalnom statusu od posebnog su
znaenja za RH. Dokument glasi: Podruja u kojima osobe koje pripadaju nacionalnim ili
etnikim grupama uivat e specijalni status u autonomiji. Takav status e osigurati:
a) pravo na posjedovanje i pokazivanje nacionalnih amblema tog podruja,
b) edukacioni sistem koji potuje vrednosti i potrebe te grupe,
c) 1. zakonodavno tijelo
2. administrativnu strukturu ukljuujui nacionalne policijske snage,
3. sudstvo odgovorno za pitanja tog podruja koje odrava sastav stanovnitva tog
podruja,
d) odredbe za odgovarajui meunarodni nadzor.
Ta podruja, ukoliko nisu definirana meunarodnim granicama sa dravom koja nije
lan ove konvencije trebaju biti trajno demilitarizirana, te nikakve vojne snage, vjebe ili
aktivnosti na kopnu ili u zraku nee biti dozvoljene.
24. Osnovni koncept dviju strana nairoko se razlikuju. Obje strane ne sljede ciljeve
konferencije iako Srbi su udaljeniji od njih nego Hrvati. Modus vivendi bi se mogao
ostvariti ali bi se izbjegla statusna pitanja. Bit e potekoa sa osiguravanjem prisustva
direktno oba kandidata za RSK, predsjednici su se izjasnili da e se inzistirati na reciprocitetu.
To znai da e Babi prisustvovati samo ako doe i Tuman.141 Pregovori o prekidu vatre
mogli bi biti ugroeni statusnim pitanjima jer Srbi inzistiraju na hrvatskom povlaenju sa
onog to nazivaju problematina podruja i koja smatraju njihovom suverenom teritorijom.
25. Neke od zadataka postavljenih od Savjeta bezbjednosti je izuzetno teko sprovesti u
sadanjim prilikama: kompletna demilitarizacija UNPA i ruiastih zona, obnavljanje
UNPROFOR-ove kontrole skladita sa srpskim tekim naoruanjem, ponovna uspostava
hrvatske uprave u ruiastim zonama, nezavisno od UNPA (Srbi ne priznaju razliku
izmeu ruiastih zona i UNPA). Hrvatsko povlaenje sa osvojenih podruja, povratak
izbjeglica. Zbog izmjenjenih prilika u protekle dvije godine ovi ciljevi e se morati ukljuiti
u MKBJ paket za pregovore i sa njima e se morati pozabaviti u odreenom kontekstu, i
prikladnom vremenu.
26. Povratak raseljenih. Jedno od politikih najosjetljivijih pitanja je povratak raseljenih.
Slijedi plan predloen od strane hrvatske Vlade, meutim jednako se moe upotrebiti za
povratak Srba u podruja pod hrvatskom kontrolom
139
140
141

David Owen.
Slobodan.
Franjo.

145

a) Planiranje. Planirati povratak po naseljima, dati prioritet manje unitenim selima i


naseljima. Uiniti liste povratnika za svako naselje poevi sa radnim stanovnitvom.
b) Rekonstrukcija. Razminiravanje i rehabilitacija podruja, rekonstrukcija stambenih i
ekonomskih objekata, rekonstrukcija infrastrukture ukljuujui opskrbu vodom i energijom,
zdravlje, obrazovanje i socijalna skrb, penzije.
c) Ekonomska rekonstrukcija. Obnova poljoprivrede kroz kupovinu maina, oivljavanje
stonog fonda, priprema zemljita. Reaktiviranje i rekonstrukcija industrijskih i trgovakih
kapaciteta. Integracija u bescarinski monetarni, fiskalni i sistem vanjske trgovine.
ZAKLJUAK
27. Predlaemo da se provedu koordinirane serije pregovora i drugih akcija kako bi se postigao
dogovor izmeu srpskih vlasti i hrvatske Vlade o najveem moguem stupnju autonomije
za podruja koja dre Srbi. Na osnovi naeg razumjevanja stavova dviju strana razvili smo
strategiju koja se bazira na nekoliko kljunih tema na koje emo se koncentrirati za vreme
pregovora. Uz punu podrku i aktivno sudjelovanje svih agencija, MKBJ i UNPROFOR-a,
nadamo se da emo biti u mogunosti napraviti znaajan progres u toku naredne godine.
MEUNARODNA KONFERENCIJA ZA BIVU JUGOSLAVIJU (MKBJ)
Palata nacija, 1211 eneva 10
ZA: Specijalnog izaslanika Generalnom sekretaru (SIGS)
Podpredsjedniku meunarodne konferencije za bivu Jugoslaviju (MKBJ)
Ambasadoru Arensu
Od: Ambasadora Eide142
Datum: 10. 01. 1994.
Predmet: Pregovori izmeu hrvatske Vlade i srpskih vlasti predlog za organizaciju i
koordinaciju
Uvod
1.
5. januara SIGS je traio dokument s predlogom organizacije pregovora sa UNPROFOR/
MKBJ za njihovo uee u pregovorima izmeu Hrvatske i RSK. Nie je naveden komplet
predloga za koje ja smatram da su prihvatljivi i UNPROFOR/MKBJ. Hitni ciljevi ovih
predloga su sledei:
a) ubrzati to je mogue vie pregovore kada oni ponovo krenu, po mogunosti pre kraja
ovog mjeseca.
b) to vie moemo angairati sve eksperte i pregovarake timove UNPROFOR-a i MKBJ.
c) Obezbjediti da su svi dobro koordinirani i primijeniti iste pregovarake ciljeve, i uloiti
dodatne napore svih pojedinaca.
Organizacija pregovora
2. Umjeanost podpredsjednika
Za razliku od bosanskih pregovora, pregovorima izmeu Hrvatske i RSK vjerojatno u
prolosti nije dana dovoljna vanost na visokom nivou. Ako u predstojeim pregovorima
trebamo postii vie, smatram da bi bilo bitno umjeati podpredsjednika MKBJ vie nego
142

Kai Aage Eide.

146

ranije. Oni vjerojatno nee biti u mogunosti da prate te pregovore to blie i sa to vie
direktne i konstantne umjeanosti kao to je to bilo na bosanskim pregovorima. Ipak, mi
treba da nastojimo da oni vie budu redovno zastupljeni. Kao prvi korak sastanak strana i
podpredsjednika trebaju se planirati im se [s]miri politika praina u Kninu. U meuvremenu
bit e naravno neophodno razviti strategiju kojom bi se u potpunosti iskoristili politiki,
vojni i ekonomski kapaciteti, koje bismo morali stvoriti tokom pregovora.
3. Upravljaka grupa
Kako pregovori (van vojnog polja) budu napredovali bit e takoer vano da osiguramo da
mi svi radimo po istoj strategiji i da pregovaraka nastojanja na svim nivoima podravaju
jedni druge. Upravljaka grupa u Zagrebu bi mogla biti koristan instrument za osiguranje
postizanju ovih ciljeva. Ja bih predloio da se takva grupa osnuje i da njome predsjedava
predstavnik MKBJ prisutan u Zagrebu. Taj predstavnik e takoer imati odgovornost da
osigura odgovarajuu vezu izmeu SIGS i podpredsjednika. Izgleda stoga logino da bi on
takoer predsjedavao upravljakom grupom. Ta grupa treba da se sastoji od predstavnika
razliitih elemenata taba UNPROFOR koji uestvuje u pregovorima, predstavnika
komandanta snaga UN i predstavnika civilnog odsjeka. Takoer treba da ukljui i relevantne
organizacije kao to je UNHCR. Zadatak upravljake grupe bi bio da odrava pregled
pregovora na svim nivoima, raspravlja o strategiji i usklauje nastojanja u pregovorima.
4. Pregovori o primirju
Za sada pregovore o primirju vodi vojni pregovaraki tim komandanta snaga. Njihovi ciljevi
su prije svega produenje boinog primirja, zatim da se postigne sporazum o primjeni
skupine vojnih mjera za izgraivanje povjerenja i tree da se postigne sporazum o primjeni
sveobuhvatnog primirja. Moje je miljenje da se takvi pregovori trebaju nastaviti to je due
mogue na vojnom nivou, voeni timom komandanta snaga. Ipak treba uoiti da pregovori
o primirju nisu isto vojne prirode. Na njih utie politika situacija i politiko uvaavanje
pregovarakih strana. Oni e takoer imati vane politike implikacije. Predstavnik MKBJ
stoga treba uestvovati na vojnim pregovorima da bi obezbedio usklaenost i savjetovao o
osjetljivim politikim stvarima i problemima koji mogu izai. Takoer e biti vano ukazati
na iskustvo i znanje koje Civilni odsjek ima na ovom polju. Na dalje dvije strane e moda i
same eljeti direktnije umjeati politike predstavnike u kasnijoj fazi. To bi mogao biti sluaj
u vezi sa politikom situacijom u RSK. Mi bi takoer sa nae strane mogli dati politike
impulse vojnim pregovorima, npr. ukljuivanjem podpredsjednika i pregovaraa MKBJ,
te koritenjem ekonomske mrkve (mamca). Takva politika umjeanost treba da bude
diskutirana sa pregovarakom grupom i primjenjena kao dio dogovorene strategije.
5. Ekonomski pregovori
Ovaj dio pregovora treba da vode pregovarai MKBJ. Od velike vanosti da EZ preko svog
predstavnika Lord Ovena bude ukljuena u ovim nastojanjima. EZ ima vane ekonomske
mogunosti koje e biti potrebne da se postignu i primjene praktini rezultati na ovom polju,
to moe voditi ekonomskoj koristi za obje strane, kao i povraanju povjerenja meu njima.
Pregovaraka grupa treba da ukljui i predstavnike civilnog odsjeka i da bi se obezbedila
saradnja izmeu pregovora na visokom nivou i lokalnih pregovora i vojnog predstavnika sa
ciljem postizanja bliske saradnje vojnih i ekonomskih pregovora. To e takoer ukljuivati
po potrebi pomo UNPROFOR-a raznim poljima kao to su inenjerija i infrastruktura.
6. Politiki pregovori
Za pregovore o politikom rjeenju ja bih predloio isti okvir kao to je prethodno navedeno
za ekonomska pitanja. To ne iskljuuje mogunost da politiki pregovori, naroito u
147

osjetljivim fazama, budu voeni iskljuivo od strane pregovaraa MKBJ dok se ne ukae
potreba svakodnevnog informiranja svih uesnika politike pregovarake grupe.
7. Lokalni pregovori
Paralelno sa tri vrste pregovora koji su prethodno spomenuti odreena koliina lokalnih
pregovarakih nastojanja e se uloiti s ciljem ugraivanja povjerenja izmeu strana,
ekonomskih i politikih. Ja ne bih predloio stalni okvir za takve lokalne pregovore. Pitanja
od vanosti i uee treba da se rijee na fleksibilan nain da bi se izalo u susret posebnim
zahtjevima svakog od problema. Naime civilni odsjek e morati odigrati vanu ulogu u
veini ovih pitanja. ja naime smatram vanim da se odrava bliska saradnja izmeu tih
lokalnih pregovora i napora uloenih na viem nivou. Mi emo morati osigurati da su svi
uesnici to je bolje mogue obavjeteni o statusu razliitih pregovora. Mi emo takoer
morati osigurati da moemo na razliitim nivoima iskoristiti napredak postignut na onim
drugim nivoima da bi se to je bre mogue kretali napred. Upravljaka grupa e sluiti kao
vaan instrument za to.
8. Politika strategija
U ovom dokumentu ja sam naveo tko e imati ulogu tokom predstojeih pregovora.
To takoer moramo nadopuniti politikom strategijom sa kojom se moemo svi sloiti.
Zaseban dokument e vam biti dostavljen po tom pitanju. To e ukljuivati uzimanje u
obzir razliitih stvari kao to je dio naih nastojanja i potreba da se izgrade mostovi izmeu
razliitih aspekata naih pregovora.
(Preporuka Savjetu bezbjednosti da nam omogui odgovarajui mandat za primjenu
politike strategije.)
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 4.

47

1994., veljaa 22.


Knin
Ukaz predsjednika RSK Milana Martia o imenovanju Milana eleketia zapovjednikom
Glavnog taba SVK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Kabinet Predsednika Republike
predmet: Postavljenje
veza:
broj: 03-3-55/94.
mesto: Knin
datum: 22. 02. 1994.
Na osnovu lana 78 stav 1 toka 5 i 6 Ustava Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik
RSK br. 1/93) i lana 153 stav 2 toka 1 Zakona o odbrani (Slubeni glasnik RSK br.
2/93) Predsjednik Republike Srpske Krajine, d o n o s i
148

UKAZ
O POSTAVLJENJU
General-major Srpske vojske Krajine ELEKETI (Pere) MILAN, roen 12. avgusta
1946. godine
POSTAVLJA SE NA DUNOST
KOMANDANTA GLAVNOG TABA SRPSKE VOJSKE KRAJINE
s danom 22. februara 1994. godine.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
M.P.143 Milan Marti, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.

48

1994., veljaa 24.


Knin
Obavijest Ministarstva pravosua i uprave RSK Okrunom sudu u Glini o nezakonitom
voenju istranog postupka protiv Zorana Ponedjeljka koji je ubio potpukovnika Duana
Lukaa
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO PRAVOSUA I UPRAVE
BROJ: 713-87/94-XII-04
KNIN, 24. 02. 1994. god.
OKRUNI SUD
GLINA
Glavni tab SV obratio se ovom ministarstvu podneskom o navodnom nezakonitom
sprovoenju istranog postupka tog suda protiv Ponedjeljak Zorana koji je liio ivota
potpukovnika Luka Duana, a koji se nalazi u pritvoru u Glini-Okruni zatvor.
Molimo da nas izvjestite o navedenom kao i drugim okolnostima koje Glavni tab SV
navodi u svom podnesku, koji Vam u prilogu dostavljamo.
M.P.144 MINISTAR
Radomir Kuet, [v.r.]
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
GLAVNI TAB SRPSKE VOJSKE
Int. br. 18-37-1 M. P.145
Knin, 19. 03. 1994. god.
143
144
145

Okrugli peat: RSK, Predsjednik Republike, Knin.


Okrugli peat: RSK, Ministarstvo pravosua i uprave, Knin.
Prijemni peat: Ministarstvo pravosua i uprave, 22. 3. 1994., 713-87-04.

149

MINISTRU PRAVOSUA R S K
Dana 16. 03. 1994. godine dostavljena nam je informacija od strane komande 39. K o
nezakonitom sprovoenju istranog postupka u Okrunom sudu Glina.
U prilog ovoj konstataciji imenovana komanda navodi primjer predugog voenja istranog
postupka protiv Ponedjeljak Zorana koji je liio ivota ppukovnika Luka Duana, a koji se
nalazi u pritvoru u Glini gdje mu se svakodnevno od strane suda odobravaju posjete.
Navedena komanda takoer istie da je od ukupno 15 lica protiv kojih se vodi postupak
zbog krivinog djela ubistva, sedam puteno da se brane sa slobode to unosi nemir i
nespokojstvo kod graana a i utjee na moral boraca SVK.
Kako u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima nismo ovlateni da provjeravamo niti
utjeemo na rad pravosudnih organa, molimo da Vi u okviru Vaih nadlenosti izvrite uvid
u rad okrunog suda Glina.
Takoer molimo da provjerite navode komande 39. K te da nam u cilju otklanjanja sumnji
u zakonitost rada pravosudnih organa dostavite Vae zapaanje.
S potovanjem!
POMONIK KOMANDANTA
pukovnik
M.P.146 Mr. Kosta Novakovi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 103/69.

49

1994., veljaa 26.


Stara Gradika
Obavijest Uprave PJM o postupku preuzimanja mosta u Staroj Gradiki od strane vlasti
RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA ZATVORENO-DXUPRAVA POSEBNIH JEDINICA MILICIJE
BROJ: 08-4-839/94.
STARA GRADIKA, 26. 02. 1994.
PREDSJEDNIK RSK
VLADA PREDSJEDNIK
VOJSKA RSK KOMANDANT
MUP KABINET MINISTRA
UPRAVA POSEBNIH JEDNICA MILICIJE
NA OSNOVU DOGOVORA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
MILANA MARTIA I GOSPODINA AKAI147 DANA 25.02.1994. GODINE
146
147

Okrugli peat: RSK, Glavni tab SVK, Knin.


Yasushi Akashi, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za bivu Jugoslaviju.

150

ODLUENO JE DA SE REALIZACIJA PREUZIMANJA MOSTA OD STRANE RSK


IZVRI NA SLIJEDEI NAIN:
DANA 26. 02. 1994. G. U 06.30 ASOVA OTVORENA JE SAOBRAAJNICA
U OBA SMJERA, ISTOVREMENO SA NAE STRANE POSKIDANE SU MINE I
ZAPREKE NA CESTI.
DANA 26. 02. 1994. GODINE U 07.30 ASOVA GOSPODIN ELEKETI
KOMANDANT VOJSKE RSK I PREDSTAVNIK MUP-A DRAI,148 TE
PREDSTAVNICI UN NA PUSTARI DOGOVORILI SU SE O DETALJIMA OKO
SELEKTIVNOG POVLAENJA SNAGA JEDNE I DRUGE STRANE U TOKU
DANANJEG DANA.
ISTOG DANA U 11.00 ASOVA ZAJEDNIKI SE NA LICU MJESTA MOSTU
UTVRUJE OD STRANE UN I NAS (DEGEVARA149 ELEKETI) DA IMOVINA
UN NIJE OTEENA NI OTUENA.
ISTOVREMENO U TOKU DANA SELEKTIVNO SE IZVLAI PO SEKTORIMA
OBOSTRANA TEHNIKA I NAORUANJE KAO I LJUDSTVO S CILJEM
VRAANJA STANJA NA STANJE OD PRIJE 18. 02. 1994. GODINE.
NAJKASNIJE DANA 27. 02. 1994. GODINE U 08 ASOVA STANJE NA MOSTU
BIT E KAO TO JE BILO PRIJE 18. 02 1994. GODINE KAD E SE NA LICU
MJESTA UVJERITI PREDSTAVNICI OBADVIJU STRANA.
VREME DO 11.45 SATI DVA MILICIONERA E VRITI KONTROLU NA
KONTROL PROPUSNOJ RAMPI ZAJEDNO SA PRIPADNICIMA UN.
DANA 27. 02. 1994. GODINE UZ PRISUSTVO TV GOSPODIN KOT150 I
GOSPODIN ELEKETI SVEANO E OBJAVITI PREUZIMANJE MOSTA
OD STRANE RSK GDJE E PRIPADNICI UN BITI POSMATRAI. RAD I
ORGANIZACIJA RADA UTVRDIT E SE NA LICU MJESTA PO PRIJEDLOGU I
DOGOVORU IZ BEOGRADA.
RUKOVODILAC OBEZBJEENJA
DRAI BOKO

M. P.151

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 20., kut. 20.

50

1994., veljaa 27.


Stara Gradika
Izvjee Uprave PJM o zbivanjima oko mosta u Staroj Gradiki, moguem sukobu sa
snagama UNPROFOR-a i konanom rjeenju kroz pregovore
Republika Srpska Krajina
Ministarstvo unutranjih poslova ifrirano dx
148
149
150
151

Boko.
Evergisto de Vergara, zamjenik zapovjednika UNPROFOR-a sektora Zapad.
Jean Cot.
Prijemni peat centra veze: primljeno 26. 2. u 20,35.

151

Uprava posebnih jedinica milicije


Broj: 08-4-842/94.
Stara Gradika, 27. 02. 1994. god.
MUP-a RSK Knin
Kabinet ministra
Uprava posebnih jedinica milicije
Uprava javne bezbednosti
Dana 18. 02. 1994. godine akcijom SUP-a Okuani i posebne jedinice milicije regije
zapadna Slavonija preuzelo se od snaga UN obezbeenje i kontrolu mosta u Staroj Gradici.
U toku preuzimanja do upotrebe sredstava prinude nije dolo, ali su tenzije izmeu
stanovnitva i UN-a naglo poele rasti, jer UN su pokazivale sve vei interes za povrat stanja.
Dana 21. 02. 1994. godine ispred MUP-a RSK preuzeo sam aktivnosti na podruju
Zapadne Slavonije, vezano za obezbeenje mosta koji se nalazi izmeu RS i RSK u St.152
Gradici. Snage specijalne jedinice MUP-a zatim svi pripadnici posebne jedinice milicije
regije Zapadna Slavonija i svi pripadnici milicije SUP-a Okuani ukljueni su u akciju
Most oekujui da snage UN-a krenu u protivofanzivu i povrat mosta nad kojim smo mi
preuzeli kontrolu dana 18. 02. 1994. god. u 08.00 asova.
Sva predvianja su se potvrdila u toku 21. i 22 .02. 1994. god. kada se snage UN
rasporeuju du komunikacije lijevo i desno od baze Pustara. Istog dana na oko 3 km od
mosta rasporeuje se u borbenom rasporedu oklopni transporteri u rejonu Strug okrenuti
u pravcu mosta. Uvidjevi to se deava, a isto se potvruje dana 23. 02. 1994. godine
kada UN grupiui snage i ukljuuju borbenu tehniku, popunjavaju sa kamionima punih
ljudstva iz baze Pustara. Po nareenju predsjednika RSK i pomonika ministra MUP-a
most nesmije pasti u ruke UN i nesmije se dozvoliti po cijenu ivota da UN preuzme
ponovo organizaciju i kontrolu na mostu.
U toku 23. 02. 1994. godine izvrene su zadnje pripreme oko obezbeenja mosta i
zapreavanja prilaznih komunikacija u sluaju da doe do nasilnog pokreta borbene tehnike
UN u pravcu mosta.
Dana 23/24. 02. 1994. god. u 03.00 asova naa predvianja su se potvrdila kada su
se snage nepalskog, jordanskog i argentinskog bataljona prikljuili oklopni transporteri i
ljudstvo francuskog i engleskog bataljona iz pravca R.153 Hrvatske.
Do 05.00 asova kada je obrazovana borbena kolona UN preko Struga i dalje mi smo
uspjeli obavjestiti lokalnu vlast, koja je reagirala okupljanjem na mostu u znak protesta za
eventualnu upotrebu sile. U 05.30 asova dolo je do kontakta sa 50 m razmaka izmeu
prvog oklopnog transportera argentinskog bataljona i mina jeeva i vozila u barikadi,
kao i naih pripadnika sa svim protiv-oklopnim sredstvima na raskru okuanska vrata.
Zahvaljujui prisebnosti komandira jedinice nije dolo do otvaranja vatre, iako je realno
za to bilo mogunosti. Istovremeno vojska je odbila pomo jer nemaju nikakva nareenja,
unato predhodnim obeanjima, a predsjednik SO-e Okuani takoer nije mogao pomoi,
jer njegovi radnici dolaze tek u 07.00 asova. Ostali smo sami i po nareenju predsjednika
RSK svi smo bili spremni do posljednjeg braniti most. Ipak izaavi ispred cijevi na na
152
153

Staroj.
Republike.

152

poziv za pregovore komandantu argentinskog i francuskog bataljona obustavljeni su daljnji


pokreti i to je spasilo da nije dolo do estokog vatrenog okraja.
Od tada do 27. 02. 1994. godine u 08.00 asova, kad je preuzeo nepalski bataljon
ponovo kontrolu mosta stanje se nije mjenjalo, uz napomenu da smo od 07.30 asova, dana
24. 02. 1994. god. dobili novo nareenje, ne otvarati vatru po cijenu predaje mosta, to je
bilo u podpunoj suprotnosti sa dotadanjim nareenjima. Tada se u pregovore ukljuuju
predstavnici Vlade, predsjednik RSK, komandant vojske RSK i drugi, tako da smo od
tada bili u puno lakoj situaciji jer smo poeli raditi iskljuivo svoj dio posla oko dranja
postojeih punktova oko mosta, borbeno obezbeenje mosta, kao i kontrolu saobraaja na
istom.
Dana 24. 02. 1994. godine saobraajnica St. Gradike do Okuana bila je blokirana sa
oko 55 oklopnih transportera i neto vie kamiona i drugih vozila, tako da ni kola hitne
pomoi, kao i vozila sa hljebom za snabdjevanje stanovnitva nisu mogla proi. Narednog
dana, sa pregovorima u Beogradu izmeu najviih predstavnika UN, na elu sa gospodinom
Akaijem154 i predsjednikom RSK Martiem i drugih uzvanika, rijeili su se svi problemi
i nesporazumi u vezi novonastale situacije. Tako je ve 26. 02. 1994. god. u 07.30 asova
na dogovor kod komandanta vojske RSK dogovoreno sa predstavnicima UN obostrano
selektivno izvlaenje ljudstva i tehnike. Istog dana u 16.00 asova cesta je bila u potpunosti
slobodna, kao i most, uz napomenu da ve ujutro u 06.30 asova saobraaj se je normalno
odvijao. Sve ove dane narod St.155 Gradike okupljao se i protestirao u cilju podrke vlastima
RSK da istraju u borbi za most srpskog jedinstva, to je takoer popraeno mitinzima
podrke i istovremeno u Okuanima, Kninu, Vojniu itd.
Na ponovnom dogovoru dana 26. 02. 1994. godine u 20.00 asova zakljueno je da
narednog dana u 08.00 asova predajemo most nepalskom bataljonu, a da na mostu ostanu
iskljuivo dva milicionara na rampi nepalskog bataljona radi kontrole, a ciljem da kod
naroda ova nagla promjena ne izazove revolt i nepotrebne tenzije. Po dogovoru istoga dana
u 12.00 asova komadant eleketi156 razgovarao je sa gospodinom Kotom157 i ostalim
asnicima UN na mostu i pri tom su doneseni slijedei zakljuci:
1. sve vratiti na stanje prije dana 18. 02. 1994. god.
2. jedan plavi milicionar bez aktivnog uea sa pitoljem biti na rampi, gdje nepalski
bataljon vri kontrolu i prisustvom doprinijeti da se nesporazumi tokom rada
pripadni[ci]ma UN sa stanovnitva RSK smanji na to manju mjeru.
3. jedan pripadnik srpske vojske sa pitoljem na slobodnoj strani /desna/ mosta i
prisustvom od 7 dana takoer pozitivno doprinijeti situaciji vezano za navedene
promjene.
Svi uesnici akcije sa radom na dogovoreni nain nastupit e dana 28. 02. 1994. godine
u 08.00 asova.
Rukovodstvo SUP-a koje je izvrilo prvi dio zadatka na elu sa sekretarom Reliem158 i
tab akcije na elu sa Draiem u 16.00 asova upoznali ljudstvo sa zakljucima na osnovu
kojih su svi pripadnici koji su uestvovali u akciji vraeni na redovno izvravanje poslova i
zadataka.
154
155
156
157
158

Yasushi Akashi.
Stara.
Milan.
Jean Cot.
Miladin.

153

Specijalna jedinica milicije MUP-a po planu u toku jutarnjih asova 28. 02. 1994.
godine kree na izvravanje novog zadatka u novoj regiji RSK.
Rukovodioc obezbeenja:
Drai Boko M.P.159
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 20.

1994., veljaa 28.


Knin
Zapisnik sa 76. sjednice Vlade RSK

51

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA



VLADA
ZAPISNIK
sa 76. sjednice Vlade RSK odrane dana 28. 02. 1994.
01. 03. i 02. 03. 1994. godine
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Vojin Peuraa, ore Lazi, Milan Kneevi, Miomir Crnogorac, Mitar Brnovi,
Jarevi Sloboda[n].
Sjednica je poela s radom u 16.25 asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. ore Bjegovi.
Za sjednicu je predloen sljedei
DNEVNIRED
1. Ministarstvo finansija;
1.1. Nacrt zakona o rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK u 1994. godini,
1.2. Prijedlog Odluke o osnivanju agencije za angaovanje lokalnih lica i poslovne
saradnje sa meunarodnim organizacijama,
1.3. Nacrt Zakona o zajmu za potrebe odbrane RSK,
1.4. Preispitivanje Odluke o usvajanju Uredbe o prestanku obaveze obraunavanja i
plaanja posebnog poreza na finansijske transakcije,
1.5. Informacija o stanju Republikoj upravi javnih prihoda sa programom mjera i
Planom rada na provoenju programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog
oporavka,
1.6. Informacija o stanju u Republikom deviznom inspektoratu sa programom mjera i
aktivnosti u 1994. godini,
159

Prijemni peat centra veze: primljeno 27. 2. 1994. u 23,05.

154

2. Ministarstvo trgovine i turizma;


2.1. Donoenje Rjeenja o razrjeenju pomonika ministra i postavljenju sekretara
ministarstva,
2.2.Program mjera za provoenje rekonstrukcije monetarnog sistema,
3. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;
3.1. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama
Pravilnika o sistematizaciji i unutranjoj organizaciji ranih mjesta u ministarstvu,
4. Republiki fond penzijskog i invalidskog osiguranja;
4.1. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o unutranjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta,
5. Javno preduzee Krajinaume.
5.1. Pokretanje inicijative za ocjenu ustavnosti Uredbe sa zakonskom snagom
informacija,
6. Odnosi s meunarodnim organizacijama;
6.1. Donoenje odluke o izmjeni i dopuni Odluke broj: 05-3-1698/93.,
6.2. Zauzimanje stava po zahtjevu UNPROFOR-a za prelazak BOV-ova Jordanskog
bataljona preko Miranja,
6.3. Iseljenje UNPROFOR-a iz June kasarne po zahtjevu Predsjednika Republike.
7. Republika uprava carina;
7.1. Donoenje Odluke o dopuni odluke Vlade br: 05-5-112/93.
8. Humanitarna pitanja;
8.1.Odnosi sa Muslimanima iz Bihaa,
8.2. Problemi u Istonoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
1.0. ahovski turnir na Plitvicama,
1.7. Donoenje Odluke o zaduenju kod Narodne banke RSK
1.8. Donoenje Odluke o prolongiranju roka predaje zavrnih rauna za 1993. godinu,
3.2. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora
DP Gavrilovi Petrinja,
3.3. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora
DP Vrelo Une Srb,
3.4. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora
DP TOF Drni,
3.5. Rjeenje o izmjeni Rjeenja br: 05-4-1752/93. od 14. 12. 1993. godine,
3.6. Nacrt Programa statistikih istraivanja,
9. Ministarstvo odbrane;
9.1. Odobrenje sredstava za adaptaciju prostorija Vojnog suda,
9.2. Plaanje vojnika SVK u gorivu,
10. Ministarstvo pravosua i uprave;
10.1. Razrjeenje sudije Okrunog suda Glina,
11. Donoenje Odluke o jednokratnoj novanoj pomoi ranjenicima, pripadnicima SVK
koji se nalaze na lijeenju u Republici Srbiji.
Ad-1
1.0. Nakon to je Sretko Petkovi, zamjenik ministra inostranih poslova obrazloio
zahtjev za finansiranje I. ahovskog turnira RSK na Plitvicama (prilog broj 1) donesen je
155

ZAKLJUAK
Zaduuju se Sretko Petkovi i Jovan Vuenovi da otputuju na Plitvice i podnesu izvjetaj
o broju uesnika i gostiju, a ministar Jarevi da za dva dana dostavi Vladi finansijski plan
turnira.
1.1. Nacrt Zakona o rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK u 1994. godini
(prilog broj 2) obrazloio je zamjenik ministra Vladimir Dmitrovi.
Potom je otvorena rasprava u kojoj je uestvovala veina prisutnih, a po zavretku
rasprave donesen je
ZAKLJUAK
Prihvata se u naelu, s tim da se kod utvrivanja Prijedloga interresorski razmotri
problematika uz ukljuenje Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva energetike.
Utvreni prijedlog dostaviti Sekretarijatu Vlade, kako bi se shodno Ustavnoj proceduri
zakon uputio na potpis Predsjedniku Republike po hitnom postupku.
1.2. odluku o osnivanju Agencije za odnose sa meunarodnim organizacijama obrazloio
je zamjenik ministra finansija Vlado Dmitrovi.
Potom je otvorena rasprava u kojoj su uestvovali gotovo svi prisutni, a po zavretku
rasprave donesen je
ZAKLJUAK
Razmotriti interresorski i dostaviti prijedlog odluke zajedno s prijedlogom za direktora
Agencije za sjednicu Vlade idue sedmice. Zaduuje se gosp. Duan Bada.
8.3. Nacrt Zakona o zajmu za potrebe odbrane RSK (prilog broj 3) obrazloio je Vladimir
Dmitrovi.
Po zavretku rasprave u kojoj su uestvovali gotovo svi prisutni donesen je
ZAKLJUAK
Zakon uputiti na miljenje Ministarstvu pravosua i uprave, a prije toga da se razmotri
interresorski ukljuivi Ministarstvo odbrane, pravosua i finansije. Tako utvren prijedlog
Zakona dostaviti Sekretarijatu Vlade radi prosljeivanja na potpis predsjedniku Republike
po hitnom postupku.
1.4. Donesena je
UREDBA
o visini stope poreza na finansijske transakcije (Prilog broj 4)
Nakon ove take sjednica je prekinuta u 18.00 asova i zakazan nastavak za sutra u 8.30
asova.
NASTAVAK 76. SJEDNICE 01. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Lazi ore, Kneevi Milan, Krika Milivoj, Crnogorac Miomir, Brnovi Mitar.
Sjednica je poela s radom u 9.40 asova.
Dnevni red je isti kao i na sjednici od 28. 02. 1994. godine.
1.5. Nakon to je direktor Republike uprave javnih prihoda podnio informaciju o stanju
u Republikoj upravi javnih prihoda sa programom mjera i planom rada na provoenju
156

programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog oporavka (prilog broj 5) dana je


suglasnost Vlade na
PRAVILNIK
o izmjeni i dopuni Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republikoj
upravi javnih prihoda (prilog broj 6)
Takoer je na prijedlog direktora Republike uprave javnih prihoda gosp. Branka koria
doneseno
RJEENJE
o razrjeenju glavnog inspektora finansijske policije Republike uprave javnih prihoda
(prilog broj 7)
i
RJEENJE
o imenovanju glavnog inspektora finansijske policije Republike uprave javnih prihoda
(prilog broj 8)
1.6. Informaciju o stanju u Republikom deviznom inspektoratu sa programom mjera i
aktivnosti u 1994. godini (prilog broj 9) podnio je glavni devizni inspektor Nikola Velebit.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija uz sugestiju da se usljed nedostatka kadra pokua nai izlaz
angaovanjem enske radne snage.
Pitanje radnog prostora rjeavati u direktnom kontaktu sa predstavnicima optina,
a Vlada e pokuati rijeiti prostorno ekipiranje Republikog deviznog inspektorata
Republike uprave javnih prihoda, finansijske policije i ministarstva trgovine koji bi trebali
biti na jednom mjestu.
Nakon ove take sjednica je prekinuta u 11.00 asova i zakazan je nastavak za sutra.
NASTAVAK 76. SJEDNICE 02. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: ore Lazi, Milan Kneevi, Milivoj Krika, Miomir Crnogorac, Baki Dragica,
Brnovi Mitar.
Sjednica je poela s radom u 9.30 asova.
Dnevni red je isti kao i na sjednici 28. 02. 1994. godine.
1.7. Donesena je
ODLUKA
o zaduenju kod Narodne banke RSK za mjesec decembar 1993. godine (prilog broj 10)
i
ODLUKA
o zaduenju kod Narodne banke RSK za mjesec januar 1994. godine (prilog broj 11)
1.8. Donesena je
ODLUKA
o prolongiranju roka predaje zavrnih rauna za 1993. godinu (prilog broj 12)
157

2.1. Doneseno je

Ad-2

RJEENJE
o razrjeenju pomonika ministra za trinu inspekciju i cijene (prilog broj 13)
i
RJEENJE
o postavljenju sekretara ministarstva (prilog broj 14)
2.2. Program mjera za provoenje rekonstrukcije monetarnog sistema (prilog broj 15)
obrazloio je gosp. Milan Luki.
Potom je otvorena rasprava, a po zavretku rasprave donesen je
ZAKLJUAK
Prihvata se program mjera, osim stimulativnog nagraivanja za koje treba vidjeti kako je
to rijeila Republika Srbija.
Shodno navedenom zakljuku donesena je i
ODLUKA
o koritenju poslovnih prostorija i obavljanju zajednikih poslova za Republike trine
inspektore (prilog broj 16)
3.1. Donesena je

Ad-3

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sistematizaciji i
unutranjoj organizaciji radnih mjesta (pr. br. 17)
3.2. Doneseno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora DP Gavrilovi
Petrinja (prilog br. 18)
3.3. Doneseno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora DP Vrelo
Une Srb (prilog br. 19)
3.4. Doneseno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora DP TOF
Drni (prilog broj 20)
3.5. Doneseno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja broj 05-4-1752/93. od 14. 12. 1993. godine (prilog broj 21)
3.6. Prihvaen je
PROGRAM
statistikih istraivanja (prilog broj 22) koji e se, s obzirom da se radi o nadlenosti
Skuptine prosljediti u Skuptinsku proceduru na usvajanje.
158

Potom je redovni tok sjednice Vlade prekinut budui su na sjednici doli predsjednik
RSK Milan Marti i predsjednik Skuptine RSK Branko Vojnica.
Na sastanku se razgovaralo o zasjedanju Skuptine koja ve drugi dan zasjeda u Kninu,
o radu Vlade do imenovanja novog mandatara i izbora nove Vlade i nekim aktuelnim
pitanjima. Nakon to su usklaeni stavovi o daljnjem radu Vlade i toku Skuptinskog
zasjedanja donesena je na prijedlog predsjednika RSK Milana Martia
ODLUKA
o dodjeli 20.000 novih dinara za potrebe nastavnih centara MUP-a (prilog broj 23)
Nakon toga, zbog konsultacija sa predstavnicima poslanikih klubova Skuptine RSK
oko daljnjeg nastavka zasjedanja Skuptine sjednica Vlade je prekinuta i zakazan nastavak
za poslijepodne.
NASTAVAK 76. SJEDNICE OD DANA 02. 03. 1994. U 17.25 asova.
Daje se suglasnost na

Ad-4

PRAVILNIK
o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republikom fondu za penzijsko
i invalidsko osiguranje (prilog broj 24)
Ad-5
U vezi zahtjeva JP Krajinauma (prilog broj 25) lanove Vlade informisao je sekretar
Vlade Savo trbac.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Vlada je primila znanju informaciju i kompletnu dokumentaciju prosljedie Ustavnom
sudu koji zasjeda u ponedjeljak 07. 03. 1994. godine. u Kninu.
6.1. Donesena je

Ad-6

ODLUKA
o izmjeni i dopuni Odluke Vlade RSK broj: 05-3-1698/93. od 14. 12. 1993. godine (prilog
broj 26)
6.2. U vezi zahtjeva Jordanskog bataljona (prilog broj 27) donesen je
ZAKLJUAK
Ne moe se udovoljiti zahtjevu iz razloga to prijelaz Miranje zvanino nije otvoren.
Treba traiti drugo rjeenje i pregovori su u toku.
6.3. U vezi iseljenja UNPROFOR-a iz June kasarne u Kninu po zahtjevu predsjednika
RSK gosp. Milana Martia (prilog broj 28) donesen je
ZAKLJUAK
Predmet je u toku i razmotrie se s najviim predstavnicima UNPROFOR-a.
Donesena je

Ad-7
159

ODLUKA
o dopuni Odluke Vlade broj: 05-5-112/93. (prilog br. 29)
Ad-8
8.1. U vezi pregovora i odnosa s Muslimanima iz Bihaa (prilog broj 30) donesen je
ZAKLJUAK
Ne mogu se voditi pregovori na nivou optina, ve samo na republikom nivou. Optine
mogu razgovarati ali ne mogu zakljuivati nikakve sporazume. O svakom sastanku treba u
vidu zapisnika obavjestiti Vladu.
8.2. Sekretar Vlade i predsjednik Republike komisije za razmjenu zarobljenika Savo
trbac upoznao je lanove Vlade sa zahtjevom hrvatske strane za posjetu Vukovarskom
groblju. Komisija je dobila negativan stav Ministarstva odbrane i Ministarstva unutranjih
poslova tako da je to pitanje odgoeno za izvjesno vrijeme. Takoer je za izvjesno vrijeme
odgoeno i pitanje porodinih susreta rastavljenih familija. Potom je predsjednik Bjegovi
upoznao Vladu da je gosp. Abdala160 iz civilnih poslova UNPROFOR-a donio zahtjev
Srpske narodne stranke iz Republike Hrvatske iji je predsjednik Milan uki da se odri
sastanak sa predstavnicima Srba iz UNP-a podruja.
Vezano za to donesen je
ZAKLJUAK
Odbacuje se inicijativa SNS i gosp. ukia i zaduuje ministar Jarevi da napie odgovor
UNPROFOR-u.
Ad-9
9.1. Odgoeno za iduu sjednicu Vlade.
9.2. Odgoeno za iduu sjednicu Vlade.
Doneseno je

Ad-10

RJEENJE
o razrjeenju sudije Okrunog suda Glina (pr. br. 31)
Donesena je

Ad-11

ODLUKA
o jednokratnoj novanoj pomoi ranjenicima, pripadnicima SVK koji se nalaze na lijeenju
u Republici Srbiji (prilog broj 32)
S ovim je dnevni red iscrpljen ali je prije zavretka sjednice donesen, vezano za ahovski
turnir na Plitvicama slijedei
ZAKLJUAK
Vlada je preuzela obavezu da isfinansira 24x58 lica
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica zavrava s radom u 19.30 asova.
Napomena: Donesena je Odluka o odobrenju deviznih sredstava za slubeni put u Grku
(prilog broj 33)
160

Prireivai nisu utvrdili tono ime i prezime.

