Dokumenti RSK12

REPUBLIKA HRVATSKA
I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.

DOKUMENTI
Knjiga 12.
DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(sijeanj lipanj 1994.)
REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI

KNJIGA 12.
BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA
Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat Dokumenti, knjiga 6.
Nakladnik:
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Zagreb
Hrvatski institut za povijest Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod
Za nakladnika:
Dr. sc. Ante Nazor
Dr. sc. Stanko Andri
Recenzenti:
Dr. sc. Nikica Bari
Dr. sc. Ante Nazor
Urednici:
eljka Krie Graanin, prof.
Ivan Rado, prof.
Suradnici:
Ivan Brigovi, prof.
Julija Baruni Pletikosi, prof.
Ivan Brigovi, prof.
Dr. sc. Ana Holjevac Tukovi
Mr. sc. Anela Ljubas
Natko Martini Jeri, prof.
Mate Rupi, prof.
Slaven Rui, prof.
Janja Sekula, prof.
Domagoj tefani, prof.
Ilija Vuur, prof.
Lektorica:
Julija Baruni Pletikosi, prof.
Izrada kazala:
eljka Krie Graanin, prof.
Prijepis:
Indira Alpeza
Priprema za tisak:
Kolumna d.o.o.
Tisak:
Zebra, Vinkovci
Naklada:
500 primjeraka
REPUBLIKA HRVATSKA
I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 12.
DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(sijeanj lipanj 1994.)
Zagreb Slavonski Brod, listopad 2012.
SADRAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
1994., sijeanj, Knin Iz izvjea o radu SUP-a Knin u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

1994., sijeanj 3., Slunj Izvjee SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na podruju njezine
nadlenosti u razdoblju od 17. prosinca 1993. do 1. sijenja 1994. godine . . . . . . . . . . . . . 42
1994., sijeanj 4., Drni Izvjee drnike Opinske izborne komisije o rezultatima
izbora za odbornike istoimene SO, koji su odrani u prosincu 1993. . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
1994., sijeanj 4., Knin Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martia
general-potpukovniku Momiru Taliu i pripadnicima Prvog krajikog korpusa VRS
u kojemu im u svoje osobno i u ime MUP-a RSK estita predstojei pravoslavni Boi
i Novu godinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
1994., sijeanj 4., Knin Izvjee Deurne slube Uprave javne bezbjednosti MUP-a
RSK o zbivanjima na teritoriju RSK u razdoblju od 3. do 4. sijenja 1994. godine . . . . . . . 45
1994., sijeanj 4., Knin Izvjee o radu Ministarstva za ekonomske odnose,
privredni razvoj i industriju RSK u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
1994., sijeanj 5., Knin Izvjee o radu Ministarstva financija RSK u razdoblju
od 1. travnja do 31. prosinca 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
1994., sijeanj 7., Korenica Izvjee SUP-a Korenica MUP-u RSK u Kninu
o okolnostima nesretnog sluaja pogibije i ranjavanja pripadnika SVK i dragovoljaca
iz RS u mjestu Poitelj nedaleko Graaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
1994., sijeanj 7., Knin Izvjee Deurne slube Uprave javne bezbjednosti MUP-a
RSK o zbivanjima na teritoriju RSK u razdoblju od 6. do 7. sijenja 1994. . . . . . . . . . . . . . 54
1994., sijeanj 11., Knin Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martia
kojim se pripadnicima srpske zajednice u kanadskom gradu Torontu izraava zahvalnost
za trud uloen u prikupljanje i dostavu medicinskih lijekova u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
1994., sijeanj 11., Knin Izvjee o radu Ministarstva za zdravlje i zdravstveno
osiguranje RSK u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
1994., sijeanj 11., Knin Obavijest Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK
predsjedniku Vlade RSK o detaljima posjete amerike delegacije, na elu sa stalnom
ambasadoricom SAD-a pri UN-u Madeleine Albright, lokalitetu Ovara kod Vukovara
i njezinom susretu s predsjednikom RSK Goranom Hadiem i suradnicima u Borovu
Naselju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
1994., sijeanj 13., Slunj Izvjee o radu SJB Slunj u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
1994., sijeanj 15., Knin Odluka ministra obrane RSK, kontraadmirala Duana
Rakia, kojom se zabranjuju trokovi na teret sredstava za financiranje MO RSK u svrhu
reprezentacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
1994., sijeanj 16., Okuani Dopuna albe Dragana Vlaisavljevia iz Okuana
upuena zapovjedniku 18. korpusa SVK pukovniku Milanu eleketiu, kojom se
zahtijeva Vlaisavljevievo putanje iz KPD-a Stara Gradika te se navode detalji njegova
dotadanjeg ratnog puta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
V
16. 1994., sijeanj 18. Izvadak iz dnevnika Save Radoevia u kojem opisuje situaciju na
privremeno okupiranom teritoriju Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tijek
pregovora o prekidu ratnih sukoba u BiH voenih u enevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
17. 1994., sijeanj 19., Vukovar Zapovijed Uprave PJM MUP-a RSK upuena
zapovjednicima PJM u SUP-ovima Knin i Okuani kojom se zahtijeva upuivanje
odreenog dijela ljudstva pod njihovim zapovjednitvom na vrenje zadatka u istonu
Slavoniju i zapadni Srijem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
18. 1994., sijeanj 27., Knin Zapisnik istranog suca Okrunog suda u Kninu o oevidu
izvrenom nakon oruanog napada na slubeno vozilo UNPROFOR-a u mjestu Radui . 78
19. 1994., sijeanj 28., Knin Izvjee Centra dravne bezbjednosti MUP-a RSK u Kninu
o saznanjima operativne veze Promina vezanim uz nedozvoljenu razmjenu osobnih
potanskih poiljaka izmeu RSK i slobodnog podruja RH, koja se odvija uz pomo
pripadnika UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
20. 1994., sijeanj 28., Petrinja Dopis predsjednice SO Petrinja Duanke Preanica
predsjedniku Vlade RSK o planiranom posjetu amerikog veleposlanika u RH Petera
Galbraighta istoimenoj opini i razlozima otkazivanja istoga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
21. 1994., sijeanj 30. Izvadak iz dnevnika Save Radoevia u kojem opisuje aktualno
stanje na podruju Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tadanja politika zbivanja
u SRJ i BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
22. 1994., veljaa 1., Kostajnica Informacija o radu Izvrnog savjeta SO Kostajnica
u razdoblju od 16. oujka 1992. do 31. sijenja 1994. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
23. 1994., veljaa 1., Beograd Sporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke
Krajine i Srpske radikalne stranke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
24. 1994., veljaa 2., Kistanje Izvjee o miniranju kua u vlasnitvu osoba srpske
nacionalnosti u mjestima Sonkovi i Prokljan tijekom 1993. i 1994. godine . . . . . . . . . . . . 93
25. 1994., veljaa 3., Beograd Izvjee Ministarstva za inostrane poslove RSK o
poloaju RSK u meunarodnoj zajednici i pregovorima, njenom poloaju na poetku
1994. godine i odnosu prema pojedinim dravama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
26. 1994., veljaa 5., Beograd Pravno miljenje o Daruvarskom sporazumu dr. Vladana
Vasiljevia i dr. Konstantina Obradovia, na zahtjev Veljka Dakule, Duana Eimovia
i Mladena Kulia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
27. 1994., veljaa 6., Knin Odluka Vlade RSK o prihvaanju programa rekonstrukcije
monetarnog sustava i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
28. 1994., veljae 7., Plaki Obavijest o masovnoj sjei i preprodaji jelove grae na
prostoru opine Plaki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
29. 1994., veljae 9., Okuani Molba Branka Vranea za prijem u PJM Zapadna Slavonija
iz koje je vidljivo njegovo sudjelovanje na ratitima u Prijedoru i Gradacu u BiH . . . . . . 102
30. 1994., veljaa 9., Okuani Molba Predraga Bosanca za prijem u PJM Zapadna
Slavonija iz koje je vidljivo njegovo sudjelovanje na ratitima u Kozarcu, Prijedoru
i Gradacu u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
31. 1994., veljaa 9., Okuani Molba SUP-a Okuani MUP-u Knin da im se poalje
desetak ozbiljnih i odlunih djelatnika PJM iz drugih podruja RSK radi vrenja
redovnih postupaka koje dotadanji pripadnici PJM nisu mogli uspjeno obavljati zbog
privatnih veza sa stanovnicima opine Okuani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
32. 1994., veljaa 10. Izvadak iz dnevnika Save Radoevia o pregovorima u enevi i
o otmici Veljka Dakule u Beogradu te o zbivanjima koja su potom uslijedila . . . . . . . . . . 105
33. 1994., veljaa 10., Knin Dozvola za odlazak Hrvata iz mjesta Nuni preko graninog
prijelaza Gornje Miranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
VI
34. 1994., veljaa 17., Knin Odluka Vlade RSK o koritenju dijela raspoloivih deviznih
rezervi kojima upravlja Narodna banka RSK u 1994. godini za pokrie emisije novog
dinara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
35. 1994., veljaa 14., Drni Odluka Skuptine opine Drni o imenovanju Ratnog
predsjednitva opine Drni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
36. 1994., veljaa 14., [Knin] Zapovijed o formiranju vojno-teritorijalnih organa i
jedinica, preustroju uprava Ministarstva obrane RSK i primopredaji poslova mobilizacije
i vojne obveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
37. 1994., veljaa 15., Knin Izvjee Komesarijata za izbjeglice RSK o broju izbjeglih
raseljenih lica na podruju RSK do 15. veljae 1994. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
38. 1994., veljaa 17., Knin Uredba Vlade RSK o novom dinaru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
39. 1994., veljaa 17., Knin Zapisnik sa 75. sjednice Vlade RSK odrane 5., 6., 15. i
17. veljae 1994. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
40. 1994., veljaa 17., Beograd Biljeka o razgovoru s Vjaeslavom Taloninom, tajnikom
Veleposlanstva Ruske Federacije u Beogradu, iz koje su vidljivi stavovi krajinske politike
prema moguoj reintegraciji RSK u Republiku Hrvatsku izravno ili putem autonomnog
statusa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
41. 1994., veljaa 17., Knin Obavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK Vladi RSK
o elji profesora Sveuilita Oxford, dr. Hugha McDonalda, da posjeti RSK i razgovara
s krajinskim politikim vodstvom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
42. 1994., veljaa 17., Dvor na Uni Pismo predsjednika SO Dvor na Uni i Izvrnog savjeta
Dvor na Uni, te pismo oca ubijenog pripadnika SVK ae Marijana, u kojima se otro
osuuje ubojstvo, ukazuje na masovnu pojavu verca s Muslimanima u Cazinskoj krajini
i teror vercera nad stanovnicima i pripadnicima SVK na prostoru Banovine . . . . . . . . . . 132
43. 1994., veljaa 18. Protokol o reguliranju jedinstvene monetarne politike na podruju
SR Jugoslavije, Republike Srpske i RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
44. 1994., veljaa 21., Kistanje Slubena zabiljeka s izjavom Milana Dragovia povodom
ruenja njegove obiteljske kue u mjestu Prokljan od strane mjetana Sonkovia . . . . . . . . 137
45. 1994., veljaa 21., Knin Obavijest SUP-a Knin o potjernicama protiv zapovjednika
hrvatskih brigada s prostora Dalmacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
46. 1994., veljaa 21., Knin Materijali Resora dravne bezbednosti RSK predsjedniku RSK
s izuzetim spisima iz zapovjednitva UNPROFOR-a u Zagrebu o strategiji pregovora
UNPROFOR-a s hrvatskom i srpskom stranom, te novoj strategiji koju ele nametnuti
sukobljenim stranama u pregovorima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139
47. 1994., veljaa 22., Knin Ukaz predsjednika RSK Milana Martia o imenovanju Milana
eleketia zapovjednikom Glavnog taba SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
48. 1994., veljaa 24., Knin Obavijest Ministarstva pravosua i uprave RSK Okrunom
sudu u Glini o nezakonitom voenju istranog postupka protiv Zorana Ponedjeljka koji
je ubio potpukovnika Duana Lukaa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
49. 1994., veljaa 26., Stara Gradika Obavijest Uprave PJM o postupku preuzimanja
mosta u Staroj Gradiki od strane vlasti RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
50. 1994., veljaa 27., Stara Gradika Izvjee Uprave PJM o zbivanjima oko mosta
u Staroj Gradiki, moguem sukobu sa snagama UNPROFOR-a i konanom rjeenju
kroz pregovore . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
51. 1994., veljaa 28., Knin Zapisnik sa 76. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
52. 1994., oujak 1., itni Zahtjev Branka Baoia Skuptini opine Knin za dodjelu
stambene kue u Drniu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
53. 1994., oujak 1., Knin Slubena zabiljeka Ministarstva obrane RSK o sastanku
Vlade RSK i UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
54. 1994., oujak 1., Knin Skraeni zapisnik s 1. redovnog zasjedanja Skuptine RSK . . . . . 164
VII
55. 1994., oujak 2., Knin Zapovijed predsjednika RSK i vrhovnog zapovjednika
SVK Milana Martia o uvoenju radne obveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
56. 1994., oujak 3., Benkovac Popis sela na podruju SO Benkovac upuen Komesarijatu
za izbjeglice u Kninu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
57. 1994., oujak 4., Slunj Slubene zabiljeke SJB Slunj o informativnim razgovorima
upuene SUP-u Vojni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
58. 1994., oujak 11., Knin Zapisnik sa 77. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
59. 1994., oujak 4., Plitvika Jezera Poziv DP-a Plitvice SUP-u Korenica, da posjete
NP Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
60. 1994., oujak 5., Knin Informacija Uprave javne bezbjednosti SUP-u Korenica
o djelovanju diverzantske grupe HV-a na podruju Teslingrada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184
61. 1994., oujak 8., Knin Obavijest UNPROFOR-a predsjedniku RSK o imenovanju
predstavnika zapovjednika snaga UNPROFOR-a na UNPA podrujima . . . . . . . . . . . . . 185
62. 1994., oujak 10., Plitvika Jezera Poziv DP-a Plitvice Opinskom javnom
tuiteljstvu Korenica da sprijee pljaku u NP-u Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
63. 1994., oujak 13., Korenica Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova
RSK o izvrenoj zadai 18. pbr 15. korpusa SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186
64. 1994., oujak 15., Korenica Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova
RSK o bojnim djelovanjima u zoni odgovornosti 18. pbr 15. korpusa SVK . . . . . . . . . . . 187
65. 1994., oujak 16., Knin Informacija Uprave javne bezbjednosti Skuptini RSK
o ubojstvu Marijana ae i Milana Grmua u Dvoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188
67. 1994., oujak 21., Knin Skraeni zapisnik nastavka sjednice 1. redovnog zasjedanja
Skuptine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198
68. 1994., oujak 22., Knin Dopis Uprave javne bezbjednosti SUP-ovima Vojni i Glina
o provedbi monetarnog sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
69. 1994., oujak 23., Knin Izvjee Ministarstva informiranja RSK Vladi RSK
o njihovom posjetu Grkoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204
70. 1994., oujak 23., Knin Obavijest Ministarstva obrane RSK Izvrnom savjetu Opine
Plaki o ustrojavanju sudova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206
71. 1994., oujak, 24., Knin Protokol suradnje potpisan izmeu Republike Grke i RSK . . 207
72. 1994., oujak 25., Novi Sad Molba Milana Kneevia Opinskom javnom tuiteljstvu
u Drniu da sprijei kriminal u selu tikovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
73. 1994., oujak 26., Knin Odgovor Ministarstva obrane RSK na poslaniko pitanje
Skuptini RSK u vezi nabave goriva za izvrenje evakuacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
74. 1994., oujak 28., Knin Obavijest Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima u RSK
o imenovanju Ilije Prijia vriteljem dunosti ministra unutarnjih poslova RSK . . . . . . . . 211
75. 1994., oujak 29., Knin Dnevni red 1. redovnog zasjedanja Skuptine RSK . . . . . . . . . 211
77. 1994., oujak 30., Glina Brzojav SUP-a Glina MUP-u Knin o kontroli gotovinskog
plaanja novim dinarom kao valutom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
78. 1994., oujak, Petrinja Procjena sigurnosnog stanja Ministarstva obrane RSK
na podruju uprave Banija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222
79. 1994., travanj 1., Vojni Obavijest SUP-a Vojni Upravi javne bezbjednosti
MUP-a RSK o provedbi kontrole koritenja deviznih valuta u platnom prometu
na podruju odgovornosti SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227
80. 1994., travanj 2., Pakrac Obavijest episkopa slavonskog Lukijana SUP-u Okuani
o posjetu patrijarha srpskog Pavla Zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228
81. 1994., travanj 5., Obrovac Izvjee SJB Obrovac Komandi 4. lake brigade SVK
o krivinim djelima koja su poinili pripadnici brigade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229
VIII
82. 1994., travanj 6., Knin Zapisnik s 80. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230
83. 1994., travanj 8., Donji agli Slubena zabiljeka zapovjednika Odjeljenja milicije
Donji agli o prolasku patrijarha Pavla s pratnjom kroz podruje njihove nadlenosti . . 235
84. 1994., travanj 8., Drni Zahtjev predsjednika SO Drni predsjedniku RSK za
poduzimanje hitnih mjera protiv kriminala, pokretanje gospodarstva te zaustavljanje
iseljavanja stanovnitva s podruja Opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
85. 1994., travanj 8., Knin Odluka Skuptine RSK o ratifikaciji Zagrebakog sporazuma
o prekidu vatre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
86. 1994., travanj 9., Petrinja Obavijest SO Petrinja nadlenim institucijama RSK
o spornim tokama linije razgranienja na podruju Opine, koje su dogovorene
Zagrebakim sporazumom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238
87. 1994., travanj 11., Knin Iz zapisnika sa sastanka gospodarstvenika sjeverne
Dalmacije i Like . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
88. 1994., travanj 11., Gradusa Odluka SO Caprag o osnivanju Srpske mjesne
zajednice Sunja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242
89. 1994., travanj 11., Liki Osik Izvjee SM Teslingrad SUP-u Korenica o politikim
aktivnostima djelatnika SM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
90. 1994., travanj 12., Vukovar Izvjee SUP-a Vukovar MUP-u RSK o dogaanjima
na politikom skupu u organizaciji Srpske demokratske stranke svesrpskih zemalja . . . . . . 245
91. 1994., travanj 13., Knin Izvjee Uprave PJM MUP-u RSK o radu Uprave PJM,
stanju i aktivnostima postrojba na terenu te trenutnom stanju tehnikih sredstava
u skladitu PJM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246
92. 1994., travanj 13., Knin Izvjee Odjela analitike i informatike SUP-a Knin o stanju
kriminaliteta na podruju nadlenosti SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
93. 1994., travanj 14., Knin Zapisnik s 81. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259
94. 1994., travanj 15., Knin Zapisnik sa seminara Komesarijata za izbjeglice RSK . . . . . . . . 267
95. 1994., travanj 15., Vukovar Izvjee sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK
o prosvjednom skupu graana povodom bombardiranja poloaja SVK od strane
NATO-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
96. 1994., travanj 15., Pakrac Zahtjev SO Pakrac Republikoj komisiji za sprovoenje
sporazuma za recipronim mjerama hrvatske i srpske strane u provoenju
Zagrebakog sporazuma na podruju Opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271
97. 1994., travanj 18., Gradusa Ostavka predsjednika SO Caprag zbog nezadovoljstva
rjeenjima iz Zagrebakog sporazuma koja se tiu podruja Opine . . . . . . . . . . . . . . . . 273
98. 1994., travanj 19., Knin Odluka predsjednika RSK o imenovanju sredinje Komisije
RSK za utvrivanje linije razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 274
99. 1994., travanj 20., Plaki Obavijest voditelja javnog poduzea Elektroprivreda
Krajine o krai imovine poduzea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 275
100. 1994., travanj 20., Knin Iz izlaganja Borislava Mikelia, mandatara za sastav nove
Vlade RSK, zastupnicima Skuptine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 276
101. 1994., travanj 21., Knin Skraeni zapisnik s 4. sjednice prvog redovnog zasjedanja
Skuptine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
102. 1994., travanj 21., Knin Odluka predsjednika RSK o formiranju regionalnih
i opinskih komisija za odreivanje linije razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289
103. 1994., travanj 21., Glina Izvjea o radu SM Glina za 1993. i prvo tromjeseje
1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290
105. 1994., travanj 26., Knin Obavijest Komisije za razmjenu zarobljenika Vlade RSK
okrunim sudovima u Kninu i Glini o planiranoj razmjeni zarobljenika s hrvatskom
stranom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
IX
106. 1994., travanj 26., Knin Zahtjev Slube za platni promet i financijsku kontrolu
RSK svim pravnim subjektima na okupiranom podruju za dostavom podataka
o financijskim potraivanjima od Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301
107. 1994., travanj 27., Knin Primjedbe naelnika Uprave javne bezbednosti MUP-a
ministru unutarnjih poslova RSK na provedbu Zagrebakog sporazuma o prekidu
vatre na terenu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302
109. 1994., travanj 28., Knin Obavijest SUP-a Knin podreenim organizacijskim
jedinicama o nainu ulaska policije u tampon zone, sukladno Zagrebakom sporazumu 309
110. 1994., travanj 28., Knin Obavijest ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK
o provedbi Zagrebakog sporazuma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
111. 1994., travanj 28., Knin Prijedlog mjera i djelatnosti ministra unutarnjih poslova
RSK Vladi RSK za suzbijanje ilegalnog uvoza roba u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 313
112. 1994., travanj 29., Glina Obavijest SUP-a Glina Upravi javne bezbjednosti MUP-a
RSK o zadravanju Jordanskog bataljuna UNPROFOR-a na granici prema Cazinskoj
krajini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 314
113. 1994., svibanj 8., Gradusa Dopis Izvrnog savjeta opine Caprag pomoniku vrhovnog
zapovjednika za nacionalnu sigurnost, generalu Mili Novakoviu, o problemima na
podruju opine Caprag nakon potpisivanja Zagrebakog sporazuma . . . . . . . . . . . . . . 315
114. 1994., svibanj 9., Knin Zapisnik sa sastanka predstavnika vojnih i civilnih vlasti RSK
i izaslanika glavnog tajnika UN-a Yasushija Akashija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 320
115. 1994., svibanj 10., Knin Zapisnik s 84. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 326
116. 1994., svibanj 10., Slunj Obavijest SJB Slunj direktoru dravnog poduzea Plitivce
s rezultatima istrage o otuivanju imovine iz kampa atrnja od strane pripadnika SVK . 333
117. 1994., svibanj 11., Kistanje Izvjee SM Kistanje SUP-u Knin o naseljenim mjestima
i stanovnitvu u zoni razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334
118. 1994., svibanj 12., Glina Molba Milana Lukaa iz Gline predsjedniku Vlade RSK
Borislavu Mikeliu da se istrai ubojstvo zapovjednika 24. pbr Duana Lukaa . . . . . . . . . 335
119. 1994., svibanj 12., Benkovac Zapisnik s osnivanja Inicijativnog odbora za obnovu
i razvoj poruenih srpskih sela u Ravnim kotarima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
120. 1994., svibanj 12., Benkovac Prijedlog Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj svete
srpske zemlje iz Benkovca dalmatinskom episkopu Longinu za obnavljanjem pravoslavnih
sela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339
121. 1994., svibanj 12., Petrinja Obavijest SO Petrinja o utvrivanju linije razgranienja
i mogunosti incidenata izmeu stanovnika naselja Kolonija i UNPROFOR-a . . . . . . . 340
122. 1994., svibanj 12., Knin Zapisnik sa sastanka kolegija SUP-a Knin . . . . . . . . . . . . . . . . 341
123. 1994., svibanj 16., Knin Plan SUP-a Knin za osiguranje posjeta ibenskog biskupa
Sreka Badurine Republici Srpskoj Krajini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
124. 1994., svibanj 17., Beograd Protokol o reguliranju jedinstvenog carinskog i
vanjskotrgovinskog sustava na podruju SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike
Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
125. 1994., svibanj 19., Topusko Zapisnik sa sjednice kolegija MUP-a RSK . . . . . . . . . . . . . 346
126. 1994., svibanj 19., Knin Zapisnik razgovora ministra vanjskih poslova RSK Milana
Babia i predstavnika UNPROFOR-a Enriquea Aguilara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348
127. 1994., svibanj 19., Plaki Izvjee Izvrnog savjeta opine Plaki Vladi RSK o stanju
u opini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 349
128. 1994., svibanj 19., Knin Izvjee Komesarijata za izbjeglice RSK Komesarijatu za
izbjeglice Republike Srbije o aktivnostima programa povratka izbjeglica u RSK . . . . . . . . 351
129. 1994., svibanj 20., Knin Zapisnik sa sastanka Milana Babia i predstavnika
Meunarodne konferencije o Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353
X
130. 1994., svibanj 20., Knin Dopis Komisije za razmjenu zarobljenika RSK o odgodi
dogovorene razmjene s RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356
131. 1994., svibanj 20., Petrinja Obavijest SO Petrinja o ostavkama opinskih dunosnika . . 357
132. 1994., svibanj 22., Knin Izvjee SM Glina o informativnom razgovoru s Brankom
Maarcem u vezi osiguranja naftnog crpilita Prekopa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359
133. 1994., svibanj 23., Glina Izvjee SUP-a Glina o pojavi kriminala i prijedlog mjera
za njegovo suzbijanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360
134. 1994., svibanj 23., Knin Analiza pojave kriminala na podruju SUP-a Knin i
prijedlog mjera za poboljanje rada SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .362
135. 1994., svibanj 24., Knin Izvjee novog upravitelja Okrunog zatvora Knin o
problemima i uvjetima rada u zatvoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364
136. 1994., svibanj 24., Knin Zapisnik s 4. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366
137. 1994., svibanj 25., Knin Zapovijed Okrunog suda u Kninu za izdavanje potjernice
za hrvatskim asnicima, vojnicima i stranim dragovoljcima u redovima HV-a . . . . . . . . . . 376
138. 1994., svibanj 25., Korenica Plan mjera i zadataka za poboljanje slube SUP-a
Korenica upuen MUP-u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378
139. 1994., svibanj 26., Kostajnica Zahtjev Odsjeka Sisak Caprag Ministarstva obrane
RSK za osiguranjem smjetaja stanovnitva u sluaju evakuacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 382
140. 1994., svibanj 30., Beograd Obavijest direktora poduzea Inox Krajina iz Beograda
Ministarstvu prosvjete RSK o organizaciji ljetovanja u Grkoj za djecu iz osnovnih
kola RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 383
141. 1994., svibanj 31., [Benkovac] Zakljuci proirenog predsjednitva SO Benkovac
o politiko-sigurnosnoj situaciji na podruju opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384
142. 1994., lipanj 2., Knin Obavijest Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti
amerike delegacije podruju bive Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387
143. 1994., lipanj 2., Vukovar Zahtjev Republikog javnog tuiteljstva iz Vukovara
Opinskom javnom tuiteljstvu u Korenici za informacije o nezakonitim radnjama
u NP Plitvika jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 388
144. 1994., lipanj 3., Knin Obavijest Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK
predsjedniku i ministru unutarnjih poslova RSK o djelovanju stranih organizacija
u Zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389
145. 1994., lipanj 3., Plitvika Jezera Osvrt generalnog direktora DP Plitvice na
izvjee UNESCO-a o NP-u Plitvika jezera kao dijelu svjetske batine, upuen
Vladi RSK i SO Korenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 390
146. 1994., lipanj 4., Knin Obavijest Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti
amerike delegacije Kninu i Graacu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 392
147. 1994., lipanj 6., Knin Zahtjev Ministarstva obrane RSK Vladi i Ministarstvu financija
RSK za dodatnim novanim sredstvima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393
148. 1994., lipanj 6., Slunj Slubena zabiljeka SJB Slunj o pljakanju, maltretiranju
i prijetnjama Hrvatima od strane pripadnika 21. dobrovoljako-diverzantskog odreda
SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 394
149. 1994., lipanj 6., Slunj Slubena zabiljeka SJB Slunj o informativnom razgovoru
s Matom Bariem u vezi krae njegove stoke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 395
150. 1994., lipanj 6., Knin Dopis predsjednika RSK predsjedniku Vlade RSK o neslaganju
s ministrom informiranja RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396
151. 1994., lipanj 7., Turanj Pravila UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova
u zoni razdvajanja na osnovi sporazuma o prekidu vatre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
152. 1994., lipanj 7., Turanj Naputci UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova
u zoni razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 398
XI
153. 1994., lipanj 8., Trst Dopis o. Ilije Ivia predsjedniku Vlade RSK o suradnji Italije
i RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 401
154. 1994., lipanj 8., Vojni Obavijest Odsjeka za pogranine poslove SUP-a Vojni
MUP-u RSK o doputenju za prijelaz granice konvoju kamiona iz AP Zapadna Bosna . . . 402
155. 1994., lipanj 8., Knin Zapisnik s 5. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 402
156. 1994., lipanj 8., Knin Suglasnost Ministarstva prosvjete RSK za kolovanje uenika
iz opine Pakrac u Subotici i Somboru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
157. 1994., lipanj 8., Knin Obavijest Komesarijata za izbjeglice RSK opinskim
povjerenicima da su u Republici Srbiji odreene osobe za meuopinsku suradnju
s RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
158. 1994., lipanj 9., Knin Prijedlog Dravne komisije za ratne zloine i zloine genocida
RSK Vladi RSK za obnovu Memorijalnog parka Petrova gora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 415
159. 1994., lipanj 9., Knin Izvjee SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK
o problemima i incidentima u sigurnosnim zonama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 416
160. 1994., lipanj 9., Knin Dopis SUP-a Knin Stanicama javne sigurnosti Kistanje, Drni
i Vrlika sa zapovijedi ministra unutarnjih poslova RSK o mjerama praenja djelatnosti
UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 419
161. 1994., lipanj 9., Knin Izvjee SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK
o sigurnosnom stanju na podruju SUP-a Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 419
162. 1994., lipanj 9., Okuani Izvjee SUP-a Okuani MUP-u RSK o sigurnosnom stanju
na podruju SUP-a Okuani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 421
163. 1994., lipanj 10., Knin Zabiljeka Ministarstva vanjskih poslova RSK o sastanku
Milana Babia i Enriquea Aguilara, koordinatora za civilne poslove UNPROFOR-a . . . . . 423
164. 1994., lipanj 10., Knin Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK zamjeniku
supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji o pregovorima Vlada
RSK i RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 424
165. 1994., lipanj 11., Bajina Bata Poruke i stavovi s gospodarsko-strunoga skupa
o rijeci Drini kao stupu srpske ekonomije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 426
166. 1994., lipanj 11., Knin Dopis Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima RSK
o suradnji sa SVK u privoenju vojnih obveznika koji su poinili krivina djela ubojstva . 427
167. 1994., lipanj 12., Drni Izvjee SJB Drni SUP-u Knin o incidentu s pripadnicima
UNPROFOR-a u itniu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 429
168. 1994., lipanj 13., Knin Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK predsjedniku RSK
o posjeti amerikoga veleposlanika Petera Galbraitha RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 430
169. 1994., lipanj 13., Knin Biljeka Slube predsjednika RSK o najavljenoj posjeti
amerikoga veleposlanika Petera Galbraitha RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 431
170. 1994., lipanj 14., Glina Izvjee SUP-a Glina MUP-u RSK o privoenju osoba
u KPD Stara Gradika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 432
171. 1994., lipanj 15., Drni Dopis SJB Drni MUP-u RSK i SUP-u Knin o okupljanju
Hrvata u Pakovu Selu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 434
172. 1994., lipanj 16., Knin Zapisnik sa 6. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 435
173. 1994., lipanj 16., Kostajnica Obavijest Sekretarijata za upravu Opine Kostajnica
o podjeli nafte od strane UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 441
174. 1994., lipanj 17., Glina Izvjee SUP-a Glina MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni
granica RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 443
175. 1994., lipanj 18., Okuani Priopenje za javnost Srpske radikalne stranke
o neuspjelim pregovorima RSK i RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 445
176. 1994., lipanj 21., Beli Manastir Dopis SUP-a Beli Manastir naelniku Uprave
javne bezbjednosti MUP-a RSK s podacima Baranjske divizije o sigurnosnom stanju
na granicama RSK prema Hrvatskoj i Maarskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 446
XII
177. 1994., lipanj 22., Okuani Izvjee SUP-a Okuani Upravi javne bezbjednosti
MUP-a RSK o sigurnosnoj procjeni dravne granice RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .447
178. 1994., lipanj 23., [Drni] Zapisnik sa sjednice predsjednika RSK i tijela vlasti opine
Drni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 452
179. 1994., lipanj 23., [Kostajnica] Zapisnik sa sjednice predsjednitva Srpske radikalne
stranke u Kostajnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 455
180. 1994., lipanj 24., Graac Zahtjev SJB Graac SUP-u Korenica za osiguravanjem
nogometne utakmice koja bi se trebala odigrati u Graacu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 456
181. 1994., lipanj 26., Knin Dopis SUP-a Knin MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni
dravne granice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 457
182. 1994., lipanj 27., Knin Prijedlog ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK
o legalizaciji oruja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 459
183. 1994., lipanj 29., [Bojna] Dopis enklave Bojna Izvrnom vijeu SO Glina o stanju
u selima s veinskim srpskim stanovnitvom u Opini Kladua . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 460
184. 1994., lipanj 29., Knin Dopis Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK ministru
unutarnjih poslova RSK o sigurnosnoj procjeni dravne granice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 462
185. 1994., lipanj 29., Korenica Dopis SUP-a Korenica MUP-u RSK s osvrtom na
provedbu akcije Ugovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 464
186. 1994., lipanj 29., Knin Zapisnik sa 7. redovne sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . 468
187. 1994., lipanj 30., [Knin] Izvjee Meunarodnog komiteta Crvenog kria o posjetu
civilnom zatvoru u Kninu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 476
Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 479
Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 489
XIII
PREDGOVOR
okumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (sijeanj lipanj

1994.) dvanaesta su knjiga u seriji koju je pod naslovom Republika Hrvatska
i Domovinski rat 1990.-1995. Dokumenti, od 2007. poeo objavljivati
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar). U knjizi
su predstavljeni dokumenti iz arhivskog gradiva Republike Srpske Krajine (RSK) koji
se uvaju u Centru i drugim arhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Objavljeni su
kronolokim slijedom s potrebnim znanstvenim aparatom, a obuhvaaju razdoblje prve
polovice 1994. godine. Svi navedeni dokumenti prepisani su, a njihovi originali ili preslike
originala u posjedu su Centra. Vei zahvati u tekstu naznaeni su stavljanjem teksta u uglatu
zagradu, a u biljekama je upozoreno na dijelove dokumenta koji su u izvorniku oteeni
i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja, u biljekama su
navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o
drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti dogaaj.
Dakako, dokumenti pokazuju stajalita njihovih stvaratelja i zahtijevaju posebnu kritiku
ralambu koja bi ukazala na neobjektivno i netono navedene podatke u njima. Primjerice,
da je iz Hrvatske od 1990. do travnja 1994. prognano preko 350.000 Srba, da je prisilno
promenilo ime i prezime oko 60.000 Srba, a samo ime 20.000 Srba, da je Srba na
ovom prostoru u vreme Austro Ugarske 1896. godine bilo 31%, a na prostoru bive BiH
67%, da je preko 100.000 Hrvata dobrovoljno napustilo prostor Krajine, da je samo u
Jasenovcu na najsvirepiji nain poklano i ubijeno oko 700.000 Srba, Jevreja i Roma, a da
je 1.200.000 Srba izginulo i ubijeno u Drugom svetskom ratu (dok. 100), da je 1991.
Srba u Hrvatskoj bilo najmanje 30% u ukupnom broju stanovnika (dok. 25), da je u
napadnim djelovanjima hrvatskih snaga na prostoru Maslenice i Medakog depa 1993. na
jedan zvjerski nain ubijeno oko 2000 Srba (dok. 114), itd.
Kao i prethodne knjige Dokumenata RSK, tako i ova svjedoi da vodstvo RSK nije
odustalo od borbe za jedinstvenu srpsku dravu na etnikom srpskom prostoru i da e za
taj cilj istrajati do kraja (dok. 10), te da je i dalje odbijalo mirnu reintegraciju u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Tako je, kao i u prethodnom razdoblju, vodstvo
pobunjenih Srba u Hrvatskoj tvrdilo da je RSK jedna od novih drava nastalih na tlu SFR
Jugoslavije, da RSK ve etiri godine ivi kao i svaka druga drava, jer ima ono to je
Evropska zajednica zahtevala od Slovenije i Hrvatske radi priznanja: teritoriju, stanovnitvo
i zakonodavnu vlast, da je RSK jedna od pravnih naslednica SFR Jugoslavije, da je
Srba u Hrvatskoj (valjda prema popisu iz 1991., op. u.) moralo biti najmanje 30%, a ne
11% (zapravo 12%, op. u), kako je to tvrdila hrvatska statistika (500.000 Srba u Krajini,
131.000 prognanih Srba iz Hrvatske u Srbiji, 120.000 u Krajini, 60.000 u Republici
Srpskoj, te nepoznat broj neregistriranih Srba iz Hrvatske u spomenute tri drave i u drugim
zemljama) (dok. 25). Dakako da su ti brojevi znatno preuveliani, odnosno netoni.
1
Takav iskljuivi stav srpskoga vodstva oituje se i u obraanju mandatara za sastav nove
Vlade RSK Borislava Mikelia zastupnicima Skuptine RSK u travnju 1994., u kojem je
govorio o dravnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu RSK (s povrinom od 17.000
km) koja e se prije ili kasnije udruiti sa Republikom Srpskom odnosno Srbijom i Crnom
Gorom u jedinstvenu dravu. Pritom je istaknuo (dok. 100):
da na nacionalnom planu ova generacija Srba ima misiju da dovri posao ujedinjenja
Srba na njihovom cjelokupnom etnikom prostoru,
da je reintegracija Krajine u okviru Hrvatske pusta elja hrvatskog rukovodstva,
da odluka rukovodstva RSK da ue u pregovore sa rukovodstvom Hrvatske oko
mirovnog plana i uspostavljanje mirnodopske opcije, nije istovremeno i odluka da se
priznaju granice Hrvatske u AVNOJ-skim okvirima,
da su Srbi u Krajini danas jo vre rijeeni da ne ele da budu u zajednikoj dravi sa
Hrvatskom i da oni svoju sudbinu veu sa Srbima iz Republike Srpske i SR Jugoslavije,
da hrvatskom narodu treba biti jasno da je na ovom prostoru vie nemogue uspostaviti
hrvatsku dravu i da je potrebno izvriti meusobno priznanje koje e i meunarodno biti
verifikovano to e omoguiti da se svaki budui konflikt sporazumom rijei,
da postojee prilike i odnos snaga u svijetu jo ne dozvoljavaju formalno ujedinjenje
svih srpskih zemalja, ali da to ne spreava izgradnju privrednog sistema RSK kao integralnog
dijela jedinstvenog srpskog privrednog prostora,
da se formalno mora provoditi koncepcija ujedinjenja monetarnog i ekonomskog
sistema putem jedinstvenog zakonodavstva, a u neposrednoj praksi da se mora ponaati sa
stanovita faktikog ujedinjenja RSK sa Republikom Srbijom,
da su Hrvati pola vijeka eksploatisali srpska prirodna bogatstva, radnu snagu i drugo,
pa je nuno da Srpska Krajina proporcionalno svom doprinosu, dobije svoj dio ukljuujui
tu i umetnika djela, javne zgrade, infrastrukturu i ostale institucije, te da se to odnosi i na
fabrike, hotele, i na svu imovinu koje je steena u periodu od petstotina godina,
da od Hrvatske treba traiti naplatu ratne tete iz prethodnih svjetskih ratova, ali i
ovoga rata,
da Svijetu treba da se pokae da su tete nastale na prostoru RSK, a ne u hrvatskim
gradovima i na njihovim cestovnim pravcima itd.
S obzirom na injenicu da je srpsko topnitvo razorilo Vukovar, iznimno cinian je Mikeliev
prijedlog da se posebno mora sagledati stanje i obnova Vukovara te da treba zahtjevati da
sva sredstva koja su odobrena od strane Ujedinjenih nacija a usmerena su prema Hrvatskoj,
budu usmerena prema RSK i zapoeti sanaciju Vukovara (dok. 100).
Jednako tako, u svibnju 1994. Milan Babi je, kao ministar vanjskih poslova RSK,
meunarodnim predstavnicima ponovio stav da nema reintegracije u Hrvatsku te da je
RSK spremna da na ravnopravnoj osnovi pregovara sa Hrvatskom, ali da tu Hrvati prave
probleme smatrajui pregovore poetkom reintegracije (dok. 129).
U skladu s takvim iskljuivim stavom, srbijanska politika radila je na stvaranju jedinstvenog
sustava institucija za sve srpske drave na prostoru bive Jugoslavije. Primjerice, na razini
Ministarstava zdravlja Republike Srbije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
dogovoreni su zajedniki stavovi u pogledu jedinstvenog zdravstvenog sistema, mrea
zdravstvenih ustanova i snabdijevanja (dok. 11). Jednako tako, donesen je Protokol o
reguliranju jedinstvene monetarne politike na podruju SR Jugoslavije, Republike Srpske
i RSK, kojim je predvieno da novi dinar SRJ predstavlja novac sa svim funkcijama na
podruju Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina (dok.
2
43, 58, 100), a potom i Protokol o regulisanju jedinstvenog carinskog i vanjskotrgovinskog

sustava na podruju SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine (dok.
124). Istodobno su MUP RSK i MUP Republike Srbije zajedniki djelovali u provoenju
zadataka na teritoriju Republike Hrvatske, primjerice, u istonoj Slavoniji i zapadnom
Srijemu (dok. 17).
Nastavljena je i suradnja izmeu stranaka u RSK i Srbiji. Primjerice, poetkom veljae
1994. potpisan je Sporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke Krajine i Srpske
radikalne stranke, koji su potpisali predsjednici tih stranaka dr. Milan Babi i dr. Vojislav
eelj, te predsednik Izvrnog odbora Srpske radikalne stranke RSK Rade Leskovac (dok.
23). Dakako, nastavljena je i suradnja RSK s Republikom Srpskom u BiH, te podrka
politikog vodstva RSK vodstvu Srba u BiH. Tako je u travnju 1994. na platou ispred
hotela Dunav u Vukovaru odran miting podrke srpskom narodu u Republici Srpskoj, na
kojem su govorili Goran Hadi, Boro Bogunovi, Branislav Stanimirovi, svi predstavnici
stranke SDS-a svesrpskih zemalja, te predsjednik skuptine Vukovar (dok. 90). Spominje
se i suradnja RSK s pojedinim oblastima Grke, uz konstataciju da se na zapadnim
granicama RSK brani Grka (dok. 69), te da je izmeu Republike Grke i RSK ak
potpisan protokol o suradnji (dok. 71).
U prilog tome da je vodstvo RSK odbijalo gotovo sve inicijative koje su mogle doprinijeti
normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa svjedoi odgaanje rjeenja zahtjeva hrvatske strane
za posjetu vukovarskom groblju, s kojim je lanove Vlade RSK upoznao sekretar Vlade
i predsjednik Republike komisije za razmjenu zarobljenika Savo trbac, kao i odgaanje
pitanja porodinih susreta rastavljenih familija, ili odbijanje zahtjeva Srpske narodne
stranke iz Republike Hrvatske iji je predsjednik Milan uki predloio da se odri sastanak
s predstavnicima Srba iz UNP-a podruja (dok. 50).
Dokumenti UNPROFOR-a, prezentirani u ovoj knjizi, pokazuju da je slubena pozicija
hrvatske vlasti u pregovoru s vodstvom pobunjenih Srba bila sadrana u Ustavnom zakonu
od svibnja 1992. godine (dva autonomna kotara s 5 odnosno 6 opina, ali ne i status nacije),
da su Hrvati nagovijestili da sve moe biti predmet diskusije, izuzev otcjepljenja teritorija
koji dre Srbi, da je najhitniji prioritet za hrvatsku Vladu primjena prekida vatre praena
otvorenjem stratekih pravaca i obnavljanje energetskih sistema, te da je za Hrvatsku od
velike politike i ekonomske vanosti vraanje turista na dalmatinsku obalu. Nasuprot
tome, govorei o srpskoj poziciji u pregovorima, u dokumentima UNPROFOR-a navodi
se da su Srbi imali dvije otvorene dugorone pozicije: ujedinjenje sa Srbijom, mogue
kroz konfederaciju srpskih zemalja ili ujedinjenjem RS i RSK ili nekakva integracija RSK u
Hrvatsku kao jednakog partnera (dok. 46).
Prema spomenutim dokumentima UNPROFOR-a, ultimativni cilj ovih pregovora je
postii dogovor izmeu hrvatske Vlade i srpskih vlasti o najveoj moguoj autonomiji za
podruja pod kontrolom Srba kako bi se omoguila mirna reintegracija tih prostora u RH i
unapreenje dugorone stabilnosti u ovoj regiji. Tom cilju trebali bi pridonijeti ekonomski
projekti (proljetna sjetva, prodaja sjemena, insekticida i goriva, opskrba vodom, itd.).
No, i samo vodstvo UNPROFOR-a bilo je svjesno da je neke od zadataka postavljenih
od Savjeta bezbjednosti bilo izuzetno teko sprovesti u tadanjim prilikama: kompletna
demilitarizacija UNPA i ruiastih zona, obnavljanje UNPROFOR-ove kontrole skladita
sa srpskim tekim naoruanjem, ponovna uspostava hrvatske uprave u ruiastim zonama,
nezavisno od UNPA (Srbi ne priznaju razliku izmeu ruiastih zona i UNPA, op. u.),
hrvatsko povlaenje sa osvojenih podruja, povratak izbjeglica (dok. 46).
3
Kao i do tada, predstavnici srpske strane Hrvate su i dalje najee nazivali ustaama,
ime se valjda pokuavalo naglasiti kako je suvremena hrvatska drava nastavak NDH iz
Drugog svjetskog rata, to je bila jedna od smjernica srpske protuhrvatske promidbe. No,
dokumenti u ovoj knjizi svjedoe o pritubama na kriminal i teror pojedinih organiziranih
grupa kriminalaca nad stanovnicima hrvatske i srpske nacionalnosti, u cilju iznuivanja,
krae i otimanja imovine, to je poprimilo tolike razmjere da su pojedinci zakljuili da
takvo nasilje nije bilo ni u Drugom svjetskom ratu (dok. 72). Posljedica toga bilo je
iseljavanje graana, to je slabilo odbranu Republike Srpske Krajine; primjerice, u optini
Drni je u travnju 1994. ivilo 3500 stanovnika (dok. 84, 178). Problem iseljavanja Srba iz
RSK u svom je govoru u travnju 1994. naglasio i novi mandatar Vlade RSK, istaknuvi
da je prioritetan, zapravo urgentan zadatak vraanje izbeglih iz Republike Srpske Krajine
i naseljavanje prostora u Krajini sa Srbima koji su napustili Republiku Hrvatsku (dok.
100).
U uvjetima politike nestabilnosti i loe ekonomske situacije vodstvo RSK zanemarivalo je
odravanje postojee infrastrukture, a pogotovo kulturno-povijesnog naslijea. Primjerice,
prometnice su bile u tako loem stanju zbog neodravanja, da se javno govorilo da sigurnost
saobraaja nije bila zadovoljavajua (dok. 1, 13). Loe ekonomsko stanje ak je utjecalo i
na slabu opremljenost i logistiku Posebnih jedinica milicije MUP-a RSK, koja je, prema
navodima iz dokumenata, bila ispod svake razine, odnosno oko 20% od potrebnog (dok.
91). Jednako tako, nije se poduzimalo nita da se sprijei unitavanje objekata, inventara,
knjiga, muzejske i arhivske grae Memorijalnog parka Petrova gora, tako da su propadanju
izloeni originalni objekti Centralne partizanske bolnice, muzejski eksponati, arhiva
neprocjenjive vrijednosti o rtvama srpskog naroda, Spomenik Petrova gora, Omladinski
prihvatni centar i strogo zatieni predjeli prirode, knjige, kancelarijski inventar i dr. (dok.
158).
Takvo stanje pogodovalo je masovnom vercu pojedinih skupina Srba s muslimanima
u graninom podruju s Cazinskom krajinom u Bosni i Hercegovini, te teroru vercera
nad stanovnicima i pripadnicima SVK na okupiranom prostoru Banovine (dok. 13, 42).
Nastavljeno je paljenje kua (stambenih objekata) u vlasnitvu lica hrvatske nacionalnosti
koji su napustili podruje RSK-e (dok. 13), ali i miniranje kua u vlasnitvu osoba srpske
nacionalnosti (dok. 24). Istodobno, izvjea o stanju kriminaliteta pokazuju da je u 1993.
smanjen broj krivinih djela u odnosu na prethodnu godinu, te da je na to najvie utjecalo
gotovo masovno naputanje RSK od strane graana hrvatske nacionalnosti koji su do tada
dosta esto bili objekti krivinih djela (dok. 13).
Uz spomenuto, dokumenti iz toga razdoblja svjedoe o troenju prirodnih bogatstava RH
(primjerice, eksploatacija nafte te masovna sjea i preprodaja ume, naroito jele, dok.
28, 82), o odgovornosti lokalnih srpskih politiara za odlazak Srba iz zapadne Slavonije
krajem 1991. (dok. 16), o postojanju planova za evakuaciju stanovnitva RSK u sluaju
napada hrvatskih snaga (dok. 73), o tome da su u Hrvatskoj ratovale dobrovoljake etnike
jedinice, koje je u studenom 1991. obiao etniki vojvoda Vojislav eelj, preporuivi
lokalnim Srbima da kad JNA doe do Virovitice sazidaju betonski zid kao granicu srpske
drave (dok. 21), itd.
Istodobno, pokazuju da u 1994. godini nisu prestale rasprave o Daruvarskom sporazumu
(18. veljae 1993.), pa su njegovi potpisnici sa srpske strane Veljko Dakula, Duan
Eimovi i Mladen Kuli zatraili pravno miljenje od eksperata za meunarodno pravo
dr. Vladana Vasiljevia i dr. Konstantina Obradovia, da bi dokazali da u tom sporazumu
4
nema nikakvih elemenata koji bi ukazivali da su nasilno ili na drugi nain pokuali otuiti
dio dravne teritorije, niti mijenjati dravne granice (dok. 26).
Dokumenti u ovoj knjizi govore i o demografskim prilikama na pojedinim podrujima
RSK, zapravo na okupiranom podruju RH (dakako, navedene brojeve treba provjeriti).
Tako je, prema podacima Ministarstva obrane RSK, na okupiranom podruju Banovine
(opine Glina, Petrinja, Dvor, Kostajnica i Sisak-Caprag) u oujku 1994. ivjelo oko
70.924 stanovnika, a u vojnoj evidenciji bilo je oko 15.076 v/o (odnosno 21,25% od
ukupnog broja stanovnika). Na tom je podruju djelovao 39. korpus SVK sa svojim
niim jedinicama (24., 26., 31., 33. pbr., Samostalni odred Gradusa i 87. pob erkezovac),
u kojima je angairano 11.050 v/o, preteito srpske nacionalnosti. Od 496 v/o nesrpske
nacionalnosti u jedinicama SVK angairane su 383 v/o (meu njima 137 Hrvata,
ukljuujui 10 oficira i 7 podoficira, i 19 muslimana), u privrednim organizacijama po
osnovu radne obaveze 72, a 41 v/o nesrpske nacionalnosti angairana je u CZ i odbrani
(na temelju radne obaveze i CZ angairano je 86 Hrvata i 2 muslimana). Od v/o koji su se
izjasnili kao Jugoslaveni najvie ih je bilo angairano u Petrinji 165, zatim u Glini 49
i u Gradusi 5. Istodobno, 441 v/o s toga podruja nalazila se u drugim srpskim zemljama,
to znai van teritorija RSK, a 464 v/o nalazilo se u inozemstvu, to znai van granica bive
Jugoslavije (dok. 78). Istodobno, prema izvjeu Komesarijata za izbjeglice Republike
Srpske Krajine, sredinom veljae 1994. na podruju RSK bilo je 125.000 izbjeglih i
raseljenih lica, meu kojima 14.353 djece do 18. godine ivota (dok. 37).
Prema tome, injenica da se sadraj dokumenata u ovoj knjizi, koji govore o politici vodstva
RSK ne razlikuje od sadraja dokumenata RSK u prethodnim godinama (od 1990.),
svjedoi o kontinuitetu srpske politike u ostvarenju svoga krajnjeg cilja da svi Srbi ive
u jednoj dravi, te o odlunosti srpskih dunosnika da je provedu do kraja, bez obzira na
rtve.
Urednici knjige
KRATICE
A aktivni
a/a ad acta
AOP automatska obrada podataka
AP automatska puka
AP autonomna pokrajina
AP ZB Autonomna pokrajina Zapadna Bosna
AVL aktivno vojno lice
AVNOJ Antifaistiko vijee narodnog
osloboenja Jugoslavije
b. bataljun
BiH Bosna i Hercegovina
BJR biva jugoslavenska republika
BOV borbeno oklopno vozilo
br. broj
Bst bestrzajni top
CARE Cooperative for Assistance and Relief
Everywhere (humanitarna organizacija)
CL civilno lice
CSB Centar slube bezbjednosti
CVOJ Centar voenja, osmatranja i javljanja
CZ Civilna zatita
. as
DASK Dravni arhiv Sisak
DB dravna bezbjednost
DI drvna industrija
DIC dokumentacijsko informativni centar
DIP drvno industrijski pogon
dipl. diplomirani
dipl. ecc diplomirani ekonomist
dipl. ing. diplomirani inenjer
djev. djevojaki
DM njemaka marka
DP dravno poduzee
Dr./dr. doktor
dr. drugo
DTG diverzantsko-teroristika grupa
DV dalekovod
DZ Dom zdravlja
e. br. evidencijski broj
ECMM European Community Monitor
Mission (Europska komisija za nadzor)
EEZ Europska ekonomska zajednica
EI Elektronska industrija
el. elektrini
EZ Europska zajednica
g. godina
g. gospodin
gbr. gardijska brigada
g-din gospodin
god. godina
gosp. gospodin
GP graevno poduzee
GP granini prijelaz
G SVK Glavni tab Srpske vojske Krajine
G VJ Generaltab Vojske Jugoslavije
HIC Hrvatski informativni centar
HINA Hrvatska izvjetajna novinska agencija
HMDCDR Hrvatski memorijalnodokumentacijski centar Domovinskog rata
HP Hrvatska policija
HV Hrvatska vojska
ICRC International Committee of the Red
Cross (Meunarodni odbor Crvenog kria)
IDG izviako diverzantska grupa
IGM industrija graevnog materijala
INA Industrija nafte
IO izvrni odbor
IO SO Izvrni odbor Skuptine opine
IS izvrni savjet
IS SO Izvrni savjet Skuptine opine
JB javna bezbjednost
JMBG jedinstveni matini broj graana
7
JNA Jugoslavenska narodna armija

JP javno poduzee
JRiM javni red i mir
K korpus
kap. kapetan
kbr. kuni broj
k komandant ete
KD kazneno djelo
K-da komanda
k-dant komandant
k-dir komandir
kIk kapetan I. klase
km kilometar
ko komandant odjeljenja
kom. bat. komandant bataljuna
KPD kazneno-popravni dom
kriv. krivian
KU kazneni upisnik
kut. kutija
kv komandant voda
KV kvalificirani
KWH kilovatsat
KZ kazneni zakon
KZ kriptozatita
KZJ Kazneni zakon Jugoslavije
LD lini dohodak
lpbr laka pjeaka brigada
m metar
M.P. mjesto peata
M.Z./MZ mjesna zajednica
MC medicinski centar
MES minsko-eksplozivna sredstva
mil milicajac
MIP Ministarstvo inostranih poslova
mj. mjesec
MKBJ Meunarodna konferencija za bivu
Jugoslaviju
MKCK Meunarodni komitet Crvenog kria
ml.ins. mlai inspektor
mm milimetar
MO Ministarstvo obrane
MPB milicijski posebni bataljon
mr. magistar
MTB motorizirana brigada
8
mtb motorizirani bataljun

mtbr motorizirana brigada
MTS materijalno-tehnika sredstva
MUP Ministarstvo unutranjih poslova
n/r na ruke
NATO North Atlantic Treaty Organization
(Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora)
NB Narodna banka
NB SRJ Narodna banka Savezne Republike
Jugoslavije
NC Nastavni centar
NC VJ Nastavni centar Vojske Jugoslavije
ND novi dinar
NIK Naftna industrija Krajine
NIS Naftna industrija Srbije
NN nepoznati
NO narodna obrana
NO neotkriven
NOR narodnooslobodilaka borba
NOSL neovlateno slubeno lice
NR Makedonija Narodna Republika
Makedonija
N naelnik taba
O i O osmatranje i obavjetavanje
o. g. ove godine
OC obuni centar
OJT opinsko javno tuiteljstvo
OJT opinski javni tuilac
OM odjeljenje milicije
ONO openarodna obrana
O osnovna kola
OSL ovlateno slubeno lice
OSNO Opinski sekretarijat narodne obrane
OUN Organizacija Ujedinjenih naroda
OUP organi unutranjih poslova
p. pjeaka (brigada)
p.b. pjeaki bataljun
P.K. poljoprivredni kombinat
p.o. po ovlatenju
P/O po odluci
pbr pjeaka brigada
PBS Privredna banka Sarajevo
PIO penzijsko i invalidsko osiguranje
PJ poslovna jedinica
PJM posebna jedinica milicije
PKD Poljoprivredni kombinat Drni

PKR privredna komora
PM pukomitraljez
PO policijski odbor
po (pom.) pomonik
POB pozadinska baza
PPD protuprovalna djelatnost
ppuk potpukovnik
pred. predsjednik
priv. privatni
prof. dr. profesor doktor
PTM poetna toka mjerenja
PTT pota, telefon, telegraf
PZ poljoprivredna zadruga
R rezervni
r. roen
RBR runi baca raketa
reg. registarske (oznake)
REP republiki
RH Republika Hrvatska
RIZ Radio industrija Zagreb
RJ ratna jedinica
RJT Republiko javno tuiteljstvo
RK radna knjiica
RO radna obveza
RO radna organizacija
ro. roen
RR ratne rezerve
RS Republika Srpska
RSK Republika Srpska Krajina
RCZ Republiki tab civilne zatite
RTV radiotelevizija
RUJP Republika uprava javnih prihoda
RZ radna zajednica
s. r. svojom rukom
SAD Sjedinjene Amerike Drave
SAO Srpska autonomna oblast
SB Savet bezbednosti
SB UN Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija
(Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda)
SDB Sluba dravne bezbednosti
SDP Socijaldemokratska partija
SDS Srpska demokratska stranka
SDS Krajine Srpska demokratska stranka
Krajine
sekr. sekretar
SFRJ Socijalistika Federativna Republika
Jugoslavija
SIGS specijalni izaslanik generalnog sekretara
SJB stanica javne bezbednosti
SL slubeno lice
sl. slino
sl. slubeno
SM stanica milicije
SMD surface mounted device (povrinski
montiran ureaj)
SMON stanica milicije ope nadlenosti
SNS Srpska narodna stranka
SO skuptina opine
SO srpska oblast
SOd samostalni odred
SPC Srpska pravoslavna crkva
SPP FK Sluba za platni promet i financijsku
kontrolu
SPS Srpska partija socijalista
SRJ Savezna Republika Jugoslavija
SRS Srpska radikalna stranka
SRT Srpska televizija
SRTV Srpska radiotelevizija
SSSR Savez Sovjetskih Socijalistikih
Republika
SC srednjokolski centar
SUP Sekretarijat unutranjih poslova
SV Srpska vojska
SV RSK Srpska vojska Republike Srpske
Krajine
SVK Srpska vojska Krajine
SZS Savezni zavod za statistiku
TV televizija
C kolski centar
G umsko gospodarstvo
t. toka
tj. to jest
tj. tjelesne
TKTR tajna kontrola telefonskih razgovora
tkz. takozvani
TO teritorijalna obrana
TOF tvornica oplemenjenih folija
TSCIP tvornica sulfatne celuloze i papira
TU telekomunikacijski ureaji
9
TV televizija
UAZ Uljanovski automobilski zavod
UHF Ultra high frequency (ultra visoka
frekvencija)
UJB Uprava javne bezbjednosti
UKP ureaj kriptozatite
UKV ultrakratki valovi
UN Ujedinjeni narodi
UNA USA United Nations Association of
the United States of America
UNCIVPOL United Nations Civil Police
(Civilna policija Ujedinjenih naroda)
UNESCO United Nations Educational,
Scientific and Cultural Organization
(Organizacija Ujedinjenih naroda za
obrazovanje, znanost i kulturu)
UNHCR United Nations High
Commissioner for Refugees (Visoki
povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice)
UNICEF United Nations Childrens Fund
(Djeji fond Ujedinjenih naroda)
UNPA United Nations Protected Area
(Zatiena podruja Ujedinjenih naroda)
UNPROFOR United Nations Protection
Force (Zatitne snage Ujedinjenih naroda)
UP unutranji poslovi
UP upravni poslovi
10
v.d. vritelj dunosti

v.r. vlastitom rukom
v/o vojni obveznici
vbr viecijevni baca raketa
VES vojno-evidencijska sposobnost
VF visoko frekventni
VHF Very high frequency (vrlo visoka
frekvencija)
VIP very important person (vrlo vana osoba)
VJ Vojska Jugoslavije
VKV visokokvalificiran
VMA Vojnomedicinska akademija
VOd vojni odjeljak
VP vojna pota
VRK Vojska Republike Krajine
VRS Vojska Republike Srpske
VRSK Vojska Republike Srpske Krajine
VSO Vrhovni savjet obrane
VT vojno-teritorijalni
Zgb zagrebaki
ZKP Zakon o kaznenom postupku
ZNG Zbor narodne garde
ZOUP zakon o unutarnjim poslovima
ZR zona razdvajanja
zv. zvani
TP eljezniko transportno poduzee
1994., sijeanj
Knin
Iz izvjea o radu SUP-a Knin u 1993. godini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Stanica milicije

MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA Kistanje
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
GODINJI IZVJETAJ
januar 1994. godine
OPERATIVNO PREVENTIVNA DJELATNOST, SUZBIJANJE KRIMINALITETA,
JAVNI RED I MIR, POGRANINI POSLOVI, KRETANJE I BORAVAK STRANACA,
REGULACIJA I KONTROLA SAOBRAAJA NA CESTAMA, ZAKONITOST U
RADU I PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE I STRUNO USAVRAVANJE
[]1
UVOD
Tokom 1993. godine aktivnost SUP-a Knin bila je usmjerena na planu zatite ivota i line
sigurnosti ljudi, spreavanju i otkrivanju KD-a, pronalaenju i hvatanju uinilaca KD-a
i njihovom privoenju nadlenim organima, odravanju javnog reda i mira, kontroli i
regulaciji saobraaja na putevima i drugim poslovima javne bezbednosti, kao i ueu u
ratnim dejstvima, u uvanju granice, prelazu preko dravne granice i uvanju i obezbeenju
linosti i objekata. Gotovo na samom poetku godine SUP je radio u oteanim uslovima
ratnog stanja i ratnih dejstava kojima je bio obuhvaen dio podruja koja ona pokriva
(podruje Obrovca i Benkovca). Radnici SUP-a aktivno su uestvovali i u obrambenim
aktivnostima i pravovremeno izvravali zadatke iz te oblasti.
Na kvalitet rada slube utjecali su i materijalno tehniki faktori, meutim i unato tome
kroz primijenjene naine postupanja i koritenja odreenih metoda u operativnom radu
postignuti su dobri rezultati to je i vidljivo iz statistikih pokazatelja. Obzirom na postojei
kadar iako su postignuti dobri rezultati miljenja smo da mogu biti i znatno bolji, a to
znai da treba raditi na usavravanju sektorskog oblika pokrivanja i opsluivanja terena,
kao i primjeni efikasnijih metoda i taktike postupanja slube, kadrovskom i tehnikom
opremanju slube, obuci postojeih kadrova, iniciranju kod nadlenih organa da se donesu
propisi koji jo nisu doneseni, a od znaaja su za rad organa UP-a kao i drugih institucija
drutva, te auriranje rada pravosudnih organa i inspekcijskih slubi.
I. OPERATIVNO PREVENTIVNA DJELATNOST
Teren koji pokriva SUP Knin podijeljen je na teren koji pokriva SUP i teren koji
pokrivaju stanice javne bezbednosti.
Stanice javne bezbednosti su:
Drni,
Benkovac,
Obrovac.
1
Prireivai su izostavili sadraj izvjea.
11
SUP Knin u svom sastavu ima 4 odjeljenja i to:

Odjeljenje milicije,
Odjeljenja za suzbijanje kriminaliteta,
Odjeljenje za upravne poslove,
Odjeljenje za zajednike poslove.
Odjeljenje milicije podijeljeno je na SM i Odsjek za pogranine poslove.
Stanice milicije su:
SM opte nadlenosti,
SM za kontrolu i regulaciju saobraaja,
SM Kistanje,
SM Vrlika.
Stanica milicije opte nadlenosti Knin u svom sastavu ima jedno stanino odjeljenje i
to Strmicu. Stanina odjeljenja Oklaj i Manojlovac u toku drugog mjeseca potpali su pod
nadlenost VRSK.
Odsjek za pogranine poslove u svom sastavu ima jedno odjeljenje milicije za kontrolu
prelaska preko dravne granice i to Strmicu. U toku ratnih dejstava pet odjeljenja se
rasformiralo.
Odjel za suzbijanje kriminaliteta ima dva odsjeka i to:
Odsjek za opti kriminalitet,
Odsjek za privredni kriminalitet.
Ue podruje SUP-a Knin podijeljeno je na 6 teritorijalnih sektora i 4 sektora za
saobraaj.
Stanica milicije Kistanje ima tri teritorijalna sektora.
Stanica milicije Vrlika ima dva teritorijalna sektora.
Saobraajni sektor produuje se na teritorij SJB Drni, Benkovac i Obrovac, te SM
Kistanje i Vrlika.
SJB Drni, Benkovac i Obrovac imaju u svom sastavu:
Odsjek za krim. obradu,
Stanice milicije,
Odsjek za upravne i zajednike poslove imaju SJB Benkovac i Obrovac, dok e se u SJB
Drni oformiti u narednom periodu.
Teritorij SJB je podijeljen na teritorijalne sektore:
SJB Drni ima dva teritorijalna sektora i jedan saobraajni.
SJB Benkovac ima est teritorijalnih sektora, jedan saobraajni.
SJB Obrovac u svom sastavu ima dva teritorijalna sektora i jedan saobraajni. Isto tako
ima dva odjeljenja milicije i to u Karinu Gornjem i egaru, dok su se rasformirala Odjeljenja
milicije u Mukovcima i Medvii.
Iz napred navedenog proizlazi da je teritorij koji pokriva SUP Knin podijeljen na 21
teritorijalni sektor i 7 saobraajnih sektora.
U ovom izvjetajnom periodu dolo je do kadrovskih promjena na veini sektora, za voe
sektora odredili smo iskusnije radnike kojima je bolje poznata problematika na odreenom
sektoru. Svi radnici koji opsluuju sektore ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o
unutranjoj sistematizaciji radnih mjesta SUP-a Knin.
12
Djelovanje operativnih radnika je dobro. Poslovi na operativnom sektoru obavljaju se u

okviru timskog rada, sa podijeljenim konkretnim zadacima. Voenje i popunjavanje dosjea
sektora vri se na propisani nain. Radno povezivanje radnika na sektorima sa radnicima
Odjela za kriminalitet i radnicima za kontrolu i regulaciju saobraaja, kao i pozorniko
patrolna djelatnost, ostvarena je u okvirima timskog rada sa planiranim konkretnim
zadacima, sa kojima se zaduuju radnici kroz planove rada ili radne naloge.
Raspored slube vri se na taj nain da se pozorniko patrolna sluba, kao i sluba
kontrole i regulacije saobraaja odreuje dnevnim rasporedom, a ostale slube kroz planirano
izvravanje zadataka i prema operativnim potrebama. Sluba naelno dnevno traje 8 asova,
a broj ljudstva i vrijeme odreivanja slube uvjetovano je operativnom problematikom i
potrebama.
Grafikoni dogaaja vode se kod komandira stanica milicije. Ti grafikoni koriste se radi
preventivnog planiranja odreenih zadataka na planu poduzimanja operativnih mjera i
radnji.
Dnevne rasporede slube vre komandiri SM i njihovi pomonici, odnosno zamjenici, a
u donoenju plana rasporeda uestvuju pored komandira, pomonika odnosno zamjenika i
efovi odsjeka i naelnici odjela.
Postavljeni zadaci izvravaju se uglavnom pravilno i pravovremeno, ali se jo kod
jednog dijela radnika osjea nezainteresiranost ili slaba upornost, to nastojimo otkloniti
konkretnim ukazivanjem pojedinano ili na radnim sastancima i strunoj nastavi.
U toku 1993. pozornika i patrolna sluba obavljala se u smjenama i to po 8 asova
u smjeni, a po sistemu dvije prve, dvije druge, dvije tree smjene, nakon koje su radnici
slobodni dva dana.
to ini ukupno slubi:
pjeice
19652
motornim vozilom
4824
kombinovano
1480
SVEUKUPNO SLUBI 25956
Broj upuenih slubi tokom dana: 2
danju
nou.
kombinirano.
SM za regulaciju i kontrolu saobraaja ostvarila je ukupno slubi:
pjeice
8054
motornim vozilom
5740
kombinirano 1707
SVEUKUPNO SLUBI
1550
Na samom poetku 1993. godine tj. 22. januara izvrena je agresija na RSK od strane
neprijateljske vojske Republike Hrvatske i to na Ravne kotare, odnosno na podruje optine
Benkovac i Obrovac. Radnici SUP-a Knin, kako aktivni tako i rezervni sastav milicije,
uestvovali su u izvoenju borbenih dejstava na pravcu Karin Novigrad Pridraga. Tako da
su sve aktivnosti koje se odnose na djelokrug SUP-a bile usmjerene prioritetno na izvoenje
borbenih dejstava u navedenom podruju. Po naredbi kninskog korpusa VRSK voe sektora
2
Neitko u izvorniku.
13
i njihovi pomonici bili su angairani na privoenju vojnih obveznika po uruenju poziva,

tako da su u periodu 2. i 3. mjeseca ukupno priveli 3003 vojna obveznika. U vrijeme te
agresije sa naih okupiranih podruja izbjeglice su neorganizirano dolazile na nae podruje,
gdje ih je nespremno doekao tab civilne zatite. U toj stihiji velika veina njih je ulazila
u naputene stanove i kue koje su bile vlasnitvo graana hrvatske nacionalnosti, a naa
sluba je bila u nemogunosti da sprijei useljenje. Meutim naa sluba je u kratkom roku
operativno pokrila teren, te izvrila popis svih izbjeglica koji su se uselili u tue stanove i
kue. U 760 sluajeva sainili su slubene zabiljeke koje su dostavljene nadlenim organima
kako bi oni izdali privremena rjeenja za koritenje objekata.
Prema uredbi Vlade RSK provoene su mjere policijskog asa u vremenu od 22,00
05,00. Na samom poetku veina graana nije potovala zabranu kretanja, ali su nai
radnici uspjeno obavili svoj dio posla tako da su u nekoliko navrata priveli oko 200
punoljetnih graana i to u gradu Kninu, koje su zadrali do isteka policijskog asa, odnosno
05,00 asova. Nakon ovih privoenja graani su ozbiljno shvatili i uglavnom su nakon toga
potivali policijski as i u tom vremenu zahvaljujui policijskom asu imali smo relativno
mali broj izvrenih KD-a. Na podruju Knina izvreno je 25 racija i 10 zasjeda. Racije koje
su vrene u suradnji sa vojnom policijom preteno su privedeni vojni obveznici koji se nisu
odazvali na mobilizaciju, ili su pobjegli iz jedinice bez dozvole.
Racija je vrena kako po danu tako i u veernjim asovima i to preteno na glavnim
ulicama grada Knina i otvorenim ugostiteljskim objektima. Privedeno je oko 650 vojnih
obveznika u 15 navrata. 10 racija sprovedeno je u samom gradu i to hvatanje i privoenje
dilera koji su prodavali i kupovali devize. Raciju su sprovodili voe sektora, operativa skupa
sa pozornicima. Privedeno je 50 lica od kojih je oduzeto 900 DM, 250 $, 30 vajcarskih
franaka i dinara u protuvrijednosti 300 DM. Isto tako je oduzeto 1800 kutija cigareta od
lica koji su ih prodavali graanima po vioj cijeni nego to je stvarna cijena kotanja. Na
podruju Kistanja provedeno je 6 racija i 3 zasjede. Prilikom provoenja racija privedena
su 72 lica, uglavnom se radi o vojnim obveznicima koji se nisu odazvali pozivu. Zasjede su
provoene radi hvatanja poinilaca KD-a. Na podruju SM Vrlika provedene su 4 racije i
10 zasjeda. Prilikom provoenja racija privedeno je 57 lica. Isto se radi o licima koji se nisu
odazvali mobilizaciji. Na podruju SJB Obrovac provedene su 4 racije, 7 pretresa terena,
dok blokada i zasjeda nije bilo. Na podruju SJB Benkovac provedene su 3 racije sa ciljem
privoenja vojnih obveznika koji samovoljno naputaju poloaj i nemaju odgovarajue
dozvole, a privedeno je 300 lica. Osim toga zajedno sa pripadnicima vojne policije proveli
su posebnu raciju koja je trajala 3 dana i kom prilikom su priveli 272 lica. Na podruju SJB
Drni provedeno je 9 racija, 7 blokada i 39 zasjeda.
Problemi koji se javljaju prilikom provoenja odreenih operativnih radnji i mjera su
nedostatak odreenih materijalnih i tehnikih sredstava i opreme.
Kao i protekle godine tako i ove zapaeno je da optinske slube, tj. njihovi izvrni
organi ne funkcioniu kako treba, to nam oteava svakodnevno obavljanje zadataka, poto
moramo koordinirano raditi sa tim slubama, a osim toga dosta slabo funkcioniu i slube
pod ingerencijom Republike, kao to su inspekcije (trna i financijska).
Oteanom obavljanju poslova doprinosi ratno stanje, zbog ega se pravovremeno
ne postupa sa vojnim licima koji uestalo sudjeluju u raznim nedozvoljenim radnjama.
Takoer se vri presija od strane vojske da demobiliemo rezervni sastav i da ga predamo na
raspolaganje vojsci, to smo mi u dobroj mjeri i uinili.
14
Radnici SUP-a Knin su po potrebi (zadatku) odlazili u druge SUP-ove (Glina, Beli
Manastir i Vukovar). A isto tako odreeni broj radnika po potrebi je premjeten u okviru
SUP-a.
Na podruju Drnia nai radnici zajedniki djeluju sa pripadnicima granine milicije
(vojskom RSK) u cilju zatite tamonjeg stanovnitva, ouvanja imovine i ienju
pomenutog dijela od ubaenih elemenata. U tom smislu nai radnici (SJB Drni) dovedeni
su u situaciju da skupa sa pripadnicima VRSK poduzimaju zakonite mjere i radnje u cilju
spreavanja neasnih radnji (kraa, paljevina i ubistava) prema poiniocima i u tom smislu
je dolazilo do odreenih problema radi neaurnosti i loe evidencije o dolasku, kretanju
i odlasku pripadnika dobrovoljakih jedinica VRSK od strane vojnih slubi, te prilikom
saznanja o poinjenom KD-u (a u veini sluajeva poinioci su dobrovoljci) nai radnici ne
mogu doi do istih poto se premjetaju iz jedinice u jedinicu ili se vraaju kui, a da o tome
ne postoje adekvatni podaci.
Takoer su nai radnici angairani na obezbeenju vitalnih objekata:
zgrade SUP-ova,
zgrade Srpskog radio Knina,
zgrada TV Knina,
vodovod,
zgrada suda,
zgrada elektro-prenosa.
Osim toga vrili su i obezbeenje objekata gdje su bili smjeteni graani hrvatske
nacionalnosti koji su dobrovoljno zatraili preko Crvenog krsta da napuste RSK i da idu u
Republiku Hrvatsku, a to im je i omogueno u vie navrata u toku 3., 4. i 5. mjeseca 1993.
godine.
U toku januarske agresije ivot su izgubila 4 pripadnika SUP-a Knin, a 35 ih je ranjeno.
I / 1 Kontrolna djelatnost
Kontrolna sluba obavlja se u sklopu donesenog plana za obavljanje kontrolne slube.
Veinu kontrolnih slubi obavljali su deurni rukovodioci uglavnom nou i u veernjim
satima. Na podruju SJB Obrovac izvrene su 73 kontrole deurne slube i patrolnih slubi,
od ega je 26 kontrola bilo nou. U 3 none kontrole i jednoj dnevnoj patrole su zateene
neispravne. Na podruju SJB Benkovac kontrola je izvrena u 160 sluajeva. Kontrolnu
slubu vrili su naelnik, komandir, zamjenik komandira i deurni rukovodilac. Kontrola
je vrena na punktovima, auto-patrolama, patrolama u gradu i deurnoj slubi. Osim toga
kontrolna djelatnost praena je kroz radne naloge, te pisane izvjetaje radnika.
Kontrolom je uoeno da postoji visok stepen prijateljstva, solidarnosti te ima sluajeva da
radnici jo uvijek izbjegavaju preduzeti zakonske radnje koje su duni po slubenoj dunosti.
Uglavnom je bilo sluajeva da pojedini radnici spavaju na radnom mjestu, zatim indolentno
postupanje prilikom obavljanja poslova. Protiv takvih radnika preduzete su disciplinske
mjere. Od ukupnog broja kontrola, 50 je izvreno nou, 40 danju i 70 kombinovano.
Na podruju Vrlike izvreno je 60 kontrola kojom prilikom je uoeno vie sluajeva
krenja discipline od strane radnika kao to su kanjenje u slubu, nedolazak u slubu,
nebudnost itd.
Na podruju SM Kistanje od 12 planiranih kontrola provedeno je 9. Isto tako je uoeno
vie sluajeva krenja discipline.
15
Na podruju Knina (SMON) izvrena je 381 kontrolna sluba, te je uoeno vie sluajeva
krenja discipline od strane radnika. Takvi radnici su za blae sluajeve opominjani, a za tee
sluajeve protiv istih su pokrenuti disciplinski postupci i izricate mjere.
I / 2 Zakonitost u radu, primjena sredstava prinude, upotreba vatrenog oruja
Kroz svakodnevno izvravanje slubenih zadataka po ovlatenim slubenim licima ovog
Sekretarijata, a posebno onih koji se nalaze na izvravanju konkretnih zadataka, tamo gdje
se oekuje da bi moglo doi, bilo to iz objektivnih ili subjektivnih razloga, do prekoraenja
ovlatenja, dajemo usmena upozorenja kako postupati na tom zadatku u cilju da ne bi dolo
do neeljenih posljedica.
U svim sluajevima gdje se pretpostavlja da bi moglo doi do primjene odreenih
sredstava prinude i pruanja otpora OSL, takva lica su pozivana i sa njima su obavljeni
neposredni razgovori u kojima ih upozoravamo na posljedice koje mogu proizai iz njihovog
vladanja i ponaanja.
Na podruju SJB Obrovac u 8 sluajeva primjenjena je fizika snaga nad 11 lica, dok
drugih sredstava prinude nije bilo. U svih 8 sluajeva upotreba fizike snage ocjenjena je
kao opravdana.
Na podruju SJB Benkovac radnici su u jednom sluaju upotrebili fiziku snagu i to
opravdano, a u jednom sluaju su upotrebili vatreno oruje gdje je posljedica smrt napadaa.
Na podruju SM Kistanje u dva navrata upotrebljena su sredstva prinude, a kod jednog
napada i vatreno oruje radi zastraivanja lica koje je zateeno na izvrenju KD-a.
Na podruju Kistanja bila je jedna alba graana na postupak OSL, te je predmet predan
na odluivanje kod SUP-a Knin.
Upotrebe hemijskih i plinskih sredstava nije bilo.
Na podruju Drnia nije bilo upotrebe gumene palice, dok su fiziku snagu (zahvat)
upotrebili u nekoliko navrata radi privoenja nekoliko lica po raznim osnovama, ali nije
bilo posljedica po izvrenje zadataka, kao ni albi graana na postupanje istih.
I / 3 Napad na ovlatena slubena lica
Tokom izvjetajne godine evidentiran je 21 napad na OSL ovog SUP-a. U veini
sluajeva, tj. 12 sluajeva, podnesena je krivina prijava.
Na podruju SJB Obrovac evidentirano je 10 sluajeva napada na OSL pri vrenju
slube. Napadi su se uglavnom oitovali upotrebom fizike snage ili verbalnim napadom,
dok je u jednom sluaju pri privoenju vojnog obveznika dolo do aktivnog otpora vie lica
uz upotrebu vatrenog oruja, pri emu je dolo do ranjavanja jednog pripadnika milicije.
Na podruju SJB Benkovac imali smo 2 sluaja napada na OSL prilikom obavljanja
slubene dunosti. U svakom napadu uestvovalo je po jedno lice. U jednom sluaju radilo
se o napadu fizikom snagom, kojom prilikom su OSL nanesene lake tjelesne povrede, dok
se u drugom sluaju radilo o napadu sa vatrenim orujem. U tom sluaju radi odbijanja
napada u nunoj odbrani napada je lien ivota. Koliko raspolaemo informacijama
nijedan napad nije bio unaprijed organiziran, a postupci OSL bili su ispravni i mislimo da
nije bilo netaktinosti, neopreznosti i drugih greaka. Oba napada bila su po danu. Napada
koji je lien ivota bio je pripadnik vojske RSK.
Osim navedenog bio je jedan pokuaj napada gdje su pripadnici VRSK sa vozilom Bov
pokuali napasti patrolu na punktu, meutim nakon razgovora i intervencije dolo je do
smirivanja situacije, tako da nije bilo aktivnog napada.
16
Na podruju Drnia evidentirana su 4 napada koji su se dogodili u poslijepodnevnim

asovima, a rezultat su netaktikog postupanja pripadnika slube javne bezbednosti.
Na podruju Knina evidentiran je 1 sluaj gdje je voa sektora trebao privesti 1 lice radi
naruavanja JRM, pucanjem iz vatrenog oruja dao je aktivan otpor nakon ega je savladan
i priveden u stanicu na daljnju obradu.
Na podruju SM Vrlike evidentiran je 1 sluaj napada. Dva lica su dola u stanicu milicije
i fiziki napali 1 milicionara (nakon privatnog konflikta).
Na podruju SM Kistanje evidentirana su 3 napada i to:
radi razoruanja duevnog bolesnika, napad na patrolu vatrenim orujem,
radi lienja slobode grupe koja je vrila KD-a gdje su 4 lica pruili aktivni otpor sa
vatrenim orujem,
radi lienja slobode poinilaca KD-a gdje su 3 lica iz grupe doekala patrolu sa
uperenom AP, a uz primjenu sredstava prinude isti su savladani.
Posljedica u nijednom sluaju nije bilo. Uglavnom se radilo o napadima prilikom
konkretnih akcija, dok napada prilikom intervencija nije bilo. Napadi nisu bili planirani ve
je dolo do spontanog opiranja i pruanja otpora. Ocjena rukovodioca je da OSL prilikom
pruanja takvih intervencija nisu dovoljno obueni i ne posjeduju dovoljno iskustva koje im
je potrebno da bi se izbjegla primjena sredstava prinude u tim napadima.
I / 4 Pruanje pomoi ovlatenim slubenim licima
U vie navrata evidentirano je pruanje pomoi i saradnje graana sa radnicima i to po
pitanju hvatanja izvrilaca KD i lica koja naruavaju JRM pucajui na javnom mjestu iz
vatrenog oruja. Kod veeg djela graana prisutna je doza straha od osvete i nezamjeranja,
to je za oekivati za vrijeme rata, jer su sva lica koja dolaze na udar zakona naoruana, te
se kod takvih lica u veoma malom broju graani pojavljuju kao svjedoci i ne ele saradnju.
I / 5 albe graana na postupak OSL
U izvjetajnom periodu evidentirane su dvije albe graana na postupanje prilikom
izvravanja slubenih poslova i zadataka OSL. Jedna alba je podneena na podruju SM
Kistanje, a druga na podruju SJB Benkovac. to se tie ove albe u Benkovcu ocjenjuje
se da je opravdana, a protiv radnika je pokrenut disciplinski postupak i isti je suspendiran.
I / 6 Povreda radne discipline
Tokom izvjetajne 1993. godine evidentirano je 140 povreda radne dunosti i discipline.
Zbog tee povrede radne dunosti i discipline iz rezervnog sastava SUP-a trajno je udaljeno
69 pripadnika. Novanom kaznom kanjena su 43 pripadnika. Mjere suspenzije izreene su
u 29 sluajeva.
II. STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETA
1. Opte stanje
U 1993. godini evidentirano je ukupno 1384 krivina djela (vidi tabelu 1). U odnosu
na prethodnu godinu povean je broj KD-a za 418. U najveem broju krivinih djela
materijalna teta je iskazana u dinarima, meutim zbog hiperinflacije kao i dvije provedene
denominacije nije imalo nikakvog smisla date podatke sumirati, jer bi doli do nerealnih
rezultata.
Od 1384 KD-a izvrioci su bili poznati u 186 sluajeva, to je 13,4% u ukupnoj masi
prijavljenih KD-a.
17
Po nepoznatom poiniocu u momentu izvrenja prijavljeno je 1198 KD-a od ega je

naknadno otkriveno 649 djela ili 54,1%, a ostalo neotkriveno 549 KD ili 45,9%.
Osim ovog otkriveno je jo 10 djela za koja su prijave podneene u 1992. godini. Tako
kad se uzmu u obzir i ova djela procent otkrivake djelatnosti je 55%.
Ukupan broj otkrivenih KD-a, to po poznatom, to naknadno otkriveno iznosi 845
KD-a.
Gore navedeni podaci ukazuju na dosta visok stepen otkrivake djelatnosti, to je i
pohvalno u mirnodopskim uvjetima, a onda i vie od toga u ovim naim ratnim uvjetima.
Procent otkrivake djelatnosti u odnosu na prethodnu godinu poveao se sa 52,27% na
55%.
U izvjetajnom periodu prijavljeno je 1014 lica.
Analizirajui strukturu po spolu u veini sluajeva poinioci su mukarci, Srbi i uglavnom
se u svojoj djelatnosti udruuju u grupe, to znai da je veina KD-a poinjena grupno, a
manje pojedinano.
Analizirajui dobnu strukturu najvei procent otpada na lica od 16 24 godine. U
ovoj izvjetajnoj godini znaajno mjesto zauzimaju recidivisti kojih je bilo u 47 sluajeva.
Poinioci KD-a uglavnom spadaju u stale srednjeg i loeg imovnog stanja.
Najbrojnija KD su teke krae i krae koje u ukupnom broju iznose 735 tekih kraa i
112 kraa.
Vjerojatno tome pridonosi vrijeme u kojem ivimo, a to je velik broj izbjeglica i
nezbrinutih lica, galopirajua inflacija, pad ivotnog standarda, kao i spora reakcija
pravosudnih organa, tako da poinioce na vrijeme ne stigne kazna.
Takoer znaajno mjesto zauzima razbojnitvo, kojih je bilo 37. Isto tako, kao i prethodne
godine, ima dosta KD-a izazivanja opte opasnosti 77 djela. U odnosu na prethodnu
godinu smanjeno je za 63 djela. Ovim krivinim djelima nanose se velike materijalne tete,
jer se uglavnom radi o namjernom podmetanju eksplozivnih naprava sa kojim se rue
kue, sakralni objekti, miniraju automobili, a imamo i sluajeva oteenja javnih ureaja i
objekata.
Razlog ovom je vjerojatno to ima dosta lica u formacijama RSK koji su skloni paljenju i
napadima na sve to nije srpsko, pa ak i ako je srpsko iz nekog revanizma.
U ovoj godini za razliku od prethodne ima dosta djela nedozvoljene trgovine (33). Tu se
uglavnom radi o vercu devizama ili ilegalnoj preprodaji robe. Jo uvijek znaajno mjesto
zauzima i KD-a ubistva.
U ovoj godini evidentirano ih je 25. To je dosta velika brojka. Meutim, tu imamo
tendenciju smanjenja u odnosu na prethodnu godinu kad su bila 43 sluaja ubistva.
Pored navedenih KD-a u izvjetajnoj godini evidentirano je 66 dogaaja i to:
samoubistva
30
ranjavanje
9
poari
3
ostalo
24
U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno manje dogaaja, posebno samoubistava
kojih je u prethodnoj godini bilo u 53 sluaja. U ovoj godini ima 30 samoubistava i to 18
na podruju Knina i Drnia, 1 na podruju Obrovca i 11 na podruju Benkovca.
18
Tabela broj 1
Radne jedinice Broj
KD
Knin
Benkovac
Obrovac
Drni
UKUPNO
917
238
114
115
1384
Uinilac
pozn. u
momentu
izvrenja
81
48
48
9
186
Uinilac
nep. u
mom.
izvr.
NO
otkr.
Ostalo %
neotkr.
NO
iz pr.
god.
8,8
20,16
42,10
7,8
13,4
836
190
66
106
1198
448
106
42
53
649
53,58
55,7
63,6
50,0
54,1
388
84
24
53
549
10
54,78
10
55,0
46,42
44,3
36,4
50,0
45,9
OPTI KRIMINALITET
Od ukupnog broja KD-a (1384) na opti kriminalitet otpada 1228 krivinih djela.
Struktura krivinih djela opteg kriminaliteta:
kraa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 (9,1)
teka kraa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 735 (59,8)
oduzimanje vozila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 (2,3)
ugroavanje bezbedn. ljudi i imovine . . . . . . 77 (6,2)
ubistvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 (2,0)
ostala djela protiv ivota i tijela . . . . . . . . . . . 39 (3,1)
ugroavanje saobraaja . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 (4,3)
razbojnitvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 (3,0)
ostalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120 (9,7)
1. Krivina djela protiv drutvene i privatne imovine
U ovoj oblasti u izvjetajnom razdoblju evidentirano je ukupno 964 djela. U momentu
izvrenja poinilac je bio poznat u 34 sluaja, a nepoznat u 930 sluajeva. Poinilac je
naknadno otkriven za 422 KD-a, to u postotku iznosi 45,37%.
U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno vie KD-a i to za 457 djela.
Broj KD-a uinjen na tetu drutvene imovine iznosi 29,10%, a na tetu privatne
imovine 70,90%.
Tabela broj 2
Naziv kriv. djela
po zakonu RSK
Razbojnitvo
Teka kraa
Kraa
Oduzimanje vozila
Oteenje tu. stvari
Oduzimanje tu. stvari
Pljaka
Ostala KD
Ukupno
Broj KD u
1993.g.
37
735
112
29
44
1
1
5
964
Izvrilac
poznat
1
12
15
6
34
Izvrilac
nepoznat
36
723
97
29
38
1
1
5
930
Izvrilac nak.
Otkriven
15
302
66
16
20
1
2
422
%
41,6
41,7
68,04
55,17
52,63
100,0
40,0
45,37
19
Jedna od karakteristika imovinskog kriminaliteta je velik broj KD-a s nepoznatim

poiniocem u vrijeme podnoenja krivine prijave, to je i vidljivo iz gore navedene tabele.
Takoer su i vidljivi dobri rezultati otkrivake djelatnosti, to se vidi iz broja naknadno
otkrivenih KD-a.
Prema objektu napada, teke krae su najvie vrene u vozila, uglavnom se uzimalo
gorivo i rezervni dijelovi. Osim vozila, drugi znaajan objekat napada jesu obiteljske kue
i to uglavnom kue u izgradnji i kue iji vlasnici odsustvuju, te to poinioci iskoriste.
Takoer znaajan objekat napada bile su i prodavaonice i kiosci.
Najei predmeti KD-a uglavnom je vrjednija tehnika roba, mada i sve vie razni
prehrambeni artikli, to je sve vezano sa neprestanim padom ivotnog standarda, kao i
drugim socijalnim problemima.
Najee vrijeme izvrenja KD-a je uglavnom nou, mada u prijavama nemamo
decidirano odreen sat napada. U samom gradu Kninu najproblematinija je ulica Stefana
Nemanje, jer se u njoj deava najvie KD-a.
Gledano po strukturi najbrojnije KD je teka kraa, kraa, oteenje tue stvari i
razbojnitvo.
2. Krivina djela protiv ivota i tijela
U izvjetajnoj godini u ovoj oblasti evidentirano je 64 KD-a.3
Naziv KD
Ubistvo
Ubistvo iz neh.
Pokuaj ubist.
Teka tjel. pov.
Ukupno
Ukupan broj
Poznato
25
7
15
17
64
4
4
11
10
29
izvr. Nepozn.
izvr. NO
21
3
4
7
35
%3
14
2
2
7
25
100,00
71,4
I u ovoj godini imamo velik broj KD-a ove vrste. Mada je dolo do blage tendencije
smanjenja, jer je u ovoj godini 5 KD-a manje. Za pozitivno je to se broj ubistava znaajno
smanjio i to sa 43 djela na 25 djela. Mada jo uvijek je mnogo ovih djela to je posljedica
stanja ni rata ni mira kao i veeg posjedovanja razliitog oruja od strane stanovnitva. Jedan
od znaajnih faktora koji pridonosi ovim djelima je i esta alkoholiziranost ljudi, ili neki
beznaajni verbalni dueli koji se tragino zavre.
Na podruju Obrovca evidentirano je ukupno 11 KD-a ove vrste. U momentu izvrenja
poinilac je bio poznat u 5 sluajeva, a operativnim radom naknadno je otkriveno jo 5
krivinih djela, tako da je samo 1 sluaj ostao neotkriven. U 5 ubistava u Obrovcu ubijeno
je 13 lica i to 8 ena (7 Hrvatica i 1 Srpkinja). U 5 navrata rtve su bili mukarci (4 Hrvata
i 1 Srbin). Ubijene osobe bile su starije dobi. Sve osobe su ubijene iz vatrenog oruja, glavni
razlog je bila mrnja osveta.
Na podruju Knina evidentirano je 11 ubistava u kojim je ubijeno 12 lica. 7 sluajeva je
rjeeno, dok su 4 sluaja ostala nerasvijetljena. Od 12 ubijenih lica, 4 su ene a 8 mukaraca,
a gledano po nacionalnoj strukturi 6 je Hrvata i 6 Srba. Od ubijenih lica troje ih je tridesetih
godina, a ostali su uglavnom stariji. Poinioci su mukarci srpske nacionalnosti.
3
Djelomice neitko u izvorniku.
20
Na podruju Benkovca evidentirano je 5 ubistava. Kom prilikom je ubijeno 8 lica, 5

hrvatske nacionalnosti i 3 srpske.
Na podruju Drnia evidentirana su 4 ubistva u kojima su rtve bili Hrvati, a poinioci
Srbi.
Broj i nacionalna struktura ubijenih po SJB:
Mjesto
Knin
Benkovac
Obrovac
Drni
Ukupno
Srbi
6
3
2
4
15
%
50
37,5
15,3
4
29,8
Hrvati
6
5
11
100,0
26
%
50
62,5
84,7
4
70,2
UKUPNO
12
8
13
37
Analizirajui dobnu strukturu ubijenih uglavnom se radi o starijim licima.

Analizirajui nacionalnu strukturu, neto vie ubijenih je Hrvata. Na podruju Knina
taj broj je isti. Na podruju Benkovca imamo 2 Hrvata vie ubijena. Na podruju Obrovca
imamo 9 vie Hrvata ubijenih. Glavni razlog tih ubijenih Hrvata u Obrovcu uglavnom je
bila mrnja, tj. stanje do kog je dolo u januarskoj agresiji. Na podruju Drnia svi ubijeni
su Hrvati, tu se uglavnom radi o starijem stanovnitvu koje je tu ostalo, a poinioci su
pripadnici VRSK (dobrovoljci) koji obino dou do dotinih od kojih trae hranu i pie, a
esto puta doe do nesporazuma koji tragino zavre.
Dobna struktura ubijenih:
Godine starosti
do 10 god.
10 20
20 30
30 40
preko 40 god.
Ukupno
Ukupno
1
5
31
37
2,7
13,5
83,8
Naziv radne
Ukupno KD
Ukupan broj
ubijenih
Knin
Benkovac
Obrovac
Drni
Ukupno
11
5
5
4
25
12
8
13
4
37
Srbi
1
4
6
11
Hrvati
1
25
26
UBIJENI
Srbi
6
3
2
11
M
5
3
1
9
1
1
2
Hrvati
6
5
11
4
26
M
2
2
4
3
11
4
3
7
1
15
3. Krivina djela protiv dostojanstva linosti i morala

U izvjetajnoj godini na podruju SUP-a Knin evidentirana su 3 djela ove vrste.
Na podruju Knina evidentirana su 2 silovanja i to jedno po poznatom, a jedno naknadno
otkriveno. U jednom sluaju oteena je bila mlae dobi, a u drugom starica ezdesetih
godina.
21
Na podruju Obrovca evidentirano je jedno krivino djelo obljube nad nemonim

licem. Poinilac je bio poznat u momentu izvrenja. Prijavljena je jedna osoba. rtva je bila
Srpkinja stara 29 godina, mentalno zaostala.
Naziv KD
Silovanje
Obljuba nad nemo. licem
Ukupno
Uinilac poznat
Uinilac nepoznat
1
1
2
1
1
Naknadno
otkriven
1
1
%
100,0
100,0
U ovoj godini u odnosu na prethodnu imamo za jedno djelo manje. Broj ovih djela
je gotovo beznaajan, kako u ovoj tako i u prethodnoj godini. Sva oteena lica su srpske
nacionalnosti.
4. Krivina djela protiv sigurnosti ljudi i imovine
U toku 1993. godine u ovoj oblasti evidentirano je 80 KD-a. U momentu izvrenja
poinilac je bio poznat u 23 sluaja ili 28,7%, poinilac je naknadno otkriven za
30 KD-a (37,5%). Kao to se vidi iz napred navedenih podataka, 27 KD-a je ostalo
nerjeeno. U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno smanjenje broja KD-a i
to za 60 djela. Moda jedan od razloga smanjenja ove vrste KD je to se i veina
stanovnitva hrvatske nacionalnosti koji su uglavnom oteena ovim djelima iselila sa
naih podruja, a osim toga ovo stanje rata i mira traje ve 3 godine tako da euforija
osvetnitva pomalo prolazi. Smanjenju broja ovih djela je pridonio i dosta dobar rad
nae slube, a to se i vidi u broju naknadno otkrivenih KD-a. Posebno je znaajno
za ova djela da je dolo do njihovog smanjenja jer su to djela u kojima se uglavnom
nanose velike materijalne tete.
Najvie tih djela evidentirano je na podruju Knina i to 54 djela, na podruju Obrovca 6
djela, na podruju Drnia 8 djela i na podruju Benkovca 12 djela.
Naziv KD
Izazivanje op. opasnosti
Ugroavanje sigur.
Ukupno
Broj KD
77
3
80
Odmah pozn.
20
3
23
Nepoznato
57
57
NO
30
30
%
52,6
52,6
5. Ostala krivina djela opteg kriminaliteta

Ovdje su iskazane, s obzirom na zatitni objekat, razliite skupine krivinih djela opteg
kriminaliteta i to protiv:
slobode i prava ovjeka i graana, radnih odnosa, asti i ugleda, braka, porodice i
omladine, zdravlja ljudi, pravosua, javnog reda i pravnog saobraaja, sigurnosti javnog
prometa, te ostala KD-a iz krivinog zakonodavstva RSK i SRJ.
22
Struktura ovih krivinih djela za izvjetajno razdoblje:4

Naziv KD
Ugroavanje saobraaja
Teka djel. prot. bezbed. saobra.4
Napad na SL
Prevara
Spreavanje SL u vrenju dunosti
Lano predstavlj.
Nasiln. ponaanje
Neovlatena nabav. i dranje oruja
Naruav. nepovred. stana
Neovla. posjedovanje
radio stanice
Ostala KD
Ukupno
Broj KD
u 1993.
52
2
15
14
4
3
6
5
3
Uinilac
poznat
49
2
14
1
2
4
3
Uinilac
nepoznat
3
1
13
2
3
2
5
-
Naknad.
otkriv.
2
1
12
2
3
2
5
-
%
66,6
100,0
100,0
92,3
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
50,0
11
117
6
81
5
36
5
33
100,0
91,6
U ovoj oblasti evidentirano je 117 KD-a. Od tog broja djela kod 81 djela poinilac
je poznat u momentu izvrenja. Poinilac je naknadno otkriven kod 33 djela, a ostao
neotkriven samo u 3 sluaja.
Vezano za ova KD-a posebna se panja posveuje prevenciji i kriminalistikoj obradi
KD-a sa elementima nasilja zbog njihovog odraavanja na ukupno stanje javnog reda i
bezbednosti.
III. PRIVREDNI KRIMINALITET
U ovom odsjeku radi se na suzbijanju privrednog kriminaliteta, a isto tako je obuhvaeno
i suzbijanje javne neprijateljske djelatnosti pa je i po toj vrsti poslova obraen i prijavljen
odreeni broj KD-a i njihovih izvrilaca.
U toku godine u ovoj oblasti podneeno je 156 krivinih prijava. U odnosu na prethodnu
godinu imamo 4 prijave manje.
Unato nastojanju da se u suzbijanju privrednog kriminaliteta angauju podjednako svi
bitni inioci drutvene samozatite, naa sluba i dalje ima najvee uee u otkrivanju i
prijavljivanju delikata iz tog podruja.
Struktura prijavljenih djela:
Naziv KD
Nedozvoljena trgovina
umska kraa
Prikrivanje
Falsifikovanje isprave
Utaja
Utaja poreza
Zloupotreba ovlasti u privredi
4
Broj KD
33
27
15
16
1
1
4
Broj prijavljenih lica

39
35
20
20
1
1
6
Teka djela protiv bezbjednosti saobraaja.
23
Navoenje na ovj. neis. sadr.5

Zauzimanje zemlj. u dru. vla.6
Nezakonit ribolov
Droga
Zloupotreba poverenja
Pronevjera
Zakljuenje tetnih ugovora
Zloupotreba slub. poloaja
Falsifikovanje slub. isprava
Pomaganje neprijatelju
Ugroavanje terit. cjeline
Slabljenje morala
Izbjegavanje vojne obaveze
Protivljenje pretpostavljenom
Sluba neprijat. vojsci
Nesavjestan rad u slubi
Bjegstvo iz oru. snaga
Neprijateljska djelatnost
Ratni zloin
Podstrehivanje
Oruana pobuna
Ostala djela
Nesavjesno poslovanje
UKUPNO
5
5
1
5
1
1
3
3
1
1
2
3
11
1
2
2
3
1
2
1
2
1
2
156
5
5
1
5
1
1
5
3
1
1
2
3
11
1
2
7
3
6
2
1
3
1
4
196
,
Osnovni uslovi i okolnosti koje pogoduju izvrenju ovih djela su svjesno nepotivanje i
izvrdavanje zakonskih i normativnih akata, zanemarivanje svih funkcija kontrole poslovanja,
ostvarivanje sprege na kljunim radnim mjestima unutra i izvan preduzea, a pogotovu s
privatnim sektorom, koncentraciji funkcije kao i neadekvatnoj kadrovskoj politici. Ovo se
odnosi na KD-a koja su poinjena u okviru privrednih subjekata.
Kada promatramo strukturu prijavljenih KD-a, oigledno je da nedozvoljena trgovina
predstavlja jedan od sve prisutnijih oblika kriminalnog djelovanja, to je rezultat trenutnog
stanja na tritu i potranje za odreenim vrstama robe. Sluba je kontinuirano u toku cijele
godine nastojala da suzbije navedenu pojavu podnoenjem krivinih prijava protiv izvrilaca
i pravovremenim oduzimanjem robe, a to je rezultiralo da je izvjestan broj izvrilaca
naknadno kod nadlenih optinskih organa registrovao djelatnost, tako da se dio sredstava
slio u budet Krajine. U konkretnim predmetima radi se o pojedinanim sluajevima
tako da nije rije o organiziranim krijumarskim kanalima ili organiziranim grupama, a
uglavnom su predmet trgovine bile robe iroke potronje.
Predmet nedozvoljene trgovine pored navedenih roba iroke potronje bila su i drva
za ogrjev, naroito u 8. i 9. mjesecu ove godine, a to je rezultat slabe snabdjevenosti
5 6
5
6
Ovjera neistinitog sadraja.

Zauzimanje zemlje u drutvenom vlasnitvu.
24
graana drugim oblicima energije, a to je izvjestan broj izvrilaca nastojao da iskoristi radi
ostvarivanja imovinske koristi. Tom prilikom dolo je do uestalosti izvrenja umskih kraa,
kao i pustoenja uma. U smislu spreavanja navedene pojave, radnici ovog Sekretarijata u
suradnji sa JP ume Krajine PJ Knin, poduzeli su odgovarajue mjere i radnje koje su
rezultirale podnoenjem krivinih prijava i oduzimanjem drva, koja su zatim podijeljena
porodicama poginulih radnika MUP-a RSK na podruju regije.
Vea panja posveena je nedozvoljenoj trgovini devizama, kao pojavnom obliku koji
je izazvao pozornost graana, u kom smislu su radnici ovog SUP-a planskim akcijama u
vie navrata privodili lica koja se bave navedenim poslom, te od istih povremeno oduzimali
devize i novac, a u veini sluajeva isto je vraeno ili zbog nepostojanja zakona koji
sankcionie navedenu pojavu ili zbog nedostatka dokaza. U sluajevima gdje su postojali
elementi KD-a nedozvoljene trgovine devizama podneene su prijave protiv izvrilaca. Od
33 krivine prijave nedozvoljene trgovine, 8 prijava odnosi se na nedozvoljenu trgovinu
devizama.
Kao rezultat raznih oblika nedozvoljene trgovine je pojava falsifikovanih novanica,
uglavnom amerikih dolara i DM, koje su se pojavile u opticaju pred kraj 1993. godine, a
u toku su odgovarajue provjere. Uglavnom se radi o pojedinanim sluajevima. Problem
kod dokazivanja postojanja KD-a je slaba povezanost djelova bive SFRJ i trenutna ratna
situacija.
Zbog proizvodnje, odnosno uzgoja opojnih droga (uglavnom se radi o indijskoj
konoplji), podneeno je 5 krivinih prijava, iako se radi o pojavama koje zahtijevaju veu
panju i angaovanje s obzirom da se raspolae informacijama da su u posljednje vrijeme
konzumatori maloljetna lica. Nije zabiljeeno vee prisustvo jaih opojnih droga, ali se u
zadnje vrijeme javljaju neki znakovi istog, te se na tom planu i poduzimaju mjere operativne
kontrole koje su u toku.
Pred kraj 1993. radnici ove slube izvrili su kontrolu u vie privrednih subjekata na
podruju regije vezano za koritenje kratkoronih kredita iz sredstava primarne emisije. Tom
prilikom utvrene su izvjesne nepravilnosti u smislu da su odgovorna lica u preduzeima
na osnovu fiktivne dokumentacije podnosila zahtjev za odobravanje kratkoronih kredita,
a u dogovoru sa odgovornim licima Beobanke PJ Knin, radi navodnog oivljavanja
proizvodnje u RSK (uzgoj penice, kukuruza, tov junadi i sl.), a odobrena sredstva koristili
protivno njihovoj namjeni, uglavnom za kupovinu robe iroke potronje, a u izvjesnim
sluajevima i za kreditiranje privatnih preduzea. Protiv odgovornih lica PZ Benkovac, DP
Agroprodukt, PZ everske i PZ Orli Markovac podneene su krivine prijave zbog
osnovane sumnje da su poinili KD-a zloupotrebe slubenog poloaja i sklapanje tetnog
ugovora. U toku je daljnji rad na suzbijanju navedenih problema iz domena koritenja
sredstava iz primarne emisije.
U toku je krim. obrada u vezi falsifikovanja saobraajnih dozvola i prekucavanja brojeva
na asiji i motoru putnikih vozila koja potjeu iz KD-a krae sa ratom zahvaenih podruja.
U dvanaestom mjesecu privremeno je oduzeto 30 putnikih vozila radi provjere
dokumentacije na osnovu kojih su registrovana i eventualnog prekucavanja brojeva, kojom
prilikom je podneeno 5 krivinih prijava za krivino djelo falsifikovanja isprave, 10 vozila
je vraeno vlasnicima poto je utvreno da su dokumenta ispravna, a u toku je daljnji rad na
provjeri ostalih vozila i prikupljanju novih saznanja.
IV. KRIVINA DJELA IZ LANA 62. LANA 90. KZ RSK
U 1993. godini nije evidentirano niti jedno djelo iz ove oblasti.
25
V. POTRANA DJELATNOST I POJAAN NADZOR

Na poslovima pojaanog nadzora, a i potrane djelatnosti, u toku 1993. nisu postignuti
ba zadovoljavajui rezultati. Jedan od razloga je to je dolazilo do promjene izvrilaca na
tim poslovima, a onda vezano za to i do problema kod objedinjavanja podataka.
U toku 1993. za licima je raspisano 64 potraga. Od toga je 8 potraga realizirano. Za
predmetima je raspisano 38 potraga, od toga niti jedna nije realizirana.
Od 27 oduzetih automobila samo su 3 pronaena.
Operativna pokrivenost lica pod pojaanim nadzorom i to lica sa naeg podruja ostvaruje
se putem saradnikih veza, koritenjem informacija, linim zapaanjem, kao i preko voa
sektora zaduenih za lica sa njihovih sektora. Informacije o kretanju i boravku lica pod
pojaanim nadzorom izmenjuju se na radnim sastancima.
Na planu potrane djelatnosti ostvarena je dobra saradnja izmeu svih organa na naem
podruju. Svi radnici su upoznati sa potragama i to za licima, predmetima, vozilima, itd.
Upoznavanje putem depee, sastanaka kao i radnih naloga preko nadlenih rukovodioca.
Takoer su napravljeni registri predmeta. Jedan od problema koji se javlja u naem gradu
je to jo uvijek ne dobijamo glasnike i registre potraga. Na naem podruju evidentirano je
26 lica pod lokalnim pojaanim nadzorom.
U toku godine na naem podruju legitimirano je 1131 lice.
VI. KRIMINALISTIKO TEHNIKI POSLOVI
U izvjetajnoj godini ukupno su izvrena 682 uviaja na licu mjesta KD-a.
Uviaji su vreni kod krvnih delikata u 87 sluajeva, imovinskih delikata u 212 sluajeva,
kod saobraajnih delikata u 116 sluajeva, kod poara i eksplozija u 69 sluajeva i kod
ostalih dogaaja u 198 sluajeva.
Problem koji se javlja kod ovog Sekretarijata je to nema pogodne ustanove gdje bi
spomenute tragove mogli slati na vjetaenje i ispitivanja.
Iako su rezultati dosta dobri, ipak ima problema vezano za nabavku adekvatnog materijala
koji je neophodan za rad, isto tako i opreme koja je dosta stara i dotrajala, boljoj strunosti
radnika, a isto tako veoj panji od strane ovlatenih radnika koji bi trebali posveivati veu
panju obezbeenju lica mjesta dogaaja kako ne bi dolo do unitavanja tragova prije nego
to osobe ovlatene za vrenje uviaja zavre svoj dio posla.
Na podruju Knina prilikom vrenja uviaja izuzimani su predmeti i tragovi te je u 26
sluajeva zatraeno vjetaenje koje je uglavnom davalo pozitivne rezultate.
Kod navedenih uviaja izvreno je fotografisanje lica mjesta u 303 sluaja, a lice mjesta
skicirano je u 97 sluajeva, a kod 3 sluaja izvreno je snimanje kamerom.
Na podruju Obrovca na licu mjesta uviaja fiksirano i pronaeno tragova: 10 tragova
papilarnih linija, 5 tragova stopala obue, 18 tragova krvi, 2 traga kose i dlake, 41 trag kugle
i a(h)ure, 5 tragova baruta, 15 tragova projektila, 23 traga orua, 9 tragova boje i lakova,
41 trag stakla, 10 tragova zemlje i praine, 5 tragova tokova, 8 tragova poara i eksplozija,
13 tragova saobraajnih nezgoda i 12 ostalih tragova.
Na podruju Benkovca pronaeno je 1698 raznih tragova.
Svi tragovi naeni na licu mjesta uneeni su u zapisnik o uviaju, skicu ili fotografisani.
Ovi tragovi koriteni su u dokazne svrhe u krivinom ili prekrajnom postupku, neposredno
ili putem vjetaenja koje je vreno u centru za kriminalistika vjetaenja i ispitivanja u
Banja Luci i Beogradu.
Pronaeni tragovi na licu mjesta po vrsti traga su: 82 traga papilarnih linija, 22 traga
stopala, 99 tragova krvi, 1 trag izluevine, 12 tragova kose, 9 tragova tekstilnih vlakana, 5
26
tragova zubi, 27 tragova zrna, 144 traga a(h)ure, 33 traga baruta, 385 tragova projektila, 19
tragova orua, 155 tragova metala, 32 traga boja i lakova, 191 trag stakla, 52 traga zemlja
praina, 50 tragova tokovi, 13 tragova sijalice, 54 traga narkotici, 6 tragova poari, 60
tragova eksplozija, 6 specifinih tragova, 16 tragova ostavljenih predmeta i 33 ostala traga.
Od ukupnog broja tragova, na vjetaenje je poslano 19 dokumenata, krvi i urina 7,
oruja i ahura 3 i narkotika 3.
VII. JAVNI RED I MIR
Organ unutranjih poslova usmjeravao je svoju aktivnost na preventivnom pokrivanju
podruja u cilju osiguranja povoljnog stanja javnog reda i mira.
Mjere i radnje koje su pri tome poduzimane provoene su kroz sektorski nain vrenja
slube na osnovi prethodne analize stanja i sigurnosti, u cilju pokrivanja preventivno onih
mjesta i prostora gdje se moglo oekivati naruavanje javnog reda i mira.
to se tie javnog reda i mira u toku 1993. godine, on je najnestabilniji bio na samom
poetku godine u vrijeme ratnih dejstava na benkovakom frontu i neko vrijeme iza toga.
Za napomenuti je da nije bilo veeg organiziranog naruavanja JRM, a problemi su
uglavnom bili noenje oruja u naselju, na javnom mjestu i pucanje iz istog. To je jedno
vrijeme bila masovnija pojava kad su se borci vraali sa poloaja i oruje nosili kui, pa tako
jedan dio vremena provodili sa orujem u kafanama.
U sluajevima kad bi ocijenili da se takva lica nalaze pod utjecajem alkohola, iste
smo privodili i zadravali do otrenjenja. Nestabilnosti JRM doprinosilo je samovoljno
ponaanje nekih pojedinaca koji su dolazili sa ratita i smatrali da imaju neke posebne
zasluge, meutim, trenutno stanje JRM se dosta poboljalo i uz maksimalno angairanje
naih radnika bit e na zadovoljavajuem nivou.
U toku 1993 godine podneene su 293 prekrajne prijave iz oblasti JRM. Uporeujui
sa prethodnom godinom, evidentna je blaga tendencija porasta, tj. imamo 23 prijave vie.
Ukupan broj prijavljenih lica je 406.
Naziv prekr. djela
Drsko ponaanje
Tua na javn. mjestu
Omalovaavanje
Svaa i vika
Neovlateno pucanje
Ostali prekraji
Ukupno
Ukupno
61
50
7
117
37
21
293
Broj prijavlj.
82
85
10
171
37
21
406
Osim ovih prijava evidentirano je i 279 prijava iz oblasti ostalih prekraja (rad
ugostiteljskih objekata), gdje je prijavljeno 279 lica. Ujedno je podnijeto 160 zahtjeva za
pokretanje prekrajnog postupka.
Najee vrste prekraja su svae i tue zbog nerjeenih imovinskih odnosa. Najee
mjesto izvrenja prekraja su ulice i trgovi u naseljenim mjestima, dvorita obiteljskih kua,
ili linije na kojima je stacionirana vojska.
Najea okolnost pod kojom se vre prekraji je utjecaj alkohola.
Procjena stanja iz ove oblasti mogli bi imati i tendenciju poveanja prekraja i to iz
razloga neadekvatne kaznene politike, kao i usljed neodgovarajue suradnje drugih organa
u postupku.
27
U toku 1993. godine prijavljeno je vie javnih skupova: Posjelo tromee u Strmici gdje
je bilo prisutno oko 5000 posjetilaca, gdje je naa sluba adekvatno obavila svoj posao, te
nije bilo nikakvih incidenata ni naruavanja JRM.
Na kninskoj tvravi odran je Pozorini kninski festival koji je trajao 10 dana i gdje isto
nije bilo nikakvih incidenata niti primjedbi od strane graana i organizatora na odravanje
JRM.
Polaganje kamena temeljca crkve Svetog Save u ulici Kneza Lazara, kao i kretanje litije
gradom isto je prolo bez incidenata. Jedino u veernjim satima su bile dvije intervencije
gdje je protiv alkoholiziranih prekrioca podneena prijava.
U SC imali smo gostovanje Bore orbe, a nakon toga i takmienje u malom
nogometu, koje je trajalo 8 dana i koje je prolo bez incidenata.
VIII. KONTROLA I REGULACIJA SAOBRAAJA
Od strane ovog Sekretarijata stalno se prati saobraajna problematika, te s tim u vezi donose
konkretni planovi o pokrivanju i praenju tokova saobraaja, njegovom usmjeravanju, kako
bih se obezbijedili najoptimalniji uvjeti za njegovo to sigurnije odvijanje.
Prema napred izraenom planu o pokrivenosti puteva svakodnevno se vri raspored, pri
emu se posebno vodi rauna o pokrivenosti odreenih pravaca i punktova koji su prema
odreenim pokazateljima saobraajno ugroeniji.
Ova pokrivenost nije zadovoljavajua, razlog tome je dosta velika i razgranata cestovna
mrea, te nedostatak ljudstva za te poslove. Ni tehnika opremljenost organa za izvrenje tih
zadataka nije zadovoljavajua.
Jednim djelom na pokrivenost utjee stabilizacijsko ponaanje, a to se posebno odnosi
na potronju goriva i maziva. Svim patrolama se po potrebi daju drugi zadaci koji su
neodgodivi, to djelomino negativno utjee na obavljanje poslova iz oblasti regulacije i
kontrole saobraaja.
U toku ove godine u normalnom odvijanju saobraaja nije bilo potekoa uvjetovanih
modernizacijom saobraajnica, a niti je bilo potrebe za privremeno iskljuivanje iz saobraaja
teretnih i drugih sporohodnih motornih vozila. Takoer na naem podruju nije bilo duih
zastoja u saobraaju koji su izazvani elementarnim nepogodama ili teim saobraajnim
nezgodama.
U odnosu na prethodnu godinu aktivnost slube je u blagom poboljanju, mada je i dalje
prisutan problem pokrivenosti cesta potrebnim brojem patrola. Razlog nepokrivenosti je
dosta velika i razgranata cestovna mrea, te mali broj ljudstva za obavljanje tih poslova, kao i
slaba strunost radnika koji vre kontrolu i regulaciju saobraaja, a istu obavljaju uglavnom
milicionari rezervnog sastava.
Opremljenost cestovnih pravaca horizontalnom i vertikalnom signalizacijom na
magistralnim cestama je haotina (i ono to je i nekad postojalo sve je porueno), takoer na
regionalnim putevima je ista situacija, dok na lokalnim putevima uopte nema signalizacije.
to se tie samog grada Knina ista je stvar kao i sa magistralnim i regionalnim cestama.
Bezbednost saobraaja na cestama na podruju koje pokriva ova sluba nije
zadovoljavajua, a posebno na regionalnim i lokalnim cestama. Nedostaci su uglavnom
konstruktivne prirode, a odnose se na suenje puta, nepravilno ili nepropisno izvedene
nivelete puta, popreni i uzduni nagibi, krivine, odroni materijala na cesti, te nikakvo
odravanje cesta od nadlenih preduzea, a pored izneenog potrebno je istai da je
saobraajna kultura vozaa na jako niskom nivou.
28
U toku 1993. godine na magistralnoj cesti Graac Obrovac nastupila su vea oteenja
prouzrokovana granatiranjem. Isto tako na podruju Benkovca zbog ratnih dejstava kao i
estoga pokretanja teih vozila ratne borbene tehnike na dosta puteva je dolo do oteenja.
Isto tako u Benkovcu na veini puteva uglavnom nedostaju oznake, nisu obiljeeni pjeaki
prelazi, a evidentan je nedostatak veeg broja saobraajnih znakova.
Na podruju SUP-a Knin ukupna duina cestovne mree iznosi
magistralne ceste
249 km
regionalne ceste
230 km
lokalne ceste
345 km
U toku ove godine na podruju ovog SUP-a nije vrena rekonstrukcija ni na jednoj
od lokalnih cesta. Bezbednost saobraaja na podruju ovog organa nije zadovoljavajua, a
posebno na regionalnim i lokalnim cestovnim pravcima. Poseban problem je loe ili gotovo
nikakvo odravanje postojeih puteva.
Regulacija i usmjeravanje tokova saobraaja prvenstveno se vri saobraajnim znakovima.
Prema potrebi regulaciju saobraaja vrimo putem milicionara, to se posebno odnosi na
vrijeme dolaska radnika na posao i odlaska sa posla, kao i u svim drugim sluajevima kad se
za to ukae potreba.
Nain vrenja slube, regulacija i kontrola saobraaja vri se prema unapred utvrenom
planu i programu. U veini sluajeva pored optih, daju se i konkretni pismeni zadaci, te
prati njihovo izvrenje.
Od izvrioca ovih poslova trai se samoinicijativnost, zapaanje i predlozi u cilju
poboljanja efikasnosti i bezbednosti saobraaja. Radi toga ee se vre kontrolne slube
koju obavljaju naelnici odjela, komandiri stanice, efovi odsjeka i pomonici komandira
stanice. I pored navedenih problema prema ukupno evidentiranim izvrenim poslovima i
zadacima konstatirano je da je aktivnost milicionara zadovoljavajua.
Akcije iz ove oblasti provedene su prema planu i programu na nivou SUP-a, kao i akcije
lokalnog karaktera, koje su se pokazale kao korisne u svim vidovima slube.
Postupanje operativnih radnika prema prekriocima uvjetovano je uinjenim prekrajima
i nainom izvrenja istog.
Za tee prekraje podnose se zahtjevi za pokretanje prekrajnog postupka, dok su esta
upozorenja i opomene. Za sada ne primjenjujemo pozivanje vozaa na saobraajnu obuku,
ve kod izriitih prekrioca vodimo odreene razgovore, to je dalo pozitivne rezultate.
Saobraajna preventiva i aktivnost na tom planu odvija se svakodnevno kroz redovno
vrenje poslova iz oblasti regulacije i kontrole saobraaja. esti su kontakti sa predstavnicima
organizacija i organa koji se bave poslovima saobraaja, odravanja cesta i drugim, a u cilju
postizanja vee bezbednosti u saobraaju.
I pored toga zbog nedostatka financijskih sredstava mnogi problemi su due prisutni.
Saobraajne nezgode u 1993. godini:
Saobraajne
nezgode
289
Smrtno
stradalih
18
Lake
povreenih
74
Tee
povreenih
43
U odnosu na prethodnu godinu imamo manje saobraajnih nezgoda i to za 54 nezgode.

Broj smrtno stradalih se poveao sa 13 na 18, broj lake povreenih se poveao sa 44 na 74,
a broj tee povreenih se poveao sa 40 na 43.
29
Za izazvane saobraajne nezgode podneene su 54 krivine prijave i 1433 prekrajne

prijave. U odnosu na prethodnu godinu broj krivinih prijava je isti, a broj prekrajnih
prijava se poveao sa 1374 na 1433 (za 59 prijava).
Najvie prekrajnih prijava podneeno je na podruju Knina i to 1270, a najmanje prijava
na podruju Benkovca, glavni razlog tome je to se na tom podruju izvode ratna dejstva
pa se izbjegava prijavljivanje i tei se preventivnom radu, odnosno opominjanju uesnika.
Najei uzroci saobraajnih nezgoda gdje je kao posljedica nastupila smrt je nepropisna
i neprilagoena brzina, kao i vonja pod utjecajem alkohola.
Analizirajui stanje u saobraaju na podruju ovog Sekretarijata za konstatirati je da je
saobraajna problematika uvjetovana subjektivnim i objektivnim okolnostima.
Nedostatak financijskih sredstava onemoguava bru izgradnju i modernizaciju cesta, kao
i njihovo kvalitetnije odravanje. Kao subjektivni faktor jo uvijek je prisutan nizak stupanj
saobraajne kulture. Bitan inilac u ovoj problematici je i dotrajalost motornih vozila.
IX. KONTROLA PROMETA PREKO DRAVNE GRANICE
Do napada Hrvatske vojske na RSK dana 22. 01. 1993. godine, na podruju SUP-a Knin
postojalo je 6 graninih prelaza (itni, Perua, Musapstan, Rovanjska, Kakma i Strmica),
kada se ukinuti svi prelazi osim Strmice.
Na prelazu posao je organiziran smjenski 12 24, 12 48, a kad su vanredne prilike
prelazi se na rad po sistemu 12 24.
U toku godine radnici su po potrebi odlazili na ratite, zatim u ispomo drugim organima
na podruju ovog SUP-a.
Ova sluba je u ratnim dejstvima imala jednog poginulog, jednog ranjenog kao i jednog
poginulog u slubi na izvrenju zadatka.
Radnicima na prelazu su u toku godine dolazili u ispomo radnici iz drugih SUP-ova
(Vukovar, Beli Manastir), kao i radnici saobraajne stanice milicije i interventne jedinice.
U svrhu formiranja prelaza i podizanja na to profesionalniji nivo otvoreni su (formirani)
svi potrebni dosjei za tu vrstu jedinice i uredno voeni (registrovani) kako ulazi, tako i izlazi
iz RSK, bilo da je rije o putnicima, vozilima, robi, posebno stranim licima, te registar
potjernica i potraga za licima, predmetima, vozilima, orujem i ostalim stvarima.
U toku godine ostvarena je kontinuirana suradnja sa radnicima DB-a, sa carinskim
organima, financijskom policijom i inspekcijskim organima.
Sredinom ove godine, a posebno u zadnja 2 mjeseca, na ovom punktu carinski organi su
preuzeli nadlenost u svojoj domeni.
Po naredbi Vlade o zabrani ulaska i izlaska RSK, koja je striktno sprovoena, zabranjivan
je izlazak ili ulazak bez posebnih dozvola lanovima EZ i Unprofora.
Za vrijeme vrenja slube radnici GP Strmica nisu u nijednom navratu upotrebili sredstva
prinude.
U navedenom periodu radnici su registrovali ulazak u RSK:
1108 autobusa sa 32742 putnika,
8773 putnika automobila sa 22175 putnika,
2135 kamiona i drugih specijalnih vozila.
U izlasku iz RSK registrovano je:
874 autobusa sa 31577 putnika
8577 putnikih automobila sa 21433 putnika
1015 kamiona i drugih specijalnih vozila.
30
Sva roba koja je dovoena ili izvoena je posebno registrovana. Zbog toga to nisu imali
ili su imali ali neadekvatnu dokumentaciju za robu, kako u ulasku, tako i pri izlasku iz RSK,
od lica koja su prevozila takvu robu oduzeto je razne prehrambene robe, tekstilne robe,
tehnike robe, graevinskog materijala, oruja i druge robe u vrijednosti od 200 000 DM.
Za svu oduzetu robu izdate su potvrde o privremeno oduzetim stvarima i napisane
slubene zabiljeke, nakon ega je roba uredno skladitena, a pismena dostavljena u Odjel za
drutveno ekonomski kriminalitet radi poduzimanja obrade.
Zbog neispravnosti od putnika su oduzete 174 legitimacije, 18 pasoa i 7 slubenih
legitimacija.
Od stranih dravljana pri ulasku u RSK oduzeto je 240 legitimacija. Sa svim licima, a
naroito onim iz Republike Hrvatske, od strane nadlenih iz ovog organa i radnika DB
obavljen je informativni razgovor.
Na osnovu raspisanih potjernica pronaeno je, lieno slobode i sprovedeno nadlenim
organima 14 lica.
Na GP Strmica registrovano je jedno davanje mita, zbog ega je licu koje je to uinilo
odreen pritvor i podneena krivina prijava.
Pored registrovanih pojava prilikom rada i kroz druge aktivnosti dolo se do saznanja da
vojni obveznici ili trgovci koji nemaju uredne papire za ulaz ili izlaz iz Krajine koriste puteve
preko Like, kako bi izbjegli kontrolu na navedenom punktu. Jedan od takvih puteva koji
je u neposrednoj blizini prelaza je i put Strmica Tikovac Drvar, meutim taj put se u
novije vrijeme sve ee pokriva i postavljaju se zasjede.
Radi to profesionalnijeg i kvalitetnijeg obavljanja poslova bilo bi potrebno periodino
po procjeni nadlenih vriti zamjenu ljudstva na navedenom prelazu.
X. PROTUPOARNA ZATITA
U ovom izvjetajnom periodu na podruju koje pokriva ovaj Sekretarijat evidentirano
je 195 poara. Na podruju Obrovca evidentirano je 8 umskih poara na otvorenom
prostoru na podruju MZ Kruevo i Zaton. Svi poari su izazvani kao posljedica ustakog
granatiranja tih podruja.
Na drutvenom zemljitu prouzrokovana je vea materijalna teta. Izgorjela je uglavnom
uma. Isto tako na podruju Obrovca evidentiran je jedan sluaj podmetanja poara u
privatnoj tali, gdje je nastupila manja materijalna teta.
Na podruju Benkovca evidentiran je 171 poar. Uglavnom uzroci poara su ratna
dejstva, a deavali su se veinom na rubnom dijelu optine. Na sve poare nai radnici nisu
ni izlazili ve samo na one vee, dok je kod manjih poara efikasno djelovala vatrogasna
jedinica i nije bilo sumnje u podmetanje. Povrijeenih i poginulih lica u ovim poarima nije
bilo, a u veini sluajeva opoarena je makija i sitno raslinje, tako da se nije radilo o teti
velikih razmjera.
XI. UPRAVNO PRAVNI POSLOVI
Veoma znaajnu funkciju i aktivnost organa unutranjih poslova predstavlja i rjeavanje
u upravnom postupku o pravima, obavezama i pravnim interesima graana i pravnih lica.
U toku 1993. upravno pravni poslovi izvravani su u skladu sa zakonskim propisima, pri
tome se vodilo rauna da se to efikasnije ostvaruju prava i interesi radnih ljudi i graana,
preduzea i drugih organizacija.
Kod zaprimanja zahtjeva i izdavanja radnih isprava nastoji se pravnim i fizikim licima
izai u susret, tako da se esto puta radi i due od radnog vremena, tj. po potrebi.
31
Problem koji se javlja kod ovih poslova je naslijeen iz prethodne godine, a to je mnotvo
lica bez adekvatnih isprava, te vezano za to potekoe u prijavljivanju tih lica, izdavanju
novih isprava i rjeavanju svih drugih pitanja vezanih za to. Takoer bitan problem koji se
ovdje javlja je nepostojanje AOP-a, to onemoguava adekvatnu aurnost.
Zahtjevi za izdavanje javnih isprava rjeavaju se istog dana, ili u roku 2 3 dana, a takoer
i u ostalim upravnim stvarima zahtjevi se rjeavaju u zakonskom roku koji je predvien
Zakonom o optem upravnom postupku.
U upravnim stvarima gdje se odluuje o slobodnoj ocjeni uvedena je praksa kolegijalnog
rjeavanja i odluivanja (oruje, municija, eksploziv).
Podnosiocima zahtjeva prua se struna pomo u popunjavanju obrazaca, kod putnih
isprava i linih karata, kao i druga obavjetenja, u odnosu na pojedine nejasnoe.
Poduzimaju se mjere da se nedostaci koji se pojave u radu otklone.
1. Oruje, municija i eksploziv
U ovim poslovima se postupa shodno Zakonu o nabavljanju, dranju i noenju oruja.
Stranka podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oruja, a isti se rjeava na slijedei
nain: nakon to se utvrdi da lice koje je podnijelo zahtjev za nabavku oruja nije osuivano
za krivina i prekrajna djela koja ga ine nepodobnim za dranje i noenje oruja, dostavljaju
se predmeti Odjelu za operativne poslove, radi provjere.
Po izvrenoj provjeri, operativni radnici dostavljaju slubene zabiljeke radniku koji radi
na poslovima oruja i municije.
Da li je lice kome je izdano odobrenje za nabavku oruja nabavilo oruje, prati se putem
prispjelih odobrenja i putem registra izdatih odobrenja.
Meutim u ovim sluajevima javlja se neodgovornost takvih lica na nain da nabave
oruje, te u zakonskom roku, ili nikako ne prijave oruje. Drugi sluaj je da stranka ne
nabavi oruje u odreenom roku, nakon toga nadlenom Sekretarijatu za upravne poslove
ne vrati odobrenje. Iz oba ova sluaja proizlazi da ne moemo imati potpunu sliku o tome
koliko je oruja u zakonskom roku od 6 mjeseci nabavljeno.
U ovom periodu se naroito pojavljivao problem oko nabavljanja, odnosno posjedovanja
oruja bez odobrenja za nabavu. Masovno se pojavilo interesovanje graana za prijavu
oruja koje je na takav nain pribavljeno bez odobrenja za nabavu.
Uglavnom se to pravdalo da se radi o ratnom plijenu, ili nekom drugom nainu
pribavljanja oruja. Takvo oruje smo, ukoliko lice podnese zahtjev za prijavu oruja,
registrovali, jer smo smatrali korisnim da se oruja legalizuje i evidentira u evidenciji.
Takoer smo imali pojavu kao u prethodnoj godini da su se pojavljivala lica koja nisu imali
prebivalite na ovom podruju, a koja su nala za shodno da iz nekih razloga prijave oruje
kod ovog Sekretarijata.
Ponaanje i djelovanje imaoca oruja u cilju pokretanja postupka za oduzimanje oruja u
ovom periodu, iskljuivo se pratilo zapaanjem operativnih radnika na terenu.
U ovom djelu takoer nije najbolja saradnja izmeu operativnog i upravnog dijela slube.
Oruje oduzeto bez prava na naknadu, naeno i predano oruje zadrava se u prostorijama
ovog organa.
Na podruju ovog organa 4 osobe bave se sakupljanjem starog oruja i za to posjeduju
odobrenje. Kod navedenih lica ima 42 komada oruja u posjedu, od ega 17 pitolja, 6
kubura, 14 puaka i 5 sablji i bodea.
Provjera za lica koja vre neposrednu fiziku zatitu u postupcima ovjerenja za dranje i
noenje oruja vri se na nain kao kod izdavanja odobrenja za nabavu oruja.
32
Promjene u pogledu ponaanja lica kojima je ovjereno Uvjerenje za dranje i noenje

oruja, takoer se prati preko operativne slube.
Nadzor nad orujem koje je namjenjeno za obavljanje poslova neposredne fizike
zatite, oruja koje je u posjedu streljakih organizacija i kolskih kabineta, vri se od strane
operativnih radnika.
Nije poznato koliko na ovom podruju ima lica koja ilegalno posjeduju oruje, ali se
pretpostavlja da se radi o veem broju.
Odobrenje za nabavku pitolja i revolvera izdavali smo u svim sluajevima, ako je lice
podobno za dranje i noenje oruja.
Razlog za dranje i noenje ove vrste oruja bio je zanemariv.
Izdato odobrenja za
nabavu oruja
184
Knin
Obrovac
Benkovac
125
54
U odnosu na prolu godinu imamo drastino smanjen broj zahtjeva (1023).

Municija
O opravdanosti zahtjeva odluuje se na taj nain, to se prilikom izdavanja odobrenja
prati stanje putem registra o izdanim odobrenjima, da bi se utvrdilo u kojem razdoblju i
koja koliina municije je nabavljena.
Na osnovu toga izdaje se 100 komada municije za pitolje i lovake karabine.
Nije nam poznato da li je bilo sluajeva ilegalnog nabavljanja municije.
U 1993. izdano je 13 odobrenja za nabavu municije.
Eksploziv
Na naem podruju ima jedna ovlatena organizacija koja se bavi prometom eksplozivnih
tvari.
Opravdanost zahtjeva utvruje se na taj nain, to nakon zaprimljenog podneska za
izdavanje odobrenja, operativni radnici izlaze na lice mjesta da bi se utvrdilo da li je zahtjev
opravdan, o emu se sainjava slubena zabiljeka.
Nije nam poznat niti jedan sluaj u 1993. godini da je bilo zloupotrebe eksploziva.
Nismo imali problema sa osobama koje rukuju sa eksplozivom, kako u preduzeima,
tako i sa pojedincima.
U 1993. imali smo dva odobrenja za nabavku eksploziva.
Transport oruja, municije i eksplozivnih tvari
U toku 1993. godine izdana su 2 odobrenja za prevoz eksplozivnih tvari. U oba sluaja
vren je prevoz cestovnim saobraajem.
Nadzor nad prometom oruja i municije
Na naem podruju postoje 3 prodavnice koje se bave prometom oruja i municije. Nisu
evidentirani sluajevi prodaje oruja i municije, a da za nabavljanje nije izdato odobrenje.
Po osnovu lana 33. za neovlateno nabavljanje, dranje i noenje vatrenog oruja
podneeno je 5 krivinih prijava, za koja djela je prijavljeno 5 lica.
Popravljanje i prepravljanje oruja
Na naem podruju nema niti jedna radionica koja se bavi popravljanjem i prepravljanjem
oruja.
33
2. Putne isprave
U 1993. godini znatno je opao broj zahtjeva za izdavanje putnih isprava. Razlog tome je
zabrana izlaska iz zemlje vojnim obveznicima.
Pasoi koji su izdati do 30. 07. 1993. izdavani su u skladu sa l. 5. Zakona o putnim
ispravama (Slubeni list SRJ br. 30 / 79) dravljana SRJ uz prethodne provjere u indeksu
zabrana da ne postoje smetnje u smislu lana 43. Zakona o putnim ispravama.
Od 30. 07. 1993. izdavale su se potvrde za dobivanje jugoslovenske putne isprave.
Nismo imali sluajeva odbijanja zahtjeva za izdavanje, produenje putnih isprava, kao i
izdavanje potvrda za dobivanje jugoslavenske putne isprave.
Javljaju se problemi kod zahtjeva koje podnose roditelji za djecu koja se nalaze na
studijama u SRJ. U vezi toga problema uputili smo dopis u kojem se trai dodatno miljenje,
odnosno tumaenje kako postupati u takvim sluajevima, poto smo zauzeli stav da svako
lice neposredno mora podnijeti zahtjev.
Nije bilo pojava zloupotrebe putnih isprava u ovom organu.
U toku 1993. izdato je novih putnih isprava 165, produeno je 138, a izdato potvrda
(nakon prestanka izdavanja pasoa) 443.
3. Javni skupovi
Na podruju ovog organa u ovom izvjetajnom razdoblju prema Zakonu o javnim
skupovima nije bilo problema u obavljanju poslova iz ove oblasti. Nije bilo zabrana
odravanja javnih skupova. Na podruju Obrovca nije bilo javnih skupova. Na podruju
Benkovca isto tako nije bilo javnih skupova, osim to su odrana 2 javna skupa u zatvorenom
prostoru. Skupovi su odrani u vezi predizbornih aktivnosti i proli su bez incidenata.
Na podruju Knina prijavljeno je i odrano vie javnih skupova: Posjelo Tromee,
Pozorini kninski festival, Polaganje kamena temeljca, to sve je bilo na otvorenom
prostoru. A u zatvorenom prostoru imali smo gostovanje Bore orbe i takmienje u
malom nogometu.
Podaci o javnim skupovima:
broj prijavljenih javnih skupova
broj zabranjenih javnih skupova
broj javnih skupova na kojima je dolo do naruavanja JRM
4. Dravljanstvo
U toku 1993. godine nismo imali sluajeva prijema i otpusta iz dravljanstva RSK.
5. Vozake dozvole
U toku 1993. nismo imali problema oko izdavanja, produavanja, zamjenjivanja i
oduzimanja vozakih dozvola, dozvola za upravljanje poljoprivrednim traktorima, potvrda
o poznavanju prometnih propisa i dozvola za vozaa instruktora.
Napominjemo kao i do sada, da je kvalitet izrade vozakih i saobraajnih dozvola
nezadovoljavajui, to nam je i najea primjedba graana, pa bi u tom smislu trebalo neto
uiniti kako bi kvalitet izrade vozakih i saobraajnih dozvola bio bolji.
U smislu lana 170. Zakona o bezbednosti prometa na cestama nismo imali sluajeva
upuivanja vozaa na provjeru znanja.
U toku 1993. nismo imali sluajeva upuivanja vozaa na izvanredne kontrole
zdravstvenog pregleda.
Isto tako u izvjetajnom periodu nismo izvrili niti jednu zatitnu mjeru bezbednosti i
zabrane upravljanja motornim vozilom.
34
U izvjetajnom periodu broj izdatih vozakih dozvola je 1507, dok su 323 dozvole
produene.
6. Registracija vozila
Registracija vozila u 1993. godini vrena je na osnovu propisa i Pravilnika o registraciji
motornih vozila, Slubeni glasnik RSK 8 / 92.
Potekoa oko registracije motornih i prikljunih vozila imamo iz vie razloga, a to je
nedostatak tablica, a neke tablice ni do danas nisu naruene kao to je sluaj za poljoprivredne
traktore, radne strojeve, traktorske prikolice, itd., kao i neadekvatan radni prostor (skuen).
Sekretarijat za unutranje poslove u toku 1993. godine registrovao je:
vozila s plavim reg. tablicama MUP-a . . . . . . . . . . . . . . . 46
vozila s plavim reg. tablicama SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . 42
vozila sa oznakom KNN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2895
Broj oduzetih registarskih tablica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 650 pari
7. Matiarstvo i lino ime
Poslovi iz ovog domena obavljaju se u optinskom organu uprave koji imaju detaljnije
podatke.
8. Udruenje graana
Kako je ve poznato, udruenja graana su se prije nekoliko godina preregistrovala u
drutvene organizacije, tako da je u registru udruenja graana ostala svega 3 udruenja.
Iz naih saznanja nismo ustanovili da se neko od udruenja bavi nezakonitim radom.
9. Line karte, prebivalite i boravite graana
U ovom izvjetajnom razdoblju imali smo problema oko prijavljivanja prebivalita
graana, a oni se sastoje u sljedeem:
graani neredovno prijavljuju prebivalite i promjenu adrese i stana, tako da ima
sluajeva da se graani odjave od jednog organa, a ne prijave u zakonskom roku kod drugog
organa.
Imamo jo uvijek problema sa prijavama prebivalita graana (izbjeglica) koji su uslijed
ratnih dejstava prebjegli na nae podruje, a nemaju urednu odjavu prebivalita iz organa
gdje su prethodno ivjeli.
Nismo imali sluajeva pokretanja prekrajnog postupka iz domena prebivalita i boravita
graana.
Problem izbjeglica i njihove prijave rjeavamo na taj nain da im izdajemo line karte na
osnovu izvoda iz matine knjige roenih, ili dokumentacije koju posjeduju. Jo uvijek nije
rijeen problem sa izbjeglicama koje nemaju nikakvu dokumentaciju.
U izvjetajnom periodu izdato je ukupno 5315 linih karata. Odjavljeno je 486 lica, a
prijavljeno 646 lica.
10. Jedinstveni matini broj graana
Jedinstveni matini broj se odreuje na osnovu izvoda iz matine knjige roenih, zahtjeva
ovjerenog kod nadlenog matiara, ili nekog drugog identifikacionog dokumenta, za svakog
dravljanina RSK.
Za sada ne vrimo obavjetavanje matinih ureda o odreenom JMBG zbog
organizacionih problema.
U toku 1993. godine na naem podruju odreeno je 5242 jedinstvena matina broja
graana.
35
11. Kretanje i boravak stranaca

U toku ove godine nismo imali sluajeva pokretanja prekrajnih postupaka protiv stranih
dravljana.
Isto tako nije bilo sluajeva bjegstva stranaca. Na naem podruju uredno se vodi
evidencija boravka stranaca. U drugom periodu godine konkretno je i zaduen radnik za
rad sa strancima, ali budui da prvi dio godine nije pokriven nemamo potpunih podataka.
12. XII.
ANALITIKI POSLOVI
Glavni problem analitike slube je nedostatak opreme, tj. adekvatnog sistema za AOP-a.
Situacija u ovoj godini je gotovo ista kao i u prethodnoj to se tie opreme, meutim,
dolo je do napretka u slubi to se tie runih evidencija. U toku ove godine sve operativno
kriminalistike evidencije su oformljene i aurirane sa podacima 1992. i 1993. godine.
Da bi ostvarili veu aurnost podataka bio bi nam potreban jedan vei sistem multi
korisniki i multi programski, koji bi omoguio i povezivanje sa dislociranim jedinicama
naeg Sekretarijata, a zatim i povezivanje sa drugim SUP-ovima, kao i sa Banja Lukom i
MUP Srbije.
Osim hardverske opreme bio bi nam potreban i softver koji bi pratio tu savremenu
opremu.
Da bi se ovo sve ostvarilo trebalo bi dosta financijskih sredstava, to vjerojatno nije
mogue u ovim ratnim uslovima.
Zbog toga bi se trebao vie vriti lagani pritisak na MUP Srbije da oni iznau kakvu
mogunost to se tie opreme, kao i transformacije njihovih softverskih paketa za nae
potrebe.
U okviru ove slube vodi se kaznena evidencija, opta abecedna, evidencija odreenih
kategorija uinilaca KD-a, evidencija KD-a po nepoznatom poiniocu, evidencija lica
oteenih krivinim djelom, evidencija ukradenih i nestalih stvari, evidencija nadimaka,
evidencija posebnih osobitih znakova uinilaca KD-a, kao i legitimirana lica.
XIII. POSLOVI TELEFONSKO TELEGRAFSKIH VEZA
1. Organizacija rada na poslovima veze
Opremljenost sredstvima veze i njena funkcionalnost jo uvijek nisu na zadovoljavajuem
nivou na podruju ovog SUP-a.
Meutim i tu su postignuti zadovoljavajui rezultati ako znamo da je na sistem veza bio
u sklopu RH, tako da smo se u kratkom roku morali povezati sa Republikom Srpskom i
Srbijom, kao i sekretarijatima, stanicama milicije na podruju Republike Srpske.
Sistem telegrafskih veza razraen je prema MUP-a RSK, CSB Banja Luka, SJB Drni,
Obrovac i Benkovac, SUP Korenica, Vojni, Glina, Beli Manastir, Vukovar.
to se tie telefonskih veza esto dolazi do prekida, osim toga dosta se teko uspostavljaju
veze, dok su veze sa specijalnim linijama i teleprinterom vrlo esto u prekidu, pa smatramo da
se u narednom periodu ovoj problematici mora posvetiti vea panja, kako bi se uspostavile
nove i bolje veze, odnosno ve postojee efikasnije i svrsishodnije koristile.
XIV. VANPROGRAMSKI POSLOVI, RATNI PLIJEN
Od poetka ratne agresije naa sluba prua pomo organima vojne bezbednosti koji
nemaju dovoljno osposobljene kadrove za sve vrste poslova. Moemo rei da na gotovo sve
vrste uviaja gdje nastupaju tee posljedice izlaze nai ljudi.
36
Prilikom ovih poslova javljaju se potekoe, poto esto organi bezbednosti

nepravovremeno nam dostave potrebne podatke, ili obave neke druge radnje koje su
potrebne za date dogaaje.
to se tie ratnog plijena, nije se pristupilo generalnoj realizaciji ovog problema, ali u
glavnim sluajevima u kojima se radilo o veim materijalnim stvarima prilo se realizaciji, te
zajedno sa preduzeima koja su bila zainteresirana, odnosno oteena ilo se na oduzimanje
tih predmeta i predavanje dotinim organizacijama.
Kao primjer moemo navesti podruje SJB Benkovac gdje su takve stvari realizirane sa
preduzeem Ravni Kotari, gdje se sa objekta Nadin ilo na vraanje maina (traktori,
radne maine), buradi i drugog materijala, a isto tako i sa objekta avi osim toga ilo
se na oduzimanje vozila koja potjeu od ratnog plijena, a jedan dio tih vozila predat je i
ondanjem TO i drugim strukturama kojima su bila neophodna vozila.
U toku 1993. godine oduzeto je:
putnikih vozila 36
teretna vozila 4
bager 1
traktor 1
vojna kampanjola 1
motocikl 6
ogrevnog drveta 180 m
dijelova za vozila 24
puaka 74
pitolja 42
bomba 32
zolje 4
noa 4
PM 4
razne municije 14.256 kom.
aparat za pravljenje sladoleda 1
tehnika (TV, video, magnetofon, muzike linije) 25
aparat poker 1
maina (ivaih, ve) 5
radijatora 52 kom.
kljueva od poker aparata 22
motornih pila 8
namjetaj (kau, stolice, kuhinjski elementi, zamrziva) 31
razne robe 53 kom.
U narednom periodu planiramo nastaviti sa akcijom oduzimanja vozila, kao i drugih
predmeta, a dosta vozila imamo u obradi, poto ekamo nalaz i miljenje vjetaka zbog
izvrenih falsifikata.
Suradnja sa drugim organima i organizacijama po ovim pitanjima je dosta loa, jer sud
kao i tuilatvo vrlo slabo rade, a predstavnici optina i MZ su neorganizovani, pa nam i ne
mogu u vezi sa ovim pruiti gotovo nikakvu pomo.
to se tie pojedinaca, veina ide linijom nezamjeranja tako da i tu nemamo neke koristi.
37
XVI. TEHNIKA I MATERIJALNA OPREMLJENOST

Tehnika i materijalna opremljenost je dosta loa. Nedostaju automobili areni, civilni,
motocikli, radio veze kolske, motorole, iriline pisae maine, tampa za line karte,
poligraf, kratko naoruanje, lisice, palice, dio uniformi, STOP palice, pitaljke itd.
to se tie objekata SUP-a, SJB i SM potrebno je izvriti adaptaciju i dogradnju
postojeih.
Od postojee opreme i vozila koji su u upotrebi sve je u dosta loem stanju, bilo zbog
nedostatka rezervnih dijelova, dugog vjeka upotrebe, ili nemarnog odnosa prema istoj.
Za potrebe SUP-a Knin neophodno bi bilo nabaviti sljedee:
arenih automobila . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
civilnih automobila . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
kolske radio stanice . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
motorola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
pitolja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
tampa za line karte . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
pisae maine iriline . . . . . . . . . . . . . . 30
poligraf . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
motocikla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
lisica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 600
palica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 600
pitolja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
uniformi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
STOP palica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
XVII. KADROVSKA PROBLEMATIKA
Analizirajui problematiku iz oblasti organa unutranjih poslova, utvreno je da je na
izvrenju tih poslova i zadataka na nivou Sekretarijata ukupno angairano 646 radnika.
Od tog ukupnog broja radnika 446 ja aktivnih, a 200 je rezervni sastav.
Od ukupnog broja aktivnih radnika 384 su OSL, a 62 NOSL.
Ako izvrimo analizu sistematizacije po Pravilniku, bilo bi nam potrebno 746 radnika.
Kao to se vidi iz prethodnih podataka, ako ukljuimo i rezervni sastav jo uvijek nam
gledano po sistematizaciji nedostaje 100 izvrilaca.
U nekim sluajevima zbog nedostatka strunog i kvalificiranog kadra nastaju odreeni
problemi pri izvravanju odreenih slubenih poslova i zadataka. Poseban nedostatak
strunih i kvalificiranih radnika osjea se u radu SJB Drni, Deurnog operativnog centra,
kao i deurne slube SJB i SM.
BROJNO STANJE RADNIKA AKTIVNIH I REZERVNIH PO
ORGANIZACIONIM JEDINICAMA NA DAN 31. 12. 1993. GOD.7
Organizaciona jedinica
Rezerv.
radnici
SUP Knin
Odjeljenje milicije
Odsj. za poslove mili.
7
Pravilnik.
38
Aktiv.
3
2
OSL
2
1
NOSL
1
1
Sistem.
po prav.7
3
2
3
sastav
Stanica mil. op. nad.