160

Predsjednik Vlade
M.P.161 ore Bjegovi162
Donesena je Odluka odobrenju sredstava (.) 163 festival Plitivice 94 (prilog br. 34.)164
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 10.

52

1994., oujak 1.
itni
Zahtjev Branka Baoia Skuptini opine Knin za dodjelu stambene kue u Drniu
BAOI BAOA BRANKO M.P.165
itni, 1. 03. 1994. godine
SKUPTINA OPINE DRNI
(Izvrno vijee)
Predmet: Zahtjev za dodjelu Stambene kue u Drniu.Obraam se Naslovu s molbom da mi se dodjeli stambena kua u Drniu kao izbjeglici iz
ibenika. Sada se nalazim kao v/o u 2. mtb itni od 20. 02. 1994.godine, a kao izbjeglica
nalazio sam se u Staniinci kod Vrnjake Banje u Srbiji, a doselio sam se iz ibenika gdje
sam imao mjesto boravka i roenja sve do 1991 godine kada sam izbjegao i nalazio sam se
kako sam naveo kod Vrnjake Banje. 20. 02. 1994. godine vratio sam se u RSK i stavio na
raspolaganje VRK i rasporeen sam u itni.
Roen sam 2. 01. 1935. godine u ibeniku gdje sam stalno i prebivao, nosilac sam
stanarskog prava u ibeniku ulica Rogoznika 15. Dakle, moja porodica ostala je u ibeniku
u zatoenitvu, pa vie i ne znam to je sa njima. Odmah sam po dolasku bio zainteresiran
da zatraim stan ili kuu, a i dobio sam odreene informacije da se moram sam pobriniti
i nai odreeni smjetaj, s tim da se javim Naslovu gdje sam pronaao kuu, i zaista ja
sam naao kuu koja jo nije zauzeta a niti odreena, a to je kua PATIERA VICE u ulici
26 Divizije u Drniu (Kevia strana). Istiem, da mi ta kua odgovara pa ak u njoj ima
namjetaja kojeg mogu koristiti.
Iz napred iznijetog, Naslov moe zakljuiti moje neprilike i nevolje, pa jo jednom molim
da mi se odobri stambena kua kao izbjeglici iz ibenika.
Podnosilac zahtjeva:
Kua Ante Paviia166 Baoi Branko, [v.r.]
161
162
163
164
165
166

Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.


Prireivai su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastorunim potpisima.
Neitko u izvorniku.
Dopisano rukom.
Prijemni peat: RSK, Opina Drni, primljeno 2. 3. 1994.; broj 150/1.
Dopisano rukom, irilicom.

161

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, SO Drni, kut. 5.

53

1994., oujak 1.
Knin
Slubena zabiljeka Ministarstva obrane RSK o sastanku Vlade RSK i UNPROFOR-a
MINISTARSTVO ODBRANE
Pov. br. 01-773-1
Knin, 01. 03. 1994.
SLUBENA ZABELEKA
sa sastanka predstavnika
Vlade RSK i UNPROFOR-a
Dana 01. 03. 1994. godine u kabinetu Ministra odbrane odran je sastanak lanova Vlade
RSK i predstavnika UNPROFOR na temu: Predislokacije sastava UNPROFOR iz june
kasarne Knin i drugih vitalnih objekata sektora jug.
Sastanku su prisustvovali:
predstavnici Vlade
kontraadmiral, Duan Raki, Ministar odbrane
dipl. pravnik, Kuet Radomir, Ministar pravosua
dipl. ecc. Lubavac Branko, lan Vlade.
predstavnici UNPROFOR
pukovnik Ering,167 komandant sektora jug
oficir iz taba sektora jug.
Sastanak je otvorio Ministar odbrane, kontraadmiral Duan Raki uobiajenim pozdravom
i uvoenjem u temu. Imajui u vidu proces konstituisanja organa vlasti na prvim
viestranakim izborima u RSK i potrebe za adekvatnim prostornim smetajem Organa
kao pretpostavke kvalitetnog rada i imperativa vremena za stalnim zasedanjem Vlade,
Predsednik RSK i Vlada odluili su da se Organi vlade smeste u zgradu G SVK.
To pretpostavlja promenu lokacije organa G SVK. Kao jedini adekvatan prostor za
normalno funkcionisanje organa G SVK vidi se u prostorima june kasarne Knin.
Motivisani eljom da se problemi sa RH reavaju mirnim putem odlueno je da se odreeni
kontigenti odbrambenih snaga RSK smeste u istu kasarnu.
Iz navedenih razloga prinueni smo da otkaemo gostoprimstvo jedinicama UNPROFOR-a
u junoj kasarni Knin, napominjui da postoji bilo koje drugo reenje na ovakav potez se
ne bi odluili. Potrebe za ovim prostorom javile su se i ranije, ali zbog vremenskih uslova i
trajanja zime prolongirali smo reavanje ove potrebe.
Nadam se /MO/ da uvaavate i shvatate ovu argumentaciju i da emo zajedniki pronai
reenje za smetaj taba i jedinica UNPROFOR putem kontejnera i adekvatnog logora, to
bi trebalo realizirati u narednih 30-45 dana. Takoer je zamolio gospodina Eringa da svojim
George J. Oehring.

167

162

autoritetom utie na intenziviranje procesa iseljenja jedinica UNPROFOR iz prostora


Jadran Kistanje.
Ering
Ovo doivljava i naglaava kao vrlo iznenaujue. Napominjemo da je u toku proces
iseljenja iz Jadran-a i da jo nisu uspeli nai alternativno reenje za ovaj problem, a ono
koje su pronali bilo je odbijeno. Na osnovu toga pretpostavlja da e problem iseljenja iz
june kasarne Knin imati posebnu teinu, te da je u ovom trenutku taj problem van njegove
kompetencije, zbog ega e morati konsultovati gen. Kota168 da se vide mogunosti novih
aranmana. Izraava skeptinost u pogledu vremenske artikulacije reavanja problema
i doivljava naznaen problem kao ultimatum. Gospodin Ering pokuava manevar
kontraargumentacije navodei i druge meunarodne organizacije koje su smetene u junoj
kasarni, a od posebnog su znaaja za Krajinu i njeno stanovnitvo.
Sve skupa odnosno problem, doivljava kao poraavajui injenicu, ali kurtoazno izjavljuje
da su oni dobri i civilizovani gosti i kao takvi e i postupiti u skladu sa zahtevima.
Admiral Raki napominje da mi ne postavljamo nikakav ultimatum, jer nam to kao Srbima
i nije imanentno, ve da se prosto radi o problemu koji je neophodno kroz jedan normalan
dijalog i dogovor reiti. Takoer, istie da nijedan zahtev alternativnih lokacija za jedinice
UNPROFOR-a do njega nije doao za vreme njegovog mandata.
Gospodin Ering, racionalie upotrebljeni pojam ultimatum time da ga upotrebljava da
naznai nemogunost ispotovanja roka, nakon ega uopteno izraava da nema ideje, da
mora istraiti mogunost i sl.
Admiral Raki, istie da nije ni mislio da se problem trenutno rei, ve da se kroz razgovor
trai kompromisno reenje i predlae u smeru produktivnosti i kooperativnosti formiranje
zajednike komisije koje e sagledati sveobuhvatno problem i predloiti optimalno reenje.
Admiral upoznaje skup sa odlukom da je u toku formiranje Agencije za rad sa UNPROFORom koja e biti ovlaena da sklapa aranmane i nudi dobre usluge u ime Vlade RSK.
Gospodin Ering prihvata predlog za formiranje Komisije i izraava stav da e time biti
eliminisani problemi i negativna iskustva i opet dovodi u pitanje pomenuto vreme iseljenja
zbog angaovanja njihovih inenjerijskih jedinica u ovom trenutku, te predlae sastanak
komisije to pre.
Admiral Raki zakljuuje sastanak i obavetava g. Eringa da e u toku dana biti upoznat sa
vremenom sastanka Komisije.
M.P.169 ZABELEKU SASTAVIO
kapetan korvete
Sreko Zelenbaba, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6043.

Jean Cot.
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo obrane II, Knin.

168
169

163

54

1994., oujak 1.
Knin
Skraeni zapisnik s 1. redovnog zasjedanja Skuptine RSK
SKRAENI ZAPISNIK
SA PRVOG REDOVNOG ZASJEDANJA SKUPTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE,
ODRANE 1., 2. i 3. marta 1994. GODINE U KNINU
Sjednici je prisustvovalo 67 poslanika, te predstavnici pojedinih resornih ministarstava
Vlade RSK i predsjednik RSK gospodin Milan Marti.
Sjednica je poela u 11.10 asova u Sali Doma milicije u Kninu.
Sjednicu je otvorio i predsjedavao Branko Vojnica, predsjednik Skuptine RSK.
Predsjednik Vojnica je proitao predloeni
Dnevnired
1. Izmjene i dopune poslanika o radu Skuptine.
2. Konstituisanje skuptinskih odbora.
3. Informacija o politiko-bezbedonosnoj situaciji u RSK.
U okviru predloenog dnevnog reda predsjednik Republike gospodin Milan Marti je
predloio da trea toka dnevnog reda ide kao prva i da on podnese informaciju o politikobezbedonosnoj situaciji. Skuptina je prihvatila prijedlog, pa je prije davanja informacije,
zbog materije na koju se odnosila, iskljuena javnost.
Ad.1.
U okviru ove take dnevnog reda, predsjednik Republike je informisao poslanike o
bezbedonosnoj situaciji u Republici, nakon ega su se javili za rije poslanici:
Leaji,170 Maljkovi,171 urkovi,172 Kovaevi173 i ubra174 i konstatirali da je
informacija nedovoljna.
Za rije se javio i Marko Atlagi, potpredsjednik Skuptine RSK i postavio niz pitanja
koja su se odnosila na mobilizaciju u RSK i smjenu komandanta SVK, te predloio da
predsjednik Republike da javno saoptenje u vezi smjenjivanja generala Novakovia.175
Nakon izvjetaja postavljeno je i pitanje koje se odnosilo na proceduru oko imenovanja
generala Milana eleketia za komandanta SVK.
Pojedini poslanici su tvrdili da je prekren Ustav pozivajui se na Amandman 12., dok se
predsjednik Republike pozivao na svoja ovlatenja iz lana 78. Ustava RSK.
Rasprava je prekinuta na prijedlog sekretara Vlade gospodina trbca,176 koji je naveo
da je postavljanje komandanta izvreno na osnovu Zakona o vojsci RSK, a da je taj Zakon
u koliziji sa Ustavom, te je predloio da se pokrene pitanje ustavnosti ovog Zakona pred
Ustavnim sudom RSK.
Stevo.
Radovan.
172
Boko.
173
Drago.
174
Milan.
175
Mile.
176
Savo.
170
171

164

Na kraju rasprave po ovoj taki, Skuptina je donijela


ZAKLJUAK
1. Predsjednik Republike, odnosno Vrhovni savjet odbrane za nastavak sjednice trebaju
pripremiti kompletan izvjetaj koji obuhvata bezbjedonosnu situaciju u RSK.
2. Predsjednik RSK takoe za nastavak sjednice izbor komandanta SVK da podnese na
verifikaciju Skuptini RSK.
Ad.2.
IZMJENE I DOPUNE POSLOVNIKA O RADU SKUPTINE
U okviru ove take dnevnog reda Skuptini je predoen prijedlog izmjene i dopuna
Poslovnika Skuptine RSK, uz obrazloenje gospodina Kovaevia, efa Poslanike grupe
SDS Krajine, o razlozima donoenja.
Nakon pauze od 20 minuta i obavljenih konsultacija u okviru poslanikih klubova, oko
prijedloga Poslovnika, uz manje izmjene i dopune, prijedlog je jednoglasno usvojen.
Predloene izmjene odnose se na broj skuptinskih odbora kojih ima 17 i na poslanike
grupe koje sainjavaju 4 poslanika.
Ad. 3.
KONSTITUISANJE SKUPTINSKIH ODBORA
U okviru ove take dnevnog reda za rije se javio gospodin Kovaevi i predloio da u
svakom odboru, s obzirom na poslanike stranke u Parlamentu budu po 4 lana iz SDS
Krajine, 2 lana iz SDS srpskih zemalja, 2 lana iz SRS i 1 lan po dogovoru izmeu
poslanikih grupa SDS i SDP-a i grupe graana.
Prijedlog je jednoglasno usvojen.
Predsjednik Skuptine gospodin Vojnica je upoznao prisutne da e odbori ii na usvajanje
u paketu. Iz tog razloga je dao pauzu od 13.50 do 16.00 asova, kako bi se izvrili dogovori
oko sastava odbora. Sjednica je nastavljena u 16.00 asova, kada su iznijeti prijedlozi lanova
odbora i izvreno njihovo konstituisanje.
U pojedinim odborima koji su ostali nepopunjeni naknadno e biti imenovani lanovi.
Ovim je bio zavren rad Skuptine u plenumu prvog dana.
Drugog dana radili su skuptinski odbori po pitanjima iz svoje nadlenosti.
U nastavku rada u plenumu predsjednici odbora su ukratko upoznali Skuptinu o svom
radu u prijepodnevnim asovima.
Nakon podnoenja izvjetaja od strane odbora, dat je prijedlog od strane Kluba poslanika
SDS krajine da se izvri formiranje privremenog skuptinskog odbora za Zapadnu Slavoniju,
to uz protivljenje poslanika sa tog podruja nije prihvaeno.
Treeg dana Skuptina je poela rad u plenumu sa poetkom u 11.00 asova.
Nastavku zasjedanja bilo je prisutno 59 poslanika.
Predsjednik Skuptine gospodin Vojnica je predloio dnevni red koji je jednoglasno
usvojen.
1. Izvjetaj Vlade o jedinstvenom monetarnom sistemu.
2. Izvjetaj o politiko-bezbjedonosnoj situaciji.
3. Izvjetaj odbora o svom radu.
4. Poslanika pitanja.
Ad.1.
Izvjetaj po prvoj taki dnevnog rada, vezano za jedinstveni monetarni sistem RSK i SR
Jugoslavije, podnio je ministar finansija u Vladi RSK gospodin Vojislav Peuraa.
165

Prema Odluci nadlenih organa, Republika Srpska Krajina je ula 1. 3. 1994. godine u
jedinstveni monetarni sistem SR Jugoslavije. U svom izvjetaju ministar Peuraa je ukazao da
Vladu i Skuptinu RSK oekuje veliki posao na pronalaenju sredstava za potrebe Budeta
u novonastalim okolnostima. Upoznao je prisutne da je Vlada RSK sainila program za
sprovoenje Programa rekonstrukcije monetarnog sistema, u koji moraju biti ukljuene sve
institucije sistema, jer emisije novca vie nee biti.
SR Jugoslavija je ula u Program sa 12.5 pokria deficira Budeta, a tako i RS Krajina to
znai da ostatak deficita treba da sami isfinansiramo.
Nakon podnoenja izvjetaja uslijedila su pitanja poslanika gospodina uria177 i
gospodina Lemia, a koja su se odnosila na pitanje prioriteta u Budetu vezano za zdravstvo,
koliko je novca stavljeno u opticaj, a kolike su potrebe RSK i iz kojih izvora isfinansirati
sredstva koja nedostaju.
Prema rijeima ministra Peurae178 u RSK je izvreno trebovanje od 30 miliona ND.
Potrebe Budeta su daleko vee i treba izgraditi poresku politiku, tako da se uzme svaki
dinar od obaveznika poreza.
Gospodin Dmitrovi Branko je naveo da nije samo zdravstvo u tekoj situaciji ve i
kolstvo i sudstvo, te dolazi do migracije kadrova.
Ministar zdravlja u Vladi RSK je iznio podatak da zdravstvo u RSK kota 1,5 miliona
dinara da bi cjelokupno stanovnitvo bilo osigurano.
Fond zdravstva je punjen samo sa 16%, a od oktobra 1993. godine nije uplaivano ni tih
16%, pa je pravo udo da zdravstvo uopte radi.
Gospodin Vuji je napomenuo da ministar nije spomenuo prosvjetu, kulturu i sport,
odnosno teku situaciju u kojoj se nalaze ove djelatnosti.
Gospodin Atlagi je predloio da se prije donoenja Budeta za 1994. godinu izvri analiza
postojeeg stanja, zato poreska politika i politika doprinosa nije zaivjela, te podvuko da je
isplata linih dohodaka u robi od strane preduzea u stvari nain da se izbjegnu doprinosi, a
tim putem se ilo na ruenje drave i potkopavanju njene moi, i u tim uslovima nastupila
je opta pljaka.
Gospodin Bjegovi179 je upoznao prisutne da je Vlada uinila samo 1% na tehnici
sprovoenja monetarnog sistema, a ostalo ostavlja parlamentu.
Predloio je da Vlada za slijedeu sjednicu Parlamenta podnese izvjetaj o svom radu i da
se o istom raspravlja.
Glavna blokada u radu Vlade je nepostojanje pravne drave, jer se nalazimo u ratu.
Naglasio je da su vremena teka i da nam svima zajedno treba dosta strpljenja i tolerancije.
Nakon ovog prijedloga, Skuptina je donijela
Zakljuak
1. Za nastavak sjednice Skuptine RSK, Vlada e po svojim resorima pripremiti izvjetaj
o svom radu i dostaviti ga Skuptini.
Ad.2.
Za drugu taku dnevnog reda poziv je dobio ministar odbrane gospodin Raki, koji
je, pozivajui se na Ustav i Zakon o Vojsci RSK, odbio to da uini ukazujui da o toj
temi izvjetaj treba da podnese Vrhovni savjet odbrane, a ne ministar odbrane, Skuptina je
donijela
Stevan.
Vojin.
179
ore.
177

178

166

Zakljuak
1. Vezano za ovu taku dnevnog reda uputiti poziv Vrhovnom savjetu odbrane RSK.
U okviru ove take proitano je pismo iz SO Dvor, dostavljeno na adresu Skuptine,
a koje se odnosi na nedavna dogaanja u ovoj optini kada su dva lica liena ivota. U
cilju rasvjetljavanja ovog sluaja koji je imao i dublje konotacije u zbivanjima na ovim
podrujima, Skuptina je donijela
Zakljuak
1. Zatraiti kompletnu informaciju o ovim dogaajima od Ministarstva pravosua i
uprave RSK i Ministarstva unutranjih poslova RSK.
Gospodin Leaji je naveo nekoliko sluajeva nerasvjetljenih ubistava u Benkovcu, i
naglasio da bi i te sluajeve trebalo ponovo razmotriti i zatraiti izvjetaje od nadlenih
organa. U diskusiji na ovu temu ukazano je da je ovakvih sluajeva u naoj Republici bilo
vie, te je predloeno da se ta tema stavi na dnevni red na nekoj od narednih sjednica.
Ad. 3.
U okviru ove take dnevnog reda, dolje navedeni skuptinski odbori su podnijeli izvjetaj
o svom radu.
1. ODBOR ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST
2. ODBOR ZA INFORMISANJE
predloio je izmjene i dopune Zakona o radiju i televiziji, koji je po hitnom postupku
upuen u proceduru.
Za ovaj prijedlog glasala su 43 poslanika, a protiv je glasalo 13.
Vladi je odreen rok od 8 dana da dostavi svoje miljenje po pitanju ovog Zakona.
1. ODBOR ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST
predloio je izmjene i dopune Zakona o vojsci, koji je takoe po hitnom postupku
upuen Vladi na proceduru.
3. ODBOR ZA POLJOPRIVREDU
predloio je donoenje Odluke o formiranju Dravnog odbora za kontrolu i realizaciju
proljetne sjetve, to je Skuptina i prihvatila.
Odbor je formiran kao privremen i radie dok traju poslovi oko proljetne sjetve.
Broji 5 lanova iz sastava Skuptine, 1 iz Ministarstva unutranjih poslova i 1 predstavnika
Ministarstva odbrane.
4. ODBOR ZA INOSTRANE POSLOVE
Predloio je da se postojea Platforma za pregovore dopuni prijedlozima odbora za
inostrane poslove, to je jednoglasno i prihvaeno.
5. ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO
Predloio je upuivanje u hitnu proceduru Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o izboru odbornika SO, to je Skuptina i prihvatila.
6. ODBOR ZA PRAVOSUE I UPRAVU
Predloio je da se Uredba sa zakonskom snagom o organizaciji, radu i nadlenosti
redovnih sudova, u sluaju rata i neposredne ratne opasnosti, stavi van snage, to je na
prijedlog ministra pravosua gosp. Kueta odloeno dok se ne utvrdi ta je sve Vlada radila
po ovoj Uredbi i ne dostavi Skuptini na uvid.
Skuptina je donijela
Zakljuak
1. Od Sekretarijata Vlade zatraiti sve odluke donijete po ovoj Uredbi.
167

2. Takoe zatraiti na uvid sva pitanja o kojima je odluivala Vlada, a odnose se a


nadlenost Skuptine.
Na prijedlog gosp. Kueta, a zbog navedene Uredbe koja je oznaena kao strogo pov.,
iskljuena je javnost, odnosno prekinut TV prenos rada skuptine.
Nakon zavrene rasprave po ovoj taki, kada je predsjednik Skuptine zatraio da televizija
nastavi praenje rada sjednice, utvreno je da je TV ekipa napustila skuptinsku salu, to je
izazvalo negodovanje poslanika.
U pauzi koja je slijedila ekalo se zvanino objanjenje takvog postupka, kada je
predsjedniku Skuptine donijeta na uvid Naredba predsjednika Republike gosp. Milana
Martia poslata faksom, kojom se zabranjuje dalji TV prenos rada Skuptine.
Poslije ovog dogaaja, Skuptina je odluila da dozvoli Odboru za energetiku da podnese
svoj izvjetaj, a da etvrtu taku dnevnog reda, koja se odnosila na poslanika pitanja ()180
za nastavak sjednice, kada e biti osigurana javnost rada Skuptine.
Sjednica je prekinuta u 17.00 asova.
Knin, 5. 03. 1994. godine
Skraena forma zapisnika je raena na osnovu vlastitih biljeaka, jer od Televizije nisam
mogla dobiti snimljeni materijal, uz obrazloenje da je presnimljen.
SEKRETAR SKUPTINE
Mirjana Rodi, dipl.prav.
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 5.

55

1994., oujak 2.
Knin
Zapovijed predsjednika RSK i vrhovnog zapovjednika SVK Milana Martia o uvoenju
radne obveze
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Kabinet Predsednika Republike
predmet: Naredba.veza:
broj: 03-4-82/94.
mesto: Knin
datum: 02. mart 1994. g.
Na osnovu lana 78. stav 1. taka 5. Ustava Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik
RSK br. 1/92.), lana 40. stav 1. taka 1. Zakona o Srpskoj vojsci Krajine (Slubeni
glasnik RSK br. 2/93.) i Odluke o proglaenju ratnog stanja, broj 03-3-20/1-93. godine,
180

Neitko u izvorniku.

168

NAREUJEM
1. Odmah pristupiti organizaciji i uvoenju r a d n e o b a v e z e, u privrednoj grani:
umarstva i drvne industrije, u Republici Srpskoj Krajini, u skladu sa Zakonom o odbrani
i Zakonom o Srpskoj vojsci Krajine.
2. Za izvrenje i sprovoenje ove naredbe odreujem Vladu Republike Srpske Krajine i
Glavni tab Srpske vojske Krajine,
3. Ova naredba stupa na snagu odmah i dostavlja se Vladi RSK i G Srpske vojske
Krajine.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
VRHOVNI KOMADANT SVK
Milan Marti, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.

56

1994., oujak 3.
Benkovac
Popis sela na podruju SO Benkovac upuen Komesarijatu za izbjeglice u Kninu
SKUPTINA OPTINE B E N K O V A C
Komesarijat za izbjeglice
Benkovac, 3. 03. 1994. godine
Broj: 6/1-1/94.

Predmet: Spisak sela na podruju optine


Benkovac u koja je mogue naseljavanje

KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE
KNIN
/S. Bjelanovia 11./

Potovana gospodo!
Na Va zahtjev telefonom 3. 03. 1994. g., aljemo Vam spisak sela na podruju optine
Benkovac u kojima postoje mogunosti naseljavanja stanovnitva.
Radi se o selima koja su napustili Hrvati, dosta su oteena i uz odreeno ulaganje moe
se dovesti u funkciju, a to su sljedea sela: kabrnja, Nadin, Ratevi, Polaa, Vuki, Provi,
Liane O., Buli, Lepuri, Bruka, Popovii, Pridraga.
Srdano Vas pozdravljamo!
POVJERENIK:
Oluji Anka, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A/072-42.
169

57

1994., oujak 4.
Slunj
Slubene zabiljeke SJB Slunj o informativnim razgovorima upuene SUP-u Vojni
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA VOJNI
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ
Broj:08-03/1-2-1-649/93.
Slunj, 04. 03. 1994. godine.
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
V O J N I
Veza va broj: 08-03-1-1574/93. od 25. 10. 1993.U vezi vaeg dopisa broj i datum gornji u kojem ste traili da se ustanovi na koji nain je
dolo do otuivanja opreme iz fabrike televizora u Slunju obavjetavamo vas da smo obavili
informativne razgovore sa Trbojevi Duanom, ipalo urom i Bosni Milom preko kojih
smo utvrdili da je navedena oprema u toku ratnih dejstava iz navedene fabrike otuena od
strane Srpske vojske i premjetena na podruju SO Vojni i SO Vrginmost.
U informativnim razgovorima navedene su tano osobe koje su uestvovale u otuenju
navedene opreme pa vam u prilogu dostavljamo te slubene zabiljeke.
PRILOG: Slubene zabiljeke o obavljenom

Informativnom razgovoru.a/a 20,0 M.P.181 N A E L N I K
09. 01. 1995.182 Ljuban Klipa, [v.r.]
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 29. 10. 1993. godine u prostorijama SJB Slunj povodom obavljenog
informativnog razgovora sa:
BOSNI MILOM, sin Milivoja roen 30. 10. 1958. godine u
Virovitici, sa stanom u Slunju, kolska bb, po zanimanju dipl.
politikolog, oenjen, otac dvoje djece.
Informativni razgovor obavljen je na okolnosti otuenja opreme iz poduzea
Telekomunikacioni ureaji, /TU/ iz Slunja.
Nakon osloboenja Slunja 16. 11. 1991. godine obavljao je funkciju predsjednika ratnog
predsjednitva a kasnije predsjednika SO Slunj do 1. mjeseca 1993. godine. U vie navrata
inenjer elektrotehnike ipalo uro je sa njim kontaktirao vezano za otuivanje opreme iz
kruga poduzea RIZ odnosno TU te se lino angairao radi vraanja te opreme.
Koliko je njemu poznato opremu je odvezla Srpska vojska iz Slunja u Blatuu a put je
obezbeivao tadanji ef bezbednosti za Kordun podpukovnik Ajdinovi Pero koji se sada
181
182

Okrugli peat: RSK, MUP, SJB Slunj.


Dopisano rukom.

170

nalazi u SR Jugoslaviji. Oprema je vojnim kamionima pod obezbeenjem odveena desetak


dana poslije osloboenja Slunja.
U vezi toga u dva navrata je kontaktirao sa komandantom Korpusa Bulat edomirom
koji je rekao da je oprema odveena da bi je sauvali tj. iz bezbednosnih razloga a tom
prilikom su se dogovorili da po navedenu opremu dou sa kamionima. U dva do tri navrata
sa kamionima su ili po opremu meutim na razne naine su odgaali da im dadu opremu
navodno traei kod koga je klju te ih upuivali kod odgovornog lica Ajdinovi Pere,
Kobac Nikole i drugih ali nije bilo nikakve pomoi. U toku 1992. godine sa njim je u
jednom navratu bio tadanji predsjednik Izvrnog savjeta Matijevi Milovan a lino je na
put za Blatuu uputio ipalo uru i Kati Peru, meutim sve se svelo na traenje kljua u
poduzeu i na traenju Ajdinovia jer se navodno bez njega nije mogla dobiti ta oprema.
Komandant Korpusa Bulat edomir mu je lino potvrdio da je dio te opreme na
Blatui i sa njim se dogovorio u vezi preuzimanja opreme meutim nikad nije naiao na
razumjevanje.
Bosni Mile napominje da moe u sluaju potrebe pribaviti dopis koje je slao Komandi
Korpusa vezano za problematiku otuivanja opreme iz poduzea Telekomunikacionih
ureaja iz Slunja, a takoer je u vezi toga upoznao predsjednika optine i predsjednika
Izvrnoj savjeta u Vrginmostu, meutim ni oni nisu mogli nita pomoi.
Ovlateno sl. lice:
kori Ljuban, [v.r.]
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 29. 10. 1993. godine u prostorijama SJB Slunj povodom obavljenog
informativnog razgovora sa:
IPALO UROM, sin Milana roen 28. 04. 1954. godine u
Cvijanovi Brdu, SO Slunj sa stanom u Slunju, XV Kordunake brigade
bb, po zanimanju diplomirani inenjer elektrotehnike neoenjen.
Informativni razgovor obavljen je na okolnosti otuenja opreme iz poduzea
Telekomunikacioni ureaji /TU/ iz Slunja.
Od 1985. godine u tvornici TU usvojena je nova tehnologija a takoer je kupljena i nova
oprema a u tom postrojenju koji se nalazio u krugu biveg poduzea RIZ radilo je oko 80
radnika on je radio u svojstvu glavnog tehnologa tako da je bio upoznat sa svim sredstvima
kojima su raspolagali. U TU je bila veoma stroga disciplina usvojena je nova oprema a
istoa je bila na zavidnom nivou emu su se iznenadili poslovni ljudi iz Njemake, vicarske
i dr. koji su dolazili u posjetu Slunju. Do 21. 08. 1991. godine u TU je radio kao glavni
tehnolog ali je morao napustiti posao zbog dolaska ustake vlasti u optinu i poduzee.
U dogovoru sa ratnim predsjednitvom optine Slunj negdje poetkom 12. mjeseca 1991.
godine nakon osloboenja Slunja zajedno sa inenjerom Manojlovi Dragomirom otiao je u
poduzee RIZ odnosno TU u Slunju kojom prilikom je vidio da je od granatiranja oteena
krovna konstrukcija u poduzeu te da je otuen vei dio opreme i instrumenata. Iza jednog
zida u poduzeu primijetio je jedan stroj za SND montau elemenata marke Siemens koji
je bio sklonjen tako da je ostao itav a takoer je jedan stroj za valno lemljenje proizvodnje
poduzea Zeva. Daljnjim pregledom utvrdio je da nema potrebne upravljake opreme
kompjutera, monitora, tastatura i drugo, a takvi kompjuteri kao i softver je namjenski
i ne moe se koristiti za druge procese proizvodnje niti programiranju, to je i predoio
ratnom predsjednitvu SO Slunj. Tom prilikom je u razgovoru sa tadanjim predsjednikom
171

Izvrnog savjeta Matijevi Milovanom dobio zadatak da utvrdi tano to sve nedostaje, a
takoer da materijalnu tetu predoi nadlenim licima a potom je u krugu poduzea TU
naao pismeni elaborat za sve instrumente sa cijenama iskazanim u amerikim dolarima i
njemakim markama tako da mu nije bilo teko da saini specifikaciju. U vie navrata lino
on i preko ratnog predsjednitva traio je fiziko obezbeenje navedenog objekta kojom
prilikom je kontaktirao sa Egi Dragiem, Pai Miloem i drugim odgovornim linostima
ali nitko nije htio dati obezbeenje u RIZ odnosno TU.
Ne sjea se tanog vremena u toku 1992. Doli su iz poduzea Rudi ajevec iz Banja
Luke radi preselenja odreene opreme jer po njihovoj izjavi Slunjsko podruje je dosta
nesigurno te iz tog razloga treba preseliti u Banja Luku, meutim on im nije dozvolio da
odvezu preostali dio opreme jer za to nije bio ovlaen.
Prilikom pregovaranja u jednom navratu u toku 8. mjeseca 1992. godine sa
predstavnicima poduzea Rudi ajavec u Banja Luci je susreo Kobac Nikolu koji je u
to vrijeme bio direktor poduzea Petrovac u Blatui, a tada su meusobno razgovarali
te je on spomenuo stroj za SND montau a Kobac je rekao jebem mu nedjelju, kako ga
nisam vidio da ga lapim. Za vrijeme dok je kontaktirao sa predstavnicima poduzea Rudi
ajavec generalnim direktorom Kutrin Slobodanom i drugima vidio je da su to ozbiljni
i poslovni ljudi spremni za saradnju kojih pre svega zanima posao i lino ga je bilo sramota
od tih ljudi zbog te otuene opreme jer je vidio da su imali vrstu namjeru da im pomognu,
ali im lino nita nije obeavao jer je dobro ocijenio tu situaciju i razna prepucavanja, lokal
patriotizma i druge interese.
Predsjednik ratnog predsjednitva odnosno SO Slunj Bosni Mile u vie navrata je
kontaktirao sa komandantom Korpusa za Kordun Bulat edomirom koji je izjavio da mu
je poznato da se dio opreme nalazi na Blatui, a takoer je u dva tri navrata traio da se
doe po tu opremu da nee biti nikakvih problema meutim kada su kamionom doli po
opremu u poduzeu u Blatui su ih slali od jednog do drugog navodno radi kljua. Lino
je to doivio kada je u jednom navratu iao po opremu sa Kati Perom i tom prilikom su
traili odgovorno lice te su ih slali kod Kobac Nikole, kod oficira Korkuta, takoer su traili
oficira bezbednosti Ajdinovi Peru, meutim nisu naili na razumjevanje, a Bulat edomir
im je rekao da su bezbednjaci uvijek na terenu i ako je prethodno Bosniu obeao da moe
preuzeti navedenu opremu.
Odreeni dio instrumenata poetkom 1992. godine tj. monitor od stroja za SND
montau, tastaturu, dva mjeraa modulacije, ispravlja, osciloskop i drugo lino je vidio
vezista Trbojevi Duan zv. Stampi koji je slubeno iao u Blatuu i u radioni koja se nalazi
u krugu poduzea Petrovac prepoznao je te instrumente, a to postrojenje je ustvari bio
pogon od EI Ni, a radili su na proizvodnji prekidaa za struju prije rata ali su bili nelikvidni
tako da su u poduzeu EI Ni odustali od daljnjih investicija, a Kobac Nikola kao direktor
poduzea je vrio pregovore sa poduzeem Rudi ajevec iako se poduzee Petrovac bavi
kupoprodajom graevinske opreme, prodajom gumenih izama i slino.
U toku 1993. godine ponovo su aktualizirali tu problematiku i u kontaktu sa gospodinom
Bjegoviem orem predsjednikom vlade i gospodinom Bursa Draganom iz Ministarstva
za industriju kojem je bio prisutan predsjednik SO Slunj Mile Miloevi doneen je
zakljuak da se saini specifikacija otuenih predmeta te da se o tome obavjesti Ministarstvo
industrije, Glavni tab SV RSK, Ministarstvo odbrane i vlada to je i napisano 28. 04. 1993.
godine a lino je bio prisutan sa Miloeviem i Savi Jovanom kada su uruivali dopis i
specifikaciju otuene opreme.
172

Prilikom mobilizacije u 1. mjesecu 1993. godine dobio je ratni raspored u Kuplenskom


SO Vojni na topovima kojom prilikom je susreo poznanike Maei Miu i Karan Jovu sa
kojima je razgovarao, a u razgovoru je saznao da jedan dio opreme iz TU-a u Slunju kod
vojnih vezista u Kuplenskom. Maei Mio lino mu je rekao da tu ima instrumenata iz
Slunja ali da sa njima ne znaju raditi te su njega zamolili da im pokae a takoer i da ostane
kod njih na oporavku radio-ureaja.
Nije pristao da ostane u Kuplenskom, a lino se dosta angairao na tome da se oprema
vrati u Slunj odkud je i otuena jer se na programu Telekomunikacionih ureaja odnosno
profesionalne elektronike moe zaposliti 80 do 100 ljudi to je za nerazvijenu optinu Slunj
dosta znaajno.
Ovlateno sl. lice:
kori Ljuban, [v.r.]
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 29. 10. 1993. godine u prostorijama SJB Slunj povodom obavljenog
informativnog razgovora sa
TRBOJEVI DUANOM, zv. Stampi sin Mirka roen 01. 02.
1947. godine u Veljunu, SO Slunj gdje i stanuje Veljun bb.
Informativni razgovor obavljen je na okolnosti otuenja opreme iz poduzea
Telekomunikacionih ureaja /TU/ iz Slunja.
Trenutno je zaposlen na odravanju radioureaja kod 13. Pjeadijske brigade a inae je
vezista a takoer se poetkom ratnih dejstava odnosno u 11. mjesecu 1991. godine nalazio
na Poligonu u Slunju. Iz tog razloga poznato mu je da je jedan dio opreme odnosno aparata
televizora monitora i video-aparata odneeno iz poduzea na poligon gdje se i sada nalaze,
ali je vei dio opreme kompjutera, tastatura i drugo odveen od strane Srpske vojske iz
Slunja u Blatuu. Slubeno je bio u krugu poduzea Petrovac kojom prilikom je i vidio
dobar dio te opreme u radionici odnosno pogonu EI Ni u Blatui.
Smatra da je oprema otuena sa znanjem odgovornih lica Ajdinovi Pere, Kobac Nikole
i oficira Korkuta koji su bili u 21. korpusu. Takoer mu je poznato da je dopis sa
specifikacijom otuenih predmeta bio kod komandanta 21. korpusa Bulat edomira koji je
sa istim zaduio naelnika veze majora Kopaa, meutim major Kopa u vrijeme otuivanja
opreme tj. krajem 11. mjeseca 1991. godine nije bio u Slunju tako da ne zna puno vezano
za otuivanje opreme, a najvie obavjetenja moglo bi se dobiti od Kobac Nikole, oficira
Korkuta inae iz Vrginmosta i Ajdinovi Pere koji je bio oficir bezbednosti pri 21. korpusu.
Napominjem da vie obavjetenja vezano za otuivanje opreme iz TU-a moe dati ipalo
uro koji je govorio da je jednom prilikom u razgovoru rekao da je u poduzeu ostao
sakriven jedan stroj za SMD montau elemenata u vrednosti 600 000 njemakih maraka
dok je kompjutor sa tastaturom lino vidio u Blatui, a Kobac Nikola je na to uzvratio
pitanjem gdje se taj nalazio.
Druge pojedinosti vezano za otuivanje opreme iz TU nisu mu poznate.
Ovlateno sl. lice:
kori Ljuban, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1073/8.
173

1994., oujak 11.


Knin
Zapisnik sa 77. sjednice Vlade RSK

58

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA



VLADA
ZAPISNIK
sa 77. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine odrane
4., 9., 10. i 11. 03. 1994. godine u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni dio.
Odsutni: Kosti Spiro, Budi Ljubia, Milan Kneevi, Dragica Baki, Mitar Brnovi,
NebojaArbutina, Jarevi Slobodan.
Sjednica je poela s radom u 9.00 asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g-din ore Bjegovi.
Za sjednicu je predloen slijedei
D n e v n i r e d:
1. Informacija u vezi provoenja Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog
oporavka SRJ na teritoriji RSK,
2. Priprema materijala za Skuptinu i odgovora Vlade po zahtjevu skuptinskih odbora,
3. Ministarstvo finansija Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja;
3.1. Donoenje Odluke o visini akontacije linih dohodaka za III mjesec 1994. godine,
3.2. Donoenje Odluke o visini osnovice za materijalne trokove,
3.3. Donoenje Odluke o dodjeli interventnih sredstava fondu zdravstva,
4. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede;
4.1. Plan proljetne sjetve,
4.2. Donoenje Odluke o davanju ovlatenja graninoj inspekciji za zatitu bilja SRJ,
5. Ministarstvo trgovine i turizma;
5.1. Donoenje akata vezanih za rad carine,
6. Ministarstvo odbrane
6.1. Utvrivanje Prijedloga Amandmana XVII na Ustav RSK i Prijedloga Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o SVK,
6.2. Donoenje Rjeenja o postavljenju pomonika ministra odbrane,
6.3. Donoenje Odluke o davanju na koritenje Ministarstvu odbrane za potrebe vojnopravosudnih organa prostorija u potkrovlju zgrade pravosudnih organa u Kninu.
6.4. Donoenje Odluke o davanju na koritenje prostorija Ministarstva odbrane za Vojni
sud u Glini,
6.5. Pitanje iseljenja UNPROFOR-a iz objekata SVK
7. Ministarstvo pravosua i uprave
7.1. Donoenje Uredbe o valorizaciji novanih kazni za privredne prestupe,
7.2. Imenovanja i razrjeenja,
8. Problematika Ministarstva prosvjete,
9. Ministarstvo za saobraaj i veze;
9.1. Donoenje Rjeenja o imenovanju glavnog inspektora za saobraaj i veze.
174

Ad-1
Veselinovi Ratko, zamjenik guvernera Narodne banke RSK informisao je lanove Vlade
o potpisanom Protokolu kojim je RSK ula u jedinstven monetarni i platni sistem SRJ.
Jedina emisiona ustanova sada je Narodna banka SRJ, a NB RSK je filijala. Od 01. 03. 1994.
godine, pored naeg starog dinara je novi jugo dinar. Osnovna koncepcija je anuliranje svih
budetskih deficita i razdvajanje monetarne i fiskalne politike. Program polazi od toga da
funkcionira fiskalni sistem i odmah treba napraviti ono to nije uraeno u vezi specifinosti
u odnosu na SRJ. Hitno treba odrediti robne reime i uspostaviti deviznu kontrolu. Ovaj
Program treba shvatiti krajnje ozbiljno jer u sluaju minusa anse za popravni nema.
Veljko Korolija potrebno je donijeti Uredbu kojom bi se regulisalo da oni koji su stekli
devize do kraja marta ih poloe u Narodnu banku u zamjenu za novi dinar. U trezore NB
stigao je novi dinar, a od ponedjeljka e se vriti otkup i zamjena novca.
Vojin Peuraa slaem se s prijedlogom gosp. Korolije i molim NB da prihvati tekst
Uredbe ili odluke SRJ pa da je donesemo na iduoj sjednici. to se tie obaveze Ministarstva
finansija u iduu sjednicu Vlade. to se tie Zakona o budetu i Zakona o zajmu Uredbe sa
zakonskom snagom potpie predsjednik Marti.183 U raspravi je zatim bilo govora o potrebi
formiranja taba za kordinaciju praenja Programa rekonstrukcije monetarnog sistema
koji bi sainjavali najodgovorniji ljudi u RSK. Ve je formiran jedan tab na elu kojega je
Neboja Pavkovi i iji zadatak je rad na terenu, a ovaj tab za kordinaciju bi trebao zasjedati
svakodnevno i podnositi izvjetaj u Beograd.
U tu svrhu donesen je
Z A K L J U A K (prilog broj 1)
Potom je diskusija usmjerena na model obrauna plata. Ministar Peuraa184 je obrazloio
varijantu plata po kojoj bi se osnovica od 20 din. mnoila sa koeficijentom radnika (prilog
broj 2) u kom sluaju bi potroili gotovo sva sredstva i drugu varijantu da se akontativno za
III mjesec svakom radniku isplati 20 dinara.
U raspravi koja je nakon izlaganja ministra Peurae otvorena uestvovali su gotovo svi
prisutni na sjednici.
Po zavretku rasprave doneseni su slijedei
ZAKLJUCI
1. Odluku iz XI mjeseca 93. godine proiriti i za XII mjesec s tim da se ukljue i radnici
zaposleni u zdravstvu.
2. Od Glavnog taba i Ministarstva odbrane zatraiti odgovor po kom osnovu su AVL i
CL u Vojsci Jugoslavije dobili robe namjenjene za plate iz budeta RSK.
3. Konana odluka o platama donijee se na iduoj sjednici Vlade.
Zatim je zamjenik ministra finansija Vladimir Dmitrovi govorio o dilemama
ministarstva vezanim za Zakon o porezu na promet gdje nisu mogli izdefinirati stav oko
poreske osnovice kod akciza. Postoje tri varijante;
1) da potujemo jedinstveno trite i da se ne plaa akciza ve opti porez na promet. Ova
varijanta daje manji priliv budetu, ali spreava sivu ekonomiju.
2) ponovno obraunavanje akciza sa porezom na promet i akcizom (to je najskuplja
varijanta).
Milan.
Vojin.

183
184

175

3) kompromis ove dvije varijante na nain da se iz nabavne cijene izbije iz osnovice


akciza u Srbiji na to da se plati porez.
Dmitrovi je jo istaknuo da su min. fin. kod izrade budeta ulazne podatke dostaviti 9
naslova, a to se tie dubioza od nikoga nisu dobili nita.
Zatim je donesen
ZAKLJUAK
Stav Vlade RSK je da se roba kupljena u SRJ i Republici Srpskoj ne smatra uvozom i
da se u pogledu primjene poreskih stopa primjenjuje samo odgovarajua stopa poreza na
promet tj. bez dvostrukog obrauna akciza.
to se tie stvorenih obaveza uputiti pismo svim ministarstvima od strane Ministarstva
finansija sa rokom dostave podataka u ponedjeljak.
Ad-2
Predsjednik Bjegovi ostaje problem vezan za Uredbe sa zakonskom snagom koje je
potpisao bivi predsjednik Hadi185 i koje bi morala verificirati Skuptina. Naa obaveza
je da sve te uredbe potpiemo i dostavimo Skuptinskom odboru. Moramo se dogovoriti
i zauzeti stav po pitanju izmjena 4 zakona po hitnom postupku to su nam dostavili iz
Skuptine. Vrhovni savjet odbrane trai od Vlade da ga o zauzetom stavu obavijesti do
utorka naveer. Takoer moramo napraviti i izvjetaj Vlade za Skuptinu. Svoj izvjetaj o
radu nisu dostavili jo MIP, Ministarstvo informisanja, Ministarstvo za saobraaj i veze,
MUP, dravne rezerve i carine.
Krajnji rok navedenim za dostavu izvjetaja je utorak.
Kuet Radomir obaveza je Ministarstva pravosua i uprave i Sekretarijata Vlade da
uredbe sa zakonskom snagom dostave Skuptinskom odboru za zakonodavstvo. Predlaem da
svako ministarstvo koje je predlagalo uredbe, dostavi uredbu sa obrazloenjem u Sekretarijat
Vlade. U vezi izmjene 4 zakona po hitnom postupku koje je predloila Skuptina predlaem
da se svaki od ovih zakona dostavi na miljenje nadlenim ministarstvima.
Ovakav prijedlog ministra Kueta je prihvaen, a prije kraja sjednice predsjednik Bjegovi
upoznao je lanove Vlade da je na Vrhovnom savjetu odbrane donesena odluka da se preko
itnia dozvoli prelaz logistike i dati us uslovi za prelazak Jordanskog bataljona.
to se tie pregovora na optem nivou, optine mogu razgovarati ali ne mogu donositi
nikakve odluke. Na svakom sastanku moraju praviti zakljuke i dostavljati ih Vladi.
Nakon ove informacije predsjednika Bjegovia sjednica je zavrila s radom u 12.00
asova.
NASTAVAK SJEDNICE VLADE 09. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni dio.
Odsutni: Duan Raki, Krika Milivoj, Crnogorac Miomir, Dragica Baki, Arbutina
Neboja, Jarevi Slobodan, Milena Tanjga.
Sjednica je poela s radom u 10.45 asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. ore Bjegovi.
Dnevni red je isti kao i na sjednici od 04. 03. 1994. godine.
Ad-3
Na poetku sjednice ministar Peuraa obrazloio je odluke vezane za isplatu akontacije
LD naknada na teret materijalnih trokova i dotacije fondu zdravstva. Govorio je i o
Goran.

185

176

materijalima koje priprema Ministarstvo finansija za Skuptinu. Zatim su o problemima


i tekoama u zdravstvu govorili ministar Kosti Spiro, direktor Republikog zavoda za
zdravstveno osiguranje Mirko Sinobad, predsjednik Bjegovi i potpredsjednik Lubovac.186
U raspravi su jo uestvovali ministri Peuraa i Budi.
Po zavretku rasprave donesena je
ODLUKA
o visini akontacije za line dohotke za mjesec mart 1994. godine (prilog br. 3)
ODLUKA
o utvrivanju osnovice za isplatu materijalnih trokova za mart mjesec 1994. (pr. br. 4.)
ODLUKA
o dotaciji sredstava iz budeta RSK Fondu zdravstva RSK za nabavku lijekova (prilog
broj 5)
Takoer je donesen i
ZAKLJUAK
Do petka snimiti trokove po ministarstvima. Popodne rasprava u tom dijelu.
Dostava podataka do 10.00 asova u petak.
Isto vai za period I-III 1994. godine. Zamoliti koordinacioni tab da sjedne u nedjelju
ponedjeljak i napravi koordinaciju sa Republikom Srpskom.
Nakon ovog sjednica je zavrila s radom i zakazan nastavak za poslije podne.
NASTAVAK 77. SJEDNICE VLADE RSK, 09. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Raki Duan, Krika Milivoj, Crnogorac Miomir, Dragica Baki, Neboja
Arbutina, Jarevi Slobodan i Milena Tanjga.
Sjednica je poela s radom u 18.00 asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. ore Bjegovi.
Dnevni red je isti kao na sjednici od 04. 03. 1994. godine.
Na poetku sjednice ponovo je rasprava usmjerena na II taku dnevnog reda priprema
materijala za Skuptinu.
Kuet Radomir stavljanjem van snage Uredbe o prenoenju nadlenosti za imenovanje
sudija na Vladu doi emo u blokadu. Predlaem da Vlada i dalje u ratnom stanju imenuje
sudije, a da Skuptina vri verifikaciju. Parlament je stavio u hitnu proceduru izmjene
Zakona o SVK i Zakona o SRTV i na predloene izmjene dobili smo miljenje odbora za
zakonodavstvo min. pravosua. Miljenja smo da treba ii i sa Amandmanima na Ustav
RSK kojim bi se regulisalo da komandanta SVK i generale postavlja predsjednik RSK tako
da bi bili usaglaeni i zakon i Ustav.
Predsjednik Bjegovi akti Ministarstva finansija predani su Skuptinskom odboru za
budet 09. 03. 1994. godine. Radi se o
1. Uredbi sa zakonskom snagom i rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK
u 1994.,
2. Uredbi sa zakonskom snagom o finansiranju odbrane RSK,
3. Prijedlogu Zakona o porezu na promet,
4. Prijedlogu Zakona o posebnom porezu i posebnoj rep. taksi koji se plaaju za vrijeme
trajanja ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti
186

Branko.

177

5. Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o neposrednim porezima


6. Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o stopama neposrednih poreza, pripadnosti
poreza, taksa i drugih prihoda terit. jedinicama
7. Odluci o utvrivanju ljestvice katastarskog prihoda.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Obaveze Vlade za zasjedanje Skuptine su da se pripreme po ministarstvima uredbe sa
zakonskom snagom koje je potpisao bivi predsjednik Hadi i podnesu na verifikaciju
Skuptini, zatim odgovor tj. stav Vlade na predloene izmjene po hitnom postupku Zakona
o SVK i Zakona o SRTV i paket Ministarstva finansija od sedam naprijed navedenih akata.
Pored navedenog predsjednik Vlade podnijee i izvjetaj o radu Vlade.
Prije zavretka sjednice donesen je nakon krae rasprave i slijedei
ZAKLJUAK
Na cijeloj teritoriji RSK treba sprovesti akciju ienja sklonita, za ta se zaduuje
Republiki tab civilne zatite i g-din Sava Milovi.
S ovim je sjednica zavrena u 19.10 asova.
NASTAVAK 77. SJEDNICE 10. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Duan Raki, Krika Milovoj, Crnogorac Miomir, Dragica Baki, Neboja
Arbutina, Jarevi Slobodan i Milena Tanjga.
Sjednica je poela s radom u 9.45 asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g-din ore Bjegovi.
Dnevni red je isti kao na sjednici 04. 03. 1994. godine.
Pred nastavak utvrenog dnevnog reda jo jednom se osvrnulo na obaveze Vlade prema
Skuptini i napravljena je analiza uinjenog, te podjeljena zaduenja.
Vezano za rekonstrukciju monetarnog sistema zakljueno je da Sekretarijat Vlade dostavi
u tampu sve uredbe vezane za Program rekonstrukcije monetarnog sistema.
Ad-4
Nakon to je ministar Brnovi obrazloio plan proljetne sjetve (prilog broj 6) otvorena
je rasprava.
Predsjednik Vlade na plan da deponujemo 6.000 tona nafte nije uspio zbog
nemogunosti uvoza. Nekoliko puta smo posuivali od Srbije po 1.000 tona nafte pa
vraali. Poveanje proizvodnje nije uinjeno kako se obeavalo u NIK-u, ve je opala. Dva
su osnovna zadatka poveanja proizvodnje NIK-a na 400-500 tona i zadatak oko uvoza.
to se tie ubriva iz Srbije je osigurano 10.000 tona, ali je to daleko ispod potreba. Dio
finansiranja je najvei problem jer nema primarne emisije.
U raspravi su jo uestvovali ministri Peuraa, Kosti, Lazi,187 Kneevi, Budi i
potpredsjednik Lubovac.
Potom je ministar Brnovi proitao Odluku o stvaranju uslova za normalno odvijanje
proljetne sjetve nakon ega je donesen
187

ore.

178

ZAKLJUAK
Doraditi odluku, prepraviti je i dostaviti na potpis.
4.2. Donesena je
ODLUKA
o davanju ovlaenja Graninoj inspekciji za zatitu bilja SRJ (prilog broj 7).
Donesena je

Ad-5

ODLUKA
o utvrivanju vrijednosti robe na koju se primjenjuje jedinstvena carinska stopa (prilog broj
8)
ODLUKA
o visini kamate na iznos carine i drugih uvoznih dadbina koji nije naplaen u propisanom
roku (prilog broj 9)
ODLUKA
o utvrivanju iznosa za koje se nee donositi rjeenje o naknadnoj naplati i za koje se nee
vriti prinudna naplata (prilog broj 10)
ODLUKA
o kriterijima na osnovu kojih se odobravaju carinski kontigenti (prilog broj 11)
ODLUKA
o sluajevima u kojima i uslovima pod kojima se nee naplaivati obezbjeenje za privremeno
uvezenu robu (prilog broj 12)
ODLUKA
o utvrivanju predmeta, koliina i vrednost predmeta na koje se pri uvozu primjenjuju
carinske povlastice (prilog broj 13)
RJEENJE
o odreivanju luka za utovar u prevozu odreene robe na brodove koji saobraaju na
redovnim linijama u meunarodnom saobraaju (prilog br. 14)
RJEENJE
o ustupanju carinske robe u humanitarne svrhe crvenom krstu RSK u 1993. god. (prilog
br. 15)
UREDBA
o carinskom postupku u eljeznikom i drumskom saobraaju, saobraaju vodenim
putevima, vazdunom i potanskom saobraaju i putnikom prometu (prilog broj 16)
UREDBA
o carinskom nadzoru i postupku carinjenja robe smjetene pod carinski nadzor (prilog br.
17)
UREDBA
O USLOVIMA ZA PRIVREMENI UVOZ I IZVOZ ROBE
(prilog broj 18)
UREDBA
o postupku za naknadu tete koju carinarnica nanese u carinskom postupku (prilog broj 19)
UREDBA
o postupku ostvarivanja prava na oslobaanje od plaanja carine (prilog broj 20)
179

UREDBA
o uslovima pod kojima se mogu otvarati posebne carinske prodavnice i pod kojima se moe
prodavati strana roba u tim prodavnicama (pr. br. 21)
UREDBA
o uslovima i postupku za vraanje carine i drugih uvoznih dadbina za robu vraenu u
inostranstvo (prilog broj 22)
UREDBA
o uslovima za podizanje robe ispod carinskog nadzora pre uplate carine i drugih uvoznih
dadbina i o nainu obezbjeenja naplate carine i drugih uvoznih dadbina (prilog broj 23)
UREDBA
o posebnim mjerama carinskog nadzora i o posebnim olakicama u pogledu carinskog
postupka u carinskim zonama (prilog broj 24)
UREDBA
o postupku prodaje carinske robe (pr. br. 25)
UREDBA
o uslovima i nainu carinjenja robe za koju nije podnesena potpuna dokumentacija i o
sluajevima u kojima se ne podnosi carinska deklaracija (prilog broj 26)
Ad-6
6.1. Utvren je prijedlog
AMANDMANA XVII na Ustav RSK
(prilog broj 27)
i utvren prijedlog
ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o Srpskoj Vojsci Krajine (pr. br. 28) koji e se prosljediti
u Skuptinsku proceduru.
7.1. Donesena je

Ad-7

UREDBA
o valorizaciji odreenih novanih kazni za privredne prestupe (prilog broj 29)
Doneseno je
RJEENJE
o razrjeenju sudije Optinskog suda Dvor na Uni (prilog broj 30)
RJEENJE
o razrjeenju sudije Optinskog suda Okuani (Milo Boji, prilog broj 31)
RJEENJE
o razrjeenju sudije i predsjednik Optinskog suda za prekraje Petrinja (Koji Milena,
prilog broj 32)
RJEENJE
o razrjeenju sudije Optinskog suda Knin (Mirko Joli) (prilog broj 33)
RJEENJE
o razrjeenju sudije Optinskog suda za prekraje Beli Manastir (Sinia Bjelica, prilog broj
34)
RJEENJE
o izboru sudije Optinskog suda Okuani (Bjeli Ilija prilog broj 35)
180

RJEENJE
o izboru optinskog javnog tuioca u Optinsko javno tuilatvo Beli Manastir (Sinia
Bjelica) (prilog broj 36)
RJEENJE
o izboru sudije i predsjednika Optinskog suda za prekraje u Petrinji (trbac Bosiljka,
prilog broj 37)
RJEENJE
o izboru sudije Republikog suda za prekraje Knin (Joli Mirko, prilog broj 38)
Ad-8
Ministar prosvjete Milan Kneevi govorio je o zavrnom ispitu i maturi 93/94. gdje je
prihvaen nain ako i u Srbiji tampanju svedoanstava i diploma gdje je zakljueno da ne
bi trebali ii na novo tampanje iz razloga to ima od prole godine samo su svjedoanstva
sa grbom bez drune, zatim o planu upisa za kol. god. 94/95. koji je rok pomaknut sa 31.
03. na 30. 04. 1994., o nabavci udbenika i pokuaju da se za osnovce nabave besplatno
udbenici to e se pokuati rijeiti preko JP Krajinaume, te o prijedlogu Vlade Upravnom
odboru Belje i Izvrnom savjetu optine Beli Manastir o dodjeli katastarskih estica
Poljoprivrednom fakultetu prema spisku katastarskih estica u vezi ega je zakljueno da
Ministarstvo pravosua i urbanizma dadu miljenje, a nakon toga bi Ministarstvo prosvjete
dostavilo odluku na sjednicu Vlade.
Nakon izlaganja ministra Kneevia pomonik ministra Duan Bada govorio je o
problemu prevoza uenika, te je donesena
ODLUKA
o interventnom finansiranju 100 tona goriva (prilog broj 39)
Doneseno je

Ad-9

RJEENJE
o imenovanju glavnog inspektora u Ministarstvu za saobraaj i veze (prilog broj 40)
Prije zavretka sjednice na prijedlog ministra za rad, boraka i socijalna pitanja donesena je
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije borako-invalidske i socijalne zatite za mjesec mart
1994. godine (prilog broj 41)
Donoenjem naprijed navedene Odluke sjednica je zavrila s radom u 14.00 asova.
NASTAVAK 77. SJEDNICE 11. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Crnogorac Miomir, Dragica Baki, Jarevi Slobodan i Milena Tanjga.
Sjednica je poela s radom u 10.15 asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. ore Bjegovi.
Dnevni red je isti kao na sjednici od 04. 03. 1994. godine
Prije nego to se prelo na odraivanje zaostalih obaveza iz dnevnog reda predsjednik
Bjegovi je u uvodnom izlaganju istaknuo da su podjeljene akontacije LD za III mjesec u
iznosu od 20 dinara, a za I i II 1994. godine ii e se na model u robama na nain da svaki
radnik dobije 2 litre ulja. Osvrnuo se i na provoenje Programa rekonstrukcije monetarnog
181

sistema i vezano za tu informaciju da je oformljena vladina komisija za raspored na radnu


obavezu s tim da ko do 01. 04. ne bude na radnoj obavezi bie u jedinici.
Potom je ministar odbrane admiral Duan Raki izloio paket Ministarstva odbrane.
6.2. Doneseno je

Ad-6

RJEENJE
o imenovanju pomonika ministra (Poua Milan, pr. br. 42)
RJEENJE
o imenovanju pomonika ministra (Dobrijevi Branko, prilog broj 43)
6.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju na koritenje MO za potrebe pravosudnih organa prostorija u potkrovlju zgrade
pravosudnih organa u Kninu (prilog broj 44)
6.4. U vezi odluke o dodjeli prostorija MO za vojni sud u Blini donesen je
ZAKLJUAK
Ministar odbrane i pravosua otputovae u Glinu radi nalaenja rjeenja na obostrano
zadovoljstvo.
6.5. U vezi iseljenja UNPROFOR-a iz vojnih objekata predsjednik Bjegovi je istakao
da tu imamo strahovite probleme. Treba rijeiti mreu njihovog smjetaja i nae potrebe.
SVK mora znati koji su njeni objekti. U ovaj zadatak pored Ministarstva odbrane trebalo bi
ukljuiti i Ministarstvo za urbanizam.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Ovaj problem pokuae rijeiti tim na ijem elu je general Novakovi. U rad ovog tima
ukljuie se i ministar Budi.
S ovim je dnevni red utvren za 77. sjednicu vlade iscrpljen a potom je nastavljen rad
Vlade dolaskom predsjednika RSK gosp. Milana Martia.
Sastanak s predsjednikom Martiem poeo je u 11.20 asova.
Na poetku je predsjednik Bjegovi pozdravio predsjednika Martia i predloio da se
raspravlja o tri teme: informacije u vezi programa rekonstrukcije monetarnog sistema i s
njim u vezi Naredbi koje je potpisao predsjednik Marti i pripreme za Skuptinu.
Zatim je ministar Peuraa informisao predsjednika Martia to je do sada uraeno na
provoenju Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i to jo treba da se uradi. Zaloio
se da se ovom programu posveti vea panja u sredstvima informisanja i da se organizuju
seminari za graanstvo.
Na pitanje predsjednika Martia to je s njegovom naredbom za ukljuenje ena u
rad inspekcijskih slubi ministar Peuraa je odgovorio da do danas nemamo povratnih
informacija iz optina.
U raspravi su potom uestvovali gotovo svi prisutni na sjednici Vlade, a nakon izlaganja
gosp. Veselinovia, zamjenika guvernera NB donesen je
ZAKLJUAK
Zatraiti pismenu izjavu od ministra informisanja zbog ega je predstavnicima NB
zabranjen nastup na televiziji.
Nakon toga predsjednik Marti je upoznat sa aktivnostima Vlade vezanim za sjednicu
Skuptine i materijalima koji su pripremljeni za zasjedanje Skuptine. Na kraju sastanka
predsjednik Marti je istakao da Vlada sada mora raditi vie nego ikad i da do izbora novog
mandatara i nove Vlade ova Vlada mora biti u stalnom zasjedanju.
182

Sastanak s predsjednikom Martiem zavren je u 13.00 asova.


Prije zavretka dananjeg zasjedanja Vlada RSK, a shodno obavezi sa 76. sjednice usvojen
je izvjetaj delegacije RSK o prisustvovanju proslavi Dana zatitnih snaga Rusije od 21.
do 26. 02.1994. (prilog broj 45), finansijski izvjetaj (prilog broj 46), te su verifikovane
slijedee odluke
ODLUKA
o odobrenju deviznih sredstava za slubeni put u Rusiju Moskvu (prilog broj 47)
ODLUKA
o odobrenju deviznih sredstava za vozne karte na relaciji Beograd Moskva (prilog broj 48)
i
ODLUKA
o odobrenju razlike deviznih sredstava za vozne karte Beograd Budimpeta Moskva (pr.
br. 49)
Predsjednik
ore Bjegovi188
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

59

1994., oujak 4.
Plitvika Jezera
Poziv DP-a Plitvice SUP-u Korenica, da posjete NP Plitvika jezera
DRAVNO PREDUZEE PLITVICE
PLITVIKA JEZERA
Generalni direktor
Broj: 272/94. Plitvika jezera 04. 03. 1994.
SEKRETARIJATU UNUTRANJIH POSLOVA ZA LIKU
KORENICA
(Na ruke sekretara gospodina Marka Dragievia)
Kao to Vam je poznato Nacionalni park Plitvika jezera predstavlja dio svjetske batine.
U ovom trenutku ta neprocjenjiva vrijednost ugroena je mnogostruko, a pogotovo biljni
i ivotinjski svijet, koji je nedjeljivi dio prirodnog fenomena. Pojedine vrste ivotinjskog
svijeta, kao ukrasa ovog Parka nestaju zbog nesmiljenog krivolova i nesavjesnih ljudi te
upotrebe automatskog oruja. Ulov ribe vri se ne samo udicom (i u doba mrijesta) ve i
mreama i dinamitom to predstavlja opasnost i za sedrene barijere. Posebno su ugroena,
devastirana i opljakana pojedina turistika naselja i objekti DP Plitvice.
alosno je da u otuivanju imovine Parka ne uestvuju samo pojedinci i organizovane
grupe, ve i organi vlasti iz susjednih opine te grupe iz pojedinih niih vojnih jedinica
Likog i Kordunakog korpusa Vojske RSK te pripadnici milicije. (To su informacije interne
inspekcije i kontrole Preduzea.)
188

Prireivai su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastorunim potpisima.

183

Da bismo spasili ono to je ostalo od pojedinih turistikih naselja i objekata te postrojenja


ovog Preduzea (dislociranih na irem prostoru), molimo Vas da sa grupom svojih najbliih
saradnika posjetite Nacionalni park i da Vas konkretno upoznamo o emu se radi.
Vaa pomo i do sada bila nam je dragocjena i nadamo se da ete i dalje pruati pomo koja
nam je neophodna.
U oekivanju Vaeg stava i dolaska
Srdano Vas pozdravlja

M.P.189

Generalni direktor:
Dr. Ilija Drakuli [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

60

1994., oujak 5.
Knin
Informacija Uprave javne bezbjednosti SUP-u Korenica o djelovanju diverzantske grupe
HV-a na podruju Teslingrada
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-1-996-1/94. ifrirano dd
Knin, 05. 03. 1994. godine
SUP KORENICA
G SVK raspolae informacijama da je u reon Teslingrada190 jutros ubaena ustaka
diverzantska grupa, jaine dva voda. Neprijatelj se ubacio u nau dubinu, blia lokacija
Golo Trlo t. 1267 i Kuzmovau, odnosno reon od Teslingrada prema Ljubovu, a vjerovatno
s namjenom da udara s lea prema odbrani Teslingrada.
Vojna komanda ve preduzima mjere. Sav sastav SUP-a staviti u stanje pripravnosti, a u
dogovoru s komandom Korpusa preduzimati daljnje mjere.
NAELNIK
M.P.191 Pavkovi Neboja, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 7.
Peat: PLITVICE, Javno preduzee za zatitu i upravljanje Nacionalnim parkom, turizam, trgovinu,
graevinarstvo, poljoprivredu i proizvodnju, p.o. PLITVIKA JEZERA 1.
190
Liki Osik.
191
Prijemni peat: primljeno 5. 3. 1994. u 11,40; predano 5. 3. 1994. u 12,20.
189

184

61

1994., oujak 8.
Knin
Obavijest UNPROFOR-a predsjedniku RSK o imenovanju predstavnika zapovjednika
snaga UNPROFOR-a na UNPA podrujima


Njegova Ekselencija
Gospodin Milan Marti

UJEDINJENI NARODI
UNPROFOR

M.P.192

Ekselencijo,
General-potpukovnik TAYYEB193 je imenovan za predstavnika Komandanta snaga za
UNPA podruja. Njegova uloga je da koordinira voenje operacija u UNPA podrujima
i da prui struni savet Komandantu snaga u svim operativnim pitanjima kao i da se
bavi pitanjima administracije, logistike i infrastrukture snaga. On se mora uveriti da su
direktive, odrednice i politika Komandanta snaga dobro shvaene i da ih Komandanti
sektora provode. On takoe treba da razvije i sprovodi nastavnu politiku koja je skrojena
za specifine potrebe bataljona koji su rasporeeni u UNPA podrujima. Takoe mora
voditi planiranje nepredvienih situacija i vebe za rezerve snaga za UNPA podruja, kao i
nadgledati ogranienja slobode kretanja i predlagati adekvatne reakcije i pratiti moral trupa.
Od svog dolaska u tab UNPROFOR-a, general-potpukovnik Tayyeb jo nije imao
priliku da se sretne sa kninskim politikim i vojnim vlastima. Ekselencijo, ja bih Vam bio
veoma zahvalan ako me moete obavestiti kada bi se mogao odrati takav sastanak u Kninu
da bi General Tayyeb uspostavio taj prvi kontakt.
S potovanjem,
Yasushi Akashi
Specijalni izaslanik
Generalnog sekretara za bivu Jugoslaviju
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.

62

1994., oujak 10.


Plitvika Jezera
Poziv DP-a Plitvice Opinskom javnom tuiteljstvu Korenica da sprijee pljaku u NP-u
Plitvika jezera
DRAVNO PREDUZEE PLITVICE
PLITVIKA JEZERA
Prijemni peat: RSK, Kabinet Predsednika Republike, Knin; primljeno 9. 3. 1994.; org. jed. 03-2, broj
136/94.
193
Ghazi Tayyeb.
192

185

Generalni direktor
Broj: 325/94. Plitvika Jezera, 10. 03. 1994.
OPINSKOM JAVNOM TUILATVU
KORENICA
Kao to Vam je poznato Nacionalni park Plitvika jezera predstavlja dio svjetske batine.
U ovom trenutku, tanije od 1991. godine, ova neprocjenjiva vrijednost ugroena je
mnogostruko, kako ivotinjski svijet, a pogotovo turistika naselja, objekti i vrijednosti DP
Plitvice.
Slika pojedinih turistikih naselja i objekata vie je nego tragina. alosno je da u devastaciji
i otuivanju imovine parka ne uestvuju samo pojedinci i organizovane grupe, ve i organi
vlasti iz susjednih opina te grupe iz pojedinih niih vojnih jedinica (sa nalogom ili bez
naloga) predpostavljenih komandi.
Da bismo spasili ono to je ostalo od pojedinih objekata te postrojenja ovog Preduzea
(dislociranih na irem prostoru), molimo Vas da u saradnji sa drugim dravnim organima
preduzmete najenerginije mjere da se sprei pljaka. O toj tunoj slici pie svjetska tampa
i na osnovi toga iri odiozu prema srpskom narodu. Vaa pomo i prije bila nam je potrebna
i o tome ste informisani svojevremeno kao i javni pravobranilac.
Nadali smo se da ete u saradnji i na osnovi naih saznanja i saznanja organa milicije poduzeti
odreene mjere i zajednikim naporom svih subjekata stati na put ovakvom ponaanju i
pljaki, ali do sada od organa javnog tuilatva to nismo primjetili.
Iako je teko vrijeme, moramo initi da ovaj dragulj srpske zemlje zatitimo. Pokaimo
pojedinano i svi zajedno da smo spremni prihvatiti izazove. To od javnog tuilatva
oekujemo.
U tom smislu bilo bi dobro da posjetite nae Preduzee i dobijete odreene informacije.
U nadi Vae pomoi
Srdano Vas pozdravlja Generalni direktor:
M.P.194 Dr Ilija Drakuli, [v.r.]
O tome obavijest:
1. Dravni javni tuilac
2. Ministarstvo UP
3. Opinski sekretarijat UP Slunj i Plaki
4. Arhiva
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

63

1994., oujak 13.


Korenica
Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova RSK o izvrenoj zadai 18. pbr 15.
korpusa SVK

Peat: PLITVICE, Javno preduzee za zatitu i upravljanje Nacionalnim parkom, turizam, trgovinu,
graevinarstvo, poljoprivredu i proizvodnju, p.o. PLITVIKA JEZERA 1.
194

186

RSK MUP
Uprava posebnih jedinica milicije
M.P.195
broj: 08/4 ifrirano dh
Korenica, 13. 03. 1994. godine
MUP R S K
kabinet ministra
uprava PJM
veza: vaa depea broj 08/4-21/94.
Uprava PJM MUPa u sklopu aktivnosti na podruju 18. p. brigade 15. korpusa u toku
11 i 12. 03. 1994. izvrila je povrat teritorija na pravcu k 1105-1050 do ardaka i tako
izvrila kompletan zadatak na lijevom krilu. Dostignuta linija na tom djelu je izravnata kao
to je bilo i prije ustake agresije.
Na drugom pravcu Trlo-ikara napredovalo se obuhvatno i potrebno je izvriti
pregrupisavanje naih snaga te sa kompletnim ljudstvom pokuati povratiti i ovaj dio
teritorija.
Napomena, u svim ofenzivnim akcijama uestvujemo sa kompletnim naim sastavom,
dok od 15. korpusa dobivamo samo razoarenja, bjeanje sa bokova i kada se krene napred
redovno ostajemo sami do kraja akcije. Iz tog razloga i niz drugih razloga koji pokazuju da
pripadnici vojske ne ele ratovati, da borci bjee, komande se ne potuju, psihiko stanje
boraca nestabilno dolo je do situacije opravdanog nezadovoljstva i kod naih ljudi.
Unato navedenom svi spremno ekaju (osim nekoliko lake povreenih i ugruvanih)
izvravanje narednih borbenih zadataka pa ako treba i sami bez s dobrovoljakih grupa iz
vojske. Dio jedinica nalazi se na poloaju, a preostali su po pravcima napada u rejonima
razmjetaja spremni za dejstvo.
Povreenih u naem sastavu nije bilo.
n a e l n i k:
arkovi Krsta
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 20.

64

1994., oujak 15.


Korenica
Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova RSK o bojnim djelovanjima u zoni
odgovornosti 18. pbr 15. korpusa SVK
RSKMUP
Uprava posebnih jedinica milicije ifrirano dx
broj: 08/4-28/94.
Korenica, 15. 03. 1994. godine.
195

Prijemni peat: primljeno 13. 3. 1994. u 10,35.

187

M U P a RSK
(kabinet ministra)
Uprava posebnih jedinica milicije.
Dana 13. 03. 1994. godine nastavljeno je borbeno izvianje na pravcima napada i
priprema po rejonima razmjetanja za nastavak akcija. Oko 02.00 asova 14. 03. 1994.
godine iz oekujuih rejona krenulo se na posjedanje vatrenog poloaja najkasnije 05 asova
gotovo u 05.30 asova.
U toku prije podneva posebno od 14 do 18 asova vodili su se estoki pjeadijski i
artiljerijski okraji, pri emu ustake snage su imale veih gubitaka. kod nas je bilo etri
ranjenika i tri povreena, od toga je jedan ranjenik pripadnik PJM Zapadne Slavonije. Ustae
su ispalile preko hiljade projektila, od toga 29 punih punjena sa VBR po prostoriji u zoni
odgovornosti 18. brigade, s teitem na naim pravcima napada. Uz dosta napora potisnuli
smo ustae i postojala je opasnost da im kompletno uzmemo glavni cilj peina Trlo i zato
ustae naglo vre artiljerijsku pripremu uvode rezervu iz Gospia i protunapadom u kojem
su imali 2 mrtva onemoguavaju daljni prodor. Ta linija je ostala i sada nepromjenjena.
Zakljuak, u ovom angaovanju Uprava PJM povratila je zajedno sa manjim snagama
15. korpusa kompletnu liniju lijevu stranu (,196 Gri i dr.) teritorija koje je ustakom
agresijom bilo oduzeto. Dio oko Trla je ostao nepromjenjen uz napomenu da su ustake
snage pretrpile znatne gubitke, to je doprinijelo znatno u stagnaciji fronta i stvaranju
ravnotee.
U cilju daljnjeg povratka teritorija neophodno je angaovanje jaih snaga. Komandant
eleketi naredio je zabranu ofanzivnih dejstava do daljnjeg.
Posebne jedinice milicije Uprave MUP-a vraaju se iz sjedita sa kompletnom opremom
i ljudstvom. Imamo dva ranjena i dva povreena, od toga nita tee.
Drugih napomena nije bilo.
po- naelnika
Drai Boko M.P.197
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 20.

65

1994., oujak 16.


Knin
Informacija Uprave javne bezbjednosti Skuptini RSK o ubojstvu Marijana ae i Milana
Grmua u Dvoru
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
196
197

Neitko u izvorniku.
Prijemni peat: primljeno 15. 3. 1994. u 16,55.

188

Broj: 08/3-2-5-1181-2/94
Knin, 16. 03. 1994. godine
SKUPTINA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
PREDMET: Informacija o ubistvu ao Marijana
i Grmua Milana u Dvoru dostavlja se.Veza: Va dopis br. 02-18/94. od 15. 03. 1994. g.U prilogu dopisa vam dostavljamo Informaciju o ubistvu ao Marijana i Grmua Milana
u Dvoru, koju ste traili vaim dopisom broj gornji.
S potovanjem,
Prilog: Kao u tekstu. NAELNIK
M.P.198 Pavkovi Neboja, [v.r.]
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBJEDNOSTI
Knin, 16. 03. 1994. godine
INFORMACIJA O UBISTVU AO MARIJANA I
GRMUA MILANA U DVORU
Dana 13. 02. 1994. godine u 23.10 . izvreno je ubistvo AO MARIJANA, sin Rade
i Zorke, r. 27. 06. 1962. godine u selu D. STUPNICA br. 41 a Dvor, pripadnik vojne
policije.
Navedeno ubistvo je izvreno u prostorijama OS u Kobiljaku, gdje je bio smjeten
vod vojne policije 33. pbr., a koji je tu smjeten zbog suzbijanja verca s Muslimanima iz
Cazinske krajine. Oko 21.00 . vojne policajce provocirala je grupa momaka iz Petrinje koji
su doli u prostorije kole, a sainjavali su je: Grmua Milan, zv. Grm, Buni Stevo zv.
Stiv, avi Dragan, zv. Rambo, Puzi Ranko, zv. Puza, te Stanar Stevo i Stanar Rade
iz Kobiljaka. U kritino vrijeme, iz neutvrenih razloga, Grmua Milan je ispalio dva hica
iz pitolja, od kojih je jedan pogodio u glavu ao Marijana. Nakon navedenog dogaaja
naprijed spomenuti mladii su se udaljili s lica mjesta u nepoznatom pravcu, a na licu
mjesta je ostao Grmua Milan, koji je pomogao vojnim policajcima da se unesreeni preveze
u bolnicu.
Radnici SJB Dvor su na licu mjesta obavili uviaj, te Grmua Milana liili slobode i
smjestili u prostorije SJB Dvor. Sa predstavnicima vojne bezbednosti SVK je dogovoreno da
e oni obaviti potrebne radnje i podnijeti krivinu prijavu nadlenom tuilatvu.
Dana 14. 02. 1994. g. oko 18.00 . oko SJB Dvor se okupilo izmeu 50 60 lica
vojnika, naoruanih /puke, zolje, ose i dr./, uglavnom iz Donje i Gornje Stupnice, Ljeskovca,
Pedlja, Rujevca i drugih okolnih sela. Isti su opkolili zgradu SJB Dvor i nisu dozvolili ulazak
niti izlazak licima iz zgrade SJB. Desetak uniformisanih lica je ulo u zgradu SJB prostorije
Deurne slube i od deurnog radnika zatrailo da im se preda pritvoreno lice, Grmua
198

Okrugli peat: RSK, MUP, Knin.

189

Milan. Deurni radnik je to odbio s obrazloenjem da to nee uiniti jer je privedeno lice
zadrano zbog krivinog djela ubistva i da se nad istim vri kriminalistika obrada. I pored
takvog obrazloenja, naoruana lica su i dalje uz prijetnju oruja zahtijevali da im se preda
pritvoreno lice, komentirajui to rijeima: da iz dosadanjeg iskustva znaju da e kroz
nekoliko dana navedeno lice biti puteno iz zatvora, to je bio sluaj u nekoliko navrata
ranije, sa dosta onih koji su poinili zlodjela i slobodno se eu, kao da se nita nije desilo.
Nakon ovog, Komandir SJB Dvor je otiao u komandu 33. pbr, gdje je komandanta
brigade, predsjednika SO i podpredsjednika IS SO Dvor upoznao sa novonastalom
situacijom.
U meuvremenu, oko 19.00 asova, naoruana lica su uz prijetnju orujem milicionerima,
uzeli klju od pritvora koji se nalazio u prostorijama Deurne slube, te uz prijetnju nasilno
odveli Grmua Milana iz prostorije SJB u nepozantom pravcu. (U vrijeme ovog dogaaja, u
prostorijama SJB se nalazilo 5 radnika milicija, kojima je zapreeno ako bilo ta pokuaju da
e doi do upotrebe oruja i dizanje stanice u vazduh).
Istog dana, oko 21.00 . patrola milicije u redovnom obilasku terena, na magistralnom
putu Dvor Glina, u neposrednoj blizini preduzea Krajina putevi, uz cestu, pronala je
le Grmua Milana, izreetan mecima.
Na lice mjesta je izila ekipa SJB Dvor i lijenik Doma zdravlja u Dvoru, koji je
konstatovao smrt. O dogaaju je obavjeten istrani sudija Okrunog suda u Glini, koji je
uviaj prepustio radnicima SJB Dvor.
Dana 15. 02. 1994. u Dvoru, u ul. Svetog Save ispred broja 61, radnici SJB Dvor su
zaustavili putniko vozilo marke Golf , reg. oznake GN 23-37, kojim je upravljao Puzi
Ranko, a u vozilu su se nalazili, kao saputnici, Buni Stevo i avi Dragan.
Prilikom liavanja slobode, isti su pruili otpor i tom prilikom je upotrebljeno vatreno
oruje pa je ranjen Buni Stevo, zv. Stiv u predjelu stopala, od strane patrole SJB Dvor.
Povreenog Bunia, patrola SJB Dvorje prevezla u Dom zdravlja u Dvor, a potom u MC
Glina radi pruanja lijenike pomoi, dok su avi Dragan i Puzi Ranko lieni slobode i
prepraeni u SUP Glina, radi daljnje obrade, a na okolnosti ubistva ao Marijana 13. 02.
1994. oko 23.10 . u Kobiljaku.
SUP-a Glina je 16. 02. 1994. podnio Okrunom javnom tuilatvu Glina krivinu
prijavu pod br. K-9/94. protiv I prijavljenog Buni Steve, II prijavljenog Puzi Ranka i
III prijavljenog avi Dragana, radi krivinog djela iz lana 47. stav 2. taka 2. KZ RSK,
poinjenog na tetu ao Marijana.
Dana 18. 02. 1994. g. su nakon izvrene krim. obrade nad Buni Stevom, radnici SJB
Dvor istog prepratili u Okruni zatvor u Knin, gdje su u meuvremenu prepraena i druga
lica koja su uestvovala u navedenom dogaaju.
Iz naprijed navedenog, vidljivo je da su OUP-a preduzeli sve mjere iz svoje nadlenosti,
te podnijeli odgovarajue prijave nadlenim organima na kojima je da utvrde sve okolnosti
i motive ovih ubistava, kao i sve relevantne injenice koje su predhodile ovim dogaajima.
M.P.199 N A E L N I K
Pavkovi Neboja, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 12.
199

Okrugli peat: RSK, MUP, Knin.