SM Kistanje
SM Vrlika
Odsjek za bezbed. saobraaja
Odsj za pog. poslov.8
Deurn. operat. cent.
Odjel za suzb. krim.
Odjelj. za uprav. i
drug. unut. poslove9
Odsjek za anal. info.10
Odsjek za vezu i kriptozatitu
Odjeljenje za ZP11
SJB Drni
SJB Benkovac
SJB Obrovac
Jedinica za pos. nam.
OM kasarna Strmica
GP Strmica
Ranjenici
UKUPNO
35
30
4
20
18
16
34
29
4
19
16
13
1
1
2
3
69
41
34
58
41
11
30
13
6
29
15
14
1
13
1
5
12
17
97
61
105
1
4
442
2
4
1
11
82
53
105
1
4
380
4
1
11
6
15
8
62
9
30
84
226
88
746
2
18
27
15
19
19
12
10
200
1. Struno usavravanje
U toku 1993. godine na nivou SUP-a Knin organizirano je struno usavravanje i
osposobljavanje radnika u svrhu podizanja strunosti i unapreenja metodike i oblika rada
kroz organizovanje nastave po SJB.8 9 10 11
Na podruju Obrovca obuka nije provoena zbog ratnih dejstava i neposredne opasnosti
koja vlada na tom podruju. U veini radnih jedinica zbog neadekvatnog prostora nije ni
sprovoena fizika obuka radnika.
U mjesecu decembru na nivou SUP-a Knin provedeni su ispiti radnika (pismeni testovi)
i na osnovu testova dana je ocjena znanja za svakog radnika pojedinano koja ulazi, tj.
odlae se u personalni dosje radnika.
2. Stambena problematika
Ovaj organ je vrlo loe rijeen to se tie stambene problematike. Oko 85% radnika
nema rjeeno stambeno pitanje.
Pored stambene problematike imamo i problem sa radnim prostorom, koji takoer nije
adekvatan i kojem bi isto trebalo posvetiti panju u narednom periodu.
to se tie prostora probleme smo rjeili u SM Kistanje, a vjerojatno emo idue godine i
u Kninu jer planiramo nove prostorije tj. altersku slubu za upravne poslove.
Odsjek za pogranine poslove.

Odjeljenje za upravne i druge unutranje poslove.
10
Odsjek za analitiku i informatiku.
11
Odjeljenje za zajednike poslove.
8
9
39
Tabela broj 1
Sektori
Patrolni
rejoni
Teritorijalni 21
Saobraajni 7
Pozorniki rejon
Stalni
Povremeni
10
6
4
21
5
98
22
14722
11234
15501
683
2793
2029
5740
Kombinirano
11232
8420
8054
Motocikl
Sredstva jav. prevoza
5976
4710
Motornim vozilom
8648
6502
Pjeice
Nou
Pozornika
Patrolna
Kontrola saobraaja
Kontrola slube
Danju
Slube
Ukupno
Kombinirano
Tabela broj 2
697
783
1707
Tabela broj 3
Pregled operativnih mjera i radnji
Ukupno
Zasjeda
Racija
Blokada
Pregled stanova i dr. prostorija
Pretraga lica
Ostalo
Ukupno
138
62
52
7
7
180
Opti krim.
Dek
Ostali krim.
Tabela broj 4
40
UKUP. broj
napada
BROJ lica
uesnika
21
27
NAPADNAOSL
Posledice napada
Tee
lake
Mjera poduzeta prema napadau

Krivine prij.
Prekrajne prij.
12
9
Tablica broj 5
Aktiv.
radn.
Rezer.
radn.
Broj OSL protiv kojih su voeni postupci
29
108 69
Disciplinski
postupci
Pokrenuto
Dovreno
Broj izreenih mjera
Iskljueni iz radnog odnosa
Vrsta teih povreda

radne discipline
Krivini
postupci
albe
graana
1 1 2
Izreene mjere od rukovodioca

Odbijanje izvrenja slubenih poslova
Samovoljno naputanje radnog mjesta
Izdavanje ili izvrenje nareenja
Nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera
Ponaanje koje teti ugledu slu.
Ostali sluajevi
Pokrenuto
Do v r e n o
Osueno
Osloboeno
Opravdano
Neopravdano
UKUPNO
Tabela broj 6 a12

Tabela broj 6 b
Broj lokalnih potraga
Raspisano tokom
Realizirano iz
tekue godine
Tekue godine
Prethodne godine
129
11
Ukupno na snazi
krajem godine
Tabela broj 6 c13

Broj legitimisanih lica
Pod nadzorom
UKUPNO
1131
12
13
Uhvaeno na
Centralni
Lokalni
Central.
pot.13
Lokalnu
pot.
129
Otkriveno
poinilaca
krivinih
djela
-
Izbaena jer u izvorniku nije popunjena.

Centralna potraga.
41
Tabela broj 6 d
Nepoznati leevi
UKUPNO
Od toga
Identifikovano
Ostalo
3
Preslika, strojopis, latinica

HR-HMDCDR, 23., kut. 29.
1994., sijeanj 3.
Slunj
Izvjee SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na podruju njezine nadlenosti u razdoblju od 17.
prosinca 1993. do 1. sijenja 1994. godine
IZVJETAJ
sastavljen dana 03. 01. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj, a u vezi dogaaja koji su
se dogodili u vremenskom razdoblju od 17. 12. 1993. od 6,00 sati do 01. 01. 1994. godine
do 06,00 sati.
U navedenom vremenskom razdoblju bile su sljedee novosti:
KRIVINA DJELA
Dana 19. 12. 1993. godine u SJB Slunj privedeni su zbog nedozvoljene trgovine
JOVETI DARKO i KRAGULJAC VELJKO iz Plakog, koji su prevozili veu koliinu
robe namjenjene muslimanima u Cazinskoj krajini. Nad istima je izvrena krim. obrada,
roba oduzeta slijedi krivina prijava.
Dana 20. 12. 1993. godine u SJB Slunj privedeni su URI BRANKO iz Tuilovia
i TRKULJA MARKO iz Nove Krlje, koji su prevozili veu koliinu robe namjenjene
ilegalnoj trgovini. Roba i kamion su oduzeti, krim. obrada izvrena, slijedi krivina prijava.
Dana 22. 12. 1993. godine BANDA MILE iz Elektre prijavljuje krau ulja iz trafo
stanice u Cvitoviu, prijava zaprimljena.
SAOBRAAJNE NEZGODE
Dana 20. 12. 1993. godine u 17,30 sati dogodila se saobraajna nezgoda u Slunju, u
blizini mosta rijeke Korane, u kojoj je uestvovao BABI MILE sa putnikim vozilom
reg. broja KE 12 18 i teretno vozilo Tam 110 kojim je upravljao vojni policajac
DEVI MILO. Tee tjelesne povrede zadobio je Babi Mile, dok je na vozilima nastala
vea materijalna teta. Uviaj izvren.
Dana 21. 12. 1993. godine dogodila se saobraajna nezgoda u kojoj je dolo do prevrtanja
putnikog vozila reg. oznake KE 29 61 kojim je upravljao BAJAI MILAN, sa Mukinja.
Tee tjelesne povrede zadobio je suvoza UPUT NEDELJKO iz Jezerca, uviaj izvren.
Dana 28. 12. 1993. godine u 12,30 sati dogodila se saobraajna nezgoda u kojoj je
voza putnikog vozila UN-a, reg. broja UNPF 8161 sa kojim je upravljao ALAIN ROUT,
koji je udario u parkirani autobus u Slunici reg. broja KE 3891, vlasnitvo Auto-prevoza
Korenica, nastala manja materijalna teta. Uviaj izvren, slijedi sl. zabiljeka.
42
OSTALI DOGAAJI
Dana 24. 12. 1993. godine u Gornjoj Glini je izvrio samoubistvo vjeanjem JUREVI
NIKOLA, uviaj je izvren.
Izvjetaj podnio:
Mane ai, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 11., DVD br. 1248.
1994., sijeanj 4.
Drni
Izvjee drnike Opinske izborne komisije o rezultatima izbora za odbornike istoimene SO,
koji su odrani u prosincu 1993.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OPTINA DRNI
Optinska izborna komisija
Broj: 458 / 7 94
Drni, 04. 01. 1994. godine
Na osnovu lana 47. Zakona o izboru poslanika (Slubeni glasnik RSK broj 15 / 92) i
lana 15. Zakona o izboru odbornika skuptine optine (Slubeni glasnik RSK broj 15 /
92), Optinska izborna komisija donosi
UVJERENJE
o izboru odbornika u Skuptinu optine
Drni
Nakon provedenih viestranakih izbora 12. 12. 1993. g. i 26. 12. 1993. godine u
Republici Srpskoj Krajini, u izbornoj jedinici 13 Drni, za odbornike u Skuptini optine
Drni izabrani su:
Ime i prezime
1. BOKO JOI
Birako mjesto: Baljci Mirlovi Polje
2. NEDJELJKO JANKOVI
Birako mjesto: Baljci Mirlovi Polje
3. NENAD OMLIJA
Birako mjesto: Oklaj, Lukar, Matase,
4. DRAGAN ULINA
Birako mjesto: Oklaj, Lukar, Matase,
5. DUAN TODOROVI
Birako mjesto: Siveri
6. SLAVKA LONAR
Birako mjesto: Siveri
zanimanje
zidar
godine
adresa predlagaa
ivota
34 Baljci
SDS Krajine
SDS Krajine
broj
glasova
151
elektriar
27
Baljci
145
ugostitelj
22
Mratovo SRS
100
tokar
29
Lukar
SDS Krajine
121
KV radnik
40
Siveri
SRS
83
nastavnik
38
Siveri
SDS Krajine
86
43
7. IVKO RAI
Birako mjesto: Velui, Trbounje
8. NEBOJA ARI
Birako mjesto: itni
9. MILAN MANOJLOVI
Birako mjesto: Razvoe
10. PREDRAG GUAVAC
Birako mjesto: Kanjane, Kadina Glavica,
11. VOJIN MIODRAG
12. DRAGOMIR KOLAR
13. VLADIMIR VUKAIN
Birako mjesto: Krike, Rui
14. DAMIR PERII
15. VASO JANJI
16. ZLATKA ZRNI
17. ORE VUKAIN
Birako mjesto: Drni, Varo
18. JELENA BORJAN
19. BORKO KRASI
20. GORAN KRASI
21. JOVO BIBI
22. NATAA KALINI
23. RAJKO ANDRI
24. PIRO MILO
25. MIRKO SUBOTA
14 15 16 17 18 19 20 21
Strojarski tehniar.
Ekonomski tehniar.
16
Graevinski tehniar.
17
Elektro-tehniar.
18
Diplomirani inenjer poljoprivrede.
19
Inenjer elektrotehnike.
20
Automehaniar.
21
Autoelektriar.
14
15
44
VKV
43
Velui
SDS Krajine
66
stroj. teh.14
24
itni
SRS
92
tokar
22
Razvoe SDS Krajine
66
mehaniar
41
Kanjane SDS
93
ekon. teh.15
37
Kanjane SDS Krajine
121
voza
31
Kanjane SDS Krajine
129
strojobravar
28
Krike
SRS
139
voza
35
Krike
SDS Krajine
153
VKV voza
35
Krike
SDS Krajine
202
gra. teh.16
39
Krike
SDS Krajine
228
el. teh.17
41
Drni
SRS
220
dipl. ing.
polj.18
konobar
27
Drni
SRS
243
34
Varo
SDS Krajine
219
ing. elektr.19
32
Drni
SDS Krajine
250
VKV voza
33
Drni
SDS Krajine
220
profesor
44
Drni
SDS Krajine
228
automeh.20
41
Drni
SDS Krajine
228
elektriar
34
Drni
SDS Krajine
250
autoelekt.21
43
Drni
SDS Krajine
268
Predsjednik KOMISIJE:
ore Popac:
Preslika, strojopis, irilica
1994., sijeanj 4.
Knin
Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martia general-potpukovniku Momiru
Taliu i pripadnicima Prvog krajikog korpusa VRS u kojemu im u svoje osobno i u ime
MUP-a RSK estita predstojei pravoslavni Boi i Novu godinu
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KABINET MINISTRA
Broj: 08 / 1 7 / 94.
Knin, 04. 01. 1994. god.
Prvom korpusu
Vojske Republike Srpske
general potpukovniku
Momiru Taliu
U ime pripadnika Ministarstva unutranjih poslova i moje lino, estitam Vam
predstojee boine praznike i pravoslavnu Novu godinu, kao i svim pripadnicima Vaeg
korpusa, sa eljama da ih provedete u miru, zadovoljstvu i dobrom raspoloenju.
Uvjeren sam da e korpus, na ijem se elu nalazite, i dalje ostati jedan od najboljih i da
e i u budue hrabro i neustraivo braniti i odbraniti srpske zemlje i srpski narod.
MINISTAR
Milan Marti
1994., sijeanj 4.
Knin
Izvjee Deurne slube Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o zbivanjima na teritoriju
RSK u razdoblju od 3. do 4. sijenja 1994. godine
MUP UJB DE. SLUBA
Knin, 04. 01. 1994.
45
BILTEN
DNEVNIH ZBIVANJA ZA 03/04. 12. 1994.22
KRIVINA DJELA:
Dana 03. 01. 1994. god. oko 12,30 . u izbjeglikom kampu u Mokrom Polju dolo je
do svae i tue izmeu izbjeglica iz Smokovia, Kovaevi Jovana i Vii Duana, kojom
prilikom je Duan zadobio lake, a njegova supruga teke tj. povrede. Obrada je u toku.
U Vukovaru izvrena provala u prodavnicu Fruka Gora, vl. Stanii ora, odakle je
odneena razna roba (alkoholna pia, cigarete, praak za ve i sl.). Izvren uviaj, obrada u
toku.
U toku novogodinjih praznika, izvrena provala u trgovaku radnju Dva lovca u Sotinu,
odakle je odneeno raznog alkoholnog pia, sokova i dr. Izvren uviaj, obrada u toku.
Ivani Vladimir iz Hajtia, SO Glina, prijavio krau akumulatora sa osobnog vozila marke
Z 128,23 izvren uviaj. Obrada u toku.
Kukolaa Milan iz Gline prijavio je provalu u kuu, vl. Martinovi Stanka, koji ivi u
Petrinji. Izvren uviaj.
Radnici OM Bilje zatekli u krai milicionara Darabo eljka, da krade 300 komada
crijepa. O svemu je upoznat rukovodilac SM Darda. Operativni rad u toku.
OSTALI DOGAAJI:
Mjetani zaseoka Turi Polaa, zapazili su na padinama planine Kozjak nepoznato lice
u vojnikoj uniformi, koje se raspitivalo o selu i trailo prenoite i kada su mu ponudili,
isto je pobjeglo. Organizirana je istraga terena, pa je lice pronaeno i privedeno u SUP
Knin, te je ustanovljeno da se radi o duevnom bolesniku Uzelac Nedeljku, r. 1969. g. u
Vrhovinama. Isti je smjeten u MC Knin radi ljeenja.
SAOBRAAJ:
Za protekla 24 asa, na podruju RSK desile su se 3 saobraajne nezgode i to u Vukovaru,
gdje su Dobri Dragan iz Tenja i Dobri Ratko iz Borova, vozai bicikla, zadobili tee
tjelesne povrede.
ZADRANA LICA:
Dereta Marko iz Knina SUP Knin radi krim. obrade
Bokovi Mihajlo iz Beograda SUP Knin radi krim. obrade
DEURNI
Jovan Rauo
U izvorniku je oito dolo do pogreke, budui da je uvidom u spis razvidno kako isti prikazuje sigurnosnu
situaciju u RSK tijekom 3., odnosno 4. sijenja 1994. godine.
23
Misli se na osobno vozilo tipa Zastava 128.
22
46
1994., sijeanj 4.
Knin
Izvjee o radu Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK u
1993. godini
Ministarstvo za ekonomske odnose,
privredni razvoj i industriju
Knin, 04. 01. 1994. godine
IZVJETAJ
o radu Ministarstva za ekonomske odnose, privredni
razvoj i industriju u 1993. godini
Na osnovu lana 43. i 44. Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u
Ministarstvu za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju (preieni tekst, jun 1993.
godine), zadaci i poslovi iz djelokruga Ministarstva obavljaju se prema godinjem programu
rada kojeg donosi ministar.
Na osnovu ovog programa, rukovodioci organizacionih jedinica Ministarstva sastavljaju
operativne planove rada sa definisanim zadacima i rokovima za njihovo provoenje, a isti se
izrauju za svaki kvartal.
U nastavku iznosim realizaciju najavljenih aktivnosti utvrenih Programom rada
Ministarstva za 1993. godinu, kao i ogranienja radi kojih neke od zapoetih aktivnosti nisu
dovedene do kraja.
1. Organizacijsko kadrovska pitanja
izvrene su izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji Ministarstva.
Organizacionim rjeenjima, te rasporedom organizacionih jedinica omogueno je pokrivanje
cjelokupne teritorije RSK svim aktivnostima Ministarstva.
Kadrovsko ekipiranje Ministarstva izvreno je djelomino. Popuna kadrovima vrena je u
skladu s Terminskim planom popunjavanja, a u zavisnosti od objektivno utvrenih potreba,
uz napomenu da do dijela visokostrunog kadra Ministarstvo nije uspjelo doi unato
objavljenim oglasima, zbog slabe materijalne stimulacije.
osigurane su odgovarajue materijalne pretpostavke za rad Ministarstva u svim
organizacijskim jedinicama (poslovni prostor u Kninu u Petrinji, te minimum neophodnih
osnovnih sredstava i inventara).
2. Realizacija zadataka po podrujima rada Ministarstva
2.1. Privredni sistem i svojinski odnosi
U cilju stvaranja zakonodavnih pretpostavki za funkcionisanje privrednog sistema RSK,
u 1993. godini Ekonomski savjet Ministarstva izradio je nacrte zakona i u saradnji s
Privrednom komorom RSK organizirao javnu raspravu o istima u Republici, nakon ega je
Skuptina RSK ovaj paket zakona donijela na sjednici 28. 10. 1993. godine, i to:
Zakon o preduzeima,
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzeima,
Zakon o zadrugama,
Zakon o davanju u zakup preduzea ili dijelova preduzea u dravnoj svojini,
47
Zakon o informacijskom sistemu Republike Srpske Krajine,

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o linom radu,
Zakon o koncesijama.
Takoer izraeni su nacrti zakona i dati u proceduru:
nacrt Zakona o transformaciji svojine,
nacrt Zakona o denacionalizaciji.
Pored navedenih aktivnosti u podruju zakonske regulative, realizirani su i ostali zadaci
od kojih spominjem samo najbitnije:
praenje provoenja Odluke o podravljenju
a) imenovanja upravnih odbora preduzea od republikog i oblasnog znaaja,
b) praenje rada upravnih odbora uz aktivno uee i strunu pomo,
izrada Programa ekonomskog opstanka i oporavka privrede RSK, s posebnim osvrtom na
anti inflacioni program,
izraen je i ponuen Vladi Program mjera na oivljavanju industrijske proizvodnje RSK,
ostvarena je saradnja i stalni kontakt s preduzeima i optinskim rukovodstvima vezano za
problematiku poslovanja industrijskih preduzea,
izraen je i dostavljen Vladi Nacrt ekonomske politike u 1994. god.
2. 2. Podruje privrednog razvoja
Svim izvrnim savjetima optina poetkom maja 1993. godine Ministarstvo je dostavilo
dopise sa tezama i odgovarajuom metodologijom za izradu razvojnog koncepta optine,
kojem je poslu trebalo pristupiti odmah. Razvojni koncepti optina bili bi dobra polazna
osnova za izradu razvojnog koncepta oblasti, odnosno Republike u cjelini i modeliranje
njenog privrednog sistema.
Na alost, do danas razvojni koncept osim optine Donji Lapac nije izradila niti jedna
druga optina (odnosno nije dostavila o tom povratnu informaciju).
Vezano za realizaciju zadatka iz nadlenosti Ministarstva, treba napomenuti da je vei
stepen saradnje ostvaren direktnim kontaktom sa preduzeima nego li sa sekretarijatima za
privredu optina, od kojih neki nisu pokazali niti minimum interesa za saradnju.
Prikupljanje i obrada (bilansiranje) podataka iz planova proizvodnje industrijskih
preduzea za 1993. godinu (mjeseno i kvartalno) za preduzea u dravnoj svojini, te
praenje realizacije istih i to:
a) podaci o asortimanu, koliini i vrijednosti proizvodnje,
b) bilans energetskih potreba (dostavljan je redovno nadlenom Ministarstvu),
c) potrebe za kadrovima (preduzea su izradila ratne sistematizacije sa neophodnim
brojem izvrilaca, ali je popuna ila dosta teko zbog angaovanosti najveeg broja muke
radne snage u ratnim jedinicama. S tim u vezi Ministarstvo je trailo rjeenja u saradnji s
Ministarstvom za odbranu i Vladom),
d) potrebe za financijskim sredstvima (preduzea su u svojim planovima proizvodnje
iskazivala potrebu za financijskim sredstvima za tekue obrtne potrebe, odnosno za
oivljavanje proizvodnje, a Ministarstvo je iste redovno bilansiralo i izradilo za svaki kvartal
plan raspodjele sredstava iz primarne emisije koji je upuen Vladi).
Vezano za spomenuti Program oivljavanja industrijske proizvodnje kojeg je ovo
Ministarstvo izradilo u julu 1993. godine, snimljena je cjelokupna problematika u oblasti
industrijske proizvodnje, utvreni bilansi potreba kao i ograniavajui faktori, te je na Vladi
inicirana tematska sjednica vezana za ovu aktivnost.
48
Tematska sjednica Vlade odrana je 18. 08. 1993. godine i tek nakon toga plasirana su
prva sredstva iz primarne emisije za oivljavanje industrijske proizvodnje, ali nedovoljna za
vee i kvalitetnije pomake.
Vezano za podruje investicija, a polazei od obima i uslova u kojima se ova aktivnost
odvija, Ministarstvo je izradilo, a Vlada donijela u maju 1993. godine Metodologiju za
izradu i ocjenu efikasnosti investicionih programa u RSK.
Koncem oktobra 1993. godine, Ministarstvu za industriju Republike Srbije ovo je
Ministarstvo ponudilo program poslovne saradnje industrijskih preduzea RSK i Republike
Srbije za konkretna preduzea (uglavnom republikog znaaja), gdje oekujemo pomo i
saradnju.
Dobra saradnja ostvarena je i sa naunim institucijama, institutima i preduzeima
van RSK (Ekonomski fakultet Banja Luka, Ekonomski institut Beograd, CIP Beograd,24
Simpo Vranje, itd.), a sve u cilju povezivanja kako na podruju nauke tako i privrednog
razvoja.
2. 3. Podruje informatike
Resor za informatiku imao je zadatak da u okviru Ministarstva za ekonomske odnose,
privredni razvoj i industriju radi na razvoju informatike djelatnosti, s ciljem da osigura
preduslove za organizirano djelovanje i praenje dugorone razvojne politike drave. S tim
ciljem osmiljena je strategija razvoja informatike u RSK i naznaeni su osnovni pravci
kojima se treba kretati polazei pri tome od uslova u kojima ivimo.
U tom smislu odreeno je da do kraja 1995. godine projekat informacijskog sistema
RSK pone funkcionisati.
Strategijom razvoja informacijskog sistema drava odreeni su:
veliki sistemi (platni promet i financijska kontrola, bankarske organizacije, Privredna
komora RSK i statistika),
raunski centri nosioci razvoja informatike u RSK,
standardi podataka od zajednikog interesa drave,
mree elektronikih raunala u institucijama drave s ciljem da se informatiziraju organi
dravne uprave.
Za ostvarenje strategije razvoja informatike Vlada RSK je prihvatila:
Zakon o informacijskom sistemu Republike Srpske Krajine,
kontrolu nabave raunske opreme na prijedlog Ministarstva,
koncept idejnog projekta komunalnog informacijskog sistema,
prijedlog glavnog projekta razvoja informacijskog sistema Republike Srpske Krajine,
uvoenje i informatizaciju poslovanja u organima dravne uprave,
plan obrazovanja informatiara.
M. P.25
Ministar
Arbutina Neboja, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica

24
25
Saobraajni institut CIP Beograd.

Okrugli peat: RSK, Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Knin.
49
1994., sijeanj 5.
Knin
Izvjee o radu Ministarstva financija RSK u razdoblju od 1. travnja do 31. prosinca 1993.
godine
MINISTARSTVO FINANSIJA
Broj: 04 01 10 / 1 / 94
Knin, 5. 01. 1994.
IZVJETAJ
O RADU MINISTARSTVA FINANSIJA ZA PERIOD OD
1. 04. DO 31. 12. 1993.
Knin, januar 1994. godine
IZVJETAJ O RADU
MINISTARSTVA FINANSIJA
UVOD
Ministarstvo finansija kao organ dravne uprave obavlja poslove dravne uprave koji se
odnose na financijski sistem Republike Srpske Krajine, budet, sredstva solidarnosti, poreski
sistem i poresku politiku, sistem obezbeenja sredstava za finansiranje drutvenih djelatnosti
i socijalno osiguranje, bankarski sistem, sistem osiguranja imovine i lica, svojinsko pravne
i druge stvarno pravne odnose na nepokretnostima, reim i promet nepokretnosti i druge
poslove odreene zakonom. Pregled organizacije i djelokrug rada Ministarstva i sa kojim
se sve problemima susree ovo Ministarstvo iznijet emo u nastavku teksta ovog izvjetaja.
I. Organizacija i djelokrug rada Ministarstva finansija
Pravilnikom o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu
finansija utvrene su organizacione jedinice i njihov djelokrug, nain rukovoenja
organizacionim jedinicama, ukupan broj radnih mjesta s nazivom i opisom poslova za svako
radno mjesto.
U Ministarstvu su obrazovane osnovne organizacione jedinice resori i to:
1. Resor za privredno finansijski sistem,
2. Resor za poreski sistem,
3. Resor za budet i finansiranje javnih rashoda i prihoda,
4. Resor za imovinsko pravne poslove.
U Resoru za budet i finansiranje javnih rashoda i prihoda obrazovana su dva odjeljenja
kao nii organizacioni oblik i to:
a) Odjeljenje za bilanse javnih rashoda i prihoda,
b) Odjeljenje za izvrenje rashoda budeta Republike. Kao posebna organizacija
obrazovan je Sekretarijat Ministarstva.
to se tie funkcionisanja pojedinih resora, sem Resora za imovinsko pravne poslove
moemo istai da su ostali u potpunosti zaokruili pravnu regulativu iz oblasti koju pokrivaju.
Resor za imovinsko pravne poslove na alost do danas nije profunkcionisao iz sljedeih
razloga.
50
Kako se radi o vrlo sloenim poslovima koje mogu da rjeavaju dipl. pravnici sa velikim
iskustvom iskljuivo u toj struci, nismo bili u mogunosti da obezbjedimo takve kadrove i
pored nae upornosti, jer na oglas kojega smo raspisali za 15 slobodnih radnih mjesta nismo
imali adekvatan odaziv kadrova.
Smatrali smo da Ministarstvo za pravosue i upravu ima najvei broj pravnih kadrova
strunih za ove poslove da ih moe kvalitetno rjeavati, pa smo zato vrili pregovore sa
Ministarstvom pravosua da se poslovi iz imovinsko pravnog resora sistematiziraju u okviru
njihovog Ministarstva, gdje smo u kontaktima sa njima imali odreena razumijevanja, ali do
danas ovaj posao nije zavren. To ujedno predstavlja prioritetni zadatak ovog Ministarstva,
obzirom da svakodnevno stie pota iz ove oblasti, ali zbog nepopunjenosti kadrovima ovog
resora nismo u mogunosti isto rjeavati.
II. Kadrovska problematika, te tehnika i ostala opremljenost Ministarstva
Za obavljanje poslova iz oblasti koju pokriva u Ministarstvu finansija su sistematizirana
ukupno 32 radna mjesta, od kojih 25 neposrednih izvrilaca i 6 pored ministra su postavljena
lica.
Veliki problem nam predstavlja nedostatak strunih kadrova u svim resorima. Za
ilustraciju navodimo slijedee:
u Sekretarijatu Ministarstva od sistematiziranih 4 popunjena su 2 radna mjesta,
u Resoru za privredno finansijski sistem od sistematiziranih 8 popunjena su 3 radna
mjesta,
u Resoru za poreski sistem od sistematiziranih 7 popunjeno je 1 radno mjesto,
u Resoru za budet i finansiranje javnih rashoda i prihoda od sistematiziranih 9
popunjeno je 6 radnih mjesta,
u Resoru za imovinsko pravne poslove nije popunjeno nijedno radno mjesto.
Pored nedostatka kadrova veliki problem predstavlja nedostatak adekvatnog prostora
za rad, jer obezbeenje prostora uslovljava i dolazak novih kadrova. Za napomenuti je da
Ministarstvo finansija raspolae sa 4 kancelarije, a za normalno funkcionisanje istom je
potrebno obezbjediti 12 kancelarija s obzirom na strukturu i broj izvrilaca, na to smo u
vie navrata ukazivali. Nemogue je da u jednoj prostoriji radi ak 5 radnika i to: (zamjenik
ministra, pom. ministra, sekretar Ministarstva). Da REZIMIRAMO:
Po naoj ocjeni postojei republiki aparat u cjelini nema potrebnu strunost, popunjenost
i materijalno obezbjeenje za provedbu seriozne politike.
III. Izvreni poslovi i radni zadaci
Ve smo u prethodnom tekstu naveli da i pored mnogih nedostataka ovo Ministarstvo je
uradilo kompletne zakonske propise i provedbene akte iz oblasti fiskalne politike.
Navodimo najznaajnije doneene akte:
iz oblasti privredno finansijskog sistema:
Zakon o raunovodstvu,
Zakon o finansijskom poslovanju,
Uredbu o kontnom planu,
Uredbu o nomenklaturi sredstava za amortizaciju sa godinjim amortizacionim stopama
i nainu obrauna amortizacije, odnosno otpisa vrednosti nematerijalnih i materijalnih
ulaganja,
Pravilnik o nainu u rokovima vrenja popisa i usklaivanje knjigovodstvenog stanja sa
stvarnim stanjem,
51
Pravilnik o sadrini konta u kontnom planu,

Pravilnik o nainu revalorizacije i razgranienja rashoda finansiranja,
Zakon o igrama na sreu, koji zbog trajanja ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti
jo uvijek nije saivio.
Iz oblasti poreskog sistema:
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o javnim potrebama,
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o neposrednim porezima,
Zakon o stopama neposrednih poreza, pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda
teritorijalnim jedinicama,
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na promet,
Zakon o izmjeni i dopuni zakona o kontroli utvrivanja i naplati javnih prihoda,
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o administrativnim taksama i 4 uredbe o
usklaivanju visine administrativnih taksa,
Uredba sa zakonskom snagom o posebnim porezima koji se plaaju za vrijeme ratnog
stanja i neposredne ratne opasnosti,
Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli utvrivanja
i naplati javnih prihoda,
Dvije (2) uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o stopama
neposrednih poreza, pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda teritorijalnim jedinicama,
Uredba o obraunavanju i plaanju poreza na line dohotke,
Odluka o visini posebne takse koja se plaa pri izdavanju odobrenja za jednokratno
organiziranje prigodne lutrije tombole i ostale sline igre,
Odluka o visini posebne takse koje se plaa pri izdavanju odobrenja za otvaranje
igranica,
Odluka o visini posebne takse koja se plaa pri izdavanju odobrenja za prireivanje
igara na sreu i zabavnih igara,
Pravilnik o nainu obraunavanja i plaanja posebnog poreza na finansijske transakcije.
Iz oblasti budeta RSK:
Zakon o budetu RSK za 1993. godinu,
Odluka o privremenom finansiranju budeta za 1. 3. 94. godine,
Uredbe (3) sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o budetu za
1993.
i razne druge odluke koje je nametala ratna svakodnevica.
Veliki problem Ministarstva finansija predstavlja to mnogi od ovih akata nisu objavljeni
u Slubenom glasniku RSK, a ako su i objavljeni isto je ureeno sa nekoliko mjeseci
zakanjenja, tako da javnost nije upoznata sa tim propisima.
Na kraju da kaemo da sav na trud za oivljavanje monetarne i fiskalne strategije u
ovim uslovima imao je malo rezultata. Zbog blokade u provedbi zato se ne smatramo
odgovornim po vaeim zakonima, jer su precizno propisane obaveze i odgovornosti.
M. P.26
26
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo finansija, Knin.
52
MINISTAR FINANSIJA
Vojin Peuraa, dipl. ecc. [v.r.]
1994., sijeanj 7.
Korenica
Izvjee SUP-a Korenica MUP-u RSK u Kninu o okolnostima nesretnog sluaja pogibije i
ranjavanja pripadnika SVK i dragovoljaca iz RS u mjestu Poitelj nedaleko Graaca
RSK MUP
SUP Korenica
broj: 08 02 / 1 3 / 94.
Korenica, 07. 01. 1994. godine
MUP-a RSK Knin
ifrovano dx
U cijelosti vam prenosimo depeu od SJB Graac broj: 08 02 1 / 2 08 / 94. od 05.

01. 1994. godine.
RSK MUP M. P.27
SUP Korenica
SJB Graac
broj: 08 02 1 / 2 08 / 94.
Graac, 05. 01. 1994. godine
MUP-a RSK Knin
SUP Korenica
Dana 05. 01. 1994. godine oko 12,00 asova u mjestu Poitelj, SO Graac, na borbenom
poloaju Krovije smrtno su stradali Radmilo Sretko i Duki Vlade, dok je Srebro Milo
lake povreen, a Mareta Nikola tee povreen. Radmilo Sretko, Srebro Milo i Mareta
Nikola su pripadnici jedinice iz Glamoa koja se nalazi u mjestu Poitelj.
Do stradanja je dolo usljed nestrunog rukovanja sa topom tipa bst bo 82 mm,
kojom prilikom je iz istog ispaljena jedna granata, a napred navedeni su stradali od barutnih
gasova poto su se u momentu ispalenja granate nalazili iza topa.
Tijela poginulih Dukia i Radmila nalaze se u Domu zdravlja Graac koja e nakon
izvrenog doktorskog pregleda preuzeti vojni organi radi sahrane.
Povreeni Mareta Nikola i Srebro Milo nalaze se u MC Knin na oporavku.
Na licu mjesta izvren uviaj od strane istranog suca Optinskog suda u Graacu Milju
Olivera i radnika SJB Graac.
U vezi sa navedenim dogaajem podnijet e se odgovarajua pismena Okrunom javnom
tuilatvu Knin.
Naelnik:
Drago Veselinovi
Sekretar: M. P.28
Marko Veselinovi
27
28
Prijemni peat: RSK, MUP, Knin, broj: 08-98-1/94., primljeno 10. 1. 1994.
Prijemni peat: RSK, SUP Korenica, primljeno 7. 1. 1994.
53
1994., sijeanj 7.
Knin
Izvjee Deurne slube Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o zbivanjima na teritoriju
RSK u razdoblju od 6. do 7. sijenja 1994.
MUP UJB DE. SLUBA
Knin, 07. 01. 1994.
BILTEN
DNEVNIH ZBIVANJA ZA 06./07. 12. 1994.29
KRIVINA DJELA:
Nou 5. / 6. 1. u B. Vrhu30, SO B. Manastir31, izvrena kraa 10 kokoiju, vl. Opanar
Milana. Krau izvrili Petrovi Zlatko i Todorovi Dalibor, koji su zateeni, te su kokoi
vratili, a protiv istih e biti podneena kriv. prijava.
Dana 6. 1. u B. Manastiru, po NN izvrena provala u prostorije Centra za socijalni rad,
otuena 4 televizora i 4 grijalice. Uviaj izvren, krim. obrada u toku.
Dana 6. 1. u mjestu Bapska, SO Vukovar, po NN poiniocu izvrena kraa 4 toka sa put.
vozila, 3 svinje, bure rakije, vl. Karlovi Ane.
Krim. obrada u toku.
Dana 6. 1. u Vukovaru, po NN poiniocu izvrena kraa prednjeg vjetrobranskog stakla
sa put. vozila, vl. VRS. Obrada u toku.
Dana 6. 1. Popovi Nada iz Vukovara prijavila krau put. vozila Golf reg. oznake VU
92 42, po NN poiniocu. Zaprimljena kriv. prijava
Dana 6. 1. u Borovu Naselju, SO Vukovar, po NN poiniocu izvrena provala u
prodavaonicu Auto Baka, otueno razne robe, vrijednosti oko 2.000 DEM. Uviaj
izvren, krim. obrada u toku.
Nou 6./7. 1. oko 22,00 . u Kovaiu (zaseok Kotarai), dolo je do ranjavanja u glavu
Matija Radomira iz Strmice, pripadnik rezervnog sastava milicije SUP-a Knin, koji se
kretao put. vozilom Z 12532, reg. oznake KNN 26 17, pored grupe ljudi koji su
bili uz Badnjak, iz grupe je pucano iz AP, gdje istog metak pogaa u glavu, te dolazi do
prevrtanja vozila. Isti je zadobio teke tj.33 povrede, opasne po ivot, te prebaen u MC
Knin. Zbog osnovane sumnje da je to djelo poinio Zeevi piro, r. 1958. g., isti je lien
slobode i priveden u SUP Knin. Uviaj e biti izvren ujutro.
OSTALI DOGAAJI:
Nou 6. / 7. 1. u mjestu Paviima kod evrska, oko 21,40 . pronaen mrtav Miloevi
Zoran, r. 1967. g., koji je izvrio samoubistvo eksplozivnom napravom. Uviaj e biti
naknadno izvren.
U izvorniku je oito dolo do pogreke, budui da je uvidom u spis razvidno kako isti prikazuje sigurnosnu
situaciju u RSK tijekom 6., odnosno 7. sijenja 1994. godine.
30
Branjin Vrh.
31
Beli Manastir.
32
Misli se na vozilo tipa Zastava 125.
33
Tjelesne.
29
54
Nou 5. / 6. 1. u Dom zdravlja u Belom Manastiru, dovezen Jaka elimir, r. 1972. g., koji
se sam ranio iz AP. Uviaj e biti naknadno izvren.
PREK. DJELA34:
Nije bilo.SAOBRAAJ:
Na podruju RSK, u toku 24 asa, desile su se 2 saobr. nezgode, i to SUP Korenica i
Vukovar. Manja mater. teta.
ZADRANA LICA:
Zeevi piro iz Knina SUP Knin radi krim. Obrade.
DEURNI
ore Bjelini
10
1994., sijeanj 11.

Knin
Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martia kojim se pripadnicima srpske
zajednice u kanadskom gradu Torontu izraava zahvalnost za trud uloen u prikupljanje i
dostavu medicinskih lijekova u RSK
KABINET MINISTRA
Broj: 08 / 1 7 125 1 / 94.
Knin, 11. 01. 1994. god.
Draga brao Srbi, iz Toronta!
Primili smo vau poiljku vrijednih i neophodnih lijekova, koje nam je predao gospodin
Boro Mirkovi. Prijatno smo iznenaeni vaom panjom i brigom za nas ovdje, koji se ve
treu godinu grevito borimo za slobodu srpskog naroda i jedinstvenu srpsku dravu na
etnikom srpskom prostoru.
Najtoplije se zahvaljujem, u ime svih onih koji e lijekove koristiti, osoblja Oblasne
bolnice Sveti Sava Knin, kojima emo ih ustupiti, kao i u svoje lino ime, na pomoi koju
ste nam pruili.
Posebno se zahvaljujem uvaenom i cjenjenom dr. Drobac Mii, dr. Vlaovi Branislavu
i dr. Vasiu, za koje nam je reeno da su od samog poetka dali najvei doprinos i iskazali
najveu brigu za nau patnju i tekoe.
Moemo vam obeati da emo do kraja istrajati i u to skorijem vremenu stvoriti snanu,
jedinstvenu srpsku dravu na srpskom etnikom prostoru.
34
Prekrajna djela.
55
Primite izraze naeg dubokog potovanja.

MINISTAR
Milan Marti, [v.r.]
11
1994., sijeanj 11.

Knin
Izvjee o radu Ministarstva za zdravlje i zdravstveno osiguranje RSK u 1993. godini

M I N I S T A R S T V O ZA Z D R A V L J E
M. P.35
Broj: 11 / 94
Knin, 11. januar 1994. g.
IZVJETAJ
O RADU MINISTARSTVA ZA ZDRAVLJE ZA PERIOD
od 01. 01. do 31. 12. 1993. g.
Ministarstvo zdravlja je Planom rada za 1993. g. prihvaenim od strane Vlade RSK
utvrdilo radne zadatke za razdoblje od 01. 01. 1993. do 31. 12. 1993. g.
I pored brojnih problema objektivne prirode koje emo sabrati u zakljuku ovog
izvjetaja, Ministarstvo zdravlja je tokom 1994. godine obavila slijedee zadatke:
izradilo konaan tekst Plana mree zdravstvenih ustanova kojeg je Vlada i usvojila i
time zaokruila proces uspostave mree zdravstvenih ustanova Republike Srpske Krajine,
u 1993. g. formirane su specijalizovane bolnice u Petrinji (psihijatrijska i grudna
bolnica),
biva ratna bolnica Petrova Gora formirana je u Vojniu kao Opta bolnica Sveti
Georgije Vojni,
u vie navrata izvren je obilazak zdravstvenih ustanova na teritoriji cijele RSK,
Ministarstvo je aktivno uestvovalo u organizaciji zdravstvene slube u izvanrednim
uslovima nastalim agresijom od 22. 01. 1993. godine. S tim u vezi Ministarstvo je
uspostavilo blii kontakt sa zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj i Republici Srbiji
i obezbedilo dovoljan broj medicinskog kadra,
nakon izbijanja rata uspostavljen je brz kontakt sa predstavnicima UNPROFOR-a i
uspostavljen je vazduni most za prevoz ranjenika iz Knina prema Banja Luci i Beogradu,
Ministarstvo je uspostavilo dobar kontakt sa meunarodnim i domaim humanitarnim
organizacijama i aktivno uestvovalo u usmjeravanju svih vrsta pomoi,
utvren je i najveim dijelom izvren Plan specijalizacija za 1993. g. za sve zdravstvene
ustanove na teritoriji RSK,
35
Prijemni peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin, broj: 06-5-28/94., primljeno 12. 1. 1994.
56
donesen je i na Skuptini potvren Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

zdravstvenoj zatiti,
u junu 1993. g. na tematskoj sjednici Vlade podnesen je izvjetaj o stanju u zdravstvu
i predloen je paket od 18 mjera za poboljanje situacije u zdravstvu. Ove predloene mjere
Vlada RSK je prihvatila kao mjere Vlade,
formirana je komisija za polaganje strunih ispita koja je i radila u nekoliko seansi,
izvrena kontrola poslovanja zdravstvenih ustanova iji je osniva Vlada RSK,
doneen je Pravilnik o bliim uslovima za dobivanje naziva primarijus,
u saglasnosti sa Ministarstvom energetike doneena je bilansa snabdjevanja zdravstvenih
ustanova gorivom za potrebe prevoza i grijanja. Na alost u najveem broju sluajeva zbog
objektivnih razloga nije se radilo po ovim bilansama,
Ministarstvo je uestvovalo sa jednim strunim referatom na I. kongresu domova
zdravlja SRJ, kojom prilikom je organizovan i sastanak predstavnika Ministarstava zdravlja
Republike Srbije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Na istom sastanku na nivou
ministara dogovoreni su zajedniki stavovi u pogledu jedinstvenog zdravstvenog sistema,
mrea zdravstvenih ustanova i snabdijevanja,
republiki inspektor za lijekove je obiao sve republike zdravstvene i apotekarske
ustanove i podnio izvjetaj po regijama. S tim u vezi poduzete su odgovarajue mjere za
poboljanje stanja u vezi sa lijekovima,
republiki sanitarni inspektor za vode i sisteme vodosnabdijevanja izvrio je kompletan
pregled vodnih objekata u itavoj RSK i podnio detaljni izvjetaj. S tim u vezi doneena
su rjeenja i upute kao i nareenja nadlenim komunalnim vlastima u vezi snabdjevanja
pitkom vodom,
tokom 1993. g. Ministarstvo je koordiniralo poduzimanje mjera protiv dvije epidemije
hepatitisa na Kordunu i u Sjevernoj Dalmaciji. Uz velike tekoe obe epidemije su pod
kontrolom,
u septembru 1993. g. organizovan je sastanak direktora svih zdravstvenih ustanova i
apotekarskih ustanova RSK u Topuskom sa temom: Stanje u zdravstvu RSK sa pregledom
mjera. Po ocjeni Ministarstva sastanak je uspio i doneseni su vrijedni zakljuci,
u novembru 1993. g. odran je sastanak na nivou ministarstava RSK, Republike Srbije
i Autonomne Pokrajine Vojvodine u vezi kadrova i kadrovske pomoi naroito u vezi sa
ljekarima opte prakse. Zbog vremenskih neprilika i drugih tehnikih okolnosti realizacija
ovog dogovora je odgoena,
tokom 1993. g. Ministarstvo se je i kadrovski proirilo imenovanjem jo 2 pomonika
ministra. Zahvaljujui tome prikupljeni su i izvjetaji iz svih zdravstvenih ustanova kojih u
naoj Republici ima 26, u kojim izvjetajima su podneseni svi relevantni podaci o kadru,
prostoru i opremi to predstavlja solidnu osnovu za daljnji koordinirani rad Ministarstva.
ZAKLJUAK
Po naem miljenju na ukupan rad zdravstva u RSK utjecali su:
ratno stanje i energetska kriza,
ekonomska blokada,
nerjeen status izbjeglica i drugih lica ije zdravstveno osiguranje zavisi od budeta.
57
12
1994., sijeanj 11.

Knin
Obavijest Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK predsjedniku Vlade RSK o detaljima
posjete amerike delegacije, na elu sa stalnom ambasadoricom SAD-a pri UN-u Madeleine
Albright, lokalitetu Ovara kod Vukovara i njezinom susretu s predsjednikom RSK
Goranom Hadiem i suradnicima u Borovu Naselju
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA M. P.36
RESOR DRAVNE BEZBJEDNOSTI
Broj: 08 / 2 10 / 94.
Knin, 11. 01. 1994.
PREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

KNIN
Dana 6. 01. 1994. godine, RSK su posjetili stalni ambasador SAD pri UN gospoa Merlin37
Albright, ameriki ambasador u RH Piter38 Galbraith, asistent dravnog sekretara za ljudska
i humanitarna pitanja SAD Smatuch39 i jo osmero lanova delegacije kao i njihova pratnja.
U delegaciji su jo bili:
Elaine Shocas
David Schlfler
James Rubin
Thlophilius Rose
Laura Bovman40
Daum Levis
Rick Boltzaple
Thomas Grej41
Amerika delegacija je 06. 01. 1994. godine doletela helikopterom u Erdut, u jutarnjim
satima, odakle su vozilima produili na farmu Ovara nedaleko od Vukovara.
Na Ovari je amerika delegacija traila i ispitivala postojanje masovne grobnice u koju su,
prema njihovim navodima, zakopani pobijeni Hrvati iz Vukovara i okoline za vrijeme ratnih
dejstava 1991. godine. Na Ovari je amerika delegacija kontaktirala sa predstavnicima
UN. Ambasadorica Albright je sa sobom ponjela dvije ljudske lubanje, iskopane na farmi,
koje je dobila od pripadnika UN prisutnih na farmi Ovara od ranije.
Nakon posjete Ovari amerika delegacija je u Radnikom domu u Borovu Naselju
odrala sastanak i razgovor s delegacijom RSK. Delegaciju RSK su inili predsjednik RSK
Goran Hadi, Milan Ili i Boidar Petrovi. Sastanak je trajao oko 1 as, a amerika
delegacija je u razgovoru inzistirala na ispitivanju mogunosti zajednikog suivota Hrvata
Prijemni peat: RSK, Vlada RSK, Knin, broj: 05-5-70/94., primljeno 17. 1. 1994.
Madeleine.
38
Peter.
39
Prireivai nisu utvrdili ime.
40
Bowman.
41
Grey.
36
37
58
i Srba na podruju RSK, kao i mogunost povratka Hrvata u Slavoniju, Baranju i zapadni
Srem. Naroito je ameriki ambasador u RH Piter Galbraith traio od predsjednika RSK
Hadia odrjeit odgovor da ili ne da se iseljeni i protjerani Hrvati mogu vratiti u
RSK. Predsjednik Hadi je odgovorio ambasadoru Galbraithu da nema nikakvih zapreka
da se oni Hrvati koji se nisu ogreili o Ustav i zakone RSK, vrate u RSK, potujui vaeu
proceduru.
Nakon zavrenog razgovora, amerika delegacija je oko 14 asova iz Erduta helikopterom
napustila RSK istog dana
M. P.42 N A E L N I K
Draa Aco, [v.r.]
13
1994., sijeanj 13.

Slunj
Izvjee o radu SJB Slunj u 1993. godini

SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA VOJNI
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ
Broj: 08 03 / 1 2 2 str. pov. 2 / 1994.
Slunj, 13. 01. 1994. godine.SEKRETARIJATU UNUTRANJIH POSLOVA
VOJNI
PREDMET: Godinji izvjetaj,
dostavlja se.UVOD
Podruje optine koje pokriva SJB Slunj veliine je 1100 km, sa istone strane granii
sa teritorijom koja je pod kontrolom muslimanskih snaga, dok je sa zapadne strane teritorij
koji kontroliu ustake snage.
U toku 1993. godine radnici SJB Slunj pored poslova iz nadlenosti organa unutranjih
poslova bili su angairani i na benkovakom ratitu prilikom agresije ustakih snaga na
Republiku Srpsku Krajinu.
OPERATIVNO PREVENTIVNA DJELATNOST
Sluba u Stanici javne bezbjednosti Slunj organizirana je sektorskim nainom rada.
Podruje optine podijeljeno je na 6 sektora, a sluba se vri povremenim obilascima, a
Okrugli peat: RSK, MUP, Knin.
42
59
sektor Slunj je sektor I. kategorije koji je podijeljen na dva pozornika rajona i pokriven je
stalno. Voe sektora su struni radnici sa duim radnim iskustvom u organima unutranjih
poslova. Sluba se vri u 8 sati automobilom i pjeice kao i kombinirano.
/ Vidi tabelu broj 1 i 2 /.
KONTROLNA DJELATNOST
Kontrolna djelatnost provodi se svakodnevno, a ponekad i vie puta dnevno radi
specifinosti zadataka koje patrole obavljaju.
Prilikom kontrole radnici su u veini sluajeva slubu vrili ispravno, dok u manjem
broju primjeeni su manji propusti na koje im je ukazano, a isti propusti nisu se ponavljali.
Prilikom kontrole radnicima su pruene strune pomoi od strane rukovodioca gdje su im
dana uputstva za pravilan rad. / Vidi tabelu broj 2 /.
ZAKONITOST U RADU, PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE,
UPOTREBA VATRENOG ORUJA
U vremenskom periodu 1993. godine u SJB Slunj nije bilo niti jednog sluaja primjene
sredstava prinude, a niti upotrebe vatrenog oruja od strane ovlatenih slubenih lica
aktivnog, a tako niti rezervnog sastava milicije.
NAPAD NA OVLATENA SLUBENA LICA
Napad na ovlatena slubena lica u 1993. godini evidentiran je jedan sluaj na patrolu
koja je obilazila sektor uz neposrednu blizinu granice kod mjesta Bogovolja. Patrola je dana
31. 08. 1993. godine oko 19,30 sati kontrolisala zaustavljeno vozilo Jugo 45 reg. broja
VN 34 22 koje je iza sebe imalo laku prikolicu u kojoj su se nalazile 2 bave po 200 litara
nafte namjenjene za prodaju muslimanima. Patrola je pokuala izvriti operativnu radnju,
ali je jedan od prisutnih repetirao vatreno oruje, pukomitraljez cal. 7, 62 mm uperio
u patrolu i zahtijevao da se patrola udalji sa lica mjesta kako bi navedenu naftu prodali
muslimanima u Cazinsku krajinu. Operativnim radom dolo se do saznanja poinioca gdje
je ova SJB podnijela krivinu prijavu OJT Vojni protiv dva izvrioca napada na ovlatena
sl. lica. / Vidi tabelu broj 4 /.
PRUANJE POMOI OVLATENIM SLUBENIM LICIMA
U vremenskom periodu 1993. godine u SJB Slunj nije evidentiran niti jedan sluaj
pruanja pomoi ovlatenim slubenim licima od strane graana, jer se zato nije ukazala
potreba.
ALBE GRAANA NA POSTUPAK OVLATENIH SLUBENIH LICA
U navedenom periodu nije bilo albi graana na rad i postupak ovlatenih slubenih lica.
POVREDA RADNE DISCIPLINE
U navedenom vremenskom razdoblju u 1993. godini povreda radne discipline bilo je
u jednom sluaju, gdje su uestvovali dva aktivna radnika milicije i dva rezervna radnika
milicije. Aktivni radnik milicije je dao mito patroli u kojoj se nalazio jedan aktivni radnik
milicije i dva rezervna radnika. Isti su primili mito i od drugih graana radi propusta
robe kroz punkt u Kordunskom Ljeskovcu, koja je poveena radi prodaje muslimanima u
Trakoj Rateli.
Protiv aktivnih ovlatenih lica vodi se disciplinski postupak radi povrede radne discipline,
dok su rezervni radnici otputeni iz slube i poslani na raspored u TO optine.
Protiv sve etvorice podneena je krivina prijava Optinskom javnom tuilatvu Vojni.
60
II. STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETA

Opte stanje
U toku 1993. godine na podruju SJB Slunj ukupno je evidentirano 138 krivinih djela,
a materijalna teta procjenjuje se na oko 347420 DM, to je u usporedbi sa 1992. godinom
smanjenje za 57 krivinih djela. Na takvo smanjenje broja krivinih djela najvie je utjecalo
gotovo masovno naputanje RSK od strane graana hrvatske nacionalnosti koji su dosta
esto bili objekti krivinih djela analizirajui podatke za 1992. godinu.
Po poznatom poiniocu u momentu izvrenja bilo je 25 krivinih djela i to uglavnom
nedozvoljene trgovine verca sa muslimanima iz zapadne Bosne, dok je po nepoznatom
poiniocu evidentirano 113 kriv. djela, a od toga je 56. kriv. djela naknadno otkriveno,
dok 57 nije otkriveno to u postocima iznosi 49% naknadne otkrivenosti, a u usporedbi
sa 1992. godinom postotak naknadne otkrivenosti smanjen je sa 63% na 49%. Na takvo
stanje dosta je utjecalo smanjenje broja operativnih radnika u SJB Slunj, nedovoljna
sektorska pokrivenost terena, kao ignoriranje zakona od strane poinilaca. Za istai je i
injenica da optina Slunj nema optinskog suca ve se krivine prijave dostavljaju OJT
Vojni i OJT Glina, to dosta utjee na operativnost i efikasnost izvrnih organa vlasti i
usporava izgradnju pravnog poretka u cjelini.
Od ukupnog broja 121 prijavljenog lica u 1993. godini, 113 su mukarci, a 8 su ene.
Vie od 50% poinilaca pripada starosnoj skupini od 25 35 godina starosti, a uglavnom
su to lica sa zavrenom osmogodinjom i srednjom kolom. Tri poinioca su recidivisti
povratnici koji su poinili u razliito vrijeme tri krivina djela razbojnitva i dva krivina
djela teke krae.
Praenjem stanja kriminaliteta uoeno je da se efikasnije i bre rjeavaju ona krivina
djela gdje se krim. obrada poduzima odmah po zaprimljenoj prijavi od graana.
Najugroeniju skupinu krivinih djela ine djela iz glave 14. KZ RSK, a to su krivina
djela protiv imovine. Od teih krivinih djela u grupaciji krivinih djela protiv ivota i tijela
ostvareno je smanjenje sa 31 krivinog djela u 1992. na 9 kriv. djela u 1993. godini.
MALOLJETNIKA DELIKVENCIJA
Uee maloljetnike delikvencije je zanemarivo, jer su prijavljena tri poinioca i to
dva maloljetnika za nedozvoljenu trgovinu koji su ispitivani uz prisutnost roditelja i jedan
maloljetnik za dva krivina djela teke krae provaljivanje, koji je obraivan uz prisutnost
socijalnog radnika, jer taj maloljetnik od ranije predstavlja socijalni problem i ima potekoe
u razvoju.
OPTI KRIMINALITET
Najugroeniju skupinu krivinih djela u 1993. godini sainjavaju kriv. djela protiv
imovine, gdje je od ukupno evidentiranih 138 kriv. djela 75 kriv. djela protiv imovine, a
slian je podatak za 1992. godinu, gdje je od 195 evidentiranih kriv. djela 93 bilo protiv
imovine.
Potrebno je istai da se dosta esto prilikom izvrenja kriv. djela pojavljuju uniformisana
naoruana lica o emu je nadlena vojna komanda pravovremeno obavijetena, ali nije
ostvarena saradnja na odgovarajuem nivou. Oteeni i saradnici koji bi mogli dati korisna
obavjetenja zaplaeni su takvim radnjama, kao i optom politikom i bezbednosnom
situacijom, te se jako teko dolazi do informacija. Nakon kratke bolesti krajem 1992. i
krajem 1993. godine preminula su dva operativna radnika inspektora sa dugogodinjim
iskustvom, dok je jedan napustio posao najvie zbog materijalne situacije, tako da SJB Slunj
nije kadrovski struno popunjena, to u narednom periodu treba predstavljati zadatak ne
61
samo SJB Slunj ve SUP-a Vojni i MUP-a Knin. Do sada je presudan faktor bio entuzijazam
operativnih radnika i njihovo samoodricanjem izvravanje zadataka, meutim treba se
osvrnuti na materijalni status radnika koji je u ovakvoj situaciji sveden na egzistencijalni
minimum. Normalno funkcioniranje slube, vraanje autoriteta i ugleda, kao i poveanje
postotka naknadne otkrivenosti moglo bi biti dovedeno u pitanje ako se u dogledno vrijeme
ne rijei nain financiranja slube i radnika.
U Beogradu je osnovana policijska akademija, to treba iskoristiti u strunom
osposobljavanju operativnih radnika, jer je porast organiziranog kriminala neminovan i
potrebno je stalno usavravanje i specijalizacija krim. tehniara, pirotehniara, operativnih
radnika iz oblasti opteg i privrednog kriminaliteta i dr.
KRIVINA DJELA PROTIV IMOVINE
U izvjetajnom periodu evidentirano je 75 krivinih djela, to iznosi preko 50% od
ukupnog broja evidentiranih kriv. djela u 1993. godini, dok je u 1992. godini od 195
evidentiranih na ovu vrstu kriv. djela prijavljeno 93. Materijalna teta procjenjuje se na oko
201120 njemakih maraka i to za drutvenu imovinu 24700 DM, a za privatnu imovinu
176420 DM. Za ovu vrstu kriv. djela ukupno je prijavljeno 55 poinilaca.
Od evidentiranih 75 kriv. djela u ovog grupaciji, 38 je naknadno otkriveno a 37 je ostalo
neotkriveno, a najugroenija su kriv. djela velike krae, gdje je evidentirano 45 kriv. djela
to predstavlja poveanje za 5 kriv. djela u odnosu na 1992. godinu. Takoer je indikativan
porast kriv. djela razbojnitva sa dva u 1992. godini na 13 u 1993. godini, ali je operativnim
radom 9 naknadno otkriveno. U otkrivanju poinilaca i pronalaenju predmeta ima
odreenih problema, jer situaciju oteava slaba komunikacijska povezanost sa susjednim
SJB i SUP-ovima. Takoer je bilo sluajeva prodaje otuenih predmeta muslimanima u
zapadnu Bosnu, to je za sada nemogue pronai i realizirati.
STRUKTURA KRIVINIH DJELA PROTIV IMOVINE
Naziv KD po KZ
RSK
Broj KD u
93. g.
kraa
teka kraa
razbojnitvo
oduzimanje vozila
oteenje
tue stvari
prevara
prikrivanje
12
45
13
1
Uinilac
Uinilac
poznat u mom. nepoz. u mom.
izvrenja
izvrenja
12
45
13
Nakn. otkriv.
5
21
9
45
48
75
100
1
1
1
1
100
KRIVINA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA

U odnosu na 1992. godinu kada je evidentirano 31 kriv. djelo protiv ivota i tela, u 1993.
je evidentirano 9 kriv. djela, a na takvo smanjenje najvie je utjecalo naputanje RSK od
strane graana hrvatske nacionalnosti. Naknadnim otkrivanjem otkrivena su i prijavljena 3
poinioca za 3 kriv. djela i to jedno ubistvo i dva kriv. djela teke tjelesne povrede. Od 6 kriv.
djela ubistava 5 je neotkriveno, dok je 1 naknadno otkriveno, a rtve su u 3 sluaja bili Srbi i
u 3 sluaja Hrvati. Sve rtve su ubijene vatrenim orujem sa manjeg odstojanja, a izvrenim
uviajem nisu pronaeni tragovi koji bi ukazivali na prethodno iivljavanje nad rtvom.
62
U suradnji sa SUP-om Vojni i SDB operativnim radom naknadno su otkrivena 4 kriv.

djela ubistava, odnosno terorizma koje su pripadnici ubaene DTG poinili i na okrutan
nain masakrirali 9 lica srpske nacionalnosti u toku 1992. godine.
Naziv KD po
KZ RSK
ubistvo
teka tj.
povreda
Broj KD
u 1993. g.
6
Uesnik poznat
NO
Uesnik
nepoznat
6
20%
66%
KRIVINA DJELA PROTIV DOSTOJANSTVA LINOSTI I MORALA

U izvjetajnom periodu evidentirano je 1 krivino djelo pokuaja silovanja koje je
operativnim radom naknadno otkriveno, a radilo se o pokuaju silovanja koje je poinio
pripadnik dobrovoljake jedinice nad jednom starijom enom. U tok 1992. godine
evidentirana su 2 kriv. djela silovanja, koja su takoer naknadno otkrivena.
Naziv KD
silovanje
Broj KD
1
Poznati
Nepoznati
1
NO
1
%
100
KRIVINA DJELA PROTIV OPTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE

Od ukupnog broja evidentirano je 16 kriv. djela izazivanja opte opasnosti i to 15
namjerno izazvanih paljevina i jedno postavljanje eksplozivne naprave pod vozilo koje je
koristio predsjednik SO Slunj. Naknadnim otkrivanjem otkrivena su dva kriv. djela, dok
je 14 ostalo neotkriveno, to je slab postotak otkrivenosti, oko 10%. Slian je podatak za
1992. godinu, kada je evidentirano 20 kriv. djela izazivanja opte opasnosti, 4 su naknadno
otkrivena a 16 je bilo neotkriveno.
Najei motiv za izvrenja kriv. djela je osveta prema imovini Hrvata koji su bili ukljueni
u oruanu pobunu protiv srpskog naroda RSK, a otkrivanje poinilaca kao i dokazivanje je
veoma oteano.
Namjerno postavljanje eksplozivne naprave pod vozilo SO Slunj imalo je odreene
politike konotacije i dolo je do uznemirenja, kako graana tako i lica zaposlenih u SO
Slunj, meutim prema do sada prikupljenim obavjetenjima postoji osnov sumnje da je to
uradilo lice koje je u vreme izvrenja bilo bitno smanjeno uraunljivo zbog opteg revolta
prema funkcioniranju organa optinske vlasti, bez ikakve politike ili stranake iskljuivosti
i opredeljenosti.
OSTALA KRIVINA DJELA OPTEG KRIMINALITETA
Evidentirano je 1 kriv. djelo oduzimanja vozila na tetu UNPROFOR-a koje je drugog
dana pronaeno, ali poinilac jo nije otkriven, meutim grekom pripadnika civilne
policije43 klju je ostao u vozilu, a vrata otkljuana to je poinilac iskoristio.
Osim toga evidentirana su dva oteenja tue stvari koja su oba naknadno otkrivena,
jedna prevara i jedno prikrivanje, ali ova kriv. djela ne predstavljaju posebne probleme sa
bezbedonosnog aspekta.
Misli se na Civilnu policiju UNPROFOR-a.
43
63
NEDOPUTENA TRGOVINA I ZLOUPOTREBA OPOJNIH DROGA

Krivina djela nedoputene trgovine i zloupotrebe opojnih droga u izvjetajnom
periodu nisu se pojavljivala, a osim toga operativni radnici za sada ne raspolau nikakvim
informacijama koje bi ukazivale na pojavu droge na podruju SJB Slunj.
KRIVINA DJELA PROTIV PRIVREDE
U izvjetajnom periodu evidentirana su i obraena 24 kriv. djela iz oblasti kriv. djela
protiv privrede i to 20 kriv. djela nedozvoljene trgovine, jedno kriv. djelo nesavjesnog rada u
slubi, 1 kriv. djelo primanja mita i dva kriv. djela davanja mita, to je pad u odnosu prema
podacima za 1992. godinu gdje je evidentirano 38 kriv. djela.
U toku 1993. godine poduzeto je vie raznih akcija na suzbijanju nedozvoljene trgovine sa
muslimanima iz zapadne Bosne, uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta oduzeta
je vea koliina robe, meutim najvei broj poinilaca je prekrajno prijavljen to je u ovoj
situaciji efikasniji i operativniji nain. Vrijednost oduzete robe gdje je pokrenut krivini
postupak procjenjuje se preko 60000 DM, a ukupno su prijavljena 23 lica. SJB Slunj
trenutno nema operativnog radnika struno osposobljenog za privredni kriminalitet, to
e u narednom periodu predstavljati problem i to je potrebno uzeti u obzir u programskoj
orijentaciji za 1994. godinu.
KRIVINA DJELA l. 62. do 90. KZ RSK
Prema pokazateljima za 1993. godinu nije bilo evidentiranih krivinih djela ugroavanja
sigurnosti ili nasilja nad graanima pripadnicima drugog naroda, narodnosti ili etnike
grupe, a takoer niti pojava iznuivanja iskaza, otmice, prinude i slino.
KRETANJE I BORAVAK STRANACA
SJB Slunj je novoformirana stanica koja za sada ne rjeava problematiku boravka stranaca,
jer izuzev pripadnika UNPROFOR-a na podruju SO Slunj ne borave strani dravljani.
U tri sluaja u prostorije SJB Slunj privedeni su pripadnici UNPROFOR-a koji su
fotografirali bez potrebnog odobrenja, te su im filmovi uz potvrdu oduzeti.
POTRANA DJELATNOST I POJAANI NADZOR
U toku 1993. godine nije bilo centralnih potraga, a raspisane su 2 lokalne potrage i to
jedna je istog dana uspjeno realizirana u saradnji sa SUP-om abac, dok je jedna lokalna
objava za vozilom UNPROFOR-a jo uvijek na snazi.
Pojaani nadzor
SJB Slunj za sada nema lica pod pojaanim centralnim i lokalnim nadzorom, a praenja
lica za koja smo operativno zainteresirani ostvaruje se preko voa teritorijalnih sektora i
saradnikom mreom.
KRIMINALISTIKO TEHNIKI POSLOVI
U toku 1993. godine radnici SJB Slunj izvrili su ukupno 57 uviaja, to iznosi 50%
u odnosu prema 113 kriv. djela zaprimljenih po nepoznatom poiniocu. Prilikom vrenja
uviaja, na licu mjesta u dva sluaja pronaeni su i fiksirani tragovi otisaka papilarnih linija
i poslani na vjetaenje u Odelenje krim. tehnike Banja Luka. Kod krvnih delikata u tri
navrata na licu mjesta pronaene su a(h)ure koje su za sada pohranjene u SJB Slunj.
U tri sluaja o dogaaju je putem telefona obavijeten istrani sudija OJT Vojni koji
nije izaao na lice mjesta, a takva meugradska udaljenost i nepovezanost stvara odreene
potekoe u radu. U jednom sluaju vrena je rekonstrukcija kriv. djela ubistva koje je
zahtijevao OJT Glina.
64
Iz oblasti krvnih delikata izvreno je 6 uviaja, iz oblasti imovinskih delikata 18, kod
saobraajnih nesrea 6 i kod poara i eksplozija 16 uviaja. Osim toga izvreno je 11 uviaja
kod ostalih dogaaja, kao to su samoubistva, samoranjavanja, saobraajne nesree sa
materijalnom tetom i drugi dogaaji.
Kronini nedostatak kriminalistiko tehnike opreme djelimino je rjeen putem
pomoi mjetana Kordunskog Ljeskovca i Kremena zaposlenih u Njemakoj, ali je prilikom
vrenja uviaja vidljiv nedostatak nesesera za uviaj, filmova, raznih prakova, etkica, folija
i drugo. U posljednje vrijeme razvijanje filmova i izrada fotografija takoer predstavlja
problem. Dvojica krim. tehniara za sada su sasvim dovoljno, meutim njihovo struno
usavravanje treba dalje nastaviti u veim centrima to takoer treba predstavljati zadatak za
1994. godinu.
PRIMJENA NEKIH ODREDBI ZKP-a
Osim krvnih delikata gdje se ostvaruje izvjesna saradnja sa javnim tuilatvom u Glini,
u drugim oblastima kriminaliteta nije ostvarena saradnja. U jednom sluaju i to za kriv.
djela nedozvoljene trgovine smo pismeno obavjeteni da se kriv. prijava odbacuje, a devize
oduzimaju, dok o ostalim podneenim kriv. prijavama nismo obavjeteni, niti su nam
naknadno upueni zahtjevi za prikupljanje obavjetenja u smislu l. 151. ZKP-a.
Izvreno je 15 pretraga stanova i drugih prostorija na temelju l. 210. st. 1. ZKP, ali uz
prisutnost svjedoka i sastavljanje zapisnika.
Ukupno su izdane 64 potvrde o privremenom oduzimanju predmeta na temelju l. 211.
st. 4., l. 151. i l. 154. ZKP vezano za podnoenje krivi. prijava i to sve bez naredbe
istranog sudije, jer se na takav nain najefikasnije mogu pronai predmeti i osigurati dokazi.
PROTIVDIVERZIONA ZATITA
SJB Slunj u svom formacijskom sastavu ima jedno odelenje koje djeluje pri SUP-u Vojni
po pozivu u sluaju ubacivanja DTG.
Odelenje do sada nije bilo angairano, a u sluaju potrebe bit e stavljeno u funkciju pod
jedinstvenom komandom komandira posebne jedinice milicije. Ta jedinica je u osnivanju i
ne raspolae savremenom protiv diverzantskom opremom.
ODNOS PREMA PRIPADNICIMA UNPROFOR-a
U toku 1993. godine nije bilo veih problema u odnosima prema pripadnicima
UNPROFOR-a, tako da se odnosi u cjelini mogu ocijeniti kao korektni.
U tri sluaja radnici SJB Slunj su intervenirali i u prostorije SJB Slunj priveli pripadnike
UNPROFOR-a zbog osnovane sumnje da su vrili fotografiranje zabranjenih zona i
objekata, kojom prilikom su im uz potvrdu oduzeti filmovi. Vojne institucije do sada nisu u
svim za fotografiranje zabranjenim zonama i objektima postavile potrebna upozorenja, to
stvara odreene probleme u radu.
Pripadnici civilne policije UNPROFOR-a prijavili su tri nestanka vozila otuenih od
strane nepoznatih lica, a operativnim radom dva vozila su pronaena i vraena, dok jedno
vozilo nije pronaeno i za njim je raspisana lokalna objava.
Prilikom vrenja uviaja kod teih kriv. djela obavezno se obavjetava civilna policija
UNPROFOR-a koja prisustvuje vrenju uviaja i tu je odnos veoma korektan.
Odreenih problema sa pripadnicima poljskog bataljona UNPROFOR-a u Slunju bilo
je iz razloga to su graanima bez odobrenja nadlenih organa omoguili telefoniranje u
inozemstvo, ali rjeavanje te problematike je u toku. Osim smrtnih i drugih hitnih sluajeva
za sada se telefoniranje od UNPROFORA zabranjuje.
65
JAVNI RED I MIR

U navedenom periodu stanje javnog reda i mira na podruju koje pokriva SJB Slunj je
zadovoljavajue.
Nije bilo naruavanja javnog reda i mira u veem obimu, ve se radi o svaama,
neovlatenom pucanju iz vatrenog oruja na javnim mjestima, a u manjoj mjeri o drskom
ponaanju.
Podneeno je u 1993. godini 103 prekrajne prijave i prijavljeno je 127 lica.
VRSTA PREKRAJA
drsko ponaanje
tua na javnom mjestu
neovlatena pucnjava
svaa i vika
prelazak ilegalni dravne granice
Zakon o linom radu
Broj prekraja
1
5
2
8
2
85
Broj prijavljenih lica

2
10
2
14
7
92
REGULIRANJE I KONTROLA SAOBRAAJA NA CESTAMA

Podruje saobraajnog sektora SJB Slunj prelaze magistralne ceste Zagorje, Slunj, Plitvice
i Grabovac, Vaganac, regionalne ceste Slunj Tri i Slunj Cetingrad, te lokalne ceste koje
povezuju naselja na podruju optine Slunj.
Stanje cesta na podruju saobraajnog sektora Slunj je nezadovoljavajue iz razloga to
su ceste dosta oteene i na njima ima dosta udarnih rupa. Osim toga nedostaje vertikalna i
horizontalna signalizacija.
Ceste su u ovakvom stanju zbog toga to od nastanka rata, tj. 1991. godine, nije vrena
popravka niti rekonstrukcija istih.
Iz razloga to bezbednijeg saobraaja potrebno je izvriti popravak cesta, te postaviti
oteene ili uklonjene saobraajne znakove, te ocrtati sredinje i rubne linije na cesti.
Na podruju koje pokriva saobraajni sektor SJB Slunj duine cesta su sljedee:
magistralne ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 km,
regionalne ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 km.
Kadrovske mogunosti SJB Slunj su takve da ne mogu obezbediti dovoljan broj radnika
za obavljanje poslova oko kontrole i regulacije saobraaja.
Tehnike mogunosti organa su loe iz razloga to nedostaje oprema i pribor za obavljanje
uviaja kod saobraajnih nezgoda, te je dosta loe stanje vozila.
Da bi se ovakvo stanje popravilo potrebno je pribaviti dovoljan broj STOP tablica sa
linim izvorom svjetlosti, lampe jaeg kapaciteta za osvjetljavanje veeg prostora, komplet
saobraajnih znakova koji se koriste za obezbeenje lica mjesta, pribor za izradu skica lica
mjesta, u to se ubrajaju: cestovni krivuljari, ravnala, trokuti, razmjernik, rotring pera, paos
papir i tu. Osim toga potrebno je pribaviti fotoaparat sa blicom i baterijom, te ostali pribor
koji je potreban u tu svrhu.
Saobraajno odelenje je bilo formirano u 12. mjesecu 1992. godine, ali zbog agresije
Hrvata na RSK 22. 01. 1993. godine zbog odlaska ljudstva na benkovako ratite, a isto
tako velika angairanja milicije u suzbijanju nedozvoljene trgovine / verca / sa muslimanima
zapadne Bosne, odelenje se rasformiralo i do danas nije formirano radi nedostatka ljudstva.
U 1993. godini na podruju koje pokriva SJB Slunj evidentirano je 24 saobraajnih
nezgoda, od toga 4 teke nezgode u kojoj su dva lica smrtno stradala i 2 teko povreena.
66
Najei uzroci kod prometnih saobraajnih nezgoda su neprilagoena brzina uvjetima

i stanju puta.
KONTROLA PROMETA PREKO DRAVNE GRANICE
Podruje koje pokriva SJB Slunj ima jedan granini prijelaz, Maljevac, na kojem slubu
vre radnici SJB Krnjak Tuilovi, te nismo upoznati sa problematikom na graninom
prelazu.
KRIPTOZATITA
Ova Stanica javne bezbednosti Slunj u toku 1993. godine nije popunila radno mjesto
kriptozatite.
ZATITA OD POARA
U navedenom vremenskom periodu evidentirano je 15 podmetanja poara stambenih
objekata vlasnitvo lica hrvatske nacionalnosti koji su napustili podruje RSK-e.
UPRAVNI POSLOVI
U Stanici javne bezbjednosti Slunj u toku 1993. godine obavljani su poslovi vezani
za: putne isprave, nabavljanje, dranje i noenje oruja, dravljanstvo, vozake dozvole,
registracije vozila, line karte i ostali upravni i opi poslovi.
Kako je zgrada SJB Slunj u toku ratnih dejstava zapaljena, u njoj je unitena sva arhiva
vezana za vozake dozvole i saobraajne dozvole, pa se susreemo sa problemima koji ne prate
ostale SJB na naem podruju. Uz veoma mali broj izvrilaca i na malom i neadekvatnom
poslovnom prostoru, te uz nedostatak odgovarajuih maina, aparata i pomagala, ova SJB i
radnici koji rade ope i upravne poslove izvrili su slijedee poslove:
Putne isprave
Ova SJB u toku 1993. godine izdala je 45 suglasnosti za izdavanje putnih isprava naih
graana, koji su putne isprave izradili na podruju Jugoslavije.
Nabavljanje, dranje i noenje oruja
Poslovi oko izdavanja odobrenja za nabavku oruja, municije i eksploziva koje obavlja
Stanica javne bezbjednosti Slunj u toku 1993. godine izgleda ovako:
podneeno zahtijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39,
izdato odobrenja za nabavku oruja . . . . . . . . . 32
odbijeno zahtijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2,
u postupku zahtijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11,
izdato oruanih listova . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19,
zamjena orunih listova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.
to se tie registracije u 1993. godini registrirano je i to:
pitolja revolvera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15,
lovake puke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5,
lovaki karabin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.
Problemi koji se javljaju po pitanju oruja jesu nedostatak odreenih registara, jer do
danas nismo dobili potreban broj registara za izdavanje odobrenja za nabavu oruja, registar
za izdavanje orunih listova, te registar za izdavanje municije i eksploziva, ve se koriste
pomoni registri. Smatramo da bi navedene registre trebalo u to skorije vrijeme odtampati
i dostaviti na upotrebu.
67
Problemi registracije oruja koje su graani pronali ili su ga zarobili u toku ratnih
dejstava, gdje navedeno oruje smatraju ratnim plijenom, ova SJB nije dobila potrebno
uputstvo od MUP-a Knin kako postupati sa ovakvim zahtjevima graana. Ova stanica javne
bezbjednosti nije imala u toku 1993. godine niti jedan pismeni zahtjev za legalizaciju takvog
oruja, ve su se graani usmeno obraali. Smatramo da bi bilo potrebno donijeti odreena
uputstva radi boljeg i aurnijeg rjeavanja zahtijeva za registraciju ovakve vrste oruja.
to se tie izdavanja odobrenja za nabavu municije, ova SJB Slunj u toku 1993. godine
nije izdala niti jedno odobrenje, a isto tako nije izdala niti jedno odobrenje za nabavu
eksploziva.
Dravljanstvo
Poslovi vezani uz dravljanstvo su manjeg obima, a do sada SJB Slunj rijeila je dva
zahtjeva otpusta iz dravljanstva. Razlog nerjeavanja dravljanstva jeste taj, to do sada nije
rjeeno pitanje dravljanstva u RSK. Meutim, treba po organizacionoj emi odrediti tko
e raditi te poslove, da li SJB ili sekretarijati, jer se ve sada pokazalo da zahtjevi za otpust iz
dravljanstva se dugo ne rjeavaju upravo zbog toga to nije precizirano tko e posao raditi.
Miljenja smo da to treba biti iskljuivo u nadlenosti SJB kako bi predmeti bili aurnije
rijeeni.
Vozake dozvole
podneeno zahtijeva i izdato
vozakih dozvola u 1993. g . . . . . . . . . . . . . . . 260
Ve smo u poetku naveli da su poslovi oko izdavanja vozakih dozvola u SJB Slunj
specifini, jer smo jedina SJB koja je ostala bez arhive, pa je nuno oformiti nove dosjee
vozaa. Mnogi vozai u toku ratnih dejstava ostali su bez vozakih dozvola, pa je to jo jedan
dodatni problem koji bi trebalo rjeiti na nivou MUP-a.
Registracija vozila
U toku 1993. godine registrirano . . . . . . . . . 262,
produeno registracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . 430.
Poslovi oko registracije motornih vozila su isto tako problematini to nije sauvana
arhiva kartoteka, pa je to jedan od dodatnih problema kada se gubi trag vozilima i njihovo
praenje. Poinjemo od formiranja novih dosjea vozila kao i kartoteke vozila. U vie navrata
potraivali smo kartone za vozila koje nismo do danas dobili. Nemogue je pratiti vozila bez
kartoteke, a sve je vea potreba traganja za ukradenim vozilima. Sva tehnika oprema koju
je posjedovala SJB Slunj ukradena je i unitena tokom ratnih dejstava, tako da kompjuter
koji je sadravao sve podatke o vozilima nestao je iz SJB.
Registraciju poljoprivrednih traktora, motora i ostalih vozila nismo u ovoj godini vrili
zbog toga to nismo dobili tablice za registraciju istih.
Poslovi matiarstva i linog imena nisu ni raeni u SJB Slunj, ve u optini Slunj, a do
danas nismo dobili uputstvo da bi se radilo kod nas. Poznato nam je da su graani traili
promjenu imena ili prezimena, ali nisu podnosili zahtjeve.
Jedinstveni matini broj graana za RSK za podruje Korduna iskljuivo radi SUP
Vojni zbog kompjutera. To je za nas jo jedan dodatni problem, to graani moraju vie
puta dolaziti sa sela u Slunj da bi rjeili svoje graanske obaveze, ili su prinueni u sluaju
hitnosti sami odlaziti u Vojni.
68
Poslovi vezani za udruenje graana nisu zapoeti u SJB Slunj, jer nije dolo uputstvo
tko radi te poslove, pa smo imali u toku godine jedan sluaj registracije udruenja graana,
a registraciju je provela optina Slunj.
Lina karta, prebivalite i boravite graana
izdato linih karata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396,
prijava prebivalita u SO Slunj . . . . . . . . . . . 200,
odjava prebivalita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26,
prijava i odjava boravita . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7,
zahtjevi za iselenje iz RSK . . . . . . . . . . . . . . . . 13.
Izrada linih karata je ove godine vrena u veem obimu zbog izmjena line karte. Zbog
nedostatka maine za privrivanje slika na linoj karti, te nedostatka kompjutera, prisiljeni
smo line karte slati u SUP Vojni na doradu, to i SUP-u Vojni i SJB Slunju ini dodatne
probleme.
Stalno nastanjene strance nismo imali u SJB Slunj, ali smo imali 13 zahtijeva graana
za iselenje u Hrvatsku kojima zahtjev nije rjeen dosta dugo vremena, a uglavnom se radi o
starijim i bolesnim licima.
Ova SJB Slunj u toku 1993. godine izdala je raznih uvjerenja i potvrda graanima 248.
Potvrde su najee izdavane graanima koji su selili u Republiku Srbiju radi selidbe njihove
imovine.
Sve navedene poslove, te poslove voenja blagajnikog poslovanja, obrauna linih
dohodaka, otpreme pote, vode dva referenta i dva daktilografa. Miljenja smo da se hitno
mora neto uiniti na popuni radnih mjesta kako bi poslovi bili aurni i efikasniji.
STRUNO OBRAZOVANJE
U toku 1993. godine 2 radnika su zavrila kurs za krim. tehniara, a 5 milicionara
pripravnika je zavrilo teaj u Golubiu.
to se tie obuke rezervnog sastava milicije, povremeno se odrava teoretska nastava.
KADROVSKI POSLOVI
Brojno stanje SJB Slunj na dan 31. 12. 1993. godine izgleda ovako: 28 aktivnih ovlatenih
slubenih lica, 9 pripadnika rezervnog sastava milicije i 6 neovlatenih radnika. Navedeno
brojno stanje u svakom sluaju nije zadovoljavajue i najozbiljnije treba uzeti u razmatranje
kadrovsku problematiku, te navedenu stanicu pokuati popuniti sa odgovarajuim brojem
ovlatenih slubenih lica, kao i neovlatenih osoba koji obavljaju upravne poslove. Kod
upravnih poslova nismo vrili popunu radnih mjesta po sistematizaciji iz razloga to nismo
imali adekvatan prostor da potrebne radnike razmjestimo kako bi mogli nesmetano obavljati
svoje poslove, ali im se izvri rekonstrukcija stanice navedeni radnici biti e primljeni i
rasporeeni po sistematizaciji radnih mjesta. Kod ovlatenih slubenih lica takoer imamo
problema oko popunjavanja radnih mjesta gdje je predviena via i visoka struna sprema,
jer za sada takovih profila radnika nemamo, ali emo ubudue i to pokuati rjeiti na
zadovoljavajui nain.
TEHNIKA I MATERIJALNA OPREMLJENOST
Od tehniko materijalnih sredstava u SJB Slunj sada su u upotrebi: jedno teretno vozilo
Tam 110, putniki automobil Zastava 101 5 komada, Jugo 55 2 komada, Zastava
128 1 komad, Golf dizel 1 komad, specijalno vozilo marica Renault 1 komad, Lada
Niva 1 komad.
69
Od sredstava veze posjedujemo 4 male prenosne stanice UKV []44 i 2 komada stanica
RIZ 4800.
to se tie opreme uniforme i oruja trenutno imamo dovoljno uniforma i oruja.
Nedostaju nam sredstva za vezivanje lisice i gumene palice za sve radnike.
Od tehnikih pomagala nedostaje nam skoro sve:
terminal, teleprinter, elektrino raunalo, dvije elektrine pisae maine, oprema za
laboratorij za krim. tehniku, 4 telefona, komplet automehaniarskog alata sa dizalicama,
potrebne builice za izradu linih karata i pasoa, kao i kutija za uzimanje otisaka papilarnih
linija.
POSLOVI TELEFONSKO TELEGRAFSKIH VEZA
SJB Slunj trenutno koristi telefonske veze koje su u dosta loem stanju i esto dolazi do
prekida telefonskih veza, tako da sve razgovore koje moramo obaviti telefonskom redovnom
linijom nismo u mogunosti obaviti ve koristimo vojnu centralu preko vojnog poligona,
koja nas po potrebi dalje prespaja. Teleprinterske veze do sada nisu uspostavljene, a niti
stanica raspolae sa teleprinterom koji bi eventualno u skorije vrijeme proradio. UKV veze
takoer ne funkcioniraju jer nije ukljuen repetitor.
OBRAMBENE PRIPREME
Radnici SJB Slunj u toku 1993. godine direktno su bili ukljueni u ratna dejstva ukupno
40 dana, a bila su ukljuena 64 radnika. Krajem 1. i 2. mjeseca 1993. godine na juno
dalmatinskom ratitu u trajanju od 30 dana u tri grupe bilo je ukupno 54 radnika SJB
Slunj.
Polovinom 9. mjeseca 1993. godine nakon eskalacije ratnih dejstava na Kordunu, u
formacijski sastav 13. pjeadijske brigade bilo je ukljueno 1 odelenje SJB Slunj, odnosno
10 radnika u trajanju od 10 dana.
U toku 1992. i 1993. godine ukupno su poginula umrla 3 radnika SJB Slunj i to
Buni eljko, koji je uestvovao u akcijama osloboenja Koridora u Republici Srpskoj
gdje je i poginuo, dok su dvojica radnika i to Bjeljac Ranko i Pilja Ilija umrli prirodnom
smru.
Bjeljac Ranko i Pilja Ilija umrli su prirodnom smru, meutim njihovu smrt treba
usko povezati sa ratnom psihozom i situacijom u kojoj se nalazimo, jer i izljeive bolesti
se iskompliciraju i postanu neizljeive, tako da se i Bjeljac Ranko i Pilja Ilija po naem
miljenju mogu smatrati rtvama rata.
Za vrijeme ratnih dejstava na juno dalmatinskom ratitu polovinom 2. mjeseca 1993.
godine, ranjen je naelnik SJB Slunj Klipa Ljuban, to predstavlja i ukupan broj ranjenih
pripadnika SJB Slunj.

Prijepis, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1068 2.
44
Neitko u izvorniku.
70
NAELNIK
Ljuban Klipa
14
1994., sijeanj 15.

Knin
Odluka ministra obrane RSK, kontraadmirala Duana Rakia, kojom se zabranjuju
trokovi na teret sredstava za financiranje MO RSK u svrhu reprezentacije
MINISTARSTVO ODBRANE
Broj: 01 118 1
Knin, 15. 01. 1994.
Na osnovu lana 299. stav. 2. Zakona o Srpskoj vojsci Krajine (Slubeni glasnik RSK br.
2/93), a zbog izuzetnih potekoa u mat. i financijskom obezbeenju Ministarstva odbrane
RSK i Srpske vojske Krajine, d o n o s i m
ODLUKU
1. Zabranjujem stvaranje rashoda na teret sredstava odobrenih za finansiranje MO RSK
na ime reprezentacije / pia, kava, rukovi i slino /, svim licima na dunosti u MO RSK i
upravama MO.
2. Zabranjujem priznavanje i isplatu trokova pia, jela, telefonskih i drugih usluga, osim
trokova prenoita smetaja / ukljuujui i doruak, ako se obavezno naplauje uz smetaj
/, po raunima hotelsko ugostiteljskih organizacija prilikom obrauna i isplate naknade
za slubeno putovanje. Ako se na slubenom putovanju koristi pansion ili polupansion
priznaju se stvarni trokovi pansiona, odnosno polupansiona i 20% dnevnice ako se
koristi pansion, odnosno 40% dnevnice ako se koristi polupansion.
3. Izuzetno, priznavanje ogranienih trokova iz take 1. i 2. ove odluke moe se vriti samo
po mome odobrenju.
4. Sa odredbama ove odluke upoznati sva lica na slubi u MO RSK i upravama MO.
5. Ova odluka se primjenjuje od dana donoenja.
NK / R
Dostavljeno:
MO RSK,
upravama MO M. P. 45 M I N I S T A R
arhiva. kontraadmiral
Duan Raki (v. r.)
Hrvatski informativni centar, A-030-5.
45
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo odbrane, Knin.
71
15
1994., sijeanj 16.

Okuani
Dopuna albe Dragana Vlaisavljevia iz Okuana upuena zapovjedniku 18. korpusa SVK
pukovniku Milanu eleketiu, kojom se zahtijeva Vlaisavljevievo putanje iz KPD-a Stara
Gradika te se navode detalji njegova dotadanjeg ratnog puta
DRAGAN VLAISAVLJEVI
OKUANI, N. Vujasinovi 12.
Dopunu albe,
dostavlja
KOMANDI 18. KORPUSA
na linost k danta, pukovnika
eleketi Milana
Naredbom br. 18 19 k danta VP 9162 Okuani od 12. 01. 1994. godine izreena
mi je disciplinska kazna 180 (stoosamdeset) dana vojnikog zatvora sa obrazloenjem da
sam poinio disciplinski prestup iz lana 179. taka 3. Zakona o slubi u SVK. Takoe u
obrazloenju je naznaeno da je disciplinski prestup dokazan prijavom patrole vojne policije
VP 9162 Okuani i mojim priznanjem.
U blagovremeno ostavljenom roku na navedenu naredbu izjavio sam albu u kojoj sam
detaljno obrazloio sled dogaaja od 04. 01. 1994. godine do 11. 01. 1994. godine kada
sam priveden od strane patrole vojne policije u KPD St.46 Gradika.
Ovom prilikom bi detaljnije obrazloio svoj rad od izbijanja sukoba u z.47 Slavoniji do
privoenja:
po izbijanju sukoba u z. Slavoniji, u saglasnosti sa naelnikom taba NO Gradika Pucar
Bokom organizovao sam sa kap. I klase Grujii Milutinom ISTURENI TAB TO
OKUANI gdje smo obavljali sledee poslove:
naoruavanje, oblaenje, pripremanje ljudstva i prebacivanje preko Mlake u z. Slavoniju,
prihvatanje materijalno obezbeivanje i upuivanje svih dobrovoljakih odreda i
pojedinaca (Vukovi sa Vujaka, Odred Save Ostojia, dobrovoljaca iz Srbije i sl.) u z.
Slavoniju,
uspostavljanje i odravanje (danonono) svih radio veza u trokutu Okuani Mlaka
Gradika, te prenoenje nareenja, obavijesti za Banja Luku i Beograd,
neprestana veza sa CVOJ Banja Luka Biha Beograd radi davanja svih potrebnih
podataka o upotrebi helikoptera i lokaciji za sputanje, te koridora za prolaenje,
davanje svih potrebnih informacija pukovniku Dubiu48 radi utvrivanja ciljeva za
avione i ostala dejstva,
svakodnevno davanje istih podataka u isturena komandna mjesta (pukovnik Simi
Ratomir i Simi Novica),
kompletno kontaktiranje organizovanje dolazaka i izvjetavanje sa podruja z. Slavonije
(TV i radio i sve novinske kue),
46
47
48
Stara.
Zapadnoj.
72
svakodnevno kontaktiranje sa svim bolnicama i medicinskim ustanovama (VMA

Beograd, MC Banja Luka, Gradika) gdje su se nalazili nai ranjenici, radi praenja lijeenja
i oporavka i slanje izvjetaja komandi taba TO Okuani,
prihvatanje i organizovanje boravka svih pojedinaca koji su dolazili na podruje z.
Slavonije (politiara, aktivnih i rez. oficira, predstavnika SPC, Udruenja Srba i optinskih
delegacija),
organizirano prihvatanje izbjeglica preko Mlake (organizovanje prevoza na relaciji Meea
Banja Luka) i praenje njihovog upuivanja u Republiku Srbiju,
organizacija prihvatanja izbjeglica sjeverno od Pakraca do Podravske Slatine, kada sam sa
VP i redovnom policijom Gradika i Banja Luka nekoliko dana radio na prebacivanju istih,
a poslije vie od mjesec dana na dobijanju i davanju informacija gdje se ko od izbjeglica
nalazi,
do odlaska kIk Grujii Milutina u Banja Luku radio sam na pripremi i organizaciji prvih
razmjena ranjenika i poginulih u rejonu Srbac Davor, gdje smo dobili nae ranjenike
lijeene u Pakracu, a to je dugo vremena bio prioritetan zadatak,
radio sam na informativnom djelovanju sa Udruenjem Srba, te Crvenim krstom
Jugoslavije i Vojvodine, te sa svetenicima Ivievi Bokom iz Medara, ocem Radovanom iz
Gradike, a po pitanju upuivanja potrebne pomoi izbjeglicama,
radio sam na neprestanim kontaktima i prihvatao delegacije Vlade Banja Luke i svih
ostalih optina po Republici Srpskoj i Srbiji,
bio sam ovlaten od strane k danta TO Okuani, a radi odlazaka u vojne komande i
institucije, a radi ostvarivanja zahtjeva TO Okuani,
takoe sam otvorio deviznu tednu knjiicu u PBS Gradika, na koju su pristigle dvije
devizne uplate (jedna od Miri Duana iz Kanade, a druga iz SR Njemake), obe uplate su
upisane i tako upisane predane u Optinu Okuani predsjedniku Optine Vitez Milutinu.
Opunomoenici za dizanje uplata sa knjiice bili smo ja i kIk Grujii Milutin, i za to
vrijeme na knjiicu su stigle samo dvije uplate.
takoe otvorena je i dinarska tedna knjiica (opunomoenici smo bili ja i kIk Grujii
Milutin), izvrena jedna uplata Vlade Banja Luke za potrebe novih tabli Okuani,
radio sam na izdavanju dozvola za prelazak preko mosta na rijeci Savi (dnevno se izdavalo
i preko 300 dozvola),
za cijelo vrijeme radio sam na izuzimanju opreme, oruja i municije po svim skladitima
banjalukog korpusa, pa i iz Srbije, sa vlastitom organizacijom utovara i prevoza,
radio sam na izradi reklamnog materijala za uniforme vojske i milicije z. Slavonije.
Sve ove nabrojane poslove radio sam zajedno sa kIk Grujii Milutinom u periodu od 15.
08. 1991. godine do sredine aprila 1992. godine, kada je kompletna dokumentacija o radu
predana Optini Okuani predsjedniku Optine Vitez Milutinu.
Polovinom aprila, po predaji dokumentacije isturenog taba TO Okuani Optini Okuani,
na poziv sada pokojnog porunika Veljka Milankovia, tada k danta Vukova sa Vujaka,
odlazim na Vujak gdje obavljam dunost pomonika za informacije i propagandnu
djelatnost i sa jedinicom sam proao sva ratita na Koridoru, a po oslobaanju Koridora
sa jedinicom sam bio na gradaakom ratitu.
U septembru mjesecu 1992. godine uz suglasnost porunika Milankovi Veljka odlazim
u Bugarsku, radi pripreme izvoenja vitalnih poslova dobijanju licence bugarskog
ministarstva za vanjsku trgovinu za izvoz nafte i naftnih derivata za Republiku Srpsku i
Srpsku Krajinu.
73
Po uspjenom obavljanju toga posla i pribavljanju potrebnih licenci 24. 12. 1992. godine
ponovo dolazim u z. Slavoniju, gdje boravim do 20. januara 1993. godine. U tom periodu
obilazim sve institucije u Okuanima (vojne politike), gdje ne dobijam nikakva zaduenja,
a izmeu ostalog odlazim u UNPROFOR i u mandatu efa za z. Slavoniju Fiera49 i od
gice Grunrung dobivam potvrdu da su Okuani pod kontrolom UNPROFOR-a, to je
stvorilo mogunost prihvatanja roba iz inostranstva u z. Slavoniju (Okuane) u tranzitu
preko Republike Srbije. Kako u Okuanima nisam dobio nikakva zaduenja, niti sam dobio
poziv da se javim u vojsku, ponovo odlazim u Bugarsku radi nastavka zapoetih poslova i
dobivam radnu vizu koja vai do 30. 04. 1994. godine.
Posrednim putem preko firmi u Srbiji, a nakon to sam uspio dobiti rjeenje od Komiteta
za sankcije, organizujem i upuujem u podruje z. Slavonije robu iroke potronje (so, eer,
praak), kao i vojnu opremu vojnike izme, s napomenom da je mojim posredstvom, a
preko preduzea Nada Okuani, uveeno preko 1.400 pari izama.
Prilikom razgovora sa majorom Babcem50 dogovorio sam se da uputim novu poiljku
vojnikih izama, to se obavezujem da realizujem odmah po povratku u Bugarsku, s
napomenom da sam uspio ugovoriti isporuku 5.000 pari vojnikih izama, to daje
mogunost obezbeenja vojnike opreme i za druge jedinice. Osim toga spreman sam
pomoi jedinice 18. korpusa uvijek i u skladu sa mojim mogunostima.
Ujedno molim da rijeite i moj zahtjev za privremeno oslobaanje iz ratne jedinice, a radi
odlaska na rad u Bugarsku za vrijeme trajanja radne vize to znai do 30. aprila 1994.
godine, do kojeg datuma sam se spreman ponovo javiti u svoju jedinicu, a u meuvremenu
obezbjediti pomo, kako je to ve gore naznaeno.
Na osnovu gore izloenog predlaem kao i u albi od 14. 01. 1994. godine, tj. da se naredba
stavi van snage i da mi se odobri odlazak na rad u Bugarsku.
KPD St. Gradika, 16. 01. 1994. godine
Podnosilac albe
Dragan Vlaisavljevi, [v.r.]
16
1994., sijeanj 18.

Izvadak iz dnevnika Save Radoevia u kojem opisuje situaciju na privremeno okupiranom
teritoriju Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tijek pregovora o prekidu ratnih sukoba u
BiH voenih u enevi
Utorak, 18. 01. 1994.
Jutros odlaze Jelena i Tanja. Kau da im je bilo ugodno i da smo im ba pravi prijatelji.
Na narod kae: siromaan ovjek daje sve od sebe, bolje reeno sve to ima. Eto, takvi smo
i mi. Danas jo imaju posla i u Rajiu, pa e vjerovatno otii do Jeleninog roaka on je
Gerald Fischer.
Stevo.
49
50
74
lijenik specijalista pedijatar u bolnici u Gradiki n/S,51 da kod njih prespavaju pa bi u

etvrtak dalje za Beograd.
Palo je noas i snijega. Pobijelio je palo ga je oko pet centimetara, ali je put ist.
Danas u 13 sati poeli su razgovori u palati nacija u enevi o krizi u Bosni, o srpsko
hrvatskim odnosima.
Prilikom slijetanja na enevski aerodrom dolo je do kvara na oba dva lijeva toka na
avionu kojim je dolazio predsjednik Miloevi52 i Karadi.53
Po dolasku, predsjednik Miloevi je rekao da je srpska strana ispunila svoje obaveze, na
muslimanskoj je strani da ispuni svoje i mirovni sporazum moe biti potpisan.
Mi smo iskazali svoju opredijeljenost za mirovni proces i elimo da ga uspjeno zavrimo,
izjavio je predsjednik Crne Gore Momir Bulatovi. Skidanje sankcija je uslov sa srpske
strane da se potpie mirovni sporazum to je u korpusu mirovnog sporazuma. Ne moemo
vie vjerovati na rije i obeanja rekao je predsjednik Bulatovi.
Novina je to hrvatsku stranu u ime Republike Herceg Bosne u razgovorima zastupa
Mile Akmadi umjesto Mate Bobana.
Danas mi je bio teak dan. Pokuao sam montirati metalni prihvatnik za bravu na
vratima, ali su mi tri vijka pukla nisam imao s im izvriti kvalitetno predbuenje, drvo
je tvrdo (jasen) i dolo je do pucanja. Sad bi mi trebao vidija borer i runa builica da to
izbuim.
Naveer, pred sami mrak, doao je Dragan Kolundi sa jo dvojicom momaka po kola
(nabraja Dragan da je to naredio Zoran,54 da je tamo i Dobrijevi55 i Fadil56 valjda time
hoe da naredbu uini zastraujuom i po mene ozbiljnijom u koliko bi se ja protivio da
ih predam). Stojadin je star moe on jo da ide, za Ladu ja ne mogu osigurati gorivo,
ali mi je ao tih vozila jer znam da e to oni brzo raskupusiti. Pozajmili su od ue iz
daruvarskog odreda tokove i odlepali sa Pincom57 stojadina i rekli da e sutra doi po
LADU NIVU.
Zajedno sa Delajlija Brankom sluam na Radiju Zapadna Slavonija izlaganja, valjda
lanova nekakvog izbornog taba Milana Martia za podruje Srpske oblasti Zapadne
Slavonije: Prodanovi Milorada Cape, Milana Mrzi, Steve Ratkovi, Zorana Mievi,
Dragana Dobrojevi i jo jednog kome nisam glas prepoznao.
Pljuju li pljuju i mnoge neistine govore. Zastupnik vieg srpskog interesa se pita kako
se moe glasati za ovjeka koji je odgovoran za egzodus zapadne Slavonije. Pazi molim te
odgovoran Babi,58 a mi bili Autonomna oblast Zapadna Slavonija bez ikakvog, odnosno
ikakve formalno pravne povezanosti sa tadanjom Republikom Srpskom Krajinom. Istina,
neke optine (mislim da su to bile Pakrac i Daruvar) donijele su i odluke o pripajanju
RSK, na naem podruju brdski dio stanovnitva izjasnio se pored kulturne i za politiku
autonomiju, ali to i formalno nije provedeno. Gospodin Dobrojevi zaboravlja da je
on ispred mjesnog ureda Voin pozvao narod da se pakuje i da ide pravac Banja Luka.
Misli se na Bosansku Gradiku.
Slobodan.
53
Radovan.
54
Mievi.
55
Dragan.
56
Krupi.
57
Misli se na vojno vozilo tipa Pinzgauer.
58
Milan.
51
52
75
Zaboravlja da je Vukeli59 bio predsjednik najvieg organa vlasti na podruju zapadne

Slavonije predsjednik Narodne skuptine Autonomne oblasti Zapadna Slavonija. Oni su
valjda za sva vremena i od svakog dobili oprost za sve svoje neuraene poslove i za sve
odgovornosti po sudbinu srpskog naroda zapadne Slavonije.
Zoran Mievi misli da e pod predsjedavanjem gospodina Martia proetati se
Viroviticom, Podravskom Slatinom, to znai vojno osloboditi i preostalo podruje zapadne
Slavonije.
Srijeda, 19. 01. 1994.
Savezna Republika Jugoslavija i Republika Hrvatska danas su u 14,10 sati potpisale
zajedniku izjavu o daljoj normalizaciji odnosa, kako kae ministar vanjskih poslova SRJ
Vladislav Jovanovi, koji je ispred jugoslovenske vlade potpisao izjavu da je to dokument od
znaaja jer sankcionie nastojanja ka normalizaciji odnosa izmeu dvije drave.
Potpisivanju su prisustvovali predsjednici Miloevi, Bulatovi, Karadi i Tuman.60
Ispred hrvatske strane izjavu je potpisao predsjednik, odnosno p. predsjednik Vlade Mate
Grani. to se tie ostalih rezultata pregovora izmeu tri zaraene strane u Bosni, Britanci
smatraju da je jaz izmeu pregovaraa velik i da se nee moi prevazii. Srbi su uinili i na
ovom mirovnom razgovoru odreene ponude, ali sa njima muslimani nisu zadovoljni.
Ni izmeu hrvatske ni muslimanske strane nisu postignuti sporazumi po pitanju
teritorijalnih razgranienja. Muslimani svojim teritorijalnim zahtjevima smanjuju hrvatski
teritorij na nekih 12%, trae gotovo cijeli prostor srednje Bosne i izlaz na more uz obalu
Neretve. Na ove zahtjeve hrvatska strana diplomatski izjavljuje da je bar dolo do jasnih
teritorijalnih zahtjeva muslimana i da se sada bar mogu utvrditi sporni teritoriji.
Francuska se saglasila da se sa dunosti glavnog komandanta mirovnih snaga u Jugoslaviji
povue general AN KOT.61
U Petrinji promotivni skup Milana Marti. U izbornom tabu koji e veeras govoriti
na ovom skupu nalaze se novinar Stanko Bjelica, ministar za fiziku kulturu u Vladi SRJ,
Zoran Bingulac, Borislav Mikeli, naelnik banijskog korpusa pukovnik Stanko Leti.
Narodna volja demokratska i slobodna bie pretvorena u privolu.
Za tu privolu pomagao je izgleda i sam Babi i njegov izborni tab svojim neodmjerenim
izjavama da je Radovan Karadi samo strani dravljanin, da veze izmeu Republike Srbije
i Republike Srpske Krajine postoje samo autobusne, pomogao je da ga se tue vlastitim
rijeima.
Strani izvjetai na udarnim mjestima svojim informativnih glasila javljaju da je izmeu
SRJ i RH postignuta suglasnost da se pristupi mirovnim nainom procesu normalizacije
odnosa. Talijani smatraju da je mir u Bosni sve dalje, posebno to su muslimanske snage
ohrabrene najnovijim uspjesima na podruju srednje Bosne. Srbi i Muslimani spremaju
oruje.
Politika zapada prema Bosni je krahirala, smatraju Englezi. Da li e engleskih 2.400
pripadnika mirovnih snaga ostati u Bosni mora se odluiti u narednih petnaest dana,
odnosno pet sedmica. Muslimani su bolje naoruani zahvaljujui krenju embarga o uvozu
oruja, izjavio je dosadanji belgijski general Fransis Brikmon,62 koji kae da su muslimani
Veljko.
Franjo.
61
Jean Cot.
62
Francis Briquemon.
59
60
76
ocijenili da na taj nain mogu promijeniti situaciju u svoju korist ohrabreni novim uspjesima
u srednjoj Bosni. Interesantno je da ovako iskrene i potene izjave komandanti mirovnih
snaga daju tek kad odu sa dunosti komandanta mirovnih snaga.
Njemaka priprema da do 30 aprila `94. u Hrvatsku vrati sto hiljada izbjeglica.
U naseljima u graninom pojasu sa Hrvatskom u Sloveniji je nekoliko stotina Hrvata
dobilo otkaze, ak i oni koji su pred mirovinom. Ovo je rezultat sve zategnutijih odnosa
izmeu ove dvije zemlje.
Do sada je u junoj Kaliforniji od posljedica zemljotresa poginulo 42 lica, preko tri
hiljade ih je povrijeeno.
17
1994., sijeanj 19.

Vukovar
Zapovijed Uprave PJM MUP-a RSK upuena zapovjednicima PJM u SUP-ovima
Knin i Okuani kojom se zahtijeva upuivanje odreenog dijela ljudstva pod njihovim
zapovjednitvom na vrenje zadatka u istonu Slavoniju i zapadni Srijem
UPRAVA POSEBNIH JEDINICA MILICIJE IFRIRANO DX
DEPEA BROJ: 056 / 94
VUKOVAR, 19. 01. 1994. GODINE
SUP-A K N I N
M. P.63
(KOMANDIRU PJM)
SUP-A O K U A N I
(KOMANDIRU PJM)
NA OSNOVU NAREDBE MINISTRA UNUTRANJIH POSLOVA REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE UPRAVA POSEBNIH JEDINICA IZVRAVA ODREENE
POSLOVE I ZADATKE IZ DJELOKRUGA RADA OUP-A, U SARADNJI S MUP-A
REPUBLIKE SRBIJE, A NA TERITORIJU ISTONE SLAVONIJE I ZAPADNOG
SREMA.
OBZIROM DA CJENIMO DA SU POSTOJEE SNAGE PRIPADNIKA MILICIJE
NEDOVOLJNE ZA IZVRENJE OVOG ZADATKA
NAREUJEM
1. SUP-A OKUANI IZ SASTAVA PJM ODABRATI 30 PRIPADNIKA I STAVITI U
GOTOVOST ZA IZVRENJE OVOG ZADATKA.63
Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Pakrac, broj: 08 05/1 352/1 94., primljeno 19. 1. 1994.
77
2. SUP-A KNIN IZ SASTAVA PJM ODABRATI 10 PRIPADNIKA I STAVITI ODMAH

U GOTOVOST ZA IZVRENJE.SVI PRIPADNICI TREBA DA BUDU OPREMLJENI:
DUGIM I KRATKIM NAORUANJEM,
GUMENA PALICA,
SREDSTVA ZA VEZIVANJE,
BATERIJSKA LAMPA,
PANCIR KOULJA (KOLIKO IH IMA),
KOMBINEZON SVEANI,
CIVILNO ODELO,
TRENERKA I PATIKE,
PRIBOR ZA LINU HIGIJENU,
PRIBOR ZA IENJE IZAMA.
IZ SASTAVA JEDINICE OBAVEZNO ODREDITI I RUKOVODIOCE, KOJI E
PREDVODITI LJUDSTVO PRI IZVRENJU ZADATAKA.NAVEDENI SUP-A OBEZBEDITI SREDSTVA ZA PREVOZ PRIPADNIKA PJM DO
ODREDITA.O MOMENTU POLASKA NA IZVRENJE ZADATKA PRAVOVREMENO EMO
VAS IZVESTITI DEPEOM KAO I O ODREDITU GDJE E BITI IZVREN
PRIHVAT JEDINICE.NAELNIK
TANOST PREPISA ZA SUP OKUANI OVJERAVA
KRSTA ARKOVI
V. d. S E K R E T A R A-a64
Reli M.,65 [v.r.]
M. P.66
18
1994., sijeanj 27.

Knin
Zapisnik istranog suca Okrunog suda u Kninu o oevidu izvrenom nakon oruanog
napada na slubeno vozilo UNPROFOR-a u mjestu Radui
OKRUNI SUD U KNINU
Posl. br. Kri 5 / 94
OKRUNO JAVNO TUILATVO KNIN

KNIN
64
65
66
Potpis neitak.
Miladin.
Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Okuani.
78
U prilogu dopisa dostavljamo vam Zapisnik od 23. januara 1994. god., s lica mjesta u
Raduiu, zaseok Ljevaje, povodom oruanog napada na vozilo Unprofora Nissan Patrol,
reg. br. UNPF 2943.
U Kninu, 27. januar 1994.
Istrani sudija:
eljko Lali
OKRUNI SUD U KNINU
Posl. br. Kri 5 / 94
ZAPISNIK
od 23. januara 1994. god.
sastavljen u ime Okrunog suda u Kninu, na licu mjesta u Raduiu, kod zaseoka Ljevaje,
povodom oruanog napada na vozilo Unprofora Nissan Patrol, reg. br. UNPF 2943.
Od suda prisutni:
eljko Lali istrani sudija
Skori Zorka zapisniar
Poetak uredovanja 9,30 asova
Od strane SUP-a:
orgi Duan krim. tehniar
Babi eljko oper. radnik
Povodom obavijesti deurne slube SUP-a Knin da je u rajonu Raduia zaseok Ljevaje
dolo do oruanog napada na vozilo Unprofora Nissan Patrol reg. br. UNPF 2943, 22.
januara 94. u poslijepodnevnim asovima oko 17,30, dana 23. januara 1994. zajedno sa
operativnim radnicima SUP-a Knin iziao sam na lice mjesta radi vrenja uviaja.
Lice mjesta neosigurano, promjenjeno na nain da je oteeno vozilo uklonjeno sa lica
mjesta i nalazi se na parkiralitu u kasarni Boko uni.
Lice mjesta kako je reeno nalazi se u rajonu Raduia kod zaseoka Ljevaje na asvaltnoj
cesti Kistanje Knin. Kao poetna toka mjerenja uzet je telegrafski stup br. 64. Na cesti i to
na njenoj desnoj strani gledajui u smjeru Knina, pronaena su zrnca stakla, vjerojatno od
ostakljenih dijelova automobila i to u duni 4 m x 2,5 m. Na desnoj strani ceste pronaene
su i dvije ahure cal. 7,62 mm, ahura br. 1 na udaljenosti 26 m od PTM, a ahura br. 2 na
udaljenosti od 23,20 m od PTM, obadvije gledano od PTM u pravcu Raduia, gledano u
istom smjeru od PTM pored lijeve strane ceste na udaljenosti od 90 cm od njenoga ruba a
20,50 m pronaena je ahura 7,62 mm. Gledano u pravcu Knina sa desne strane od ceste
pronaene su dvije grupe ahura i to prva grupa od 8 ahura 7,62 mm u promjeru 2 x 3
m rasuta u krugu na udaljenosti od 31,50 m od PTM u pravcu istoka, u istom pravcu na
udaljenosti od 43,60 m od PTM pronaena je grupa od 6 ahura cal. 7,56 mm.
Na licu mjesta drugih tragova nema.
Pregledom terenskog vozila Nissan Patrol UNPF 2943 vidjela su se slijedea oteenja,
razbijeno zadnje staklo na poklopcu prtljanika, lijevo staklo, zadnji blatobran, vidljiva
oteenja karoserije automobila u vidu prostrela od vatrenog oruja na zadnjem poklopcu
karoserije vozila etiri prostrela promjera 0,5 x 0,5 cm i to u predjelu zadnjeg branika,
takoer jedan prostrel na lijevoj strani vozila neposredno iznad zadnjeg lijevog toka
promjera 0,5 x 0,5 cm. Takoer oteen zadnji toak vozila na nain da je izduvan. Drugih
79
oteenja nema, osim jednog prostrela koji je proao kroz lijevu stranu vozila otetivi
naslonja od sjedita zadnjeg suvozaa na desnoj strani, odnosno lijevoj suvozaa i vozaa i
zaustavlja se neposredno ispod volana, odnosno upravljaa vozila. Drugih oteenja nema.
Lice mjesta snimljeno i fotografisano od strane krim. tehniara, pa e foto elaborat i skica
lica mjesta biti sastavni dio ovog zapisnika.
Dovreno u 12,30 sati.
Zapisniar M. P.67 Istrani sudija
Zorka Skori, [v.r.] eljko Lali, [v.r.]
HR-HMDCDR, Okruni sud Knin, KRI-5/94.
19
1994., sijeanj 28.

Knin
Izvjee Centra dravne bezbjednosti MUP-a RSK u Kninu o saznanjima operativne veze
Promina vezanim uz nedozvoljenu razmjenu osobnih potanskih poiljaka izmeu RSK
i slobodnog podruja RH, koja se odvija uz pomo pripadnika UNPROFOR-a
CENTAR DRAVNE BEZBDJENOSTI KNIN
Broj: 08 / 2 4 275 / 94
Knin, 28. 01. 1994. AKCIJA HORIZONT
IZVJETAJ OPERATIVNE VEZE
I. PODACI O IZVORU SAZNANJA:
Operativna veza Promina, na njenu inicijativu odran je sastanak 19. 01. 1994. godine u
Drniu, podacima se moe vjerovati.
II. PODACI O NEPRIJATELJSKOJ DJELATNOSTI:
Operativna veza Promina obavjetava da se u mjestu Tepljuh i Siveri nalaze punktovi
UNPROFOR-a. U poslednjih mjesec dana primjeeno je da pripadnici UNPROFOR-a
sa ovih punktova odlaze u ibenik preko itnia, a prilikom ovih odlazaka graanima
hrvatske i srpske nacionalnosti ine usluge prenosei pisma i pakete. Kao primjer Promina
navodi da su Kalini Petar i Nataa iz sela Varo, SO Drni, poslali paket u Split Natainim
roditeljima arac Vladi i Nadi, u paketu se nalazilo meso, vino, rakija i dr. Paket je poslan
oko nove 1994. godine. Iz Splita arac Vlade je po istim pripadnicima UNPROFOR-a
poslao Petru i Natai muziku liniju, a ne zna se da li je bilo drugih predmeta.
Preko UNPROFOR-a iz Zagreba dobio je paket Mren Ante iz Siveria, Hrvat, od svoje
kerke Antice. Sadraj paketa nije poznat.
Lukavac Anelka iz Tepljuha poslala je pismo preko UNPROFOR-a u Split kerki Vujevi
Edi udatoj za Hrvata, rodom iz tikova.
67
Okrugli peat: RSK, Okruni sud Knin.
80
Poseban uticaj na stvaranje prijateljskih odnosa ovih sela sa pripadnicima UNPROFOR-a

i omoguavanje slanja pisma i paketa ima osi Vladimir iz Tepljuha, inae zaposlen u
Crvenom krstu Knin. Kod osia vrlo esto navraaju pripadnici UNPROFOR-a, EZ-a i
MKCK-a.
III. PODACI O IZVRIOCIMA NEPRIJATELJSKE DJELATNOSTI:
IV.
V. NAPOMENA, OCJENA I PREDLOZI OPERATIVNOG RADNIKA:
Operativna veza Promina upuena je da i dalje prati ponaanje pripadnika UNPROFOR-a
i ostvarene kontakte mjesnog stanovnitva sa istima.
DOSTAVLJENO: OPERATIVNI RADNIK
1. naelniku Centra, Tesla uro, [v.r.]
2. analitici,
3. operativnom radniku.
20
1994., sijeanj 28.

Petrinja
Dopis predsjednice SO Petrinja Duanke Preanica predsjedniku Vlade RSK o planiranom
posjetu amerikog veleposlanika u RH Petera Galbraighta istoimenoj opini i razlozima
otkazivanja istoga
SKUPTINA OPTINE PETRINJA
Broj: 1 14 / 94.
Petrinja, 28. 01. 1994.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

n/r predsjednika
PREDMET: Informacija o najavljenoj posjeti
amerikog ambasadora.Vezano za tel. razgovor sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Krajine, g. Bjegoviem68
od 28. 01. 1994. godine, dostavljam slijedeu informaciju:
Dana 21. 01. 1994. godine (petak) g. Mark Baskin, predstavnik UNPROFOR-a za
civilna pitanja, izrazio je htjenje i elju amerikog ambasadora da 26. 01. 1994. godine, u
okviru svog boravka u Republici Srpskoj Krajini, posjeti Petrinju. G. Baskinu je odgovoreno
da o tako neemu ne odluujemo u Petrinji, ve da je neophodno zatraiti suglasnost
nadlenog ministarstva, odnosno Vlade.
68
ore.
81
Napominjem da je kretanje amerikog ambasadora za 26. 01. 1994. godine prema izjavi
g. Baskina bilo: oko 8,30 asova dolazak u Turanj, zatim u Topuskom posjeta pripadnicima
UNPROFOR-a, posjet pravoslavnoj crkvi u Glini, te oko 15,00 asova dolazak u Petrinju
i posjet optini i koli.
Dana 22. 01. 1994. godine (subota) u 14,15 asova uspostavila sam vezu sa g. S.
Petkoviem,69 pomonikom ministra inostranih poslova, upoznala ga sa nastalom situacijom
i iznijela lini stav da ovaj posjet ne bi trebalo prihvatiti jer se radi o amerikom ambasadoru
u Hrvatskoj i moguim konotacijama tog posjeta, nakon ega je g. Petkovi odgovorio da
se posjet i razgovor mogu prihvatiti, dati ak i obavjest na radiju, uz napomenu da se ne
prihvaaju zadaci, obaveze, operacionalizacija istih itd., uz upuivanje na institucije sistema
i drave. Isti dan o svemu je informisan naelnik Stanice javne bezbednosti u Petrinji g.
eljko Ostoji, s kojim je dogovoreno da 26. 01. prisustvuje primanju. (Inae, naelnik SJB
obavezno prisustvuje svim sastancima koje organizuje UNPROFOR sa civilnim vlastima i
saradnja sa g. Ostojiem je izuzetno dobra).
24. 01. 1994. godine (ponedjeljak) obavjeten je g. Baskin da je prijem amerikog
ambasadora mogu.
26. 01. do 12,00 asova g. Baskin dostavlja poruku u optinu da e posjetilac kasniti oko
1 as.
Isti dan oko 15,00 asova sluajno saznajem da je na radiju u dnevniku itano saoptenje
protest g. Petkovia amerikoj ambasadi u Beogradu, vezano upravo za posjet amerikog
ambasadora Republici Srpskoj Krajini.
Nakon toga, telefonom zovem g. Ostojia, molim ga da pokua provjeriti ta se zapravo
dogaa. G. Ostoji mi, nakon razgovora sa svojim kolegama u Glini, predlae da amerikog
ambasadora ne primimo u Petrinji, ve da ga, ili vratimo nazad ili proslijedimo prema
Moenici, odnosno Hrvatskoj.
Ovaj prijedlog prihvaam, nakon ega su o naoj odluci obavjeteni pripadnici civilnog
sektora UNPROFOR-a.
Na kraju podvlaim, g. ameriki ambasador nije bio u Petrinji, Duanka Preanica nije
organizirala njegov posjet Republici Srpskoj Krajini, odnosno Petrinji, a s tim nikakve veze
nema ni eljko Ostoji, naelnik SJB Petrinja.
Smatram da se u konkretnom sluaju radi o propustima odreenih ministarstava i
nedostatku uputstva za rad lokalnih organa vlasti.
Napominjem na kraju da su svim razgovorima sudjelovali i moji saradnici.
S potovanjem,
M. P.70

PREDSJEDNIK SKUPTINE OPTINE PETRINJA

Preanica Duanka, dipl. pravnik, [v.r.]

HR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 4.
69
70
Sretko.
Okrugli peat: RSK, Skuptina optine Petrinja.
82
21
1994., sijeanj 30.

Izvadak iz dnevnika Save Radoevia u kojem opisuje aktualno stanje na podruju Zapadne
Slavonije i RSK u cjelini, kao i tadanja politika zbivanja u SRJ i BiH
Nedjelja, 30. 01. 1994.
Novi komandant mirovnih snaga za bivu BiH, engleski general MAJKL ROUZ,71 na
Palama se sastao sa predsjednikom RS dr. Radovanom Karadi.
Sa vojnikog aspekta bombardovanje srpskih poloaja u Bosni ne bi postiglo cilj to
zapadni strunjaci znaju. Zapadne sile su podruje bive Jugoslavije predvidjele za podjele
i stavljanje pod svoje interesne sfere, zato su i inicirali rat, ali je on sada izmakao njihovoj
kontroli i boje se da se ne proiri i ugrozi Evropu i svijet, rekao je naelnik Generaltaba
Vojske Jugoslavije, general potpukovnik MOMILO PERII.
Direktor francuskog instituta za meunarodne odnose smatra da zrani udar i unitenje
neke artiljerijske baterije srpske u Bosni ne bi znailo mnogo. Ostaje staro pravilo da je
najjai onaj tko vlada terenom. Da je zrani udar tako jednostavan i da garantuje uspjeh, to
bi odavno bilo uinjeno.
irinovski danas u popodnevnim satima stie u Jugoslaviju i nosi, kako kae, poruku
Srbima da postoji i drugaija Rusija.
U Wainktonu72 se sve otvorenije govori o ueu regularne hrvatske vojske u Bosni i
upuuju se prijetnje i nagovjetaji moguim sankcijama.
Organi UN u Zagrebu saoptili su da raspolau podacima da u Bosni u ratu uestvuje
est armijskih brigada Hrvatske vojske od 3.000 vojnika (pretpostavljam da to ima svaka
brigada).
Sino je na zasjedanju Demokratske stranke izabran novi predsjednik stranke ZORAN
INI, umjesto Dragoljuba Miunovia.
U Beogradu se danas odrava 3. otadbinski kongres SRS u Domu sindikata. Za
predsjednika stranke je ponovo izabran Vojislav eelj.
Sinia i ja smo iskopali rupu za banderu radi dovoda struje od Kraguja prema Brusniku.
Tom prilikom sam upoznao i Dragana Draga, diplomiranog inenjera geodezije iz
Knina, koji je po neijoj volji deportovan sa jo desetak ljudi sa podruja Knina i Benkovca
u zapadnu Slavoniju. Dragan je inae i direktor Republike geodetske uprave RSK i umjesto
da radi na sreivanju katastarskih podataka i katastarskog premjera od interesa za RSK,
njega je neki Titov oficir na brzinu pretvoren u srpskog oficira, vjerovatno iz nekog inata,
poslao ovamo, isto kao opomenu radi pune poslunosti. Dijete mu je imalo operaciju u
predjelu monica i jednostavno je elio da sauva zdravlje djeteta nakon operacije te je ostao
malo kod kue, a njegova via komanda iz nesposobnosti, neznanja i straha nije smjela ostati
sama na terenu bez njegove pomoi inae je uspjean Dragan artiljerac, pa se odluila
proglasiti ga i dezerterom.
Na krimskom poluostrvu provode se predsjedniki izbori od kojih e zavisiti i eventualno
pripajanje krimskog poluostrva Ruskoj Federaciji, a od 1953. godine odlukom tadanjeg
Michael Rose.
Washington.
71
72
83
predsjednika Hruova73 ovo podruje je pripojeno Ukrajini i sada se nalazi u sastavu

Ukrajine.
Ponedjeljak, 31. 01. 1994.
Dan sunan, lijep sa kraim naoblakama.
Komija Sinia je danas zaklao svinje. Bilo je teko 135 kg. Platio ga je 270 DM.
Vladimir irinovski je sino odrao u hotelu Jugoslavija u Beogradu konferenciju za
novinare, gdje je pored ostalog rekao da e njegova stranka vazduni napad snaga NATO na
bosanske Srbe smatrati i objavom rata Rusiji. Rekao je dalje da Rusija jo uvijek u Evropi
ima 300 hiljada vojnika, ako bude trebalo doi e svi na Balkan da zatite srpski narod. Da
li je on samo buka ili ozbiljan politiar ostaje da se vidi. Svijet se pribojava onoga ta on
govori usporeuje ga sa Hitlerom.74
Da li vjerovati Vojislavu eelju kada je u pitanju rjeenje srpsko hrvatskih odnosa izmeu
Srba iz bive Republike Hrvatske i sadanje hrvatske drave, koji je bio vatreni zagovornik
granice Virovitica, Karlovac, Karlobag, a navodno u hrvatskom listu GLOBUS izjavljuje
da je za nas (pod ovim nas ne znam na koga sve misli) hrvatski teritorij bive jugoslovenske
republike Hrvatske koji je izvan teritorije Republike Srpske Krajine. Pa zapadna Slavonija je
gotovo cijela izvan teritorija RSK, gledajui na onaj teritorij koji bi trebao biti, nezavisno i
od Vensovog75 plana, pod kontrolom Srba, odnosno srpski prostor. Bez obzira to on neka
Miloevieva76 obeanja Tumanu,77 ako ih je i dao, smatra mrtvo slovo na papiru, mislim
da je i on politiar bez velikog uticaja kao i te 1991. kada je nama obeavao i govorio da
se nita ne iznenadimo ako ve 15. 12. 1991. JNA bude kod Podravske Slatine i kad doe
do Virovitice da ziemo betonski zid i da im ne damo dalje, jer oni koliko su ludi vratie
nam i Slovence. Eto, to su doslovno njegove rijei izgovorene u novembru mjesecu prilikom
posjete pripadnicima dobrovoljakih etnikih jedinica.
Dr. Nikola Koljevi vidi rasplet dogaaja izmeu Republike Hrvatske i RSK na dva
naina. Jedan od naina bi mogao biti i neka POVIJESNA NAGODBA, na temelju koje
bi se moglo prii mirnomu mijenjanju granice. Drugi pristup mogao bi da se, uz jamstva
Republike Hrvatske, dade neka vrsta vrlo visoke autonomije Srbima u Krajini.
eelj smatra da najnoviji sporazum postignut izmeu Tumana i Miloevia teti Krajini,
u toliko to njih dvojica trguju teritorijima, iako ne zna tano kojom prilikom su se o svemu
vrlo konkretno dogovorili, ali kae da zna da Miloevi rtvuje Dalmaciju, Liku, Baniju,
Kordun i zapadnu Slavoniju, a za uzvrat bi se Tuman trebao odrei zahtjeva prema istonoj
Slavoniji i Baranji.
Kad su u pitanju izbori u Krajini i zato se Miloevi zalae za Milana Martia kao svojeg
kandidata, eelj smatra da Miloevi gura Martia jer mu je ovaj beskrajno odan. Preko
njega moe provesti sve ta mu padne na pamet. A Babi78 je, ipak, vrsta i jaka linost, ima
izrazite politike sposobnosti i talent, a ne eli bespogovorno sluati Miloevia. Zbog toga
Miloevi zna: pobijedi li na izborima Babi, svi njegovi sporazumi sa Tumanom padaju
u vodu.
Nikita Sergejevi Hruov.
Adolf.
75
Cyrus Vance.
76
Slobodan.
77
Franjo.
78
Milan.
73
74
84
Jelena mi je poslala pismo, kae da je sa nogom neto bolje, da se malo moe osloniti
na prste i da e sa Eimoviem79 i Mladenom80 pokuati otii za Beograd. Spakovao sam
slanine i jabuka da ponese za djecu. Poslao sam i pisma koja je poslala Saka i baka Nevenka
sa preporukom da se ne sekira na stalne tugovaljke njene mame.
22
1994., veljaa 1.
Kostajnica
Informacija o radu Izvrnog savjeta SO Kostajnica u razdoblju od 16. oujka 1992. do 31.
sijenja 1994.
SKUPTINA OPTINE KOSTAJNICA
IZVRNI SAVJET
INFORMACIJA O RADU IZVRNOG SAVJETA SO KOSTAJNICA
U PERIODU 16. 03. 31. 01. 1994.
Kostajnica, februar, 1994.
I UVODNI DIO
Izvrni savjet SO Kostajnica izabran je na sjednici Skuptine optine Kostajnica odranoj
16. 03. 1992. godine na osnovu programa rada koji je predloen Skuptini, a s radom je
poeo 01. 04. 1992. godine.
U sastav izvrnog savjeta uli su:
1. Ljubomir Marajnovi, predsjednik IS-a
2. eljko Damjani, Komandant taba TO, zaduen za resor bezbjednosti i unutranjih
poslova
3. Stevo Trubi, naelnik Ministarstva odbrane, zaduen za resor odbrane
4. Perica Kutli, v.d., sekretar organa uprave, zaduen za resor organa uprave i finansija
5. Stevo Gluac, direktor JP Banijakoop zaduena za resor poljoprivrede
6. Boko Milojevi, direktor Srednje kole Kostajnica, zaduena za resor kolstva, kulture,
sporta
7. Niko trbac, direktor umarije a, zaduen za resor poljoprivrede i umarstva
8. Savo Kaar, direktor Doma zdravlja Sv. Arhangeli, zaduen za resor zdravstva i socijalne
zatite
9. Bogdan arengaa, direktor JP Komunalac Kostajnica, zaduen za resor infrastrukture
i stambeno-komunalnih djelatnosti
79
80
Duan.
Mladen.
85
10. Mio Bai, direktor Fonda stambeno-komunalnih djelatnosti i puteva, zaduen za resor
energetike, saobraaja i veza
11.
Nikola Maljkovi, direktor PP Kolibri Panjani, zaduen za resor privatnog
poduzetnitva koji je postao lanom IS-a znatno kasnije.
Cilj informacije je da novi sastav Skuptine optine i novi Izvrni savjet upoznao s tim kako
smo radili, ta smo uspjeli rjeiti, a to nismo. Vrlo vano je napomenuti da nam je mandat
poeo u ratnom haosu gdje nikakvih ni zaetaka drave nismo imali tako da su Odluke koje
smo donosili bile aktuelne za vrijeme u kojem su se dogaaji odigravali.
Ovaj problem konstantno prati rad Izvrnog savjeta, a mislimo da e se novi Izvrni
savjet susresti sa istim problemima. Posebno se to odnosi na nepostojanje pravne drave,
nemogunost uspostave vlasti, posebno na nivou Republike, nedostatak zakonskih propisa
i Uredbi potrebnih za njihovo provoenje, meusobna neusklaenost postojeih propisa i
njihova totalna neprimjenjivost u ratnim uslovima.
I Skuptina i obje Vlade RSK su donijele mnogo propisa koje je bilo nemogue provesti na
terenu. Dodatni problem je bio trajanje rata u Republici Srpskoj tako da su veze RSK i sa
RS i sa SRJ potpuno popucale, a posebno se bitno situacija promijenila uvoenjem sankcija
prema SRJ, to su isto tako osjetile i RSK i RS. Dakle, radili smo u situaciji kad se raspadao
i ostatak bive Jugoslavije, a mi smo nau Dravu morali graditi od nule kada nismo znali
radimo li za mir ili za rat jer su nam ratni sukobi visili nad glavom.
Grad Kostajnica je posebno nastradao u ratnim sukobima tako da smo imali jo jedan
dodatni problem. Osnovni zadatak Izvrnog savjeta tada je bio uspostava civilnih funkcija
ivota, procjena buduih dogaaja i postavljenje sistematskih rjeenja i pravila ponaanja
kao i neprestana borba sa obinim ivotnim problemima stanovnitva optine Kostajnica.
Moemo rei da smo na ovom polju uradili zaista mnogo to je rezultiralo i pozitivnim
pomacima, a o njima e biti rijei u informaciji. Izvrni savjet je za svog mandata odrao
31 redovnu i 7 vanrednih sjednica i na sve i jednoj je postojao kvorum to dovoljno govori
o ozbiljnosti rada. Problematika kojom smo se bavili je razliita, a pokuavali smo da svaku
sjednicu posvetimo odreenoj grupi problema kako bi naki najbolji nain da ih rijeimo.
Najvei dio vanrednih sjednica bio je posveen problemima 26. Kostajnike brigade i naoj
elji da im se pomogne to je mogue vie.
Mislimo da je vano napomenuti da je u RSK skoro potpuno centralizirana vlast tako da
su i Optinske skutine i Izvrni savjet skoro sasvim razvlateni to se pokazalo kao veliki
nedostatak jer se veina problema morala rjeavati u optinama.
Sa istim problemom e se susresti i nova Skuptina i novi Izvrni savjet.
to se tie saradnje sa Skuptinom optine ona je, po Izvrnom savjetu, morala biti bolja
obzirom na vrijeme u kojem smo radili, iako ne moemo rei da nije bile korektna.
Mislimo da je bilo nekoliko bitnih stvari u ijem rjeavanju nismo naili na podrku
Skuptine. Mislimo prije svega na rjeavanje problema Osnovne kole Vuk Karadi u
Kostajnici, Dom zdravlja Kostajnica, rjeavanje stambene problematike, posebno kadrova i
izbjeglica, benzinske pumpe u Kostajnici itd.
II RESOR BEZBJEDNOSTI I UNUTRANJIH POSLOVA
to se tie bezbjednosti moemo konstatirati da je Optina Kostajnica jedna od
najbezbednijih u RSK. Da bi se to potvrdilo potrebno je vratiti se u vrijeme kad je Izvrni
savjet preuzeo funkciju, vrijeme ratnog haosa, paljevina, ubistava, miniranja itd.
Kostajnica danas nema:
86
paravojnih formacija
politikih ili drugih nerazjanjenih ubistava
paljevina, miniranja, ruenja
reketa koji je popularan na svim optinama oko nas
upada diverzantskih grupa koje su sve na vrijeme osujeene, i slino
Na nekoliko sjednica Izvrni savjet je razmatrao problematiku bezbjednosti na optini

Kostajnica i uvijek na vrijeme procjenjivao i rjeavao sve prisutne tenzije koje su mogle
dovesti do bilo kakvih poremeaja ili pogoranja.
Ovdje moramo posebno naglasiti izuzetnu podrku i pomo Komande 26. Kostajnike
brigade u rjeavanju svih problema na koje smo nailazili, a mislimo da je i 26. brigada
osjetila da je Izvrni savjet stajao iza nje u svim segmentima gdje joj je mogao pomoi.
Od krupnijih stvari koje je preduzimao Izvrni savjet potrebno je napomenuti osnivanje
Fonda za privremeno i dopunsko finansiranje potreba odbrane, a ija sredstva su usmjerena
na opremanje brigade, podjele pomoi borcima 26. brigade iz Optinskih robnih rezervi,
iniciranje pomoi koje su Kostajniki kolektivi upuivali brigadi, obezbjeivanje goriva za
prevoz boraca, obue, odjee, ostale opreme itd.
Cjelovitu informaciju o svemu ovom izradie Odjeljenje Ministarstva Odbrane iz Kostajnice
za potrebe 26. brigade, a traiemo da se informacija prezentira i SO Kostajnica, razumljivo
dijelovi koji ne budu vojna tajna.
Saradnju sa SJB Kostajnica moemo isto tako nazvati korektnom obzirom da je ona povezana
u okviru Ministarstva unutranjih poslova RSK, ali je u nekoliko akcija pokazala da moe
odraditi svoj dio posla kvalitetno bez obzira na lou, posebno tehniku opremljenost.
Izvrni savjet, inae, nema nikakvih nadlenosti ni nad 26. brigadom niti nad Stanicom
javne bezbjednosti.
III RESOR ODBRANE
Nad Odjeljenjem Ministarstva odbrane u Kostajnici Izvrni savjet takoer nema nikakvih
nadlenosti iako smo zajedniki pokrivali dio poslova, posebno oko organizacije civilne
zatite, radne obaveze i slino. Izvrni savjet je jedno vrijeme finansirao Odjeljenje Odbrane
sve dok ovaj problem nije rjeen u okviru Ministarstva odbrane RSK.
Moramo napomenuti da je i na ovom polju uraeno dosta, od ustrojavanja evidencija,
organizacije jedinica civilne zatite, razgranienja poslova sa 26. brigadom i ostalim
institucijama, spremanja sklonita posebno uz objekte kola, pripremanje vatrogasne
jedinice.
Mislimo da smo na svim poljima uspostavili doista korektnu saradnju.
IV RESOR ORGANA UPRAVE I FINANSIJA
Uvoenjem totalne centralizacije vlasti optine su sa ovlatenjima svedene na nivo Mjesnih
kancelarija. Najvei problem je bio nepostojanje nadlenosti Izvrnog savjeta za rjeavanje
problema na terenu i nepostojanje sistematskih rjeenja koja su trebale dati Skuptina RSK
i Vlada RSK. Izvrni savjet je ne osnovu svojih procjena pokuao postaviti organizaciju
organa uprave kako bi se omoguio njihov efikasniji rad, kao i pronai odgovarajua
kadrovska rjeenja. Uslovi za rad su bili izuzetno sloeni obzirom na stalno prisutne tenzije
i nedostatak zakonske regulative.
Uspjeli smo rijeiti problem ekiiranja Sekretarijata za poslove uprave i upravni nadzor,
inspekcijske slube i slino. Veina slubi koje su prije bile pod nadlenosti Izvrnog savjeta,
87
postale su dijelovi Republikih institucija tako da Izvrni savjet nije imao nikakve nadlenosti
kontrolom njihova rada. To se odnosi na upravu prihoda, finansijsku policiju, trinu i
sanitarnu inspekciju, slubu za socijalnu zatitu, slubu za borako-invalidsku zatitu
itd. Poseban problem su bili dijelovi javnih preduzea nad kojima ni Skuptina optine
ni Izvrni savjet nisu imali nikakvih nadlenosti. Isto tako Vlada RSk je obeala donijeti
propise kojima bi se na jednoobrazan nain rijeio rad organa uprave u svim optinama u
RSK.
Mislim da e pitanje rjeavanja nadlenosti po pitanju ovih resora biti najvei kamen
spoticanja u radnu novog Izvrnog savjeta, kao i nedostatak zakonske regulative.
to se tie finansija, mislim da e one predstavljati najvei problem i Skuptini optine
i novom Izvrnom savjetu. Sistematski su rjeenja postavljena tako da se sva prikupljena
sredstva slijevaju u Budet RSk, a za potrebe optina se vraao iznos od 10% to u uslovima
inflacije koja je vladala i kanjenja doznaka nije predstavljalo nita.
Optina Kostajnica je jedna od rijetkih koja je potovala ovakav sistem finansiranja tako da
su sva sredstva od poreza prikupljena na podruju Optine upuivana prema budetu RSK,
a otud se vraao iznos koji je bio zanemarljiv.
Najvei problem su predstavljali materijalni trokovi kola, odnosno trokovi grijanja,
javnog prevoza i slino, koji su se trebali finansirati iz budeta RSK.
Ovaj problem e ostati otvoren sve dok se kvalitetno na rijei na nivou Republike.
V RESOR POLJOPRIVREDE
Izvrni savjet je ovom problemu posvetio izuzetno veliku panju posebno i razloga uslova u
kojima ivimo.
Izvrni savjet je odredio tri nosioca razvoja poljoprivrede na podruju optine Kostajnica i to
JP Banijakoop Kostajnica, PZ Crkveni Bok i PZ Dubica iako ni ostali nisu zanemarivani.
I na ovom polju pokazalo se da Republike institucije koje su na sebe preuzele veinu
poslova oko organizacije poljoprivredne proizvodnje nisu u stanju da kvalitetno obave svoj
dio posla, a posebno se to odnosi na Ministarstvo za energetiku.
Isto tako veliki problem su bile mnogo puta nerazumljive Odluke odreenih republikih
organa koje nisu imale veze sa stanjem na terenu. Izvrni savjet je u svom mandatu osim
pomoi nosiocima poljoprivredne proizvodnje posebno pomogao u slijedeem:
obezbeivanje kreditnih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju iz primarne emisije NB
RSK i NBJ
obezbeivanje potrebnih koliina goriva
obezbeivanje potrebnih koliina repromaterijala za poljoprivredu
Isto tako ureena je stona pijaca u Rosuljama, mlin u Rosuljama, izraeno 30-ak vodenica
po selima i slino.
Na planu veterinarske zatite pokuali smo da omoguimo bolje uslove Veterinarskoj stanici
Kostajnica za rad tako da je rjeeno pitanje snabdjevanja dovoljnim koliinama goriva,
pomo pri nabavi lijekova, pomo u akciji cjepljenja pasa i svinja kako bi se sprijeila pojava
zaraznih bolesti i slino. Ostao je nerijeen problem veterinarske zatite stoke na podruju
Mjesnih zajednica koje su se prije rata vratile u sastav optine Kostajnica.
I novom Izvrnom savjetu e biti problem sa kojim smo se i mi borili, a to je da se za
potrebe poljoprivrede obezbjede dovoljne koliine goriva i repromaterijala za sjetvu i etvu,
ponovna organizacija otkupa mlijeka po selima, zatita stoke, nedostatak lijekova i slino.
88
Izvrni savjet je u nekoliko navrata raspisivao natjeaj za dodjelu na koritenje naputenog

zemljita, a nae rjeenje je koristila i Vlada RSK prilikom donoenja Uredbe.
Isto tako planirano je zasijavanje veih povrina u organizaciji nosilaca poljoprivredne
proizvodnje to je samo djelomino uraeno.
IV RESOR KOLSTVA, KULTURE, SPORTA
Organizacija kolstva i nastava u ratnim uslovima je bio jedan od prioritetnih zadataka
Izvrnog savjeta. Mislimo da smo ovaj dio posla izuzetno dobro odradili.
U uslovima stalne ratne prijetnje, neprestanih podizanja borbene gotovosti i prekidanja
nastave i prola kolska godina i polugodite ove su zavreni bez veih problema.
U proteklom periodu obezbeeno je gorivo za grijanje kola, pripremljena sklonita za djecu,
izvrena dezinfekcija kolskog prostora, na vrijeme demobilisani nastavnici i profesori,
obezbeeni udbenici itd.
I ovdje je najvei problem bio nesposobnost Ministarstva za prosvjetu da odradi svoj dio
posla, a to se prije svega odnosi na izradu odgovarajuih nastavnih programa, osiguranje
udbenika, rjeavanje pitanja ogrjeva i goriva za razvoz uenika, usklaenost nastavnog
kalendara, obezbeivanje veih LD za nastavnike i profesore, obezbeivanje sredstava za
materijalne trokove i slino.
U ovom periodu je potpuno sanirana zgrada srednje kole u Kostajnici i zapoeta sanacija
zgrade Osnove kole u Kostajnici. Najvei problem je predstavljala zgrada Osnovne kole
u Kostajnici koja ja najvie unitena, a posebno nakon osloboenja grada Kostajnice. O
kompletnom problemu je upoznata Skuptina optine koja je i dala zadatak Izvrnom
savjetu da se zgrada hitno sanira. Najvei dio radova na sanaciji zgrade i sportske dvorane
je zavren, a najvei problem je nedostatak sredstava i materijala da se zgrada zavri. Izvrni
savjet se nekoliko puta obraao Vladi za pomo i usprkos obeanjima nije bilo rezultata.
Stanje ostalih kolskih objekata na podruju optine je loe, posebno onih u kojima je
boravila vojska tako da e se i oni vrlo hitno sanirati.
to se tie sporta, aktiviran je rad FK Mladost, osnovano je sportsko drutvo, aktiviran
je rad bokserskog kluba uz pokuaje aktiviranja ostalih sportova, odrana su tri turnira u
malom futbalu pod pokroviteljstvom Izvrnog savjeta, itd.
Od aktiviranja kulturnog ivota posebno je vaan rad KUD-a Una Kostajnica, gostovanje
Krajikog narodnog pozorita iz Banja Luke. U planu su poveanje bibliotekarskog fonda u
Narodnom univerzitetu, izdavanje knjige pjesama kostajnikih pjesnika.
Vano je napomenuti i gostovanje raznih grana umjetnika u Narodnom univerzitetu kao i
organizacija nekoliko izlobi.
Izvrni savjet je maksimalno pomogao u opremanja Srpskog radija Kostajnica. Obezbeen
je 250vatni predajni, a instalisanjem novog antenskog sistema umnogome e se pojaati
ujnost radio stanice.
Obezbeena je i satelitska oprema kao i dio potrebne opreme za poetak rada lokalne stanice
koja bi trebala poeti sa radom u najskorije vrijeme.
VII RESOR PRIVREDE
Optina Kostajnica je jedna od rijetkih u RSK koja uspjela pokrenuti dio svojih proizvodnih
kapaciteta. Ovdje prije svega mislimo na GP Nina Marakovi, Tvornicu obue Una, ali
isto tako i na IPD Kostajnica koja radi kao i Pounje koje je takoer radilo jedno vrijeme
kao i dubiki IPD.
89
itav proli period konstantno je prisutan problem nedostatka elektrine energije, goriva,
nemogunost dobijanja ljudi iz vojske na radnu obavezu, nefunkcionisanje platnog prometa
sa SRJ i RS, nedostatak novaca, nedostatak materijala, prisutne sankcije, itd.
Ukratko, moemo rei da je privreda radila u nemoguim uslovima.
Iz tog razloga i smatramo da je odravanje i ovog nivoa proizvodnje izuzetan uspjeh.
Optina Kostajnica ima dva preduzea od Republikog interesa GP N. Marakovi i Trikotaa
Pounje. To je i najbitniji razlog za to da Izvrni savjet nije uspio rjeavati bar dio problema
u Pounju, iako smo pokuali i preko Ministarstva za industriju i preko Vlade RSK.
Preduzeima od optinskog znaaja Izvrni savjet je formirao Upravne odbore i od svih
preduzea je zatraen izvjetaj o radu poslije predaje zavrnih rauna za 1993. god.
Potrebno je napomenuti izuzetno korektnu saradnju sa Ministarstvom za industriju po svim
ovim pitanjima.
VIII RESOR INFRASTRUKTURE I STAMBENO KOMUNALNIH DJELATNOSTI
Od mjera i aktivnosti koje je preduzeo Izvrni savjet su sanacija mosta izmeu dvije
Kostajnice, djelomina sanacija mosta u Dubici, popravak drvenih mostova, ienje grada
sve do nestanka goriva, sanacija zgrada oteenih od ratnih dejstava, sanacija eljeznike
pruge na dijelu Volinja-Kostajnica-Majur-Hrastovac, nasipanja seoskih puteva.
Na podruju stambeno-komunalnih djelatnosti jo uvijek ne postoji gotovo nikakva
zakonska regulativa tako da je Izvrni savjet radio na osnovu svojih procjena i konzultacija
sa susjednim optinama.
U proteklom periodu popisan je kompletan stambeni fond kojim raspolae optina
Kostajnica i dati prijedlozi kako da se on koristi, ali Skuptina optine nije usvojila date
prijedloge.
Poseban problem predstavlja nedefinisan status naputene imovine.
O kompletnoj stambeno-komunalnoj problematici treba da se brine Fond za stambeno
komunalne djelatnosti i puteve optine Kostajnica.
IX RESOR ZDRAVSTVA I SOCIJALNE ZATITE
to se tie zdravstvene zatite moramo napomenuti izuzetno velike probleme u Domu
zdravlja u Kostajnici, a mislimo da su mogli biti mnogo manji. Izvrni savjet je traio od
Skuptine optine na nekoliko sjednica da se problemi u Domu zdravlja rjeavaju hitno i
na odgovarajui nain. Skuptina optine nije usvojila prijedloge Izvrnog savjeta tako da je
situaciju u Domu zdravlja izuzetno loa.
Dom zdravlja Kostajnica je nosilac organizacije zdravstvene zatite na podruju optine
Kostajnica i njegove probleme je potrebno hitno rjeavati.
to se tie socijalne zatite, ona se svodila uglavnom na humanitarnu pomo.
Izvrni savjet je uspio pomoi Optinskoj organizaciji Crvenog krsta da pobolja svoj rad
tako da je on mnogo bolji nego prije.
Pokuali smo i ojaati Centar za socijalni rad, ali je osnovni problem nedostatak kadrova.
Obje ove institucije, kao nosioci socijalne politike, su pod nadlenosti odgovarajuih
republikih institucija.
Pozitivni rezultati su svakako oiti uzevi u obzir itav protekli period.
Izvrni savjet je pokuao sve probleme ublaiti i imenovanjem Komesara i Komisije za
izbjeglice, a rezultatu njihovog rada tek se trebaju oekivati.
90
Osim ovih problema Izvrni savjet, je u skladu sa mogunostima pokuao pomoi stvarno
najugroenijim slojevima stanovnitva kao to su stalni primaoci novanih pomoi, djeca
bez roditelja, porodice poginulih boraca, ranjeni borci, itd.
Situacija na ovom podruju je i inae vrlo sloena i teka.
itavo stanovnitvo optine je u sve teem materijalnom poloaju tako da mu je neophodna
pomo. Ovaj problem je pokuavan rijeiti putem jednokratnih pomoi svom stanovnitvu.
PREDSJEDNIK
IZVRNOG SAVJETA
Ljubomir Marjanovi, dipl. oec.
HR-DASK-SCPE 612, kut. 1.
23
1994., veljaa 1.
Beograd
Sporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke Krajine i Srpske radikalne stranke
SPORAZUM
O KOALICIJI SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
I SRPSKE RADIKALNE STRANKE
Na osnovu slobodno izraene politike volje, Srpska demokratska stranka Krajine
i Srpske radikalna stranka formiraju koaliciju politikih stranaka za teritoriju Republike
Srpske Krajine (u daljem tekstu: Koalicija).
II
Koalicija se formira radi ostvarivanja zajednikih politikih ciljeva koji afirmiu
prioritetne nacionalne, dravne i politike interese srpskog naroda u Republici Srpskoj
Krajini, i radi obezbeivanja stabilnih i demokratskih uslova za funkcionisanje njenih organa
vlasti. Osnovni cilj koalicijskih partnera je ujedinjenih svih srpskih zemalja i formiranje
jedinstvene srpske drave.
III
Koalicija e zajedniki politiki delovati u Skuptini Republike Srpske Krajine kao
parlamentarna koalicija, formirati vladu i zajedniki uestvovati u formiranju drugih organa
vlasti.
IV
Uee lanica koalicije u Vladi i drugim organima vlasti srazmerno je broju poslanikih
mandata koje lanice imaju u Skuptini Republike Srpske Krajine.
V
Koalicioni partneri su se sporazumeli da svojim udruenim poslanikim glasovima
obezbede izbor lana Srpske radikalne stranke za predsednika Skuptine Republike Srpske
91
Krajine, a lana Srpske demokratske stranke Krajine za predsednika Vlade Republike Srpske
Krajine.
Dva potpredsednika Skuptine Republike Srpske Krajine bie iz reda Srpske demokratske
stranke Krajine, kao i sledei ministri i drugi dravni funkcioneri:
ministar odbrane
ministar inostranih poslova
ministar finansija
ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju
ministar pravosua i uprave
ministar informisanja
ministar za saobraaj i veze
ministar zdravlja i zdravstvenog osiguranja
ministar za rad, boraka i socijalna pitanja
ministar kulture i vera
ministar fizike kulture i sporta
generalni sekretar Vlade Republike Srpske Krajine
generalni direktor Naftne industrije Krajine, i
guverner Narodne banke Krajine.
Iz Srpske radikalne stranke bie sledei ministri i drugi dravni funkcioneri:
ministar unutranjih poslova
ministar energetike i rudarstva
ministar poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede
ministar trgovine i turizma
ministar prosvete
ministar za urbanizam, stambeno-komunalne poslove
i graevinarstvo, i
generalni direktor Radio-televizije Krajine.
PREDSEDNIK SRPSKE RADIKALNE STRANKE
Dr Vojislav eelj, [v.r.]
M.P.81
PREDSEDNIK SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE

Dr Milan Babi, [v.r.]