190

1994., oujak 19.


Knin
Zapisnik sa 78. sjednice Vlade RSK

66

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA



VLADA
ZAPISNIK
sa 78. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
odrane 18. i 19. 03. 1994. godine u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: ore Lazi, Dragica Baki, Milena Tanjga.
Sjednica je poela s radom u 8.30 asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. ore Bjegovi.
Za sjednicu je predloen slijedei
D n e v n i r e d:
1. Ministarstvo finansija;
1.1. Utvrivanje Prijedloga zavrnog rauna budeta Republike Srpske krajine za period
I-XII/93. godine,
1.2. Utvrivanje Prijedloga Zakona o budetu za 1994. godinu,
1.3. Socijalni program,
2. Program i dogovor za sastanak sa specijalnim izaslanikom generalnog sekretara UN-a za
bivu Jugoslaviju gosp. Jasuijem Akaijem,200
3. Pripreme za Skuptinu,
4. Ministarstvo odbrane;
4.1. Donoenje Rjeenja o postavljenju zamjenika ministra odbrane,
4.2. Donoenje Odluke o nabavci birotehnike opreme, materijalnih sredstava i vozila za
potrebe vojno-personalnih organa,
4.3. Donoenje Odluke o davanju na koritenje vojnom sudu i vojnom tuilatvu
Vukovar deset prostorija u zgradi kombinata Borovo,
4.4. Zahtjev za osiguranje neophodno potrebnih finansijskih sredstava,
4.5. Donoenje Odluke o djelominom priznanju u vojni rok vremena uea u ratu i
upuivanju na dosluenje dijela vojnog roka regruta-dobrovoljaca,
4.6. Donoenje Odluke o stavljanju na koritenje dijela robe (naftnih derivata) iz RR za
potrebe SVK,
5. Ministarstvo energetike i rudarstva;
5.1. Donoenje Odluke o prodaji uvezene koliine dizel-goriva za potrebe poljoprivrednih
proizvoaa,
5.2. Donoenje Odluke o odobrenju uvoza D-2,
6. Ministarstvo unutranjih poslova;
Yasushi Akashi.

200

191

6.1. Donoenje Odluke o kupovini vozila za potrebe MUP-a RSK,


7. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;
7.1. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju Upravnog odbora DP Nina Markovi
Kostajnica,
7.2. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju Upravnog odbora DP Pounje Kostajnica,
7.3. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju Upravnog odbora DP Jugoturbina
Vojni,
7.4. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju Upravnog odbora DP Pamuna prediona
Glina,
7.5. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju Upravnog odbora DP krajina-konzalting
Petrinja,
7.6. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o dopuni Pravilnika o
unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republikom zavodu za statistiku
i informatiku,
8. Privredna komora RSK;
8.1. Zakljuak sa sastanka privrednika Korduna, Banije i Zapadne Slavonije odranog u
Topuskom 11.03.1994. godine,
9. Ministarstvo inostranih poslova;
9.1. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u MUP-u,
9.2. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za izdanje knjige,
10. Ministarstvo trgovine i turizma;
10.1. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za trgovinu
i turizam,
10.2. Donoenje Uredbe o ukidanju Uredbe o trgovini u vrijeme rata i neposredne ratne
opasnosti,
10.3. Zakljuak u vezi Uredbe o zabrani prodaje odreenih proizvoda Republike Srbije,
10.4. Donoenje Odluke o osnivanju turistikog koncerna,
10.5. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republikoj direkciji
za robne rezerve,
11. Ministarstvo prosvjete;
11.1. Informacija,
12. Ministarstvo zdravlja;
12.1. Informacije,
13. Srpsko drutvo Sineli Geteborg201,
13.1. Proslava 20 godina postojanja drutva,
14. Sekretarijat Vlade Sektor za finansijsko-raunovodstvene poslove;
14.1. Donoenje odluke o obustavljanju dotacije.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
15. Ministarstvo za saobraaj i veze;
15.1. Donoenje Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora JP
PTT saobraaja SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Vukovar,
15.2. Donoenje Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora JP
Vukovar put Vukovar,
17. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede;
Gteborg.

201

192

17.1. Donoenje Odluke o dodjeli sredstava veterinarsko-stoarskom centru Banja Luka,


17.2. Donoenje odluke o stvaranju uslova za normalno odvijanje proljene sjetve,
18. Dodjela pomoi optini Pakrac,
Nakon ovih nadopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
1.1. nakon to je zamjenik ministra finansija dao obrazloenje utvren je
PRIJEDLOG
zavrnog rauna budeta RSK za period I-XII/93. (prilog broj 1) koji e se uputiti u
Skuptinsku proceduru na razmatranje i usvajanje.
1.2. Nakon obrazloenja zamjenika ministra finansija vlade Dmitrovia202 utvren je
PRIJEDLOG
Zakona o budetu RSK za 1994. godinu (Prilog br. 2) koji e se uputiti u Skuptinsku
proceduru na razmatranje i donoenje.
1.3. Branislav Hrnjak, glavni republiki inspektor rada izloio je probleme sa kojima
se susree Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja vezano za socijalni program.
Predloio je da se s ovim projektom prekine jer kako got da se zavri rezultat e biti da
nema smisla, budui se ne isplati koristiti podatke iz porodine socijalne karte. predlae da
humanitarne organizacije rade svoj dio posla, a slube socijalne zatite e voditi posebnu
brigu, a najugroenijim kategorijama stanovnitva gosp. Hrnjak se takoer zaloio da
se napravi novi zakon o socijalnoj zatiti pri emu bi trebali prihvatiti ponudu kolega iz
Ministarstva za rad Republike Srbije da nam pomognu pri izradi zakona.
Potom je na prijedlog predsjednika ore Bjegovia donosen
ZAKLJUAK
Napraviti program rada i terminski plan za realizaciju socijalnog programa.
Na prijedlog predsjednika Bjegovia doneseno je
RJEENJE
o razrjeenju glavnog republikog inspektora rada (prilog broj 3)
RJEENJE
o postavljenju pomonika ministra za socijalna pitanja (prilog broj 4)
Ad-2
Predsjednik Bjegovi ukratko je informisao lanove Vlade o dananjem sastanku sa
specijalnim izaslanikom generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za bivu Jugoslaviju,
g-dinom Jasuijem Akaijem. Nau delegaciju predvodie predsjednik Marti,203 a u delegaciji
e biti jo 6 lanova. Razgovarae se o ueu Republike Srpske Krajine u pregovorima,
povlaenja Hrvatske sa okupiranih podruja, spornim pitanjima oko realizacije ugovora
smjetaja UNPROFOR-a itd. Oekuje se i rasprava oko Rezolucije 820. toka 12., te o
slobodi kretanja UNPROFOR-a.
Ad-3
U vezi priprema za Skuptinu konstatirano je da je vlada pripremila paket Uredbi koje je
potpisao bivi predsjednik Hadi za verifikaciju na Skuptini, uraeno je miljenje Vlade
na predloene izmjene 4 zakona po hitnom postupku, paket Ministarstva finansija od 7
akata, te izvjetaj Vlade o radu u proteklom periodu koji e podnijeti predsjednik Bjegovi.
Vladimir.
Milan.

202
203

193

Nakon izvrene rekapitulacije uinjenog doneseni su slijedei


ZAKLJUCI
Za sve zakone koji e biti predmet rasprave na Skuptini Vlada e traiti provoenje
javne rasprave.
Na zasjedanju Skuptine mora se utvrditi platforma za pregovore u Zagrebu.
4.1. Doneseno je

Ad-4

RJEENJE
o postavljenju zamjenika ministra odbrane (pr. br. 5)
4.2. Daje se suglasnost Vlade za nabavku birotehnike opreme, materijalnih sredstava i
vozila za potrebe vojno-pravosudnih organa prema prijedlogu Ministarstva odbrane (prilog
broj 6).
4.3. U vezi odluke o davanju na koritenje vojnom sudu u tuilatvu Vukovar deset
prostorija u zgradi kombinata Borovo donesen je
ZAKLJUAK
Vlada ne moe donijeti takvu odluku jer je to u nadlenosti Upravnog odbora kombinata
Borovo. Stoga se zaduuje Ministarstvo odbrane da uz preporuku Vlade uputi zahtjev
Upravnom odboru kombinata Borovo.
4.4. Skida se s dnevnog reda.
4.5. Donesena je
ODLUKA
o djeliminom priznavanju u vojni rok vremena uea u ratu i upuivanju na dosluenje
djela vojnog roka regruta-dobrovoljaca (prilog broj 7)
4.6. Donesena je
ODLUKA
o stavljanju na koritenje dijela robe (naftnih derivata) iz RR za potrebe SVK (prilog br. 8)
5.2. Donesena je

Ad-5

ODLUKA
o odobrenju uvoza D-2 (prilog broj 9)
5.1. U vezi Odluke o prodaji uvezene koliine dizel-goriva za potrebe poljoprivrednih
proizvoaa, nakon izlaganja ministra Krike otvorena je rasprava u kojoj su uestvovali
ministri Krika,204 Peuraa,205 Brnovi,206 Crnogorac207 i potpredsjednik Lubovac.208
Po zavretku rasprave donesen je
ZAKLJUAK
Zaduuje se ministar Brnovi, a po potrebi i ministri Lazi i Peuraa da izie s ovim
materijalom na Skuptinski odbor za poljoprivredu pa neka Skuptina odlui koja e biti
cijena nafte i da li e se osloboditi poreza ili ne.
Milivoj.
Vojin.
206
Mitar.
207
Miomir.
208
Branko.
204
205

194

6.1. Donesena je

Ad-6

ODLUKA
o kupovini vozila za potrebe MUP-a (prilog br. 10)
7.1. Doneseno je

Ad-7

RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju Predsjednika I lanova Upravnog odbora DP Nina
Markovi Kostajnica (prilog broj 11)
7.2. Doneseno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju Predsjednika i lanova Upravnog odbora DP Pounje
Kostajnica (prilog br. 12)
7.3. Doneseno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju lanova Upravnog odbora DP Jugoturbina Vojni
(prilog br. 13)
7.4. Doneseno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora DP Pamuna
prediona Glina (prilog broj 14)
7.5. Doneseno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju lanova Upravnog odbora DP Krajina konzalting
Petrinja (pr. br. 15)
7.6. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o dopuni Pravilnika o unutranjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj 16)
S ovim je dnevni red dananje sjednice zavren i zakazan nastavak za sutra u 8.00 asova.
NASTAVAK 78. SJEDNICE 19. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Lazi ore, Dragica Baki, Radomir Kuet.
Sjednica je poela s radom u 08.00 asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. ore Bjegovi.
Dnevni red je isti kao na sjednici od 18. 03. 1994. godine
Ad-8
Potpredsjednik Lubovac je proitao zakljuak sa sastanka privrednika Korduna, Banije i
Zapadne Slavonije koji je odran 11. 03. 1994. godine u Topuskom (prilog broj 17)
Potom se za rije javio ministar Arbutina209 koji je kritizirao rad Privredne komore
i Konzorcijuma i upozorio na stvaranje paralelnog sistema jer Privredna komora i
Konzorcijum bez znanja i saglasnosti Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i
Neboja.

209

195

industriju preuzimaju poslove iz nadlenosti ministarstva. to se tie imovine u SRJ vraeni


pravnim sljednicima, ak i onima koji to nisu kao to je primjer Knin-gipsa koji je dobio
poslovne prostorije Dalmacijacementa.
Potom su usvojeni slijedei
ZAKLJUCI
Zakljuci sa sastanka privrednika Korduna, Banije i Zapadne Slavonije ne odgovaraju
injeninom stanju i ne mogu se prihvatiti jer su ve usvojeni na Vladi.
Idue nedjelje odrae se sastanak u uem krugu na kojem e se raspravljati o Konzorcijumu
i na koji e se pozvati predsjednik Privredne komore i svi lanovi Konzorcijuma.
O rezultatima sastanka izvjetaj podnijeti na sjednici Vlade.
Ad-9
9.1. Na primjedbu ministra Peurae da on u svom ministarstvu nee raditi Pravilnik o
ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova ovaj materijal skinut je s dnevnog reda i rijeie
se u paketu za cijelu Vladu.
9.2. Ministar Jarevi210 obrazloio je lanovima Vlade dopis kojeg je dobio od gosp.
Ilkia iz Bazela211 u vajcarskoj (prilog broj 18) i zaloio se da se prikupljenih 18.000
vajcarskih franaka uloi u tampanje tri knjige o srpskoj istoriji i istini o Srbima.
Potpredsjednik Lubovac molim adrese ovih ljudi iz Bazela jer mora i MUP-u to ii. Mi
nemamo ni jedne banke preko koje bi prikupljali ta sredstva. Moda bi se to moglo uraditi
preko Kari banke. Stupili smo u vezu sa direktorom poslovnice u Kninu i oekujemo
odgovor.
Ministar Jarevi Vlada bi bila sponzor tampanja ove knjige, a dobie onoliko
primjeraka koliko eli. Ugovor Vladi ponudie Fond istine.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Vlada odobrava da se sredstva uloe u tampanje knjige, a za iduu sjednicu e se donijeti
ugovor na potpis da bi se moglo ii na realizaciju.
Skida se s dnevnog reda.

Ad-10

Ad-11
Ministar Kneevi212 u SC u Kninu je trajk od prije dva dana. Povod je bila nepravda
vezana za line dohotke, a najvie ih je iritiralo plate Doma zdravlja u Kninu. Ima istine
da je prosvjeta zapostavljena u finansiranju. Potom je ministar Kneevi proitao zahtjeve
trajkakog odbora i postavio pitanje moe li se na teret budeta isplatiti topli obrok za
prosvjetne radnike.
Peuraa materijalni trokovi za osnovno i srednje obrazovanje idu na teret optina i ne
moemo kriti zakon.
Potom je na prijedlog predsjednika Bjegovia koji je konstatirao da materijalni uslovi
ostalih u dravi nisu nita bolji ni gori, te da treba izvriti podjelu u robama za I i II mjesec
1994. god. kao i zaostatak za XI i XII/93. donesen je
Slobodan.
Basel.
212
Milan.
210
211

196

ZAKLJUAK
Predsjednik Bjegovi e razmotriti problem popodne sa predsjednikom Martiem213 i
primiti predstavnike sindikata kole.
Ad-12
Ministar Kosti214 ukratko je informisao lanove Vlade esa stanjem u zdravstvu i upozorio
na velike dugove zdravstva i probleme oko nabavke lijekova i sanitetskog materijala. Istaknuo
je da se ire dezinformacije po pitanju plata zdravstvenih radnika i da ni izdaleka nisu visoke
kao to se pria.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija ministra zdravlja vezano za stanje u zdravstvu.
Ad-13
Nakon to je sekretar trbac215 proitao dopis Srpskog drutva Sineli iz Geteborga
(prilog broj 19) u kojem pozivaju predstavnike nae Vlade na proslavu 20 godina rada
Drutva, otvorena je rasprava.
Ministar Jarevi predlaem da osnujemo ogranak drutva Skandinavija i oni e
nam omoguiti putovanje kao da smo dravljani vedske. Sada ne moemo dobiti vize,
osim za one zemlje s kojima je SRJ ukinula vize. Skandinavija je jedna od najpoznatijih
humanitarnih drutava u Evropi.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Zaduuju se potpredsjednik Lubovac i sekretar trbac za osnivanje ogranka drutva
Skandinavija kao udruenja graana, a ministar Jarevi se zaduuje da napie pismo
srpskom drutvu Sineli iz Geteborga,216 zahvali se na pozivu i estita jubilej.
Ad-14
Nakon to je potpredsjednik Lubovac obrazloio odluku o obustavljanju dotacija
optinama koje su prisvojile vladine automobile Jugo 45, a na prijedlog ministra Arbutine
donesen je
ZAKLJUAK
Iz ove Odluke izostaviti optinu Pakrac, a ostalima dati rok od 15 dana da vrate
automobile. U protivnom obustavie im se dotacije u visini vrijednosti automobila.
15.1. Doneseno je

Ad-15

RJEENJE
o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora JP PTT saobraaja SO Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem Vukovar (prilog broj 20)
15.2. Doneseno je
RJEENJE
o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora JP Vukovar-put Vukovar (prilog
broj 21)
Milan.
Radoslav.
Savo.
Gteborg.

213
214
215
216

197

Skida se s dnevnog reda.


17.1. Donesena je

Ad-16
Ad-17

ODLUKA
o dodjeli sredstava veterinarsko-stoarskom centru Banja Luka (prilog broj 22)
17.2 Donesena je
ODLUKA
o stvaranju uslova za normalno odvijanje proljene sjetve (prilog broj 23)
Ad-18
U okviru dodjele pomoi optini Pakrac donesena je
ODLUKA
o odobravanju novanih sredstava optini Pakrac (prilog broj 24)
Prije kraja sjednice raspravljano je i o zahtjevu ministra Jarevia za snimanje
dokumentarnog filma Kninska vartolomeja u reiji Purie orevia. Vezano za to
donesen je
ZAKLJUAK
treba snimiti minimalne trokove jer novaca nema. U naelu se stoga prihvata i zaduuje
se Petkovi, Jarevi i Bjegovi, a operativni nosilac e biti Sretko Petkovi.
Na kraju je na prijedlog ministra pravosua i uprave doneseno je
RJEENJE
o izboru sudije Optinskog suda Benkovac (eprnja Stevan) (prilog broj 26)
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica zavrava s radom u 12.00 asova.

Predsjednik Vlade
ore Bjegovi217

Izvornik, strojopis, irilica


HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

67

1994., oujak 21.


Knin
Skraeni zapisnik nastavka sjednice 1. redovnog zasjedanja Skuptine RSK
SKRAENI ZAPISNIK
Sa nastavka sjednice prvog redovnog zasjedanja Skuptine RSK odranog dana 19., 20. i
21. 03. 1994. godine u Kninu.
Nastavku zasijedanja prvog dana rada prisustvovalo je 77 poslanika.
Za sjednicu je usvojen dnevni rad od 26 taaka:
1. Usvajanje zapisnika sa prvog dijela prve sjednice prvog redovnog zasjedanja.
217

Prireivai su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastorunim potpisima.

198

2. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o RTV-RSK


3. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o SVK
4. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru odbornika S.O.
5. Stavljanje na potvrdi Uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosua
6. Izvjetaj ministarstva inostranih poslova o zakazanim pregovorima u Zagrebu 22. 03.
1994. godine. prijedlog platforme za pregovore RSK sa Republikom Hrvatskom
7. Izvjetaj Vlade o svom radu
8. Prijedlog za razreenje Ministra informisanja u Vladi RSK
9. Prijedlog Predsjednika Republike za prvog ministra Vlade
10. Obrazovanje parlamentarne delegacije za odlazak na razgovore kod Predsjednika
Republike Srbije
11. Informacija o stanju Republikoj upravi javnih prihoda sa programom mjera i planom
rada na provoenju programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog oporavka
12. Informacija o stanju u Republikom deviznom ministarstvu sa programom mjera i
aktivnosti u 1994. godini.
13. Prijedlog zavrnog rauna Budeta RSK za period 1-12-1993. god
14. Zakon o rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK za 1994. godinu
15. Prijedlog Zakona o Budetu za 1994. godinu
16. Zakon o zajmu za potrebe odbrane RSK
17. Zakon o porezu na promet
18. Zakon o posebnom porezu i posebnoj Republikoj taksi koji se plaaju za vrijeme
trajanja ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti
19. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima
20. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stopama neposrednih poreza, pripadnosti
poreza, taksa i drugih prihoda teritorijalnim jedinicama
21. Odluka o utvrivanju ljestvica katastarskih prihoda
22. Izvjetaj o vojno-bezbedonosnoj situaciji u RSK
a) postavljanje komandanta glavnog taba SVK
b) agresija u reonu Korenice
c) Propusti i zloupotrebe u mobilizaciji obveznika
s podruja Knina, Obrovca i Drnia
d) pojave politikog terorizma u RSK
23. Izvjetaj skuptinskih odbora
24. Prijedlog Zakona o nacionalnim parkovima
25. Prijedlog Zakona o obaveznom osiguranju imovine u dravnom vlasnitvu
26. Poslanika pitanja
AD 1. Glasanjem je usvojen skraeni zapisnik sa prole sjednice.
AD 2. Po ovoj taki dnevnog reda rasprava je odloena za naredni dan.
AD 3. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o SVK je povuen sa dnevnog reda
na zahtjev predlagaa, odnosno efa poslanikog kluba SDS Krajine. Glasanjem je odlueno
da Zakon ide u redovnu proceduru i da Vrhovni savjet odbrane da svoje miljenje na dati
prijedlog.
AD 4. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru odbornika SO jednoglasno
je usvojen.
AD 5. Na prijedlog Odbora za pravosue i upravu 8 uredbi iz ove oblasti je stavljeno van
snage dok su dvije dobile potvrdu Skuptine.
199

Ova toka dnevnog reda prije donoenje Odluke glasanjem izazvala je diskusiju koja
se kretala od prijedloga da se Uredbe ne stavljaju na glasanje, ve da se umnoe i podijele
poslanicima, do zahtjeva da im se da odmah potvrda. Ministar pravosua i uprave gospodin
Kuet218 je inzistirao da Uredbe ostanu na snazi zbog ratnih uslova u kojima radi pravosue,
i zbog njegovog efikasnijeg rada. Predsjednik odbora gosp. Vjetica219 je ostao pri stavu
odbora da se 8 uredbi ne potvrdi od strane Parlamenta, ve da resorno ministarstvo odnosno
Vlada daju prijedloge za izmjene i dopune vaeih osnovnih Zakona. Na kraju diskusije
iskristalisala su se 2 prijedloga. Jedan je imao u pravcu umnoavanja materijala i odlaganja
ove take dnevnog reda za nastavak zasjedanja to su podrali sekretar Vlade gospodin
trbac220 i poslanici Liina221 i ii.222 Drugi prijedlog Odbora je bio da se Uredbe stave na
glasanje to je i uinjeno.
Sa 45 glasova ZA i 24 glasa PROTIV i 8 UZDRANIH glasova Parlament je dobio
Odluku o ukidanju Uredbi sa zakonskom snagom koje je donio tadanji predsjednik Goran
Hadi. Ovom Odlukom ukinute su slijedee Uredbe:
Uredba br. 03-3-23/1-93.,
Uredba br. 03-3-16/1-93.,
Uredba br. 03-3-17/1-93.
Uredba br. 03-3 /1-93.,
Uredba br. 03-3-19/1-93.,
Uredba br. 03-3-12/1-93.,
Uredba br. 09-3-15/1-93.,
Uredba br. 03-3-14/1-93.,
AD 6. Izvjetaj Ministarstva inostranih poslova o zakazanim pregovorima u Zagrebu, 22.
03. 1994. godine.
Ministar odbrane gospodin Raki223 predloio je da se iskljui javnost zbog teme koja je
na dnevnom redu. Na prijedlog poslanika Vojnovia,224 Parlament je dao suglasnost da se
u budue sve take dnevnog reda koje nisu za javnost, raspravljaju u zakazanom terminu
kako nebi dolazilo do estih prekida u javnosti rada Skuptine. Ova toka dnevnog rada je
odloena nakon pauze za ruak.
AD 7. Predsjednik Vlade gospodin Bjegovi225 nije bio u sali kad je ova toka dola na
dnevni red, pa se prelo na slijedeu taku dok se on ne vrati.
AD 8. Predlaga za razrjeenje Ministra informisanja je poslaniki klub SDS Krajine koji
je uz prijedlog za razrjeenje priloio i obrazloenje. Nakon itanja obrazloenja prelo se na
glasanje po prijedlogu za razrjeenje. ZA razrjeenje glasala su 54 poslanika, PROTIV je bio
jedan poslanik, dok je uzdranih bilo 21. Veinom glasova Skuptina je donijela
ODLUKU
o razrjeenju Ministra informisanja gospoe Milene Tanjge.
Radomir.
Duan.
220
Savo.
221
Ratko.
222
Dragan.
223
Milan.
224
Dragan.
225
ore.
218
219

200

AD 7. Izvjetaj Vlade o njenom radu i aktivnostima podnio je predsjednik ore


Bjegovi. Izvjetaj je priloen za arhivu Skuptine i init e sastavni dio ovog zapisnika u
skuptinskoj slubi.
Nakon pauze za ruak prelo se na estu taku dnevnog reda koja je bila zatvorena za
javnost.
Predsjednik Skuptinskog odbora za inostrane poslove gospodin macura upoznao je
poslanike da je ovaj Odbor prihvatio ponuenu Platformu za pregovore koju je sastavila
Vlada, uz neke dodatne predloge od strane ovog Odbora. Obzirom da je na taj nain
Platforma iskristalisana predloio je da je Skuptina prihvati odnosno potvrdi to je i
uinjeno. Poslanik Dodan Petar je inzistirao da u platformi posebno bude ugraeno
pitanje Zapadne Slavonije i o okvirima njenih granica za pregovore. Ministar inostranih
poslova gospodin Jarevi226 je odgovorio da o granicama za sada ne moe biti govora ve
da sve nae ciljeve i interese moemo ostvariti samo za zelenim stolom. Poslanik Leaji227
je postavio pitanje Ravnih kotara i njihovog vraanja u granice RSK, i dali e u Platformu
ui i definisanje granica RSK. Ministar odbrane gospodin Raki je odgovorio da je zadatak
Skuptine i odbora da odrede granice u okviru kojih se pregovori mogu voditi. Prijedlog
onoga to sada nudi suprotna strana je prijedlog koji je ve ranije vien u Dobanovcima.
Ministar Jarevi je rekao da ne moemo uticati na granice RSK, ve samo na uspostavljanju
stanja od 22. 01. 1993. Nakon zavrene rasprave je z a k l j u e n o da delegacije za pregovore
koju je odredio predsjednik Republike podnese izvjetaj Parlamentu s pregovorima koje e
voditi izmeu 2 zasjedanja. Apsolviranjem ove take dnevnog reda, zavren je prvi radni dan
sa nastavka zasjedanja.
Drugog dana zasjedanja je nastavljeno sa takom dnevnog reda
1. Rasprava o ekspozeu Vlade
Za rije se javio Ministar energetike gospodin Krika228 koji je upoznao Parlament sa
radom svog ministarstva u proteklom periodu.
Nakon diskusija u kojoj su se javili za rije poslanici Peri,229 Atlagi,230 Vojnovi i Leaji
konstatovano je da ova Vlada nije u potpunosti zadovoljila svojim radom, ali da su uzrok
tome u velikoj mjeri i okolnosti vremena i uslova u kojima je radila.
Svoj izvjetaj o radu podnijeli su i resorni ministri Arbutina231 i Brnovi.232
ef poslanikog kluba Srpske radikalne Stranke gospodin Vuji233 predloio je da se
podneseni izvjetaj Vlade prihvati kao informacija, i da se o njemu ne raspravlja.
Poslanik Gondi234 se kritiki osvrnuo na rad Ministarstva unutranjih poslova Ministarstva
pravosua i uprave i Ministarstva za saobraaj i veze, koje je po njemu odgovorno za ne
funkcionisanje PTT-sistema u Baranji.
Slobodan.
Stevo.
228
Milivoj.
229
Danko.
230
Marko.
231
Neboja.
232
Dmitar.
233
Slobodan.
234
Ratko.
226
227

201

Nakon due diskusije javio se za rije predsjednik Vlade gospodin Bjegovi sa


konstatacijom da se diskusija previe odvukla i da je treba prekinuti. Upoznao je prisutne o
dravnim projektima koje je usvojila i zapoela sa realizacijom Vlada RSK, a to su:
PTT sistem
energetski sistem
sistem Gavrilovi
sanacija Ravnih kotare
Na kraju svog izlaganja predsjednik Bjegovi podnio svoju pismenu ostavku na mjesto
predsjednika Vlade, uz obrazloenje koje je proitao prisutnim poslanicima.
Predsjednik Skuptine gospodin Vojnica je dao pauzu radi konsultacija efova poslanikih
grupa. Poslije zavrenih konsultacija gospodin Vojnica se obratio Parlamentu sa predlogom
da se o ovoj ostavci ne izjanjavam, jer je Vlada nakon izbora novog parlamenta duna po
Ustavu RSK sve dok se ne izabere nova.
AD 9. Po ovoj taki dnevnog reda predsjednik Skuptine gospodin Vojnica je proitao
pismeni prijedlog Predsjednika Republike za prvog ministra Vlade, u kojem predlae za
ovu funkciju gospodina Boru Mikelia. Na predlog predsjednika Skuptine o dostavljenom
predlogu se nije raspravljalo, ve e se to uiniti onda kada prvi ministar izae sa listom i
imenima lanova svog kabineta odnosno Vlade. Za te konsultacije Predsjednik Republike
je u svom pismenom predlogu zatraio dvadeset dana pa e se o ovoj taki raspravljati na
sledeoj sjednici Skuptine RSK.
Poslanici Srpske Radikalne Stranke Krajine i SDS Krajine svojim potpisima su se izjasnili
da ne prihvataju predloenog mandatara Vlade.
AD 10. Glasanjem je na predlog predsjednika Skuptine, odlueno da delegaciju ine
predsjednik Skuptine RSK i oba podpredsjednika.
AD 11. AD 12. Izvjetaj po ove dvije take podnio je direktor Republike uprave javnih
prihoda gospodin kori.235
AD 13. Predsjednik skuptinskog odbora za Budet poslanik Veljko Popovi je predloio
spajanje taaka od 13. do 21. i usvajanje navedenih zakona u paketu. Svi zakoni su usvojeni
jednoglasno, s tim to je Zakon pod takom Ad 18 usvojen sa pismenom dopunom
poslanika Kalembera.236
AD 2. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o RTV RSK usvojen je sa 43 glasa.
AD 22. Izvjetaj po ovoj taki nije podnijet iz razloga to je zahtjev za izvjetajem
dostavljen Vrhovnom savjetu odbrane sa zakanjenjem. Iz tog razloga ova toka dnevnog
reda je odloena za nastavak zasjedanja.
Treeg radnog dana Skuptina je radila po sljedeem dnevnom redu:
1. Izvjetaj skuptinskog odbora
2. Prijedlog zakona o nacionalnim parkovima
3. Prijedlog Zakona o obaveznom osiguranju imovine u dravnom vlasnitvu
4. Pokretanje inicijative za izmjenu Zakona o []237
5. Poslaniko pitanje
6. Donoenje odluke o razrjeenju biveg sekretara Skuptine RSK
Branko.
Milan.
Neitko u izvorniku.

235
236
237

202

U okviru prve take izvjetaja []238 Odbori za inostrane poslove i Odbor za poljoprivredu
i umarstvo. Trea toka dnevnog reda nastavlja se nakon izvjetaja odbora za poljoprivredu
i umarstvo. Obzirom da se poslanici nisu sloili oko predloenog Zakona o nacionalnim
parkovima donijet je
Zakljuak
da se pripremi tekst Uredbe o nacionalnim parkovima, i Zakon te da se umnoe i podijele
svim poslanicima kako bi se upoznali sa njihovom sadrinom.
AD 3. Prijedlog navedenog Zakona umnoiti, dostaviti poslanicima i uputiti u zakonsku
proceduru. O usvajanju zakona raspravljae se na jednom od narednih zasjedanja Skuptine.
AD 4. Predloeni zakon umnoiti, i uputiti u zakonsku proceduru. O usvajanju ovog
Zakona raspravljae se na jednom od narednih zasjedanja Skuptine.
AD 6. Skuptina je donijela odluku o razrjeenju biveg sekretara Skuptine RSK Radmile
Bjelice sa danom 01. 01. 1994. godine.
AD 5. Poslanika pitanja su dostavljena u pismenoj formi, te e biti proslijeena na
navedene adrese i zatraen odgovor.

Zapisnik sastavila
Rodi Mirjana

Preslika, strojopis, irilica


HR-HMDCDR, 3., kut. 1.

68

1994., oujak 22.


Knin
Dopis Uprave javne bezbjednosti SUP-ovima Vojni i Glina o provedbi monetarnog sustava
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-1-1283-1/94. ifrirano dh
Knin, 22. 03. 1994. godine
SUP VOJNI
SUP GLINA
Na jueranjoj sjednici taba za praenje provoenja monetarnog sistema, kojim
predsjedava Predsjednik Republike, konstatovano je da na podruju Korduna i Banije
novi dinar vrlo slabo ulazi u upotrebu i da su i dalje u najiroj upotrebi []239. Ta pojava
ocijenjena je kao vrlo zabrinjavajua i pogubna za novi dinar.
Kako bi se eliminisala ova pojava i novi dinar uveo u upotrebu, sa nivou SUPova potrebno je preduzeti hitnu i energinu akciju u saradnji sa trnom inspekcijom i
238

Neitko u izvorniku.
Nedostaje dio teksta u izvorniku.

239

203

finansijskom policijom, a i samostalno i to u svim trgovakim radnjama i drugim mjestima


gdje se vre gotovinska plaanja.
U vezi s predstojeim poslom, razmotriti planove akcija na nivou Sekretarijata i angaovati
cjelokupnu operativu, tako da cijelo podruje obuhvati u isto vrijeme.
Takoe ii sa izmjenama operativaca iz mjesta u mjesto, radi lake provedbe akcije.
O svim uinjenim mjerama i radnjama, detaljno izvjetavati ovo Ministarstvo. Ovom
zadatku dati maksimalan prioritet jer se radi o trenutno najvanijem zadatku drave.
NAELNIK
M.P.240 Pavkovi Neboja, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

69

1994., oujak 23.


Knin
Izvjee Ministarstva informiranja RSK Vladi RSK o njihovom posjetu Grkoj
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INFORMISANJA
Knin, Kralja Petra I Oslobodioca 30
Faks: 078/719-023
Broj: 04-14-37/94.
Knin, 23. 03. 1994.
I Z V J E T A J ZA V L A D U
Na poziv gradonaelnika grkog grada Ksantija,241 od 10. do 14. marta 1994. god.,
delegacija Republike Srpske Krajine boravila je u posjeti provinciji Trakiji. Osim ministra
informisanja RSK, u delegaciji su bili g-din Savo trbac sekretar Vlade RSK i predsjednik
informativno-dokumentacionog centra Veritas, g-din Rajko Nikoli advokat i zamjenik
predsjednika Veritasa, direktor biroa RSK u Beogradu Slavko Priji.
Osim zvanine krajinske delegacije sa nama su putovali novinar i snimatelj redakcije
Hronike Krajina TV Beograd, a voza i pratilac bio je Jovica Vlahovi, ef taba Blokada
Dunava.
Radni dio boravka zapoeo je u petak, 11. marta posjetom Mitropolitu Trakijskom,
g-dinu Antoninisu. Uz srdanu dobrodolicu u zgradi Mitropolije, g-din Antoninis je
pozdravio nau delegaciju, te istakao da je RSK sredite srpske duhovnosti. Istakao je
da e srpska crkva sve uiniti da se to vie pomogne RSK, ne samo od strane grkog naroda
u Grkoj nego i pet miliona Grka koji se nalaze irom svijeta. Nakon to smo upoznali
g-dina Antoninisa sa situacijom u Krajini, razmjenili smo simbolike poklone, koji su veoma
240

Prijemni peat: primljeno 22. 3. 1994. u 12,05; poslano 22. 3. 1994. u 15,30; broj 640.
Xanthi.

241

204

obradovali g-dina Mitropolita. Nakon posjete Mitropolitu domaini su nam pokazali stari
dio grada i njegov muzej, a nakon toga posjetili smo kolu gdje se koluju djeca sklonjena iz
ratom zahvaenih podruja. Sa djecom su bili i lanovi familija u kojima su sada naa djeca
nala utoite. Ovaj susret, kako s djecom, tako i sa njihovim domainima bio je izuzetno
dirljiv. Ministar obrazovanja u Vladi Srbije, g-din Lazi242 zahvalio se u ime srpskog naroda
za sve to grke familije ine da se djeca ne osjeaju naputena.
Nakon susreta sa djecom bili smo primljeni kod Prefekta Trakije, g-dina Lazarosa
Zornadisa. G-din Zornadis je govorio o situaciji u Grkoj u fokusu sukoba u Jugoslaviji.
Upoznao nas je sa svim pritiscima koje Grka trpi radi pomoi Srbiji i srpskom narodu
u cjelini. Rekao je da je Trakija najneniji dio Grke, mislei na blizinu Turske granice i
na turske pritiske koji se osjeaju u Trakiji. Na podruju Trakije ivi 25% muslimanskog
stanovnitva, i to je, po g-dinu Zornadisu stalni destabilizirajui faktor u Trakiji. Sa
konstatacijom da se na zapadnim granicama RSK brani Grka, g-din Zornadis je obeao
svu pomo koju zatraimo: od nauke do ekonomske i kulturne. Smotra folklora Balkana
koja je posluila kao povod posjeti bila je u toku naeg boravka sasvim sporedan dogaaj.
Vlada koja je sa naim domainima pripremila nau posjetu odredila je grad Ksanti, [kao]
koordinatora saradnje sa RSK.
To je nam u linoj posjeti gradonaelniku Filiposu Zornadisu potvrdio domain upoznavi
nas sa grkom politikom koncepcijom prema RSK. U tom smislu je protekao i razgovor sa
potpredsjednikom grkog Parlamenta, koji je doputovao iz Atine da bi se susreo sa naom
delegacijom. Potpredsjednik Parlamenta zatraio je spisak potreba kao i sugestiju od nas to
moe da uini za Krajinu. Sugerisali smo mu da grki parlament pozove predsjednika RSK,
g-dina Milana Martia u slubenu posjetu Grkoj, to je ovaj prihvatio i rekao da e poziv
uslijediti. to se tie eventualne pomoi Grke nismo mogli dati konkretan spisak potreba,
ali je dogovoreno da im se on dostavi.
U subotu 12. marta, general Trakijske IV armije priredio je u ast nae delegacije prijem
gdje se sabralo oko 400 zvanica politike, kulturne i ekonomske elite Trakije. Prilikom
pozdrava general je posebno pohvalno govorio o hrabroj borbi naih boraca, a suvenire koje
smo mu tad poklonili, obeao je uvati u svojoj radnoj sobi, sa zadovoljstvom.
Osim zvaninih susreta sa gradonaelnikom Filiposom Amiridisom, Prefektom
Zornadisom, potpredsjednikom parlamenta i komandantom odbrane Trakije, domaini su
koristili svaki na slobodan trenutak da vidimo to vie kulturnih i duhovnih znamenitosti
Trakije i Ksantija. Obilazili smo crkve, manastire, antika nalazita, prisustvovali brojnim
susretima sa grkim graanima. Poseban doivljaj bio je sveani defile za vrijeme karnevala,
gdje su nas pozdravili graani du cijele ulice kojom smo se kretali. Za nas je bio poseban
doivljaj podizanje nae zastave na glavnom trgu Ksantije, i pred zgradom pozorita, to je
znak zvaninog priznanja od strane Grke.
Na kraju, zaista napornog programa uslijedila je zvanina veera gdje smo gradonaelniku
Ksantija predali brojne poklone od propagandnog materijala i dokumenata o genocidu
do skulpture ptice pod nazivom Stop ratu koja je napravljena od djelova oruja, to je
posebno fasciniralo prisutne.
Na kraju je potpisan sporazum o naunoj, politikoj, kulturnoj i ekonomskoj saradnji.
osim slubenih razgovora odrana je konferencija za tampu, a dravna televizijska stanica
Antena I prenosila je itav jedan dan posjete nae delegacije.
242

Prireivai nisu utvrdili ime.

205

Ono to je vano na kraju rei, jeste, da je osim nae delegacije u Ksanti pozvan ministar
kulture Republike Srpske, g-din Zukovi243 sa kojim je doputovao rektor Banjalukog
univerziteta, g-din Mirjani.244 Nas i g-dina Mirjania primio je rektor univerziteta u
Ksantiju g-din Galusis, te je dogovorena pomo i posjeta rektora univerziteta Nikola Tesla
univerzitetima Grke. Iz Republike Srbije pozvan je ministar kulture g-din oko Stoji
i ministar obrazovanja g-din Lazi. Iz Crne Gore pozvan je ministar kulture g-din Gojko
elebi, tako da je Ksanti etiri dana bio domain svim ministrima kulture i informisanja
srpskih zemalja.
MINISTAR
Milena Tanjga
Preslika, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 132-101.

70

1994., oujak 23.


Knin
Obavijest Ministarstva obrane RSK Izvrnom savjetu Opine Plaki o ustrojavanju sudova
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ODBRANE M.P.245
Telefon: 60-145, tel./faks 011-235-1179
iro-raun: 71100-637-399
SPP i FK KNIN
Broj: 03-1000-1
Knin, 23. 03. 1994. IZVRNI SAVET OPTINE PLAKI
Predmet:
Vlada RSK donela je Odluku br. 05-3-1714/93 od 14. 12. 1993. o prioritetnom formiranju
vojno-pravosudnih organa Vojnih sudova i tuilatva sa seditima u Kninu, Glini i
Vukovaru a koju treba da realizuje ministarstvo odbrane u koordinaciji sa Ministarstvom za
pravosue i upravu.
Funkcije u Vojnopravosudnim organima mogu vriti lica koja ispunjavaju uslove propisane
u Zakonu o vojnim sudovima, odnosno Zakonu o vojnom tuilatvu, a izmeu ostalog da
su zavrila pravni fakultet i poloila pravosudni ispit i koja dadu suglasnost za obavljanje te
funkcije.
Prema navedenim zakonima sudije i tuioci su oficiri pravne slube to znai da bi kandidati
za vojnopravosudne funkcije osim navedenog trebala biti lica koja prihvataju da dobiju
status aktivnog oficira sa svim statusnim pitanjima izjednaenim u VJ.
243
244
245

Ljubomir.
Dragoljub.
Prijemni peat: Pisarnica opine Plaki. Sekretarijat za opu upravu; primljeno 6. 4. 1994.; br. 141/1-94.

206

Ministarstvo odbrane nema podataka za veinu takvih lica dravljana RSK, pa molimo
da nam te podatke za lica iz sastava vae jedinice ustanove, odnosno teritorije optine,
dostavite to prije.
S obzirom na do sada iskrsle probleme kadrovske popune vojnopravosudnih organa popuna
istih bit e izvrena licima iz rezervnog sastava-mobilizacijom. Kako takav nain popune ne
moe biti trajno reenje i kako bi se obezbedila kadrovska popuna tih organa po prestanku
ratnog stanja, potrebno je da dostavite podatke i za lica sa zavrenim pravnim fakultetom
koja nemaju poloen pravosudni ispit a koja bi prihvatila status aktivnog oficira i funkciju
u vojnom pravosuu za koja bi posredstvom Ministarstva za pravosue Republike Srpske
organizovali pripreme i polaganje tog ispita.
Za kandidate treba dostaviti sledee podatke: prezime, oevo ime i ime, godinu i mesto
roenja, porodine i stambene prilike, gde i kada je zavrio pravni fakultet, odnosno poloio
pravosudni ispit, dosadanje radno iskustvo, sadanje zanimanje i mesto slubovanja, da li
ima in aktivnog, odnosno rezervnog oficira podoficira, te da li je koje vreme i u kom
svojstvu bio angaovan u sastavu jedinica SVK.
Od kandidata po mogunosti pribaviti potpisanu i overenu pismenu izjavu sledeeg
sadraja: Pristajem da budem primljen u aktivnu vojnu slubu i postavljen na funkciju
sudije tuioca u Vojnom sudu tuilatvu. /navesti sedite Knin, Glina, Vukovar/.
Kod dostavljanja podataka u obzir uzmite i lica koja trenutno nemaju prebivalite boravite
na teritoriju RSK, a ispujavaju propisane kriterije za vrenje pravosudnih funkcija, a koja su
dravljani RSK, RS ili SRJ.
VM/R
M.P.246 POMONIK MINISTRA ODBRANE
Poua Milan, dipl. prav. [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., SO Plaki, kut. 2.

71

1994., oujak 24.


Knin
Protokol suradnje potpisan izmeu Republike Grke i RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INFORMISANJA
Knin, Kralja Petra I Oslobodioca 30
faks: 078/719-023
Broj: 04-14-38/94.
Knin, 24. 03. 1994.
GRKA REPUBLIKA Ksanta, 12. marta 1994. g.
OPTINA KSANTI
246

Okrugli peat: RSK, Ministarstvo obrane II, Knin.

207

PROTOKOL SARADNJE
Danas 12. marta 1994. god. u subotu u 18.00 asova ministar informisanja Republike
Srpske Krajine gospoa Milena Tanjga, koja je posetila na grad, a na poziv optine Ksanta,247
sastala se sa gradonaelnikom gospodinom Filipom Amiridisom.
U svom razgovoru oni su se kosnuli nezaobilaznih istorijsko-religioznih i prijateljskih
veza izmeu dva naroda, naglasili potrebu tenje suradnje koja e praktino potvrditi tu
neophodnu vezu.
Posle razgovora zajedniki su se saglasili u sledeem:
a) Potrebna je graanska saradnja-razmene poseta.
b) Pokrenuti ekonomsku saradnju RSK i Ksante.
c) Optina Ksante da pojaa nastojanja da saradnju, unutar programa EEZ, izmeu
optina Grke i RSK.
d) Uspostaviti veze sa predstavnicima optine Grke i RSK radi razmene pogleda i
iskustava i potenciranja tema koje su od zajednikog interesa kao npr.: Turizam (domai
turizam (seoski), turizam istorijskog karaktera itd.)
e) Ministar informisanja RSK se saglasila da uzme uee susretu predstavnika balkanskih
zemalja koji e se na predlog mjesnih vlasti, odrati u Ksanti juna 1994. god.
Ovaj protokol su prihvatili i potpisali kako slijedi:
GRADONAELNIK KSANTE MINISTAR INFORMISANJA RSK
Filip Amiridis Milena Tanjga
Preslika, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A/132-101.

72

1994., oujak 25.


Novi Sad
Molba Milana Kneevia Opinskom javnom tuiteljstvu u Drniu da sprijei kriminal u
selu tikovo

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

OPTINSKOM JAVNOM TUILATVU
DRNI

Novi Sad, 25. 03. 1994. g.


M.P.248

Obraam se Naslovu sa molbom da se preduzmu odgovarajue i prema situaciji primerene


zakonske mere, u cilju spreavanja ugroavanja line, graanske i imovinske sigurnosti, od
strane organizovane kriminalne grupe u selu tikovu.
Ta grupa besposliara i siledija, terorie i fiziki zlostavlja mirne graane, mahom starce,
manjinske (5%) Hrvatske, kao i Graane veinske (95%) Srpske nacionalnosti, koji bi
pokuali da im se suprostave, a sve u cilju iznuivanja, krae i otimanja imovine.
247
248

Xanthi.
Prijemni peat: Okruno javno tuiteljstvo Knin, primljeno 12. 4. 1994.; org. jed. KTR, broj: 31/94.

208

Deluju otvoreno, tako da izgleda kao da im niko nita ne moe, ili da su u sprezi sa onima
koji treba da ih otkrivaju i privedu na odgovornost. Meu metanima je zavladao panian
strah za linu i imovinsku sigurnost, a grupa zbog toga postaje jo drskija, pa koriste
nametnutu atmosferu straha za pljaku i nasilje pod pretnjom i upotrebe raznovrsnog
vatrenog oruja.
Roen sam u tikovu pre 60 godina, odakle sam za vreme II svetskog rata (1942.) izbegao
kao deak od 8 godina. Tada je narod u siromanom tikovu umirao od gladi, ali ovakvo
nasilje bilo je nezamislivo. Dananji nasilnici i lopovi, u odnosu na ono vreme, kradu i
pljakaju ne birajui sredstva iz istog besa. Zato je tada bilo onako, a danas suprotno,
ovako, dobro je poznato svima u tikovu, naroito starim?!
Te mlade delikvente, neke jedva da i poznajem, ali u selu su dobro svima po zlu poznati.
Svojim razbojnikim delovanjem stvorili su alarmantno stanje i nesigurnost, koje preti da
preraste u hajduiju i strahovladu.
U zimu 1991/93 god. obijena je i opljakana kua, koju sam poeo da gradim za moj dugo
eljeni Povratak Zaviaju, na lokaciji Brijeg. Vrednost pokradene opreme materijala i
alata je oko 8.000 DM. Ima indicija i osnovanih sumnji, da je to poinila ta ista grupa,
koja je tada poela da se organizuje i hara po tikovu i ne samo po tikovu. Moj konkretan
sluaj, navodim samo kao ilustraciju primer, koji me jako alost, kao i drugi bezbrojni
primeri takve i sline vrste.
Kao indicija, mogao bi da se obavi slubeni razgovor sa Erakovi urom, vlasnikom
prodavnice (zadruge), kod kole u tikovu, sa pitanjem odakle mu cevi 11/2 (jedan i po col)
sa kojima je napravio ogradu oko kue (kod kole), a napravio je posle pljake moje kue na
Brijegu odakle su ukradene, izmeu ostalog i potpuno nove, ba takve, neupotrebljavane
crveno minizirane cevi (jedan i po col), skelu 18 komana duine po metra. Spisak ostale
pokradene opreme sa cevima, kao i 2 benzinska motora za betonsku mealicu, od ega jedan
potpuno nov ne raspakovan Tomos i drugi polovan DMB, mogao bi dati moj sestri
Ilija Graovac pok. Vase, koji je bio graditelj moje kue na Brijegu i brinuo o tome.
Pritube na tako neodrivo stanje, iznela mi je grupa nezadovoljnih i ogorenih graana iz
tikova, a koji ive u Bat [..]249 Iniji, Beogradu u nedavnoj poseti kod mene. Zabrinuti
su za sudbinu svojih starih roditelja i rodbine, koji ive na svojim []250 ognjitima u
selu tikovac, kao vredni i poteni domaini. To su Graani iz raznih Odbora za slanje
humanitarne pomoi Krajini, pa i tikovu, te im takvo stanje jo tee pada.
Prema njihovom saznanju, radi se o mladim ljudima, od 17 do 26 godina, besposliarima,
koje za sada niko ne spreava u kriminalnom delovanju, do te mere da je zavladalo beznae
i pitanje daljeg opstanka u inae tradicionalno mirnom, patrijahalnom selu tikovu, a to su:
1. [],251 Ivana DAMIR voa grupe, sin biveg uitelja u tikovu.
2. BURA, Milana GORAN zv. Gao
3. DEBI, Vase RAJKO
4. KNEEVI, Bore JOVAN
5. KNEEVI, pire NIKOLA
6. KNEEVI, Davida RADOVAN
7. GRAOVAC, Petra MILAN
8. ERAKOVI, uro, zadrugar, otkupljiva ukradene robe
249
250
251

Neitko u izvorniku.
Neitko u izvorniku.
Neitko u izvorniku.

209

Svi stalno nastanjeni u tikovu i naoruani, automatima, pitoljima i bombama.


Zahvaljujem u ime Graana i lino ime, u nadi i naoj podrci, da e se zavesti red i
potovanje Zakonske sigurnosti ovih Graana, kao i da e se zaustaviti eskalacija bezakonja
i da e se protiv vinovnika preduzeti zakonske mere.
S potovanjem,
Milan S. Kneevi, [v.r.]
21000 NOVI SAD
Frukogorska 27
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Okruni sud Knin, KTR, kut. 4.

73

1994., oujak 26.


Knin
Odgovor Ministarstva obrane RSK na poslaniko pitanje Skuptini RSK u vezi nabave
goriva za izvrenje evakuacije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ODBRANE
Broj: 01-1020-2/94
Knin, 26. 03. 1994. godine
SKUPTINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
S E K R E T A R I J A T
Predmet: Odgovor na poslaniko pitanje
Sa sjednice Skuptine Republike Srpske Krajine od 21. 03. 1994. godine, aktom br. 0234/94 od 24. 03. 1994. godine, ovom Ministarstvu je dostavljeno poslaniko pitanje
poslanika Branka Bibia: Kada e biti obezbjeeno gorivo za izvrenje evakuacije?
Po osnovi postavljenog pitanja daje se sljedei
o d g o v o r:
Optinski tabovi civilne zatite izradili su planove evakuacije stanovnitva, te su iskazali
potrebe u pogonskom gorivu za njeno izvrenje. Ukupne potrebe u gorivu za izvrenje
evakuacije ovom Ministarstvu iskazao je Republiki tab civilne zatite, koji je u vie
navrata traio da se ovaj veoma znaajan problem rijei. Meutim, zbog poznatih tekoa
oko obezbeenja nafte i naftnih derivata, te poveanih potreba za obavljanje tekuih
funkcionalnih zadataka, ovo Ministarstvo nije bilo u mogunosti obezbjediti ukupno
potrebne koliine. Obezbjeene koliine se uvaju i bit e, u datoj situaciji, dostavljene svim
Optinskim tabovima civilne zatite kojima bude nareeno izvrenje evakuacije. U takvoj
situaciji, pogonsko gorivo bi se dostavilo neposredno nakon donoenja odluke o evakuaciji
stanovnitva sa odreenog dijela teritorije.
U vezi s navedenim, ovo Ministarstvo e uloiti napore u iznalaenju rjeenja da se obezbedi
gorivo za evakuaciju u ukupno potrebnoj koliini, nakon ega e se izvriti distribucija po
Optinskim tabovima civilne zatite, odnosno nosiocima izvrenja evakuacije.
210

SM/MB
M.P.252 M I N I S T A R
kontraadmiral
Duan Raki, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 5., kut. 5.

74

1994., oujak 28.


Knin
Obavijest Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima u RSK o imenovanju Ilije Prijia
vriteljem dunosti ministra unutarnjih poslova RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-1-1374-1/94. ifrirano dh
Knin, 28. 03. 1994. godine
SUP-a u RSK svima
Dana 28. 03. 1994. godine, na osnovu saglasnosti Vlade i Vrhovnog savjeta odbrane, za
vrioca dunosti Ministra unutranjih poslova RSK, imenovan je mr. Ilija Priji, dosadanji
Sekretar Sekretarijata za unutranje poslove Knin.
Svi pomonici, Sekretari i ostali rukovodioci na terenu, duni su se upoznati sa navedenim
kadrovskim postavljanjem.
N A E L N I K
M.P.253 Pavkovi Neboja, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

75

1994., oujak 29.


Knin
Dnevni red 1. redovnog zasjedanja Skuptine RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA
Knin, 29. 03. 1994. godine
252

Okrugli peat: RSK, Ministarstvo obrane III, Knin.


Prijemni peat: primljeno 28. 3. 1994. u 14,45; poslano 29. 3. 1994. u 9,13; broj: 694.

253

211

Na osnovu lana 72. i 73. Ustava RSK zakazujem nastavak I. redovnog zasjedanja
Skuptine RSK i predlaem sljedei
D N E V N I R E D:
1. Usvajanje zapisnika sa prole sjednice.
2. Predlog za izbor Vlade RSK.
3. Izvjetaj o politiko bezbedonosnoj situaciji.
4. Izvjetaj o rezultatima pregovora RSK i RH odranim 22. 03. i 29. 03. 1994. godine
u Zagrebu.
5. Razmatranje uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosua i uprave.
6. Informacija Ministarstva pravosua i uprave o imenovanim funkcionerima i donijetim
aktima na osnovu uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosua i uprave.
6a. Predlog Ministarstva pravosua i uprave za verifikaciju izabranih funkcionera, i
potvrdu donijetih akata na osnovu navedenih uredbi.
7. Izvjetaj Ministarstva unutranjih poslova o svom radu.
8. Predlog zakona o izmjeni zakona o dravnim praznicima.
9. Amandman Vlade RSK na Ustav RSK i Zakon o vojsci RSK.
Nastavak zasjedanja odrae se 08. i 09. 04. 1994. godine u Kninu u Domu milicije sa
poetkom u 10 asova.
M.P.254 PREDSJEDNIK SKUPTINE
Branko Vojnica, s.r.
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 5.

1994., oujak 30.


Knin
Zapisnik sa 79. sjednice Vlade RSK

76

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


VLADA
ZAPISNIK
sa 79. sjednice Vlade RSK odrane dana
30. 03. 1994. godine.
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Budi Ljubia, Crnogorac Miomir, Dragica Baki.
Sjednica je poela s radom u 9.15 asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade ore Bjegovi.
254

Okrugli peat: RSK, Skuptina Republike, Knin.

212

Za sjednicu je predloen slijedei


D N E V N I R E D:
1. Ministarstvo trgovine i turizma;
1.1. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za trgovinu i
turizam,
1.2. Uredba o ukidanju Uredbe o trgovini u vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti,
1.3. Zakljuak u vezi Uredbe o zabrani prodaje odreenih proizvoda Republike Srbije,
1.4. Donoenje Odluke o osnivanju turistikog koncerna,
1.5. Donoenje Odluke o dopuni Odluke br. 05-5-112/93. od 07. 05. 1993. godine,
1.6. Izmjene i dopune Pravilnika o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,
1.7. Uredba sa zakonskom snagom o dopuni carinskog zakona,
1.8. Donoenje Odluke o uvoenju informacijskog sistema u Upravi carina RSK,
1.9. Donoenje Rjeenja o postavljenju pomonika ministra.
2. Ministarstvo odbrane;
2.1. Donoenje Odluke o odobrenju mirnodopske formacije,
3. Ministarstvo za urbanizam;
3.1. Donoenje Rjeenja o izmjeni Rjeenja br. 05-4-18/94. o imenovanju Savjeta
Prostornog plana RSK,
4. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;
4.1. Prijedlog radne grupe za oivljavanje industrijske proizvodnje,
5. Ministarstvo sporta;
5.1. Zahtjev za odobrenje D-2 za potrebe uea fudbalske reprezentacije RSK na turniru
u Prnjavoru.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
0. Izvjetaj delegacije u vezi sporazuma potpisanog u Zagrebu,
3.2. Donoenje Rjeenja o postavljenju pomonika ministra
3.3. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutranjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta,
4.2. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora
DP Simo Dimi Plaki,
4.3. Rjeenje o razrjeenju pomonika ministra,
4.4. Informacija u vezi zahtjeva DP Borovo,
4.5. Problem tampanja Slubenog glasnika RSK u DP Mladost Knin
6. Ministarstvo zdravlja:
6.1. Informacija o aktivnostima u Ministarstvu zdravlja,
7. Ministarstvo pravosua i uprave,
7.1. Donoenje Odluke o izboru sudija porotnika Okrunog suda Glina,
7.2. Donoenje Rjeenja o izboru sudije Optinskog suda za prekraj Vukovar,
8. Izvjetaj delegacije o posjeti Grkoj,
9. Ministarstvo energetike i rudarstva;
9.1. Informacija o stanju u NIK-u,
9.2. Preispitivanje Odluke o kupovini vozila za MUP,
9.3. Donoenje Odluke u vezi plaanja 30 tona nafte za potrebe kole,
10. Donoenje Odluke o odobrenju deviznih sredstava za slubeni put u Moskvu.
Nakon ovih izmjena i dopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
213

Ad-0
Na poetku sjednice ministri Jarevi255 i Raki256 podnijeli su izvjetaj o politikim i
vojnim rezultatima pregovora u Ruskoj ambasadi u Zagrebu.
Oni su ukratko izloili glavne odredbe potpisanog sporazuma i odgovarali na pitanja
prisutnih planova Vlade. Naglaeno je da je ovo prvi korak i da e se pregovori nastaviti
u vezi rjeenja ekonomskih pitanja prilikom kojih e se morati razrijeiti koritenje brane
Perua, Maslenikog mosta i Aerodroma Zemunik.
Na kraju rasprave donesen je
ZAKLJUAK
Prihvata se izvjetaj delegacije o pregovorima i daje puna podrka potpisanom sporazumu.
Ad-2
Na prijedlog ministra Rakia usvojeno je da se prije take 1. odradi toka 2. dananjeg
dnevnog reda, te je nakon obrazloenja mirnodopske formacije od strane ministra Rakia
donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na predloenu formaciju Ministarstva odbrane (prilog broj 1)
i
ODLUKA
o odobrenju mirnodopske formacije Ministarstva odbrane (prilog broj 2)
Ad-1
1.1. Nakon to je ministar Lazi257 obrazloio Pravilnik o ratnoj organizaciji i
sistematizaciji poslova u Ministarstvu trgovine i turizma usvojeni su u paketu svi pristigli
pravilnici ministarstva i vladinih institucija i to kako slijedi:
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za trgovinu i turizam (prilog
broj 3)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za rad, boraka i socijalna
pitanja (prilog broj 4)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu prosvjete (prilog broj 5)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu energetike i rudarstva (pr. br. 6)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu pravosua i uprave (prilog broj 7)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu inostranih poslova (prilog broj 8)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za zdravlje (prilog broj 9).
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu finansija (prilog broj 10)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu informisanja (prilog broj 11)
Slobodan.
Milan.
257
ore.
255
256

214

PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za saobraaj i veze (prilog broj
12)
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu
za urbanizam, stambeno komunalne poslove i graevinarstvo (prilog broj 13)
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u
Urbanistikom zavodu RSK (prilog broj 14)
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Republikoj
geodetskoj upravi (prilog broj 15)
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u
Republikom zavodu za statistiku i informatiku (prilog broj 16)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Sekretarijatu Vlade (prilog broj 17)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Republikoj direkciji za robne reserve (prilog
broj 18)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova inspektorata rada, kao organizacione jedinice
resora za rad u Ministarstvu za rad, boraka i socijalna pitanja (prilog broj 19)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova Centra za socijalni rad kao organizacione
jedinice resora za socijalna pitanja u Ministarstvu za rad, boraka i socijalna pitanja (prilog
br. 20)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Srpskom narodnom pozoritu RSK Knin (pr.
broj 21)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Republikom hidrometeorolokom zavodu
(pr. br. 22)
1.2. Donesena je
UREDBA
o ukidanju Uredbe o trgovini u vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti (prilog broj 23)
1.3. Donesen je
ZAKLJUAK
u vezi Uredbe o zabrani prodaje odreenih proizvoda Republike Srbije (prilog br. 24)
1.4. U vezi odluke o osnivanju turistikog koncerna donesen je slijedei
ZAKLJUAK
Nacrt Odluke prosljediti upravnim odborima radi zauzimanja stava, s tim da se ovo
prihvata kao inicijativa, a konanu odluku e donijeti nova Vlada.
1.5. U vezi dopune Odluke br. 05-5-112/93. od 07. 05. 1993. godine donesen je
215

ZAKLJUAK
Usuglasiti sa direktorom carina gosp. Viniem258 i naredbom predsjednika Martia.259
interresorski razmotriti Ministarstvo finansija i carine.
1.6. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutranjoj
organizaciji I sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj 25)
1.7. Vezano za Uredbu sa zakonskom snagom o dopuni Carinskog zakona donesen je
ZAKLJUAK
Dostaviti na miljenje carini SRJ, a potom dostaviti na potpis.
1.8. Donesena je
ODLUKA
o uvoenju informacijskog sistema u Upravi carina RSK (prilog broj 26)
1.9. Doneseno je
RJEENJE
o postavljenju pomonika ministra (prilog broj 27)
3.1. Doneseno je

Ad-3

RJEENJE
o izmjeni Rjeenja br. 05-4-18/94. o imenovanju Savjeta prostornog plana RSK (prilog broj
28)
3.2. Doneseno je
RJEENJE ODLUKA
o imenovanju pomonika ministra za stambeno-komunalne poslove (prilog broj 29)
3.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj 30)
4.1. Prihvaen je

Ad-4

PRIJEDLOG
radne grupe za oivljavanje industrijske proizvodnje (prilog broj 31)
i donesen
ZAKLJUAK
Radnu grupu za spoljnu trgovinu sainjavaju: Milovanovi,260 Krga261 i Todi262 s tim da
i ministarstvo trgovine treba dati svoj prijedlog.
Prehrambena industrija takoer nije obuhvaena u prilogu broj 31, to je u nadlenosti
Ministarstva poljoprivrede.
Zaduuju se resorna ministarstva da do slijedee sedmice dostave timove za ostale resurse
(saobraaj i veze, kolstvo, zdravstvo itd.)
4.2. Doneseno je
Svetozar.
Milan.
Mirjana.
Prireivai nisu utvrdili ime.
Prireivai nisu utvrdili ime.

258
259
260
261
262

216

RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora DP Simo
Dimi Plaki (pr. br. 32)
4.3. Doneseno je
RJEENJE
o razrjeenju pomonika ministra (Plavljani Duan) (prilog broj 33)
4.4. Ministar Arbutina263 upoznao je lanove Vlade sa informacijom kombinata Borovo
o nemogunosti direktnog plasmana robe u Jugoslaviji i prijedlogom da se vezano za to
osnuje preduzee Borovo Beograd sa sjeditem u Beogradu.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Obaviti kontakt sa carinama Jugoslavije i Ministarstvom trgovine Srbije radi iznalaenja
rjeenja u ovom sluaju.
4.5. Ministar Arbutina upoznao je lanove Vlade sa problemima s kojima se susree DP
Mladost iz Knina vezano za tampanje Slubenog glasnika RSK. navedeno preduzee
trai finansiranje odreene opreme kako bi se udovoljilo zahtjevima za bre tampanje
i distribuciju Slubenog glasnika u koju svrhu im treba 78.000 novih dinara, a oni bi
isfinansirali 15.000 novih dinara.
Potom je donesen

ZAKLJUAK
Uputiti zahtjev JP NIK i jo nekim dravnim preduzeima s molbom da se pomogne
finansiranje opreme za JP Mladost.
Ad-5
Ministar Kneevi264 je obrazloio zahtjev za dodjelu 380 litara D-2 za potrebe uea
omladinske i olimpijske reprezentacije RSK na turniru u Republici Srpskoj (prilog broj 34).
Potom je donesena
ODLUKA
o odobrenju goriva (prilog broj 35)
Ad-6
6.1. Ministar Kosti265 je govorio o problemima sa kojima se susree zdravstvo usljed
nedostatka finansijskih sredstava i zaloio se za uvoenje participacije kao jedinog rjeenja
za prevazilaenje nastalog stanja.
Nakon njegovog izlaganja i kratke diskusije donesen je
ZAKLJUAK
Prima se na znanje informacija i podravaju mjere ministarstva zdravlja, s tim da e
konanu odluku donijeti nova Vlada.
7.1. Donesena je

Ad-7

ODLUKA
o izboru sudija porotnika Okrunog suda Glina (prilog broj 36)
7.2. Doneseno je
Neboja.
Milan.
265
Spiro.
263

264

217

RJEENJE
o izboru sudije Optinskog suda za prekraje Vukovar (Marko Rogulja) (prilog broj 38) I
(Petrovi Milovan prilog broj 37)
Ad-8
Izvjetaj za Vladu (prilog broj 39) o boravku nae delegacije u Grkoj podnijela je Milena
Tanjga. Potom je otvorena rasprava u kojoj je osim posjete Grkoj od strane ministra
Kueta266 i Arbutine potencirana i finansijska pomo DIC-u Veritas.
Po zavretku rasprave donesen je
ZAKLJUAK
Prihvata se izvjetaj iz Grke, a to se tie pomoi DIC-u Veritas neka prijedlog dostavi
Upravni odbor Veritasa.
Ad-9
9.1. Ministar Krika267 je upoznao lanove Vlade sa naredbom predsjednika Martia
o stavljanju van snage Naredbe biveg predsjednika Hadia268 o imenovanju Gojka
Kovaevia za generalnog direktora NIK-a. U toj naredbi izmeu ostalog je i postavljen
nalog Vladi da imenuje novog direktora NIK-a.
Potom je otvorena rasprava u kojoj je uestvovala veina ministara, a po zavretku
rasprave donesena je
ODLUKA
o postavljenu predsjednika Upravnog odbora NIK-a za vrioca dunosti direktora (prilog
broj 40).
9.2. U vezi Odluke o kupovini vozila za potrebe MUP-a donesene na proloj sjednici
Vlade zbog uoenih greaka u tekstu odluke donesena je nova
ODLUKA
o kupovini vozila (prilog broj 41)
9.3. Vezano za raun NIK-a u iznosu od 27.000 novih dinara za 30 tona nafte za kole
donesen je
ZAKLJUAK
o plaanju sa budetske pozicije prosvjete (prilog broj 42)
Potom je na zahtjev ministra Kneevia da se iz 2.000.000 novih dinara dodjeljenih
prosvjeti odobri 1.000 novih dinara za knjigu koju je izdala kola u Pakracu donesen
ZAKLJUAK
U konkretnom sluaju nije potrebna Odluka vlade ve to moe rjeiti Ministarstvo
prosvjete.
Takoer je pod ovom takom donesena i
ODLUKA
o odobrenju nabavke osnovnih sredstava (pr. br. 43) uz napomenu da e se isplata izvriti
kad se ostvare prihodi za ministarstvo prosvjete.
Donesena je

Ad-10

ODLUKA
o odobrenju deviznih sredstava za slubeni put u Moskvu (prilog broj 44)
Radomir.
Milivoj.
268
Goran.
266
267

218

S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica zavrava s radom u 14.30 asova.


U poslijepodnevnim asovima odrana je sjednica Vlade s mandatarom za sastav nove
Vlade g-dinom Borislavom Mikeliem.
Sjednica je poela u 15.30 asova.
Predsjedava predsjednik Vlade gosp. ore Bjegovi.
Za sjednicu je predloen slijedei
1. Dravni projekt Vlade RSK
2. Pripreme za Skuptinu.

D n e v n i r e d:

Ad-1
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Bjegovia o dravnim projektima iz oblasti
energetike i rudarstva govorio je ministar Milivoj Krika. Mi smo u odgovarajuem
nedostatku elektrine energije jer istoni dio RSK nema vlastite izvore pa uvozi iz Srbije.
Glavni zadaci su kvalitetnije napajanje Baranje kojoj treba 110 kilovoltni vod, a ima 35
kilovoltni, nije rjeeno podruje Korduna i radimo dalekovod Pltivice-Slunj za to nam
treba 1,5 miliona dinara za zavretak radova, zatim vod izmeu Slunja i Plakog da bi se
rijeio Plaki, te u Dalmaciji problem Obrovca. Potrebno je takoer sufinansirati i izraditi
dalekovod od Ugljevika do Lonara za povezivanje sa Srbijom.
Za sada preko ljeta moemo dobivati 80 megavata struje dnevno to je naih potreba.
to se tie NIK-a situacija je dosta teka jer do poetka godine nismo imali gotovo nikakve
kontrole nad njim. U NIK-u se dnevno proizvodi 330 tona goriva, a planiramo do kraja
godine s nekim investicionim ulaganjima u proizvodnju poveati dnevnu proizvodnju na
450 tona. Ugalj eksploatiemo u Modrinom selu i Siveriu ali je eksploatacija vrlo mala
zbog velikih tekoa transporta.
Potom je o PTT sistemu govorio Boko Vitas, pomonik ministra. itav PTT saobraaj
bio je naslovljen na glavne centrale koje su izvan Krajine i bio je veliki posao to prebaciti na
istok. Ostao je dravni projekat (prenosni putevi i glavne centrale Knin, Vojni, Korenica,
Petrinja) koje se naslanjaju na tranzitnu centralu u Banja Luci. Za opremu treba 300400.000 DM. U Petrinji treba proirenje, a ostale tri treba nanovo napraviti. Zato treba
1,5 miliona dinara. Treba razmiljati i o kadrovima jer tu smo deficitarni to se tie PTT-a.
Jednom rjeju, to se trokova tie, za najosnovniji dio posla treba nam 2,5 miliona dinara.
Borislav Mikeli od direktora PTT Srbije dobio sam informaciju da e oni uloiti
u nae podruje 10 miliona amerikih dolara, oni dolaze na Plitvice za 10-15 dana radi
uvezivanja u jedinstveni PTT sistem Jugoslavije.
Zatim je dijelu poljoprivrede govorio ministar Brnovi. Osnovna aktivnost je bila u
zaustavljanju pada proizvodnje, a sa druge strane aktivnosti za budunost (Ravni kotari,
Gavrilovi, eerana Beli Manastir, te govedarstvo (proizvodnja mlijeka i mesa)). Zahtjevi
poljoprivrede su 46 miliona dinara, ali e se napraviti veliki posao ako osiguramo pola od
ove sume.
Nikola Milanovi ciljali smo 40 tona ubriva za poljoprivredu, a do sada je nabavljeno
10 tona. Vlada je donijela odluku da se mazut stavi u funkciju nabavke ubriva i uloili smo
10.000 tona mazuta.
Milivoj Krika potpisan je ugovor za uvoz 5.000 tona nafte. Sredstva su deponovana u
banci i po zadnjim informacijama iz NIK-a koliine su na pripremi i utovaru.
ore Bjegovi ako sutra ne dobijemo informaciju pod hitno treba ii u NIS u
Beograd i traiti interventno bar 1.000 tona nafte.
219

Vojin Peuraa na zadnjoj Skuptini je usvojen budet za cijelu godinu koji je raen
po potrebama korisnika. Drava je teka 453 miliona dinara, a planirano je 332 miliona
vlastitih prihoda da bi deficit bio 120 miliona. Po sadanjim pokazateljima mjeseno imamo
vlastitih prihoda 1,5 miliona to je daleko ispod planiranog.
ore Bjegovi u dravne projekte iz budeta ne moemo raunati ni na jedan dinar.
Ministar Arbutina je potom govorio o ostala 3 dravna projekta. Na poetku izlaganja
ministar je sugerisao da se uradi slijedee: izmjena Ustava RSK, donoenje Zakona o
teritorijalnog organizaciji, vraanje finansijskih tokova u tokove platnog prometa jer bez
toga nema budeta i kontrolu protoka roba (carine i kontrola unutar RSK). To su etiri
kljune aktivnosti koje mora izdefinisati nova Vlada. Peto se odnosi na Dekret o radu jer mi
imamo kadrove ali ne ele raditi. to se tie industrijske proizvodnje Ministarstvo industrije
je nadleno za sve grane industrije osim graevinske i prehrambene industrije, to je jedan
od problema u finansiranju ovog ministarstva. Tek u 9/93. uspjeli smo jedan dio sredstava
(2,5 mil. DM) plasirati u industrijsku proizvodnju preko odluke Vlade, a planirano je bilo u
zadnjem kvartalu 1993. ulagati 10 mil. DM mjeseno. U narednih 3-6 mjeseci moemo biti
zadovoljni ako se postojei nivo proizvodnje ne smanji. to se dravnog projekta (trgovine
stone grane Gavrilovi, Pamuna prediona Glina i Ravni kotari, njih bi finansirala
Beobanka i Mjeovita Krajinska banka Mirkovci.
Nakon ministra Arbutine o problemima zdravstva i kolstva kratko su izlagali ministri
Kosti i Kneevi.
ore Bjegovi, predsjednik Vlade je potom zakljuio raspravu na ovu taku dnevnog
reda konstatacijom da osim ovih dravnih projekata ova Vlada nema operativnih mogunosti
vie nita da radi.
Borislav Mikeli je potom konstatirao da sve to je u kontinuitetu dobro treba dograivati.
Jedan dio ljudi e raditi i u novoj Vladi, a i nemogue je izvriti primopredaju za jedan dan.
Zbog toga e stara i nova Vlada jedno vrijeme morati raditi zajedno.
Ad-2
Nakon to je sekretar trbac proitao dnevni red Skuptine zakazane za 08. i 09. 04.
1994. na molbu mandatara Borislava Mikelia Vlada je preuzela obavezu da utvrdi prijedlog
Zakona o izmjenama i dopunama zakona o ministarstvima koji e uz ve utvren prijedlog
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi biti na dnevnom redu Skuptine kao i
izbor nove Vlade.
Na kraju sjednice predsjednik Bjegovi upoznao je lanove Vlade da e se sutra odrati
sastanak sa Fikretom Abdiem, te je shodno tome donesen
ZAKLJUAK
Za razgovore i sklapanje poslova sa AP Zapadna Bosna ovlauje se preduzee Knineh.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica zavrava s radom u 19.00 asova.269
Predsjednik Vlade
ore Bjegovi
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 11.
269

Prireivai su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastorunim potpisima.

220

77

1994., oujak 30.


Glina
Brzojav SUP-a Glina MUP-u Knin o kontroli gotovinskog plaanja novim dinarom kao
valutom
RSKMUP
SUPGLINA
BROJ: 004-08/3-26/134-94.
GLINA, 30. 03. 1994. GODINE.
MUPKNIN
VEZA VAA DEPEA BROJ: 08/3-1-1283-1/94. OD 22-03-1994. GODINE
OBAVJETAVAMO VAS SLEDEE:
DANA, 28. 03. 1994. GODINE SA POETKOM U 08.00 ASOVA NA
PODRUJU SUP-A GLINA PODUZETA JE AKCIJA KONTROLE GOTOVINSKOG
PLAANJA NOVIM DINAROM U PRIVATNIM I DRUTVENIM (DRAVNIM)
PODUZEIMA.
KONTROLOM JE BILO OBUHVAENO UKUPNO 169 OBJEKATA,
DRUTVENIH JE 68 A 101 SU PRIVATNA PODUZEA, SAMOSTALNE
TRGOVAKE RADNJE, UGOSTITELJSKI I DRUGI REGISTRIRANI OBJEKTI,
U SVIM OBJEKTIMA JE UTVRENO DA JE U UPOTREBI NOVI DINAR I TO
U MANJIM KOLIINAMA, A PRETENO SE KORISTI DEVIZNO SREDSTVO
PLAANJA (DM), KONTROLOM DEVIZNE BLAGAJNE U DRUTVENIM
(DRAVNIM) PREDUZEIMA ZAPISNIKI JE KONSTATIRANA KOLIINA
DEVIZA U ISTOJ, ODGOVORNO LICE UPOZORENO DA DO 01.04.1994.
DEVIZNA SREDSTVA PREDAJU NA DEVIZNI RAUN TE SE IZVRI ZAMJENA
ZA NOVI DINAR. ISTO TAKO ZAPAENO JE DA U POJEDINIM BANKAMA
NIJE BILO NOVIH DINARA U DOVOLJNIM KOLIINAMA TE DA POJEDINE
SLUBE SU NEADEKVATNO ORGANIZOVANE.
U TOKU PRIPREME AKCIJE KONTROLE GOTOVINSKOG PLAANJA DOLI
SMO DO SAZNANJA DA SU FINANCIJSKA POLICIJA I TRNA INSPEKCIJA
IMALI SASTANAK U VEZI PROMJENA PROPISA I UVOENJA NOVOG DINARA
KAO OSNOVNOG SREDSTVA PLAANJA TE DA IM JE NA TOM SASTANKU
SUGERISANO DA SE DOSLEDNOM PRIMJENOM PROPISA ZAPONU 01.04.94.
GOD. S TIM U VEZI DANA 29. 03. 1994. GODINE JE ODRAN SASTANAK SA
PREDSTAVNICIMA PRAVNIH I FIZIKIH LICA REGISTRIRANIH U GLINI
SA CILJEM UPOZNAVANJA SA PROMJENAMA PROPISA, KOJEM SASTANKU
SU PORED PREDSTAVNIKA FINANCIJSKE POLICIJE, TRINE INSPEKCIJE
PRISUSTVOVALI I PREDSTAVNICI I SUP-A GLINA, SDK TE DEVIZNOG
INSPEKTORA.
PREDNJE VAM DOSTAVLJMO NA ZNANJE.
221

SEKRETAR
NIKOLA BJELAC M.P.270
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

78

1994., oujak
Petrinja
Procjena sigurnosnog stanja od strane Ministarstva obrane RSK na podruju uprave
Banija
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ODBRANE
Uprava Banija Petrinja
BROJ: SP-05-27/1
Petrinja, mart 1994.
PROCENA BEZBEDNOSTI STANJA NA PODRUJU
MO UPRAVE BANIJA
Podruje Banije ine optine Gina, Petrinja, Dvor, Kostajnica i Sisak-Caprag. Na ovom
podruju ivi oko 70.924 stanovnika. U vojnoj evidenciji na podruju Banije evidentirano
je oko 15.076 v/o to ini 21,25% od ukupnog broja stanovnika.
Na podruju Banije formacijski je organiziran i djeluje 39. korpus SVK sa svojim niim
jedinicama.
Uprava Banija preko svojih Odelenja odbrane u Glini, Petrinji, Dvoru, Kostajnici i SisakCapragu popunjava jedinice 39. korpusa SVK i to: 24., 26., 31., 33. pbr. Samostalni odred
Gradusa i 87. pob erkezovac. Prema raspoloivim podacima u jedinicama 39. korpusa
SVK angairano je 11.050 v/o. Na ovom prostoru u zoni odgovornosti 39. korpusa SVK
vodio se graanski nacionalni rat za osloboenje srpskih prostora od ustake vlasti
Republike Hrvatske. Na osnovu ovoga moe se zakljuiti da je u redovima 39. korpusa SVK
najvie v/o srpske nacionalnosti.
Na osnovu podataka kojima raspolaemo vidljivo je da imamo v/o nesrpske nacionalnosti
koji su angairani u SVK, na radnoj obavezi ili civilnoj zatiti.
Tabelarni prikaz angairanih v/o nesrpske nacionalnosti po optinama Prilog br.1.
Iz tabele vidljivo je da su 496 v/o nesrpske nacionalnosti angairano u jedinicama SVK, na
radnoj obavezi i CZ.
U jedinicama 39. korpusa SVK nalazi se 383 v/o nesrpske nacionalnosti, 72 v/o nesrpske
nacionalnosti angairano je u privrednim organizacijama po osnovu radne obaveze, a 41 v/o
nesrpske nacionalnosti angairano je u CZ i odbrani.
270

Prijemni peat: primljeno 30. 3. 1994. u 15,40.