M.P.82
PREDSEDNIK IO SRPSKE RADIKALNE STRANKE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Rade Leskovac, [v.r.]
U Beogradu, 01. februara 1994. godine.
HR-HMDCDR, Politike stranke i pokreti u RSK, kut. 6.
81
82
Okrugli peat: Glavni odbor Srpske radikalne stranke, Beograd 1881. 1991.
Okrugli peat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.
92
24
1994., veljaa 2.
Kistanje
Izvjee o miniranju kua u vlasnitvu osoba srpske nacionalnosti u mjestima Sonkovi i
Prokljan tijekom 1993. i 1994. godine

SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE

KNIN
STANICA MILICIJE K I S T A N J E
Datum, 02. 02. 1994. god.

KNIN
PREDMET: Izvjetaj.Obavjetavamo Vas da je u periodu od 1993. god. to se je nastavilo i 1994. god. u
zoni izvoenja borbenih dejstava, minirano nekoliko kua iji su vlasnici mjetani srpske
nacionalnosti, a da do dananjeg dana nismo dobili nijedno obavjetenje o poiniocima
navedenih krivinih djela, te vam je dobro poznato da smo u jednom sluaju bili spreeni da
obavimo uviajne radnje, pa emo u ovom izvjetaju istaknuti karakteristina djela koja su
izvrena na podruju mjesta Sonkovi i Prokljan.
1. Dana 20. 07. 1993. god. od strane Dragovi Milana iz Prokljana obavjeteni smo
da mu je u mjestu Prokljan minirana obiteljska kua sa poslovnim prostorijama, ali smo
spreeni pri obavljanju uviajnih radnja zajedno sa kom.83 uviajnom ekipom vraeni s
rampe u mjestu Prokljan.
2. U toku noi 26/27. 01. 1994. god. izvreno je miniranje i druge obiteljske kue
Dragovi Milana koja se nalazi u mjestu Prokljan, a u sklopu kue Dragovi Milana minirana
je i stambena kua Raunica Kate koja stanuje u mjestu Kistanje, kao i tala Raunica Ilije
iz Prokljana.
3. U toku noi 29/30. 01. 1994. god. u mjestu Sonkovi minirana je obiteljska kua na
kat, sa kompletnim namjetajem Dragovi Milana pok Petra, koju kuu je dao na koritenje
svojim sinovima koji nemaju stalno mjesto boravka u Sonkoviu, odnosno na mjestu koje
se nalazi pod zonom izvoenja borbenih dejstava.
4. Dana 26. 01. 1994. god. u mjestu Prokljan, prilikom ulaska u kuu Dragovi Milana
(koja je sruena red.br. 2), sa namjerom da u kui ugasi svjetlo koje je gorilo uao je v/o Skoi
Petar roen 1950. god. ali je u kui bila postavljena runa obrambena bomba na potez koja
se po otvaranju vrata aktivirala, te je isti ranjen i preveen u bolnicu Sveti Sava u Knin,
a da predpostavljena komanda o dogaaju nije obavijestila SM Kistanje, radi obavljanja
uviajnih radnji i pronalaenje NN izvrioca koje je postavio runu obrambenu bombu.
5. Dana 09. 01. 1994. god. u mjestu Kistanje iza restoteke Kondor, na postavljeno
minsko polje ule su dvije ene od kojih je jedna aktivirala postavljenu minu na potez, a
radi se o Macura Savi koja je zadobila teke tj. povrede i preveena u bolnicu Sveti Sava u
Kninu, a to postavljeno fiziko obezbeenje koje se nalazilo radi upozorenja lica da se tuda
83
Kompletnom.
93
ne kreu nije se nalazilo na svom mjestu, te da navedeno minsko polje nije ni do dananjeg
dana uklonjeno, niti su od strane iz predpostavljene komande bilo koja lica prijavljena radi
nesavjesnog obavljanja svoje dunosti.
Prema prikupljenim saznanjima i obavjetenjima na podruju treeg operativnog sektora
doli smo do saznanja da se radi o v/o sa podruja Sonkovia i Prokljana koji ne sluaju
predpostavljenu komandu, ele pojedinane osvete sa svim licima koji posjeduju kue u
navedenim zonama a tamo se ne nalaze, prikrivanje sluajeva koji su doveli do miniranja
nekoliko kua, kao to je sluaj ranjavanja Skoi Petra to je imalo za posljedicu da je
odmah u veernjim asovima izvreno miniranje kue Dragovi Milana na Prokljanu.
Stoga od predpostavljene komande da se zahtijeva izvjetaj o svim okolnostima pod
kojim je dolo do ranjavanja Skoi Petra, da poduzmu radnje oko utvrivanja lica koji su
izvrili naprijed navedena krivina djela poto se radi iskljuivo o zoni izvoenja borbenih
dejstava, poto je vidljivo da navedenim podrujima pojedinci uzimaju zapravo da vre
veoma teka i opasna krivina djela, da se poduzmu mjere i radnje radi uklanjanja ili radi
to boljeg fizikog obezbeenja minskog polja koje je postavljeno u mjestu Kistanje iza
restoteke Kondor, te da se o svim navedenim sluajevima upozna komanda glavnog taba
u Kninu, radi poduzimanja hitnih i istranih radnji i mjera oko utvrivanja NN izvrioca,
to bez njih u zoni izvoenja borbenih dejstava ne moemo odraditi.
U Kistanjama, 02. 02. 1994.god.
M.P.84 K O M A N D I R:
Suboti Rajko, [v.r.]
25
1994., veljaa 3.
Beograd
Izvjee Ministarstva za inostrane poslove RSK o poloaju RSK u meunarodnoj zajednici
i pregovorima, njenom poloaju na poetku 1994. godine i odnosu prema pojedinim
dravama
The REPUBLIC OF Serbian Krajina
Ministarstvo za inostrane poslove
Ministry of Foregin Affairs
KNIN, KRALJA PETRA I OSLOBODIOCA 27 OFFICE IN BELGRADE
TEL. 011-235-16-72 TERAZIJE No 3/1
0780-60-126/079-719-023
TEL: (011) 3221-325; 3226-778; 3227-346
FAX: (011) 235-16-72
FAX: (011) 3224-573
REPUBLIC OF SERBIAN KRAJINA
YUGOSLAVIA
84
Okrugli peat: RSK, MUP, Stanica milicije Kistanje.
94
Broj: 127/94
Beograd, 03. 02. 1994.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA JEDNA OD NOVIH DRAVA,
NASTALIH NA TLU SFR JUGOSLAVIJE
Evropska zajednica OUN i sve lanice Meunarodne zajednice saglasile su se 1990.
i 1991. da prihvataju stvaranje novih drava na tlu SFR Jugoslavije. Odluke KEBS-a iz
1976. o nepromjenjivosti evropskih dravnih granica nisu branjene. To je objanjeno u
stavu Badenterove85 arbitrane komisije, gde je reeno da meunarodno priznanje jedne
drave (mislilo se na SFRJ) predstavlja samo deklarativni akti i nita vie. Komisija je izloila
narodima Jugoslavije princip Zapada, kojeg treba da potuju, a koji je isticao: entitet se
smatra dravom kad ima teritoriju, stanovnitvo i zakonodavnu vlast (mislilo se na Sloveniju
i Hrvatsku).
Tako je, po odlukama i principima meunarodne zajednice, Republika Srpska Krajina
ispunila sve uslove za meunarodno priznanje:
1) Republika Srpska Krajina je nastala po volji svog naroda, to je u saglasnosti sa pravom
naroda na samoopredelenje i to, time, nije naruila odluku Meunarodne zajednice da
se odobri formiranje vie drava na teritoriji SFRJ. (Drugo je pitanje to je bilo planirano
6 drava: Srbija, Crna Gora, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija i,
eventualno sedma drava Kosovo, a stvoreno je, za sada, deset: Srbija, Crna Gora, Slovenija,
Hrvatska, Makedonija, Muslimanska Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Hrvatska,
Herceg-Bosna, Republika Srpska Krajina i Muslimanska Zapadna Bosna);
2) Republika Srpska Krajina, ve etiri godine ivi kao i svaka druga drava, jer ima
ono to je Evropska zajednica zahtevala od Slovenije i Hrvatske radi priznanja: teritoriju,
stanovnitvo i zakonodavnu vlast.
Tako je RSK jedna od pravnih naslednica SFR Jugoslavije. Ona e naslediti imovinu i
dugove bive drave prema principima vaeim i za ostale naslednice (sukcesore).
Do sada, Republika Hrvatska je koristila teritoriju, stanovnitvo, privredne i druge
objekte Republike Srpske Krajine, kao svoje, i kalkulisala njima u deobnom bilansu. ak
je, preko svojih lobija u svetu, obezbedila pismenu preporuku Saveta bezbednosti o pomoi
obnove Hrvatske u visini od 20 milijardi dolara, od ega samo za Vukovar 6,2 milijarde.
Svakako, u pitanju je 90% dravna teritorija Krajine.
RSK je 1992. zatraila uee na pregovorima o sukcesiji, ali u Meunarodnoj konferenciji,
to ne prihvataju, jer Hrvatska nije saglasna. Ovo pitanje, s obzirom na uesnike, jedino bi,
u korist RSK mogle pokrenuti SRJ i RS. Trebalo bi da preporue razgovore sa Hrvatskom
samo za teritorije koje kontrolie Vlada u Zagrebu, a da ona postigne dogovor sa Vladom
RSK o ostalim teritorijama bive SR Hrvatske.
S obzirom da je Republika Hrvatska jednostrano stavila van snage ugovor Srba i Hrvata
iz 1944. u Topuskom i pokuala anektirati srpske teritorije, izazvala je rat i presudno uticala
na stvaranje dve drave RSK i RH. To je imalo za posledicu razgranienje dve etnike
zajednice i preseljenja stotine hiljada lica u oba pravca. Tako su stvorene kategorije izbeglica
Badinterove; Badinterova komisija, prema svom predsjedniku, francuskom pravniku Robertu Badinteru, bila
je arbitrana komisija koju je ustanovilo Vijee ministara Europske ekonomske zajednice 27. kolovoza 1991.
godine, a ija je zadaa bila da rjeavanjem spornih pravnih pitanja pridonese mirnom okonanju krize u bivoj
Jugoslaviji.
85
95
sa izgubljenom pokretnom i nepokretnom imovinom i izgubljenim pravima iz radnog

odnosa: steene penzije, invalidnine, zdravstveno osiguranje, penzije itd.
Proterani Srbi iz Hrvatske su bez mogunosti da dou do linih dokumenata, jer su svi
univerzitetski i arhivski centri van teritorije RSK.
Pitanje izbeglica, Hrvatska je u svetu prikazala jednostrano, jer i proterane Srbe smatra
svojim izbeglicama, a uzroke izbeglitva predstavlja kao posledicu agresije na Hrvatsku.
To je tako veto planirano da ni u Vensovom planu nema ni jedne odrednice o zatiti
proteranih Srba sa teritorija Hrvatske. Govori se samo o izbeglicama iz UNPA zona i
obavezi njihovog vraanja, to podrazumeva samo pripadnike hrvatske nacionalnosti. To
isto ponovljeno je i u Rezoluciji SB br. 762 (1992). U ovakvoj situaciji delegacija RSK je u
februaru 1993. u Nju Jorku zahtevala od Vensa86 i Owena87 da se u dokumentima Saveta
bezbednosti mora registrovati injenica o proteranim Srbima iz Hrvatske.
Rezultat je bio polovian. To nije uinjeno u rezolucijama, nego samo u Izvetaju B.B.88
Ghalija Savetu bezbednosti 15. 05. 1993. gde je navedeno da je Hrvatska, do 18. 03. 1993.
proterala (samo u Srbiju i Krajinu) 251.000 Srba. Ovde nisu spomenuti proterani Srbi u
Republici Srpskoj, evropskim i vanevropskim zemljama i Srbi koji su, jo, ostali u Hrvatskoj.
S obzirom da u Krajini nije bilo (ukupno) toliko Hrvata pre 1991. koliko Gali broji
proteranih Srba u pitanju je stradanje Srba u bivoj Hrvatskoj daleko veih razmera, nego
Hrvata.
Sabiranjem broja Srba u Krajini (500.000), s brojem prognanih u Srbiju (131.000),
Krajinu (120.000), Republiku Srpsku (60.000), zatim neregistrovanih u ove tri drave i u
drugim zemljama, zakljuuje se lako da je Srba u Hrvatskoj moralo biti najmanje 30%, a ne
11%, kako je to tvrdila hrvatska statistika.
U celokupnoj problematici srpsko-hrvatskih odnosa, najtee je, za RSK, dokumentacija
Saveta bezbednosti. U prvom redu, rezolucije, koje su suprotne duhu Vensovog plana,
prejudiciraju politiko reenje, smatrajui RSK integralnim delom Hrvatske. Ovu
paradoksalnost Hrvati pokuavaju da eliminiu tvrdnjom da i Vensov plan predvia
reintegraciju svih hrvatskih teritorija. Svakako, tako neto Vensov plan ne predvia, pa
nam ostaje da rezolucije SB tretiramo:
1) kao dokumenta suprotna duhu Vensovog plana i
2) kao dokumenta nie pravne vrednosti,
pa, kao takva, ne mogu staviti van snage pravo naroda na samoopredelenje, garantovano
Poveljom OUN.
Politiko reenje u bivoj Hrvatskoj, praktino, reeno je stvaranjem drave Republike
Srpske Krajine. injenica je da je ona, trenutno, u ratu sa Republikom Hrvatskom, ali
spremna da sa njom uspostavi mir i normalizuje odnose.
U tom cilju, pristajemo na dogovor o:
pravima iz socijalnog osiguranja,
nadoknadi tete izbeglicama i dravljanima druge zemlje,
uspostavljanju saobraaja, PTT veza, dalekovoda, naftovoda, vodovoda, korienja
elektrine energije, trgovine, proizvodnje itd.
Republika Hrvatska je, potrebe za korienjem krajinskih saobraajnica i ostalog,
prikazala u OUN kao humanitarno pitanje i pitanje opstanka svoje drave. Pri takvim
86
87
88
Cyrus Vance.
David Owen.
Boutros Boutros Ghali.
96
obrazloenjima elnika UNPROFOR-a i Meunarodne konferencije, Vlada Krajine je

isti tretman traila i za svoje ivotne potrebe. Pri tome, zahtevano je za Krajinu korienje
hrvatskih saobraajnica, izlazak na more i ostale ustupke, po principu reciprociteta.
Vlada RSK je kopredsednicima izloila stav o obavezi Meunarodne zajednice da prihvati
razgranienje izmeu RH i RSK, kad ve u nekoliko dravnih tvorevina, za 2 veka, nije
moglo doi do mirnog zajednikog ivota dve etnike zajednice. Oigledno je da su Hrvati
1991. pokazali da ne ele da ive sa Srbima, a Srbi ne smeju da ostanu sa Hrvatima u istoj
dravi.
POLOAJ REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE POETKOM 1994.g.
Drava je dalje meunarodno nepriznata i, to je jo gore srpskom narodu u njoj, jo nije
priznato pravo na samoopredelenje mada bi bivu Hrvatsku bilo lake podeliti na dve, nego
bivu Bosnu i Hercegovinu na tri drave.
Ovakva situacija onemoguavala je kontakte sa vladama, pa nije sa njima bilo razmene
informacija i stavova. Potovana je potpuna blokada RSK, to su sledila, dugo, i sredstva
javnog informisanja.
Kad se zna da drave, u svakom regionu, trae i tite svoje interese, postavlja se pitanje
(s obzirom na njihovo jednoobrazno ponaanje) da li je mogue da one svoj interes vide
u realizaciji politike Hrvata i muslimana u bivoj Jugoslaviji? Odgovor bi se mogao nai
u velikom stepenu integracije zapadnih zemalja, kojima u ovom trenutku, to vie znai
od pojedinanih dobitaka na Balkanu, koji su ipak neizvesni. Ostale zemlje, ukljuujui i
Rusiju, u ovom trenutku nemaju znaajniji uticaj na svetsku politiku. Naziru se pukotine
saveznitvu zapadnih drava i pokuaji artikulacije posebnih interesa ali su to procesi za dui
period. Za rad te male nesuglasice su dobro dole, jer onemoguavaju potpunu suglasnost
za angaovanje NATO snaga protiv Srba u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini.
U protekloj 1993. godini postignut je na spoljnom planu nesumnjiv uspeh, jer je RSK
izvuena iz anonimnosti i na nju se sve poelo navikavati. U poslednje vreme, suprotno
novijoj praksi, sredstva javnog informisanja na Zapadu esto uz puno ime Krajine vie
ne stavljaju oznaku takozvana. Sve ee se informacije iz RSK plasiraju kao i iz drugih
zemalja. U svemu su nam pomogli Srbi koji su delovali u inostranstvu poput ambasada.
Ovu internacionalizaciju treba dalje eksploatisati. MIP mora da ima vie ljudi, tako da
osposobi slube za posebne oblasti i da sa Ministarstvom za informisanje, kvalitetnijim
materijalima, izie u svet. Obavezno je koristiti radove i znanja intelektualaca svih profila.
Bie neophodno korienje i kulture i sporta. To e biti najefikasnije za afirmaciju RSK kao
drave.
Za ovo e trebati novac, koji se mora nai.
ODNOS RSK PREMA POJEDINIM DRAVAMA
Republika Hrvatska
Tei da Krajinu ekonomski i vojno iscrpi. Nada se da e due i lake od Krajine izdrati
ekonomske tekoe i da e ponudama visokih penzija Krajinicima i nafte i drugih proizvoda
po cenama kotanja umrtviti elju Srba za sopstvenom dravom. Taktika malih pobeda bie
u upotrebi, jer e tako povratiti uzdrmano samopouzdanje naroda i vojske. Na potpisane
ugovore o prekidu vatre nee se obazirati.
Rauna se sa konanim vojnim reenjem, uz pripremu odvajanja Republike Srpske i SR
Jugoslavije od RSK. Rauna sa povoljnim stavom OUN i Meunarodne zajednice.
97
Hrvatska e primoravati kopredsednike da nas prisile na ustupke oko saobraajnica i

ostalog, ali e odbiti da ugovori budu potpisani na ravnopravnoj osnovi, uz hrvatske ustupke
Krajini.
Hrvatski rat sa muslimanima je otklonio, trenutno, vojnu pretnju veih razmera. Evropska
unija preti Hrvatskoj sankcijama, ali samo s ciljem da je primora na mir sa muslimanima.
To je poslednja karta Evrope da pokuaju i muslimane i Hrvate (kao saveznike) jo jednom
suprotstaviti Srbima. Verovatno se od Hrvata trai da se odreknu dela srednje Bosne i dela
morske obale. Rauna se da bi to, konano, zadovoljilo muslimane to se tie zahteva
prema Hrvatima.
Svi su izgledi da Hrvatska, ve sad, moe raunati na saveznitvo sa Abdiem, ukoliko
Hrvatskoj bude uspelo da uzdrma odbranu Krajine.
Ruska Federacija
Naklonost Parlamenta jo uvek ne moe imati eljeni uticaj na Izvrnu vlast da bi se
Rusija efikasnije angaovala na zatiti Srba. Ali i najmanji pomaci nam mogu mnogo
pomoi dovoljno je da se Rusija suprostavi vojnom napadu na Srbe.
Kozaci su spremni poslati dobrovoljce, primiti nae lake ranjenike, oficire i podoficire,
decu na oporavak i razmeniti sportske i kulturne grupe. Ovo mora da prihvatimo to pre,
jer obilazak dvadesetak ruskih gradova sportista iz Krajine mnogo bi znaio.
Kozaci predlau i naseljavanje neogranienog broja porodica u Krajinu. Nude privrednu
i trgovaku saradnju, otvaranje predstavnitava u Kninu i Petersburgu.
Univerzitet u Moskvi nudi saradnju naem, kao i obezbeenje nastupa krajikog
dravnika u Parlamentu. Takoe, uee na Sveslovenskom kongresu nae delegacije.
Fond Slovenske pismenosti je, takoe, spreman za informativno izdavaku delatnost.
Partijarija Ruske pravoslavne crkve je otvorena za sve nae zahteve. Pomoi e koliko
mogu.
Nekoliko listova je potpuno na naoj strani.
Ukrajina, Jermenija, Nagorno Karabah
Sa Ukrajinom mogua privredna i kulturno-prosvetna saradnja, ali za to potrebne slube,
koje e to obavljati. U ovoj zemlji sukob uticaja pravoslavaca (veina) i unijata.
Ove zemlje su prve priznale Sloveniju i Hrvatsku, i zato su Jermenija i Nagorno Karabah
povukle svoje obeanje da e pristati na priznavanje RSK.
Rumunija
Uzdrava se od direktnih kontakata sa nama. Oprezne i politike stranke, mada su neke
poslale posmatrae na izbore.
Radio i tampa otvoreni za nae argumente. Mogui kontakti i saradnja sa upanijom
Temivara i u trgovinu, i u kulturi i u sportu. Posebna prednost to jugoslavenski konzulat
u Temivaru aktivan za srpske interese i ima dobre veze sa domainom.
Bugarska
Najmanje potovala sankcije. Izvrna vlast se uzdrava od kontakata sa RSK, a politike
stranke nacionalno se orjentiu i razumeju srpske probleme. Na parlament mora da nastavi
zapoetu saradnju sa partijama koje su poslale posmatrae na nae izbore.
tampa prihvata nae izvore informisanja.
Grka
Politike stranke spremne za saradnju, treba da se za to pripreme nae, posebno, ili u
okviru Parlamenta.
Humanitarna pomo najobimnija iz ove zemlje, kao i od Grka u Americi: U januaru
posebno zainteresovali grke novinare za stanje u RSK.
98
Grka je bila ranije, zapostavljena od Amerike u odnosu na Tursku, a sad joj se isto desilo
u odnosu na Makedoniju i Albaniju. To je opredeljuje da se tenje vee sa srpskim zemljama.
Poto ove godine predsedava Evropskom unijom, moramo vie kontaktirati njene partije,
novinare i humanitarne organizacije.
Vlada se, za sada, nije usuivala direktno kontaktirati MIP RSK. Traila je samo
informacije preko svoje ambasade u Beogradu.
Italija
tampa vie ne podrava Hrvatsku, kao ranije. Sve vie koristi nae informacije. Vlada se
ne usuuje postavljati teritorijalne zahteve prema Hrvatskoj.
Politike stranke, zbog izbora u toku, ne prihvataju nau saradnju, jer se boje tetnih
posledica kod biraa, koji u veini veruju u srpsku krivicu.
Humanitarne organizacije uestale kontakte sa srpskim zemljama to moe znaiti i
pripremu promene politike.
Arapske zemlje
Odluujue bile za finansijsku pomo Hrvatskoj i muslimanima.
Poslije neprijateljstava muslimana i Hrvata, postoji prilika da se otupi njihova otrica
prema Srbima.
MIP e pripremiti pogodan propagandni materijal na arapskom jeziku.
panija i Portugalija
U ovim zemljama primetno da tampa poinje kritiki prikazivati Hrvatsku.
SAD
Od ostalog, to znamo, treba izdvojiti inicijativu da se, tajno, u Engleskoj sastanu eksperti
Krajine i Hrvatske u martu 1994. iji bi dijalog bio pripremljen u vidu informacije za vlade
SAD i Velike Britanije.
26
1994., veljaa 5.
Beograd
Pravno miljenje o Daruvarskom sporazumu dr. Vladana Vasiljevia i dr. Konstantina
Obradovia, na zahtjev Veljka Dakule, Duana Eimovia i Mladena Kulia
dr Vladan Vasiljevi
ekspert za meunarodno krivino pravo
Institut za kriminoloka i socioloka istraivanja
Beograd, Graanika 18
tel: 626-425, 626-770
dr Konstantin Obradovi
ekspert za meunarodno pravo
Institut za meunarodnu politiku i privredu
Beograd, Makedonska 25
tel: 3225-611
99
Na zahtev gg. Veljka Dakule, Duana Eimovia i Mladena

Kulia dajemo sledee ekspertsko
MILJENJE
o Sporazumu zakljuenom 18. 02. 1993.
1. Iako nosi naslov Sporazum tekst o kome je re ne moe se smatrati bilo kakvim
ugovorom u smislu meunarodnog prava. Naime, da bi bilo kakav dogovor izmeu dviju
strana bio smatran meunarodnim aktom (ugovor, sporazum, konvencija itd.) on mora
odgovarati uslovima postavljenim bekom konvencijom o ugovornom pravu (1969.) koju
je ratifikovala biva SFRJ, a koja je prihvaena od strane svih drava nastalih na teritoriji
bive Jugoslavije. Jedan od bitnih uslova je da je takav akt zakljuen od strane drava, a
preko njihovih opunomoenih predstavnika, koji su, prethodno, razmenili punomoja,
to se u pravilu u tekstu ugovora konstatuje. Osim toga, meunarodni ugovor sadri
odredbe o izvrenju, to e rei o nainima sprovoenja u ivot, a vrlo esto i odredbu o
ratifikaciji, to e rei o ozakonjenju od strane predstavnikih tela ugovornih strana. Tekst
o kome je re nema ni jednu od tih odredbi, tavie podpisnici tog sporazuma oznaeni
su samo imenom i prezimenom, bez ikakvih, eventualno, zvaninih funkcija. Ukratko, po
formi, ali i sadrini, te imajui u vidu svojstvo podpisnika, re je o sporazumu izmeu
privatnih osoba. Drugim reima, budui da nema svojstvo meunarodnog ugovora, tekst
o kome je re ne moe obavezivati ni Republiku Hrvatsku, niti, pak, Srpsku Krajinu, niti
moe u meunarodnom smislu imati bilo kakvih pravnih posledica. Radi se, dakle, o
privatnopravnom aktu, sporazumu izmeu u tekstu navedenih pojedinaca, to se, uostalom,
vidi i iz kvalifikacija koje su sami sebi dali predstavnici UNPROFOR-a, stavljajui uz svoj
potpis oznaku svedok.
2. to se pak tie same sadrine, pomenuti pojedinci su se, kao privatne osobe, obavezali
da e na odreenom podruju, tj. u optinama Daruvar, Grubino Polje, Nova Gradika,
Novska i Pakrac, za koje se zna (to u sporazumu ne pie) da je podeljeno linijom prekida
vatre izmeu hrvatskih i srpskih-krajikih snaga, a koje se to je tekstom konstatovano u
celini nalazi pod zatitom snaga UNPROFOR-a, delovati da se ponovo uspostave razne veze
prekinute oruanim sukobom, a koje su precizirane takama a) 1) teksta. U najboljem
sluaju itav tekst se moe shvatiti kao izraz namera podpisnika da porade na uspostavljanju
tih veza a nikako kao nekakva vrsta obaveza.
3. Zamolivi nas za ekspertizu teksta o kome je re, g. Dakula i drugovi su nam ukazali da
je, zbog tog sporazuma, protiv njih pokrenuta krivina istraga (koja jo traje), a na osnovu
optube kako je pomenuti tekst dokaz o njihovoj nameri da izvre secesiju navedenih
optina i predaju ih Republici Hrvatskoj. Kada se pogleda tekst u celini i u pojedinostima,
moe se samo zakljuiti da nema nikakvih elemenata koji bi ukazivali na nasilno ili na
drugi nain izvreno otuenje dela dravne teritorije, niti na iste naine menjanja dravnih
granica.
U Beogradu, 5. februara 1994. godine
dr Vladan Vasiljevi, [v.r.]
dr Konstantin Obradovi, [v.r.]
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1932.
100
27
1994., veljaa 6.
Knin
Odluka Vlade RSK o prihvaanju programa rekonstrukcije monetarnog sustava i strategije
ekonomskog oporavka Jugoslavije
Na osnovu lana 2. toka 16. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (Slubeni
glasnik RSK, broj 3/92) Vlada RSK na sjednici odranoj 06.02.1994. godine, donosi
ODLUKU
o prihvatanju programa rekonstrukcije monetarnog
sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije
lan 1.
Prihvata se program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog
oporavka Jugoslavije.
lan 2.
Program iz lana 1. ove Odluke primjenjuje se na teritoriju Republike Srpske Krajine od
01. 03. 1994. godine.
VLADA
Broj: 05-3-338/94. Predsjednik
Knin, 06. 02. 1994. ore Bjegovi, [v.r.]
M.P.89
28
1994., veljaa 7.
Plaki
Obavijest o masovnoj sjei i preprodaji jelove grae na prostoru opine Plaki
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA M.P. 90
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KORENICA
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI P L A K I
Broj: 08-02-3/01-1-74/94.
Plaki, 07. 02. 1994.
89
90
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.

Prijemni peat: Pisarnica optine Plaki, Sekretarijat za optu upravu, 9. 2. 1994., 32/1-94.
101
1. SUP K O R E N I C A
2. SJB S L U N J
PREDMET: Jelova graa

preprodaja
Na podruju optine Plaki, a i ire, u zadnje vreme je prisutna masovna sjea ume
naroito jelove. U dogovoru sa najodgovornijim subjektima (umarija, Milicija, Komanda
brigade i predstavnitvo optine i Financijska policija) odlueno je da se sa ovakvom
pojavom stane, odnosno da se taj sjea sprei):
SJB Plaki u tom smislu ima odreene zadatke i obaveze od kontrole saobraajnica do
davanja asistencije ostalim subjektima. Kako neemo biti u mogunosti na svim izlaznim
pravcima iz Plakog prema Slunju i Korenici, istovremeno vriti kontrolu od 0 24 asa,
molimo Vas da nam u tom smislu pomognete. Naime radi se o tom da na Vaim kontrolnim
punktovima posebnu panju obratite na vozila da grau koja ide iz Plakog, u sluaju da
takvo vozila naie bez odgovarajue dokumentacije grau je potrebno zapljeniti i o tom nas
obavjestiti.
Obzirom na znaaj akcije smatramo da e te nam maksimalno pomoi kroz rad napred
navedene aktivnosti.
Uz pozdrav
O TOM OBAVIJEST: N A E L N I K
1. SO Plaki Duan Latas, [v.r.]
2. UMARIJA PLAKI M.P.91
3. ARHIVA OVDJE
29
1994., veljaa 9.
Okuani
Molba Branka Vranea za prijem u PJM Zapadna Slavonija iz koje je vidljivo njegovo
sudjelovanje na ratitima u Prijedoru i Gradacu u BiH
Vrane Branko Zaprimljena u Okuanima
Gavrinica Milenka Ivanovia bb dana 09. 02. 1994.
Pakrac
Posebna jedinica milicije Zapadna Slavonija
Okuani
40/94
91
Okrugli peat: RSK, SUP, Stanica javne bezbednosti Plaki.
102
Molba
Roen sam 11. 5. 1967. u Aleksandrovcu optina Podravska Slatina. Od oca Milana i majke
Marije, ro. Stupar. Osnovu kolu zavrio sam u Mikleuu, a srednju u Podr.92 Slatini smer
graevinski zidar. Vojni rok sluio sam u Zajearu ves Vezista. Dosad nisam kanjavan niti
krivino gonjen. Radni odnos sam zasnovao u DI GAJ Podravska Slatina 1987. pa do
1991. (4 god.). U ratna dejstva stupam 2. 8. 1991. pa do 15. 12. 1993. bez prekida bio
sam stalno u Zapadnoj Slavoniji u izviakoj jedinici. Iao sam dva puta na ratite u Bosnu
na ienje Prijedora, i u Gradaac gdje bivam i ranjen. Za vreme povlaenja sa optine
Podravska Slatina 13. 12. ostao sam sa Zoranom Mieviem na Pakracu. Neoenjen. Radi
estih odlazaka vae jedinice na teren zamoljavam vas za prijem u vau jedinicu u koju imam
elju da doem. Imam in vodnika.
U Okuanima, 9. 2. 1994. god. Podnosilac:

Vrane Branko [v.r.]
Izvornik, rukopis, latinica
30
1994., veljaa 9.
Okuani
Molba Predraga Bosanca za prijem u PJM Zapadna Slavonija iz koje je vidljivo njegovo
sudjelovanje na ratitima u Kozarcu, Prijedoru i Gradacu u BiH
PREDRAG BOSANAC Zaprimljena u Okuanima
GAVRINICA BB Dana 09. 02. 1994.
PAKRAC 42/94
POSEBNA JEDINICA MILICIJE
ZAPADNA SLAVONIJA
OKUANI
MOLBA
ROEN SAM 20. 10. 1970. GOD. U VOINU (OP. PODR. 93 SLATINA) OD OCA
STEVANA I MAJKE SMILJE (DJEV. EVIZOVI) OSNOVNU KOLU ZAVRIO
SAM U VOJNIU, A SREDNJU KOLU U SARAJEVU KAO UMARSKI TEHNIAR
OPTEG SMJERA SREDNJA STRUNA SPREMA. VOJSKU SAM OSLUIO U
ANDRIJEVICI KAO PRIPADNIK GRANINIH JEDINICA VES 11101 STRELA
GODINE 1989/90. PO DOLASKU RADIO SAM U UMARIJI VOIN KAO SJEKA,
PO U JUNU 1991. GOD. DOBIVAM OTKAZ KAO VIAK RADNE SNAGE. U RATU
AKTIVNO UESTVUJEM OD 02. 08. 1991. GOD. KAO PRIPADNIK IZVIAKE
JEDINICE U KOJOJ BIVAM LAKE RANJEN. ZA VRIJEME POVLAENJA TO P.
SLATINA PRIKLJUUJEM SE JEDINICI MIEVI ZORANA SA KOJIM SAM
92
93
Podravskoj.
Podravska.
103
UESTVOVAO U RATU NA PAKRAKOM PODRUJU. PO POTPISIVANJU

PRIMIRJA ODLAZIM U JEDINICU KARANOVI RAJKA U KOJOJ SAM BIO
DO 30.11.1993. GOD. KAO PRIPADNIK TE JEDINICE UESTVOVAO SAM
U IENJU KOZARCA I PRIJEDORA JUNA `92. U AVGUSTU 1992. GOD.
ODLAZIM SA ISTOM JEDINICOM NA RATITE KOD GRADACA GDJE SAM
PROVEO MJESEC DANA. NISAM OENJEN.
RADI ESTIH ODLAZAKA VAE JEDINICE NA TEREN ZAMOLJAVAM VAS
ZA PRIJEM U VAU JEDINICU, U KOJOJ BI MOGAO PUNO DA PRUIM.
U OKUANIMA, 09. 02. 1994. GOD.
PODNOSILAC:
PREDRAG BOSANAC [v.r.]
Izvornik, rukopis, irilica
31
1994., veljaa 9.
Okuani
Molba SUP-a Okuani MUP-u Knin da im se poalje desetak ozbiljnih i odlunih djelatnika
PJM iz drugih podruja RSK radi vrenja redovnih postupaka koje dotadanji pripadnici
PJM nisu mogli uspjeno obavljati zbog privatnih veza sa stanovnicima opine Okuani
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
OKUANI
Broj: 08-05/1-308/1-94
Okuani, 09. 02. 1994. godine
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
K N I N
Sadanje potrebe slube u SUP-u Okuani zahtijevaju poduzimanje odreenih mjera i
radnji (npr. lienje slobode, privoenje pretraga stana, oduzimanje predmeta i dr.) prema
licima koja imaju prebivalite na ovom podruju. Iz dosadanjih nekoliko slubenih zadataka
vidljivo je da takve radnje nisu u stanju profesionalno i efikasno izvriti sadanji milicionari
ovog SUP-a, s obzirom da je veina milicionera sa takvim licima u rodbinskoj, prijateljskoj,
kominskoj ili nekoj drugoj vezi, pa je oita linija nezamjeranja i povrno obavljanje posla.
Odreeni zadaci su se pokuali kvalitetnije izvriti sa pripadnicima posebne jedinice milicije,
meutim i ovi radnici su takoer veinom mjetani tako da se i sa njihove strane ne oekuje
slubeni odnos prema postavljenom zadatku.
Iz napred navedenih razloga molimo Vas da nam, ako je mogue to hitnije uputite
na odreeno vrijeme 10-tak ozbiljnih i odlunij[ih] i pripadnika posebne jedinice milicije
sa drugog podruja, koji bi zajedno sa radnicima ovog SUP-a u svakom momentu mogli
104
izvriti postavljeni slubeni zadatak. Predlaemo da se izvri zamjena u posebnoj jedinici

milicije Okuani tj. da se 10-ak pripadnika iz ove jedinice zamijeni sa istim brojem radnika
sa drugog podruja, radi lakeg osiguranja smjetaja i izbjegavanja nepotrebnih trokova.
Ukoliko ste saglas[ni] sa ovim predmetom ili ako imate neku drugu viziju rjeenja naeg
problema o rezultatu nas to hitnije obavijestite pozivom na depeu gornji broj.
M.P.94
V.d. S E K R E T A R-a
Reli Miladin, [v.r.]

32
1994., veljaa 10.

Izvadak iz dnevnika Save Radoevia o pregovorima u enevi i o otmici Veljka Dakule u
Beogradu te o zbivanjima koja su potom uslijedila
etvrtak, 10. februar 1994.
STANJE NA BROJILU JE: 4.130,1 KWH sati i prikljuili su i nas na elektrinu mreu.
Prosvijetlilo je u 15.00 sati. Jedan od majstora se ali da ne zna pogasiti sva svjetla koliko u
sobi ima altera. Pravi je to preporod. Neemo morati nositi ni akumulatore na punjenje.
Mladen95 e donositi ispravlja on je laki, pa emo puniti ovdje da pripremimo za dane
kada bude bez struje. Toga e sigurno biti. Zavisit e to od hidrolokih prilika i stanja u
akumulacijama.
U enevi danas nastavljaju pregovori izmeu tri zaraene strane u Bosni.
Savjet bezbjednosti zahtijeva od Srpske strane povlaenje artiljerije oko Sarajeva i
stavljanje pod kontrolu UN.
Predsjednik Republike Srpske Radovan Karadi zahtijeva prvo da se utvrde injenice u
vezi sa napadom na civile na staroj pijaci u Sarajevu prije svih drugih pregovora.
Informacija koju mi je rekao Pero Bosanac da je uo da je Dakula u Beogradu uhapen
je tana. No to po prianju Mladena i Jelene vie je liilo na kidnapovanje nego na hapenje.
Uhapen je proli petak. U proli etvrtak 03. 02. 1994. Veljko96 je uestvovao u emisiji
Intervju gledalaca na NTV STUDIO B govorio je o situaciji u Zapadnoj Slavoniji od
izbijanja prvih nesporazuma sa hrvatskom demokracijom pa otprilike do dananjih dana.
Kau da je intervju bio dosta uspjean. Snimljena je i traka o toku intervjua nadam se da
u imati priliku da je presluam.
Uhapen je u ulici Srpskih Vladara (biva Marala Tita) kod parka iza zgrade Jugoslovenskog
dramskog pozorita. etao je sa Duanom Eimoviem. Razlog ne moe biti nita drugo do
uea u navedenoj emisiji. Suvie je izgleda spominjao ime Slobodana Miloevi. Nadam se
ne zlonamjerno nego objektivno. Ako je procjena slube dravne bezbjednosti da to u ovom
94
95
96
Okrugli peat: MUP, SUP Okuani.

Kuli.
Vukeli.
105
trenutku predsjedniku Republike kodi moralo je doi do hapenja. Tko je taj drznik koji
se u ova vremena usuuje analizirati ta se sve deavalo i ta proputalo. Nakon hapenja
Eimovi je dotrao do Jelene anti koja je dalje animirala lanove Centra za antiratne
akcije koji je odmah formirao Odbor za zatitu Veljka Dakule i njegovih ljudskih prava
i slobode. Od strane centra odreeni su i advokati: Nikola Barovi, Borovi97 i Popovi.98
Znam da netko mora biti na elu toga odbora iz opozicije ali mi se ne svia to je to gospoa
Pei.99 Pokuano je plasirati saoptenje da se Veljko nalazi u Glini u istranom zatvoru, da
su ga zapravo uhapsili pripadnici milicije RSK i to iz razloga to je napustio privremeno
boravite bez prethodne prijave sudu u Glini prema potpisanoj izjavi u istranom postupku
nakon hapenja 21. septembra 1993. godine. Provjerom preko advokata Miria100 utvreno
je da se Veljko ne nalazi u zatvoru u Glini.
U sljedeoj emisiji Intervju gledalaca uestvovao je advokat Nikola Barovi na temu
spektakularnog hapenja Veljka Dakule u Beogradu za koga se jo uvijek ne zna gdje se
nalazi. Alarmirani su i neki meunarodni diplomate. Jan Edberg je ujem lino doao u
Beograd da se interesira za konkretni sluaj. U Skuptini Srbije gospoa Pei postavila
je pitanje ministru Sokoloviu101 gdje se nalazi Veljko Dakula. Kada je ovaj pokuao da
objasni da je to izvela policija RSK, Vuk Drakovi je postavio pitanje zar Marti102 na
podruju Srbije moe i smije hapsiti graane bez obzira tko su i odakle su. Nije li to, pitam
se ja, uplitanje u suverenitet odreene drave. Nisu dobili ni tane ni istinite odgovore.
Advokati su primili punomoi Veljkovih sestara. Na njima je da dalje tragaju gdje se
njihov klijent nalazi.
33
1994., veljaa 10.

Knin
Dozvola za odlazak Hrvata iz mjesta Nuni preko graninog prijelaza Gornje Miranje
Broj: 08/3-3-1-505-2/94.
Knin, 10. 02. 1994. godine
ODOBRENJE
kojim se odobrava dolje navedenim licima da mogu dana 16. 02. 1994. godine nesmetano
napustiti teritorij RS Krajine:
Borivoje.
Borivoje.
99
Vesna.
100
Ninko.
101
Zoran.
102
Milan.
97
98
106
KARDUM Mate
1917. Nuni
KARDUM Mara
1927.
KARDUM Stoja
1923.
KARDUM Marko
1927.
KARDUM Stoja
1931.
KARDUM Pilip
1934.
KARDUM Tereza
1935.
Transfer navedenih lica obavit e se preko GP Miranje Gornje u organizaciji Visokog
komesarijata UN za izbjeglice /UNHCR/.
Ovo odobrenje izdaje se u svrhu nesmetane realizacije planiranog transfera i u druge se
svrhe ne moe koristiti.
M.P.103 N A E L N I K
Pavkovi Neboja, [v.r.]
34
1994., veljaa 17.

Knin
Odluka Vlade RSK o koritenju dijela raspoloivih deviznih rezervi kojima upravlja
Narodna banka RSK u 1994. godini za pokrie emisije novog dinara
VLADA
Na osnovu lana 79. Zakona o deviznom poslovanju (Slubeni glasnik RSK, br. 3/93),
na predlog Narodne banke Republike Srpske Krajine, Vlada Republike Srpske Krajine
donosi
ODLUKU
o korienju dijela raspoloivih deviznih rezervi
kojima rukuje Narodna banka Republike Srpske Krajine u 1994. godini
za pokrie emisije novog dinara
1. Dio raspoloivih deviznih rezervi u efektivnom stranom novcu u zlatu kojima rukuje
Narodna banka Republike Srpske Krajine, u iznosu od 1,5 miliona SAD dolara, koristie se
u 1994. godini za pokrie emisije novog dinara.
Devize iz stava 1. ove take koristie se za servisiranje i zamjenu novih dinara za stranu
valutu koja je predmet kupovine i prodaje na jedinstvenom deviznom tritu.
2. Ova odluka stupa na snagu 01 .03. 1994. godine, a objavie se u Slubenom glasniku
Republike Srpske Krajine.
103
107
O. br. 05-3-335/94.
Knin, 17. 02. 1994. god.
M.P.104 PREDSJEDNIK
ore Bjegovi, dipl. ing. [v.r.]
35
1994., veljaa 14.

Drni
Odluka Skuptine opine Drni o imenovanju Ratnog predsjednitva opine Drni
Na osnovu lana 33. Statuta optine Drni Skuptina optine Drni na svojoj sjednici
odranoj dana 14. 02. 1994. godine donosi s l i j e d e u
ODLUKU
o imenovanju Ratnog predsjednitva
1. Ratno predsjednitvo optine Drni broji sedam lanova i imenuju se:

1. Goran Krasi, predsjednik,

2. Nataa Kalini, zamj. predsjednika

3. ore Vuki, lan

4. Zlatka Zrni, lan

5. Jelena Borjan, lan

6. Boko Krasi, lan

7. Dragomir Kolar, lan
2. Ratno predsjednitvo vrit e funkciju Skuptine optine za vrijeme vanrednih
okolnosti kada se Skuptina nije u mogunosti sastati i redovno zasijedati.
3. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana donoenja.
Broj: 78/1/94. Predsjednik SO Drni:
Drni, 14. 02. 1994. god. Goran Krasi, [v.r.]
HR-HMDCDR, 2., SO Drni, kut. 3.
104
108
36
1994., veljaa 14.

[Knin]
Zapovijed o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica, preustroju uprava
Ministarstva obrane RSK i primopredaji poslova mobilizacije i vojne obveze
NAREDBA broj 123-3 VOJNA TAJNA
KOMANDANTA SVK i STROGO POVERLJIVO
MINISTRA ODBRANE RSK
Od 14. 02. 1994. god
Formiranje vojno-teritorijalnih organa i jedinica, preformiranje
uprava MO i primopredaja poslova mobilizacije i vojne obaveze,
n a r e e n j e.Na osnovu Uredbe o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica i primopredaji poslova
mobilizacije i vojne obaveze organa MO komandama SVK. broj 03-1-24/94 od 08.02.1994.
god. predsednika Vrhovnog saveta odbrane, komandant SVK i ministar odbrane RSK.
N A R E U J U:
1. U SVK formirati vojno-teritorijalne organe i jedinice:
a) Vojne odseke u:
7. K: u Kninu sa odeljcima VOd u Benkovcu, Obrovcu i Drniu
15. K: u Korenici sa odeljcima VOd u Graacu, D.105 Lapcu i Plakom
21. K: u Vojniu sa odeljcima VOd u Vrginmostu, Slunju i Karlovcu Krnjaku
39. K: u Petrinji sa odeljcima VOd u Glini, Kostajnici, Dvoru na Uni i Sisku Capragu
18. K: u Okuanima sa odeljkom VOd u Pakracu
11. K: u Erdutu sa odeljcima VOd u Belom Manastiru, Vukovaru, Mirkovcima, Dalju i
Tenji.
b) Vojno teritorijalne odrede u :
7. K ukupno 4 VT odreda za optine: Knin (ukljuujui Vrliku i evrske), Benkovac,
Obrovac i Drni
15. K ukupno 4 VT odreda za optine: Korenica (ukljuujui i Teslingrad i Vrhovine),
Graac (ukljuujui i Medak), D. Lapac i Plaki
21. K ukupno 3 VT odreda za optine: Vojni (ukljuujui i Karlovac Krnjak), Slunj i
Vrginmost (ukljuujui i Topusko)
39. K ukupno 4 VT odreda za optine: Petrinja (ukljuujui i Sisak Caprag), Glina,
Kostajnica i Dvor na Uni
18. K ukupno 2 VT odreda za optine: Okuani i Pakrac
11. K ukupno 5 VT odreda za optine: B. Manastir, Tenja, Dalj, Vukovar i Mirkovci.
Ukoliko potrebe efikasnog obezbeenja teritorije to zahtevaju planirati formiranje i veeg
broja vojno-teritorijalnih odreda.
2. Preformirati uprave MO u Odelenja za odbranu za:
105
Donji.
109
Severnu Dalmaciju: u Kninu sa Odsecima za odbranu u Benkovcu, Obrovcu i Drniu

Liku: Korenici sa Odsecima za odbranu u Graacu, D. Lapacu i Plakom
Kordun: u Vojniu sa Odsecima za odbranu u Karlovcu Krnjaku, Slunju i Vrginmostu
Baniju: u Petrinji sa Odsecima za odbranu u Sisku Capragu, Glini, Kostajnici i Dvoru
na Uni
Zapadnu Slavoniju: u Okuanima sa Odsekom za odbranu u Pakracu,
Baranju, Istonu Slavoniju i Zapadni

Srem: u Erdutu sa Odsecima za odbranu u Vukovaru, Belom Manastiru, Dalju,
Mirkovcima i Tenji.
3. Izvriti primopredaju poslova i odgovarajue dokumentacije i evidencije iz oblasti
mobilizacije i vojne obaveze (regrutnih poslova, poslova obaveze sluenja vojnog roka,
poslova obaveze sluenja u rezervnom sastavu) MO RSK komandama i organima SVK po
planu aktivnosti u prilogu ove naredbe.
MINISTAR ODBRANE RSK za KOMANDANT SVK a
kontra-admiral
general-major
Duan Raki, [v.r.] M.P.106 M.P.107 Mile Novakovi
B. 108 uki [v.r.]
37
1994., veljaa 15.

Knin
Izvjee Komesarijata za izbjeglice RSK o broju izbjeglih i raseljenih lica na podruju RSK
do 15. veljae 1994.
KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE
Knin, 15. 02. 1994. god.
Komesarijat za izbjeglice Republike Srpske Krajine od svog osnivanja prati i evidentira
broj izbjeglih i raseljenih lica na podruju Republike Srpske Krajine.
Na dan 15. 02. 1994. godine broj izbjeglih i raseljenih lica na podruju RSK je 125.000
1. Knin
10.503
2. Benkovac
12.022
3. Obrovac
2.700
4. Donji Lapac
3.200
5. Graac
4.550
6. Korenica
4.140
7. Drni
1.050
106
107
108
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo odbrane, Knin.

Okrugli peat: RSK, Glavni tab Srpske vojske.
Borislav.
110
Starosna struktura je takva da ima 14.353 djece od roenja do 18 godina od toga,

do 1 god.
1.298
od 1 3 god.
1.641
od 3 7 god.
2.176
od 7 14 god.
5.039
od 14 do 18 god.
4.199
Punoljetnih osoba ima 23.821 od toga od 18 do 60 god 17.102 i preko 60 godina 6.719.
To znai da na podruju Junog dijela RSK ima ukupno 38.174 izbjeglice i raseljena
lica. Izbjeglice su smjetene u privatnim smjetajima uglavnom, a 1.617 je u kolektivnim
smjetajima.
Kolektivni smjetaji se nalaze na podruju:
Knin ima 8 kolektivnih smjetaja i 6 mini kampova 545 + 90 izbjeglica
Benkovac ima 5 kolektivnih smjetaja
340 izbjeglica
Obrovac ima 1 kolektivni smjetaj
60 izbjeglica
Graac ima 2 kolektivna smjetaja
422 izbjeglice
Korenica ima 2 kolektivna smjetaja
160 izbjeglica
od toga djece do 18 godina ima
497
i to do 1 god.
19
od 1 3 god.
56
od 3 7 god.
72
od 7 14 god.
194
od 14 18 god.
156
Punoljetnih osoba ima 1.030 od toga
od 18 60 god.
693
preko 60 god.
337.
Ovi ljudi u kolektivnim smjetajima ive u izuzetno tekim uslovima. Problemi izbjeglica
smjetenih u kolektivnim centrima su
uslovan smjetaj
hrana
odjea
obua
odravanje line higijene
plaanje trokova prevoza izbjeglica
socijalno-zdravstveno osiguranje
ogrjev
pribor za djecu i uenike itd.
Komesarijat za izbjeglice se svakodnevno susree sa problemima izbjeglica koji su svakim
danom sve tei i uporno vodi jednu veliku bitku da svim izbjeglicama pomogne kako bi im
ivot na podruju RSK bio to snoljiviji.
Na sjevernom djelu RSK tj. na podruju Banije i Korduna broj izbjeglica i raseljenih lica
je sljedei:
1. Slunj
2.820
2. Plaki
970
3. Krnjak
2.860
4. Vojni
3.961
5. Vrginmost
2.980
6. Glina
3.890
111
7. Dvor na Uni
2.986
8. Kostajnica
2.840
9. Petrinja
4.567
10. Caprag
2.463
Na podruju sjevernog djela RSK ima 30.337 izbjeglica koje su smjetene u privatnim
smjetajima jer na tom djelu nema kolektivnih smjetaja.
U ovom djelu ima djece od roenja do 18 god. 12.681 i punoljetnih osoba 17.656 i to
djece do 1 god
759

od 1 3 god
1.729

od 3 7 god
2.275

od 7 14 god
4.490

od 14 18 god
3.428
punoljetne osobe od 18 60 god. 12.195

preko 60 god.
5.461
Na podruju Zapadne Slavonije imamo
1. Okuane sa 7.085 izbjeglica
2. Pakrac sa 3.874 izbjeglica.
Na tom podruju nalazi se jedan kolektivni smjetaj u kome trenutno boravi 75 izbjeglica.
Na podruju Istone Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema imamo
1. Vukovar
15.749
2. Dalj
3.981
3. Mirkovci
4.890
4. Tenja
4.581
5. Beli Manastir
15.980 izbjeglica
Ukupan broj izbjeglica za ovo podruje je 56.140 izbjeglica od toga djece od roenja do
18 godina ima 23.213 i to

do 1 god.
1.532

od 1 3 god.
1.416

od 3 7 god.
7. 316

od 7 14 god.
11.809

od 14 18 god.
3.640
Punoljetnih osoba ima 30.412 od toga od 18 do 60 god. 26.039 i preko 60 godina 4.373
osobe.
STATISTIKA
Podaci o broju, starosnoj i polnoj strukturi izbjeglica smjetenih po kolektivnim smjetajima
na podruju sektora J U G
UKUPAN BROJ IZBJEGLICA
Prema podacima Komesarijata
za izbjeglice
1.527
STAROSNA STRUKTURA
Djeca (od roenja do 18 god.) 380
od toga: do 1 god.
12

od 1 3 god.
42

od 3 7 god.
59

od 7 14 god.
150

od 14 18 god.
117
112
Punoljetne osobe
od toga od 18 60 god.
preko 60 god.
693
337
POLNA STRUKTURA PUNOLJETNIH OSOBA

ene
602
mukarci
428
Hrvatski informativni centar, A/075 7.
1994., veljaa 17.

Knin
Uredba Vlade RSK o novom dinaru
38
VLADA
Na osnovu lana 84. t. 2. Ustava Republike Srpske Krajine, Vlada Republike Srpske
Krajine donosi
UREDBU
o novom dinaru
lan 1.
Uvodi se novi dinar kao sredstvo plaanja na teritoriji Republike Srpske Krajine.
Pored novog dinara sredstvo plaanja u Republici Srpskoj Krajini je dinar (u daljem
tekstu: stari dinar).
Novi dinar se dijeli na 100 para.
lan 2.
lan 3.
Novi dinar je zamjenjiv za stranu valutu.
lan 4.
Narodna banka Republike Srpske Krajine utvruje odnos vrijednosti novog i starog
dinara.
lan 5.
Narodna banka Republike Srpske Krajine pustie u opticaj novanice i kovani novac
novog dinara 01. 03. 1994. godine.
lan 6.
Stari dinar ne moe se zamjenjivati za novi dinar kod Narodne banke Republike Srpske
Krajine.
113
lan 7.
Platni promet u zemlji obavljae se u novim i starim dinarima, preko odvojenih rauna
koji se vode kod Slube za platni promet.
Iznosi iskazani u platnom prometu u starim dinarima preraunavae se i iskazivati u
poslovnim knjigama u novim dinarima.
lan 8.
Novani iznosi u propisima i optim aktima, na hartijama od vrijednosti, instrumentima
platnog prometa i drugim dokumentima i u ugovorima iskazivae se u novim dinarima,
osim na instrumentima platnog prometa i drugim novanim dokumentima kojima se platni
promet u zemlji obavlja u starim dinarima.
lan 9.
Cijene proizvoda i usluga iskazuju se u novim dinarima.
lan 10.
Pravna lica i fizika lica koja su obavezna da vode poslovne knjige iskazivae stanja u tim
knjigama u novim dinarima.
Pravna lica i fizika lica koja su obavezna da vode poslovne knjige preraunavae stanja u
tim knjigama na dan 01. 03. 1994.
lan 10a.
Pravno lice koje vri naplatu u starim dinarima u iznosu koji nije utvren u skladu sa
lanom 4. ove uredbe kaznie se za prekraj novanom kaznom u iznosu od 500 do 3.000
novih dinara.
Za radnju iz stava 1. ovog lana kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu
novanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 novih dinara.
Za radnju iz stava 1. ovog lana kaznie se za prekraj i fiziko lice koje je obavezno da
vodi poslovne knjige, novanom kaznom u iznosu od 200 do 1.000 novih dinara.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana pravnom licu izrei e se zatitna mjera zabrane vrenja
odreene djelatnosti u vremenu od tri mjeseca do jedne godine.
Za prekraj iz st. 2. i 3. ovog lana odgovornom licu i fizikom licu koje je obavezno
da vodi poslovne knjige izrei e se zatitna mjera zabrane vrenja odreenih poslova u
vremenu od tri mjeseca do jedne godine.
lan 11.
Ova uredba stupa na snagu danom donoenja a objavie se u Slubenom glasniku
Republike Srpske Krajine, a primjenjivae se od 01.03.1994. godine.
Broj: 05-2-334/94.
Knin, 17. 02. 1994. M.P.109
PREDSJEDNIK

ore Bjegovi, dipl.ing. [v.r.]
109
Okrugli peat: Vlada RSK, Knin.
114
39
1994., veljaa 17.

Knin
Zapisnik sa 75. sjednice Vlade RSK odrane 5., 6., 15. i 17. veljae 1994.
VLADA
ZAPISNIK
sa 75. sjednice Vlade RSK odrane 5., 6., 15. i 17.
02. 1994. godine
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Spiro Kosti, Vojin Peuraa, Lazi ore, Krika Milivoj.
Sjednica je poela s radom u 16.40 asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. ore Bjegovi.
Za sjednicu je predloen slijedei
DNEVNIRED
1. Novi ekonomski program,
2. Ministarstvo finansija;
2.1. Donoenje Odluke o visini osnovice za isplatu naknade za materijalne trokove za
mjesec januar 1994. godine,
2.2 Donoenje Odluke o utvrivanju najnie cijene rada za mjesec januar 1994. godine,
3. Ministarstvo pravosua i uprave;
3.1. Donoenje Uredbe o valorizaciji sudskih taksa,
3.2. Donoenje Uredbe o valorizaciji novanih kazni za prekraje iz republikih propisa,
3.3. Donoenje Uredbe o valorizaciji novanih iznosa u Zakonu o vanparninom
postupku,
3.4. Rjeenje o razrjeenju predsjednika Optinskog suda u Petrinji,
3.5. Rjeenje o izboru predsjednika Optinskog suda u Petrinji,
3.6. Rjeenje o razrjeenju sudije i predsjednika Optinskog suda za prekraje Knin,
3.7. Odluka o podravljenju zgrade Gimnazije,
4. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;
4.1. Donoenje Odluke o odreivanju DP Kamen Obrovac za dravno preduzee od
republikog znaaja,
4.2. Donoenje Rjeenja o imenovanju Upravnog odbora DP Kamen Obrovac,
4.3. Rjeenje o imenovanju Upravnog odbora DP Marko Orekovi Teslingrad,
4.4. Inicijativa za formiranje Holding-korporacije,
4.5. Inicijativa za formiranje Holding-korporacije koarske industrije,
4.6. Odluka o usvajanju programa za zadravanje pograninog stanovnitva u RSK,
4.7. Uredba o nainu i uslovima za obavljanje djelatnosti preduzea,
4.8. Uredba o upisu u sudski registar preduzea i drugih pravnih lica koja obavljaju
privrednu djelatnost,
4.9. Utvrivanje Prijedloga Zakona o transformaciji dravne svojine,
115
4.10. Prijedlog glavnog projekta razvoja informacijskog sistema RSK i uvoenje

informatizacije poslovanja u organima dravne uprave.
4.11. Sanacija fabrike Pneumatike u Kombinatu Borovo
5. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i graevinarstvo;
5.1. Informacija o izvrenim pripremama na izradi prostornog plana RSK,
5.2. Program rada, dinamiki i finansijski plan na izradi prostornog plana RSK,
5.3. Donoenje Odluke o osnivanju Urbanistikog zavoda RSK,
5.4. Rjeenje o imenovanju direktora Urbanistikog zavoda,
5.5. Donoenje Metodologije za popis i procjenu ratne tete,
6. Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja;
6.1. Utvrivanje Prijedloga Zakona o visini zarada, naknada i drugih primanja zaposlenih
za vrijeme ratnog stanja,
6.2. Utvrivanje Prijedloga Zakona o posebni uslovima za zasnivanje i prestanak radnog
odnosa za vrijeme ratnog stanja,
6.3. Utvrivanje Prijedloga Zakona o drutvenoj brizi o djeci,
6.4. Uredba o kriterijima za raspodjelu humanitarne pomoi u RSK (Pravilnik o
bodovanju porodine i socijalne karte),
7. Ministarstvo odbrane;
7.1. Donoenje Odluke o stavljanju na koritenje dijela robe iz Republikih robnih
rezervi SVK,
7.2. Donoenje Odluke o kolovanju kandidata za kontrolore letenja,
8. Ministarstvo trgovine i turizma;
8.1. Donoenje Rjeenja o razrjeenju pomonika ministra,
8.2. Donoenje Uredbe o ukidanju Uredbe o obavezi obavjetavanja o promjenama
cijena odreenih proizvoda i usluga,
8.3. Uredba o ukidanju Uredbe o prometu motornog benzina i dizel goriva,
8.4. Donoenje Odluke o visini osnovice za obraun zarada za republike trine
inspektore,
8.5. Donoenje Odluke o plaanju prve faze uslune prerade sirove nafte Rafineriji nafte
Panevo,
8.6. Privredna komora RSK Odluka o odobrenju deviznih sredstava,
9. Ministarstvo zdravlja;
9.1. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za psihijatrijske
bolesti u Petrinji,
9.2. Donoenje Rjeenja o imenovanju direktora Specijalne bolnice za psihijatrijske
bolesti u Petrinji,
9.3. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za plune
bolesti u Petrinji,
9.4. Donoenje Rjeenja o imenovanju direktora Specijalne bolnice za plune bolesti u
Petrinji,
10. Ministarstvo informisanja;
10.1. Donoenje Rjeenja o razrjeenju lanova Upravnog odbora SRT Krajine,
10.2. Donoenje Rjeenja o imenovanju lanova Upravnog odbora SRT Krajine,
10.3. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut SRT Krajine,
11. Ministarstvo energetike i rudarstva;
11.1. Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,
116
12. Ministarstvo prosvjete;

12.1. Odgovor Univerziteta Nikola Tesla Knin vezan za visinu kolarine,
13. Verifikacija ugovora o davanju na koritenje poslovnog (skladinog) prostora na
Beogradskom sajmu hala 2,
14. Razmatranje zahtjeva za finansijsku pomo u ostvarenju filma Kninska vartolomeja,
i izmjenjen i nadopunjen sa
4.12. razmatranje elaborata o ekonomskoj opravdanosti pokretanja proizvodnje u DP
Finel Petrinja,
6.5. Donoenje Odluke o jednokratnoj novanoj pomoi ranjenicima pripadnicima
SVK koji se nalaze na lijeenju u Srbiji,
7.3. Donoenje Odluke o stavljanju na koritenje dijela robe (naftnih derivata) iz robnih
rezervi Ministarstva odbrane za potrebe SVK,
7.4. Donoenje Odluke o formiranju komisije,
9.5. Donoenje Rjeenja o razrjeenju i imenovanju lana Upravnog odbora Opte
bolnice Sveti Georgije iz Vojnia,
9.6. Informacija o stanju u zdravstvu,
15. Ministarstvo inostranih poslova;
15.1. Stanje i odnosi na spoljnom planu,
16. Donoenje Odluke o postavljenju Izvrnog savjeta Srpske optine Zadar.
Nakon ovih nadopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
Budui je sjednica poela kasno neke take dnevnog reda su odgoenje za sutra, a
poelo se sa 5. takom dnevnog reda materijalom Ministarstva za urbanizam, stambenokomunalne poslove i graevinarstvo.
Ad-5
5.1. i 5.2. Informacija o izvrenim pripremama na izradi prostornog plana (prilog broj 1)
podnio je ministar Ljubia Budi, a potom su o programu rada dinamikom i finansijskom
planu na izradi prostornog plana govorili dr Milan Bursa, gosp. Vujatovi Miroslav, gosp.
Vidi Vlado i geolog uji Ana.
Potom je donesena
ODLUKA
o prihvaanju Programa za izradu Prostornog plana sa dinamikim i finansijskim planom
(pr. br. 104)
5.3. Donesena je
ODLUKA
o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Republikog zavoda za prostorno ureenje,
zatitu okoline i izgradnju objekata (prilog br. 2)
5.4. Doneseno je
RJEENJE
o imenovanju direktora Urbanistikog zavoda RSK (prilog broj 3)
5.5. Nakon to je ministar Ljubia Budi ukratko obrazloio Metodologiju, elemente i
kriterijume za popis i procjenu ratne tete (prilog broj 4) donesena je
117
ODLUKA
o donoenju Metodologije, elemenata i kriterijuma za popis i procjenu ratne tete (prilog
broj 5)
Ad-3
3.1. Na prijedlog i uz obrazloenje ministra pravosua i uprave Radomira Kueta
donesena je
UREDBA
o valorizaciji sudskih taksa (prilog broj 6)
3.2. Donesena je
UREDBA
o valorizaciji novanih kazni za prekraje iz republikih propisa (prilog broj 7)
3.3. Donesena je
UREDBA
o valorizaciji novanih iznosa u Zakonu o vanparninom postupku (prilog broj 8)
3.4. Doneseno je
RJEENJE
o razrjeenju predsjednika Optinskog suda u Petrinji (prilog broj 9)
3.5. Doneseno je
RJEENJE
o izboru predsjednika Optinskog suda u Petrinji (prilog broj 10)
3.6. Doneseno je
RJEENJE
o razrjeenju sudije i predsjednika Optinskog suda za prekraje Knin (prilog broj 11)
3.7. Donesena je
ODLUKA
o podravljenju zgrade Gimnazije u Kninu (pr. br. 12)
Ad-4
Zbog kratkoe vremena na dananjoj sjednici odraena je samo toka 4.9., a ostalih 11
podtaaka odradie se sutra.
4.9. Nakon uvodnog izlaganja ministra Arbutine110 Nacrt Zakona o transformaciji
dravne svojine (prilog broj 13) obrazloio je gosp. Jovan Drobnjak.
U raspravi su potom uestvovali ministar Jarevi,111 ministar Arbutina, pomonik
ministra Bezbradica112 a nakon zavretka rasprave donesen je
ZAKLJUAK
o provoenju javne rasprave po ponuenom Nacrtu Zakona o transformaciji dravne
svojine (prilog broj 14).
110
111
112
Neboja.
Slobodan.
Radovan.
118
6.1. Skida se s dnevnog reda.

6.3. Utvren je prijedlog
Ad-6
ZAKONA
o drutvenoj brizi o djeci (prilog broj 15) koji e se shodno Ustavu i Poslovniku Vlade
proslijediti u skuptinsku proceduru.
6.4. Donesena je
UREDBA
o kriterijima za raspodjelu humanitarne pomoi u RSK (prilog broj 16) iji je sastavni dio
Pravilnik o bodovanju porodine i socijalne karte (prilog broj 17)
6.5. Nakon obrazloenja sekretara ministarstva Mile ubrilovia donesen je
ZAKLJUAK
Zatraiti miljenje Ministarstva finansija i Ministarstva zdravlja i odbrane i da oni na
spisak ranjenika daju svoj potpis, s tim da se vidi kako je ovaj problem rjeen u Republici
Srpskoj.
10.1. Doneseno je
Ad-10
RJEENJE
o razrjeenju lanova Upravnog odbora SRT Krajine (prilog broj 18)
10.2. Doneseno je
RJEENJE
o imenovanju lanova Upravnog odbora SRT Krajine (prilog broj 19)
10.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na STATUT SRT KRAJINE (prilog broj 20)
Na kraju sjednice na prijedlog ministra Krike, a vezano za pravilno i zakonito
raspolaganje sredstvima u JP NIK Mirkovci donesena je
ODLUKA
(prilog broj 21)
S ovim je dnevni rad iscrpljen i sjednica zavrva s radom u 19.00 asova.
NASTAVAK 75. SJEDNICE 06. 02. 1994. GODINE
dio.
Odsutni: Spiro Kosti, Peuraa Vojin, Lazi ore, Dragica Baki.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. ore Bjegovi. Dnevni red je isti kao i na
sjednici od 05. 02. 1994. godine.
119
Ad-15
O stanju i odnosima na spoljnom planu (prilog broj 22) govorio je ministar inostranih
poslova Slobodan Jarevi.
U raspravi su potom uestvovali ministri Arbutina, Budi,113 Kneevi,114 Crnogorac115 i
predsjednik Bjegovi, a po zavretku rasprave donesen je
ZAKLJUAK
Prihvata se izvjetaj ministra Jarevia.
Ad-1
Uvodnu rije o novom ekonomskom programu dao je potpredsjednik Vlade Branko
Lubovac.
On je u svom izlaganju istakao da bi mi svakako morali ii na ovaj program i da ga nije
usvojila Jugoslavija jer ve due vremena u nas sistem uopte ne funkcionie, sve se finansira
iz budeta, a njega praktino nema. Na Vladi je danas da se izjasni prihvata li ovaj Program
ili ne.
Potom je bilo govora o Zakljuku Vlade sa 74. sjednice i propisima koje naa Vlada treba
donijeti da bi Program profunkcionisao na teritoriji RSK.
U raspravi su potom uestvovali gotovo svi ministri i pozvani na sjednicu Vlade, a po
zavretku rasprave donesena je
ODLUKA
o prihvatanju programa rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog
oporavka Jugoslavije (prilog broj 23)
te
(prilog broj 24)
2.1. Donesena je
ZAKLJUCI
Ad-2
ODLUKA
o utvrivanju visine osnovice za isplatu naknade na teret materijalnih trokova za mjesec
januar (prilog broj 25)
2.2. Donesena je
ODLUKA
o utvrivanju najnie cijene rada za mjesec januar (prilog broj 26)
i
ZAKLJUAK
o prodaji deviza iz devizne blagajne Narodne banke RSK (prilog broj 27)
Ad-4
4.1. Donesena je
ODLUKA
o odreivanju DP Kamen Borovac za dravno preduzee od republikog znaaja (prilog
broj 28)
113
114
115
Ljubia.
Milan.
Miomir.
120
4.2. Doneseno je
RJEENJE
o imenovanju Upravnog odbora DP Kamen Obrovac (prilog broj 29)
4.3. Doneseno je
RJEENJE
o imenovanju lanova Upravnog odbora DP Marko Orekovi Teslingrad (pr.br. 30)
4.4. O inicijativi za formiranje holding Korporacije umarstva i drvne industrije RSK
(prilog broj 31) govorio je ministar Arbutina.
Potom je donesena
ODLUKA
o izradi prijedloga organizacije Holdinga umarstva i drvne industrije RSK (pr.br. 32)
4.5. Ministar Arbutina obrazloio je inicijativu za formiranje holding Korporacije
koarske industrije (prilog broj 33), a potom je donesena
ODLUKA
o izradi prijedloga organizacije Holdinga proizvoaa koe, obue i galanterije RSK (prilog
broj 34)
4.6. Donesena je
ODLUKA
o usvajanju Programa za zadravanje pograninog stanovnitva u RSK (prilog broj 35)
4.7. Donesena je
UREDBA
o nainu i uslovima za obavljanje djelatnosti preduzea (prilog broj 36)
4.8. Donesena je
UREDBA
o upisu u sudski registar preduzea i drugih pravnih lica koja obavljaju privrednu djelatnost
(prilog broj 37)
4.10. Prijedlog glavnog projekta razvoja informacijskog sistema RSK i uvoenje
informatizacije poslovanja u organima dravne uprave (prilog broj 38) obrazloio je ministar
Arbutina.
Potom je donesena
ODLUKA
o usvajanju Prijedloga glavnog projekta razvoja informacijskog sistema RSK (prilog broj 39)
ODLUKA
o proglaenju DP Elektroniko raunski centar Gavrilovi Petrinja za nosioca razvoja
informatike djelatnosti u RSK (prilog broj 40)
4.12. Ministar Arbutina ukratko je obrazloio elaborat o ekonomskoj opravdanosti
pokretanja drvne industrije Finel Petrinja (prilog broj 41).
Nakon toga donesen je
ZAKLJUAK
o usvajanju elaborata (prilog broj 42)
i
121
ZAKLJUAK
Pitanje bezbjednosti rada fabrike pokuae u to kraem roku rijeiti Predsjednik
Republike, Predsjednik Vlade i Komandant G SVK.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica zavrava s radom u 13.00 asova.
dio.
Odsutni: Kosti Spiro, Lazi ore, Milan Kneevi, Miomir Crnogorac, Dragica Baki,
Mitar Brnovi, Slobodan Jarevi.
Dnevni red je isti kao i na sjednici od 05. 02. 1994. godine.
Na ovoj sjednici nije bilo kvoruma, te je iz tog razloga a budui je ve donesena odluka o
prihvatanju Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka
Jugoslavije raspravljano samo o propisima koje naa Vlada mora donijeti da bi Program
profunkcionisao na teritoriju RSK.
Nakon to su predstavnici ministarstva finansija referisali to je do sada uraeno i koje su
uredbe pripremili otvorena je rasprava u kojoj su uestvovali gotovo svi prisutni na sjednici
Vlade.
Po zavretku rasprave sjednica je zakljuena u 19.00 asova
dio.
Odsutni: Milan Kneevi, Miomir Crnogorac, Dragica Baki, Mitar Brnovi, Slobodan
Jarevi.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade RSK gosp. ore Bjegovi.
U vezi zakljuka sa 74. sjednice Vlade RSK i propisa koje treba donijeti naa Vlada da bi
Program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije
profunkcionisao na podruju RSK nakon obrazloenja propisa od strane zaduenih
ministarstava, institucija i odgovornih lica, a po zavretku rasprave po predmetnim
propisima doneseno je
ODLUKA
o korienju dijela raspoloivih deviznih rezervi kojima rukuje Narodna banka RSK u 1994.
Godini za pokrie emisije novog dinara (prilog broj 43)
ODLUKA
o zamjeni, prodaji i kupovini novog dinara za strana sredstva plaanja (prilog broj 44)
ODLUKA
o obrazovanju kursa dinara (prilog broj 45)
o novom dinaru (prilog broj 46)
122
UREDBA
UREDBA
o visini i nainu utvrivanja poreza na dobit preduzea i rokovima za plaanje mjesenih
akontacija poreza za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti (prilog broj 47)
UREDBA
o prestanku obaveze obraunavanja i plaanja posebnog poreza na finansijske transakcije
(prilog broj 48)
UREDBA
o visini i nainu plaanja akontacija poreza i doprinosa i drugih javnih prihoda koji se
plaaju na prihode graana u prvom polugoditu 1994. godine (prilog broj 49)
UREDBA
o utvrivanju i plaanju poreza na promet za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne
opasnosti (prilog broj 50)
UREDBA
o odreenim proizvodima na koje se ne plaa porez na promet proizvoda (prilog broj 51)
UREDBA
o valorizaciji odreenih novanih kazni za privredne prekraje (prilog broj 52)
UREDBA
o uvoenju posebne republike takse koja se plaa za vrijeme ratnog stanja i neposredne
ratne opasnosti (prilog broj 53)
UREDBA
o valorizaciji boravinih taksa (prilog broj 54)
UREDBA
o nainu obraunavanja kamate zbog neplaenih poreza i drugih javnih prihoda u zakonom
propisanom roku (prilog broj 55)
UREDBA
o valorizaciji administrativnih taksa (pr.br. 56)
UREDBA
o izmjenama i dopunama Uredbe o uslovima i o nainu obavljanja prevoza domaih
prevoznika u meunarodnom drumskom saobraaju (pr.br. 57)
UREDBA
o valorizaciji katastarskog prihoda (pr.br. 58)
UREDBA
o visini naknade za korienje podataka premjera i katastra nepokretnosti radova i za
pruanje usluga Republikog geodetskog zavoda, oblasne geodetske uprave i optinske
uprave za katastar (prilog broj 59)
UREDBA
o valorizaciji sudskih taksi (prilog broj 60)
UREDBA
o valorizaciji novanih kazni za prekraje iz republikih propisa (prilog broj 61)
123
UREDBA
o visini godinje naknade za drumska motorna vozila, traktore i prikljuna vozila (pr.br. 62)
UREDBA
o ostvarivanju prava na naknadu zarade za vrijeme porodiljskog, produenog porodiljskog
odsustva zaposlenog roditelja i odsustva sa rada usvojioca radi njege djeteta (prilog broj 63)
UREDBA
o visini pomoi za opremu novoroeneta (pr.br. 64)
UREDBA
o materijalnom obezbjeenju boraca NOR-a, vojnih invalida, civilnih invalida rata i lanova
njihovih porodica (prilog broj 65)
UREDBA
o visini invalidnina vojnih invalida i porodica palih boraca (prilog broj 66)
UREDBA
o ostvarivanju prava na materijalno obezbjeenje i dodatak za pomo i njegu drugog lica u
oblasti socijalne zatite (prilog broj 67)
Osim navedenih uredbi donesen je i slijedei
ZAKLJUAK
Zaduuje se Ministarstvo finansija i Ministarstvo inostranih poslova da pripreme sve
aktivnosti oko formiranje Agencije za rad kod UNPROFOR-a.
Formira se radna grupa za izradu nacrta zakona o zajmu za potrebe odbrane RSK u
sastavu: Peuraa Vojin, Lazi ore, Kuet Radomir, Pavao Marjanovi.
Spomenuta radna grupa duna je pripremiti nacrt navedenog zakona za slijedeu sjednicu
Vlade.
Pod ovom takom donesena je jo i
ODLUKA
o primjeni carinske tarife SRJ (pr.br. 68)
7.1. Donesena je
Ad-7
ODLUKA
o stavljanju na koritenje dijela robe iz Republikih robnih rezervi SVK (prilog broj 69)
7.2. Donesena je
ODLUKA
o kolovanju kandidata za kontrolore letenja (prilog broj 70)
7.3. Donesena je
ODLUKA
o stavljanju na koritenje dijela robe (naftnih derivata) iz robnih rezervi Ministarstva
odbrane za potrebe SVK (prilog broj 71)
124
7.4. Donesena je
ODLUKA
o formiranju komisije za reviziju Odluke o preduzeima od posebnog znaaja za odbranu
RSK i kontrolu ratnih organizacija i sistematizacija preduzea, drugih organizacija i pravnih
lica (prilog broj 72)
8.1. Doneseno je
Ad-8
RJEENJE
o razrjeenju pomonika ministra za razvoj trgovine (prilog broj 73)
RJEENJE
o razrjeenju pomonika ministra za marketing (prilog broj 74)
8.2. Donesena je
UREDBA
o ukidanju Uredbe o obavezi obavjetavanja o promjenama cijene odreenih proizvoda i
usluga (prilog broj 75)
8.3. Donesena je
UREDBA
o ukidanju Uredbe o prometu motornog benzina i dizel goriva (prilog broj 76)
8.4. Nakon to je ministar Lazi obrazloio odluku o visini osnovice za obraun zarada za
republike trine inspektore i rasprave u kojoj su uestvovali ministar Arbutina, pomonik
ministra Radovan Bezbradica, predsjednik Bjegovi predloio je slijedei
ZAKLJUAK
Skida se s dnevnog reda i razmotrie se na iduoj sjednici Vlade to je jednoglasno
prihvaeno.
8.5. Donesena je
ODLUKA
o plaanju prve faze uslune prerade sirove nafte Rafineriji nafte Panevo (prilog br. 77)
8.6. Donesena je
ODLUKA
o odobrenju sredstava za popravku automobila (prilog broj 78)
Po zavretku naprijed navedenih podtaaka Ministarstvo trgovine i turizma ministar Lazi
predloio je donoenje 3 Uredbe sa zakonskom snagom po hitnom postupku i to:
UREDBA
sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (prilog broj 79)
UREDBA
sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o linom radu (prilog broj 80)
UREDBA
sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o robnim rezervama (prilog br.
81)
125
Nakon njegovog izlaganja donesen je

ZAKLJUAK
Naelno se prihvataju spomenute Uredbe tim da se zatrai po hitnom postupku miljenje
Ministarstva pravosua i uprave prije nego se Uredbe prosljede na potpis predsjedniku RSK
Milanu Martiu.
9.1. Donesena je
Ad-9
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti u Petrinji (pr.br.
82)
9.2. Doneseno je
RJEENJE
o imenovanju direktora Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti u Petrinji (pr.br. 83)
9.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za plune bolesti u Petrinji (prilog broj
84)
9.4. Doneseno je
RJEENJE
o imenovanju direktora Specijalne bolnice za plune bolesti u Petrinji (prilog broj 85)
9.5. Doneseno je
RJEENJE
o razrjeenju i imenovanju lana Upravnog odbora Opte bolnice Sveti Georgije u Vojniu
(prilog broj 86)
9.6. Ministar Kosti116 podnio je informaciju o trenutnom stanju u zdravstvu RSK,
tekoama sa kojima se zdravstvo susree i preduzetim mjerama za poboljanje poloaja
zdravstva.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Prihvata se izvjetaj ministra Kostia o stanju u zdravstvu Republike Srpske Krajine.
11.1. Donesena je
Ad-11
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj
87).
U meuvremenu od zakazivanja 75. sjednice 05. 02. 1994. godine Ministarstvo
energetike dostavilo je jo neke materijale tako da je pod takom 11.2. raspravljano o
116
Spiro.
126
prijedlogu Odluke o ratnoj organizaciji i sistematizaciji u Ministarstvu energetike i rudarstva

u vezi koje je donesen
ZAKLJUAK
O ovoj Odluci se Vlada nee danas izjanjavati budui je na prijedlog ministra odbrane
osnovana komisija za reviziju preduzea od znaaja za odbranu RSK i ratnih sistematizacija,
te e spomenuta odluka ii na verifikaciju spomenute komisije.
11.3. Ministar Krika117 predoio je lanovima Vlade informaciju o aktivnostima
ministarstva u vezi poboljanja poslovanja JP NIK Mirkovci, te prijedloge mjera za dalje
aktivnosti (prilog broj 88).
Potom je otvorena rasprava, a po zavretku rasprave donesen je
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija i prosljedie se predsjedniku RSK.
Ad-12
12.1. Odraeno u taki 1.
Pomonik ministra prosvjete Duan Bada predoio je lanovima Vlade zahtjev za
obezbjeenje interventnih koliina goriva (prilog broj 89), te upoznao predsjednika Vlade
da predstavnici granskog sindikata trae sastanak sa njim u vezi problema prosvjete. Potom
je na prijedlog predsjednika Bjegovia donesen
ZAKLJUAK
Prihvata se sastanak sa predstavnicima granskog sindikata, a to se tie goriva zahtjev jest
opravdan, ali treba iznai mogunosti finansiranja. Zahtjev se prima na znanje kao zadatak
i pokuae se iznai neko rjeenje.
Prima se na znanje i verificira
Ad-13
UGOVOR
o davanju na korienje poslovnog (skladinog) prostora na Beogradskom sajmu hala 2
(prilog broj 90)
Ad-14
U vezi zahtjeva za finansijsku pomo u ostvarenju filma Kninska vartolomeja donesen
je (prilog broj 91)
ZAKLJUAK
Naelno se prihvata, s tim da zahtjev proe Ministarstvo kulture i Krajina-film, te e se
nakon toga sa Republikom Srbijom vidjeti hoe li biti sredstava.
Ad-16
Na prijedlog Ministarstva pravosua i uprave donesena je
ODLUKA
o postavljenju Izvrnog savjeta Srpske optine Zadar (prilog broj 92)
S ovim je dnevni red iscrpljen, ali su donesene jo neke odluke na prijedlog pojedinih
ministarstava i to kako slijedi:
117
Milivoj.
127
RJEENJE
o izmjeni Odluke br. 05-3-8/94. od 30. 12. 1993. godine (prilog broj 93)
RJEENJE
o imenovanju lanova Upravnog odbora KNINEH-a (prilog broj 94)
RJEENJE
o imenovanju komisije za procjenu automobila Opel Askona (prilog broj 95)
ODLUKA
o odobrenju goriva za 3 autobusa na relaciji Knin Beograd Knin (prilog broj 96)
o eksproprijaciji (prilog broj 97)
RJEENJE
RJEENJE
o razrjeenju lana strune radne grupe za pruanje strune pomoi u voenju investicija
humanitarnih organizacija i nevladinih i drugih institucija (pr.br. 98)
Osim navedenih akata doneseni su i zakljuci po pojedinim pitanjima i to kako slijedi:
1. ahovski turnir na Plitvicama i nastup fudbalske reprezentacije RSK (prilog broj 99) u
naelu se prihvata, ali treba napraviti finansijski plan.
2. Poziv gradonaelnika Ksantija118 u Grkoj (prilog broj 100) zauzet je stav da se treba
ii, a predsjednik Vlade e razgovarati sa predsjednikom Republike i potom e obavjestiti
Vladu.
3. Prijedlog MIP-a za pomo u tampanju knjige Petra Zinajia iz Slunja (prilog broj
101) naelno se prihvata s tim da se ostvari kontakt ISKRE Ministarstva informisanja i
Ministarstva kulture i vjera.
4. Zakljuak u vezi prijedloga predsjednika Vlada za dodjelu prostorija ministarstvima i
vladinim institucijama zaduuje se Sekretarijat Vlada da sazove sekretare svih ministarstava
da u roku od 5 dana ponude predsjedniku Vlade plan razmjetaja. U protivnom prijedlog
predsjednika Vlade smatra se prihvaenih. (Prilog broj 102)
Napomena: Vezano za taku 8.6. grekom je izostavljena UREDBA sa zakonskom snagom
u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora u oblasti trgovine (pr. br. 103) Za spomenutu
Uredbu vrijedi isti zakljuak kao i za navedene 3 Uredbe.
Predsjednik Vlade
ore Bjegovi119
118
119
Xanthi.
Prireivai su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastorunim potpisima.
128
40
1994., veljaa 17.

Beograd
Biljeka o razgovoru s Vjaeslavom Taloninom, tajnikom Veleposlanstva Ruske Federacije u
Beogradu, iz koje su vidljivi stavovi krajinske politike prema moguoj reintegraciji RSK u
Republiku Hrvatsku izravno ili putem autonomnog statusa
MINISTARSTVO INOSTRANIH STR. POV.
POSLOVA
17. 02. 1994.
ZABELEKA
o razgovoru dana 17. 02. 1994. u MIP-u RSK sa Vjaeslavom
Taloninom, prvim sekretarom Ambasade Ruske Federacije u Beogradu
Razgovor odran u vremenskom terminu izmeu 11.00 12.15 h., a shodno inicijativi V.
Talonina.
Iz razgovora najvanije sledee
1) Talonin se interesovao da li je u poslednje vreme bilo kontakta izmeu Republike
Hrvatske i RSK, a prvenstveno u vezi ekonomske saradnje. Odgovoreno mu da je kontakt
bio posredan, odnosno da je tokom prole nedelje odran sastanak sa Gerdom Ahrenson,120
zamenikom ko-predsednika Konferencije o bivoj Jugoslaviji, gde je razmatrana mogunost
ekonomske saradnje Zagreba i Knina. Nikakav dogovor nije postignut, jer Srpska strana
insistira da preduslov za ekonomsku saradnju mora biti ukidanje sankcija prema RSK,
odnosno povlaenje rezolucije 820 koja je sve ekonomske aktivnosti Krajine podredila
jurisdikciji Zagreba.
Talonin se interesovao da li su razgovori ukljuili i pitanje otvaranja drumskih i eleznikih
saobraajnica. Odgovoreno mu da Srpska strana prihvata otvaranje saobraajnica pod uslovom
da se rezolucija 820 ukine, kao i hrvatskom saglasnou davanja jedne luke na upotrebu, jer bi
tim putem RSK izbegla zamku tihe ekonomske i politike podreenosti Hrvatskoj.
Interesovao se da li Zagreb i dalje insistira na primeni rezolucije 820. Potvrdno mu
odgovoreno.
Posebno interesovanje pokazao za autoput Zagreb Beograd, odnosno da li Beograd vrio
pritisak na Knin da se odobri njegovo otvaranje, odnosno da li bi Knin popustio ukoliko
bi Beograd vrio pritisak. Odgovoreno mu negativno.
2) Talonin se posebno osvrnuo na politiko reenje sukoba izmeu Zagreba i RSK. U tri
etiri navrata podvukao da je problem Krajine kompleksan, i da se ne moe uporediti
sa problemom Bosne. Traio nae miljenje za najsvrsishodniji nain reavanja sukoba,
ukljuujui i miljenje o mogunosti ujedinjenja do kraja godine RSK i Republike Srpske,
kako je izjavio predsednik Marti.
Odgovoreno mu da politika budunost RSK ne moe biti zasnovana niti u povratku pod
direktnu jurisdikciju Zagreba, niti u indirektnu, putem davanja autonomije, jer bi obadve
120
Geert Heinrich Ahrens.
129
solucije znaile, dugorono gledajui, nestanak Srpskog etnikog prisustva u Krajini, jer
bi Hrvatska primenila tihe i suptilne metode genocida. to se pak tie ujedinjenja RSK sa
Republikom Srpskom, ta mogunost je svakako realna. Skrenuta mu panja da vreme radi
za RSK, koja homogena, za razliku od Hrvatske, koja heterogena, i koja podeljena izmeu
germanskog severa i latinskog juga, i da e taj faktor na kraju dovesti do raspada same
Hrvatske. Eventualno priznanje u ovom konkretnom momentu RSK od strane Zagreba bi
samo jo vie pospeilo raspad Hrvatske.
Talonin ukazao da bi Zagrebu ostala na raspolaganju samo vojna opcija ukoliko se politiki
kompromis ne bi mogao postii. Odgovoreno mu da je krajiki front dugaak 1.000 km,
i da Tuman121 nema dovoljno trupa za iroke frontalne nastupe, pogotovo ne sada kada
je deo svojih jedinica prebacio u Bosnu. Takoe, skrenuta mu panja da je u Hrvatskoj (a
pogotovo u Dalmaciji) opao moral meu stanovnitvom za bilo kakva vojna dejstva.
3) Talonin se interesovao za raspored snaga u Skuptini RSK i uticaju SPS-a meu narodom
u Krajini. Odgovoreno mu da je injenica da SRS i SDS imaju veinu u Parlamentu, ali
da ta veina gubi podrku u samom narodu, koji uvia line ambicije poslanika navedenih
stranaka. Rezultat toga je da SPS dobija na snazi i popularnosti, to direktno vodi jo jaem
uvrivanju pozicija predsednika Martia122 koji, za razliku od dr. Babia123, ima razvijeniji
oseaj za meunarodnu politiku.
4) MIP RSK se interesovao za situaciju u bivem SSSR-u i problemu unutranjih granica.
Talonin dosta opirno izneo sadanju problematiku. Ukazao da u Ukrajini ima 25 miliona
Rusa, a u Kazahstanu 8 miliona. Podvukao da pitanje unutranjih granica jo uvek ne
predstavlja takav problem koji bi se mogao uporediti sa situacijom u bivoj Jugoslaviji, i to
iz razloga to
a) Rusi jo uvek nisu svesni svojih (tanih) etnikih granica,
b) to ih je brojano toliko van granica same Rusije, da u susednim republikama
predstavljaju znaajan faktor,
c) Znaajnost tog brojanog faktora se ogleda u injenici da u susednim republikama
predstavljaju impozantan inilac u infrastrukturama.
Meutim, interesantno da Talonin podvukao da za sada baltike republike predstavljaju
najvei problem za Ruse, jer se Ruska etnika grupacija diskriminie, to je jako nezgodno,
jer u baltikim republikama Rusija i dalje ima vojno prisustvo od kojeg baltiki Rusi
oekuju zatitu. S tim u vezi, situacija na Baltiku i pokuaji ostalih republika da uvedu
diskriminacione, anti-ruske zakone, meu samim Rusima polako ali sigurno uliva u svest
dozu nelagodnosti. Poinju da se prave paralele sa situacijom u bivoj Jugoslaviji, odnosno
poinje da sazreva uverenje da bi moralo doi do izmena unutranjih granica biveg SSSR-a.
injenica da autonomne regije u samoj Rusiji pokazuju znakove secesionizma ni malo ne
pomae, ve naprotiv pospeuje svest ruskom ujedinjenju.
ZAKLJUAK:
Utisak da je Talonin posetio MIP RSK po direktivi iz Moskve, pogotovo to je i sam izjavio
16. 2. 1994.g. da je sastanak hitnog karaktera. Utisak takoe da Moskvu prvenstveno
interesuje da li je u RSK, po izboru predsednika Martia moda dolo do izmene stavova
121
122
123
Franjo.
Milan.
Milan.
130
u pogledu politikog reenja/kompromisa sa Hrvatskom. Talonin oigledno tragao za

znakove slabosti koji bi ukazali na mogunost ulaska RSK pod jurisdikciju Hrvatske, bilo
u direktnoj, bilo u indirektnoj autonomnoj formi.
Interesantno da je u potpunosti prihvatio rezonovanje MIP-a RSK kada je Hrvatska
u pitanju, izjavivi, izmeu ostalog, da ako Beograd popusti sa Krajinom, morae i sa
Bosnom, a potom i sa Vojvodinom i Kosovom.
S tim u vezi, kao opti zakljuak se moe konstatovati da je glavni cilj Taloninovog dolaska
bila analiza srpskih stavova i vrstina daljih zastupanja istih, kako zbog otvaranja biroa u
Beogradu i Zagrebu, tako i situacije oko Sarajeva.
NAELNIK I UPRAVE
Branko Filipovi, [v.r.]
41
1994., veljaa 17.

Knin
Obavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK Vladi RSK o elji profesora Sveuilita
Oxford, dr. Hugha McDonalda, da posjeti RSK i razgovara s krajinskim politikim
vodstvom
TEL. 011-235-16-72
TERAZIJE No 3/1
0780-60-126/079-719-023 TEL: (011) 3221-325; 3226-778; 3227-346
FAX: (011) 235-16-72
FAX: (011) 3224-573
YUGOSLAVIA
STR. POV. 157/94 POSLATI IFROVANO
17. 02. 1994.
VLADA
KNIN
ZA PREMIJERA, GOSPODINA ORA BJEGOVIA
Profesor Oksfordskog Univerziteta, dr. Hugh McDonald, ponovo je izrazio elju da poseti
RSK, gde bi razgovarao sa:
a) Predsednikom Milanom Martiem,
b) Premijerom orom Bjegoviem,
131
c) Predsednikom Skuptine, Brankom Vojnicom,

d) Generalom Miletom Novakoviem,
e) Novim ministrom za unutranje poslove,
f ) Direktorom TV RSK na Plitvicama,
g) Lokalnim organima u Optini Okuani
Cilj posete predoenje zvaninih stavova Londona u vezi politike situacije na prostorima
bive Jugoslavije, odnosno razmena miljenja sa zvaninim predstavnicima Krajine. Boravak
bi bio iskorien i za analizu genocida na prostorima Zapadne Slavonije.
NAPOMENA: Poznato da je dr. McDonald vrlo blizak vladinim institucijama u Velikoj
Britaniji, i da bi njegova poseta svakako imala obavetajni karakter. I pored toga, predlaemo
da se ista prihvati, pogotovo ako se uzme u obzir injenica da je MIP RSK do sada imao
koristi od profesora, jer ne samo to je dosta precizno prenosio zvanine stavove Londona,
ve je takoe prosleivao sve materijale koje mu je MIP RSK dostavljao (izmeu ostalog
dokumentaciju o Marinom Selu, Pakrakoj Poljani i hrvatskim pokuajima uklanjanja svih
tragova zloina). Dr. McDonald je izjavio da e biti u mogunosti da poseti RSK u periodu
posle 26. februara o.g. Njegova poseta bi bila u svojstvu gosta Vlade RSK.
Molimo za Vau odluku.
P/O MINISTRA ZA INOSTRANE POSLOVE RSK
Branko Filipovi, [v.r.]
Naelnik I uprave M.P.124
42
1994., veljaa 17.

Dvor na Uni
Pismo predsjednika SO Dvor na Uni i Izvrnog savjeta Dvor na Uni, te pismo oca ubijenog
pripadnika SVK ae Marijana, u kojima se otro osuuje ubojstvo, ukazuje na masovnu
pojavu verca s Muslimanima u Cazinskoj krajini i teror vercera nad stanovnicima i
pripadnicima SVK na prostoru Banovine
OPTINA DVOR NA UNI
PREDSJEDNIK SO DVOR NA UNI
PREDSJEDNIK IS SO DVOR NA UNI
Broj: 01-5-58/4-1994.
Dvor, 17. 02. 1994. godine
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
124
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, Knin.
132
SKUPTINI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

KNIN
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
GLAVNOM TABU SRPSKE VOJSKE KRAJINE
KNIN
KOMANDI BANIJSKOG KORPUSA
PETRINJA
MUP RSK, SUP
GLINA
MINISTARSTVO PRAVOSUA I UPRAVE
OKRUNI SUD G L I N A
Dana 13. februara 1994. godine na vrenju vojnikog zadatka muki s lea, hicem u
potiljak ubijen je pripadnik Srpske vojske Krajine ao Marijan, rodom sa sela D.125
Stupnice, optine Dvor na Uni.
Njegove ubice su: Grmua Milan, avi Dragan, Buni Stevo i Puzi Ranko, svi iz
Petrinje. Jedan od ubica Grmua Milan je mrtav dok se ostali nalaze u Istranom zatvoru
Glina.
Imenovani su iz do sada poznatih injenica imali zadatak da sa svojim saradnicima razbiju
napore Srpske vojske Krajine, da se prekine verc oruja i robe sa Muslimanima iz Cazinske
Krajine. Imenovani su uhapeni u Dvoru na Uni od strane pripadnika MUP-a RSK, SJB
Dvor na Uni i predati nadlenim dravnim organima i sada se trenutno nalaze u Istranom
zatvoru u Glini.
Kako se radi o poznatim kriminalcima koji su se nakon izvrenog zloina pozivali na
poznate linosti iz politikog ivota, biveg predsjednika Skuptine RSK Milu Paspalja i
sadanjeg poslanika Skuptine RSK Dragana iia dolo je do velikog uznemirenja graana
optine Dvor na Uni.
Nakon sagledane politiko-bezbjedonosne situacije na podruju optine Dvor na Uni,
upozoravamo sve nadlene institucije da bi eventualno putanje iz zatvora uhapenih ili
njihov inscenirani bijeg dovelo do eksplozije nezadovoljstva naroda ove optine i time
paralize svih javnih institucija na podruju ove optine, kako vojske i policije, tako i civilnih
organa.
Upozoravamo sve nadlene da se sve strukture vlasti poev od predsjednika optine,
predsjednika Izvrnog savjeta Skuptine optine, Izvrnog savjeta, kao i svi graani optine
Dvora na Uni jednoduni u stavu da se poinioci zlodjela izvedu pred lice pravde i kazne.
Takoer zahtjevamo da se u istranom postupku razotkriju svi oni koji su umijeani
u mafijake poslove u RSK, pa i makar to bili i predstavnici najviih politikih, vojnih,
policijskih i drugih funkcija.
Poto je zloin uinjen na podruju nae optine zahtjevamo do Ministarstva pravosua
i uprave da suenje ubica bude javno i da se odri u Zgradi optinskog suda Dvor na Uni.
Traimo od svih nosilaca pravosudnih, vojnih i policijskih slubi da nas o cijelom toku ovog
sluaja svakodnevno pismeno izvjetavaju.
125
Donje.
133
Zahtjevamo da nam se po ovom dopisu od zatraenih institucija i organa odgovori

u pismenoj formi u roku od 24 asa da bi graanima ove optine mogli dati zvanine
informacije o itavom dogaaju to bi dovelo do smirivanja situacije.
M.P.126 PREDSJEDNIK SO DVOR NA UNI
dipl.ing.polj. Ljubomir Cari, [v.r.]
M.P.127 PREDSJEDNIK IS DVOR NA UNI
Marijan Janoevi, pravnik, [v.r.]
Komandantu vojske Republike Srpske
(na ruke general potpukovnika RATKA MLADIA)
Potovani komandante!
Uzimam sebi za pravo, a u ime naroda moga kraja da Vam se obratim.
13. 02. 1994. god. na zvjerski nain od grupe naoruanih srpskih ubica i kriminalaca iz
Petrinje ubijen je moj sin ao Marijan. ivot je izgubio u trideset drugoj godini ivota na
vrenju vojnikog zadatka u mjestu Kobiljak kod Dvora na Uni.
Cilj pomenute grupe kriminalaca i ubica je bio da u saradnji sa kriminalcima iz Kobiljaka
i Dvora, razbiju 33. brigadu i njenu vojsku, te stvore na podruju Kobiljaka bazu za verc
oruja, municije i ostale robe. Dobro je poznato da na podruju Banije i Korduna uveliko
cvjeta verc oruja, municije i hrane.
Predpostavljam da Vama ovo sve nije poznato, a kako Vas izuzetno cijenim kao asnog
oficira i ovjeka, elim da Vas zamolim da uloite svoj autoritet i u saradnji sa potenim
ljudima iz RSK sprijeite ovo zlo.
Ova grupa kriminalaca i ubica se debelo uzdalo u zatitu naih politiara Paspalja Milana,
ii Dragana i Gorana Hadia to se moe vidjeti iz izjava uhapenih. Poznato je da je
ubica mog sina do sada izvrio etiri takva djela i da je zajedno sa ostalim sauesnicima
rastjerivao ljude i djecu po kafiima i zabavama, ubijajui ih ranjavajui ili tukui ih, ali su
uvijek uspjevali izbjei ruci pravde zahvaljujui svojim zatitnicima.
Ova grupa kriminalaca i ubica kao i sline grupe nisu nepoznate vlastima u Krajini.
Svima su poznata imena Rambova,128 Stivova,129 i drugih sa kojima su se oni ponosili i
harali, po Petrinji, Glini i Kostajnici da bi stigli i u Dvor, gdje se narod die da ih sprijei.
Ovaj narod je rekao stop kriminalcima, i bez obzira na prepreke na koje nailazimo mi emo
ovo presjei. Naa trula vlada Vas ubjeuje kako stoji uz srpski narod Republike Srpske, ja i
narod mog kraja mislimo da to nije tako. Srpski kriminalci potpomau Cazinsku Krajinu,
orujem, municijom i hranom da bi Muslimani mogli bolje da tuku i Vas i nas.
Ovakovo ponaanje i lai bog zna dokle nas mogu odvui, a Vi procjenite i recite da li
je ovo dobro ili nije. Proite borbenu liniju prema Cazinskoj Krajini pa e te vidjeti meu
borcima da li je ovo tano ili nije, ali pitajte borce u rovovima kako im verceri i kriminalci
mlate svenjevima maraka ispred nosa, a busaju se u prsa kako su asni i poteni Srbi, kako
su za Srbiju i srpski narod.
126
127
128
129
Okrugli peat: RSK, Skuptina optine Dvor na Uni.

Okrugli peat: RSK, Izvrni savjet Dvor na Uni.
Dragan avi Rambo, pripadnik Stivove paravojne skupine.
Stevo Buni Stiv, voa paravojne skupine (Petrinja).
134
Poznati kriminalci iz Kobiljaka i Dvora jo su na slobodi i prijete policiji Dvora i vojsci

kako e se smijati kad ih napadnu kriminalci iz Petrinje sa svojim saradnicima iz okolnih
optina, a moda ak iz Srbije.
Napominjem da sam i ja sam ranjen od muslimanskog snajpera na Suvoj Mei. Moj sin
ao Marijan svirepo je ubijen jer je na rukavu svoje uniforme imao natpis Milicija Krajine
koju je dobio na Oraju, ratujui zajedno sa vaim borcima naom braom, a i sa borcima
Republike Srpske Krajine sa kojima je komandovao sadanji predsjednik Milan Marti.
to se mene tie ja sam ve u borbi protiv tih kriminalaca i ratnih profitera. Ja u osvetiti
prolivenu krv moga sina i boriu se sa njima dok i ja ne budem u zemlji, ali preko Dvora
prolaziti nee dok postoji ao Rade i narod ispod amarice.
Mogao bi jo toga da piem, ali ne mogu vie izdrati. Ako budete u prolazu preko Dvora
pozovite me preko 33. Brigade. Sve to znadem rei u Vam, a to kaem ja i uinim.
Ako odluite o svom stavu moete obavijestiti preko predsjednika Skuptine Dvor ili
predsjednika Izvrnog savjeta Skuptine Dvor.
S potovanjem ao Rade.
D. Stupnica, 24. 02. 1994. god.
DOSTAVLJENO:
Predsjedniku RSK
Komandantu SV RSK
Komandantu SV RS130
Baniskom korpusu
33. brigadi
SVB Dvor
Primljeno 25. 02. 1994. 131
[., v.r.]132
HR-HMDCDR, 2., kut. 1001/1.
43
1994., veljaa 18.

Protokol o reguliranju jedinstvene monetarne politike na podruju SR Jugoslavije, Republike
Srpske i RSK
STROGO POVERLJIVO
PROTOKOL O REGULISANJU
JEDINSTVENE MONETARNE POLITIKE NA PODRUJU
SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE, REPUBLIKE SRPSKE
I REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Rukom je dopisano da je navedenima pismo upueno teleksom.
Prireivai su izostavili telegram upuen Skuptini RSK jer je gotovo identian pismu koje je naslovljeno na
Ratka Mladia.
132
Potpis neitak.
130
131
135
U dosadanjem periodu Narodna banka Jugoslavije imala je samostalnu [.]133

Republike Srpske i Republike Srpska Krajina. Na monetarnim podrujima egzistirale
su posebno novane jedinice iji je odnos prema jugoslovenskom dinaru bio 1 : 1, s
tim to se dinari Republike Srpske i Republike Srpska Krajina kao efektivni novac, nisu
mogli koristiti za plaanje u Jugoslaviji, dok se na tim podrujima jugoslavenski dinar
prihvatao kao plateno sredstvo. Narodna banke Republike Srpske i Republike Srpska
Krajina su utvrivale monetarnu politiku, s tim to su kvantitativne zadatke usklaivale sa
kvantitativnim zadacima Narodne banke Jugoslavije. Na taj nain odravan je odnos 1 : 1 a
obim primarne emisije koji je emitovan na tim podrujima kretao se oko 15 20% obima
na podruju Savezne Republike Jugoslavije.
to se tie platnog prometa Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike
Srpska Krajina, on se odvijao preko posebnih rauna u Slubi platnog prometa tako da je
Sluba platnog prometa svaki dan preko posebnih evidencionih rauna imala taan uvid
u novane tokove i stanje potraivanja i obaveza izmeu Savezne Republike Jugoslavije,
Republike Srpske i Republike Srpska Krajina.
Polazei od injenice da su Vlade Republike Srpske i Republike Srpska Krajina u celosti
prihvatile Program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka
Jugoslavije, a Savezna vlada prihvatila da novi dinar kao novana jedinica Savezne Republike
Jugoslavije bude sredstvo plaanja sa svim funkcijama novca i na ovom podruju, predlae
se sledei
PROTOKOL
1. Novi dinar SRJ predstavlja novac sa svim funkcijama na podruju Savezne Republike
Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina;
2. Narodna banka Jugoslavije e jedina emitovati novi dinar na podruju Savezne Republike
Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine i obezbeivati stabilnost valute i
finansijsku disciplinu na tim monetarnim podrujima. Narodna banka Jugoslavije utvruje
ciljeve i zadatke monetarne politike i preduzima mere za ostvarivanje tih ciljeva i zadataka na
celom monetarnom podruju. Narodna banka Jugoslavije e primarnu emisiju za podruje
Republike Srpske i Republike Srpske Krajine vriti preko rauna 615, koji e biti otvoreni
za Narodnu banku Republike Srpske u Banja Luci i Narodnu banku Republike Srpske
Krajine u Kninu;
3. Narodna banka Republike Srpske i Republike Srpska Krajina obavljae poslove koje
sada obavljaju glavne filijale Narodne banke Jugoslavije i druge poslove u saglasnosti sa
Narodnom bankom Jugoslavije;
4. Narodne banke Republike Srpske i Republike Srpska Krajina prestaju sa emisijom dinara
Republike Srpske i Republike Srpska Krajina, s tim da on ostaje u opticaju u roku u kome
e postojati paralelno vaenje starog i novog dinara u Saveznoj Republici Jugoslaviji;
5. Propise Savezne Republike Jugoslavije iz oblasti monetarne politike i platnog prometa u
celosti preuzimaju organi Republike Srpske i Republike Srpska Krajina;
6. Projekcija platnog i deviznog bilanca je jedinstvena sa podruja Savezne Republike
Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina. Devizne rezerve Republike Srpske
i Republike Srpska Krajina su sastavni deo deviznih rezervi Narodne banke Jugoslavije i
posebno se evidentiraju na podraunima kod Narodne banke Jugoslavije. Za iznos novih
dinara koji se emituje za potrebe Republike Srpske i Republike Srpska Krajina devizno
133
Neitko u izvorniku.
136
pokrie se deponuje kod Narodne banke Jugoslavije, o emu se vodi posebna evidencija.
Poslovne banke sa podruja Republike Srpske i Republike Srpska Krajina kupovinu i
prodaju deviza vre preko narodnih banaka Republike Srpske i Republike Srpska Krajina,
s tim to e se dekadno vriti obraun izmeu ovih narodnih banaka i Narodne banke
Jugoslavije;
7. Platni promet sa inostranstvom obavlja se u skladu sa Odlukom o vrenju platnog
prometa sa inostranstvom tako da svi uesnici u platnom prometu imaju isti status;
8. Narodna banka Jugoslavije uspostavlja jedinstvenu kontrolnu funkciju koja podrazumeva
kontrolu boniteta i zakonitost poslovanja banaka i drugih finansijskih organizacija kao i
jedinstvenu primenu svih mera monetarne i devizne politike. Narodna banka Jugoslavije
u Narodnoj banci Republike Srpske i Narodnoj banci Republike Srpska Krajina formira
odgovarajue organizacione jedinice za kontrolu;
9. Narodna banka Jugoslavije obezbeuje jedinstven informacioni sistem preko koga su
banke i druge finansijske organizacije dune da dostavljaju relevantne podatke koji se odnose
na monetarna, kreditna i devizna kretanja i kreditne odnose sa inostranstvom. Narodna
banka Jugoslavije formira jedinstven konsolidovan bilans svih banaka;
10. Uspostavlja se platni promet izmeu svih uesnika u platnom prometu iji se rauni
vode kod organizacionih jedinica Slube za platni promet u Saveznoj Republici Jugoslaviji,
Republici Srpskoj i Republici Srpska Krajina, preko odvojenih rauna za nove i stare dinare,
primenom jedinstvenog sistema rauna i jedinstvenih instrumenata platnog prometa.
Ovako uspostavljen platni promet kontrolisae Narodna banka Jugoslavije i Sluba za platni
promet SRJ preko jedinstvenog evidencionog rauna, dnevnih, sedmodnevnih i mesenih
izvetaja, kao i uz stalnu kontrolu obavljanja platnog prometa u filijalama platnog prometa
na podruju Republike Srpske i Republike Srpska Krajina;
11. Centralne Slube za platni promet i finansijsku kontrolu u Republici Srpskoj i Republici
Srpska Krajina, funkcioniu kao Glavne filijale Slubi za platni promet Savezne Republike
Jugoslavije, a filijale Slubi u Republici Srpskoj i Republici Srpska Krajina funkcioniu kao
filijale Slube Savezne Republike Jugoslavije;
12. Utvruje se jedinstveni bilans svih budeta po jedinstvenoj metodologiji;
13. Za sprovoenje jedinstvene monetarne politike u potpunosti se usaglaavaju svi propisi
iz oblasti cena, poreza, carine i odnosa sa inostranstvom;
14. Primena programa poinje 16. februara 1994. godine.
Hrvatski informativni centar, A 160/3.
44
1994., veljaa 21.

Kistanje
Slubena zabiljeka s izjavom Milana Dragovia povodom ruenja njegove obiteljske kue u
mjestu Prokljan od strane mjetana Sonkovia
KU 92/94.J.M.
Kistanje, 21. 02. 1994. godine.
137
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 15. 02. 1994. godine povodom obavljenog informativnog razgovora
sa Dragovi Milanom pok. Gojka, roen 12. 04. 1948. godine u Prokljanu, SO Knin, sa
mjestom stanovanja u evrskama, po zanimanju priv. ugostitelj, u vezi miniranja njegove
obiteljske kue u mjestu Prokljan.
Isti navodi da je od poetka hrvatske agresije na RSK-a bio u jedinici u odbrani mjesta
Prokljan, a sa njime je bio i njegov sin. U estom mjesecu 1993. godine isti je napustio
jedinicu zbog zdravstvenih razloga o emu posjeduje dokumentaciju od vojne komisije.
Nakon toga sa enom je preao stanovati u mjesto evrske, a sin mu je ostao na poloaju
u mjestu Graac. Odmah nakon naputanja jedinice i njegovog prelaska u mjesto evrske,
njegovi mjetani poeli su mu pretiti i govoriti da e mu sruiti kuu ako se ne vrati u
jedinicu. U vie navrata Dragovi Milan o istim pretnjama upozoravao je vojnu komandu II
brigade u evrskama. Negdje u sedmom mjesecu 1993. godine Dragovi Milanu minirana
je nova kua u emu su radnici SM Kistanje spreeni od strane komande u Sonkoviu da
izvre uviaj.
Dana 28. 01. 1994. godine u jutarnjim asovima kod Dragovi Milana u evrske doao
je Raunica Milorad sin Ilije iz Prokljana te ga obavjestio da mu je minirana kua. Nadalje
Dragovi navodi da je neke stvari iz kue u Prokljanu izvezao a da mu je u kui ostao jedan
namjetaj, dva ormara i jedan regal. U konobi su mu ostale etiri bave a u gostioni ank,
sudoper, sedam stolica i dva stola. Isti u nikoga ne sumnja a pretpostavlja da su mu to uinili
mjetani mjesta Sonkovi.
Sa izvrenjem ovoga krivinog djela Dragovi Milan oteen je za oko 300.000.- DM.
Ovlateni radnik:
Jelaa Milan, [v.r.]
45
1994., veljaa 21.

Knin
Obavijest SUP-a Knin o potjernicama protiv zapovjednika hrvatskih brigada s prostora
Dalmacije
SUP KNIN
Odjel za oper. posl. JB
Dep. broj: 08-01/2-5-282/2-94. DH
Knin, 21. 02. 1994. god.
MUP RSK-e
SUP KNIN (svim SJB)
Istrani sudac Okrunog suda u Kninu, Medi Goran radi poinjenih kriv. djela iz l.
142. st. 1. KZJ-u, izdao je naredbu za izdavanje potjernice za sljedeim licima:
138
1. ULINA MARKO, puk, komandant gardijske zadarske brigade,

2. TULII JOSIP, puk., komandant IV operativne zone,
3. BARI RODOLJUB, 134. biogradske brigade,
4. ARI FRANO, 159. ibenske brigade,
5. VUKI BRUNO, 141. splitsko-katelanske brigade,
6. VIDUKA ANTE, 104. splitske brigade,
7. BRKLJA MILAN, bataljona u Biogradu.
Molimo MUP RSK da za navedena lica raspie potjernice na podruju RSK, RS i SRJ.
U sluaju pronalaska navedenih lica, liiti ih slobode pri emu biti vrlo oprezan, te o
tome obavijestiti istranog suca Okrunog suda Knin, Medi Gorana, na broj: Ki-153/94.
i SUP Knin, na broj gornji.
NAELNIK ODJELA
Jari Milojko, [v.r.]
M.P.134
46
1994., veljaa 21.

Knin
Materijali Resora dravne bezbednosti RSK predsjedniku RSK s izuzetim spisima iz
zapovjednitva UNPROFOR-a u Zagrebu o strategiji pregovora UNPROFOR-a s hrvatskom
i srpskom stranom, te novoj strategiji koju ele nametnuti sukobljenim stranama u
pregovorima
Broj: 08/2-125/94.
Knin, 21. 02. 1994.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

KNIN
Predmet: UN, strategija za pregovore.Dostavljamo Vam materijale koje smo operativnim putem izuzeli iz Komande
UNPROFOR-a u Zagrebu. Tekst se odnosi na strategiju pregovora UN sa hrvatskom i
srpskom stranom, te na strategiju koju UN planiraju nametnuti ovim stranama kao novu
platformu za pregovore.
NAELNIK RESORA
134
Prijemni peat centra veze: primljeno 21. 2. u 14,30; predano 22. 2. u 8,50.
139
Draa Aco, [v.r.]

M.P.135
Nacrt 21. januara 1994.
MEUNARODNA KONFERENCIJA O BIVOJ JUGOSLAVIJI
Datum: januar 1994.
Predmet: Pregovori izmeu hrvatske Vlade i srpskih vlastipredloena strategija pregovaranja
UVOD
1.
12. januara smo dogovorili postavku pregovora i raspodjelu odgovornosti za sledeu rundu
pregovora o Hrvatskoj. Finalni tekst ovog dogovora je u aneksu A. Ovaj dokument sadri
nae poglede na predmet na kojem radimo i na strategiju koju predlaemo za primjenu.
Takoer sadri neke detalje kako namjeravamo pristupiti sledeoj fazi pregovora. Mi doista
vjerujemo da aktivnosti Meunarodne konferencije bi trebale biti ue povezane sa istima
uredom SRSG i uopte sa UNPROFOR-om. Mi vjerujemo da ovaj papir moe sluiti kao
korisno sredstvo za diskusije i kao dogovor za zajedniku strategiju.
TEKUA SITUACIJA
2. U posebnom dokumentu ambasador Arens136 skicira iru historiju pregovora. Za potrebe
ovog dokumenta samo emo spomenuti nekoliko relevantnih injenica koje se tiu skoranje
historije pregovaranja. Kao rezultat francusko-njemake inicijative MKBJ je provela 4 runde
tajnih pregovora izmeu Srba i Hrvata tokom zadnja dva mjeseca 1993. godine. Ovo je
identifikovalo tri faze strategije koje su se odnosile na prekid vatre, zatim ekonomska pitanja
i konano politiko rjeenje. Oni su takoer skicirali podruje ekonomskih interesa objema
stranama. ini nam se da su strane veoma blizu postizanju dogovora o opem prekidu
vatre. Ultimativno nije bilo nikakvih rezultata inter alia137 zbog predstojeih izbora u Kninu.
Prekid vatre je u meuvremenu bio pod nadzorom UNPROFOR-a. Mi smo podrali
napore koji su bili uraeni na ovom polju. Ne samo da su nam pomogli da se pribliimo
prekidu vatre, nego su sluili u odravanju kontakata i podrali neke pregovarake napore.
Usprkos politikoj situaciji u Kninu bili smo obavjetavani o vojnim pregovorima.
Naa toka udaljavanja jest francusko-njemaka inicijativa od prolih godina koja namjerava
da dade novu pokretaku snagu ovoj MKBJ pregovorima o Hrvatskoj. Naa namjera je da
radimo na toj inicijativi davanjem jaeg politikog pritiska na obe strane, kao npr. veim
uestvovanjem podpredsjednika MK vie nego ranije i potpunom upotrebom ekonomskih
podstrekaa i interesima obiju strana u napredovanju na konkretnim ekonomskim
projektima. Pozicije ovih dviju strana mogu biti sumirane slijedeim:
a) Hrvatska pozicija
Politiki cilj hrvatske Vlade je vraanje RSK u Republiku Hrvatsku uz garanciju Srbima
autonomije kako je zahtjevana. Slubena pozicija je sadrana u Ustavnom Zakonu od
maja 1992. godine, dva autonomna kotara sa 5 odnosno 6 optina, ali ne i status nacije.
U kontaktima sa MKBJ Hrvati su ili dalje nagovjetavajui da sve moe biti predmet
135
136
137
Okrugli peat: RSK, MUP, Resor dravne bezbednosti, Knin.

Lat. izmeu ostalog.
140
diskusije, izuzev otcjepljenja teritorija koji dre Srbi. Sa druge strane upotreba vojne sile
za povratak teritorija ve se desila u prolosti, a mogla bi se desiti ponovo. Najhitniji
prioritet za hrvatsku Vladu je primjena prekida vatre praena otvorenjem stratekih pravaca
i obnavljanje energetskih sistema. Od velike politike i ekonomske vanosti jeste vraanje
turista na dalmatinsku obalu.
b) Srpska pozicija
Srbi imaju dvije otvorene dugorone pozicije. Ujedinjenje sa Srbijom, mogui kroz
konfederaciju srpskih zemalja ili ujedinjenjem RS i RSK ili nekakva integracija RSK u
Hrvatsku kao jednakog partnera. U svijetlu dogovora o normalizaciji odnosa izmeu
Zagreba i Beograda potpisanoj u enevi 19. 1. 1994. godine veoma je nejasno koja je
pozicija izabrana i ostaje mogunost da e RSK biti naputena od Beograda u podtekstu
ovog ugovora.
CILJ PREGOVORA
4.138 Ultimativni cilj ovih pregovora je postojei dogovor izmeu Hrvatske Vlade i srpskih
vlasti o najveoj moguoj autonomiji za podruja pod kontrolom Srba kako bi se omoguila
mirna reintegracija tih prostora u RH i unapreenje dugorone stabilnosti u ovoj regiji.
NACRT PRIMJENE
5. Uloga podpredsjednika
U cilju da se inicira takav proces i da se izgradi ekonomski i politiki utjecaj koji bi mi
trebali imati, trebali bismo predloiti da se sastanak pregovaraa sa podpredsjednikom treba
odrati to je prije mogue u sledeoj rundi pregovora. Ovi pregovori bi trebali sluiti da
definiraju napredovanje sa stranama u pregovorima i da pregovorima dade novi zamah. U
cilju da se utvrdi put takvim sastancima MKBJ pregovarai e inicirati razgovore sa stranama
uesnicama, to znai sa hrvatskom Vladom, sa vlastima u Beogradu, sa vlastima u Kninu.
6. Prvi kontakti u Kninu
Poetak nove runde pregovora je bio odgoen zbog nejasne politike situacije u Kninu.
Vjerujemo da e izbori od 23. 1. 1994. godine razjasniti situaciju, odrediti stupanj
mogunosti za iniciranje novih razgovora. Meutim moraemo se saivjeti sa komplikacijama
i mogunostima politikih preokreta u RSK za veliki vremenski period. Bili smo obavjeteni
da e rezultati izbora biti jasni prema kraju tjedna odnosno tjedan poslije izbora. Bili smo
savjetovani da odgodimo nau prvu posjetu Kninu tek nakon 30. januara. Ono naravno
znai gubljenje vremena do nove pregovarake inicijative. Na kraju ini mi se da imamo mali
izbor i da sada moemo planirati da idemo u Knin krajem januara ili poetkom februara.
U meuvremenu imamo nastaviti nae diskusije sa vlastima u Zagrebu. Takoer planiramo
da posjetimo Beograd, dok ekamo da politika situacija u Kninu postane dovoljno jasna.
7. Nastavak pregovora
Podjela pregovora u tri komponente je uinjena da bi omoguila proces u prve dvije
komponente ak i u odsustvu napretka prema politikom rjeenju. Vjerujemo da je ova
strategija u osnovi vrsta i da treba biti provedena. Tokom zadnje runde pregovora obe
strane su naglasile vanost o neometanju napretka. U vojnim pitanjima i graenju mjera
povjerenja kao jamstva za politiko rjeenje.
8. Meutim mi u isto vrijeme ne smijemo ignorirati injenicu da su tri komponente usko
vezane. Perspektive ekonomske koristi bi nam doista trebale pomoi da postignemo dogovor
138
Toka 3 ne postoji u izvorniku.
141
o optem prekidu vatre. Ovo je gotovo bilo uzeto u obzir u pregovorima krajem 1993. godine
tovie, to su doista granice kako daleko moemo ii u ekonomskim pitanjima bez nekih
posebnih pristupa politikom polju. Doista, opi prekid vatre takoer ostaje najznaajnije
pitanje dok ne bude postignuto politiko rjeenje. Navodno su Hrvati predstavili dokument
naslovljen Polazno stajalite RH u vezi primjene miroljubive reintegracije ruiastih zona
i UNPA zona kao i rjeenje srpskog pitanja u Hrvatskoj, koji sadri brojne elemente za
politiko rjeenje i rjeenje za ekonomske mjere.
9. Dakle, ini se jasnim da dijeljenje tri pregovarake komponente ne moe biti primjenjeno
bez fleksibilnosti. Naa pregovaraka strategija e zahtjevati prevashodno razmatranje naina
politikog rjeenja mogueg izgleda krajnjeg rezultata naih naroda. Trebamo inicirati rad
na tom predmetu u enevi to je mogue ranije uvoenjem eksperata MKBJ koji su na
raspolaganju.
10. Glavne teme pregovora
Mi planiramo pregovarati uz podrku koordinirane strategije diplomatske, ekonomske i
vojnog djelovanja na razliitim nivoima. Pregovori o globalnom prekidu vatre e se nastaviti
istovremeno sa ekonomskim aktivnostima istaknutim napred i trebali bi biti zavreni
prije napretka u ostalim podrujima. tavie pregovori o primjeni ekonomskih problema
su sada inicirani. Ovi pregovori e se usredotoiti prvenstveno na predmete sa odreenim
vremenskim limitom koji je od zajednikog interesa za obje strane. Teme koje e biti
raspravljane su: proljetna sjetva, nabavka goriva, otvaranje strategijskih trgovakih pravaca,
turisti i mogue populacije openito, uvoz materijala potrebnih za obnavljanje objekata
u podrujima koje dre Srbi, obnavljanje snabdjevanja strujom i izbor produkata hotela
uz obalu (obnavljanje stranog turizma), izgradnja meusobnog povjerenja u odgovornosti
obiju strana koja e dovesti do konanog politikog rjeenja.
PRIPREME ZA PREGOVORE
11. Priprema
Pripremna faza namjerava osigurati da kljuni igrai koji su umjeani u provedbu i podrku
pregovora su u dogovoru sa strategijom koja je bila razvijena. Kroz ovu fazu poetna
poboljanja i promjene e biti sjedinjene u planu. Plan e biti neprestano vrednovan i
auriran u svjetlu dogaaja.
12. Politika osnovica
Naa iskustva nas ue kako da se pripremimo i zaponemo svaku etapu pregovora. Najprije
emo izvriti pripremu politikih temelja (osnovicu) u cilju unapreenja izgleda za postizanje
rezultata. To treba ukljuiti uestvovanje podpredsjednika kao i odgovornog na najviem
nivou, u UN, EU zatim sa pregovaraima MKBJ na srednjem nivou, sa diplomatima i
naim sugovornicima u Zagrebu, Beogradu i Kninu i civilnim predstavnicima na nioj
razini, bilo da su Srbi ili Hrvati koji ive u Hrvatskoj.
DETALJI PRIMJENE
13. Prekid vatre
Pregovore o opem prekidu vatre e se za sada nastaviti pod vodstvom glavnokomandujueg
UN snaga. Meutim u skladu sa naim dokumentom o nainu pregovaranja i podjeli
odgovornosti treba biti naznaena da pregovori o prekidu vatre nisu isto vojna stvar, nego
podlone politikoj situaciji i politikom razmatranju strana u sukobu, kao i prisustvo vanih
politikih implikacija. Pored toga dvije strane mogu da ukljue politike predstavnike jo
direktnije. Mi takoer moemo sa nae strane dati vojnim pregovorima politike impulse,
142
kao npr. kroz ukljuenje podpredsjednika i pregovaraa MKBJ, ak i korienje ekonomske

mrkve. Takva politika umjeanost treba da bude raspravljena u Stering group (upravna
grupa) i da bude primjenjena kao dio dogovorene strategije. To treba izvriti NAT.
14. Ekonomska pitanja
to se tie ekonomskih pitanja strane su tokom pregovora u Norvekoj predstavile brojne
projekte koje bi trebalo da stimuliraju ekonomski razvoj kao i meusobno povjerenje. Mi
namjeravamo da radimo na projektima koji su strane predloile a gdje je jasna meusobna
korist. Neke od stavki su vremenski osjetljive ako ne budu kompletirane unutar odreene
sezone, mogunost da se koriste je za tu godinu izgubljena, pa je na predlog koji sljedi
sastavljen tako da se to ima na umu.
15. Proljetna sjetva
Prvi vaan ekonomski projekt bi bio podrati proljetnu sjetvu ove godine. To e omoguiti
sveobuhvatne kontakte na vojnim, ekonomskim i politikim nivoima. MKBJ e inicirati
pregovore na tu temu koji bi ako bude napretka bili prosljeeni SIGS-u za primjenu. kljuni
elementi e biti:
a) Sjemena, goriva, insekticidi. Hrvatska Vlada je ponudila prodaju ovih proizvoda po
trinim cjenama. To bi sada trebalo biti inicirano na viem nivou sa sufinanciranjem tree
strane. Kratko nakon otvaranja granica ovo bi trebalo imati najvei utjecaj na veinu Srba.
b) Gorivo. Predsjednik INA hrvatske dravne kompanije je rekao da e napuniti sve srpske
benzinske crpke ako plate komercijalnu cijenu za gorivo. Poto je distribuciju goriva teko
kontrolisati, a postoji i spremno crno trite, odgovor je da se opskrbljuje sa toliko koliko
Srbi imaju kupovne moi. Na taj nain makar e neto otii poljoprivrednicima kojima se
zapravo namjerava pomoi.
c) Sigurnost na granici razgranienja. Poljoprivrednici sa obje strane imaju zemlju koja
je nepristupana ili opasna za obradu zbog sigurnosne situacije. Glavna mjera gradnje
povjerenja treba biti dogovor na nioj razini o toj lokalnoj sigurnosti. To moe ukljuiti
ienje mina na poljima i prilaznim putevima, i ako se stvari budu odvijale dobro ak i
omoguiti pristup zemlje sa druge strane razgranienja.
d) Opskrba vodom. Ako se postigne zadovoljavajui napredak moglo bi se omoguiti u ovoj
fazi i ukljuivanje vodovoda kao predmet rasprave. To bi podrazumjevalo da se opskrba
vodom obnovi u nekim podrujima, to bi povratno ukljuilo da se ostali energetski sistemi
takoer obnove. To bi bilo od naroite korist za Hrvate u Zadru, npr..
e) Nastavak poljoprivrede. Ovo e biti trajan projekt koji e se protezati kako sezone
prolaze, i omoguavati da se poljoprivreda i umarstvo normalno razvijaju. Namjera je da se
omogui prodaja proizvoda u cilju da se stvore trgovake veze.
16. Rute za opskrbu
Drugi vaan projekt je otvaranje stratekih ruta za prolaz robe. Te rute ukljuuju:
a) Ceste. Cesta od Zagreba za Sektor Istok preko Okuana, iz Zagreba za Split preko Plitvica
i Knina i Zagreb do Zadra preko Plitvica i Maslenice.
b) Pruge. Pruga od Zagreba za Sektor Istok preko Okuana, od Zagreba za Split i Zadar
preko Knina.
c) Rijeke. Rijeni promet na Dravi od Osjeka do Dunava, od Save kod Siska do Dunava i
kroz masleniko drijelo.
17. Temeljna naela ovog procesa bi trebala biti izvoz sjemena i goriva u podruja koja dre
Srbi. Sljedei korak je omoguiti da robe uu i izau iz podruja koja dre Srbi. Ovo bi bilo
od bitne koristi za obje strane. Kljuni problemi u ovome bi bili:
143
a) Rezolucija 820, paragraf 12. Kontrola izvoza robe na podruja koja dre Srbi je temeljno
pitanje sa oiglednim ogranienjima na vojnoj opremi hrvatska Vlada treba dozvoliti
Srbima da uvezu bez ogranienja sve to su sposobni platiti. Srbi trebaju prihvatiti da ak
i kao nezavisna drava moraju podmiriti carinske obaveze, svake zemlje kroz koju prolazi
roba to znai da nee moi zlorabiti carinske obaveze u svoju korist.
b) Znaenje sigurnosti. Imajui na umu da je ultimativan cilj slobodnog kretanja populacije
kroz prelazne take, detaljno planiranje primjena trebaju biti utvreni za kretanje srpskih
roba kroz hrvatske teritorije i hrvatskih roba kroz srpske teritorije sa sigurnosnim provjerama
na prelaznim takama.
18. Energija. Trei bitan projekt e biti proizvodnja i transmisija energije kad infrastrukture
prorade. Jedan od prvih projekata bi trebao biti ponovno otvaranje Jadranskog naftovoda.
Dok je relativno lagano osposobiti sistem za rad postoje brojna kljuna pitanja za raspravu:
a) Kontrola resursa. Tko je odgovoran za prenosne pravce ukljuujui naftovod, gdje e se
tranzitno podruje kod Srba i Hrvata kontrolisati, eksploatacija i vlasnitvo nad naftnim
poljima (eletovci, Privlaka i Ilaa u Sektoru Istok npr.) i eksploatacija (Dinaridi, Sektor Jug)
i pitanje kontrole objekata kao to je brana Perua treba biti razjanjeno. Najbolje rjeenje bi
bilo kombinirana kontrola gdje je to mogue. Meutim to vodi do sledeeg pitanja:
b) Plaanja. Srbi bi eljeli prodavati el. energiju iz elektrana koje oni kontroliraju, Hrvatima
u cilju da osiguraju prihod i vjerovatnu kontrolu naftnih resora na isti nain. U drugim
podrujima energija koju koriste Srbi bi dolazila iz Hrvatske. Predmet mora biti detaljno
razraen prije nego to se detaljizira objema stranama.
19. Rekonstrukcija i obnova. ak i ako se postigne dogovor izvjestan broj onih projekata e
ovisiti o primjeni rekonstrukcije i obnove kljunih postrojenja (objekata) kako bi se osiguralo
sprovoenje narednih faza. Ovo bi moglo biti glavni izvor kratkoronog zapoljavanja i
prihoda te ukljuuje:
a) Rute Ceste, eljeznice, rijene luke e trebati podvrgnuti rekonstrukciji te e biti
prioritet br. 1.
b) Energija. Prijenos energije i transformatorska postrojenja prije uspostavljanja opskrbe
energijom infrastruktura e morati se pregledati i sprovesti obnova. To e biti dobro
podruje za bilateralne programe pomoi.
c) Dovod vode. Vodovodni sistem ukljuujui i sistem za proiavanje e morati obnoviti i
ponovo staviti u upotrebu im opskrba energijom bude dozvoljena. Prioritet hrvatske vlade
je otvaranje Zrmanja Zadar vodovoda.
d) Telekomunikacije. Obnova i ponovno spajanje telekomunikacija trebalo bi biti relativno
jednostavno, sastoji se od dva dijela meunarodna transmisija linija prekinuta u
Okuanima i linije koje vode na podruje koje dre Srbi. Uz to pitanje vezane su potanske
usluge. To je neto sloenije i moglo bi se ostaviti za kasnije.
e) Turistika infrastruktura. Da bi turizam ponovo postao turistika industrijska grana
osnovna infrastruktura e se morati brzo obnoviti posebno u podrujima koja dre Srbi.
To e ukljuiti obnovu smjetaja, restorana, trgovina te pronalaenje osoblja koje e istim
upravljati. Kljuni element ovog procesa bit e pozitivni publicitet da bi se ponovo privukli
turisti, onome to se trenutno smatra ratnom zonom.
20. Turistike rute. Peti znaajni projekt bit e otvaranje strategijskih puteva za turiste. U
poetku e to biti znaajan korak. To e biti prvi put da lokalna industrija moe poeti
zaraivati to e sa druge strane biti od znaenja politike vanosti za politiare koji o tome
pregovaraju.
144
21. Putevi za lokalno stanovnitvo. Kao esti projekat javlja se otvaranje puteva za Srbe i
Hrvate. To e po prvi put znaiti da e i privatne osobe, a ne samo recimo vozai kamiona
moi prelaziti teritoriju pod kontrolom druge strane. To implicira da se sigurnosna situacija
stabilizira i postoji doza meusobnog povjerenja meu stranama. Ovo e takoer biti od
izuzetnog politikog znaaja.
22. Sloboda kretanja. Finalni projekat e se sastojati u otvaranju granica i prelaza za
slobodan pristup stanovnitvu u oba pravca. To e omoguiti Srbima da kupuju u hrvatskim
gradovima du granice i vrate na posao u Hrvatskoj Tvornicama. Ovo pitanje e se
raspravljati u okvirima MKBJ, ali e znaajan progres se morati uiniti i na lokalnom nivou,
kada i ako se stvori politika klima.
23. Politika pitanja. Londonska konferencija poduprla je rezultate konferencije u Hagu
pod predsjedavanjem Lorda Ovena139 iz dokumenta usvojenog od strane konferencije
usprkos negativnom glasanju Miloevia,140 odredbe o specijalnom statusu od posebnog su
znaenja za RH. Dokument glasi: Podruja u kojima osobe koje pripadaju nacionalnim ili
etnikim grupama uivat e specijalni status u autonomiji. Takav status e osigurati:
a) pravo na posjedovanje i pokazivanje nacionalnih amblema tog podruja,
b) edukacioni sistem koji potuje vrednosti i potrebe te grupe,
c) 1. zakonodavno tijelo
2. administrativnu strukturu ukljuujui nacionalne policijske snage,
3. sudstvo odgovorno za pitanja tog podruja koje odrava sastav stanovnitva tog
podruja,
d) odredbe za odgovarajui meunarodni nadzor.
Ta podruja, ukoliko nisu definirana meunarodnim granicama sa dravom koja nije
lan ove konvencije trebaju biti trajno demilitarizirana, te nikakve vojne snage, vjebe ili
aktivnosti na kopnu ili u zraku nee biti dozvoljene.
24. Osnovni koncept dviju strana nairoko se razlikuju. Obje strane ne sljede ciljeve
konferencije iako Srbi su udaljeniji od njih nego Hrvati. Modus vivendi bi se mogao
ostvariti ali bi se izbjegla statusna pitanja. Bit e potekoa sa osiguravanjem prisustva
direktno oba kandidata za RSK, predsjednici su se izjasnili da e se inzistirati na reciprocitetu.
To znai da e Babi prisustvovati samo ako doe i Tuman.141 Pregovori o prekidu vatre
mogli bi biti ugroeni statusnim pitanjima jer Srbi inzistiraju na hrvatskom povlaenju sa
onog to nazivaju problematina podruja i koja smatraju njihovom suverenom teritorijom.
25. Neke od zadataka postavljenih od Savjeta bezbjednosti je izuzetno teko sprovesti u
sadanjim prilikama: kompletna demilitarizacija UNPA i ruiastih zona, obnavljanje
UNPROFOR-ove kontrole skladita sa srpskim tekim naoruanjem, ponovna uspostava
hrvatske uprave u ruiastim zonama, nezavisno od UNPA (Srbi ne priznaju razliku
izmeu ruiastih zona i UNPA). Hrvatsko povlaenje sa osvojenih podruja, povratak
izbjeglica. Zbog izmjenjenih prilika u protekle dvije godine ovi ciljevi e se morati ukljuiti
u MKBJ paket za pregovore i sa njima e se morati pozabaviti u odreenom kontekstu, i
prikladnom vremenu.
26. Povratak raseljenih. Jedno od politikih najosjetljivijih pitanja je povratak raseljenih.
Slijedi plan predloen od strane hrvatske Vlade, meutim jednako se moe upotrebiti za
povratak Srba u podruja pod hrvatskom kontrolom
139
140
141
David Owen.
Slobodan.
Franjo.
145
a) Planiranje. Planirati povratak po naseljima, dati prioritet manje unitenim selima i

naseljima. Uiniti liste povratnika za svako naselje poevi sa radnim stanovnitvom.
b) Rekonstrukcija. Razminiravanje i rehabilitacija podruja, rekonstrukcija stambenih i
ekonomskih objekata, rekonstrukcija infrastrukture ukljuujui opskrbu vodom i energijom,
zdravlje, obrazovanje i socijalna skrb, penzije.
c) Ekonomska rekonstrukcija. Obnova poljoprivrede kroz kupovinu maina, oivljavanje
stonog fonda, priprema zemljita. Reaktiviranje i rekonstrukcija industrijskih i trgovakih
kapaciteta. Integracija u bescarinski monetarni, fiskalni i sistem vanjske trgovine.
ZAKLJUAK
27. Predlaemo da se provedu koordinirane serije pregovora i drugih akcija kako bi se postigao
dogovor izmeu srpskih vlasti i hrvatske Vlade o najveem moguem stupnju autonomije
za podruja koja dre Srbi. Na osnovi naeg razumjevanja stavova dviju strana razvili smo
strategiju koja se bazira na nekoliko kljunih tema na koje emo se koncentrirati za vreme
pregovora. Uz punu podrku i aktivno sudjelovanje svih agencija, MKBJ i UNPROFOR-a,
nadamo se da emo biti u mogunosti napraviti znaajan progres u toku naredne godine.
MEUNARODNA KONFERENCIJA ZA BIVU JUGOSLAVIJU (MKBJ)
Palata nacija, 1211 eneva 10
ZA: Specijalnog izaslanika Generalnom sekretaru (SIGS)
Podpredsjedniku meunarodne konferencije za bivu Jugoslaviju (MKBJ)
Ambasadoru Arensu
Od: Ambasadora Eide142
Datum: 10. 01. 1994.
Predmet: Pregovori izmeu hrvatske Vlade i srpskih vlasti predlog za organizaciju i
koordinaciju
Uvod
1.
5. januara SIGS je traio dokument s predlogom organizacije pregovora sa UNPROFOR/
MKBJ za njihovo uee u pregovorima izmeu Hrvatske i RSK. Nie je naveden komplet
predloga za koje ja smatram da su prihvatljivi i UNPROFOR/MKBJ. Hitni ciljevi ovih
predloga su sledei:
a) ubrzati to je mogue vie pregovore kada oni ponovo krenu, po mogunosti pre kraja
ovog mjeseca.
b) to vie moemo angairati sve eksperte i pregovarake timove UNPROFOR-a i MKBJ.
c) Obezbjediti da su svi dobro koordinirani i primijeniti iste pregovarake ciljeve, i uloiti
dodatne napore svih pojedinaca.
Organizacija pregovora
2. Umjeanost podpredsjednika
Za razliku od bosanskih pregovora, pregovorima izmeu Hrvatske i RSK vjerojatno u
prolosti nije dana dovoljna vanost na visokom nivou. Ako u predstojeim pregovorima
trebamo postii vie, smatram da bi bilo bitno umjeati podpredsjednika MKBJ vie nego
142
Kai Aage Eide.
146
ranije. Oni vjerojatno nee biti u mogunosti da prate te pregovore to blie i sa to vie
direktne i konstantne umjeanosti kao to je to bilo na bosanskim pregovorima. Ipak, mi
treba da nastojimo da oni vie budu redovno zastupljeni. Kao prvi korak sastanak strana i
podpredsjednika trebaju se planirati im se [s]miri politika praina u Kninu. U meuvremenu
bit e naravno neophodno razviti strategiju kojom bi se u potpunosti iskoristili politiki,
vojni i ekonomski kapaciteti, koje bismo morali stvoriti tokom pregovora.
3. Upravljaka grupa
Kako pregovori (van vojnog polja) budu napredovali bit e takoer vano da osiguramo da
mi svi radimo po istoj strategiji i da pregovaraka nastojanja na svim nivoima podravaju
jedni druge. Upravljaka grupa u Zagrebu bi mogla biti koristan instrument za osiguranje
postizanju ovih ciljeva. Ja bih predloio da se takva grupa osnuje i da njome predsjedava
predstavnik MKBJ prisutan u Zagrebu. Taj predstavnik e takoer imati odgovornost da
osigura odgovarajuu vezu izmeu SIGS i podpredsjednika. Izgleda stoga logino da bi on
takoer predsjedavao upravljakom grupom. Ta grupa treba da se sastoji od predstavnika
razliitih elemenata taba UNPROFOR koji uestvuje u pregovorima, predstavnika
komandanta snaga UN i predstavnika civilnog odsjeka. Takoer treba da ukljui i relevantne
organizacije kao to je UNHCR. Zadatak upravljake grupe bi bio da odrava pregled
pregovora na svim nivoima, raspravlja o strategiji i usklauje nastojanja u pregovorima.
4. Pregovori o primirju
Za sada pregovore o primirju vodi vojni pregovaraki tim komandanta snaga. Njihovi ciljevi
su prije svega produenje boinog primirja, zatim da se postigne sporazum o primjeni
skupine vojnih mjera za izgraivanje povjerenja i tree da se postigne sporazum o primjeni
sveobuhvatnog primirja. Moje je miljenje da se takvi pregovori trebaju nastaviti to je due
mogue na vojnom nivou, voeni timom komandanta snaga. Ipak treba uoiti da pregovori
o primirju nisu isto vojne prirode. Na njih utie politika situacija i politiko uvaavanje
pregovarakih strana. Oni e takoer imati vane politike implikacije. Predstavnik MKBJ
stoga treba uestvovati na vojnim pregovorima da bi obezbedio usklaenost i savjetovao o
osjetljivim politikim stvarima i problemima koji mogu izai. Takoer e biti vano ukazati
na iskustvo i znanje koje Civilni odsjek ima na ovom polju. Na dalje dvije strane e moda i
same eljeti direktnije umjeati politike predstavnike u kasnijoj fazi. To bi mogao biti sluaj
u vezi sa politikom situacijom u RSK. Mi bi takoer sa nae strane mogli dati politike
impulse vojnim pregovorima, npr. ukljuivanjem podpredsjednika i pregovaraa MKBJ,
te koritenjem ekonomske mrkve (mamca). Takva politika umjeanost treba da bude
diskutirana sa pregovarakom grupom i primjenjena kao dio dogovorene strategije.
5. Ekonomski pregovori
Ovaj dio pregovora treba da vode pregovarai MKBJ. Od velike vanosti da EZ preko svog
predstavnika Lord Ovena bude ukljuena u ovim nastojanjima. EZ ima vane ekonomske
mogunosti koje e biti potrebne da se postignu i primjene praktini rezultati na ovom polju,
to moe voditi ekonomskoj koristi za obje strane, kao i povraanju povjerenja meu njima.
Pregovaraka grupa treba da ukljui i predstavnike civilnog odsjeka i da bi se obezbedila
saradnja izmeu pregovora na visokom nivou i lokalnih pregovora i vojnog predstavnika sa
ciljem postizanja bliske saradnje vojnih i ekonomskih pregovora. To e takoer ukljuivati
po potrebi pomo UNPROFOR-a raznim poljima kao to su inenjerija i infrastruktura.
6. Politiki pregovori
Za pregovore o politikom rjeenju ja bih predloio isti okvir kao to je prethodno navedeno
za ekonomska pitanja. To ne iskljuuje mogunost da politiki pregovori, naroito u
147
osjetljivim fazama, budu voeni iskljuivo od strane pregovaraa MKBJ dok se ne ukae
potreba svakodnevnog informiranja svih uesnika politike pregovarake grupe.
7. Lokalni pregovori
Paralelno sa tri vrste pregovora koji su prethodno spomenuti odreena koliina lokalnih
pregovarakih nastojanja e se uloiti s ciljem ugraivanja povjerenja izmeu strana,
ekonomskih i politikih. Ja ne bih predloio stalni okvir za takve lokalne pregovore. Pitanja
od vanosti i uee treba da se rijee na fleksibilan nain da bi se izalo u susret posebnim
zahtjevima svakog od problema. Naime civilni odsjek e morati odigrati vanu ulogu u
veini ovih pitanja. ja naime smatram vanim da se odrava bliska saradnja izmeu tih
lokalnih pregovora i napora uloenih na viem nivou. Mi emo morati osigurati da su svi
uesnici to je bolje mogue obavjeteni o statusu razliitih pregovora. Mi emo takoer
morati osigurati da moemo na razliitim nivoima iskoristiti napredak postignut na onim
drugim nivoima da bi se to je bre mogue kretali napred. Upravljaka grupa e sluiti kao
vaan instrument za to.
8. Politika strategija
U ovom dokumentu ja sam naveo tko e imati ulogu tokom predstojeih pregovora.
To takoer moramo nadopuniti politikom strategijom sa kojom se moemo svi sloiti.
Zaseban dokument e vam biti dostavljen po tom pitanju. To e ukljuivati uzimanje u
obzir razliitih stvari kao to je dio naih nastojanja i potreba da se izgrade mostovi izmeu
razliitih aspekata naih pregovora.
(Preporuka Savjetu bezbjednosti da nam omogui odgovarajui mandat za primjenu
politike strategije.)
47
1994., veljaa 22.

Knin
Ukaz predsjednika RSK Milana Martia o imenovanju Milana eleketia zapovjednikom
Glavnog taba SVK
Kabinet Predsednika Republike
predmet: Postavljenje
veza:
broj: 03-3-55/94.
mesto: Knin
datum: 22. 02. 1994.
Na osnovu lana 78 stav 1 toka 5 i 6 Ustava Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik
RSK br. 1/93) i lana 153 stav 2 toka 1 Zakona o odbrani (Slubeni glasnik RSK br.
2/93) Predsjednik Republike Srpske Krajine, d o n o s i
148
UKAZ
O POSTAVLJENJU
General-major Srpske vojske Krajine ELEKETI (Pere) MILAN, roen 12. avgusta
1946. godine
POSTAVLJA SE NA DUNOST
KOMANDANTA GLAVNOG TABA SRPSKE VOJSKE KRAJINE
s danom 22. februara 1994. godine.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
M.P.143 Milan Marti, [v.r.]
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.
48
1994., veljaa 24.

Knin
Obavijest Ministarstva pravosua i uprave RSK Okrunom sudu u Glini o nezakonitom
voenju istranog postupka protiv Zorana Ponedjeljka koji je ubio potpukovnika Duana
Lukaa
BROJ: 713-87/94-XII-04
KNIN, 24. 02. 1994. god.
OKRUNI SUD
GLINA
Glavni tab SV obratio se ovom ministarstvu podneskom o navodnom nezakonitom
sprovoenju istranog postupka tog suda protiv Ponedjeljak Zorana koji je liio ivota
potpukovnika Luka Duana, a koji se nalazi u pritvoru u Glini-Okruni zatvor.
Molimo da nas izvjestite o navedenom kao i drugim okolnostima koje Glavni tab SV
navodi u svom podnesku, koji Vam u prilogu dostavljamo.
M.P.144 MINISTAR
Radomir Kuet, [v.r.]
GLAVNI TAB SRPSKE VOJSKE
Int. br. 18-37-1 M. P.145
Knin, 19. 03. 1994. god.
143
144
145
Okrugli peat: RSK, Predsjednik Republike, Knin.

Okrugli peat: RSK, Ministarstvo pravosua i uprave, Knin.
Prijemni peat: Ministarstvo pravosua i uprave, 22. 3. 1994., 713-87-04.
149
MINISTRU PRAVOSUA R S K
Dana 16. 03. 1994. godine dostavljena nam je informacija od strane komande 39. K o
nezakonitom sprovoenju istranog postupka u Okrunom sudu Glina.
U prilog ovoj konstataciji imenovana komanda navodi primjer predugog voenja istranog
postupka protiv Ponedjeljak Zorana koji je liio ivota ppukovnika Luka Duana, a koji se
nalazi u pritvoru u Glini gdje mu se svakodnevno od strane suda odobravaju posjete.
Navedena komanda takoer istie da je od ukupno 15 lica protiv kojih se vodi postupak
zbog krivinog djela ubistva, sedam puteno da se brane sa slobode to unosi nemir i
nespokojstvo kod graana a i utjee na moral boraca SVK.
Kako u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima nismo ovlateni da provjeravamo niti
utjeemo na rad pravosudnih organa, molimo da Vi u okviru Vaih nadlenosti izvrite uvid
u rad okrunog suda Glina.
Takoer molimo da provjerite navode komande 39. K te da nam u cilju otklanjanja sumnji
u zakonitost rada pravosudnih organa dostavite Vae zapaanje.
S potovanjem!
POMONIK KOMANDANTA
pukovnik
M.P.146 Mr. Kosta Novakovi, [v.r.]
Hrvatski informativni centar, A 103/69.
49
1994., veljaa 26.

Stara Gradika
Obavijest Uprave PJM o postupku preuzimanja mosta u Staroj Gradiki od strane vlasti
RSK
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA ZATVORENO-DXUPRAVA POSEBNIH JEDINICA MILICIJE
BROJ: 08-4-839/94.
STARA GRADIKA, 26. 02. 1994.
PREDSJEDNIK RSK
VLADA PREDSJEDNIK
VOJSKA RSK KOMANDANT
MUP KABINET MINISTRA
UPRAVA POSEBNIH JEDNICA MILICIJE
NA OSNOVU DOGOVORA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
MILANA MARTIA I GOSPODINA AKAI147 DANA 25.02.1994. GODINE
146
147
Okrugli peat: RSK, Glavni tab SVK, Knin.