222

U jedinicama SVK 39. korpusa angairano je 137 Hrvata i 19 Muslimana a upravo jedinice
39. korpusa u svojoj odgovornosti vodile su borbe protiv jedinica hrvatske i muslimanske
vojske.
U jedinicama 39. korpusa SVK angairano je 10 Hrvata oficira i 7 podoficira hrvatske
nacionalnosti.
Najvei broj v/o hrvatske i muslimanske nacionalnosti angairan je u 24. pbr SVK 51, 26.
pbr SVK 39, 31. pbr SVK 34, 33. pbr SVK 24 i Samostalni odred Gradusa 8.
V/o koji su se izjasnili kao Jugoslaveni najvie ih je angairano u Petrinji 165, zatim Glini
49 i Gradusi 5.
Po osnovu radne obaveze i CZ angairano je 86 Hrvata i 2 muslimana koji su v/o na
podruju Banije.
Najvii v/o hrvatske nacionalnosti angairanih po osnovu radne obaveze je u Kostajnici
19, Glini 16, Petrinji 11, a po osnovu CZ i odbrane angairano je 39 v/o hrvatske
nacionalnosti.
Sa podruja Banije prema raspoloivim podacima i informacijama iz Odelenja odbrane 441
v/o nalazi se u drugim srpskim zemljama to znai van teritorije RSK. Isto tako 464 v/o
nalazi se u inozemstvu to znai van granica bive Jugoslavije.
Ovi podaci su trenutni i promjenjivi a podatke za optinu Petrinja o v/o koji su u inozemstvu
ili van RSK tee je utvrditi iz razloga to je sva evidencija i kartoteka iz biveg OSNO
Petrinja odneena od strane ustake vlasti Republike Hrvatske.
Takoer raspolaemo sa podatkom da na naem podruju Banije ima registriranih 424
privatnih preduzea, trgovakih, ugostiteljskih i ostalih radnji iji su vlasnici u veini v/o.
Proglaenjem ratnog stanja u RSK od 22. 01. 1993. godine i opte mobilizacije pristupilo se
mobilizaciji v/o i MTS za potrebe RJ na itavom podruju MO Uprava Banija.
Odaziv v/o nakon uruivanja mob. poziva u svoje RJ bio je zadovoljavajui, tako da se
procenat odaziva kretao od 81,6% do 117% po niim RJ.
Na osnovu informacija o neodazivu v/o iz jedinica i Odelenja odbrane a na osnovu
proglaenja ratnog stanja i javnog poziva na optu mobilizaciju, a u skladu sa nareenjem
MO Knin preko k-de Korpusa i niih jedinica pristupilo se nasilnom privoenju tamo gdje
je to bilo potrebno.
U periodu iza 22. 01. 1993. godine na naem podruju Banije nastale su da djeluju dvije
grupe v/o (paravojne formacije). Specijalna jedinica ilt u Glini i grupa Stiv u Petrinji,
dok u ostalim optinama u naoj zoni odgovornosti nismo imali tako slinih primjera.
Najvie problema bilo je sa grupom ilt koja se nije htjela staviti pod komandu 24. pbr.
U poetku opte mobilizacije od k-danta 24. pbr Glina usmeno je reeno da se Specijalnoj
jedinici ilt ne uruuju pozivi za mobilizaciju. Nakon nekoliko dana tanije 06. 02.
1993. godine stigao je usmeni zahtjev za mobilizaciju grupe ilt. Nakon zaprimanja
pismenog zahtjeva od 07. 02. 1993. za mobilizaciju od mob. organa 24. pbr sa imenima i
prezimenima. Odelenje je uzimalo podatke iz svoje evidencije i u dogovoru sa k-dantom 07.
02. 1993. godine otpoelo se pozivanjem v/o grupe ilt.
Na spisku se nalazilo 45 v/o nakon sravnjenja evidencije i pisanja poziva ustanovljeno je
da su 2 regrutni obaveznici (Korica Steve Goran, rodj. 1974. i Vujaklija Branka Boro, ro.
1974), da se 6 v/o ne vode u evidenciji Odelenja odbrane Glina (Beronja uro, Tintor
Pero, Tepi Simo, Vukovi Milan, Martinovi Stojan i Vajagi Marko), tako da je upueno
37 poziva a raspored prema VES-u vrio je mob. organ 24. pbr, a Odelenje odbrane je
obaveteno o rasporedu po niim RJ u sastavu 24. pbr Prilog br. 2.
223

S obzirom da su voena borbena dejstva na Severno-dalmatinskom ratitu nesmanjenom


estinom toku II i III mj. 1993. godine odlazak jedinica sa Banije u Benkovac na ispomo, a
istovremeno pojaano obezbeenje granice koju brani 39. korpus SVK uslijedio je telegram
39. korpusa SVK 24. pbr. da se u potpunosti mobilie Grupa ilt i rasporedi po VES-ima.
MO Uprava Banija je uputila nareenje Odelenju odbrane Glina od 18. 03. 1993. godine
broj SP-351-21/2-93. o ponovnom upuivanju poziva v/o grupe ilt zbog usloavanja
situacije u zoni odgovornosti 24. pbr., a isto tako na osnovu primjedbi i pritubi boraca
kao i graana da na naem podruju ima nemobilisanih v/o (privatnika, imunijih graana,
mlaih ljudi i ostalih). Odelenje odbrane Glina na osnovu nareenja Uprave Banija
uputila je 28 poziva 19/20. 03. 1993. godine od kojih je urueno 25, a 3 v/o su se nalazila
u RJ.
Na podruju Optine Petrinja Grupa Stiv isto tako u samom poetku mobilizacije djeluje
samostalno da bi kasnije bila podjeljena u 4 podgrupe i po jedna pridodata svakom bataljonu
31. pbr kao izviaka grupa (k-diri grupa Buni Stevo Stiv, Sanader,271 Krajinovi272).
Iz ove grupe pojedinci su se borili nedozvoljenim radnjama pa su doli pod udar zakona i
protiv njih su pokrenute odreene istrane radnje da bi se mogle odrediti sankcije.
U periodu ljetnih mjeseci dio v/o na naem podruju demobilisan je po dogovoru sa k-dama
brigade i upuen na radnu obavezu do otpoinjanja borbenih dejstava, a dio je napustio
jedinice po raznim osnovama (privatni zahtjevi, samovoljno naputenje i ostalo).
Povodom ponovne agresije Republike Hrvatske na dijelu Like 09. 09. 1993. godine
ponovno se vri mobilizacija v/o svih koji su napustili svoje RJ po bilo kom osnovu osim
onih koji su imali utvren RR po osnovu radne obaveze.
Naroitu panju mobilisanja v/o trebalo je posvetiti mobilizaciji vlasnika privatnih
preduzea, radnji, pripadnika paravojnih formacija kao i imunijih i uglednijih ljudi koji bi
svojim ponaanjem i djelovanjem mogli negativno utjecati na moral i raspoloenje boraca
na prvim borbenim linijama. Obzirom da je bilo usmenih primjedbi od strane pojedinih
k-di, boraca i ostalih graana da ima mladih ljudi koji se eu, obavljaju svoje privatne
radnje pa i bave se nedozvoljenim poslovima, izvren je uvid po svim Odelenjima odbrane i
k-dama brigada 15. i 16. 09. 1993. godine po svim tim pitanjima i ustanovljeno je slijedee:
da su uglavnom RJ same vrile pozivanje v/o (demobilizaciju) i to Kostajnica, Dvor i
Sisak-Caprag,
da je Odelenje odbrane u Petrinji, a na zahtjev VP 9142 vrila pozivanje 240 v/o,
da je Odelenje odbrane u Glini za potrebe VP 9138 vrilo pozivanje 118 v/o koji su bili
privremeno na radnoj obavezi,
u Odelenju odbrane Glina nakon uruivanja mob. poziva odaziv je bio dobar i nije bilo
potrebno privoenje v/o.
U Odelenju odbrane Petrinja zbog neodaziva v/o na uruene mob. pozive napisan je nalog
za privoenje 17 v/o. Prilog br. 3.
U Odelenjima nema podataka o neodazivu v/o koje su pozivale same RJ koji su bili odsutni
po bilo kom osnovu, jer RJ nisu dostavile povratne informacije.
Na osnovu ovih podataka i informacija moe se zakljuiti da bi se mobilizacija v/o mogla
izvriti uspjeno odnosno u koliko bi bili ispunjeni ostali uslovi za mobilizaciju (vozila, gorivo,
kurirski sistem razraen, organizirani prihvat v/o u RJ) da bi odaziv bio zadovoljavajui u
271
272

Dragan.
eljko.

224

prvom momentu od 12 asova za uspjenu organizaciju odbrane od eventualne agresije


vojske RH.
Na osnovu podataka i izvjetaja iz Odelenja odbrane oko demobilizacije od 09. 09. 1993.
godine opet se pojavljuju problemi prisutnosti v/o u 24. pbr Glina pojedinaca grupe ilt
i ostalih privatnih preduzetnika, vlasnika privatnih radnji. Iz razgovora sa predstavnicima
k-de 24. pbr (major upovi, major Dodo, kap. Manojlovi) 15. i 16. 09. 1993. godine dio
pomenutih v/o su na spisku RJ ali se ne nalaze u njoj, a nije ni napisan nalog za privoenje,
a ranije ni jednom naredbom k-de nisu demobilisani.
Na podruju Gline ima dosta privatnih trgovakih, ugostiteljskih i ostalih radnji, blizina
granice sa Cazinskom krajinom na kojoj se dosta vrilo nedozvoljenih radnji (entilj
trgovina, verc) pa se moe procjenjivati da su se pojedinci uputali u te nedozvoljene radnje
to je u suprotnosti sa zakonskim propisima tako da su doli pod udar zakona. Sve ove
pojave negativno se mogu odraziti na odbranu u zoni odgovornosti 24. pbr SVK, tako i
zoni odbrane 39. korpusa SVK.
Na podruju Optine Glina u svojoj kancelariji ubijen je i k-dant brigade p.puk Luka
Duan.
Iz grupe ilt 3 v/o su lieni slobode zbog sumnje da su se ogrijeili o zakonske propise i to:
1. Marti Vlade Sinia, ro. 1962.
2. Vignjevi Duana Neboja, ro. 1969.
3. Ponedeljak Ivana Zoran, ro. 1965.
U posljednje vrijeme poslije 09. 09. 1993. godine pojavila se Grupa Trgovaki odred u
Petrinji sa 39 v/o od kojih se neki vode u evidenciji Odelenja odbrane Glina i Kostajnica, a
smeteni su na podruju PIGIK-a.273 Najvei dio njih su privatnici, trgovci, ugostitelji ili
se bave nedozvoljenim radnjama. Nalaze se na rasporedu uglavnom u 31. pbr., 3 pb i to 24
v/o, a 6 v/o se ne vode u evidenciji Odelenja odbrane Petrinja. Prilog br. 4.
Najvei broj njih vlasnici su skupih automobila, kombija, kamiona i ostale vredne imovine
steene u ratu. Pojedinci od njih su esto putovali sa svojim vozilima na relaciji PetrinjaGlina-Topusko pa se moe zakljuiti da su i uesnici trgovine sa Cazinskom krajinom
(entilj).
Ovakovo ponaanje ove ili slinih grupa moe imati negativan uticaj na borce i njihov moral
kao i na potene graane Petrinje, to moe imati i negativnosti u zoni odgovornosti 31. pbr.
Zajednika njihova esta druenja su u lokalima AS vlasnitvo ____________ , zatim
Bifeu u Starom hotelu vlasnitvo Fiur Nikole koji je bio ujedno k-dant 3. pb.
Nakon izvrenih ovih nekoliko zapaanja postavlja se pitanje da li postoji sprega izmeu
pojedinih k-dira, k-danata jedinica sa pripadnicima paravojnih formacija, privatnicima,
ugostiteljima i imunijim graanima pa se oslobaaju iz jedinica i obavljaju svoje privatne
radnje u civilu, a kritike se upuuju Ministarstvu odbrane da nisu mobilisani svi v/o.
U svakom sluaju moe da ima i onih koji nisu mobilisani, ali je to mali broj, a vei je broj
onih koji se eu jer su puteni iz jedinice od pretpostavljenog stareine.
Ministarstvo odbrane Uprava Banija je izvrila svoju obavezu u 1993. godini po pitanju
uputa regruta na odsluenje vojnog roka kako slijedi:
15. 01. 1993. u NC Knin upueno je 92 regruta
15. 10. 1993. u NC Bruka upueno je 15 regruta
08. 11. 1993. u NC Zrenjanin i Vrac upueno je 51 regrut
273

Dio grada Petrinje.

225

01. 12. 1993. u NC uprija upueno je 98 regruta


09. 01. 1994. u NC VJ upueno je 165 regruta.
Ukupno u 1993. godini upueno je na sluenje 421 regrut, a za 18 regruta prema
raspoloivim podacima priznato je sluenje vojnog roka u RJ SVK odnosno 39. korpusu.
Zbog agresije Republike Hrvatske 22. 01. 1993. regruti iz Nastavnog centra Knin vraeni
su na Baniju u 39. korpus.
Slobodnih za uput nema do nove regrutacije u 1994. godini. Za regrutaciju u 1994. godini
ukupno je uvedeno 504 regruta.
Vidimo da je najvie regruta upueno krajem 1993. godine i to na obuku u NC Vojske
Jugoslavije jer postoje bolji uvjeti za struniju i kvalitetniju obuku. U toku 1993. godine u
Odelenja odbrane dolazili su pojedinci i informisali se za odlazak u vojsku kako regruti tako
i pojedini roditelji. S obzirom da je uput realiziran krajem 1993. godine u VJ pojavljuju se
pojedine informacije i kritike (zato se slui u VJ pitanje obiljeja u SRJ, polaganje sveane
obaveze, kao i druga pitanja koja se pojavljuju u RSK).
Kako je u RSK bila aktivnost oko izbora u 12. mjesecu 1993. i prvom mjesecu 1994. godine
problemi su u pojedinim NC bili i izraajniji (Zrenjanin, uprija).
Tako su pojedini regruti u Garnizonu uprije bili nedisciplinirani, neposluni, razbijali
i stvarali nered. Organizatori su bili povezani sa pojedinim predstavnicima SDS Krajine,
pa su se i postavljala tako razna politika pitanja, (zato se slui u SRJ, polaganje sveane
obaveze, dravna obiljeja druge drave, da li e se glasati na izborima u RSK i drugo), to
znai da nisu bila pitanja oko obuke, ivota i rada u NC VJ ve druga razna pitanja koja se
mogu dovoditi u vezi sa stranakim predizbornim i izbornim aktivnostima u RSK.
Prilog br. 5 Informacija o prekidu obuke vojnika SVK u VP 2875 Zrenjanin
Zbog svih negativnosti i problema koji se javljaju na naem podruju potrebno je ostvariti
to veu saradnju, koordinaciju i povezanost kao i uvaavanje izmeu organa civilne vlasti
SVK, SJB i Ministarstva odbrane da bi sistem odbrane i vlasti funkcionisao to bolje uz to
manje negativnih pojava i posljedica.
Na nae podruju ima dosta graana koji imaju lanove familije, rodbine, prijatelja i ostale
u RH i na razne naine ostvaruju kontakte sa njima u RH to se ne smije nikako zanemariti.
Moe se pretpostaviti da li moda netko radi i u korist RH, a kod nas zauzima odreeno
rukovodno ili komandno mjesto. Prema informacijama od pojedinih graana koji dolaze
iz Republike Hrvatske najvei dio Srba izbjeglih iz Petrinje nalaze se odmah iza Kupe
angairani u jedinicama hrvatske vojske na ovom naem podruju.
ZAKLJUNI DIO
Na podruju Banije veina v/o u redovima SVK su pripadnici srpske nacionalnosti.
Od samog izbijanja ratnih sukoba na naem podruju moe se zakljuiti da smo sada
u obrambenom smislu jai i organiziraniji, meutim neophodno je da civilna vlast
profunkcionie u potpunosti jer ne funkcionisanje sistema vlasti kao i neaktivnost u
pokretanju privrede u znatnoj mjeri utjee na stanje u vojsci i odbrani RSK.
U sadanjoj organizaciji SVK ne smije se dozvoliti neke nove paravojne formacije, grupe,
to moe imati negativnih posljedica na odbranu nae zone odgovornosti.
Potrebno je ostvariti daleko veu saradnju i koordinaciju svih uesnika u RSK organa
civilne vlasti, organa MUP-a, SVK, MO kao i svih ostalih na organizaciji i uspostavljanju
pravne drave i stvaranju RSK.
Posvetiti veliku panju mjerama bezbednosti i razotkrivati one koji ele zajednitvo sa RH
kao i sve izdajnike koji iz bilo kojih razloga rade u interesu Republike Hrvatske.
226

Raditi na spreavanju verca, kriminala i otkrivanju prekrioca zakona i na taj nain


uspostavljanju povjerenja naroda u vlast i SVK.
Posvetiti daleko veu aktivnost oko pokretanja pojedinih poduzea i privrede u cjelini jer se
svaki dan poveavaju socijalni problemi i nezadovoljstvo.
Prilog br. 1
PRIKAZ ANGAOVANIH v/o NESRPSKE NACIONALNOSTI PO OPTINAMA
OPTINA
NACIONALN.
1
Hrvati
Muslimani
Jugoslaveni
Albanci
Bugari
Makedonci
Rusi
Sveukupno:

GLINA
SVK RO
2
3
45 16
6
49
2
-

PETRINJA
CZ SVK RO
4
5
6
11 30 11
4
1
1 163 20
1
1
2

KOSTAJNICA

CZ SVK RO
7
8
9
36 19
3
1
1

SISAKCAPRAG

DVOR

CZ SVK RO
10 11 12
10 20
1
4
1
-

CZ SVK RO
13 14 15
18
6
2
5
-

UKUPNO
2-13

CZ SVK RO
16 17 18
- 137 47
19
2
- 218 22
1
1
3
1
383 72

CZ
19
39
1
1

41

SVEUKUPNO
17-19
20
223
21
241
2
1
3
1
496

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 1002-1.

79

1994., travanj 1.
Vojni
Obavijest SUP-a Vojni Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o provedbi kontrole
koritenja deviznih valuta u platnom prometu na podruju odgovornosti SUP-a
RSK MUP -ifriranoSUP VOJNI M.P.274
Broj: 08-03-1-sp-42/94
Vojni, 1. 4. 1994. godine
Ministarstvo unutranjih poslova
/uprava javne bezbednosti/
Veza: va broj 08/3-1-1283-1/94 od 22. 03. 1994. godine.
U vezi vae depee broj i datum gornji obavjetavamo vas da je na podruju koje pokriva
sup-a vojni od 28. 03. 1994. do 1. 4. 1994. godine u suradnji s trnom inspekcijom i
financijskom policijom provedena akcija s ciljem kontrole plaanja i naplate u devizama, te
dranja nezakonito steenih deviza i blagajni.
274

Prijemni peat: RSK, MUP, Knin, primljeno 4. 4. 1994., br. 08/3-1-1283-3/94.

227

U akciju su obuhvaene sve privatne i drutvene trgovake radnje, javna i drutvena


poduzea i druga mjesta gdje se vre gotovinska plaanja pri emu kod privatnih lica
nisu zateene devize, dok je u drutvenim poduzeima zateeno deviznih sredstava. Zbog
razliitog tumaenja vremenskog roka za poetak uvoenja dinara u platni promet i
nedostatka novog dinara u bankama nismo ili na oduzimanje deviznih sredstava ve je
zateeno stanje zapisniki konstatirano, te naloeno da se devizna sredstva predaju u banke,
to je i uinjeno.
Akcija je i dalje na snazi i u dogovoru s nadlenim slubama poduzimae se potrebne
mjere i radnje.
zamjenik sekretara: M.P.275
Veljko Vujaklija
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

80

1994., travanj 2.
Pakrac
Obavijest episkopa slavonskog Lukijana SUP-u Okuani o posjetu patrijarha srpskog Pavla
Zapadnoj Slavoniji
SRPSKI PRAVOSLAVNI
EPISKOP SLAVONSKI
E. br. 103/94
2. 4. 1994. god.
PAKRAC
KOMANDI MILICIJE ZAPADNE SLAVONIJE
OKUANI
Predmet: Dolazak Patrijarha srpskog gospodina Pavla u Zap. Slavoniju.
Izvetavamo vas da e Patrijarh srpski gospodin Pavle sa pratnjom 6. i 7. aprila boraviti
u Zapadnoj Slavoniji.
S tim u vezi elimo sa odgovornim nosiocima vlasti uiniti dogovor kako bi ova poseta
bila to bolje organizovana, dostojno ove visoke posete i naeg pravoslavnog srpskog naroda.
Izvetavajui vas o prednjem, oekujemo da nas posetite u parohijskom domu u Okuanima
radi detaljnijih dogovora.
S potovanjem,
Prilog: EPISKOP SLAVONSKI
Program posete Patrijarha.276 Lukijan [v.r.]
275
276

Prijemni peat: primljeno 1. 4. 1994. u 12,45.


Prilog je izostavljen.

228

M.P.277

Izvornik, strojopis, irilica,


HR-HMDCDR, 10., kut. 71.

81

1994., travanj 5.
Obrovac
Izvjee SJB Obrovac Komandi 4. lake brigade SVK o krivinim djelima koja su poinili
pripadnici brigade
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE

KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/1-303/94.
Obrovac, 05. 04. 1994. godine
KOMANDI 4. LAKE BRIGADE
OBROVAC
Na va pismeni zahtjev dostavljamo vam podatke vojnih obaveznika koji su u 1993.
godini i u prvom tromjeseju 1994. godine prijavljeni za krivina djela:
Milanko Vojin r. 1961. godine za krivino djelo pokuaj ubistva.
Milanko Milorad r. 1971. godine za krivino djelo razbojnike krae.
Milanko Bore r. 1975. godine za krivino djelo razbojnike krae.
Komazec Milorad r. 1962. godine za krivino djelo teke krae.
Buljevi Nikola r. 1965. godine za krivino djelo razbojnitva
Pro Duan r. 1963. godine za krivino djelo krae.
kori Duan r. 1959. godine i Milanko Boko r. 1967. god. za vie krivinih djela
ubistva graana hrvatske nacionalnosti te za krivina djela teke krae i krae.
Oluji Marko r. 1973. godine za vie krivinih djela teke krae i krae.
Oluji Branko r. 1973. godine za krivino djelo teke krae i krae.
Guvica Dragan r. 1973. godine za krivino djelo teke krae i krae
Dubroja Branko r. 1971. godine za vie krivinih djela teke krae, napad na ovlatenu
slubenu osobu i nasilniko ponaanje.
Lonar Marinko r. 1964. godine za vie krivinih djela krae i teke krae
Jaji Predrag r. 1969. godine za vie krivinih djela krae i teke krae.
Oluji Nikola r. 1962. godine za krivina djela nasilnikog i napad na ovlatene
slubene osobe.
Komazec Branko r. 1965. godine za krivina djela nasilnikog ponaanja i napad na
ovlatene slubene osobe.
277

Okrugli peat: Srpski pravoslavni episkop slavonski, Pakrac.

229

Veselinovi Marko r. 1971. godine za krivina djela teke krae i krae.


Berber Veselko r. 1974. godine za krivina djela teke krae i krae
oso Stanko r. 1964. godine za krivina djela teke krae, krae i napad na ovlatene
slubene osobe.
Radmilovi Mirko r. 1967. godine za krivina djela teke krae i krae.
Zeli Vladimir r. 1959. godine i Zeli Veljko r. 1955. god. za krivino djelo i pokuaj
ubistva i napad na ovlatenu slubenu osobu.
kori Milenko r. 1951. godine za krivino djelo teke krae.
Mlinar Vasilj r. 1941. godine za krivina djela ubistva i pokuaj ubistva.
Alavanja Mladen r. 1974. godine za krivina djela krae i teke krae.
Napomena: u ovaj izvjetaj nisu evidentirane osobe koje su prijavljene za poinjena krivina
djela gdje je materijalna teta neznatna, kao ni za krivina djela iz oblasti
saobraaja.
za
N A E L N I K-a
Jeli ore,
[],278 [v.r.]
Preslika izvornika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 153.

1994., travanj 6.
Knin
Zapisnik s 80. sjednice Vlade RSK

82

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


VLADA
ZAPISNIK
sa 80. sjednice Vlade RSK odrane 06. aprila 1994. godine u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Milan Kneevi, Milivoj Krika, Miomir Crnogorac, Dragica Baki, Mitar
Brnovi,
Sjednica je poela s radom u 9.30 asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g-din ore Bjegovi.
Za sjednicu je predloen slijedei
D n e v n i r e d:
1. Ministarstvo finansija;
278

Potpis neitak.

230

1.1. Zauzimanje stava o Odluci Skuptine RSK broj: 02-31/94. od 19. 03. 1994. godine
(nafta),
1.2. Informacija o isplati plata i utvrivanju vrijednosti boda po odluci VSO,
1.3. Preispitivanje Odluke o stavljanju na raspolaganje sredstava od novanih kazni,
sudskih taksa, jamstva kao i predmeti izvrenja krivinih djela broj: 05-3-514/93. od 22.
06. 1993. godine.
1.4. Preispitivanje zakonitosti Odluke Vlade RSK od 10. 11. 1993.,
1.5. Prijedlog Zakona o obaveznom osiguranju imovine u dravnom vlasnitvu,
1.6. Prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o obnovi i podsticanju obnove grada
Vukovara,
1.7. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli, utvrivanju i naplati
javnih prihoda,
1.8. Donoenje Uredbe o odreenim proizvodima na koje se ne plaa porez na opti
promet proizvoda i akciza,
1.9. Donoenje Odluke o utvrivanju osnovice za isplatu materijalnih trokova za april
1994. godine,
1.10. Donoenje Odluke o visini akontacije za line dohotke za april 1994. godine,
1.11. Donoenje Odluke o visini mase za isplatu akontacije borako-invalidske i socijalne
zatite za april 1994.,
2. Sporazum potpisan u Zagrebu,
3. Pripreme za Skuptinu,
4. Problematika vezana za rad carina,
5. Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja;
5.1. Donoenje Uredbe o isplati jednokratne novane pomoi korisnicima prava iz
socijalne zatite sa podruja optine Vukovar,
6. Ministarstvo inostranih poslova;
6.1. Program 13-dnevnog boravka Ruskih umjetnika u RSK,
7. Republiki hidrometeoroloki zavod;
7.1. Pravilnik o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,
7.2. Utvrivanje prijedloga Zakona o hidrometeorolokim poslovima od interesa za RSK,
8. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
8.1. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora
DP Tof Drni.
Dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
Odluku Skuptine RSK broj: 02-31/94. o utvrivanju cijene nafte (prilog broj 1)
obrazloio je ministar Peuraa.279 On je izmeu ostalog istakao da je odluka u suprotnosti
sa Zakonom o porezu na promet donesenim na istoj sjednici Skuptine prije ove odluke.
Stoga je ministar Peuraa zatraio miljenje ministra pravosua, Radomira Kueta nakon
ijeg izlaganja je usvojen
ZAKLJUAK
Skuptinskom odboru za zakonodavstvo uputiti zahtjev za preispitivanje zakonitosti
sporne odluke (prilog broj 2).
Vojin.

279

231

1.2. Nakon due rasprave u kojoj su uestvovali gotovo svi prisutni na sjednici Vlade
donesena je
ODLUKA
o utvrivanju mase sredstava za isplatu profesionalnih vojnika i oficira u SVK (prilog broj 3)
U sklopu ove take podjeljeni su materijali o strukturi ostvarenih trokova za period
1-3/1994. (prilog broj 4), i zakljueno da se popodne odri rasprava u nastavku sjednice
Vlade.
Takoer je na zahtjev ministra zdravlja Spire Kostia da Vlada odobri traenje kredita od
400.000 dinara za potrebe zdravstva donesen slijedei
ZAKLJUAK
Vlada ne moe ii u obaveze koje ne moe izmiriti. To je problem fonda zdravstva koji
treba od banke zatraiti uslove kreditiranja, a po dobijanju uslova Vlada e se izjasniti po
pitanju garancija za vraanje kredita.
1.3. Nakon to je pomonik ministra finansija Mirko Martinovi zatraio preispitivanje
Odluke o stavljanju na raspolaganje sredstava od novanih kazni, sudskih taksi, jamstva, kao
i predmeta izvrenja krivinog djela koja je pod brojem 05-3-514/93. usvojena na sjednici
Vlade 22. 06. 1993. godine (prilog broj 5) za rije se javio ministar pravosua Radomir
Kuet.
Ministar Kuet je obrazloio donoenje takve odluke tekom situacijom u pravosuu i
istaknuo da je slino uraeno i u Republici Srbiji. Na njegov prijedlog usvojen je potom
slijedei
ZAKLJUAK
Za iduu sjednicu Vlade zaduuje se ministarstvo pravosua da dostavi nacrt Zakona o
sudskim taksama po kojem e se 25% naplaenih sredstava usmjeravati sudu koji je naplatio
taksu, a 25% ministarstvu pravosua.
Takoer je na zahtjev pomonika ministra finansija Mirka Marjanovia usvojen slijedei
ZAKLJUAK
Sva ministarstva, dravni organi i organizacije duni su prije usvajanja prijedloga
zakonskih i podzakonskih akata koji se odnose na finansijski sistem RSK iste dostaviti na
saglasnost ministarstvu finansija.
1.4. Branko kori, direktor Republike uprave javnih prihoda je zatraio preispitavanje
zakonitosti odluke Vlade od 10. 11. 1993. god. po kojoj je Republika uprava javnih
prihoda eliminisana iz akcije prikupljanja novanih sredstava za obnovu i razvoj RSK od
strane naih graana zaposlenih u inostranstvu. Republika uprava javnih prihoda je od
poetka uestvovala u ovom projektu, pripremila je nain oporezivanja i stoga je stav RUJP i
Ministarstva finansija da to treba u saradnji sa MIP-om odraditi do kraja Republika uprava
javnih prihoda.
Potom je na prijedlog predsjednika Bjegovia usvojen
ZAKLJUAK
Prima se na znanje informacija s tim da se zaduuju Republika uprava javnih prihoda i
Ministarstvo inostranih poslova da pripreme izvjetaj koji e se uvrstiti na jednu od narednih
sjednica Vlade.
1.5. Nakon to je pomonik ministra Vladimir Dmitrovi iznio primjedbe na prijedlog
Zakona o obaveznom osiguranju imovine u dravnom vlasnitvu donesen je slijedei
ZAKLJUAK
Spomenuta materija razmotrie se na sjednici Vlade idue nedjelje.
232

1.6. Nakon to je pomonik ministra Mirko Martinovi obrazloio nacrt Zakona o


obnovi i podsticanju obnove grada Vukovara (prilog broj 6) usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Doraditi tekst zakona, dostaviti ga na miljenje Ministarstvu pravosua i po dobijenom
miljenju dostaviti na sjednicu Vlade radi utvrivanja prijedloga.
1.7. Nakon obrazloenja gosp. Branka koria da je 05. 11. 1993. godine bivi predsjednik
Hadi280 potpisao Uredbu sa zakonskom snagom budui Skuptina u to vrijeme nije imala
redovnih sjednica i da bi novi Parlament to trebao verifikovati i donijeti zakon (prilog broj
7) usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Spomenuti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli, utvrivanju i naplati
javnih prihoda, kao i Uredbu sa zakonskom snagom prosljediti u Skuptinsku proceduru.
1.8. Donesena je
UREDBA
o odreenim proizvodima na koje se ne plaa porez na opti promet proizvoda i akciza
(prilog br. 8)
1.9. Donesena je
ODLUKA
o utvrivanju osnovice za isplatu materijalnih trokova za april mjesec 1994. godine (pr.br.
9).
1.10. Donesena je
ODLUKA
o visini akontacije za line dohotke za april mjesec 1994. godine (prilog broj 10)
1.11. Donesena je
ODLUKA
o visini mase za isplatu akontacije borako-invalidske i socijalne zatite za april 94. godine
(prilog broj 11)
Ad-2
Predsjednik ore Bjegovi danas je esti dan od potpisivanja sporazuma, a Vlada
nema nikakve saradnje ni sa Ministarstvom odbrane ni G SVK. Najvei problem je to
ivot nosi rjeenja, a ne projekt. Nije uvezan rad optinskih tj. lokalnih komisija, sektorskih
i dravnih komisija tj. Vlade. Treba vidjeti kako sprovesti razgranienje i obnovu naselja za
povratak izbjeglica.
Potom je ministar Budi281 govorio o razgranienju u Zapadnoj Slavoniji, a nakon
njegovog izlaganja usvojen je
ZAKLJUAK
Potrebno je ostvariti svakodnevnu koordinaciju sa informacijama od najnieg do najvieg
nivoa. Optinske lokalne komisije prilikom utvrivanja granica razgranienja moraju
raspolagati katastarskim podacima koje e im dostaviti geodetska uprava.
Potom je prije zavretka prijepodnevnog zasjedanja Vlade na zahtjev prijedlog
stambenog rjeenja upravnika Srpskog Narodnog Pozorita (prilog broj 12) usvojen sljedei
Goran.
Ljubia.

280
281

233

ZAKLJUAK
Ugovore sa stanodavcima za ministarstva e potpisivati ministri, a za ostale Sekretarijat
Vlade.
S ovim je sjednica prekinuta i zakazan nastavak za poslijepodne.
NASTAVAK 80. SJEDNICE VLADE
S istim dnevnim redom utvrenim jutros sjednica je nastavljena u 17.20 asova.
Prije nastavka rada po utvrenom dnevnom redu raspravljalo se o dijelu izvanrednih
prihoda na koje Vlada rauna i to: ume, nafta i agencije za saradnju sa UNPROFOR-om,
prikupljanje sredstava od naih graana u inostranstvu. Najprije je rije dobio pomonik
ministra za umarstvo Veljko Stoisavljevi koji je govorio o programu Drvo. umarstvo je
krenulo sa proizvodnjom i oekuje se da e prvi trupci drvnoj industriji stii u ponedjeljak.
Postoji mogunost prodaje na beogradskom i italijanskom tritu, a Vlada bi trebala odrediti
firme za prodaju. Pilot program od 20.000 kubika trupaca privodi se kraju za naredna dva
mjeseca.
Predsjednik Bjegovi povratna informacija mora ii ministarstvu finansija i trgovine.
Odnos DIP-a i JP Krajinaume je postignut, treba jo odrediti cijene i stupiti u kontakt
sa mandatarom kao i ostvariti kontakt sa Srbijaumama. Mi kao Vlada smatramo da e
na posrednik biti Knineh koji e drati pod kontrolom itav kontigent. Nosilac posla je
ministarstvo umarstva zajedno sa ministarstvom finansija jer predsjedniku Republike treba
prezentirati finansijske rezultate. U dijelu eksploatacije nafte sa Banije i Korduna treba imati
svoju dinamiku i da se kae ta je s tim programom jer do danas nemamo informaciju. Kod
eksploatacije nafte neto prinosi bi trebali biti oko 5.000.000 dinara. Taj dio posla bi morao
biti daleko bolje organiziran na osnovu iskustava iz prole godine.
Zatim je g-din Bada282 izloio program aktivnosti oko poetka rada Agencije za saradnju
sa meunarodnim organizacijama (prilog broj 13).
Nakon krae rasprave na tu temu usvojen je
ZAKLJUAK
Treba poeti operativno djelovati. Zaduuju se g-din Bada i MIP da pripreme sastanak
sa ministarstvom finansija i Republikom upravom javnih prihoda da bi se taj posao
zaokruio.
Takoer se zaduuje g-din Bada da se za iduu nedjelju pripreme svi akti potrebni za
poetak rada Agencije i da se obave konzultacije sa mandatarom za sastav nove Vlade.
Vezano za prikupljanje 100 dinara od naih graana zaposlenih u inostranstvu donesen je
ZAKLJUAK
Bez odlaska na teren od realizacije nee biti nita. Zaduuju se Republika uprava javnih
prihoda i Ministarstvo inostranih poslova za organizaciju mree za dobijanje podataka i
prikupljanje sredstava.
Ad-3
U okviru priprema za Skuptinu najprije je sekretar trbac283 proitao dnevni red, a
nakon toga su izanalizirane obaveze Vlade. Po pitanju Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o ministarstvima po prijedlogu mandatara g-dina Mikelia donesen je slijedei
ZAKLJUAK
Pismene primjedbe na nacrt Zakona dostaviti do petka ujutro u Sekretarijat Vlade.
Duan.
Savo.

282
283

234

Takoer je usvojeno i

MILJENJE
Vlada na predloeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o praznicima Republike
Srpske Krajine (prilog broj 14).
Ad-4
Na prijedlog i na obrazloenje ministra ore Lazia i direktora carina Svetozara Vinia
doneseni su slijedei akti:
RJEENJE
o razrjeenju dunosti v.d. upravnika carinarnice Vukovar (saglasnost Vlade na predmetna
rjeenja) (prilog broj 15)
RJEENJE
o imenovanju upravnika carinarnice Vukovar (saglasnost Vlade na predmetno Rjeenje,
prilog broj 16)
ODLUKA
o stavljanju van snage Odluke o uvoenju informacijskog sistema u Upravi carina RSK
(prilog br. 17)
ODLUKA
o prijavi robe i prevoznih sredstava carinskoj slubi u RSK (prilog broj 18)284
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

83

1994., travanj 8.
Donji agli
Slubena zabiljeka zapovjednika Odjeljenja milicije Donji agli o prolasku patrijarha
Pavla s pratnjom kroz podruje njihove nadlenosti
OM LIPIK
Donji agli, 08. 04. 1994. god.
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 08. 04. 1994. godine u ovom OM, a povodom posjete patrijarha Pavla
Optini Pakrac i osiguranja trase od strane radnika ovoga OM.
Dana 06. 04. 1994. godine izvrena je priprema u ovome OM a povodom posjete
patrijarha Pavla Optini Pakrac. Po planu SUP-a Okuani izvrena je priprema i raspored
ljudi kao i sa upoznavanjem sa potrebnim mjerama i radnjama.
Dana 07. 04. sa poetkom u 07.00 asova izvreno je postavljanje ljudstva na trasu
prolaska patrijarha Pavla, a po planu SUP-a Okuani. Kolona automobila sa patrijarhom
Pavlom je stigla na teren u 09.35 asova, zadrala se u Donjem agliu ispred i u crkvi oko
15 minuta i nastavila put u pravcu Pakraca. Istog dana u 14.30 asova kolona automobila sa
patrijarhom Pavlom i pratnjom vratila se iz Pakraca u pravcu Okuana.
Prireivai su izostavili priloge.

284

235

Oba prolaska patrijarha Pavla sa pratnjom preko terena a koji pokriva OM Lipik je
proao u najboljem redu, tako da se nije desio nikakav dogaaj i nisu poduzete nikakve
vanredne mjere.
Zabiljeka se podnosi radi znanja i daljnjeg postupanja.

v.d. komandir OM:


Pavi Milorad, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 10., kut. 63.

84

1994., travanj 8.
Drni
Zahtjev predsjednika SO Drni predsjedniku RSK za poduzimanje hitnih mjera protiv
kriminala, pokretanje gospodarstva te zaustavljanje iseljavanja stanovnitva s podruja
Opine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P.285
SKUPTINA OPTINA DRNI
Broj: 311/1-94
Drni, 08. 04. 1994.
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE
KRAJINE GOS. MILANU MARTIU
Predmet: Zatita optine Drni od pljake i unitavanja
materijalnih dobara i pokretanje privrede.
Molim vas da iskoristite va ugled i da Drniku optinu uz pomo milicije zatitite od
daljnje pljake i unitavanja. Da bi se ovo sprovelo u djelo smatram da bi u SJB Drni
trebalo zaposliti graane Drnike optine i takve milicionere postaviti na punktove prema
optini Knin.
U Komandi grada bi takoer trebalo da ima vei broj graana Drnike optine. Ovo
istiem jer u Komandi grada 75. MTB se nalazi mali broj graana Drnike optine.
Povrat sredstava koja su otuena optini Drni u jeku ratnih dejstava takoer se ne
vraaju, to nau optinu dovodi u nezavidan poloaj.
Ovakva politika ima za posljedicu iseljavanje graana to slabi odbranu Republike Srpske
Krajine, jer danas u optini Drni ivi 3500 stanovnika.
Zato vas molim da poduzmete zajedno sa vladom hitne mjere u cilju zaustavljanja pljake
i u cilju oivljavanja privrede i zaustavljanja iseljavanja stanovnitva iz optine Drni.
M.P.286 Predsjednik SO Drni:
Krasi Goran, [v.r.]
285
286

Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Knin; primljeno 27. 4. 1994., br. 965/1-94.
Okrugli peat: RSK, Skuptina optine Drni, Drni.

236

Dostavljeno:
1. Predsjedniku Vlade RSK
2. Glavni tab srpske vojske
3. Komandi 75. MTB
4. Sekretaru SJB Knin
5. Naelniku SJB Drni
6. Arhiva
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 23., kut. 24.

85

1994., travanj 8.
Knin
Odluka Skuptine RSK o ratifikaciji Zagrebakog sporazuma o prekidu vatre
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
S K U P T I N A P r e p i s !
Broj: 02-68/94.
Knin, 8. 04. 1994. godine
Na osnovu lana 68. stav 1. taka 7. Ustava Republike Srpske Krajine, Skuptina
Republike na svom Prvom redovnom zasjedanju, dana 8. 04. 1994. godine, d o n o s i
ODLUKU
o ratifikaciji Sporazuma
1. Ratifikuje se Sporazum o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine sklopljen u Zagrebu
izmeu hrvatske i srpske strane uz prisustvo i svjedoenje predstavnika UNPROFOR-a.
2. Na osnovu take 5. Aneksa B, utvruju se sporne linije razdvajanja u slijedeim
podrujima: Prokljansko jezero, Ravni Kotari, Divoselo, Plaki (Kapela), Petrinja, Sunja,
Zapadna Slavonija, Mirkovci, Baranja.
3. Na podruju Optine Benkovac u dijelu Ravnih kotara utvruje se izmeu ostalih
sporna linija Petrim Kakma, Izvor Kakma, Stabanj Izvor Stabanj Mala elinka, te se
zaduuje lokalna, sektorska i centralna komisija da rjee na zadovoljavajui nain.
4. UNPROFOR moe preuzeti odgovornost na spornim podrujima tek po postizanju
sporazuma na lokalnom, sektorskom ili centralnom nivou.
5. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja.
Predsjednik:
M.P.287 Branko Vojnica, s.r.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 3., kut. 5.
Prijepis nije ovjeren.