Yasushi Akashi, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za bivu Jugoslaviju.
150
ODLUENO JE DA SE REALIZACIJA PREUZIMANJA MOSTA OD STRANE RSK

IZVRI NA SLIJEDEI NAIN:
DANA 26. 02. 1994. G. U 06.30 ASOVA OTVORENA JE SAOBRAAJNICA
U OBA SMJERA, ISTOVREMENO SA NAE STRANE POSKIDANE SU MINE I
ZAPREKE NA CESTI.
DANA 26. 02. 1994. GODINE U 07.30 ASOVA GOSPODIN ELEKETI
KOMANDANT VOJSKE RSK I PREDSTAVNIK MUP-A DRAI,148 TE
PREDSTAVNICI UN NA PUSTARI DOGOVORILI SU SE O DETALJIMA OKO
SELEKTIVNOG POVLAENJA SNAGA JEDNE I DRUGE STRANE U TOKU
DANANJEG DANA.
ISTOG DANA U 11.00 ASOVA ZAJEDNIKI SE NA LICU MJESTA MOSTU
UTVRUJE OD STRANE UN I NAS (DEGEVARA149 ELEKETI) DA IMOVINA
UN NIJE OTEENA NI OTUENA.
ISTOVREMENO U TOKU DANA SELEKTIVNO SE IZVLAI PO SEKTORIMA
OBOSTRANA TEHNIKA I NAORUANJE KAO I LJUDSTVO S CILJEM
VRAANJA STANJA NA STANJE OD PRIJE 18. 02. 1994. GODINE.
NAJKASNIJE DANA 27. 02. 1994. GODINE U 08 ASOVA STANJE NA MOSTU
BIT E KAO TO JE BILO PRIJE 18. 02 1994. GODINE KAD E SE NA LICU
MJESTA UVJERITI PREDSTAVNICI OBADVIJU STRANA.
VREME DO 11.45 SATI DVA MILICIONERA E VRITI KONTROLU NA
KONTROL PROPUSNOJ RAMPI ZAJEDNO SA PRIPADNICIMA UN.
DANA 27. 02. 1994. GODINE UZ PRISUSTVO TV GOSPODIN KOT150 I
GOSPODIN ELEKETI SVEANO E OBJAVITI PREUZIMANJE MOSTA
OD STRANE RSK GDJE E PRIPADNICI UN BITI POSMATRAI. RAD I
ORGANIZACIJA RADA UTVRDIT E SE NA LICU MJESTA PO PRIJEDLOGU I
DOGOVORU IZ BEOGRADA.
RUKOVODILAC OBEZBJEENJA
DRAI BOKO
M. P.151

50
1994., veljaa 27.

Stara Gradika
Izvjee Uprave PJM o zbivanjima oko mosta u Staroj Gradiki, moguem sukobu sa
snagama UNPROFOR-a i konanom rjeenju kroz pregovore
Republika Srpska Krajina
Ministarstvo unutranjih poslova ifrirano dx
148
149
150
151
Boko.
Evergisto de Vergara, zamjenik zapovjednika UNPROFOR-a sektora Zapad.
Jean Cot.
Prijemni peat centra veze: primljeno 26. 2. u 20,35.
151
Uprava posebnih jedinica milicije

Broj: 08-4-842/94.
Stara Gradika, 27. 02. 1994. god.
MUP-a RSK Knin
Kabinet ministra
Uprava javne bezbednosti
Dana 18. 02. 1994. godine akcijom SUP-a Okuani i posebne jedinice milicije regije
zapadna Slavonija preuzelo se od snaga UN obezbeenje i kontrolu mosta u Staroj Gradici.
U toku preuzimanja do upotrebe sredstava prinude nije dolo, ali su tenzije izmeu
stanovnitva i UN-a naglo poele rasti, jer UN su pokazivale sve vei interes za povrat stanja.
Dana 21. 02. 1994. godine ispred MUP-a RSK preuzeo sam aktivnosti na podruju
Zapadne Slavonije, vezano za obezbeenje mosta koji se nalazi izmeu RS i RSK u St.152
Gradici. Snage specijalne jedinice MUP-a zatim svi pripadnici posebne jedinice milicije
regije Zapadna Slavonija i svi pripadnici milicije SUP-a Okuani ukljueni su u akciju
Most oekujui da snage UN-a krenu u protivofanzivu i povrat mosta nad kojim smo mi
preuzeli kontrolu dana 18. 02. 1994. god. u 08.00 asova.
Sva predvianja su se potvrdila u toku 21. i 22 .02. 1994. god. kada se snage UN
rasporeuju du komunikacije lijevo i desno od baze Pustara. Istog dana na oko 3 km od
mosta rasporeuje se u borbenom rasporedu oklopni transporteri u rejonu Strug okrenuti
u pravcu mosta. Uvidjevi to se deava, a isto se potvruje dana 23. 02. 1994. godine
kada UN grupiui snage i ukljuuju borbenu tehniku, popunjavaju sa kamionima punih
ljudstva iz baze Pustara. Po nareenju predsjednika RSK i pomonika ministra MUP-a
most nesmije pasti u ruke UN i nesmije se dozvoliti po cijenu ivota da UN preuzme
ponovo organizaciju i kontrolu na mostu.
U toku 23. 02. 1994. godine izvrene su zadnje pripreme oko obezbeenja mosta i
zapreavanja prilaznih komunikacija u sluaju da doe do nasilnog pokreta borbene tehnike
UN u pravcu mosta.
Dana 23/24. 02. 1994. god. u 03.00 asova naa predvianja su se potvrdila kada su
se snage nepalskog, jordanskog i argentinskog bataljona prikljuili oklopni transporteri i
ljudstvo francuskog i engleskog bataljona iz pravca R.153 Hrvatske.
Do 05.00 asova kada je obrazovana borbena kolona UN preko Struga i dalje mi smo
uspjeli obavjestiti lokalnu vlast, koja je reagirala okupljanjem na mostu u znak protesta za
eventualnu upotrebu sile. U 05.30 asova dolo je do kontakta sa 50 m razmaka izmeu
prvog oklopnog transportera argentinskog bataljona i mina jeeva i vozila u barikadi,
kao i naih pripadnika sa svim protiv-oklopnim sredstvima na raskru okuanska vrata.
Zahvaljujui prisebnosti komandira jedinice nije dolo do otvaranja vatre, iako je realno
za to bilo mogunosti. Istovremeno vojska je odbila pomo jer nemaju nikakva nareenja,
unato predhodnim obeanjima, a predsjednik SO-e Okuani takoer nije mogao pomoi,
jer njegovi radnici dolaze tek u 07.00 asova. Ostali smo sami i po nareenju predsjednika
RSK svi smo bili spremni do posljednjeg braniti most. Ipak izaavi ispred cijevi na na
152
153
Staroj.
Republike.
152
poziv za pregovore komandantu argentinskog i francuskog bataljona obustavljeni su daljnji

pokreti i to je spasilo da nije dolo do estokog vatrenog okraja.
Od tada do 27. 02. 1994. godine u 08.00 asova, kad je preuzeo nepalski bataljon
ponovo kontrolu mosta stanje se nije mjenjalo, uz napomenu da smo od 07.30 asova, dana
24. 02. 1994. god. dobili novo nareenje, ne otvarati vatru po cijenu predaje mosta, to je
bilo u podpunoj suprotnosti sa dotadanjim nareenjima. Tada se u pregovore ukljuuju
predstavnici Vlade, predsjednik RSK, komandant vojske RSK i drugi, tako da smo od
tada bili u puno lakoj situaciji jer smo poeli raditi iskljuivo svoj dio posla oko dranja
postojeih punktova oko mosta, borbeno obezbeenje mosta, kao i kontrolu saobraaja na
istom.
Dana 24. 02. 1994. godine saobraajnica St. Gradike do Okuana bila je blokirana sa
oko 55 oklopnih transportera i neto vie kamiona i drugih vozila, tako da ni kola hitne
pomoi, kao i vozila sa hljebom za snabdjevanje stanovnitva nisu mogla proi. Narednog
dana, sa pregovorima u Beogradu izmeu najviih predstavnika UN, na elu sa gospodinom
Akaijem154 i predsjednikom RSK Martiem i drugih uzvanika, rijeili su se svi problemi
i nesporazumi u vezi novonastale situacije. Tako je ve 26. 02. 1994. god. u 07.30 asova
na dogovor kod komandanta vojske RSK dogovoreno sa predstavnicima UN obostrano
selektivno izvlaenje ljudstva i tehnike. Istog dana u 16.00 asova cesta je bila u potpunosti
slobodna, kao i most, uz napomenu da ve ujutro u 06.30 asova saobraaj se je normalno
odvijao. Sve ove dane narod St.155 Gradike okupljao se i protestirao u cilju podrke vlastima
RSK da istraju u borbi za most srpskog jedinstva, to je takoer popraeno mitinzima
podrke i istovremeno u Okuanima, Kninu, Vojniu itd.
Na ponovnom dogovoru dana 26. 02. 1994. godine u 20.00 asova zakljueno je da
narednog dana u 08.00 asova predajemo most nepalskom bataljonu, a da na mostu ostanu
iskljuivo dva milicionara na rampi nepalskog bataljona radi kontrole, a ciljem da kod
naroda ova nagla promjena ne izazove revolt i nepotrebne tenzije. Po dogovoru istoga dana
u 12.00 asova komadant eleketi156 razgovarao je sa gospodinom Kotom157 i ostalim
asnicima UN na mostu i pri tom su doneseni slijedei zakljuci:
1. sve vratiti na stanje prije dana 18. 02. 1994. god.
2. jedan plavi milicionar bez aktivnog uea sa pitoljem biti na rampi, gdje nepalski
bataljon vri kontrolu i prisustvom doprinijeti da se nesporazumi tokom rada
pripadni[ci]ma UN sa stanovnitva RSK smanji na to manju mjeru.
3. jedan pripadnik srpske vojske sa pitoljem na slobodnoj strani /desna/ mosta i
prisustvom od 7 dana takoer pozitivno doprinijeti situaciji vezano za navedene
promjene.
Svi uesnici akcije sa radom na dogovoreni nain nastupit e dana 28. 02. 1994. godine
u 08.00 asova.
Rukovodstvo SUP-a koje je izvrilo prvi dio zadatka na elu sa sekretarom Reliem158 i
tab akcije na elu sa Draiem u 16.00 asova upoznali ljudstvo sa zakljucima na osnovu
kojih su svi pripadnici koji su uestvovali u akciji vraeni na redovno izvravanje poslova i
zadataka.
154
155
156
157
158
Yasushi Akashi.
Stara.
Milan.
Jean Cot.
Miladin.
153
Specijalna jedinica milicije MUP-a po planu u toku jutarnjih asova 28. 02. 1994.
godine kree na izvravanje novog zadatka u novoj regiji RSK.
Rukovodioc obezbeenja:
Drai Boko M.P.159
1994., veljaa 28.

Knin
Zapisnik sa 76. sjednice Vlade RSK
51

VLADA
ZAPISNIK
sa 76. sjednice Vlade RSK odrane dana 28. 02. 1994.
01. 03. i 02. 03. 1994. godine
dio.
Odsutni: Vojin Peuraa, ore Lazi, Milan Kneevi, Miomir Crnogorac, Mitar Brnovi,
Jarevi Sloboda[n].
Za sjednicu je predloen sljedei
DNEVNIRED
1.1. Nacrt zakona o rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK u 1994. godini,
1.2. Prijedlog Odluke o osnivanju agencije za angaovanje lokalnih lica i poslovne
saradnje sa meunarodnim organizacijama,
1.3. Nacrt Zakona o zajmu za potrebe odbrane RSK,
1.4. Preispitivanje Odluke o usvajanju Uredbe o prestanku obaveze obraunavanja i
plaanja posebnog poreza na finansijske transakcije,
1.5. Informacija o stanju Republikoj upravi javnih prihoda sa programom mjera i
Planom rada na provoenju programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog
oporavka,
1.6. Informacija o stanju u Republikom deviznom inspektoratu sa programom mjera i
aktivnosti u 1994. godini,
159
Prijemni peat centra veze: primljeno 27. 2. 1994. u 23,05.
154

2.1. Donoenje Rjeenja o razrjeenju pomonika ministra i postavljenju sekretara
ministarstva,
2.2.Program mjera za provoenje rekonstrukcije monetarnog sistema,
3.1. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama
Pravilnika o sistematizaciji i unutranjoj organizaciji ranih mjesta u ministarstvu,
4. Republiki fond penzijskog i invalidskog osiguranja;
4.1. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o unutranjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta,
5. Javno preduzee Krajinaume.
5.1. Pokretanje inicijative za ocjenu ustavnosti Uredbe sa zakonskom snagom
informacija,
6. Odnosi s meunarodnim organizacijama;
6.1. Donoenje odluke o izmjeni i dopuni Odluke broj: 05-3-1698/93.,
6.2. Zauzimanje stava po zahtjevu UNPROFOR-a za prelazak BOV-ova Jordanskog
bataljona preko Miranja,
6.3. Iseljenje UNPROFOR-a iz June kasarne po zahtjevu Predsjednika Republike.
7. Republika uprava carina;
7.1. Donoenje Odluke o dopuni odluke Vlade br: 05-5-112/93.
8. Humanitarna pitanja;
8.1.Odnosi sa Muslimanima iz Bihaa,
8.2. Problemi u Istonoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
1.0. ahovski turnir na Plitvicama,
1.7. Donoenje Odluke o zaduenju kod Narodne banke RSK
1.8. Donoenje Odluke o prolongiranju roka predaje zavrnih rauna za 1993. godinu,
3.2. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora
DP Gavrilovi Petrinja,
DP Vrelo Une Srb,
DP TOF Drni,
3.5. Rjeenje o izmjeni Rjeenja br: 05-4-1752/93. od 14. 12. 1993. godine,
3.6. Nacrt Programa statistikih istraivanja,
9.1. Odobrenje sredstava za adaptaciju prostorija Vojnog suda,
9.2. Plaanje vojnika SVK u gorivu,
10.1. Razrjeenje sudije Okrunog suda Glina,
11. Donoenje Odluke o jednokratnoj novanoj pomoi ranjenicima, pripadnicima SVK
koji se nalaze na lijeenju u Republici Srbiji.
Ad-1
1.0. Nakon to je Sretko Petkovi, zamjenik ministra inostranih poslova obrazloio
zahtjev za finansiranje I. ahovskog turnira RSK na Plitvicama (prilog broj 1) donesen je
155
ZAKLJUAK
Zaduuju se Sretko Petkovi i Jovan Vuenovi da otputuju na Plitvice i podnesu izvjetaj
o broju uesnika i gostiju, a ministar Jarevi da za dva dana dostavi Vladi finansijski plan
turnira.
1.1. Nacrt Zakona o rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK u 1994. godini
(prilog broj 2) obrazloio je zamjenik ministra Vladimir Dmitrovi.
Potom je otvorena rasprava u kojoj je uestvovala veina prisutnih, a po zavretku
rasprave donesen je
ZAKLJUAK
Prihvata se u naelu, s tim da se kod utvrivanja Prijedloga interresorski razmotri
problematika uz ukljuenje Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva energetike.
Utvreni prijedlog dostaviti Sekretarijatu Vlade, kako bi se shodno Ustavnoj proceduri
zakon uputio na potpis Predsjedniku Republike po hitnom postupku.
1.2. odluku o osnivanju Agencije za odnose sa meunarodnim organizacijama obrazloio
je zamjenik ministra finansija Vlado Dmitrovi.
Potom je otvorena rasprava u kojoj su uestvovali gotovo svi prisutni, a po zavretku
rasprave donesen je
ZAKLJUAK
Razmotriti interresorski i dostaviti prijedlog odluke zajedno s prijedlogom za direktora
Agencije za sjednicu Vlade idue sedmice. Zaduuje se gosp. Duan Bada.
8.3. Nacrt Zakona o zajmu za potrebe odbrane RSK (prilog broj 3) obrazloio je Vladimir
Dmitrovi.
Po zavretku rasprave u kojoj su uestvovali gotovo svi prisutni donesen je
ZAKLJUAK
Zakon uputiti na miljenje Ministarstvu pravosua i uprave, a prije toga da se razmotri
interresorski ukljuivi Ministarstvo odbrane, pravosua i finansije. Tako utvren prijedlog
Zakona dostaviti Sekretarijatu Vlade radi prosljeivanja na potpis predsjedniku Republike
po hitnom postupku.
1.4. Donesena je
UREDBA
o visini stope poreza na finansijske transakcije (Prilog broj 4)
Nakon ove take sjednica je prekinuta u 18.00 asova i zakazan nastavak za sutra u 8.30
asova.
dio.
Odsutni: Lazi ore, Kneevi Milan, Krika Milivoj, Crnogorac Miomir, Brnovi Mitar.
1.5. Nakon to je direktor Republike uprave javnih prihoda podnio informaciju o stanju
u Republikoj upravi javnih prihoda sa programom mjera i planom rada na provoenju
156
programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog oporavka (prilog broj 5) dana je

suglasnost Vlade na
PRAVILNIK
o izmjeni i dopuni Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republikoj
upravi javnih prihoda (prilog broj 6)
Takoer je na prijedlog direktora Republike uprave javnih prihoda gosp. Branka koria
doneseno
RJEENJE
o razrjeenju glavnog inspektora finansijske policije Republike uprave javnih prihoda
(prilog broj 7)
i
RJEENJE
o imenovanju glavnog inspektora finansijske policije Republike uprave javnih prihoda
(prilog broj 8)
1.6. Informaciju o stanju u Republikom deviznom inspektoratu sa programom mjera i
aktivnosti u 1994. godini (prilog broj 9) podnio je glavni devizni inspektor Nikola Velebit.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija uz sugestiju da se usljed nedostatka kadra pokua nai izlaz
angaovanjem enske radne snage.
Pitanje radnog prostora rjeavati u direktnom kontaktu sa predstavnicima optina,
a Vlada e pokuati rijeiti prostorno ekipiranje Republikog deviznog inspektorata
Republike uprave javnih prihoda, finansijske policije i ministarstva trgovine koji bi trebali
biti na jednom mjestu.
Nakon ove take sjednica je prekinuta u 11.00 asova i zakazan je nastavak za sutra.
dio.
Odsutni: ore Lazi, Milan Kneevi, Milivoj Krika, Miomir Crnogorac, Baki Dragica,
Brnovi Mitar.
Dnevni red je isti kao i na sjednici 28. 02. 1994. godine.
1.7. Donesena je
ODLUKA
o zaduenju kod Narodne banke RSK za mjesec decembar 1993. godine (prilog broj 10)
i
ODLUKA
o zaduenju kod Narodne banke RSK za mjesec januar 1994. godine (prilog broj 11)
1.8. Donesena je
ODLUKA
o prolongiranju roka predaje zavrnih rauna za 1993. godinu (prilog broj 12)
157
2.1. Doneseno je
Ad-2
RJEENJE
o razrjeenju pomonika ministra za trinu inspekciju i cijene (prilog broj 13)
i
RJEENJE
o postavljenju sekretara ministarstva (prilog broj 14)
2.2. Program mjera za provoenje rekonstrukcije monetarnog sistema (prilog broj 15)
obrazloio je gosp. Milan Luki.
ZAKLJUAK
Prihvata se program mjera, osim stimulativnog nagraivanja za koje treba vidjeti kako je
to rijeila Republika Srbija.
Shodno navedenom zakljuku donesena je i
ODLUKA
o koritenju poslovnih prostorija i obavljanju zajednikih poslova za Republike trine
inspektore (prilog broj 16)
3.1. Donesena je
Ad-3
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sistematizaciji i
unutranjoj organizaciji radnih mjesta (pr. br. 17)
3.2. Doneseno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora DP Gavrilovi
Petrinja (prilog br. 18)
3.3. Doneseno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora DP Vrelo
Une Srb (prilog br. 19)
3.4. Doneseno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora DP TOF
Drni (prilog broj 20)
3.5. Doneseno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja broj 05-4-1752/93. od 14. 12. 1993. godine (prilog broj 21)
3.6. Prihvaen je
PROGRAM
statistikih istraivanja (prilog broj 22) koji e se, s obzirom da se radi o nadlenosti
Skuptine prosljediti u Skuptinsku proceduru na usvajanje.
158
Potom je redovni tok sjednice Vlade prekinut budui su na sjednici doli predsjednik
RSK Milan Marti i predsjednik Skuptine RSK Branko Vojnica.
Na sastanku se razgovaralo o zasjedanju Skuptine koja ve drugi dan zasjeda u Kninu,
o radu Vlade do imenovanja novog mandatara i izbora nove Vlade i nekim aktuelnim
pitanjima. Nakon to su usklaeni stavovi o daljnjem radu Vlade i toku Skuptinskog
zasjedanja donesena je na prijedlog predsjednika RSK Milana Martia
ODLUKA
o dodjeli 20.000 novih dinara za potrebe nastavnih centara MUP-a (prilog broj 23)
Nakon toga, zbog konsultacija sa predstavnicima poslanikih klubova Skuptine RSK
oko daljnjeg nastavka zasjedanja Skuptine sjednica Vlade je prekinuta i zakazan nastavak
za poslijepodne.
NASTAVAK 76. SJEDNICE OD DANA 02. 03. 1994. U 17.25 asova.
Daje se suglasnost na
Ad-4
PRAVILNIK
o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republikom fondu za penzijsko
i invalidsko osiguranje (prilog broj 24)
Ad-5
U vezi zahtjeva JP Krajinauma (prilog broj 25) lanove Vlade informisao je sekretar
Vlade Savo trbac.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Vlada je primila znanju informaciju i kompletnu dokumentaciju prosljedie Ustavnom
sudu koji zasjeda u ponedjeljak 07. 03. 1994. godine. u Kninu.
6.1. Donesena je
Ad-6
ODLUKA
o izmjeni i dopuni Odluke Vlade RSK broj: 05-3-1698/93. od 14. 12. 1993. godine (prilog
broj 26)
6.2. U vezi zahtjeva Jordanskog bataljona (prilog broj 27) donesen je
ZAKLJUAK
Ne moe se udovoljiti zahtjevu iz razloga to prijelaz Miranje zvanino nije otvoren.
Treba traiti drugo rjeenje i pregovori su u toku.
6.3. U vezi iseljenja UNPROFOR-a iz June kasarne u Kninu po zahtjevu predsjednika
RSK gosp. Milana Martia (prilog broj 28) donesen je
ZAKLJUAK
Predmet je u toku i razmotrie se s najviim predstavnicima UNPROFOR-a.
Donesena je
Ad-7
159
ODLUKA
o dopuni Odluke Vlade broj: 05-5-112/93. (prilog br. 29)
Ad-8
8.1. U vezi pregovora i odnosa s Muslimanima iz Bihaa (prilog broj 30) donesen je
ZAKLJUAK
Ne mogu se voditi pregovori na nivou optina, ve samo na republikom nivou. Optine
mogu razgovarati ali ne mogu zakljuivati nikakve sporazume. O svakom sastanku treba u
vidu zapisnika obavjestiti Vladu.
8.2. Sekretar Vlade i predsjednik Republike komisije za razmjenu zarobljenika Savo
trbac upoznao je lanove Vlade sa zahtjevom hrvatske strane za posjetu Vukovarskom
groblju. Komisija je dobila negativan stav Ministarstva odbrane i Ministarstva unutranjih
poslova tako da je to pitanje odgoeno za izvjesno vrijeme. Takoer je za izvjesno vrijeme
odgoeno i pitanje porodinih susreta rastavljenih familija. Potom je predsjednik Bjegovi
upoznao Vladu da je gosp. Abdala160 iz civilnih poslova UNPROFOR-a donio zahtjev
Srpske narodne stranke iz Republike Hrvatske iji je predsjednik Milan uki da se odri
sastanak sa predstavnicima Srba iz UNP-a podruja.
Vezano za to donesen je
ZAKLJUAK
Odbacuje se inicijativa SNS i gosp. ukia i zaduuje ministar Jarevi da napie odgovor
UNPROFOR-u.
Ad-9
9.1. Odgoeno za iduu sjednicu Vlade.
9.2. Odgoeno za iduu sjednicu Vlade.
Doneseno je
Ad-10
RJEENJE
o razrjeenju sudije Okrunog suda Glina (pr. br. 31)
Donesena je
Ad-11
ODLUKA
o jednokratnoj novanoj pomoi ranjenicima, pripadnicima SVK koji se nalaze na lijeenju
u Republici Srbiji (prilog broj 32)
S ovim je dnevni red iscrpljen ali je prije zavretka sjednice donesen, vezano za ahovski
turnir na Plitvicama slijedei
ZAKLJUAK
Vlada je preuzela obavezu da isfinansira 24x58 lica
Napomena: Donesena je Odluka o odobrenju deviznih sredstava za slubeni put u Grku
(prilog broj 33)
160
Prireivai nisu utvrdili tono ime i prezime.
160
Predsjednik Vlade
M.P.161 ore Bjegovi162
Donesena je Odluka odobrenju sredstava (.) 163 festival Plitivice 94 (prilog br. 34.)164
52
1994., oujak 1.
itni
Zahtjev Branka Baoia Skuptini opine Knin za dodjelu stambene kue u Drniu
BAOI BAOA BRANKO M.P.165
itni, 1. 03. 1994. godine
SKUPTINA OPINE DRNI
(Izvrno vijee)
Predmet: Zahtjev za dodjelu Stambene kue u Drniu.Obraam se Naslovu s molbom da mi se dodjeli stambena kua u Drniu kao izbjeglici iz
ibenika. Sada se nalazim kao v/o u 2. mtb itni od 20. 02. 1994.godine, a kao izbjeglica
nalazio sam se u Staniinci kod Vrnjake Banje u Srbiji, a doselio sam se iz ibenika gdje
sam imao mjesto boravka i roenja sve do 1991 godine kada sam izbjegao i nalazio sam se
kako sam naveo kod Vrnjake Banje. 20. 02. 1994. godine vratio sam se u RSK i stavio na
raspolaganje VRK i rasporeen sam u itni.
Roen sam 2. 01. 1935. godine u ibeniku gdje sam stalno i prebivao, nosilac sam
stanarskog prava u ibeniku ulica Rogoznika 15. Dakle, moja porodica ostala je u ibeniku
u zatoenitvu, pa vie i ne znam to je sa njima. Odmah sam po dolasku bio zainteresiran
da zatraim stan ili kuu, a i dobio sam odreene informacije da se moram sam pobriniti
i nai odreeni smjetaj, s tim da se javim Naslovu gdje sam pronaao kuu, i zaista ja
sam naao kuu koja jo nije zauzeta a niti odreena, a to je kua PATIERA VICE u ulici
26 Divizije u Drniu (Kevia strana). Istiem, da mi ta kua odgovara pa ak u njoj ima
namjetaja kojeg mogu koristiti.
Iz napred iznijetog, Naslov moe zakljuiti moje neprilike i nevolje, pa jo jednom molim
da mi se odobri stambena kua kao izbjeglici iz ibenika.
Podnosilac zahtjeva:
Kua Ante Paviia166 Baoi Branko, [v.r.]
161
162
163
164
165
166
Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.

Neitko u izvorniku.
Dopisano rukom.
Prijemni peat: RSK, Opina Drni, primljeno 2. 3. 1994.; broj 150/1.
Dopisano rukom, irilicom.
161

HR-HMDCDR, SO Drni, kut. 5.
53
1994., oujak 1.
Knin
Slubena zabiljeka Ministarstva obrane RSK o sastanku Vlade RSK i UNPROFOR-a
Pov. br. 01-773-1
Knin, 01. 03. 1994.
SLUBENA ZABELEKA
sa sastanka predstavnika
Vlade RSK i UNPROFOR-a
Dana 01. 03. 1994. godine u kabinetu Ministra odbrane odran je sastanak lanova Vlade
RSK i predstavnika UNPROFOR na temu: Predislokacije sastava UNPROFOR iz june
kasarne Knin i drugih vitalnih objekata sektora jug.
Sastanku su prisustvovali:
predstavnici Vlade
kontraadmiral, Duan Raki, Ministar odbrane
dipl. pravnik, Kuet Radomir, Ministar pravosua
dipl. ecc. Lubavac Branko, lan Vlade.
predstavnici UNPROFOR
pukovnik Ering,167 komandant sektora jug
oficir iz taba sektora jug.
Sastanak je otvorio Ministar odbrane, kontraadmiral Duan Raki uobiajenim pozdravom
i uvoenjem u temu. Imajui u vidu proces konstituisanja organa vlasti na prvim
viestranakim izborima u RSK i potrebe za adekvatnim prostornim smetajem Organa
kao pretpostavke kvalitetnog rada i imperativa vremena za stalnim zasedanjem Vlade,
Predsednik RSK i Vlada odluili su da se Organi vlade smeste u zgradu G SVK.
To pretpostavlja promenu lokacije organa G SVK. Kao jedini adekvatan prostor za
normalno funkcionisanje organa G SVK vidi se u prostorima june kasarne Knin.
Motivisani eljom da se problemi sa RH reavaju mirnim putem odlueno je da se odreeni
kontigenti odbrambenih snaga RSK smeste u istu kasarnu.
Iz navedenih razloga prinueni smo da otkaemo gostoprimstvo jedinicama UNPROFOR-a
u junoj kasarni Knin, napominjui da postoji bilo koje drugo reenje na ovakav potez se
ne bi odluili. Potrebe za ovim prostorom javile su se i ranije, ali zbog vremenskih uslova i
trajanja zime prolongirali smo reavanje ove potrebe.
Nadam se /MO/ da uvaavate i shvatate ovu argumentaciju i da emo zajedniki pronai
reenje za smetaj taba i jedinica UNPROFOR putem kontejnera i adekvatnog logora, to
bi trebalo realizirati u narednih 30-45 dana. Takoer je zamolio gospodina Eringa da svojim
George J. Oehring.
167
162
autoritetom utie na intenziviranje procesa iseljenja jedinica UNPROFOR iz prostora

Jadran Kistanje.
Ering
Ovo doivljava i naglaava kao vrlo iznenaujue. Napominjemo da je u toku proces
iseljenja iz Jadran-a i da jo nisu uspeli nai alternativno reenje za ovaj problem, a ono
koje su pronali bilo je odbijeno. Na osnovu toga pretpostavlja da e problem iseljenja iz
june kasarne Knin imati posebnu teinu, te da je u ovom trenutku taj problem van njegove
kompetencije, zbog ega e morati konsultovati gen. Kota168 da se vide mogunosti novih
aranmana. Izraava skeptinost u pogledu vremenske artikulacije reavanja problema
i doivljava naznaen problem kao ultimatum. Gospodin Ering pokuava manevar
kontraargumentacije navodei i druge meunarodne organizacije koje su smetene u junoj
kasarni, a od posebnog su znaaja za Krajinu i njeno stanovnitvo.
Sve skupa odnosno problem, doivljava kao poraavajui injenicu, ali kurtoazno izjavljuje
da su oni dobri i civilizovani gosti i kao takvi e i postupiti u skladu sa zahtevima.
Admiral Raki napominje da mi ne postavljamo nikakav ultimatum, jer nam to kao Srbima
i nije imanentno, ve da se prosto radi o problemu koji je neophodno kroz jedan normalan
dijalog i dogovor reiti. Takoer, istie da nijedan zahtev alternativnih lokacija za jedinice
UNPROFOR-a do njega nije doao za vreme njegovog mandata.
Gospodin Ering, racionalie upotrebljeni pojam ultimatum time da ga upotrebljava da
naznai nemogunost ispotovanja roka, nakon ega uopteno izraava da nema ideje, da
mora istraiti mogunost i sl.
Admiral Raki, istie da nije ni mislio da se problem trenutno rei, ve da se kroz razgovor
trai kompromisno reenje i predlae u smeru produktivnosti i kooperativnosti formiranje
zajednike komisije koje e sagledati sveobuhvatno problem i predloiti optimalno reenje.
Admiral upoznaje skup sa odlukom da je u toku formiranje Agencije za rad sa UNPROFORom koja e biti ovlaena da sklapa aranmane i nudi dobre usluge u ime Vlade RSK.
Gospodin Ering prihvata predlog za formiranje Komisije i izraava stav da e time biti
eliminisani problemi i negativna iskustva i opet dovodi u pitanje pomenuto vreme iseljenja
zbog angaovanja njihovih inenjerijskih jedinica u ovom trenutku, te predlae sastanak
komisije to pre.
Admiral Raki zakljuuje sastanak i obavetava g. Eringa da e u toku dana biti upoznat sa
vremenom sastanka Komisije.
M.P.169 ZABELEKU SASTAVIO
kapetan korvete
Sreko Zelenbaba, [v.r.]
Jean Cot.
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo obrane II, Knin.
168
169
163
54
1994., oujak 1.
Knin
Skraeni zapisnik s 1. redovnog zasjedanja Skuptine RSK
SKRAENI ZAPISNIK
SA PRVOG REDOVNOG ZASJEDANJA SKUPTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE,
ODRANE 1., 2. i 3. marta 1994. GODINE U KNINU
Sjednici je prisustvovalo 67 poslanika, te predstavnici pojedinih resornih ministarstava
Vlade RSK i predsjednik RSK gospodin Milan Marti.
Sjednica je poela u 11.10 asova u Sali Doma milicije u Kninu.
Sjednicu je otvorio i predsjedavao Branko Vojnica, predsjednik Skuptine RSK.
Predsjednik Vojnica je proitao predloeni
Dnevnired
1. Izmjene i dopune poslanika o radu Skuptine.
2. Konstituisanje skuptinskih odbora.
3. Informacija o politiko-bezbedonosnoj situaciji u RSK.
U okviru predloenog dnevnog reda predsjednik Republike gospodin Milan Marti je
predloio da trea toka dnevnog reda ide kao prva i da on podnese informaciju o politikobezbedonosnoj situaciji. Skuptina je prihvatila prijedlog, pa je prije davanja informacije,
zbog materije na koju se odnosila, iskljuena javnost.
Ad.1.
U okviru ove take dnevnog reda, predsjednik Republike je informisao poslanike o
bezbedonosnoj situaciji u Republici, nakon ega su se javili za rije poslanici:
Leaji,170 Maljkovi,171 urkovi,172 Kovaevi173 i ubra174 i konstatirali da je
informacija nedovoljna.
Za rije se javio i Marko Atlagi, potpredsjednik Skuptine RSK i postavio niz pitanja
koja su se odnosila na mobilizaciju u RSK i smjenu komandanta SVK, te predloio da
predsjednik Republike da javno saoptenje u vezi smjenjivanja generala Novakovia.175
Nakon izvjetaja postavljeno je i pitanje koje se odnosilo na proceduru oko imenovanja
generala Milana eleketia za komandanta SVK.
Pojedini poslanici su tvrdili da je prekren Ustav pozivajui se na Amandman 12., dok se
predsjednik Republike pozivao na svoja ovlatenja iz lana 78. Ustava RSK.
Rasprava je prekinuta na prijedlog sekretara Vlade gospodina trbca,176 koji je naveo
da je postavljanje komandanta izvreno na osnovu Zakona o vojsci RSK, a da je taj Zakon
u koliziji sa Ustavom, te je predloio da se pokrene pitanje ustavnosti ovog Zakona pred
Ustavnim sudom RSK.
Stevo.
Radovan.
172
Boko.
173
Drago.
174
Milan.
175
Mile.
176
Savo.
170
171
164
Na kraju rasprave po ovoj taki, Skuptina je donijela

ZAKLJUAK
1. Predsjednik Republike, odnosno Vrhovni savjet odbrane za nastavak sjednice trebaju
pripremiti kompletan izvjetaj koji obuhvata bezbjedonosnu situaciju u RSK.
2. Predsjednik RSK takoe za nastavak sjednice izbor komandanta SVK da podnese na
verifikaciju Skuptini RSK.
Ad.2.
IZMJENE I DOPUNE POSLOVNIKA O RADU SKUPTINE
U okviru ove take dnevnog reda Skuptini je predoen prijedlog izmjene i dopuna
Poslovnika Skuptine RSK, uz obrazloenje gospodina Kovaevia, efa Poslanike grupe
SDS Krajine, o razlozima donoenja.
Nakon pauze od 20 minuta i obavljenih konsultacija u okviru poslanikih klubova, oko
prijedloga Poslovnika, uz manje izmjene i dopune, prijedlog je jednoglasno usvojen.
Predloene izmjene odnose se na broj skuptinskih odbora kojih ima 17 i na poslanike
grupe koje sainjavaju 4 poslanika.
Ad. 3.
KONSTITUISANJE SKUPTINSKIH ODBORA
U okviru ove take dnevnog reda za rije se javio gospodin Kovaevi i predloio da u
svakom odboru, s obzirom na poslanike stranke u Parlamentu budu po 4 lana iz SDS
Krajine, 2 lana iz SDS srpskih zemalja, 2 lana iz SRS i 1 lan po dogovoru izmeu
poslanikih grupa SDS i SDP-a i grupe graana.
Prijedlog je jednoglasno usvojen.
Predsjednik Skuptine gospodin Vojnica je upoznao prisutne da e odbori ii na usvajanje
u paketu. Iz tog razloga je dao pauzu od 13.50 do 16.00 asova, kako bi se izvrili dogovori
oko sastava odbora. Sjednica je nastavljena u 16.00 asova, kada su iznijeti prijedlozi lanova
odbora i izvreno njihovo konstituisanje.
U pojedinim odborima koji su ostali nepopunjeni naknadno e biti imenovani lanovi.
Ovim je bio zavren rad Skuptine u plenumu prvog dana.
Drugog dana radili su skuptinski odbori po pitanjima iz svoje nadlenosti.
U nastavku rada u plenumu predsjednici odbora su ukratko upoznali Skuptinu o svom
radu u prijepodnevnim asovima.
Nakon podnoenja izvjetaja od strane odbora, dat je prijedlog od strane Kluba poslanika
SDS krajine da se izvri formiranje privremenog skuptinskog odbora za Zapadnu Slavoniju,
to uz protivljenje poslanika sa tog podruja nije prihvaeno.
Treeg dana Skuptina je poela rad u plenumu sa poetkom u 11.00 asova.
Nastavku zasjedanja bilo je prisutno 59 poslanika.
Predsjednik Skuptine gospodin Vojnica je predloio dnevni red koji je jednoglasno
usvojen.
1. Izvjetaj Vlade o jedinstvenom monetarnom sistemu.
2. Izvjetaj o politiko-bezbjedonosnoj situaciji.
3. Izvjetaj odbora o svom radu.
4. Poslanika pitanja.
Ad.1.
Izvjetaj po prvoj taki dnevnog rada, vezano za jedinstveni monetarni sistem RSK i SR
Jugoslavije, podnio je ministar finansija u Vladi RSK gospodin Vojislav Peuraa.
165
Prema Odluci nadlenih organa, Republika Srpska Krajina je ula 1. 3. 1994. godine u
jedinstveni monetarni sistem SR Jugoslavije. U svom izvjetaju ministar Peuraa je ukazao da
Vladu i Skuptinu RSK oekuje veliki posao na pronalaenju sredstava za potrebe Budeta
u novonastalim okolnostima. Upoznao je prisutne da je Vlada RSK sainila program za
sprovoenje Programa rekonstrukcije monetarnog sistema, u koji moraju biti ukljuene sve
institucije sistema, jer emisije novca vie nee biti.
SR Jugoslavija je ula u Program sa 12.5 pokria deficira Budeta, a tako i RS Krajina to
znai da ostatak deficita treba da sami isfinansiramo.
Nakon podnoenja izvjetaja uslijedila su pitanja poslanika gospodina uria177 i
gospodina Lemia, a koja su se odnosila na pitanje prioriteta u Budetu vezano za zdravstvo,
koliko je novca stavljeno u opticaj, a kolike su potrebe RSK i iz kojih izvora isfinansirati
sredstva koja nedostaju.
Prema rijeima ministra Peurae178 u RSK je izvreno trebovanje od 30 miliona ND.
Potrebe Budeta su daleko vee i treba izgraditi poresku politiku, tako da se uzme svaki
dinar od obaveznika poreza.
Gospodin Dmitrovi Branko je naveo da nije samo zdravstvo u tekoj situaciji ve i
kolstvo i sudstvo, te dolazi do migracije kadrova.
Ministar zdravlja u Vladi RSK je iznio podatak da zdravstvo u RSK kota 1,5 miliona
dinara da bi cjelokupno stanovnitvo bilo osigurano.
Fond zdravstva je punjen samo sa 16%, a od oktobra 1993. godine nije uplaivano ni tih
16%, pa je pravo udo da zdravstvo uopte radi.
Gospodin Vuji je napomenuo da ministar nije spomenuo prosvjetu, kulturu i sport,
odnosno teku situaciju u kojoj se nalaze ove djelatnosti.
Gospodin Atlagi je predloio da se prije donoenja Budeta za 1994. godinu izvri analiza
postojeeg stanja, zato poreska politika i politika doprinosa nije zaivjela, te podvuko da je
isplata linih dohodaka u robi od strane preduzea u stvari nain da se izbjegnu doprinosi, a
tim putem se ilo na ruenje drave i potkopavanju njene moi, i u tim uslovima nastupila
je opta pljaka.
Gospodin Bjegovi179 je upoznao prisutne da je Vlada uinila samo 1% na tehnici
sprovoenja monetarnog sistema, a ostalo ostavlja parlamentu.
Predloio je da Vlada za slijedeu sjednicu Parlamenta podnese izvjetaj o svom radu i da
se o istom raspravlja.
Glavna blokada u radu Vlade je nepostojanje pravne drave, jer se nalazimo u ratu.
Naglasio je da su vremena teka i da nam svima zajedno treba dosta strpljenja i tolerancije.
Nakon ovog prijedloga, Skuptina je donijela
Zakljuak
1. Za nastavak sjednice Skuptine RSK, Vlada e po svojim resorima pripremiti izvjetaj
o svom radu i dostaviti ga Skuptini.
Ad.2.
Za drugu taku dnevnog reda poziv je dobio ministar odbrane gospodin Raki, koji
je, pozivajui se na Ustav i Zakon o Vojsci RSK, odbio to da uini ukazujui da o toj
temi izvjetaj treba da podnese Vrhovni savjet odbrane, a ne ministar odbrane, Skuptina je
donijela
Stevan.
Vojin.
179
ore.
177
178
166
Zakljuak
1. Vezano za ovu taku dnevnog reda uputiti poziv Vrhovnom savjetu odbrane RSK.
U okviru ove take proitano je pismo iz SO Dvor, dostavljeno na adresu Skuptine,
a koje se odnosi na nedavna dogaanja u ovoj optini kada su dva lica liena ivota. U
cilju rasvjetljavanja ovog sluaja koji je imao i dublje konotacije u zbivanjima na ovim
podrujima, Skuptina je donijela
Zakljuak
1. Zatraiti kompletnu informaciju o ovim dogaajima od Ministarstva pravosua i
uprave RSK i Ministarstva unutranjih poslova RSK.
Gospodin Leaji je naveo nekoliko sluajeva nerasvjetljenih ubistava u Benkovcu, i
naglasio da bi i te sluajeve trebalo ponovo razmotriti i zatraiti izvjetaje od nadlenih
organa. U diskusiji na ovu temu ukazano je da je ovakvih sluajeva u naoj Republici bilo
vie, te je predloeno da se ta tema stavi na dnevni red na nekoj od narednih sjednica.
Ad. 3.
U okviru ove take dnevnog reda, dolje navedeni skuptinski odbori su podnijeli izvjetaj
o svom radu.
1. ODBOR ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST
2. ODBOR ZA INFORMISANJE
predloio je izmjene i dopune Zakona o radiju i televiziji, koji je po hitnom postupku
upuen u proceduru.
Za ovaj prijedlog glasala su 43 poslanika, a protiv je glasalo 13.
Vladi je odreen rok od 8 dana da dostavi svoje miljenje po pitanju ovog Zakona.
1. ODBOR ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST
predloio je izmjene i dopune Zakona o vojsci, koji je takoe po hitnom postupku
upuen Vladi na proceduru.
3. ODBOR ZA POLJOPRIVREDU
predloio je donoenje Odluke o formiranju Dravnog odbora za kontrolu i realizaciju
proljetne sjetve, to je Skuptina i prihvatila.
Odbor je formiran kao privremen i radie dok traju poslovi oko proljetne sjetve.
Broji 5 lanova iz sastava Skuptine, 1 iz Ministarstva unutranjih poslova i 1 predstavnika
Ministarstva odbrane.
4. ODBOR ZA INOSTRANE POSLOVE
Predloio je da se postojea Platforma za pregovore dopuni prijedlozima odbora za
inostrane poslove, to je jednoglasno i prihvaeno.
5. ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO
Predloio je upuivanje u hitnu proceduru Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o izboru odbornika SO, to je Skuptina i prihvatila.
6. ODBOR ZA PRAVOSUE I UPRAVU
Predloio je da se Uredba sa zakonskom snagom o organizaciji, radu i nadlenosti
redovnih sudova, u sluaju rata i neposredne ratne opasnosti, stavi van snage, to je na
prijedlog ministra pravosua gosp. Kueta odloeno dok se ne utvrdi ta je sve Vlada radila
po ovoj Uredbi i ne dostavi Skuptini na uvid.
Skuptina je donijela
Zakljuak
1. Od Sekretarijata Vlade zatraiti sve odluke donijete po ovoj Uredbi.
167
2. Takoe zatraiti na uvid sva pitanja o kojima je odluivala Vlada, a odnose se a

nadlenost Skuptine.
Na prijedlog gosp. Kueta, a zbog navedene Uredbe koja je oznaena kao strogo pov.,
iskljuena je javnost, odnosno prekinut TV prenos rada skuptine.
Nakon zavrene rasprave po ovoj taki, kada je predsjednik Skuptine zatraio da televizija
nastavi praenje rada sjednice, utvreno je da je TV ekipa napustila skuptinsku salu, to je
izazvalo negodovanje poslanika.
U pauzi koja je slijedila ekalo se zvanino objanjenje takvog postupka, kada je
predsjedniku Skuptine donijeta na uvid Naredba predsjednika Republike gosp. Milana
Martia poslata faksom, kojom se zabranjuje dalji TV prenos rada Skuptine.
Poslije ovog dogaaja, Skuptina je odluila da dozvoli Odboru za energetiku da podnese
svoj izvjetaj, a da etvrtu taku dnevnog reda, koja se odnosila na poslanika pitanja ()180
za nastavak sjednice, kada e biti osigurana javnost rada Skuptine.
Sjednica je prekinuta u 17.00 asova.
Knin, 5. 03. 1994. godine
Skraena forma zapisnika je raena na osnovu vlastitih biljeaka, jer od Televizije nisam
mogla dobiti snimljeni materijal, uz obrazloenje da je presnimljen.
SEKRETAR SKUPTINE
Mirjana Rodi, dipl.prav.
55
1994., oujak 2.
Knin
Zapovijed predsjednika RSK i vrhovnog zapovjednika SVK Milana Martia o uvoenju
radne obveze
Kabinet Predsednika Republike
predmet: Naredba.veza:
broj: 03-4-82/94.
mesto: Knin
datum: 02. mart 1994. g.
Na osnovu lana 78. stav 1. taka 5. Ustava Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik
RSK br. 1/92.), lana 40. stav 1. taka 1. Zakona o Srpskoj vojsci Krajine (Slubeni
glasnik RSK br. 2/93.) i Odluke o proglaenju ratnog stanja, broj 03-3-20/1-93. godine,
180
Neitko u izvorniku.
168
NAREUJEM
1. Odmah pristupiti organizaciji i uvoenju r a d n e o b a v e z e, u privrednoj grani:
umarstva i drvne industrije, u Republici Srpskoj Krajini, u skladu sa Zakonom o odbrani
i Zakonom o Srpskoj vojsci Krajine.
2. Za izvrenje i sprovoenje ove naredbe odreujem Vladu Republike Srpske Krajine i
Glavni tab Srpske vojske Krajine,
3. Ova naredba stupa na snagu odmah i dostavlja se Vladi RSK i G Srpske vojske
Krajine.
VRHOVNI KOMADANT SVK
Milan Marti, [v.r.]
56
1994., oujak 3.
Benkovac
Popis sela na podruju SO Benkovac upuen Komesarijatu za izbjeglice u Kninu
SKUPTINA OPTINE B E N K O V A C
Komesarijat za izbjeglice
Benkovac, 3. 03. 1994. godine
Broj: 6/1-1/94.
Predmet: Spisak sela na podruju optine

Benkovac u koja je mogue naseljavanje
KNIN
/S. Bjelanovia 11./
Potovana gospodo!
Na Va zahtjev telefonom 3. 03. 1994. g., aljemo Vam spisak sela na podruju optine
Benkovac u kojima postoje mogunosti naseljavanja stanovnitva.
Radi se o selima koja su napustili Hrvati, dosta su oteena i uz odreeno ulaganje moe
se dovesti u funkciju, a to su sljedea sela: kabrnja, Nadin, Ratevi, Polaa, Vuki, Provi,
Liane O., Buli, Lepuri, Bruka, Popovii, Pridraga.
Srdano Vas pozdravljamo!
POVJERENIK:
Oluji Anka, [v.r.]
Hrvatski informativni centar, A/072-42.
169
57
1994., oujak 4.
Slunj
Slubene zabiljeke SJB Slunj o informativnim razgovorima upuene SUP-u Vojni
Broj:08-03/1-2-1-649/93.
Slunj, 04. 03. 1994. godine.
V O J N I
Veza va broj: 08-03-1-1574/93. od 25. 10. 1993.U vezi vaeg dopisa broj i datum gornji u kojem ste traili da se ustanovi na koji nain je
dolo do otuivanja opreme iz fabrike televizora u Slunju obavjetavamo vas da smo obavili
informativne razgovore sa Trbojevi Duanom, ipalo urom i Bosni Milom preko kojih
smo utvrdili da je navedena oprema u toku ratnih dejstava iz navedene fabrike otuena od
strane Srpske vojske i premjetena na podruju SO Vojni i SO Vrginmost.
U informativnim razgovorima navedene su tano osobe koje su uestvovale u otuenju
navedene opreme pa vam u prilogu dostavljamo te slubene zabiljeke.
PRILOG: Slubene zabiljeke o obavljenom

Informativnom razgovoru.a/a 20,0 M.P.181 N A E L N I K
09. 01. 1995.182 Ljuban Klipa, [v.r.]
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 29. 10. 1993. godine u prostorijama SJB Slunj povodom obavljenog
informativnog razgovora sa:
BOSNI MILOM, sin Milivoja roen 30. 10. 1958. godine u
Virovitici, sa stanom u Slunju, kolska bb, po zanimanju dipl.
politikolog, oenjen, otac dvoje djece.
Informativni razgovor obavljen je na okolnosti otuenja opreme iz poduzea
Telekomunikacioni ureaji, /TU/ iz Slunja.
Nakon osloboenja Slunja 16. 11. 1991. godine obavljao je funkciju predsjednika ratnog
predsjednitva a kasnije predsjednika SO Slunj do 1. mjeseca 1993. godine. U vie navrata
inenjer elektrotehnike ipalo uro je sa njim kontaktirao vezano za otuivanje opreme iz
kruga poduzea RIZ odnosno TU te se lino angairao radi vraanja te opreme.
Koliko je njemu poznato opremu je odvezla Srpska vojska iz Slunja u Blatuu a put je
obezbeivao tadanji ef bezbednosti za Kordun podpukovnik Ajdinovi Pero koji se sada
181
182
Okrugli peat: RSK, MUP, SJB Slunj.

Dopisano rukom.
170
nalazi u SR Jugoslaviji. Oprema je vojnim kamionima pod obezbeenjem odveena desetak

dana poslije osloboenja Slunja.
U vezi toga u dva navrata je kontaktirao sa komandantom Korpusa Bulat edomirom
koji je rekao da je oprema odveena da bi je sauvali tj. iz bezbednosnih razloga a tom
prilikom su se dogovorili da po navedenu opremu dou sa kamionima. U dva do tri navrata
sa kamionima su ili po opremu meutim na razne naine su odgaali da im dadu opremu
navodno traei kod koga je klju te ih upuivali kod odgovornog lica Ajdinovi Pere,
Kobac Nikole i drugih ali nije bilo nikakve pomoi. U toku 1992. godine sa njim je u
jednom navratu bio tadanji predsjednik Izvrnog savjeta Matijevi Milovan a lino je na
put za Blatuu uputio ipalo uru i Kati Peru, meutim sve se svelo na traenje kljua u
poduzeu i na traenju Ajdinovia jer se navodno bez njega nije mogla dobiti ta oprema.
Komandant Korpusa Bulat edomir mu je lino potvrdio da je dio te opreme na
Blatui i sa njim se dogovorio u vezi preuzimanja opreme meutim nikad nije naiao na
razumjevanje.
Bosni Mile napominje da moe u sluaju potrebe pribaviti dopis koje je slao Komandi
Korpusa vezano za problematiku otuivanja opreme iz poduzea Telekomunikacionih
ureaja iz Slunja, a takoer je u vezi toga upoznao predsjednika optine i predsjednika
Izvrnoj savjeta u Vrginmostu, meutim ni oni nisu mogli nita pomoi.
Ovlateno sl. lice:
kori Ljuban, [v.r.]
SLUBENA ZABILJEKA
informativnog razgovora sa:
IPALO UROM, sin Milana roen 28. 04. 1954. godine u
Cvijanovi Brdu, SO Slunj sa stanom u Slunju, XV Kordunake brigade
bb, po zanimanju diplomirani inenjer elektrotehnike neoenjen.
Telekomunikacioni ureaji /TU/ iz Slunja.
Od 1985. godine u tvornici TU usvojena je nova tehnologija a takoer je kupljena i nova
oprema a u tom postrojenju koji se nalazio u krugu biveg poduzea RIZ radilo je oko 80
radnika on je radio u svojstvu glavnog tehnologa tako da je bio upoznat sa svim sredstvima
kojima su raspolagali. U TU je bila veoma stroga disciplina usvojena je nova oprema a
istoa je bila na zavidnom nivou emu su se iznenadili poslovni ljudi iz Njemake, vicarske
i dr. koji su dolazili u posjetu Slunju. Do 21. 08. 1991. godine u TU je radio kao glavni
tehnolog ali je morao napustiti posao zbog dolaska ustake vlasti u optinu i poduzee.
U dogovoru sa ratnim predsjednitvom optine Slunj negdje poetkom 12. mjeseca 1991.
godine nakon osloboenja Slunja zajedno sa inenjerom Manojlovi Dragomirom otiao je u
poduzee RIZ odnosno TU u Slunju kojom prilikom je vidio da je od granatiranja oteena
krovna konstrukcija u poduzeu te da je otuen vei dio opreme i instrumenata. Iza jednog
zida u poduzeu primijetio je jedan stroj za SND montau elemenata marke Siemens koji
je bio sklonjen tako da je ostao itav a takoer je jedan stroj za valno lemljenje proizvodnje
poduzea Zeva. Daljnjim pregledom utvrdio je da nema potrebne upravljake opreme
kompjutera, monitora, tastatura i drugo, a takvi kompjuteri kao i softver je namjenski
i ne moe se koristiti za druge procese proizvodnje niti programiranju, to je i predoio
ratnom predsjednitvu SO Slunj. Tom prilikom je u razgovoru sa tadanjim predsjednikom
171
Izvrnog savjeta Matijevi Milovanom dobio zadatak da utvrdi tano to sve nedostaje, a
takoer da materijalnu tetu predoi nadlenim licima a potom je u krugu poduzea TU
naao pismeni elaborat za sve instrumente sa cijenama iskazanim u amerikim dolarima i
njemakim markama tako da mu nije bilo teko da saini specifikaciju. U vie navrata lino
on i preko ratnog predsjednitva traio je fiziko obezbeenje navedenog objekta kojom
prilikom je kontaktirao sa Egi Dragiem, Pai Miloem i drugim odgovornim linostima
ali nitko nije htio dati obezbeenje u RIZ odnosno TU.
Ne sjea se tanog vremena u toku 1992. Doli su iz poduzea Rudi ajevec iz Banja
Luke radi preselenja odreene opreme jer po njihovoj izjavi Slunjsko podruje je dosta
nesigurno te iz tog razloga treba preseliti u Banja Luku, meutim on im nije dozvolio da
odvezu preostali dio opreme jer za to nije bio ovlaen.
Prilikom pregovaranja u jednom navratu u toku 8. mjeseca 1992. godine sa
predstavnicima poduzea Rudi ajavec u Banja Luci je susreo Kobac Nikolu koji je u
to vrijeme bio direktor poduzea Petrovac u Blatui, a tada su meusobno razgovarali
te je on spomenuo stroj za SND montau a Kobac je rekao jebem mu nedjelju, kako ga
nisam vidio da ga lapim. Za vrijeme dok je kontaktirao sa predstavnicima poduzea Rudi
ajavec generalnim direktorom Kutrin Slobodanom i drugima vidio je da su to ozbiljni
i poslovni ljudi spremni za saradnju kojih pre svega zanima posao i lino ga je bilo sramota
od tih ljudi zbog te otuene opreme jer je vidio da su imali vrstu namjeru da im pomognu,
ali im lino nita nije obeavao jer je dobro ocijenio tu situaciju i razna prepucavanja, lokal
patriotizma i druge interese.
Predsjednik ratnog predsjednitva odnosno SO Slunj Bosni Mile u vie navrata je
kontaktirao sa komandantom Korpusa za Kordun Bulat edomirom koji je izjavio da mu
je poznato da se dio opreme nalazi na Blatui, a takoer je u dva tri navrata traio da se
doe po tu opremu da nee biti nikakvih problema meutim kada su kamionom doli po
opremu u poduzeu u Blatui su ih slali od jednog do drugog navodno radi kljua. Lino
je to doivio kada je u jednom navratu iao po opremu sa Kati Perom i tom prilikom su
traili odgovorno lice te su ih slali kod Kobac Nikole, kod oficira Korkuta, takoer su traili
oficira bezbednosti Ajdinovi Peru, meutim nisu naili na razumjevanje, a Bulat edomir
im je rekao da su bezbednjaci uvijek na terenu i ako je prethodno Bosniu obeao da moe
preuzeti navedenu opremu.
Odreeni dio instrumenata poetkom 1992. godine tj. monitor od stroja za SND
montau, tastaturu, dva mjeraa modulacije, ispravlja, osciloskop i drugo lino je vidio
vezista Trbojevi Duan zv. Stampi koji je slubeno iao u Blatuu i u radioni koja se nalazi
u krugu poduzea Petrovac prepoznao je te instrumente, a to postrojenje je ustvari bio
pogon od EI Ni, a radili su na proizvodnji prekidaa za struju prije rata ali su bili nelikvidni
tako da su u poduzeu EI Ni odustali od daljnjih investicija, a Kobac Nikola kao direktor
poduzea je vrio pregovore sa poduzeem Rudi ajevec iako se poduzee Petrovac bavi
kupoprodajom graevinske opreme, prodajom gumenih izama i slino.
U toku 1993. godine ponovo su aktualizirali tu problematiku i u kontaktu sa gospodinom
Bjegoviem orem predsjednikom vlade i gospodinom Bursa Draganom iz Ministarstva
za industriju kojem je bio prisutan predsjednik SO Slunj Mile Miloevi doneen je
zakljuak da se saini specifikacija otuenih predmeta te da se o tome obavjesti Ministarstvo
industrije, Glavni tab SV RSK, Ministarstvo odbrane i vlada to je i napisano 28. 04. 1993.
godine a lino je bio prisutan sa Miloeviem i Savi Jovanom kada su uruivali dopis i
specifikaciju otuene opreme.
172
Prilikom mobilizacije u 1. mjesecu 1993. godine dobio je ratni raspored u Kuplenskom

SO Vojni na topovima kojom prilikom je susreo poznanike Maei Miu i Karan Jovu sa
kojima je razgovarao, a u razgovoru je saznao da jedan dio opreme iz TU-a u Slunju kod
vojnih vezista u Kuplenskom. Maei Mio lino mu je rekao da tu ima instrumenata iz
Slunja ali da sa njima ne znaju raditi te su njega zamolili da im pokae a takoer i da ostane
kod njih na oporavku radio-ureaja.
Nije pristao da ostane u Kuplenskom, a lino se dosta angairao na tome da se oprema
vrati u Slunj odkud je i otuena jer se na programu Telekomunikacionih ureaja odnosno
profesionalne elektronike moe zaposliti 80 do 100 ljudi to je za nerazvijenu optinu Slunj
dosta znaajno.
Ovlateno sl. lice:
kori Ljuban, [v.r.]
SLUBENA ZABILJEKA
informativnog razgovora sa
TRBOJEVI DUANOM, zv. Stampi sin Mirka roen 01. 02.
1947. godine u Veljunu, SO Slunj gdje i stanuje Veljun bb.
Telekomunikacionih ureaja /TU/ iz Slunja.
Trenutno je zaposlen na odravanju radioureaja kod 13. Pjeadijske brigade a inae je
vezista a takoer se poetkom ratnih dejstava odnosno u 11. mjesecu 1991. godine nalazio
na Poligonu u Slunju. Iz tog razloga poznato mu je da je jedan dio opreme odnosno aparata
televizora monitora i video-aparata odneeno iz poduzea na poligon gdje se i sada nalaze,
ali je vei dio opreme kompjutera, tastatura i drugo odveen od strane Srpske vojske iz
Slunja u Blatuu. Slubeno je bio u krugu poduzea Petrovac kojom prilikom je i vidio
dobar dio te opreme u radionici odnosno pogonu EI Ni u Blatui.
Smatra da je oprema otuena sa znanjem odgovornih lica Ajdinovi Pere, Kobac Nikole
i oficira Korkuta koji su bili u 21. korpusu. Takoer mu je poznato da je dopis sa
specifikacijom otuenih predmeta bio kod komandanta 21. korpusa Bulat edomira koji je
sa istim zaduio naelnika veze majora Kopaa, meutim major Kopa u vrijeme otuivanja
opreme tj. krajem 11. mjeseca 1991. godine nije bio u Slunju tako da ne zna puno vezano
za otuivanje opreme, a najvie obavjetenja moglo bi se dobiti od Kobac Nikole, oficira
Korkuta inae iz Vrginmosta i Ajdinovi Pere koji je bio oficir bezbednosti pri 21. korpusu.
Napominjem da vie obavjetenja vezano za otuivanje opreme iz TU-a moe dati ipalo
uro koji je govorio da je jednom prilikom u razgovoru rekao da je u poduzeu ostao
sakriven jedan stroj za SMD montau elemenata u vrednosti 600 000 njemakih maraka
dok je kompjutor sa tastaturom lino vidio u Blatui, a Kobac Nikola je na to uzvratio
pitanjem gdje se taj nalazio.
Druge pojedinosti vezano za otuivanje opreme iz TU nisu mu poznate.
Ovlateno sl. lice:
kori Ljuban, [v.r.]
HR-HMDCDR, 2., kut. 1073/8.
173
1994., oujak 11.

Knin
58

VLADA
ZAPISNIK
sa 77. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine odrane
4., 9., 10. i 11. 03. 1994. godine u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni dio.
Odsutni: Kosti Spiro, Budi Ljubia, Milan Kneevi, Dragica Baki, Mitar Brnovi,
NebojaArbutina, Jarevi Slobodan.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g-din ore Bjegovi.
D n e v n i r e d:
1. Informacija u vezi provoenja Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog
oporavka SRJ na teritoriji RSK,
2. Priprema materijala za Skuptinu i odgovora Vlade po zahtjevu skuptinskih odbora,
3. Ministarstvo finansija Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja;
3.1. Donoenje Odluke o visini akontacije linih dohodaka za III mjesec 1994. godine,
3.2. Donoenje Odluke o visini osnovice za materijalne trokove,
3.3. Donoenje Odluke o dodjeli interventnih sredstava fondu zdravstva,
4. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede;
4.1. Plan proljetne sjetve,
4.2. Donoenje Odluke o davanju ovlatenja graninoj inspekciji za zatitu bilja SRJ,
5.1. Donoenje akata vezanih za rad carine,
6. Ministarstvo odbrane
6.1. Utvrivanje Prijedloga Amandmana XVII na Ustav RSK i Prijedloga Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o SVK,
6.2. Donoenje Rjeenja o postavljenju pomonika ministra odbrane,
6.3. Donoenje Odluke o davanju na koritenje Ministarstvu odbrane za potrebe vojnopravosudnih organa prostorija u potkrovlju zgrade pravosudnih organa u Kninu.
6.4. Donoenje Odluke o davanju na koritenje prostorija Ministarstva odbrane za Vojni
sud u Glini,
6.5. Pitanje iseljenja UNPROFOR-a iz objekata SVK
7. Ministarstvo pravosua i uprave
7.1. Donoenje Uredbe o valorizaciji novanih kazni za privredne prestupe,
7.2. Imenovanja i razrjeenja,
8. Problematika Ministarstva prosvjete,
9. Ministarstvo za saobraaj i veze;
9.1. Donoenje Rjeenja o imenovanju glavnog inspektora za saobraaj i veze.
174
Ad-1
Veselinovi Ratko, zamjenik guvernera Narodne banke RSK informisao je lanove Vlade
o potpisanom Protokolu kojim je RSK ula u jedinstven monetarni i platni sistem SRJ.
Jedina emisiona ustanova sada je Narodna banka SRJ, a NB RSK je filijala. Od 01. 03. 1994.
godine, pored naeg starog dinara je novi jugo dinar. Osnovna koncepcija je anuliranje svih
budetskih deficita i razdvajanje monetarne i fiskalne politike. Program polazi od toga da
funkcionira fiskalni sistem i odmah treba napraviti ono to nije uraeno u vezi specifinosti
u odnosu na SRJ. Hitno treba odrediti robne reime i uspostaviti deviznu kontrolu. Ovaj
Program treba shvatiti krajnje ozbiljno jer u sluaju minusa anse za popravni nema.
Veljko Korolija potrebno je donijeti Uredbu kojom bi se regulisalo da oni koji su stekli
devize do kraja marta ih poloe u Narodnu banku u zamjenu za novi dinar. U trezore NB
stigao je novi dinar, a od ponedjeljka e se vriti otkup i zamjena novca.
Vojin Peuraa slaem se s prijedlogom gosp. Korolije i molim NB da prihvati tekst
Uredbe ili odluke SRJ pa da je donesemo na iduoj sjednici. to se tie obaveze Ministarstva
finansija u iduu sjednicu Vlade. to se tie Zakona o budetu i Zakona o zajmu Uredbe sa
zakonskom snagom potpie predsjednik Marti.183 U raspravi je zatim bilo govora o potrebi
formiranja taba za kordinaciju praenja Programa rekonstrukcije monetarnog sistema
koji bi sainjavali najodgovorniji ljudi u RSK. Ve je formiran jedan tab na elu kojega je
Neboja Pavkovi i iji zadatak je rad na terenu, a ovaj tab za kordinaciju bi trebao zasjedati
svakodnevno i podnositi izvjetaj u Beograd.
U tu svrhu donesen je
Z A K L J U A K (prilog broj 1)
Potom je diskusija usmjerena na model obrauna plata. Ministar Peuraa184 je obrazloio
varijantu plata po kojoj bi se osnovica od 20 din. mnoila sa koeficijentom radnika (prilog
broj 2) u kom sluaju bi potroili gotovo sva sredstva i drugu varijantu da se akontativno za
III mjesec svakom radniku isplati 20 dinara.
U raspravi koja je nakon izlaganja ministra Peurae otvorena uestvovali su gotovo svi
prisutni na sjednici.
Po zavretku rasprave doneseni su slijedei
ZAKLJUCI
1. Odluku iz XI mjeseca 93. godine proiriti i za XII mjesec s tim da se ukljue i radnici
zaposleni u zdravstvu.
2. Od Glavnog taba i Ministarstva odbrane zatraiti odgovor po kom osnovu su AVL i
CL u Vojsci Jugoslavije dobili robe namjenjene za plate iz budeta RSK.
3. Konana odluka o platama donijee se na iduoj sjednici Vlade.
Zatim je zamjenik ministra finansija Vladimir Dmitrovi govorio o dilemama
ministarstva vezanim za Zakon o porezu na promet gdje nisu mogli izdefinirati stav oko
poreske osnovice kod akciza. Postoje tri varijante;
1) da potujemo jedinstveno trite i da se ne plaa akciza ve opti porez na promet. Ova
varijanta daje manji priliv budetu, ali spreava sivu ekonomiju.
2) ponovno obraunavanje akciza sa porezom na promet i akcizom (to je najskuplja
varijanta).
Milan.
Vojin.
183
184
175
3) kompromis ove dvije varijante na nain da se iz nabavne cijene izbije iz osnovice

akciza u Srbiji na to da se plati porez.
Dmitrovi je jo istaknuo da su min. fin. kod izrade budeta ulazne podatke dostaviti 9
naslova, a to se tie dubioza od nikoga nisu dobili nita.
Zatim je donesen
ZAKLJUAK
Stav Vlade RSK je da se roba kupljena u SRJ i Republici Srpskoj ne smatra uvozom i
da se u pogledu primjene poreskih stopa primjenjuje samo odgovarajua stopa poreza na
promet tj. bez dvostrukog obrauna akciza.
to se tie stvorenih obaveza uputiti pismo svim ministarstvima od strane Ministarstva
finansija sa rokom dostave podataka u ponedjeljak.
Ad-2
Predsjednik Bjegovi ostaje problem vezan za Uredbe sa zakonskom snagom koje je
potpisao bivi predsjednik Hadi185 i koje bi morala verificirati Skuptina. Naa obaveza
je da sve te uredbe potpiemo i dostavimo Skuptinskom odboru. Moramo se dogovoriti
i zauzeti stav po pitanju izmjena 4 zakona po hitnom postupku to su nam dostavili iz
Skuptine. Vrhovni savjet odbrane trai od Vlade da ga o zauzetom stavu obavijesti do
utorka naveer. Takoer moramo napraviti i izvjetaj Vlade za Skuptinu. Svoj izvjetaj o
radu nisu dostavili jo MIP, Ministarstvo informisanja, Ministarstvo za saobraaj i veze,
MUP, dravne rezerve i carine.
Krajnji rok navedenim za dostavu izvjetaja je utorak.
Kuet Radomir obaveza je Ministarstva pravosua i uprave i Sekretarijata Vlade da
uredbe sa zakonskom snagom dostave Skuptinskom odboru za zakonodavstvo. Predlaem da
svako ministarstvo koje je predlagalo uredbe, dostavi uredbu sa obrazloenjem u Sekretarijat
Vlade. U vezi izmjene 4 zakona po hitnom postupku koje je predloila Skuptina predlaem
da se svaki od ovih zakona dostavi na miljenje nadlenim ministarstvima.
Ovakav prijedlog ministra Kueta je prihvaen, a prije kraja sjednice predsjednik Bjegovi
upoznao je lanove Vlade da je na Vrhovnom savjetu odbrane donesena odluka da se preko
itnia dozvoli prelaz logistike i dati us uslovi za prelazak Jordanskog bataljona.
to se tie pregovora na optem nivou, optine mogu razgovarati ali ne mogu donositi
nikakve odluke. Na svakom sastanku moraju praviti zakljuke i dostavljati ih Vladi.
Nakon ove informacije predsjednika Bjegovia sjednica je zavrila s radom u 12.00
asova.
NASTAVAK SJEDNICE VLADE 09. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni dio.
Odsutni: Duan Raki, Krika Milivoj, Crnogorac Miomir, Dragica Baki, Arbutina
Neboja, Jarevi Slobodan, Milena Tanjga.
Ad-3
Na poetku sjednice ministar Peuraa obrazloio je odluke vezane za isplatu akontacije
LD naknada na teret materijalnih trokova i dotacije fondu zdravstva. Govorio je i o
Goran.
185
176
materijalima koje priprema Ministarstvo finansija za Skuptinu. Zatim su o problemima

i tekoama u zdravstvu govorili ministar Kosti Spiro, direktor Republikog zavoda za
zdravstveno osiguranje Mirko Sinobad, predsjednik Bjegovi i potpredsjednik Lubovac.186
U raspravi su jo uestvovali ministri Peuraa i Budi.
Po zavretku rasprave donesena je
ODLUKA
o visini akontacije za line dohotke za mjesec mart 1994. godine (prilog br. 3)
ODLUKA
o utvrivanju osnovice za isplatu materijalnih trokova za mart mjesec 1994. (pr. br. 4.)
ODLUKA
o dotaciji sredstava iz budeta RSK Fondu zdravstva RSK za nabavku lijekova (prilog
broj 5)
Takoer je donesen i
ZAKLJUAK
Do petka snimiti trokove po ministarstvima. Popodne rasprava u tom dijelu.
Dostava podataka do 10.00 asova u petak.
Isto vai za period I-III 1994. godine. Zamoliti koordinacioni tab da sjedne u nedjelju
ponedjeljak i napravi koordinaciju sa Republikom Srpskom.
Nakon ovog sjednica je zavrila s radom i zakazan nastavak za poslije podne.
NASTAVAK 77. SJEDNICE VLADE RSK, 09. 03. 1994. GODINE
dio.
Odsutni: Raki Duan, Krika Milivoj, Crnogorac Miomir, Dragica Baki, Neboja
Arbutina, Jarevi Slobodan i Milena Tanjga.
Dnevni red je isti kao na sjednici od 04. 03. 1994. godine.
Na poetku sjednice ponovo je rasprava usmjerena na II taku dnevnog reda priprema
materijala za Skuptinu.
Kuet Radomir stavljanjem van snage Uredbe o prenoenju nadlenosti za imenovanje
sudija na Vladu doi emo u blokadu. Predlaem da Vlada i dalje u ratnom stanju imenuje
sudije, a da Skuptina vri verifikaciju. Parlament je stavio u hitnu proceduru izmjene
Zakona o SVK i Zakona o SRTV i na predloene izmjene dobili smo miljenje odbora za
zakonodavstvo min. pravosua. Miljenja smo da treba ii i sa Amandmanima na Ustav
RSK kojim bi se regulisalo da komandanta SVK i generale postavlja predsjednik RSK tako
da bi bili usaglaeni i zakon i Ustav.
Predsjednik Bjegovi akti Ministarstva finansija predani su Skuptinskom odboru za
budet 09. 03. 1994. godine. Radi se o
1. Uredbi sa zakonskom snagom i rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK
u 1994.,
2. Uredbi sa zakonskom snagom o finansiranju odbrane RSK,
3. Prijedlogu Zakona o porezu na promet,
4. Prijedlogu Zakona o posebnom porezu i posebnoj rep. taksi koji se plaaju za vrijeme
trajanja ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti
186
Branko.
177
5. Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o neposrednim porezima

6. Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o stopama neposrednih poreza, pripadnosti
poreza, taksa i drugih prihoda terit. jedinicama
7. Odluci o utvrivanju ljestvice katastarskog prihoda.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Obaveze Vlade za zasjedanje Skuptine su da se pripreme po ministarstvima uredbe sa
zakonskom snagom koje je potpisao bivi predsjednik Hadi i podnesu na verifikaciju
Skuptini, zatim odgovor tj. stav Vlade na predloene izmjene po hitnom postupku Zakona
o SVK i Zakona o SRTV i paket Ministarstva finansija od sedam naprijed navedenih akata.
Pored navedenog predsjednik Vlade podnijee i izvjetaj o radu Vlade.
Prije zavretka sjednice donesen je nakon krae rasprave i slijedei
ZAKLJUAK
Na cijeloj teritoriji RSK treba sprovesti akciju ienja sklonita, za ta se zaduuje
Republiki tab civilne zatite i g-din Sava Milovi.
S ovim je sjednica zavrena u 19.10 asova.
dio.
Odsutni: Duan Raki, Krika Milovoj, Crnogorac Miomir, Dragica Baki, Neboja
Arbutina, Jarevi Slobodan i Milena Tanjga.
Dnevni red je isti kao na sjednici 04. 03. 1994. godine.
Pred nastavak utvrenog dnevnog reda jo jednom se osvrnulo na obaveze Vlade prema
Skuptini i napravljena je analiza uinjenog, te podjeljena zaduenja.
Vezano za rekonstrukciju monetarnog sistema zakljueno je da Sekretarijat Vlade dostavi
u tampu sve uredbe vezane za Program rekonstrukcije monetarnog sistema.
Ad-4
Nakon to je ministar Brnovi obrazloio plan proljetne sjetve (prilog broj 6) otvorena
je rasprava.
Predsjednik Vlade na plan da deponujemo 6.000 tona nafte nije uspio zbog
nemogunosti uvoza. Nekoliko puta smo posuivali od Srbije po 1.000 tona nafte pa
vraali. Poveanje proizvodnje nije uinjeno kako se obeavalo u NIK-u, ve je opala. Dva
su osnovna zadatka poveanja proizvodnje NIK-a na 400-500 tona i zadatak oko uvoza.
to se tie ubriva iz Srbije je osigurano 10.000 tona, ali je to daleko ispod potreba. Dio
finansiranja je najvei problem jer nema primarne emisije.
U raspravi su jo uestvovali ministri Peuraa, Kosti, Lazi,187 Kneevi, Budi i
potpredsjednik Lubovac.
Potom je ministar Brnovi proitao Odluku o stvaranju uslova za normalno odvijanje
proljetne sjetve nakon ega je donesen
187
ore.
178
ZAKLJUAK
Doraditi odluku, prepraviti je i dostaviti na potpis.
4.2. Donesena je
ODLUKA
o davanju ovlaenja Graninoj inspekciji za zatitu bilja SRJ (prilog broj 7).
Donesena je
Ad-5
ODLUKA
o utvrivanju vrijednosti robe na koju se primjenjuje jedinstvena carinska stopa (prilog broj
8)
ODLUKA
o visini kamate na iznos carine i drugih uvoznih dadbina koji nije naplaen u propisanom
roku (prilog broj 9)
ODLUKA
o utvrivanju iznosa za koje se nee donositi rjeenje o naknadnoj naplati i za koje se nee
vriti prinudna naplata (prilog broj 10)
ODLUKA
o kriterijima na osnovu kojih se odobravaju carinski kontigenti (prilog broj 11)
ODLUKA
o sluajevima u kojima i uslovima pod kojima se nee naplaivati obezbjeenje za privremeno
uvezenu robu (prilog broj 12)
ODLUKA
o utvrivanju predmeta, koliina i vrednost predmeta na koje se pri uvozu primjenjuju
carinske povlastice (prilog broj 13)
RJEENJE
o odreivanju luka za utovar u prevozu odreene robe na brodove koji saobraaju na
redovnim linijama u meunarodnom saobraaju (prilog br. 14)
RJEENJE
o ustupanju carinske robe u humanitarne svrhe crvenom krstu RSK u 1993. god. (prilog
br. 15)
UREDBA
o carinskom postupku u eljeznikom i drumskom saobraaju, saobraaju vodenim
putevima, vazdunom i potanskom saobraaju i putnikom prometu (prilog broj 16)
UREDBA
o carinskom nadzoru i postupku carinjenja robe smjetene pod carinski nadzor (prilog br.
17)
UREDBA
O USLOVIMA ZA PRIVREMENI UVOZ I IZVOZ ROBE
(prilog broj 18)
UREDBA
o postupku za naknadu tete koju carinarnica nanese u carinskom postupku (prilog broj 19)
UREDBA
o postupku ostvarivanja prava na oslobaanje od plaanja carine (prilog broj 20)
179
UREDBA
o uslovima pod kojima se mogu otvarati posebne carinske prodavnice i pod kojima se moe
prodavati strana roba u tim prodavnicama (pr. br. 21)
UREDBA
o uslovima i postupku za vraanje carine i drugih uvoznih dadbina za robu vraenu u
inostranstvo (prilog broj 22)
UREDBA
o uslovima za podizanje robe ispod carinskog nadzora pre uplate carine i drugih uvoznih
dadbina i o nainu obezbjeenja naplate carine i drugih uvoznih dadbina (prilog broj 23)
UREDBA
o posebnim mjerama carinskog nadzora i o posebnim olakicama u pogledu carinskog
postupka u carinskim zonama (prilog broj 24)
UREDBA
o postupku prodaje carinske robe (pr. br. 25)
UREDBA
o uslovima i nainu carinjenja robe za koju nije podnesena potpuna dokumentacija i o
sluajevima u kojima se ne podnosi carinska deklaracija (prilog broj 26)
Ad-6
AMANDMANA XVII na Ustav RSK
(prilog broj 27)
i utvren prijedlog
ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o Srpskoj Vojsci Krajine (pr. br. 28) koji e se prosljediti
u Skuptinsku proceduru.
7.1. Donesena je
Ad-7
UREDBA
o valorizaciji odreenih novanih kazni za privredne prestupe (prilog broj 29)
Doneseno je
RJEENJE
o razrjeenju sudije Optinskog suda Dvor na Uni (prilog broj 30)
RJEENJE
o razrjeenju sudije Optinskog suda Okuani (Milo Boji, prilog broj 31)
RJEENJE
o razrjeenju sudije i predsjednik Optinskog suda za prekraje Petrinja (Koji Milena,
prilog broj 32)
RJEENJE
o razrjeenju sudije Optinskog suda Knin (Mirko Joli) (prilog broj 33)
RJEENJE
o razrjeenju sudije Optinskog suda za prekraje Beli Manastir (Sinia Bjelica, prilog broj
34)
RJEENJE
o izboru sudije Optinskog suda Okuani (Bjeli Ilija prilog broj 35)
180
RJEENJE
o izboru optinskog javnog tuioca u Optinsko javno tuilatvo Beli Manastir (Sinia
Bjelica) (prilog broj 36)
RJEENJE
o izboru sudije i predsjednika Optinskog suda za prekraje u Petrinji (trbac Bosiljka,
prilog broj 37)
RJEENJE
o izboru sudije Republikog suda za prekraje Knin (Joli Mirko, prilog broj 38)
Ad-8
Ministar prosvjete Milan Kneevi govorio je o zavrnom ispitu i maturi 93/94. gdje je
prihvaen nain ako i u Srbiji tampanju svedoanstava i diploma gdje je zakljueno da ne
bi trebali ii na novo tampanje iz razloga to ima od prole godine samo su svjedoanstva
sa grbom bez drune, zatim o planu upisa za kol. god. 94/95. koji je rok pomaknut sa 31.
03. na 30. 04. 1994., o nabavci udbenika i pokuaju da se za osnovce nabave besplatno
udbenici to e se pokuati rijeiti preko JP Krajinaume, te o prijedlogu Vlade Upravnom
odboru Belje i Izvrnom savjetu optine Beli Manastir o dodjeli katastarskih estica
Poljoprivrednom fakultetu prema spisku katastarskih estica u vezi ega je zakljueno da
Ministarstvo pravosua i urbanizma dadu miljenje, a nakon toga bi Ministarstvo prosvjete
dostavilo odluku na sjednicu Vlade.
Nakon izlaganja ministra Kneevia pomonik ministra Duan Bada govorio je o
problemu prevoza uenika, te je donesena
ODLUKA
o interventnom finansiranju 100 tona goriva (prilog broj 39)
Doneseno je
Ad-9
RJEENJE
o imenovanju glavnog inspektora u Ministarstvu za saobraaj i veze (prilog broj 40)
Prije zavretka sjednice na prijedlog ministra za rad, boraka i socijalna pitanja donesena je
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije borako-invalidske i socijalne zatite za mjesec mart
1994. godine (prilog broj 41)
Donoenjem naprijed navedene Odluke sjednica je zavrila s radom u 14.00 asova.
Spisak prisutnih na sjednici vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Crnogorac Miomir, Dragica Baki, Jarevi Slobodan i Milena Tanjga.
Dnevni red je isti kao na sjednici od 04. 03. 1994. godine
Prije nego to se prelo na odraivanje zaostalih obaveza iz dnevnog reda predsjednik
Bjegovi je u uvodnom izlaganju istaknuo da su podjeljene akontacije LD za III mjesec u
iznosu od 20 dinara, a za I i II 1994. godine ii e se na model u robama na nain da svaki
radnik dobije 2 litre ulja. Osvrnuo se i na provoenje Programa rekonstrukcije monetarnog
181
sistema i vezano za tu informaciju da je oformljena vladina komisija za raspored na radnu

obavezu s tim da ko do 01. 04. ne bude na radnoj obavezi bie u jedinici.
Potom je ministar odbrane admiral Duan Raki izloio paket Ministarstva odbrane.
6.2. Doneseno je
Ad-6
RJEENJE
o imenovanju pomonika ministra (Poua Milan, pr. br. 42)
RJEENJE
o imenovanju pomonika ministra (Dobrijevi Branko, prilog broj 43)
6.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju na koritenje MO za potrebe pravosudnih organa prostorija u potkrovlju zgrade
pravosudnih organa u Kninu (prilog broj 44)
6.4. U vezi odluke o dodjeli prostorija MO za vojni sud u Blini donesen je
ZAKLJUAK
Ministar odbrane i pravosua otputovae u Glinu radi nalaenja rjeenja na obostrano
zadovoljstvo.
6.5. U vezi iseljenja UNPROFOR-a iz vojnih objekata predsjednik Bjegovi je istakao
da tu imamo strahovite probleme. Treba rijeiti mreu njihovog smjetaja i nae potrebe.
SVK mora znati koji su njeni objekti. U ovaj zadatak pored Ministarstva odbrane trebalo bi
ukljuiti i Ministarstvo za urbanizam.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Ovaj problem pokuae rijeiti tim na ijem elu je general Novakovi. U rad ovog tima
ukljuie se i ministar Budi.
S ovim je dnevni red utvren za 77. sjednicu vlade iscrpljen a potom je nastavljen rad
Vlade dolaskom predsjednika RSK gosp. Milana Martia.
Sastanak s predsjednikom Martiem poeo je u 11.20 asova.
Na poetku je predsjednik Bjegovi pozdravio predsjednika Martia i predloio da se
raspravlja o tri teme: informacije u vezi programa rekonstrukcije monetarnog sistema i s
njim u vezi Naredbi koje je potpisao predsjednik Marti i pripreme za Skuptinu.
Zatim je ministar Peuraa informisao predsjednika Martia to je do sada uraeno na
provoenju Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i to jo treba da se uradi. Zaloio
se da se ovom programu posveti vea panja u sredstvima informisanja i da se organizuju
seminari za graanstvo.
Na pitanje predsjednika Martia to je s njegovom naredbom za ukljuenje ena u
rad inspekcijskih slubi ministar Peuraa je odgovorio da do danas nemamo povratnih
informacija iz optina.
U raspravi su potom uestvovali gotovo svi prisutni na sjednici Vlade, a nakon izlaganja
gosp. Veselinovia, zamjenika guvernera NB donesen je
ZAKLJUAK
Zatraiti pismenu izjavu od ministra informisanja zbog ega je predstavnicima NB
zabranjen nastup na televiziji.
Nakon toga predsjednik Marti je upoznat sa aktivnostima Vlade vezanim za sjednicu
Skuptine i materijalima koji su pripremljeni za zasjedanje Skuptine. Na kraju sastanka
predsjednik Marti je istakao da Vlada sada mora raditi vie nego ikad i da do izbora novog
mandatara i nove Vlade ova Vlada mora biti u stalnom zasjedanju.
182
Sastanak s predsjednikom Martiem zavren je u 13.00 asova.

Prije zavretka dananjeg zasjedanja Vlada RSK, a shodno obavezi sa 76. sjednice usvojen
je izvjetaj delegacije RSK o prisustvovanju proslavi Dana zatitnih snaga Rusije od 21.
do 26. 02.1994. (prilog broj 45), finansijski izvjetaj (prilog broj 46), te su verifikovane
slijedee odluke
ODLUKA
o odobrenju deviznih sredstava za slubeni put u Rusiju Moskvu (prilog broj 47)
ODLUKA
o odobrenju deviznih sredstava za vozne karte na relaciji Beograd Moskva (prilog broj 48)
i
ODLUKA
o odobrenju razlike deviznih sredstava za vozne karte Beograd Budimpeta Moskva (pr.
br. 49)
Predsjednik
ore Bjegovi188
59
1994., oujak 4.
Plitvika Jezera
Poziv DP-a Plitvice SUP-u Korenica, da posjete NP Plitvika jezera
DRAVNO PREDUZEE PLITVICE
PLITVIKA JEZERA
Generalni direktor
Broj: 272/94. Plitvika jezera 04. 03. 1994.
SEKRETARIJATU UNUTRANJIH POSLOVA ZA LIKU
KORENICA
(Na ruke sekretara gospodina Marka Dragievia)
Kao to Vam je poznato Nacionalni park Plitvika jezera predstavlja dio svjetske batine.
U ovom trenutku ta neprocjenjiva vrijednost ugroena je mnogostruko, a pogotovo biljni
i ivotinjski svijet, koji je nedjeljivi dio prirodnog fenomena. Pojedine vrste ivotinjskog
svijeta, kao ukrasa ovog Parka nestaju zbog nesmiljenog krivolova i nesavjesnih ljudi te
upotrebe automatskog oruja. Ulov ribe vri se ne samo udicom (i u doba mrijesta) ve i
mreama i dinamitom to predstavlja opasnost i za sedrene barijere. Posebno su ugroena,
devastirana i opljakana pojedina turistika naselja i objekti DP Plitvice.
alosno je da u otuivanju imovine Parka ne uestvuju samo pojedinci i organizovane
grupe, ve i organi vlasti iz susjednih opine te grupe iz pojedinih niih vojnih jedinica
Likog i Kordunakog korpusa Vojske RSK te pripadnici milicije. (To su informacije interne
inspekcije i kontrole Preduzea.)
188
183
Da bismo spasili ono to je ostalo od pojedinih turistikih naselja i objekata te postrojenja

ovog Preduzea (dislociranih na irem prostoru), molimo Vas da sa grupom svojih najbliih
saradnika posjetite Nacionalni park i da Vas konkretno upoznamo o emu se radi.
Vaa pomo i do sada bila nam je dragocjena i nadamo se da ete i dalje pruati pomo koja
nam je neophodna.
U oekivanju Vaeg stava i dolaska
Srdano Vas pozdravlja

M.P.189
Generalni direktor:
Dr. Ilija Drakuli [v.r.]

60
1994., oujak 5.
Knin
Informacija Uprave javne bezbjednosti SUP-u Korenica o djelovanju diverzantske grupe
HV-a na podruju Teslingrada
Broj: 08/3-1-996-1/94. ifrirano dd
Knin, 05. 03. 1994. godine
SUP KORENICA
G SVK raspolae informacijama da je u reon Teslingrada190 jutros ubaena ustaka
diverzantska grupa, jaine dva voda. Neprijatelj se ubacio u nau dubinu, blia lokacija
Golo Trlo t. 1267 i Kuzmovau, odnosno reon od Teslingrada prema Ljubovu, a vjerovatno
s namjenom da udara s lea prema odbrani Teslingrada.
Vojna komanda ve preduzima mjere. Sav sastav SUP-a staviti u stanje pripravnosti, a u
dogovoru s komandom Korpusa preduzimati daljnje mjere.
NAELNIK
M.P.191 Pavkovi Neboja, [v.r.]
Peat: PLITVICE, Javno preduzee za zatitu i upravljanje Nacionalnim parkom, turizam, trgovinu,
graevinarstvo, poljoprivredu i proizvodnju, p.o. PLITVIKA JEZERA 1.
190
Liki Osik.
191
Prijemni peat: primljeno 5. 3. 1994. u 11,40; predano 5. 3. 1994. u 12,20.
189
184
61
1994., oujak 8.
Knin
Obavijest UNPROFOR-a predsjedniku RSK o imenovanju predstavnika zapovjednika
snaga UNPROFOR-a na UNPA podrujima

Njegova Ekselencija
Gospodin Milan Marti
UJEDINJENI NARODI
UNPROFOR

M.P.192
Ekselencijo,
General-potpukovnik TAYYEB193 je imenovan za predstavnika Komandanta snaga za
UNPA podruja. Njegova uloga je da koordinira voenje operacija u UNPA podrujima
i da prui struni savet Komandantu snaga u svim operativnim pitanjima kao i da se
bavi pitanjima administracije, logistike i infrastrukture snaga. On se mora uveriti da su
direktive, odrednice i politika Komandanta snaga dobro shvaene i da ih Komandanti
sektora provode. On takoe treba da razvije i sprovodi nastavnu politiku koja je skrojena
za specifine potrebe bataljona koji su rasporeeni u UNPA podrujima. Takoe mora
voditi planiranje nepredvienih situacija i vebe za rezerve snaga za UNPA podruja, kao i
nadgledati ogranienja slobode kretanja i predlagati adekvatne reakcije i pratiti moral trupa.
Od svog dolaska u tab UNPROFOR-a, general-potpukovnik Tayyeb jo nije imao
priliku da se sretne sa kninskim politikim i vojnim vlastima. Ekselencijo, ja bih Vam bio
veoma zahvalan ako me moete obavestiti kada bi se mogao odrati takav sastanak u Kninu
da bi General Tayyeb uspostavio taj prvi kontakt.
S potovanjem,
Yasushi Akashi
Specijalni izaslanik
Generalnog sekretara za bivu Jugoslaviju
62
1994., oujak 10.

Plitvika Jezera
Poziv DP-a Plitvice Opinskom javnom tuiteljstvu Korenica da sprijee pljaku u NP-u
Plitvika jezera
PLITVIKA JEZERA
Prijemni peat: RSK, Kabinet Predsednika Republike, Knin; primljeno 9. 3. 1994.; org. jed. 03-2, broj
136/94.
193
Ghazi Tayyeb.
192
185
Generalni direktor
Broj: 325/94. Plitvika Jezera, 10. 03. 1994.
OPINSKOM JAVNOM TUILATVU
KORENICA
Kao to Vam je poznato Nacionalni park Plitvika jezera predstavlja dio svjetske batine.
U ovom trenutku, tanije od 1991. godine, ova neprocjenjiva vrijednost ugroena je
mnogostruko, kako ivotinjski svijet, a pogotovo turistika naselja, objekti i vrijednosti DP
Plitvice.
Slika pojedinih turistikih naselja i objekata vie je nego tragina. alosno je da u devastaciji
i otuivanju imovine parka ne uestvuju samo pojedinci i organizovane grupe, ve i organi
vlasti iz susjednih opina te grupe iz pojedinih niih vojnih jedinica (sa nalogom ili bez
naloga) predpostavljenih komandi.
Da bismo spasili ono to je ostalo od pojedinih objekata te postrojenja ovog Preduzea
(dislociranih na irem prostoru), molimo Vas da u saradnji sa drugim dravnim organima
preduzmete najenerginije mjere da se sprei pljaka. O toj tunoj slici pie svjetska tampa
i na osnovi toga iri odiozu prema srpskom narodu. Vaa pomo i prije bila nam je potrebna
i o tome ste informisani svojevremeno kao i javni pravobranilac.
Nadali smo se da ete u saradnji i na osnovi naih saznanja i saznanja organa milicije poduzeti
odreene mjere i zajednikim naporom svih subjekata stati na put ovakvom ponaanju i
pljaki, ali do sada od organa javnog tuilatva to nismo primjetili.
Iako je teko vrijeme, moramo initi da ovaj dragulj srpske zemlje zatitimo. Pokaimo
pojedinano i svi zajedno da smo spremni prihvatiti izazove. To od javnog tuilatva
oekujemo.
U tom smislu bilo bi dobro da posjetite nae Preduzee i dobijete odreene informacije.
U nadi Vae pomoi
Srdano Vas pozdravlja Generalni direktor:
M.P.194 Dr Ilija Drakuli, [v.r.]
O tome obavijest:
1. Dravni javni tuilac
2. Ministarstvo UP
3. Opinski sekretarijat UP Slunj i Plaki
4. Arhiva
63
1994., oujak 13.

Korenica
Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova RSK o izvrenoj zadai 18. pbr 15.
korpusa SVK
Peat: PLITVICE, Javno preduzee za zatitu i upravljanje Nacionalnim parkom, turizam, trgovinu,
graevinarstvo, poljoprivredu i proizvodnju, p.o. PLITVIKA JEZERA 1.
194
186
RSK MUP
M.P.195
broj: 08/4 ifrirano dh
Korenica, 13. 03. 1994. godine
MUP R S K
kabinet ministra
uprava PJM
veza: vaa depea broj 08/4-21/94.
Uprava PJM MUPa u sklopu aktivnosti na podruju 18. p. brigade 15. korpusa u toku
11 i 12. 03. 1994. izvrila je povrat teritorija na pravcu k 1105-1050 do ardaka i tako
izvrila kompletan zadatak na lijevom krilu. Dostignuta linija na tom djelu je izravnata kao
to je bilo i prije ustake agresije.
Na drugom pravcu Trlo-ikara napredovalo se obuhvatno i potrebno je izvriti
pregrupisavanje naih snaga te sa kompletnim ljudstvom pokuati povratiti i ovaj dio
teritorija.
Napomena, u svim ofenzivnim akcijama uestvujemo sa kompletnim naim sastavom,
dok od 15. korpusa dobivamo samo razoarenja, bjeanje sa bokova i kada se krene napred
redovno ostajemo sami do kraja akcije. Iz tog razloga i niz drugih razloga koji pokazuju da
pripadnici vojske ne ele ratovati, da borci bjee, komande se ne potuju, psihiko stanje
boraca nestabilno dolo je do situacije opravdanog nezadovoljstva i kod naih ljudi.
Unato navedenom svi spremno ekaju (osim nekoliko lake povreenih i ugruvanih)
izvravanje narednih borbenih zadataka pa ako treba i sami bez s dobrovoljakih grupa iz
vojske. Dio jedinica nalazi se na poloaju, a preostali su po pravcima napada u rejonima
razmjetaja spremni za dejstvo.
Povreenih u naem sastavu nije bilo.
n a e l n i k:
arkovi Krsta
64
1994., oujak 15.

Korenica
Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova RSK o bojnim djelovanjima u zoni
odgovornosti 18. pbr 15. korpusa SVK
RSKMUP
Uprava posebnih jedinica milicije ifrirano dx
broj: 08/4-28/94.
Korenica, 15. 03. 1994. godine.
195
Prijemni peat: primljeno 13. 3. 1994. u 10,35.
187
M U P a RSK
(kabinet ministra)
Uprava posebnih jedinica milicije.
Dana 13. 03. 1994. godine nastavljeno je borbeno izvianje na pravcima napada i
priprema po rejonima razmjetanja za nastavak akcija. Oko 02.00 asova 14. 03. 1994.
godine iz oekujuih rejona krenulo se na posjedanje vatrenog poloaja najkasnije 05 asova
gotovo u 05.30 asova.
U toku prije podneva posebno od 14 do 18 asova vodili su se estoki pjeadijski i
artiljerijski okraji, pri emu ustake snage su imale veih gubitaka. kod nas je bilo etri
ranjenika i tri povreena, od toga je jedan ranjenik pripadnik PJM Zapadne Slavonije. Ustae
su ispalile preko hiljade projektila, od toga 29 punih punjena sa VBR po prostoriji u zoni
odgovornosti 18. brigade, s teitem na naim pravcima napada. Uz dosta napora potisnuli
smo ustae i postojala je opasnost da im kompletno uzmemo glavni cilj peina Trlo i zato
ustae naglo vre artiljerijsku pripremu uvode rezervu iz Gospia i protunapadom u kojem
su imali 2 mrtva onemoguavaju daljni prodor. Ta linija je ostala i sada nepromjenjena.
Zakljuak, u ovom angaovanju Uprava PJM povratila je zajedno sa manjim snagama
15. korpusa kompletnu liniju lijevu stranu (,196 Gri i dr.) teritorija koje je ustakom
agresijom bilo oduzeto. Dio oko Trla je ostao nepromjenjen uz napomenu da su ustake
snage pretrpile znatne gubitke, to je doprinijelo znatno u stagnaciji fronta i stvaranju
ravnotee.
U cilju daljnjeg povratka teritorija neophodno je angaovanje jaih snaga. Komandant
eleketi naredio je zabranu ofanzivnih dejstava do daljnjeg.
Posebne jedinice milicije Uprave MUP-a vraaju se iz sjedita sa kompletnom opremom
i ljudstvom. Imamo dva ranjena i dva povreena, od toga nita tee.
Drugih napomena nije bilo.
po- naelnika
Drai Boko M.P.197
65
1994., oujak 16.

Knin
Informacija Uprave javne bezbjednosti Skuptini RSK o ubojstvu Marijana ae i Milana
Grmua u Dvoru
196
197
Neitko u izvorniku.
188
Broj: 08/3-2-5-1181-2/94
Knin, 16. 03. 1994. godine
SKUPTINA
PREDMET: Informacija o ubistvu ao Marijana
i Grmua Milana u Dvoru dostavlja se.Veza: Va dopis br. 02-18/94. od 15. 03. 1994. g.U prilogu dopisa vam dostavljamo Informaciju o ubistvu ao Marijana i Grmua Milana
u Dvoru, koju ste traili vaim dopisom broj gornji.
S potovanjem,
Prilog: Kao u tekstu. NAELNIK
UPRAVA JAVNE BEZBJEDNOSTI
Knin, 16. 03. 1994. godine
INFORMACIJA O UBISTVU AO MARIJANA I
GRMUA MILANA U DVORU
Dana 13. 02. 1994. godine u 23.10 . izvreno je ubistvo AO MARIJANA, sin Rade
i Zorke, r. 27. 06. 1962. godine u selu D. STUPNICA br. 41 a Dvor, pripadnik vojne
policije.
Navedeno ubistvo je izvreno u prostorijama OS u Kobiljaku, gdje je bio smjeten
vod vojne policije 33. pbr., a koji je tu smjeten zbog suzbijanja verca s Muslimanima iz
Cazinske krajine. Oko 21.00 . vojne policajce provocirala je grupa momaka iz Petrinje koji
su doli u prostorije kole, a sainjavali su je: Grmua Milan, zv. Grm, Buni Stevo zv.
Stiv, avi Dragan, zv. Rambo, Puzi Ranko, zv. Puza, te Stanar Stevo i Stanar Rade
iz Kobiljaka. U kritino vrijeme, iz neutvrenih razloga, Grmua Milan je ispalio dva hica
iz pitolja, od kojih je jedan pogodio u glavu ao Marijana. Nakon navedenog dogaaja
naprijed spomenuti mladii su se udaljili s lica mjesta u nepoznatom pravcu, a na licu
mjesta je ostao Grmua Milan, koji je pomogao vojnim policajcima da se unesreeni preveze
u bolnicu.
Radnici SJB Dvor su na licu mjesta obavili uviaj, te Grmua Milana liili slobode i
smjestili u prostorije SJB Dvor. Sa predstavnicima vojne bezbednosti SVK je dogovoreno da
e oni obaviti potrebne radnje i podnijeti krivinu prijavu nadlenom tuilatvu.
Dana 14. 02. 1994. g. oko 18.00 . oko SJB Dvor se okupilo izmeu 50 60 lica
vojnika, naoruanih /puke, zolje, ose i dr./, uglavnom iz Donje i Gornje Stupnice, Ljeskovca,
Pedlja, Rujevca i drugih okolnih sela. Isti su opkolili zgradu SJB Dvor i nisu dozvolili ulazak
niti izlazak licima iz zgrade SJB. Desetak uniformisanih lica je ulo u zgradu SJB prostorije
Deurne slube i od deurnog radnika zatrailo da im se preda pritvoreno lice, Grmua
198
189
Milan. Deurni radnik je to odbio s obrazloenjem da to nee uiniti jer je privedeno lice
zadrano zbog krivinog djela ubistva i da se nad istim vri kriminalistika obrada. I pored
takvog obrazloenja, naoruana lica su i dalje uz prijetnju oruja zahtijevali da im se preda
pritvoreno lice, komentirajui to rijeima: da iz dosadanjeg iskustva znaju da e kroz
nekoliko dana navedeno lice biti puteno iz zatvora, to je bio sluaj u nekoliko navrata
ranije, sa dosta onih koji su poinili zlodjela i slobodno se eu, kao da se nita nije desilo.
Nakon ovog, Komandir SJB Dvor je otiao u komandu 33. pbr, gdje je komandanta
brigade, predsjednika SO i podpredsjednika IS SO Dvor upoznao sa novonastalom
situacijom.
U meuvremenu, oko 19.00 asova, naoruana lica su uz prijetnju orujem milicionerima,
uzeli klju od pritvora koji se nalazio u prostorijama Deurne slube, te uz prijetnju nasilno
odveli Grmua Milana iz prostorije SJB u nepozantom pravcu. (U vrijeme ovog dogaaja, u
prostorijama SJB se nalazilo 5 radnika milicija, kojima je zapreeno ako bilo ta pokuaju da
e doi do upotrebe oruja i dizanje stanice u vazduh).
Istog dana, oko 21.00 . patrola milicije u redovnom obilasku terena, na magistralnom
putu Dvor Glina, u neposrednoj blizini preduzea Krajina putevi, uz cestu, pronala je
le Grmua Milana, izreetan mecima.
Na lice mjesta je izila ekipa SJB Dvor i lijenik Doma zdravlja u Dvoru, koji je
konstatovao smrt. O dogaaju je obavjeten istrani sudija Okrunog suda u Glini, koji je
uviaj prepustio radnicima SJB Dvor.
Dana 15. 02. 1994. u Dvoru, u ul. Svetog Save ispred broja 61, radnici SJB Dvor su
zaustavili putniko vozilo marke Golf , reg. oznake GN 23-37, kojim je upravljao Puzi
Ranko, a u vozilu su se nalazili, kao saputnici, Buni Stevo i avi Dragan.
Prilikom liavanja slobode, isti su pruili otpor i tom prilikom je upotrebljeno vatreno
oruje pa je ranjen Buni Stevo, zv. Stiv u predjelu stopala, od strane patrole SJB Dvor.
Povreenog Bunia, patrola SJB Dvorje prevezla u Dom zdravlja u Dvor, a potom u MC
Glina radi pruanja lijenike pomoi, dok su avi Dragan i Puzi Ranko lieni slobode i
prepraeni u SUP Glina, radi daljnje obrade, a na okolnosti ubistva ao Marijana 13. 02.
1994. oko 23.10 . u Kobiljaku.
SUP-a Glina je 16. 02. 1994. podnio Okrunom javnom tuilatvu Glina krivinu
prijavu pod br. K-9/94. protiv I prijavljenog Buni Steve, II prijavljenog Puzi Ranka i
III prijavljenog avi Dragana, radi krivinog djela iz lana 47. stav 2. taka 2. KZ RSK,
poinjenog na tetu ao Marijana.
Dana 18. 02. 1994. g. su nakon izvrene krim. obrade nad Buni Stevom, radnici SJB
Dvor istog prepratili u Okruni zatvor u Knin, gdje su u meuvremenu prepraena i druga
lica koja su uestvovala u navedenom dogaaju.
Iz naprijed navedenog, vidljivo je da su OUP-a preduzeli sve mjere iz svoje nadlenosti,
te podnijeli odgovarajue prijave nadlenim organima na kojima je da utvrde sve okolnosti
i motive ovih ubistava, kao i sve relevantne injenice koje su predhodile ovim dogaajima.
199
190
1994., oujak 19.

Knin
66

VLADA
ZAPISNIK
sa 78. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
odrane 18. i 19. 03. 1994. godine u Kninu
dio.
Odsutni: ore Lazi, Dragica Baki, Milena Tanjga.
D n e v n i r e d:
1.1. Utvrivanje Prijedloga zavrnog rauna budeta Republike Srpske krajine za period
I-XII/93. godine,
1.2. Utvrivanje Prijedloga Zakona o budetu za 1994. godinu,
1.3. Socijalni program,
2. Program i dogovor za sastanak sa specijalnim izaslanikom generalnog sekretara UN-a za
bivu Jugoslaviju gosp. Jasuijem Akaijem,200
3. Pripreme za Skuptinu,
4.1. Donoenje Rjeenja o postavljenju zamjenika ministra odbrane,
4.2. Donoenje Odluke o nabavci birotehnike opreme, materijalnih sredstava i vozila za
potrebe vojno-personalnih organa,
4.3. Donoenje Odluke o davanju na koritenje vojnom sudu i vojnom tuilatvu
Vukovar deset prostorija u zgradi kombinata Borovo,
4.4. Zahtjev za osiguranje neophodno potrebnih finansijskih sredstava,
4.5. Donoenje Odluke o djelominom priznanju u vojni rok vremena uea u ratu i
upuivanju na dosluenje dijela vojnog roka regruta-dobrovoljaca,
4.6. Donoenje Odluke o stavljanju na koritenje dijela robe (naftnih derivata) iz RR za
potrebe SVK,
5.1. Donoenje Odluke o prodaji uvezene koliine dizel-goriva za potrebe poljoprivrednih
proizvoaa,
5.2. Donoenje Odluke o odobrenju uvoza D-2,
6. Ministarstvo unutranjih poslova;
Yasushi Akashi.
200
191
6.1. Donoenje Odluke o kupovini vozila za potrebe MUP-a RSK,

7.1. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju Upravnog odbora DP Nina Markovi
Kostajnica,
7.2. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju Upravnog odbora DP Pounje Kostajnica,
7.3. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju Upravnog odbora DP Jugoturbina
Vojni,
7.4. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju Upravnog odbora DP Pamuna prediona
Glina,
7.5. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju Upravnog odbora DP krajina-konzalting
Petrinja,
7.6. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o dopuni Pravilnika o
unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republikom zavodu za statistiku
i informatiku,
8. Privredna komora RSK;
8.1. Zakljuak sa sastanka privrednika Korduna, Banije i Zapadne Slavonije odranog u
Topuskom 11.03.1994. godine,
9.1. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u MUP-u,
9.2. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za izdanje knjige,
10.1. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za trgovinu
i turizam,
10.2. Donoenje Uredbe o ukidanju Uredbe o trgovini u vrijeme rata i neposredne ratne
opasnosti,
10.3. Zakljuak u vezi Uredbe o zabrani prodaje odreenih proizvoda Republike Srbije,
10.4. Donoenje Odluke o osnivanju turistikog koncerna,
10.5. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republikoj direkciji
za robne rezerve,
11.1. Informacija,
12. Ministarstvo zdravlja;
12.1. Informacije,
13. Srpsko drutvo Sineli Geteborg201,
13.1. Proslava 20 godina postojanja drutva,
14. Sekretarijat Vlade Sektor za finansijsko-raunovodstvene poslove;
14.1. Donoenje odluke o obustavljanju dotacije.
15.1. Donoenje Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora JP
PTT saobraaja SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Vukovar,
15.2. Donoenje Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora JP
Vukovar put Vukovar,
17. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede;
Gteborg.
201
192
17.1. Donoenje Odluke o dodjeli sredstava veterinarsko-stoarskom centru Banja Luka,

17.2. Donoenje odluke o stvaranju uslova za normalno odvijanje proljene sjetve,
18. Dodjela pomoi optini Pakrac,
Ad-1
1.1. nakon to je zamjenik ministra finansija dao obrazloenje utvren je
PRIJEDLOG
zavrnog rauna budeta RSK za period I-XII/93. (prilog broj 1) koji e se uputiti u
Skuptinsku proceduru na razmatranje i usvajanje.
1.2. Nakon obrazloenja zamjenika ministra finansija vlade Dmitrovia202 utvren je
PRIJEDLOG
Zakona o budetu RSK za 1994. godinu (Prilog br. 2) koji e se uputiti u Skuptinsku
proceduru na razmatranje i donoenje.
1.3. Branislav Hrnjak, glavni republiki inspektor rada izloio je probleme sa kojima
se susree Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja vezano za socijalni program.
Predloio je da se s ovim projektom prekine jer kako got da se zavri rezultat e biti da
nema smisla, budui se ne isplati koristiti podatke iz porodine socijalne karte. predlae da
humanitarne organizacije rade svoj dio posla, a slube socijalne zatite e voditi posebnu
brigu, a najugroenijim kategorijama stanovnitva gosp. Hrnjak se takoer zaloio da
se napravi novi zakon o socijalnoj zatiti pri emu bi trebali prihvatiti ponudu kolega iz
Ministarstva za rad Republike Srbije da nam pomognu pri izradi zakona.
Potom je na prijedlog predsjednika ore Bjegovia donosen
ZAKLJUAK
Napraviti program rada i terminski plan za realizaciju socijalnog programa.
Na prijedlog predsjednika Bjegovia doneseno je
RJEENJE
o razrjeenju glavnog republikog inspektora rada (prilog broj 3)
RJEENJE
o postavljenju pomonika ministra za socijalna pitanja (prilog broj 4)
Ad-2
Predsjednik Bjegovi ukratko je informisao lanove Vlade o dananjem sastanku sa
specijalnim izaslanikom generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za bivu Jugoslaviju,
g-dinom Jasuijem Akaijem. Nau delegaciju predvodie predsjednik Marti,203 a u delegaciji
e biti jo 6 lanova. Razgovarae se o ueu Republike Srpske Krajine u pregovorima,
povlaenja Hrvatske sa okupiranih podruja, spornim pitanjima oko realizacije ugovora
smjetaja UNPROFOR-a itd. Oekuje se i rasprava oko Rezolucije 820. toka 12., te o
slobodi kretanja UNPROFOR-a.
Ad-3
U vezi priprema za Skuptinu konstatirano je da je vlada pripremila paket Uredbi koje je
potpisao bivi predsjednik Hadi za verifikaciju na Skuptini, uraeno je miljenje Vlade
na predloene izmjene 4 zakona po hitnom postupku, paket Ministarstva finansija od 7
akata, te izvjetaj Vlade o radu u proteklom periodu koji e podnijeti predsjednik Bjegovi.
Vladimir.
Milan.
202
203
193
Nakon izvrene rekapitulacije uinjenog doneseni su slijedei

ZAKLJUCI
Za sve zakone koji e biti predmet rasprave na Skuptini Vlada e traiti provoenje
javne rasprave.
Na zasjedanju Skuptine mora se utvrditi platforma za pregovore u Zagrebu.
4.1. Doneseno je
Ad-4
RJEENJE
o postavljenju zamjenika ministra odbrane (pr. br. 5)
4.2. Daje se suglasnost Vlade za nabavku birotehnike opreme, materijalnih sredstava i
vozila za potrebe vojno-pravosudnih organa prema prijedlogu Ministarstva odbrane (prilog
broj 6).
4.3. U vezi odluke o davanju na koritenje vojnom sudu u tuilatvu Vukovar deset
prostorija u zgradi kombinata Borovo donesen je
ZAKLJUAK
Vlada ne moe donijeti takvu odluku jer je to u nadlenosti Upravnog odbora kombinata
Borovo. Stoga se zaduuje Ministarstvo odbrane da uz preporuku Vlade uputi zahtjev
Upravnom odboru kombinata Borovo.
4.5. Donesena je
ODLUKA
o djeliminom priznavanju u vojni rok vremena uea u ratu i upuivanju na dosluenje
djela vojnog roka regruta-dobrovoljaca (prilog broj 7)
4.6. Donesena je
ODLUKA
o stavljanju na koritenje dijela robe (naftnih derivata) iz RR za potrebe SVK (prilog br. 8)
5.2. Donesena je
Ad-5
ODLUKA
o odobrenju uvoza D-2 (prilog broj 9)
5.1. U vezi Odluke o prodaji uvezene koliine dizel-goriva za potrebe poljoprivrednih
proizvoaa, nakon izlaganja ministra Krike otvorena je rasprava u kojoj su uestvovali
ministri Krika,204 Peuraa,205 Brnovi,206 Crnogorac207 i potpredsjednik Lubovac.208
Po zavretku rasprave donesen je
ZAKLJUAK
Zaduuje se ministar Brnovi, a po potrebi i ministri Lazi i Peuraa da izie s ovim
materijalom na Skuptinski odbor za poljoprivredu pa neka Skuptina odlui koja e biti
cijena nafte i da li e se osloboditi poreza ili ne.
Milivoj.
Vojin.
206
Mitar.
207
Miomir.
208
Branko.
204
205
194
6.1. Donesena je
Ad-6
ODLUKA
o kupovini vozila za potrebe MUP-a (prilog br. 10)
7.1. Doneseno je
Ad-7
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju Predsjednika I lanova Upravnog odbora DP Nina
Markovi Kostajnica (prilog broj 11)
7.2. Doneseno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju Predsjednika i lanova Upravnog odbora DP Pounje
Kostajnica (prilog br. 12)
7.3. Doneseno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju lanova Upravnog odbora DP Jugoturbina Vojni
(prilog br. 13)
7.4. Doneseno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora DP Pamuna
prediona Glina (prilog broj 14)
7.5. Doneseno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju lanova Upravnog odbora DP Krajina konzalting
Petrinja (pr. br. 15)
7.6. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o dopuni Pravilnika o unutranjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj 16)
S ovim je dnevni red dananje sjednice zavren i zakazan nastavak za sutra u 8.00 asova.
dio.
Odsutni: Lazi ore, Dragica Baki, Radomir Kuet.
Dnevni red je isti kao na sjednici od 18. 03. 1994. godine
Ad-8
Potpredsjednik Lubovac je proitao zakljuak sa sastanka privrednika Korduna, Banije i
Zapadne Slavonije koji je odran 11. 03. 1994. godine u Topuskom (prilog broj 17)
Potom se za rije javio ministar Arbutina209 koji je kritizirao rad Privredne komore
i Konzorcijuma i upozorio na stvaranje paralelnog sistema jer Privredna komora i
Konzorcijum bez znanja i saglasnosti Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i
Neboja.
209
195
industriju preuzimaju poslove iz nadlenosti ministarstva. to se tie imovine u SRJ vraeni

pravnim sljednicima, ak i onima koji to nisu kao to je primjer Knin-gipsa koji je dobio
poslovne prostorije Dalmacijacementa.
Potom su usvojeni slijedei
ZAKLJUCI
Zakljuci sa sastanka privrednika Korduna, Banije i Zapadne Slavonije ne odgovaraju
injeninom stanju i ne mogu se prihvatiti jer su ve usvojeni na Vladi.
Idue nedjelje odrae se sastanak u uem krugu na kojem e se raspravljati o Konzorcijumu
i na koji e se pozvati predsjednik Privredne komore i svi lanovi Konzorcijuma.
O rezultatima sastanka izvjetaj podnijeti na sjednici Vlade.
Ad-9
9.1. Na primjedbu ministra Peurae da on u svom ministarstvu nee raditi Pravilnik o
ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova ovaj materijal skinut je s dnevnog reda i rijeie
se u paketu za cijelu Vladu.
9.2. Ministar Jarevi210 obrazloio je lanovima Vlade dopis kojeg je dobio od gosp.
Ilkia iz Bazela211 u vajcarskoj (prilog broj 18) i zaloio se da se prikupljenih 18.000
vajcarskih franaka uloi u tampanje tri knjige o srpskoj istoriji i istini o Srbima.
Potpredsjednik Lubovac molim adrese ovih ljudi iz Bazela jer mora i MUP-u to ii. Mi
nemamo ni jedne banke preko koje bi prikupljali ta sredstva. Moda bi se to moglo uraditi
preko Kari banke. Stupili smo u vezu sa direktorom poslovnice u Kninu i oekujemo
odgovor.
Ministar Jarevi Vlada bi bila sponzor tampanja ove knjige, a dobie onoliko
primjeraka koliko eli. Ugovor Vladi ponudie Fond istine.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Vlada odobrava da se sredstva uloe u tampanje knjige, a za iduu sjednicu e se donijeti
ugovor na potpis da bi se moglo ii na realizaciju.
Skida se s dnevnog reda.
Ad-10
Ad-11
Ministar Kneevi212 u SC u Kninu je trajk od prije dva dana. Povod je bila nepravda
vezana za line dohotke, a najvie ih je iritiralo plate Doma zdravlja u Kninu. Ima istine
da je prosvjeta zapostavljena u finansiranju. Potom je ministar Kneevi proitao zahtjeve
trajkakog odbora i postavio pitanje moe li se na teret budeta isplatiti topli obrok za
prosvjetne radnike.
Peuraa materijalni trokovi za osnovno i srednje obrazovanje idu na teret optina i ne
moemo kriti zakon.
Potom je na prijedlog predsjednika Bjegovia koji je konstatirao da materijalni uslovi
ostalih u dravi nisu nita bolji ni gori, te da treba izvriti podjelu u robama za I i II mjesec
1994. god. kao i zaostatak za XI i XII/93. donesen je
Slobodan.
Basel.
212
Milan.
210
211
196
ZAKLJUAK
Predsjednik Bjegovi e razmotriti problem popodne sa predsjednikom Martiem213 i
primiti predstavnike sindikata kole.
Ad-12
Ministar Kosti214 ukratko je informisao lanove Vlade esa stanjem u zdravstvu i upozorio
na velike dugove zdravstva i probleme oko nabavke lijekova i sanitetskog materijala. Istaknuo
je da se ire dezinformacije po pitanju plata zdravstvenih radnika i da ni izdaleka nisu visoke
kao to se pria.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija ministra zdravlja vezano za stanje u zdravstvu.
Ad-13
Nakon to je sekretar trbac215 proitao dopis Srpskog drutva Sineli iz Geteborga
(prilog broj 19) u kojem pozivaju predstavnike nae Vlade na proslavu 20 godina rada
Drutva, otvorena je rasprava.
Ministar Jarevi predlaem da osnujemo ogranak drutva Skandinavija i oni e
nam omoguiti putovanje kao da smo dravljani vedske. Sada ne moemo dobiti vize,
osim za one zemlje s kojima je SRJ ukinula vize. Skandinavija je jedna od najpoznatijih
humanitarnih drutava u Evropi.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Zaduuju se potpredsjednik Lubovac i sekretar trbac za osnivanje ogranka drutva
Skandinavija kao udruenja graana, a ministar Jarevi se zaduuje da napie pismo
srpskom drutvu Sineli iz Geteborga,216 zahvali se na pozivu i estita jubilej.
Ad-14
Nakon to je potpredsjednik Lubovac obrazloio odluku o obustavljanju dotacija
optinama koje su prisvojile vladine automobile Jugo 45, a na prijedlog ministra Arbutine
donesen je
ZAKLJUAK
Iz ove Odluke izostaviti optinu Pakrac, a ostalima dati rok od 15 dana da vrate
automobile. U protivnom obustavie im se dotacije u visini vrijednosti automobila.
15.1. Doneseno je
Ad-15
RJEENJE
o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora JP PTT saobraaja SO Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem Vukovar (prilog broj 20)
15.2. Doneseno je
RJEENJE
o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora JP Vukovar-put Vukovar (prilog
broj 21)
Milan.
Radoslav.
Savo.
Gteborg.
213
214
215
216
197

17.1. Donesena je
Ad-16
Ad-17
ODLUKA
o dodjeli sredstava veterinarsko-stoarskom centru Banja Luka (prilog broj 22)
17.2 Donesena je
ODLUKA
o stvaranju uslova za normalno odvijanje proljene sjetve (prilog broj 23)
Ad-18
U okviru dodjele pomoi optini Pakrac donesena je
ODLUKA
o odobravanju novanih sredstava optini Pakrac (prilog broj 24)
Prije kraja sjednice raspravljano je i o zahtjevu ministra Jarevia za snimanje
dokumentarnog filma Kninska vartolomeja u reiji Purie orevia. Vezano za to
donesen je
ZAKLJUAK
treba snimiti minimalne trokove jer novaca nema. U naelu se stoga prihvata i zaduuje
se Petkovi, Jarevi i Bjegovi, a operativni nosilac e biti Sretko Petkovi.
Na kraju je na prijedlog ministra pravosua i uprave doneseno je
RJEENJE
o izboru sudije Optinskog suda Benkovac (eprnja Stevan) (prilog broj 26)

Predsjednik Vlade
ore Bjegovi217

67
1994., oujak 21.

Knin
Skraeni zapisnik nastavka sjednice 1. redovnog zasjedanja Skuptine RSK
SKRAENI ZAPISNIK
Sa nastavka sjednice prvog redovnog zasjedanja Skuptine RSK odranog dana 19., 20. i
21. 03. 1994. godine u Kninu.
Nastavku zasijedanja prvog dana rada prisustvovalo je 77 poslanika.
Za sjednicu je usvojen dnevni rad od 26 taaka:
1. Usvajanje zapisnika sa prvog dijela prve sjednice prvog redovnog zasjedanja.
217
198
2. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o RTV-RSK

3. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o SVK
4. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru odbornika S.O.
5. Stavljanje na potvrdi Uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosua
6. Izvjetaj ministarstva inostranih poslova o zakazanim pregovorima u Zagrebu 22. 03.
1994. godine. prijedlog platforme za pregovore RSK sa Republikom Hrvatskom
7. Izvjetaj Vlade o svom radu
8. Prijedlog za razreenje Ministra informisanja u Vladi RSK
9. Prijedlog Predsjednika Republike za prvog ministra Vlade
10. Obrazovanje parlamentarne delegacije za odlazak na razgovore kod Predsjednika
Republike Srbije
11. Informacija o stanju Republikoj upravi javnih prihoda sa programom mjera i planom
rada na provoenju programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog oporavka
12. Informacija o stanju u Republikom deviznom ministarstvu sa programom mjera i
aktivnosti u 1994. godini.
13. Prijedlog zavrnog rauna Budeta RSK za period 1-12-1993. god
14. Zakon o rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK za 1994. godinu
15. Prijedlog Zakona o Budetu za 1994. godinu
16. Zakon o zajmu za potrebe odbrane RSK
17. Zakon o porezu na promet
18. Zakon o posebnom porezu i posebnoj Republikoj taksi koji se plaaju za vrijeme
trajanja ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti
19. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima
20. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stopama neposrednih poreza, pripadnosti
poreza, taksa i drugih prihoda teritorijalnim jedinicama
21. Odluka o utvrivanju ljestvica katastarskih prihoda
22. Izvjetaj o vojno-bezbedonosnoj situaciji u RSK
a) postavljanje komandanta glavnog taba SVK
b) agresija u reonu Korenice
c) Propusti i zloupotrebe u mobilizaciji obveznika
s podruja Knina, Obrovca i Drnia
d) pojave politikog terorizma u RSK
23. Izvjetaj skuptinskih odbora
24. Prijedlog Zakona o nacionalnim parkovima
25. Prijedlog Zakona o obaveznom osiguranju imovine u dravnom vlasnitvu
26. Poslanika pitanja
AD 1. Glasanjem je usvojen skraeni zapisnik sa prole sjednice.
AD 2. Po ovoj taki dnevnog reda rasprava je odloena za naredni dan.
AD 3. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o SVK je povuen sa dnevnog reda
na zahtjev predlagaa, odnosno efa poslanikog kluba SDS Krajine. Glasanjem je odlueno
da Zakon ide u redovnu proceduru i da Vrhovni savjet odbrane da svoje miljenje na dati
prijedlog.
AD 4. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru odbornika SO jednoglasno
je usvojen.
AD 5. Na prijedlog Odbora za pravosue i upravu 8 uredbi iz ove oblasti je stavljeno van
snage dok su dvije dobile potvrdu Skuptine.
199
Ova toka dnevnog reda prije donoenje Odluke glasanjem izazvala je diskusiju koja
se kretala od prijedloga da se Uredbe ne stavljaju na glasanje, ve da se umnoe i podijele
poslanicima, do zahtjeva da im se da odmah potvrda. Ministar pravosua i uprave gospodin
Kuet218 je inzistirao da Uredbe ostanu na snazi zbog ratnih uslova u kojima radi pravosue,
i zbog njegovog efikasnijeg rada. Predsjednik odbora gosp. Vjetica219 je ostao pri stavu
odbora da se 8 uredbi ne potvrdi od strane Parlamenta, ve da resorno ministarstvo odnosno
Vlada daju prijedloge za izmjene i dopune vaeih osnovnih Zakona. Na kraju diskusije
iskristalisala su se 2 prijedloga. Jedan je imao u pravcu umnoavanja materijala i odlaganja
ove take dnevnog reda za nastavak zasjedanja to su podrali sekretar Vlade gospodin
trbac220 i poslanici Liina221 i ii.222 Drugi prijedlog Odbora je bio da se Uredbe stave na
glasanje to je i uinjeno.
Sa 45 glasova ZA i 24 glasa PROTIV i 8 UZDRANIH glasova Parlament je dobio
Odluku o ukidanju Uredbi sa zakonskom snagom koje je donio tadanji predsjednik Goran
Hadi. Ovom Odlukom ukinute su slijedee Uredbe:
Uredba br. 03-3-23/1-93.,
Uredba br. 03-3-16/1-93.,
Uredba br. 03-3-17/1-93.
Uredba br. 03-3 /1-93.,
Uredba br. 03-3-19/1-93.,
Uredba br. 03-3-12/1-93.,
Uredba br. 09-3-15/1-93.,
Uredba br. 03-3-14/1-93.,
AD 6. Izvjetaj Ministarstva inostranih poslova o zakazanim pregovorima u Zagrebu, 22.
03. 1994. godine.
Ministar odbrane gospodin Raki223 predloio je da se iskljui javnost zbog teme koja je
na dnevnom redu. Na prijedlog poslanika Vojnovia,224 Parlament je dao suglasnost da se
u budue sve take dnevnog reda koje nisu za javnost, raspravljaju u zakazanom terminu
kako nebi dolazilo do estih prekida u javnosti rada Skuptine. Ova toka dnevnog rada je
odloena nakon pauze za ruak.
AD 7. Predsjednik Vlade gospodin Bjegovi225 nije bio u sali kad je ova toka dola na
dnevni red, pa se prelo na slijedeu taku dok se on ne vrati.
AD 8. Predlaga za razrjeenje Ministra informisanja je poslaniki klub SDS Krajine koji
je uz prijedlog za razrjeenje priloio i obrazloenje. Nakon itanja obrazloenja prelo se na
glasanje po prijedlogu za razrjeenje. ZA razrjeenje glasala su 54 poslanika, PROTIV je bio
jedan poslanik, dok je uzdranih bilo 21. Veinom glasova Skuptina je donijela
ODLUKU
o razrjeenju Ministra informisanja gospoe Milene Tanjge.
Radomir.
Duan.
220
Savo.
221
Ratko.
222
Dragan.
223
Milan.
224
Dragan.
225
ore.
218
219
200
AD 7. Izvjetaj Vlade o njenom radu i aktivnostima podnio je predsjednik ore

Bjegovi. Izvjetaj je priloen za arhivu Skuptine i init e sastavni dio ovog zapisnika u
skuptinskoj slubi.
Nakon pauze za ruak prelo se na estu taku dnevnog reda koja je bila zatvorena za
javnost.
Predsjednik Skuptinskog odbora za inostrane poslove gospodin macura upoznao je
poslanike da je ovaj Odbor prihvatio ponuenu Platformu za pregovore koju je sastavila
Vlada, uz neke dodatne predloge od strane ovog Odbora. Obzirom da je na taj nain
Platforma iskristalisana predloio je da je Skuptina prihvati odnosno potvrdi to je i
uinjeno. Poslanik Dodan Petar je inzistirao da u platformi posebno bude ugraeno
pitanje Zapadne Slavonije i o okvirima njenih granica za pregovore. Ministar inostranih
poslova gospodin Jarevi226 je odgovorio da o granicama za sada ne moe biti govora ve
da sve nae ciljeve i interese moemo ostvariti samo za zelenim stolom. Poslanik Leaji227
je postavio pitanje Ravnih kotara i njihovog vraanja u granice RSK, i dali e u Platformu
ui i definisanje granica RSK. Ministar odbrane gospodin Raki je odgovorio da je zadatak
Skuptine i odbora da odrede granice u okviru kojih se pregovori mogu voditi. Prijedlog
onoga to sada nudi suprotna strana je prijedlog koji je ve ranije vien u Dobanovcima.
Ministar Jarevi je rekao da ne moemo uticati na granice RSK, ve samo na uspostavljanju
stanja od 22. 01. 1993. Nakon zavrene rasprave je z a k l j u e n o da delegacije za pregovore
koju je odredio predsjednik Republike podnese izvjetaj Parlamentu s pregovorima koje e
voditi izmeu 2 zasjedanja. Apsolviranjem ove take dnevnog reda, zavren je prvi radni dan
sa nastavka zasjedanja.
Drugog dana zasjedanja je nastavljeno sa takom dnevnog reda
1. Rasprava o ekspozeu Vlade
Za rije se javio Ministar energetike gospodin Krika228 koji je upoznao Parlament sa
radom svog ministarstva u proteklom periodu.
Nakon diskusija u kojoj su se javili za rije poslanici Peri,229 Atlagi,230 Vojnovi i Leaji
konstatovano je da ova Vlada nije u potpunosti zadovoljila svojim radom, ali da su uzrok
tome u velikoj mjeri i okolnosti vremena i uslova u kojima je radila.
Svoj izvjetaj o radu podnijeli su i resorni ministri Arbutina231 i Brnovi.232
ef poslanikog kluba Srpske radikalne Stranke gospodin Vuji233 predloio je da se
podneseni izvjetaj Vlade prihvati kao informacija, i da se o njemu ne raspravlja.
Poslanik Gondi234 se kritiki osvrnuo na rad Ministarstva unutranjih poslova Ministarstva
pravosua i uprave i Ministarstva za saobraaj i veze, koje je po njemu odgovorno za ne
funkcionisanje PTT-sistema u Baranji.
Slobodan.
Stevo.
228
Milivoj.
229
Danko.
230
Marko.
231
Neboja.
232
Dmitar.
233
Slobodan.
234
Ratko.
226
227
201
Nakon due diskusije javio se za rije predsjednik Vlade gospodin Bjegovi sa

konstatacijom da se diskusija previe odvukla i da je treba prekinuti. Upoznao je prisutne o
dravnim projektima koje je usvojila i zapoela sa realizacijom Vlada RSK, a to su:
PTT sistem
energetski sistem
sistem Gavrilovi
sanacija Ravnih kotare
Na kraju svog izlaganja predsjednik Bjegovi podnio svoju pismenu ostavku na mjesto
predsjednika Vlade, uz obrazloenje koje je proitao prisutnim poslanicima.
Predsjednik Skuptine gospodin Vojnica je dao pauzu radi konsultacija efova poslanikih
grupa. Poslije zavrenih konsultacija gospodin Vojnica se obratio Parlamentu sa predlogom
da se o ovoj ostavci ne izjanjavam, jer je Vlada nakon izbora novog parlamenta duna po
Ustavu RSK sve dok se ne izabere nova.
AD 9. Po ovoj taki dnevnog reda predsjednik Skuptine gospodin Vojnica je proitao
pismeni prijedlog Predsjednika Republike za prvog ministra Vlade, u kojem predlae za
ovu funkciju gospodina Boru Mikelia. Na predlog predsjednika Skuptine o dostavljenom
predlogu se nije raspravljalo, ve e se to uiniti onda kada prvi ministar izae sa listom i
imenima lanova svog kabineta odnosno Vlade. Za te konsultacije Predsjednik Republike
je u svom pismenom predlogu zatraio dvadeset dana pa e se o ovoj taki raspravljati na
sledeoj sjednici Skuptine RSK.
Poslanici Srpske Radikalne Stranke Krajine i SDS Krajine svojim potpisima su se izjasnili
da ne prihvataju predloenog mandatara Vlade.
AD 10. Glasanjem je na predlog predsjednika Skuptine, odlueno da delegaciju ine
predsjednik Skuptine RSK i oba podpredsjednika.
AD 11. AD 12. Izvjetaj po ove dvije take podnio je direktor Republike uprave javnih
prihoda gospodin kori.235
AD 13. Predsjednik skuptinskog odbora za Budet poslanik Veljko Popovi je predloio
spajanje taaka od 13. do 21. i usvajanje navedenih zakona u paketu. Svi zakoni su usvojeni
jednoglasno, s tim to je Zakon pod takom Ad 18 usvojen sa pismenom dopunom
poslanika Kalembera.236
AD 2. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o RTV RSK usvojen je sa 43 glasa.
AD 22. Izvjetaj po ovoj taki nije podnijet iz razloga to je zahtjev za izvjetajem
dostavljen Vrhovnom savjetu odbrane sa zakanjenjem. Iz tog razloga ova toka dnevnog
reda je odloena za nastavak zasjedanja.
Treeg radnog dana Skuptina je radila po sljedeem dnevnom redu:
1. Izvjetaj skuptinskog odbora
2. Prijedlog zakona o nacionalnim parkovima
3. Prijedlog Zakona o obaveznom osiguranju imovine u dravnom vlasnitvu
4. Pokretanje inicijative za izmjenu Zakona o []237
5. Poslaniko pitanje
6. Donoenje odluke o razrjeenju biveg sekretara Skuptine RSK
Branko.
Milan.
Neitko u izvorniku.
235
236
237
202
U okviru prve take izvjetaja []238 Odbori za inostrane poslove i Odbor za poljoprivredu
i umarstvo. Trea toka dnevnog reda nastavlja se nakon izvjetaja odbora za poljoprivredu
i umarstvo. Obzirom da se poslanici nisu sloili oko predloenog Zakona o nacionalnim
parkovima donijet je
Zakljuak
da se pripremi tekst Uredbe o nacionalnim parkovima, i Zakon te da se umnoe i podijele
svim poslanicima kako bi se upoznali sa njihovom sadrinom.
AD 3. Prijedlog navedenog Zakona umnoiti, dostaviti poslanicima i uputiti u zakonsku
proceduru. O usvajanju zakona raspravljae se na jednom od narednih zasjedanja Skuptine.
AD 4. Predloeni zakon umnoiti, i uputiti u zakonsku proceduru. O usvajanju ovog
Zakona raspravljae se na jednom od narednih zasjedanja Skuptine.
AD 6. Skuptina je donijela odluku o razrjeenju biveg sekretara Skuptine RSK Radmile
Bjelice sa danom 01. 01. 1994. godine.
AD 5. Poslanika pitanja su dostavljena u pismenoj formi, te e biti proslijeena na
navedene adrese i zatraen odgovor.

Zapisnik sastavila
Rodi Mirjana

68
1994., oujak 22.

Knin
Dopis Uprave javne bezbjednosti SUP-ovima Vojni i Glina o provedbi monetarnog sustava
Broj: 08/3-1-1283-1/94. ifrirano dh
Knin, 22. 03. 1994. godine
SUP VOJNI
SUP GLINA
Na jueranjoj sjednici taba za praenje provoenja monetarnog sistema, kojim
predsjedava Predsjednik Republike, konstatovano je da na podruju Korduna i Banije
novi dinar vrlo slabo ulazi u upotrebu i da su i dalje u najiroj upotrebi []239. Ta pojava
ocijenjena je kao vrlo zabrinjavajua i pogubna za novi dinar.
Kako bi se eliminisala ova pojava i novi dinar uveo u upotrebu, sa nivou SUPova potrebno je preduzeti hitnu i energinu akciju u saradnji sa trnom inspekcijom i
238
Neitko u izvorniku.
Nedostaje dio teksta u izvorniku.
239
203
finansijskom policijom, a i samostalno i to u svim trgovakim radnjama i drugim mjestima

gdje se vre gotovinska plaanja.
U vezi s predstojeim poslom, razmotriti planove akcija na nivou Sekretarijata i angaovati
cjelokupnu operativu, tako da cijelo podruje obuhvati u isto vrijeme.
Takoe ii sa izmjenama operativaca iz mjesta u mjesto, radi lake provedbe akcije.
O svim uinjenim mjerama i radnjama, detaljno izvjetavati ovo Ministarstvo. Ovom
zadatku dati maksimalan prioritet jer se radi o trenutno najvanijem zadatku drave.
NAELNIK
69
1994., oujak 23.

Knin
Izvjee Ministarstva informiranja RSK Vladi RSK o njihovom posjetu Grkoj
MINISTARSTVO INFORMISANJA
Knin, Kralja Petra I Oslobodioca 30
Faks: 078/719-023
Broj: 04-14-37/94.
Knin, 23. 03. 1994.
I Z V J E T A J ZA V L A D U
Na poziv gradonaelnika grkog grada Ksantija,241 od 10. do 14. marta 1994. god.,
delegacija Republike Srpske Krajine boravila je u posjeti provinciji Trakiji. Osim ministra
informisanja RSK, u delegaciji su bili g-din Savo trbac sekretar Vlade RSK i predsjednik
informativno-dokumentacionog centra Veritas, g-din Rajko Nikoli advokat i zamjenik
predsjednika Veritasa, direktor biroa RSK u Beogradu Slavko Priji.
Osim zvanine krajinske delegacije sa nama su putovali novinar i snimatelj redakcije
Hronike Krajina TV Beograd, a voza i pratilac bio je Jovica Vlahovi, ef taba Blokada
Dunava.
Radni dio boravka zapoeo je u petak, 11. marta posjetom Mitropolitu Trakijskom,
g-dinu Antoninisu. Uz srdanu dobrodolicu u zgradi Mitropolije, g-din Antoninis je
pozdravio nau delegaciju, te istakao da je RSK sredite srpske duhovnosti. Istakao je
da e srpska crkva sve uiniti da se to vie pomogne RSK, ne samo od strane grkog naroda
u Grkoj nego i pet miliona Grka koji se nalaze irom svijeta. Nakon to smo upoznali
g-dina Antoninisa sa situacijom u Krajini, razmjenili smo simbolike poklone, koji su veoma
240
Prijemni peat: primljeno 22. 3. 1994. u 12,05; poslano 22. 3. 1994. u 15,30; broj 640.
Xanthi.
241
204
obradovali g-dina Mitropolita. Nakon posjete Mitropolitu domaini su nam pokazali stari
dio grada i njegov muzej, a nakon toga posjetili smo kolu gdje se koluju djeca sklonjena iz
ratom zahvaenih podruja. Sa djecom su bili i lanovi familija u kojima su sada naa djeca
nala utoite. Ovaj susret, kako s djecom, tako i sa njihovim domainima bio je izuzetno
dirljiv. Ministar obrazovanja u Vladi Srbije, g-din Lazi242 zahvalio se u ime srpskog naroda
za sve to grke familije ine da se djeca ne osjeaju naputena.
Nakon susreta sa djecom bili smo primljeni kod Prefekta Trakije, g-dina Lazarosa
Zornadisa. G-din Zornadis je govorio o situaciji u Grkoj u fokusu sukoba u Jugoslaviji.
Upoznao nas je sa svim pritiscima koje Grka trpi radi pomoi Srbiji i srpskom narodu
u cjelini. Rekao je da je Trakija najneniji dio Grke, mislei na blizinu Turske granice i
na turske pritiske koji se osjeaju u Trakiji. Na podruju Trakije ivi 25% muslimanskog
stanovnitva, i to je, po g-dinu Zornadisu stalni destabilizirajui faktor u Trakiji. Sa
konstatacijom da se na zapadnim granicama RSK brani Grka, g-din Zornadis je obeao
svu pomo koju zatraimo: od nauke do ekonomske i kulturne. Smotra folklora Balkana
koja je posluila kao povod posjeti bila je u toku naeg boravka sasvim sporedan dogaaj.
Vlada koja je sa naim domainima pripremila nau posjetu odredila je grad Ksanti, [kao]
koordinatora saradnje sa RSK.
To je nam u linoj posjeti gradonaelniku Filiposu Zornadisu potvrdio domain upoznavi
nas sa grkom politikom koncepcijom prema RSK. U tom smislu je protekao i razgovor sa
potpredsjednikom grkog Parlamenta, koji je doputovao iz Atine da bi se susreo sa naom
delegacijom. Potpredsjednik Parlamenta zatraio je spisak potreba kao i sugestiju od nas to
moe da uini za Krajinu. Sugerisali smo mu da grki parlament pozove predsjednika RSK,
g-dina Milana Martia u slubenu posjetu Grkoj, to je ovaj prihvatio i rekao da e poziv
uslijediti. to se tie eventualne pomoi Grke nismo mogli dati konkretan spisak potreba,
ali je dogovoreno da im se on dostavi.
U subotu 12. marta, general Trakijske IV armije priredio je u ast nae delegacije prijem
gdje se sabralo oko 400 zvanica politike, kulturne i ekonomske elite Trakije. Prilikom
pozdrava general je posebno pohvalno govorio o hrabroj borbi naih boraca, a suvenire koje
smo mu tad poklonili, obeao je uvati u svojoj radnoj sobi, sa zadovoljstvom.
Osim zvaninih susreta sa gradonaelnikom Filiposom Amiridisom, Prefektom
Zornadisom, potpredsjednikom parlamenta i komandantom odbrane Trakije, domaini su
koristili svaki na slobodan trenutak da vidimo to vie kulturnih i duhovnih znamenitosti
Trakije i Ksantija. Obilazili smo crkve, manastire, antika nalazita, prisustvovali brojnim
susretima sa grkim graanima. Poseban doivljaj bio je sveani defile za vrijeme karnevala,
gdje su nas pozdravili graani du cijele ulice kojom smo se kretali. Za nas je bio poseban
doivljaj podizanje nae zastave na glavnom trgu Ksantije, i pred zgradom pozorita, to je
znak zvaninog priznanja od strane Grke.
Na kraju, zaista napornog programa uslijedila je zvanina veera gdje smo gradonaelniku
Ksantija predali brojne poklone od propagandnog materijala i dokumenata o genocidu
do skulpture ptice pod nazivom Stop ratu koja je napravljena od djelova oruja, to je
posebno fasciniralo prisutne.
Na kraju je potpisan sporazum o naunoj, politikoj, kulturnoj i ekonomskoj saradnji.
osim slubenih razgovora odrana je konferencija za tampu, a dravna televizijska stanica
Antena I prenosila je itav jedan dan posjete nae delegacije.
242
205
Ono to je vano na kraju rei, jeste, da je osim nae delegacije u Ksanti pozvan ministar
kulture Republike Srpske, g-din Zukovi243 sa kojim je doputovao rektor Banjalukog
univerziteta, g-din Mirjani.244 Nas i g-dina Mirjania primio je rektor univerziteta u
Ksantiju g-din Galusis, te je dogovorena pomo i posjeta rektora univerziteta Nikola Tesla
univerzitetima Grke. Iz Republike Srbije pozvan je ministar kulture g-din oko Stoji
i ministar obrazovanja g-din Lazi. Iz Crne Gore pozvan je ministar kulture g-din Gojko
elebi, tako da je Ksanti etiri dana bio domain svim ministrima kulture i informisanja
srpskih zemalja.
MINISTAR
Milena Tanjga
Hrvatski informativni centar, A 132-101.
70
1994., oujak 23.

Knin
Obavijest Ministarstva obrane RSK Izvrnom savjetu Opine Plaki o ustrojavanju sudova
MINISTARSTVO ODBRANE M.P.245
Telefon: 60-145, tel./faks 011-235-1179
iro-raun: 71100-637-399
SPP i FK KNIN
Broj: 03-1000-1
Knin, 23. 03. 1994. IZVRNI SAVET OPTINE PLAKI
Predmet:
Vlada RSK donela je Odluku br. 05-3-1714/93 od 14. 12. 1993. o prioritetnom formiranju
vojno-pravosudnih organa Vojnih sudova i tuilatva sa seditima u Kninu, Glini i
Vukovaru a koju treba da realizuje ministarstvo odbrane u koordinaciji sa Ministarstvom za
pravosue i upravu.
Funkcije u Vojnopravosudnim organima mogu vriti lica koja ispunjavaju uslove propisane
u Zakonu o vojnim sudovima, odnosno Zakonu o vojnom tuilatvu, a izmeu ostalog da
su zavrila pravni fakultet i poloila pravosudni ispit i koja dadu suglasnost za obavljanje te
funkcije.
Prema navedenim zakonima sudije i tuioci su oficiri pravne slube to znai da bi kandidati
za vojnopravosudne funkcije osim navedenog trebala biti lica koja prihvataju da dobiju
status aktivnog oficira sa svim statusnim pitanjima izjednaenim u VJ.
243
244
245
Ljubomir.
Dragoljub.
Prijemni peat: Pisarnica opine Plaki. Sekretarijat za opu upravu; primljeno 6. 4. 1994.; br. 141/1-94.
206
Ministarstvo odbrane nema podataka za veinu takvih lica dravljana RSK, pa molimo
da nam te podatke za lica iz sastava vae jedinice ustanove, odnosno teritorije optine,
dostavite to prije.
S obzirom na do sada iskrsle probleme kadrovske popune vojnopravosudnih organa popuna
istih bit e izvrena licima iz rezervnog sastava-mobilizacijom. Kako takav nain popune ne
moe biti trajno reenje i kako bi se obezbedila kadrovska popuna tih organa po prestanku
ratnog stanja, potrebno je da dostavite podatke i za lica sa zavrenim pravnim fakultetom
koja nemaju poloen pravosudni ispit a koja bi prihvatila status aktivnog oficira i funkciju
u vojnom pravosuu za koja bi posredstvom Ministarstva za pravosue Republike Srpske
organizovali pripreme i polaganje tog ispita.
Za kandidate treba dostaviti sledee podatke: prezime, oevo ime i ime, godinu i mesto
roenja, porodine i stambene prilike, gde i kada je zavrio pravni fakultet, odnosno poloio
pravosudni ispit, dosadanje radno iskustvo, sadanje zanimanje i mesto slubovanja, da li
ima in aktivnog, odnosno rezervnog oficira podoficira, te da li je koje vreme i u kom
svojstvu bio angaovan u sastavu jedinica SVK.
Od kandidata po mogunosti pribaviti potpisanu i overenu pismenu izjavu sledeeg
sadraja: Pristajem da budem primljen u aktivnu vojnu slubu i postavljen na funkciju
sudije tuioca u Vojnom sudu tuilatvu. /navesti sedite Knin, Glina, Vukovar/.
Kod dostavljanja podataka u obzir uzmite i lica koja trenutno nemaju prebivalite boravite
na teritoriju RSK, a ispujavaju propisane kriterije za vrenje pravosudnih funkcija, a koja su
dravljani RSK, RS ili SRJ.
VM/R
M.P.246 POMONIK MINISTRA ODBRANE
Poua Milan, dipl. prav. [v.r.]
HR-HMDCDR, 2., SO Plaki, kut. 2.
71
1994., oujak 24.

Knin
Protokol suradnje potpisan izmeu Republike Grke i RSK
MINISTARSTVO INFORMISANJA
Knin, Kralja Petra I Oslobodioca 30
faks: 078/719-023
Broj: 04-14-38/94.
Knin, 24. 03. 1994.
GRKA REPUBLIKA Ksanta, 12. marta 1994. g.
OPTINA KSANTI
246
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo obrane II, Knin.
207
PROTOKOL SARADNJE
Danas 12. marta 1994. god. u subotu u 18.00 asova ministar informisanja Republike
Srpske Krajine gospoa Milena Tanjga, koja je posetila na grad, a na poziv optine Ksanta,247
sastala se sa gradonaelnikom gospodinom Filipom Amiridisom.
U svom razgovoru oni su se kosnuli nezaobilaznih istorijsko-religioznih i prijateljskih
veza izmeu dva naroda, naglasili potrebu tenje suradnje koja e praktino potvrditi tu
neophodnu vezu.
Posle razgovora zajedniki su se saglasili u sledeem:
a) Potrebna je graanska saradnja-razmene poseta.
b) Pokrenuti ekonomsku saradnju RSK i Ksante.
c) Optina Ksante da pojaa nastojanja da saradnju, unutar programa EEZ, izmeu
optina Grke i RSK.
d) Uspostaviti veze sa predstavnicima optine Grke i RSK radi razmene pogleda i
iskustava i potenciranja tema koje su od zajednikog interesa kao npr.: Turizam (domai
turizam (seoski), turizam istorijskog karaktera itd.)
e) Ministar informisanja RSK se saglasila da uzme uee susretu predstavnika balkanskih
zemalja koji e se na predlog mjesnih vlasti, odrati u Ksanti juna 1994. god.
Ovaj protokol su prihvatili i potpisali kako slijedi:
GRADONAELNIK KSANTE MINISTAR INFORMISANJA RSK
Filip Amiridis Milena Tanjga
72
1994., oujak 25.

Novi Sad
Molba Milana Kneevia Opinskom javnom tuiteljstvu u Drniu da sprijei kriminal u
selu tikovo


OPTINSKOM JAVNOM TUILATVU
DRNI
Novi Sad, 25. 03. 1994. g.

M.P.248
Obraam se Naslovu sa molbom da se preduzmu odgovarajue i prema situaciji primerene

zakonske mere, u cilju spreavanja ugroavanja line, graanske i imovinske sigurnosti, od
strane organizovane kriminalne grupe u selu tikovu.
Ta grupa besposliara i siledija, terorie i fiziki zlostavlja mirne graane, mahom starce,
manjinske (5%) Hrvatske, kao i Graane veinske (95%) Srpske nacionalnosti, koji bi
pokuali da im se suprostave, a sve u cilju iznuivanja, krae i otimanja imovine.
247
248
Xanthi.
Prijemni peat: Okruno javno tuiteljstvo Knin, primljeno 12. 4. 1994.; org. jed. KTR, broj: 31/94.
208
Deluju otvoreno, tako da izgleda kao da im niko nita ne moe, ili da su u sprezi sa onima
koji treba da ih otkrivaju i privedu na odgovornost. Meu metanima je zavladao panian
strah za linu i imovinsku sigurnost, a grupa zbog toga postaje jo drskija, pa koriste
nametnutu atmosferu straha za pljaku i nasilje pod pretnjom i upotrebe raznovrsnog
vatrenog oruja.
Roen sam u tikovu pre 60 godina, odakle sam za vreme II svetskog rata (1942.) izbegao
kao deak od 8 godina. Tada je narod u siromanom tikovu umirao od gladi, ali ovakvo
nasilje bilo je nezamislivo. Dananji nasilnici i lopovi, u odnosu na ono vreme, kradu i
pljakaju ne birajui sredstva iz istog besa. Zato je tada bilo onako, a danas suprotno,
ovako, dobro je poznato svima u tikovu, naroito starim?!
Te mlade delikvente, neke jedva da i poznajem, ali u selu su dobro svima po zlu poznati.
Svojim razbojnikim delovanjem stvorili su alarmantno stanje i nesigurnost, koje preti da
preraste u hajduiju i strahovladu.
U zimu 1991/93 god. obijena je i opljakana kua, koju sam poeo da gradim za moj dugo
eljeni Povratak Zaviaju, na lokaciji Brijeg. Vrednost pokradene opreme materijala i
alata je oko 8.000 DM. Ima indicija i osnovanih sumnji, da je to poinila ta ista grupa,
koja je tada poela da se organizuje i hara po tikovu i ne samo po tikovu. Moj konkretan
sluaj, navodim samo kao ilustraciju primer, koji me jako alost, kao i drugi bezbrojni
primeri takve i sline vrste.
Kao indicija, mogao bi da se obavi slubeni razgovor sa Erakovi urom, vlasnikom
prodavnice (zadruge), kod kole u tikovu, sa pitanjem odakle mu cevi 11/2 (jedan i po col)
sa kojima je napravio ogradu oko kue (kod kole), a napravio je posle pljake moje kue na
Brijegu odakle su ukradene, izmeu ostalog i potpuno nove, ba takve, neupotrebljavane
crveno minizirane cevi (jedan i po col), skelu 18 komana duine po metra. Spisak ostale
pokradene opreme sa cevima, kao i 2 benzinska motora za betonsku mealicu, od ega jedan
potpuno nov ne raspakovan Tomos i drugi polovan DMB, mogao bi dati moj sestri
Ilija Graovac pok. Vase, koji je bio graditelj moje kue na Brijegu i brinuo o tome.
Pritube na tako neodrivo stanje, iznela mi je grupa nezadovoljnih i ogorenih graana iz
tikova, a koji ive u Bat [..]249 Iniji, Beogradu u nedavnoj poseti kod mene. Zabrinuti
su za sudbinu svojih starih roditelja i rodbine, koji ive na svojim []250 ognjitima u
selu tikovac, kao vredni i poteni domaini. To su Graani iz raznih Odbora za slanje
humanitarne pomoi Krajini, pa i tikovu, te im takvo stanje jo tee pada.
Prema njihovom saznanju, radi se o mladim ljudima, od 17 do 26 godina, besposliarima,
koje za sada niko ne spreava u kriminalnom delovanju, do te mere da je zavladalo beznae
i pitanje daljeg opstanka u inae tradicionalno mirnom, patrijahalnom selu tikovu, a to su:
1. [],251 Ivana DAMIR voa grupe, sin biveg uitelja u tikovu.
2. BURA, Milana GORAN zv. Gao
3. DEBI, Vase RAJKO
4. KNEEVI, Bore JOVAN
5. KNEEVI, pire NIKOLA
6. KNEEVI, Davida RADOVAN
7. GRAOVAC, Petra MILAN
8. ERAKOVI, uro, zadrugar, otkupljiva ukradene robe
249
250
251
Neitko u izvorniku.
Neitko u izvorniku.
Neitko u izvorniku.
209
Svi stalno nastanjeni u tikovu i naoruani, automatima, pitoljima i bombama.

Zahvaljujem u ime Graana i lino ime, u nadi i naoj podrci, da e se zavesti red i
potovanje Zakonske sigurnosti ovih Graana, kao i da e se zaustaviti eskalacija bezakonja
i da e se protiv vinovnika preduzeti zakonske mere.
S potovanjem,
Milan S. Kneevi, [v.r.]
21000 NOVI SAD
Frukogorska 27
HR-HMDCDR, 2., Okruni sud Knin, KTR, kut. 4.
73
1994., oujak 26.

Knin
Odgovor Ministarstva obrane RSK na poslaniko pitanje Skuptini RSK u vezi nabave
goriva za izvrenje evakuacije
Broj: 01-1020-2/94
Knin, 26. 03. 1994. godine
SKUPTINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
S E K R E T A R I J A T
Predmet: Odgovor na poslaniko pitanje
Sa sjednice Skuptine Republike Srpske Krajine od 21. 03. 1994. godine, aktom br. 0234/94 od 24. 03. 1994. godine, ovom Ministarstvu je dostavljeno poslaniko pitanje
poslanika Branka Bibia: Kada e biti obezbjeeno gorivo za izvrenje evakuacije?
Po osnovi postavljenog pitanja daje se sljedei
o d g o v o r:
Optinski tabovi civilne zatite izradili su planove evakuacije stanovnitva, te su iskazali
potrebe u pogonskom gorivu za njeno izvrenje. Ukupne potrebe u gorivu za izvrenje
evakuacije ovom Ministarstvu iskazao je Republiki tab civilne zatite, koji je u vie
navrata traio da se ovaj veoma znaajan problem rijei. Meutim, zbog poznatih tekoa
oko obezbeenja nafte i naftnih derivata, te poveanih potreba za obavljanje tekuih
funkcionalnih zadataka, ovo Ministarstvo nije bilo u mogunosti obezbjediti ukupno
potrebne koliine. Obezbjeene koliine se uvaju i bit e, u datoj situaciji, dostavljene svim
Optinskim tabovima civilne zatite kojima bude nareeno izvrenje evakuacije. U takvoj
situaciji, pogonsko gorivo bi se dostavilo neposredno nakon donoenja odluke o evakuaciji
stanovnitva sa odreenog dijela teritorije.
U vezi s navedenim, ovo Ministarstvo e uloiti napore u iznalaenju rjeenja da se obezbedi
gorivo za evakuaciju u ukupno potrebnoj koliini, nakon ega e se izvriti distribucija po
Optinskim tabovima civilne zatite, odnosno nosiocima izvrenja evakuacije.
210
SM/MB
M.P.252 M I N I S T A R
kontraadmiral
Duan Raki, [v.r.]
74
1994., oujak 28.

Knin
Obavijest Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima u RSK o imenovanju Ilije Prijia
vriteljem dunosti ministra unutarnjih poslova RSK
Broj: 08/3-1-1374-1/94. ifrirano dh
Knin, 28. 03. 1994. godine
SUP-a u RSK svima
Dana 28. 03. 1994. godine, na osnovu saglasnosti Vlade i Vrhovnog savjeta odbrane, za
vrioca dunosti Ministra unutranjih poslova RSK, imenovan je mr. Ilija Priji, dosadanji
Sekretar Sekretarijata za unutranje poslove Knin.
Svi pomonici, Sekretari i ostali rukovodioci na terenu, duni su se upoznati sa navedenim
kadrovskim postavljanjem.
N A E L N I K
75
1994., oujak 29.

Knin
Dnevni red 1. redovnog zasjedanja Skuptine RSK
SKUPTINA
Knin, 29. 03. 1994. godine
252
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo obrane III, Knin.

Prijemni peat: primljeno 28. 3. 1994. u 14,45; poslano 29. 3. 1994. u 9,13; broj: 694.
253
211
Na osnovu lana 72. i 73. Ustava RSK zakazujem nastavak I. redovnog zasjedanja
Skuptine RSK i predlaem sljedei
D N E V N I R E D:
1. Usvajanje zapisnika sa prole sjednice.
2. Predlog za izbor Vlade RSK.
3. Izvjetaj o politiko bezbedonosnoj situaciji.
4. Izvjetaj o rezultatima pregovora RSK i RH odranim 22. 03. i 29. 03. 1994. godine
u Zagrebu.
5. Razmatranje uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosua i uprave.
6. Informacija Ministarstva pravosua i uprave o imenovanim funkcionerima i donijetim
aktima na osnovu uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosua i uprave.
6a. Predlog Ministarstva pravosua i uprave za verifikaciju izabranih funkcionera, i
potvrdu donijetih akata na osnovu navedenih uredbi.
7. Izvjetaj Ministarstva unutranjih poslova o svom radu.
8. Predlog zakona o izmjeni zakona o dravnim praznicima.
9. Amandman Vlade RSK na Ustav RSK i Zakon o vojsci RSK.
Nastavak zasjedanja odrae se 08. i 09. 04. 1994. godine u Kninu u Domu milicije sa
poetkom u 10 asova.
M.P.254 PREDSJEDNIK SKUPTINE
Branko Vojnica, s.r.
1994., oujak 30.

Knin
76

VLADA
ZAPISNIK
sa 79. sjednice Vlade RSK odrane dana
30. 03. 1994. godine.
dio.
Odsutni: Budi Ljubia, Crnogorac Miomir, Dragica Baki.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade ore Bjegovi.
254
Okrugli peat: RSK, Skuptina Republike, Knin.
212

D N E V N I R E D:
1.1. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za trgovinu i
turizam,
1.2. Uredba o ukidanju Uredbe o trgovini u vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti,
1.3. Zakljuak u vezi Uredbe o zabrani prodaje odreenih proizvoda Republike Srbije,
1.4. Donoenje Odluke o osnivanju turistikog koncerna,
1.5. Donoenje Odluke o dopuni Odluke br. 05-5-112/93. od 07. 05. 1993. godine,
1.6. Izmjene i dopune Pravilnika o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,
1.7. Uredba sa zakonskom snagom o dopuni carinskog zakona,
1.8. Donoenje Odluke o uvoenju informacijskog sistema u Upravi carina RSK,
1.9. Donoenje Rjeenja o postavljenju pomonika ministra.
2.1. Donoenje Odluke o odobrenju mirnodopske formacije,
3. Ministarstvo za urbanizam;
3.1. Donoenje Rjeenja o izmjeni Rjeenja br. 05-4-18/94. o imenovanju Savjeta
Prostornog plana RSK,
4.1. Prijedlog radne grupe za oivljavanje industrijske proizvodnje,
5. Ministarstvo sporta;
5.1. Zahtjev za odobrenje D-2 za potrebe uea fudbalske reprezentacije RSK na turniru
u Prnjavoru.
0. Izvjetaj delegacije u vezi sporazuma potpisanog u Zagrebu,
3.2. Donoenje Rjeenja o postavljenju pomonika ministra
3.3. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutranjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta,
DP Simo Dimi Plaki,
4.3. Rjeenje o razrjeenju pomonika ministra,
4.4. Informacija u vezi zahtjeva DP Borovo,
4.5. Problem tampanja Slubenog glasnika RSK u DP Mladost Knin
6. Ministarstvo zdravlja:
6.1. Informacija o aktivnostima u Ministarstvu zdravlja,
7. Ministarstvo pravosua i uprave,
7.1. Donoenje Odluke o izboru sudija porotnika Okrunog suda Glina,
7.2. Donoenje Rjeenja o izboru sudije Optinskog suda za prekraj Vukovar,
8. Izvjetaj delegacije o posjeti Grkoj,
9.1. Informacija o stanju u NIK-u,
9.2. Preispitivanje Odluke o kupovini vozila za MUP,
9.3. Donoenje Odluke u vezi plaanja 30 tona nafte za potrebe kole,
10. Donoenje Odluke o odobrenju deviznih sredstava za slubeni put u Moskvu.
Nakon ovih izmjena i dopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
213
Ad-0
Na poetku sjednice ministri Jarevi255 i Raki256 podnijeli su izvjetaj o politikim i
vojnim rezultatima pregovora u Ruskoj ambasadi u Zagrebu.
Oni su ukratko izloili glavne odredbe potpisanog sporazuma i odgovarali na pitanja
prisutnih planova Vlade. Naglaeno je da je ovo prvi korak i da e se pregovori nastaviti
u vezi rjeenja ekonomskih pitanja prilikom kojih e se morati razrijeiti koritenje brane
Perua, Maslenikog mosta i Aerodroma Zemunik.
Na kraju rasprave donesen je
ZAKLJUAK
Prihvata se izvjetaj delegacije o pregovorima i daje puna podrka potpisanom sporazumu.
Ad-2
Na prijedlog ministra Rakia usvojeno je da se prije take 1. odradi toka 2. dananjeg
dnevnog reda, te je nakon obrazloenja mirnodopske formacije od strane ministra Rakia
donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na predloenu formaciju Ministarstva odbrane (prilog broj 1)
i
ODLUKA
o odobrenju mirnodopske formacije Ministarstva odbrane (prilog broj 2)
Ad-1
1.1. Nakon to je ministar Lazi257 obrazloio Pravilnik o ratnoj organizaciji i
sistematizaciji poslova u Ministarstvu trgovine i turizma usvojeni su u paketu svi pristigli
pravilnici ministarstva i vladinih institucija i to kako slijedi:
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za trgovinu i turizam (prilog
broj 3)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za rad, boraka i socijalna
pitanja (prilog broj 4)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu prosvjete (prilog broj 5)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu energetike i rudarstva (pr. br. 6)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu pravosua i uprave (prilog broj 7)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu inostranih poslova (prilog broj 8)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za zdravlje (prilog broj 9).
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu finansija (prilog broj 10)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu informisanja (prilog broj 11)
Slobodan.
Milan.
257
ore.
255
256
214
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za saobraaj i veze (prilog broj
12)
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu
za urbanizam, stambeno komunalne poslove i graevinarstvo (prilog broj 13)
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u
Urbanistikom zavodu RSK (prilog broj 14)
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Republikoj
geodetskoj upravi (prilog broj 15)
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u
Republikom zavodu za statistiku i informatiku (prilog broj 16)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Sekretarijatu Vlade (prilog broj 17)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Republikoj direkciji za robne reserve (prilog
broj 18)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova inspektorata rada, kao organizacione jedinice
resora za rad u Ministarstvu za rad, boraka i socijalna pitanja (prilog broj 19)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova Centra za socijalni rad kao organizacione
jedinice resora za socijalna pitanja u Ministarstvu za rad, boraka i socijalna pitanja (prilog
br. 20)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Srpskom narodnom pozoritu RSK Knin (pr.
broj 21)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Republikom hidrometeorolokom zavodu
(pr. br. 22)
1.2. Donesena je
UREDBA
o ukidanju Uredbe o trgovini u vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti (prilog broj 23)
1.3. Donesen je
ZAKLJUAK
u vezi Uredbe o zabrani prodaje odreenih proizvoda Republike Srbije (prilog br. 24)
1.4. U vezi odluke o osnivanju turistikog koncerna donesen je slijedei
ZAKLJUAK
Nacrt Odluke prosljediti upravnim odborima radi zauzimanja stava, s tim da se ovo
prihvata kao inicijativa, a konanu odluku e donijeti nova Vlada.
1.5. U vezi dopune Odluke br. 05-5-112/93. od 07. 05. 1993. godine donesen je
215
ZAKLJUAK
Usuglasiti sa direktorom carina gosp. Viniem258 i naredbom predsjednika Martia.259
interresorski razmotriti Ministarstvo finansija i carine.
1.6. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutranjoj
organizaciji I sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj 25)
1.7. Vezano za Uredbu sa zakonskom snagom o dopuni Carinskog zakona donesen je
ZAKLJUAK
Dostaviti na miljenje carini SRJ, a potom dostaviti na potpis.
1.8. Donesena je
ODLUKA
o uvoenju informacijskog sistema u Upravi carina RSK (prilog broj 26)
1.9. Doneseno je
RJEENJE
o postavljenju pomonika ministra (prilog broj 27)
3.1. Doneseno je
Ad-3
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja br. 05-4-18/94. o imenovanju Savjeta prostornog plana RSK (prilog broj
28)
3.2. Doneseno je
RJEENJE ODLUKA
o imenovanju pomonika ministra za stambeno-komunalne poslove (prilog broj 29)
3.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj 30)
4.1. Prihvaen je
Ad-4
PRIJEDLOG
radne grupe za oivljavanje industrijske proizvodnje (prilog broj 31)
i donesen
ZAKLJUAK
Radnu grupu za spoljnu trgovinu sainjavaju: Milovanovi,260 Krga261 i Todi262 s tim da
i ministarstvo trgovine treba dati svoj prijedlog.
Prehrambena industrija takoer nije obuhvaena u prilogu broj 31, to je u nadlenosti
Ministarstva poljoprivrede.
Zaduuju se resorna ministarstva da do slijedee sedmice dostave timove za ostale resurse
(saobraaj i veze, kolstvo, zdravstvo itd.)
4.2. Doneseno je
Svetozar.
Milan.
Mirjana.
258
259
260
261
262
216
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora DP Simo
Dimi Plaki (pr. br. 32)
4.3. Doneseno je
RJEENJE
o razrjeenju pomonika ministra (Plavljani Duan) (prilog broj 33)
4.4. Ministar Arbutina263 upoznao je lanove Vlade sa informacijom kombinata Borovo
o nemogunosti direktnog plasmana robe u Jugoslaviji i prijedlogom da se vezano za to
osnuje preduzee Borovo Beograd sa sjeditem u Beogradu.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Obaviti kontakt sa carinama Jugoslavije i Ministarstvom trgovine Srbije radi iznalaenja
rjeenja u ovom sluaju.
4.5. Ministar Arbutina upoznao je lanove Vlade sa problemima s kojima se susree DP
Mladost iz Knina vezano za tampanje Slubenog glasnika RSK. navedeno preduzee
trai finansiranje odreene opreme kako bi se udovoljilo zahtjevima za bre tampanje
i distribuciju Slubenog glasnika u koju svrhu im treba 78.000 novih dinara, a oni bi
isfinansirali 15.000 novih dinara.
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Uputiti zahtjev JP NIK i jo nekim dravnim preduzeima s molbom da se pomogne
finansiranje opreme za JP Mladost.
Ad-5
Ministar Kneevi264 je obrazloio zahtjev za dodjelu 380 litara D-2 za potrebe uea
omladinske i olimpijske reprezentacije RSK na turniru u Republici Srpskoj (prilog broj 34).
Potom je donesena
ODLUKA
o odobrenju goriva (prilog broj 35)
Ad-6
6.1. Ministar Kosti265 je govorio o problemima sa kojima se susree zdravstvo usljed
nedostatka finansijskih sredstava i zaloio se za uvoenje participacije kao jedinog rjeenja
za prevazilaenje nastalog stanja.
Nakon njegovog izlaganja i kratke diskusije donesen je
ZAKLJUAK
Prima se na znanje informacija i podravaju mjere ministarstva zdravlja, s tim da e
konanu odluku donijeti nova Vlada.
7.1. Donesena je
Ad-7
ODLUKA
o izboru sudija porotnika Okrunog suda Glina (prilog broj 36)
7.2. Doneseno je
Neboja.
Milan.
265
Spiro.
263
264
217
RJEENJE
o izboru sudije Optinskog suda za prekraje Vukovar (Marko Rogulja) (prilog broj 38) I
(Petrovi Milovan prilog broj 37)
Ad-8
Izvjetaj za Vladu (prilog broj 39) o boravku nae delegacije u Grkoj podnijela je Milena
Tanjga. Potom je otvorena rasprava u kojoj je osim posjete Grkoj od strane ministra
Kueta266 i Arbutine potencirana i finansijska pomo DIC-u Veritas.
ZAKLJUAK
Prihvata se izvjetaj iz Grke, a to se tie pomoi DIC-u Veritas neka prijedlog dostavi
Upravni odbor Veritasa.
Ad-9
9.1. Ministar Krika267 je upoznao lanove Vlade sa naredbom predsjednika Martia
o stavljanju van snage Naredbe biveg predsjednika Hadia268 o imenovanju Gojka
Kovaevia za generalnog direktora NIK-a. U toj naredbi izmeu ostalog je i postavljen
nalog Vladi da imenuje novog direktora NIK-a.
Potom je otvorena rasprava u kojoj je uestvovala veina ministara, a po zavretku
rasprave donesena je
ODLUKA
o postavljenu predsjednika Upravnog odbora NIK-a za vrioca dunosti direktora (prilog
broj 40).
9.2. U vezi Odluke o kupovini vozila za potrebe MUP-a donesene na proloj sjednici
Vlade zbog uoenih greaka u tekstu odluke donesena je nova
ODLUKA
o kupovini vozila (prilog broj 41)
9.3. Vezano za raun NIK-a u iznosu od 27.000 novih dinara za 30 tona nafte za kole
donesen je
ZAKLJUAK
o plaanju sa budetske pozicije prosvjete (prilog broj 42)
Potom je na zahtjev ministra Kneevia da se iz 2.000.000 novih dinara dodjeljenih
prosvjeti odobri 1.000 novih dinara za knjigu koju je izdala kola u Pakracu donesen
ZAKLJUAK
U konkretnom sluaju nije potrebna Odluka vlade ve to moe rjeiti Ministarstvo
prosvjete.
Takoer je pod ovom takom donesena i
ODLUKA
o odobrenju nabavke osnovnih sredstava (pr. br. 43) uz napomenu da e se isplata izvriti
kad se ostvare prihodi za ministarstvo prosvjete.
Donesena je
Ad-10
ODLUKA
o odobrenju deviznih sredstava za slubeni put u Moskvu (prilog broj 44)
Radomir.
Milivoj.
268
Goran.
266
267
218

U poslijepodnevnim asovima odrana je sjednica Vlade s mandatarom za sastav nove
Vlade g-dinom Borislavom Mikeliem.
Sjednica je poela u 15.30 asova.
Predsjedava predsjednik Vlade gosp. ore Bjegovi.
1. Dravni projekt Vlade RSK
2. Pripreme za Skuptinu.
D n e v n i r e d:
Ad-1
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Bjegovia o dravnim projektima iz oblasti
energetike i rudarstva govorio je ministar Milivoj Krika. Mi smo u odgovarajuem
nedostatku elektrine energije jer istoni dio RSK nema vlastite izvore pa uvozi iz Srbije.
Glavni zadaci su kvalitetnije napajanje Baranje kojoj treba 110 kilovoltni vod, a ima 35
kilovoltni, nije rjeeno podruje Korduna i radimo dalekovod Pltivice-Slunj za to nam
treba 1,5 miliona dinara za zavretak radova, zatim vod izmeu Slunja i Plakog da bi se
rijeio Plaki, te u Dalmaciji problem Obrovca. Potrebno je takoer sufinansirati i izraditi
dalekovod od Ugljevika do Lonara za povezivanje sa Srbijom.
Za sada preko ljeta moemo dobivati 80 megavata struje dnevno to je naih potreba.
to se tie NIK-a situacija je dosta teka jer do poetka godine nismo imali gotovo nikakve
kontrole nad njim. U NIK-u se dnevno proizvodi 330 tona goriva, a planiramo do kraja
godine s nekim investicionim ulaganjima u proizvodnju poveati dnevnu proizvodnju na
450 tona. Ugalj eksploatiemo u Modrinom selu i Siveriu ali je eksploatacija vrlo mala
zbog velikih tekoa transporta.
Potom je o PTT sistemu govorio Boko Vitas, pomonik ministra. itav PTT saobraaj
bio je naslovljen na glavne centrale koje su izvan Krajine i bio je veliki posao to prebaciti na
istok. Ostao je dravni projekat (prenosni putevi i glavne centrale Knin, Vojni, Korenica,
Petrinja) koje se naslanjaju na tranzitnu centralu u Banja Luci. Za opremu treba 300400.000 DM. U Petrinji treba proirenje, a ostale tri treba nanovo napraviti. Zato treba
1,5 miliona dinara. Treba razmiljati i o kadrovima jer tu smo deficitarni to se tie PTT-a.
Jednom rjeju, to se trokova tie, za najosnovniji dio posla treba nam 2,5 miliona dinara.
Borislav Mikeli od direktora PTT Srbije dobio sam informaciju da e oni uloiti
u nae podruje 10 miliona amerikih dolara, oni dolaze na Plitvice za 10-15 dana radi
uvezivanja u jedinstveni PTT sistem Jugoslavije.
Zatim je dijelu poljoprivrede govorio ministar Brnovi. Osnovna aktivnost je bila u
zaustavljanju pada proizvodnje, a sa druge strane aktivnosti za budunost (Ravni kotari,
Gavrilovi, eerana Beli Manastir, te govedarstvo (proizvodnja mlijeka i mesa)). Zahtjevi
poljoprivrede su 46 miliona dinara, ali e se napraviti veliki posao ako osiguramo pola od
ove sume.
Nikola Milanovi ciljali smo 40 tona ubriva za poljoprivredu, a do sada je nabavljeno
10 tona. Vlada je donijela odluku da se mazut stavi u funkciju nabavke ubriva i uloili smo
10.000 tona mazuta.
Milivoj Krika potpisan je ugovor za uvoz 5.000 tona nafte. Sredstva su deponovana u
banci i po zadnjim informacijama iz NIK-a koliine su na pripremi i utovaru.
ore Bjegovi ako sutra ne dobijemo informaciju pod hitno treba ii u NIS u
Beograd i traiti interventno bar 1.000 tona nafte.
219
Vojin Peuraa na zadnjoj Skuptini je usvojen budet za cijelu godinu koji je raen
po potrebama korisnika. Drava je teka 453 miliona dinara, a planirano je 332 miliona
vlastitih prihoda da bi deficit bio 120 miliona. Po sadanjim pokazateljima mjeseno imamo
vlastitih prihoda 1,5 miliona to je daleko ispod planiranog.
ore Bjegovi u dravne projekte iz budeta ne moemo raunati ni na jedan dinar.
Ministar Arbutina je potom govorio o ostala 3 dravna projekta. Na poetku izlaganja
ministar je sugerisao da se uradi slijedee: izmjena Ustava RSK, donoenje Zakona o
teritorijalnog organizaciji, vraanje finansijskih tokova u tokove platnog prometa jer bez
toga nema budeta i kontrolu protoka roba (carine i kontrola unutar RSK). To su etiri
kljune aktivnosti koje mora izdefinisati nova Vlada. Peto se odnosi na Dekret o radu jer mi
imamo kadrove ali ne ele raditi. to se tie industrijske proizvodnje Ministarstvo industrije
je nadleno za sve grane industrije osim graevinske i prehrambene industrije, to je jedan
od problema u finansiranju ovog ministarstva. Tek u 9/93. uspjeli smo jedan dio sredstava
(2,5 mil. DM) plasirati u industrijsku proizvodnju preko odluke Vlade, a planirano je bilo u
zadnjem kvartalu 1993. ulagati 10 mil. DM mjeseno. U narednih 3-6 mjeseci moemo biti
zadovoljni ako se postojei nivo proizvodnje ne smanji. to se dravnog projekta (trgovine
stone grane Gavrilovi, Pamuna prediona Glina i Ravni kotari, njih bi finansirala
Beobanka i Mjeovita Krajinska banka Mirkovci.
Nakon ministra Arbutine o problemima zdravstva i kolstva kratko su izlagali ministri
Kosti i Kneevi.
ore Bjegovi, predsjednik Vlade je potom zakljuio raspravu na ovu taku dnevnog
reda konstatacijom da osim ovih dravnih projekata ova Vlada nema operativnih mogunosti
vie nita da radi.
Borislav Mikeli je potom konstatirao da sve to je u kontinuitetu dobro treba dograivati.
Jedan dio ljudi e raditi i u novoj Vladi, a i nemogue je izvriti primopredaju za jedan dan.
Zbog toga e stara i nova Vlada jedno vrijeme morati raditi zajedno.
Ad-2
Nakon to je sekretar trbac proitao dnevni red Skuptine zakazane za 08. i 09. 04.
1994. na molbu mandatara Borislava Mikelia Vlada je preuzela obavezu da utvrdi prijedlog
Zakona o izmjenama i dopunama zakona o ministarstvima koji e uz ve utvren prijedlog
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi biti na dnevnom redu Skuptine kao i
izbor nove Vlade.
Na kraju sjednice predsjednik Bjegovi upoznao je lanove Vlade da e se sutra odrati
sastanak sa Fikretom Abdiem, te je shodno tome donesen
ZAKLJUAK
Za razgovore i sklapanje poslova sa AP Zapadna Bosna ovlauje se preduzee Knineh.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica zavrava s radom u 19.00 asova.269
Predsjednik Vlade
ore Bjegovi
269
220
77
1994., oujak 30.

Glina
Brzojav SUP-a Glina MUP-u Knin o kontroli gotovinskog plaanja novim dinarom kao
valutom
RSKMUP
SUPGLINA
BROJ: 004-08/3-26/134-94.
GLINA, 30. 03. 1994. GODINE.
MUPKNIN
VEZA VAA DEPEA BROJ: 08/3-1-1283-1/94. OD 22-03-1994. GODINE
OBAVJETAVAMO VAS SLEDEE:
DANA, 28. 03. 1994. GODINE SA POETKOM U 08.00 ASOVA NA
PODRUJU SUP-A GLINA PODUZETA JE AKCIJA KONTROLE GOTOVINSKOG
PLAANJA NOVIM DINAROM U PRIVATNIM I DRUTVENIM (DRAVNIM)
PODUZEIMA.
KONTROLOM JE BILO OBUHVAENO UKUPNO 169 OBJEKATA,
DRUTVENIH JE 68 A 101 SU PRIVATNA PODUZEA, SAMOSTALNE
TRGOVAKE RADNJE, UGOSTITELJSKI I DRUGI REGISTRIRANI OBJEKTI,
U SVIM OBJEKTIMA JE UTVRENO DA JE U UPOTREBI NOVI DINAR I TO
U MANJIM KOLIINAMA, A PRETENO SE KORISTI DEVIZNO SREDSTVO
PLAANJA (DM), KONTROLOM DEVIZNE BLAGAJNE U DRUTVENIM
(DRAVNIM) PREDUZEIMA ZAPISNIKI JE KONSTATIRANA KOLIINA
DEVIZA U ISTOJ, ODGOVORNO LICE UPOZORENO DA DO 01.04.1994.
DEVIZNA SREDSTVA PREDAJU NA DEVIZNI RAUN TE SE IZVRI ZAMJENA
ZA NOVI DINAR. ISTO TAKO ZAPAENO JE DA U POJEDINIM BANKAMA
NIJE BILO NOVIH DINARA U DOVOLJNIM KOLIINAMA TE DA POJEDINE
SLUBE SU NEADEKVATNO ORGANIZOVANE.
U TOKU PRIPREME AKCIJE KONTROLE GOTOVINSKOG PLAANJA DOLI
SMO DO SAZNANJA DA SU FINANCIJSKA POLICIJA I TRNA INSPEKCIJA
IMALI SASTANAK U VEZI PROMJENA PROPISA I UVOENJA NOVOG DINARA
KAO OSNOVNOG SREDSTVA PLAANJA TE DA IM JE NA TOM SASTANKU
SUGERISANO DA SE DOSLEDNOM PRIMJENOM PROPISA ZAPONU 01.04.94.
GOD. S TIM U VEZI DANA 29. 03. 1994. GODINE JE ODRAN SASTANAK SA
PREDSTAVNICIMA PRAVNIH I FIZIKIH LICA REGISTRIRANIH U GLINI
SA CILJEM UPOZNAVANJA SA PROMJENAMA PROPISA, KOJEM SASTANKU
SU PORED PREDSTAVNIKA FINANCIJSKE POLICIJE, TRINE INSPEKCIJE
PRISUSTVOVALI I PREDSTAVNICI I SUP-A GLINA, SDK TE DEVIZNOG
INSPEKTORA.
PREDNJE VAM DOSTAVLJMO NA ZNANJE.
221
SEKRETAR
NIKOLA BJELAC M.P.270
78
1994., oujak
Petrinja
Procjena sigurnosnog stanja od strane Ministarstva obrane RSK na podruju uprave
Banija
Uprava Banija Petrinja
BROJ: SP-05-27/1
Petrinja, mart 1994.
PROCENA BEZBEDNOSTI STANJA NA PODRUJU
MO UPRAVE BANIJA
Podruje Banije ine optine Gina, Petrinja, Dvor, Kostajnica i Sisak-Caprag. Na ovom
podruju ivi oko 70.924 stanovnika. U vojnoj evidenciji na podruju Banije evidentirano
je oko 15.076 v/o to ini 21,25% od ukupnog broja stanovnika.
Na podruju Banije formacijski je organiziran i djeluje 39. korpus SVK sa svojim niim
jedinicama.
Uprava Banija preko svojih Odelenja odbrane u Glini, Petrinji, Dvoru, Kostajnici i SisakCapragu popunjava jedinice 39. korpusa SVK i to: 24., 26., 31., 33. pbr. Samostalni odred
Gradusa i 87. pob erkezovac. Prema raspoloivim podacima u jedinicama 39. korpusa
SVK angairano je 11.050 v/o. Na ovom prostoru u zoni odgovornosti 39. korpusa SVK
vodio se graanski nacionalni rat za osloboenje srpskih prostora od ustake vlasti
Republike Hrvatske. Na osnovu ovoga moe se zakljuiti da je u redovima 39. korpusa SVK
najvie v/o srpske nacionalnosti.
Na osnovu podataka kojima raspolaemo vidljivo je da imamo v/o nesrpske nacionalnosti
koji su angairani u SVK, na radnoj obavezi ili civilnoj zatiti.
Tabelarni prikaz angairanih v/o nesrpske nacionalnosti po optinama Prilog br.1.
Iz tabele vidljivo je da su 496 v/o nesrpske nacionalnosti angairano u jedinicama SVK, na
radnoj obavezi i CZ.
U jedinicama 39. korpusa SVK nalazi se 383 v/o nesrpske nacionalnosti, 72 v/o nesrpske
nacionalnosti angairano je u privrednim organizacijama po osnovu radne obaveze, a 41 v/o
nesrpske nacionalnosti angairano je u CZ i odbrani.
270
222
U jedinicama SVK 39. korpusa angairano je 137 Hrvata i 19 Muslimana a upravo jedinice
39. korpusa u svojoj odgovornosti vodile su borbe protiv jedinica hrvatske i muslimanske
vojske.
U jedinicama 39. korpusa SVK angairano je 10 Hrvata oficira i 7 podoficira hrvatske
nacionalnosti.
Najvei broj v/o hrvatske i muslimanske nacionalnosti angairan je u 24. pbr SVK 51, 26.
pbr SVK 39, 31. pbr SVK 34, 33. pbr SVK 24 i Samostalni odred Gradusa 8.
V/o koji su se izjasnili kao Jugoslaveni najvie ih je angairano u Petrinji 165, zatim Glini
49 i Gradusi 5.
Po osnovu radne obaveze i CZ angairano je 86 Hrvata i 2 muslimana koji su v/o na
podruju Banije.
Najvii v/o hrvatske nacionalnosti angairanih po osnovu radne obaveze je u Kostajnici
19, Glini 16, Petrinji 11, a po osnovu CZ i odbrane angairano je 39 v/o hrvatske
nacionalnosti.
Sa podruja Banije prema raspoloivim podacima i informacijama iz Odelenja odbrane 441
v/o nalazi se u drugim srpskim zemljama to znai van teritorije RSK. Isto tako 464 v/o
nalazi se u inozemstvu to znai van granica bive Jugoslavije.
Ovi podaci su trenutni i promjenjivi a podatke za optinu Petrinja o v/o koji su u inozemstvu
ili van RSK tee je utvrditi iz razloga to je sva evidencija i kartoteka iz biveg OSNO
Petrinja odneena od strane ustake vlasti Republike Hrvatske.
Takoer raspolaemo sa podatkom da na naem podruju Banije ima registriranih 424
privatnih preduzea, trgovakih, ugostiteljskih i ostalih radnji iji su vlasnici u veini v/o.
Proglaenjem ratnog stanja u RSK od 22. 01. 1993. godine i opte mobilizacije pristupilo se
mobilizaciji v/o i MTS za potrebe RJ na itavom podruju MO Uprava Banija.
Odaziv v/o nakon uruivanja mob. poziva u svoje RJ bio je zadovoljavajui, tako da se
procenat odaziva kretao od 81,6% do 117% po niim RJ.
Na osnovu informacija o neodazivu v/o iz jedinica i Odelenja odbrane a na osnovu
proglaenja ratnog stanja i javnog poziva na optu mobilizaciju, a u skladu sa nareenjem
MO Knin preko k-de Korpusa i niih jedinica pristupilo se nasilnom privoenju tamo gdje
je to bilo potrebno.
U periodu iza 22. 01. 1993. godine na naem podruju Banije nastale su da djeluju dvije
grupe v/o (paravojne formacije). Specijalna jedinica ilt u Glini i grupa Stiv u Petrinji,
dok u ostalim optinama u naoj zoni odgovornosti nismo imali tako slinih primjera.
Najvie problema bilo je sa grupom ilt koja se nije htjela staviti pod komandu 24. pbr.
U poetku opte mobilizacije od k-danta 24. pbr Glina usmeno je reeno da se Specijalnoj
jedinici ilt ne uruuju pozivi za mobilizaciju. Nakon nekoliko dana tanije 06. 02.
1993. godine stigao je usmeni zahtjev za mobilizaciju grupe ilt. Nakon zaprimanja
pismenog zahtjeva od 07. 02. 1993. za mobilizaciju od mob. organa 24. pbr sa imenima i
prezimenima. Odelenje je uzimalo podatke iz svoje evidencije i u dogovoru sa k-dantom 07.
02. 1993. godine otpoelo se pozivanjem v/o grupe ilt.
Na spisku se nalazilo 45 v/o nakon sravnjenja evidencije i pisanja poziva ustanovljeno je
da su 2 regrutni obaveznici (Korica Steve Goran, rodj. 1974. i Vujaklija Branka Boro, ro.
1974), da se 6 v/o ne vode u evidenciji Odelenja odbrane Glina (Beronja uro, Tintor
Pero, Tepi Simo, Vukovi Milan, Martinovi Stojan i Vajagi Marko), tako da je upueno
37 poziva a raspored prema VES-u vrio je mob. organ 24. pbr, a Odelenje odbrane je
obaveteno o rasporedu po niim RJ u sastavu 24. pbr Prilog br. 2.
223
S obzirom da su voena borbena dejstva na Severno-dalmatinskom ratitu nesmanjenom

estinom toku II i III mj. 1993. godine odlazak jedinica sa Banije u Benkovac na ispomo, a
istovremeno pojaano obezbeenje granice koju brani 39. korpus SVK uslijedio je telegram
39. korpusa SVK 24. pbr. da se u potpunosti mobilie Grupa ilt i rasporedi po VES-ima.
MO Uprava Banija je uputila nareenje Odelenju odbrane Glina od 18. 03. 1993. godine
broj SP-351-21/2-93. o ponovnom upuivanju poziva v/o grupe ilt zbog usloavanja
situacije u zoni odgovornosti 24. pbr., a isto tako na osnovu primjedbi i pritubi boraca
kao i graana da na naem podruju ima nemobilisanih v/o (privatnika, imunijih graana,
mlaih ljudi i ostalih). Odelenje odbrane Glina na osnovu nareenja Uprave Banija
uputila je 28 poziva 19/20. 03. 1993. godine od kojih je urueno 25, a 3 v/o su se nalazila
u RJ.
Na podruju Optine Petrinja Grupa Stiv isto tako u samom poetku mobilizacije djeluje
samostalno da bi kasnije bila podjeljena u 4 podgrupe i po jedna pridodata svakom bataljonu
31. pbr kao izviaka grupa (k-diri grupa Buni Stevo Stiv, Sanader,271 Krajinovi272).
Iz ove grupe pojedinci su se borili nedozvoljenim radnjama pa su doli pod udar zakona i
protiv njih su pokrenute odreene istrane radnje da bi se mogle odrediti sankcije.
U periodu ljetnih mjeseci dio v/o na naem podruju demobilisan je po dogovoru sa k-dama
brigade i upuen na radnu obavezu do otpoinjanja borbenih dejstava, a dio je napustio
jedinice po raznim osnovama (privatni zahtjevi, samovoljno naputenje i ostalo).
Povodom ponovne agresije Republike Hrvatske na dijelu Like 09. 09. 1993. godine
ponovno se vri mobilizacija v/o svih koji su napustili svoje RJ po bilo kom osnovu osim
onih koji su imali utvren RR po osnovu radne obaveze.
Naroitu panju mobilisanja v/o trebalo je posvetiti mobilizaciji vlasnika privatnih
preduzea, radnji, pripadnika paravojnih formacija kao i imunijih i uglednijih ljudi koji bi
svojim ponaanjem i djelovanjem mogli negativno utjecati na moral i raspoloenje boraca
na prvim borbenim linijama. Obzirom da je bilo usmenih primjedbi od strane pojedinih
k-di, boraca i ostalih graana da ima mladih ljudi koji se eu, obavljaju svoje privatne
radnje pa i bave se nedozvoljenim poslovima, izvren je uvid po svim Odelenjima odbrane i
k-dama brigada 15. i 16. 09. 1993. godine po svim tim pitanjima i ustanovljeno je slijedee:
da su uglavnom RJ same vrile pozivanje v/o (demobilizaciju) i to Kostajnica, Dvor i
Sisak-Caprag,
da je Odelenje odbrane u Petrinji, a na zahtjev VP 9142 vrila pozivanje 240 v/o,
da je Odelenje odbrane u Glini za potrebe VP 9138 vrilo pozivanje 118 v/o koji su bili
privremeno na radnoj obavezi,
u Odelenju odbrane Glina nakon uruivanja mob. poziva odaziv je bio dobar i nije bilo
potrebno privoenje v/o.
U Odelenju odbrane Petrinja zbog neodaziva v/o na uruene mob. pozive napisan je nalog
za privoenje 17 v/o. Prilog br. 3.
U Odelenjima nema podataka o neodazivu v/o koje su pozivale same RJ koji su bili odsutni
po bilo kom osnovu, jer RJ nisu dostavile povratne informacije.
Na osnovu ovih podataka i informacija moe se zakljuiti da bi se mobilizacija v/o mogla
izvriti uspjeno odnosno u koliko bi bili ispunjeni ostali uslovi za mobilizaciju (vozila, gorivo,
kurirski sistem razraen, organizirani prihvat v/o u RJ) da bi odaziv bio zadovoljavajui u
271
272
Dragan.
eljko.
224
prvom momentu od 12 asova za uspjenu organizaciju odbrane od eventualne agresije

vojske RH.
Na osnovu podataka i izvjetaja iz Odelenja odbrane oko demobilizacije od 09. 09. 1993.
godine opet se pojavljuju problemi prisutnosti v/o u 24. pbr Glina pojedinaca grupe ilt
i ostalih privatnih preduzetnika, vlasnika privatnih radnji. Iz razgovora sa predstavnicima
k-de 24. pbr (major upovi, major Dodo, kap. Manojlovi) 15. i 16. 09. 1993. godine dio
pomenutih v/o su na spisku RJ ali se ne nalaze u njoj, a nije ni napisan nalog za privoenje,
a ranije ni jednom naredbom k-de nisu demobilisani.
Na podruju Gline ima dosta privatnih trgovakih, ugostiteljskih i ostalih radnji, blizina
granice sa Cazinskom krajinom na kojoj se dosta vrilo nedozvoljenih radnji (entilj
trgovina, verc) pa se moe procjenjivati da su se pojedinci uputali u te nedozvoljene radnje
to je u suprotnosti sa zakonskim propisima tako da su doli pod udar zakona. Sve ove
pojave negativno se mogu odraziti na odbranu u zoni odgovornosti 24. pbr SVK, tako i
zoni odbrane 39. korpusa SVK.
Na podruju Optine Glina u svojoj kancelariji ubijen je i k-dant brigade p.puk Luka
Duan.
Iz grupe ilt 3 v/o su lieni slobode zbog sumnje da su se ogrijeili o zakonske propise i to:
1. Marti Vlade Sinia, ro. 1962.
2. Vignjevi Duana Neboja, ro. 1969.
3. Ponedeljak Ivana Zoran, ro. 1965.
U posljednje vrijeme poslije 09. 09. 1993. godine pojavila se Grupa Trgovaki odred u
Petrinji sa 39 v/o od kojih se neki vode u evidenciji Odelenja odbrane Glina i Kostajnica, a
smeteni su na podruju PIGIK-a.273 Najvei dio njih su privatnici, trgovci, ugostitelji ili
se bave nedozvoljenim radnjama. Nalaze se na rasporedu uglavnom u 31. pbr., 3 pb i to 24
v/o, a 6 v/o se ne vode u evidenciji Odelenja odbrane Petrinja. Prilog br. 4.
Najvei broj njih vlasnici su skupih automobila, kombija, kamiona i ostale vredne imovine
steene u ratu. Pojedinci od njih su esto putovali sa svojim vozilima na relaciji PetrinjaGlina-Topusko pa se moe zakljuiti da su i uesnici trgovine sa Cazinskom krajinom
(entilj).
Ovakovo ponaanje ove ili slinih grupa moe imati negativan uticaj na borce i njihov moral
kao i na potene graane Petrinje, to moe imati i negativnosti u zoni odgovornosti 31. pbr.
Zajednika njihova esta druenja su u lokalima AS vlasnitvo ____________ , zatim
Bifeu u Starom hotelu vlasnitvo Fiur Nikole koji je bio ujedno k-dant 3. pb.
Nakon izvrenih ovih nekoliko zapaanja postavlja se pitanje da li postoji sprega izmeu
pojedinih k-dira, k-danata jedinica sa pripadnicima paravojnih formacija, privatnicima,
ugostiteljima i imunijim graanima pa se oslobaaju iz jedinica i obavljaju svoje privatne
radnje u civilu, a kritike se upuuju Ministarstvu odbrane da nisu mobilisani svi v/o.
U svakom sluaju moe da ima i onih koji nisu mobilisani, ali je to mali broj, a vei je broj
onih koji se eu jer su puteni iz jedinice od pretpostavljenog stareine.
Ministarstvo odbrane Uprava Banija je izvrila svoju obavezu u 1993. godini po pitanju
uputa regruta na odsluenje vojnog roka kako slijedi:
15. 01. 1993. u NC Knin upueno je 92 regruta
15. 10. 1993. u NC Bruka upueno je 15 regruta
08. 11. 1993. u NC Zrenjanin i Vrac upueno je 51 regrut
273
Dio grada Petrinje.
225
01. 12. 1993. u NC uprija upueno je 98 regruta

09. 01. 1994. u NC VJ upueno je 165 regruta.
Ukupno u 1993. godini upueno je na sluenje 421 regrut, a za 18 regruta prema
raspoloivim podacima priznato je sluenje vojnog roka u RJ SVK odnosno 39. korpusu.
Zbog agresije Republike Hrvatske 22. 01. 1993. regruti iz Nastavnog centra Knin vraeni
su na Baniju u 39. korpus.
Slobodnih za uput nema do nove regrutacije u 1994. godini. Za regrutaciju u 1994. godini
ukupno je uvedeno 504 regruta.
Vidimo da je najvie regruta upueno krajem 1993. godine i to na obuku u NC Vojske
Jugoslavije jer postoje bolji uvjeti za struniju i kvalitetniju obuku. U toku 1993. godine u
Odelenja odbrane dolazili su pojedinci i informisali se za odlazak u vojsku kako regruti tako
i pojedini roditelji. S obzirom da je uput realiziran krajem 1993. godine u VJ pojavljuju se
pojedine informacije i kritike (zato se slui u VJ pitanje obiljeja u SRJ, polaganje sveane
obaveze, kao i druga pitanja koja se pojavljuju u RSK).
Kako je u RSK bila aktivnost oko izbora u 12. mjesecu 1993. i prvom mjesecu 1994. godine
problemi su u pojedinim NC bili i izraajniji (Zrenjanin, uprija).
Tako su pojedini regruti u Garnizonu uprije bili nedisciplinirani, neposluni, razbijali
i stvarali nered. Organizatori su bili povezani sa pojedinim predstavnicima SDS Krajine,
pa su se i postavljala tako razna politika pitanja, (zato se slui u SRJ, polaganje sveane
obaveze, dravna obiljeja druge drave, da li e se glasati na izborima u RSK i drugo), to
znai da nisu bila pitanja oko obuke, ivota i rada u NC VJ ve druga razna pitanja koja se
mogu dovoditi u vezi sa stranakim predizbornim i izbornim aktivnostima u RSK.
Prilog br. 5 Informacija o prekidu obuke vojnika SVK u VP 2875 Zrenjanin
Zbog svih negativnosti i problema koji se javljaju na naem podruju potrebno je ostvariti
to veu saradnju, koordinaciju i povezanost kao i uvaavanje izmeu organa civilne vlasti
SVK, SJB i Ministarstva odbrane da bi sistem odbrane i vlasti funkcionisao to bolje uz to
manje negativnih pojava i posljedica.
Na nae podruju ima dosta graana koji imaju lanove familije, rodbine, prijatelja i ostale
u RH i na razne naine ostvaruju kontakte sa njima u RH to se ne smije nikako zanemariti.
Moe se pretpostaviti da li moda netko radi i u korist RH, a kod nas zauzima odreeno
rukovodno ili komandno mjesto. Prema informacijama od pojedinih graana koji dolaze
iz Republike Hrvatske najvei dio Srba izbjeglih iz Petrinje nalaze se odmah iza Kupe
angairani u jedinicama hrvatske vojske na ovom naem podruju.
ZAKLJUNI DIO
Na podruju Banije veina v/o u redovima SVK su pripadnici srpske nacionalnosti.
Od samog izbijanja ratnih sukoba na naem podruju moe se zakljuiti da smo sada
u obrambenom smislu jai i organiziraniji, meutim neophodno je da civilna vlast
profunkcionie u potpunosti jer ne funkcionisanje sistema vlasti kao i neaktivnost u
pokretanju privrede u znatnoj mjeri utjee na stanje u vojsci i odbrani RSK.
U sadanjoj organizaciji SVK ne smije se dozvoliti neke nove paravojne formacije, grupe,
to moe imati negativnih posljedica na odbranu nae zone odgovornosti.
Potrebno je ostvariti daleko veu saradnju i koordinaciju svih uesnika u RSK organa
civilne vlasti, organa MUP-a, SVK, MO kao i svih ostalih na organizaciji i uspostavljanju
pravne drave i stvaranju RSK.
Posvetiti veliku panju mjerama bezbednosti i razotkrivati one koji ele zajednitvo sa RH
kao i sve izdajnike koji iz bilo kojih razloga rade u interesu Republike Hrvatske.
226
Raditi na spreavanju verca, kriminala i otkrivanju prekrioca zakona i na taj nain

uspostavljanju povjerenja naroda u vlast i SVK.
Posvetiti daleko veu aktivnost oko pokretanja pojedinih poduzea i privrede u cjelini jer se
svaki dan poveavaju socijalni problemi i nezadovoljstvo.
Prilog br. 1
PRIKAZ ANGAOVANIH v/o NESRPSKE NACIONALNOSTI PO OPTINAMA
OPTINA
NACIONALN.
1
Hrvati
Muslimani
Jugoslaveni
Albanci
Bugari
Makedonci
Rusi
Sveukupno:
GLINA
SVK RO
2
3
45 16
6
49
2
-
PETRINJA
CZ SVK RO
4
5
6
11 30 11
4
1
1 163 20
1
1
2
KOSTAJNICA
CZ SVK RO
7
8
9
36 19
3
1
1
SISAKCAPRAG
DVOR
CZ SVK RO
10 11 12
10 20
1
4
1
-
CZ SVK RO
13 14 15
18
6
2
5
-
UKUPNO
2-13
CZ SVK RO
16 17 18
- 137 47
19
2
- 218 22
1
1
3
1
383 72
CZ
19
39
1
1
41
SVEUKUPNO
17-19
20
223
21
241
2
1
3
1
496

HR-HMDCDR, 2., kut. 1002-1.
79
1994., travanj 1.
Vojni
Obavijest SUP-a Vojni Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o provedbi kontrole
koritenja deviznih valuta u platnom prometu na podruju odgovornosti SUP-a
RSK MUP -ifriranoSUP VOJNI M.P.274
Broj: 08-03-1-sp-42/94
Vojni, 1. 4. 1994. godine
Ministarstvo unutranjih poslova
/uprava javne bezbednosti/
Veza: va broj 08/3-1-1283-1/94 od 22. 03. 1994. godine.
U vezi vae depee broj i datum gornji obavjetavamo vas da je na podruju koje pokriva
sup-a vojni od 28. 03. 1994. do 1. 4. 1994. godine u suradnji s trnom inspekcijom i
financijskom policijom provedena akcija s ciljem kontrole plaanja i naplate u devizama, te
dranja nezakonito steenih deviza i blagajni.
274
Prijemni peat: RSK, MUP, Knin, primljeno 4. 4. 1994., br. 08/3-1-1283-3/94.
227
U akciju su obuhvaene sve privatne i drutvene trgovake radnje, javna i drutvena

poduzea i druga mjesta gdje se vre gotovinska plaanja pri emu kod privatnih lica
nisu zateene devize, dok je u drutvenim poduzeima zateeno deviznih sredstava. Zbog
razliitog tumaenja vremenskog roka za poetak uvoenja dinara u platni promet i
nedostatka novog dinara u bankama nismo ili na oduzimanje deviznih sredstava ve je
zateeno stanje zapisniki konstatirano, te naloeno da se devizna sredstva predaju u banke,
to je i uinjeno.
Akcija je i dalje na snazi i u dogovoru s nadlenim slubama poduzimae se potrebne
mjere i radnje.
zamjenik sekretara: M.P.275
Veljko Vujaklija
80
1994., travanj 2.
Pakrac
Obavijest episkopa slavonskog Lukijana SUP-u Okuani o posjetu patrijarha srpskog Pavla
Zapadnoj Slavoniji
SRPSKI PRAVOSLAVNI
EPISKOP SLAVONSKI
E. br. 103/94
2. 4. 1994. god.
PAKRAC
KOMANDI MILICIJE ZAPADNE SLAVONIJE
OKUANI
Predmet: Dolazak Patrijarha srpskog gospodina Pavla u Zap. Slavoniju.
Izvetavamo vas da e Patrijarh srpski gospodin Pavle sa pratnjom 6. i 7. aprila boraviti
u Zapadnoj Slavoniji.
S tim u vezi elimo sa odgovornim nosiocima vlasti uiniti dogovor kako bi ova poseta
bila to bolje organizovana, dostojno ove visoke posete i naeg pravoslavnog srpskog naroda.
Izvetavajui vas o prednjem, oekujemo da nas posetite u parohijskom domu u Okuanima
radi detaljnijih dogovora.
S potovanjem,
Prilog: EPISKOP SLAVONSKI
Program posete Patrijarha.276 Lukijan [v.r.]
275
276

Prilog je izostavljen.
228
M.P.277
Izvornik, strojopis, irilica,

81
1994., travanj 5.
Obrovac
Izvjee SJB Obrovac Komandi 4. lake brigade SVK o krivinim djelima koja su poinili
pripadnici brigade

KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/1-303/94.
Obrovac, 05. 04. 1994. godine
KOMANDI 4. LAKE BRIGADE
OBROVAC
Na va pismeni zahtjev dostavljamo vam podatke vojnih obaveznika koji su u 1993.
godini i u prvom tromjeseju 1994. godine prijavljeni za krivina djela:
Milanko Vojin r. 1961. godine za krivino djelo pokuaj ubistva.
Milanko Milorad r. 1971. godine za krivino djelo razbojnike krae.
Milanko Bore r. 1975. godine za krivino djelo razbojnike krae.
Komazec Milorad r. 1962. godine za krivino djelo teke krae.
Buljevi Nikola r. 1965. godine za krivino djelo razbojnitva
Pro Duan r. 1963. godine za krivino djelo krae.
kori Duan r. 1959. godine i Milanko Boko r. 1967. god. za vie krivinih djela
ubistva graana hrvatske nacionalnosti te za krivina djela teke krae i krae.
Oluji Marko r. 1973. godine za vie krivinih djela teke krae i krae.
Oluji Branko r. 1973. godine za krivino djelo teke krae i krae.
Guvica Dragan r. 1973. godine za krivino djelo teke krae i krae
Dubroja Branko r. 1971. godine za vie krivinih djela teke krae, napad na ovlatenu
slubenu osobu i nasilniko ponaanje.
Lonar Marinko r. 1964. godine za vie krivinih djela krae i teke krae
Jaji Predrag r. 1969. godine za vie krivinih djela krae i teke krae.
Oluji Nikola r. 1962. godine za krivina djela nasilnikog i napad na ovlatene
slubene osobe.
Komazec Branko r. 1965. godine za krivina djela nasilnikog ponaanja i napad na
ovlatene slubene osobe.
277
Okrugli peat: Srpski pravoslavni episkop slavonski, Pakrac.
229
Veselinovi Marko r. 1971. godine za krivina djela teke krae i krae.

Berber Veselko r. 1974. godine za krivina djela teke krae i krae
oso Stanko r. 1964. godine za krivina djela teke krae, krae i napad na ovlatene
slubene osobe.
Radmilovi Mirko r. 1967. godine za krivina djela teke krae i krae.
Zeli Vladimir r. 1959. godine i Zeli Veljko r. 1955. god. za krivino djelo i pokuaj
ubistva i napad na ovlatenu slubenu osobu.
kori Milenko r. 1951. godine za krivino djelo teke krae.
Mlinar Vasilj r. 1941. godine za krivina djela ubistva i pokuaj ubistva.
Alavanja Mladen r. 1974. godine za krivina djela krae i teke krae.
Napomena: u ovaj izvjetaj nisu evidentirane osobe koje su prijavljene za poinjena krivina
djela gdje je materijalna teta neznatna, kao ni za krivina djela iz oblasti
saobraaja.
za
N A E L N I K-a
Jeli ore,
[],278 [v.r.]
Preslika izvornika, strojopis, latinica
1994., travanj 6.
Knin
Zapisnik s 80. sjednice Vlade RSK
82

VLADA
ZAPISNIK
sa 80. sjednice Vlade RSK odrane 06. aprila 1994. godine u Kninu
dio.
Odsutni: Milan Kneevi, Milivoj Krika, Miomir Crnogorac, Dragica Baki, Mitar
Brnovi,
D n e v n i r e d:
278
Potpis neitak.
230
1.1. Zauzimanje stava o Odluci Skuptine RSK broj: 02-31/94. od 19. 03. 1994. godine
(nafta),
1.2. Informacija o isplati plata i utvrivanju vrijednosti boda po odluci VSO,
1.3. Preispitivanje Odluke o stavljanju na raspolaganje sredstava od novanih kazni,
sudskih taksa, jamstva kao i predmeti izvrenja krivinih djela broj: 05-3-514/93. od 22.
06. 1993. godine.
1.4. Preispitivanje zakonitosti Odluke Vlade RSK od 10. 11. 1993.,
1.5. Prijedlog Zakona o obaveznom osiguranju imovine u dravnom vlasnitvu,
1.6. Prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o obnovi i podsticanju obnove grada
Vukovara,
1.7. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli, utvrivanju i naplati
javnih prihoda,
1.8. Donoenje Uredbe o odreenim proizvodima na koje se ne plaa porez na opti
promet proizvoda i akciza,
1.9. Donoenje Odluke o utvrivanju osnovice za isplatu materijalnih trokova za april
1994. godine,
1.10. Donoenje Odluke o visini akontacije za line dohotke za april 1994. godine,
1.11. Donoenje Odluke o visini mase za isplatu akontacije borako-invalidske i socijalne
zatite za april 1994.,
2. Sporazum potpisan u Zagrebu,
3. Pripreme za Skuptinu,
4. Problematika vezana za rad carina,
5.1. Donoenje Uredbe o isplati jednokratne novane pomoi korisnicima prava iz
socijalne zatite sa podruja optine Vukovar,
6.1. Program 13-dnevnog boravka Ruskih umjetnika u RSK,
7. Republiki hidrometeoroloki zavod;
7.1. Pravilnik o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,
7.2. Utvrivanje prijedloga Zakona o hidrometeorolokim poslovima od interesa za RSK,
8. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
DP Tof Drni.
Dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
Odluku Skuptine RSK broj: 02-31/94. o utvrivanju cijene nafte (prilog broj 1)
obrazloio je ministar Peuraa.279 On je izmeu ostalog istakao da je odluka u suprotnosti
sa Zakonom o porezu na promet donesenim na istoj sjednici Skuptine prije ove odluke.
Stoga je ministar Peuraa zatraio miljenje ministra pravosua, Radomira Kueta nakon
ijeg izlaganja je usvojen
ZAKLJUAK
Skuptinskom odboru za zakonodavstvo uputiti zahtjev za preispitivanje zakonitosti
sporne odluke (prilog broj 2).
Vojin.
279
231
1.2. Nakon due rasprave u kojoj su uestvovali gotovo svi prisutni na sjednici Vlade
donesena je
ODLUKA
o utvrivanju mase sredstava za isplatu profesionalnih vojnika i oficira u SVK (prilog broj 3)
U sklopu ove take podjeljeni su materijali o strukturi ostvarenih trokova za period
1-3/1994. (prilog broj 4), i zakljueno da se popodne odri rasprava u nastavku sjednice
Vlade.
Takoer je na zahtjev ministra zdravlja Spire Kostia da Vlada odobri traenje kredita od
400.000 dinara za potrebe zdravstva donesen slijedei
ZAKLJUAK
Vlada ne moe ii u obaveze koje ne moe izmiriti. To je problem fonda zdravstva koji
treba od banke zatraiti uslove kreditiranja, a po dobijanju uslova Vlada e se izjasniti po
pitanju garancija za vraanje kredita.
1.3. Nakon to je pomonik ministra finansija Mirko Martinovi zatraio preispitivanje
Odluke o stavljanju na raspolaganje sredstava od novanih kazni, sudskih taksi, jamstva, kao
i predmeta izvrenja krivinog djela koja je pod brojem 05-3-514/93. usvojena na sjednici
Vlade 22. 06. 1993. godine (prilog broj 5) za rije se javio ministar pravosua Radomir
Kuet.
Ministar Kuet je obrazloio donoenje takve odluke tekom situacijom u pravosuu i
istaknuo da je slino uraeno i u Republici Srbiji. Na njegov prijedlog usvojen je potom
slijedei
ZAKLJUAK
Za iduu sjednicu Vlade zaduuje se ministarstvo pravosua da dostavi nacrt Zakona o
sudskim taksama po kojem e se 25% naplaenih sredstava usmjeravati sudu koji je naplatio
taksu, a 25% ministarstvu pravosua.
Takoer je na zahtjev pomonika ministra finansija Mirka Marjanovia usvojen slijedei
ZAKLJUAK
Sva ministarstva, dravni organi i organizacije duni su prije usvajanja prijedloga
zakonskih i podzakonskih akata koji se odnose na finansijski sistem RSK iste dostaviti na
saglasnost ministarstvu finansija.
1.4. Branko kori, direktor Republike uprave javnih prihoda je zatraio preispitavanje
zakonitosti odluke Vlade od 10. 11. 1993. god. po kojoj je Republika uprava javnih
prihoda eliminisana iz akcije prikupljanja novanih sredstava za obnovu i razvoj RSK od
strane naih graana zaposlenih u inostranstvu. Republika uprava javnih prihoda je od
poetka uestvovala u ovom projektu, pripremila je nain oporezivanja i stoga je stav RUJP i
Ministarstva finansija da to treba u saradnji sa MIP-om odraditi do kraja Republika uprava
javnih prihoda.
Potom je na prijedlog predsjednika Bjegovia usvojen
ZAKLJUAK
Prima se na znanje informacija s tim da se zaduuju Republika uprava javnih prihoda i
Ministarstvo inostranih poslova da pripreme izvjetaj koji e se uvrstiti na jednu od narednih
sjednica Vlade.
1.5. Nakon to je pomonik ministra Vladimir Dmitrovi iznio primjedbe na prijedlog
Zakona o obaveznom osiguranju imovine u dravnom vlasnitvu donesen je slijedei
ZAKLJUAK
Spomenuta materija razmotrie se na sjednici Vlade idue nedjelje.
232
1.6. Nakon to je pomonik ministra Mirko Martinovi obrazloio nacrt Zakona o

obnovi i podsticanju obnove grada Vukovara (prilog broj 6) usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Doraditi tekst zakona, dostaviti ga na miljenje Ministarstvu pravosua i po dobijenom
miljenju dostaviti na sjednicu Vlade radi utvrivanja prijedloga.
1.7. Nakon obrazloenja gosp. Branka koria da je 05. 11. 1993. godine bivi predsjednik
Hadi280 potpisao Uredbu sa zakonskom snagom budui Skuptina u to vrijeme nije imala
redovnih sjednica i da bi novi Parlament to trebao verifikovati i donijeti zakon (prilog broj
7) usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Spomenuti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli, utvrivanju i naplati
javnih prihoda, kao i Uredbu sa zakonskom snagom prosljediti u Skuptinsku proceduru.
1.8. Donesena je
UREDBA
o odreenim proizvodima na koje se ne plaa porez na opti promet proizvoda i akciza
(prilog br. 8)
1.9. Donesena je
ODLUKA
o utvrivanju osnovice za isplatu materijalnih trokova za april mjesec 1994. godine (pr.br.
9).
1.10. Donesena je
ODLUKA
o visini akontacije za line dohotke za april mjesec 1994. godine (prilog broj 10)
1.11. Donesena je
ODLUKA
o visini mase za isplatu akontacije borako-invalidske i socijalne zatite za april 94. godine
(prilog broj 11)
Ad-2
Predsjednik ore Bjegovi danas je esti dan od potpisivanja sporazuma, a Vlada
nema nikakve saradnje ni sa Ministarstvom odbrane ni G SVK. Najvei problem je to
ivot nosi rjeenja, a ne projekt. Nije uvezan rad optinskih tj. lokalnih komisija, sektorskih
i dravnih komisija tj. Vlade. Treba vidjeti kako sprovesti razgranienje i obnovu naselja za
povratak izbjeglica.
Potom je ministar Budi281 govorio o razgranienju u Zapadnoj Slavoniji, a nakon
njegovog izlaganja usvojen je
ZAKLJUAK
Potrebno je ostvariti svakodnevnu koordinaciju sa informacijama od najnieg do najvieg
nivoa. Optinske lokalne komisije prilikom utvrivanja granica razgranienja moraju
raspolagati katastarskim podacima koje e im dostaviti geodetska uprava.
Potom je prije zavretka prijepodnevnog zasjedanja Vlade na zahtjev prijedlog
stambenog rjeenja upravnika Srpskog Narodnog Pozorita (prilog broj 12) usvojen sljedei
Goran.
Ljubia.
280
281
233
ZAKLJUAK
Ugovore sa stanodavcima za ministarstva e potpisivati ministri, a za ostale Sekretarijat
Vlade.
S ovim je sjednica prekinuta i zakazan nastavak za poslijepodne.
NASTAVAK 80. SJEDNICE VLADE
S istim dnevnim redom utvrenim jutros sjednica je nastavljena u 17.20 asova.
Prije nastavka rada po utvrenom dnevnom redu raspravljalo se o dijelu izvanrednih
prihoda na koje Vlada rauna i to: ume, nafta i agencije za saradnju sa UNPROFOR-om,
prikupljanje sredstava od naih graana u inostranstvu. Najprije je rije dobio pomonik
ministra za umarstvo Veljko Stoisavljevi koji je govorio o programu Drvo. umarstvo je
krenulo sa proizvodnjom i oekuje se da e prvi trupci drvnoj industriji stii u ponedjeljak.
Postoji mogunost prodaje na beogradskom i italijanskom tritu, a Vlada bi trebala odrediti
firme za prodaju. Pilot program od 20.000 kubika trupaca privodi se kraju za naredna dva
mjeseca.
Predsjednik Bjegovi povratna informacija mora ii ministarstvu finansija i trgovine.
Odnos DIP-a i JP Krajinaume je postignut, treba jo odrediti cijene i stupiti u kontakt
sa mandatarom kao i ostvariti kontakt sa Srbijaumama. Mi kao Vlada smatramo da e
na posrednik biti Knineh koji e drati pod kontrolom itav kontigent. Nosilac posla je
ministarstvo umarstva zajedno sa ministarstvom finansija jer predsjedniku Republike treba
prezentirati finansijske rezultate. U dijelu eksploatacije nafte sa Banije i Korduna treba imati
svoju dinamiku i da se kae ta je s tim programom jer do danas nemamo informaciju. Kod
eksploatacije nafte neto prinosi bi trebali biti oko 5.000.000 dinara. Taj dio posla bi morao
biti daleko bolje organiziran na osnovu iskustava iz prole godine.
Zatim je g-din Bada282 izloio program aktivnosti oko poetka rada Agencije za saradnju
sa meunarodnim organizacijama (prilog broj 13).
Nakon krae rasprave na tu temu usvojen je
ZAKLJUAK
Treba poeti operativno djelovati. Zaduuju se g-din Bada i MIP da pripreme sastanak
sa ministarstvom finansija i Republikom upravom javnih prihoda da bi se taj posao
zaokruio.
Takoer se zaduuje g-din Bada da se za iduu nedjelju pripreme svi akti potrebni za
poetak rada Agencije i da se obave konzultacije sa mandatarom za sastav nove Vlade.
Vezano za prikupljanje 100 dinara od naih graana zaposlenih u inostranstvu donesen je
ZAKLJUAK
Bez odlaska na teren od realizacije nee biti nita. Zaduuju se Republika uprava javnih
prihoda i Ministarstvo inostranih poslova za organizaciju mree za dobijanje podataka i
prikupljanje sredstava.
Ad-3
U okviru priprema za Skuptinu najprije je sekretar trbac283 proitao dnevni red, a
nakon toga su izanalizirane obaveze Vlade. Po pitanju Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o ministarstvima po prijedlogu mandatara g-dina Mikelia donesen je slijedei
ZAKLJUAK
Pismene primjedbe na nacrt Zakona dostaviti do petka ujutro u Sekretarijat Vlade.
Duan.
Savo.
282
283
234
Takoer je usvojeno i
MILJENJE
Vlada na predloeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o praznicima Republike
Srpske Krajine (prilog broj 14).
Ad-4
Na prijedlog i na obrazloenje ministra ore Lazia i direktora carina Svetozara Vinia
doneseni su slijedei akti:
RJEENJE
o razrjeenju dunosti v.d. upravnika carinarnice Vukovar (saglasnost Vlade na predmetna
rjeenja) (prilog broj 15)
RJEENJE
o imenovanju upravnika carinarnice Vukovar (saglasnost Vlade na predmetno Rjeenje,
prilog broj 16)
ODLUKA
o stavljanju van snage Odluke o uvoenju informacijskog sistema u Upravi carina RSK
(prilog br. 17)
ODLUKA
o prijavi robe i prevoznih sredstava carinskoj slubi u RSK (prilog broj 18)284
83
1994., travanj 8.
Donji agli
Slubena zabiljeka zapovjednika Odjeljenja milicije Donji agli o prolasku patrijarha
Pavla s pratnjom kroz podruje njihove nadlenosti
OM LIPIK
Donji agli, 08. 04. 1994. god.
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 08. 04. 1994. godine u ovom OM, a povodom posjete patrijarha Pavla
Optini Pakrac i osiguranja trase od strane radnika ovoga OM.
Dana 06. 04. 1994. godine izvrena je priprema u ovome OM a povodom posjete
patrijarha Pavla Optini Pakrac. Po planu SUP-a Okuani izvrena je priprema i raspored
ljudi kao i sa upoznavanjem sa potrebnim mjerama i radnjama.
Dana 07. 04. sa poetkom u 07.00 asova izvreno je postavljanje ljudstva na trasu
prolaska patrijarha Pavla, a po planu SUP-a Okuani. Kolona automobila sa patrijarhom
Pavlom je stigla na teren u 09.35 asova, zadrala se u Donjem agliu ispred i u crkvi oko
15 minuta i nastavila put u pravcu Pakraca. Istog dana u 14.30 asova kolona automobila sa
patrijarhom Pavlom i pratnjom vratila se iz Pakraca u pravcu Okuana.
Prireivai su izostavili priloge.
284
235
Oba prolaska patrijarha Pavla sa pratnjom preko terena a koji pokriva OM Lipik je
proao u najboljem redu, tako da se nije desio nikakav dogaaj i nisu poduzete nikakve
vanredne mjere.
Zabiljeka se podnosi radi znanja i daljnjeg postupanja.

v.d. komandir OM:

Pavi Milorad, [v.r.]

84
1994., travanj 8.
Drni
Zahtjev predsjednika SO Drni predsjedniku RSK za poduzimanje hitnih mjera protiv
kriminala, pokretanje gospodarstva te zaustavljanje iseljavanja stanovnitva s podruja
Opine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P.285
SKUPTINA OPTINA DRNI
Broj: 311/1-94
Drni, 08. 04. 1994.
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE
KRAJINE GOS. MILANU MARTIU
Predmet: Zatita optine Drni od pljake i unitavanja
materijalnih dobara i pokretanje privrede.
Molim vas da iskoristite va ugled i da Drniku optinu uz pomo milicije zatitite od
daljnje pljake i unitavanja. Da bi se ovo sprovelo u djelo smatram da bi u SJB Drni
trebalo zaposliti graane Drnike optine i takve milicionere postaviti na punktove prema
optini Knin.
U Komandi grada bi takoer trebalo da ima vei broj graana Drnike optine. Ovo
istiem jer u Komandi grada 75. MTB se nalazi mali broj graana Drnike optine.
Povrat sredstava koja su otuena optini Drni u jeku ratnih dejstava takoer se ne
vraaju, to nau optinu dovodi u nezavidan poloaj.
Ovakva politika ima za posljedicu iseljavanje graana to slabi odbranu Republike Srpske
Krajine, jer danas u optini Drni ivi 3500 stanovnika.
Zato vas molim da poduzmete zajedno sa vladom hitne mjere u cilju zaustavljanja pljake
i u cilju oivljavanja privrede i zaustavljanja iseljavanja stanovnitva iz optine Drni.
M.P.286 Predsjednik SO Drni:
Krasi Goran, [v.r.]
285
286
Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Knin; primljeno 27. 4. 1994., br. 965/1-94.
Okrugli peat: RSK, Skuptina optine Drni, Drni.
236
Dostavljeno:
1. Predsjedniku Vlade RSK
2. Glavni tab srpske vojske
3. Komandi 75. MTB
4. Sekretaru SJB Knin
5. Naelniku SJB Drni
6. Arhiva
85
1994., travanj 8.
Knin
Odluka Skuptine RSK o ratifikaciji Zagrebakog sporazuma o prekidu vatre
S K U P T I N A P r e p i s !
Broj: 02-68/94.
Knin, 8. 04. 1994. godine
Na osnovu lana 68. stav 1. taka 7. Ustava Republike Srpske Krajine, Skuptina
Republike na svom Prvom redovnom zasjedanju, dana 8. 04. 1994. godine, d o n o s i
ODLUKU
o ratifikaciji Sporazuma
1. Ratifikuje se Sporazum o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine sklopljen u Zagrebu
izmeu hrvatske i srpske strane uz prisustvo i svjedoenje predstavnika UNPROFOR-a.
2. Na osnovu take 5. Aneksa B, utvruju se sporne linije razdvajanja u slijedeim
podrujima: Prokljansko jezero, Ravni Kotari, Divoselo, Plaki (Kapela), Petrinja, Sunja,
Zapadna Slavonija, Mirkovci, Baranja.
3. Na podruju Optine Benkovac u dijelu Ravnih kotara utvruje se izmeu ostalih
sporna linija Petrim Kakma, Izvor Kakma, Stabanj Izvor Stabanj Mala elinka, te se
zaduuje lokalna, sektorska i centralna komisija da rjee na zadovoljavajui nain.
4. UNPROFOR moe preuzeti odgovornost na spornim podrujima tek po postizanju
sporazuma na lokalnom, sektorskom ili centralnom nivou.
5. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja.
Predsjednik:
M.P.287 Branko Vojnica, s.r.
Prijepis nije ovjeren.
287
237
86
1994., travanj 9.
Petrinja
Obavijest SO Petrinja nadlenim institucijama RSK o spornim tokama linije
razgranienja na podruju Opine, koje su dogovorene Zagrebakim sporazumom
Broj: 01-33/94
Petrinja, 09. april 1994.
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
n/r predsjedniku g. Bjegoviu288
PREDSJEDNIKU SKUPTINE R S K
n/r g. Vojnica289
PREDMET: Obavjest.Dana 08. aprila 1994. godine pismeno sam obavjetena od naelnika SJB Petrinja o toku
razgovora vezanim za realizaciju sporazuma o prekidu vatre od 29. 03. 1994. godine, a koji
se odnose na podruje optine Petrinja.
Prema usmenoj i pismenoj informaciji, osnovna sporna taka je razgranienje izmeu
Srpske i Hrvatske strane u mjestu Moenica, odnosno kod fabrike Finel.
Finel je dravno preduzee od republikog znaaja, u kojem su stvoreni uslovi za poetak
proizvodnje i rada dijela fabrike pilana, a vanost fabrike pored pokretanja proizvodnje i
zapoljavanja odreenog djela radnika je i povratak odnosno opstanak na ovom graninom
podruju stanovnika, tj. graana optinske mjesne zajednice Petrinja V.
Prema dobivenoj informaciji, Srpska strana je ispotovala sporazum o prekidu vatre i
povukla se na udaljenost 1000 m, dok se hrvatska strana praktino primakla preduzeu
granici na svega 200, to u nastavku otvara mogunost njihovog zaposjedanja fabrike.
Molim Vas da u okviru ovlatenja poduzmete odgovarajue mjere.
NAPOMENA: P
redsjednici SO i IS nisu sudjelovali u razgovorima na bilo kom nivou,
jer su prema tumaenju komande korpusa i brigade predstavnici
vlasti iskljueni iz razgovora.
S potovanjem,
PREDSJEDNIK SKUPTINE OPTINE
PETRINJA
Duanka Preanica, dipl. pravnik [v.r.]
HR-DAS-SCP-599, kut. 4.
ore.
Branko.
288
289
238
87
1994., travanj 11.

Knin
Iz zapisnika sa sastanka gospodarstvenika sjeverne Dalmacije i Like
PRIVREDNA KOMORA REPUBLIKE

SRPSKE KRAJINE
Broj: 03-59/94.
Knin, 11. 04. 1994.
ZAPISNIK
OD 09. 04. 19994. god.
sa sastanka privrednika Sjeverne Dalmacije i Like odranog u Domu Srpske vojske u Kninu.
Prisutni: prema spisku u prilogu ovog Zapisnika.290
Na inicijativu Privredne komore RSK, Ministarstva za trgovinu i turizam Vlade Srbije i
RSK organiziran je sastanak privrednika za koji je utvren slijedei
DNEVNI RED
RASPRAVA O PROBLEMATICI U PROMETU ROBA I USLUGA U PROMETU
ROBA
Predsjednik Privredne komore RSK gospodin Jovan Kablar, otvorio je sastanak, pozdravio
prisutne privrednike, te obrazloio svrhu i potrebu odravanja ovog sastanka.
Zamolivi prisutne da pripreme pitanja sa predlozima da se postojee stanje mijenja na
bolje, odnosno da pored monetarne unije koju imamo sa SRJ insistiramo i na carinskoj
uniji. Obavijestio je prisutne da je predsjednik Privredne komore Jugoslavije inicirao
sastanak sa Privrednim komorama srpskih zemalja koji se treba uskoro odrati i na kojem e
biti jedna od tema i carina i otvorio raspravu.
[]
Sneana Aleksi, pomonik ministra za trgovinu i turizam u Vladi Srbije, izraavajui
zadovoljstvo svojim dolaskom u RSK i zahvalivi se prisutnim privrednicima to su se odazvali
istie da poima da se realizuje dogovor koji ve postoji da se srpske zemlje ekonomski
povezuju. Republika Srbija zbog nametnutih sankcija, morala je zatititi odreene artikle
radi manjkova na tritu.
Distribucija roba ila je pod odreenim reimom. Sada je taj reim liberizovan i na
strogom reimu ostalo je svega nekoliko artikala. Istakavi da u Vladi Srbije pripremaju
jedan materijal koji e omoguiti da promet roba funkcionie, te da e sankcije malo
popustiti, izrazila je nadu da e se u toku ovih razgovora mnoge stvari iskristalizirati.
Radomir Bubanja, pomonik ministra za trgovinu i turizam u Vladi Srbije, pozdravljajui
prisutne privrednike izrazio je lino zadovoljstvo to se nalazi u ovoj sredini.
Okolnosti u kojima se nala Srbija navele su Vladu da zatiti odreeni dio roba. Meutim
doneena je nova Uredba po kojoj je ostao mali broj proizvoda pod strogim reimom, a to
su penica, brano, ulje, eer, mineralna ubriva, sredstva za zatitu bilje i cigarete. I u
ovim uslovima, komercijalne potrebe RSK i Republike Srpske bile su zadovoljene. I ako je
290
Prireivai su izostavili prilog.
239
kompenzacija najprimitivniji vid trgovine, to je u situaciji u kojoj smo se nali bilo najbolje
rjeenje.
U proteklom vremenu bilo je dosta negativnih pojava, a kako jaa pravna drava te
pojave stavljaju se pod kontrolu.
Potrebno je da se hitno da bilans veliina potreba, kako bi sve srpske zemlje imale
dovoljno za potrebe stanovnitva.
Zamolio je prisutne da iznesu sve probleme na koje nailaze u prometu roba i tranzitu,
kako bi iznali najbolja rjeenja za sve.
Mr Veselin Miloevi, Savezna uprava carina,
Zahvalivi se narodu RSK i RS za ugodan i bezbjedan boravak u ovim srpskim zemljama,
izrazio je zadovoljstvo da prisustvuje ovom skupu. Smatra da je pri kraju uasno vrijeme rata
i da je dolo vrijeme ekonomske integracije sa RSK i RS i da e se samim tim organizirati
i carinska sluba. Iz Savezne uprave carine su sa carinom RSK imali dobru saradnju. Sa
panjom e sasluati sva pitanja i probleme, kako bi to mogao prezentirati pri povratku.
[]
Radomir Bubanja, pom. ministra za trg. i tur. Srbije
U tranzitu kroz Srbiju iz Baranje ili iz uvoza ne smije biti problema. Ako ima onda je
to neodgovornost pojedinaca. Potrebno je da se ima dokumentacija da se radi o robi koja
je poreklom iz Banije ko je isporuilac, ko naruilac, a ako bude kakvih problema da se
obavesti ministarstvo pismeno ili usmeno. Ako smo doli u situaciju da igramo igru koju
nam je rat nametnuo, moramo nae nevolje svesti na najmanju moguu meru.
Sirovine iz RSK i RS koje dolaze u Srbiju radi prerade i dorade i vraaju se u RSK
(nafta, uljarice i dr.) takoer ne smiju imati nikakvih problema. Istie, ako ima onda je to
neodgovornost pojedinaca.
Potrebno je izraditi precizne bilanse o potrebama RSK.
Dakle, im raspolae i ta je u deficitu i na to moe raunati iz Srbije.
Napraviti prezentaciju mogunosti RSK na trite Srbije.
Mi smo se upoznali i znamo da jedni drugima moemo tota ponuditi.
Dopala mu se ideja da se primirje iskoristi da se zakonska regulativa usaglasi, naroito u
carini, jer su sada velike razlike i sve ostalo.
Uiniti e sve da se ekanja po ministarstvu i na granicama svedu na minimum.
Veselin Miloevi, Savezna uprava Carina
Moto ovog sastanka je nema carina. Niko ih ne voli, ali carinska sluba nije u situaciji
da sama donese odluku o ukidanju carinske slube, da ocjeni opravdanost uspostavljanja
carina.
Carina je dio Savezne vlade i ona to regulie. Carine su u roku od 24 asa morale
zauzeti 30 graninih prelaza. Ponaanje nekih carinskih radnika i zloupotreba svakako su
prisutni. No molim da ukoliko do takvih situacija doe da se obavijesti Savezna carina. Na
graninim prelazima postoji uz carinsku slubu, jo dosta raznih slubi, trina inspekcija,
policija MUP, pedicija. Iz Carinske uprave prenosim informaciju da se ide u ekonomsku
integraciju sa Republikom Srpskom i Republikom Srpskom Krajinom.
Sneana Aleksi, pomo. ministra za trg. i turizam Srbije
Ako su ovi problemi, problemi svih onda to potvruje nau ideju po pitanju bilansa
proizvoda. Bilansi u Srbiji nisu raeni bez vas.
Kad dajemo predlog, onda dajemo i va predlog. Bilansne potrebe se moraju dobiti i u
ovom mjesecu to e biti ljudski odraeno.
240
Opredelenje Srbije je da uini sve da se pokrene privreda RS i RSK. Dakle da doe do

ekonomske integracije.
U julu mjesecu oekuju se prvi rezultati popularno nazvanog Avramovievog programa.
Da znamo prve vidljive rezultate proizvodnje u Srbiju.
Do kraja godine nadamose da emo biti ekonomski integrisani prostor. Molim vas da
dajete predloge i inicijative, da o vaim problemima obavjetavate nadleno ministarstvo,
a mi emo pomoi u svemu to je u naoj moi. Opredjeljenje je da se prui pomo u
osposobljavanju kadrova i svaka struna pomo koju zatraite.
[]
ZAKLJUAK
1. Konstatira se da je sastanak bio potreban i od koristi.
2. Zahtjevati od Vlade RSK i Vladinih institucija da se otklone smetnje na graninim
prelazima koje remete protok roba i usluga u prometu roba.
Da se ukine Uredba o zabrani prodaje odreenih proizvoda u Republici Srbiji jer je
izgubila smisao uvoenjem jedinstvenog monetarnog sistema;
Da se ukinu carinske takse i pojednostavi procedura u protoku roba na graninim
prelazima SRJ;
Da se ukinu sva pediterska posredovanja osim kad pediter vri usluge u prevozu;
Da se ukinu sve takse (depozit) na prevoz (tranzit) roba iz RSK u RSK kroz SRJ.
3. Sve smetnje na prelazima i u protoku roba na prostoru Republike Srbije, koji nisu u
skladu sa propisima, obratiti se Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srbije, pomoniku
ministra Sneani Aleksi i savjetniku Bubanja Radomiru, ili nadlenim carinskim organima
SRJ.
4. Da se izanalizira mogunost i opravdanost stvaranja regionalnih veletrgovinskih
preduzea radi objedinjavanja nabava i smanjenja zavisnih trokova (transport, skladitenje,
veletrgovinska mara i sl.).
5. Smanjenje cijena nabava i podizanje kupovne moi stanovnitva na prostorima RSK.
6. Usklaivanje propisa kojima se regulie ekonomski sistem na prostorima srpskih zemalja.
7. Zakljuke dostaviti:
Vladi RSK
Ministarstvu za trgovinu i turizma Vlade RSK
Ministarstvu za trgovinu i turizam Republike Srbije
Saveznoj upravi carina
Upravi carina RSK
Privrednoj komori Jugoslavije
M.P.291 PREDSJEDNIK
Jovan M. Kablar [v.r.]
Hrvatski informativni centar, A/ 219-15.
291
Okrugli peat: Privredna komora Republike Srpske Krajine, Knin.
241
88
1994., travanj 11.

Gradusa
Odluka SO Caprag o osnivanju Srpske mjesne zajednice Sunja
SKUPTINA OPTINE CAPRAG
Odbor za odbranu i bezbjednost
Broj: I-01-01/418/1-94.
Gradusa, 11. 04. 1994. g.
Odbor za odbranu i bezbjednost Skuptine optine Caprag na svojoj 2. sjednici odranoj
dana 11. 04. 1994. godine zajedno sa lanovima izvrnog savjeta Skuptine optine Caprag
razmatrao je inicijativu o potrebi osnivanja Srpske mjesne zajednice Sunja, te nakon
rasprave, a u skladu s l. 15. i 26. Statuta optine Caprag, donosi
ODLUKU
1. Osniva se Srpska mjesna zajednica Sunja.
2. Istom Odlukom imenuje se Savjet mjesne zajednice, odnosno legalni predstavnici srpskog
stanovnitva Sunje, u slijedeem sastavu:
1. DRAGAN APONJA iz Sunje
2. VELJKO BANJANAC iz Sunje
3. MILAN TOMI iz Sunje
4. DUANKA KROL iz Sunje
5. GOJKO LAEVI iz Sunje
6. MILAN SAMARDI iz Sunje
7. MIRKO TRAVORI iz Sunje
Za predsjednika Savjeta mjesne zajednice imenuje se VELJKO BANJANAC, a za
sekretara MIRKO TRAVORI.
3. Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja.
O b r a z l o e n j e:
Grupa srpskih graana, u ime srpskih graana koji su ivjeli u Sunji, a uslijed pritiska
neprijateljske vlasti 1991. godine, protjerani sa svojih ognjita, inicirala je potrebu hitnog
osnivanja srpske mjesne zajednice Sunja i imenovanja Savjeta mjesne zajednice, odnosno
legalnih predstavnika lokalnih Srba iz Sunje.
Argumenti za osnivanje Srpske mjesne zajednice lee na injenici apsolutno veinskog
srpskog stanovnitva konkretno na prostoru Sunje II ivjelo je 196 srpskih domainstava sa
611 lanova.
Obzirom da su Srbi protjerani sa svojih ognjita na koja polau neotuivo pravo,
neophodno je organizovanje u pravcu zadovoljavanja zajednikih interesa i ostvarivanja
prava, odnosno povratka na svoja ognjita.
S osnova Sporazuma o prekidu vatre, potpisanog 29. marta 1994. godine u Zagrebu
izmeu Republike Srpske Krajine i neprijateljske strane, potrebno je imenovati i legalne
predstavnike srpskih graana koji e vriti slubene pregovore s UNPROFORom u vezi
stvaranja uslova za organizovani povratak u Sunju na svoja srpska ognjita.
242
Odbor za odbranu i bezbjednost (zajedno s lanovima izvrnog savjeta Skuptine optine

Caprag) podrao je potrebu organizovanja protjeranih srpskih graana iz srpskog dijela
Sunje i donio Odluku kao u dispozitivu.
Dostavljeno: PREDSJEDNIK ODBORA ZA ODBRANU
1 x puk. Topp292 Komandat I BEZBJEDNOST:
Danbat/UNPROFOR
1 x Glavni koordinator za M.P.293 MILAN IVKOVI, [v.r.]
Civilne poslove Sektora
Sjever
1 x komanda 39. korpusa
1 x komanda 31. pbr
1 x komanda 26. pbr
1 x Stanica javne bezbjednosti
Petrinja
1 x Stanica milicije Caprag
7 x lanovi Savjeta srpske mjesne
zajednice Sunja
1 x Skuptina optine Caprag
1 x Odbor za odbranu i bezbjednost
1 x Izvrni savjet Skuptine optine
Caprag
1 x Arhiva
89
1994., travanj 11.

Liki Osik
Izvjee SM Teslingrad SUP-u Korenica o politikim aktivnostima djelatnika SM
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA KORENICA
STANICA MILICIJE TESLINGRAD
broj: 07-4/94
Teslingrad, 11. april 1994.
I Z V J E T A J
SEKRETARIJATU UNUTRANJIH POSLOVA
KORENICA
292
293

Okrugli peat: RSK, Optina Caprag Gradusa.
243
Na Va predmet broj: 08-02-UP-18/94 od 04. 04. 1994. godine.

Kao komandir Stanice milicije Teslingrad294 analitiki osvrui se na rad op. radnika za
suzbijanje kriminaliteta u Stanici milicije Teslingrad mil. Uzelac Nikole, koji se od dana
20. decembra 1993. godine rjeenjem na radno mjesto izdanom od strane ministra U.P.
RSK gosp. Marti Milana nalazi u SJB Graac, a vezano za predizborne i izborne aktivnosti
ispred SDS na podruju M.Z. Teslingrad, mogu istai:
Uzelac Nikola, roen 1957. godine u irokoj Kuli, do poetka ratnih sukoba ivio u
Gospiu, radio u RO MOB u Teslingradu. Od poetka balvanrevolucije aktivno
uestvuje u otporu (gdje je bio povezan i s Kninom) i organizaciji.
U redovima MUP-a nalazi se od oktobra 1991. godine kao pripadnik rez. sastava da
bi kurs za aktivnog milicionera zavrio kao polaznik prve klase u Golubiu 1992. god. da
bi itavo vreme se nalazio u SM Teslingrad, a 1993. godine obavljao poslove op. rad. za
suzbijanje kriminaliteta (po predlogu komandira).
Po pitanju stranake opredjeljenosti, Uzelac Nikola je od samog osnutka bio lan SDS
te je posjedovao i lansku kartu. Iznad svega je sebe isticao Srbinom i elju za borbom do
konanog osloboenja Krajine.
Za vreme obavljanja poslova nikada nije posezao za stranakim opredjeljenjem do izbora
1993. godine.
Samoinicijativno je pristupio kandidaturi ispred SDS za optinskog odbornika izborne
jedinice Teslingrad-istok, gdje je prije no to je dospio na izborni listi, prikupio potreban
broj potpisa te se kandidovao u izbornom tabu SDS u Korenici gdje je glavni nosioc bio
izvjesni Bori Jovo. Od imenovanog je dobivao potrebne upute o radu te je vie puta sa
njim kontaktirao. Takoer je od imenovanog donio izvjesni broj plakata koje je sam ljepio
na vidnim mjestima u Teslingradu i irokoj Kuli (ispred svoje kue gdje je iza toga bio
zaljepljen i plakat nezavisnog kandidata M.295 Martia te nije otrgnut).
Prilikom provoenja izbora na listiima Odbornika za S.O. Korenica na svim mjestima
je dobila SDS ispred protukandidata iz Srpske radikalne stranke. Tako da je za podruje
Teslingrad istok-zapad povjerenje dobio Uzelac Kova.
Kao neposredni rukovodioc sam nekoliko puta skrenuo panju Uzelcu da se ove radnje
kose sa ZOUP-a na to bi isti odgovorio da zna to radi te mi dao do znanja ali ne jasno o
emu zapravo on razmilja.
SDS je postojao u Teslingradu od 1990. godine, dok je ogranak SRS osnovan neposredno
pred izbore i njihova kampanja mi dolazimo u narodu pobudila neke udne osjeaje.
U odbor SRS ulaze pred. MZ Vukmirovi Zdravko (k.dir ete i dir. banke), Goji Sran
firga zam. Vukmirovi Z. u jedinici, koji svojim manirima i ponaanjem ve poinju se
ponaati bahato i samouvjereni u njihovu pobjedu na izborima to je bilo jasno izraeno na
njihovu ponaanju i ophoenju sa mjetanima.
Uzelac je istakao ovakvo ponaanje gore imenovanih kao i osoblja Mjesne kancelarije,
Crvenog krsta koje je sve poslove obavljalo familijarno te elju da se isto rasturi i sprei
njihov daljnji rad.
Po provoenju izbora, ovo se obistinilo, Vukmirovi smjenjen sa dunosti pred M.Z.,
njegova supruga i Gojia supruga sa obavljanja poslova u Crvenom krstu.
Za vreme obavljanja gore navedenih radnji Uzelac Nikola se je nalazio na bolovanju.
Liki Osik.
Milan.
294
295
244
prilog:
potvrda RO mol s podacima iz RK
zapisnik uzete izjave od Kova Milana
potvrda iz Srednjokolskog Centra N. Tesla Teslingrad
k o m a n d i r
ml. ins. Mandari Milo, [v.r.]
90
1994., travanj 12.

Vukovar
Izvjee SUP-a Vukovar MUP-u RSK o dogaanjima na politikom skupu u organizaciji
Srpske demokratske stranke svesrpskih zemalja
Ministarstvo unutranjih poslova M. P.296
Sekretarijat unutranjih poslova
Vukovar
depea broj: 08-06-01/1-538/3-94.
Vukovar, 12.04.1994. godine.
Mup RSK
Uprava javne bezbednosti
Kn i n
veza: naa depea broj gornji od 11. 04. 1994. godine.
U vezi nae depee broj i datum gornji obavetavamo vas da je danas sa poetkom u 14.15
asova na platou ispred hotela Dunav u Vukovaru odran miting podrke srpskom
narodu u republici srpskoj. Miting je odran u organizaciji stranke sds svesrpskih zemalja i
grupe graana koji su tokom jueranjeg dana delili pozive po Vukovaru. Poetak mitinga
otvorio je Goran Hadi a pored njega za govornicu su izali Boro Bogunovi, Branislav
Stanimirovi svi predstavnici stranke SDS-a svesrpskih zemalja, te predsjednik skuptine
Vukovar, Ljubinko Vukievi koji je sobom doveo i predstavnike grkog grada Korinte sa
kojim se danas pobratimio grad Vukovar, te je njihov gradonaelnik pozdravio skup u ime
svog naroda i grada izrazio podrku srpskom narodu. Pored navedenih govornika na skupumitingu podrke govorili su i uenici srednjih kola Vukovara te su poslana dva telegrama,
i to jedan protesta protiv bombardovanja srpskih poloaja i voenja politike Sjedinjenih
Amerikih Drava protiv srpskog naroda naslovljen na adresu Bila Klintona,297 a drugi
telegram je bio telegram podrke Radovanu Karadiu i srpskom narodu u Republici
Srpskoj.
Prijemni peat: RSK, MUP, Knin; primljeno: 13. 4. 1994., br. 08/3-1-1684-1/94.
Bill Clinton, predsjednik SAD-a.
296
297
245
Na skupu se okupilo oko 2000 graana Vukovara i ostalih optina naeg podruja, a isti
je trajao oko 45 minuta i protekao je dostojanstveno i bez ikakvog incidenta.
Oko 12.15 asova grupa oko 25 metana dola je pred zgradu civilne policije Unprofora
i sa postolja na ulazu zgrade skinulo zastavu Unprofora i bacila je u blato, a postavila dve
srpske zastave. lanovi SM Unprofora nisu izlazili iz objekta, i tek kad se grupa razila i
krenula prema platou ispred hotela komandir SM UN Dmitrij Pankretin zastavu je unio u
slubene prostorije svoje SM.
Prilikom razilaenja mase nije bilo nikakvih ekcesa.
Prednje vam dostavljamo znanja radi, a u sluaju novih saznanja naknadno emo vas
obavestiti.
p.o. sekretara: M. P.298
Babi Slavko
91
1994., travanj 13.

Knin
Izvjee Uprave PJM MUP-u RSK o radu Uprave PJM, stanju i aktivnostima postrojba na
terenu te trenutnom stanju tehnikih sredstava u skladitu PJM
UPRAVA POSEBNIH JEDINICA MILICIJE
Broj: 08/4-1787-1/94.
KNIN, 13. april 1994. godine.IZVJETAJ
ZA PERIOD OD 01. 09. 1993. 10. 04. 1994. god.
M. P.299 NAELNIK
Krsta arkovi, [v.r.]
UVOD
Na osnovu iskustva Ministarstva unutranjih poslova Republike Srpske Krajine, u vrijeme
neposredne ratne opasnosti, kao i u vrijeme rata, odlueno je da se formira posebna Uprava
Posebnih jedinica milicije, s ciljem vraanja ugleda Ministarstvu unutranjih poslova, kao i
zauzimanje znaajnog mjesta u sistemu odbrane Republike Srpske Krajine.
Po regijama i Sekretarijatima unutranjih poslova, postojale su negdje manje jedinice,
tzv. Posebne jedinice milicije, a svi ostali pripadnici milicije nisu znali ratnu formaciju, kao
ni ta i kuda, ako doe do ustake agresije, odnosno do angaovanja ratne jedinice milicije.
298
299

246
Iz svega navedenog, vidljivo je da su se formiranjem Uprave PJM poslovi i zadaci, vezano

za rat i pripreme za rat, odvojili od poslova Javne bezbednosti, to je rezultiralo da su se ovi
poslovi mogli lake i organiziranije obavljati, bez posebnog optereenja na rat i prilike koje
su vladale s tim u vezi.
Sa formiranjem Uprave PJM i stvaranjem specijalne brigade /ofanzivne jedinice/, milicija
je znatno dobila na ugledu, a i efikasnosti (pr. osjetljivije i opasnije represivne poslove, uvijek
je obavljala Uprava PJM sa svojim pripadnicima).
Do 01. 09. 1993. godine, jedino jedinice iz Sjeverne Dalmacije i Zapadne Slavonije su
bile neto organiziranije, dok su preostale bile slabo ili nikako u funkciji.
Probleme unutranje organizacije, sistematizacije radnih mjesta i ratne formacije, rjeavali
smo startujui od nule, uz napomenu da je bilo dosta nerazumijevanja kod SUP-ova, jer
smo postali iznenadna konkurencija, a u stvarnosti to je bilo za Javnu bezbednost SUP-a,
SJB i SM, najvea korist u radu.Uz pun angaman radnika Uprave PJM i razumijevanje Ministra, postavljen je kostur,
doneeni su Pravilnici o unutranjoj organizaciji br. 08/1-3341-1/93., o sistematizaciji
radnih mjesta, o platama, kao i dopune istih, zatim proveden Kurs, provjera i prijem
novih pripadnika i dr. tako da smo za kratko vrijeme stvorili radni dan i pokrenuli zamajac
specijalne brigade MUP-a RSK.Napominjem da smo sve vrijeme paralelno izvravali niz poslova na brzu ruku i sl. po
zahtjevu MUP-a ili direktno Ministra, i to na poetku sa PJM Z. Slavonije i S. Dalmacije,
a poslije i sa ostalima i to nam je mnogo usporavalo organizaciju i pripreme oko formiranja
Uprave.
Po formiranju i novoj organizaciji PJM, u okviru Uprave, po Uputstvu br. 08/1- [],300
u vrijeme kada nisu angaovane u okviru Uprave, potinjavaju se regionalnim SUP-a, uz
napomenu da sav pozadinski dio SUP regulie za potrebe pripadnika podrunih jedinica.
Na taj nain, stvorili smo puno bolju kontrolu jedinica, funkcionalnost i efikasnost, ako i
odreeno zadovoljstvo kod ljudi, s tim da vrijeme provedeno na terenu i sl. se regulie sa
isplatom dnevnica ili stimulie na drugi nain.
Koncept ovih jedinica je zaivio i opravdanost njegovog opstanka i daljeg razvoja je vie
nego oigledna. Iz tog razloga, predlaemo da MUP RSK maksimalno podri stvaranje i
razvijanje profesionalne PJM MUP-a, kao i regionalnih jedinica koje u svom sastavu imaju
A+R, iz ega proizlazi da je kostur profesionalan, a ostali po principu okupljanja, tj. po
pozivu se ukljuuju u PJM regije, odnosno u specijalnu brigadu. Na taj nain, problemi
PJM se smanjuju na minimum, a funkcionalnost pojedinih jedinica je maksimalna.
Sada predstoji utvrivanje i precizno definisanje statusa jedinice i njenih pripadnika
(A+R), kao i otklanjanje uoenih nedostataka i popunjavanje sa pripadnicima tamo gdje to
nije dovreno, uz uslov veeg uea i razumijevanja Uprave JB, Sekretara SUP-a, kako za
vrijeme redovnih, planiranih, tako i za vrijeme borbenih, neplaniranih aktivnosti.Planovi sa bezbjedonosnim procjenama i predvienom taktikom postupanja, s obzirom
na DTG, mogue pravce njihovog upada i objekte napada, moraju se daleko ozbiljnije
shvatiti i preventivno vie izvravati sa PJM kroz izvianja, zasjede, pretrese terena i dr. a
sve s ciljem bolje kontrole teritorija, uigravanja i provjere spremnosti jedinica za te vrste
poslova.
300
Nedostaje u izvorniku.
247
IZVJETAJ PO REGIONALNIM JEDINICAMA:

Specijalna jedinica milicije MUP-a RSK
Dana 05. 11. 1993. god. s ciljem formiranja, formacijom predviene jedinice,
osposobljene, dobro naoruane i opremljene, formirana je specijalna jedinica milicije, koja
je odmah nakon toga dobila ulogu Jedinice za obezbeenje izbora 93/94. godine. Nakon
15-dnevne obuke, jedinica jaine 32 pripadnika izvravala je poslove i zadatke na podruju
cijele RSK, posebno na poslovima obezbeenja dravnikih linosti, promotivnih i slinih
javnih skupova, pratnje i preprate preko dijela teritorija, obezbeenja glasakih mjesta,
kutija i listia i sl. to je trajalo sve do 23. 01. 1994. godine, odnosno do kraja izbora u RSK.
U periodu od 12. 18. 01. 1994. g. obezbeivao se je glavni repetitorni centar
elavac, zatim kompletno jedinica je izvravala redovne poslove i zadatke oko spreavanja
nedozvoljenih radnji, kao i otkrivanja, hvatanja i liavanja slobode raznih poinioca krivinih
djela na podruju I. Slavonije i Z. Srema.
Dana 12. 14. 02. 1994. g. Jedinica je uspjeno obezbeivala odravanje Skuptine
RSK, a period od 21. 02. do 26. 03. 1994. g. je nastavila sa poslovima i zadacima u Istonoj
Slavoniji i Zapadnom Sremu, gdje je postigla rezultate od posebnog dravnog znaaja.
Znaaj ove Jedinice je i u tom da se heterogenom popunjenou ne potpada pod uticaj
nikakvih lokalnih monika, a sa druge strane, to joj omoguava lako snalaenje u svim
regijama RS Krajine.Ova injenica prua pripadnicima Jedinice, mogunost jo veeg profesionalizma
i upravo iz tog razloga, u nju se mora materijalno ulagati, kako bi sve poslove ratnog i
poratnog vremena, kojih e biti na pretek, mogla izvravati uspjeno i kvalitetno, kao dobro
uigrana, kompaktna, osposobljena i opremljena, dobro naoruana Jedinica.
Jedinica trenutno, kroz konstantnu pasivnu pripravnost pri sjeditu, izvrava dio
poslova oko sticanja opte fizike kondicije, oko uvjebavanja taktikih situacija, te vri
razna gaanja, kontrolno-ocjenska i []301 iz svih vrsta naoruanja. Takoe se nastavlja
sa kursevima koji se konstantno provode / snajperski, minobacaki, protuoklopna borba,
preivljavanja, ivot i rad u snijenim uslovima i dr. / u raznim dijelovima Krajine, sve s
ciljem da se odri efikasnost koja je potvrena u aktivnostima prilikom obezbeenja Ruske
federacije, na elu sa g. irinovskim302 u Vukovaru, predsjednika Martia,303 profesora
Univerziteta N. Tesla iz Kragujevca, javnih skupova u Vojniu, KO304, Glini, OK,305
Kninu. Zatim, akcija zauzimanja i kontrola mosta u Gradici306 od 18. 28. 02. 1994. g.
zatim izviake aktivnosti oko pripreme akcija na Kai i Islam Grki, koje su trenutno
odgoene do daljnjeg, kao i niz drugih akcija gdje je pokazana odlunost, spremnost i
profesionalnost Jedinice da istraje do kraja u izvravanju svih zadataka.
U akciji u Lici, povodom ustake agresije od 05. 03. do 16. 03. 1994. dio Jedinice takoe
je uspjeno izvravao i najtee zadatke, to je mnogo doprinijelo ugledu i rezultatima nae
brigade.
Kao zakljuak, istiemo da je Jedinicu potrebno poveati, dati joj vei primat i za kratko
vijeme postat e najjaa i najkvalitetnija jedinica, spremna za izvravanje svih vrsta planiranih
Vladimir, predsjednik Liberalno-demokratske stranke Rusije.
303
Milan.
304
Korenica.
305
Okuani.
306
Stara Gradika.
301
302
248
i neplaniranih poslova i zadataka u MUP-a. Za isto je neophodno vie razumijevanja

drugih Uprava i puno vie saradnje u radu, to do sada ovo Ministarstvo nije u potpunosti
omoguilo.PJM Sjeverne Dalmacije
U okviru regija S. Dalmacije, jedinica jaine 110 pripadnika sa prateim vodom
mjeovita minobacaka grupa od 15 pripadnika vrila je poslove iz djelokruga Uprave PJM
MUP-a RSK na zadovoljavajui nain. Jedinica je djelovala i prije formiranja Uprave, tako
da je rad, koordinacija i rukovoenje bilo daleko lake i upravo zbog toga, ista je koritena u
prvom dijelu daleko vie nego pojedine jedinice dr. regija.
Rezultati koje je Jedinica postizala prije potvrdili su se i u ovom periodu:
od 03. 06. 09. 1993. g. jedan vod je, na zahtjev SVK, popunio liniju u Velebitu, i
istovremeno izviaka grupa je vrila pripreme za akciju u tom dijelu, koja se trebala
realizirati u to vrijeme;
10. 09. 1993. rad Jedinice sudjelovao je u izvrenju redovnih poslova na podruju SUP-a
Glina / hapenje poinioca KD, za koje je postojala opasnost da e upotrebiti vatreno oruje
kod liavanja slobode /;
Ponovno od 12. 24. 09. 1993. Jedinica je vrila ispomo u predjelu Tulove grede
Velebit;
26. 09. 1993. 16 pripadnika, na podruju SUP Ok.307 ponovo lieno slobode, gdje se
oekivao otpor i upotreba vatrenog oruja;
03. 26. 10. 1993. kompletna Jedinica pripravnost za akciju Velebit;
07. 13. 12. 1993. obezbeenje GP u Miranjama (4 ovjeka);
07. 14. 12. 1993. u predjelu Otiia 10 pripadnika vrilo je posjedanje linije i izvianje
14. 22. 12. 1993. 5 pripadnika vri intenzivno izvianje za akciju na Kai;
23. 31. 12. 1993. pretres terena i dr. radnje Jedinice, vezano za informaciju da se je
ubacila DTG (ponovno 28. 31. 12. 1993.);
03. 06. 02. 1994. 19 pripadnika linija u [],308 vojska napustila poloaj, ranjen 1
pripadnik od mine;
12. 02. 28. 02. 1994. kurs minobacalija Graac;
21. 02. 21. 03. 1994. 11 pripadnika vrilo je redovne poslove Slube na podruju I.309
Slavonije i Z.310 Srema;
23. 02. 1994. pretres terena Drni
28. 02. 21. 03. 1994. obezbeenje GP Grab, sa 4 ovjeka;
09. 16. 03. 1994. 13 pripadnika (MPB) uestvovao u Lici, u vezi ustake agresije;
10. 20. 03. 1994. vrena []311 u Kaiu sa 5 pripadnika za ponovno planiranu akciju
u Kaiu.
Sve nabrojeno nije i konano to je radila PJM S.312 Dalmacije, jer je tu bilo i drugih
aktivnosti, pripravnosti za izvravanje ovih zadataka, i sl.
Problemi oko ove Jedinice bili su tehniki /pozadinski i sl./, tako da moemo konstatovati
da je ova Jedinica homogena i da se za budue na nju moe i mora raunati. Posebno je
307
308
309
310
311
312
Okuani.
Istone.
Zapadnog.
Sjeverne.
249
potrebno istai i rezultate koje je Jedinica postigla prilikom izvravanja redovnih poslova
Javne bezbednosti, u sklopu SUP-a Knin, to govori jo vie o njihovoj snazi.PJM Z.313 Slavonije:
U okviru Odreda PJM za Zapadnu Slavoniju, postoji PJM koja broji oko 50 pripadnika,
aktivnih, koji su u zadnje vrijeme obuili i vlastitu podrku, tako da su stasali u pravu
borbenu jedinicu, samostalnu i spremnu za izvravanje i najteih zadataka.
PJM regije Zapadna Slavonija postoji od poetka rata i prola je mnoga ratita. U vie
sluajeva bilo je poginulih i ranjenih i s pravom moemo rei da je jedinica sa najjaim
borbenim iskustvom.
Od planiranih i neplaniranih poslova, koje je jedinica izvravala za navedeni period,
istiemo:
period od 29. 09. 08. 10. 1993. g. tada je vrena paralelno obuka i priprema za moguu
akciju na pravcu M.314 Alana u okviru akcije Oluja, sa ukupno 31 pripadnikom;
u periodu od 22. 10. 24. 10. 1993. g. PJM Z. Slavonija, sa ukupno 40 pripadnika vrila
je poslove oko priprema za obezbeenje Skuptine RSK koja je odgoena nakon poznatih
politikih problema;
od 27. 10. 11. 11. 1993. u rejonu umetlice, optina Pakrac, nakon ustake agresije
Jedinica je zauzela navedeno selo i drala poloaj do dolaska vojske, sa ukupno 37 pripadnika;
u vremenu od 24. 11. 02. 12. 1993. g. uspostavljena je kontrola terena i pretres u
rejonu Koutarica sa 29 pripadnika, prilikom ega se omoguilo SVK RSK da povrati
samopouzdanje i otkloni sumnju da tu ima ustaa;
od 23. 25. 12. 1993. PJM se nalazila na izvianju terena u rejonu Brusnik Dragovi
umetlice, sa 20 pripadnika;
dana 31. 12. 1993. pripadnici PJM, zajedno sa UN, izvrili su uspjeno raciju na podruju
Okuana, sa 20 pripadnika, prilikom ega se postiglo i vie od planiranog;
u vremenu od 10. 01. 11. 01. 1994. izvreno je patroliranje sa dva broda, sa odjeljenjem
milicionara u rejonu Greani Ilok;
u trajanju od 19. 01. 31. 01. 1994. jedinica je bila u pripravnosti u vezi sa akcijom u I.
Slavoniji i Z. Sremu, da bi dana 05. 02. zajedno sa SUP-a Okuani na podruju MZ Rajii
uspjeno izvrila operativno-taktiku radnju raciju za 10 pripadnika;
u dijelu obuke mjeovite minobacake grupe, dio voda za podrku, u vremenu od 15. 12.
1993. 29. 02. 1994. izvrila je kurs za 19 pripadnika na podruju Like i Dalmacije;
dana 18/19. 02. 1994. do 01. 03. 1994. u saradnji sa SUP-a Okuani i PJM MUP-a
RSK, Jedinica je izvrila preuzimanje i kontrolu mosta kod Stare Gradike, prilikom ega
je pokazana odlunost i spremnost za izvravanje i ovakvih zadataka. Ukupno je bilo
angairano 35 pripadnika.
NAPOMENA: U navedenom periodu, Jedinica je izvravala niz borbenih zadataka, i to:
od 14. [],315 na Velebitu sa ukupno 38 pripadnika;316
u vremenu od 09. 03. 16. 03. takoe Jedinica se nalazila na izvrenju zadatka u Lici,
sa ukupno 39 pripadnika PJM u rejonu Teslingrada317 povodom ustake agresije na Trlo.
Zapadne.
Mali.
U dokumentu je izostavljen mjesec.
Liki Osik.
313
314
315
316
317
250
Posebni rezultati na tom dijelu ratita postignuti su upravo zahvaljujui samostalnosti i

odlunosti PJM Z. Slavonije da istraju u osloboenju ovog dijela teritorija RSK.
Za navedeni period, jedan pripadnik (Gatari Z.318) je poginuo prilikom izvravanja
redovnih borbenih zadataka, a 7 pripadnika je lake i tee ranjeno.
Pored navedenog, Jedinica je konstantno dijelom u pripravnosti, a dijelom se ukljuuje
po zahtjevu Sekretara SUP-a u redovne poslove Javne bezbednosti, prilikom ega pokazuje
visok nivo profesionalnosti i zahvaljujui autoritetu steenom kroz rat, spremna je da izvri
svaki zadatak i najtei koji redovni pripadnici SUP-a, u svakom sluaju, nisu u mogunosti
da izvre. Stoga, ova Jedinica u Zapadnoj Slavoniji nosi opravdano ime najuspjenije i
najorganiziranije jedinice i za borbene i neborbene poslove i zadatke, i kao zakljuak se
namee injenica da je neophodno da se preduzme sve kako bi se stvorili uslovi za normalan
ivot i rad te Jedinice u koju za sada nije javno investirano a tako se puno trai i jo vie
dobija.
Po mnogim procjenama, ovo je Jedinica najveih borbenih iskustava i ujedno najveih
borbenih mogunosti na podruju Republike Srpske Krajine.PJM Banije:
Jedinica po formaciji ima 102 pripadnika sa vodom podrke, sada broji 22 pripadnika
koji u aktivnom statusu izvravaju poslove i zadatke na podruju Banije i po potrebi cijele
RS Krajine. Ostali dio Jedinice popunjava se po potrebi iz aktivnog i rezervnog sastava
SUP-a Glina, po principu okupljanja /po pozivu/, s napomenom da jedino ova regija nema
vlastitu mjeovito-minobacaku grupu.
Jedinica je uspjeno izvravala sve poslove koji su od strane Uprave traeni, ali isto tako,
sve poslove pri potinjavanju SUP-a Glina, takoe su izvravali maksimalno uspjeno.
Potrebno je naglasiti da i na ovom podruju sve opasnije i osjetljivije poslove nije smjela
raditi redovna milicija bez specijalaca, jer je postojala mogunost otpora, upotrebe
vatrenog oruja i okraja.
Od vanijih borbenih zadataka, mogu se istai:
dana 24. i 25. 09. 1993. vrena je zasjeda u rejonu Martin Brod D. Jame, s ciljem
otkrivanja DTG, sa ukupno 10 pripadnika;
ponovno 26. i 27. 09. 1993. u istom rejonu, kod Hrastnika, Jedinica sa 9 pripadnika
nalazila se u zasjedi, s ciljem otkrivanja ustakih DTG za koje se pretpostavljalo da su tim
podrujem prolazile i dalje u dubinu;
27. i 28. 09. 1993. u rejonu Martin Broda, ukupno 9 pripadnika je vrilo zasjedu, a
28. i 29. 09. u drugom dijelu navedenog rejona, kod Zaloja i Graanice, kod groblja 11
pripadnika je kroz zasjedu pokualo otkriti ustaku DTG. Po dubini u RH ule su se
eksplozije u toku noi 27. 09. Drugih zapaanja nije bilo. Isto je ponovljeno 29., 30. i 01.
10. 1993. g. bez znatnih rezultata;
u vremenu od 09. 03. 16. 03. 1994. Jedinica je uspjeno izvravala zadatke pri
osloboenju teritorija koje je bilo zahvaeno ustakom agresijom 05. 03. 1994. u rejonu
Teslingrada.Pored navedenog, Jedinica je izvravala redovne poslove milicije, uestvovala u
obezbeenju prilikom dolaska Predsjednika RSK i Republike Srpske, a u vrijeme pred
izbore, kao i u vrijeme glasanja, pripadnici Jedinice bili su angaovani na mnogim poslovima
oko obezbeenja i slino.
318
Zdravko.
251
U vie navrata, sudjelovali su na graninom prelazu, s ciljem kontrole ulaska lica i vozila,
tako od 15 17. 10. 1993. kontrolisali su ulaz kod Matijevii Novi Grad,319 sve s ciljem
ulaska Arkana320 i drugih paravojnih jedinica. Isto je ponovno realizirano za nastavak
Skuptine na Plitvicama 27. 29. 10. 1993. godine.
Za obezbeenje dravne granice, Jedinica je u periodu od 10. 11. do 16. 11.1993. godine,
sa 12 pripadnika popunila meuprostore u rejonu Stankovakog Brda.
U periodu od 26. 11. 30. 11. 1993. po zahtjevu SV RSK, 9 pripadnika je imalo
intervenciju u nezatienom i poumljenom dijelu kod zaseoka anovii i taj zadatak je
uspjeno izvren.
U dijelu obuke Jedinice, neophodno je istai da ista ne raspolae sa potrebnim kadrovskim
rjeenjima, a i tehnika opremljenost i naoruanost nije na potrebnom nivou.
Uglavnom, u slobodno vrijeme vri se kondiciono gaanje i ponavljanje steenog znanja,
jedina organizovanija obuka provela se je u Omsici sa kompletnom Jedinicom, u vremenu
od 02. 10. 13. 10. 1993. godine, kada su se ujedno vrile pripreme za borbene aktivnosti
u rejonu Velebita Oluja.
Mnogi zadaci manjeg znaaja koje je Jedinica izvravala nisu navedeni, a za ovaj period
nije bilo ranjenih ni poginulih.PJM Kordun:
Jedinica jaine oko 30, sada broji 19 pripadnika aktivnih, sa obuenom mjeovitom
minobacakom grupom, po pozivu iz redova A i R sastava SUP-a Vojni. Da bi ova Jedinica
bila ponovno i u borbenom smislu spremna, potrebno je izvriti popunu i aurirati postojee
spiskove, a to je mogue zajedno sa PJM Banije, na nain da se imenuju K-diri odreda koji
bi to objedinio.
Jedinica je uestvovala u izvrenju vie borbenih zadataka:
10. 09. 1993. u sklopu 11. pbr Kordunakog korpusa, na podruju Turnja, prilikom ega
su ranjena 3 pripadnika (Meke, Zavii i Vukmirovi);321
ponovo na zahtjev SV RSK, 20. 21. 09. 1993. vrili smo zajedno pretres terena u rejonu
Topuskog;
u Graacu od 03. 10. 11. 10. 1993. priprema i obuka zbog akcije u Velebitu, kompletna
Jedinica;
15. 10. 1993. priprema zbog odravanja Skuptine;
20. 10. 1993. uestvovanje na obezbeenju Skuptine na Plitvicama /3 dana/;
cijeli 11. mjesec 1993. g. zajedno sa SV RSK, Jedinica je vrila pratnju muslimanskih
konvoja, sudjelovala u spreavanju nedozvoljene trgovine koja se rairila na tom podruju;
od 01. 12. 1993. sve ovo vrijeme Jedinica je bila angaovana na poslovima vezano za
izbore i obezbeenje istih;
12. 02. 1994. ponovno obezbeenje Skuptine u Kninu sa 1 odjeljenjem, zatim
obezbeenje radio stanice Petrova Gora od 20. 02. 09. 03. 1994. g.
dana 09. 03. 1994. Jedinica je izvravala borbeni zadatak do 17. 03. u rejonu Teslingrada,
kada nije bilo ni mrtvih ni ranjenih, a zadatak je uspjeno izvren i povraen na teritorij koji
su ustae bile zauzele.
319
320
321
Bosanski Novi.
eljko Ranatovi.
Prireivai nisu utvrdili tona imena.
252
Ostalo vrijeme, Jedinica je bila u pripravnosti i na raspolaganju na izvrenje vanrednih

poslova SUP-a Vojni, kako i po potrebi poslova i zadataka Uprave.
Neophodno je imenovanje novog Komandira u Jedinici, prijem djela ljudstva i
imenovanje K-danta odreda. Sve je mogue napraviti samostalno, ali i uz pomo Sekretara
SUP-a koji je obeao da e Jedinicu od 102 pripadnika ubrzo popuniti po naem zahtjevu
i odobrenju.PJM Lika:
Jedinica jaine 36 pripadnika djeluje na podruju regije Like, a po pozivu se ukljuuju
i preostali pripadnici, zajedno sa mjeovitom minobacakom grupom, ukupno 102
pripadnika. Jedinica je izvravala uglavnom redovne poslove milicije, kada nije bila
angaovana na posebnim zadacima Uprave.
Tako je sve vrijeme od 03. 01. 01. 04. 1994. godine ista obezbeivala SRT, studio
Plitvice i reportana kola. Prethodno, od 03. 10. 1993. do 14. 10. 1993. godine, Jedinica se
nalazila na zadacima oko pripreme akcije u Velebitu, takoe, dok je dio jedinice konstantno
bio na obezbeenju objekta Cerovake Peine, kao i repetitorni centar elavac, posebno
u vrijeme izbora, tada je bilo zloupotreba i samovoljnog ukljuivanja i iskljuivanja i struje
i programa TV Beograd i TV Knin. Takoe, Jedinica je bila 20. 22. 10. na obezbeenju
Skuptine na Plitvicama.
Dana 09. 02. 1993. 1 pripadnik nalazio se na kursu Komandira PJM u sklopu SV RSK
u Kninu.
Iz voda za podrku, mjeovita minobacaka grupa nalazila se na kursu minobacalija, u
vremenu od 15. 12. 26. 02. sa 15 pripadnika u Cerovakim Peinama.
U vremenu od 05. 03. 24. 03. 1994. u vrijeme ustake agresije na predjelu Like, rejon
Trlo, Jedinica je uspjeno, u sklopu Uprave, izvravala borbene zadatke oko povrata teritorija
koje je bilo privremeno zaposjednuto.
Posebno se isticala mjeovita minobacaka grupa, koja je bila pridopuna naim
jedinicama, po pravcima sa MB 60 mm.
Potrebno je podrati novog K-dira Baria322 i stanje na podruju regija Like odgovarat e
formaciji Jedinice koju smo traili.PJM Baranja:
Jedinica broji ukupno 52 pripadnika, spremnih za izvrenje svih borbenih i neborbenih
zadataka. Posjeduje samostalnu minobacaku grupu i po pozivu popunu sa A i R
pripadnicima SUP-a B. Manastir do broja kako je formacijom predvieno.
Aktivno vre po dnevnom rasporedu rada obuku i odravaju gotovost Jedinice, tako da
se moe opravdano rei da je uvijek spremna za izvrenje svih zadataka, unato tome to je
nismo puno koristili.
U dijelu obuke, ukljuili su 15 pripadnika na kurs u Cerovakim peinama za
minobacalije i to su uspjeno zavrili. Drugi dio obuke koji je planom predvien, nije iz
poznatih razloga rata izvren.
U 09. mjesecu, Jedinica je izvravala dio borbenih zadataka u rejonu Velebita, prilikom
ega je 1 pripadnik smrtno stradao.
Drugih aktivnosti, Jedinica nije imala, ve je izvravala u sklopu SUP-a Beli Manastir
redovne poslove i zadatke milicije.322
253
PJM Istone Slavonije i Zapadnog Srema:

Jedinica u ovoj regiji, nije u potpunosti nala svoje mjesto, trenutno imamo oko 25
pripadnika spremnih za izvrenje borbenih zadataka, a ostale po principu okupljanja nismo
ubjeeni da bi mogli aktivirati. Inae, mjeovita minobacaka grupa prola je obuku i nakon
toga nije bila aktivirana.
Jedinica je, uglavnom, pretpotinjena SUP-a i izvrava redovne poslove i zadatke iz
djelokruga Slube. Za potrebe Uprave, Jedinica je bila angaovana 14. 09. 05. 10. 1993.
godine, sa 19 pripadnika na borbenom zadatku u Velebitu, prilikom ega je 10 pripadnika
napustilo zadatak i Slubu.
U vremenu od 20. 12. 07. 01. 1994. 5 pripadnika je vrilo smjenski obezbeenje
objekta u Erdutu, a za vanredni zadatak koji je Uprava izvravala, na podruju Iloka, bilo je
ukljueno takoe 5 pripadnika.
Potrebno je naglasiti da je sve poslove oko obezbeenja skupova i linosti za vrijeme
izbora, kao i obezbeenja objekata i dr. takoe izvravala ova jedinica.Helikopterska jedinica:
Jedinica djeluje u sklopu Uprave i izvrava sve poslove i zadatke ovog MUP-a, SV RSK
i dr. Posebno vre poslove i zadatke oko pruanja pomoi i transporta ranjenih na svim
relacijama.
Zatim, u sklopu Uprave, sve poslove izvianja /borbeno i neborbeno/, transport sredstava,
opreme, oruja i municije, desant, protuoklopna borba i niz drugih poslova.
Jedinica nije popunjena ni sa sredstvima ni sa ljudstvom, ali zahvaljujui entuzijazmu
trojice pilota, uspiju sve da izvravaju uspjeno i na vrijeme.
Pozadinski problemi uglavnom se rjeavaju preko Uprave i SV RSK i Vojske SR
Jugoslavije.
U cilju dizanja borbene gotovosti ove Jedinice, s obzirom na njene mogunosti, potrebno
je daleko vie ulagati u nju.Dobrovoljaka jedinica Cigina:
Jedinica u rezerviranom sastavu MUP-a, aktivira se samo za izvrenje borbenih zadataka,
broji ukupno 115 pripadnika koji nisu jednoobrazno obueni, opremeljni i naoruani, te ne
posjeduju vozila za prevoz, kao ni drugih vozila.
Do sada, uestvovali u svim znaajnijim borbenim dejstvima na podruju RSK, a posebno
S. Dalmacije i Like. Tako su uestvovali u akciji u rejonu Svilaje, Velebita, Teslingrada,
Kaia i Islama Grkog, Sunje, Medakog depa i niz drugih, manjeg znaaja.
Prilikom izvravanja navedenih zadataka, imali su ranjenih i povreenih.
Trenutno je pola jedinice u pripravnosti, u sjeditu, a drugi dio je aktiviran na podruju
Z. Slavonije, zajedno sa SV RSK.
Ova jedinica, potrebno je naglasiti, znaajna je borbena formacija i potrebno je podrati
njen opstanak, razvoj i ojaavanja, jer e u sluaju eventualnog rata biti zasigurno jedna od
prvih i meu najkvalitetnijim jedinicama koje e izii na liniju odbrane.
Jedinica je heterogeno popunjena i to iz Banije, Like i Dalmacije, to joj daje mogunost
lake orjentacije i snalaenja u svim krajevima RS Krajine.Veza:
Izvravati redovne poslove MUP-a, kao i borbene zadatke sa policijskom vezom (UKV
motorolom), praktino je nemogue. Meutim, koristei razne izbore od vojske i dr. kroz
posuivanja i razne improvizacije, uspjeli smo ostvariti uglavnom ta se trailo od nas. Ovako
254
je izgledao poetak, u posljednje vrijeme neto je bolje sa novim samostalnim repetitorom,

sa posebnim, fiksiranim korakom na UHF i BHF podruju i kao zakljuak moemo rei da
je sistem veza sada bolji, odnosno da je za redovne poslove MUP-a odlian, ali za borbene
aktivnosti nedovoljan i jo uvijek slab. Isto se moe rijeiti samo sa zatitom stremblerom,
to je obeavano ali nikako da se izvri.
U cilju pravilnog koritenja Jedinice, a onda i veze, moramo daleko ozbiljnije shvatiti
vezu jer je to klju i uspjeh svega, na taj nain moi emo []323 ustaama i neemo biti
podreeni kao do sada.
Takoe, Uprava bi se puno lake mogla uklopiti u postojei sistem veza MUP-a na
podruju itave RSK, ako bi svaka regija imala kvalitetno rijeen sistem veze, dok npr. Lika
sistem veze ima slab, unato fantastinim mogunostima.
Kada se otklone ovi problemi u MUP-a, naa Uprava odmah je jaa i efikasnija jer do
sada smo sve morali sami, sa vlastitim sredstvima, to je izuzetno teko i nemogue i zahtjeva
puno gubljenja dragocjenog vremena prilikom dolaska na teren u bilo kom dijelu RSK.
Svi problemi oko veze bili bi rjeeni sa jedinstvenim unificiranim sistemom veze na
podruju itave RSK. Mi imamo potrebu za 1-2- pokretna repetitora i to sa stremblerima /
zatita/ na UHF i BHF podruju, vie problema nee biti ili e biti daleko manji i zanemarivi.
Tome treba dodati da sistem veze SV RSK sa prislunim i radio goniometarskim sistemima
koji postoje po itavim regijama, takoe nam olakavaju i pruaju mogunosti, meutim
bez uvezivanja sistema veza i vie suraivanja sa Slubom, neemo znati to iskoristiti.Stanje veze u Upravi PJM:
svaka PJM regije ima VHF policijski sistem veze sa potrebnim brojem prenosnih,
runih i dr. radio stanica /motorola/;
PJM ima 1 repetitor na UHF podruju, zatvoren sistem sa 7 motorola podeenih za
rad;
ostale GP 300 motorola, kojih ima dovoljno, koriste se za svaku veu akciju, tada
uestvuju PJM regija jer je neophodno da u tim sluajevima sve veze moraju biti iste.
MUP raspolae sa jo sredstava veze koji su uglavnom po regijama i jo nisu dovoljno
uvezane, a prema tome ni iskoritene.
Potrebno je sve centre veze pri SUP-a i veziste PJM regija, uvezati da traju u jednom
sistemu i problem veze bit e rijeen adekvatno, u svim uslovima mira i rata.
Posebno istiemo da pokretni centar veze postoji u MUP-a, ali je posuen SV RSK /
posudio ua Marko/ i da je kontaktirano sa G SV RSK i oni su obeali povrat ili zamjenu
za neki drugi. Sa ovim centrom veze, koji bi imao KZ i UKP, specijal /novitel/ i dr. kao i sve
veze na UHF i VHF podruju, mi bismo lako uvezivali rad brigade na svim regijama i sa
milicijom i sa Srpskom vojskom.Vozni park:
Da bi vozni park funkcionisao, potrebno je puno vie uloiti da bi Uprava PJM
funkcionisala jer sa terenskim UAZ-ima problem nije ni dotaknut a kamoli rijeen. Posebno
to dolazi do izraaja u vrijeme pokuaja brze organizacije regionalnog lepezastog sistema
Uprave, gdje su zahtjevi bili veliki a nae mogunosti male, uz posebnu napomenu da su to
redovno pratili zadaci MUP-a, jedan za drugim, na svim podrujima jer mi sve moemo.
Takav sistem rada nas je rastrgao na sve strane i stvorili smo objektivno dosta
neorganiziranosti u radu, to smo manjim dijelom mi odgovorni, a veim dijelom onaj ko
Neitko u izvorniku.
323
255
nas je slao iz zadatka u novi zadatak a nismo to pozadinski mogli pratiti. Opet uz odreene
improvizacije, uspjeli smo premostiti te probleme, meutim slube koje su nas trebale
pratiti i pomagati samo su nas guile jer njima ne pau promjene koje ih tjeraju da moraju
raditi i poslije 15.00 . zatim subotom i nedjeljom i naravno ne odgovara im da se ugroava
familijarnost i privatno-sopstveniki duh koji vlada kod njih u slubeno.
Meutim, sve ovo ne oslobaa nas dijela odgovornosti oko kontrole korienja vozila,
utroka goriva, maziva, tenosti i dr. to je bilo u pojedinanim sluajevima i kod nas u
Upravi, ali ne u tolikoj mjeri da nije i opravdano.
Poslovi koje mi obavljamo su nepredvieni po mjestu i vremenu i zahtjevaju punu
mobilnost, a neko umjesto to da shvati kao i injenicu da niko ne eli drati glavu u torbi,
osim nas, i da pomogne u radu, on se buni zato uprava PJM troi vie goriva i sl. Taj
koji tako razmilja, neka se ukljui u djelokrug poslova Uprave PJM i tek nakon toga neka
prigovara za pojedine propuste, ako ih je i bilo.
Mi redovnu popunu sa mazivima i tenou, rezervnim dijelovima teko smo provodili,
jer pomo od slube iz MUP-a nismo imali a kvarovi su bili esto, to zbog navedenih
poslova nismo stizali otklanjati na vrijeme.Trenutno raspolaemo sa samo malim dijelom vozila /teretnih, terenskih i putnikih/,
u odnosu kada je predvieno formacijom Uprave /po regijama i u PJM/, a dio vozila nije
za upotrebu na dui put /UAZ/ jer se lako kvari i sl. a upravo za na rad potrebna su nam
vozila da brzo i efikasno moemo biti u svakom dijelu RS Krajine.
Landroveresa kojima raspolaemo, teko je odravati jer su potrebe velike, a rezervni
dijelovi i opravak je otean, jer nema ni servisa ni prodavaone koja je namjenjena za tu vrstu
vozila.Za potrebe Jedinice, koritena su slijedea vozila:
3 Landrover-a,
1 kombi mini bus,
2 Lade,
Audi 80,
14 UAZ-a, od toga je 10 po jedan dat Z. Slavoniji, Baranji, Kordunu i Lici, a S.
Dalmaciji 2, zatim
Deitz 5000,
auto-cisterna TAM 110.
Pored navedenog, u Upravi se koriste 2 Golf-a Suboti M.324 i Drai B.325 i Reno 9
Karna D.326 Ovaj vozni park ne moe ni priblino zadovoljiti potrebe specijalne brigade
MUP-a RSK.
Kao zakljuak, istiemo da je neophodno napraviti vie reda u svim Upravama pa tako i
u naoj, ako elimo funkcionalnost i potpunu kontrolu, ali uz uslov da vozni park i radiona
postanu servis za sve Uprave a ne samo za pojedine, kako je bilo do sada.
Isto tako, da MUP-a shvati koliko je neophodan prevoz u radu i efikasnosti nae Uprave
i da shodno tome i omogui popunu sa terenskim, putnikim, specijalnim, borbenim i
drugim vozilima.[]327
324
325
326
327

Boko.
Dragan.
Prireivai su izostavili prilog Trenutno stanje na skladitu.
256
ZAKLJUAK:
Iz dosadanjeg iskustva, kako prije rata, tako i tokom borbenih dejstava, smatram da za
vrijeme neposredne ratne opasnosti i nefunkcionisanja dravnih aparata, postoji potreba za
postojanjem prave PJM, na nain kako je prvobitno zamiljena i odobrena od strane biveg
Ministra unutranjih poslova RS Krajine, g. Milana Martia.
Uprava PJM nije mogla funkcionisati onako kako je zamiljena, radi ogluavanja
pojedinih Sekretara SUP-a, na Uputstva i Naredbe Uprave PJM. Ovakvo ponaanje
pojedinaca treba sprijeiti da ne djeluju kao apozicionari i dozvoliti Upravi da zaivi kako bi
to prije profunkcionisala.
Opremljenost kao i pozadinska obezbeenost, jedinica je ispod svakog nivoa, od voznog
parka do naoruanja i odjee, tako generalno gledavi opremljenost jedinica je oko 20% od
potrebnog.
Nedostatak strunog kadra u samoj Upravi se takoe odrazio na neefikasnost same
Uprave, iz ega proizlazi potreba za popunjenjem kadrovima.
Radni prostor je jedan od bitnih segmenata za struno obavljanje poslova iz nadlenosti
Uprave, meutim do sada Uprava nije dobila radni prostor ni priblino onom to bi makar
minimalno zadovoljilo uslovima rada i postavljenim zadacima. Smatramo da je i ovo jedan
od bitnih zadataka to mogu nadleni rijeiti.
Sagledavajui uslove pod kojima je Uprava egzistirala, te njeno pozadinsko obezbeenje
slobodan sam da ocijenim da je rad Uprave vie nego dobar, uzimajui u obzir postignute
rezultate.Prilog:328
izvjetaji Uprave o pojedinim akcijama;
izvjetaji SUP-a o aktivnostima Uprave na podruju
Sekretarijata unutranjih poslova.Izvornik, strojopis, irilica
92
1994., travanj 13.

Knin
Izvjee Odjela analitike i informatike SUP-a Knin o stanju kriminaliteta na podruju
nadlenosti SUP-a
K N I N
Odjel za analitiku i informatiku
Knin, 13. 04. 1994.
Broj: ______________
328
257
IZVJETAJ
za period od 01. 01.-31. 03. 1994.g.
U prvom tromjeseju 1994. godine u KU Upisniku SUP-a Knin evidentirano je 295
KD-a. Za navedena djela podneene su 274 krivine prijave. 37 prijava je podneeno po
poznatom poiniocu u momentu izvrenja, a 237 po nepoznatom poiniocu.
Na podruju Knina podneene su 152 krivine prijave, 95 prijava podneeno je Okr. JT a 57
Op, JT. Na podruju Drnia podneeno je 15 prijava, sve prijave su podneene Okrunom
JT. Na podruju Obrovca podneene su 32 krivine prijave, 4 prijave su podneene Okr. JT
a 28 Op. JT. Na podruju Benkovca podneeno je 75 krivinih prijava (nemamo podataka
koliko Okr. JT a koliko Op. JT).
Od ukupnog broja podneenih prijava imamo podatke da su dvije prijave odbaene.
Za navedena KD-a prijavljena su 223 lica. Na podruju Knina prijavljeno je 126 lica,
od toga 19 maloljetnika a 22 lica su recidivisti. U 32 sluaja prijavljena lica su djelovala u
grupama a u 66 sluajeva pojedinano. Svi poinioci su srpske nacionalnosti. Analizirajui
spolnu strukturu od ukupnog broja poinilaca samo su dva poinioca ene.
Na podruju Drnia prijavljeno je 9 lica. Svi poinioci su punoljetni, mukog spola, srpske
nacionalnosti.
Na podruju Obrovca prijavljeno je 37 lica, od ega je 7 maloljetnik. Dvojica maloljetnika
prijavljeni su za 3 KD-a.
Na podruju Benkovca prijavljeno je 51 lice. Svi prijavljeni su srpske nacionalnosti, mukog
spola, a od ukupnog broja prijavljenih 16 su maloljetnici. Sumirajui ove podatke znai
da na cijelom podruju u ovom periodu imamo 42 maloljetnika kao poinioca KD-a ili
procenat od 18 kao uee maloljetnike delikvencije.
Od 295 KD-a izvrioci su bili poznati u momentu izvrenja za 37 djela, to je 12.5% u
ukupnoj masi prijavljenih djela.
Po nepoznatom poiniocu u momentu izvrenja prijavljeno je 258 KD-a, od toga je
naknadno otkriveno 132 djela ili 51.16%, a ostalo neotkriveno 126 djela (48,84%).
U izvjetajnom tromjeseju otkriveni su (naknadno) poinioci za 19 KD-a za koja
su prijave podneene u proloj godini. Sva ta djela otkrivena su na podruju Knina. Za
navedena djela prijavljena su 33 lica. Analizirajui strukturu tih djela radi se o 16 tekih
kraa i 3 razbojnitva.
Kad se uzmu u obzir i ta djela koja su otkrivena u ovom tromjeseju, a za koja su prijave
podneene u proloj godini onda procenat otkrivake djelatnosti iznosi na nivou SUP-a
58,52%, a ako promatramo samo podruje Knina onda iznosi 65,2%.
U izvjetajnom razdoblju i to na podruju cijelog Sekretarijata teta nastala izvrenjem
KD-a iznosi: 1.147.434 ND. Od toga na drutvenoj imovini iznosi 127.432 ND, a teta
na privatnoj imovini iznosi 1.020.002 ND.
Prilikom obrade KD-a izvreno je 18 privoenja, u kojim je privedeno 26 lica.
Na podruju Knina drutvena imovina je oteena u 53 sluaja, a privatna imovina u 99
sluajeva. Od drutvenih subjekata u najvie sluajeva oteena je umarija Knin (12
puta) i UNPROFOR (11 puta). Na podruju Obrovca u 15 sluajeva oteena je drutvena
imovina, u 21 sluaju privatna.
U izvjetajnom razdoblju evidentirano je 16 dogaaja. Na podruju Knina evidentirano
je 5 dogaaja i to 2 samoubistva, 1 ranjavanje, 1 poar i 1 iskakanje (ispadanje) iz voza. U
tim dogaajima stradala su 4 lica, 2 muka lica, 1 od 27 godina a 1 od 48 godina i 2 enska
lica, 1 od 38 godina a drugo od 44 godine. Na podruju Drnia evidentirana su 2 dogaaja
258
i to obadva samoubistva. Na podruju Benkovca evidentirano je 9 dogaaja. Jedan poar, 6

eksplozija i 2 samoubistva (od toga 1 vjeanje).
Stradala su 2 lica, 1 mukog spola i 1 enskog spola.
Na podruju Obrovca nemamo evidentiranih dogaaja u izvjetajnom razdoblju.
[]329
za SEKRETAR-a
Mr. Ilija Priji
[]330, [v.r.]
1994., travanj 14.

Knin
93

VLADA
ZAPISNIK
sa 81. sjednice Vlade RSK odrane dana 14. 04. 1994. godine u Kninu
dio.
D N E V N I R E D:
1. Skuptinski zahtjevi (pregovori, odbor za poljoprivredu, vojni sporazum o razdvajanju)
2. Pripreme za sastanak sa Izvrnim savjetima optine,
3. Kolaudacija radova u 1993. godine i donoenje Odluke o izradi temelja za etiri barake
u krugu Senjaka,
4. Provoenje programa rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog oporavka,
4.1. Operativni zadaci unutar RSK,
4.2. Saradnja i koordinacija sa Republikom Srpskom i SR Jugoslavijom,
5. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
5.1. Pomo u informatikoj opremi,
5.2. Izvjetaj,
6. Ministarstvo trgovine i turizma,
6.1. Donoenje Odluke o oslobaanju naknade za carinsko evidentiranje,
6.2. Donoenje Odluke o ogranienju mare,
Prireivai su izostavili dio teksta.
Potpis neitak.
329
330
259
7.1. Program obezbjeenja vode za stanovnitvo u 1994. godini,
7.2. Rjeenje o razrjeenju pomonika ministra,
8. Glavni tab SVK,
8.1. Pitanje materijalnog statusa i bezbjeenje porodica poginulih i invalida rata,
8.2. Zahtjev za ogranienje izvoza ive stoke iz RSK,
9. Ministarstvo za urbanizam, stambeno komunalne poslove i graevinarstvo.
9.1. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Rep. komisije za popis i procjenu
ratne tete,
10. Ministarstvo sporta,
10.1. Zahtjev za odobrenje D-2 za osnivaku skuptinu rukometnog saveza RSK,
11. ISKRA
11.1. Zahtjev za oslobaanje poreza na promet knjige magistra Mile Dakia Srpska
Krajina-istorijski temelji i nastavak.
11.2. Donoenje Odluke o sufinanciranju knjige Srpska Krajina istorijski temelji i
nastav[n]ak, mr. Mile Daki.
12. Osnivanje dravne Agencije za saradnju sa meunarodnim organizacijama,
13. Izvrni Savjet optine Caprag
13.1. Aktivnosti vezane za pravno nasljedstvo imovine na podruju SRJ,
13.2. Zahtjev za finansijsku pomo,
14. Predstavnitvo Vlade RSK u Beogradu,
14.1. Zakljuak u vezi zahtjeva advokata Lazovia.331
15. Zakljuak kordinacionog odbora za privredu Korduna,
16. Izvrni savjet optine Daruvar i P.332 Slatina
16.1. Zahtjev za dodjelu automobila,
17. Razmatranje programa uma i humanitarne pomoi u nafti od strane UNPROFOR-a.
4.3. Odluka o koeficijentima revalorizacije,
5.3. Republiki zavod za statistiku i informatiku sa sastanka u Banja Luci.
Ad1) Predsjednik Bjegovi pod ovom takom morali bi danas zauzeti stav o vojnom
sporazumu o razdvajanju, ekonomskim pregovorima, zahtjevu skuptinskog odbora za
poljoprivredu, kako i o Odluci Skuptine o razvlaivanju Vlade za pregovore. Ispred Vlade
ne elim i neu slati nikoga u Zagreb na pregovore dok ne dobijem pismenu naredbu pred.
Skuptine i Republike.
Potom je potpredsjednik Lubovac333 obrazloio nacrt sporazuma o ekonomskoj saradnji
(prilog br. 1.).
U raspravi koja je potom otvorena ministar Arbutina334 zatraio je odgovor na pitanje SO
Petrinje (prilog br. 2.) na to mu je odgovorio ministar Raki335 da je taj problem predvien
tek u 3 fazi realizacije sporazuma.
331
332
333
334
335

Podravska.
Branko.
Neboja.
Duan.
260
Potom je usvojen.
ZAKLJUAK
1. Prihvata se izvjetaj o problemima na terenu s tim da e Vlada zatraiti od predsjednika
Skuptine i predsjednika RSK da se imenuju lokalne, regionalne i dravne komisije zaduene
za realizaciju sporazuma. Vlada ne zna kome da aljeprimjedbe sa terena i zato mora znati
adrese.
2. Vezano za razvlaenje Vlade za pregovore od strane Skuptine Vlada e razgovarati sa
meunarodnim faktorima i o sastancima praviti zapisnike, a na pregovore sa RH nee slati
nikoga bez potpisa predsjednika Skuptine i Republike.
Potom je nastavljena rasprava o zahtjevima Skuptinskog odbora za poljoprivredu koji
izmeu ostalog trai smjenu Upravnog odbora NIK-a, direktora i Upravnog odbora
PIK-a Belje, itd.
Predsjednik Bjegovi konstatovao je da je Vlada, kao privremeno rjeenje za v.d. direktora
NIK-a postavila predsjednika Upravnog odbora ministra Crnogorca.336 Vlada ini sve da
osigura uvoz nafte za poljoprivredu uinjen je veliki korak u nabavci derivata, ali to se
tie novanih sredstava ova Vlada to ne moe osigurati i rjeenje treba traiti u direktnom
kontaktu sa bankama.
Potom je vezano za raspravu o ovoj temi sekretar ministarstva trgovine gosp. Luki337
obrazloio i zatraio usvajanje dvije odluke, te su donesene
ODLUKA
o oslobaanju naknade za carinsko evidentiranje (prilog 3.)
ODLUKA
o ogranienju mare (prilog br. 4.)
Gospodin Luki obrazloio potom zahtjev Republike uprave carina (prilog br. 5.) u
kojem trae objanjenje take 4. Odluke o stvaranju uslova za normalno odvijanje proljetne
sjetve koja je donesena na 78. sjednici Vlade 18. 03. 1994.
Vezano za ovo Vlada je usvojila
ZAKLJUAK
(prilog br. 6.)
Potom je prijedlog predsjednika Bjegovia usvojen slijedei
ZAKLJUAK
Zaduuje se ministarstvo poljoprivrede i energetike da razrjee nastale dileme i pismeno
obavijeste o zauzetom stavu predsjednika Bjegovia.
Predsjednik Vlade napisat e odgovornom Skuptinskom odboru iji e sastavni dio
initi i naprijed usvojene Odluke iji je predlaga ministarstvo trgovine.
Ad2)
Predsjednika Bjegovi upoznao je lanove Vlade da e se na inzistiranje predsjednika
Martia u ponedjeljak odrati sastanak sa predsjednicima izvrnih savjeta optina. U tu
svrhu proitao je dnevni red predvien za sastanak (prilog br. 7).
Potom su izanalizirane take dnevnog reda i obaveze Vlade, a po zavretku rasprave usvojen je
ZAKLJUAK
Vezano za taku 1. sastanka zaduuje se Branko kori da napravi pismeni izvjetaj o
realizaciji Naredbe pre. Rep. koji e se podijeliti predsjednicima IS optina.
336
337
Miomir.
Milan.
261
Sastanku obavezno moraju prisustvovati predstavnici trine, finansijske i devizne

inspekcije, Slube za platni promet, MUP-a, NB i carina.
Vezano za taku 2. zaduuje se min. za urbanizam i urban. zavod.
Vezano za taku 3. i taku 4. materijale su duni pripremiti ministarstvo finansija (Zakon
o zajmu za potrebe RSK i operativno uputstvo) te MIP. Zadatak Vlade je da kae da su ove
dvije toke u toku, a da je zadatak optine da odrede jednog ovjeka koji e to zajedno sa
dva predstavnika Vlade pratiti na terenu.
Takoer se zaduuje Sekretarijat Vlade da za sve optine pripremi po 3 komada Slubenih
glasnika RSK, koji su izili iz tampe za 1993.g. uz Glasnike treba biti pripremljen
formular da su primljeni i iro-raun sa iznosom koji se treba uplatiti.
Ad3)
Predsjednik Bjegovi kupili smo dosta opreme, vozila, uli u investicije energetike,
PTT-a i ostalih dravnih projekata. Potrebno je vidjeti koja je to dubioza imovina. Molim
da donesemo odluku o izvrenju kolaudacionih radova za 1993. godinu i da se napravi
popis imovine na nain kako je to uradilo ministarstvo za ekonomske odnose.
Ministar Arbutina s obzirom da e nova Vlada biti idue nedjelje mi smo napravili
inventuru i dobro bi bilo da to urade i drugi. Tamo gdje je izvrena primopredaja opreme
napravljeni su ugovori. Potom je na prijedlog pred. Bjegovia donesen
ZAKLJUAK
Zaduuje se ministarstvo za ekonomske odnose da po jedan primjerak materijala za popis
imovine dostave u Sekretarijat Vlade kako bi ostali mogli vidjeti ogledni primjerak.
Potom je gosp Vidi Vlado govorio o dosada uraenim poslovima na lokaciji Senjak, a
nakon njegovog izlaganja na prijedlog predsjednika Bjegovia donesen je
ZAKLJUAK
Iz Zavoda i ministarstva odrediti po jednog ovjeka i iz pozadine G SVK ininjerku i
da to bude tim koji e voditi brigu. Nosilac tima je urbanistiki zavod. Za radove na iskopu
angaovati e se zatvorenici, za betonski temelj GP Dinara za jednu baraku, a ostali dio
ukljuujui i cement i eljezo pokuati osigurati preko ministarstva za rad Srbije.
U ovu baraku uselit e MO tj. Vojni sud. Donesena je Odluka o prihvatanju ponude
GP Dinara (prilog br.41)338
Ad4) 4.1. i 4.2.
U okviru ove take analizirana je biljeka sa sastanka u Beogradu o organizaciji NB SRJ
(prilog br. 8)
Potom je informaciju o provoenju Programa, zadacima unutar RSK i saradnji sa
Republikom Srpskom i SRJ podnio predsjednik Bjegovi. On je istaknuo da treba osigurati
ljude za teren po optinama, a na republikom nivou da se komisija smjesti u TVIK radi
uvezivanja posla. Oko industrijske proizvodnje inovina339 firma koji se imaju uvezati i to
je zadatak ministarstva za industriju, spoljno trgovinski sistem treba staviti pod kontrolu
to je zadatak ministarstva trgovine. Moramo pripremiti modele oko usaglaavanja propisa
na nivou Jugoslavije i potrebno je da sva ministarstva o problemima s kojima se oko toga
338
Posljednja reenica u zakljuku je dopisana rukom.