287

237

86

1994., travanj 9.
Petrinja
Obavijest SO Petrinja nadlenim institucijama RSK o spornim tokama linije
razgranienja na podruju Opine, koje su dogovorene Zagrebakim sporazumom
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE PETRINJA
Broj: 01-33/94
Petrinja, 09. april 1994.
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
n/r predsjedniku g. Bjegoviu288
PREDSJEDNIKU SKUPTINE R S K
n/r g. Vojnica289
PREDMET: Obavjest.Dana 08. aprila 1994. godine pismeno sam obavjetena od naelnika SJB Petrinja o toku
razgovora vezanim za realizaciju sporazuma o prekidu vatre od 29. 03. 1994. godine, a koji
se odnose na podruje optine Petrinja.
Prema usmenoj i pismenoj informaciji, osnovna sporna taka je razgranienje izmeu
Srpske i Hrvatske strane u mjestu Moenica, odnosno kod fabrike Finel.
Finel je dravno preduzee od republikog znaaja, u kojem su stvoreni uslovi za poetak
proizvodnje i rada dijela fabrike pilana, a vanost fabrike pored pokretanja proizvodnje i
zapoljavanja odreenog djela radnika je i povratak odnosno opstanak na ovom graninom
podruju stanovnika, tj. graana optinske mjesne zajednice Petrinja V.
Prema dobivenoj informaciji, Srpska strana je ispotovala sporazum o prekidu vatre i
povukla se na udaljenost 1000 m, dok se hrvatska strana praktino primakla preduzeu
granici na svega 200, to u nastavku otvara mogunost njihovog zaposjedanja fabrike.
Molim Vas da u okviru ovlatenja poduzmete odgovarajue mjere.
NAPOMENA: P
 redsjednici SO i IS nisu sudjelovali u razgovorima na bilo kom nivou,
jer su prema tumaenju komande korpusa i brigade predstavnici
vlasti iskljueni iz razgovora.
S potovanjem,
PREDSJEDNIK SKUPTINE OPTINE
PETRINJA
Duanka Preanica, dipl. pravnik [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP-599, kut. 4.
ore.
Branko.

288
289

238

87

1994., travanj 11.


Knin
Iz zapisnika sa sastanka gospodarstvenika sjeverne Dalmacije i Like
PRIVREDNA KOMORA REPUBLIKE

SRPSKE KRAJINE
Broj: 03-59/94.
Knin, 11. 04. 1994.
ZAPISNIK
OD 09. 04. 19994. god.
sa sastanka privrednika Sjeverne Dalmacije i Like odranog u Domu Srpske vojske u Kninu.
Prisutni: prema spisku u prilogu ovog Zapisnika.290
Na inicijativu Privredne komore RSK, Ministarstva za trgovinu i turizam Vlade Srbije i
RSK organiziran je sastanak privrednika za koji je utvren slijedei
DNEVNI RED
RASPRAVA O PROBLEMATICI U PROMETU ROBA I USLUGA U PROMETU
ROBA
Predsjednik Privredne komore RSK gospodin Jovan Kablar, otvorio je sastanak, pozdravio
prisutne privrednike, te obrazloio svrhu i potrebu odravanja ovog sastanka.
Zamolivi prisutne da pripreme pitanja sa predlozima da se postojee stanje mijenja na
bolje, odnosno da pored monetarne unije koju imamo sa SRJ insistiramo i na carinskoj
uniji. Obavijestio je prisutne da je predsjednik Privredne komore Jugoslavije inicirao
sastanak sa Privrednim komorama srpskih zemalja koji se treba uskoro odrati i na kojem e
biti jedna od tema i carina i otvorio raspravu.
[]
Sneana Aleksi, pomonik ministra za trgovinu i turizam u Vladi Srbije, izraavajui
zadovoljstvo svojim dolaskom u RSK i zahvalivi se prisutnim privrednicima to su se odazvali
istie da poima da se realizuje dogovor koji ve postoji da se srpske zemlje ekonomski
povezuju. Republika Srbija zbog nametnutih sankcija, morala je zatititi odreene artikle
radi manjkova na tritu.
Distribucija roba ila je pod odreenim reimom. Sada je taj reim liberizovan i na
strogom reimu ostalo je svega nekoliko artikala. Istakavi da u Vladi Srbije pripremaju
jedan materijal koji e omoguiti da promet roba funkcionie, te da e sankcije malo
popustiti, izrazila je nadu da e se u toku ovih razgovora mnoge stvari iskristalizirati.
Radomir Bubanja, pomonik ministra za trgovinu i turizam u Vladi Srbije, pozdravljajui
prisutne privrednike izrazio je lino zadovoljstvo to se nalazi u ovoj sredini.
Okolnosti u kojima se nala Srbija navele su Vladu da zatiti odreeni dio roba. Meutim
doneena je nova Uredba po kojoj je ostao mali broj proizvoda pod strogim reimom, a to
su penica, brano, ulje, eer, mineralna ubriva, sredstva za zatitu bilje i cigarete. I u
ovim uslovima, komercijalne potrebe RSK i Republike Srpske bile su zadovoljene. I ako je
290

Prireivai su izostavili prilog.

239

kompenzacija najprimitivniji vid trgovine, to je u situaciji u kojoj smo se nali bilo najbolje
rjeenje.
U proteklom vremenu bilo je dosta negativnih pojava, a kako jaa pravna drava te
pojave stavljaju se pod kontrolu.
Potrebno je da se hitno da bilans veliina potreba, kako bi sve srpske zemlje imale
dovoljno za potrebe stanovnitva.
Zamolio je prisutne da iznesu sve probleme na koje nailaze u prometu roba i tranzitu,
kako bi iznali najbolja rjeenja za sve.
Mr Veselin Miloevi, Savezna uprava carina,
Zahvalivi se narodu RSK i RS za ugodan i bezbjedan boravak u ovim srpskim zemljama,
izrazio je zadovoljstvo da prisustvuje ovom skupu. Smatra da je pri kraju uasno vrijeme rata
i da je dolo vrijeme ekonomske integracije sa RSK i RS i da e se samim tim organizirati
i carinska sluba. Iz Savezne uprave carine su sa carinom RSK imali dobru saradnju. Sa
panjom e sasluati sva pitanja i probleme, kako bi to mogao prezentirati pri povratku.
[]
Radomir Bubanja, pom. ministra za trg. i tur. Srbije
U tranzitu kroz Srbiju iz Baranje ili iz uvoza ne smije biti problema. Ako ima onda je
to neodgovornost pojedinaca. Potrebno je da se ima dokumentacija da se radi o robi koja
je poreklom iz Banije ko je isporuilac, ko naruilac, a ako bude kakvih problema da se
obavesti ministarstvo pismeno ili usmeno. Ako smo doli u situaciju da igramo igru koju
nam je rat nametnuo, moramo nae nevolje svesti na najmanju moguu meru.
Sirovine iz RSK i RS koje dolaze u Srbiju radi prerade i dorade i vraaju se u RSK
(nafta, uljarice i dr.) takoer ne smiju imati nikakvih problema. Istie, ako ima onda je to
neodgovornost pojedinaca.
Potrebno je izraditi precizne bilanse o potrebama RSK.
Dakle, im raspolae i ta je u deficitu i na to moe raunati iz Srbije.
Napraviti prezentaciju mogunosti RSK na trite Srbije.
Mi smo se upoznali i znamo da jedni drugima moemo tota ponuditi.
Dopala mu se ideja da se primirje iskoristi da se zakonska regulativa usaglasi, naroito u
carini, jer su sada velike razlike i sve ostalo.
Uiniti e sve da se ekanja po ministarstvu i na granicama svedu na minimum.
Veselin Miloevi, Savezna uprava Carina
Moto ovog sastanka je nema carina. Niko ih ne voli, ali carinska sluba nije u situaciji
da sama donese odluku o ukidanju carinske slube, da ocjeni opravdanost uspostavljanja
carina.
Carina je dio Savezne vlade i ona to regulie. Carine su u roku od 24 asa morale
zauzeti 30 graninih prelaza. Ponaanje nekih carinskih radnika i zloupotreba svakako su
prisutni. No molim da ukoliko do takvih situacija doe da se obavijesti Savezna carina. Na
graninim prelazima postoji uz carinsku slubu, jo dosta raznih slubi, trina inspekcija,
policija MUP, pedicija. Iz Carinske uprave prenosim informaciju da se ide u ekonomsku
integraciju sa Republikom Srpskom i Republikom Srpskom Krajinom.
Sneana Aleksi, pomo. ministra za trg. i turizam Srbije
Ako su ovi problemi, problemi svih onda to potvruje nau ideju po pitanju bilansa
proizvoda. Bilansi u Srbiji nisu raeni bez vas.
Kad dajemo predlog, onda dajemo i va predlog. Bilansne potrebe se moraju dobiti i u
ovom mjesecu to e biti ljudski odraeno.
240

Opredelenje Srbije je da uini sve da se pokrene privreda RS i RSK. Dakle da doe do


ekonomske integracije.
U julu mjesecu oekuju se prvi rezultati popularno nazvanog Avramovievog programa.
Da znamo prve vidljive rezultate proizvodnje u Srbiju.
Do kraja godine nadamose da emo biti ekonomski integrisani prostor. Molim vas da
dajete predloge i inicijative, da o vaim problemima obavjetavate nadleno ministarstvo,
a mi emo pomoi u svemu to je u naoj moi. Opredjeljenje je da se prui pomo u
osposobljavanju kadrova i svaka struna pomo koju zatraite.
[]
ZAKLJUAK
1. Konstatira se da je sastanak bio potreban i od koristi.
2. Zahtjevati od Vlade RSK i Vladinih institucija da se otklone smetnje na graninim
prelazima koje remete protok roba i usluga u prometu roba.
Da se ukine Uredba o zabrani prodaje odreenih proizvoda u Republici Srbiji jer je
izgubila smisao uvoenjem jedinstvenog monetarnog sistema;
Da se ukinu carinske takse i pojednostavi procedura u protoku roba na graninim
prelazima SRJ;
Da se ukinu sva pediterska posredovanja osim kad pediter vri usluge u prevozu;
Da se ukinu sve takse (depozit) na prevoz (tranzit) roba iz RSK u RSK kroz SRJ.
3. Sve smetnje na prelazima i u protoku roba na prostoru Republike Srbije, koji nisu u
skladu sa propisima, obratiti se Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srbije, pomoniku
ministra Sneani Aleksi i savjetniku Bubanja Radomiru, ili nadlenim carinskim organima
SRJ.
4. Da se izanalizira mogunost i opravdanost stvaranja regionalnih veletrgovinskih
preduzea radi objedinjavanja nabava i smanjenja zavisnih trokova (transport, skladitenje,
veletrgovinska mara i sl.).
5. Smanjenje cijena nabava i podizanje kupovne moi stanovnitva na prostorima RSK.
6. Usklaivanje propisa kojima se regulie ekonomski sistem na prostorima srpskih zemalja.
7. Zakljuke dostaviti:
Vladi RSK
Ministarstvu za trgovinu i turizma Vlade RSK
Ministarstvu za trgovinu i turizam Republike Srbije
Saveznoj upravi carina
Upravi carina RSK
Privrednoj komori Jugoslavije
M.P.291 PREDSJEDNIK
Jovan M. Kablar [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A/ 219-15.

291

Okrugli peat: Privredna komora Republike Srpske Krajine, Knin.

241

88

1994., travanj 11.


Gradusa
Odluka SO Caprag o osnivanju Srpske mjesne zajednice Sunja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE CAPRAG
Odbor za odbranu i bezbjednost
Broj: I-01-01/418/1-94.
Gradusa, 11. 04. 1994. g.
Odbor za odbranu i bezbjednost Skuptine optine Caprag na svojoj 2. sjednici odranoj
dana 11. 04. 1994. godine zajedno sa lanovima izvrnog savjeta Skuptine optine Caprag
razmatrao je inicijativu o potrebi osnivanja Srpske mjesne zajednice Sunja, te nakon
rasprave, a u skladu s l. 15. i 26. Statuta optine Caprag, donosi
ODLUKU
1. Osniva se Srpska mjesna zajednica Sunja.
2. Istom Odlukom imenuje se Savjet mjesne zajednice, odnosno legalni predstavnici srpskog
stanovnitva Sunje, u slijedeem sastavu:
1. DRAGAN APONJA iz Sunje
2. VELJKO BANJANAC iz Sunje
3. MILAN TOMI iz Sunje
4. DUANKA KROL iz Sunje
5. GOJKO LAEVI iz Sunje
6. MILAN SAMARDI iz Sunje
7. MIRKO TRAVORI iz Sunje
Za predsjednika Savjeta mjesne zajednice imenuje se VELJKO BANJANAC, a za
sekretara MIRKO TRAVORI.
3. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja.
O b r a z l o e n j e:
Grupa srpskih graana, u ime srpskih graana koji su ivjeli u Sunji, a uslijed pritiska
neprijateljske vlasti 1991. godine, protjerani sa svojih ognjita, inicirala je potrebu hitnog
osnivanja srpske mjesne zajednice Sunja i imenovanja Savjeta mjesne zajednice, odnosno
legalnih predstavnika lokalnih Srba iz Sunje.
Argumenti za osnivanje Srpske mjesne zajednice lee na injenici apsolutno veinskog
srpskog stanovnitva konkretno na prostoru Sunje II ivjelo je 196 srpskih domainstava sa
611 lanova.
Obzirom da su Srbi protjerani sa svojih ognjita na koja polau neotuivo pravo,
neophodno je organizovanje u pravcu zadovoljavanja zajednikih interesa i ostvarivanja
prava, odnosno povratka na svoja ognjita.
S osnova Sporazuma o prekidu vatre, potpisanog 29. marta 1994. godine u Zagrebu
izmeu Republike Srpske Krajine i neprijateljske strane, potrebno je imenovati i legalne
predstavnike srpskih graana koji e vriti slubene pregovore s UNPROFORom u vezi
stvaranja uslova za organizovani povratak u Sunju na svoja srpska ognjita.
242

Odbor za odbranu i bezbjednost (zajedno s lanovima izvrnog savjeta Skuptine optine


Caprag) podrao je potrebu organizovanja protjeranih srpskih graana iz srpskog dijela
Sunje i donio Odluku kao u dispozitivu.
Dostavljeno: PREDSJEDNIK ODBORA ZA ODBRANU
1 x puk. Topp292 Komandat I BEZBJEDNOST:
Danbat/UNPROFOR
1 x Glavni koordinator za M.P.293 MILAN IVKOVI, [v.r.]
Civilne poslove Sektora
Sjever
1 x komanda 39. korpusa
1 x komanda 31. pbr
1 x komanda 26. pbr
1 x Stanica javne bezbjednosti
Petrinja
1 x Stanica milicije Caprag
7 x lanovi Savjeta srpske mjesne
zajednice Sunja
1 x Skuptina optine Caprag
1 x Odbor za odbranu i bezbjednost
1 x Izvrni savjet Skuptine optine
Caprag
1 x Arhiva
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A/ 083-021.

89

1994., travanj 11.


Liki Osik
Izvjee SM Teslingrad SUP-u Korenica o politikim aktivnostima djelatnika SM
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA KORENICA
STANICA MILICIJE TESLINGRAD
broj: 07-4/94
Teslingrad, 11. april 1994.
I Z V J E T A J
SEKRETARIJATU UNUTRANJIH POSLOVA
KORENICA
292
293

Prireivai nisu utvrdili ime.


Okrugli peat: RSK, Optina Caprag Gradusa.

243

Na Va predmet broj: 08-02-UP-18/94 od 04. 04. 1994. godine.


Kao komandir Stanice milicije Teslingrad294 analitiki osvrui se na rad op. radnika za
suzbijanje kriminaliteta u Stanici milicije Teslingrad mil. Uzelac Nikole, koji se od dana
20. decembra 1993. godine rjeenjem na radno mjesto izdanom od strane ministra U.P.
RSK gosp. Marti Milana nalazi u SJB Graac, a vezano za predizborne i izborne aktivnosti
ispred SDS na podruju M.Z. Teslingrad, mogu istai:
Uzelac Nikola, roen 1957. godine u irokoj Kuli, do poetka ratnih sukoba ivio u
Gospiu, radio u RO MOB u Teslingradu. Od poetka balvanrevolucije aktivno
uestvuje u otporu (gdje je bio povezan i s Kninom) i organizaciji.
U redovima MUP-a nalazi se od oktobra 1991. godine kao pripadnik rez. sastava da
bi kurs za aktivnog milicionera zavrio kao polaznik prve klase u Golubiu 1992. god. da
bi itavo vreme se nalazio u SM Teslingrad, a 1993. godine obavljao poslove op. rad. za
suzbijanje kriminaliteta (po predlogu komandira).
Po pitanju stranake opredjeljenosti, Uzelac Nikola je od samog osnutka bio lan SDS
te je posjedovao i lansku kartu. Iznad svega je sebe isticao Srbinom i elju za borbom do
konanog osloboenja Krajine.
Za vreme obavljanja poslova nikada nije posezao za stranakim opredjeljenjem do izbora
1993. godine.
Samoinicijativno je pristupio kandidaturi ispred SDS za optinskog odbornika izborne
jedinice Teslingrad-istok, gdje je prije no to je dospio na izborni listi, prikupio potreban
broj potpisa te se kandidovao u izbornom tabu SDS u Korenici gdje je glavni nosioc bio
izvjesni Bori Jovo. Od imenovanog je dobivao potrebne upute o radu te je vie puta sa
njim kontaktirao. Takoer je od imenovanog donio izvjesni broj plakata koje je sam ljepio
na vidnim mjestima u Teslingradu i irokoj Kuli (ispred svoje kue gdje je iza toga bio
zaljepljen i plakat nezavisnog kandidata M.295 Martia te nije otrgnut).
Prilikom provoenja izbora na listiima Odbornika za S.O. Korenica na svim mjestima
je dobila SDS ispred protukandidata iz Srpske radikalne stranke. Tako da je za podruje
Teslingrad istok-zapad povjerenje dobio Uzelac Kova.
Kao neposredni rukovodioc sam nekoliko puta skrenuo panju Uzelcu da se ove radnje
kose sa ZOUP-a na to bi isti odgovorio da zna to radi te mi dao do znanja ali ne jasno o
emu zapravo on razmilja.
SDS je postojao u Teslingradu od 1990. godine, dok je ogranak SRS osnovan neposredno
pred izbore i njihova kampanja mi dolazimo u narodu pobudila neke udne osjeaje.
U odbor SRS ulaze pred. MZ Vukmirovi Zdravko (k.dir ete i dir. banke), Goji Sran
firga zam. Vukmirovi Z. u jedinici, koji svojim manirima i ponaanjem ve poinju se
ponaati bahato i samouvjereni u njihovu pobjedu na izborima to je bilo jasno izraeno na
njihovu ponaanju i ophoenju sa mjetanima.
Uzelac je istakao ovakvo ponaanje gore imenovanih kao i osoblja Mjesne kancelarije,
Crvenog krsta koje je sve poslove obavljalo familijarno te elju da se isto rasturi i sprei
njihov daljnji rad.
Po provoenju izbora, ovo se obistinilo, Vukmirovi smjenjen sa dunosti pred M.Z.,
njegova supruga i Gojia supruga sa obavljanja poslova u Crvenom krstu.
Za vreme obavljanja gore navedenih radnji Uzelac Nikola se je nalazio na bolovanju.
Liki Osik.
Milan.

294
295

244

prilog:
potvrda RO mol s podacima iz RK
zapisnik uzete izjave od Kova Milana
potvrda iz Srednjokolskog Centra N. Tesla Teslingrad
k o m a n d i r
ml. ins. Mandari Milo, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

90

1994., travanj 12.


Vukovar
Izvjee SUP-a Vukovar MUP-u RSK o dogaanjima na politikom skupu u organizaciji
Srpske demokratske stranke svesrpskih zemalja
Ministarstvo unutranjih poslova M. P.296
Sekretarijat unutranjih poslova
Vukovar
depea broj: 08-06-01/1-538/3-94.
Vukovar, 12.04.1994. godine.
Mup RSK
Uprava javne bezbednosti
Kn i n
veza: naa depea broj gornji od 11. 04. 1994. godine.
U vezi nae depee broj i datum gornji obavetavamo vas da je danas sa poetkom u 14.15
asova na platou ispred hotela Dunav u Vukovaru odran miting podrke srpskom
narodu u republici srpskoj. Miting je odran u organizaciji stranke sds svesrpskih zemalja i
grupe graana koji su tokom jueranjeg dana delili pozive po Vukovaru. Poetak mitinga
otvorio je Goran Hadi a pored njega za govornicu su izali Boro Bogunovi, Branislav
Stanimirovi svi predstavnici stranke SDS-a svesrpskih zemalja, te predsjednik skuptine
Vukovar, Ljubinko Vukievi koji je sobom doveo i predstavnike grkog grada Korinte sa
kojim se danas pobratimio grad Vukovar, te je njihov gradonaelnik pozdravio skup u ime
svog naroda i grada izrazio podrku srpskom narodu. Pored navedenih govornika na skupumitingu podrke govorili su i uenici srednjih kola Vukovara te su poslana dva telegrama,
i to jedan protesta protiv bombardovanja srpskih poloaja i voenja politike Sjedinjenih
Amerikih Drava protiv srpskog naroda naslovljen na adresu Bila Klintona,297 a drugi
telegram je bio telegram podrke Radovanu Karadiu i srpskom narodu u Republici
Srpskoj.
Prijemni peat: RSK, MUP, Knin; primljeno: 13. 4. 1994., br. 08/3-1-1684-1/94.
Bill Clinton, predsjednik SAD-a.

296
297

245

Na skupu se okupilo oko 2000 graana Vukovara i ostalih optina naeg podruja, a isti
je trajao oko 45 minuta i protekao je dostojanstveno i bez ikakvog incidenta.
Oko 12.15 asova grupa oko 25 metana dola je pred zgradu civilne policije Unprofora
i sa postolja na ulazu zgrade skinulo zastavu Unprofora i bacila je u blato, a postavila dve
srpske zastave. lanovi SM Unprofora nisu izlazili iz objekta, i tek kad se grupa razila i
krenula prema platou ispred hotela komandir SM UN Dmitrij Pankretin zastavu je unio u
slubene prostorije svoje SM.
Prilikom razilaenja mase nije bilo nikakvih ekcesa.
Prednje vam dostavljamo znanja radi, a u sluaju novih saznanja naknadno emo vas
obavestiti.
p.o. sekretara: M. P.298
Babi Slavko
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

91

1994., travanj 13.


Knin
Izvjee Uprave PJM MUP-u RSK o radu Uprave PJM, stanju i aktivnostima postrojba na
terenu te trenutnom stanju tehnikih sredstava u skladitu PJM
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA POSEBNIH JEDINICA MILICIJE
Broj: 08/4-1787-1/94.
KNIN, 13. april 1994. godine.IZVJETAJ
ZA PERIOD OD 01. 09. 1993. 10. 04. 1994. god.
M. P.299 NAELNIK
Krsta arkovi, [v.r.]
UVOD
Na osnovu iskustva Ministarstva unutranjih poslova Republike Srpske Krajine, u vrijeme
neposredne ratne opasnosti, kao i u vrijeme rata, odlueno je da se formira posebna Uprava
Posebnih jedinica milicije, s ciljem vraanja ugleda Ministarstvu unutranjih poslova, kao i
zauzimanje znaajnog mjesta u sistemu odbrane Republike Srpske Krajine.
Po regijama i Sekretarijatima unutranjih poslova, postojale su negdje manje jedinice,
tzv. Posebne jedinice milicije, a svi ostali pripadnici milicije nisu znali ratnu formaciju, kao
ni ta i kuda, ako doe do ustake agresije, odnosno do angaovanja ratne jedinice milicije.
298
299

Prijemni peat: primljeno 12. 4. 1994. u 21,15.


Okrugli peat: RSK, MUP, Knin.

246

Iz svega navedenog, vidljivo je da su se formiranjem Uprave PJM poslovi i zadaci, vezano


za rat i pripreme za rat, odvojili od poslova Javne bezbednosti, to je rezultiralo da su se ovi
poslovi mogli lake i organiziranije obavljati, bez posebnog optereenja na rat i prilike koje
su vladale s tim u vezi.
Sa formiranjem Uprave PJM i stvaranjem specijalne brigade /ofanzivne jedinice/, milicija
je znatno dobila na ugledu, a i efikasnosti (pr. osjetljivije i opasnije represivne poslove, uvijek
je obavljala Uprava PJM sa svojim pripadnicima).
Do 01. 09. 1993. godine, jedino jedinice iz Sjeverne Dalmacije i Zapadne Slavonije su
bile neto organiziranije, dok su preostale bile slabo ili nikako u funkciji.
Probleme unutranje organizacije, sistematizacije radnih mjesta i ratne formacije, rjeavali
smo startujui od nule, uz napomenu da je bilo dosta nerazumijevanja kod SUP-ova, jer
smo postali iznenadna konkurencija, a u stvarnosti to je bilo za Javnu bezbednost SUP-a,
SJB i SM, najvea korist u radu.Uz pun angaman radnika Uprave PJM i razumijevanje Ministra, postavljen je kostur,
doneeni su Pravilnici o unutranjoj organizaciji br. 08/1-3341-1/93., o sistematizaciji
radnih mjesta, o platama, kao i dopune istih, zatim proveden Kurs, provjera i prijem
novih pripadnika i dr. tako da smo za kratko vrijeme stvorili radni dan i pokrenuli zamajac
specijalne brigade MUP-a RSK.Napominjem da smo sve vrijeme paralelno izvravali niz poslova na brzu ruku i sl. po
zahtjevu MUP-a ili direktno Ministra, i to na poetku sa PJM Z. Slavonije i S. Dalmacije,
a poslije i sa ostalima i to nam je mnogo usporavalo organizaciju i pripreme oko formiranja
Uprave.
Po formiranju i novoj organizaciji PJM, u okviru Uprave, po Uputstvu br. 08/1- [],300
u vrijeme kada nisu angaovane u okviru Uprave, potinjavaju se regionalnim SUP-a, uz
napomenu da sav pozadinski dio SUP regulie za potrebe pripadnika podrunih jedinica.
Na taj nain, stvorili smo puno bolju kontrolu jedinica, funkcionalnost i efikasnost, ako i
odreeno zadovoljstvo kod ljudi, s tim da vrijeme provedeno na terenu i sl. se regulie sa
isplatom dnevnica ili stimulie na drugi nain.
Koncept ovih jedinica je zaivio i opravdanost njegovog opstanka i daljeg razvoja je vie
nego oigledna. Iz tog razloga, predlaemo da MUP RSK maksimalno podri stvaranje i
razvijanje profesionalne PJM MUP-a, kao i regionalnih jedinica koje u svom sastavu imaju
A+R, iz ega proizlazi da je kostur profesionalan, a ostali po principu okupljanja, tj. po
pozivu se ukljuuju u PJM regije, odnosno u specijalnu brigadu. Na taj nain, problemi
PJM se smanjuju na minimum, a funkcionalnost pojedinih jedinica je maksimalna.
Sada predstoji utvrivanje i precizno definisanje statusa jedinice i njenih pripadnika
(A+R), kao i otklanjanje uoenih nedostataka i popunjavanje sa pripadnicima tamo gdje to
nije dovreno, uz uslov veeg uea i razumijevanja Uprave JB, Sekretara SUP-a, kako za
vrijeme redovnih, planiranih, tako i za vrijeme borbenih, neplaniranih aktivnosti.Planovi sa bezbjedonosnim procjenama i predvienom taktikom postupanja, s obzirom
na DTG, mogue pravce njihovog upada i objekte napada, moraju se daleko ozbiljnije
shvatiti i preventivno vie izvravati sa PJM kroz izvianja, zasjede, pretrese terena i dr. a
sve s ciljem bolje kontrole teritorija, uigravanja i provjere spremnosti jedinica za te vrste
poslova.
300

Nedostaje u izvorniku.

247

IZVJETAJ PO REGIONALNIM JEDINICAMA:


Specijalna jedinica milicije MUP-a RSK
Dana 05. 11. 1993. god. s ciljem formiranja, formacijom predviene jedinice,
osposobljene, dobro naoruane i opremljene, formirana je specijalna jedinica milicije, koja
je odmah nakon toga dobila ulogu Jedinice za obezbeenje izbora 93/94. godine. Nakon
15-dnevne obuke, jedinica jaine 32 pripadnika izvravala je poslove i zadatke na podruju
cijele RSK, posebno na poslovima obezbeenja dravnikih linosti, promotivnih i slinih
javnih skupova, pratnje i preprate preko dijela teritorija, obezbeenja glasakih mjesta,
kutija i listia i sl. to je trajalo sve do 23. 01. 1994. godine, odnosno do kraja izbora u RSK.
U periodu od 12. 18. 01. 1994. g. obezbeivao se je glavni repetitorni centar
elavac, zatim kompletno jedinica je izvravala redovne poslove i zadatke oko spreavanja
nedozvoljenih radnji, kao i otkrivanja, hvatanja i liavanja slobode raznih poinioca krivinih
djela na podruju I. Slavonije i Z. Srema.
Dana 12. 14. 02. 1994. g. Jedinica je uspjeno obezbeivala odravanje Skuptine
RSK, a period od 21. 02. do 26. 03. 1994. g. je nastavila sa poslovima i zadacima u Istonoj
Slavoniji i Zapadnom Sremu, gdje je postigla rezultate od posebnog dravnog znaaja.
Znaaj ove Jedinice je i u tom da se heterogenom popunjenou ne potpada pod uticaj
nikakvih lokalnih monika, a sa druge strane, to joj omoguava lako snalaenje u svim
regijama RS Krajine.Ova injenica prua pripadnicima Jedinice, mogunost jo veeg profesionalizma
i upravo iz tog razloga, u nju se mora materijalno ulagati, kako bi sve poslove ratnog i
poratnog vremena, kojih e biti na pretek, mogla izvravati uspjeno i kvalitetno, kao dobro
uigrana, kompaktna, osposobljena i opremljena, dobro naoruana Jedinica.
Jedinica trenutno, kroz konstantnu pasivnu pripravnost pri sjeditu, izvrava dio
poslova oko sticanja opte fizike kondicije, oko uvjebavanja taktikih situacija, te vri
razna gaanja, kontrolno-ocjenska i []301 iz svih vrsta naoruanja. Takoe se nastavlja
sa kursevima koji se konstantno provode / snajperski, minobacaki, protuoklopna borba,
preivljavanja, ivot i rad u snijenim uslovima i dr. / u raznim dijelovima Krajine, sve s
ciljem da se odri efikasnost koja je potvrena u aktivnostima prilikom obezbeenja Ruske
federacije, na elu sa g. irinovskim302 u Vukovaru, predsjednika Martia,303 profesora
Univerziteta N. Tesla iz Kragujevca, javnih skupova u Vojniu, KO304, Glini, OK,305
Kninu. Zatim, akcija zauzimanja i kontrola mosta u Gradici306 od 18. 28. 02. 1994. g.
zatim izviake aktivnosti oko pripreme akcija na Kai i Islam Grki, koje su trenutno
odgoene do daljnjeg, kao i niz drugih akcija gdje je pokazana odlunost, spremnost i
profesionalnost Jedinice da istraje do kraja u izvravanju svih zadataka.
U akciji u Lici, povodom ustake agresije od 05. 03. do 16. 03. 1994. dio Jedinice takoe
je uspjeno izvravao i najtee zadatke, to je mnogo doprinijelo ugledu i rezultatima nae
brigade.
Kao zakljuak, istiemo da je Jedinicu potrebno poveati, dati joj vei primat i za kratko
vijeme postat e najjaa i najkvalitetnija jedinica, spremna za izvravanje svih vrsta planiranih
Nedostaje u izvorniku.
Vladimir, predsjednik Liberalno-demokratske stranke Rusije.
303
Milan.
304
Korenica.
305
Okuani.
306
Stara Gradika.
301

302

248

i neplaniranih poslova i zadataka u MUP-a. Za isto je neophodno vie razumijevanja


drugih Uprava i puno vie saradnje u radu, to do sada ovo Ministarstvo nije u potpunosti
omoguilo.PJM Sjeverne Dalmacije
U okviru regija S. Dalmacije, jedinica jaine 110 pripadnika sa prateim vodom
mjeovita minobacaka grupa od 15 pripadnika vrila je poslove iz djelokruga Uprave PJM
MUP-a RSK na zadovoljavajui nain. Jedinica je djelovala i prije formiranja Uprave, tako
da je rad, koordinacija i rukovoenje bilo daleko lake i upravo zbog toga, ista je koritena u
prvom dijelu daleko vie nego pojedine jedinice dr. regija.
Rezultati koje je Jedinica postizala prije potvrdili su se i u ovom periodu:
od 03. 06. 09. 1993. g. jedan vod je, na zahtjev SVK, popunio liniju u Velebitu, i
istovremeno izviaka grupa je vrila pripreme za akciju u tom dijelu, koja se trebala
realizirati u to vrijeme;
10. 09. 1993. rad Jedinice sudjelovao je u izvrenju redovnih poslova na podruju SUP-a
Glina / hapenje poinioca KD, za koje je postojala opasnost da e upotrebiti vatreno oruje
kod liavanja slobode /;
Ponovno od 12. 24. 09. 1993. Jedinica je vrila ispomo u predjelu Tulove grede
Velebit;
26. 09. 1993. 16 pripadnika, na podruju SUP Ok.307 ponovo lieno slobode, gdje se
oekivao otpor i upotreba vatrenog oruja;
03. 26. 10. 1993. kompletna Jedinica pripravnost za akciju Velebit;
07. 13. 12. 1993. obezbeenje GP u Miranjama (4 ovjeka);
07. 14. 12. 1993. u predjelu Otiia 10 pripadnika vrilo je posjedanje linije i izvianje
14. 22. 12. 1993. 5 pripadnika vri intenzivno izvianje za akciju na Kai;
23. 31. 12. 1993. pretres terena i dr. radnje Jedinice, vezano za informaciju da se je
ubacila DTG (ponovno 28. 31. 12. 1993.);
03. 06. 02. 1994. 19 pripadnika linija u [],308 vojska napustila poloaj, ranjen 1
pripadnik od mine;
12. 02. 28. 02. 1994. kurs minobacalija Graac;
21. 02. 21. 03. 1994. 11 pripadnika vrilo je redovne poslove Slube na podruju I.309
Slavonije i Z.310 Srema;
23. 02. 1994. pretres terena Drni
28. 02. 21. 03. 1994. obezbeenje GP Grab, sa 4 ovjeka;
09. 16. 03. 1994. 13 pripadnika (MPB) uestvovao u Lici, u vezi ustake agresije;
10. 20. 03. 1994. vrena []311 u Kaiu sa 5 pripadnika za ponovno planiranu akciju
u Kaiu.
Sve nabrojeno nije i konano to je radila PJM S.312 Dalmacije, jer je tu bilo i drugih
aktivnosti, pripravnosti za izvravanje ovih zadataka, i sl.
Problemi oko ove Jedinice bili su tehniki /pozadinski i sl./, tako da moemo konstatovati
da je ova Jedinica homogena i da se za budue na nju moe i mora raunati. Posebno je
307
308
309
310
311
312

Okuani.
Nedostaje u izvorniku.
Istone.
Zapadnog.
Nedostaje u izvorniku.
Sjeverne.

249

potrebno istai i rezultate koje je Jedinica postigla prilikom izvravanja redovnih poslova
Javne bezbednosti, u sklopu SUP-a Knin, to govori jo vie o njihovoj snazi.PJM Z.313 Slavonije:
U okviru Odreda PJM za Zapadnu Slavoniju, postoji PJM koja broji oko 50 pripadnika,
aktivnih, koji su u zadnje vrijeme obuili i vlastitu podrku, tako da su stasali u pravu
borbenu jedinicu, samostalnu i spremnu za izvravanje i najteih zadataka.
PJM regije Zapadna Slavonija postoji od poetka rata i prola je mnoga ratita. U vie
sluajeva bilo je poginulih i ranjenih i s pravom moemo rei da je jedinica sa najjaim
borbenim iskustvom.
Od planiranih i neplaniranih poslova, koje je jedinica izvravala za navedeni period,
istiemo:
period od 29. 09. 08. 10. 1993. g. tada je vrena paralelno obuka i priprema za moguu
akciju na pravcu M.314 Alana u okviru akcije Oluja, sa ukupno 31 pripadnikom;
u periodu od 22. 10. 24. 10. 1993. g. PJM Z. Slavonija, sa ukupno 40 pripadnika vrila
je poslove oko priprema za obezbeenje Skuptine RSK koja je odgoena nakon poznatih
politikih problema;
od 27. 10. 11. 11. 1993. u rejonu umetlice, optina Pakrac, nakon ustake agresije
Jedinica je zauzela navedeno selo i drala poloaj do dolaska vojske, sa ukupno 37 pripadnika;
u vremenu od 24. 11. 02. 12. 1993. g. uspostavljena je kontrola terena i pretres u
rejonu Koutarica sa 29 pripadnika, prilikom ega se omoguilo SVK RSK da povrati
samopouzdanje i otkloni sumnju da tu ima ustaa;
od 23. 25. 12. 1993. PJM se nalazila na izvianju terena u rejonu Brusnik Dragovi
umetlice, sa 20 pripadnika;
dana 31. 12. 1993. pripadnici PJM, zajedno sa UN, izvrili su uspjeno raciju na podruju
Okuana, sa 20 pripadnika, prilikom ega se postiglo i vie od planiranog;
u vremenu od 10. 01. 11. 01. 1994. izvreno je patroliranje sa dva broda, sa odjeljenjem
milicionara u rejonu Greani Ilok;
u trajanju od 19. 01. 31. 01. 1994. jedinica je bila u pripravnosti u vezi sa akcijom u I.
Slavoniji i Z. Sremu, da bi dana 05. 02. zajedno sa SUP-a Okuani na podruju MZ Rajii
uspjeno izvrila operativno-taktiku radnju raciju za 10 pripadnika;
u dijelu obuke mjeovite minobacake grupe, dio voda za podrku, u vremenu od 15. 12.
1993. 29. 02. 1994. izvrila je kurs za 19 pripadnika na podruju Like i Dalmacije;
dana 18/19. 02. 1994. do 01. 03. 1994. u saradnji sa SUP-a Okuani i PJM MUP-a
RSK, Jedinica je izvrila preuzimanje i kontrolu mosta kod Stare Gradike, prilikom ega
je pokazana odlunost i spremnost za izvravanje i ovakvih zadataka. Ukupno je bilo
angairano 35 pripadnika.
NAPOMENA: U navedenom periodu, Jedinica je izvravala niz borbenih zadataka, i to:
od 14. [],315 na Velebitu sa ukupno 38 pripadnika;316
u vremenu od 09. 03. 16. 03. takoe Jedinica se nalazila na izvrenju zadatka u Lici,
sa ukupno 39 pripadnika PJM u rejonu Teslingrada317 povodom ustake agresije na Trlo.
Zapadne.
Mali.
Nedostaje u izvorniku.
U dokumentu je izostavljen mjesec.
Liki Osik.

313
314
315
316
317

250

Posebni rezultati na tom dijelu ratita postignuti su upravo zahvaljujui samostalnosti i


odlunosti PJM Z. Slavonije da istraju u osloboenju ovog dijela teritorija RSK.
Za navedeni period, jedan pripadnik (Gatari Z.318) je poginuo prilikom izvravanja
redovnih borbenih zadataka, a 7 pripadnika je lake i tee ranjeno.
Pored navedenog, Jedinica je konstantno dijelom u pripravnosti, a dijelom se ukljuuje
po zahtjevu Sekretara SUP-a u redovne poslove Javne bezbednosti, prilikom ega pokazuje
visok nivo profesionalnosti i zahvaljujui autoritetu steenom kroz rat, spremna je da izvri
svaki zadatak i najtei koji redovni pripadnici SUP-a, u svakom sluaju, nisu u mogunosti
da izvre. Stoga, ova Jedinica u Zapadnoj Slavoniji nosi opravdano ime najuspjenije i
najorganiziranije jedinice i za borbene i neborbene poslove i zadatke, i kao zakljuak se
namee injenica da je neophodno da se preduzme sve kako bi se stvorili uslovi za normalan
ivot i rad te Jedinice u koju za sada nije javno investirano a tako se puno trai i jo vie
dobija.
Po mnogim procjenama, ovo je Jedinica najveih borbenih iskustava i ujedno najveih
borbenih mogunosti na podruju Republike Srpske Krajine.PJM Banije:
Jedinica po formaciji ima 102 pripadnika sa vodom podrke, sada broji 22 pripadnika
koji u aktivnom statusu izvravaju poslove i zadatke na podruju Banije i po potrebi cijele
RS Krajine. Ostali dio Jedinice popunjava se po potrebi iz aktivnog i rezervnog sastava
SUP-a Glina, po principu okupljanja /po pozivu/, s napomenom da jedino ova regija nema
vlastitu mjeovito-minobacaku grupu.
Jedinica je uspjeno izvravala sve poslove koji su od strane Uprave traeni, ali isto tako,
sve poslove pri potinjavanju SUP-a Glina, takoe su izvravali maksimalno uspjeno.
Potrebno je naglasiti da i na ovom podruju sve opasnije i osjetljivije poslove nije smjela
raditi redovna milicija bez specijalaca, jer je postojala mogunost otpora, upotrebe
vatrenog oruja i okraja.
Od vanijih borbenih zadataka, mogu se istai:
dana 24. i 25. 09. 1993. vrena je zasjeda u rejonu Martin Brod D. Jame, s ciljem
otkrivanja DTG, sa ukupno 10 pripadnika;
ponovno 26. i 27. 09. 1993. u istom rejonu, kod Hrastnika, Jedinica sa 9 pripadnika
nalazila se u zasjedi, s ciljem otkrivanja ustakih DTG za koje se pretpostavljalo da su tim
podrujem prolazile i dalje u dubinu;
27. i 28. 09. 1993. u rejonu Martin Broda, ukupno 9 pripadnika je vrilo zasjedu, a
28. i 29. 09. u drugom dijelu navedenog rejona, kod Zaloja i Graanice, kod groblja 11
pripadnika je kroz zasjedu pokualo otkriti ustaku DTG. Po dubini u RH ule su se
eksplozije u toku noi 27. 09. Drugih zapaanja nije bilo. Isto je ponovljeno 29., 30. i 01.
10. 1993. g. bez znatnih rezultata;
u vremenu od 09. 03. 16. 03. 1994. Jedinica je uspjeno izvravala zadatke pri
osloboenju teritorija koje je bilo zahvaeno ustakom agresijom 05. 03. 1994. u rejonu
Teslingrada.Pored navedenog, Jedinica je izvravala redovne poslove milicije, uestvovala u
obezbeenju prilikom dolaska Predsjednika RSK i Republike Srpske, a u vrijeme pred
izbore, kao i u vrijeme glasanja, pripadnici Jedinice bili su angaovani na mnogim poslovima
oko obezbeenja i slino.
318

Zdravko.