Nejasno u izvorniku.
339
262
susreu upoznaju predsjednika ove komisije ministra Kueta.340 O svemu ovome predsjednik
Vlade upoznat e predsjednika Martia341 i mandatara Mikelia.342
Potom je donesen
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija
4.3. Na zahtjev slube za platni promet i finansijsku kontrolu (prilog br. 9.) donesena je
ODLUKA
o koeficijentima revalorizacije (prilog br. 10)
Ad5)
5.1. Ministar Arbutina obrazloio je zahtjev DP Krajina Konzalting (prilog br. 11.), a
potom je donesena
ODLUKA
o osiguranju osnivakog uloga DP Krajina-konzalting (prilog br. 12.)
Kao sastavni dio ove Odluke verifikovani su Rjeenje o imenovanju za procjenu
kancelarijske opreme, zapisnik komisije i ugovor Vlade i DP Krajina-konzalting.
5.2. Potpredsjenik Lubovac mandatar je traio obrazloenje za ekonomsku politiku
za ovu godinu. Materijali su raeni 1993. godine i za ovu godinu ekonomska politika nije
usvojena. Htio je vidjeti na osnovu ega smo predvidjeli porast zaposlenosti, produktivnosti
i industrijske proizvodnje. Optinama treba rei da ako se ovako nastave ponaati odreene
institucije nee moi raditi. Od 15. 04. bi mogli vidjeti kako to izgleda ako optine dostave
statistici podatke.
Ministar Arbutina nisam bio u mogunosti tumaiti ekonomsku politiku jer smo uli
u jedinstveni monetarni sistem Jugoslavije i jel ona nije usvojena na ekonomskom savjetu
Vlade. Mi smatramo da se stopa porasta industrijske proizvodnje od 20%, zaposlenosti
10% i produktivnosti od 20% moe ostvariti. To je danas zvanino dostavljeno mandataru.
to se tie ostvarenja proizvodnje za prvi kvartal podatke su dostavila samo 2-3 poduzea.
Oekujem da e tek od maja Repu. zavod za statistiku moi izii sa zvaninim podacima
vezanim za industrijsku proizvodnju.
Potom je na prijedlog gosp. Bjegovia usvojen
ZAKLJUAK
Na sastanku u ponedjeljak pouriti predsjednike IS oko proizvodnje i da se zadue za dio
planiranja na nivou optine.
5.3. Ministar Arbutina upoznao je lanove Vlade sa zapisnikom sa sastanka u B343. Luci
(prilog br. 13.) i zamolio Vladu da rjei pitanje prostora344 za Republiki zavod za statistiku
i informatiku.
Potom je usvojen
ZAKLJUAK
Prima se na znanje informacija i preuzima obaveza za osiguranje prostora.
U sklopu ove take razmatrana je i taka 13.1. i 13.2.
13.1. Zahtjev IS SO Caprag (prilog br. 14.) obrazloio je ministar Arbutina.
Radomir.
Milan.
Branko.
Banja.
Dopisano rukom.
340
341
342
343
344
263
Po zavretku rasprave u kojoj su uestvovali predsjednik Bjegovi i ministar Arbutina

usvojen je
ZAKLJUAK
Predloit e se novoj Vladi da pokua ovo institucionalno rijeiti na nivou SRJ, a nada
ese to proiriti na Rep. Srbiju, Crnu Goru i Rep. Srpsku. Naelno za sada prema Uredbi
Srbije nema mogunosti da se to rijei, ali neka se stavi u pokret i pokua neto uraditi.
Istovremeno, s obzirom na pregovore koje potpredsjednik Luki vodi u enevi potrebno
je da predstavnici pravosua, finansija i ekon. odnose otputuju u Beograd na razgovore sa
potpredsjednikom Simiem.345
13.2. Vezano za zahtjev IS optine Caprag za finan. pomo (prilog br. 15.) usvojen je
ZAKLJUAK
Predlae se nosiocima poljoprivredne i stoarske proizvodnje da se obrate poslovnoj
banci budui ova Vlada nema novaca.
Kopiju pisma-zahtjeva uputiti novoj Vladi.
Potom je na zahtjev ministra Arbutine usvojen slijedei
ZAKLJUAK
Prihvata se zahtjev ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju da
se iz procedure javne rasprave povue nacrt Zakona o transformaciji dravne svojine, da
se stopiraju aktivnosti na izradi elaborata o opravdanosti formiranja holdinga umarstva i
drvne industrije Krajina, te da se zaustave aktivnosti na izradi elaborata o opravdanosti
formiranja holdinga koarstva i obuarske ind. Krajine.
Ad 6)
Odreeno u sklopu take 1.
Ad 7)
7.1. Nakon to je ministar Raki ukratko obrazloio program obezbjeenja vode za
stanovnitvo u 1994. god. (prilog br. 16.) usvojen je
ZAKLJUAK
Prihvata se kao inicijativa, s tim da se zaduuje ministarstvo za poljoprivredu i energetiku
da to iskoordiniraju sa optinama i operativno pripreme za iduu sjednicu.
7.2. Doneseno je
RJEENJE
o razrjeenju pomonika ministra odbrane (Dobrijevi Branko) i [(Poua Milan) (prilog
br. 17.)]346 (prilog br. 18.)
Ad 8)
8.1. Nakon to je ministar Raki obrazloio zahtjev G SVK (prilog br. 19.) usvojen je
ZAKLJUAK
Odgovarajua sredstva su osigurana u SRJ i ovaj zahtjev treba kanalizirati u min. za rad,
bor. i soc. pitanja koje treba kontaktirati pravobranilatvo u Iloku i napraviti evidenciju
stanja za novu Vladu.
345
346
eljko.
Dopisano rukom.
264
Ujedno se zaduuje min. za rad, bor. i soc. pitanja da odredi jednog predstavnika za
osnivaku skuptinu udruenja boraca u Okuanima.
8.2. Nakon to je ministar Raki obrazloio zahtjev G SVK (prilog br. 20.) usvojen je
ZAKLJUAK
Izvoz stoke staviti pod kontrolu i napraviti operativni plan u saradji sa MUP-om.
Ad 9)
9.1. Donesena je
ODLUKA
o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Rep. komisije za popis i procjenu ratne tete (prilog
br. 21.)
i preien tekst
ODLUKE
o osnivanju Rep. komisije za popis i procjenu ratne tete (prilog br. 22.)
Ad 10)
U vezi zahtjeva Inicijativnog odbora za osiguranje Rukometnog saveza RSK (prilog br.
23 usvojen je)
ZAKLJUAK
Skida se sa dnevnog reda budui se zahtjevu ne moe udovoljiti.
Ad 11)
11.1. Nakon to je gosp. Zdravko Jankovi obrazloio zahtjev za oslobaanje poreza na
promet knjige mr. Mile Dakia Srpska Krajina istorijski temelji i nastav[n]ak (prilog br.
24.) doneseno je
RJEENJE
o oslobaanju poreza na promet (prilog br. 25.) koje je s obzirom da nemamo ministra
kulture i vjera potpisao Predsjednik Vlade Bjegovi ore.
11.2. Nakon obrazloenja gosp. Zdravka Jankovia (prilog br. 26.) donesena je
ODLUKA
o sufinansiranju knjige Srpska Krajina istorijski temelji i nastav[n]ak mr. Mile Dakia
(prilog br. 27.)
Ad 12.
Vezano za osnivanje Dravne agencije za saradnju sa meunarodnim organizacijama
(prilog br. 28.) usvojen je
ZAKLJUAK
U ovaj posao pored gosp. Bade347 treba ukljuiti jo jednog ovjeka i Ministarstvo
financija te pokuati nai rjeenje oko prostora.
Ad 13) Odreeno u sklopu take 5. uz napomenu pred. Bjegovia da ova optina ima
program javnih radova i da im organizaciono treba pomoi. Od G SVK i UNPROFOR-a
oekuju pomo u mainama, resora za javne radove, a predsjednik Vlade e obavjestiti
resorna ministarstva to su jo traili.
Ad 14. Vezano za dopis Predstavnitvu Vlade u Beogradu donesen je
347
Duan.
265
ZAKLJUAK
Zaduuje se ministarstvo za ekonom. odnose, priv. razv. i ind. da uputi dopis Predstavnitvu
u Beogradu i upozori ili da se treba ispotovati procedura propisana Zakonom.
Ad 15)
Vezano za zakljuak koordinacionog odbora za Kordun (prilog br. 29.) donesen je
ZAKLJUAK
Zaduuje se ministarstvo trgovine, poljoprivrede i finansija da pripreme informaciju
za sastanak s predsjednicima IS optina u ponedjeljak, a Vlada e na Skuptini izii sa
zahtjevom da se ovako ne moe vie raditi.
Ad 16) U vezi zahtjeva predsjednika IS optina Daruvar i Podravska Slatina koji su inae
poslanici u Skuptini RSK (prilog br. 30) usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Automobile treba vratiti u Knin da se registruju, a potom e se jedno vozilo dati
inspekcijskim slubama, a jedno predsjednicima IS optine Daruvar i P. Slatina.
Ad 17)
Nakon informacije predsjednika Bjegovia o programu uma i um. pomoi u nafti od
strane UNPROFOR-a usvojen je
ZAKLJUAK
Program uma u dogovoru sa predsjednikom RSK i mandatarom moe ii samo kao
dravni projekt i zaduuje se pom. ministra za umarstvo da dostavi evidenciju mogue
proizvodnje i realizacije.
Budui da UNPROFOR osigurava odreene koliine goriva zaduuje se ministarstvo
poljoprivrede da dopuni zahtjev procjenama podjele prema optinama.
Potom je predsjednik Vlade iznio neke injenice vezane za trgovinu sa Cazinskom
Krajinom (prilog br. 31. a nakon njegovog izlaganja usvojen je
ZAKLJUAK
Predsjednik Vlade obavjestit e predsjednitvo RSK i mandatara da trgovina sa Cazinskom
Krajinom moe ii samo preko institucija drave. Sve ostalo je protiv ove drave.
S ovim je dnevni red iscrpljen ali je u meuvremenu stigao zahtjev organizacionog odbora
komemoracije ustakog genocida Jasenovac 94 te je shodno tome donesen
ZAKLJUAK
(prilog br. 33.)348
uz napomenu da se u utorak oekuje zvanine informacije iz Srbije vezano za nabavku
D-2 za poljoprivredu pa e se tada razmotriti mogunost osiguranja D-2 za navedenu
komemoraciju.
Prije zavretka sjednice zakljueno je da se ministru informisanja napie pismo sa
upozorenjem da nije izvren ni minimum procedure oko realizacije programa dr. televizije
i da naprave finansijski plan za 1994. god. kako bi se mogli uvrstiti u budet.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica zavrava s radom u 12.00 .
Doneseno je i Rjeenje o izmjeni rjeenje o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog
odbora DP Finel Petrinja (prilog br. 34). Odluka o kupovini telefaksa (prilog br. 35.) i
Miljenje (prilog br. 36.)349
348
349

Naslovi priloga od br. 34 do 40 dopisani su rukom na irilici.
266
PREDSJEDNIK
M.P.350 ore Bjegovi
Takoe je doneseno sledee:
ODLUKA
o stavljanju na koritenje 3000 tona penice (prilog br. 37.)
ODLUKA
o davanju na koritenje slubenog stana (prilog br. 38.)
ODLUKA
o odobravanju kratkoronog kredita (iji je sastavni deo ugovor), (prilog br. 39.)
ODLUKA
o obustavljanju dotacija optinama (prilog br. 40.)
TANOST TVRDI I
OVJERAVA:
M.P.351 []352
94
1994., travanj 15.

Knin
Zapisnik sa seminara Komesarijata za izbjeglice RSK
Knin, 15. 04. 1994. god.
ZAPISNIK
SA SEMINARA NA TEMU PRIZNAVANJA STATUSA IZBJEGLICA
PRISUTNI:
Komesar: Milan Trbulin
Pomonici Komesara: Kneevi Jovo i Peri Krste
Regionalni povjerenici: Opai Ilija, Sendi Savo i Poua Nada
Optinski povjerenici: Knin Popac Boko, Drni Manojlovi Petar, Plaki Kosanovi
Mile, Korenica Prica Radmila, Benkovac Oluji Anka, Graac Cankovi Milan,
Predsjednici Optina i Izvrnih savjeta optina: Plaki Tatalovi Jovo, Drni Krasi
Goran, Korenica, Gomirac Milan, Benkovac oso Stevan, Graac Kesi Branko.
Pravnik Komesarijata za izbjeglice Matani Rada,
Regionalno povjerenitvo Istone Slavonije: Amidi Nada, Mari Milica
Radnici Komesarijata: Trbojevi Predrag, Bursa Milorad, Milo Slaven
Zapisniar: ijan Dragana
Republiki Crveni krst: Pupavac Branko i Vukovi Petar.
350

Potpis neitak.
351
352
267
Pomonik Komesara Kneevi Jovo otvorio je seminar i pozdravio sve prisutne u ime
Komesarijata i Komesara i zahvalio im se na odazivu i saradnji.
Rje je preuzeo Komesar Milan Trbulin, zahvalio se na odazivu, pozdravio Predsjednike
optina, Predsjednike izvrnih savjeta optine, Regionalne povjerenike, Optinske
povjerenike i radnike Komesarijata.
Komesar je upoznao prisutne sa Dnevnim redom a to je revizija statusa izbjeglica.
Komesar je iznio da e se izvriti popis i revizija izbjeglica u skladu sa Zakonom kako bi
se zatitila prava izbjeglica i raseljenih lica.
Da bi Komesarijat mogao voditi organiziranu brigu o izbjeglicama trebaju mu pomoi i
optinski organi a posebno u problemu distribucije i raspodjele robe i humanitarne pomoi.
Komesarijat propisuje uslove kako e se voditi pregovori sa meunarodnim humanitarnim
organizacijama: UNHCR-om, ICRC-om, UNICEF-om kao i svim ostalim nevladinim
humanitrnim organizacijama.
Za ostvarivanje ovih zadataka potrebna je saradnja sa optinskim, republikim i
nevladinim organizacijama.
Komesar je pozvao sve optinske strukture na saradnju, a oni koji ne mogu prevazii
probleme bilo bi dobro da odmah odustanu.
Nakon toga Komesar je upoznao prisutne sa lanovima Zakona koji se odnose na
priznavanje statusa izbjeglice i nepriznavanje statusa izbjeglice l. 1 i 22.
Komesar se zahvalio na panji i uestvovanju i zamolio predsjednike SO da preu u
drugu salu.
Pomonik Komesara Kneevi Jovo je naglasio da sebi ne moemo vie dozvoliti da
izbjeglice ne znaju da li imaju status izbjeglice i koja su im prava. Revizijom koja je sada u
toku, putem ZBEG-ova i rjeenja o priznavanju i nepriznavanju statusa izbjeglica imaemo
jasnu sliku o stanju na terenu.
Najvei dio posla treba da obave Regionalna povjerenitva sa optinskim Komisijama.
Ga Nada Poua Regionalni povjerenik za Zapadnu Slavoniju je iznjela podatak da u
dvije optine, Pakrac i Okuani, ima oko 10.000 izbjeglica koji su smjeteni u privatnom
smjetaju i 3 kolektivna centra u kojima su uglavnom starci.
Izbjeglice iz Okuana i Pakraca zbog nedostatka zdravstvenih ustanova pravo na
zdravstvenu zatitu ostvaruju u Republici Srpskoj i moraju plaati ljenike usluge budui
da im se ne prizna status izbjeglice. Ga Poua je istakla da imaju dobru saradnju
sa nevladinom humanitarnom organizacijom HELP AGE INTERNACIONAL. Od
UNHCR-a dobivaju naftu a drugu robu im ne dostavljaju zbog tehnikih problema.
Gospodin Opai Ilija Regionalni povjerenik za Sjevernu Dalmaciju i Liku naglasio je
da se distribucija nafte uspjeno realizira da jedino ima problema sa dostavom izvjetaja o
raspodjeljenoj nafti. Na ovom podruju ima 16 kolektivnih centara o kojima potpunu brigu
treba da vodi Regionalno povjerenitvo a susreu se sa mnogim problemima.
Gospodin Savo Sendi, regionalni povjerenik za Istonu Slavoniju iznio je da ima 5
optina i da su u reviziji izbjeglica uradili vei dio posla. Formirane su komisije za naseljavanje
izbjeglica u slobodne prostore, popunjeni ZBEG-ovi 1, 2, 3 i poeto sa izdavanjem rjeenja
o priznavanju statusa izbjeglica. Rade na otvaranju centralnog skladita sa sanitarnom
apotekom u suradnjisa UNHCR-om.
Pravnik gospoca Rada Matani, je sa pravne strane pojasnila pojedine lanove Zakona
o izbjeglicama i raseljenim licima kao to su priznavanje statusa izbjeglica, zatita izbjeglica,
kontrola i distribucija pomoi, prestanak statusa izbjeglice i dr.
Objasnila je popunjavanje ZBEG-a 1, 2 i 3, evidencijskog lista, rjeenja o priznavanju i
nepriznavanju statusa izbjeglice.
268
Prilikom probnog popunjavanja ZBEG-ova svi povjerenici su se ukljuili u diskusiju

iznosei primjere iz svojih optina.
Kosanovi Mile Povjerenik iz optine Plaki ima problem sa nosiocima domainstva koji
su radili na podruju Hrvatske a familije su im ivjele na teritoriji RSK.
Manojlovi Petar Povjerenik optine Drni ima problem sa raseljenim licima koji trenutno
nisu u mogunosti da se vrate svojim kuama na teritoriji RSK zbog ratnih dejstava jer ne
za kako ih tretirati.
Pravnik Matani Rada je upozorila sve prisutne da zatite sve izbjeglice i da im pomognu
u rjeavanju njihovih problema.
Gospodin Kneevi je zakljuio izlaganje i traio da se odredi rok zavretka svih poslova
oko revizije izbjeglica.
Odreen je rok od mjesec dana od dana preuzimanja materijala.
Gospodin Krsto Peri ef raunovodstva je objasnio prisutnima da je isplata linih
dohodaka izvrena za mart i april mjesec ove godine u vidu akontacije od 20 dinara po
zaposlenom. Topli obrok isplaen je za mjesec januar i februar od po 7 dinara po zaposlenom
a za mart po 10 dinara. Konani obraun linih dohodaka za ova dva mjeseca vjerovatno e
ovisiti od realnih izvora prihoda u budetu Vlade RSK budui da se Komesarijat financira
kroz budet Vlade.
Gospodin Peri naglaava da smo duni da se ekonomino ponaamo u stvaranju obaveza
Komesarijata, jer nam je svima poznato da je naa Vlada donjela i usvojila program o
rekonstrukciji monetarnog sistema i ekonomskog oporavka privrede. Upravo od oivljavanja
privrede ovise realni izvori prihoda budeta, a od prihoda budeta ovise i nae mogunosti
poveanja linih dohodaka.
Nakon izlaganja gospodina Peria uzela je rije Anka Oluji povjerenik iz optine
Benkovac i traila je da joj se objasni nain isplate linih dohodaka optinskih povjerenika.
Gospoa Oluji kae: Peri iznaa u svojoj diskusiji ono to ujemo svakog dana na
televiziji, a ne kae da radnici Komesarijata u Kninu primaju platu u naturi. Prisutnima je
proitala vrstu i koliinu artikala i naglasila da ona to nije primila. Na ovu temu diskusija
nije nastavljena jer je gospodin Kneevi prekinuo i pristupio raspodjeli pripremljenih
materijala po optinama.
Slubeni glasnik po 1 komad:
Plaki, Benkovac, Drni, Korenica, Graac
Benkovac
Drni
Korenica
Plaki
Eviden. list
ZBEG 1
653
57
225
53
2.512
220
865
202
Rje. o priz. statusa

ZBEG 2
6.530
2.514
570
220
2.248
865
527
202
ZBEG 3
10.048
880
3460
8210
ZAPISNIK VODILA
IJAN DRAGANA
Hrvatski informativni centar, A 072/-031-001.
269
95
1994., travanj 15.

Vukovar
Izvjee sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK o prosvjednom skupu graana povodom
bombardiranja poloaja SVK od strane NATO-a
V U K O V A R M.P.353
DEPEA BROJ: 08-06-01/1-564/94.
VUKOVAR,15. 04. 1994.
MUP RSK
KNIN
VEZA: NAA DEPEA BROJ 08-06-01/1-538/94. OD 11. 04. 1994. G.
DANA 14. 04. 1994. G. S POETKOM U 13.00 ASOVA ISPRED PODUZEA
AGROKOMERC 2 U ILOKU ODRAN JE MITING PROTESTA U ORGANIZACIJI
GRUPE GRAANA IZ ILOKA. INICIJATIVNI ODBOR MITINGA PROTESTA
PROTIV BOMBARDOVANJA SRPSKIH POLOAJA U REPUBLICI SRPSKOJ
SAINJAVALI SU JOVANOVI BOKO, PREDSEDNIK MZ ILOK, BOLI
DRAGUTIN POTPREDSEDNIK SO VUKOVAR, ALEKSI GOJKO DIREKTOR O
ILOK, ZLATI RADOSLAV, RADNIK MINISTARSTVA PRAVOSUA I UPRAVE I
VUKOVI MILKA PREDSEDNICA KOLA SRPSKIH SESTARA IZ ILOKA.
MITINGU PRISUSTVOVALO OKO 700 GRAANA KOJOM PRILIKOM
JE JOVANOVI BOKO OTVORIO MITING I POZDRAVIO PRISUTNE A
PREDSEDNIK SKUPTINE OPTINE VUKOVAR VUKIEVI LJUBOMIR I
PREDSEDNIK IZVRNOG SAVETA KOSI VLADIMIR UZELI SU UEE
U MITINGU I GOVORILI O POLOAJU SRPSKOG NARODA NA NAIM
PROSTORIMA I PROSTORIMA REPUBLIKE SRPSKE. PO ZAVRETKU
PROTESNOG MITINGA KOJI JE PROTEKAO DOSTOJANSTVENO I BEZ
EKSCESA BOLI DRAGUTIN ZATIM, CRNOGORAC MILKA I JEDNA
UENICA O PROITALI SU TELEGRAME PODRKE SRPSKOM NARODU U
REPUBLICI SRPSKOJ I PROTESNO PISMO UPUENO BILU KLINTONU354 I
PREDSTAVNICIMA UJEDINJENIH NACIJA.
PREDNJE VAM DOSTAVLJAMO ZNANJA RADI A O EVENTUALNIM NOVIM
SAZNANJIMA NAKNADNO EMO VAS OBAVESTITI.
S E K R E T A R M.P.355
UKI DRAGAN
353
354
355
Prijemni peat: RSK, MUP Knin, primljeno 13. 4. 1994., broj: 08/3-1-1747-1/94.
Bill Clinton.
270

96
1994., travanj 15.

Pakrac
Zahtjev SO Pakrac Republikoj komisiji za sprovoenje sporazuma za recipronim mjerama
hrvatske i srpske strane u provoenju Zagrebakog sporazuma na podruju Opine
SKUPTINA OPTINE PAKRAC
IZVRNI SAVJET
Predsjednik
Broj: 031-232/94-I-01
Pakrac, 15. 04. 1994.
REPUBLIKA KOMISIJA ZA
SPROVOENJE SPORAZUMA
PREDMET: Zahtjev.Izvrni savjet Skuptine optine Pakrac na svojoj redovnoj 6. sjednici raspravljao je o
problematici sprovoenja sporazuma o prekidu vatre potpisanog u Zagrebu 29. marta
1994. godine.
Osnovna primjedba koja se stavlja provoenju sporazuma jeste ta to je srpska strana
u neravnopravnom poloaju u odnosu na hrvatsku stranu. Na potpisanim kartama Z.
Slavonije na prostoru optine Pakrac nainjena je velika greka jer nije ucrtana tampon zona
od linije razdvajanja na hrvatskoj strani, dok je na srpskoj strani to uraeno.
Poto su u ugovoru postavljeni odreeni rokovi i datumi do kojih se odreeni zadatci
moraju sprovesti, UNPROFOR je na podruju optine Pakrac na srpskoj strani ve postavio
svoje punktove na liniji razdvajanja kako je to ucrtano na karti, dok to isto nije uinjeno i
na hrvatskoj strani jer to na karti nije naznaeno.
Zbog tako velikog propusta koji je uinjen mi smo odrali sastanak u prostorijama
optine Pakrac 12. 04. 1994. godine sa efom civilnih poslova sektora Zapad Husseinom
All Alfijem i upoznali ga sa problemom oko sprovoenja sporazuma, odnosno recipronog
povlaenja vojske i milicije i stvaranja tampon zone od linije razdvajanja.
ef sektora Zapad priznao nam je da je to veliki propust i greka i dao nam je do znanja da
su tu veliku greku uinili pregovarai u Zagrebu jer nisu na karti ucrtali i liniju razdvajanja
sa hrvatske strane. Zatim nas je upoznao da su oni o tom problemu upoznali svoje efove i
komandante UNPROFOR a u Zagrebu i zahtjevali hitno rjeavanje.
Izvrni savjet optine Pakrac na osnovu dosadanjih iskustava i propusta koji su uinjeni
u sektoru Zapad od strane prije svega podpisivaa Vensovog356 plana kada je jednim
356
Cyrus Vance.
271
nesmotrenim i nepromiljenim potezom isputen iz Vensovog plana srpski etniki prostor

optine Podravske Slatine, zatim dijelova optine Virovitice, D.357 Miholjca, S.358 Orahovica
i 45 etniki istih srpskih sela bive optine Sl.359 Poega, Z.360 Slavonija ostala bez jedne
treine svog etnikog prostora koji se sada ne nalazi pod zatitom UN ve je preputen
hrvatskoj strani, zatim podsjeamo na jo jednu veliku greku kada su predstavnici nae
vojske predavali linije dodira na srpskoj strani predstavnicima UNPROFOR-a da bi oni
postavljali svoje punktove jo 1992. god., ispustili Bukovansku ulicu kao veoma vanu
saobraajnicu i ve tada pomakli nae poloaje od rijeke Pakre na brdo iznad Bukovanske
ulice, to ve dvije godine predstavlja veliki problem u optini Pakrac.
Ponukani takvim gorkim iskustvima Izvrni savjet optine Pakrac je razmatrao sadanji
problem koji je takoer veliki i od vitalnog interesa srpskog naroda i inzistira da komisija
izvri do kraja svoje slijedee obaveze:
Da se hitno izvri korekcija mape i da se na terenu sprovede tampon zona od linije
razdvajanja na hrvatskoj strani. Mora se srpska strana staviti u ravnopravan poloaj, a to
znai da se izvri oznaavanje linije i na karti i na terenu do koje e dolaziti hrvatska policija.
Pri tome se mora voditi rauna da se ucrtavanjem tampon zone od linija razdvajanja
obuhvati Lipik i Pakrac. Tako bi ta dva grada bila demilitizirana, a oni su strateki veoma
vani zbog svog poloaja u odnosu na srpska sela prema Trokutu i prema Buju.
Nikako ne dozvoliti formiranje milicijskih stanica u tampon zoni jer je to suprotno
potpisanom sporazumu, a pogotovu interesima srpskog naroda.
Napominjemo da se linija razdvajanja i tampon zona prelamaju po sredini srpskog
etnikog prostora i svaki nepromiljen potez ili pogreka donosi veliku tetu srpskom
narodu u Z. Slavoniji koji je do sada ve dosta stradao ne svojom krivicom.
Nedopustivo je da se u srpskim selima koji ine isti etniki prostor dozvoli formiranje
milicijskih stanica jer je to suprotno i Vensovom planu, a pogotovo to se kosi sa interesima
srpskog naroda. Hrvatska strana se zalae da se formiraju milicijske stanice u tampon zoni
to njoj odgovara i to na taj nain srpskom narodu suavaju prostor kretanja i stavljaju ga
u neprihvatljiv poloaj.
Na osnovu svoga saznanja o teini problema propusta prilikom provoenja potpisanog
sporazuma, a i dosadanjeg poloaja i tretmana kako optine Pakrac tako i Z. Slavonije
Izvrni savjet optine Pakrac zahtjeva od regionalne i optinske komisije odlunost i
istrajnost da se ovaj problem rijei.
Napominjemo da u aneksu B sporazuma o prekidu vatre od 29. marta 1994. taka 5 tog
sporazuma daje mogunosti komisijama da svojim angaovanjem i sugestijama zahtjeva od
UNPROFOR-a odreene korekcije i ispravke koje se mogu i moraju izvriti. Nema nitko
pravo da svojim nesmotrenim potezima ili linim slabostima dovodi u pitanje i jo tei
poloaj srpski narod koji se nalazi u izuzetno tekom poloaju.
Ne traimo nita vie nego da budemo ravnopravno zastupljeni i da se nita ne ini na
tetu srpskog naroda.
O ovom problemu obavjestiemo Republiku Centralnu komisiju Republiki parlament
i Vladu.
357
358
359
360
Donjeg.
Slavonska.
Slavonska.
Zapadna.
272
DOSTAVITI:
1. Oblasna komisija za sprovoenje
sporazuma
2.
Optinska komisija za sprovoenje PREDSJEDNIK IS:
sporazuma Ivanovi Obrad
3. Vlada RSK Knin
4. Skuptina RSK Knin
5. Arhiva IS
97
1994., travanj 18.

Gradusa
Ostavka predsjednika SO Caprag zbog nezadovoljstva rjeenjima iz Zagrebakog
sporazuma koja se tiu podruja Opine
MILAN IVKOVI P r e p i s!
Predsjednik Skuptine
optine C a p r a g
Gradusa, 18. 04. 1994. g.
OSTAVKA NA FUNKCIJU
PREDSJEDNIKA SKUPTINE
OPTINE CAPRAG
Sagledavajui cjelokupnu politiku situaciju na prostoru optine Caprag, nastalu nakon
potpisivanja Sporazma o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine izmeu Republike Srpske
Krajine i neprijateljske strane, za koju smatram da je loa, a na poboljanje situacije, kao
predsjednik Skuptine optine, ne mogu utjecati, pa iz tih i jo nekih razloga podnosim
ostavku na funkciju predsjednika Skuptine optine Caprag.
Sporazum u tekstualnom smislu kao predsjednik Skuptine optine podrao sam s
obzirom na namjere iz teksta u smislu mirnog rjeenja sukoba s neprijateljskom stranom.
Rjeenje na kartama koje sam kasnije uspio dobiti na uvid, a na iju izradu nisam mogao
direktno utjecati, izuzetno su nepovoljne za optinu Caprag.
Uvaavajui sve napore onih koji su izraivali karte i dogovarali s UNPROFOR-om liniju
razdvajanja, odnosno s neprijateljskom stranom, oigledna je nepravda prema osloboenom
podruju optine Caprag. Neprijateljska strana na 70% svojih linija ne povlai se nazad
skladno Sporazumu na pravcu optine Caprag, dok naa vojska na pojedinim mjestima
povlai se i do 2000 metara.
Poto se radi iskljuivo o vojnom sporazumu, na iju realizaciju ne mogu utjecati, i pored
upornih pokuaja da se nepravda po optinu Caprag, kod usaglaavanja linije razdvajanja,
273
ispravi, nije pozitivno rezultiralo. Sebi, kao ovjek, ne mogu dozvoliti da budem na elu
Optine kojoj je uinjena ovakva nepravda.
Takoer, nepravda od strane nekih organa, institucija i dravnih preduzea prema ovoj
Optini oigledna je ve jedno due vrijeme. Izvrni savjet Skuptine optine i Skuptina
optine Caprag donosili su zakljuke, prijedloge i odluke, meutim, u odnosu na nae dobre
namjere, nije bilo pozitivnih rezultata. Stiem dojam da se oni, na iju adresu su upuivani
nai akti, namjerno ogluuju.
Sve ostalo pojedinosti usmeno u obrazloiti na prvoj narednoj sjednici Skuptine
optine.
Ostavku podnosim u skladu s l. 13. Poslovnika o radu Skuptine optine Caprag.
Milan ivkovi, s.r.
HR-DAS-SCP-609, kut. 2.
98
1994., travanj 19.

Knin
Odluka predsjednika RSK o imenovanju sredinje Komisije RSK za utvrivanje linije
razdvajanja
NA OSNOVU LANA 40. ZAKONA O ODBRANI (SLUBENI GLASNIK RSK,
BR. 2/93), I TAKE 6. SPORAZUMA O PREKIDU VATRE OD 29. MARTA 1994.
GODINE, D O N O S I M
ODLUKU
O IMENOVANJU CENTRALE REPUBLIKE KOMISIJE
I IMENUJE SE CENTRALNA KOMISIJA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE ZA
UTVRIVANJE LINIJA RAZDVAJANJA ZARAENIH STRANA ODNOSNO
TERITORIJE RSK I REPUBLIKE HRVATSKE, U SKLADU SA POSTIGNUTIM
SPORAZUMOM O PREKIDU VATRE I ANEKSOM C. SPORAZUMA, POTPISANIH
29. MARTA 1994. GOD. U RUSKOJ AMBASADI U ZAGREBU.
II U KOMISIJU SE IMENUJU:
1. MILE NOVAKOVI, GENERAL-MAJOR, POM. VRHOVNOG KOMANDANTA
ZA NACIONALNU BEZBEDNOST PREDSJEDNIK KOMISIJE.1.A- BORO POZNANOVI, PUKOVNIK SVK ZAMJENIK PREDSJEDNIKA
KOMISIJE.2. NEBOJA PAVKOVI, NAELNIK UPRAVE JAVNE BEZBEDNOSTI MUP-A
RSK-A.- ZAMJENIK NAELNIKA UPRAVE JAVNE BEZBEDNOSTI MUP-A RSK
ZAMJENIK LANA.3. LAZAR MACURA, PREDSJEDNIK ODBORA ZA VANJSKU POLITIKU
SKUPTINE RSK LAN.274
3.A. MARKO ATLAGI, PODPREDSJEDNIK SKUPTINE RSK ZAMJENIK

LANA.III KOMISIJA POINJE SA RADOM ODMAH.
IV U SLUAJU DA SUPROTNA STRANA ZA PREDSJEDNIKA KOMISIJE
IMENUJE LICE RANGA PUKOVNIK ILI NIE, RADI USPOSTAVE
RECIPROCITETA PREGOVARAA KOMISIJU E PREDVODITI PUKOVNIK
POZNANOVI.
V OVA ODLUKA IZRAENA JE U SEDAM ISTOVJETNIH PRIMJERAKA I
DOSTAVLJA SE SVIM LANOVIMA I ZAMJENICIMA LANOVA KOMISIJE, TE
ARHIVI.
BROJ: 03-4-293/94.
KNIN, 19. APRILA 1994. GODINE.

MILAN MARTI, V.R.

99
1994., travanj 20.

Plaki
Obavijest voditelja javnog poduzea Elektroprivreda Krajine o krai imovine poduzea
J.P. ELEKTROPRIVREDA KRAJINE KNIN
DIS. PODR. BANIJE, KORDUNA I ZAP. SLAVONIJE
DVOR NA UNI
R.J. PLAKI M.P.361
Znak br: 12/94. J.R.
Plaki, 20. 4. 1994. god.
Predmet: Kraa trafo ulja i konzola.
SUP KORENICA
SJB PLAKI
Obavijetavamo Vas da je u vremenu od 16. 20. 4. 94. dolo do krae ulja na trafou
1000 kVA u TS 35/10 kV Bunii. Koliina cca 1,5 t. O prijanjim kraama bili ste
obavijeteni usmeno.
Na trafou 2500 kVA tada je ukradeno cca 1,6 tona trafo ulja. teta se ne cijeni samo
ukradenim uljem ve je mnogostruko vea.
1. Demontaa trafoa (potrebna specijalna dizalica za dizanje tereta do 10 tona).
2. Prevoz sa specijalnim vozilom do prvog servisa (Banja Luka).
3. Radovi na sanaciji transformatora i popuna uljem.
4. Dovoz transformatora i servisa specijalnim vozilom.
5. Montaa transformatora (potrebna dizalica za dizanje tereta do 10 tona).
361
Prijemni peat: Pisarnica optine Plaki, Sekretarijat za optu upravu, primljeno 26. 4. 1994.
275
Takoer ste usmeno obavijeteni o krai dijagonala sa stubova 35 kV-DV Plaki Vojnovac
koja se i dalje nastavlja. Otuivanjem dijagonala teta moe biti ogromna jer se slabi statika
vrstoa stuba, te sa prvim optereenjima, jai vjetrovi ili led, doi e do ruenja istih.
Molimo Vas da u ovim tekim uvijetima iznaete mogunost za zatitu dravne imovine, te
ukradeno da se vrati.
S potovanjem !
1. Dostaviti direktoru Dvor na Uni
2. Arhiva
3. S.O. Plaki
M.P.362 Rukovodilac R.J. Plaki
Jaki Rade ing. [v.r.]
HR-HMDCDR, 2., SO Plaki, kut. 2.
100
1994., travanj 20.

Knin
Iz izlaganja Borislava Mikelia, mandatara za sastav nove Vlade RSK, zastupnicima
Skuptine RSK
SKUPTINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
EKSPOZE
dipl. ing. Borislava Mikelia
mandatara za sastav Vlade Republike Srpske Krajine
KNIN, 20. april 1994. godine
POTOVANI PREDSJEDNIE RSK,
POTOVANI PREDSJEDNIE SKUPTINE RSK,
POTOVANI POSLANICI SKUPTINE RSK,
POTOVANA GOSPODO
Zahvaljujem na povjerenju koje mi je ukazao predsjednik RSK gosp. Milan Marti
imenujui me za mandatara Vlade RSK.
Uz priznanje i ast, to je u ovako tekom i sloenom trenutku za srpski narod u cjelini,
a posebno u REPUBLICI SRPSKOJ KRAJINI velika obaveza i odgovornost. Prihvatio
sam ponudu nakon mnogo zajednikih dogovora i konsultacija iskljuivo iz patriotskih
razloga, kao to sam u ostalom u prethodne 3 godine radio na konkretnim zadacima koji
su se odnosili na borbu srpskog naroda da ostane ivjeti na svojim vjekovnim etnikim
prostorima kako u RSK, tako i u Republici Srpskoj.
Okrugli peat: Javno preduzee za proizvodnju, prijenos i distribuciju elektrine energije, Elektroprivreda
krajine Knin, Distributivno podruje Banije, Korduna i Zapadne Slavonije.
362
276
Svoju sposobnost i iskustvo koje posjedujem spreman sam staviti u funkciju pokretanja i
obnove proizvodnje i razvoja, te onih zadataka koji e RSK jaati na unutarnjem planu.
Nisam postavio bilo kakve uslove, osim naravno principa na kojima mislim da vodim Vladu,
polazei od Ustava Republike Srpske Krajine, i obaveza koje Vlada ima prema srpskom
narodu, Parlamentu i Predsjedniku RSK.
U ovih mjesec dana od kada sam imenovan za mandatara radio sam u prvom redu na
programskim zadacima i konsultacijama oko formiranja Vlade narodnog jedinstva. Koliko
sam u tome uspio kazae ovaj Parlament nakon to saslua moje izlaganje i prijedlog sastava
Vlade RSK.
STANJE NI RATA NI MIRA
Republika Srpska Krajina se nalazi u iscrpljujuem stanju ni rata ni mira koji se
produava i moe potrajati neograeni rok. Pritisnuti smo pre svega politikim, ali i
vojnim pretenzijama Tumanovog363 reima u Hrvatskoj. Da srpski narod u ovom dijelu
bive Jugoslavije silom zadri u avnojevskim granicama, te nespremnou meunarodne
zajednice da uvai nae prirodno pravo na nacionalno samoopredeljenje. Meutim, tu
su i ne manji unutranji problemi ratom razorene zemlje sa desetkovanim ekonomskim i
politikim strukturama, koje su dugo morale ostati u drugom planu spram prioritetnog
zadatka odbrane novouspostavljene drave i golog opstanka naroda u njoj. No, najtea faza
je za nama jer ako jo uvek nismo ubedili svet u pravednost ciljeva nae borbe ono je bar
svima postalo jasno da neemo popustiti ni pred kakvom silom i da zato imamo dovoljno i
moralnih i materijalnih snaga. To je i razlog to su posrednici iz Ujedinjenih nacija i Evropske
zajednice, odnosno predstavnici velikih sila dugorono odloili iznalaenje konanog
politikog rjeenja na relaciji RSK Republika Hrvatska, te kao kratkoroni cilj istakli
uspostavljanje stabilnog mira na liniji prestanka sukoba, a kao sreivanje normalizaciji
odnosa i slobodan protok ljudi, roba, kapitala informacija itd. Ukratko tek naposljetku i
to iskljuivo pregovora i demokratskog izjanjavanja srpskog naroda na naim nacionalnim
teritorijama, traie se politiko rjeenje, a do tada e plavi ljemovi obezbeivati odranje
status quo. Ni za jednog krajinika sigurno ni u toj blioj ili daljoj budunosti jednako
je kao i danas nee biti dilema, ako naa nedvosmislena i pregovaraka pozicija: dravni
suverenitet i teritorijalni integritet RSK koja e se prije ili kasnije udruiti sa Republikom
Srpskom odnosno Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu dravu.
USLOVI ZA NORMALAN IVOT
Meutim, odajui i ovom prilikom duno priznanje svima koji su iznijeli najtei dio
oruane borbe, posebno onima koji su pali u njoj. To uvaavajui injenicu da odbrana
zemlje i dalje ostaje na prvorazredni zadatak, mi se u novim relativno mirnodopskim
odnosima moramo odluno okrenuti i naim, istina, manje tekim, ali sloenim zadacima.
Uz iskren doprinos obustavi sukoba i stabilizaciji mira, uz aktivnu participaciju u
normalizaciji prvenstveno ekonomskih odnosa i sistema komuniciranja, te uz konstruktivno
uee u politikim programima mi moramo pristupiti obnovi naih poruenih kapaciteta i
oivljavanje ekonomskih tokova, izgradnji politikog sistema i uspostavljanju pravne drave.
U narednom periodu, naime, vanjski front odbrane RSK zavisie ponajvie od toga
koliko emo uspeti da dobijemo bitku na unutranjem planu i problemima: nae unutranje
materijalne rezerve su naime ve uveliko iscrpljene a pomou sunarodnika Srbije i Crne
363
Franjo.
277
Gore koje su pod sankcijama, takoe nije neiscrpljena. Krajnji je, dakle, as da ponemo
stvarati novu vrijednost i akumulacije, da se pone ivjeti i raditi u skladu sa mirnodopskim
pravilima igre koliko god je to realno mogue.
Egzodus Srba iz Hrvatske
Egzodus srpskog naroda iz sadanje Hrvatske zapoeo je jo 1990. godine, i traje sve do
dananjih dana. Do ovih dana iz Hrvatske je na razliite naine prognano preko 350.000
Srba. Dodamoli k tome da je prisilno promenilo ime i prezime oko 60.000 Srba, a samo
ime 20.000 Srba i to kroz akciju koja je bila provedena kroz mupovske stanice u kojima je
stajao alter sa natpisom za promenu imena i prezimena, onda je sasvim jasno zbog ega su
Srbi u sadanjoj Hrvatskoj svedeni na svega 3%.
Meunarodna zajednica i svjetska javnost iako ne ele da uju moraju znati da je Srba na
ovom prostoru u vreme Austro Ugarske 1896. godine bilo 31%, a na prostoru bive BiH
67%.
Potrebno je takoe istai da je preko 100.000 Hrvata dobrovoljno napustilo prostor
Krajine, to ukazuje na zakljuak da svaki od ova dva naroda ostaju svoji na svome.
Reintegracija Krajine u okviru
Hrvatske je pusta elja hrvatskog rukovodstva
Odluka rukovodstva RSK da ue u pregovore sa rukovodstvom Hrvatske oko mirovnog
plana i uspostavljanje mirnodopske opcije, nije istovremeno i odluka da se priznaju granice
Hrvatske u AVNOJ-skim okvirima.
Naprotiv, htio bih sa ovog mjesta da kaem hrvatskom rukovodstvu da su Srbi u Krajini
danas jo vre rijeeni da ne ele da budu u zajednikoj dravi sa Hrvatskom i da oni svoju
sudbinu veu sa Srbima iz Republike Srpske i SR Jugoslavije.
Pokuaj da se kroz stvaranje zajednike drave na prostoru bive BiH izmeu Hrvata
i Muslimana nametne kao rijeenje Srba u Republici Srpskoj, a zatvori mogunost
samoopredjeljenja u RSK, bezuspjean je pokuaj i novi avanturizam hrvatskog rukovodstva.
Vjerujem da je i hrvatskom narodu jasno da je na ovom prostoru vie nemogue
uspostaviti hrvatsku dravu i da zbog svoje mladosti i njene budunosti, kroz ovaj mirovni
sporazum koji je upravo u fazi realizacije potrebno da izvrimo meusobno priznanje koje e
i meunarodno biti verifikovano to e omoguiti da se svaki budui konflikt sporazumom
rijei.
Diobna bilanca sa Hrvatskom
Usporedo sa diobnom bilancom Jugoslavije, valja postaviti pitanje sudjelovanja Krajine
u toj diobnoj bilanci. Hrvati su, naime, pola vijeka, eksploatisali srpska prirodna bogatstva,
radnu snagu i drugo, pa je nuno da Srpska Krajina proporcionalno svom doprinosu, dobije
svoj dio ukljuujui tu i umetnika djela, javne zgrade, infrastrukturu i ostale institucije.
Jasno, taj zahtjev se mora odnositi i na fabrike, hotele, na svu imovinu koje je steena u
periodu od petstotina godina.
Osim toga, od Hrvatske treba traiti naplatu ratne tete iz prethodnih svjetskih ratova, ali
i ovoga rata. Svijetu treba da se pokae da su tete nastale na prostoru RSK, a ne u hrvatskim
gradovima i na njihovim cestovnim pravcima.
U sklopu toga, posebno se mora sagledati stanje i obnova Vukovara i sva sredstva koja su
odobrena od strane Ujedinjenih nacija a usmerena su prema Hrvatskoj, treba zahtjevati da
budu usmerena prema RSK i zapoeti sanaciju Vukovara.
278
Pokretanje postupka utvrivanja ratne tete i obiljeavanje

zloinaca za vreme delovanja Vensovog plana
Vano je istai da od vremena potpisivanja Vensovog364 plana i njegove primjene od
2. februara 1992. godine, hrvatska ustaka vlast je sa svojom soldateskom koju predvodi
general Janko Bobetko u tri navrata izvrila vojnu agresiju na teritorij RSK.
Podnosei zahtjev meunarodnoj zajednici odnosno Ujedinjenim nacijama, prvo, za
nadoknadu tete, istovremeno treba pokrenuti postupak za utvrivanje ratnog zloina
gospode Bobetka, Stipe Mesia, predsednika Sabora, te predsednika Republike Hrvatske
gospodina Franje Tumana. Potrebno je uz dokumentaciju koju posjedujemo zapoeti
proces dokazivanja ratnog zloina ustaa na nedunim srpskim stanovnitvom pri
Ujedinjenim nacijama i Savjetom bezbjednosti. Posebno je to vano uiniti jer je to uraeno
pred oima mirovnih snaga Ujedinjenih nacija i u vrijeme dok oni nose odgovornost pred
svijetom za zatitu srpskog naroda u RSK.
Jasenovac kao opomena i dokaz da zajednikog
ivota sa hrvatskom dravom nema
U borbi protiv faizma u drugom svetskom ratu na naem prostoru su se Njemakoj
u genocidu nad srpskim narodom pridruile i ustake snage. Izvreni su stravini pokolji
nad srpskim ivljem, posebno na podruju Korduna, Banije i Podkozarja, kao i zapadne
Slavonije. Jasenovac je najvei srpski grad pod zemljom, najvea grobnica Srba. Istovremeno,
u Jasenovcu lee kosti nevinih Jevreja i Roma. Svijetu je poznato da je samo u Jasenovcu
na najsvirepiji nain poklano i ubijeno oko 700.000 Srba, Jevreja i Roma. Dodamo li
tome i druga mnogobrojna mjesta pokolja posebno na prostoru sadanje RSK i Republike
Srpske, onda ne treba da se udi brojci od 1.200.000 Srba koliko ih je izginulo i ubijeno
u drugom svetskom ratu. Upravo zbog prethodno reenog Jasenovac je opomena i zavjet
sadanjim Srbima i onima koji e doi da se prolost ne sme ponoviti i da ivot sa Hrvatima
jednostavno vie nije mogu.
Odbrana zadatak broj jedan
Ouvanje granica, dravnog suvereniteta, bezbednosti i opstanka RSK, vaan je
element zbog kojeg je odbrana prioritetan zadatak Vlade RSK. Granice RSK su to zbog
naih subjektivnih slabosti, a to zbog agresija ustakih snaga u nekoliko navrata ozbiljno
ugroena,a uveanje i broj rtava koji je srpski narod u RSK imao u graanskom ratu.
Agresija Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu izvrena je na dalmatinsko-likom
podruju gde hrvatske vlasti smatraju da im prisustvo Srba i njihova drava najvie smeta.
Pozitivan primer odlunosti Vrhovne komande da ouva granice RSK pokazao se pre
izvesnog vremena u Teslingradu,365 a duboko vjerujem da smo vojno toliko ojaali da bi u
sluaju novih agresija na bilo kojem podruju za ustae to znailo definitivan poraz.
Zato, potpisivanjem mirovnog plana sa Hrvatskom, treba iskoristiti da se u normalnoj
atmosferi ojaa profesionalizacija Vojske RSK. Potpisom ovog sporazuma i dovoenjem
mirovnih snaga na liniju razdvajanja, panja prema odbrani treba da bude jo vea.
Ojaavanjem politiko-diplomatske aktivnosti koja se nee odnositi samo na rad
Ministarstva za inostrane poslove, ve dakako i na vee angaovanje istaknutih Srba u
dijaspori i koji e na svoj nain da budu nai ambasadori u inostranstvu.
364
365
Cyrus Vance.
Liki Osik.
279
Potrebno je u tom kontekstu izgraditi pristup za budue pregovore kako na pitanjima

teritorija, tako i na pitanjima ekonomskih odnosa, saobraajnica, do otvaranja naeg zahteva
prema Hrvatskoj da se Rezolucija 820 stavi van snage.
Racionalizacija i profesionalizacija vojske RSK
Uvoenjem profesionalne vojske omoguiemo ne samo efikasniju odbranu, ve i
osloboditi istaknute strunjake majstore i radnike specijalnih zanimanja da se vrate u
proizvodnju i na taj nain pokrenemo nau industriju.
Provoenje mirovnog sporazuma o prekidu vatre i uspostavljanju mira, treba uzeti
samo kao jedan iskorak u pozitivnom smislu koji e nam omoguiti stvaranje zajednike
odbrambene moi sa Vojskom RSK i SR Jugoslavije. No, potrebno je i dalje zadrati puno
mobilnost svakog oveka na pitanjima odbrane.
Prostor RSK je izuzetno velik i iznosi 17.000 km, a izrazito je nepovoljno povezan
komunikacijama izmeu zapadnog i istonog dijela. Ako tome dodamo da RSK ima izrazito
dugaku granicu prema Hrvatskoj i Maarskoj i naravno prema zapadnoj muslimanskoj
dravi sasvim je razumljivo da sve to trai brojnu i dobro osposobljenu armiju koja e biti u
stanju da efikasno dejstvuje u svakom trenutku.
Zbog toga e na tom podruju uskoro doi do korjenitih promjena, kako u onim
zadacima koji pripadaju Vladi RSK, tako i onim zadacima sa kojima pred narod izlazi
Vrhovna komanda Srpske Vojske Krajine. Iz toga e proizai i ravnomjernije optereenje
optina u odbrambenim granicama RSK.
Povratak prognanih i izbjeglica u Republiku Srpsku Krajinu
Naglasio sam da je ogroman broj srpskog ivlja protjeran iz Republike Hrvatske, sada
moram da istaknem, da i odreeni broj graana Republike Srpske Krajine privremeno
napustio njen teritorij. Polazei od shvatanja da Republika Srpska Krajina ne moe da
opstane bez stanovnitva, prioritetan, da ne kaem, urgentan zadatak je vraanje izbeglih
iz Republike Srpske Krajine i naseljavanje prostora u Krajini sa Srbima koji su napustili
Republiku Hrvatsku.
Da bi se ovaj posao mogao obaviti neophodno je da Komesarijat za izbeglice RSK i pratee
slube uz svesrdnu pomo Vlade naprave detaljnu analizu slobodnih stambenih povrina,
poruenih objekata ili oteenih objekata koji se mogu adaptirati kao i analizu potrebnih
prateih objekata koje je nuno izgraditi da bi se stvorili potrebni uslovi za normalan ivot.
U tom pravcu Republika Srbija i njeno ministarstvo za odnose sa Srbima izvan Srbije,
kao i Komesarijat za izbjeglice moraju biti konsultovani i moraju biti ukljueni u izradu
naeg elaborata o povratku navedenih kategorija lica u Krajinu.
Vjerujem da je mogue najvei broj prognanika izbeglica vratiti u Krajinu, ali i znam
da moramo sprovesti konkretnu akciju da se to i dogodi. To znai daje potrebno obnoviti
proizvodnju, otvoriti nove kole i vrtie, izvriti komunikacijsku povezanost i ojaati
odbrambenu mo Republike Srpske Krajine.
Obnova proizvodnje
Privredna aktivnost u RSK odvija se u uslovima neposredne ratne opasnosti ili ratnim
uslovima. To znai da je najvitalniji dio radno sposobnog stanovnitva izvan privrednih
aktivnosti i da je najvei dio sveukupnog potencijala RSK angaovan na odbrani zemlje.
Na nacionalnom planu ove generacija Srba ima misiju da dovri posao ujedinjenja Srba na
njihovom cjelokupnom etnikom prostoru. Bez takvog stratekog opredjeljenja, RSK nema
anse na dugoroan opstanak. Na regionalnom, evropskom planu, poloaj Srbije i Srba je
280
takav da je to vorna taka zapada i istoka, sjevera i juga, hrianstva i islama, razvijenog
sjevera i nerazvijenog juga. Kontrola toga prostora je istorijska tenja svjetskih sila, ali je
ujedno i ansa za privredni razvoj toga prostora. Za svjetske centre moi Srbija i srpski
narod u cjelini predstavljaju prepreku formiranju tzv. novog svjetskog poretka. Konkretna
posljedica jesu hermetika blokada i getoizacija SRJ, RS i RSK. Nerealno je oekivati
promjenu u stavu svjetskih centara moi, ali je injenica da nije u interesu pravoslavnih
zemalja, posebno susjednih, daljnje odravanje sankcija i one e se po zakonima ekonomske
prinude same od sebe raspasti.
Privredni sistem SRJ je u procesu velikih transformacija, a privredni sistem RSK tek
je u prvom krugu konstituisanja. Strateke promjene su vezane uz procese vlasnike
transformacije efikasnije koritenja privrednog potencijala i izgradnje trine privredne bez
velikog arbitriranja politike i administriranja drave. Paralelno se moraju stvarati svi pravni
i institucionalni uslovi za strana ulaganja i davanje koncesija. U regionalnim i svjetskim
relacijama postoje brojne konvencije koje reguliu pravila igre i koje privreda RSK tek treba
da naui.
Privreda RSK bila je izrazito vezana za privredu bive SR Hrvatske i njezine infrastrukturne
sisteme (saobraaj, energetika, telekomunikacije,...) Industrija RSK je u znaajnoj mjeri
uvozno ovisna, a kapaciteti koji se oslanjaju na sopstvenu sirovinsku bazu (prehrambena
i drvna industrija) nedovoljno su razvijeni i spadaju u kategoriju nie faze prerade. Veina
razvojnih programa za tu privredu kreirana je izvan RSK, tako da je razvojni potencijal
privrede, posebno industrije mali. Veze sa svijetom privrede RSK najveim dijelom su ile
preko Hrvatske i njezine trgovake mree u inostranstvu. Dobar dio kapaciteta je bio dio
velikih poslovnih sistema Hrvatske, tako da on nema izgraen trini program proizvoda
i usluga. RSK trenutno nema gotovo nikakvu infrastrukturu ekonomskih odnosa sa
inostranstvom. Strateki je zadatak brzo orjentisanje privrede RSK na privredu Srbije i
Jugoslavije i izlazak na svjetsko trite. Trenutno trinu situaciju privrede RSK karakterie
veliko suenje trita i veliki pad kupovne moi na dostupnom segmentu trita (SRJ, RS i
RSK).
RSK je raspadom SFRJ praktino ostala bez monetarnog deviznog i bankarskog sistema.
Mada nema preciznih podataka finansijski potencijal privrede RSK je minimalan, tako da
vlastitim potencijalom veoma teko moe odrati i postojei nivo privredne aktivnosti. Veze sa
bankarskim sistemom Srbije i Jugoslavije su u formiranju i daju poetne rezultate. Osnovno
strateko opredelenje RSK mora biti primjena Programa rekonstrukcije monetarnog sistema
i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije. Kao i privredi SRJ, privredi RSK je blokiran
bilo kakav pristup svjetskom tritu kapitala. Takoer treba utvrditi koliki je kapital ostao
blokiran u stranim bankama i kolika su nenaplaena potraivanja, ali i dugovanja privrede
RSK.
U ratu su znaajni privredni kapaciteti uniteni i oteeni, a nekoritenjem izloeni su
daljem propadanju. Tehnoloki nivo privrede RSK je u stalnom nazadovanju, jer su RSK
i SRJ u uslovima blokade potpuno odsjeene od rezultata nauno-tehnolokog progresa u
svijetu. Pozitivna promjena, koja se i u ovim tekim vremenima poinje sve vie osjeati,
jeste oslanjanje na sopstvene snage i porast inventivnosti i preduzetnikog duha. Drava
sa svoje strane mora maksimalno podrati ovakve procese. U sklopu izgradnje privrednog
sistema morae se donijeti strategija tehnolokog razvoja RSK kao integralnog dijela srpskog
privrednog prostora. Takoer se sistematski moraju koristiti sve mogunosti, posebno
potenciranjem veza sa Srbima u svijetu, da se prati tehnoloki razvoj u svijetu.
281
Jedan od najveih problema privrede RSK je nedostatak strunjaka i rukovodilaca

(menadera). Privredu danas vode kadrovi koji imaju veoma malo iskustva u rukovoenju, a
po obrazovanju su u pravilu usko struni. S druge strane veoma je velik pritisak nekvalifikovane
radne snage na zapoljavanje po svaku cijenu, tako da su preduzea vie socijalne ustanove,
nego li ekonomski subjekti. Primanja po osnovu rada su ispod egzistencijalnog minimuma,
tako da je kriminal postao legalno sredstvo preivljavanja. Tu cijenu preivljavanja mogla je
jedino da plati privreda RSK u gubitku supstance, tako da se njezin potencijal pogorava,
privredna situacija nalae posve suprotno. Enormni porast broja socijalno ugroenih lica
(ranjenici i njihove porodice, penzioneri, izbjeglice i nezaposleni bez sredstava za ivot) i
neizgraeni kriteriji socijalne pravde i politike strahovito optereuju ukupnu privredu i
drutvenu situaciju u RSK.
Bez nepotrebnog dramatizovanja, situacija je krajnje ozbiljna. Robni fondovi su se tokom
rata gotovo ispraznili, a privreda, umjesto da je zabiljeila porast supstance, biljei rapidan
gubitak po osnovu socijalnih davanja i rasprostranjenog kriminala.
Republika Srpska Krajina ima povrinu od 17.000 km. Na tom prostoru ivjelo je 1990.
godine 543.000 stanovnika. Ukupni broj zaposlenih bio je 129.000, to znai da je 23,7%
stanovnitva bilo zaposleno. Ovaj postotak govori da je RSK i u ono vrijeme bila na donjoj
granici zaposlenosti kojom je mogue osigurati normalno funkcionisanje drutva.
Drutveni proizvod po stanovniku u RSK 1990. godine u odnosu na prosjek u SFRJ
iznosio je 75,9%, a prema SR Hrvatskoj tek 58,1%. Ako se dananja SR Jugoslavija
promatra kao dio nekadanje SFRJ, onda je drutveni proizvod po stanovniku RSK 1990.
godine iznosio 87,6% drutvenog proizvoda SRJ.366
Ovi podaci govore da je RSK spadala u nerazvijena podruja. Slika bi bila jo
nepovoljnija, kad bi se uzeli podaci po pojedinim podrujima, jer su vukovarsko (37%
zaposlenost stanovnitva), osjeko i belomanastirsko podruje bili iznad ili na nivou
razvijenosti SR Hrvatske. To znai da u RSK imamo sa stanovita razvijenosti klasian
primjer razvijenog sjevera i nerazvijenog juga, to dodatno optereuje privredu i politiku
situaciju u RSK.
Iz statistikih podataka SZS mogu se dosta precizno rekonstruisati podaci o predratnom
privrednom potencijalu Republike Srpske Krajine. Na alost nije uinjeno mnogo da se
prikupe i sistematiziraju podaci o privrednoj aktivnosti u RSK u zadnje dvije i po godine.
Tako da su sve ocjene stanja privrede prije rezultat usmenog predanja, pojedinanog iskustva
i impresija, nego li pouzdanih i provjerenih podataka. No, nije samo problem sa podacima
u time to su nam ocjene nepouzdane i netane, ve je daleko vei problem sa upravljanjem
privredom Krajine, jer nema osmiljenog i efikasnost upravljanja privrednim aktivnostima i
privrednim razvojem bez informacija.
[]
UJEDINJENJE SVIH SRPSKIH ZEMALJA
Postojee prilike i odnos snaga u svijetu jo ne dozvoljavaju formalno ujedinjenje svih
srpskih zemalja. To nas meutim ne spreava da izgraujemo privredni sistem RSK kao
integralni dio jedinstvenog srpskog privrednog prostora. To konkretno znai da je osnova
izgradnje privrednog sistema RSK i programa rada Vlade RSK Program rekonstrukcije
monetarnog sistema i strategija ekonomskog oporavka Jugoslavije.
366
Podaci Saveznog zavoda za statistiku.
282
Formalno se mora provoditi koncepcija ujedinjenja monetarnog i ekonomskog sistema

putem jedinstvenog zakonodavstva, a u neposrednoj praksi se moramo ponaati sa
stanovita faktikog ujedinjenja RSK sa Republikom Srbijom (razlika u odnosu na koncept
jedinstvene savezne drave u kojoj bi RSK bila jedna od republika, koncept Unije SRJ sa
RS i RSK i koncept ujedinjenja monetarnog i ekonomskog sistema putem jedinstvenog
zakonodavstva), jer takvo rjeenje najvie odgovara interesima naroda i primjerno je veliini
problema sa kojim smo suoeni.
Konstituisanje RSK kao subjekta sa svim atributima dravnosti, zahtjevao je i ujedinjenje
samostalnog monetarnog i ekonomskog sistema, emu se pristupilo ve sredinom 1992.
godine.
Pri uvoenju samostalnog monetarnog i ekonomskog sistema bilo je dosta nesnalaenja,
razliitih pristupa u pojedinim djelovima Republike, neusklaenosti sa politikom SR
Jugoslavije, to je rezultiralo vrlo negativnim posljedicama na funkcionisanje privrede i
loim ekonomskim stanjem znatnog dijela stanovnitva RSK.
Ovaj program e se nasloniti na realizaciju istog programa u SR Jugoslaviji i RS kroz
unifikaciju monetarnog i ekonomskog sistema, a putem jednoobraznog zakonodavstva
RSK, RS sa zakonodavstvom SR Jugoslavije. Ovaj oblik podrazumjeva uvoenje i
jedinstvenu primjenu monetarnog sistema, bankarskog sistema i carinskog sistema, platnog
prometa, konsolidovan bilans javne potronje, statistiki informativni sistem, jednoobraznu
zakonsku regulativu u ovim oblastima i jedinstvenu ekonomsku politiku, a obuhvatie i
unifikciju poreskog, spoljnotrgovinskog i deviznog sistema, kao i tehniko-tehnolokih
sistema, regionalni razvoj i drugo.
Ukljuivanje RSK i RS u monetarni sistem SR Jugoslavije, omoguuje da novi dinar
postane sredstvo plaanja i u RS i RSK, pri emu e Narodna banka Jugoslavije funkciju
jedinstvene monetarne ustanove koja uspostavlja jedinstvenu kontrolu vri[ti] emisiju novca
na bazi deviznog pokria i robnog pokria RS i RSK. Isto tako uspostavljen jedinstveni
platni promet izmeu uesnika na teritoriji SR Jugoslavije, RS i RSK, donijee jedinstveni
konsolidovani bilans svih budeta i utvrdie nivo deficita i nain njihovog pokria.
U oblasti monetarnog sistema, na osnovu dogovora nadlenih organa SR Jugoslavije, RS i
RSK, potrebno je obezbediti da NBJ faktiki postane jedina emisiona ustanova monetarnog
sistema odgovorna za monetarnu politiku, za stabilnost valute i finansijsku disciplinu na
cjelokupnom podruju. Ovo istovremeno podrazumjeva da Narodna banka RSK svoje
funkcije ostvaruje u skladu sa nadlenostima utvrenim na osnovu dogovora.
Opredelenja iz Programa koja se odnose na monetarni sistem operacionalizovae se na
istovjetan nain kao to je to uraeno na nivou SR Jugoslavije. To znai da je neophodno
da RSK donese sve potrebne uredbe i odluke koje reguliu ovu oblast. Takoer, obezbedie
se uspostavljanje jedinstvene kontrole funkcije NBJ, to podrazumjeva kontrolu platnog
prometa, kontrolu boniteta i zakonitosti poslovanja banaka i drugih finansijskih organizacija,
kao i jedinstvenu primjenu svih mjera monetarne i devizne politike.
U oblasti bankarskog sistema neophodno je zakonsku regulativu RSK i RS koja se odnosi
na osnivanje banaka i drugih finansijskih organizacija usaglasiti sa Zakonom o bankama i
finansijskim organizacijama koje se primjenjuje na teritoriji SR Jugoslavije.
Ovo podrazumeva da se osnivanje i poslovanje banaka i drugih finansijskih organizacija
u svemu izjednaava sa kriterijumima koji vae za banke i druge finansijske organizacije na
teritoriji na SR Jugoslaviji.
283
Finansijski, monetarni i bankarski sistem svuda u svetu pokazuje stepen ekonomske

usklaenosti u dravi i koliko je drava spremna da potuje vrednost nacionalne valute. Mi
moramo, u skladu sa naim sadanjim mogunostima da razvijamo poslovno bankarstvo i
da stvorimo banku koja e relativno brzo moi da preuzme ulogu razvojne banke sa svim
njenim ingerencijama i obavezama. Mislimo da te poslove preuzme naa Krajinska banka
iz Mirkovaca. I za ovu oblast vai ono to sam rekao za proizvodni lanac nae poslovno
bankarstvo mora povezati s onim poslovnim bankarstvom van naih granica koje je
spremno na dugoronu saradnju. Sada, u ovoj fazi izgradnje i razvoja nae dravnosti i
nae ekonomije, nama je u ovoj oblasti potrebna i struna pomo, s obzirom na injenicu
da je u bivoj jugoslovenskoj Republici Hrvatskoj ono bilo centralizovano i dirigovano iz
republikog centra, u kojem su doneene sve najvanije odluke koda je re o emisionoj i
kreditnoj oblasti. Nema nikakvog razloga da tu pomo ne zatraimo od svih onih koji su
spremni da nam je prue.
Ovo podrazumjeva da osnivanje i poslovanje banaka i drugih finansijskih organizacija u
svemu izjednaava sa kriterijumima koji vae za banke i druge finansijske organizacije na
teritoriji SR Jugoslavije.
[]
U cilju uspostavljanja jedinstvenog sistema platnog prometa na prostoru SR Jugoslavije
RS i RSK potrebno je izvriti usklaivanje zakonskih i podzakonskih akata u oblasti platnog
prometa RSK. U oblasti platnog prometa ve sada treba postaviti dugorone strategijske
ciljeve. Zbog nepovoljnih uslova u kojima se nalazimo, nae poslovno bankarstvo mora biti
stabilno, efikasno i fleksibilno. Platni promet e se odvijati u samom poslovnom bankarstvu,
jer nema nikakve potrebe da se platni promet paralelno odvija u Slubi platnog prometa ili
slinim institucijama. Kontrolna uloga drave u poslovnom bankarstvu mora postojati, ali
ne kroz glomazan i skupi aparat Slube platnog prometa, ve kroz buduu centralnu banku
koja se generalnim ovlaenjima parlamenta u Vlade RSK, u praksi sprovodi monetarnu
politiku i svojim inspekcijskom slubom kontrolie rad banaka.
[]
U oblasti deviznog sistema neophodno je da RSK obezbedi jedinstvenu primjenu
propisa u pogledu plaanja u inostranstvu, mjenjakih i drugih poslova deviznih rezervi,
raspolaganja devizama od strane preduzea, uslova iznoenja i unoenja deviza i zamjena
stranog novca za dinare i obrnuto, te da se obezbedi kontrola i jedinstvena primjena propisa
iz oblasti deviznog poslovanja.
U oblasti carinskog sistema podrazumjeva se:
istovjetnost instituta Carinskog zakona
isti uslovi za oslobaanje od plaanja carine za odreene korisnike,
jednoobrazno utvrivanje momenata nastanka obaveze plaanja carine,
primjenu mjera carinskog nadzora,
istovjetnost carinskog postupka sa privremeno uvezenom robom,
istovjetnu primjenu kaznene politike u ovoj oblasti,
obezbeenje carinskom tarifom zatite roba koje se proizvode na teritoriji SR Jugoslavije
i RS i RSK,
utvrivanje visine instrumenata vancarinske zatite, zatite na jednoobrazan nain i na
istom nivou.
Realizacijom navedenih mjera prestaje potrebe carinske kontrole izmeu RSK, RS i SR
Jugoslavije.
284
U oblasti poreske politike, koncepcija uklapanja RSK u jedinstveni monetarni sistem

SR Jugoslavije i RS, podrazumjeva usaglaavanje poreskog sistema i poreske politike sa
poreskim sistemom RS, Srbije Crne Gore i SR Jugoslavije.
U dobro organizovanim dravama plaanje poreza i taksi je najvanija obaveza svih firmi
graana koji su na bilo koji nain ukljueni u proces stvaranja dobiti i profita. Moramo
stvoriti svijest da su poreske obaveze ne samo prihod drave, nego i ivotni interes svakog
graanina. Njemu drava obazbeuje odbranu od neprijatelja, imovinsku i linu sigurnost,
ekonomski, pravni, kolski i zdravstveni sistem u kome se on i njegova porodica nalaze.
[]
Hrvatski informativni centar, A161-005.
101
1994., travanj 21.

Knin
Skraeni zapisnik s 4. sjednice prvog redovnog zasjedanja Skuptine RSK
SKRAENI ZAPISNIK
SA 4. SJEDNICE PRVOG REDOVNOG ZASJEDANJA SKUPTINE RSK ODRANE
20. i 21. APRILA 1994. GODINE U KNINU
Sjednicu su prisustvovali 73 poslanika.
Sjednicu je otvorio i predsjedavao Branko Vojnica predsjednik Skuptine RSK.
Nakon izvrenog prozivanja prelo se na utvrivanje dnevnog reda koji je usvojen kako
slijedi.
Prvog radnog dana utvren je slijedei
Dnevni red
1. Usvajanje skraenog zapisnika sa prole sjednice,
2. Politiko-bezbedonosna situacija u RSK,
3. Izvjetaj o radu MUP-a RSK za 1993. godinu,
4. Razmatranje uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosua i uprave
U okviru dnevnog reda poslanik Simo Raji je predloio da se na dnevni red stavi i
Zakon o Nacionalnim parkovima. Predsjednik Skuptine je dao predlog da se ovaj Zakon
nae na dnevnom redu nakon provedene javne rasprave, to je glasanjem i prihvaeno.
Ad. 1
Glasanjem je usvojen skraeni zapisnik sa prole sjednice sa dva uzdrana glasa.
Ad 2. i Ad. 3 su raspravljane bez prisustva javnosti. Izvjetaj o politiko-bezbedonosnoj
situaciji je umnoen pod oznakom Strogo povjerljivo i podijeljen poslanicima. Poslanici
su u okviru ove take postavljali pitanja Ministru odbrane Rakiu367 (slede izbori).
367
Duan.
285
Peri Slobodan pitao kada e se izvriti jedinstvena mobilizacija na teritoriji RSK. Ministar
odbrane je dao odgovor da se mobilizacija vri u onoj mjeri koja e biti dovoljna da se
podnese prvi eventualni napad od strane RH.
Poslanik Maljkovi Radovan je imao vie pitanja vezanih za ovu taku dnevnog reda i
dostavljen je izvjetaj.
pitanje tampon zona
pitanje kompromitacije pojedinih autoriteta koji se baziraju na moi sile i straha, te kada
e se izvriti profesionalizacija vojske, i da se pojasni predloeni izraelski model organizovanja
vojske.
Poslanik Godni Ratko u svom izlaganju vratio se na pitanje ratifikacije sporazuma o prekidu
vatre i razgranienja sa RH koji je potpisan 29. 03. 1994. godine. Skupina je izvrila
ratifikaciju sporazuma, ali poslanici nisu imali karte ispred sebe, pa je dolo do problema u
nekim mjestima razgranienja. Upozorio je da na terenu oficiri Srpske vojske ne surauju
sa lokalnim vlastima.
Poslanik Vojnovi Milivoj je predloio da se recidirano odredi ko imenuje sastav komisija na
lokalnom nivou, mislei na opte rjeenje a ne na personalna.
Dok su poslanici postavljali navedena pitanja Ministar Raki je napustio sjednicu, te su
stoga ostali uskraeni za odgovore.
Poslanik Kovaevi Drago je konstatovao da je izvjetaj u cjelini koristan i da daje dobru
analizu postojeeg stanja.
Na kraju rasprave izvjetaj je prihvaen sa jednim glasom protiv i dva uzdrana.
Ad. 3.
Opiran izvjetaj po ovoj taki dnevnog reda podnio je pomonik Ministra za unutranje
poslove Neboja Pavkovi. Izvjetaj je podijeljen poslanicima i ini sastavni dio ove take.
Podnijeti izvjetaj je jednoglasno usvojen.
Ad. 4.
Uredbe sa zakonskom snagom iz oblasti pravosua i uprave koje su ranije umnoene i
predate poslanicima, a koje su donijete za vrijeme trajanja rata i neposredne ratne opasnosti
od strane tadanjeg predsjednika RSK Gorana Hadia glasanjem su stavljene, odnosno
neke od njih potvrene uz izvjesne korekcije, a na prijedlog Odbora za pravosue i upravu.
Apsolviranjem ove take dnevnog reda Skuptina je zavrila svoj prvi radni dan.
Drugog radnog dana 21. 04. 1994. godine usvaja se slijedei
DNEVNI RED
1. Program rada mandatara za sastav Vlade i prijedlog za izbor resornih Ministara,
2. Izmjene i dopune Zakona o odbornicima SO
3. Zakon o dopuni Zakona o politikim organizacijama,
4. Izmjene i dopune Zakona o STV RSK.
5. Imenovanje upravnog odbora STV RSK.
6. Poslanika pitanja.
Ad. 1.
Na prijedlog Predsjednika RSK za prvog ministra Vlade predloen je gospodin Borislav
Mikeli. U dvoasovnom ekspozeu gospodin Mikeli je iznio svoj program rada i program
rada budue Vlade.
286
Na njegov prijedlog da se izabere Vlada nacionalnog jedinstva za resorne ministre su

izabrani:
1. mr Borivoj Rauo ministar za informacije
2. Mile Bosni ministar za trgovinu, ugostiteljstvo i turizam,
3. Uro Funduk dipl. prav. ministar za pravosue i upravu,
4. dr Stevan uri ministar za zdravstvo
5. Milivoj Vojnovi, prof. ministar za sport i fiziku kulturu,
6. mr Ilija Priji ministar za unutranje poslove,
7. dr Milan Babi ministar za inostrane poslove,
8. Boli Dragutin ministar za kulturu i vjere,
9. dr Rade Tanjga ministar za odbranu,
10. Ratko Veselinovi, dipl. ecc. ministar za financije,
11. Simo ijan, dipl. ing. ministar za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu,
12. Milivoj Krika, dipl. ing. ministar za energetiku i rudarstvo,
13. Milan Paen ministar za saobraaj i veze,
14. dr Branko Petrovi ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
15. Ljubia Budi, dipl. ing. ministar za urbanizam,
16. Stevo Ratkovi, prof. ministar za prosvjetu,
17. Slobodan Peri, dipl.prav. ministar za rad, boraka pitanja i socijalna pitanja.
Ekspoze prvog ministra Vlade ini sastavni dio ovog zapisnika u uva se u arhivi Sekretarijata
Skuptine.368
Izvodi iz rasprave o ekspozeu:
Dodan Petar: Konstatacija postojeeg stanja u ekspozeu je iscrpno. Sve to se u prolosti
inilo ilo je na tetu RSK i tetu naroda. Situacija nalae da za mjesec dana
nova Vlada mora imati rezultate iza sebe. Ja postavljam pitanje kako stvoriti
inicijalna sredstva da bi iznijeti program mogao oivjeti.
Vuji Ranko: Srpske radikalne stranke nema u Vladi, a oni predstavljaju veliki dio ovog
naroda, sto hiljada glasova je dato ovim poslanicima. Ni jednim primjerom
se nismo ponaali neparlamentarno ve kontruktivno. Duan sam da kaem
da smo pristali da uemo u vladu jedinstva koja bi garantovala operativnost
po proporcionalnom sistemu. Neu da vjerujem da smo diskvalifikovani
nekom naredbom. Svi koji su glasali za nas glasali su za Srpsku Radikalnu
Stranku koja e uvijek biti uz narod. Unutar Parlamenta imali smo obavezu
da se prema vama ne ponaamo neprijateljski. Ja znam da e srpski radikali
sa ponosom i asti ii ka sve srpskom zagrljaju.
Macura Lazar: Postojei problemi u RSK su ozbiljni i teki i ja nisam optimista u pogledu
njihovog rjeavanja. Imamo jo vremena da radikale ukljuimo u Vladu.
Vuji Ranko: Radikalima je ponueno jedno resorno mjesto, Ministarstvo prosvjete, ali
to nismo prihvatili jer nismo proporcionalno zastupljeni.
Dobrojevi Dragan: Mi iz Zapadne Slavonije se nadamo da emo se tamo vratiti. Ekspoze
je prije svega struan, obuhvatan i iscrpan. Programu dajem podrku i
sugeriem da se prihvati zajedno sa predloenim ministrima.
368
Izlaganje predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelia vidi u Dok. br. 101.
287
ubra Milan: O programu ne bi htio govoriti, obzirom da treba da ga iznese cio narod.
Predlaem da se svi ministri presele gdje ive, i gdje im se nalaze porodice,
dali na teritoriji RSK ili van nje.
Ernjakovi Milan: RSK danas bije bitke, vojniku i ekonomsku. Duni smo da gledamo
politiku realno a emocije moramo odbaciti.
Mikeli Borislav:
Ako doe do reorganizacije postojeih ministarstava pokuat u da
iznaem mogunosti da SRS dobije neko od resornih ministarstava.
Beldar Zoran: Duan sam da pred vama iznesem nekoliko stvari da nebi na nama ostala
ljaga. Mogla je i naa stranka da dobije pet ili est ministarskih mjesta ali
bez partnera to mi nismo htjeli. Smatram da je loe to u Vladi nema
predstavnika iz istonog dijela RSK.
Nakon zavrene diskusije Predsjednik Skuptine je zakljuio pretres po ovoj taki dnevnog
reda i prelo se na pojedinano glasanje o prvom ministru i njegovoj Vladi.
Nakon linog izjanjavanja konstatovano je da je predloeni sastav vlade prihvaen od strane
Skuptine.
Ad. 2.
Izmjene i dopune Zakona o odbornicima SO je usvojen.
Ad. 3.
Izmjene i dopune Zakona o politikim organizacijama je takoer glasanjem usvojen.
Ad. 4.
Izmjene i dopune Zakona o STV RSK koje su ranije bile izglasane, a ne potvrene odnosno
potpisane od strane Predsjednika RSK stavljene su ponovno na glasanje. Sa 36 glasova ZA,
11 glasova PROTIV i 6 UZDRANIH Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o STV
RSK je prihvaen.
Ad. 5.
U sastav Upravnog odbora STV RSK imenovani su slijedei lanovi:
1. Drago Kovaevi Knin, Predsjednik
2. Nikola ivkovi Beli Manastir
3. Danko Peri Knin
4. Dragan Pjeva Vrginmost
5. Branko egan Knin
6. Peut Milan Korenica
7. ujo Bogdan Beli Manastir
8. Lazi Todor Knin
9. Jergi ivojin Vukovar
Ad. 6.
Poslanika pitanja su skinuta sa dnevnog reda zbog odnosa TV ekipe na montau, i
odloena za slijedeu sjednicu kada e biti obezbeeno direktno prenoenje.
Zapisnik sastavila:
Mirjana Rodi
288
102
1994., travanj 21.

Knin
Odluka predsjednika RSK o formiranju regionalnih i opinskih komisija za odreivanje
linije razdvajanja
NA OSNOVU L. 40. ZAKONA O ODBRANI (SLUBENI GLASNIK RSK
BR. 2/93), I TAKE 6. SPORAZUMA O PREKIDU VATRE OD 29. MARTA
1994. GODINE, TE NA OSNOVU ZAUZETOG STAVA VRHOVNOG SAVJETA
ODBRANE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE, D O N O S I M
ODLUKU
I ODMAH PRISTUPITI FORMIRANJU SEKTORSKIH (REGIONALNIH) I
LOKALNIH (OPTINSKIH) KOMISIJA ZA ODREIVANJE LINIJA RAZDVAJANJA
IZMEU ZARAENIH STRANA, ODNOSNO TERITORIJE REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE I REPUBLIKE HRVATSKE, U SKLADU SA POSTIGNUTIM
SPORAZUMOM O PREKIDU VATRE I ANEKSOM C SPORAZUMA,
POTPISANIH 29. MARTA 1994. GODINE U RUSKOJ AMBASADI U ZAGREBU.
II KOMISIJE SE SASTOJE OD TRI LANA, KOJI IMAJU ZAMJENIKE.
KOMISIJU SAINJAVAJU PREDSTAVNICI VOJNIH, MILICIJSKIH I CIVILNIH
VLASTI, SA SEKTORA (REGIJE), ODNOSNO OPTINE ZA KOJU SE FORMIRA.
ODREUJE SE DA SE ZA PREDSJEDNIKA SEKTORSKIH I LOKALNIH
KOMISIJA IMENUJE PREDSTAVNIK VOJNIH VLASTI.
III SEKTORSKU KOMISIJU PREDSTAVLJA:
KOMADANT KORPUSA, SEKRETAR SEKRETARIJATA UNUTRANJIH
POSLOVA I JEDAN OD PREDSJEDNIKA OPTINA SA TOG SEKTORA (PREMA
DOGOVORU SVIH PREDSJEDNIKA OPTINA SA SEKTORA), ILI NJIHOVI
ZAMJENICI.
IV LOKALNU (OPTINSKU) KOMISIJU SAINJAVAJU:
KOMADANT BRIGADE, NAELNIK STANICE JAVNE BEZBEDNOSTI,
PREDSJEDNIK OPTINE, ILI NJIHOVI ZAMJENICI.
V TERITORIJALNA ORGANIZACIJA SEKTORA OSTAJE ISTA, DAKLE
DALMACIJA, LIKA, KORDUN, BANIJA, ZAPADNA SLAVONIJA, ISTONA
SLAVONIJA, BARANJA.
VI SEKTORSKE I LOKALNE KOMISIJE TREBAJU BITI U STALNOM
KONTAKTU I DOGOVORU SA CENTRALNOM REPUBLIKOM KOMISIJOM I
SVA EVENTUALNO SPORNA PITANJA RJEAVATI PREKO TE KOMISIJE.
VII ODLUKU O IMENOVANJU O SASTAVU SEKTORSKE I LOKALNE
KOMISIJE SAINITI U PISANOJ FORMI I JEDAN PRIMJERAK DOSTAVITI
CENTRALNOJ REPUBLIKOJ KOMISIJI.
VIII OVU ODLUKU DOSTAVITI CENTRALNOJ REPUBLIKOJ KOMISIJI,
KOMADANTIMA KORPUSA I BRIGADA, PREDSJEDNICIMA OPTINA TE
SEKRETARIMA I NAELNICIMA SLUBE UNUTRANJIH POSLOVA.
289
BROJ: 03-4-299/94.
KNIN, 21. APRILA 1994. GODINE PREDSJEDNIK REPUBLIKE
MILAN MARTI, V.R.
103
1994., travanj 21.

Glina
Izvjea o radu SM Glina za 1993. i prvo tromjeseje 1994. godine
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KNIN
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE GLINA
STANICA MILICIJE GLINA
Broj: 08-04/3-26/195-94. KD/B
Glina, 21. 04. 1994. godineINFORMACIJA
o radu SM-e Glina za 1993. godinu i I tromjeseje 1994. godine
U V O D:
Rad slube javne bezbednosti u 1993. god. karakterie razdoblje stalne pretnje ratom
zbog proglaenog ratnog stanja na cijeloj teritoriji R.S. Krajine od 23. 01. 1993. godine.
Ovo stanje je uzrokovalo angairanost dijela slube u odbrani i uvanju dravne granice
RSK te poduzimanje radnji radi spreavanja ulaska ustakih diverzantsko-teroristikih
grupa, te njihovog hvatanja i unitenja.
Dokaz tome je uee 42 pripadnika ove SM-e i kompletnog sastava Specijalne jedinice
milicije na zaustavljanju ustake agresije na podruju Benkovca u I. i II. mjesecu 1993.
godine. Tokom uea u pomenutim ratnim dejstvima smrtno su stradala 2 i ranjeno 6
pripadnika ove slube.
Pokazatelji sloenosti uslova rada SM-e Glina su, pored pomenutog: znatno pogoranje
socijalnog i ekonomskog poloaja stanovnitva, irenje glasina i neprijateljske propagande,
nedovoljno funkcionisanje drugih subjekata sistema, loa materijalno-tehnika opremljenost
te nedovoljna struna ekipiranost.
Navedeni faktori i injenice da su velike koliine oruja bez kontrole, te da se lica koja
posjeduju oruje esto dovode u alkoholizirano stanje, neposredno su uticali na rairenost i
pojave oblike nekih krivinih djela do te mjere da su po posljedicama predstavljali politiki
i opte drutveni problem. Dominirala su djela nedozvoljene trgovine i pustoenja uma, te
djela sa elementima nasilja to dokazuje ve pomenuto.
U toku protekle godine stalno su bili prisutni problemi nedostupnosti zakonskih propisa
premalo izlazaka istranih sudaca na mjesto izvrenja KD, te nedovoljna saradnja sa sucem
za prekraje i bezvrednost izreene kazne to direktno utie na izvrioca da ponovi prekraj.
290
Unato ovakvim uslovima rada postignut je napredak u organizaciji slube, disciplini,

profesionalnom odnosu prema izvrenju zadatka, te je u odnosu na 1992. god. znatno
poboljana otkrivaka djelatnost. Valja napomenuti da je rad slube bio otean mnogim
politikim previranjima, te direktnim napadima na Stanicu i njene radnike od strane
naoruanih grupa i pojedinaca, a sve sa politikim ciljem.
I OPERATIVNO PREVENTIVNI RAD
U protekloj godini sluba je bila postavljena tako da operativno pokriva mjesta najvee
saobraajne frekventnosti, odnosno gdje je najvea mogunost prolaska lica sklonih izvrenju
KD i roba namijenjene za njihovo izvrenje, te mjesta na kojima se KD i remeenje javnog
reda i mira najee deavaju. U cilju pronalaska predmeta KD najee su poduzimane
operativno-taktike mjere i radnje u vidu pretresa stana i drugih prostorija, a u vezi estog
ubacivanja ustakih IDG grupa na nae podruje poduzimane su blokade, zasjede i
pretresi terena na podrujima gdje su iste djelovale.
U veini izvrenih pretresa stana i drugih prostorija pronaeni su traeni predmeti, dok
mjere poduzimane u cilju hvatanja i unitenja ustakih IDG grupa nisu imale efekta.
II ZAKONITOST U RADU, PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE I VATRENOG
ORUJA
Pripadnici SM-e Glina su u svom radu primjenjivali samo blae oblike sile u svrhu
pokoravanja pojedinih lica prilikom poduzimanja slubenih radnji.
U protekloj godini nije bilo upotrebe vatrenog oruja od strane radnika ove SM-e, niti
fizike snage i kemijskih sredstava u veem obimu jer nije bilo teih ekscesnih situacija u
kakvima se ova sredstva primjenjuju.
III STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETA
U toku 1993. god. na podruju SM-e Glina evidentirano je 219 KD to je za 11 ili
9% vie nego prethodne godine. U momentu izvrenja KD bio je poznat izvrioc u 62
sluaja, dok su izvrioci 98 KD ili 58,68%, dok je u 1992. godini naknadno otkriveno
39% izvrioca. U momentu izvrenja su uhvaena 4 izvrioca KD, a 1992. nije nijedan.
Od ukupnog broja prijavljenih djela ostalo je nerasvjetljeno 69, a zbog poinjenih djela
prijavljeno je 215 lica.
Na stanje u ovoj oblasti uticao je rat i psihosocijalni i ekonomski poremeaji kao
posljedica rata, a sve vie i socijalni faktor. Socijalni faktor je naroito dominantan kod KD
nedozvoljene trgovine i umskih kraa iji se broj u 1993. god. izrazito poveao, a samim
tim i poveao ukupan broj krivinih djela.
U strukturi KD preovladavali su imovinski delikti, odnosno krae i teke krae. Objekti
napada su podjednako privatno i drutveno vlasnitvo.
III. 1. OPTI KRIMINALITET
Krivina djela iz ove oblasti ine nadpolovinu veinu ukupnog broja krivinih djela, a
imovinski delikti su najbrojniji i ujedno prouzrokuju najveu drutvenu i materijalnu tetu.
IMOVINSKI DELIKTI
ukupno evidentirano . . . . . 55 KD
teka kraa . . . . . . . . . . . . . 27
razbojnitvo . . . . . . . . . . . . . 5
oduzimanje vozila . . . . . . . . . 1
otuenje tue stvari . . . . . . . 1
Od 50 prijavljenih KD sa nepoznatim izvriocima naknadno je rasvijetljeno 20 KD.
291

ukupno evidentirano . . . . . . 20 KD
ubistvo . . . . . . . . . . . . . . . . 14
ubistvo na mah . . . . . . . . . . . 1
teke tjelesne povrede . . . . . . 4
lake tjelesne povrede . . . . . . . 1
Od 12 krivinih djela prijavljenih po nepoznatom izvriocu naknadno je rasvijetljeno 5.
Ukupno evidentirano . . . . . . . . 2 KD
silovanje . . . . . . . . . . . . . . . . 2
Jedno djelo je izvreno po nepoznatom i naknadno otkriveno.
NEDOPUTENA TRGOVINA I ZLOUPOTREBA OPOJNIH DROGA
Iz ove oblasti je evidentirano 1 krivino djelo iji je izvrioc u momentu izvrenja bio
nepoznat, te naknadno otkriven.
2. KRIVINA DJELA IZ KZ-a SRJ
Od krivinih djela iz ove oblasti na podruju SM-e Glina u protekloj godini je
evidentirano 8 sluajeva terorizma. Terorizam i ubistva vezana za terorizam dogaala su se
u selima koja u to vrijeme nisu bila naseljena, a radi se o terenima pogodnim za kretanje i
boravak diverzantskih grupa, tj. granini pojas prema R. Hrvatskoj i ratna zona po dubini
koju obezbjeuju vojnici vojske R. S. Krajine.
Posljedice nastale ovim djelima su 16 mrtvih, 32 tee i lake povreena lica, te velike
materijalne tete nastale na tetu Glikoma i TP Krajine.
U cilju pronalaenja poinioca ovih djela SM-e je poduzimala radnje u vidu uviaja
na licu mjesta, pretresa terena, zasjeda, blokada terena, a sve u saradnji sa vojskom R. S.
Krajine odnosno pripadnicima 24. brigade iz Gline. Na osnovu pronaenih tragova na licu
mjesta, praenjem tragova kretanja, pronalaskom odbaenih predmeta i hrane hrvatskog
porijekla, te pronaenih ostavljenih minsko-eksplozivnih sredstava, dolo se do injenica
koje nepobitno ukazuju da su ova djela poinile ubaene ustake diverzantsko-teroristike
grupe.
Na otkrivanju i unitenju ovih grupa SM-e je radila planski, ali je efikasnost izostala iz
razloga kanjenja informacija, odnosno saznanja za djelo.
III. 3. DRUTVENO EKONOMSKI KRIMINALITET
U toku 1993. godine evidentirano je 88 KD iz ove oblasti i to po poznatom izvriocu
29, po nepoznatom izvriocu 59, te je 55 naknadno rasvjetljeno. Nedozvoljena trgovina je
najprisutnije krivino djelo sa tendencijom rasta u odnosu na proteklu godinu Vei broj
KD je registrovan kako zbog angairanosti slube, tako zbog loeg drutveno ekonomskog
stanja, te radi socijalnog faktora odnosno radi preivljavanja.
Brojnost ovih djela je uveliko poveavalo i uee organizovanih grupa za verc sa
Cazinskom krajinom. Na naem podruju su bile evidentne tekoe dokazivanja ovih djela
jer je roba na naoj optini bila u tranzitu, a mjesto izvrenja preprodaje na podruju drugih
optina.
U ovoj oblasti je vidljiva slabija saradnja sa ostalim optinskim institucijama kao to su
inspekcije i financijska policija, a to je imao direktno posljedicu u slaboj prevenciji.
292
IV. KRIMINALISTIKO TEHNIKI POSLOVI

Poslovi iz ove oblasti su obavljeni u oteanim uslovima zbog kadrovske nepopunjenosti
te velikog nedostatka krim. tehnike i zastarjelosti opreme.
Pored svih potekoa izvreno je 94 uviaja, te pronaeno i fiksirano 309 tragova na licu
mjesta KD.
V. JAVNI RED I MIR
Zbog prekraja protiv javnog reda i mira sucima za prekraje je podneeno 45 zahtjeva za
pokretanje prekrajnog postupka, a ukupno je prijavljeno 54 lica.
Promatrajui strukturu prekraja uoljivo je da je najvie prekraja izazvano svaom i vikom
9, tuom 16 i prijetnjom 5, te pucanjem na javnom mjestu 13. Mjesto izvrenja su najee bili
ugostiteljski objekti i ulica, a izvrioci su preteno bili pod utjecajem alkohola. Broj prijavljenih
prekraja je manji od stvarnog jer velik dio istih nije prijavljen Stanici milicije Glina.
Efikasnost suca za prekraje nije na zadovoljavajuem nivou zbog niskih kazni i duine
trajanja postupka.
VI. REGULISANJE I KONTROLA SAOBRAAJA
Stanje na cestama koje pokriva Stanica milicije Glina je jako loe zbog velikih oteenja
kolnika te nedostatka horizontalne i vertikalne signalizacije.
Veliki broj vozila je tehniki neispravan i neregistrovan, a jedan od osnovnih uzroka je
materijalni poloaj stanovnitva.
U 1993. god. dogodilo se 50 saobraajnih nesrea u kojima su smrtno stradala 3 lica,
te tee povreeno 7 i lake 8 lica. Kod 34 nesree nastala je materijalna teta na vozilima i
objektima.
Za ostale prekraje iz oblasti saobraaja ova Stanica milicije u 1993. god. je podnijela 46
zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka.
Osnovni problem slube je nedostatak osnovne opreme za operativno-preventivni rad u
ovoj oblasti oprema za vrenje uviaja, ureaji za mjerenje brzine, alkotesti i dr.
VII. UPRAVNI POSLOVI ZA 1993. GODINU
U toku godine u Odjeljenju za upravne poslove izvreno je
izdano vozakih dozvola . . . . . . . 480
registrirano vozila . . . . . . . . . . . . 890
jedinstveni matini broj . . . . . . 1476
izdano linih karti . . . . . . . . . . . 1476
Prijavljeno prebivalita i boravita
prijavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . 39
odjavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . 11
S e k r e t a r:
Nikola Bjelac, s.r.
INFORMACIJA
o radu SM-e Glina za period od 1. I. 1994. do 31. III. 1994. god.
I OPERATIVNO PREVENTIVNI RAD
U ovom izvjetajnom periodu sluba je bila preventivno i operativno postavljena tako da
pokriva mjesta i saobraajnice gdje se najee deavaju krivina djela ili prevoze lica sklona
vrenju krivinih djela i predmeti koji potiu od izvrenja krivinog djela.
293
Sluba se redovno odvijala kroz sektorsku, patrolnu i djelatnost na stalnim kontrolnim

punktovima.
Najee poduzimanje operativne mjere i radnju su pretresi stana, zasjede i blokade i
to u svrhu pronalaska predmeta koji potiu od krivinog djela, te pronalaska i unitenja
ubaenih ustakih IDG grupa.
Stanja milicije Glina je preventivno djelovala i profesionalno obezbedila sve javne
skupove te promotivne-stranake i predsjednike skupove.
Saradnja sa drugim organima i institucijama je i dalje nedovoljna. Isto tako nedovoljan
je broj izlazaka istranih sudaca na lice mjesta krivinog djela radi obavljanja uviaja.
Operativnim radom radnici SM-e Glina su u ovom periodu rjeili dva KD iz protekle godine.
II. ZAKONITOSTI U RADU I PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE
U prvom tromjeseju 1994. god. ovlatena slubena lica SM-e Glina nisu upotrebljavala
silu, gumene palice i vatreno oruje radi izvrenja slubenih zadataka koji su pred njima bili
postavljeni.
III. STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETA
U pomenutom periodu na podruju SM-e Glina evidentirano je 21. krivino djelo, za
koje je podneeno 19 krivinih prijava. U 9 sluajeva izvrioc je bio poznat u momentu
izvrenja krivinog djela, dok je u 12 sluajeva izvrioc bio nepoznat. Naknadno je otkriveno
4 izvrioca krivinih djela, odnosno 33% dok je 8 djela ostalo nerasvijetljeno.
Primjetno je znatno smanjenje broja krivinih djela u odnosu na isti period protekle
godine, dok je otkrivaka djelatnost neto slabija to se djelomino moe opravdati
angairanou slube na drugim poslovima (obezbeenje promotivnih, stranakih i
predsjednikih skupova, ispomo na uvanju dravne granice R. S. Krajine i dr.).
III/1. Opti kriminalitet
Na podruju SM-e Glina u prvom tromjeseju je evidentirano 13 krivinih djela iz oblasti
opteg kriminaliteta. U 3 sluaja izvrioca je bio poznat u momentu izvrenja, dok je kod
10 djela bio nepoznat. Naknadno je otkriveno 4 izvrioca krivinih djela to je pokazatelj
ozbiljnog i strunog rada u ovoj oblasti i pored nedostataka u kriminalistikoj tehnici i
strunim kadrovima.
Posebno vidljivo je smanjenje ukupnog broja krivinih djela iz ove oblasti iako je
sluba bila angairana na drugim poslovima, tako da se stanje moe okarakterizirati kao
zadovoljavajue.
IMOVINSKI DELIKTI
Ukupno evidentirano KD . . . . . . . 5
teka kraa . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
razbojnitvo . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Od 5 prijavljenih djela po nepoznatom poiniocu jedan je naknadno otkriven.
ukupno evidentirano KD . . . . . . . 2
ubistvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
Jedno ubistvo je prijavljeno sa nepoznatim poiniocem kojeg je sluba naknadno otkrila.
Iz ove oblasti kriminaliteta u ovom periodu na podruju SM-e Glina nije evidentirano ni
jedno krivino djelo.
294
III/2. Krivina djela iz KZ-a SRJ

Iz ove oblasti imamo evidentirano jedno krivino djelo terorizma koje se dogodilo od 13.
do 15. 03. 1994. god. u selu Viduevac, a gdje je od postavljene minsko-eksplozivne naprave
oteen vodovod vl. Glikom Glina. Poinioci ovog krivinog djela su ostali neotkriveni.
Poduzetim mjerama i radnjama na licu mjesta krivinog djela te u uoj i iroj okolici,
dolo se do podatka koji nedvojbeno ukazuju da je ovo djelo poinila ubaena ustaka
diverzantska-teroristika grupa iz R. Hrvatske.
III/3. Ostala krivina djela
Na podruju SM-e Glina u ovom periodu su evidentirana 4 krivina djela iz ove oblasti
i to:
napad na ovlateno slubeno lice u vrenju slube bezbednosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
ugroavanje sigurnosti l. 69 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1
neovlateno nabavljanje, dranje i noenje oruja, municije i eksplozivnih sredstava . . . 2
III/4. Drutveno ekonomski kriminalitet
U prvom tromjeseju ove godine SM-e Glina je evidentirala 19 krivina djela umske
krae. Ovo krivino djelo je stalno prisutno, njegovo izvrenje je usko povezano sa
materijalnim statusom stanovnitva.
Broj krivinih djela iz ove oblasti kriminaliteta je posve opao, a naroito broj krivinih
djela nedozvoljene trgovine to je vidljiv rezultat rada slube, promjena u drutvu, postizanja
ugovora sa zaraenim stranama i poetka rada dravnih institucija.
IV Bezbednost saobraaja
Na podruju SM-e Glina u ovom periodu dogodilo se 14 saobraajnih nesrea u kojima
je smrtno stradalo 1 lice, te jedno lice tee povreeno. Kod 12 nesrea nastala je materijalna
teta na vozilima i usputnim objektima.
Zbog poinjenih krivinih djela i prekraja u saobraajnim nesreama SM-e Glina
je podnijela 1 krivinu i 12 prekrajnih prijava. Za ostale prekraje iz oblasti saobraaja
podneena su 23 zahtjeva za pokretanja prekrajnog postupka.
V JAVNI RED I MIR
Opte stanje javnog reda i mira za navedeni period moe se smatrati zadovoljavajui. Nije
bilo sluajeva naruavanja JRM-a u veem obimu.
Uzroci pojavnih i uestalih oblika krenja JRM-a i dalje su u uskoj vezi sa ratnim stanjem,
loim materijalnim statusom graana, te bezvrijednosti kazni koje izrie sudac za prekraje i
duinom postupka koji isti sprovodi.
Pored pomenutog vidljiva je tenzija blagog opadanja broja prekraja protiv javnog reda
i mira.
U prvom tromjeseju 1994. godine SM-e Glina je podnijela 9 zahtjeva za pokretanje
prekrajnog postupka i to protiv 11 prekritelja.
K o m a n d i r:
eljko Zraki
295
1994., travanj 22.

Knin
104

VLADA
ZAPISNIK
sa 82. sjednice Vlade odrane dana 22. 04. 1994.
u Kninu sa poetkom u 10.30 asova.
dio.
Odsutni: Borivoje Rauo, ministar informisanja.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikeli, a prisutan je dosadanji
predsjednik gosp. ore Bjegovi.
D n e v n i r e d:
1.
Hitni zadaci Vlade (realizacija sporazuma o prekidu vatre, pregovori u Turnju,
pripreme za sastanak sa Akaijem,369 te zadaci na unutranjem planu),
Ad-1
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Borislava Mikelia o hitnim zadacima Vlade
govori dosadanji predsjednik ore Bjegovi.
Najprije je bilo govora oko realizacije sporazuma o prekidu vatre. Osnovni zakljuak
dananje Vlade bi trebao biti da centralna komisija mora profunkcionisati. U rad lokalnih
komisija moraju biti ukljueni predsjednici optina. Zadatak lokalne komisije je da
konstatuje neslaganja, sektorske da ih objedinjuje, a centralna komisija da odluuje. Princip
za sve komisije trebao bi biti jedan predstavnik vojske, jedan milicije i jedan civilne vlasti.
Predlaem takoer da se na est podruja koja imamo delegiraju po jedan predstavnik ispred
Predsjednika Republike, jedan ispred Skuptine i jedan ispred Vlade koji bi bili domaini
na ovim podrujima.
Milan Babi, ministar inostranih poslova sve ove komisije se formiraju na osnovu
sporazuma i treba definisati ta je zadatak svake od njih. Koordinirajue tijelo treba biti
centralna komisija gdje bi, po mom miljenju, trebao biti predstavnik ministarstva odbrane,
a ne Parlamenta.
Ministar odbrane trebao bi biti na elu centralne komisije.
Borislav Mikeli ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutranjih poslova imaju tu
izuzetno vanu ulogu. Moramo odrediti ljude od najnieg do najvieg nivoa. Ministri Tanjga
i Priji trebali bi odrediti ljude s tim da bi lokalne komisije trebali sainjavati predsjednik
optine, komandant brigade i naelnik stanice milicije, a regionalne (sektorske) komisije
komandanti korpusa i sekretar SUP-a.
369
Yasushi Akashi.
296
Ni jedan se sporazum ne moe voditi, a da se ne vidi s narodom na terenu i zbog toga

narod Zapadne Slavonije apsolutno ima pravo na revolt i nezadovoljstvo.
U raspravi su jo uestvovali predsjednik Mikeli, gosp. Bjegovi, ministri Babi, Peri,370
Priji, Budi i Tanjga, a po zavretku rasprave usvojen je
ZAKLJUAK
Prijedlog Vlade je da Centralnu komisiju sainjavaju ministri Rade Tanjga, Iija Priji i
Ljubia Budi. Budui je predsjednik Marti imenovao Centralnu komisiju koju sainjavaju
gen. Novakovi, Neboja Pavkovi i Lazar Macura i da bi imenovana komisija sutra trebala
da se sastane u Turnju sa hrvatskom stranom prijedlog stav Vlade na sastanku u Topuskom
sutra u 9.00 asova izloie predsjednik Mikeli. Sastanku su duni prisustvovati ministri
Tanjga, Priji i Budi i na tom sastanku e se odluiti ko e ii na pregovore u Turanj.
Potom je o drugom vanom zadatku Vlade sutranjem sastanku centralnih komisija u
Turnju govorio ministar Ilija Priji. On je istaknuo da e osnovni problem biti najavljivanje
milicije 24 asa unaprijed i zahtjev hrvatske strane da njihova vlast bude tamo gdje je
bilo hrvatsko selo to mi ne moemo prihvatiti, a nije regulisano ni sporazumom. to se
tie linije razdvajanja dosta je uraeno na terenu, ali ima jo spornih situacija (Smokovi,
Kakma, Medaki dep, Zapadna Slavonija).
Milan Babi za sastanak u Turnju treba se dobro pripremiti i razmotriti karte. Mi
moramo vrlo brzo poslati miliciju u Kai, Islam Grki i Divoselo da zaposjednu ono to su
Hrvati napustili.
U raspravi su jo uestvovali ministri Budi i Priji, gosp. Bjegovi i predsjednik Mikeli,
a potom je usvojen
ZAKLJUAK
Ostaje dio usvojenog zakljuka da se ujutro na sastanku u Topuskom, kojem e
prisustvovati i predsjednik Marti371 i general Novakovi372 odredi sastav nae delegacije za
razgovore u Turnju.
Takoer se zaduuju ministri Tanjga i Priji da za iduu sjednicu Vlade pripreme pismeni
izvjetaj o dosad uinjenom na realizaciji sporazuma o prekidu vatre.
O treem dijelu vezanom za sastanak sa specijalnim izaslanikom Generalnog sekretara
Ujedinjenih nacija g-dinom Jasuijem Akaijem govorio je gosp. ore Bjegovi. On je
istaknuo da je Vlada dobila zadatak od predsjednika Martia da napravi nacrt sporazuma o
ekonomskoj saradnji. Vlada je to uredila (prilog broj 1), razmotrila na sjednici i sa sadrajem
upoznala predsjednika Martia i Skuptinski odbor.
Rade Tanjga predlaem da se na sastanku sa Akaijem razgovara i o preseljenju
UNPROFOR-a iz june kasarne jer je Srpska Vojska Krajine suoena sa nedostatkom
prostora.
ore Bjegovi predsjednik Marti je izdao nalog da se UNPROFOR iseli iz june
kasarne u roku od mjesec dana, taj rok je istekao 15. aprila. Na prvom sastanku sa Akaijem je
dogovoreno da UNPROFOR napravi svoju mreu, a SVK svoju. Mislim da bi ministarstvo
za urbanizam trebalo ponuditi lokaciju za smjetaj UNPROFOR-a, a Vlada bi morala imati
sporazum sa UNPROFOR-om.
Slobodan.
Milan.
Mile.
370
371
372
297
Milan Babi za poetak treba utvrditi gdje emo voditi pregovore, a drugo o emu
razgovarati. to se tie ekonomske saradnje treba odrediti prioritete iz humanitarnog dijela.
Iza toga dolazi pitanje trgovine. Mi moramo zaobii da dozvole za izvoz dobijamo od Vlade
u Zagrebu.
ore Bjegovi oni nude jedan sastanak u Kninu, a jedan u Zagrebu, Mi sa Ujedinjenim
nacijama nemamo to razgovarati o ekonomskoj saradnji sa Republikom Hrvatskom, ve
sa Evropskom zajednicom i predstavnicima Konferencije o bivoj Jugoslaviji. Zadatak
UNPROFOR-a je da ide na liniju razdvajanja i nita drugo.
Potom je usvojen slijedei
ZAKLJUAK
Na sastanku sa Akaijem u ponedjeljak ponuditi da se sa hrvatskom stranom naemo u
Turnju i ponemo razgovore o humanitarnim pitanjima.
Slijedee nedjelje organizirati sastanak sa Kontiem,373 Simiem374 i Jovanoviem375
vezano za status i smjetaj UNPROFOR-a u Republici Srpskoj Krajini.
Zaduuje se ministar Budi da za iduu sjednicu pripremi pismeni izvjetaj o dosadanjim
aktivnostima na obnovi Vukovara s prijedlogom mjera.
Potom je g-din Bjegovi govorio o hitnim zadacima na unutranjem planu. Hitno treba
napraviti zakon o teritorijalnoj organizaciji, a do tada odrediti koordinatore na podruju
bivih oblasnih vijea da bi Vlada imala kontrolu na tim podrujima. Drava mora imati
kontrolu trne inspekcije, devizne, carina, tokova roba i novca. Zakon o platama se treba
razmotriti i ponuditi Skuptini na usvajanje jer imamo haos na terenu. Urgentno treba
osigurati robe za plate I i II mjeseca (ulje, eer). Takoer bi trebalo izvriti primopredaju
izmeu starih i novih ministara.
Bjegovi je jo govorio o zapoetim dravnim projektima Vlade (dalekovod SlunjPlitvice, Ravni Kotari, eksploatacija nafte na Baniji i Kordunu, projekt DRVO).
Potom je usvojen
ZAKLJUAK
Do donoenja Zakona o teritorijalnoj organizaciji, funkciju koordinatora vrie ministri
u Vladi sa odreenog podruja ili lica koja oni odrede. Na iduoj sjednici imenovae se lica.
Zaduuje se ministar Funduk376 da se hitno pripremi nacrt spomenutog zakona.
Zaduuje se Sekretarijat Vlade da pozove bive ministre u Knin u ponedjeljak, najkasnije
utorak radi primopredaje dunosti.
O najavljenom trajku prosvjetnih radnika koji su nezadovoljni platom od 20 dinara
uvodno izlaganje podnio je ministar Vojnovi.
Potom su o nastalom problemu govorili ministri Ratkovi,377 Veselinovi,378 Peri,
Krika379 i gosp. Bjegovi i predsjednik Mikeli, a po zavretku rasprave usvojen je
ZAKLJUAK
Treba podijeliti robe u ponedjeljak, a prosvjetnim radnicima rei da e Vlada razmotriti
njihove zahtjeve i u roku od 15 dana pokuati ponuditi rjeenje.
373
374
375
376
377
378
379
Radoje.
eljko.
Vladislav.
Uro.
Stevo.
Ratko.
Milivoj.
298
Zaduuju se ministri Ratkovi i Veselinovi da provjere koje su optine isplatile jo po 20

dinara prosvjetnim radnicima da bi Vlada mogla intervenisati kod onih optina koje to nisu
uradile iz nedostatka sredstava.
Na dnevnom redu potom se naao problem proljetne sjetve o emu su govorili ministri
ijan i Krika.
O problemu osiguranja pogonskog goriva i vjetakog ubriva govorio je ministar Simo
ijan (prilog broj 2). On je obrazloio i Uputstvo o primjeni take 4. Odluke Vlade broj
05-3-518/94. o potpunom oslobaanju carinskih dadbina, sirovina, repromaterijala i
rezervnih dijelova koji su u funkciji ostvarenja proljetne sjetve (prilog broj 3).
Potom je na prijedlog predsjednika Mikelia usvojen slijedei
ZAKLJUAK
to hitnije poeti sa eksploatacijom nafte sa Banije i Korduna i iznai mogunost ukoliko
ne doe do realizacije uvoza 5.000 tona D-a da se interventno osigura makar 1.000 tona.
Ovo pitanje pokrenuti na razgovoru sa predstavnicima AO Zapadna Bosna.
Na kraju sjednice usvojen je i
ZAKLJUAK
Zaduuje se Sekretar Vlade da rijei pitanje legitimacija za lanove Vlade.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica zavrava s radom 15.05 asova.
SEKRETAR VLADE M.P.380 M.P.381 Predsjednik Vlade
SAVO TRBAC, [v.r.] Borislav Mikeli, [v.r.]
BROJ: 06-5-598/94 BROJ: 05-5-314/94
KNIN, 22. 04. 1994.382 KNIN, 22. 04. 1994.
105
1994., travanj 26.

Knin
Obavijest Komisije za razmjenu zarobljenika Vlade RSK okrunim sudovima u Kninu i
Glini o planiranoj razmjeni zarobljenika s hrvatskom stranom

VLADA
Komisija za razmjenu zarobljenika
Broj: 06-5-316/94.
Knin, 26. april 1994.
OKRUNI SUD KNIN
Knin
380
381
382

Dopisano rukom.
299
OKRUNI SUD GLINA

Glina
OKRUNI ZATVOR KNIN
OKRUNI ZATVOR GLINA
Predmet: Razmjena zarobljenika
Na sastanku Komisija za razmjenu zarobljenika RH i RSK odranom dana 22. aprila
1994. godine u Okuanima, postignut je sporazum da se dana 30. aprila 1994. godine
(subota) na prelazu Zemunik u 12.00 asova izvri razmjena zarobljenika.
PRIMAMO: DAJEMO:
1. BOTI MILOVAN
1. MEDVED MIJO
2. PAVLOVI DRAGAN
2. BRKI IVAN
3. VRANJEEVI MILE
3. PAVLOVI IVAN
4. TRIFUNOVI ALEKSANDAR
4. MANDI RADOSLAV
5. RAK MILAN
5. OVANIN ZLATKO.
Napomena: Trifunovi Aleksandar je teko ranjen i sada se nalazi u bolnici u Osijeku.
Prema dogovoru Trifunovi e biti predat naoj strani na prelazu Nemetin, a svi ostali na
prelazu Zemunik.
Ministarstvo pravosua i uprave svojim dopisom broj: 021-138/94-XII-01 od 20.
aprila 1994. dalo je saglasnost da u razmjenu mogu ii gore navedena lica koja se nalaze u
zatvorima RSK.
U Okrunom zatvoru u Glini nalazi se Medved Mijo, a protiv njega se vodi postupak
pred Optinskim sudom u Vojniu, dok se ostala lica sa spiska nalaze u Okrunom zatvoru
u Glini. U Okrunom zatvoru u Glini nalazi se Ple Slavko protiv kojeg se vodi krivini
postupak pred Okrunim sudom u Glini. Gore citiranim dopisom Ministarstva pravosua
i uprave data je saglasnost da u razmjenu moe ii i imenovani Ple Slavko. Ple Slavko je
prema naelnom planu razmjene zarobljenika predvien za razmjenu najdalje do 07. maja
1994. godine.
Da bi mogli realizovati dogovorenu razmjenu potrebno je da nadleni sudovi izdaju
potrebnu dokumentaciju (Rjeenje o ukidanju pritvora), a Okruni zatvor u Kninu da
najdalje do 29. 04. 1994. god. prebaci zatvorenike Medved Miju i Ple Slavka iz Okrunog
zatvora u Glini u Okruni zatvor u Kninu, te da izvri pripremu svih zatvorenika sa spiska
za razmjenu.
S potovanjem !
Predsjednik Komisije
M.P.383 Savo trbac, [v.r.]
Na znanje:
Ministarstvo pravosua i uprave
Ministarstvo unutranjih poslova.
383
300
106
1994., travanj 26.

Knin
Zahtjev Slube za platni promet i financijsku kontrolu RSK svim pravnim subjektima na
okupiranom podruju za dostavom podataka o financijskim potraivanjima od Republike
Hrvatske
SLUBA ZA PLATNI PROMET M.P.384
I FINANSIJSKU KONTROLU
CENTRALA KNIN
Broj: 171/94
Knin, 26. 04. 94.
PRAVNI SUBJEKTI
svima
PREDMET: Potraivanja od Republike Hrvatske
Vezano za napore koje ini rukovodstvo Republike Srpske Krajine na prevazilaenju
problema sa Republikom Hrvatskom, od Ministarstva za finansije RSK dobili smo
zahtjev da u to kraem roku od svih pravnih subjekata pribavimo podatke o njihovim
potraivanjima od Hrvatske.
Naime, prije raspada bive Jugoslavije pravni subjekti sa teritorije Republike Srpske
Krajine imali su poslovne veze sa korisnicima iz Hrvatske.
Tako su na primjer vrena izdvajanja (udruivanje sredstava) za infrastrukturu
(vodoprivreda, elektroprivreda, eljeznica i ceste), udruivanje sredstava u Republiki fond
za nerazvijene, u Fond zajednikih rezervi, potraivanja od banaka, te potraivanja od kupca.
Posebno treba navesti kod pravnih subjekata, kojima su u Republici Hrvatskoj ostale
razne nekretnine, kao i ostala osnovna sredstva i druga roba, te ukoliko postoje bilo kakva
druga potraivanja.
Sva potraivanja bi trebala biti iskazana sa stanjem 31. 12. 1991. g. a ista bi Slubi trebalo
dostaviti najkasnije do 10. maja 1994. godine.
Uz pozdrav!
M.P.385 GENERALNI DIREKTOR
Korolija Veljko, dipl.oec., [v.r.]
384
385
Prijemni peat: Dom zdravlja Kostajnica, primljeno 16. 5. 1994., br. 31.
Okrugli peat: RSK, Sluba za platni promet i finansijsku kontrolu, Centrala, Knin.
301
107
1994., travanj 27.

Knin
Primjedbe naelnika Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK ministru unutarnjih poslova
RSK na provedbu Zagrebakog sporazuma o prekidu vatre na terenu

Broj: 08/3-2-4-1906-1/94.
Knin, 27. 04. 1994. god.
MINISTRU UNUTRANJIH POSLOVA RS KRAJINA
PREDMET: Primjedbe na sporazum o prekidu vatre od 29. 03. 1994. god.Na teritoriju koje pokriva Sekretarijat UP-e Korenica, tanije na prostoru od Poduma
prema Kapeli, sela koja su prema zacrtanoj liniji razgranienja ostala u RS Krajini izvan
tampon zone, ali je cesta koja ih spaja presjeena tako da jednim djelom prolazi kroz tampon
zonu. Kako ne postoje drugi putni pravci stanovnici tih sela u meusobnom saobraaju i
kretanju su kontrolisani od strane pripadnika UNPROFORA. Takoer, naselja na prostoru
od Teslingrada prema Metku, kontroliu pripadnici UNPROFORA. Uzvienja i kote koje
su po objektivnim kriterijima trebali ostati u RS Krajini izvan tampon zone, neutralizirani
su na nain da su stavljeni u tampon zonu, pod kontrolu UN-a. Hrvatska strana ne potuje
lokalne mjeovite komisije i na te sastanke uopte ne dolazi.
Stanovnitvo koje se nalazi u naseljima koja su ula u tampon zonu planiraju iseljenje s
tog podruja, jer kako navode da su naputeni i da nemaju odreenu bezbednost prilikom
obavljanja radova na svojim imanjima u dubini tampon zone. Uplaeni su od stroge
kontrole pripadnika UNPROFORA na njihovim propustnim punktovima. Postavljen je
i GP Vojnovac na oko 50 m prema dubini naeg teritorija, tj. do neposredne blizine prve
kue naselja Vojnovac gledano iz pravca tampon zone, drugi GP Otoac pod nazivom
GP Podum-Markovac kroz brojne predloge za pomjeranjem linije razgranienja na irem
prostoru prema dubini tampon zone oekuje se da e se zadrati pozicija na kojoj je na
punkt bio i prije zakljuivanja sporazuma.
Na podruju prelaza Medak zaposjednuta je pozicija koja u odnosu na liniju razgranienja
najbolje odgovara sa aspekta kontrole draven granice. Na lokalnoj komisiji nije postignut
dogovor oko linije razgranienja na prostoru tkz. Medakog depa, ve je to ostavljeno da
rijei centralna komisija.
Na teritoriji koji pokriva Sekretarijat UP-a Glina, to se tie linije razgranienja
hrvatske strane ostale su na istim pozicijama ojaane specijalnim jedinicama. Svakodnevna
je pojava provociranje od strane hrvatskih graana i hrvatske policije prema naim
radnicima zaposlenih na prijavnici tvornice Finel koja je ostala nezatiena povlaenjem
naih milicionara. Ucrtani prostor izmeu linija razdvajanja u Moenici je nastanjen
preteno srpskim stanovnitvom, to bi pomjeranje linije s hrvatske strane prema Finelu
onemoguio povratak Srba u sporno podruje.
Nuno je potrebno da selo Klobuak kod Komareva ue u zonu izmeu linija razdvajanja,
kao to je dogovoreno u Zagrebu, jer se radi iskljuivo o srpskim selima.
302
Selo Blinjski Kut je kompletno ulo u zonu izmeu linija razdvajanja, koje je prema
dogovoru u Zagrebu pomjerena sa nae strane, dok su Hrvati u Blinjskom Kutu ostali na
istim pozicijama. Takoer je nuno potrebno da Blinjski Kut ue u zonu razdvajanja samo
do kole i da se tu otvori granini prelaz, umjesto u Glinskoj poljani.
U svim tim navedenim zonama srpsko stanovnitvo je uplaeno, nesigurno zbog prisustva
hrvatske policije i graana hrvatske nacionalnosti koji dolaze do naih kontrolnih punkteva,
dok nai graani jo uvijek ne prelaze linije na kojoj se nalazila naa vojska prije povlaenja
po sporazumu.
Postavljen je kontrolni punkt u Moenici na oko 1 km u dubini naeg teritorija. U
toj zoni ostao je dio grada zv. Kolonija i dravno preduzee Finel gdje se svakodnevno
pojavljuju problemi, a ulazak u tu zonu je zabranjen civilnoj policiji.
Civilna policija UNPROFORA nije dala kartice milicionarima koji su odreeni za
kontrolu bezbednosne zone. Na granici se svakodnevno pojavljuju veliki broj stanovnika
iz R. Hrvatske, gdje su primjeeni i pripadnici regularne vojske R. Hrvatske sa orujem
hekleri. Pripadnici UNPROFORA, Danski bataljon u prisustvu civilne policije strogo
zabranjuje ulazak naih milicionara u zonu razdvajanja.
N A E L N I K:
HM-HMDCDR, 20., kut. 10.
1994., travanj 28.

Knin
108

VLADA
ZAPISNIK
sa 83. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
odrane dana 28. aprila 1994. u Kninu.
dio.
Odsutni: Simo ijan, Rade Tanjga.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikeli.
D n e v n i r e d:
1. Informacija o razgovorima sa meunarodnim predstavnicima;
1.1. Razgovori izmeu predstavnika RSK i RH u vezi provoenja sporazuma o prekidu
vatre,
1.2. Donoenje stavova o pregovorima sa RH u vezi regulisanja ekonomskih odnosa,
303
1.3. Razgovori predstavnika RSK sa predstavnicima Dume.

2. Informacija o proljetnoj sjetvi;
3. Informacija o primopredaji dunosti izmeu stranih i novih ministara,
4. Informacija o materijalnom poloaju prosvetnih radnika,
5.1. Informacija o finansijskom stanju u RSK,
5.2. Informacija o fri-opovima,386
5.3. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama
Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnika u Republikom deviznom inspektoratu.
6. Ministarsvo energetike i rudarstva;
6.1. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na elektro-energetsku bilansu RSK za
1994. godinu,
6.2. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut o izmjenama i dopunama Statuta
JP Elektroprivreda Krajine Knin,
7. Ministarstvo unutranjih poslova;
7.1. Informacija o preduzetim mjerama na suzbijanju nedozvoljene trgovine;
8. Sluba za platni promet i finansijsku kontrolu;
8.1. Davanje saglasnosti na Odluku o iznosu naknade za poslove usluga u SPP i FK,
9. Republiki hidrometeoroloki zavod;
9.1. Donoenje Rjeenja o razrjeenju direktora,
11. Operacionalizacija zadataka iz Ekspozea Predsjednika Vlade.
Taka 1.2. i 1.3. se zamjenjuju u redosljedu,
8. taka dnevnog reda skida se i zamjenjuje takom Ministarstvo informisanja Idejna skica
projekta Monografija RSK,
Nakon ove izmjene dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
1.1. Informaciju o realizaciji Sporazuma o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine
(prilog broj 1) podnio je ministar Ilija Priji.
Potom je otvorena rasprava u kojoj su uestvovali predsjednik Mikeli, ministri Priji i
Boli,387 te gosp. Jarevi Slobodan.
Po zavretku rasprave usvojeni su slijedei
ZAKLJUCI
Delegacija Vlade u sastavu: ministri Priji, Tanjga,388 Rauo389 i gen. Novakovi390
zaduuje se da obie podruje optine Caprag i razmotri nepravdu uinjenu srpskom
narodu u toj optini (33 srpska sela sa 5500 ljudi). Centralna komisija mora obii podruje
Capraga, Zapadne Slavonije, Petrinje i Medakog depa.
Free shop.
Dragutin.
388
Rade.
389
Borivoj.
390
Mile.
386
387
304
Zaduuju se: Republika geodetska uprava, Urbanistiki zavod i Statistika da naprave

elaborat o tampon zoni s linijom razdvajanja kao unutranjom linijom graninog pojasa
tampon zonom u kojoj vai poseban reim.
Donesena je i
ODLUKA
o reimu kretanja i boravka u bezbjedonosnoj zoni prema Republici Hrvatskoj (prilog broj
2)
1.3. O razgovoru s predstavnicima Dume govorio je gosp. Slobodan Jarevi sa
predstavnicima Dume koja je brojala 11 lanova sastali smo se u Vukovaru. Vidjelo se
koliko su oni neobavjeteni o itavoj situaciji. Nakon razgovora sa naom delegacijom 8
lanova Dume je odustalo od puta u Zagreb i otila su samo 3. Mi smo ih zamolili da
od svoje Vlade zatrae miljenje zato je njihov ambasador u UN-u nekoliko puta glasao
protivno stavu svoje Vlade, te su nam obeali da e od Kozirjeva391 traiti izvjetaj vezano
za to. Traili smo da se u Parlamentu Rusije sagleda situacija na prostoru bive Jugoslavije
Predstavnici Dume obeali su da e predloiti svom Parlamentu da zatrai ukidanje ili bar
ublaavanje Rezolucije 820.
Nakon izlaganja gosp. Jarevia usvojen je
ZAKLJUAK
Prihvata se izvjetaj o razgovoru s predstavnicima Dume uz napomenu da ubudue
svi pregovori sa stranim parlamentarnim delegacijama moraju biti pod strogom kontrolom
Vlade tj. Ministarstva inostranih poslova.
1.2. Informaciju u vezi regulisanja ekonomskih odnosa podnio je takoer gosp. Jarevi.
On je informisao lanove Vlade o jutronjem razgovoru sa gosp. Agiljarom.392 Gosp. Agiljar
je obeao traiti od UN-a pomo u gorivu za proljetnu sjetvu. Mi smo traili 1000 tona do
15. maja, a on je ponudio cijenu 1 DM. Pokrenuto je i pitanje dugova UNPROFOR prema
Republici Srpskoj Krajini i zatraeno je s nae strane da se nai objekti ne tretiraju kao
hrvatski ve da se trai saglasnost SRJ. Gosp. Agiljar je, vezano za to, obeao lino zaloiti
kod gosp. Akaija.393 Predloeno nam je da se sastanemo sa zamjenicima kopredsjednika
o bivoj Jugoslaviji to smo prihvatili poslije Vaskrsnih praznika. Na kraju izlaganja gosp.
Jarevi je predloio naim pregovaraima da u zamjenu za saobraajnice preko Knina
obavezno inzistiraju na koritenju jedne hrvatske luke.
Predsjednik Mikeli gosp. Agiljaru smo rekli, da prenese gosp. Akaiju da nam se mora
dati mogunost otvorenog trita i da ni jedna saobraajnica ne smije biti jednosmjerna.
Babi Milan zadnji put smo se dogovorili da ne idemo sa konkretnim prijedlogom
sporazuma ve da na Turnju otvorimo listu prioriteta (socijalna humanitarna pitanja i
otvaranje trita Rezolucija 820., taka 12). Treba razvlaiti sa pregovorima, a nametati
pitanja koja su nama interesantna, a dotle da svako ministarstvo dostavi svoju listu pitanja
Vladi prije susreta sa gosp. Akaijem.
Potom je usvojen
ZAKLJUAK
Zaduuje se ministar Rauo da vezano za taku 1.1., 1.2. i 1.3. napie informaciju za
javnost.
Andrej.
Enrique Aguilar.
393
Yasushi.
391
392
305
Zaduuju se sva ministarstva da dostave Sekretarijatu Vlade listu pitanja o kojima

smatraju da bi vezano za program ekonomskih mjera trebalo razgovarati sa gosp. Akaijem
i predstavnicima RH.
Ad-2
Informaciju o proljetnoj sjetvi podnio je ministar Krika Milivoj i nastavio stupio sam
u vezu sa ministrom ijanom394 koji me je obavjestio da sjetva ovisi o dizelu. to se tie
preraspodjele iduih 5-10 dana ne bi trebalo biti problema jer je poljoprivreda favorizovana.
Meutim, treba razmiljati to poslije toga i zato smo se obratili Vladi Crne Gore s molbom
za pomo. Oni trae da im se obrati predsjednik nae Vlade to je i uinjeno.
Predsjednik Mikeli juer je sa Cazinskom krajinom izdefinisano 150 tona dizela u
zamjenu za penicu iz naih rezervi. Imamo na raspolaganju i 240 tona u vojnom skladitu
u Volinji, a za dan-dva emo konkretizovati ponudu gosp. Agiljara.
Ministar Krika do sada smo sa Banije obezbjedili 15 cisterni i svaki dan imamo po 8
cisterni to nam je od velike koristi. Molio bih Ministarstvo odbrane da uputi zahtjev 21.
korpusu za osiguranje kompresora koji se treba ugraditi radi vee eksploatacije nafte s tog
podruja.
Po zavretku rasprave usvojen je
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija ministra Krike uz napomenu da svu raspoloivu naftu treba
staviti u funkciju poljoprivrede.
Ad-3
Nakon to su ministri izloili probleme s kojima su se suoili prilikom primopredaje i
izloili svoje zahtjeve usvojeni su slijedei
ZAKLJUCI
Zaduuju se ministar Budi395 i predsjednik Mikeli da rijee pitanje prostora ministarstva.
Tehnika sluba Sekretarijata Vlade preselie u prizemlje zgrade. Potrebno je kompletno
preurediti zgradu Vlade.
Sjednice Vlade moraju se snimati i potrebno je zaposliti stenografa i portparola Vlade.
Ad-4
O materijalnom poloaju prosvjetnih radnika i zahtjevu sindikata kolstva za poveanje
plata govorio je ministar Ratkovi.396
U raspravi su jo uestvovali ministri Peri397 i Veselinovi,398 predsjednik Mikeli, te
gosp. Buak, a po zavretku rasprave usvojeni su
ZAKLJUCI
Potrebno je to hitnije rijeiti Zakon o platama i kolektivne ugovore.
Vezano za problem nastao u Kninu sutra e se sastati ministar prosvjete i ministar
finansija sa predsjednikom optine Knin radi iznalaenja Rjeenja.
Izdvojiti selektivno optine i vidjeti gdje je potrebna intervencija Vlade to se tie plata, a
to se tie materijalnih trokova, oni moraju ii na teret optina.
394
Simo.
Ljubia.
Stevo.
Slobodan.
Ratko.
395
396
397
398
306
Vlada je saglasna sa prijedlogom ministra prosvjete da zbog zaostatka sa programom nee

biti proljetnog raspusta u kolama u trajanju od 7 dana.
Problem kole za retardiranu djecu u Udbini u kojoj je sad smjeten UNPROFOR
rijeie se u paketu s ostalim zahtjevima prema UNPROFOR-u i do poetka nove kolske
godine osposobiti za prijem djece i nastavu.
Ad-5
5.1. Informaciju o finansijskom stanju u RSK podnio je ministar Veselinovi. On je
iznio podatke o stanju prihoda i rashoda i istakao da treba pojaati mjere kontrole. Procjena
je ministarstva finansija da e se u maju udvostruiti budetski prihodi. Predloio je da
se saeka sa realizacijom Odluke bive Vlade o isplati profesionalne vojske do maja kada
bi trebao da se donese Zakon o platama. Ministarstvo finansija e izii sa prijedlogom
da se jedan dio obaveza podmiri sa obaveznicama iz Zakona o zajmu za potrebe SVK.
Dogovorena je revizija poslovanja u 1993. svih banaka u RSK i javnih preduzea. Tu
realizaciju vrie Republika uprava javnih prihoda, Sluba za platni promet i finansijsku i
devizni inspektorat. Takoer e kontrola biti upuena i u fond za obnovu Vukovara, jer su
se sredstva troila nenamjenski.
Potom je otvorena rasprava, a po zavretku rasprave usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Formirati interresorsku grupu koju e sainjavati ministri Veselinovi, Krika, Bosni,399
Petrovi400 i Funduk. Na elu grupe je ministar Veselinovi. Zadatak ove grupe je da
do, najkasnije, 20. maja, izvri usklaenje propisa sa SRJ u vezi provoenja Programa
rekonstrukcije monetarnog sistema. U rad ove grupe koja treba da otputuje u Beograd treba
ukljuiti i guvernera Narodne banke Pavla Marjanovia i biveg ministra finansija Vojina
Peurau.
Ministar finansija e dostaviti Sekretarijatu prijedlog programa mjera.
5.2. Nakon izlaganja direktora carina Svetozara Vinia, ministar finansija gosp.
Veselinovi je upozorio da Narodna banka treba da dade saglasnost na ugovore koji se
moraju staviti pod kontrolu.
Potom je nakon primjedbe predsjednika Mikelia da te prodavnice vie ne mogu uvoziti
robu u RSK pod dosadanjim uslovima usvojen slijedei
ZAKLJUAK
Sutra poslati inspekciju da izvri kontrolu na cijelom terenu Republike Srpske Krajine.
5.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutranjoj
organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Republikog deviznog inspektorata (prilog broj
3)
Usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Zatraiti preko Ministarstva odbrane demobilizaciju Gorana i Krli Dragana i rasporediti
ih na radnu obavezu (prilog br. 4).
Mile.
Branko.
399
400
307
Ad-6
6.1. Nakon to je ministar Krika obrazloio elektroenergetski bilans RSK (prilog broj
5) donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na elektroenergetski bilans RSK za 1994. godinu (prilog br. 6)
6.2. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Statut o izmjenama i dopunama Statuta JP Elektroprivreda
Krajine (prilog broj 7)
1.7. Prijedlog mjera i aktivnosti na spreavanju ilegalnog uvoza roba u RSK (prilog broj
8) obrazloio je ministar Priji Ilija.
Potom je nakon krae rasprave usvojen
ZAKLJUAK
Prihvata se prijedlog mjera i daje puna podrka MUP-u.
U etvrtak sastanak milicije, carine i finansijske policije. Pozvati sve ljude koji rade na
prelazima i upoznati ih sa stavom Vlade. Ministar Priji je saziva sastanka, a osim njega
sastanku su duni prisustvovati ministar Veselinovi i direktor carina Svetozar Vini.
Ad-8
Nakon kratkog obrazloenja ministra Rauo Borivoja o potrebi izrade Monografije RSK
(prilog broj 9) donesen je
ZAKLJUAK
Prima se na znanje informacija i daje podrka idejnom projektu.
Doneseno je
Ad-9
RJEENJE
o razrjeenju direktora Republikog hidrometeorolokog zavoda (Lepa Mari) (prilog
broj 10)
Ad-10
Ministar Budi je podnio informaciju o programu obnove i podsticanja razvoja grada
Vukovara (prilog broj 11), a potom je usvojen
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija s tim da e se o ovoj temi ire raspravljati na iduoj sjednici Vlade
10.05.1994. godine pod takom 2. dnevnog reda.
Ad-11
Skida se s dnevnog reda s tim da e to biti 1. taka dnevnog reda sjednice vlade
10.05.1994. godine. U toku sjednice prihvaena je informacija za javnost koja je vezana za
1. taku dnevnog reda sainio ministar Rauo. (Prilog broj 12)
Na prijedlog predsjednika Mikelia doneseno je
RJEENJE
o postavljenu sekretara Vlade (prilog br. 13)401
Zavreno u 22.30.
401
308
Sekretar vlade M.P.402 M.P.403 Predsjednik

Savo trbac, [v.r.] Borislav Mikeli, [v.r.]
BROJ: 06-5-599/94. BROJ: 05-5-315/94.
KNIN, 28. 04. 1994.404 KNIN, 28. 04. 1994.405
109
1994., travanj 28.

Knin
Obavijest SUP-a Knin podreenim organizacijskim jedinicama o nainu ulaska policije u
tampon zone, sukladno Zagrebakom sporazumu
RSK MUP-a
SUP-a Knin otvoreno dh
Del. broj: 08-01-386/94.
Knin, 28. 04. 1994. god.
STANICE JAVNE BEZBEDNOSTI OBROVAC
BENKOVAC
DRNI
SM KISTANJE
SM VRLIKA
Radnici milicije koji imaju pravo ulaska u tampon zone duni su svoje akreditacije
predati rukovodiocima organa na uvanje. Rukovodioci organa naveden akreditacije dae
radnicima kad budu ili obavljati poslove u tampon zonu, a nakon povratka radnici su
duni ponovno vratiti akreditacije rukovodiocu organa.
Ovu mjeru poeti primjenjivati o d m a h.
M.P.406 S E K R E T A R:
Vujko Slobodan, [v.r.]
402

Dopisano rukom.
Dopisano rukom.
Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Knin.
403
404
405
406
309
110
1994., travanj 28.

Knin
Obavijest ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK o provedbi Zagrebakog
sporazuma
Broj: 08/1-1/94.
Knin, 28. 04. 1994.
PREDMET: Informacije o realizaciji Sporazuma o
prekidu vatre od 29. 03. 1994. god.
Prema ocjeni zvaninika UNPROFOR a iznesenoj na sastanku centralne komisije
u Turnju od 24. 04. 1994. godine (gen. Macinnis407 i gen. Piters408) obje strane imaju
pozitivan pristup realizaciji sporazuma. Po njima glavni cilj sporazuma je postignut
prestali su oruani incidenti izmeu hrvatske i srpske strane, lokalne komisije dobro rade,
potuje se dogovor o otvaranju graninih prelaza (nisu otvorena samo dva prelaza), ienje
minskih polja dobro napreduje mada obje strane jo uvjek nisu dostavile zapise minskih
polja, nema restrikcija u kretanju UNPROFOR-a.
Srpskoj strani se zamjera da nije povukla indirektno naoruanje iz Vojnia, Vrginmosta,
Turnja, Gradike, Veljuna a da se pjeadijske snage nisu povukle iz Kakme, Stabnja,
Marinaca, Ceria, Bradina i Mirkovaca.
Hrvatska strana koju je predvodio gen. Stipeti409 smatra da realizacija sporazuma ne
ide kako treba. Ne prihvata da lokalne komisije mogu da pomjeraju liniju razdvajanja te
na taj nain osporava ve postignute sporazume na nivou lokalnih i sektorskih komisija o
iskljuenju Novog Tenja, Ostrova, Mirkovaca i Ivanovca iz zona bezbjednosti. Na njegov
zahtjev centralna komisija obii e sva ta podruja i donijeti definitivnu odluku. Inzistira
na povlaenju indirektnog naoruanja sa svih, ve predhodno navedenih, mjesta, a posebno
inzistira na izvlaenju oruja iz Stare Gradike. Smatra da srpska strana namjerno odugovlai
sa realizacijom sporazuma kako se ne bi prelo na drugu fazu razgovora o ekonomskim
pitanjima.
Srpska strana smatra da realizacija sporazuma dobro napreduje.
Stanje na terenu
SUP KNIN
Nae oruane snage nisu se povukle iz Kakme, Stabnja i Petrima kako je to predvieno
sporazumom. Mjesno stanovnitvo ne pristaje na povlaenje snaga pretei da e i ono
napustiti to podruje njihovim povlaenjem. Smatramo da se ne smijemo povui iz tog
podruja (politiki i vojni razlozi) poto je linija razdvajanja izmeu hrvatske i srpske strane
John Archibald MacInnis.
Pierre Peeters.
409
Petar.
407
408
310
negdje ira i od 4 km i raena je na tetu srpske strane. UNPROFOR shvaa problem i

spreman je da ga rjei u nau korist. Sporno pitanje je i agrarni kompleks Batica (150 h
breskve, 50 h jabuke, 50 h vinograda i 60 h slobodnog prostora) koji katastarski pripada
Benkovakoj optini, a Hrvati smatraju da to podruje treba pripasti njima jer je sjedite
firme bilo u Zadru.
SUP OKUANI
Ima dosta spornih pitanja a najvee je selo Ivanovac. Lokalne komisije kao i UNPROFOR
su se sloile da to selo sa pripadajuom komunikacijom ostane van zone bezbjednosti.
Hrvatska strana je na istonoj i zapadnoj strani u veoj mjeri ispotovala sporazum ali je
problem sjeverna strana gdje nema linije razdvajanja za hrvatsku stranu, te postoji spor
oko povlaenja hrvatske policije. Na istonoj strani prema Novoj Gradiki proli smo
najnepovoljnije jer smo morali napustiti sela Dragali, Gorice i Trnavu (ta sela su naseljavali
Hrvati). Treba spreiti nastojanja UN-a i Hrvata da se oni ponovno nasele.
SUP VUKOVAR
Na lokalnom nivou nepovoljne strane sporazuma iz Zagreba su ispravljene Novo Tenje,
Ostrovo i najvei dio spornog dijela Mirkovaca nisu vie u zoni bezbjednosti. Od veih
mjesta jedino je Karadievo ostalo u zoni bezbjednosti. Meutim, jo jednom naglaavamo
da e se na osnovu prigovora hrvatske strane o svim pomjeranjima linija donjeti definitivni
sud na centralnoj komisiji.
SUP VOJNI
Nema spornih pitanja.
SUP GLINA
to se tie linije razgranienja hrvatske snage ostale su na istim pozicijama ojaane
specijalnim jedinicama. Svakodnevna je pojava provociranja od strane hrvatskih graana i
hrvatske policije prema naim radnicima zaposlenim na prijavnici tvornice Finel koja je
ostala nezatiena povlaenjem naih milicionara. Ucrtani prostor izmeu linija razdvajanja
u Moenici je nastanjen preteno srpskim stanovnitvom, to bi pomjeranje linije s hrvatske
strane prema Finelu onemoguilo povratak Srba u sporno podruje.
Nuno je potrebno da selo Klobuak kod Komareva ue u zonu izmeu linija razdvajanja,
kao to je dogovoreno u Zagrebu, jer se radi iskljuivo o srpskim selima.
Selo Blinjski Kut je kompletno ulo u zonu izmeu linija razdvajanja, koje je prema
dogovoru u Zagrebu pomjereno sa nae strane, dok su Hrvati u Blinjskom Kutu ostali na
istim pozicijama. Takoer, je nuno potrebno da Blinjski Kut ue u zonu razdvajanja samo
do kole i da se tu otvori granini prelaz, umjesto u Glinskoj poljani.
U svim tim navedenim zonama srpsko stanovnitvo je uplaeno, nesigurno zbog prisustva
hrvatske policije i graana hrvatske nacionalnosti koji dolaze do naih kontrolnih punkteva,
dok nai graani jo uvijek ne prelaze linije na kojoj se nalazila naa vojska prije povlaenja
po sporazumu.
Postavljen je kontrolni punkt u Moenici na oko 1 km u dubini naeg teritorija. U
toj zoni ostao je dio grada zv. Kolonija i dravno preduzee Finel gdje se svakodnevno
pojavljuju problemi, a ulazak u tu zonu je zabranjen civilnoj policiji.
Na granici se svakodnevno pojavljuje veliki broj stanovnika iz R. Hrvatske, gdje su
primjeeni i pripadnici regularne vojske RH sa orujem hekleri. Pripadnici UNPROFOR-a,
311
Danski bataljon u prisustvu civilne policije strogo zabranjuje ulazak naih milicionara u
zonu razdvajanja.
SUP KORENICA
Na prostoru od Poduma prema Kapeli, sela koja su prema zacrtanoj liniji razgranienja
ostala u RS Krajini izvan tampon zone, cesta koja ih spaja je presjeena tako da jednim
djelom prolazi kroz tampon zonu. Kako ne postoje drugi putni pravci stanovnici tih sela u
meusobnom saobraaju i kretanju su kontrolisani od strane pripadnika UNPROFOR-a.
Takoer, naselja na prostoru od Teslingrada prema Metku, kontroliu pripadnici
UNPROFOR-a. Uzvienja i kote koje su po objektivnim kriterijima trebali ostati u RS
Krajini izvan tampon zone, neutralizirani su na nain da su stavljeni u tampon zonu, pod
kontrolu UN-a.
Hrvatska strana ne potuje lokalne mjeovite komisije i na te sastanke uopte ne dolazi.
Stanovnitvo koje se nalazi u naseljima koja su ula u tampon zonu planiraju iseljenje s
tog podruja, jer kako navode da su naputeni i da nemaju odreenu bezbjednost prilikom
obavljanja radova na svojim imanjima u dubini tampon zone. Uplaeni su od stroge
kontrole pripadnika UNPROFOR-a na njihovim propustnim punktovima. Postavljen je
i GP Vojnovac na oko 50 m prema dubini naeg teritorija, tj. do neposredne blizine prve
kue naselja Vojnovac gledano iz pravca tampon zone, drugi GP Otoac pod nazivom GP
Podrum Markovac, kroz brojne predloge za pomjeranjem linije razgranienja na irem
prostoru prema dubini tampon zone oekuje se da e se zadrati pozicija na kojoj je na
punkt bio i prije zakljuivanja sporazuma.
Na podruju prelaza Medak zaposjednuta je pozicija koja u odnosu na liniju razgranienja
najbolje odgovara sa aspekta kontrole dravne granice. Na lokalnoj komisiji nije postignut
dogovor oko linije razgranienja na prostoru tkz. Medakog depa, ve je to ostavljeno da
rijei centralna komisija.
Rad milicije u zonama bezbjednosti
Hrvatska strana nastoji da ospori pravo miliciji da stalno bude prisutna u zonama
bezbjednosti; Smatra da je sporazumom utvreno da se milicija moe angairati samo na
poziv CIVPOLA. CIVPOL nastoji nametnuti stav da se milicija mora 24 asa unapred
najaviti da bi mogla da radi u tim zonama. I jedan i drugi stav nisu u duhu sporazuma i
srpska strana ga je odbacila. Dogovoreno je da sa 26. 04. milicija starta sa radom u zoni
bezbjednosti. I prije a i tog datuma radnici organa UP-a radili su u tim zonama. CIVPOL
i dalje nastoji da sprei ulazak milicije u zone bezbjednosti MUP je poslao instrukcije
svim Sekretarijatima kako da se ponaaju. Posebno sporno pitanje bila su nastojanja
UNPROFOR-a i hrvatske strane da se snage milicije i policije angairaju u zonama
bezbjednosti po principu etnike podjeljenosti sela. Naime, tamo gdje su sela sa pretenim
hrvatskim stanovnitvom da tamo radi hrvatska policija i obrnuto gdje su sela sa srpskim
stanovnitvom da tamo radi srpska milicija. Kad to nije prolo oni su prihvatili da prijanja
linija dodira dravna granica bude linija razdvajanja srpske i hrvatske policije.
Mi se nismo sloili ni s tim jer bi se na taj nain srpska sela Islam Grki, Kai, Smokovi,
Divoselo, itluk i Poitelj nali u situaciji da budu pod hrvatskom jurizdikcijom.
Na kraju je prihvaeno da linija razdvajanja srpske i hrvatske milicije u zoni bezbjednosti
bude linija dodira osim navedenih sela u koje nee smjeti ulaziti hrvatska policija, ali gdje
jo decidno nije utvreno da u njih moe ulaziti srpska milicija.
312
Neovisno od toga kakav e definitivan stav o ovom spornom pitanju zauzeti hrvatska
strana u UNPROFOR, pripadnici Ministarstva UP-a Republike Srpske Krajine ulaze i rade
u podruju Ravnih kotara, te na osnovu toga 21. 04. u selu Islam Grki dolo do hapenja
dva pripadnika ZNG RH koji se danas nalaze u zatvoru u Kninu. Na drugi podrujima do
sada je uhapeno 5 graana hrvatske nacionalnosti koji su ilegalno preli dravnu granicu.
Privedeni su sudu za prekraje te e po izvrenju kazne biti vraeni nazad u Hrvatsku.
M.P.410 M I N I S T A R
mr. Ilija Priji [v.r.]
111
1994., travanj 28.

Knin
Prijedlog mjera i djelatnosti ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK za suzbijanje
ilegalnog uvoza roba u RSK
Broj:08/1-2/94.
Knin, 28. 04. 1994.
PREDMET: Predlog mjera i aktivnosti na spreavanju
Ilegalnog uvoza roba u RS Krajinu.Na osnovu Uredbe o odreivanju graninih prelaza i kontroli dravne granice broj 05-2923/93. od 12. 08. 1993. godine odreuju se prelazi:
a) na dijelu dravne granice prema SRJ:
drumski i eljezniki prelazi Ilok, Erdut, Tovarnik i Batina
b) na djelu dravne granice prema Republici Srpskoj:
drumski prelazi Strmica, Donji Lapac, Matijevii, Dubica, Kostajnica, Okuani,
eljezniki prelazi Volinja.
Odlukom je odreeno da uredbu sprovode Ministarstvo unutranjih poslova i Uprava
carina RSK. Da bi se spreio ilegalni uvoz roba u RSK potrebno je da organi UP-a zajedno
sa Carinskom slubom i Financijskom policijom vre potpunu kontrolu roba i putnika na
graninim prelazima. Prema Zakonu organa UP-a OUP su zadueni za kontrolu kretanja
na dravnoj granici i kontrolu prelaska dravne granice, dok su organi Carine zadueni
za kontrolu uvoza i izvoza roba preko graninih prelaza. Smatramo da bi bilo neophodno
da se na granine prelaze postavi i Financijska policija iz razloga to bi se lake dolazilo
do podataka o poreskim obaveznicima, kao i mogunosti da se u to kraem roku izvri
410
313
naplata akcize. Financijska policija bi trebala iznai mogunost da akcizu naplauje odmah
u Carinarnici ili da se od strane Carine zabrani stavljanje robe u promet dok se ne izvri
uplata akcije. Takoer bi bilo neophodno da se svakodnevno dobija izvjetaj sa graninog
prelaza Raa i Pavlovi uprija, kao bi se moglo pratiti stvarno ulaenje roba u RSK. Kada
se radi o robama kao to su cigarete, kafa, nafta i naftni derivati bilo bi neophodno iste
pratiti od graninog prelaza do Carinarnica. Organi UP-a zajedno sa radnicima Carine
trebali bi organizirati mjere dubinske kontrole u cilju pronalaska roba koje su prole
neevidentirane na graninim prelazima, a da bi se to uspjeno i moglo sprovesti potrebno je
izvriti ekipiranje komisija za prekraje u carinarnicama za voenje prekrajnog postupka.
Carinskim zakonom RSK predviene su efikasne mjere za suzbijanje ilegalnog prevoza roba
u RS Krajinu, (krijumarenje).
Uoeno je da se kao uvoznici roba esto pojavljuju i nepostojea poduzea pa bi u tom
smislu bilo neophodno oformiti registar poduzea iz kojeg bi se moglo vidjeti tko je stvarno
ovlaten za uvoz izvoz roba.
Na kraju napominjemo da se organi UP-a osjeaju sposobnim za izvrenje ovog zadatka
za koji smatramo da je od velikog znaaja za normalno funkcionisanje Republike Srpske
Krajine u narednom periodu.
M.P.411 M I N I S T AR
mr. Ilija Priji, [v.r.]
112
1994., travanj 29.

Glina
Obavijest SUP-a Glina Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o zadravanju Jordanskog
bataljuna UNPROFOR-a na granici prema Cazinskoj krajini
RSK MUP
SUP GLINA
BROJ: 08-04/3-29/94.
GLINA, 29. 04. 1994.
MUP K N I N
VEZA: VA BR. 08/3-2-5-1810-2/94. OD 22. 04. 1994.
DANA 28. 4. 1994. GODINE NA GRANINOM PRELAZU FINEL U
MOENICI STIGAO JE JORDANSKI BATALJON U NAMJERI DA IDE ZA
CAZINSKU KRAJINU. POSTUPILI SMO PREMA VAOJ DEPEI BROJ GORNJI
OD 22. 04. 1994. GODINE TE IH ZADRALI NA PRELAZU.
411
314
OEKUJEMO VAA DALJNJA UPUTSTVA.

SEKRETAR
NIKOLA BJELAC M.P.412
113
1994., svibanj 8.
Gradusa
Dopis Izvrnog savjeta opine Caprag pomoniku vrhovnog zapovjednika za nacionalnu
sigurnost, generalu Mili Novakoviu, o problemima na podruju opine Caprag nakon
potpisivanja Zagrebakog sporazuma
IZVRNI SAVJET OPTINE
Broj: II-01-01-17/1-94
Gradusa, 08. 05. 1994. g.
G-din:
MILE NOVAKOVI, general-major
(pomonik Vrhovnog komandanta
za nacionalnu bezbednost)
PREDSJEDNIK CENTRALNE KOMISIJE
PREDMET: Informacija o problematici
A P E L!
Cijenei Vau brigu o svakom milimetru srpske zemlje i sudbini srpskog naroda,
obraamo Vam se s molbom, da pored svih svojih obaveza, iznaete mogunost i zajedno
s ostalim lanovima Centralne komisije posebno razmotrite problematiku na podruju
optine Caprag, kojoj je linijom razdvajanja u skladu s potpisanim Sporazumom o prekidu
vatre od 29. marta 1994. godine, uinjena velika nepravda, imajui u vidu nae pozicije iz
1992. godine.
Naa prva linija pomjerena je nazad na cijeloj duini (na pojedinim dijelovima i 2 do
3 km) dok je nasuprot nas neprijateljska vojska ostala na ranije utvrenim poloajima na
gotovo cijeloj duini (70%), osim u rejonu eljeznike stanice Sunja, gdje su se povukli
sjeverno za 500 metara.
Obzirom da se nikako ne moemo i ne smijemo pomiriti s utvrenom linijom razdvajanja,
jer ista ide na tetu nae Optine, uvjereni smo da ete uiniti sve to se moe uiniti,
rukovodei se saznanjima i predloenom linijom razdvajanja (u prilogu karta s ucrtanom
412
Prijemni peat: primljeno 29. 4. 1994. u 15,50; neitak potpis.
315
linijom razdvajanja) koju je na svojoj sjednici utvrdio Izvrni savjet Skuptine optine
Caprag u interesu rjeavanja novonastale politike situacije nakon potpisanog Sporazuma.
Iskreno smo opredjeljeni za mir, ali ne mir pod svaku cijenu, a cijena je u ovom sluaju
velika, jer su uinjeni znatni ustupci neprijateljskoj strani na nau tetu.
Sagledavajui argumentovanu problematiku (kroz priloene akte i kartu s predloenom
realnom linijom razdvajanja) sigurni smo da ete ostati u uvjerenju oigledne nepravde po
osloboeno podruje nae Optine i potrebe interventnog djelovanja.
injenica je da smo potpisivanje Sporazuma doekali nespremni, pa su cjelokupne
aktivnosti tekle nesinhronizovano i nesistematino od vojnih komandi, organa unutranjih
poslova pa do civilnih vlasti.
Naa optina, koja je podijeljena u zonu odgovornosti dvije ratne jedinice: 26. pbr.
Kostajnica i 31. pbr. Petrinja i nema Stanicu javne bezbjednosti, ve niu organizacijsku
jedincu Stanicu milicije, nije sinhronizovano konsultovana u realizaciji Sporazuma,
izuzev povremenog ukljuivanja u aktivnosti od strane Komande 31. pbr. Petrinja.
Obzirom da kao drutveno-politika zajednica nismo dobili nikakve zvanine informacije
i smjernice za aktivnosti s osnova potpisanog Sporazuma, organizovali smo 02. 04.
1994. godine, sastanak ueg rukovodstva Skuptine optine Caprag i lanove Izvrnog
savjeta s predstavnicima vojnih komandi 26. i 31. pbr. 1. pb/26. pbr., i Sod C/31.
pbr., te komandirom Stanice milicije Caprag u vezi informisanja, odnosno upoznavanja s
potpisanim Sporazumom o prekidu vatre i linijom razdvajanja na podruju nae Optine.
Ta prva saznanja o liniji razdvajanja izazvala su opravdani nemir, gnjev i nezadovoljstvo,
koje je i danas prisutno.
Kako su aktivnosti i dalje tekle nesinhronizovano, zabrinuti i svjesni problematike na
podruju nae Optine, 11. 04. 1994. godine, sazvali smo vanrednu sjednicu Odbora za
odbranu i bezbjednost Skuptine optine Caprag, lanova Izvrnog savjeta, predstavnika
privrednih i politikih subjekata, te drutvenih organizacija i vojnih komandi u ijoj
zoni odgovornosti nalazi se podruje nae optine u interesu: informisanja o sprovoenju
Sporazuma o prekidu vatre; utvrivanje kompetencija Stanice javne bezbjednosti i
UNCIVPOL-a (jer podruje optine Caprag, prekriva Stanica javne bezbjednosti Petrinja
i nelogino tome UNCIVPOL iz Kostajnice); te pokretanja aktivnosti na oivljavanju
privrednih subjekata u dijelu Sunje, na koje polaemo iskljuivo pravo, pa su u tom pravcu
doneene odreene odluke i zakljuci.
Na pomenutoj sjednici prihvaena je i inicijativa grupe srpskih graana za osnivanje
Srpske mjesne zajednice Sunja s prvenstvenim ciljem pokretanja aktivnosti i stvaranja
mogunosti organizovanog povratka na svoja ognjita u Sunju, odakle su 1991. godine
uslijed pritiska neprijateljske vlasti, protjerani.
Dana 13. 04. 1994. godine odran je informativno-operativni sastanak s predstavnicima
Komande 26. i 31. pbr. Stanice javne bezbjednosti Petrinja, predsjednikom Izvrnog savjeta
Skuptine optine Petrinja i komandirom Stanice milicije Caprag.
Ponovo su akceptirani problemi oko utvrivanja kompetencija Stanica javne bezbjednosti
Petrinja i UNCIVPOL-a na podruju nae Optine, te problematika i situacija u zoni
odgovornosti 26. i 31. pbr. na podruju optine Caprag, nakon potpisivanja Sporazuma o
prekidu vatre.
Obzirom da se radi, prvenstveno, o vojnom Sporazumu, na osnovu injenice o
nedovoljnoj informiranosti i ukazane potrebe, 14. 04. 1994. godine, organizovano je
tumaenje Sporazuma o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine za sve predsjednike
316
Savjeta mjesnih zajednica, odbornike Skuptine optine, lanove Izvrnog savjeta Skuptine
optine, predstavnike komandi ratnih jedinica, pripadnika Stanice milicije, predstavnike
privrednih i politikih subjekata, te drutvenih organizacija i svih zainteresovanih graana
optine Caprag.
Sporazum je tumaio gospodin puk. Stanko Leti, komandant 39. korpusa, s posebnim
osvrtom na liniju razdvajanja i nastalu situaciju na podruju optine Caprag.
Dana 15. 04. 1994. godine, ponovo je odran operativni sastanak s predstavnicima
Stanice javne bezbjednosti Petrinja i komandirom Stanice milicije Caprag u vezi nerijeenog
problema UNCIVPOL-a, obzirom da je na naem podruju i dalje prisutan UNCIVPOL
iz Kostajnice, a ne iz Petrinje.
Utvrivanjem linije razdvajanja, i pri tome uinjena nepravda po nau Optinu, kod
veine stvara osjeaj i razmiljanje da smo prodani, da nas je netko izdao, itd. Ovu
situaciju nemira i zbunjenosti neprijatelj maksimalno pokuava iskoristiti (u dijelu Sunje) i
to na najperfidniji nain, raznim psiho i drugim metodama pridobijanja naih ljudi.
Radi interventnog suzbijanja pojava druenja s neprijateljem zatraena je pomo u
angaovanju visokostrunih kadrova ranga inspektora iz Stanice javne bezbjednosti
Petrinja.
Dana 18. 04. 1994. godine odrana je hitna sjednica Odbora za odbranu i bezbjednost
Skuptine optine Caprag, na kojoj su ponovo inicirani problemi nastali nakon potpisivanja
Sporazuma i linije razdvajanja, po kojoj je naa Optina dovedena u nezavidnu poziciju i
lou politiku situaciju. Narod je uvjeren da je naa Optina oteena na raun odreenih
ustupaka uinjenih za neki drugi dio Republike Srpske Krajine.
U nemogunosti da utjee, pored svih napora, na poboljanje nastale situacije, gospodin
Milan ivkovi podnosi ostavku na funkciju predsjednika Skuptine optine Caprag.
Ostavka je ocijenjena kao moralan i principijelan in, odnosno posljednji pokuaj da se
skrene panja na problematiku u naoj Optini.
Pored brojnih pokuaja da se ispravi nepravda uinjena naoj Optini kod utvrivanja
linije razdvajanja, ostajemo neshvaeni, kao da nikoga nije briga za ovaj narod i prostor.
Dana 03. 05. 1994. godine odrana je 12. sjednica Izvrnog savjeta Skuptine optine
Caprag na kojoj se raspravljalo u vezi Sporazuma o prekidu vatre od 29. marta 1994.
godine i realizaciji Odluke predsjednika Republike Srpske Krajine gospodina Milana
Martia u vezi formiranja lokalne i sektorske komisije, poslije ega su doneeni konkretni
zakljuci (u prilogu ovog dopisa).
Na sjednici je utvren prijedlog linije razdvajanja, koja je odraz realnosti i vrst stav od
kojeg se ne moe i nee odstupiti, jer u protivnom Izvrni savjet, odnosno civilna vlast nema
osnove za sudjelovanje u daljnjim pregovorima, kada su u pitanju pregovori o ekonomskim
odnosima.
Dana 05. 05. 1994. godine odran je hitan radni sastanak o vojnim komandama,
pripadnicima organa unutranjih poslova, poslanikom u Skuptini Republike Srpske
Krajine iz nae Optine, potpredsjednikom Skuptine optine i lanovima Izvrnog savjeta
Skuptine optine, iniciran na 12. sjednici Izvrnog savjeta Skuptine optine Caprag,
odranoj 03. 05. 1994. godine.
Uesnici sastanka upoznati su sa:
aktivnostima Izvrnog savjeta Skuptine optine vezano uz Sporazumu o prekidu
vatre od 29. marta 1994. godine
317
zakljucima Izvrnog savjeta Skuptine optine (s 12. sjednice) vezano za Sporazum o

prekidu vatre od 29. marta 1994. godine
prijedlogom, odnosno konanim stavom, Izvrnog savjeta Skuptine optine u vezi
linije razdvajanja na podruju optine Caprag
prijedlogom realizacije Odluke predsjednika Republike Srpske Krajine, gospodina
Milana Martia (u vezi formiranja lokalnih i sektorskih komisija za pregovore).
Sastanak je sazvan u namjeri da najkompetentnije vojne i civilne strukture jo jednom
izanaliziraju situaciju na podruju optine Caprag, meusobno informiu o dosad
uinjenom, te zauzmu stav o zajednikim aktivnostima na poboljanju situacije.
Uesnici sastanka, na osnovu svih dokumenata koje su dobili uz Poziv, ukljuujui i
kartu s ucrtanom linijom razdvajanja, kao konaan prijedlog Izvrnog savjeta, pozitivno su
ocijenili i podrali sve nae namjere, pokuaje i aktivnosti u pravcu rjeavanja problematike
na podruju optine Caprag.
Dogovoreno je da e se 07. 05. 1994. godine u Petrinji odrati zajedniki sastanak svih
lanova lokalnih (optinskih) komisija i sektorske komisije (za Baniju), na kome e se
akceptirati problemi u optini Caprag i prijedlozi Izvrnog savjeta Skuptine optine Caprag
za njihovo rjeavanje.
Prihvaen je i na prijedlog u vezi poimeninog imenovanja lanova (i njihovih zamjenika)
lokalne komisije (za optinu Caprag) obzirom da dosada nije postojala, a na isto obavezuje i
Odluka predsjednika Republike Srpske Krajine, gospodina Milana Martia.
Obzirom da na nivou Banije zvanino nije imenovan lan Sektorske komisije (jedan od
predsjednika pet optina na Baniji) prihvaena je inicijativa da se predsjednicima Optina
sugerie da lan Sektorske komisije bude gospodin Milan ivkovi, poslanik u Skuptini
Republike Srpske Krajine iz optine Caprag.
Kako je podruje nae Optine u najveem dijelu sporno nerealno utvrenom linijom
razdvajanja, optina Caprag dovedena je u teku i nezavidnu situaciju.
Uestvovanjem u pregovorima o korekciji linije razdvajanja na podruju nae Optine i
dalje na Baniji, ovjek koji dobro poznaje situaciju, moi e dati vei doprinos. Obzirom
da je gospodin ivkovi vrstan poznavalac cjelokupne situacije u privrednim i politikim
tokovima Banije, Republike Srpske Krajine i ire, time e njegov doprinos biti vei.
Na sastanku odranom 06. 05. 1994. godine od gospodina puk. Stanka Letia, komadanta
39. korpusa i predsjednika Sektorske komisije (za Baniju), koji se zbog drugih obaveza nije
mogao odazvati hitnom radnom sastanku 05. 05. 1994. godine, dobili smo informaciju
da se vie nita ne moe napraviti po pitanju korekcije pomjeranja linije razdvajanja
osloboenom podruju Optine Caprag, osim to e se na sastanku sektorske komisije 11.
05. 1994. godine na dnevnom redu nai i pitanje, odnosno problem Blinjskog Kuta.
Gospodina pukovnika upoznali smo sa zakljucima sastanka odranog 05. 05. 1994.
godine po kojima je 07. 05. 1994. godine potrebno u organizaciji vojne komande odrati
zajedniki sastanak lanova lokalnih (optinskih) komisija i sektorske komisije (za Baniju),
te obavezom realizacije Odluke predsjednika Republike Srpske Krajine gospodina Milana
Martia u vezi formiranja lokalnih komisija i sektorske komisije. Gospodin pukovnik Leti,
komandant 39. Korpusa, ocijenio je da nema potrebe da se odrava napred predloeni
sastanak u Petrinji i naglaava da je on imenovao lokalne komisije i sektorsku komisiju prije
Odluke predsjednika Republike Srpske Krajine, te da e Centralnoj Republikoj komisiji,
dostaviti poimenini spisak lanova komisija (lokalnih i sektorske).
318
Kako 07. 05. 1994. godine nije odran sastanak lanova lokalnih komisija i sektorske
komisije, nismo imali prilike na tom nivou iznijeti nau problematiku. Stoga se direktno
obraamo Vama s molbom da se na problem apostrofira na nivou Centralne (Republike)
komisije i uini sve to se moe uiniti.
Ne moemo shvatiti inertno ponaanje odgovornih ljudi i struktura, kojima smo dosad
ukazivali na prisutnu problematiku u vezi Sporazuma i spornosti linije razdvajanja na
osloboenom podruju optine Caprag.
Stiemo dojam da se nai apeli, s argumentovanom problematikom, shvaaju kao
prolazni reklamni spot male, pete, optine na Baniji, i kao, oprostite, da na ovom podruju
ne ive ljudi Srbi.
injenica je da naa Optina nije sinhronizovano konsultovana i nije imala priliku
kontinuirano i adekvatno uestvovati u pregovorima oko korekcije linije razdvajanja, jer do
danas nije imenovana zvanina lokalna komisija za optinu Caprag.
Parcijalno ukljuivanje (u dva navrata) u pregovore, na poziv Komande 31. pbr. Petrinja
(od komande 26. pbr. Kostajnica, nijednom) svakako nije dovoljno u odnosu na teinu
problema, tj. spornost linije razdvajanja.
Revoltirani inertnim odnosnom odgovornih ljudi i struktura, ponovo smo sazvali hitnu
13. sjednicu Izvrnog savjeta Skuptine optine Caprag i Odbora za odbranu i bezbjednost
Skuptine optine Caprag, dana 08. 05. 1994. godine, konstatovali to smo, kao civilna
vlast, dosad sve poduzeli (djelimino vidljivo iz ove Informacije) u namjeri da se shvati i
adekvatno rijei problematika u vezi Sporazuma i linije razdvajanja.
Obzirom da vojne strukture nisu ispotovale Odluku (broj: 03-4-299/2-94. od 21.
04. 1994.g.) predsjednika Republike Srpske Krajine, gospodina Milana Martia u vezi
formiranja lokalnih i sektorskih komisija za odreivanje linija razdvajanja izmeu zaraenih
strana i da nije ispotovana Odluka (broj: 02-68/94.) o ratifikaciji Sporazuma o prekidu
vatre od 29. marta 1994. godine, koju je donijela Skuptina Republike Srpske Krajine
na svom Prvom redovnom zasjedanju odranom dana 08. 04. 1994. godine, Izvrni savjet
Skuptine optine Caprag, ocjenjuje da nema osnove za uestvovanje u pregovorima, dok se
ne ispotuju spomenute Odluke i linije razdvajanja, koju je Izvrni savjet Skuptine optine
(na svojoj 12. sjednici odranoj dana 03. 05. 1994. godine) utvrdio kao minimum za daljnje
pregovore.
Vjerujemo da smo kroz ovu Informaciju dali dovoljno elemenata, koji e zainteresovane
potaknuti na hitno intervenisanje u pravcu zajednikog rjeavanja naznaene problematike.
S potovanjem,
Dostaviti: M.P.413 PREDSJEDNIK IZVRNOG SAVJETA:
1.
Naslov Vanja Zdjelarac, [v.r.]
2. Predsjednik RSK, g-din
Milan Marti (na uvid)
3. Predsjednik Skuptine RSK
g-din Branko Vojnica (na uvid)
4. Predsjednik Vlade RSK
g-din Borislav Mikeli, dipl. ing (na uvid)
5. Komandant 39. korpusa SVK,
g-din puk Stanko Leti
413
Okrugli peat: RSK, Izvrni savet optine Gradusa.
319
6. Komandant 31. pbr.

g-din p.puk. Milorad Jankovi
7. Komandant 26. pbr.
g-din p.puk. Vaso Vukmirovi
8. Sekretarijat za unutranje poslove za Baniju
9. Naelnik SJB Petrinja
10. Skuptina optine Caprag
11. Arhiva
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1248, sn. 1044-3.
114
1994., svibanj 9.
Knin
Zapisnik sa sastanka predstavnika vojnih i civilnih vlasti RSK i izaslanika glavnog tajnika
UN-a Yasushija Akashija

VLADA
ZAPISNIK
sa sastanka vojnih i civilnih vlasti Republike Srpske Krajine sa specijalnim
izaslanikom generalnog sekretara Jasuijem Akaijem414 i saradnicima, odranog
dana 09. maja 1994. godine s poetkom u 10.45 asova na Tvravi u Kninu.
Sastanku prisustvuju ispred RSK: Predsjednik Republike Milan Marti, Predsjednik
Vlade Borislav Mikeli, ministar inostranih poslova Milan Babi, ministar odbrane
Rade Tanjga, ministar unutranjih poslova Ilija Priji, komandant SVK Milan eleketi,
predsjednik Centralne komisije Mile Novakovi, savjetnik za ekonomska pitanja Branko
Lubovac, ef kabineta Predsjednika Republike Kuet Radomir, ef slube informisanja
Kabineta Predsjednika Republike Petar Damjani i sekretar Vlade Savo trbac.
Prisutni ispred meunarodnih predstavnika: specijalni izaslanik Jasui Akai, komandant
snaga UNPROFOR-a gen. De Laprel,415 ef vojnog posmatrakog tima UNPROFOR-a
brig. gen. Piters,416 ambasador Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji Kan
Ande,417 visoki komesar civilne policije UNPROFOR-a Frederiksen,418 ef portparola
UNPROFOR-a Majkl Vilijams,419 visoki koordinator civilnih poslova UNPROFOR-a
Yasushi Akashi.
Bertrand de Sauville de La Presle.
416
Pierre Peeters.
417
Kai Aage Eide.
418
Sven Frederiksen.
419
Michael Williams.
414
415
320
Enrike Agiljar,420 zamjenik komandanta UNPROFOR-a, Sektor Jug puk. Morton,421

Glavni tab civilnih poslova UNPROFOR-a Zagreb Zijad Rad,422 Civilni poslovi komanda
Zagreb ak Grinberg,423 pukovnik Diburg424 i asistent ambasadora arls Meklaud.425
Sastanku predsjedava Predsjednik Milan Marti. Najprije je u ime svoje i u ime cijele
delegacije izrazio srdanu dobrodolicu visokom i uvaenom gostu g-dinu Akaiju i
njegovim saradnicima, podsjetio na protokol dananjeg sastanka koji se sastoji od tri dijela i
to: dvosatni razgovori, konferencija za tampu od 15 minuta, razgledanje galerije i zajedniki
ruak. Nakon toga je Predsjednik podsjetio na dananji datum koji je kod nas obiljeen kao
Dan pobjede nad faizmom i izrazio aljenje zbog toga to je srpski narod i danas primoran
da se bori sa ostacima toga faizma koji nije iskorjenjen od II svjetskog rata do danas.
Predsjednik Marti je rekao g-dinu Akaiju da ga smatra kao ovjeka mira, ovjeka koji
je nepristran, a nama trebaju samo takvi ljudi jer na narod vodi pravednu borbu. Na kraju
uvodnog izlaganja Predsjednik je predstavio lanove svog pregovarakog tima i predloio
slijedei
DNEVNI RED
1. Razgovori o sporovoenju Sporazuma o prekidu vatre,
2. Razgovori o dijelu ekonomskih odnosa sa RH,
3. Regulisanje odnosa UNPROFOR a i vlasti RSK.
Dnevni red je prihvaen bez izmjena i dopuna.
Ad-1
Jasui Akai se zahvalio na toplim rijeima dobrodolice i izvinuo se zbog toga to je
proli sastanak morao odloiti. Posebno je istakao da mu je drago to se u RSK uvaava
uloga zatitnih snaga UN-a i to e danas upoznati nove lanove Vlade. Nakon toga je g-din
Akai predstavio lanove svog pregovarakog tima. Po njemu je napravljena velika stvar
potpisivanjem Sporazuma o prekidu vatre samim tim to su utihnuli topovi, spaeni mnogi
ljudski ivoti i poela normalizacija ivota na ovim prostorima, ali to je samo poetak,
tek sada dolaze ona tea pitanja. I faza Sporazuma, kako istie g-din Akai, je pri kraju
realizacije, II faza predvia otpoinjanje pregovora o ekonomskim pitanjima gdje je jasno
naglaeno da se ne smije prejudicirati politiko rjeenje i III faza predvia voenje politikih
pregovora i konano rjeenje. G-din Akai je izrazio aljenje to je veinu prekraja u toku
realizacije I faze Sporazuma poinila srpska strana. G-dinu je poznato da je srpskoj strani
dostavljen nacrt od 12 taaka koji je sainila Meunarodna konferencija o bivoj Jugoslaviji.
Prema tome prijedlog bi bio da se podri inicijativa meunarodnih faktora o prihvatanju
pregovora po II fazi Sporazuma (ekonomska pitanja) u narednih 10-ak dana. Ukoliko se
ovaj prijedlog ne prihvati postoji mogunost podkopavanja Sporazuma i bojazan da sve ne
padne u vodu.
Enrique Aguilar.
422
423
Jacques Grinberg.
424
425
Charles McLeod.
420
421
321
U nastavku diskusije g-din Akai je obavijestio nae pregovarae o tome da je pozitivno

odgovorio na na hitan zahtev za gorivom u humanitarne svrhe i da bi realizacija trebala
otpoeti vrlo brzo.
Predsjednik Marti izuzetno cenim Vae napore i smatram da ste vi istinski borac za
mir. Zahvaljujui Vama i Vaim saradnicima vraeno je poverenje u snage UNPROFOR-a.
Ukoliko danas dogovorimo bilo ta, naa strana e to, kao i do sada, dosljedno ispotovati.
to se tie prekraja, mislim da je druga strana poinila vei broj, npr. hrvatska strana,
konkretno gen. Stipeti eli da prejudicira politiko rjeenje, a u Sporazumu stoji da se to
mora izbjei.
General Novakovi kada je rije o Sporazumu od 29. marta 1994. godine, dodao bih da
smo mi za Sporazum jer je on u naem nacionalnom interesu. Dozvolite da Vas podsjetim
da je Sporazum postignut samo zato to smo izostavili politika pitanja. Ovo elim da
naglasim zato to mi se ini da bi svako uvoenje politike u ovu fazu Sporazuma moglo
da ugrozi njegovu realizaciju. Mi smo razumjeli da je ovaj prostor pod punom kontrolom
UNPROFOR-a kao vojne strukture, a da faktika vlast ostaje onakva kakva je bila s jedne
i druge strane kontakt linije. Kad govorimo o problemu politizacije Sporazuma elim da
naglasim i slijedee; svako potenciranje krajnjeg politikog rjeenja, dok jo ostvarujemo
Sporazum o prekidu vatre, kao to to inae ine neki meunarodni uesnici, tetno je
i neproduktivno. Ovdje je bilo rijei o rokovima, i slaem se da i naa strana snosi dio
odgovornosti za nepridravanje ovih rokova. Zato je to tako? Najprije, ini mi se da smo
suvie optimistiki projektovali te rokove u Sporazumu. General Piters i pukovnik Diburg
mogu potvrditi da je naa strana izvravala sve komande UNPROFOR-a. Kada je rije
o ocjenjivanju krivice jedne i druge strane za nepotovanje rokova, molio bih da obratite
panju i na sledee; vojni posmatrai, koji su duni da kontroliu miliciju s jedne i druge
strane su jo uvijek u vrlo malom broju. Ne koriste se helikopteri za kontrolu ovih linija iako
je to reeno paragrafom 5. Poricanje prava sektorskih lokalnih komisija je do danas imalo
tetne posljedice. Mislim da je najvanije da postoji rjeenost sa nae strane da Sporazum
primjenjujemo do kraja.
Jasui Akai srean samo to ujem da ste potpuno poredjeljeni da nastavite sa
provedbom Sporazuma. Hvala vam, generale Novakoviu na kooperativnsoti i slaem se s
vama u potpunosti kad kaete da je mali broj vojnih posmatraa za nadgledanje.
General De Laprel prvi problem je prisustvo policijskih snaga. Na alost, ovo
ponaanje punog razumjevanja i dobre volje nije pokazalo svoje pravo lice na terenu. Prvo
bih iznio problem oko potivanja rokova. Zatim je bilo problema oko premjetanja tekog
oruja van linije, a najvei i najopasniji problem u ovom dijelu je, svakako to to nisu dati
precizni i tani planovi miniranih zona. Veliki problem predstavlja i veliki broj odravanja
sastanaka komisija to na lokalnom, to na sektorskom i centralnom nivou. UNPROFOR
je konstatovao 48 prekraja, a od toga je srpska strana napravila 30. to se tie ponaanja
policijskih snaga u zoni razdvajanja, u duhu Sporazuma od 29. 03. 1994. postavljena su
pravila i procedura ponaanja policije u tim zonama. Vrlo je jasno napisano u Sporazumu
da je zona razdvajanja pod iskljuivom kontrolom UNPROFOR-a. Zbog te situacije se
nalazimo pred tri uslova: djelovanje policije mora da se ostvaruje sa jednim lanom koji ima
ovlatenja ili ajdi-karticu, policija mora da bude u pratnji sa jednim lanom CIVPOL-a i taj
zadatak mora da se provede u saradnji sa UNPROFOR-om.
322
Ministar Priji426 g-dine Akai i g-dine generale, neosporno je da su se uesnici sloili

da se Sporazum uglavnom realizuje. Mislim prije svega na prekid neprijateljstava i prekid
oruanih dejstava. Insistiram na povlaenju oruja tamo gdje to nije uinjeno i vojske tamo
gdje se nije povukla, ali pitanje rada policije na nain kako ga hrvatska strana pokuava
protumaiti se ne moe prihvatiti jer prejudicira politiko rjeenje. Srpska strana oduvijek
tu ima principijelan stav. Za nas je neosporno da UNPROFOR mora imati kontrolu nad
tim podrujem. Na podruju nae strane ive ljudi koji e imati dokumenta nae drave i
ponaae se po zakonima naih vlasti.
De Laprel imam osjeaj da smo u potpunom dogovoru to se tie procedure i isto tako
da zona razdvajanja ne moe da utie na dalje politike dogovore. Zato smo sasvim spremni
da se sastanemo sa g-dinom Prijiem i njegovim saradnicima i dogovorimo detalje.
Ministar Priji Zamrznuti stanje kakvo je bilo prije, da se ne prejudicira politiko
rjeenje. Slaemo se sa sva tri uslova; ajdi-kartice, zajedniki rad sa CIVPOLOM i kontrola
rada.
Ad-2
Predsjednik Marti je podnio uvodno izlaganje po ovoj taci dnevnog reda. Dalje je
istakao da se mora dogovoriti o mjestu pregovora i datumu njihovog odravanja. Predsjednik
predlae da se prihvati eneva i to 18. maja 1994. godine. Isto tako je poeljno da se na te
pregovore ide na ravnopravnoj osnovi. Zamolio je g-dina Akaija da upotrebi svoj autoritet
i da se zaloi na modifikaciji Rezolucije 820. taka 12.
Ministar Babi drago mi je da mogu sa Vama saraivati po pitanjima uspostavljanja
mira na cijelom podruju bive Jugoslavije. Jo za vrijeme bive Jugoslavije, prije raspada
mi smo imali velike unutranje probleme. Jedan od problema bio je ekonomski poloaj
srpskog naroda na prostorima sadanje nae drave. Problemi sa Hrvatima su otpoeli oko
ekonomskih pitanja.
Bez obzira na ustavno rjeenje po kojem je srpski narod bio konstitutivan, nije nam
omogueno da ostvarimo taj svoj poloaj. Sada bih elio govoriti o dokumentu koji smo
dobili od predstavnika meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji. elim da izrazim
nau spremnost da Sporazum o prekidu vatre shvatimo kao poetak pregovarakog procesa.
Poto elimo da ostvarimo svoje ekonomske interese, potrebno je to prije otpoeti sa
pregovorima o ekonomskim pitanjima. Mi u ovom trenutku ne bismo postavljali nikakve
preduslove niti ogranienja za ove pregovore, ali inzistiramo da pregovore vodimo kao
ravnopravna strana sa vlastima RH. Spremni smo, takoer, da razgovaramo o konkretnim
rjeenjima odgovarajuih pitanja za koja bismo nali zajedniki interes. Mi imamo jedno
veliko ogranienje i optereenje, a to je stav SB UN-a prema ekonomskom funkcionisanju
RSK, odnosno zoni pod zatitom UN-a. Naime, nae je miljenje da su Rezolucija 820. i
sankcije na itavom prostoru SR Jugoslavije nepravedno uvedene. Takva pozicija nas stavlja
u neravnopravan poloaj.
to se tie mjesta odravanja pregovora o ekonomskim pitanjima ministar Babi je
obrazloio razloge zbog kojih je ranije bio predloen Zagreb, odnosno Knin. Zatim je
predloio da to mjesto ubudue bude eneva. On smatra da bi se tamo imali odgovarajui
tehniki uslovi i potrebna pomo od svih meunarodnih faktora. to se datuma tie na
prijedlog je da pregovori ponu 18. maja ove godine. Nae je miljenje da u ovom trenutku
elimo poeti pregovore bez utvrivanja nacrta Sporazuma. Meutim, ako postoji saglasnost
Ilija.
426
323
sa druge strane, i ako gospoda posrednici smatraju da bi to bio dobar pristup, mi bismo bili
spremni da svoj prijedlog napravimo.
Zatim je g-din Mikeli postavio pitanje g-dinu Akaiju; Da li postoji neki komentar na
ovo to je rekao na ministar?
Jasui Akai zadovoljan sam i drago mi je da ste spremni zapoeti pregovore po
ekonomskim pitanjima. Mislim da bismo trebali poeti sa onim pitanjima koja su
interesantna za obje strane. I g-din Babi i g-din Marti su imali pregmatian pristup koji
je vredan hvale. to se tie Rezolucije 820., mora vam biti jasno da se rjeenje tog pitanja ne
moe nai u skoroj budunosti.
Kai Ajdi427 dostavljanjem ovog dokumenta, naa namjera je bila da dotaknemo obe
strane da ponu razmatrati moguost za poetak pregovora. Ukoliko naa strana smatra da
ponueni nacrt nije dobar, ja u ga staviti u dep dok ne doe novi.
Predsjednik Mikeli potovani gospodine Akai, potovana gospodo, izraavam
veliko zadovoljstvo to smo mi i RSK domaini Vama, cjenei Vau ulogu pred svjetskom
javnou, kao specijalnog izaslanika g-dina Butrosa Galija, te uvaavajui i cjenei ulogu
komandanta UNPROFOR-a generala De Laprela i njegovih saradnika, mislim da postoje
svi uslovi da vodimo uspjene pregovore. Isto tako bih elio da pozdravim ambasadora Ajda
sa kojim sam vodio izvjesan dio razgovora u Petrinji. Mi smo ipak izali iz jednog tekog
stanja. Prvo smo izali iz ratne opcije koja je poela 1991., odnosno, 1990. godine. Uli
smo u Sporazum u prekidu vatre uz Vae lino posredovanje sa rukovodstvom Hrvatske,
iako smo svjesni da smo proli put imali dvije teke agresije Hrvatske u kojima je na jedan
zvjerski nain ubijeno oko 2000 Srba, a mnoga naselja unitena i spaljena. Kad smo ulazili
u jedan takav Sporazum, nismo uli zato to vjerujemo Hrvatskoj, ve da pokaemo svijetu
i meunarodnoj zajednici da nam je stalo do mira i mirnog rjeenja. Ono to sam hteo
da istaknem Vama g-dine Akai, kao pravednom oveku, oveku koji u meunarodnoj
organizaciji predstavlja veliku zemlju na ovom podruju, to je da Vi lino na na prijedlog
budete inicijator sazivanja generalne skuptine UN-a, posebno raspravu o bivoj Jugoslaviji
i kao moguu III fazu politiko rjeenje.
Vensov428 plan, koji je poeo sa delovanjem 1992. godine, sa nae strane nije naruen u
osnovi. Sporazum je potpisala i tadanja SFRJ koje u takvom sastavu vie nema i od toga
treba polaziti i ubudue u naim pregovorima. U meuvremenu, 92. godine, priznavanjem
Bosne i Hercegovine muslimanske drave, zapaljena je nova vatra koja je prouzrokovala
sankcije prema SRJ. Iz tih razloga mi smo i reagovali na ovaj nacrt koji nam je uruio g-din
Aide. Prvo, zbog toga to su na prvom mjestu stavljene saobraajnice koje su strateko pitanje
hrvatske drave. Drugo je industrija i energija sa vodom, tree trgovina i poljoprivreda, a na
etvrtom mjestu su socijalna i humanitarna pitanja. Mi u Vladi RSK i ja lino smatram da
socijalna i humanitarna pitanja treba izvui van naih ekonomskih interesa jer su to pitanja
koja se moraju prethodno i posebno rjeavati. Prije nego to izaem sa naim prijedlogom
kada je u pitanju ekonomski dio saradnje, elim da istaknem da je jedino ovo podruje
bilo duboko nerazvijeno. Cestovni pravci koji su graeni na tim podrujima, graeni su
sredstvima za nerazvijene iz fonda Jugoslavije i to vie sa ciljem povezivanja industrijskih
centara Hrvatske, nego to je to bio cilj pomoi srpskom narodu. Privreda RSK je bila
ovisna o tokovima RH i zato je imala takav stupanj razvijenosti i osposobljenosti. I kada je
427
Kai Aage Eide.

Cyrus Vance.
428
324
bilo povueno pitanje oko Rezolucije 820. taka 12., onda mi zaista smatramo da razgovori
o ekonomskim pitanjima trebaju da budu ravnopravni u smislu da i mi imamo mogunost
izvoza naih roba i da uvozimo robe i da UNPROFOR u tom smislu pomogne. Ono to je
veoma bitno za istai je nae poverenje prema snagama UNPROFOR-A i vama lino i mi
elimo da saraujemo u nekoliko grana na ekonomskom planu. Dakle, mi nemamo razloga
da se poveemo sa hrvatskom privredom niti da budemo njihov sastavni dio. Obnova
proizvodnje jeste ivotno pitanje srpskog naroda na ovom prostoru. Naravno, mislimo da
sad predloimo Vama i UN-a, da se predloi svjetskoj banci za razvoj da nam se odobri
20 miliona dolara nepovratno, a 50 miliona kao dugoroni kredit za obnovu proizvodnje.
Predlaem isto tako da zajedno sa vama idemo u zajednike carinske zone. Ovih dana emo
to uiniti sa lukom Vukovar. Ima jo podruja koja bi mogli razmotriti kao bescarinska
podruja. Dakle, uz veliku zahvalnost to ste nam pomogli sa humanitarnom naftom
za proljetnu sjetvu, bili bi zadovoljni kada bi se odredila ekipa strunjaka UN-a koja bi
saraivala sa strunjacima nae Republike. Dakle, kada je rije o naem moguem pristupu
oko daljih pregovora sa hrvatskom stranom, mogue da dogovorimo oko HE Obrovac,
snabdjevanja Zadra vodom, zatim oko brane Perua, mogue da pustimo vodu iz Petrinje za
Sisak, a da zauzvrat dobijemo naftu i gas.
I na kraju molim da humanitarna i socijalna pitanja stavimo hitno na dnevni red van
ekonomskih pregovora izmeu dvije strane.
Akai je istakao da je paljivo sluao izlaganje g-dina Premijera i upoznao prisutne o tome
da ima zakazan sastanak sa Tumanom429 u Zagrebu.
Premijer Mikeli je pozvao g-dina Akaija u Vukovar i istakao da je Vlada razmatrala
problem Vukovara, njegove obnove i sanacije. Neka se Vukovar obnovi i neka bude pod
punom kontrolom UN-a.
Ad-3
Po ovoj taci dnevnog reda uvodno izlaganje je podnio Predsjednik Marti. Podsjetio
je prisutne da je na prolom sastanku postignut nekekav dogovor ali da je on krajnje
neproduktivan i neefikasan. Zatim je predloio da se imenuje komisija i naprave ugovori
koje bi potpisali UNPROFOR i vlasti RSK. Zatim je rije dao g-dinu Branku Lubovcu
savjetniku za ekonomske odnose sa UNPROFOR-om.
Branko Lubovac danas je ovdje dosta govoreno o ekonomskim problemima RSK i
RH. Ja bih ovdje iznio problem koji se vezuje za ekonomske odnose RSK i UNPROFOR-a.
Poznato je da organizacija UNPROFOR koristi vie vrsta naih objekata od kojih je jedan
dio u vlasnitvu drave, a dio je vlasnitvo privrednih subjekata. Pitanje naknade za koritenje
ovih objekata do danas jo nije rijeeno. Vlasti nae drave su pokretale ovo pitanje u vie
navrata, ali rezultata jo nema. Predloio bih da se u najkraem roku potpie sporazum
izmeu vlasti RSK i organizacije UN-a s druge strane na nain kako je to rijeeno u drugim
zemljama. Druga vana stvar koju bih istakao je vraanje protjeranih lica na podruja koja su
nam vraena ovim Sporazumom. Molim pomo od organizacije UN-a u dijelu obezbeenja
uslova za ivot i organizacije ivota.
Jasui Akai mislim da je na ovom sastanku postignut korak naprad to se tie odnosa
sa UNPROFOR-om. Ja nestrpljivo oekujem i ostalu dokumentaciju koja e doprineti
rjeenju ovih problema. to se tie humanitarnih pitanja, UNPROFOR e uiniti sve da
Franjo.
429
325
pomogne u njihovoj realizaciji. Morate shvatiti da standardi koje budemo primjenjivali

ovdje ne mogu biti vei od standarda koje primjenjujemo u drugim zatienim zonama.
Sastanak je zavrio u 14.00 asova.
Zapisnik vodila: Predsjednik Republike
Rosa Kurobasa Milan Marti
1994., svibanj 10.

Knin
115

VLADA
ZAPISNIK
sa 84. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine (3. sjednica u novom sazivu)
odrane dana 10. 05. 1994. godine u Kninu s poetkom u 12.30 asova.
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni dio.
Odsutni: Stevan uri, Stevan Ratkovi.
D N E V N I R E D:
1. Informacija o razgovorima sa meunarodnim predstavnicima;
1.1. Razgovor sa gosp. Jasuijem Akaijem,430
1.2. Sastanak sa zamjenicima kopredsjednika konferencije o bivoj Jugoslaviji Arensom431
i Aidom,432
1.3. Sastanak sa ambasadorima Njemake, Francuske i Belgije.
2. Operacionalizacija zadataka iz Ekspozea Predsjednika Vlade,
3.1. Informacija o utvrenim sredstvima za obnovu i razvoj grada Vukovara,
3.2. Nacrt Zakona o graevinsko-urbanistikoj inspekciji,
3.3. Usvajanje generalnih postavki za izradu Prostornog plana RSK,
3.4. Davanje saglasnosti na izuzee stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno
koritenje i uvanje objekata stambenog prostora po zahtjevu banskog ljeilita Toplice
Topusko i DP Prehrana Glina.
4. Imenovanje dravne komisije za kontrolu poslovanja JP NIK Mirkovci,
Yasushi Akashi.
Kai Aage Eide.
430
431
432
326

5.1. Donoenje Odluke o oslobaanju naknade za carinsko evidentiranje,
6.1. Odobrenje za dobijanje saglasnosti u Vladi SRJ za izuzimanje odreenih koliina
srednje vlaknastog pamuka za potrebe DP Pamuna predionica Glina.
7.1. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Slubi za platni promet i
finansijsku kontrolu,
7.2. Davanje saglasnosti na prijedlog Odluke o iznosu naknada za poslove usluga u Slubi
za platni promet i finansijsku kontrolu
7.3. Donoenje Odluke o imenovanju lica ovlatenih za potpisivanje naloga
8.1. Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o utvrivanju i plaanju poreza na promet za
vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti,
8.2. Donoenje Odluke o prihvatanju ponude za izradu projekta Geozavod nemetali
Beograd,
8.3. Problematika zakonske regulative iz oblasti Ministarstva energetike i rudarstva,
9.1. Nacrt Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi,
9.2. Informacija o oduzetim vozilima kroz carinski, prekrajni i sudski postupak,
10.1. Nacrt Zakona o platama,
10.2. Nacrt Zakona o socijalnoj zatiti i socijalnoj sigurnosti graana,
10.3. Donoenje Odluke o visini osnovice za isplatu linog dohotka,
11.1. Davanje dozvole za prijelaz kroz teritorijalne vode RSK,
12. Republiki hidrometeoroloki zavod RSK;
12.1. Rjeenje o imenovanju v.d. direktora.
Sve take se pomjeraju za jedan s tim da je 1. taka dnevnog rada Informacija o proljetnoj
sjetvi.
Nakon ove izmjene dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
Informaciju o proljetnoj sjetvi podnio je najprije ministar Simo ijan. On je napomenuo
da se sjetva uz sve nedae, ipak odvija po planu.
Najvei problem je nedostatak D-2, a to se tie ubriva pre[]433 Kninehadobili
smo 38% od predvienog kontigenta od 6.500 tona. Oekujemo da emo ostatak dobiti
do poetka 6. mjeseca. to se tie sjetve najvei problem je to e na PIK-u Belje ostati
nezasijano oko 3.000 hektara.
Ministar Krika Milivoj sve isporuene koliine goriva ile su preko ministarstva
energetike. Rebalans je napravljen 15. aprila i namjerno je napravljen poremeaj da bi
se obavila proljetna sjetva. Na podruju Dalmacije i Like od predvienih 780.000 litara
isporueno je 240.000 tj. preko 50%. Jo nije realizovan uvoz 5.000 tona, te pokuavamo
nai rjeenje preko UN-a.
433
Neitko u izvorniku.
327
Od velike koristi nam je i to na Baniji i Kordunu dnevno izvlaimo 6 7 cisterni. Postoji

rezervna varijanta od 1.000 tona iz Crne Gore od koje smo za sada odustali, ali je drimo u
alternativi. Od sutra do ponedjeljka dnevno bi trebali 160 tona dizela i deponovati u Volinji.
Predsjednik Mikeli otvorit emo dio radova na izvlaenju nafte u Zapadnoj Slavoniji
i uz dio koji dobivamo sa Banije i Korduna oekujemo da emo izvriti zadatak u narednih
20-ak dana.
Traili smo od UNPROFOR-a jo 1.000 tona koje kreu od sutra i oekujemo da e se
i to rjeiti.
Mihajlo Tanjga, predsjednik Krajinske banke govorio je o realizaciji uvoza 5.000 tona
nafte. Banka je tu bila samo posrednik. NIK i Vlada su pozvali banku da uestvuje kod
izdavanja garancije.
Predsjednik Mikeli mora se utvrditi dug UNPROFOR-a prema Republici Srpskoj
Krajini i Akai je pristao da UN dade naftu za svoj taj dug. Sa Vladom Srbije moramo
rijeiti da dva marrutna voza iz Makedonije dou u RSK. Imamo naelnu saglasnost
UNPROFOR-a za uvoz 10.000 tona nafte mi njima drvo po svjetskoj cijeni, a oni nama
naftu po svjetskoj cijeni. Ako to uspjeno rijeimo, rijeit emo sve probleme sa naftom do
osmog devetog mjeseca.
U raspravi su jo uestvovali ministar Peri,434 predsjednik Mikeli, gosp. Crnogorac,435
gosp. Tanjga, ministar Veselinovi436 i ministar Krika, a po zavretku rasprave usvojen je
ZAKLJUAK
Treba intervenisati tamo gdje su veliki zaostaci u isporuci nafte. Traiti i dalje izvore gdje
nabaviti naftu. Ispitati koliko je deviza, slino primjeru optine Korenica, koja je uplatila
75.000 DM za naftu, a nije dobila ni naftu ni novac, stiglo u NIK za to se zaduuje gosp.
Crnogorac da dostavi izvjetaj za iduu sjednicu Vlade. Poslove inspekcije izvrie devizni
inspektorat i finansijska policija.
Ad-2
2.1. i 2.2. Informaciju o razgovorima sa gosp. Akaijem i kopredsjednicima Konferencije
o bivoj Jugoslaviji gosp. Ajdom i Arensom podnio je ministar Milan Babi. Na poetku
izlaganja ministar Babi je proitao hrvatski prijedlog sporazuma o ekonomskoj saradnji
i Program ekonomskih poslova april 1994. koji su uradili kopredsjednici Arens i Ajd
(prilog broj 1). Dogovoreno je da se pregovori o ekonomskoj saradnji nastave 18. maja, a na
prijedlog je da mjesto sastanka bude eneva. Traili smo da sa hrvatske strane pregovarai
moraju biti iz Vlade ili ako nisu da imaju verifikaciju njihove Vlade. Mi bi morali sainiti
nau listu pitanja i inzistirati na skidanju sankcija sa srpskog naroda i ukidanju Rezolucije
820. taka 12. Predlaem da 18. 05. u enevu idemo sa svojom listom pitanja, dakle da
prihvatimo datum, mjesto da bude eneva i da pripremimo listu pitanja.
Predsjednik Mikeli u subotu smo se sastali sa generalom De Laprelom.437 U delegaciji
su jo bili ministar Priji i gen. Novkovi. Razgovarali smo o realizaciji sporazuma o prekidu
vatre.
Ministar Priji438 Sporazum o prekidu vatre ima tri dijela: 1) linija razdvajanja, 2)
ivot i rad u zoni bezbjednosti i 3) tehnika pitanja vezana za vojnu metodologiju. Oni
Slobodan.
Milivoj.
436
Ratko.
437
438
Ilija.
434
435
328
su zadovoljni povlaenjem vojnih snaga i inzistirae na smanjenju oruanih snaga na liniji

razdvajanja dakle tehnikih problema nema. to se tie linije razdvajanja tu ima problema.
Lokalne i sektorske komisije su usaglasile rad sa Centralnom komisijom. Hrvati lokalnim i
sektorskim komisijama ne daju pravo da odluuju mimo Centralne komisije. U Sjevernoj
Dalmaciji je sporno Kakma Stabanj, sa Islamom Grkim, Kaiem i Smokoviem ima
isto problema. U Kaiu i Islamu Grkom je svaki dan naa milicija i uskoro emo otvoriti
milicijsku stanicu. to se tie Capraga, nama mora ostati pilana, na tome treba inzistirati.
General Novakovi439 ima zaduenje to se tie Zapadne Slavonije. Ivanovac definitivno
ostaje kod nas, a najspornija je linija razdvajanja sa hrvatske strane koja nije povuena. Oni
tu ne bi smjeli imati vie od 75 policajaca i to bi trebala biti linija razdvajanja linija UNPA
zone. U Baranji nema problema, N.440 Tenja je van zone, ali je problem s jednim dijelom
Mirkovaca. Reim ivota i rada u zoni bezbjednosti je ono oko ega se lomi koplje i na
emu inzistira i UNPROFOR i hrvatska strana. to se tie nae strane, juer je sa Akaijem
i de Laprelom dogovoreno da e na naoj strani biti onako kako smo precizirali u odluci sa
zadnje sjednice Vlade.
Potom je shodno zakljuku sa zadnje sjednice Vlade ministar Budi441 obrazloio uz
asistenciju gosp. Vidia442 priloene karte o demografskoj strukturi stanovnitva u pojasu
linije razdvajanja i teritorijalni razmjetaj Srba unutar pojasa linije razdvajanja i UNP-a zoni.
Nakon toga usvojen je
ZAKLJUAK
Prihvata se izvjetaj o pregovorima sa gosp. Akaijem i gosp. Arensom i Eidom.
2.3. Predsjednik Mikeli podnio je izvjetaj o razgovorima voenim sa ambasadorima
Njemake, Francuske i Belgije. Bio je to teak i do sada najdirektniji nain ispoljavanja
njihovih stavova. Oni su na dnevni red odbili. Njihovo saoptenje je bilo jako uvredljivo i
dolo je do reakcije najprije predsjednika Martia, a onda i ostalih lanova nae delegacije.
Oni su nakon toga traili hitnu pauzu i pretila je opasnost da se razgovori prekinu. Doli su
sa ultimativnim politikim stavom koji je zastupao Njemaki ambasador koji je mijenjao
Grkog ambasadora, inae predsjedavajueg EZ-a. Poslije pauze mi smo iznijeli istorijske
okvire i rekli im da su oni podmetnuli bombu za dalje pregovore. Postojao je strah pred
razgovore sa gosp. Akaijem koji se ogradio od nastupa ovih ambasadora. Prva stvar na
pregovorima 18. maja trebaju biti humanitarna pitanja i to e pripremiti Savo trbac.
Ministar Rauo443 imam naelnu primjedbu vezano za sastanak sa ova 3 ambasadora jer
oni su ambasadori svojih zemalja u Hrvatskoj. Slaem se da je na odgovor imao efekta, ali
predlaem da se ubudue vodi rauna o rangu pregovaraa i njihovom statusu.
Predsjednik Mikeli oni su doli kao ambasadori iz Evropske unije i doli su sa tih
pozicija, a ne sa pozicije ambasadora u RH.
Potom je usvojen
ZAKLJUAK
Prima se na znanje izvjetaj Predsjednika Vlade o razgovorima sa ambasadorima
Njemake, Francuske i Belgije.
Mile.
Nova.
441
Ljubia.
442
Vlado.
443
Jovan.
439
440
329
Ad-3
Predsjednik Mikeli ovo e biti samo dio operacionalizacije jer e se zadaci rjeavati
u hodu. Informisao je lanove Vlade o zakljucima Vrhovnog savjeta odbrane vezano za
Brko, o razoruanju i demobilizaciji, skidanju uniformi sa onih kojima sada ne treba i to
treba da u narednih desetak dana odrade Ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutranjih
poslova. Vojska nam treba osloboditi oko 100 inspektora neophodnih za rad na terenu.
Ministar Tanjga Vrhovni savjet odbrane je usvojio da se general Domazetovi444
imenuje za savjetnika vrhovnog komandanta i komandanta G SVK i to pozdravljam sa
zadovoljstvom. Od 07. 07. poinju raditi vojni sudovi na RSK, a na narednoj sjednici e se
razmotriti realizacija Zakona o zajmu za potrebe SVK.
Ministar Priji zakljuak sa prole sjednice je bio da se nau predstavnici MUP-a,
carine, devizne inspekcije vezano za suzbijanje kriminala na terenu. Sastanak je odran i na
svaki prelaz upuena su 3 inspektora i 8 milicionera. O rezultatima ovakve akcije Vlada e
biti upoznata na jednoj od narednih sjednica.
Predsjednik Mikeli najvei dio zadataka iz mog ekspozea odnosi se na Ministarstvo
za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Ministarstvo finansija i Ministarstvo za
rad, boraka i socijalna pitanja. Poseban dio zadataka vezan je za socijalnu politiku, jer ovo
podruje je izuzetno osjetljivo i molim da dio operacionalizacije ovoga bude na iduoj sjednici
Vlade. Treba izvriti popis stanovnitva i nuno je poeti raditi pripreme i odrediti nosioce
jer to je dug i teak posao. Imat emo sastanak sa Krajinicima u Beogradu, biznismenima iz
dijaspore i izbjeglicama. Dio oko statusa invalida rata i porodica poginulih se mora zahvatiti i
uraditi precizan spisak, te dio oko penzionera koji su pravo na penziju ostvarili u RH.
Potom je ministar Petrovi445 govorio o operacionalizaciji programa pokretanja
proizvodnje u privredi RSK (prilog broj 2).
Nakon toga o operacionalizaciji sa finansijskog aspekta i u sklopu toga zakonskim aktima
koje treba donijeti govorio je ministar Veselinovi.
Zatim je kratko govorio ministar Peri446 (prilog broj 3), a potom je usvojen
ZAKLJUAK
Svi ministri duni su uraditi pismeni program operacionalizacije po svojim resorima i
dostaviti Sekretarijatu Vlade.
Ad-4
4.1. Ministar Budi je ukratko obrazloio da je o ovome bilo rijei na proloj sjednici
Vlade i predloio zakljuak koji je usvojen i to kako slijedi:
ZAKLJUAK
Budui je Ministarstvo finansija predloilo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
obnovi Vukovara o ovome e se raspravljati nakon to se utvrdi prijedlog izmjena i dopuna
pomenutog zakona.
4.2. Skinuto sa dnevnog reda za iduu sjednicu Vlade.
4.3. Nakon to je ministar Budi zamolio ministarstva koja se do sada nisu ukljuila u
izradu prostornog plana i nakon to je generalne postavke (prilog broj 4) obrazloio gosp.
Vidi usvojen je
ZAKLJUAK
Usvajaju se generalne postavke za izradu prostornog plana RSK.
Ljubomir.
Branko.
446
Slobodan.
444
445
330
4.4. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti za izuzee stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno koriteje
i uvanje objekata stambenog, poslovnog i drugog prostora (Toplice Topusko) (prilog
broj 5)
ODLUKA
davanju saglasnosti za izuzee stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno koritenje i
uvanje objekata stambeno, poslovnog i drugog prostora (Prehrana Glina) (prilog broj 6)
Doneseno je
Ad-5
RJEENJE
o imenovanju Komisije za kontrolu poslovanja u JP NIK Mirkovci (prilog broj 7)
uz
ZAKLJUAK
Komisija poinje s radom u ponedjeljak, a u radu Komisije pomagae ministar Krika i
gosp. Crnogorac Miomir.
Donesena je
Ad-6
ODLUKA
o oslobaanju naknade za carinsko evidentiranje (zgrada Skuptine RSK i Slube
predsjednika RSK) (prilog br. 8)
ODLUKA
o oslobaanju naknade za carinsko evidentiranje (Hotel Dinara) (prilog broj 9)
Ad-7
Ad-8
8.1. Skida se s dnevnog reda za iduu sjednicu Vlade.
8.2. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti (prilog broj 10)
8.3. Donesena je
ODLUKA
o imenovanju lica ovlatenih za potpisivanje naloga (prilog broj 11)
Na prijedlog ministra Veselinovia donesena je i
ODLUKA
o stavljanju van snage Odluke broj: 05-3-514/93. od 23. 06. 1993. (prilog broj 12)
Ad-9
9.1. Nakon obrazloenja ministra Krike usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Treba saekati objavu u Slubenom glasniku RSK Zakona o porezima pa nakon toga
traiti izmjenu Zakona.
9.2. Donesena je
ODLUKA
o prihvatanju ponude za izradu projekta Geozavod nemetali Beograd (prilog broj 13)
331
9.3. Nakon to je ministar Krika iznio problematiku zakonske regulative iz oblasti svog
ministarstva (prilog broj 14) usvojen je, na prijedlog ministra Petrovia slijedei
ZAKLJUAK
Spomenuti zakoni jesu nekonzistentni, ali za sada ne treba vriti usklaivanje dok se ne
vidi provoenje Programa rekonstrukcije monetarnog sistema.
Kroz Program treba ubrzati rad na donoenju cjelovitih sistemskih zakona.
Ad-10
10.1. Skida se s dnevnog reda za iduu sjednicu Vlade.
10.2. Vezano za informaciju o oduzetim vozilima kroz carinski prekrajni i sudski
postupak usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Budui informacija nije pripremljena za iduu sjednicu Vlade zaduuju se ministri Priji
i Funduk,447 te direktor carine Vini448 da pripreme izvjetaj.
Ad-11
11.1. i 11.2. ukratko je obrazloio ministar Peri, a potom je donesen
ZAKLJUAK
Spomenute zakone podnijeti svim lanovima Vlade na razmatranje do idue sjednice kad
e se utvrditi prijedlog za Skuptinu.
11.3. Donesena je
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije za mjesecmaj 1994. (zaposleni u dravnim organima)
(prilog broj 15)
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije za mjesec maj 1994. (zaposleni u MUP-u) prilog
broj 16
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije za mjesec maj 1994. (SVK) prilog broj 17
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije za mjesec maj 1994. (prosvjeta) prilog broj 18
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije za mjesec maj 1994. (bor. inval. i soc. zatiti) pr. br.
19.
Ad-12
Ministar Paen449 obrazloio je molbu Pomorsko rijene agencije Dunav agent
koju zastupa austrijska firma STS gdje se trai dozvola za prelaz kroz teritorijalne vode
Republike Srpske Krajine iz Osijeka ka Austriji (prilog broj 20).
ZAKLJUAK
Ministar za saobraaj i veze i ministar inostranih poslova zaduuju se da ispitaju stav
vezano za molbu i da o zauzetom stavu obavijeste Vladu na iduoj sjednici.
Uro.
Svetozar.
Milan.
447
448
449
332
Ministar Paen je potom zamolio Vladu da zauzme stav po zahtjevu TP Knin za

odobrenje goriva za prevoz uenika. Potrebno im je do kraja kolske godine 15.000 litara
D-2. U protivnom za dan, dva bie obustavljen saobraaj i prevoz uenika eljeznicom.
Sekretar trbac predstavnici ministarstva prosvjete dolazili su sa istim zahtjevom u
Sekretarijat i izrazili spremnost da gorivo plati Ministarstvo prosvjete.
Potom je na prijedlog predsjednika Mikelia usvojen
ZAKLJUAK
Mora se iznai rjeenje jer prevoz uenika ne smije stati. Vidjeti jeli zahtjev realiziran kroz
Ministarstvo prosvjete, a ako nije gorivo e se platiti iz budeta. (prilog broj 22)450
Zaduuje se ministar Krika da to rijei.
Doneseno je
Ad-13
RJEENJE
o imenovanju v.d. direktora Republikog hidrometeorolokog zavoda (prilog broj 21)
SEKRETAR VLADE M.P.451 M.P. Predsjednik
Savo trbac, [v.r.] BorislavMikeli, [v.r.]
BROJ: 06-5-600/94. BROJ: 05-5-316/94.
KNIN, 10. 05. 1994.452 KNIN, 10. 05. 1994.
116
1994., svibanj 10.

Slunj
Obavijest SJB Slunj direktoru dravnog poduzea Plitivce s rezultatima istrage o
otuivanju imovine iz kampa atrnja od strane pripadnika SVK
Broj: 08-03/1-2-2-271/94.
Slunj, 10. 05. 1994. godine.DRAVNO PREDUZEE PLITVICE

Generalni direktor
PLITVIKA JEZERA
450
451
452
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.
333
PREDMET: Otuivanje imovine iz

kampa atrnja, obavjest.Veza va dopis od 14. 03. 1994. godine.
U vezi vaeg dopisa od 14. 03. 1994. godine u kojem ste nas obavjestili o krai imovine
iz DP Plitvice Auto-kamp atrnja obavjetavamo vas da smo poduzeli sve operativne
mjere u cilju utvrivanja tko je navedenu imovinu odvezao sa gore navedenog mjesta. Tko
smo doli do pouzdanih podataka da je Diverzantsko-dobrovoljaki odred 21. Korpusa iz
navedenog Auto-kampa odvezao dva bungalova koja je montirao na Vojnom poligonu u
Slunju za potrebe Srpske vojske. Isto tako postoji informacija da su iz Auto-kampa Korana
odvezli jo 3 do 4 kuice bungalova no meutim te objekte nismo u mogunosti da vidimo
jer je u navedeni logor gdje su smjeteni dobrovoljci zabranjen ulaz. Takoer raspolaemo sa
informacijom da je navedena jedinica u vie navrata skidala lamperiju i stolariju sa navedenih
objekata te istu odvozila na vojni poligon gdje su vrili ureivanja svojih prostorija.
Pored Dobrovoljako-diverzantskog odreda koji je smjeten u Slunju na vojnom poligonu
krau navedene imovine vrile su i jedinice Likog korpusa koje su takoer navedene
bungalove odvozili i ureivali kontrolne punktove. Pripadnici srpske vojske iz Plaanske
brigade takoer su sa vojnim kamionima zaticani u atrnji i postoje informacije da su i oni
objekte i imovinu iz navedenog kampa odvozili prema Plakom.
S obzirom da je najvei dio otuivanja predmeta i objekata iz navedenog kampa odvezla
srpska vojska sa vojnim vozilima, miljenja smo da bi se trebali obratiti predstavnicima
vojske njihovim organima bezbednosti koji bi bez ogranienja mogli ui u sve jedinice i
tano utvrditi ta su pojedine gore navedene jedinice otuile. Dali su vojnici navedenu
imovinu odvozili samoinicijativno ili po naredbi komande nama nije poznato, no meutim
kada su god bili zateeni izjavljivali su da to voze za potrebe srpske vojske.
NAELNIK
M.P.453 Ljuban Klipa, [v.r.]
M.P.454
117
1994., svibanj 11.

Kistanje
Izvjee SM Kistanje SUP-u Knin o naseljenim mjestima i stanovnitvu u zoni razdvajanja
K N I N
STANICA MILICIJE K I S T A N J E
453
454
Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Vojni.

Prijemni peat: Nacionalni park Plitvice, Radna zajednica, primljeno 24. 5. 1994., br. 985.
334
Broj:
Datum, 11. 05. 1994. god.
K N I N
PREDMET: Izvjetaj o naseljenim mjestima
i stanovnitvu u tampon-zoni-.
Podruje koje pokriva stanica milicije Kistanje, obuhvata i dio podruja koje potpada
pod tampon-zonu a protee se od mjesta Lakovica do mjesta ista Velika, gdje granii sa
podrujem SJB Benkovac. Naseljena mjesta u tzv. tampon-zoni liniji razdvajanja, koje
pokriva SM Kistanje i u koja ulaze patrole SM Kistanje su: kod iste Male naselje Donji
Lalii, u kojima ive 4 porodice ukupno 8 stanovnika uglavnom stariji, a naselje je blie
naim poloajima u mjestu ista Mala. Podruje Velike Glave /Vujci, Travice, Pozderi/.
U Travicama ivi samo 1 stanovnika i to starija ena, Pozderima 5 porodica ukupno 10
stanovnika uglavnom stariji, dok 5 porodica dolazi na podruje Velike Glave radi obraivanja
zemlje a stalno ive u mjestu Kistanje.
Podruje mjesta Prokljan gdje ive dvije porodice i to 1 porodica Hrvata i 1 porodica
Srba, ali se jo uvijek na Prokljanu nalaze nae snage iako je to mjesto po sporazumu potpalo
pod tampon zonu. Kod mjesta Graaca u tampon zonu potpada zaseok Smolii naseljeno
sa dvije porodice i to hrvatsko stanovnitvo koje je izbjeglo. Gardijani gdje ivi najvei broj
stanovnitva, ene, djeca, starci i to preteno sve srpsko stanovnitvo 30 do 40 porodica, a
uspostavljeno je stalno deurstvo od strane vojnih snaga UNPROFOR-a. Uzvienje Rogovo,
gdje nitko ne ivi, a nalaze se pripadnici UNPROFOR-a, odakle kontroliu podruje
Rokog Slapa. Podruje Rokog Slapa nalazi se u tampon zoni, a na dio je do mosta cestom
Lakovica Roki Slap, te se prije radilo o neutralnoj zoni.
Podruje tampon zone nije u potpunosti bezbedno i to mjesta na Velikoj Glavi jer su
snage UNPROFOR-a ostali u zaseoku Pozderi, kao ni podruje Rokog Slapa koje se jo
uvijek ne kontrolie, tako da nije bezbedno za ulazak naih patrola na predio Rokog Slapa
do mosta.
PRILOG: karta oznaena sa linijama razdvajanja snaga-.
K O M A N D I R:
M.P.455 Suboti Rajko, [v.r.]
118
1994., svibanj 12.

Glina
Molba Milana Lukaa iz Gline predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliu da se istrai
ubojstvo zapovjednika 24. pbr Duana Lukaa
455
Okrugli peat: RSK, MUP, SM Kistanje.
335
MILAN LUKA
Nikole Tesle 55/B
44260 G L I N A
GOSPODIN BORISLAV MIKELI
K N I N

Lino na ruke
Potovani gospodine predsjednie!
Vrlo mi je teko to Vas optereujem sa mojim problemom i sa onim to me je zadesilo,
a zadesilo me je to ja smatram da nije moglo tee ni gore.
Potovani gospodine predsjednie, ja sam svjestan da imate pune ruke posla i obaveza na
dunosti koju ste preuzeli ali sam prisiljen da Vam se obratim za pomo, a to je. Pukovnik
Duan Luka komadant 24. brigade u Glini hladnokrvno je ubijen 6. 09. 1993. u svojoj
kancelariji na radnom mjestu u 17.30 asova.
Gospodine predsjednie, ubica se znade. To je Zoran Ponedjeljak. Vojni obveznik koji je
proao kroz kapiju na kojoj je trebalo biti 5-6 policajaca a i bila je zgrada komandnog kadra,
ali je ubica pod punom ratnom spremom proao kroz kapiju, popeo se na gornji sprat
zgrade i ubio komadanta brigade, a to je komadant brigade moj roeni brat.
Gospodine predsjednie, ubica se znade, ali se ne zna tko je naruio ubistvo, tko je platio
ubistvo i tko stoji iza tog ubistva.
Gospodine predsjednie, kako je ubica proao kroz kapiju i izvrio ubistvo i vratio se
nazad kroz kapiju, a da komadanta brigade nije nitko zatitio, ak da mu nitko nije ni
pomogao da ga zatiti. Kako sam rekao na kapiji je trebalo biti 5-6 deurnih policajaca, u
zgradi je bio naelnik brigade Vlado upovi, potpukovnik Solar456 komadant za pozadinu,
prizemno desno i zakljuali se u sobu, dopustili da ubica proe pokraj njih i izvri zloin
koji je izvrio. U drugoj prostoriji isto prizemno je bio major Dodo Vlado naelnik
bezbednosti kao i njegov suradnik Boromisa Ratko. Nije mi poznato gdje je bio obavjetajac
Arbutina Dragan. Moda je bio i on u komandi kao i ostalo osoblje. Na spratu je bio
referent financijski Dejan urii, sekretarica Nada Miljevi i jedan vojnik kod centrale.
Kako ree, svi su se zakljuali i dozvolili da ubica ubije komadanta brigade.
Potovani gospodine predsjednie, prilaem uz ovu moju molbu []457 Komisije
Generaltaba Vojske Jugoslavije o nesrei u danilovgradskoj []458 objavljeno 22. oktobra
1993. godine pa bih Vas molio u ime porodice oaloene Luka kako smatram Vas jednim
pravednim ovjekom da Vi naredite istragu i da se postupi ovako kako je postupljeno u ovoj
nesrei koja se dogodila u kasarni Milovan aranovi. Jer ovo stanje kakvo je sada u Glini
u Komandi brigade da se dosad nikome nita nije dogodilo smatram da nije u redu.
Gospodine predsjednie, ubica kada je izvrio ubistvo je izgovorio ove rijei: Stanku
Preanici koga je drao toboe kao taoca: Zovite mi Milu Paspalja ubio sam ovjeka.
Smatram da te rijei neto znae.
Gospodine predsjednie, mi porodica Luka smatramo da ete Vi neto poduzeti ne
da utjeete na presudu, nego poslije presude to mi smatramo da mora biti osuen da ne
456
457
458
Mio.
Neitko.
Neitko.
336
bi kaznu izdravao u Glini koja nam mnogo smeta nego da bude premjeten u Knin, Beli
Manastir ili neki vojni zatvor u Jugoslaviji.
Gospodine predsjednie, mi smatramo da ete iz ovog saoptenja od 22. oktobra 1993.
godine vrlo dobro razumjeti to mi elimo, a mi elimo da svi akteri u ubistvu naeg Duana
budu igosani, osueni i kanjeni, a ne kao dosad da se nikome nita nije dogodilo. To nas
jo vie vrijea i pogaa. Smatramo da ete Vi sve poduzeti to je u Vaoj moi da se pravdi
udovolji.
Gospodine predsjednie, da Vas samo podsjetim jer mi je to poznato. To je onaj Duan
Luka to Vas je zvao sa amarice da mu pomognete da dobije stan u Beogradu, s kojim ste
Vi razgovarali par puta.
Gospodine predsjednie, kako na sahrani u Beogradu koja je obavljena 09. 09. 1993.
godine od Vlade Republike Srpske Krajine kao i od Komande nitko nije bio prisutan pa
Vas mi molimo da bi za godinjicu bili prisutni lino Vi, a imamo jo molbi da se pomogne
toj porodici. Prvo, da li postoji mogunost da Vlada podigne spomenik pukovniku Duanu
Lukau u Beogradu to smatramo da to Vlada ima tolike mogunosti. Lino se obraamo
Vama da pomognete da porodica od pukovnika Duana Lukaa dobije to prije stan, da se
zaposli supruga Radmila Luka iako ona kae da je na par mjesta traila zaposlenje ali nigdje
nije dobila. Po struci je medicinska sestra. Da se zaposli starija kerka Luka Irena, da se
pomogne mlaoj kerci Luka Ljiljani da zavri kolovanje.
Gospodine predsjednie, da bi Vi bili na godinjici, mi bi eljeli ako se bude znalo do
toga motiv ubistva da to prenese kninska, banjaluka i srpska beogradska televizija.
Gospodine predsjednie, mi imamo elju da se na zgradi u kojoj je ubijen pukovnik
Duan Luka kao komadant brigade postavi spomen ploa sa portretom i natpisom Zato je
ubijen za sjeanje svim buduim generacijama.
Gospodine predsjednie, ako postoji mogunost da ova brigada dobije naziv po
pukovniku Duanu Lukau ili ulica u kojoj se nalazi zgrada.
Gospodine predsjednie, to je moj roeni brat kojeg prealit ne mogu, zato je tako
proao ni po jada ne bi bilo da je ubijen sa ustake strane. []459 duboko uvjeravam da je
ubijen sa mafijske strane koja u Glini ima velike korijene mislim da u Krajini toliko mafije
nema.
Gospodine predsjednie, ja Vas ne bih vie zamarao sa ovim mojim pisanjem i molbom
ali Vas ukratko molim, molim po hiljadu puta da poduzmete sve da se rasvijetli sluaj
ubistva, da svi akteri ubistvu budu igosani koji su bili prisutni, a i koji nisu bili prisutni a
pronau se prilikom istrage i budu primjerno kanjeni.
Gospodine predsjednie, da budem iskren nemam sredstava ni za ivot, ali kada bi Vi
htjeli da doem kod Vas da mi primite ja bi doao bez razlike na sve moje potekoe to se
odnose na put do Knina.
U ime oaloene porodice mi Vas svi skupa molimo da poduzmete sve da se pravdi
udovolji i da pomognete oaloenoj i unesreenoj njegovoj supruzi Radmili Luka, kerki
Ireni Luka i mlaoj kerki Ljiljani Luka koje su ostale bez svoga najmilijeg supruga, oca
i hranitelja. Sada se pitaju to i kako dalje. Da Vam budem iskren ja im pomoi ne mogu
jedina nam je nada gospodine predsjednike Vi i nitko drugi nego samo Vi. U koliko bi
odredili nekoga da ide obii tu porodicu ja bih rado prikljuio se toj recimo grupi ili komisiji
Neitko.
459
337
da idem sa njima, ali ako ne porodica od Duana Lukaa stanuje u ul. Veljka Lukia-Kurjaka
broj 1, treba samo pitati vojnika na kapiji i on sigurno znade gdje su smjetene, a smjetena
je u jednu sobu gdje su nekada bili vojnici.
Gospodine predsjednie, mi se nadamo da ete nam pomoi i da ete uiniti sve da toj
porodici pomognete pa Vam se u ime toga unaprijed zahvaljujemo i puno hvala.
U ime oaloene porodice!
Milan Luka [v.r.]
Prilog 460:
1. Saoptenje od 22. oktobra 1993. g.
U Glini, 12. 05. 1994. g.
Hrvatski informativni centar, A 103-025.
119
1994., svibanj 12.

Benkovac
Zapisnik s osnivanja Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj poruenih srpskih sela u
Ravnim kotarima
Zapisnik sa osnivanja inicijativnog odbora za obnovu
i razvoj poruenih srpskih sela u Ravnim Kotarima
Dana 12. maja 1994. godine u Benkovcu je osnovan inicijativni odbor za obnovu
poruenih srpskih sela Islama Grkog, Kaia i Smokovia. Odbor broji osam lanova,
a to su: Mirko krobonja, Radomir Draa, Jovo Mlinar, Damir Koul, Grujo Novakovi,
Gligorije Rnjak, Marko Gnjidi i Ka461 Mladen.
Za predsjednika inicijativnog odbora je izabran Gligorije Rnjak, koji je inae bio inicijator
osnivanja ovog odbora i tvorac ideje kako obnoviti i revitalizirati pomenuta sela. Ideja
koju je iznio gospodin Rnjak se sastoji u slijedeem: Pomenuta srpska sela se nalaze na
najzapadnijem dijelu srpske zemlje, odnosno pravoslavlja uopte i zbog toga obnovu mora
pomoi cijeli pravoslavni svijet. Konkretnije: Svaka pravoslavna optina u cijelom svijetu
bi trebala da obnovi jednu kuu u nekom od tih sela i ta kua bi bila trajna zadubina te
pravoslavne optine.
Svi prisutni su se sa ovom idejom sloili i u diskusiji naglasili da se sa ovom idejom mora
upoznati cijeli pravoslavni svijet. Na sastanku je odlueno da se poalje cirkularno pismo
preko episkopa dalmatinskog gospodina Longina svim pravoslavnim velikodostojnicima u
svijetu. Takoe sa idejom i uopte o osnivanju ovog inicijativnog odbora treba upoznati
predstavnike [opine] Benkovac, vladu RSK, te ministarstvo za Srbe van Srbije u vladi
Srbije. Ocjenjeno je takoe da je neophodno i medijski promovisati ovu akciju. U tom cilju
je zaduen Damir Koul da razradi i predloi naine kako to raditi.
Prireivai su izostavili prilog.
Neitko, vjerojatno Kalapa.
460
461
338
Benkovac, 12. maja 1994.

Damir Koul, [v.r.]
Preslika izvornika, strojopis, latinica
120
1994., svibanj 12.

Benkovac
Prijedlog Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj svete srpske zemlje iz Benkovca
dalmatinskom episkopu Longinu za obnavljanjem pravoslavnih sela
OPTINA BENKOVAC
INICIJATIVNI ODBOR ZA OBNOVU
I RAZVOJ SVETE SRPSKE ZEMLJE
SRPSKIH PRAVOSLAVNIH SELA
ISLAMA GRKOG, ISLAMA LATINSKOG,
KAIA, SMOKOVIA I MURVICE
Br. 49/94
12. maja 1994. godine
U BENKOVCU
VAE PREOSVETENSTVO,
Udar na pravoslavlje na kraju dvadesetog veka desio se ponovo na naim prostorima, a
geografija pravoslavlja ui nas da je ovo njegova najzapadnija taka u Evropi. Epicentar udara
od 22. januara 1993. godine, ovde u Ravnim Kotarima, ostavio je katastrofalne posledice:
pravoslavna srpska sela Islam Grki, Islam Latinski, Kai, Smokovi i Murvica porueni su
do temelja. Preko est hiljada i petstotina pravoslavnih dua ostalo je bez iega. Ovo nije
prvi put da stradamo samo zato to smo pravoslavci i Srbi kroz vekove smo stradali i bili
izloeni progonima, prekrtavanju, paljenjima, ali ovog puta nad nama je izvren genocid.
Na ovim prostorima kroz vekove traje borba neprestana za krst asni i slobodu zlatnu...
Na krst i naa vera ne mogu biti slomljeni. Mi se moramo vratiti na svoja ognjita i
ponovo oploditi svoju svetu srpsku pravoslavnu zemlju.
Naa predhodnica u povratku, Njegovo Preosvetenstvo Vladika dalmatinski Gospodin
Longin, obiao je 10. maja 1994. godine nae domove, naa ognjita, nae svetinje i kole
gde je zatekao dramatino i alosno stanje; sve je porueno, sve je uniteno, ak i nae mrtve
izbacili su iz grobova.
Tuno jest, ali mi ne oajavamo. Organizujemo se i traimo naina kako da se povratimo,
kako da obnovima naa pravoslavna sela. Mnoge nam ideje padaju napamet, ali jedna od
njih sadrana u izreci PRAVOSLAVLJE PRAVOSLAVLJU ini nam se najplemenitijom,
ini nam se najrealnijom.
PRAVOSLAVLJE PRAVOSLAVLJU ideja je za koju elimo da proklija u Vaseljenskoj
crkvi i da svoje plodove pone iriti po vaskolikom pravoslavlju. Mi smo iscrpljeni
etverogodinjim ratom i zato, bez skromnosti, elimo da se kroz pomo nama pone vre
339
tititi vjekovno pravoslavlje ovde pred kapijama Vatikana. To je razlog vie da nau ideju
prihvatite kao svoju i stoga Vam konkretno predlaemo da: svaka pravoslavna optina grad
gde deluje Vaseljenska crkva preuzme obavezu da podigne jedan dom, jednu kuu, jednoj
srpskoj pravoslavnoj porodici i da to bude zadubina te optine grada. Tako bi se ponovo
obnovila naa sela kao zadubine vaskolikog pravoslavlja i tako ne bi bili uniteni vekovni
koreni naeg postojanja na ovim prostorima.
Bogu se molimo da prihvatite nau ideju kao svoju i da budete nosioci njenog ostvarenja
u interesu pravoslavlja od Vladivostoka do Smokovia.
NJEGOVOM PREOSVETENSTVU M.P.462 Predsednik Odbora:
EPISKOPU DALMATINSKOM diplomirani ekonomista
GOSPODINU L O N G I N U Gligorije Rnjak, [v.r.]
MANASTIR KRKA
Preslika izvornika, strojopis, irilica
121
1994., svibanj 12.

Petrinja
Obavijest SO Petrinja o utvrivanju linije razgranienja i mogunosti incidenata izmeu
stanovnika naselja Kolonija i UNPROFOR-a
Broj: 01-190/94.
Petrinja, 12. 05. 1994.
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE
PREDSJEDNIKU SKUPTINE
PREDSJEDNIKU VLADE
CENTRALNOJ KOMISIJI ZA
UTVRIVANJE LINIJA RAZDVAJANJA
PREDMET: Obavjest o moguem incidentu izmeu
stanovnika naselja Kolonija i UNPROFOR-a.Dana 30. aprila 1994. godine na sastanku predsjednika Vlade RSK, Ministra unutranjih
poslova i predsjednika Centralne komisije za utvrivanje linije razdvajanja, sa jedne strane
i Komandanta snaga UNPROFOR-a za bivu Jugoslaviju sa druge strane: odranom u
Petrinji, dogovoreni su sporni detalji vezano za utvrivanje linija razgranienja, odnosno
utvreni su punktovi snaga UNPROFOR-a i naeg MUP-a na podruju V gradske mjesne
zajednice, prema fabrici FINEL, i granici sa RH prema Sisku.
462
Okrugli peat: Udruenje prognanih lica, Kai, Islam G., Islam L., Smokovi.
340
Zbog pokuaja UNPROFOR-a da pomjeri ovaj punkt u dubinu nae teritorije (prema
Petrinji) istog dana dolo je do incidenta izmeu stanovnika koji prebivaju na ovom teritoriju
i UNPROFOR-a, koji je prevazien upravo na napred navedenom sastanku, dogovorom da
se trenutne pozicije ne mjenjaju.
Danas 12. 05. 1994. godine dolo je do pomjeranja punkta UNPROFOR-a u dubinu
nae teritorije za cca 150 m, odnosno i do pomjeranja punkta nae milicije.
Obzirom da se radi o naseljenom mjestu, sadanji poloaj punkta UNPROFOR-a je za
nas vrlo nepovoljan, to je izazvalo veliku zabrinutost i ogorenje graana.
Miljenja smo da ovdje nije iskoritena mogunost iz take 6. Aneksa B Sporazuma o
prekidu vatre od 29. marta 1994. godine, gdje je ostavljena mogunost da linije razdvajanja
budu povuene i na udaljenost manju od predviene.
Molimo Vas da, to je mogue prije uinite sve to moete da se o ovom spornom
podruju jo jednom razgovara u pravcu, minimalno, vraanja punktova na mjesta na
kojem su bila do 12. 05. 1994. godine.
Raspoloenje graana ovog podruja, a i Optine je takvo da ima osnova oekivati
protestne skupove, koji bi se mogli pretvoriti u sukob (i oruani).
Ovakvom raspoloenju pridonosi i hapenje i osuivanje predsjednika ove mjesne
zajednice od strane naih vojnih organa.
U oekivanju hitnog preduzimanja odreenih aktivnosti sa potovanjem.
PREDSJEDNIK IZVRNOG SAVJETA PREDSJEDNIK SKUPTINE OPTINE
SO PETRINJA
PETRINJA

Bandur Nikola, dipl. ing. [v.r.] Preanica Duanka, dipl. prav. [v.r.]
HR-DASK-SCPE 613, kut. 4.
1994., svibanj 12.

Knin
Zapisnik sa sastanka kolegija SUP-a Knin
122

KNIN
Broj: 08-01-sl-1/94.
Knin, 12. 05. 1994.g.
ZAPISNIK
sa sastanka Kolegija SUP-a Knin
Dana 12. 05. 1994. g. sa poetkom u 09.00 asova odran je sastanak Kolegija SUP-a
Knin na kojem su prisustvovali: Slobodan Vujko, Sekretar SUP-a Knin voditelj sastanka,
ore Jeli, Naelnik OM SUP-a Knin, Jari Milojko, Naelnik odjeljenja za suzbijanje
kriminaliteta SUP-a Knin, Bogdan Gagi, SJB Benkovac Naelnik, Lazar Komazec,
341
Naelnik SJB Obrovac, Milan Lukavac, Naelnik SJB Drni, Simo Gaica, Komandir SM
Vrlika i Suboti Rajko, komandir SM Kistanje. Na sastanku se raspravljalo o slijedeem
dn e v n o m r e d u:
1. Stanje po organizacionim jedinicama Sekretarijata
2. Obavljanje poslova sa CIVIL POLOM u bezbedonosnim zonama
3. Razno
Po prvoj taki dnevnog reda komandir OM Vrlika Gaica Simo je napomenuo da u
posljednje vrijeme krim. obrada na podruju koje pokriva SM Vrlika ne radi dobro. Takoer
je jedan dio novca koji je prilikom jedne krae otuen arcu, a nai radnici su ga naknadno
pronali i oduzeli nije vraen vlasniku arcu. U vezi s tim zakljueno da se utvrdi zato novac
nije vraen i s tim u vezi obaviti razgovor sa radnicima milicije koji su radili po navedenom
sluaju Vuenoviem i Gareilom. Navedeno trebaju izvriti Gaica Simo i Milojko Jari,
Naelnik odjeljenja za krim. obradu SUP-a Knin.
Gaica navodi da se dana 22. 05. 1994. g. u Vrlici odrava godinja proslava zvana Vrliki
dernek i da bi s tim u vezi trebalo izvriti pojaano obezbeenje na mjestu odravanja
svetkovine. Za izvrenje ovog zadatka zaduen ore Jeli, Naelnik OM SUP-a Knin.
Simo Gaica takoer navodi da u SM Vrlika ima nezadovoljavajui kadar, da je veina
radnika rezervni sastav milicije i da bi na tom planu trebalo neto popraviti.
Naelnik SJB Drni, Milan Lukavac iznosi da ima problema sa inspektorom Olui
Miloradom da esto zakanjava u slubu, ponekad da uopte ne dolazi i da je sklon
prekomjernom uivanju alkohola, te da bi u vezi sa tim trebalo poduzeti odreene mjere.
Isti takoer navodi da nije zadovoljan sa radom komandira Mati Milana, da isti malo ili
gotovo nikako ne radi sa radnicima u SJB Drni, ve da samo napie raspored, da nakon
toga ne prati izvrenje zadataka od strane patrola i pozornika.
Sekretar SUP-a Knin Slobodan Vujko iznosi da je potrebno pod kontrolu staviti upotrebu
vozila u organizacionim jedinicama i da svaki voza prilikom koritenja vozila mora imati
putni nalog, odnosno nalog za upotrebu vozila osim rukovodioca organa.
takoer je zakljueno da je potrebno izvriti provjeru u vezi sa bolovanjem milicionara
Milana Kneevia koji se nalazi na otkomandi u Drniu.
Komandir OM Kistanje Rajko Suboti navodi da na terenu koji pokriva SM Kistanje
nema nekih teih krivinih djela i prekraja ali da zbog odlaska trojice radnika SM Kistanje
na otkomandu u Vukovar i otvaranja OM Bratikovci ima problema sa ljudstvom u SM.
Naelnik SJB Benkovac Gagi Bogdan iznosi da na podruju Benkovca ima problema
oko punktova. Takoer da vojska ne obezbeuje puteve prema RH, koji nisu predvieni za
granine prelaze.
Iznosi problem regulacije saobraaja u samom gradu Benkovcu te u vezi s tim navodi da
se poduzimaju mjere u saradnji sa optinskim organima vlasti kako bi se saobraaj to bolje
regulisao.
Sekretar nareuje da se u Kaiu moraju milicionari koji rade u odjeljenju milicije
neprekidno nalaziti kako danju tako i nou.
Sekretar takoer navodi da je odmah potrebno registrirati sva vozila koja su kupljena i
zato se zaduuje ef radione Rakovi Duan i naelnik ZP umi Borislav.
Potrebno je odmah provjeriti za bolovanje Veselinovi Ljubie.
342
Komazec Lazar, Naelnik SJB Obrovac iznosi da zbog odlaska inspektora Gagi Boka
i Mikovi Zdravka ima odreenih problema sa radom i da je zbog toga izvrio neka
pomjeranja na radnim mjestima u SJB i da e to dati rezultate.
Isti takoer navodi da u mjestu Zaton ima problema na punktu odnosno na graninom
prelazu prema RH, a problemi se sastoje u tome to je punkt postavljen ispod talonice gdje
su se skupljale otpadne vode iz bive TGO te iz te talonice u vrijeme kada pue bura nosi
se luina na punkt i stvara probleme radnicima koji rade na punktu. Isti navodi da je punkt
potrebno vratiti nazad. Isti takoer navodi da je civil pol doselio u Obrovac odnosno da su
pripadnici civil pola poeli stanovati u gradu.
Po drugoj taki dnevnog reda Sekretar iznosi da su zone bezbednosti na osnovu
postignutog sporazuma pod iskljuivom kontrolom UNPROFOR-a da se zabranjuju svaki
kontakti u navedenim zonama sa policijom Republike Hrvatske, kao i zajednike patrole.
Sekretar takoer navodi da je potrebno odmah dostavljati izvjetaje Sekretaru sa zajednikih
sastanaka komisija RSK, RH i UNPROFOR-a. Takoer je naveo da prilikom kretanja kroz
zone bezbednosti UNPROFOR treba da ide prvi.
Pod takom Razno zakljueno je da se na osnovu molbe koju je podnio milicionar
Kozlica Gojko za prelazak u CSB Banja Luka istome treba dati saglasnost i zaduuje se
Naelnik OM Jeli ore da napie pismenu saglasnost za prelazak.
Zakljueno je da svi rezervisati koji su napustili miliciju, a imaju zaduene puke i pitolje
od strane SUP-a moraju vratiti pitolje a puke prezaduiti kod vojske.
Povodom licitacije vozila zaduen je Jari Milojko kao predsjednik komisije da izvri
popis i procjenu vozila,te da organizira licitaciju.
U vezi sa molbom egarac Mirka za prelazak u SJB Drni zakljueno je da je u vezi s
istom molbom potrebno izvriti provjere i onda odluiti o prijemu istog.
Sastanak zavren u 11.32 minuta.
ZAPISNIAR: S E K R E T A R:
Jeli ore Vujko Slobodan
123
1994., svibanj 16.

Knin
Plan SUP-a Knin za osiguranje posjeta ibenskog biskupa Sreka Badurine Republici
Srpskoj Krajini
K N I N
Broj: 1119/94.
Knin, 16. 05. 1994. god.
343
Na osnovu depee MUP-a RS Krajine broj: 08/3-2-5-2201-2/94. od 13. 05. 1994. god.,
a u vezi sa posjetom ibenskog biskupa Sreka Badurine, Republici Srpskoj Krajini dana 17.
05. 1994. god. u 11.00 asova, koji e boraviti na podruju SO Knin, pod pokroviteljstvom
Vladike Longina i Vladinih institucija, donosi se sledei
PLAN OBEZBEENJA
1. Dana 17. 05. 1994. god. u 11.00 asova, ibenski biskup Sreko Badurina e sa
vozilom Evropske zajednice, preko GP itni ui na teritorij RS Krajine.
Ulaskom na teritorij RS Krajine pratnja e se izvriti sa dva slubena vozila od strane
pripadnika SSM Knin, tako da e se jedno vozilo kretati ispred vozila Evropske zajednice,
dok e se drugo vozilo kretati iza vozila evropske zajednice.
Prethodnica ovih vozila bit e vozilo sa kojim e upravljati naelnik SUP-a Kninrukovodilac obezbeenja i komandir SM Knin, a pozivni znak je VLAI 1.
Vozilo koje e se kretati ispred vozila Evropske zajednice imat e pozivni znak VLAI
2 i reg. ozn. 07 M67, dok vozilo koje e se kretati iza vozila Evropske zajednice imat e
pozivni znak VLAI 3 i reg. ozn. 07 M 68.
2. Po preuzimanju vozila Evropske zajednice u kojem e se nalazit ibenski biskup Sreko
Badurina, pratnja se vri na relaciji itni-Drni-Knin ul. Kralja Petra I Oslobodioca, ul.
Stefana Nemanje do crkve sv. Jakova, gdje e biti doekan od strane Vladike Dalmatinskog
gospodina Longina.
3. Po zavretku posjete crkvi sv. Jakova, predviena je posjeta crkvi sv. Josipa i sv. Ante, te
prostorijama samostana kod crkve sv. Ante.
Nakon zavretka posjete navedenim crkvama pratnja se vri u pravcu Kistanja, tj. do
Manastira Krka. Zavretkom posjete Manastriu Krka, preko Knina-Drnia do GP itni
izvrit e se pretnja radi povratka ibenskog biskupa Badurina Sreka.
4. Prilikom dolaska i prolaska kroz Knin, obezbediti nesmetano odvijanje saobraaja u
ul. Kralja Petra I Oslobodioca, Stefana Nemanje i Uskokoj ulici.
Regulaciju e izvriti radnici SSM i SMON-a Knin. Za vrijeme posjete crkvi sv. Ante i
sv. Josipa i samostana, zabraniti saobraaj ulicom Kralja Petra I Oslobodioca od Autobusne
stanice do Atlagia mosta. Za to vrijeme saobraaj e se odvijati zaobilaznim putem i to od
11.30 pa do zavretka posjete Kninu.
Za izvrenje ovog zadatka potrebno je 3 milicionara sa pozivnim znakom VLAI 30,
kojima e se u radnim nalozima tano odrediti vrijeme dolaska i boravka Badurine.
Prilikom odlaska Badurine za Kistanje potrebno je na Trg Save Bjelanovia izvriti
regulaciju, tj. nesmetano ukljuivanje i lica iz pratnje u pravcu Kistanja, kao i u povratku.
Milicionari koji se nalaze na Trg Save Bjelanovia imat e pozivni znak VLAI 10.
SM Kistanje obezbedit e dva milicionara, tako to e jedan izvriti regulaciju saobraaja,
odnosno nesmetano proputanje u pravcu Manastira Krka kod gostione Gnjidi Slobodana,
dok e drugi radnik vriti regulaciju na raskrsnici u zaseoku Bjelanovii-Manastir Krka.
Kod semafora u Drniu postaviti jednu patrolu u sastavu 2 milicionara, radi usmjeravanja
pratnje i vozila iz pratnje u pravcu Knina. Pozivni znak je VLAI 4. Za izvrenje ovog
zadatka zaduuje se SJB Drni.
5. Osiguranje prostora oko crkve sv. Jakova u Kninu, kao i osiguranja parking prostora
izvrit e se sa 3 milicionara SMON-a koji e imati pozivni znak VLAI 5.
6. Prostor oko crkve sv. Josip i sv. Ante, te prostorije samostana, kao i dio puta ispred
samostana osigurat e se sa 10 pripadnika Posebne jedinice milicije SUP-a Knin. Za izvrenje
344
ovog zadatka zaduen je Grubor Neo komandir Posebne jedinice milicije. Pozivni znak je
VLAI 6.
7. Osiguranje prostora oko manastira Krke izvrit e se sa 6 pripadnika SM Kistanje. Za
izvrenje ovog zadatka zaduuje se komandir SM Kistanje Suboti Rajko. Pozivni znak je
VLAI 7.
Za sprovoenje Plana obezbeenja odgovoran je rukovodilac obezbeenja, naelnik
SUP-a Knin.
PLAN ODOBRIO SEKRETAR PLAN SAINIO NAELNIK:
SLOBODAN VUJKO, [v.r.] M.P.463
JELI ORE, [v.r.]
124
1994., svibanj 17.

Beograd
Protokol o reguliranju jedinstvenog carinskog i vanjskotrgovinskog sustava na podruju SR
Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
STROGO POVJERLJIVO
PROTOKOL
O REGULISANJU JEDINSTVENOG CARINSKOG I SPOLJNOTRGOVINSKOG
SISTEMA NA PODRUJU SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE,
REPUBLIKE SRPSKE I REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Polazei od injenice da su Vlade Republike Srpske i Republike Srpske Krajine prihvatile
program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije, a
Savezna Vlada se saglasila da novi dinar kao novana jedinica Savezne Republike Jugoslavije
bude sredstvo plaanja sa svim funkcijama novca i na podruju Republike Srpske i Republike
Srpske Krajine neophodno je da se i carinski sistem i sistem spoljnotrgovinskog poslovanja
regulie na jedinstven nain.
U skladu sa takom 6,7 i 13. Protokola o regulisanju jedinstvene monetarne politike
na podruju Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
proizlazi sljedei
PROTOKOL
1. Promet roba i usluga izmeu Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i
Republike Srpske Krajine smatra se unutranjom trgovinom, a ne spoljnotrgovinskim
poslovanjem.
2. Iz oblasti spoljnotrgovinskog sistema i carinskog sistema propisi moraju biti usklaeni
sa propisima Savezne Republike Jugoslavije, tj. Republika Srpska i Republika Srpska Krajina
463
345
e jednobrazno urediti i sprovoditi propise u oblasti spoljnotrgovinskog poslovanja i carine,

sa propisima Savezne Republike Jugoslavije.
3. Uspostavlja se jedinstveni carinski sistem za Saveznu Republiku Jugoslaviju, Republiku
Srpsku i Republiku Srpsku Krajinu, to podrazumijeva ukidanje graninih prelaza izmeu
Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.
4. Carinske slube Republike Srpske i Republike Srpske Krajine poslovat e kao podruni
organi Savezne uprave carine, za koje e se obezbjediti odgovarajui podrauni radi praenja
pripadnosti carinskih prihoda.
5. Formiranjem jedinstvenog carinskog sistema za Saveznu Republiku Jugoslaviju,
Republiku Srpsku i Republiku Srpsku Krajinu mora se prii realizaciji Programa uspostave
jedinstvenog informacijskog sistema.
6. Do utvrivanja jedinstvene projekcije platnog i deviznog bilansa za podruje Savezne
Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine kao i jedinstvenog
sistema reima, Republika Srpska i Republika Srpska Krajina e poslovati u okviru platnog
i deviznog bilansa Savezne Republike Jugoslavije i u okviru reima Savezne Republike
Jugoslavije, poto su devizne rezerve Republike Srpske i Republike Srpske Krajine sastavni
dio rezervi Narodne banke Jugoslavije.
7. Utvrdit e se jedinstveni konsolidovani platni i devizni bilans kao i sistem robnih
reima za podruje Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske
Krajine.
8. Savezna uprava carina uspostavit e jedinstvenu kontrolnu funkciju na podruju
Republike Srpske i Republike Srpske Krajine koja podrazumijeva uvozno izvozno carinjenje
u unutranjim robnim carinskim ispostavama.
9. Narodna banka Jugoslavije organizirat e jedinstvenu deviznu dokumentarnu kontrolu.
Ovaj protokol stupa na snagu 01. 07. 1994. godine.
U Beogradu, 17. 05. 1994. godine.
125
1994., svibanj 19.

Topusko
Zapisnik sa sjednice kolegija MUP-a RSK

ZAPISNIK
SA SJEDNICE KOLEGIJA MUP-a
Dana 18. i 19. 05. 1994. godine, odran je proiren Kolegij Ministarstva unutranjih
poslova Republike Srpske Krajine u Topuskom, kojem su bili prisutni:
Ministar, mr. Ilija Priji, pomonik Ministra Kosti Radoslav, Koji Ilija, Savjetnik Too
Paji, Naelnik UJB Neboja Pavkovi, Naelnik Uprave za zajednike poslove Nikola
Rastovi, zamjenik Naelnika UJB Rajko osi, sekretari SUP-a Vojni uro kaljac,
SUP-a Glina Nikola Bjelac, SUP-a Knin Vujko Slobodan, SUP-a Okuani Reli Miladin,
346
SUP-a Korenica Tepavac Nikola, SUP-a Vukovar uki Dragan, Glavni operativni radnici
MUP-a eni Radovan, Nani-Babi Branko, Devrnja Gojko, Petojevi Stevo, Rastovi
Ratko, kopelja Dragan, Drai Boko, uki Petar, Koevi Gojko, Dragii Milan
Naelnik C 17. Avgust Golubi, Karna Dragan komandant Specijalne jedinice
MUP-a, zamjenik Sekretara SUP-a Vojni Vujaklija Veljko, dok je Vuleti Nikola, Naelnik
za miliciju SUP-a Vojni odsutan.
Na kolegiju je razmatran slijedei dnevni red:
1) Pojavni oblici kriminaliteta po regijama, sa predlogom mjera;
2) Analiza rada po akciji robnog i finansijskog poslovanja;
3) Rad u zonama bezbjednosti;
4) Planovi rada i predlog mjera po linijama rada;
5) Razno.
Uvodne napomene je dao Ministar, Ilija Priji, istiui kao prioritetne poslove u
narednom periodu MUP-a:
Ouvanje i odravanje javnog reda i mira, te imovinske sigurnosti graana u RSK;
Pripadnici OUP-a e, po potrebi, biti ukljueni i u borbena dejstva u obimu i vremenu
kako to budu nametale potrebe odbrane;
Plansko i organizirano suprostavljanje privrednom kriminalitetu u RSK;
Organizacija reorganizacija MUP-a RSK prema stvarnim potrebama Slube na terenu;
Nadalje je nagovjestio da e u narednom periodu biti primjenjen princip izmjene
rukovodnih radnika i milicije, jer e to dati dobre rezultate.
Informisao je prisutne o tome:
da se izuava najbolji nain kolektivnog osiguranja radnika OUP-a;
da e se permanentno raditi na poboljanju materijalnog statusa radnika;
da se saradnja sa MUP-a R. Srbije i dalje nastavlja na svim nivoima te da e se i dalje
razvijati na svim nivoima i oblastima;
kontrola pregled rada po SUP-a e se vriti redovno od strane glavni operativnih radnika
MUP-a RSK i ve ovih dana e izvriti prvi pregled.
Na ovoj sjednici Kolegija, doneeni su slijedei zakljuci:
1) Formirati operativnu grupu na nivou MUP-a, koja e imati zadatak da se bavi problemom
ubaenih DTG, diverzija i sabotaa;
2) Formirati operativnu grupu na nivou MUP-a za spreavanje privrednog kriminaliteta;
3) Za 5 dana Sekretari da dostave Ministru Predlog mjera za poboljanje rada;
4) Nastaviti rad po akciji Prsten na planirani nain;
5) Porodini susreti nisu dozvoljeni bez odobrenja MUP-a, niti kontakti predstavnika
MUP-a RSK s policijom RH;
6) Ocjeniti i prouiti mogunost promjene uniforme, a za saobraajnu miliciju da to bude
stari tip uniforme /zaduen Nikola Rastovi/;
7) Raditi na to hitnijem uvoenju AOP i uvezivanju u jedinstveni sistem OUP-a u RSK, u
cilju analitikog praenja aktivnosti OUP-a;
8) Izuiti i predloiti najbolju formu za registraciju oruja;
9) Izvriti analizu strunosti radnika u MUP-a i SUP-a RSK;
10) Jednoobraznost u postupanju i nain rada, a posebno u sektorskom nainu rada;
11) Dopunsko obrazovanje rukovodnih radnika;
12) Ispitati mogunost zamjene slubenih legitimacija i predloiti izgled nove sl. legitimacije;
347
13) Formirati novu Disciplinsku komisiju;

14) Napraviti i kompletirati telefonski imenik za MUP-a i sve org. jedinice OUP-a;
15) Razraditi i odrediti reim rada u zonama bezbjednosti;
16) Uvesti jedinstvene obrasce i evidencije u svim org. jedinicama OUP-a RSK;
17) Reorganizaciju u MUP-a i SUP-a prema stvarnim potrebama, izvriti, ali prije toga
svestrano razmotriti;
18) Izvriti analizu potronje goriva i maziva;
19) Donijeti Uredbu o polaganju strunih ispita;
20) Uvesti vize za ulazak stranaca u RSK;
21) Pripremiti i srediti sve u vezi primjene za naplaivanje mandatnih kazni;
22) Donijeti instrukciju o izvjetavanju;
23) Prouiti mogunost da dio vojnika iz redovnog sastava kolujemo za miliciju;
24) Izuiti i pripremiti sve za polaganje zakletve za rad u OUP-a;
25) Glavni OR e ii na teren po SUP-a ili SJB-a radi kontrole rada i pomoi na terenu;
26) Sljedei Kolegij odrae se u Vukovaru.Preslika, strojopis, irilica
126
1994., svibanj 19.

Knin
Zapisnik razgovora ministra vanjskih poslova RSK Milana Babia i predstavnika
UNPROFOR-a Enriquea Aguilara
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
Knin, 19. 05. 1994. godine
RAZGOVOR BABI464 AGILJAR465
prevodilac Melita
Agiljar je iznio prijedlog da delegacija RSK ide u enevu na sastanak sa kopredsjednicima
Konferencije o Jugoslaviji.
Prijedlog sadri:
1. Razgovori u enevi
2. Dolazak kopredsjednika Stoltenberga466 u Knin na razgovor sa Babiem i Martiem467
nakon razgovora u enevi
3. Da se odredi mjesto i vrijeme poetka pregovora RSK i RH o ekonomskim pitanjima
Sugerie se da mjesto za pregovore bude bilo koje unutar RSK ili RH izuzev Turnja.
Termin za sastanak u enevi utvrdie se nakon utvrivanja mjesta za prvi slijedei
sastanak delegacije RSK i RH.
Milan.
Enrique Aguilar.
466
Thorvald Stoltenberg.
467
Milan.
464
465
348
Sugerie se da se ta informacija objavi u enevi kao tamo postignuta.

Babi: Nisam znao za neophodnost da se odredi mjesto prvog sastanka prije razgovora
u enevi.
Agiljar: Na tom su inzistirali Oven468 i Stoltenberg.
Vee odlaganje poetka razgovora o ekonomskim pitanjima bi se moglo protumaiti kao
odustajanje RSK od daljnjih pregovora. Mi uoavamo kampanju kojoj je cilj da to tako
predstavi.
UNPA podruja bi mogla pasti u drugi plan, u sreditu panje je BIH, aktivnosti Kontakt
grupe.
Akai469 razgovara o obnovi Sarajeva, voljan je da pomogne i Krajini.
Babi: Lino sam za inteziviranje pregovora, bio sam ak za direktne razgovore sa
hrvatskom stranom. Problem je paket iz sporazuma kako ga shvata Aido470, a sad je problem
i mjesto odravanja prvog sastanka. Bitna je i forma, nain organizovanja i sprovoenja
pregovora. Razmatranje pitanja od vitalnih interesa samo za Hrvatsku dovoi nas u
nepovoljniji poloaj. elim da pone druga faza razgovora.
Agiljar: Vaa je ideja sastanak u enevi. Dogovoreno je da bi srijeda bila mogui dan
razgovora, ranije ne, kasnije vjerojatno da.
ENEVA DNEVNI RED
Meunarodno-pravni status RSK
Pregovori RSK i RH
Rezolucija 820
Bilo koje politiko ili ekonomsko pitanje od sutinske vanosti za RSK
127
1994., svibanj 19.

Plaki
Izvjee Izvrnog savjeta opine Plaki Vladi RSK o stanju u opini

OPTINA PLAKI
Izvrni savjet
Broj: 177-2/94.
Plaki, 19. 05. 1994.
Predmet: slika optine Plaki.-
PREDSJEDNITVO VLADE

KNIN
David Owen.
Yasushi Akashi.
Kai Aage Eide.
468
469
470
349
Dostavljamo Vam podatke sliku optine.

Ukupna povrina optine je 232 km.
Prema naoj evidenciji optina broji oko 5.200 stanovnika, sa 21 naseljem.
PRIVREDA stanje prije rata;
Do poetka rata u Plakom je poslovalo DP Simo Dimi Plaki sa oko 800 zaposlenih.
Osnovna djelatnost bila je proizvodnja ambalanog i kraft-liner papira sa mjesenom
proizvodnjom od 2.600 tona papira mjeseno. U sastavu G Ogulin poslovala je umarija
Plaki sa 70 zaposlenih. Bavili su se kompletnim gospodarenjem uma na podruju Plakog.
Imali smo trgovako-ugostiteljsko preduzee Lika-promet koje je svoje poslovanje
obavljalo na irem podruju sa oko 70 zaposlenih. U Plakom je bio zaposlen i odreeni
broj radnika na eljeznici.
SADANJE STANJE:
Nekoliko mjeseci prije poetka rata TSCIP Simo Dimi je prestao sa proizvodnjom iz
razloga nedostatka obrtnih sredstava za nabavku sirovine, a to je posljedica ne naplaene
realizacije. Zbog neodgovarajueg naina zatite objekata kao i stavljanja dijela Tvornike
imovine u funkciju rata, velik dio Tvornike imovine je oteen, pa i otuen. Upravni
odbor imenovan od Vlade RSK u posljednje vrijeme aktivirao se, te pokuao nai rjeenje za
pokretanje odreenih djelatnosti, kao i za zatitu navedene imovine, kao i uvarsku slubu.
Osnovni problem pored oteenja postrojenja je i priroda djelatnosti kojom se Tvornica
bavila, tako da je pitanje kada e biti stvoreni uslovi za pokretanje proizvodnje. Oekujemo
da e Upravni odbor o svemu detaljno informisati Vladu.
Formiranje Javnog preduzea Krajina ume umarija Plaki, poela je s poslovanjem
kao dio [...]471 Korenica, a pored ranije uposlenih umarija je zaposlila dio kadrova koji su
doli sa podruja Hrvatske.
Likapromet Plaki obnovila je svoju djelatnost u vidu snabdjevanja stanovnitva na
podruju optine i to dosta uspjeno preko veletrgovine i vlastitih prodavaona u maloprodaji.
Pored Likaprometa na terenu optine sada posluje i nekoliko privatnih radnji trgovina
sa osnovnom djelatnou snabdjevanja stanovnitva. U toku rata 1992. godine Odlukom
Izvrnog savjeta optine Plaki formirana je PZ Plaanka a od nedavno je poelo poslovati
privatno poduzee Klas. Navedene dvije zadruge su dosta uspjeno snabdjele stanovnitvo
sjemenskom robom i umjetnim ubrivom. Obzirom da je gaenjem Tvornice papira,
nefunkcionisanjem eljeznice, kao i povratkom veeg broja ljudi iz Hrvatske u Plakom
stvorena situacija velikog broja nezaposlenih, u koncipiranju programa razvoja prvenstveno
e se morati voditi briga o toj strani. U Plakom e neophodno biti potrebno razvijati
privrednu aktivnost koja e apsorbirati to vei broj nezaposlenih. Prvenstveno smatramo
ispravnim orjentaciju drvopreraivakih kompleksa, poto na teritoriju nae optine
postoje velike umske povrine sa bogatom drvnom masom. Nismo na alost u situaciji
u financijskim pokazateljima iskazati potrebna sredstva, jer e isto ovisiti o konkretnim
programima kao i o pitanju konanog opredjeljenja u vezi sa Tvornicom papira Plaki.
to se tie obradivih povrina proljetos je zasijano cca 4.500 rali pod itaricama,
kukuruzom, krompirom i grahom. Zbog trajnog pomanjkanja naftnih derivata u odnosu
na obradive povrine sjetva je umanjena za 20%. Ve due vreme preko regionalnog odbora
za sjetvu pokuavamo argumentirano izboriti pravo na adekvatnu koliinu dizel goriva to
bi trebalo poljoprivrednu proizvodnju dii na realan nivo. Naglaavamo, da je uz bogat
471
Neitko.
350
umski fond obradiva poljoprivredna povrina osnovni prirodni resurs na kojem se moe i
mora graditi budunost stanovnitva ove Optine.
U robne bilanse prijavili smo stvarno potrebne koliine goriva za poljoprivredu i
privredne djelatnosti, ali na alost te koliine nisu ispotovane. Nae potrebe u gorivu su
minimalne 30 tona za poljoprivredu i 10 tona za privredne djelatnosti mjeseno. Potrebe
za privrednim gorivom proizlaze iz injenice da smo udaljeni od svih veih centara, kako
po pitanju snabdjevanja prevoenja bolesnika do bolnica i slino. Potrebe za vjetakim
ubrivom su 500 tona godinje.
PREDSJEDNIK
IZVRNOG SAVJETA:
Vukas Pero
128
1994., svibanj 19.

Knin
Izvjee Komesarijata za izbjeglice RSK Komesarijatu za izbjeglice Republike Srbije o
aktivnostima programa povratka izbjeglica u RSK
Broj:
Knin, 19. 05. 1994. god.
REPUBLIKA SRBIJA
INFORMACIJE O DOSADANJIM I BUDUIM
AKTIVNOSTIMA PROGRAMA POVRATKA IZBJEGLICA
U REPUBLIKU SRPSKU KRAJINU
Obavjetavamo Vas da je Komesarijat za izbjeglice Republike Srpske Krajine ve pokrenuo
aktivnosti oko realizacije programa povratka izbjeglica na podruja gdje Republika Srpska
Krajina ima posebne interese, te na podruja gdje je dolo do demografskog poremeaja.
U vezi sa ovim elimo da Vas obavijestimo da pilot program koji je zamiljen da bude
realizovan na podruju optine Drni, Slunj, Vrlika, Benkovac te podruja Istone i Zapadne
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.
OPTINA SLUNJ
Od ukupnog broja stanovnika, 35.000 prije rata, te sadanjih 13.000 sa brojem izbjeglica od
2.250, gdje je dolo do demografskog poremeaja stanovnitva, stvorili su se i uslovi da se sada sa
malim ulaganjima na periferiji grada, tj. u gradskom jezgru smjesti od 350 do 500 ljudi.
U prilogu ovog elimo da Vas obavijestimo da na podruju optine Slunj ima ukupno
250 objekata za sanaciju, od kojih 127 u prigradskom, a 123 u gradskom jezgru. Od
351
velikog je znaaja da se naselja nalaze u vrlo bezbjedonosnoj zoni i nakon izvrenja sanacije
vodovodnih i elektrinih instalacija, zastakljivanja prozora stvorili bi se uslovi za povratak i
smjetaj 1.500 do 2.000 ljudi, u prvoj fazi, dok bi u daljnjim radnjama taj broj prelazio od
8 do 10.000 povratnika.
Sam Slunj kao gradsko sredite na raskrsnici puteva Like, Dalmacije, Banije i Korduna
sada trenutno moe da smjesti 50 do 100 povratnika, odnosno 20 do 25 porodica sa
mogunou i zapoljenja jer jedan od glavnih problema ovog grada su deficitarni struni
kadrovi za koje bi smetaj i hrana bili obezbjeeni u samom gradu.
OPTINA DRNI
Na prostorima sadanje optine Drni bez Uneia, koji sada kontroliu hrvatske snage,
ivi 7.000 ljudi i 750 izbjeglih i raseljenih lica, dok u samom Drniu ivi 1.400 stanovnika.
Planom je predvieno da se dvije etverospratnice adaptiraju i pripreme za smjetaj
deficitarnog strunog kadra, a prigradska naselja Badanj te podruje Oklaja za smjetaj onih
povratnika kojima je osnovna djelatnost poljoprivreda, a samim tim bi zadovoljili i potrebe
1.500 ljudi za smjetajem.
Drni kao industrijsko, privredno i kulturno jezgro najjunijeg grada Republike Srpske
Krajine moe trenutno primiti 80 do 100 povratnika sa mogunou smjetaja i zapoljavanja
u samom gradu Drniu. to se tie obezbjeenja smjetaja za izbjeglice i raseljena lica te za
povratnike u ove dvije optine kao i za optine gdje se za to stvore uslovi Komesarijat za
izbjeglice RSK ide u realizaciju projekata za smjetaj po fazama.
Prva faza bila bi status quo, tj. sadanje stanje stambenog prostora koji odmah sa malim
ulaganjima za adaptacije moe da primi povratnike (to se iz prethodnog izvjetaja moe po
broju i mjestu i vidjeti).
Druga faza bila bi zavisno od stvarnih potreba za smjetajnim kapacitetima kako
deficitarnog strunog kadra tako i poljoprivrednog stanovnitva iz populacije izbjeglica bi
trebalo izvriti pravilan odabir lokacije to je ve i uinjeno na prostorima optina Drni,
Slunj, Vrlika i Benkovac, te podruje Istone Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.
Ovdje naglaavamo da je kompletna dokumentacija sa elaboratima zavrena i poslana
Komesarijatu za izbjeglice Republike Srbije za poetak revitalizacije privrednih kapaciteta
za optinu Slunj i Drni.
Pored objekata koji bi mogli odmah da prime povratnike, naglaavamo da bi ovdje
trebalo (Slunj, Drni) realizovati projektnu dokumentaciju za sanaciju i adaptaciju objekata
koje smo ve lokacijski i odredili. Radi se o manje oteenim objektima kod kojih stepen
oteenosti ne prelazi 25% od stvarne vrijednosti objekta.
Napominjemo da projekti sanacije i adaptacije budu realizovani na terenima Republike
Srpske Krajine gdje ona ima posebne interese na podrujima gdje je dolo do demografskog
poremeaja, a iz istog razloga smo i uzeli ova dva pilot projekta Slunj i Drni te podruja
Istone i Zapadne Slavonije, Zapadnog Srema i Baranje.
Poto na pojedinim podrujima nemamo dovoljno strunjaka za adaptaciju i izgradnju,
oekujemo da u treoj fazi realizacije ovog projekta dolazak ekspertske grupe iz Srbije i da
na podrujima gdje smo ve odabrali lokaciju i objekte napravimo kompletne trokovnike i
projektnu dokumentaciju za sanaciju i adaptaciju tih objekata.
352
129
1994., svibanj 20.

Knin
Zapisnik sa sastanka Milana Babia i predstavnika Meunarodne konferencije o Jugoslaviji
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA

SEKRETARIJAT
Knin, 20. 05. 1994. godine
ZAPISNIK
sa sastanka dr Milana Babia, ministra inostranih
poslova Republike Srpske Krajine sa predstavnicima
Meunarodne konferencije o Jugoslaviji.
predvoenim zamjenikom kopredsjednika, ambasadorom Ki Aidom472
odranog dana 20. 05. 1994. sa poetkom u 12 i 15 asova
Sastanak je odran u kabinetu dr Milana Babia, ministra inostranih poslova Republike
Srpske Krajine.
Prisutni:
Gospodin Enrike Agiljar473, ef civilnih poslova sektora Jug UNPROFOR-a i njegov
politiki savjetnik, diplomirani pravnik Goran Stani, sekretar ministarstva inostranih
poslova, prevodilac gospoa Melita
Nakon izraene dobrodolice gostima od strane dr Babia, zamjenik kopredsjednika
Meunarodne konferencije o Jugoslaviji, ambasador Ki Aide krenuo je u izlaganje razloga
svog dolaska.
Ambasador Ki Aide kao glavni razlog svog dolaska istie traenje izlaza iz orsokaka
nastalog oko odreivanja mjesta odravanja pregovora o ekonomskim pitanjima izmeu
Republike Srpske Krajine i Hrvatske napominjui da je obavio razgovor o ovom pitanju
i sa svojim predpostavljenim, kopredsjednicima Meunarodne konferencije o Jugoslaviji
gospodom Ovenom474 i Stoltenbergom475 koji su zauzeli stav da se do kraja nedjelje mora
pronai izlaz iz nastale situacije, a njega obavezali da to jasno stavi do znanja i jednoj i
drugoj strani, to on ovom prilikom i ini. U sluaju da ne naie na razumijevanje naglaava
da e gospodu Ovena i Stoltenberga izvjestiti o neuspjehu u pregovarakom procesu. Iako
pokazuje razumijevanje za nau politiku situaciju, za nae inzistiranje na enevi kao mjestu
pregovora, ipak trai poputanje sa nae strane istiui njihovu elju da budu od pomoi,
ali ponovo naglaavajui da reakcije meunarodne zajednice nee biti povoljne ako se
do kraja ove nedjelje ne nae rjeenje napominjui da je to ve jasno stavljeno do znanja
gospodi Martiu476 i Mikeliu.477 Nakon toga ambasador Aide iznosi konkretan prijedlog
kopredsjednika Meunarodne konferencije o Jugoslaviji gospode Ovena i Stoltenberga o
kojem trai izjanjavanje odmah i prihvatanje u cjelini.
Kai Aage Eide.
Enrique Aguilar.
474
David Owen.
475
476
Milan.
477
Borislav.
472
473
353
Gospoda Oven i Stoltenberg predlau:

1. Da delegacija Republike Srpske Krajine doe u srijedu u enevu na razgovor sa
gospodom kopredsjednicima, uz obezbeene sve tehnike uslove od strane kopredsjednika;
2. Da dr Babi odmah iznese predlog mjesta odravanja pregovora o ekonomskim
pitanjima, to e biti preneseno hrvatskoj strani;
3. Dolazak gospodina Stoltenberga u Knin na razgovore sa rukovodstvom Republike
Srpske Krajine.
Dr Babi se zahvalio ambasadoru Ki Aidu na linom angaovanju i korektnom pristupu
to je otvorilo mogunost za otvaranje pitanja koja su nama vana i olakala nau poziciju,
te istakao da nije sporno samo pitanje mjesta odravanja pregovora ve i pitanje nadlenosti
strana koje bi uestvovale u pregovorima. Podsjeajui ambasadora Aida da smo sa Hrvatima,
unato potpisanog primirja, do postizanja konanog sporazuma o miru strana u sukobu te
da bi dolazak delegacije Hrvatske na teritoriju Republike Srpske Krajine u takvoj situaciji
bio veoma problematian, a uz to rjeavanjem ekonomskih pitanja rjeavaju se i odreena
politika pitanja. Dr Babi dalje naglaava: U uslovima dok nema konanog sporazuma
o miru, Hrvati ne mogu doi na nau teritoriju. Zbog toga je na prijedlog bio neutralno
mjesto eneva sjedite Meunarodne konferencije o Jugoslaviji, mjesto gdje se rjeavaju
sva pitanja. Dr Babi dalje istie da je to stav koji su zauzeli Vlada i Skuptina Republike
Srpske Krajine, te da niko od ljudi koji predstavljaju Krajinu nije ovlaten da prihvati neko
drugo rjeenje. Prihvatajui prijedlog da delegacija Republike Srpske Krajine u srijedu
otputuje u enevu na razgovore sa gospodom kopredsjednicima Ovenom i Stoltenbergom
dr Babi je napomenuo da bi ti razgovori za Republiku Srpsku Krajinu bili veoma korisni i
imali veliko znaenje.
Da bi se prevazila nastala situacija i izbjegla blokada pregovarakog procesa dr Babi
predlae da se do otvaranja ekonomskog paketa otvori prostor za rijeavanje humanitarnih
pitanja. Nakon zahtjeva ambasadora Aida za preciznijim tumaenjem dr Babi istie
problem penzionera kao i neka druga pitanja, napominjui da to i jest jedna od tema koje
je ambasador Aide predloio, s tim da i Hrvati iz tog domena mogu da postave neka pitanja
za koja su zainteresovani, a to otvara mogunost i za odreivanje posebnog mjesta za takvu
vrstu pregovora.
Na pitanje ambasadora Aida koje bi to mjesto bio dr Babi kae: Malo mjesto koje nebi
predstavljalo problem dubine Krajine, a Hrvati ga ne bi tumaili kao utvrivanje dravne
granice; Drni, Vrhovine, Tuilovi.
Ambasador Aide izraavajui sumnju u spremnost Hrvatske da sada ue u razgovore o
penzijama bez ulaska u ostala pitanja iz ekonomskog paketa i to zbog svojih unutranjih
prilika istie da bi o tome Hrvati bili spremni da pregovaraju tek nakon odreivanja mjesta
i vremena pregovora o ekonomskim pitanjima.
Ambasador Aide: Da li bi se moglo razgovarati i o vodi za Zadar.
Dr Babi: Voda za Zadar voda za Drni.
Ambasador Aide: A o gorivu?
Dr Babi: To je pitanje trgovine.
Ambasador Aide: Dajte mi odmah listu pitanja koja bi prema vaem miljenju spadala
u humanitarna.
Dr Babi: Penzije, zato ne poeti od neega. S tim bi se popunio prostor do poetka
pregovora o ekonomskim pitanjima.
Ambasador Aide: Jedina svrha mog dolaska je otvaranje ekonomskih pregovora, to je
moj jedini mandat. Vi krivo tumaite humanitarna pitanja. Ako je to odgovor zakljuujem
354
da ste vi odbili moj prijedlog. Moramo se suoiti sa poziciom u kojoj jesmo. Nisam spreman
da idem u Zagreb sa prijedlogom koji Hrvati ne ele da prihvate. O humanitarnim pitanjima
moe se razgovarati samo ako bi to znailo poetak pregovarakog procesa o ekonomskim
pitanjima.
Za poetak moe da se krene sa penzijama ili da se ide dvosmjernim pristupom,
paralelnim razgovorima o ekonomskim i humanitarnim pitanjima, ali se strane moraju
obavezati da uu u pregovaraki proces o ekonomskim pitanjima.
Naglaavajui kako se ovih dana navravaju pune etiri godine kako vodi pregovore sa
Hrvatima, dr. Babi je istakao: Do sada ni jedan na predlog nije prihvaen od strane
Hrvata. Mi se ne moemo prilagoavati iskljuivo hrvatskim interesima, da smo to inili
nas do sada nije bilo. Nakon toga je dr Babi iznio kratku kronologiju dogaanja na
ovim prostorima u poslijednje etiri godine i dodato: Mi se sigurno neemo prilagoavati
hrvatskim interesima. Ne moemo bez potpunog mira prihvatiti da predstavnici Hrvatske
dolaze u Krajinu. Tuman478 i hrvatske stranke su dobili podrku veine Hrvata da izau iz
Jugoslavije i pokidaju sve ekonomske veze to je nanijelo tetu i Hrvatskoj i Krajini. S tim je
napravljen presedan ne zapamen u ovom vijeku. Sada i Hrvati uviaju svoje probleme zbog
toga. Mi smo spremni da ponemo ravnopravne razgovore, ali ne na reintegraciju hrvatsku.
Nakon toga je dr Babi iznio tvrdnju da ovaj prostor prije etiri godine nije bio integrisan
hrvatski prostor ve da su integracije ile na jugoslavenskom nivou navodei kao primjer
izmeu ostalog eljezniki saobraaj koji je bio u sastavu jugoslavenskih eljeznica, naftovod
koji nije bio hrvatski ve jugoslavenski kao i primjer metalne industrije iz Knina koja nije
bila naslonjena na Hrvatsku ve na Kragujevac, Sloveniju, inostranstvo te konstatovao da je
hrvatski pristup ekonomskim odnosima sa Krajinom apsolutno netaan.
Nakon toga je ambasador Aide upozorio dr Babia na to da e u jednoj fazi morati
doi do normalizacije odnosa sa Hrvatskom kao i na neminovnost pregovora dr Babi je
ukazao na spremnost Republike Srpske Krajine da na ravnopravnoj osnovi pregovara sa
Hrvatskom, ali da tu Hrvati prave probleme smatrajui pregovore poetkom reintegracije i
ponovio stav da nema reintegracije u Hrvatsku.
Ambasador Aide: Sa njihovog stanovita to je tako i oni imaju puno pravo da to kau.
Rezolucije Savjeta bezbjednosti tu su veoma jasne.
Dr Babi: Rezolucije Savjeta bezbjednosti su isto nasilje.
Ambasador Aide: Sa vae take gledita to moe izgledati tako, ali pred nama su trenutno
ekonomski problemi, postepeno izgraivanje povjerenja preko ekonomskih odnosa.
Dr Babi: Ja nisam pripremao ovakav nain pregovora. Ja sam ga zatekao i prihvatio
iako lino smatram da prvo treba rijeiti politiko pitanje.
Ambasador Aide: U vaem interesu je da se prema tome ide preko ekonomskih pitanja.
Kroz ekonomske pregovore moete postii dvije stvari, prva izgradnja povjerenja, a druga
probijanja ekonomske izolacije. Morate shvatiti da neete moi da preivite bez uspostavljanja
ekonomskih veza sa Hrvatskom. Kao poetak moramo rijeiti mjesto pregovora, bez toga
nema pregovora. Nudimo kompromisano rjeenje: Rusku ambasadu u Zagrebu.
Dr Babi je ponueno rjeenje kategoriki odbio.
Ambasador Aide: Bojim se da sam na kraju svojih nastojanja. Prole sedmice smo
gospodi Martiu i Mikeliu jasno rekli da emo doi jo samo jednom.
Dr Babi: Nije rjeenje da se prihvati ono to Hrvati trae.
Franjo.
478
355
Ambasador Aide: Ja sam pokuao da vam naem izlaz. Moj izvjetaj kopredsjednicima
e glasiti da nije postignut dogovor o mjestu pregovora, da nije mogue da oni ponu u
dogledno vrijeme i da e prekinuti svoja nastojanja. Kopredsjednike u isto tako obavijestiti
da sastanka u srijedu nema. Proces zavravamo sada i ovjde.
Dr Babi: U kontaktima sa nama ipak ste mogli osjetiti nau elju da se nai odnosi
sa Hrvatskom rijee u interesu i Hrvatske i Krajine. Pregovore o ekonomskim odnosima
nismo uslovljavali ni sa jednom temom kao prethodnim pitanjem. eljeli smo otvoriti
pitanja o kojima se sada moe razgovarati. Bez konanog mira nema dolaska predstavnika
Hrvatske na teritoriju Krajine. Hrvatski stavovi u ovom trenutku imaju dominantno mjesto
i u posredovanju i na taj nain posrednici indirektno imaju pristran stav. Moemo na dva
naina nastaviti ovaj proces: da pregovori o ekonomskim pitanjima ponu bez uslovljavanja
na neutralnom terenu ili da se kao meufaza otvori rjeavanje humanitarnih pitanja kako
bi se sauvala dosadanja dostignua pregovarakog procesa i iskoristilo vrijeme dok se ne
rijei problem koji je nastao uslovljavanjem hrvatske strane da pregovore vodi iskljuivo na
podruju Hrvatske ili Krajine.
Ambasador Aide je napomenuo da je opasku o pristranosti preuo istiui da je on lino
uloio mnogo napora te da treba povui crtu jer razgovori o ovoj temi traju ve predugo.
Dr Babi: Greka je u priznavanju Hrvatske. Vae drave su nama odnijele domovinu,
a tjeranjem nas da budemo u sastavu Hrvatske unitile bi srpski narod. Zahvaljujem vam se
na linim naporima koje ste uloili, ali pristup je lo.
Ambasador Aide: Nemamo o emu vie da razgovaramo.
Dr Babi se zahvalio ambasadoru Aidu na posjeti i izrazio nadu u ponovni susret.
Ambasador Aide: Zavisi od vas.
Dr Babi: Kad bi zavisilo samo od nas to bi bilo dobro.
Sastanak je zavren u 13 i 30 asova.

SEKRETAR
MINISTARSTVA ZA INOSTRANE POSLOVE

Goran Stani dipl.pr., [v.r.]
130
1994., svibanj 20.

Knin
Dopis Komisije za razmjenu zarobljenika RSK o odgodi dogovorene razmjene s RH

VLADA

Komisija za razmjenu
zarobljenika
Broj: 06-5-424/94.
Knin, 20. maj 1994.
356

GLAVNI TAB SRPSKE VOJSKE KRAJINE
OKRUNI ZATVOR KNIN
Predmet: Razmjena zarobljenika i prenos posmrtnih ostataka.
Na prijedlog komisije RH dogovorena razmjena zarobljenika za dan 29. maj 1994.
godine odgoena je do daljnjeg. Razlog odgode dogovorene razmjene je pogibija Johanesa
Tildera,479 Holananina, oficira i plaenika u HV, to je, prema podacima sa hrvatske strane,
podiglo tenzije posebno preko medija. Zbog toga je dogovoreno da se le Johanesa Tildera
preda hrvatskoj strani 21. maja 1994. godine na prelazu u Zemuniku u 12.00 asova.
Istoga dana odrae se i radni sastanak predstavnika komisija RSK i RH o daljnjim
aktivnostima.
M.P.480
Predsjednik Komisije
Savo trbac, [v.r.]

HR-HMDCDR, 2., VSOA, reg 009 159, br. 1656.
131
1994., svibanj 20.

Petrinja
Obavijest SO Petrinja o ostavkama opinskih dunosnika
Petrinja, 20. 05. 1994.
PREDSJEDNIKU RSK
PREDSJEDNIKU SKUPTINE RSK
MINISTRU ZA PRAVOSUE I UPRAVU
MINISTARSTVU ZA INFORMISANJE
SRPSKA RADIO-TELEVIZIJA KNIN
PREDMET: Obavijest
Dana 11. 05. 1994. odrana je sjednica skuptine optine, na kojoj su predsjednica
SO, Duanka Preanica, podpredsjednik SO Gligo Aluga i predsjednik IS Nikola Bandur
podijelili neopozive ostavke na funkcije koje su obavljali. Razlozi za podnoenje ostavki
poznati su vam kao i iroj petrinjskoj javnosti, a jedan od najvanijih je neslaganje sa
realizacijom sporazuma o prekidu vatre sa RH. Inae se o razlozima moe jo govoriti zato
e se nadamo nai prostora i vremena. Ipak nije uobiajeno da jedno kompletno optinsko
Johannes Tilder.
479
480
357
rukovodstvo izabrano na prvim viestranakim i demokratskim izborima mora otii nakon

tako kratkog vremena.
Nakon ove sjednice skuptine predstavnici politikih stranaka koje su zastupljene
u skuptinu su pozvane na konzultacije kako bi se pristupilo postupku utvrivanja
prijedloga kandidata za nove optinske funkcionere. Nova sjednica skuptine zakazana je za
20.05.1994. godine.
Na raniji zahtjev predsjednika klubova odbornika SDS-a Srpskih zemalja, SDP,
Grupe graana, izvrni odbor SDS-a Krajine klub odbornika SDS-a Krajine u skuptini i
rukovodstvu stranke iz Knina je predloilo predsjednici skuptine da se sjednica skuptine
odloi, to je i prihvaeno. Informacija o odlaganju sjednice objavljena je na Radio Petrinji
18. 05. 1994. godine, a ponavljana je vie puta i sljedeeg dana kada su (19. 05) o odlaganju
sjednice pismeno obavijeteni i svi predstavnici klubova odbornika.
Dana 20. 05. 1994. godine gospoda Milan Jeli i Slobodan Juji obavijestila su
predsjednicu skuptine da SDS Srpskih zemalja, Srpska radikalna stranka, SDP i Grupa
graana organiziraju sjednicu Skuptine i da e se ona i odrati. Bez obzira to po Poslovniku
Skuptine (lan 10) Skuptinu moe sazvati iskljuivo predsjednik SO (bilo po planu rada
Skuptine ili na pismeni zahtjev najmanje 15 odbornika) napred navedena gospoda su
kao pravni osnov za sazivanje skuptine naveli lan 11. Poslovnika koji glasi: Predsjedniku
odnosno podpredsjedniku skuptine prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran
ostavkom ili razrjeenjem.
Svakom je jasno da ovo nije i ne moe biti pravna osnova za sazivanje i odravanje
skuptine, ime je dio odbornika obmanut, a iz ega nedvosmisleno proizlazi da je sjednica
skuptine optine Petrinja odrana 20. 05. 1994. godine bila obian zbor graana.
Radi otklanjanja moguih nedoumica u javnosti predsjednica SO je za radio Petrinju
dala izjavu u kojoj su []481 o dogaaju sjednice skuptine i u kojoj je osuen ovakav nain
neovlatenog sazivanja skuptine.
Radi otklanjanja moguih nedoumica i kod odbornika u prvom redu oni koji moda nisu
uli da je sjednica skuptine odloena i uz upozorenje na ovako organizirana sjednica nema
legitimiteta, jer je po svim vaeim propisima mora sazvati i njome rukovoditi predsjednik SO
(ili podpredsjednik u sluaju predsjednikove odsutnosti ili sprijeenosti) predsjednica SO je i
odbornicima iznijela razloge zbog kojih je ranije zakazanu sjednicu skuptine valjalo odgoditi.
Osim toga na odravanju sjednice nije se moglo pristati zbog onih odbornika koji su iz
informacije o odlaganju sjednice shvatili da sjednice nee biti i nisu doli.
Ali organizatori sjednice nisu smjeli popustiti i mada svjesni nezakonitog naina
realizaciju etirimjesenog plana smjene legalno izabranog rukovodstva, milom ili silom
valjalo je privesti kraju. I tako je skup koji je sebe nazvao skuptinom zapoeo i nastavi rad
podpredsjedovanjem gospodina Milana Karapande.
Zbog uoene zabune ili zato to je bilo vie pretendenata za voenje skupa naeno je
spasonosno rjeenje i dirigentsku palicu je preuzeo Milan Begovi, pod firmom najmlaeg
odbornika. Ovo bi jo moglo proi da se radilo o prvoj konstitutivnoj sjednici to ovaj skup
nije bio. Pitanje kvoruma osim na poetku, nije postavljeno, jer je nakon svake prozivke
prisutnih, predsjedavajui na sugestiju prisutnog graanina Milana Abramovia konstatovao
da kvorum postoji.
481
Neitko.
358
Slino je bilo i prilikom glasanja za izbor predsjednika Skuptine i predsjednika izvrnog

savjeta. Predsjedavajui je svaki put konstatovao da je odluka doneena jednoglasno bez
brojenja glasova i bez obzira to dio odbornika uopte nije dizao ruku.
Posebna pria je izmjena poslovnika. U normalnoj proceduri izmjene je trebao predloiti
odbor za statutarno pravna pitanja, ali to zahtjeva odreenu pravnu i demokratsku proceduru
koja je ovom skupu oigledno strana. Ista stvar se dogodila i prilikom formiranja odbora za
izbor i imenovanja. Jedan lan je naprosto kooptiran, jer je sve moralo funkcionisati.
Dakle, ovaj skup koji je sebe nazvao Skuptinom, od poetka do kraja je radio apsolutno
protivno Poslovniku i poznatim propisima koji ureuju skuptinsku proceduru.
Ostavke dosadanjeg optinskog rukovodstva nisu sporne jer su neopozive i nije bilo
razloga, osim eventualno linih da se sjednica SO organizuje ovako kako je organizovana.
Predsjednica SO sazvat e sjednicu Skuptine optine to e s obzirom na promjenu
okolnosti biti tehniki teko organizirati (primjera radi, na tzv. sjednicu, 20. 05. 1994. godine
odbornici su dovedeni ili privoeni vojnom policijom, to u normalnim demokratskim
uslovima [].482 Radi potivanja zakona, demokracije koju elimo i izbjegavanja nasilja
i puistikih metoda izraenih ovom prilikom molim Vas da u okviru svojih ovlatenja
poduzmete odgovarajue radnje u cilju uspostavljanja pravne drave, ako ne sad i zbog ovog
to se dogodilo u Petrinji, a ono bar to se moe dogoditi u neko budue vrijeme.
S potovanjem,
Duanka Preanica, dipl. pravnik [v.r.]
132
1994., svibanj 22.

Knin
Izvjee SM Glina o informativnom razgovoru s Brankom Maarcem u vezi osiguranja
naftnog crpilita Prekopa
Rsk Mup
Sup Glina
SM Glina
broj:08-04/3-140-int./94. ks/ssb ifrovano dx
Mup K n i n
n/r ministra
veza: vae usmeno nareenje izdano putem telefona, dana 22. 05. 1994. godine.
Postupajui po vaoj naredbi koja se odnosi na obezbeenje crpilita nafte u Prekopi,
deurni rukovodilac Stanice milicije Glina, zamjenik komandira Kraguljac Simo obavio
je informativni razgovor sa Maarac Brankom iz Petrinje, ulica Ratkovieva br. 94/a,
482
Neitko.
359
direktorom dela preduzea za odravanje naftovoda i benzinskih pumpi sa sjeditem u

Petrinji, ulica S. Milice br. 9.
U informativnom razgovoru predmetni je izjavio da je on 15. 5. 1994. godine od svojeg
ministra za energetiku i rudarstvo zatraio pismeno da ga obavesti kad moe u crpilitu
Prekopa nastaviti sa crpljenjem nafte imajui u vidu bezbednosni faktor vezan za pokuaj
miniranja koji se predhodno dogodio. to se tie samog obezbeenja crpilita nakon
pokuaja miniranja, navodi da on lino nema nikakvih primjedbi niti od svojih saradnika
ima informacija da se crpilite ne obezbeuje i navodi da ne zna od kud je takva informacija
dostavljena, jedine primjedbe koje su bili sa njegove strane upuene, odnosile su se na loe
obezbeenje crpilita nafte na podruju Vojnia i Vrginmosta.
Naredba koja se odnosila na obavljanje informativnog razgovora sa pripadnicima
jedinice za posebne namjene vezano za obezbeenje crpilita nafte u Prekopi ispotovana
je i u razgovoru se dolo do saznanja da su isti danonono, 24 asa obezbeivali navedeno
crpilite to kategoriki potvruje i njihov komandir Komljenovi Milan zvani Daka.
Pojedini pripadnici tvrde da su povremeno zapaali putnika vozila nn registarskog broja
koja dou do skretanja za crpilite, a nakon toga odu u smeru Gline ili Petrinje. vjeruju da
se radilo o licima iz Nik-a i da ih ta lica na takav nain nisu mogla zapaziti niti vidjeti
poto se oni ne nalaze neposredno uz cestu, ve kod samog crpilita u zaklonu.
Prilikom obavljanja informativnog razgovora sa Maarac Brankom dolo se do saznanja
da je u toku noi 21/22.5.1994. godine on obavjeten od strane predsjednika vlade
gospodina Mikelia483 da e u budue crpilite nafte pored pripadnika milicije stalno
obezbeivati i pripadnici vojske RS Krajine, a sa crpljenjem nafte u navedenom crpilitu on
treba da nastavi 23. 5. 1994. god.
O svemu uinjenom obavjeten je sekretar Sup-a.
sekretar
Nikola Bjelac M.P.484
133
1994., svibanj 23.

Glina
Izvjee SUP-a Glina o pojavi kriminala i prijedlog mjera za njegovo suzbijanje
Rsk-Mup
Sup Glina
Broj: 165/94.
Glina, 23. 05. 1994.
Mup K n i n
n/r ministra
483
484
Borislav.
360
Predmet: pojavni oblici kriminaliteta i predlog mjera

Na podruju Sup-a Glina moe se izdvojiti nekoliko vrsta i pojavnih oblika krivinih
djela koja po teini s obzirom na rairenost, objekte napada i posledice s aspekta drutvene
opasnosti zasluuju posebnu panju.
U oblasti privrednog kriminaliteta posebno rairena krivina dela su utaja poreza i doprinosa
nedozvoljena trgovina robama iroke potronje s Muslimanima u Cazinskoj krajini. Uspeh u
prevenciji i spreavanju ovih pojavnih oblika mogue i verovatan samo ako se obezbedi od
strane carine, financijske policije, trine i devizne inspekcije primena propisa iz ove oblasti i
praenje roba od momenta ulaska u Rsk (evidentiranja) do distribucije prema potroaima i
registrovanja u poslovnim knjigama. Sloeniji i organizovaniji deo gdje su potrebna ovlatenja
i posebne metode i sredstva (preostali deo) tretirala bi Sluba javne bezbednosti s tim da je
struno i kadrovski osposobljena i popunjena minimalnim brojem izvrilaca za suzbijanje
kriminaliteta protiv privrede kao i organi vojne bezbednosti kada se radi o graninom pojasu.
Sledei pojavni oblici takoer iz ove oblasti manifestuju se kao krae preprodaja drvnih
sortimenata to ponekad prerasta u pustoenje uma (drvo za ogrev uglavnom). Ugroena
je dravna i privatna imovina posebno ume koje su deo naputenih poseda jer se to
smatra niijim vlasnitvom. Predlae se zavoenje akcije republikog znaaja u kojoj bi bili
precizirani zadaci pojedinih ministarstava (up, umarstvo, industrija) ukljuujui. Stanje je
za sada takvo da radnici javnih preduzea umarstva nisu u stanju organizaciono i kadrovski
preduzeti minimalne mjere zatite i represije.
Raspolaemo informacijom da je na podruju Sup-a ali i ire rairena pojava uzgoja
sa canabisa i dolaenje do narkotika posredstvom pojedinih pripadnika Unprofor-a.
Procjenjuje se da bi pojave uzgajanja, preprodaje, rasturanja i uivanja narkotika mogla
poprimiti zabrinjavajue razmjere posebno ako Unprofor u ostane dui vremenski period
to bi negativno utjecalo na zdravlje mladih a onda i obrambene mogunosti Rsk. Predlae
se zavoenje republike akcije kojom bi bili precizirani zadaci kolstva, zdravstva, pravosua,
unutranjih poslova i dr. slubi i dravnih institucija.
Severni deo optine Glina (od Gline do Kupe) je ne naseljen ali znatno poumljen teren
i kao takav pogodan za ubacivanje diverzantsko-teroristikih grupa verovatno od strane
lica koja potjeu s tog podruja. Osim toga Glina je kao administrativni centar regije
interesantno neprijateljskoj strani kao objekat politike, vojne i bezbednosne destabilizacije.
U proteklih godinu dana na podruju Gline izvreno je vie diverzantsko-teroristikih akcija,
a posledice su 17 poginulih lica, preko 20 ranjenih oteenje putnikog voza i vodovoda.
Radi spreavanja, otkrivanja a i neutralisanja ovakvog vida dejstva neprijatelja neophodno
bi bilo osposobljavanje antiteroristike jedinice do 30 lica (posebne jedinice milicije i vojne
policije) koja bi prema proceni ugroenosti bila stacionirana na odreenom podruju i
dui vremenski period preduzimala operativno-preventivne mere. Pored toga neophodna
je saradnja vojne, dravne i javne bezbednosti na kontroli lica i teritorija te prikupljanju
obavjetenja koja e uspjeno okonati sve dosadanje sluajeve.
sekretar
Nikola Bjelac
361
134
1994., svibanj 23.

Knin
Analiza pojave kriminala na podruju SUP-a Knin i prijedlog mjera za poboljanje rada
SUP-a
KNIN
Broj: 08-01-1189/1-94.
Knin, 23. 05. 1994.g.
MINISTARSTVU UP-a RSK
K N I N
Predmet: Analiza pojavnih oblika kriminalnih dogaanja na podruju SUP-a i predlog
mjera za poboljanje rada
Analizirajui po strukturi ukupnu krivinu problematiku u prvom tromjeseju o.g. kao
i prethodnih godina na podruju SUP-a Knin najvie je evidentirano K. D. teke krae i
krae, a prosjek otkrivenosti ovih K. D. je dobar.
Uestala je pojava K. D. razbojnitva i to naroito nad pripadnicima UNPROFOR-a
i drugih meunarodnih organizacija, a predmet K. D. su vozila od istih kao i oduzimanje
novca. Otkrivenost ovih K. D. je dobra.
Na podruju SUP-a nedozvoljena trgovina nije toliko izraena kao na drugom podruju,
ali je takoer prisutna, a pojavljuje se u tom obliku neplaanje poreza zbog postojanja
mnogo privatnih poduzea koja uvoze robu na podruje RSK, te istu ne prijavljuju i ne
evidentiraju u svojim poslovnim knjigama i tako izbjegavaju plaanje obaveza i poreza. Na
graninom prelazu Grab Strmica pregledavaju se sva vozila sa kojima se roba uvozi na
nae podruje a robe bez popratnih dokumenata se oduzima i vri se krim. obrada.
Pojava falsificiranih stranih novanica na podruju SUP-a je stalna i moe se rei da je
u blagom porastu, ali ne u velikim koliinama.
K. D. iz problematike opojnih droga nisu u veem broju evidentirana u ovom SUP-u,
to ne znai da ta problematika nije izraena na ovom podruju. Naprotiv, problematika i broj
K. D. iz oblasti opojnih droga je vrlo velik to se da zakljuiti na vie naina i iz vie izvora.
Zabrinjavajua pojava na podruju SUP-a je veliki broj samoubistava, kao i stradanja
od minsko-eksplozivnih sredstava (kako na borbenoj liniji tako i u unutranjosti teritorija),
a naroito je to istaknuto na podruju Optine Benkovac.
Od 29. 03. o.g. tj. od potpisivanja Sporazuma o prekidu vatre nema ubacivanja
neprijateljskih DTG na nae podruje.
Stanje JRiM na podruju SUP-a je zadovoljavajue i nema uestalog naruavanja JRM,
kao ni u veem obimu, a pojedinani sluajevi se brzo i efikasno rjeavaju, a odgovarajue
prijave (prekrajne ili krivine) se podnose blagovremeno.
Kadrovskim promjenama na nivou MUP-a, kao i SUP-a dolo je do bitnih izmjena
u rukovodeoj strukturi SUP-a i SJB, to je izazvalo odreene zastoje u kontinuiranom
radu. Popunjavanje mjesta adekvatnim licima nastavlja se rad u svim segmentima slube, a
naroito po krivinoj problematici.
362
Analizom evidentiranih K. D. odnosno krivine problematike dolazi se do zakljuka da

je kriminalitet u opadanju u veini pojavnih oblika.
Glavni operativni radnici iz MUP-a e obii sekretarijat i u dogovoru sa radnicima
SUP-a, a zadueni po istoj djelatnosti izvrit e analizu rada, kao i sainiti plan za poboljanje
rada i rezultata rada.
U krim. obradi vie puta javljala se potreba za upotrebom poligrafa za testiranje koji
bi nam umnogome pomogao, pa je neophodna njegova nabavka i osposobljavanje radnika
koji e sa njim raditi.
Smanjivanje broja K. D. krae i teke krae je evidentno, ali treba izvriti jo bolju
preventivnu aktivnost sa pozorniko-patrolnom slubom, kao i otkrivaku djelatnost.
Kod K. D. razbojnitva treba zadrati dobar trend otkrivake djelatnosti, kao i poveati
preventivne mjere naroito saobraajnom kontrolom vozila.
K. D. iz oblasti nedozvoljene trgovine treba spreavati najprije sa kontrolama i u prvom
redu na graninom prelazu Grab u Strmici kao i sa iznenadnim dubinskim kontrolama
na itavom podruju. G. P. Grab treba organizovati tako da funkcionite besprijekorno
tj. postavljanjem O. S. L. koji su besprijekorno slubeni i nepodmitljivi, kao i ee
mjenjati dio sastava, radnika. Od komandira prelaza traiti njegovu prisutnost na prelazu u
najfrekventnije vrijeme i da kontrolie rad radnika na prelazu.
Na prelazu je potrebna ea prisutnost, a po mogunosti i stalna prisutnost radnika
drugih dravnih organa nadlenih za odobrenje i kontrolu ulaska robe na teritoriju RSK
(financijske policije i carina).
Takoer treba staviti pod kontrolu ostale sporedne puteve koji povezuju teritorije RSK
i RS.
Treba operativno prikupljati podatke o eventualnoj pojavi verca izmeu graana RSK
i RH na itavom teritoriju to je mogua pojava, jer je ve bilo takvih pojava u manjem
obliku.
Financijska policija bi trebala da na osnovu popratne dokumentacije i uvida u stvarno
stanje robe na graninom prelazu naknadno utvrde da li su plaene sve obaveze za robu koja
je uveena.
Krivina problematika vezana za falsifikovane novanice trebala bi se rjeavati
sistematizovano, odnosno na nivou MUP-a i to da se napravi analiza navedene problematike,
odredi rukovodilac koji e koordinirati akciju na nivou cijele teritorije RSK. Po planu bi
se putem sredstava javnog informisanja upoznali graani o pojavi odreenih falsifikovanih
novanica, te uzimanje osnovnih podataka od lica koja mjenjaju strane novanice. Sve
organizacione jedinice slube (SJB i SM) bi trebali dostaviti spisak lica sa svog podruja
koja bi mogla doi u obzir za rasturanje takvih novanica (bilo da su stalno nastanjena na
tom podruju ili da su porijeklom sa tog podruja, a ive na drugom podruju naroito
u SR Jugoslaviji stvaranje MOS evidencija). Takva lica bi trebalo operativno pokrivati, a
naroito kad dolaze na teritorij RSK. Po ovoj problematici treba ostvariti tijesnu saradnju sa
organima MUP-a Srbije i MUP-a RS.
Teret problematike i reavanje oko opojnih droga treba da u prvom redu podnese i
organizira SUP-a u okviru svojih org. jedinica, a u suradnji sa susjednim SUP-om, zato
to jo nemamo saznanja da se na teritoiji RSK distribuiraju i proizvode tee droge, pa tu
nemamo organizirane jake kriminalne grupe koje trae organizaciju na nivou MUP-a.
Na nivou SUP-a treba izraditi plan rada po ovoj problematici, a u planu zaduiti
organizacione jedinice da prikupljaju podatke, te analizom prikupljenih podataka doi do
polazita za provoenje obrade. Kad se doe do podataka da opojne droge i sredstva dolaze
363
preko G. P. treba u suradnji sa radnicima koji budu zadueni za ovu problematiku u SUP-a
vriti detaljne pretrese vozila, lica i stanova radi pronalaska droge.
Radi to boljeg i efikasnijeg rada svih radnika, a naroito onih koji rade u krim. obradi
trebalo bi da rukovodilac moe iste nagraivati sa odreenim novanim sredstvima (lini
dohodak uvean do 20%). Zbog vee discipliniranosti i jaeg uvida u rad radnika iz krim.
obrade, kao i rad krim. obrade po org. jedinicama SUP-a izvetaji neposrednom rukovodiocu
treba da budu u pismenom obliku i to eem vremenskom periodu (najmanje jednom
sedmino prema SUP-a, a radnici svom pretpostavljenom svakodnevno.
Glavni operativni radnici u MUP-a treba da su to ee u kontaktu sa naelnicima za
kriminalitet u SUP-a radi to jae i tjenje suradnje i koordinacije.
SEKRETAR:
M.P. Vujko Slobodan [v.r.]
485

135
1994., svibanj 24.