251

U vie navrata, sudjelovali su na graninom prelazu, s ciljem kontrole ulaska lica i vozila,
tako od 15 17. 10. 1993. kontrolisali su ulaz kod Matijevii Novi Grad,319 sve s ciljem
ulaska Arkana320 i drugih paravojnih jedinica. Isto je ponovno realizirano za nastavak
Skuptine na Plitvicama 27. 29. 10. 1993. godine.
Za obezbeenje dravne granice, Jedinica je u periodu od 10. 11. do 16. 11.1993. godine,
sa 12 pripadnika popunila meuprostore u rejonu Stankovakog Brda.
U periodu od 26. 11. 30. 11. 1993. po zahtjevu SV RSK, 9 pripadnika je imalo
intervenciju u nezatienom i poumljenom dijelu kod zaseoka anovii i taj zadatak je
uspjeno izvren.
U dijelu obuke Jedinice, neophodno je istai da ista ne raspolae sa potrebnim kadrovskim
rjeenjima, a i tehnika opremljenost i naoruanost nije na potrebnom nivou.
Uglavnom, u slobodno vrijeme vri se kondiciono gaanje i ponavljanje steenog znanja,
jedina organizovanija obuka provela se je u Omsici sa kompletnom Jedinicom, u vremenu
od 02. 10. 13. 10. 1993. godine, kada su se ujedno vrile pripreme za borbene aktivnosti
u rejonu Velebita Oluja.
Mnogi zadaci manjeg znaaja koje je Jedinica izvravala nisu navedeni, a za ovaj period
nije bilo ranjenih ni poginulih.PJM Kordun:
Jedinica jaine oko 30, sada broji 19 pripadnika aktivnih, sa obuenom mjeovitom
minobacakom grupom, po pozivu iz redova A i R sastava SUP-a Vojni. Da bi ova Jedinica
bila ponovno i u borbenom smislu spremna, potrebno je izvriti popunu i aurirati postojee
spiskove, a to je mogue zajedno sa PJM Banije, na nain da se imenuju K-diri odreda koji
bi to objedinio.
Jedinica je uestvovala u izvrenju vie borbenih zadataka:
10. 09. 1993. u sklopu 11. pbr Kordunakog korpusa, na podruju Turnja, prilikom ega
su ranjena 3 pripadnika (Meke, Zavii i Vukmirovi);321
ponovo na zahtjev SV RSK, 20. 21. 09. 1993. vrili smo zajedno pretres terena u rejonu
Topuskog;
u Graacu od 03. 10. 11. 10. 1993. priprema i obuka zbog akcije u Velebitu, kompletna
Jedinica;
15. 10. 1993. priprema zbog odravanja Skuptine;
20. 10. 1993. uestvovanje na obezbeenju Skuptine na Plitvicama /3 dana/;
cijeli 11. mjesec 1993. g. zajedno sa SV RSK, Jedinica je vrila pratnju muslimanskih
konvoja, sudjelovala u spreavanju nedozvoljene trgovine koja se rairila na tom podruju;
od 01. 12. 1993. sve ovo vrijeme Jedinica je bila angaovana na poslovima vezano za
izbore i obezbeenje istih;
12. 02. 1994. ponovno obezbeenje Skuptine u Kninu sa 1 odjeljenjem, zatim
obezbeenje radio stanice Petrova Gora od 20. 02. 09. 03. 1994. g.
dana 09. 03. 1994. Jedinica je izvravala borbeni zadatak do 17. 03. u rejonu Teslingrada,
kada nije bilo ni mrtvih ni ranjenih, a zadatak je uspjeno izvren i povraen na teritorij koji
su ustae bile zauzele.
319
320
321

Bosanski Novi.
eljko Ranatovi.
Prireivai nisu utvrdili tona imena.

252

Ostalo vrijeme, Jedinica je bila u pripravnosti i na raspolaganju na izvrenje vanrednih


poslova SUP-a Vojni, kako i po potrebi poslova i zadataka Uprave.
Neophodno je imenovanje novog Komandira u Jedinici, prijem djela ljudstva i
imenovanje K-danta odreda. Sve je mogue napraviti samostalno, ali i uz pomo Sekretara
SUP-a koji je obeao da e Jedinicu od 102 pripadnika ubrzo popuniti po naem zahtjevu
i odobrenju.PJM Lika:
Jedinica jaine 36 pripadnika djeluje na podruju regije Like, a po pozivu se ukljuuju
i preostali pripadnici, zajedno sa mjeovitom minobacakom grupom, ukupno 102
pripadnika. Jedinica je izvravala uglavnom redovne poslove milicije, kada nije bila
angaovana na posebnim zadacima Uprave.
Tako je sve vrijeme od 03. 01. 01. 04. 1994. godine ista obezbeivala SRT, studio
Plitvice i reportana kola. Prethodno, od 03. 10. 1993. do 14. 10. 1993. godine, Jedinica se
nalazila na zadacima oko pripreme akcije u Velebitu, takoe, dok je dio jedinice konstantno
bio na obezbeenju objekta Cerovake Peine, kao i repetitorni centar elavac, posebno
u vrijeme izbora, tada je bilo zloupotreba i samovoljnog ukljuivanja i iskljuivanja i struje
i programa TV Beograd i TV Knin. Takoe, Jedinica je bila 20. 22. 10. na obezbeenju
Skuptine na Plitvicama.
Dana 09. 02. 1993. 1 pripadnik nalazio se na kursu Komandira PJM u sklopu SV RSK
u Kninu.
Iz voda za podrku, mjeovita minobacaka grupa nalazila se na kursu minobacalija, u
vremenu od 15. 12. 26. 02. sa 15 pripadnika u Cerovakim Peinama.
U vremenu od 05. 03. 24. 03. 1994. u vrijeme ustake agresije na predjelu Like, rejon
Trlo, Jedinica je uspjeno, u sklopu Uprave, izvravala borbene zadatke oko povrata teritorija
koje je bilo privremeno zaposjednuto.
Posebno se isticala mjeovita minobacaka grupa, koja je bila pridopuna naim
jedinicama, po pravcima sa MB 60 mm.
Potrebno je podrati novog K-dira Baria322 i stanje na podruju regija Like odgovarat e
formaciji Jedinice koju smo traili.PJM Baranja:
Jedinica broji ukupno 52 pripadnika, spremnih za izvrenje svih borbenih i neborbenih
zadataka. Posjeduje samostalnu minobacaku grupu i po pozivu popunu sa A i R
pripadnicima SUP-a B. Manastir do broja kako je formacijom predvieno.
Aktivno vre po dnevnom rasporedu rada obuku i odravaju gotovost Jedinice, tako da
se moe opravdano rei da je uvijek spremna za izvrenje svih zadataka, unato tome to je
nismo puno koristili.
U dijelu obuke, ukljuili su 15 pripadnika na kurs u Cerovakim peinama za
minobacalije i to su uspjeno zavrili. Drugi dio obuke koji je planom predvien, nije iz
poznatih razloga rata izvren.
U 09. mjesecu, Jedinica je izvravala dio borbenih zadataka u rejonu Velebita, prilikom
ega je 1 pripadnik smrtno stradao.
Drugih aktivnosti, Jedinica nije imala, ve je izvravala u sklopu SUP-a Beli Manastir
redovne poslove i zadatke milicije.322

Prireivai nisu utvrdili ime.

253

PJM Istone Slavonije i Zapadnog Srema:


Jedinica u ovoj regiji, nije u potpunosti nala svoje mjesto, trenutno imamo oko 25
pripadnika spremnih za izvrenje borbenih zadataka, a ostale po principu okupljanja nismo
ubjeeni da bi mogli aktivirati. Inae, mjeovita minobacaka grupa prola je obuku i nakon
toga nije bila aktivirana.
Jedinica je, uglavnom, pretpotinjena SUP-a i izvrava redovne poslove i zadatke iz
djelokruga Slube. Za potrebe Uprave, Jedinica je bila angaovana 14. 09. 05. 10. 1993.
godine, sa 19 pripadnika na borbenom zadatku u Velebitu, prilikom ega je 10 pripadnika
napustilo zadatak i Slubu.
U vremenu od 20. 12. 07. 01. 1994. 5 pripadnika je vrilo smjenski obezbeenje
objekta u Erdutu, a za vanredni zadatak koji je Uprava izvravala, na podruju Iloka, bilo je
ukljueno takoe 5 pripadnika.
Potrebno je naglasiti da je sve poslove oko obezbeenja skupova i linosti za vrijeme
izbora, kao i obezbeenja objekata i dr. takoe izvravala ova jedinica.Helikopterska jedinica:
Jedinica djeluje u sklopu Uprave i izvrava sve poslove i zadatke ovog MUP-a, SV RSK
i dr. Posebno vre poslove i zadatke oko pruanja pomoi i transporta ranjenih na svim
relacijama.
Zatim, u sklopu Uprave, sve poslove izvianja /borbeno i neborbeno/, transport sredstava,
opreme, oruja i municije, desant, protuoklopna borba i niz drugih poslova.
Jedinica nije popunjena ni sa sredstvima ni sa ljudstvom, ali zahvaljujui entuzijazmu
trojice pilota, uspiju sve da izvravaju uspjeno i na vrijeme.
Pozadinski problemi uglavnom se rjeavaju preko Uprave i SV RSK i Vojske SR
Jugoslavije.
U cilju dizanja borbene gotovosti ove Jedinice, s obzirom na njene mogunosti, potrebno
je daleko vie ulagati u nju.Dobrovoljaka jedinica Cigina:
Jedinica u rezerviranom sastavu MUP-a, aktivira se samo za izvrenje borbenih zadataka,
broji ukupno 115 pripadnika koji nisu jednoobrazno obueni, opremeljni i naoruani, te ne
posjeduju vozila za prevoz, kao ni drugih vozila.
Do sada, uestvovali u svim znaajnijim borbenim dejstvima na podruju RSK, a posebno
S. Dalmacije i Like. Tako su uestvovali u akciji u rejonu Svilaje, Velebita, Teslingrada,
Kaia i Islama Grkog, Sunje, Medakog depa i niz drugih, manjeg znaaja.
Prilikom izvravanja navedenih zadataka, imali su ranjenih i povreenih.
Trenutno je pola jedinice u pripravnosti, u sjeditu, a drugi dio je aktiviran na podruju
Z. Slavonije, zajedno sa SV RSK.
Ova jedinica, potrebno je naglasiti, znaajna je borbena formacija i potrebno je podrati
njen opstanak, razvoj i ojaavanja, jer e u sluaju eventualnog rata biti zasigurno jedna od
prvih i meu najkvalitetnijim jedinicama koje e izii na liniju odbrane.
Jedinica je heterogeno popunjena i to iz Banije, Like i Dalmacije, to joj daje mogunost
lake orjentacije i snalaenja u svim krajevima RS Krajine.Veza:
Izvravati redovne poslove MUP-a, kao i borbene zadatke sa policijskom vezom (UKV
motorolom), praktino je nemogue. Meutim, koristei razne izbore od vojske i dr. kroz
posuivanja i razne improvizacije, uspjeli smo ostvariti uglavnom ta se trailo od nas. Ovako
254

je izgledao poetak, u posljednje vrijeme neto je bolje sa novim samostalnim repetitorom,


sa posebnim, fiksiranim korakom na UHF i BHF podruju i kao zakljuak moemo rei da
je sistem veza sada bolji, odnosno da je za redovne poslove MUP-a odlian, ali za borbene
aktivnosti nedovoljan i jo uvijek slab. Isto se moe rijeiti samo sa zatitom stremblerom,
to je obeavano ali nikako da se izvri.
U cilju pravilnog koritenja Jedinice, a onda i veze, moramo daleko ozbiljnije shvatiti
vezu jer je to klju i uspjeh svega, na taj nain moi emo []323 ustaama i neemo biti
podreeni kao do sada.
Takoe, Uprava bi se puno lake mogla uklopiti u postojei sistem veza MUP-a na
podruju itave RSK, ako bi svaka regija imala kvalitetno rijeen sistem veze, dok npr. Lika
sistem veze ima slab, unato fantastinim mogunostima.
Kada se otklone ovi problemi u MUP-a, naa Uprava odmah je jaa i efikasnija jer do
sada smo sve morali sami, sa vlastitim sredstvima, to je izuzetno teko i nemogue i zahtjeva
puno gubljenja dragocjenog vremena prilikom dolaska na teren u bilo kom dijelu RSK.
Svi problemi oko veze bili bi rjeeni sa jedinstvenim unificiranim sistemom veze na
podruju itave RSK. Mi imamo potrebu za 1-2- pokretna repetitora i to sa stremblerima /
zatita/ na UHF i BHF podruju, vie problema nee biti ili e biti daleko manji i zanemarivi.
Tome treba dodati da sistem veze SV RSK sa prislunim i radio goniometarskim sistemima
koji postoje po itavim regijama, takoe nam olakavaju i pruaju mogunosti, meutim
bez uvezivanja sistema veza i vie suraivanja sa Slubom, neemo znati to iskoristiti.Stanje veze u Upravi PJM:
svaka PJM regije ima VHF policijski sistem veze sa potrebnim brojem prenosnih,
runih i dr. radio stanica /motorola/;
PJM ima 1 repetitor na UHF podruju, zatvoren sistem sa 7 motorola podeenih za
rad;
ostale GP 300 motorola, kojih ima dovoljno, koriste se za svaku veu akciju, tada
uestvuju PJM regija jer je neophodno da u tim sluajevima sve veze moraju biti iste.
MUP raspolae sa jo sredstava veze koji su uglavnom po regijama i jo nisu dovoljno
uvezane, a prema tome ni iskoritene.
Potrebno je sve centre veze pri SUP-a i veziste PJM regija, uvezati da traju u jednom
sistemu i problem veze bit e rijeen adekvatno, u svim uslovima mira i rata.
Posebno istiemo da pokretni centar veze postoji u MUP-a, ali je posuen SV RSK /
posudio ua Marko/ i da je kontaktirano sa G SV RSK i oni su obeali povrat ili zamjenu
za neki drugi. Sa ovim centrom veze, koji bi imao KZ i UKP, specijal /novitel/ i dr. kao i sve
veze na UHF i VHF podruju, mi bismo lako uvezivali rad brigade na svim regijama i sa
milicijom i sa Srpskom vojskom.Vozni park:
Da bi vozni park funkcionisao, potrebno je puno vie uloiti da bi Uprava PJM
funkcionisala jer sa terenskim UAZ-ima problem nije ni dotaknut a kamoli rijeen. Posebno
to dolazi do izraaja u vrijeme pokuaja brze organizacije regionalnog lepezastog sistema
Uprave, gdje su zahtjevi bili veliki a nae mogunosti male, uz posebnu napomenu da su to
redovno pratili zadaci MUP-a, jedan za drugim, na svim podrujima jer mi sve moemo.
Takav sistem rada nas je rastrgao na sve strane i stvorili smo objektivno dosta
neorganiziranosti u radu, to smo manjim dijelom mi odgovorni, a veim dijelom onaj ko
Neitko u izvorniku.

323

255

nas je slao iz zadatka u novi zadatak a nismo to pozadinski mogli pratiti. Opet uz odreene
improvizacije, uspjeli smo premostiti te probleme, meutim slube koje su nas trebale
pratiti i pomagati samo su nas guile jer njima ne pau promjene koje ih tjeraju da moraju
raditi i poslije 15.00 . zatim subotom i nedjeljom i naravno ne odgovara im da se ugroava
familijarnost i privatno-sopstveniki duh koji vlada kod njih u slubeno.
Meutim, sve ovo ne oslobaa nas dijela odgovornosti oko kontrole korienja vozila,
utroka goriva, maziva, tenosti i dr. to je bilo u pojedinanim sluajevima i kod nas u
Upravi, ali ne u tolikoj mjeri da nije i opravdano.
Poslovi koje mi obavljamo su nepredvieni po mjestu i vremenu i zahtjevaju punu
mobilnost, a neko umjesto to da shvati kao i injenicu da niko ne eli drati glavu u torbi,
osim nas, i da pomogne u radu, on se buni zato uprava PJM troi vie goriva i sl. Taj
koji tako razmilja, neka se ukljui u djelokrug poslova Uprave PJM i tek nakon toga neka
prigovara za pojedine propuste, ako ih je i bilo.
Mi redovnu popunu sa mazivima i tenou, rezervnim dijelovima teko smo provodili,
jer pomo od slube iz MUP-a nismo imali a kvarovi su bili esto, to zbog navedenih
poslova nismo stizali otklanjati na vrijeme.Trenutno raspolaemo sa samo malim dijelom vozila /teretnih, terenskih i putnikih/,
u odnosu kada je predvieno formacijom Uprave /po regijama i u PJM/, a dio vozila nije
za upotrebu na dui put /UAZ/ jer se lako kvari i sl. a upravo za na rad potrebna su nam
vozila da brzo i efikasno moemo biti u svakom dijelu RS Krajine.
Landroveresa kojima raspolaemo, teko je odravati jer su potrebe velike, a rezervni
dijelovi i opravak je otean, jer nema ni servisa ni prodavaone koja je namjenjena za tu vrstu
vozila.Za potrebe Jedinice, koritena su slijedea vozila:
3 Landrover-a,
1 kombi mini bus,
2 Lade,
Audi 80,
14 UAZ-a, od toga je 10 po jedan dat Z. Slavoniji, Baranji, Kordunu i Lici, a S.
Dalmaciji 2, zatim
Deitz 5000,
auto-cisterna TAM 110.
Pored navedenog, u Upravi se koriste 2 Golf-a Suboti M.324 i Drai B.325 i Reno 9
Karna D.326 Ovaj vozni park ne moe ni priblino zadovoljiti potrebe specijalne brigade
MUP-a RSK.
Kao zakljuak, istiemo da je neophodno napraviti vie reda u svim Upravama pa tako i
u naoj, ako elimo funkcionalnost i potpunu kontrolu, ali uz uslov da vozni park i radiona
postanu servis za sve Uprave a ne samo za pojedine, kako je bilo do sada.
Isto tako, da MUP-a shvati koliko je neophodan prevoz u radu i efikasnosti nae Uprave
i da shodno tome i omogui popunu sa terenskim, putnikim, specijalnim, borbenim i
drugim vozilima.[]327
324
325
326
327

Prireivai nisu utvrdili ime.


Boko.
Dragan.
Prireivai su izostavili prilog Trenutno stanje na skladitu.

256

ZAKLJUAK:
Iz dosadanjeg iskustva, kako prije rata, tako i tokom borbenih dejstava, smatram da za
vrijeme neposredne ratne opasnosti i nefunkcionisanja dravnih aparata, postoji potreba za
postojanjem prave PJM, na nain kako je prvobitno zamiljena i odobrena od strane biveg
Ministra unutranjih poslova RS Krajine, g. Milana Martia.
Uprava PJM nije mogla funkcionisati onako kako je zamiljena, radi ogluavanja
pojedinih Sekretara SUP-a, na Uputstva i Naredbe Uprave PJM. Ovakvo ponaanje
pojedinaca treba sprijeiti da ne djeluju kao apozicionari i dozvoliti Upravi da zaivi kako bi
to prije profunkcionisala.
Opremljenost kao i pozadinska obezbeenost, jedinica je ispod svakog nivoa, od voznog
parka do naoruanja i odjee, tako generalno gledavi opremljenost jedinica je oko 20% od
potrebnog.
Nedostatak strunog kadra u samoj Upravi se takoe odrazio na neefikasnost same
Uprave, iz ega proizlazi potreba za popunjenjem kadrovima.
Radni prostor je jedan od bitnih segmenata za struno obavljanje poslova iz nadlenosti
Uprave, meutim do sada Uprava nije dobila radni prostor ni priblino onom to bi makar
minimalno zadovoljilo uslovima rada i postavljenim zadacima. Smatramo da je i ovo jedan
od bitnih zadataka to mogu nadleni rijeiti.
Sagledavajui uslove pod kojima je Uprava egzistirala, te njeno pozadinsko obezbeenje
slobodan sam da ocijenim da je rad Uprave vie nego dobar, uzimajui u obzir postignute
rezultate.Prilog:328
izvjetaji Uprave o pojedinim akcijama;
izvjetaji SUP-a o aktivnostima Uprave na podruju
Sekretarijata unutranjih poslova.Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 20.

92

1994., travanj 13.


Knin
Izvjee Odjela analitike i informatike SUP-a Knin o stanju kriminaliteta na podruju
nadlenosti SUP-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE
K N I N
Odjel za analitiku i informatiku
Knin, 13. 04. 1994.
Broj: ______________
Prireivai su izostavili priloge.

328

257

IZVJETAJ
za period od 01. 01.-31. 03. 1994.g.
U prvom tromjeseju 1994. godine u KU Upisniku SUP-a Knin evidentirano je 295
KD-a. Za navedena djela podneene su 274 krivine prijave. 37 prijava je podneeno po
poznatom poiniocu u momentu izvrenja, a 237 po nepoznatom poiniocu.
Na podruju Knina podneene su 152 krivine prijave, 95 prijava podneeno je Okr. JT a 57
Op, JT. Na podruju Drnia podneeno je 15 prijava, sve prijave su podneene Okrunom
JT. Na podruju Obrovca podneene su 32 krivine prijave, 4 prijave su podneene Okr. JT
a 28 Op. JT. Na podruju Benkovca podneeno je 75 krivinih prijava (nemamo podataka
koliko Okr. JT a koliko Op. JT).
Od ukupnog broja podneenih prijava imamo podatke da su dvije prijave odbaene.
Za navedena KD-a prijavljena su 223 lica. Na podruju Knina prijavljeno je 126 lica,
od toga 19 maloljetnika a 22 lica su recidivisti. U 32 sluaja prijavljena lica su djelovala u
grupama a u 66 sluajeva pojedinano. Svi poinioci su srpske nacionalnosti. Analizirajui
spolnu strukturu od ukupnog broja poinilaca samo su dva poinioca ene.
Na podruju Drnia prijavljeno je 9 lica. Svi poinioci su punoljetni, mukog spola, srpske
nacionalnosti.
Na podruju Obrovca prijavljeno je 37 lica, od ega je 7 maloljetnik. Dvojica maloljetnika
prijavljeni su za 3 KD-a.
Na podruju Benkovca prijavljeno je 51 lice. Svi prijavljeni su srpske nacionalnosti, mukog
spola, a od ukupnog broja prijavljenih 16 su maloljetnici. Sumirajui ove podatke znai
da na cijelom podruju u ovom periodu imamo 42 maloljetnika kao poinioca KD-a ili
procenat od 18 kao uee maloljetnike delikvencije.
Od 295 KD-a izvrioci su bili poznati u momentu izvrenja za 37 djela, to je 12.5% u
ukupnoj masi prijavljenih djela.
Po nepoznatom poiniocu u momentu izvrenja prijavljeno je 258 KD-a, od toga je
naknadno otkriveno 132 djela ili 51.16%, a ostalo neotkriveno 126 djela (48,84%).
U izvjetajnom tromjeseju otkriveni su (naknadno) poinioci za 19 KD-a za koja
su prijave podneene u proloj godini. Sva ta djela otkrivena su na podruju Knina. Za
navedena djela prijavljena su 33 lica. Analizirajui strukturu tih djela radi se o 16 tekih
kraa i 3 razbojnitva.
Kad se uzmu u obzir i ta djela koja su otkrivena u ovom tromjeseju, a za koja su prijave
podneene u proloj godini onda procenat otkrivake djelatnosti iznosi na nivou SUP-a
58,52%, a ako promatramo samo podruje Knina onda iznosi 65,2%.
U izvjetajnom razdoblju i to na podruju cijelog Sekretarijata teta nastala izvrenjem
KD-a iznosi: 1.147.434 ND. Od toga na drutvenoj imovini iznosi 127.432 ND, a teta
na privatnoj imovini iznosi 1.020.002 ND.
Prilikom obrade KD-a izvreno je 18 privoenja, u kojim je privedeno 26 lica.
Na podruju Knina drutvena imovina je oteena u 53 sluaja, a privatna imovina u 99
sluajeva. Od drutvenih subjekata u najvie sluajeva oteena je umarija Knin (12
puta) i UNPROFOR (11 puta). Na podruju Obrovca u 15 sluajeva oteena je drutvena
imovina, u 21 sluaju privatna.
U izvjetajnom razdoblju evidentirano je 16 dogaaja. Na podruju Knina evidentirano
je 5 dogaaja i to 2 samoubistva, 1 ranjavanje, 1 poar i 1 iskakanje (ispadanje) iz voza. U
tim dogaajima stradala su 4 lica, 2 muka lica, 1 od 27 godina a 1 od 48 godina i 2 enska
lica, 1 od 38 godina a drugo od 44 godine. Na podruju Drnia evidentirana su 2 dogaaja
258

i to obadva samoubistva. Na podruju Benkovca evidentirano je 9 dogaaja. Jedan poar, 6


eksplozija i 2 samoubistva (od toga 1 vjeanje).
Stradala su 2 lica, 1 mukog spola i 1 enskog spola.
Na podruju Obrovca nemamo evidentiranih dogaaja u izvjetajnom razdoblju.
[]329
za SEKRETAR-a
Mr. Ilija Priji
[]330, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 29.

1994., travanj 14.


Knin
Zapisnik s 81. sjednice Vlade RSK

93

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


VLADA
ZAPISNIK
sa 81. sjednice Vlade RSK odrane dana 14. 04. 1994. godine u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Sjednica je poela s radom u 9.00 asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. ore Bjegovi.
D N E V N I R E D:
1. Skuptinski zahtjevi (pregovori, odbor za poljoprivredu, vojni sporazum o razdvajanju)
2. Pripreme za sastanak sa Izvrnim savjetima optine,
3. Kolaudacija radova u 1993. godine i donoenje Odluke o izradi temelja za etiri barake
u krugu Senjaka,
4. Provoenje programa rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog oporavka,
4.1. Operativni zadaci unutar RSK,
4.2. Saradnja i koordinacija sa Republikom Srpskom i SR Jugoslavijom,
5. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
5.1. Pomo u informatikoj opremi,
5.2. Izvjetaj,
6. Ministarstvo trgovine i turizma,
6.1. Donoenje Odluke o oslobaanju naknade za carinsko evidentiranje,
6.2. Donoenje Odluke o ogranienju mare,
Prireivai su izostavili dio teksta.
Potpis neitak.

329
330

259

7. Ministarstvo odbrane;
7.1. Program obezbjeenja vode za stanovnitvo u 1994. godini,
7.2. Rjeenje o razrjeenju pomonika ministra,
8. Glavni tab SVK,
8.1. Pitanje materijalnog statusa i bezbjeenje porodica poginulih i invalida rata,
8.2. Zahtjev za ogranienje izvoza ive stoke iz RSK,
9. Ministarstvo za urbanizam, stambeno komunalne poslove i graevinarstvo.
9.1. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Rep. komisije za popis i procjenu
ratne tete,
10. Ministarstvo sporta,
10.1. Zahtjev za odobrenje D-2 za osnivaku skuptinu rukometnog saveza RSK,
11. ISKRA
11.1. Zahtjev za oslobaanje poreza na promet knjige magistra Mile Dakia Srpska
Krajina-istorijski temelji i nastavak.
11.2. Donoenje Odluke o sufinanciranju knjige Srpska Krajina istorijski temelji i
nastav[n]ak, mr. Mile Daki.
12. Osnivanje dravne Agencije za saradnju sa meunarodnim organizacijama,
13. Izvrni Savjet optine Caprag
13.1. Aktivnosti vezane za pravno nasljedstvo imovine na podruju SRJ,
13.2. Zahtjev za finansijsku pomo,
14. Predstavnitvo Vlade RSK u Beogradu,
14.1. Zakljuak u vezi zahtjeva advokata Lazovia.331
15. Zakljuak kordinacionog odbora za privredu Korduna,
16. Izvrni savjet optine Daruvar i P.332 Slatina
16.1. Zahtjev za dodjelu automobila,
17. Razmatranje programa uma i humanitarne pomoi u nafti od strane UNPROFOR-a.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
4.3. Odluka o koeficijentima revalorizacije,
5.3. Republiki zavod za statistiku i informatiku sa sastanka u Banja Luci.
Nakon ovih nadopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad1) Predsjednik Bjegovi pod ovom takom morali bi danas zauzeti stav o vojnom
sporazumu o razdvajanju, ekonomskim pregovorima, zahtjevu skuptinskog odbora za
poljoprivredu, kako i o Odluci Skuptine o razvlaivanju Vlade za pregovore. Ispred Vlade
ne elim i neu slati nikoga u Zagreb na pregovore dok ne dobijem pismenu naredbu pred.
Skuptine i Republike.
Potom je potpredsjednik Lubovac333 obrazloio nacrt sporazuma o ekonomskoj saradnji
(prilog br. 1.).
U raspravi koja je potom otvorena ministar Arbutina334 zatraio je odgovor na pitanje SO
Petrinje (prilog br. 2.) na to mu je odgovorio ministar Raki335 da je taj problem predvien
tek u 3 fazi realizacije sporazuma.
331
332
333
334
335

Prireivai nisu utvrdili ime.


Podravska.
Branko.
Neboja.
Duan.

260

Potom je usvojen.
ZAKLJUAK
1. Prihvata se izvjetaj o problemima na terenu s tim da e Vlada zatraiti od predsjednika
Skuptine i predsjednika RSK da se imenuju lokalne, regionalne i dravne komisije zaduene
za realizaciju sporazuma. Vlada ne zna kome da aljeprimjedbe sa terena i zato mora znati
adrese.
2. Vezano za razvlaenje Vlade za pregovore od strane Skuptine Vlada e razgovarati sa
meunarodnim faktorima i o sastancima praviti zapisnike, a na pregovore sa RH nee slati
nikoga bez potpisa predsjednika Skuptine i Republike.
Potom je nastavljena rasprava o zahtjevima Skuptinskog odbora za poljoprivredu koji
izmeu ostalog trai smjenu Upravnog odbora NIK-a, direktora i Upravnog odbora
PIK-a Belje, itd.
Predsjednik Bjegovi konstatovao je da je Vlada, kao privremeno rjeenje za v.d. direktora
NIK-a postavila predsjednika Upravnog odbora ministra Crnogorca.336 Vlada ini sve da
osigura uvoz nafte za poljoprivredu uinjen je veliki korak u nabavci derivata, ali to se
tie novanih sredstava ova Vlada to ne moe osigurati i rjeenje treba traiti u direktnom
kontaktu sa bankama.
Potom je vezano za raspravu o ovoj temi sekretar ministarstva trgovine gosp. Luki337
obrazloio i zatraio usvajanje dvije odluke, te su donesene
ODLUKA
o oslobaanju naknade za carinsko evidentiranje (prilog 3.)
ODLUKA
o ogranienju mare (prilog br. 4.)
Gospodin Luki obrazloio potom zahtjev Republike uprave carina (prilog br. 5.) u
kojem trae objanjenje take 4. Odluke o stvaranju uslova za normalno odvijanje proljetne
sjetve koja je donesena na 78. sjednici Vlade 18. 03. 1994.
Vezano za ovo Vlada je usvojila
ZAKLJUAK
(prilog br. 6.)
Potom je prijedlog predsjednika Bjegovia usvojen slijedei
ZAKLJUAK
Zaduuje se ministarstvo poljoprivrede i energetike da razrjee nastale dileme i pismeno
obavijeste o zauzetom stavu predsjednika Bjegovia.
Predsjednik Vlade napisat e odgovornom Skuptinskom odboru iji e sastavni dio
initi i naprijed usvojene Odluke iji je predlaga ministarstvo trgovine.
Ad2)
Predsjednika Bjegovi upoznao je lanove Vlade da e se na inzistiranje predsjednika
Martia u ponedjeljak odrati sastanak sa predsjednicima izvrnih savjeta optina. U tu
svrhu proitao je dnevni red predvien za sastanak (prilog br. 7).
Potom su izanalizirane take dnevnog reda i obaveze Vlade, a po zavretku rasprave usvojen je
ZAKLJUAK
Vezano za taku 1. sastanka zaduuje se Branko kori da napravi pismeni izvjetaj o
realizaciji Naredbe pre. Rep. koji e se podijeliti predsjednicima IS optina.
336
337

Miomir.
Milan.

261

Sastanku obavezno moraju prisustvovati predstavnici trine, finansijske i devizne


inspekcije, Slube za platni promet, MUP-a, NB i carina.
Vezano za taku 2. zaduuje se min. za urbanizam i urban. zavod.
Vezano za taku 3. i taku 4. materijale su duni pripremiti ministarstvo finansija (Zakon
o zajmu za potrebe RSK i operativno uputstvo) te MIP. Zadatak Vlade je da kae da su ove
dvije toke u toku, a da je zadatak optine da odrede jednog ovjeka koji e to zajedno sa
dva predstavnika Vlade pratiti na terenu.
Takoer se zaduuje Sekretarijat Vlade da za sve optine pripremi po 3 komada Slubenih
glasnika RSK, koji su izili iz tampe za 1993.g. uz Glasnike treba biti pripremljen
formular da su primljeni i iro-raun sa iznosom koji se treba uplatiti.
Ad3)
Predsjednik Bjegovi kupili smo dosta opreme, vozila, uli u investicije energetike,
PTT-a i ostalih dravnih projekata. Potrebno je vidjeti koja je to dubioza imovina. Molim
da donesemo odluku o izvrenju kolaudacionih radova za 1993. godinu i da se napravi
popis imovine na nain kako je to uradilo ministarstvo za ekonomske odnose.
Ministar Arbutina s obzirom da e nova Vlada biti idue nedjelje mi smo napravili
inventuru i dobro bi bilo da to urade i drugi. Tamo gdje je izvrena primopredaja opreme
napravljeni su ugovori. Potom je na prijedlog pred. Bjegovia donesen
ZAKLJUAK
Zaduuje se ministarstvo za ekonomske odnose da po jedan primjerak materijala za popis
imovine dostave u Sekretarijat Vlade kako bi ostali mogli vidjeti ogledni primjerak.
Potom je gosp Vidi Vlado govorio o dosada uraenim poslovima na lokaciji Senjak, a
nakon njegovog izlaganja na prijedlog predsjednika Bjegovia donesen je
ZAKLJUAK
Iz Zavoda i ministarstva odrediti po jednog ovjeka i iz pozadine G SVK ininjerku i
da to bude tim koji e voditi brigu. Nosilac tima je urbanistiki zavod. Za radove na iskopu
angaovati e se zatvorenici, za betonski temelj GP Dinara za jednu baraku, a ostali dio
ukljuujui i cement i eljezo pokuati osigurati preko ministarstva za rad Srbije.
U ovu baraku uselit e MO tj. Vojni sud. Donesena je Odluka o prihvatanju ponude
GP Dinara (prilog br.41)338
Ad4) 4.1. i 4.2.
U okviru ove take analizirana je biljeka sa sastanka u Beogradu o organizaciji NB SRJ
(prilog br. 8)
Potom je informaciju o provoenju Programa, zadacima unutar RSK i saradnji sa
Republikom Srpskom i SRJ podnio predsjednik Bjegovi. On je istaknuo da treba osigurati
ljude za teren po optinama, a na republikom nivou da se komisija smjesti u TVIK radi
uvezivanja posla. Oko industrijske proizvodnje inovina339 firma koji se imaju uvezati i to
je zadatak ministarstva za industriju, spoljno trgovinski sistem treba staviti pod kontrolu
to je zadatak ministarstva trgovine. Moramo pripremiti modele oko usaglaavanja propisa
na nivou Jugoslavije i potrebno je da sva ministarstva o problemima s kojima se oko toga
338

Posljednja reenica u zakljuku je dopisana rukom.


Nejasno u izvorniku.

339

262

susreu upoznaju predsjednika ove komisije ministra Kueta.340 O svemu ovome predsjednik
Vlade upoznat e predsjednika Martia341 i mandatara Mikelia.342
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija
4.3. Na zahtjev slube za platni promet i finansijsku kontrolu (prilog br. 9.) donesena je
ODLUKA
o koeficijentima revalorizacije (prilog br. 10)
Ad5)
5.1. Ministar Arbutina obrazloio je zahtjev DP Krajina Konzalting (prilog br. 11.), a
potom je donesena
ODLUKA
o osiguranju osnivakog uloga DP Krajina-konzalting (prilog br. 12.)
Kao sastavni dio ove Odluke verifikovani su Rjeenje o imenovanju za procjenu
kancelarijske opreme, zapisnik komisije i ugovor Vlade i DP Krajina-konzalting.
5.2. Potpredsjenik Lubovac mandatar je traio obrazloenje za ekonomsku politiku
za ovu godinu. Materijali su raeni 1993. godine i za ovu godinu ekonomska politika nije
usvojena. Htio je vidjeti na osnovu ega smo predvidjeli porast zaposlenosti, produktivnosti
i industrijske proizvodnje. Optinama treba rei da ako se ovako nastave ponaati odreene
institucije nee moi raditi. Od 15. 04. bi mogli vidjeti kako to izgleda ako optine dostave
statistici podatke.
Ministar Arbutina nisam bio u mogunosti tumaiti ekonomsku politiku jer smo uli
u jedinstveni monetarni sistem Jugoslavije i jel ona nije usvojena na ekonomskom savjetu
Vlade. Mi smatramo da se stopa porasta industrijske proizvodnje od 20%, zaposlenosti
10% i produktivnosti od 20% moe ostvariti. To je danas zvanino dostavljeno mandataru.
to se tie ostvarenja proizvodnje za prvi kvartal podatke su dostavila samo 2-3 poduzea.
Oekujem da e tek od maja Repu. zavod za statistiku moi izii sa zvaninim podacima
vezanim za industrijsku proizvodnju.
Potom je na prijedlog gosp. Bjegovia usvojen
ZAKLJUAK
Na sastanku u ponedjeljak pouriti predsjednike IS oko proizvodnje i da se zadue za dio
planiranja na nivou optine.
5.3. Ministar Arbutina upoznao je lanove Vlade sa zapisnikom sa sastanka u B343. Luci
(prilog br. 13.) i zamolio Vladu da rjei pitanje prostora344 za Republiki zavod za statistiku
i informatiku.
Potom je usvojen
ZAKLJUAK
Prima se na znanje informacija i preuzima obaveza za osiguranje prostora.
U sklopu ove take razmatrana je i taka 13.1. i 13.2.
13.1. Zahtjev IS SO Caprag (prilog br. 14.) obrazloio je ministar Arbutina.
Radomir.
Milan.
Branko.
Banja.
Dopisano rukom.

340
341
342
343
344

263

Po zavretku rasprave u kojoj su uestvovali predsjednik Bjegovi i ministar Arbutina


usvojen je
ZAKLJUAK
Predloit e se novoj Vladi da pokua ovo institucionalno rijeiti na nivou SRJ, a nada
ese to proiriti na Rep. Srbiju, Crnu Goru i Rep. Srpsku. Naelno za sada prema Uredbi
Srbije nema mogunosti da se to rijei, ali neka se stavi u pokret i pokua neto uraditi.
Istovremeno, s obzirom na pregovore koje potpredsjednik Luki vodi u enevi potrebno
je da predstavnici pravosua, finansija i ekon. odnose otputuju u Beograd na razgovore sa
potpredsjednikom Simiem.345
13.2. Vezano za zahtjev IS optine Caprag za finan. pomo (prilog br. 15.) usvojen je
ZAKLJUAK
Predlae se nosiocima poljoprivredne i stoarske proizvodnje da se obrate poslovnoj
banci budui ova Vlada nema novaca.
Kopiju pisma-zahtjeva uputiti novoj Vladi.
Potom je na zahtjev ministra Arbutine usvojen slijedei
ZAKLJUAK
Prihvata se zahtjev ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju da
se iz procedure javne rasprave povue nacrt Zakona o transformaciji dravne svojine, da
se stopiraju aktivnosti na izradi elaborata o opravdanosti formiranja holdinga umarstva i
drvne industrije Krajina, te da se zaustave aktivnosti na izradi elaborata o opravdanosti
formiranja holdinga koarstva i obuarske ind. Krajine.
Ad 6)
Odreeno u sklopu take 1.
Ad 7)
7.1. Nakon to je ministar Raki ukratko obrazloio program obezbjeenja vode za
stanovnitvo u 1994. god. (prilog