Knin
Izvjee novog upravitelja Okrunog zatvora Knin o problemima i uvjetima rada u zatvoru
Republika Srpska Krajina
OKRUNI ZATVOR KNIN
broj: 111/94
Knin, 24. 05. 94. god.
Predsjedniku RSK
Predsjedniku Vlade RSK
Ministarstvu za pravosue i upravu RSK
Predsjedniku Okrunog suda Knina
Predmet: Izvjetaj
Obavjetavam vas da sam postavljen za upravnika Okrunog zatvora Knin 28. 03.
1994. godine zbog nagomilanih problema i oteanih uslova rada te radne nediscipline u
Okrunom zatvoru.
Tadanji ministar za Pravosue i upravu obeao mi je svu pomo i dao puna ovlatenja
odnosno odreene ruke kako bi se stanje u zatvoru dovelo u red i poelo normalno raditi.
Napomenuti mi je da sam u prvim kontaktima sa radnicima osjetio da bi moglo biti
problema u radu i opstrukcije od odreenog broja radnika zbog smjene dotadanjeg
upravnika Ljubojevia.486
Meutim to me nije iznenadilo jer se tako neto moglo i oekivati.
485
486

Nikola.
364
Prvi problemi nastaju prvim mojim vrim stavom prema nedisciplini i neradu u
zatvoru. Naime tadanji ministar je pokuao da utie ne samo rasporeivanje radnika unutar
zatvora to nisam prihvatio.
Meutim, ipak problemi nastaju dolaskom novog ministra gospodina Funduka Uroa.
Naime, zbog interesa slube a u cilju uspostavljanja discipline u radu i odranje reda u
zatvoru udaljio sam etvoricu straara sa posla. Odmah po takvoj mojoj odluci stvara se
klima neodrivosti te odluke i da e se isti radnici vratiti na posao. Od tada odreena grupa
radnika koristi bolovanje i koristi ga i dan danas, odnosno na taj nain vre opstrukciju rada
u zatvoru.
Odmah po preuzimanju dunosti upravnika preuzeo sam odreene radnje za prijem
novih radnika (straara pripravnika).
Zatraio sam i provjere preko dravne bezbednosti. Nakon dobijenih provjera poslao sam
pozive svim kandidatima radi obavljanja sistematskih pregleda. Meutim isti dan kad sam
ja slao pozive za preglede meni se uruuje dopis od ministra, kojeg je potpisao netko drugi
za ministra, da e ubudue, radnike primati i rasporeivati ministar pravosua i uprave i da
im se dostavi sva dokumentacija ukoliko sam u toku prijema.
Sljedea stvar koju mi pripremie od dolaska gospodina Funduka za ministra je da
su raspisali natjeaj za zapovjednika i dva nadzornika a da mene nisu ni konsultovali ni
obavijestili. Za natjeaj saznajem iz pria radnika i na ulici. Napominjem da je postavljanje
i prijem novih radnika, po zakonu u nadlenosti upravnika. Dalje, gospodin Ljubojevi se
poeo mjeati i u samo rasporeivanje zatvorenika za rad.
Poslije mojih saznanja o ovakvim problemima traio sam 23. 05. 1994. godine prijem i
razgovor kod ministra i njegova sekretarica mi je rekla da e me pozvati kad ministar bude
slobodan da me primi. Meutim, izgleda da, ministar za razgovor sa mnom nema vremena.
Sada u ovoj situaciji je dolo do toga da zatvorom rukovodi netko drugi iz Ministarstva
za pravosue i upravu a da ja kao upravnik figuriram kao deurni krivac. Napominjem da
je zbog takve situacije koja se stvorila i stvara i danas ponaanje pojedinaca iz ministarstva
nezdrava klima te je popustila radna disciplina u zatvoru a mogli bi doi i do teih neeljenih
posledica u zatvoru ako se ne preduzmu hitno odreene mjere u cilju stvaranja normalnih
uslova za rad.
U cilju rjeavanja nastalih problema predlaem da Predsjednik RSK i Predsjednik Vlade
RSK organizuju sastanak na kojeg bi bilo pozvani jo ministar za Pravosue i upravu,
ministar za Unutranje poslove, Predsjednik Okrunog suda, i upravnik zatvora.
Na tom sastanku bih upoznao prisutne sa svim problemima u zatvoru u detalje te iznio
svoje predloge i uslove za daljnji rad u zatvoru. Napominjem da je ovo potrebno to hitnije
da se obavi jer u suprotnom stvarno bi moglo doi do haosa u zatvoru.
UPRAVNIK:
Guli Velimir
365
1994., svibanj 24.

Knin
136

VLADA
ZAPISNIK
sa 4. sjednice Vlade RSK odrane dana 24. 05. 1994.
god. u Kninu s poetkom u 12.10 asova.
dio.
Sjednici prisustvuju svi lanovi Vlade.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g. Borislav Mikeli.
Za sjednicu je predloen slijedei:
D N E V N I R E D:
1. Informacija o sjetvi;
2. Informacija o daljnjim pregovorima sa Republikom Hrvatskom;
3. Inicijativa za pokretanje krivinih postupaka protiv poinioca krivinih dijela protiv
ovjenosti i meunarodnog prava nad srpskim stanovnitvom (Tuman,487 eks,488
Mesi,489 Merep,490 Bobetko,491 Glava492 i dr.);
4.1. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Slubi za platni promet i
finansijsku kontrolu;
4.2. Uredba o kontnom planu i raunovodstvenim iskazima za banke i druge finansijske
organizacije;
4.3. Usvajanje teksta Protokola o regulisanju jedinstvenog carinskog i spoljno-trgovakog
sistema na podruju SRJ, RS i RSK;
4.4. Osnivanje JP Dravna lutrija RSK;
4.5. Imenovanje v.d. direktora JP Dravna lutrija RSK;
5.1. Nacrt Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi;
5.2. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi;
5.3. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima;
5.4. Informacija o oduzetim vozilima kroz carinski, prekrajni i sudski postupak;
6.1. Nacrt zakona o platama;
Franjo.
Vladimir.
489
Stipe.
490
Tomislav.
491
Janko.
492
Branimir.
487
488
366
6.2. Nacrt Zakona o socijalnoj zatiti i socijalnoj sigurnosti graana;

6.3. Odluka o koritenju poslovnih prostorija i obavljanje zajednikih poslova za
republike inspektore rada;
6.4. Kratkorone mjere socijalne politike u RSK za 1994. god.;
7.1. Nacrt Zakona o graevinsko-urbanistikoj inspekciji;
7.2. Odluka o osnivanju Zavoda za ispitivanje materijala RSK;
7.3. Rjeenje o imenovanju direktora Zavoda za ispitivanje materijala RSK;
8.1. Davanje dozvole za prelaz kroz teritorijalne vode RSK (zahtjev Dunav-agenta);
8.2. Davanje saglasnosti za poveanje vrijednosti boda naknade za puteve;
8.3. Rjeenje o imenovanju direktora JP eljeznica Krajine Knin;
8.4. Inicijativa za izmjenu Uredbe o plaanju poreza na promet;
8.5. Davanje saglasnosti za realizaciju dijela dravnog projekta PTT;
8.6. Informacija o radovima na mostu Strug;
9.1. Nacrt Zakona o spoljno-trgovakom poslovanju;
9.2. Uredba o zabrani prodaje odreenih proizvoda;
9.3. Uredba o organizovanju djelova preduzea ije je sjedite na teritoriji SRJ i RS;
10. Ministarstvo za zdravlje;
10.1. Informacija o stanju u zdravstvu i zahtjev za dodatnim sredstvima;
10.2. Odluka o ueu osiguranika u trokovima zdravstvene zatite;
11.1. Informacija o radu Komisije za kontrolu poslovanja JP NIK Mirkovci;
12.1. Rjeenje o postavljenju pomonika ministra za privredni razvoj;
13. Ministarstvo kulture i vjera;
13.1. Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Srpskom narodnom
pozoritu RSK;
14. Sekretarijat Vlade RSK;
14.1. Pravilnik o visini, uslovima i nainu isplate naknada materijalnih trokova
zaposlenih u dravnim organima;
14.2. Odluka o iznosu dnevnice za slubeno putovanje u inostranstvo;
15.1. Odluka o upisivanju studenata u prvu godinu studija k. god. 1994/95. na
univerzitetu Nikola Tesla;
16. Republiko javno pravobranilatvo;
16.1. Informacija o isplatama naknada teta porodicama poginulih boraca i ranjenicima;
17.1. Program obezbjeenja vode za stanovnitvo u 1994. godini;
18. Narodna banka RSK;
18.1. Informacija o aktima donesenim od strane guvernera Narodne banke RSK;
19. Verifikacija Odluka;
19.1. Odluka o odobrenju slubenog puta u inostranstvo;
19.2. Odluka o davanju na koritenje Ministarstvu odbrane prostora i materijalnotehnikih sredstava bivih sekretarijata za narodnu odbranu.
367
i izmjenjen i dopunjen sa:

4.6. Imenovanje upravnika carinarnice Vukovar;
11.2. Informacija v.d. direktora NIK-a;
17.2. Donoenje Odluke o visini dnevnice za rezervni sastav SVK;
19.3. Zahtjev grupe novinara za put u Grku;
20. Oprema ministarstva;
21. Informacija o posjeti biskupa Badurine493;
AD-1
Informaciju o proljetnoj sjetvi podnio je ministar Simo ijan. On je lanovima Vlade
predoio izvjetaj o stanju sjetvenih radova (Prilog br. 1).
Nakon to je obrazloio izvjetaj i situaciju na terenu po regijama i optinama ministar
ijan je na kraju svog izlaganja konstatovao da moemo biti zadovoljni rezultatima proljetne
sjetve.
Potom je ministar Milivoj Krika govorio o osiguranju goriva za sjetvu i pripremama za
obezbjeenje potrebnih koliina goriva za etvu.
U raspravi su jo uestvovali predsjednik Mikeli i ministri: Babi,494 Veselinovi,495
Tanjga496 i Priji,497 a po zavretku rasprave usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Prihvata se izvjetaj ministra ijana uz konstataciju da je realizirano 95,5% od planiranog
to je vrlo dobar rezultat. Ministar ijan zaduuje se da pripremi informaciju za javnost.
Sutra ujutro, vezano za pitanje penice u Republikoj direkciji za robne rezerve odrae se
sastanak sa direktorom Draganom Boiem kojem e jo prisustvovati predsjednik Mikeli
i ministri ijan, Bosni.498 Krika i Petrovi.499
AD-2
Informaciju o daljnjim pregovorima sa Republikom Hrvatskom podnio je ministar
Milan Babi. On je istaknuo da sa kopredsjednicima konferencije o bivoj Jugoslaviji nismo
postigli dogovor oko mjesta odravanja pregovora. Vlada ostaje kod svojih stavova i tu nema
odstupanja.
U meuvremenu se predsjednik Marti500 sastao sa g. Agiljarom501 koji bi trebalo da
posreduje kod g. Akaija.502 Sve je dakle u fazi mirovanja i eka se odgovor na inicijativu
koja je ila preko Agiljara. Potom je ministar Ilija Priji obavjestio lanove Vlade da je
odran sastanak centralnih komisija u Turnju kojem je predsjedavao general Delaprel.503 On
Sreko.
Milan.
495
Ratko.
496
Rade.
497
Ilija.
498
Mile.
499
Branko.
500
Milan.
501
Enrique Aguilar.
502
Yasushi Akashi.
503
493
494
368
je dao izuzetno povoljnu ocjenu za nas to se tie povlaenja i ta ocjena otila je do Butrosa
Galija.504
Nakon izvjetaja ministra Prijia o bezbjedonosnoj situaciji govorio je predsjednik
Mikeli. On je istaknuo da Hrvatsku uopte ne interesuju ekonomski pregovori jer
oni ele da rjee politiko pitanje i pokuae sve da nas u naredna tri mjeseca natjeraju
na reintegraciju milom ili silom. Mi ne odustajemo od svog pristupa i ne smije doi do
oputanja. Na Vrhovnom savjetu odbrane moraemo razmotriti mogunost sluenja vojnog
roka 2. godine.
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija uz konstataciju da Vlada ostaje kod svojih stavova vezanih za
pregovore sa RH.
AD-3
Uvodno izlaganje po ovoj taci podnio je sekretar Vlade Savo trbac. Govorio je o
aktivnostima i saznanjima Komisije za razmjenu zarobljenika i VERITASA. Nekoliko
dokumenata VERITASA otilo je u Svijet i dolo do meunarodnog suda osnovanog od
strane Savjeta bezbjednosti za ratne zloine na podruju bive Jugoslavije. Milicija, sudovi i
tuilatva bi morali odraditi svoj posao vezano za krivino gonjenje hrvatskih politiara nad
srpskim stanovnitvom.
Ministar Uro Funduk nema razloga da mi ne sudimo zloince ovdje kod nas. To
je trebalo davno uraditi, jo od Koranskog mosta gdje je naa milicija iz Vojnia trebala
podnijeti prijavu jer je imala sve podatke. Za sada se nebi trebalo obraati meunarodnim
sudovima, ve da to rade nai sudovi.
Ministar Rade Tanjga tu mora biti zajednika koordinacija MUP-a, Ministarstva
odbrane i Ministarstva pravosua.
Ministar Ilija Priji ja u odrediti ovjeka, a neka odredi i ministarstvo odbrane i
pravosua.
Ministar Borivoj Rauo stav da ne priznamo sud u Hagu jer ne prizna on nas je nerealan.
To je redovni sud koji postoji i njima bi morali da se obratimo, a drugo je specijalni sud
osnovan od strane Savjeta bezbjednosti. Imamo priliku da dodatno internacionalizujemo
cijelu stvar.
ZAKLJUAK
Za sada treba voditi postupak pred naim sudovima, a da li emo se obratiti
meunarodnom sudu odluie se naknadno. Nosioci ovog zadatka su: MUP, Ministarstvo
odbrane i Ministarstvo pravosua. Treba zapoeti sa prijavama nadlenim tuilatvima koji
e zahtjevati pokretanje istrage.
AD-4
ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o slubi za platni promet i financijsku kontrolu (Prilog
br. 2) koji e se shodno Poslovniku uputiti u Skuptinsku proceduru.
4.2. Donesena je
504
369
UREDBA
o kontnom planu i raunovodstvenim iskazima za banke i druge financijske organizacije
(Prilog br. 3)
4.3. Donesena je
ODLUKA
o usvajanju teksta Protokola o regulisanju jedinstvenog carinskog i spoljnotrgovinskog
sistema na podruju SRJ, RS i RSK (Prilog br. 4) s tim da se za realizaciju zaduuje ministar
Veselinovi i direktor carina Svetozar Vini.
4.4. Nakon obrazloenja ministra Veselinovia donesena je
ODLUKA
o osnivanju javnog poduzea Dravna lutrija Republike Srpske Krajine (Prilog br. 5)
4.5. Donesena je
ODLUKA
o imenovanju v.d. direktora Dravne lutrije RSK (Prilog br. 6)
4.6. Dana je saglasnost Vlade na
RJEENJE
o imenovanju upravnika Carinarnice Vukovar (Prilog br. 7)
AD-5
5.1. skinuta za iduu sjednicu Vlade

5.2. Nakon rasprave u kojoj su uestvovali predsjednik Mikeli, ministri Vojnovi,505
Boli,506 Rauo, Petrovi, Krika, Priji, Peri, Tanjga, Veselinovi i sekretar trbac utvren
je prijedlog
ZAKONA
o izmjenama i dopunama zakona o Vladi (Prilog br. 8) koji e se uputiti u skuptinsku
proceduru.
5.3. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima obrazloio je
sekretar Vlade Savo trbac. Nakon toga otvorena je rasprava u kojoj su uestvovali ministri
Baki,507 Tanjga, Petrovi, ijan i Boli, a po zavretku rasprave utvren je prijedlog
ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima (Prilog br. 9) koji e se uputiti u
skuptinsku proceduru.
5.4. Informaciju o oduzetim vozilima kroz carinski, prekrajni i sudski postupak podnio
je najprije direktor carine Svetozar Vini koji je istakao da u carini nema takvih vozila.
Ministar Ratko Veselinovi meunarodni osiguravajui zavod potrauje od nas 10 miliona
dolara tete za ta vozila. Moramo vidjeti da li su vozila carinjena u skladu sa propisima.
Predsjednik Mikeli u vrijeme rata 1992. i 1993. mnoga su vozila ukradena u Evropi
i uvezena u Jugoslaviji. U Vukovaru su voena na registraciji, a jedan dio u Vojni tako
da najvei dio tih vozila ima registracije, ova dva grada. Oteavajua je okolnost to
meunarodni osiguravajui zavod na ime oteta potrauje od nas deset miliona dolara.
Svetozar Vini predlae da se za kola uvezena iz vana izvri revizija saobraajnih dozvola
jer se zna procedura kako se ona izdaje.
Milivoj.
Dragutin.
507
Ranko.
505
506
370
Potom je ministar Vojnovi ispriao sluaj u Glini gdje su dvojici graana Gline hrvatske
nacionalnosti, koji godinama ive u Glini, bez ikakvog razloga oduzeta vozila i do danas im
nisu vraena. Zaloio se za pokretanje odgovornosti onih struktura vlasti koje su dovele do
ovoga i to ne samo za navedeni sluaj u Glini ve openito.
Potom je na prijedlog ministra Veselinovia usvojen slijedei
ZAKLJUAK
Zaduuje se Republika uprava carina da dostavi informaciju o poslovanju carinarnice
Vukovar gdje e se specificirati sve radnje, dokumentacija vozila, kao i lica na koja se vozila
registrovana. Po dobijanju informacije konkretizaciju e nastaviti MUP RSK koji se mora
povezati MUP-om Srbije.
Vezana za sluaj u Glini koji je naveo ministar Vojnovi zaduuje se MUP i ministar
Priji da se vozila vrate vlasnicima.
AD-6
6.1. Nakon to je ministar Slobodan Peri ukratko obrazloio radni materijal Zakona o
platama (prilog br. 10) i kratke rasprave u kojoj su uestvovali ministri Krika i Veselinovi,
te predsjednik Mikeli usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Zatraiti miljenje ministarstva pravosua resor za zakonodavstvo u Iloku i po dobijanju
miljenja kao nacrt zakona uputiti ga na javnu raspravu shodno Poslovniku Vlade.
Nosilac je ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja.
ZAKONA
o socijalnoj zatiti i socijalnoj sigurnosti graana (Prilog br. 11) koji e se uputiti u
Skuptinsku proceduru.
6.3. Nakon kratkog obrazloenja ministra Peria usvojen je slijedei
ZA K L J U A K
Vlada e uputiti zahtjev da im se ustupi taj prostor do definitivnog rjeenja ovog pitanja.
Zahtjev e napisati ministar Peri, a potpisat e predsjednik g. Mikeli.
6.4. Ministar Peri obrazloio je kratkorone mjere socijalne politike u RSK za 1994.
god. (prilog br. 12) i napomenuo da e ministarstvo za iduu sjednicu pripremiti prijedlog
mjera za konsolidaciju fonda penzionog osiguranja.
Potom je usvojen
ZAKLJUAK
Usvajaju se kratkorone mjere socijalne politike u RSK za 1994. god.
7.1. Usvojen je prijedlog
AD-7
ZAKONA
o graevinsko urbanistikoj inspekciji (Prilog br. 13) koji e se uputiti u Skuptinsku
proceduru.
7.2. Donesena je
ODLUKA
o osnivanju Zavoda za ispitivanje materijala RSK (Prilog br. 14)
7.3. Donesena je
ODLUKA
o imenovanju direktora Zavoda za ispitivanje materijala RSK (Prilog br. 15)
371
AD-8
8.1. Skinuto sa dnevnog reda.
8.3. Skinuto sa dnevnog reda za iduu sjednicu Vlade.
8.5. Prijedlog za davanje saglasnosti za realizaciju dijela dravnog projekta PTT (Prilog
br. 16) obrazloio je ministar Paen508.
U raspravi su potom uestvovali predsjednik Mikeli, te ministri Paen, Krika, Tanjga
i Veselinovi. U raspravi je uestvovao i pomonik ministra Boko Vitas. G-din Vitas osim
to je obrazloio dio dravnog projekta PTT za koji se trai saglasnost Vlade i odgovarao
na pitanja ministara, zatraio je i saglasnost Vlade za realizaciju nabavke i ugradnje centrale
u Mirkovcima za koji je optina osigurala sredstva i prihvatila ponudu Pupina,509 ali mu
nedostaje saglasnost Vlade. Po zavretku rasprave usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Daje se saglasnost Vlade za realizaciju dijela dravnog projekta PTT, s tim da se vezano
za opremu zaduuje delegacija na elu sa G-dinom Bokom Vitasom da u Beogradu obavi
razgovor sa predstavnicima Pupina i direktora PTT Srbije G-dinom Jakiem.
O rezultatima razgovora za iduu sjednicu Vlade potrebno je pripremiti izvjetaj.
Za iduu sjednicu potrebno je uraditi program za Pakrac i ostale optine koje loe stoje
sa telefonima.
8.6. Nakon to je ministar Paen proitao informaciju vezanu za radove na mostu Strug
(Prilog br. 17) i dodatnog obrazloenja ministra Budia na prijedlog ministra Veselinovi
usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Dio sredstava koja se trae zatvorie se i sredstava JP Putevi Krajine budui se u to
preduzee ulae 35% od cijene nafte.
Odreuje se JP Putevi Krajine za nosioca investicije za zavretak mosta Strug.
AD-9
9.1. Skinuto s dnevnog reda za iduu sjednicu Vlade.
9.2. Nakon to je ministar Bosni510 obrazloio Uredbu o zabrani prodaje odreenih
proizvoda otvorena je rasprava u kojoj je uestvovala veina ministara, a po zavretku
rasprave donesen je slijedei
ZAKLJUAK
Uredba se uslovno prihvata budui se mora doraditi i to samo do stupanja na snagu
Protokola iz take 4.3.
Radnu grupu za doradu Uredbe sainjavaju ministri Bosni, ijan i Veselinovi, a zadatak
radne grupe je da precizira minimalne cijene ispod kojih se ne moe vriti kompenzacija. U
zavrnom dijelu Uredbe moraju se nabrajati deficitarne robe za RSK.
9.3. Donesena je
UREDBA
o organizovanju djelova preduzea ije je sjedite na teritoriji SRJ i RS (Prilog br. 18)
Milan.
Institut Mihajlo Pupin.
510
Mile.
508
509
372
AD-10
10.1. Informaciju o stanju u zdravstvu i zahtjev za novanim sredstvima (Prilog br. 19)
obrazloio je ministar uri.511
Ministar Veselinovi ovo ne moemo rijeiti iz budeta ve jedino poveanjem stope
doprinosa. Trebalo bi dostaviti izvjetaj o poslovanju fonda zdravstva. Dali smo nalog za
ispitivanje poslovanja svih fondova. Moramo prisiliti banke da zbog neravnomjernog priliva
prate fondove, a meu njima i fond zdravstva.
Potom je uz Zakljuak da se dostavi izvjetaj o radu fonda zdravstva donesena
ODLUKA
o odobravanju sredstava Republikom fondu zdravstva Knin (Prilog br. 20)
U sklopu ove take ministar uri zatraio je davanje ovlatenja ministru za raspored
zdravstvenih radnika jer ima podruja gdje je izuzetno teka situacija sa zdravstvenim
radnicima, a na drugoj strani ima sredina gdje se pojavljuje viak.
Vezano za to donesen je
ZAKLJUAK
Ovo je izuzetno vaan problem i trebamo pristupiti oprezno. Jedini nain za sada je
raspored na radnu obavezu preko ministarstva odbrane.
Ministar uri potom je upoznao Vladu o trajku radnika Doma zdravlja Beli Manastir
koji trae smjenu direktora. Imenovanje direktora je u nadlenosti optine, a ministarstvo
daje saglasnost. Vezano za naprijed navedeno usvojen je
ZAKLJUAK
Vlada se nee mijeati u navedeni sluaj budui je on u nadlenosti optine Beli Manastir.
10.2. Nakon to je ministar uri obrazloio Odluku o ueu osiguranika u trokovima
zdravstvene zatite (Prilog br. 21) usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Prihvata se prijedlog Odluke i uputiti e se u Skuptinsku proceduru budui se radi o
problematici iz nadlenosti Skuptine.
Nakon ovog sjednica je prekinuta u 23.30 asova i zakazan nastavak za sutra u 9.00
asova.
NASTAVAK 4. SJEDNICE VLADE RSK 25. 05. 1994. god. s poetkom u 9.40 asova
AD-11
11.1. Ministar Krika podnio je informaciju o radu Komisije za kontrolu poslovanja
NIK-a. (Prilog br. 22.)
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija.
Zaduuje se ministar Tanjga da se demobilie gosp. Rkman512 koji je imenovan za lana
Komisije.
Zaduuje se ministar finansije da angauje strune radnike za reviziju materijalno
finansijskog poslovanja NIK-a (Velebit Nikola i Bijeli edo) i podnesu izvjetaj Komisiji.
12.1. Doneseno je
AD-12
Stevan.
Branko.
511
512
373
RJEENJE
O poslovanju pomonika ministra za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju
(Prilog br. 23)
AD-13
13.1. Skinuto s dnevnog reda za iduu sjednicu Vlade.
AD-14
14.1. Nakon to je sekretar Vlade Savo trbac dao kratko obrazloenje usvojen je
PRAVILNIK
o visini, uslovima i nainu ispalte naknade materijalnih trokova, zaposlenih u dravnim
organima (Prilog br. 24)
ODLUKA
o iznosu dnevnice za slubeno putovanje u inostranstvo (Prilog br. 25)
15.1. Donesena je
AD-15
ODLUKA
o upisu studenata u prvu godinu studija kolska god. 1994/95 na Univerzitetu N. Tesla
(Prilog br. 26)
AD-16
Informaciju o isplatama naknade teta porodicama poginulih boraca i ranjenicima
(prilog br. 27) podnio je Republiki javni pravobranilac Radovan Majski. Potom je otvorena
rasprava, a po zavretku rasprave usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Zaduuje se ministarstvo za rad, ministarstvo odbrane i Republiko javno pravobranilatvo
da razvode varijante rjeenja ovog problema i sa prijedlogom iziu na iduu sjednicu Vlade.
Nosilac zadatka je ministarstvo odbrane.
AD-17
17.1. Program obezbeenja vode za stanovnitvo u 1994. god. (prilog br. 28) obrazloio
je naelnik RCZ Sava Milovi.
Potom je otvorena rasprava, a po zavretku rasprave usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Usvaja se program uz zaduenje RCZ odnosno ministarstvu odbrane da napravi
operativni plan i prijedlog odluka. Uz navedeno potrebno je za iduu sjednicu dostaviti
program snabdjevanja stanovnitva vodom u ratu i proiriti ga na oblasti Baranje, Korduna
i Zapadne Slavonije tj. da bude obuhvaen cijeli teritorij RSK.
17.2. Nakon obrazloenja ministra Tanjge i kratke rasprave u kojoj je uestvovao ministar
Veselinovi donesena je
ODLUKA
o visini dnevnice za rezervni sastav SVU (Prilog br. 29)
Pod ovom takom ministar Tanjga je zatraio devizna sredstva za naredbu ometaa
neprijateljskih veza, te je nakon toga donesena
ODLUKA
O odobrenju deviznih sredstava (Prilog br. 30)
374
Skinuto sa dnevnog reda.

19.1. Verifikovana je
AD-18
AD-19
ODLUKA
o odobrenju deviznih sredstava (Prilog br. 31.) i donesen
ZAKLJUAK
Zaduuje se ministar Veselinovi da za iduu sjednicu dostavi izvjetaj o broju putovanja
u inostranstvo i utroenim deviznim sredstvima za tu svrhu u zadnjih godinu dana.
19.2. Verifikovana je
ODLUKA
o davanju na koritenje ministarstvu odbrane prosta i materijalno tehnikih sredstava bivih
sekretarijata za narodnu odbranu (Prilog br. 32)
19.3. Nakon to je proitan zahtjev grupe novinara i miljenje ministra informisanja
(prilog br. 33) donesena je
ODLUKA
o odobrenju slubenog puta u inostranstvo (Prilog br. 34) uz slijedei
ZAKLJUAK
Gorivo za put obezbjedit e ministarstvo informisanja, a Srpsko narodno pozorite
ustupit e grupi novinara kombi
Donesene su slijedee odluke:
AD-20
ODLUKA
o odobravanju narudbe osnovnih sredstava za potrebe opremanja kancelarija Ministarstva
fizike kulture i sporta (Prilog br. 35)
ODLUKA
o odobrenju adaptacije kancelarijskog prostora (Prilog br. 36)
ODLUKA
o kupovini sredstava za rad (Prilog br. 37) uz slijedei
ZAKLJUAK
Za iduu sjednicu pripremiti pregled potraivanja ministarstava.
Pod ovom takom ministar Paen obrazloio je zahtjev DP eljeznice Krajine za
osiguranje 2 000 lit. nafte dnevno za potrebe prevoza uenika vozom na svim linijama.
Potom je na prijedlog ministra Veselinovia usvojen slijedei
ZAKLJUAK
Za iduu sjednicu pripremiti zakonsko rjeenje kako bi se ovaj problem trajno rjeio i
to na nain da se cijene naftnih derivata 25% izdvaja za JP Putevi Krajine, a 10% za JP
eljeznica Krajine.
AD-21
Informaciju o posjeti ibenskog biskupa Sreka Badurine podnijeli su ispred MUP-a
Neboja Parkovi i ispred DIC-a Veritas Savo trbac koji je u svojstvu predsjednika
navedenog udruenja bio u sastavu delegacije koja se sastala sa biskupom Badurinom.
Potom je otvorena rasprava u kojoj su uestvovali predsjednik Mikeli, sekretar trbac
i ministri Boli, Peri, Funduk, Rauo, Tanjga i Krika, a po zavretku rasprave usvojen je
slijedei
375
ZAKLJUAK
Ovakav sluaj se ubudue ne smije desiti bez znanja i odobrenja nadlenog ministarstva
i Vlade.
Predsjednik Mikeli upoznat e sa ovakvim stavom Vlade predsjednika Martia.
Prije zavretka sjednice predsjednik Mikeli proitao je izvjetaj v.d. direktora JP NIK
Mirkovci (prilog br. 38) nakon ega je usvojen slijedei
ZAKLJUAK
S obzirom da je prolongiran rok za predaju deviza bez provjere do 01. 07. 1994. god.
obaveza NIK-a je da devizna sredstva vrati preduzeima, a ona da ili zamjenu za dinare jer
e im u protivnom devize biti oduzete.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica zavrena s radom u 13.20 asova.
SEKRETAR VLADE M.P.513 M.P.514 PREDSJEDNIK
SAVO TRBAC, [v.r.] Borislav Mikeli, [v.r.]
BROJ: 06-5-601/94. BROJ: 05-5-317/94.
KNIN, 24. 05. 1994. KNIN, 24. 05. 1994.
137
1994., svibanj 25.

Knin
Zapovijed Okrunog suda u Kninu za izdavanje potjernice za hrvatskim asnicima,
vojnicima i stranim dragovoljcima u redovima HV-a
OKRUNI SUD KNIN
NAREDBA
Istrani sudija Okrunog suda u Kninu, Lali eljko, u krivinom predmetu protiv okr.
JANKA BOBETKA i dr. zbog kriv. djela iz l. 161 KZJ u, l. 141 KZJ-u, l. 174. st. 2 KZ
RSK u vezi s l. 23 st. 2. KZJ, l. 142 st. 1 KZJ-u, i l. 143 KZJ-u, postupajui po l. 551
st. 1 i 2 ZKP-a, dana 24. maja 1994. g.
n a r e d i o j e:
Ima se izdati p o t j e r n i c a za okr.
ad 1. Janka Bobetka, generala zbora, komadanta GS HV,
ad 2. Tomislava Merepa, generalbojnika, komadanta spec. jedinica MUP-a RH,
ad 3. Mirka Norca, pukovnika, komadanta 9. brigade Vukovi Like,
ad 4. Agima Krsniija,515 pukovnika, N iste jedinice,
Naelnik stoera 9. gbr. bio je Agim eku.
513
514
515
376
ad 5. Bie ania, pukovnika,

ad 6. tefa krinjaria, satnika,
ad 7. Steve Praia, natporunika,
ad 8. Ante Doena, natporunika,
ad 9. Mikija Karia, satnika svih iz sastava k.-de 9. gbr.
ad 10. Josipa Krmpotia, natporunika, zapovednika izvi. diverz. satnije u 9. gbr.
ad 11. Johannes Tildera, porunika, zamenika k-dira te satnije
ad 12. Mia Pettija, porunika,
ad 13. Marijana Kulana, stoernog vodnika,
ad 14. Ivice Jurkovia, satnika,
ad 15. Dane opa, porunika,
ad 16. Tonija Stilinovia, porunika,
ad 17. Jandre Grgoria, zastavnika,
ad 18. Mladena Vrgineka, stoernog vodnika, te vodnika iz sastava izviako diverzantske
satnije 9. gbr.,
ad 19. Safeta Sadikua,
ad 20. Jare Lovria,
ad 21. Drage Puljka,
ad 22. Luke Bariia,
ad 23. Kree Kreimira,
ad 24. Nenada Jeluia,
ad 25. Nike Poplaena,
ad 26. Nikole Grgoria,
ad 27. Franje Grgoria,
ad 28. Jose Brleke,
ad 29. Ivana keca,
ad 30. Borisa Dmitrovia,
ad 31. Brice enanovia,
ad 32. Roka Zoria, zv. Bjeli vuk
ad 33. Milana Rajia, zv. Okac, i stranih plaenika u HV, Maarskog dravljanina i
pripadnika vojske RH,
ad 34. Elijas Lasla,516 Njemakog dravljanina,
ad 35. Harmuta Laliga,517 Holandskog dravljanina,
ad 36. Rika Gravverta,518 ro. u Dem Halveru,
ad 37. Raumond Van Der Linden,519 ro. u Roosendaalu,
ad 38. Andre Van Der Aart, po. u Rissenu,
ad 39. Mark Molenaar, ro. u Amsterdamu,
ad 40. Advin Hoovens,520 ro. u Venlo,
ad 41. Martin De Orres,521
ad 42. Joost Van Dijk, ro. u Den Bosch, Amerikog dravljanina,
Elias Laszlo.
518
Rick Grauwen.
519
Raymond Van Der Linden.
520
Edwin Hoovens.
521
Martin de Peres.
516
517
377
ad 43. Toma Chittoma,522 ro. U Vhoopaki Lake, Sudanskog dravljanina.

Okrivljenim Janko Bobetko i dr., nakon pronalaenja bie privedeni Okrunom sudu u
Kninu.
Potjernicu ima raspisati Sekretarijat Unutranjih poslova Knin.
O b r a z l o e n j e:
Pred ovim sudom u toku je istraga protiv okr. Janka Bobetka i dr. zbog kriv. djela iz l.
161 KZJ-u, l. 141 KZJ, l. 174 st. 2 KZ RSK,u vezi s l. 23 st. 2 KZJ-u, l. 142 st. 1 KZJ-u
i l. 143 KZJ-u.
Protiv okr. Janka Bobetka i dr. rjeenjem ovog suda Posl. br. Ki-90/94, od 24 maja 1994.
g. odreen je pritvor iz razloga predvienih po l. 191 st. 1 ZKP-a.
Kako se protiv navedenih okrivljenika vodi kriv. postupak zbog kriv. djela za koje se goni
po slubenoj dunosti i za koje se moe izrei kazna zatvora preko 3 godine, te kako se okr.
nalaze u bijegu i protiv istih je odreen pritvor ispunjeni su zakonski uslovi za izdavanje
potjernice.
Obzirom na izloeno na osnovu l. 551 st. 1 i 2 ZKP-a odlueno je kao u izreci.
U Kninu, 25. 05. 1994. g.
M.P.523
ISTRANI SUDIJA
Lali eljko, [v.r.]
138
1994., svibanj 25.

Korenica
Plan mjera i zadataka za poboljanje slube SUP-a Korenica upuen MUP-u RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P.524
Broj: 08-02/626/94.
Korenica, 25. 05. 1994.
KNIN
Predmet: Plan mjera i zadataka u cilju
poboljanja slube, dostavlja se.
U prilogu akta dostavljamo vam gore navedeni plan.
Prilog: Kao u tekstu.
522
523
524
Tom Chittum.
Okrugli peat: RSK, Okruni sud Knin.
Prijemni peat: RSK, MUP, Knin; primljeno 30. 5. 1994., org. br. 08/1-2598-1/94.
378
M.P.525
SEKRETAR
Nikola Tepavac, [v.r.]
PLAN
MJERA I ZADATAKA U CILJU POBOLJANJA SLUBE
UVOD:
Problemi koji su do sada uoeni u redovnom obavljanju poslova, odnosno radnih
zadataka po organizacionim jedinicama SUP-a Korenica, jo uvijek su pratei, a to su:
nedostatak materijalno tehnikih sredstava,
nepopunjenost adekvatnim kadrovima (brojno i struno)
slabe komunikacije, kao i saobraajnice kojima su povezane organizacione jedinice,
nedovoljan broj zakonskih propisa i instrukcija koje su prilagoene uslovima rata zbog
jednoobraznog postupanja.
U cilju poboljanja funkcionisanja svih segmenata slube SUP-a Korenica, kako bi se
postigli to bolji rezultati, predlaemo po slubama slijedee:
I ODJELJENJE MILICIJE
1. U svim organizacionim jedinicama popuniti neophodna radna mjesta,
2. Na nivou MUP-a organizirati seminare,
3. Uspostaviti sistem veza na nivou SUP-a i MUP-a
4. U SJB D. Lapac i Plaki postaviti teleprintere i specijale,
5. Postaviti specijale u OM: Plitvice, L. P. Selo, Vrhovine, Udbina i Teslingrad i to
prema sjeditu SUP-a Korenica,
6. Postaviti specijal u OM Medak u vezu sa SJB Graac,
7. Postaviti specijal u OM Nebljusi i Srb u vezu sa SJB D. Lapac,
8. Telefonski ili na drugi nain uvezati:
granini prelaz Markovac sa OM Vrhovine,
granini prelaz Vojnovac sa SJB Plaki,
granini prelaz Medak sa OM Medak,
9. Opremiti slubu dovoljnim brojem motornih vozila i potrebnom koliinom goriva
kako bi ista bila mobilna i u svakom momentu na vrijeme izala na teren i poduzela sve
neophodne mjere i radnje,
10. Mobilisati i istrajati na animiranju pripadnika milicije da izvravaju zadatke iz PPD,
kontrole saobraaja i drugim akcijama od interesa slube,
11. Poboljati u svakom pogledu saradnju sa civilnim i vojnim organima, boljim
komuniciranjem putem depenog sistema, obaveznog izvjetavanja i dostavljanja podataka
od interesa za slubu.
12. Rad odsjeka za pogranine poslove manifestuje se najvie kroz operativno praenje
i prikupljanje podataka u pograninim podrujima, izvjetavanju o prolazu humanitarnih
konvoja, te prelazu robe i putnika preko teritorije RSK,
13. Saobraajna preventiva zastupljena je svakodnevnom postupanju, ali ne u mjeri
i obimu u kome bi se trebalo djelovati preventivno, jer su tehnike mogunosti veoma
skromne,
525
Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Korenica.
379
Raspolae se sa malim brojem slubenih vozila, ureaji za kontrolu brzine (radari) se ne

koriste uslijed nemogunosti naplate novane kazne na licu mjesta jer nedostaju mandatni
blokovi.
Kontrola i regulisanje saobraaja uglavnom se vri punktovno, a manje u pokretu sa
vozilima zbog ogranienih koliina goriva kao i nedostatka vozila. U narednim ljetnim
mjesecima, kontrola e biti vrena i motociklima zbog vee efikasnosti i bolje preventive.
II ODJELJENJE ZA SUZBIJANJE KRIMINALITETA
Zbog poveanja kriminaliteta u ovoj godini prioritetan zadatak svih organizacionih
jedinica je slijedei:
1. Poduzeti mjere i radnje kako bi se poboljao rad operativne slube, te suzbio oekujui
kriminalitet. Prioritet se daje otkrivanju krivinih djela protiv imovine i to tekim kraama
i kraama, koje ine znatan procenat ukupnog kriminaliteta.
2. Poduzeti opirne akcije u cilju spreavanja i otkrivanja ratnih profitera u svim
segmentima,
3. Pripremiti provedbene planove i prikupiti obavjetenja o aktivnostima pojedinaca koji
ele onemoguiti otkrivanje privrednog kriminala,
4. Opremiti kriminalistiko-tehniku slubu potrebnim tehnikim i drugim sredstvima
koja su neophodna za obavljanje iste,
5. Odrati bar jednom polugodinje sastanak sa javnim tuiocem i pravosudnim
organima kako bi se komuniciranjem i razmjenom miljenja otklonili odreeni nedostaci u
sastavljanju krivinih prijava i drugih eventualnih nejasnoa,
6. Popunjavati Odjeljenje sa strunim kadrom koji je jo uvijek deficitaran. Potrebno
je istai da vei dio ovih poslova obavljaju radnici sa srednjom strunom spremom, tj.
milicionari bez ranijeg praktinog iskustva na operativnim poslovima.
7. Sljedei izraeni problem je koordinacija operativnog rada izmeu Odjeljenja SUP-a i
SJB, a naroito slabosti sistema veza, pa se esto deava da odjeljenje nije upoznato sa radom
SJB, a linijski je nadreen pa esto dolazi do preklapanja poslova, to predstavlja objektivnu
tekou.
III ODJELJENJE ZA UPRAVNE I DRUGE UNUTRANJE POSLOVE
U zakonitom postupanju Odjeljenja po organizacionim jedinicama uoeni su problemi
koji su od uticaja na uspjean rad u predmetu podnesenih zahtjeva od strane graana i
drugih fizikih i pravnih lica. Obim poslova je vrlo velik, posebno poslovi odreivanja
JMBG, izdavanja linih karata, vozakih i saobraajnih dozvola, zatim poslovi oruja i
putnih isprava iz razloga velikog broja izbjeglica i raseljenih lica koje su po raznim osnovama
ostale bez linih dokumenata.
U gore pomenutim slubama ne raspolaemo dovoljnim brojem zakonskih propisa
i autentinim tumaenjima koji bi bili prilagoeni novonastaloj situaciji, zbog ega nije
mogue jednoobrazno postupanje niti ekspeditivno postupanje sa svim strankama.
Izraen je nedostatak svih obrazaca i formulara koji se koriste u upravi, a za kojima je
uporedo iskazana potreba zajednikoj slubi MUP-a, to predstavlja oteavajuu okolnost u
radu. Takoer je navedeno odjeljenje jo u proloj godini trebovalo peate za ovjeru javnih
isprava, a iste nismo dobili, te jo uvijek koristimo peat SUP-a Knin, to nije u skladu sa
zakonskim propisima.
Za odsjek analitike i informatike neophodno je izraditi jednoobrazne obrasce za
prikupljanje podataka iz oblasti:
380
1. Poslovi suzbijanja kriminaliteta

podaci i informacije o prijavljenim krivinim djelima,
podaci o prijavljenoj osobi kao izvriocu krivinih djela,
lini opis uinioca krivinog djela,
legitimirane sumnjive osobe,
podaci o centralnim i lokalnim potjernicama, i objavama za licima,
podaci o raspisanim centralnim i lokalnim objavama o ukradenim, izgubljenim ili
naenim predmetima,
licima pod pojaanim nadzorom,
odreenim krajinskim i stranim dravljanima.
2. Poslovi bezbjednosti saobraaja
podaci i informacije o vozilima na motorni pogon, prikljunim vozilima i vlasnicima,
podaci o saobraajnim nezgodama.
3. Poslovi protupoarne zatite
podaci i informacije o poarima i eksplozijama,
4. Upravni poslovi
podaci i informacije o oruju i vlasnicima oruja, nevaeim putnim ispravama,
odreenim kategorijama stranaca, te prijavi boravitu stranaca u prolazu (turisti),
5. Kadrovski poslovi
podaci i informacije o radnicima SUP-a Korenica.
6. Materijalno financijski poslovi
podaci o linim dohocima radnika SUP-a,
podaci o osnovnim sredstvima.
7. Zajedniki poslovi
evidencija opreme.
U vezi izloenog neophodna je saradnja sa svim SUP-ovima na podrujima RSK kao i
Ministarstva unutranjih poslova u cilju definisanja istih.
Izraditi snimak postojeeg stanja koji bi bio osnovica za elektronsku obradu podataka.
Izraditi idejni projekt u kojem se predlau rjeenja konkretnog problema mjerama EOP-a
na osnovu ega bi se ilo na realizaciju.
Izraditi programske zahtjeve programerima.
Propisati naine obrade.
Propisati metode prikupljanja i unosa podataka za indirektne izvrioce.
IV ODJELJENJE ZA ZAJEDNIKE POSLOVE
Analizom stanja po pitanju tehnike i materijalne opremljenosti, doli smo do pokazatelja
koji govore o nedovoljnoj i materijalnoj opremljenosti prevoznim sredstvima, sredstvima
veze, opremom i ostalim tehnikim pomagalima.
Slijedei izraen problem jeste odgovarajui radni prostor u smislu ureenja kancelarija i
postavljanja funkcionalnog namjetaja, jer bez tehnike i materijalne opremljenosti od iste
ne moemo oekivati efikasan i profesionalan rad.
U prvom redu potrebno je kupiti specijalno vozilo Marica za svaku SJB, a isto tako
kupiti gume i rezervne dijelove za postojei vozni park koji je u vrlo loem stanju.
Sredstva veze neophodno je opremiti sa bar jo jednim teleprinterom.
381
S obzirom na ustavnu odredbu, da je slubeno pismo irilica, za potrebe Sekretarijata,

potrebno je kupiti jo najmanje 4 (etiri) iriline maine, a isto tako od velikog znaaja je i
uvoenje opreme za AOP (kompjuteri).
U okviru Sekretarijata potrebno je osposobiti kantinu za koju imamo adekvatan prostor
koju je nuno opremiti odgovarajuim tehnikim sredstvima kao i osposobljavanje parking
prostora za slubena vozila Sekretarijata.
to se tie kadrova, Sekretarijat je jo uvijek deficitaran sa strunim kadrom, a naroito
kadrom sa visokom strunom spremom, to je prioritetan zadatak prilikom zapoljavanja
istih na odgovarajua radna mjesta.
ZAKLJUAK
Na osnovu iznesenog, a sve u cilju poboljanja slube SUP-a Korenica, po svim
Odjeljenjima i organizacionim jedinicama neophodno je poduzeti slijedee:
poveati koliine goriva,
obezbediti nabavku rezervnih dijelova, ulje za vozila i antifriza za predstojeu zimu,
obezbediti jednoobrazne obrasce za sve slube i organizacione jedinice,
obezbediti jednoobraznu uniformu,
obezbediti odreen broj prostorija i to proirenjem zgrade SUP-a Korenica kao i ostalih
organizacionih jedinica,
staviti u funkciju kantinu SUP-a,
centralu sa kojom raspolae ovaj SUP prilagoditi potrebama istog, jer postojea nije
adekvatna i ne moe pokriti teren s obzirom na veliku dislokaciju.
M.P.526 S E K R E T A R
139
1994., svibanj 26.

Kostajnica
Zahtjev Odsjeka Sisak Caprag Ministarstva obrane RSK za osiguranjem smjetaja
stanovnitva u sluaju evakuacije
ODSEK SISAK-CAPRAG
Broj 23/7-23 INT
26. 05. 1994. god.
OPTINSKI TAB C.Z.

KOSTAJNICA
526
Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Korenica.
382
Predmet: Smjetaj stanovnitva u sluaju evakuacije 2 stepena

Molimo Vas da nam obezbedite smjetaj za stanovnitvo u sluaju evakuacije drugog
stepena koja je predviena u koliko doe do probijanja obrambenih linija nae vojske, koja
bi se morala povui na rezervne poloaje u dubinu teritorija. Prema prethodnom dogovoru
stanovnitvo bi bilo smjeteno u sela Umetii, Knezovljani, Borojevii, Komogovina.
Evakuisalo bi se:
trudnica 21
majke i djeca do 10 god. 693
djeca od 10-14 god. 145
stari i iznemogli 395
M.P.527 NAELNIK TABA:
Oigrija Milisav, [v.r.]
Dostavljeno:
1x Naslov
1x Arhiva
HR-DASK, 599., kut. 2.
140
1994., svibanj 30.

Beograd
Obavijest direktora poduzea Inox Krajina iz Beograda Ministarstvu prosvjete RSK o
organizaciji ljetovanja u Grkoj za djecu iz osnovnih kola RSK
INOX KRAJINA
EXPORT IMPORT
PREDUZEE ZA PROIZVODNJU,
PROMET I POSLOVE SA P.O. BEOGRAD
11070 BEOGRAD, Karaoreva 91/1
TELEFON: 011/658-004, 011/640-959
TELEFAX: 011/688-443
IRO RAUN: 60812-601-179289 SDK BGD.
Va znak:
Na znak: N/L. D/.
Datum: Beograd, 30. 05. 1994.
MINISTARSTVO ZA PROSVETU R.S.K.

KNIN
N/R Gosp. Jovana Toia
FAX: 0780/60-217
527
Okrugli peat: RSK, Optinski tab CZ, Sisak-Caprag.
383
Potovana gospodo,
Obavjetavamo Vas, da sam u toku realizacije i organizovanja ljetovanja djece Osnovnih
kola Krajine u Grkoj. Grci su voljni prihvatiti odreeni broj djece Krajine, o svom troku
a prema svojim mogunostima iz humanitarnih i zbliavanja dvaju pravoslavnih naroda
razloga.
Da bi ovo sproveli u djelo traim Vau saradnju i koperativnost. Moja zamisao i elja da
pod parolom Ratna djeca Krajine, iz rubnih sela Krajinske granice i to: Osnovna kola
EVRSKE, VARIVODE, BRATIKOVCI i BRIBIRSKE MOSTINE, otputuju na
desetodnevno ljetovanje u Grku.
Ukupan broj djece 150 do 200 i to: trei, etvrti i peti razred osnovne kole.
Sa djecom mogu putovati samo po jedan nastavnik iz svakog razreda ili na dvadeset djece
jedan nastavnik.
Trokove prijevoza djece od Beograda do Grke snosi moja firma.
Oekujem od Grkih organizatora zvanini dokument koji u Vam proslijediti im ga
dobijem.
Srdaan pozdrav.
M.P.528 GENERALNI DIREKTOR
Neven Leai, [v.r.]
141
1994., svibanj 31.

[Benkovac]
Zakljuci proirenog predsjednitva SO Benkovac o politiko-sigurnosnoj situaciji na
podruju opine
Na osnovu lana 12. Statuta optine Benkovac, proireno Predsjednitvo Skuptine optine
Benkovac uz uee predsjednika IS SO Benkovac, poslanika u Skuptini RSK sa podruja
optine Benkovac, zamjenika komandanta 92. MT brigade, komandanta 3. pjeadijske
brigade, pomonika komandanta za pozadinu 7. Korpusa, naelnika SJB Benkovac i drugih
najodgovornijih oficira SV RSK u jedinicama na podruju optine Benkovac na svojoj 2.
sjednici odranoj 31. aprila 1994. godine donosi sljedee
ZAKLJUKE
o politiko-bezbednosnoj situaciji na podruju optine Benkovac
1. Predsjednitvo Skuptine optine trai da se hitno pristupi inenjeriskim radovima
radi utvrivanja linija odbrane. Radi izvoenja navedenih radova i utvrivanja linija prvog,
drugog i treeg reda potrebno je hitno osposobiti svu inenjerisku mehanizaciju, obezbjediti
odreena novana sredstva i odreenu koliinu goriva. Predsjednitvo skuptine optine
Okrugli peat: Preduzee za proizvodnju nametaja, brodske opreme i okova, transport i export-import
poslova sa P.O., Inox Krajina, Beograd.
528
384
trai od Glavnog taba SV RSK, Predsjednika republike i Vlade da se hitno za navedene

radove obezbjede odreena novana sredstva i potrebna koliina goriva. Precizni podaci o
potrebnom gorivu i novanim sredstvima potrebnim za inenjeriske radove dostavit e se
nadlenim organima naknadno.
2. Predsjednitvo Skuptine optine konstatuje da je moral boraca na benkovakom
frontu zabrinjavajue lo. Na to svakodnevno utiu brojni nerjeeni problemi boraca, vojnih
invalida i porodica poginulih boraca. Posljednji dogaaji oko isplate novanih naknada
zaotrili su stanje do takvih razmjera da cjele jedinice postavljaju ultimatume o naputanju
poloaja, meusobno se razraunavaju i sl. Predsjednitvo Skuptine optine Benkovac
smatra da je nedopustivo da borac na prvoj borbenoj liniji ima daleko najmanju plau od
svih zaposlenih radnika danas u RS Krajini, da nema adekvatnu uniformu, da nema cigarete
i da je najveim djelom preputen sam sebi. Sve to drastino pogorava borbenu gotovost i
zato se trai:
a) isplata novanih naknada svim pripadnicima SV RSK koji su trenutno mobilisani po
sistemu tri dinara na dan za sve dane u mjesecu bez obzira dali je borac bio na poloaju ili
na redovnom odmoru,
b) isplata novanih naknada ratnim invalidima i porodicama poginulih boraca po
sistemu kao i borcima na frontu sve dok se njihov status ne rjei kod nadlenog organa za
borako-invalidsku zatitu,
c) bre i efikasnije rjeavanje invalidskih i porodinih penzija i drugih prava ratnih
invalida i porodinih penzija,
d) donoenje Zakona o uvoenju ratnog poreza ili raspisivanje zajma za odbranu RSK
iji bi cilj bio sistemsko rjeavanje statusa boraca na nain da Srpskom borcu i njegovoj
porodici mora biti obezbeen egzistencijalni minimum i da se obezbjede sredstva za punu
borbenu gotovost SV RSK za odbranu od agresije. Polazei od injenice da je odbrana
zemlje prvi i bezuslovni cilj optinski organi u Benkovcu su donijeli odluku o uvoenju
ratnog doprinosa. Meutim ubrzo se pokazalo da optina ne raspolae sa mehanizmima
za realizaciju navedene odluke i jedino rjeenje je donoenje zakona za cjelo podruje
RSK. Neodrivo je stanje da npr. lica koja pruaju prevodilake usluge UNPROFORU,
iznajmljuju stambeni prostor i sl. primaju naknadu i po 600 700 DM mjeseno ili vlasnici
privatnih radnji zarauju visoke dobiti, a da borac u rovu istovremeno od novembra prole
godine do danas primi svega 45 din. ili da inenjeriska jedinica nema minimalnu koliinu
goriva za utvrenje poloaja,
e) pravno regulisanje imovine bive JNA na nain da se o navedenoj problematici donose
Zakon kojim bi se sva imovina bive JNA prenijela na SV RSK. Pored ostalog to bi bilo
znaajno za vojno-stambenu oblast jer su vojni stanovi uglavnom nasilno useljeni a oficiri SV
RSK, borci, invalidi rata i porodice poginulih boraca su stambeno nerjeeni. Donoenjem
Zakona SV RSK bi postala vlasnik navedenih stanova i time bi se stvorila pravna osnova
da vlasnik pokrene zakonite postupke za ispranjenje nelegalno useljenih stanara i njihovu
dodjelu pripadnicima SV RSK.
3. Potpisivanjem tzv. Zagrebakog sporazuma pripadnici UNPROFOR-a iznose
tumaenja da su dobili neogranienu slobodu djelovanja na naim prostorima. Po
ponaanju UNPROFOR-a evidentno je da su oni predvodnici specijalnog rata protiv RSK
koji je inteziviran prekidom oruane borbe. Zato Predsjednitvo SO Benkovac trai da se
na republikom nivou sve preduzme da se pripadnici UNPROFOR-a izmjeste iz dubine
385
teritorije RSK i u potpunosti rasporeda na linije razgranienja, da se regulie pitanje naplata

putarine, koritenja objekata i sl.
4. Predsjednitvo najenerginije trai da se sve poduzme da se izvri revizija linije
razgranienja na podruju optine Benkovac, a posebno se to odnosi na strateki vane kote
kao to je Petrim te selo Stabanj i Kakma te da selo Smokovi i srpska naselja koja gravitiraju
selu Smokovi u cjelosti budu unutar zatiene zone. Predsjednitvo trai da netko od
uesnika tzv. Zagrebakog sporazuma doe na zakazanu sjednicu Skuptine optine 6.
06. 1994. godine kako bi odbornicima neposredno izloio odredbe toga Sporazuma, po
mogunosti Aco Draa koji najbolje poznaje podruje optine Benkovac,
5. Hitno je potrebno temeljito obezbjediti granicu RSK kako bi se spreio ulazak sa
hrvatske strane. Naime u zadnji mjesec dana zabiljeena su dva potpuno slobodna i
neometana ulaska u Benkovac graana Hrvatske nacionalnosti sa teritorije Hrvatske. Po
istom sistemu sasvim je mogue da uu i teroristike grupe i izazovu tragine posljedice.
Takoer potrebno je i po dubini teritorija uspostaviti kontrole, obezbjediti vitalne objekte
i sl.
6. Predsjednitvo SO trai da se odmah zabrane i onemogue susreti naih graana sa
Hrvatima na graninim linijama koji su i na Benkovakom podruju u zadnje vrijeme
uestali. Smatramo da su ti susreti na kojima se vri nedozvoljena razmjena roba i trgovina
viestruko tetni za RSK.
7. Predsjednitvo SO trai objanjenja od nadlenih vojnih vlasti za smjene nekih oficira
SV RSK u 92. MT Brigadi i 3. pjeadijskoj brigadi ija je zona odgovornosti na podruju
optine Benkovac. Takoer trai se objanjenje u vezi nedavnog pokuaja premjetanja
odreenog broja tenkova i druge borbene tehnike sa podruja optine Benkovac.
8. Pokree se inicijativa za efikasniji rad pravosudnih organa u cilju jaanja borbenog
morala srpskih boraca i ukupnog jaanja borbene gotovosti SV RSK. Posebno se trai
efikasniji rad pravosudnih organa po pitanju krivinog gonjenja i osude dezertera, raznih
ratnih profitera i lopova.
9. Osniva se delegacija Skuptine optine Benkovac u sastavu: Dr Stevan Vuka,
predsjednik SO i poslanik, Rajko Leai, dipl. ing. predsjednik IS SO i poslanik, Marko
Atlagi, prof. poslanik, Mirko Gagi, dipl. ing., poslanik, ppuk. Bajat Velimir, komandant
3. pjeadiske brigade, ppuk. Uzelac Mirko, komadant 92. MT Brigade, Gagi Bogdanom,
naelnik SJB Benkovac i Boko Drai, komadant spec. jedinica. Zadatak pomenute
delegacije je da trai prijem kod predsjednika RSK, komadanta G SV RSK, predsjednika
Vlade RSK, ministra odbrane i ministra finansija u Vladi RSK, ministra unutranjih poslova
i ministra za pravosue i upravu, te da usmeno izloe navedene zakljuke i trae njihovu
realizaciju.
10. Ovi zakljuci sastavljeni su u broju _____ primjeraka i imaju oznaku strogo
povjerljivog dokumenta.
PREDSJEDNITVO SKUPTINE OPTINE BENKOVAC
Broj: 01-89/2-94. M.P.529 Predsjednik:
Benkovac, 31. 05. 1994. godine Dr Stevan Vuka, [v.r.]
HR-HMDCDR, 2., SO Benkovac, kut. 1.
Okrugli peat: RSK, SO Benkovac.
529
386
142
1994., lipanj 2.
Knin
Obavijest Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti amerike delegacije podruju
bive Jugoslavije
Broj: 08/2-615/94.
Knin, 02. 06. 1994.
PREDSJEDNIK VLADE RSK
MINISTAR UNUTRANJIH POSLOVA RSK
Predmet: UNA USA delegacija, posjeta podrujima bive Jugoslavije.Dana 05. 06. 1994. godine (nedjelja) Knin e posjetiti delegacija UNA USA. Delegacija
predstavlja organizaciju SAD pri UN u Nju Jorku530, a sainjena je od visokih funkcionera
razliitih profila, eksperata za politika, vojna, tehnika i ekonomska pitanja. Radi se o
ljudima sa moda najveim uticajem na formiranje budeta za mirovne operacije UN.
Program posjete obuhvata prije svega radni sastanak 03. 06. 1994. godine sa ambasadorom
Hrvatske, Bosne i Srbije i Makedonije sa visokim zvaninicima UN. Delegacija je prethodno
obila mirovne misije u Kambodi, Somaliji, Salvadoru i na Golanskoj visoravni. Prvi radni
dan na podruju bive Jugoslavije je u Zagrebu u susretu sa predstavnikom Generalnog
Sekretara UN Jasui Akaija531 i komandantom UNPROFOR-a De La Prelom532, te veera
sa domainom ambasadorom Galbrajtom533. Prvi zvanini sastanak sa predstavnicima iz
vlasti bive Jugoslavije je planiran za 05. 06. 1994. godine u Kninu sa predstavnicima RSK,
uz posjetu Kenijskom i Kanadskom bataljonu u Medakom depu, a isti dan i veera sa
predstavnicima Vlade RH u Zagrebu.
Dana 06. 06. 1994. godine delegacija ide u Sarajevo na sastanak i veeru sa zvaninicima
Bosanske Vlade. Zavisno od mogunosti namjeravaju isti dan posjetiti Mostar, ako ne
bude mogue, vraaju se u Zagreb.
Dana 08. 06. 1994. godine delegacija ide u posjetu BJR Makedoniji i ima razgovor i radnu
veeru sa njihovim zvaninicima.
Dana 09. 06. 1994. godine delegacija ide u Beograd gdj e imati sastanak sa licima koja im
organizuje koordinator Civilnih poslova u Beogradu. Poslije podne istog dana se vraaju u
Zagreb na zavrne razgovore sa Akaijem i ostalim UN zvaninicima, a 10. 06. 1994. godine
ujutro putuju iz Zagreba za Be.
Napominjemo da se radi o ljudima sa izuzetno visokim uticajem u UN i sa uticajem na
odluke, te da imaju VIP (veoma vane linosti) tretman.
530
531
532
533
New York.
Yasushi Akashi.
Peter Galbraith.
387
Prilog: spisak lanova delegacije.534

Za
NAELNIK RESORA
Draa Aco
M.P.535 [, v.r.]536
143
1994., lipanj 2.
Vukovar
Zahtjev Republikog javnog tuiteljstva iz Vukovara Opinskom javnom tuiteljstvu u
Korenici za informacije o nezakonitim radnjama u NP Plitvika jezera
REPUBLIKO JAVNO TUILATVO M.P.537
VUKOVAR
Broj: KTR-20/94.
Vukovar, 2. juna 1994. god.
OPTINSKO JAVNO TUILATVO
KORENICA
Predmet: obavetenje,
trai se
Pourujemo dopis od 16. maja 1994. broj KTR-20/94. koji glasi:
Ovo tuilatvo dobilo je informaciju o vrenju pljake objekata i postrojenja, vlasnitvo DP
Plitvice od strane raznih subjekata. Takoe je dobilo informaciju da je DP Plitvice o
tome upoznalo OJT Korenica i SUP. Sledom gore navedenog, potrebno je da nam HITNO
dostavite informaciju o tome to je uinjeno da se spree nezakonite radnje odnosno, da bi
se zatitilo unitavanje Nacionalnog parka Plitvika jezera.
Traenu informaciju duni ste dostaviti u roku od 8 dana.
REPUBLIKI JAVNI TUILAC
Troi Milorad, [v. r.]
Dostaviti: M.P.538
1. OJT Korenica
2. Predsedniku RSK Knin lino
3. Ministarstvu unutranjih poslova RSK Knin
4. SUP Slunj
Prireivai su izostavili popis delegacije.
Okrugli peat: MUP RSK, Resor dravne bezbjednosti, Knin.
Potpis neitak.
Prijemni peat: RSK, Sluba Predsednika Republike, Knin; primljeno 14. 6. 1994., broj: 03-2-553/94.
Okrugli peat: RSK, Republiko javno tuilatvo, Privremeno sedite u Vukovaru, Knin.
534
535
536
537
538
388
5. SUP Plaki
6. Arhiva ovde.
144
1994., lipanj 3.
Knin
Obavijest Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK predsjedniku i ministru unutarnjih
poslova RSK o djelovanju stranih organizacija u Zapadnoj Slavoniji
Broj: 08/2 629/94.
Knin, 03. 06. 1994.
MINISTAR UNUTRANJIH POSLOVA RSK
Predmet: Aktivnosti stranih organizacija na podruju Zapadne Slavonije.Na podruju Zapadne Slavonije ponovo oivljavaju aktivnosti u okvirima raznih
takozvanih programa za socijalni i ekonomski razvoj voenih od strane Biroa UN u Beu kao
i do sada. Takoer se u sklopu istih programa ponovo pojavljuje humanitarna organizacija
Care (Briga) kao i prolog ljeta. Biro UNOV iz Bea je odnedavno poeo raditi anketu
u okviru programa 100 kua, te dijeliti zahtjevne formulare za dodjeljivanje kredita za
obnovu kua. U formularima se od podnosioca zahtjeva trae sledei podaci:
generalije
status zaposlenosti i plaa u DM
eventualna zarada od poljoprivrede
broj uzdravanih lanova porodice
adresa kue i tko je sad koristi
kategorija oteenja(1-4)
nain otplate (gotovina, materijal, rad)
najvaniji radovi na kui
Osim ovih podataka podnosilac je duan zahtjevu priloiti i sledee dokumente:
iskaznica (vrsta i broj)
potvrda linog dohotka
potvrda procjene tete
potvrda o broju lanova obitelji
specifikacija materijala
potvrda vlasnitva (ili zamjena dokumenata iz optine)
389
Na kraju formulara je napomena da kredit nee biti isplaivan u gotovini ve u kuponima

za materijal i strunu pomo. U potpisu formulara je Pakrac grad u obnovi. Nosilac ove
akcije uz UNOV Biro Be je i organizacija CARE za Austriju.
Ove akcije se predstavljaju kao humanitarne akcije, a izvode ih dobrovoljci iz vie zapadnih
zemalja. Do sada su ve uestvovali (uglavnom na hrvatskoj strani) dobrovoljci iz Belgije,
Kanade, Njemake, Velike Britanije, Holandije, Italije, panije i vicarske, a oekuje se
ukljuivanje dobrovoljaca i iz drugih zemalja.
Dobrovoljci su starosti od 19 do 47 godina, raznih zanimanja, a ostaju 2 do 3 nedjelje, neki
i due. Meu dobrovoljcima se pojavljuje i Tomi Metju Varga,539 Kanada, koji je ostvarivao
kontakte sa Veljkom Dakulom i Josipom Manoliem i u njegovoj pratnji je dobrovoljac iz
Beograda Pavlovi Zoran o kome za sada nemamo nikakvih saznanja.
Od strane graana RSK u akciji su ukljueni Mladen Kuli i Veljko Dakula sa svojim
saradnicima. Nedavno je grupa vicarskih dravljana zatraila dozvolu za posjetu srpskom
dijelu Pakraca na krae vrijeme da bi razgovarali sa Veljkom Dakulom koji za to ima
odobrenje Vlade RSK isposlovano posredstvom izvrnog savjeta Pakrac Obrada Ivanovia.
Grupa vicarskih dravljana broji jedanaest lanova mahom pripadnika raznih vicarskih
humanitarnih i mirovnih organizacija, te lanova vicarskog Parlamenta.
Ovakva aktivnost je viestruko opasna. Osim klasinog obavjetajnog rada, zadatak ovakvih
humanitarnih organizacija je da na perfidan nain navikavaju stanovnitvo na suivot uz
stalna obeanja o velikoj materijalnoj pomoi koju je Zapad spreman isporuiti ako doe
do trajnog mira u Zapadnoj Slavoniji.
NAELNIK RESORA
M.P.540 Draa Aco, [v.r.]
145
1994., lipanj 3.
Plitvika Jezera
Osvrt generalnog direktora DP-a Plitvice na izvjee UNESCO-a o NP-u Plitvika
jezera kao dijelu svjetske batine, upuen Vladi RSK i SO Korenica
PLITVIKA JEZERA
Generalni direktor
Broj: 1114/94. Pl. Jezera, 03. 06. 1994.
KNIN
SKUPTINI OPTINE KORENICA
KORENICA
539
540

Okrugli peat: RSK, MUP, Resor dravne bezbednosti, Knin.
390
Osvrt na Izvjetaj Komisije UNESCO-a o stanju prirodnog

fenomena Plitvikih jezera kao dijela svjetske batine
Nakon pola godine dobili smo preko UNPROFOR-a Izvjetaj Komisije UNESCO-a o
pregledu lokaliteta (i objekata) Nacionalnog parka Plitvika jezera.
Za poslovodstvo i slubu zatite, Izvjetaj je, to se tie zatienosti i ouvanosti Nacionalnog
parka kao dijela svjetske batine, u najmanju ruku tendenciozan.
Oito je da je Komisija UNESCO-a vie brinula o politici nego o zatiti Nacionalnog parka.
O tome nedvosmisleno govore paralelni razgovori na nivou Republike Hrvatske i nivoa
Republike Srpske Krajine, a onda i na nivou kvazi uprave u Zagrebu (u egzilu) i uprave
DP Plitvice.
Pri tome jednak tretman dat je poslovodstvu DP Plitvice i kvazi upravi u Zagrebu koja
nema nikakvu obavezu, a praktino ne moe ni imati, prema zatiti prirodnog fenomena i
komercijalno turistikih objekata te infrastrukturi Nacionalnog parka.
Meutim, Komisiji visoke asocijacije Ujedinjenih nacija rukovodstvo u egzilu u Zagrebu
sugerira i na posredan nain odreuje odnos UNESCO-a prema stvarnim problemima i
potrebama zatienog podruja Plitvikih Jezera.
Tako su, na primjer, lanovi Komisije sami ponudili izvjesnu financijsko-tehniku pomo
Nacionalnom parku, ali je ona izostala zbog protivljenja kvazi Uprave Nacionalnog parka u
Zagrebu. To Komisija navodi i u svom nesistematiziranom tekstu, koji je zapravo pribiljeka,
a ne Izvjetaj.
S druge strane Izvjetaj ne polazi od objektivne realnosti i od mjera koje su organi vlasti
RSK i sluba zatite u Nacionalnom parku konkretno uinile i ine u zatiti prirodnog
fenomena ovog lokaliteta svjetske batine.
Sav je Izvjetaj podreen politikim interesima prema kojima se negira stvarnost RSK i
njen suverenitet na ovom dijelu njenog teritorija, pa su zato izostali argumenti o ouvanosti
prirodnog fenomena Plitvikih jezera (dok nasuprot tome tampa u svijetu ne rijetko, na
osnovu navodne ugroenosti i navodnog miniranja Plitvikih jezera, iri odiozu prema
srpskom narodu kao zloinakom narodu. To navodno miniranje orkove uvale Komisija
ne proputa naglasiti.)
Iz Izvjetaja, zaista, dade se samo zakljuiti da devastacija prirodnog fenomena nema,
odnosno da je stanje, u odnosu na 1992. godinu, nepromijenjeno. Istina je, meutim, da
je prirodni fenomen ne samo ouvan, ve da je stanje zatite bolje i uspjenije, a pogotovo
objekata i infrastrukture na lokalitetima Parka nego 1992. godine. Valjda se tu konkretno
dokazala stvarna i politika vlast RSK, na ovom prostoru pa i konkretna briga DP Plitvice
za Plitvika jezera.
Iznenauje, stoga, da se Park ponovno stavlja u kategoriju NAJUGROENIJIH subjekata
svjetske batine iako su vlast RSK i DP Plitvice u svim vitalnim segmentima zatitile ovaj
svoj prostor. (Pa ako Plitvice spadaju u kategoriju najagresivnijih, zato su izostale mjere
financijske i tehnike pomoi?).
Naime, po ouvanosti svog prirodnog fenomena, organizacije zatite, te odnosu stanovnitva,
dravnih organa, vojske i milicije, prostor Nacionalnog parka spada u najsigurnije i
najzatienije ratom zahvaene prostore bive Jugoslavije. (Zar to ne govori i o visokom
stepenu kulture i stanju kod ovdanjeg srpskog stanovnitva i ne pobija zlonamjerne napise
u svjetskoj tampi).
391
Ovakve, samo asocijativne konstatacije Izvjetaja, a pogotovo izbjegavanje da se dade istina

o stanju prirodnog fenomena Plitvikih jezera, teti, ne samo Plitvicama kao ekonomskom
i turistikom subjektu, ve i poloaju i ugledu RSK.
Da li je to ili neto drugo bio cilj ove Komisije i Izvjetaja?!...
Kao i do sad, za svaki, eventualni pregled Nacionalnog parka, pridravat emo se uputstava
nae Vlade i suraivati sa organima matine optine Korenica.
Sa uvaavanjem.
Generalni direktor
M.P.541
Dr. Ilija Drakuli, [v. r.]

146
1994., lipanj 4.
Knin
Obavijest Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti amerike delegacije Kninu i
Graacu
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA IFRIRANO-DX
BROJ: 08/3-1-1-2667-1/94.
KNIN, 04. 06. 1994. GODINE
SUP K N I N
SUP K O R E N I C A
SJB G R A A C
DOSTAVLJENO DEURNOJ SLUBI MUP-A RSK542
DANA 05. 06. 1994. G U POSJET RSK DOI E DELEGACIJA SAD. POSJETA
DELEGACIJE SAD E SE ODVIJATI PREMA SLEDEEM REDOSLJEDU.
DELEGACIJA U KNIN STIE HELIKOPTEROM UN U JUNU KASARNU
U KNINU. IZ JUNE KASARNE E AUTOMOBILIMA U 10,30 KRENUTI
U REZIDENCIJALNI PROSTOR NA TVRAVI U KNINU GDJE E IH
PRIMITI PREDSJEDNIK RSK MILAN MARTI, PREMIJER BORISLAV
MIKELI I MINISTAR INOSTRANIH POSLOVA MILAN BABI S NAJBLIIM
SARADNICIMA. RAZGOVOR E TRAJATI DO 12,30. ASOVA KADA SE
DELEGACIJA SAD VRAA PONOVNO U JUNU KASARNU U KNINU ODAKLE
HELIKOPTEROM KREE U GRAAC. DOLASKOM U GRAAC DELEGACIJA
SAD E AUTOBUSOM NASTAVITI U MEDAK GDJE JE PREDVIEN SUSRET SA
Prijemni peat: Plitvice, javno preduzee za zatitu i upravljanje Nacionalnim parkom, turizam, trgovinu,
graevinarstvo, poljoprivredu i proizvodnju p. o., Plitvika jezera 1.
542
Dopisano rukom.
541
392
SRPSKIM IZBJEGLICAMA SA PROSTORA, MEDAKOG DEPA U VREMENU

OD 13,30-14,30 ASOVA.
OD 14,30-16,00 ASOVA PREDVIEN JE OBILAZAK PODRUJA MEDAKI
DEP. U 16,00 PREDVIEN JE POVRATAK ZA GRAAC, A U 16,30 ASOVA JE
PREDVIEN JE POVRATAK HELIKOPTEROM U ZAGREB.
ZA VRIJEME BORAVKA DELEGACIJE NA PODRUJU GRAACA ISTOJ
E SE PRIDRUITI SAVA TRBAC, PREDSJEDNIK DOKUMENTACIONOINFORMATIVNOG CENTRA VERITAS I ZDRAVKO VUJINOVI ISPRED
KABINETA PREDSJEDNIKA RSK.
DELEGACIJA SAD BROJI 13. LANOVA.
SUP-A KNIN DUAN JE IZVRITI OBEZBEENJE ZA VRIJEME KRETANJA I
BORAVKA DELEGACIJE U KNINU, A SUP KORENICA SJB GRAAC TREBA
IZVRITI OBEZBEENJA ZA VRIJEME BORAVKA DELEGACIJE NA PODRUJU
GRAACA.
O VREMENU DOLASKA I ODLASKA DELEGACIJE SA SVOG PODRUJA
OBAVJESTITI DEURNU SLUBU MUP-A RSK NA TEL. BR. 185.
NAELNIK
NEBOJA PAVKOVI M.P.543
147
1994., lipanj 6.
Knin
Zahtjev Ministarstva obrane RSK Vladi RSK i Ministarstvu financija RSK za dodatnim
novanim sredstvima
Broj: 1536-3
Knin, 06. 06. 1994.
VLADA RSK
MINISTARSTVO FINANCIJA
BUDET
Zahtev za dodatna novana sredstva za isplatu
v/o, pripadnika civilne zatite i slube o i o
dostavlja
Po odobrenju v/s od strane Vlade RSK, n/s za isplatu koja su dodeljena nisu bila dovoljna
da pokriju potrebe koje su prikazale jedinice SVK, CZ i slube O i O.
543
Prijemni peat: primljeno 4. 6. 1994. u 15,20; obraeno i predano 4. 6. 1994. u 16,20., br. 1352.
393
Iz toga razloga moralo se u jedinicama SVK smanjiti prijavljeno brojno stanje, a pripadnicima
CZ i slube O i O nisu vrene nikakve isplate, a ukupno nedostaje 415.913,00 novih dinara
po jedinicama:
75. POB nedostaje 4.000,00 ND
7. K nedostaje 225.000,00
REP. TAB nedostaje 45.939,00
UKUPNO: 415.913,00
NAPOMENA: Ovime zahtevom stavlja se van snage zahtev br. 1536-2 od 01. 06. 1994.
god.
DOSTAVITI:
Naslovu M I N I S T A R
Arhiva P u k o v n i k
Dr. Rade Tanjga, [v.r.]
148
1994., lipanj 6.
Slunj
Slubena zabiljeka SJB Slunj o pljakanju, maltretiranju i prijetnjama Hrvatima od
strane pripadnika 21. dobrovoljako-diverzantskog odreda SVK
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 06. 06. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj a u vezi obraanja
MOILAC JOSIPA, sin Mije, roen 14. 02. 1933. godine u Donjem Popovcu, sa stalnim
prebivalitem Lumbardenik kbr. 78, SO Slunj, koji prijavljuje da su mu 24. 05. 1994.
godine dole za njega nepoznate osobe po imenu i prezimenu ali ih od ranije poznaje jer
su isti kod njega dosada navraali oko desetak puta te mu iz njegove kue odvezli skoro sve
vrednije stvari i da je iste morao sam utovarivati pod prijetnjom oruja.
Takodjer je 03. 06. 1994. godine oko 16,30 sati u ovaj SJB pristupio FLANJAK LOVRE,
iz Slunja J. Modruana kbr. 4, koji prijavljuje da su mu provalili u njegovu obiteljsku kuu
i na vratima napisali ZAUZETO Devi Duan 21. Dobrovoljako diverzantski odred,
a iz kue mu je otuen jedan tranzistor i klju od jednih vrata.
U razgovoru sa komijama srpske nacionalnosti koji stanuju u neposrednoj blizini
Lovrine kue doeno do saznanja da su isti Flanjak Lovru maltretirali, prijetei mu da e ga
ubiti ili objesiti nazivajui ga raznim pogrdnim rijeima.
U oba napred navedena sluaja ukljueni su pripadnici 21. Dobrovoljako-diverzantskog
odreda.
394
Ovakve pojave su u poslijednje vrijeme uestale od strane pripadnika 21. Dobrovoljakog

odreda ali graani hrvatske nacionalnosti ne smiju prijavljivati jer se boje da e ih ponoi
doi ubiti to im i usmeno prijete prilikom njihova posjeta. Pretnje se sastoje ukoliko prijave
miliciji SJB Slunj da e biti likvidirani.
Ovlateno sl. lice:
Bonjak Dragi, [v. r.]
149
1994., lipanj 6.
Slunj
Slubena zabiljeka SJB Slunj o informativnom razgovoru s Matom Bariem u vezi krae
njegove stoke
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 06. 06. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj a u vezi prijave krae
stoke iz podruma BARI MATE iz amerovca, a stoka je bila vlasnitvo Bari Mate.
Dana 05. 06. 1994. godine oko 12,30 sati u SJB pristupio je Bari Mate iz amerovca
kbr. 144, koji prijavljuje da mu je dana 04. 06. 1994. godine u nonim satima iz podruma
odvedena jedna krava i jedan junac a da su mu prije tjedan dana tonije nedjelju na no
odvedene dvije krave iz istog podruma.
U njegovom podrumu ostalo je jedno tele staro mjesec dana dok mu je majka krava
odvedena a isto tele nema sa ime hraniti odnosno nema mlijeka pa isto stalno rie, te
zamoljava da se isto na bilo koji nain odvede i preda na klaonicu. Pored teleta jo je ostalo
jedno ensko june staro oko godinu dana.
Prije nekoliko dana kod Bari Mate dolazio je da kupi krave Ronevi Dane iz K.
Ljeskovca ali se nisu sporazumjeli jer Mate nije elio prodati svoju stoku.
U 2. mjesecu 1994. godine kod Bari Mate u njegovoj kui bila su tri naoruana vojnika
te su istog zatraili da im pee meso i nosi rakiju, nakon ega su ga pretukli a Mate je tada
pobjegao od kue Iz tih razloga Mate vie ne smije spavati u svojoj kui jer se boji da e ga
opet zatei u istoj da e ga pretui.
Prema dosad prikupljenim informacijama sumnja se da su u 2. mjesecu 1994. godine
kod Bari Mate bili ui Milorad zv. Bekrija, Tepavac Nenad, sin ure oba iz Broanca i
Dela Nikola iz Videki Sela.
Poto se napred navedeni nalaze u pograninoj jedinici u Bogovolji predpostavlja se da
su isti dogovorili sa Muslimanima te oterali stoku od Bari Mate i prodali Muslimanima,
to bi najvjerovatnije morao neko znati od starjeina na pograninom dijelu na podruju
Bogovolje.
Patrola ove SJB otila je kod ui Milorada zv. Bekrija ali isti nije pronaen kod kue
ve se nalazi na podruju poloaju u mjestu Bogovolja.
Ova biljeka se dostavlja radi daljnje obrade.
395
Ovlateno sl. lice:

Bonjak Dragi, [v. r.]
150
1994., lipanj 6.
Knin
Dopis predsjednika RSK predsjedniku Vlade RSK o neslaganju s ministrom informiranja
RSK
PREDSJEDNIK REPUBLIKE M.P.544
VLADA RSK
Predsjedniku Vlade
gosp. Borislavu Mikeliu
Knin
Potovani gospodine Mikeli,
Skreem Vam panju da je lan Vlade, iji ste Predsjednik, ministar za informisanje gosp.
Boro Rauo 03. juna 1994. godine, u vie dnevnih listova u Saveznoj Republici Jugoslaviji
(Borba, Veernje novosti, Politika) zatraio da poloim raune za navodno ograniavanje
prava na slobodu informisanja.
Uvjeren sam da je u pitanju neprimjeren napad na instituciju Predsjednika drave.
Molim Vas da ovaj problem iznesete na slijedeoj sjednici Vlade, te da me obavijestite da
li je istup ministra Bore Rauo imao podrku ostalih lanova Vlade.
Ujedno Vam skreem panju da smo obavezni eventualne nesuglasice rjeavati u okviru
institucija kojima rukovodimo, a u krajnjem sluaju pred Parlamentom. Posebno, ako je
izlazak, prije toga, pred javnost viestruko tetan, kao u ovom sluaju.
Knin, 06. juna 1994.g.
Milan Marti, [v. r.]
544
Prijemni peat: RSK, Vlada RSK, Knin; primljeno 6. 6. 1994., broj: 05-5-148/94.
396
151
1994., lipanj 7.
Turanj
Pravila UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova u zoni razdvajanja na osnovi
sporazuma o prekidu vatre
UNPROFOR
UNITED NATIONS PROTECTION FORCE
PRAVILA ZA OBAVLJANJE MILICIJSKIH POSLOVA U ZONI
RAZDVAJANJA NA OSNOVU SPORAZUMA O PREKIDU VATRE OD
29. MARTA 1994. DONEENA NA TURNJU 7. JUNA 1994
KOJA SE SPROVODE OD 0800 ASOVA 14. JUNA 1994.
Obe strane se moraju u potpunosti pridravati slova i duha take 4 (etiri) Sporazuma
o prekidu vatre i Take 9 (devet) Aneksa B istog sporazuma, te ovde navedenih pravila i
Operativnih uputstava koje je izdao ef civilne policije UN (u daljem tekstu: CIVPOL).
Svi zahtevi za pojanjenjima koja se odnose na tumaenje ovih pravila i/ili Operativnih
uputstava moraju biti upueni efu CIVPOL-a koji ima puno diskreciono pravo i iskljuiva
ovlaenja u reavanju takvih pitanja.
Originalni dokumenat sainjen je na engleskom, sa prevodima na hrvatski i srpski jezik.
Engleska se verzija smatra originalnom.
1. UNPROFOR ima iskljuivu kontrolu nad dejstvima svih pripadnika POLICIJE/
MILICIJE unutra Zone razdvajanja.
Prema tome, POLICIJA/MILICIJA e morati strogo da se dre uputstava koja e im dati
posmatrai CIVPOL-a.
2. Svi pripadnici POLICIJE/MILICIJE ulaze u Zonu razdvajanja samo uz odobrenje i u
pratnji CIVPOL-a. Za itavo vreme svog boravka u Zoni razdvajanja ostae pod pratnjom
CIVPOLA-a. Pripadnici POLICIJE/MILICIJE u Zoni razdvajanja moraju uvek nositi
identifikacione kartice koje su izdane od strane CIVPOL-a. Ulazak u Zonu razdvajanja
dozvoljava se samo na prelazima UN-a, koji su navedeni u Aneksu A Sporazuma o prekidu
vatre osim ako UNPROFOR i strana o kojoj se radi ne dogovore drugaije.
3. CIVPOL e vriti kontrolu rada svih pripadnika POLICIJE/MILICIJE u Zoni
razdvajanja. Ta kontrola ukljuuje uputstva pripadnicima POLICIJE/MILICIJE u vezi
prirode i obima poslova za koje je odgovorna POLICIJA/MILICIJA. Svako hapenje i/ili
privoenje unutar Zone razdvajanja moe da se izvri pod uslovom da je zakonito i nuno.
CIVPOL-u je potrebno dati razumno i prihvatljivo objanjenje.
4. Prisustvo POLICIJE/MILICIJE u Zoni razdvajanja mora da bude privremene prirode.
Ovo ne iskljuuje mogunost patrolisanja bilo koje strane u bilo koje vreme pod uslovom da
je CIVPOL za to dao odobrenje. Niti jedna od strana ne sme da osnuje stalne ili privremene
milicijske stanice unutar Zone razdvajanja.
5. Unutar Zone razdvajanja, svaka od strana ograniie svoje patrole i vrenje milicijske
delatnosti na podruja dogovorena izmeu pojedine strane i efa CIVPOL-a u sektoru.
6. Strane moraju da osnuju u svakom sektoru Policijski odbor koji e se sastojati od po jednog
predstavnika svake strane i efa CIVPOL-a u sektoru koji e vriti dunost predsedavajueg.
397
Ovaj Policijski odbor razmatrae i nastojati da rei sva pitanja u vezi obavljanja milicijske
delatnosti u Zoni razdvajanja. Pitanja koja Policijski odbor ne bude u stanju da rei bie
upuena direktno efu CIVPOL-a koji e da ih uputi Zajednikoj komisiji na centralnom
nivou. Ako strane ne mogu da postignu dogovor, predsedavajui Zajednike komisije ima
puno diskreciono pravo i ovlaenje da donese konanu odluku. Bilo koja od strana kao i ef
CIVPOL-a u sektoru mogu da zatrae sazivanje sastanaka Policijskog odbora.
152
1994., lipanj 7.
Turanj
Naputci UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova u zoni razdvajanja
UNPROFOR
UNITED NATIONS PROTECTION FORCE
OPERATIVNA UPUTSTVA
ZA OBAVLJANJE MILICIJSKIH POSLOVA
U ZONI RAZDVAJANJA NA OSNOVU SPORAZUMA O PREKIDU VATRE
OD 29. MARTA 1994. DONEENA NA TURNJU 7. JUNA 1994
KOJA SE SPROVODE OD 0800 ASOVA 14. JUNA 1994.
Obe strane se moraju u potpunosti pridravati slova i duha Take 4 (etiri) Sporazuma o
prekidu vatre i Take 9 (devet) Aneksa B istog sporazuma, te ovde navedenih pravila.
Svi zahtevi za pojanjenjima koja se odnose na tumaenje ovih pravila moraju biti upueni
efu CIVPOLA-a, koji ima puno diskreciono pravo i iskljuiva ovlaenja u reavanju takvih
pitanja.
Ovaj dokumenat moi e se menjati samo kada UNPROFOR to oceni potrebnim.
Oba Operativna uputstva zamenjuju Osnovna operativna pravila za Zone razdvajanja,
prema Taki 10 Aneksa B Sporazuma o prekidu vatre, kako su dogovorena 23. aprila 1994.
DEFINICIJE POJMOVA
a. Pojam POLICIJA/MILICIJA odnosi se na hrvatsku/srpsku policiju;
b. Pojam STRANE odnosi se na srpske i hrvatske vlasti;
c. Pojam EF CIVPOL-a U SEKTORU odnosi se na lica koja je ef CIVPOL-a imenovao,
a koja su u operativnom/administrativnom smislu odgovorna za rad policije UN-a u
sektorima Sever, Jug, Istok i Zapad.
d. Kratica ZR odnosi se na Zonu razdvajanja.
1. KONTROLA U ZONI RAZDVAJANJA
a. UNPROFOR ima potpunu i iskljuivu kontrolu nad svim pripadnicima POLICIJE/
MILICIJE koji ulaze i dejstvuju u ZR. POLICIJA/MILICIJA e se stoga strogo pridravati
uputa koje e im dati posmatrai CIVPOL-a.
398
b. Svi pripadnici POLICIJE/MILICIJE ulaze u ZR samo uz odobrenje i pod pratnjom

CIVPOL-a.
c. CIVPOL e kontrolisati rad svih pripadnika POLICIJE/MILICIJE u ZR. Ova kontrola
ukljuivae uputstva POLICIJI/MILICIJI to se tie prirode i obima poslova za koje je
POLICIJA/MILICIJA odgovorna.
d. Pripadnici POLICIJE/MILICIJE u ZR moraju uvek da nose identifikacione kartice koje
izdaje CIVPOL.
e. Zajednika komisija na centralnom nivou dogovorie maksimalni broj pripadnika
POLICIJE/MILICIJE kojima e da bude dozvoljen ulaz i rad unutar ZR. Ovaj broj bie
naznaen u Aneksu A ovog dokumenta.
f. Ni policija ni milicija ne smeju da uspostavljaju ni stalne ni privremene policijske stanice
unutar ZR.
2. BEZBEDNOST
a. UNPROFOR je jedini odgovoran za bezbednost unutar ZR. CIVPOL i vojne snage
UNPROFOR-a u tu e svrhu da patroliu.
b. Patrole POLICIJE/MILICIJE bie dozvoljene samo u podrujima koja UNPROFOR
proglasi bezbednima od mina.
c. Ulaz u ZR bie dozvoljen samo stanovnicima ZR (licima koja ive u ZR) i licima koja
imaju vaeu dozvolu UNPROFOR-a.
d. Nikakvo naoruanje, sem onog koje nose ovlaeni pripadnici POLICIJE/MILICIJE i
UNPROFOR-a nee biti dozvoljeno unutar ZR. CIVPOL moe da zatrai od POLICIJE/
MILICIJE pomo u razoruavanju svih ostalih naoruanih pojedinaca unutar ZR.
Konfiskovano naoruanje bie dato na uvanje POLICIJI/MILICIJI.
3. ULAZAK, IZLAZAK I RAD UNUTAR ZR
a. Ulazak u ZR dozvoljen je samo na prelazima UN-a, koji su navedeni u Aneksu A
Sporazuma o prekidu vatre, sem ako se strana o kojoj se radi i CIVPOL drugaije ne
dogovore.
b. CIVPOL e po svom nahoenju uspostaviti svoje pod-stanice u ZR.
c. Pripadnici POLICIJE/MILICIJE ne smeju ni pod kojim okolnostima da uu u ZR
bez prethodnog odobrenja CIVPOL-a, te bez CIVPOL-ove pratnje tokom celog boravka
unutar ZR.
d. CIVPOL e pozivati POLICIJU/MILICIJU na vlastitu inicijativu ili e, na zahtev strana,
dozvoliti pripadnicima POLICIJE/MILICIJE ulazak i rad u ZR.
e. Strane moraju CIVPOL-u 24 asa unapred da dostave zahtev za patrole unutar ZR.
CIVPOL e odrediti broj i uestalost patrola unutar ZR.
f. U hitnim sluajevima, strane i CIVPOL morae da reaguju to je bre mogue. CIVPOL
e hitnim sluajevima dati prioritet.
g. Obe strane e svoje patrole i dejstovanje unutar ZR ograniiti na podruja dogovorena
izmeu pojedine strane i efa CIVPOL-a u sektoru.
h. Ako i kad se radi o spornim podrujima, ni policiji ni miliciji ne e biti dozvoljen ulaz
u ta podruja bez prethodno postignutog sporazuma izmeu UNPROFOR-a i pojedine
strane. U meuvremenu, u spornom podruju milicijsku delatnost obavljae CIVPOL, a
patrolu UNPROFOR.
i. Ako u spornom podruju bude poinjen teki zloin, ef CIVPOL-a u sektoru odredie
stranu koja e da sprovede istragu i pokrene krivini postupak.
399
4. HAPENJE I PRIVOENJE
a. Stanovnici ZR imae punu slobodu kretanja unutar ZR. Nijedan stanovnik ZR ne sme
da bude priveden ili uhapen samo na osnovu toga to se nalazi unutar ZR.
b. Obe strane obavezuju se da e da potuju meunarodno prihvaene standarde potivanja
ljudskih prava.
c. Hapenja i/ili privoenja unutar Zone razdvajanja moe da se izvri pod uslovom da su
zakonita i nuna. CIVPOL-u je potrebno dati razumno i prihvatljivo objanjenje.
d. CIVPOL mora da bude u potpunosti obavetavan o svim postupcima koje provodi
POLICIJA/MILICIJA unutar ZR a koji bi mogli da dovedu do pokretanja sudskog
postupka. CIVPOL-u takoer mora da bude dozvoljen neogranien pristup svim takvim
postupcima, te svoj relevantnoj dokumentaciji.
5. ISTRAGA I SUCI
a. Kada POLICIJA/MILICIJA to smatra potrebnim, ona moe od CIVPOL-a da zatrai
dozvolu za ulazak istranog suca ili milicijskog strunjaka u ZR. U tim se sluajevima
POLICIJA/MILICIJA mora direktno povezati s CIVPOL-om to se tie (A) izdavanja
dozvola CIVPOL-a, i (B) pratnje CIVPOL-a za suca/istraitelja tokom njihovog boravka u
ZR.
b. Kada se u ZR provodi istraga, CIVPOL mora da bude redovno informisan o toku istrage,
te mora da dobije puni izvetaj o rezultatu istrage. Primerci svih relevantnih izvetaja i
dokumentacije moraju da se dostave na zahtev CIVPOL-a.
c. U sluaju da CIVPOL odobri ulazak u ZR milicijskim strunjacima (kriminalistikim
tehniarima, pirotehniarima i dr.), ukupan broj pripadnika POLICIJE/MILICIJE unutar
ZR, ukljuujui te strunjake, ne sme da pree broj naznaen u Aneksu A ovog dokumenta.
6. PREVODIOCI
a. CIVPOL po vlastitom nahoenju odreuje broj prevodioca koji smeju da prate pripadnike
CIVPOL-a unutar ZR. Strane moraju da omogue tim prevodiocima istu slobodu kretanja
i linu bezbednost kao i pripadnicima CIVPOL-a.
7. INFORMISANJE
a. efovi policije/milicije obe strane moraju efu CIVPOL-a u sektoru da dostave dnevni
izvjetaj o radu, patrolama i akcijama koje su poduzeli pripadnici POLICIJE/MILICIJE
unutar ZR. Taj e se izvjetaj dostavljati svakog jutra.
8. KOMUNIKACIJE
a. Izmeu efova POLICIJE/MILICIJE i efa CIVPOL-a tog sektora moraju da se uspostave
telekomunikacione veze.
9. VEZA
a. efovi CIVPOL-a u sektorima odredie podruja za koja e strane da imenuju oficire za
vezu POLICIJE/MILICIJE. Uloga tih oficira bie da odravaju redovne veze izmeu strana
i UNPROFOR-a.
10. PITANJA U VEZI OBAVLJANJA MILICIJSKE DELATNOSTI U ZR
a. Zvanina pitanja u vezi obavljanja milicijske delatnosti u ZR dostavie se u pismenom
obliku efu CIVPOL-a u sektoru na razmatranje i eventualnu akciju.
b. Strane moraju u svakom sektoru da uspostave Policijski odbor (u daljem tekstu: PO) koji
e se sastojati od po jednog predstavnika svake strane i efa CIVPOL-a u sektoru koji e da
vri dunost predsedavajueg odbora.
400
c. Policijski odbor (PO) razmatrae i nastojati reiti sva pitanja u vezi obavljanja milicijske
delatnosti unutar ZR. Pitanja koja PO ne bude mogao da rei bie upuena direktno efu
CIVPOL-a koji e takva pitanja da prosledi Zajednikoj komisiji na centralnom nivou na
reavanje. Ako strane ne mogu da postignu dogovor, predsedavajui Zajednike komisije na
centralnom nivou ima diskreciono pravo i ovlaenje da donese konanu odluku.
d. ef CIVPOL-a u sektoru ili njegov delegat vodie zapisnik na sastancima PO koji e biti
podeljen stranama.
e. Sastanak PO moe da zatrai bilo koja od strana ili moe biti sazvan na inicijativu efa
CIVPOL-a u sektoru.
153
1994., lipanj 8.
Trst
Dopis o. Ilije Ivia predsjedniku Vlade RSK o suradnji Italije i RSK
o. Ilija Ivi
Trst Italija, 08. jun 1994.
Vlada RSK
Predsjednik B. Mikeli
Po ovlatenju grupe istaknutih poslanika Aleanza Nazionale i Forza Italija koji su dobili
izbore i sastavili italijansku vladu, ovlaten sam da prenesem sljedee:
U nedelju 12. juna sprovee se italijanski izbori za Evropski parlament, a potom e
grupa poslanika italijanskog i Evropskog parlamenta u zvaninoj delegaciji posjetiti Knin,
sa ovlatenjem politikih organa dravne koalicione vlasti da prizna RSK. U sinonem
telefonskom razgovoru sa prof. dr. akomelijem545 iz Trsta, jednim od uticajnih politiara
pokrajine Friuli Venecija ulija546 jo jednom je potvreno i dato mi je ovlatenje da
zvanian ovakav stav italijanske delegacije, koji e on predvoditi, prenesem Vladi RSK i
njenom predsedniku gosp. B547. Mikeliu. Zatim sam izvjeten o pripremama posjete
dravne delegacije RSK Italiji o emu e se uskoro dogovoriti i odrediti datum posjeta.
Narednih dana oekuje se posjeta privrednika Italije Krajini.
Uz izraze dubokog potovanja
o. Ilija Ivi, [v. r.]
545
546
547
Giacomelli. Prireivai nisu utvrdili ime.

Giulia.
Borislav.
401
154
1994., lipanj 8.
Vojni
Obavijest Odsjeka za pogranine poslove SUP-a Vojni MUP-u RSK o doputenju za
prijelaz granice konvoju kamiona iz AP Zapadna Bosna
Rsk mup
Sup Vojni
Odsjek za pogranine poslove M.P.548
Broj:08-03/1-1-16-12/959-94.d.d.
Vojni, 8. 6. 1994. godine
(Odsjek za pogranine poslove)
Dana 6. 6. 94.godine na osnovu usmenog dogovora predsjednika vlade Bore Mikelia i
ministra up Rsk gospodina Ilije Prijia dozvoljen je prelaz preko teritorija Rsk konvoju od
16 (esnaest) kamijona Ap Zapadna Bosna, te odlazak u Republiku Hrvatsku radi prevoza
roba ekonomskog tipa, koji konvoj se dana 7. 6. 1994. godine u R. Hrvatskoj djelomino
razdvojio, na nain da su se etiri auto cisterne vratile sa teretom u Ap Zapadna Bosna a
ostali dio konvaja ostao u Hrvatskoj na utovaru roba.
Dana 7. 6. 1994. godine od Ap Zapadna Bosna dobili smo dodatni zahtjev za prelazak
gore navedene 4 cistrene, koje bi se pridruile ostalom djelu konvoja u Hrvatskoj, te
kompletno zajedno vratili u Ap stoga vas molimo da nam izdate odobrenje za prolaz 4 autocisterne preko podruja Rsk na relaciji Maljevac-Turanj i obratno.
ef odsjeka:
Devetak Duan M.P.549
1994., lipanj 8.
Knin
155

VLADA
ZAPISNIK
sa 5. redovne sjednice Vlade RSK odrane
dana 08. 06. 1994. godine u Kninu s poetkom u 9.00 asova
548
549
Prijemni peat: RSK, MUP, Knin; primljeno 9. 6. 1994., broj: 08/3-1-2795-1/94.

402
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni dio.
Sjednici prisustvuju svi lanovi Vlade.
Sjednici kao gosti prisustvuju: Mirjana Milanovi, Veljko Korolija, Pavao Marjanovi,
Sretko Petkovi i Boko Vitas.
DNEVNI RED
1. Verifikacija zapisnika sa prethodnih sjednica (od 1. 4. sjednice)
I PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. Informacija o razgovorima sa meunarodnim predstavnicima
3. Ministarstvo finansija
3.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o bankama i drugim finansijskim organizacijama
3.2. Utvrivanje Prijedloga Zakona o kreditnim poslovima sa inostranstvom
3.3.
Utvrivanje Prijedloga Zakona o ukidanju propisa iz oblasti deviznog i
spoljnotrgovinskog poslovanja
3.4. Utvrivanje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom
porezu i posebnoj republikoj taksi koji se plaaju za vrijeme ratnog stanja i
neposredne ratne opasnosti
3.5. Prijedlog kriterijuma i elemenata za zakljuivanje novih ugovora o depozitu po
vienju
3.6. Donoenje odluke o izdavanju obveznica za finansiranje RSK za 1994. godinu
3.7. Donoenje Odluke o ustupanju dijela ostvarene razlike u cijenu (mare) JP NIK
Mirkovci od prodanih naftnih derivata vojsci RSK
4. Ministarstvo odbrane
4.1. Zahtjev za dodatna novana sredstva za isplatu v/o pripadnika civilne zatite i
slube ONO
4.2. Operativni plan realizacije Programa snabdjevanja vodom u 1994. godini
5. Ministarstvo pravosua i uprave
5.1. Uredba o nainu vrenja poslova ministarstava i posebnih organizacija van njihovog
sjedita
6. Ministarstvo trgovine i turizma
6.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju
6.2.
Donoenje Odluke o ureenju prometa roba i usluga sa SRJ, RS i bivim
jugoslavenskim republikama (sa uputstvom)
6.3. Donoenje Uredbe o malograninom prometu sa AP Zapadna Bosna
7. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva
7.1. Informacija o proljetnoj sjetvi
7.2. Utvrivanje prijedloga Zakona o nacionalnim parkovima
8. Ministarstvo informisanja
8.1. Informacija o stanju u informativnom sistemu RSK
9. Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja
9.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o zatiti civilnih rtava rata
9.2. Utvrivanje prijedloga Zakona o pravima vojnih invalida i porodica palih boraca
9.3. Utvrivanje prijedloga Zakona o drutvenoj brizi o djeci
9.4. Donoenje Odluke o ukidanju Odluke Vlade o finansiranju javnih kuhinja
9.5. Donoenje Odluke o ponitavanju Odluke o oslobaanju uplate doprinosa
403
10. Republiki zavod za statistiku i informatiku

10.1.
Prijedlog osnovnih ekonomskih indikatora za praenje sprovoenja Programa
rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog oporavka RSK
II PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJU PO SKRAENOM POSTUPKU
11. Donoenje Odluke o osnivanju komisije za hartije od vrijednosti
12. Donoenje Odluke o imenovanju sekretara Komisije za hartije od vrijednosti
13. Donoenje rjeenja o imenovanja lana Republike komisije za popis i procjenu ratne
tete
14. Donoenje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o mrei vaspitno obrazovnih ustanova
RSK
15. Donoenje rjeenja o imenovanja savjetnika Predsjednika Vlade za ekonomska pitanja
16. Donoenje Odluke o imenovanju potpisnika iro-rauna Sekretarijata Vlade RSK u
Kninu i Beogradu
17. Donoenje Odluke o kupovini fotokopirnog aparata za potrebe Sekretarijata Vlade
RSK
18. Donoenje rjeenja o imenovanju lanova Upravnog odbora Republikog zavoda za
trite rada
19. Donoenje rjeenja o imenovanju Upravnog odbora fonda PIO RSK
20. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava fondu PIO
21. Davanje saglasnosti na pravilnik o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih
mjesta u Srpskom narodnom pozoritu
22. Donoenje Odluke o finansiranju kataloga RSK korijeni dravnosti i nastanak
III MATERIJALI RADI INFORMISANJA LANOVA VLADE
23. Informacija o Programu socijalne obnove na podruju optine Pakrac
24. Informacija inicijativnog odbora za obnovu i razvoj srpskih pravoslavnih sela Kaia,
Islama Grkog, Islama Latinskog, Smokovia i Murvice
25. Informacija o trajku zdravstvenih radnika u Domu zdravlja Beli Manastir
26. Zauzimanje stava Vlade po pitanju dokumentarnog filma Republika Srpska Krajina
i izmjenjen i nadopunjen sa
2.2. Sporazum Vlade i UN o statusu zatitnih snaga UN-a
2.3. Donoenje Odluke o osnivanju Agencije za angairanje lokalnih lica i poslovne
saradnje sa Meunarodnim organizacijama
2.4. Ministarstvo za saobraaj i veze

Informacija o razgovorima sa predstavnicima Pupina i PTT Srbije
3.8. Utvrivanje prijedloga Zakona o posebnom porezu na promet za finansiranje SVK
7.3.
Donoenje Odluke o obaveznom veterinarsko-sanitarnom pregledu svinja na
podruju RSK zbog pojave trihineloze
Taka 8.1. dijeli se na
8. a) Odreivanje Vlade prema prepisci Rauo550 Marti551
8. b) Kadrovske promjene na RTV RSK
8. v) Zahtjev za finansiranje Ljetne kole novinarstva
9.6. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava fondu PIO (toka 20. iz skraenog
postupka)
550
551
Borivoj.
Milan.
404
10.2. Informacija o problemima Republikog Zavoda za statistiku i informatiku

10. a) Ministarstvo energetike

Donoenje Odluke o nainu izrade bilanca potranje naftnih derivata u RSK
10. b) Ministarstvo zdravlja

Donoenje Odluke o preuzimanju osnivakih prava DZ u Belom Manastiru

Donoenje Odluke o razrjeenju i imenovanju v.d. direktora DZ u Belom

Manastiru
10. v) Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i graevinarstvo

Donoenje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Republikog

geodetskog zavoda

Donoenje Odluke o prihvatanju ponude GP Radnik
10. g) Donoenje Odluke o finansiranju kataloga RSK Korjeni dravnosti i nastanak
(taka 22. iz skraenog postupka)
20. u skraenom postupku

Donoenje Odluke o tampanju radnih knjiica
22. u skraenom postupku

Davanje saglasnosti na Rjeenje direktora uprave carina o razrjeenju i postavljenju
upravnika carinarnice u Vukovaru
22. a) u skraenom postupku

Donoenje Rjeenja o imenovanju pomonika ministra trgovine
Nakon ovih izmjena i dopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
Verifikovani su zapisnici od 1. 4. sjednice Vlade s tim da su usvojene primjedbe
slijedeih ministarstava:
Ministar Veselinovi552 U zapisniku sa 4. sjednice Vlade odrane 24. 05. 1994. godine
u taki 9.2. drugi stav zakljuka, treba da glasi: Radnu grupu za doradu Uredbe sainjavaju
ministri Bosni,553 ijan554 i Veselinovi, a zadatak radne grupe je da precizira minimalne
cijene ispod kojih se ne moe vriti kompezacija. U zavrnom dijelu Uredbe moraju se
nabrojati deficitarne robe za RSK.
Ministar Krika555 U zapisnika sa iste sjednice u zakljuku pod takom 11.1. treba
da stoji gosp. Rkman,556 a u stavu 3. istog zakljuka umjesto Veleht Nikola treba da stoji
Velebit Nikola
U zapisniku sa 2. sjednice Vlade odrane 28. 04. 1994. na kraju zapisnika treba da stoji:
Na prijedlog predsjednika Mikelia doneseno je
RJEENJE
o postavljenju sekretara Vlade
Naprijed navedene primjedbe usvojene su kao to je ve reeno i izvrit e se korekcija
zapisnika sa 2. i 4. sjednice.
552
553
554
555
556
Ratko.
Mile.
Simo.
Milivoj.
Branko.
405
Ad-2
2.1. Predsjednik Mikeli informisao je lanove Vlade o razgovorima voenim u Ruskoj
ambasadi u Beogradu sa gospodinom urkinom.557 Osim predsjednika Mikelia s nae
strane pozvani su predsjednik Marti i ministar Babi.558 Razgovaralo se o realizaciji 1. faze
Zagrebakog sporazuma i konstatovano je da hrvatska strana nije izvrila svoje obaveze.
Mi emo uputiti zahtjev UNPROFOR-u i hrvatskoj strani da se hrvatska vojska povue
iz tampon zone. U protivnom nae snage e se vratiti na poloaje odakle su se povukle.
Drugi dio razgovora je bio posveen nastavku pregovora o ekonomskim pitanjima sa RH.
Mi smo rekli da ako se sprovede do kraja 1. faza sporazuma o povlaenjima i razdvajanju
snaga da onda moemo nastaviti pregovarati o ekonomskim pitanjima s im se gospodin
urkin sloio. On nam je rekao da je stav meunarodnih faktora da se pregovori moraju
voditi na teritoriji RH ili RSK, na to smo mi odgovorili da se moramo konsultovati sa
naom Vladom i Parlamentom. U nedjelju popodne obavjeteni smo da se ide u enevu i
predsjednik Marti je rekao da e se ii u utorak i da s njim ide ministar Babi. Predsjednik
Marti je otiao u enevu s gospodinom Jareviem559 i dobili smo informaciju da su
pregovori da su pregovori sa hrvatskom stranom vezano za ekonomska pitanja zakazani za
16. i 17. 06. 1994. godine na Plitvicama.
Potom je ministar Babi informisao lanove Vlade o razgovorima sa gospodinom
Miloeviem. On je obeao da e pokuati obezbjediti preko gospodina Stoltenberga560
prethodne konsultacije izmeu nas i hrvatske strane, s tim to smo konstatovali da Knin
i Plitvice ne dolaze u obzir za nastavak pregovora. Na kraju je ministar Babi predloio da
se o ovome vie ne diskutuje dok ne dobijemo potpunu informaciju iz eneve. Potom je
otvorena rasprava u kojoj su uestvovali gotovo svi ministri, a po zavretku rasprave usvojen
je
Z A K LJ U A K
Nau delegaciju u razgovorima predvodit e predsjednik Mikeli i ministar Babi, a po
potrebi e se ukljuiti i drugi resorni ministri. Zaduuju se svi ministri da kandiduju pitanja
za ekonomske pregovore iz svojih resora i sutra ujutro ih dostave predsjedniku Vlade.
2.2 Ministar Babi i zamjenik ministra Petkovi561 ukratko su obrazloili odrede
Sporazuma izmeu Vlade Republike Srpske Krajine i Ujedinjenih nacija o statusu Zatitnih
Snaga Ujedinjenih nacija (prilog br. 1.)
U raspravi koja je potom otvorena uestvovali su ministri Petrovi,562 Veselinovi,
Tanjga563 i ijan a po zavretku rasprave usvojen je
Z A K LJ U A K
Prihvata se Sporazum kojeg e ispred Vlade RSK potpisati predsjednik Mikeli a ispred
UN-a potpis bi trebao dati generalni sekretar Butros Gali.564
2.3. Donesena je
557
558
559
560
561
562
563
564
Vitaliy Churkin.
Milan.
Slobodan.
Sretko.
Branko.
Rade.
406
ODLUKA
o osnivanju Agencije (prilog br. 2)
Pod ovom takom primljene su na znanje informacije o zahtjevu Ede Kati (prilog br. 3.) i
informacija o. Ilije Ivia (prilog br. 4)
2.4. Ministar Paen565 obavijestio je lanove Vlade o razgovorima voenim s
predstavnicima Pupina i PTT Srbije shodno zakljuku sa zadnje sjednice. On je istakao da
su Iskrine centrale atestirane i provjerene, a kod Pupina je neto drugo. Kod Iskre je
rok isporuke krai i jeftinije su od Pupina.
Potom je gospodin Vitas izloio cijene Iskre i Pupina i konstatovao da je Pupin
skuplji za oko 30%.
Nakon toga ministar Paen je rekao da je stav ministarstva da je bolje i prihvatljivija
ponuda Iskre, a na Vladi je da odlui. U raspravi su jo uestvovali predsjednik Mikeli i
ministar Vojnovi,566 Tanjga, Veselinovi i Petrovi.
Po zavretku rasprave usvojen je slijedei
Z A K LJ U A K
Daje se suglasnost Vlade na izbor Iskre za opremu telefonskih centrala u Kninu, Korenici,
Vojniu i Petrinji. (prilog br. 5.)
Ad-3
ZAKONA
o bankama i drugim finansijskim organizacijama (prilog br. 6.) koji e se proslijediti u
Skuptinsku proceduru.
ZAKONA
o kreditnim poslovima sa inostranstvom (prilog br. 7.) koji e se uputiti u Skuptinsku
proceduru.
ZAKONA
o ukidanju propisa iz oblasti deviznog i spoljnotrgovinskog poslovanja koji e se proslijediti
u Skuptinsku proceduru. (prilog br. 8.)
ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu i posebnoj republikoj taksi koji se
plaaju za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti (prilog br. 9) koji e se uputiti
u Skuptinsku proceduru.
3.5. Donesena je
ODLUKA
o zakljuivanju novih ugovora o dedepozitu po vienju (prilog br. 10)
3.6. Donesena je
ODLUKA
o izdavanju obveznica Republike Srpske Krajine u periodu juli-decembar 1994. godine
(prilog br. 11)
565
566
Milan.
Milivoj.
407
3.7. Donesena je
ODLUKA
o ustupanju dijela ostvarene razlike u cijeni (mare) JP NIK Mirkovci od prodanih naftnih
derivata budetu RSK (prilog br. 12)
ZAKONA
o posebnom porezu na promet za finansiranje Srpske Vojske Krajine (prilog br. 13)
4.1. Donesena je
Ad-4
ODLUKA
o naknadama licima u rezervnom sastavu SVK (prilog br. 14) i
ODLUKA
o odobravanju dodatnih novanih sredstava za isplatu plata v/o (prilog br. 15) te
Z A K LJ U A K
Izvriti kontrolu blagajni finansijera po brigadama.
Najkasnije za deset dana odrat e se tematska sjednica Vlade posveena pitanju i
problemima odbrane.
4.2. Nakon to je ministar Tanjga obrazloio operativni plan realizacije Programa
snabdijevanja vodom u 1994. godini s informacijom o stanju i mogunostima snabdijevanja
stanovnitva vodom u ljetnoj sezoni za Kordun, Baniju i Zapadnu Slavoniju, te prijedlog
zakljuaka (prilog br. 16) usvojen je slijedei
Z A K LJ U A K
Izvjetaj dopuniti sa programom obezbjeenja vode za optinu Pakrac i dostaviti za iduu
sjednicu Vlade.
6.1. Skinuto s dnevnog reda.
6.3. Donesena je
Ad-5
Ad-6
UREDBA
o malograninom prometu sa AP Zapadna Bosna (prilog br. 17)
Ad-7
7.1. Informaciju o proljetnoj sjetvi (prilog br. 18) kao i program mjera, akcija za etvu
(prilog br. 19) podnio je ministar ijan. Nakon toga, razmotrena je informacija o moguim
rjeenjima finansiranja otkupa penice roda 1994. godine (prilog br. 20). Potom je otvorena
rasprava, a po zavretku rasprave usvojen je slijedei
Z A K LJ U A K
Sredstva za otkup pokuati osigurati na nain da se trai da SRJ preko svog bankarstva
osigura jedan dio sredstava, jedan dio preko banaka u RSK, a jedan dio preko dirigovanih
sredstava (5 miliona mjeseno).
408
Informacija Narodne banke treba da se dopuni.

Pod ovom takom donesena je
ODLUKA
o formiranju operativnog tijela na nivou RSK za nesmetano odvijanje etve (prilog br. 21)
7.3. Donesena je
ODLUKA
o obaveznom veterinarsko-sanitarnom pregledu svinja na podruju RSK zbog pojave
trihineloze (prilog br. 22)
Ad-8
8. a) Na poetku je predsjednik Mikeli upoznao lanove Vlade sa prepiskom ministra
informisanja i predsjednika Republike, a kao podloga za raspravu posluili su materijali
(prilog br. 23) koji su podijeljeni svim lanovima Vlade na poetku sjednice.
U raspravi su uestvovali svi ministri, osim ministra ijana i Ratkovi, a po zavretku
rasprave usvojen je
Z A K LJ U A K
Komunikacija izmeu pojedinih struktura vlasti ne smije biti izloena javnosti prije
nego se stvari iskristaliziraju unutar struktura vlasti. Vlada u konkretnom sluaju predlae
ministru informisanja i predsjedniku Republike da prekinu praksu komuniciranja preko
javnosti.
8. b) Informaciju o kadrovskim promjenama na RTV RSK, nakon uvodnog izlaganja
ministra Raue podnio je gosp. Drago Kovaevi.
Potom je otvorena rasprava u kojoj je uestvovala veina ministara, predsjednik i sekretar
Vlade, a po zavretku rasprave usvojen je
Z A K LJ U A K
Potrebno je pozvati odgovorne ljude sa TV Beli Manastir i dogovoriti da se spomenuti
TV centar stavi u funkciju.
Donesena je u cilju uspostave jedinstvenog informativnog sistema u RSK
ODLUKA
o odobrenju 10. 000 dinara za repetitore elavac i Pljeevica (prilog br. 24)
8. v) Vezano za ljetnu kolu novinara (prilog br. 25) donesena je
ODLUKA
o odobrenju 5. 000 dinara (prilog br. 26)
Pod takom ministarstva informisanja vezano za imenovanje pomonika ministra
usvojen je
Z A K LJ U A K
Pomonika ministra treba predloiti sa teritorija RSK.
Ad-9
ZAKONA
o zatiti civilnih rtava rata (prilog br. 27) koji e se uputiti u skuptinsku proceduru.
409
ZAKONA
o pravima vojnih invalida i porodica palih boraca (prilog br. 28)
ZAKONA
o drutvenoj brizi o djeci (prilog br. 29) koji e se uputiti u skuptinsku proceduru.
9.4. Donesena je
ODLUKA
o ukidanju Odluke Vlade o finansiranju javnih kuhinja (prilog br. 30)
9.5. Donesena je
ODLUKA
o ponitavanju Odluke o oslobaanju uplate doprinosa (prilog br. 31)
9.6. Vezano za zahtjev za dotaciju sredstava fondu PIO RSK za isplatu penzija za mjesec
maj (prilog br. 32) otvorena je rasprava. Polemika je uglavnom voena izmeu ministra
Peria567 i ministra Veselinovia, a po zavretku je usvojen
Z A K LJ U A K
Budui da nema novaca i ne mogu se usaglasiti resorna ministarstva rjeenje e se pokuati
nai sutra ujutro na sastanku sa predsjednikom Vlade.
10.1. Donesena je
Ad-10
ODLUKA
o utvrivanju osnovnih ekonomskih indikatora za praenje sprovoenja Programa
rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog oporavka Republike Srpske Krajine
(prilog br. 33)
10. a) Nakon to je ministar Krika dao obrazloenje o nainu izrade bilanca naftnih
derivata (prilog br. 34) donesena je
ODLUKA
o nainu izrade bilansa potronje naftnih derivata u RSK (prilog br. 35)
10. b) Skinuto s dnevnog reda.
10. v) Donesena je
ODLUKA
o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Rep. geodetskog Zavoda (prilog br. 36) i
ODLUKA
o prihvatanju ponude GP Radnik iz Benkovca za izvedbu temelja i podloga montanih
objekata na lokaciji Senjak (prilog br. 37)
10. g) Vezano za zahtjev i odluku o finansiranju kataloga RSK korjeni dravnosti i
nastanak (prilog br. 38) za rije se javio ministar Babi koji je istaknuo da se ne slae da se
zahtjevu udovolji budui da je ova Vlada donijela Odluku o prihvatanju idejnog projekta
za izradu monografije RSK. Vezano za to lanovima Vlade podijeljen je Zapisnik (prilog br.
39). Nakon izlaganja ministra Babia usvojen je
Z A K LJ U A K
Ne moe se udovoljiti zahtjevu za finansiranje kataloga RSK korjeni dravnosti i
nastanak.
567
Slobodan.
410
Donesena je
Ad-11
ODLUKA
o osnivanju komisije za hartije od vrijednosti (prilog br. 40)
Donesena je
Ad-12
ODLUKA
o imenovanju komisije za hartije od vrijednosti (prilog br. 41)
Doneseno je
Ad-13
R J E E NJ E
o imenovanju lana Rep. komisije ta popis i procjenu ratne tete (prilog br. 42)
Donesena je
Ad-14
ODLUKA
o izmjeni i dopuni Odluke Vlade o mrei vaspitno-obrazovnih ustanova (prilog br. 43)
Doneseno je
Ad-15
R J E E NJ E
o postavljanju savjetnika (prilog br. 44)
Donesena je
o deponovanju potpisa (prilog br. 45)
Donesena je
o kupovini opreme (prilog br. 46)
Doneseno je
Ad-16
ODLUKA
Ad-17
ODLUKA
Ad-18
R J E E NJ E
o imenovanju lanova Upravnog odbora Rep. zavoda za trite rada (prilog br. 47)
Doneseno je
Ad-19
R J E E NJ E
o imenovanju lanova Upravnog odbora Rep. zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje
(prilog br. 48)
Donesena je
Ad-20
ODLUKA
o tampanju radnih knjiica RSK (prilog br. 49)
411
Donesena je
Ad-21
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u Srpskom
narodnom pozoritu RSK (prilog br. 50)
Dana je saglasnost Vlade na
Ad-22
R J E E NJ E
o ponitenju Rjeenja o imenovanju Petrovi Stevana za upravnika carinarnice u
Vukovaru (prilog br. 51) i
R J E E NJ E
o imenovanju upravnika carinarnice u Vukovaru (prilog br. 52)
Doneseno je
Ad-22-a
R J E E NJ E
o postavljenju pomonika ministra trgovine (prilog br. 53)
Shodno zakljuku sa 4. sjednice Vlade verifikovana je
UREDBA
o zabrani prodaje odreenih proizvoda (prilog br. 54)
lanovima Vlade radi informisanja podijeljeni su slijedei materijali:
Ad-23
Informacija o Programu socijalne obnove na podruju optine Pakrac (prilog br. 55)
Ad-24
Informacija Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj srpskih pravoslavnih sela Kaia, Islama
Grkog, Islama Latinskog, Smokovia i Murvice. (prilog br. 56)
Ad-25
Nije bilo pisanog materijala i raspravit e se na iduoj sjednici Vlade.
Ad-26
Informacija o dokumentarnom filmu Republika Srpska Krajina (prilog br. 57)
Sjednica je zavrila s radom u 00.15 asova.
SEKRETAR VLADE PREDSJEDNIK VLADE
SAVO TRBAC, [v.r.] M.P.568 Borislav Mikeli, [v.r.]
BROJ: 06-5-602/94. BROJ:05-5-318/94.
KNIN, 08. 06. 1994. KNIN, 08. 06. 1994.
568
412
156
1994., lipanj 8.
Knin
Suglasnost Ministarstva prosvjete RSK za kolovanje uenika iz opine Pakrac u Subotici i
Somboru

MINISTARSTVO PROSVJETE
Broj: 04-16-172/1-94.
Knin, 08. 06. 1994. godine
SEKRETARIJATU ZA DRUTVENE
DJELATNOSTI

PAKRAC
Na osnovu zahtjeva Sekretarijata za drutvene djelatnosti optine Pakrac od 06. 06.
1994. godine za kolovanje uenika srednjokolskog uzrasta sa podruja optine Pakrac,
Ministarstvo prosvjete Republike Srpske Krajine d a j e
SAGLASNOST
za kolovanje uenika srednjokolskog uzrasta sa podruja optine Pakrac u srednjim
kolama u Subotici i Somboru.
MINISTAR
za Ratkovi Stevan, prof.,
Duan Bada [v.r.]569
M.P.570
157
1994., lipanj 8.
Knin
Obavijest Komesarijata za izbjeglice RSK opinskim povjerenicima da su u Republici Srbiji
odreene osobe za meuopinsku suradnju s RSK
KOMESARIJAT ZA IZBEGLICE
Broj: 01-572/1-94
Knin, 8. 06. 1994. god.
569
570
Dopisano rukom.
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo prosvjete.
413
OPTINSKIM POVERENICIMA
KOMESARIJATA ZA IZBEGLICE
Obavetavamo vas da su odreeni koordinatori u Republici Srbiji koji e biti nosioci
meuoptinske saradnje sa optinama u Republici Srpskoj Krajini.
I. REGIJA: DALMACIJA Koordinator: NOVI BEOGRAD
1.
Drni Zemun, Deani
2.
Benkovac uprija, akovica
3.
Obrovac
Sombor, Glogovac
4.
Knin
Novi Beograd, Obilievo
II. REGIJA: LIKA Koordinator: RAKOVICA
5.
Donji Lapac
Apatin, Istok
6.
Graac Odaci, Kosovska Mitrovica
7.
Korenica
Rakovica, Prizren
8.
Plaki
Palilula, Lipljani
III. REGIJA: KORDUN Koordinator: KOSOVO POLJE
9.
Slunj
Despotovac, Brdo Novo
10.
Vojni Kosovo Polje, Senta
11.
Vrginmost Vrnjaka Banja, Kosovska Mitrovica
12.
Krnjak Inija, Kaanik
IV. REGIJA: BANIJA Koordinator: VALJEVO
13.
Glina
Valjevo, Vitina
14.
Petrinja Vrbas, trpci
15.
Dvor
Baljevac, Zveane
16. Kostajnica Bela Crkva, Zubin Potok
V. REGIJA: ZAPADNA SLAVONIJA Koordinator: SMEDEREVO
17. Sisak/Caprag (sedite Gradusa) Smederevo
18.
Okuani
Veliko Gradite, Tutin
19. Podravska Slatina Bujanovac
20.
Daruvar
Preevo
21.
Pakrac abari, Lebane
VI. REGIJA:ISTONA SLAVONIJA,
ZAPADNI SREM I BARANJA Koordinator: UKARICA
22.
Tenja
Stara Pazova, Gora
23.
Beli Manastir Baka Topola, Uroevac
24.
Mirkovci
id, Mladenovac
25.
Vukovar
ukarica, Bela Palanka
26.
Dalj Sremski Karlovci, Sremica
Za sve informacije obratite se Komesarijatu za izbeglice RSK na telefon: 0780 60-373,
ili pismeno na adresu Komesarijata za izbeglice RSK na adresu Trg Save Bjelanovia 11,
Knin.
POMONIK KOMESARA
Jovica Kneevi, [v.r.]
414
M.P.571 M.P.572
158
1994., lipanj 9.
Knin
Prijedlog Dravne komisije za ratne zloine i zloine genocida RSK Vladi RSK za obnovu
Memorijalnog parka Petrova gora
Dravna komisija za ratne i zloine genocida M.P.573
Br. 32/94
Knin, 9. juna 1994.
KNIN
Dostavljam vam, po trei put, prijedlog revitalizacije Memorijalnog parka Petrova gora,
a vezano s time i stvaranje uslova za sadrajniji rad Dravne komisije za ratne i zloine
genocida RSK.
Napominjem, da sam poetkom 1992. godine uputio dva prijedloga Optini Vojni. Dobio
sam pismeni odgovor, da to nije moj problem i da e Optina to rijeiti. U meuvremenu je
nastavljeno daljnje unitavanje objekata, inventara, knjiga, muzejske i arhivske grae.
Na dva upuena prijedloga revitalizacije Memorijalnog parka Petrova gora vladama Zdravka
Zeevia i ora Bjegovia nisam dobio odgovor. Znam da postoji nacrt odluke ministarstva
za kulturu koji nije nikada stavljen na dnevni red.
Upozoravam, da su u pitanju velike kulturno-istorijske i materijalne vrijednosti. Sve je izloeno
propadanju / originalni objekti Centralne partizanske bolnice, muzejski eksponati, arhiva
neprocjenjive vrijednosti o rtvama srpskog naroda, Spomenik Petrova gora, Omladinski
prihvatni centar i strogo zatieni predjeli prirode, knjige, kancelarijski inventar i dr.
Ovaj memorijal je uspomena na antifaizam, na rtve, krv i kosti srpskog naroda, a ne
komunjarske firme, kako su nedavno objavile novine Milke Ljubii. Memorijalni park
Petrova gora je oduvijek bio kulturno-istorijska institucija republikog-dravnog ranga i
znaaja, pa bi i sada trebao biti. Sramotno je gledati i kroz ne brigu []574
Dananja borba je nastavak otpora srpskog naroda istoj politici vienoj u dva svjetska rata,
kojom se htjelo porobiti, fiziki likvidirati i politiki unititi srpski narod.
Osmiljenim istorijskim povezivanjem i prezentacijom prolosti i sadanjosti, Petrova
gora moe ponovo biti bastion pravedne borbe i slobodarstva srpskog naroda u uslovima
evropskog i hrvatskog faizma, u uslovima politikih manipulacija i sadanje borbe za
definitivno osloboenje.
571
572
573
574
Prijemni peat: primljeno 9. 6. 1994. u 12,30; br. 01-572/1-94.

Okrugli peat: RSK, Komesarijat za izbjeglice, Knin.
Prijemni peat: Sekretarijat Vlade RSK, br. 06-5522/94., primljeno 9. 6. 1994.
Neitko.
415
Predlaem da Vlada RSK donese odluku o nastavku rada ili ponovnom formiranju
Memorijalnog parka Petrova gora. Moe se kombinovati i raniji prijedlog /privremeni/, da
se u prostorije Memorijalnog parka smjesti Dravna komisija za ratne i zloine genocida /
jer u Kninu do sad nije dobila radni prostor. Po ranijem prijedlogu Ministarstva za kulturu
predsjednik Dravne komisije, raniji direktor Memorijalnog parka, bio bi postavljen i za vd
direktora Memorijalnog parka. To bi trebalo trajati do punog oivljavanja rada i uvoenja u
posao nekog mlaeg istoriara.
Od bivih radnika trebalo bi zaposliti one koji su zbog rata ostali bez bilo kakvog zaposlenja,
a koji po strunim sposobnostima mogu obavljati planirane poslove. U poetku treba
raunati sa sljedeim radnim mjestima: administrator, knjigovoa, dva priuena radnika za
popravke oteenja i istaica.
Osnovni zadaci bi bili: zatita od daljnjeg propadanja i otuivanja imovine, inventarizacija
imovine i stvaranje uslova da Memorijalni park Petrova gora preraste u Muzej podruja
Republike Srpske Krajine koji bi sadravao orijentaciono sljedee istorijske cjeline:
arheoloku, etnografsku, dopunu srpskog etnografskog prostora u seobama, Vojnu krajinu,
genezu punu nacionalne ravnopravnosti izmeu srpskog i hrvatskog naroda kroz vjekove,
period 1. svjetskog rata i solunski dobrovoljci, podruje dananje RSK u Kraljevini SHS i
Kraljevini Jugoslaviji, period borbe i zloinstva u 2. svjetskom ratu, period drave SFRJ,
mirnodopski vidovi etnikog ienja, stradanja na Golom otoku, raspad SFRJ-e, secesija
Hrvata, Slovenaca, Makedonaca i muslimana, borba srpskog naroda RSK za vlastitu dravu
na putu svesrpskog ujedinjenja 1990/94.
to se tie izdvajanja sredstava s nivoa Republike, ona bi bila minimalna, jer postoje velike
mogunosti za ostvarivanje vlastitih prihoda, posebno s osnove zakupa funkcionalnih
prostora koji su u vlasnitvu Memorijalnog parka.
S potovanjem,
Dostavljeno :
1. predsjedniku Vlade RSK Predsjednik Dravne komisije za
2. sekretaru Vlade RSK M.P.575 ratne i zloine genocida RSK
3. ministru za kulturu RSK Mr. Mile Daki [v.r.]
159
1994., lipanj 9.
Knin
Izvjee SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK o problemima i incidentima u
sigurnosnim zonama
SEKRETARIJAT UNUTRANJI POSLOVA
575
Okrugli peat: neitko u izvorniku.
416
KNIN
Broj: 08-01-1399/1-94.
Knin, 09. 06. 1994.
MINISTRU UP-a RSK
KNIN
Predmet: Problemi i incidenti u zonama bezbednosti, izvjetaj
dostavlja se.Na podruju SUP-a Knin u zoni bezbednosti nalazi se vie naselja i sela u kojima su
ivjeli ili ive graani RSK i to:
1. Optina Obrovac
M. Z. Zaton, manji dio (sada je to podruje nenaseljeno, a bilo je naseljeno Hrvatima)
M. Z. Kruevo, manji dio (sada je to podruje nenaseljeno, a bilo je naseljeno Hrvatima)
2. Optina Benkovac
M. Z. Islam Grki, M. Z. Kai, M. Z. Smokovi (srpska sela koja su se nalazila pod
kontrolom HV, a sada su po zagrebakom sporazumu pod naom kontrolom)
M. Z. Gornji Zemunik (Gole, Potkosa i Banii)
M. Z. Kakma i Stabanj
M. Z. Pristeg (pola sela, jer ostali dio naseljen Hrvatima je bio uvijek pod kontrolom
HV).
3. Optina Knin podruje koje pokriva SM Kistanje
M. Z. ista Mala, manji dio
M. Z. Prokljan
M. Z. Graac, mali dio Smolii
M. Z. Velika Glava zaseoci Travice, Pozderi, Vujci i Zjalii
M. Z. Plastovo zaseok Gardijani
M. Z. Lakovica zaseoci Rogovo i Roki Slap
Podruje koje pokriva SMON KNIN
M. Z. Velui zaseok Manojlovi
4. Optina Drni
M. Z. itni zaseoci Kaii, Asanovii, Ercegovci, Beaderi i Vukaini stanovnika 43,
M. Z. Krike zaseoci Bitunjci, Kunci, Periii i Vukaini stanovnika 90,
M. Z. Ruii zaseok Lunii stanovnika 20
Podruje Knina koje pokriva SM Vrlika
M.Z. Maljkovosada naputeno i nenaseljeno a bilo nastanjeno hrvatskim stanovnitvom.
Za rad u podruju zona bezbednosti akreditaciju od UNPROFOR-a dobilo je 37 radnika
SUP-a Knin.
U veinu sela idu nae patrole i patrole CIVILPOL-a po ustaljenoj praksi, a po povratku
patrole sastavljaju izvjetaje o zapaanjima. Do sada nismo bili bili u Smokoviu radi
odbijanja CIVILPOL-a da nije bezbedno radi mina koje nisu otklonjene. Problemi i
incidentne situacije u vezi rada u zonama bezbednosti najee se pojavljuju na podruju
optine Benkovac i to:
Sela Kai, Islam Grki, Smokovi i sela Medakog depa su bili pod kontrolom HV, a
po zagrebakom sporazumu su potpali pod kontrolu nae strane, odnosno postali sastavni
dio teritorije RSK. Takva odluka nije u pismenom obliku uneena u zagrebaki sporazum
i to nam stvara velike potekoe, jer CIVILPOL je dozvolio hrvatskoj policiji da zajedno
sa njima patrolira u navedenim selima to je za nas neprihvatljivo i to smatramo velikim
417
prekrajem. Zbog toga smo vie puta intervenisali i pismeno protestirali kod CIVILPOL-a
sektora Jug, te u zadnji 15-ak dana HP ne ulazi u navedena sela.
Problem sela Kakma i Stabanj je takoer specifian gdje je dolazilo u vie navrata do
incidentnih situacija. Od samog potpisivanja zagrebakog sporazuma stanovnitvo sela je
ispoljilo veliki revolt zbog zbog takve odluke a stav naih najveih predstavnika (MUP-a,
Vlade i Predsjednika) je da se ne pristaje da ta sela uu u zonu bezbednosti. Na osnovu
takvih stavova sa predstavnicima UNPROFOR-a tj. Komandom Kanadskog bataljona
i komandom sektora JUG dogovoren je poseban modalitet rada u tim selima, meutim
nii oficiri kanadskog bataljona postupaju suprotno dogovoru to dovodi do incidentnih
situacija.
Od poetka primjenjivanja Zagreb. sporazuma o reimu rada u zonama bezbednosti, na
podruju SUP-a Knin biljeimo dogaaje:
Ulazak dvojice hrvatskih vojnika u Islam Grki i njihovo lienje slobode i privoenje u
zatvor Knin
Ulazak dvojice graana Njemake i jedne graanke RH sa vozilom preko Pristega, te su
lieni slobode i privedeni suce za prekraje,
Ulazak jednog graanina RH preko Kakme na nae podruje lien slobode i priveden
sucu za prekraje,
Lienje slobode graanina RH na G.P. Maljkovo Vrlika sa autobusom vlasnitvo
poduzea PROMET Makarska koji je prevozio pripadnika UNPROFOR-a. Isti je
lien slobode, priveden sucu za prekraje, a autobus oduzet.
Oduzimanje slubenih pitolja dvojici milicionera SJB Benkovac koji su zateeni u
Kaiu a nisu bili najavljeni ni u pratnji CIVILPOL-a, sluaj evidentiran kao prekraj od
strane (nae), oruje istima vraeno.
Oduzimanje slubenih pitolja dvojici milicionera SJB Benkovac koji su zateeni u
Pristegu, a nisu bili u pratnji CIVILPOL-a. Dogaaj evidentiran kao prekraj sa nae
strane, a postupak oko vraanja oruja je u toku.
Oduzimanje pitolja vlasnitvo naeg graanina u selu Kakma koji je provocirao pripadnike
UNPROFOR-a. Sluaj zaveden kao prekraj od nae strane, a pitolj naknadno vraen
istom od strane, a pitolj naknadno vraen istom od strane CIVILPOL-a Benkovac.
Stav Vlade i MUP-a RSK je da dio zone bezbednosti koji se protee od krajnje linije
poloaja nae vojske do bive linije dodira nae vojske i HV kontrolie milicija zajedno
sa CIVILPOL-om, te da se biva linija dodira ne prelazi, a isto tako da se ne dozvoli HP
da u pratnji CIVILPOL-a prelazi na nau stranu. Iz ovog pravila izuzeta su sela Kai,
Islam Grki, Smokovi i sela Medakog depa koji su po ZG sporazumu potpala pod nau
kontrolu, a isto tako sela kabrnja optina Benkovac koje se nalazilo pod naom kontrolom
predato je Hrvatskoj strani. Sva lica koja od strane RH preu bivu liniju dodira i preu na
nau stranu u zoni bezbednosti se liavaju slobode i privode sucu za (Uputstvo na osnovu
Uredbe Vlade o reimu ulaska i kretanja u zoni bezbednosti).
Takve instrukcije su u pismenom obliku date svim rukovodiocima organizacionih
jedinica SUP-a Knin i oni po istima postupaju.
SEKRETAR
418
160
1994., lipanj 9.
Knin
Dopis SUP-a Knin Stanicama javne sigurnosti Kistanje, Drni i Vrlika sa zapovijedi
ministra unutarnjih poslova RSK o mjerama praenja djelatnosti UNPROFOR-a
SUP Knin
Broj: SP 3 94.
Knin, 9. 06. 1994.
SJS Kistanje, Drni, Vrlika
Na sastanku sa ministrom unutranjih poslova dogovoreno je da kompletna evidencija,
kontrola, informacije i dr. od interesa o Unproforu spada u nadlenost operativnog radnika
za borbene pripreme.
Iz istog razloga ministar je naredio:
Svaka SJB za svoje podruje sainite karte, omjer 1: 25000 i ucrtati sve o Unproforu.
Na karti:
Ucrtati sve lokacije un, kasarne baze, objekte, punktove, i dr. broj pripadnika, odaklen
su, jaina i sastav i dr. naoruanje, opremu, vozila i dr.
Otvoriti za vanija lica, komandante i druge vanije pripadnike UN dosije sa svim
podacima i informacijama od koristi o njima.
Sve evidencije voditi zasebno i pregledno u obliku priloga 1 i 2 i vie, uz stalno auriranje,
a sve korisne informacije iz dosijea i druge dostaviti operativnom radniku SUP-a za
obrambene pripreme.
Takoer sve pravovremeno aurirati i izvjetavati prilikom smjena dolaska i odlaska
rukovodioca SJB i SUP-a ui u njih operativno kroz slubene kontakte, sastanke i dr.,
kao i na druge naine, sve dostaviti pravovremeno, posebno izdvojene korisne informacije.
Sve ovo voditi kroz prilog i kartu i za pripadnike civ pol, ez, posmatrake misije, crveni
krst, meunarodni crveni krst i dr. na nain kako je gore navedeno.
Takoer u posebnom prilogu sainiti evidenciju lica zaposlenih angaovanih kod un,
civ pol i dr. lica kod kojih su smjeteni prevodioci i dr. Napominjemo da sve mora biti
maksimalno obraeno sa svim generalijama svih onih koji su zavedeni u bilo koju evidenciju.
Naelnik:
Jeli ore, [v.r.]
161
1994., lipanj 9.
Knin
Izvjee SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK o sigurnosnom stanju na podruju
SUP-a Knin
419

Broj: /94.
Knin, 09. 06. 1994. god.
MINISTRU UNUTRANJIH POSLOVA RSK
PREDMET: Bezbedonosno stanje na podruju SUP-a Knin
Analizirajui bezbedonosnu situaciju u posljednje vrijeme na podruju SUP-a Knin moe
se konstatirati da je ona zadovoljavajua. Na podruju SUP-a Knin nema teih krivinih
djela koja bi bila zabrinjavajua. Tano je da su se u posljednje vrijeme dogodila dva ubistva
graana srpske nacionalnosti i jedno na podruju Oestova Knin i jedno prije nekoliko
dana na podruju Benkovca, ali se na tim ubistvima intenzivno radi radi rasvjetljavanja
poinioca ovih dijela. Tako postoji mogunost da se otkrije poinilac ubistava na podruju
Benkovca jer se osnovano sumnja za lice koje je izvrioc i ono se sada nalazi u pritvoru,
po naem osnovu i nad njim se radi intenzivna krim. obrada. Moe se konstatirati da je u
veem porastu dogaaji samoubistava i ona se dogaaju najee na podruju Benkovca i
Drnia. Razlog ovog su dogaaja su dosadanjom analizom posljedice rata i psihika stanja
tih lica koja su izvrila samoubistvo.
Krivina djela protiv linosti i morala nisu u posljednje vrijeme evidentirana na podruju
SUP-a Knin.
Krivina djela protiv imovine su najbrojnija kriv. djela na podruju SUP-a Knin, a to su
krae i teke krae.
Ako analiziramo ta djela u proteklih nekoliko mjeseci onda moemo rei da su i ona u
vidnom opadanju. Ako samo usporedimo 4 i 5. mjesec ove godine moe se zakljuiti da je
u 5. mj. na podruju SUP-a Knin evidentirano 73 kriv. djela, dok je u 4. mj. evidentirano
est kriv. djela vie.
Kada usporedimo otkrivaku djelatnost evidentiranost kriv. djela onda moemo da
konstatiramo da je otkrivaka djelatnost zadovoljavajua pa tako je postotak otkrivake
djelatnosti u 4. mj. bio 70%, dok je u 5. mj. bio 73,8%.
Budui da nam je vei broj operativaca inspektora u posljednje vrijeme radio na
podruju drugih SJB moemo zakljuiti da je otkrivaka djelatnost nadprosjena, s obzirom
na brojno stanje operativaca, odnosno nosioca ovih aktivnosti.
to se tie JRiM, takoer se moe zakljuiti da nema naruavanja JRiM u veem obimu.
Najvei broj podneenih prekrajnih prijava iz te domene je rad ugostiteljskih objekata od
dueg dozvoljenog radnog vremena.
to se tie problema i incidenata u zoni bezbednosti moe se konstatirati da oni postoje
tako to pripadnici hrvatske policije povremeno prelaze crtu razgranienja i tako povreuju
teritoriju RSK. To se dogaa najee na podruju Benkovca i to Kaia, Islama Grkog
i Kakme. Isto tako pripadnici UNPF, Kanadskog bataljona izazivaju incidente tako to
odbijaju kontrolu naoj miliciji na graninom prelazu Zemunik.
SEKRETAR
420
162
1994., lipanj 9.
Okuani
Izvjee SUP-a Okuani MUP-u RSK o sigurnosnom stanju na podruju SUP-a Okuani
OKUANI
Broj: 08-05/1-38/1-94 str. pov.
KNIN
PREDMET: Procjena stanja bezbjednosti na podruju SUP-a Okuani.
Podruje Zapadne Slavonije, odnosno zona odgovornosti SUP-a Okuani uvueno
je duboko u prostor Hrvatske. Podruje sa dvije, a na pojedinim mjestima i sa tri strane
granii sa teritorijem neprijateljske Hrvatske, te sa june strane dvjema vodenim preprekama
rijekom Savom i kanalom Strug.
Veliki dio prostora je pokriven umom, a na pojedinim mjestima i movarnim
predjelima. Treba naglasiti da podrujem prolazi auto-put Zagreb Beograd, eljeznika
pruga, dalekovod, naftovod i telefonska linija, te plovni put rijekom Savom. Teritorijem
prolaze i ceste koje povezuju Staru Gradiku Okuani Pakrac, cesta od sela Greani i
Rajia koja preko mosta Mostine spaja podruje Mlake i Jasenovca sa Okuanima.
Na pojedinim podrujima uz komunikacije nailazimo na vei broj poruenih, oteenih
ili naputenih hrvatskih kua i sela koja su uglavnom povezana sa umovitim predjelima, to
ih ini pogodnim za ubacivanje DTG grupa.
Osiguranje granice na pojedinim predjelima nije na zadovoljavajuem nivou, a naroito
u posljednje vrijeme nakon sprovoenja Zagrebakog sporazuma. Srpska vojska RSK se
na pojedinim mjestima povukla u dubini ak od 2-2,5 km (Donja umetlica na podruju
optine Pakrac, a koje podruje je irine oko 10 km, te vei dio pokriven umom. Inae je na
sadanjim novim prednjim linijama smanjen broj vojnika, a pogotovo na podruju Donje
Varoi gdje na prostoru irine oko 4 km ima ukupno na poloaju svakodnevno svega 15-ak
vojnika.
U zoni bezbednosti ispred ovih vojnih linija, na ovom dijelu, u posljednje vrijeme ne
zalaze pripadnici UNPROFOR-a, a na suprotnoj strani prema raspoloivim podacima ee
se grupiu ustae. Takoer u predjelu mjesta Bijela Stijena jedan dio terena u irini oko
20-ak km pokriven je za sada samo vojnim patrolama, a radi se o preteno umovitom
podruju, te nasuprot istog je muki bunar, od kuda se jo nisu povukle hrvatske snage.
umoviti dio uz auto-put prema Novskoj, irine oko 10-ak km, a u pravcu sela Mlaka
pokriven je takoer samo povremenim vojnim patrolama.
Pripadnici UNPROFOR-a na ovim kao i na ostalim podrujima Zapadne Slavonije u
zonama bezbednosti ne vre neke vidljive aktivnosti u smislu dobrog osiguranja bezbednosti,
421
a naroito po noi uopte ne zalaze u nenaseljena mjesta, uz obrazloenje da u tim zonama

nou njihovi pripadnici nisu bezbedni.
Pripadnici milicije su, za sada, uskraeni da permanentno vre slubu u zoni razdvajanja,
s obzirom da Civilna policija UNPROFOR-a nema dovoljno svojih slubenih lica za
pratnju, pa se tako sluba svakodnevno u ovim zonama vri samo po par asova i ponekad u
veernjim asovima, dok preko noi momentalno nismo u mogunosti da ulazimo na ovaj
teren.
Primjeena je, naroito u posljednje vrijeme pojava sve veeg broja lica koja u zonama
bezbednosti komuniciraju sa graanima iz podruja Hrvatske. Direktno se susreu na Liniji
dodira, primaju i alju pakete i pisma, pripadnici UNPROFOR-a im pomau na nain to
im dozvoljavaju kontakte pa ak i sami ilegalno prevoze i uruuju pakete i dr. potu. Na taj
nain postoji velika mogunost otjecanja vanijih podataka na neprijateljsku stranu.
Na podruju Optine Pakrac u zoni ispred Pakraca za sada se ne primjenjuje Zagrebaki
sporazum, UNPROFOR ne zabranjuje prisustvo milicije bez akreditacija do same linije
dodira. Inae na podruju optine Pakrac ima vei broj izbjeglica, te veliki broj ena i
djece, velika je gustoa naseljenosti, a u sluaju eventualnog napada od strane neprijatelja
procjenjuje se da bi bilo vrlo oteano sklanjanje i zbrinjavanje civilnog stanovnitva. Na
ovom prostoru postoji opasnost i od ubacivanja DTG grupa, poto je primjeeno da
ak javno odreeni pripadnici Hrvatske prelaze na na teritorij i eu uz Liniju dodira u
cilju provokacije. Za oekivati je da bi DTG grupa bila potpomognuta sa unutranjim
neprijateljem i pojedinim pripadnicima UNPROFOR-a simpatizerima hrvatske strane.
Na naem prostoru ivi i odreeni broj graana hrvatske nacionalnosti od kojih se moe
takoer oekivati oslonac ubaenim DTG grupama, a takvih stanovnika se nalazi u selima
Paklenica, Borovac, Gornji i Donji Varo, Mlaka, Medari, Bijela Stijena, Okuani i Pakrac.
Jo uvijek nije za zanemariti aktivnost pojedinih politikih struja koje zagovaraju politiku
protivnu interesima srpskog naroda i vodee politike nae drave.
Imajui u vidu sve napred navedene podatke kao i injenicu da je Zapadna Slavonija
od velikog stratekog znaaja za Hrvatsku, moe se konstatirati da postoji opravdana
opasnost od ugroavanja podruja i stanovnitva u pojedinim zonama u blizini granice
prema Hrvatskoj, a takoer u dubinskom dijelu teritorije, od strane ubaene DTG grupe ili
otvorene agresije od strane neprijateljske Hrvatske.
U SUP-u Okuani postoji plan poduzimanja mjera u sluaju ubacivanja DTG grupe ili
drugih neprijateljskih formacija, a kroz redovnu slubu svakodnevno se preventivno djeluje
na terenu u cilju podizanja nivoa bezbednosti
M.P.576
576
Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Okuani.
422
v. d. S E K R E T A R a
Reli Miladin, [v.r.]
163
1994., lipanj 10.

Knin
Zabiljeka Ministarstva vanjskih poslova RSK o sastanku Milana Babia i Enriquea
Aguilara, koordinatora za civilne poslove UNPROFOR-a
MINISTARSTVO ZA INOSTRANE POSLOVE
SEKRETARIJAT
Broj: 23-5-34/94.
Knin, 10. 06. 1994.
Z A B I LJ E K A
sa sastanka dr Milana Babia, ministra inostranih poslova Republike Srpske Krajine sa
gospodinom Enrike Agiljarom,577 efom civilnih poslova Jug UNPROFOR-a,
odranog dana 10. 06. 1994. godine sa poetkom u 12,5 asova
Sastanak je odran u kabinetu dr Milana Babia, ministra inostranih poslova Republike
Srpske Krajine.
Prisutni: Goran Stani, sekretar Ministarstva, Boko Popac, direktor Agencije RSK za
poslovne odnose s Meunarodnim organizacijama, prevodilac gospodina Agiljara.
Nakon izraene dobrodolice gostima od strane dr Babia, ef civilnih poslova sektora
Jug UNPROFOR-a gospodin Enrike Agiljar krenuo je u izlaganje razloga svog dolaska pri
emu je kao dominantna istakao dva pitanja:
1. Osnivanje pri centralnoj i sektorskim komisijama oformljenim zbog realizacije
Sporazuma o prekidu vatre i razdvajanju zaraenih strana podkomisija koje bi sainjavali
po dva predstavnika koje bi delegirala svaka strana, a koje bi raspravljale o civilnim
humanitarnim pitanjima.
2. Razmatranje tehnikih pitanja oko posjete ambasadora SAD gospodina Galbrajta578
Kninu i njegove elje za susretom sa gospodinom Babiem.
Gospodin Agiljar je upoznao dr Milana Babia sa vie puta iskazanom eljom gospodina
Galbrajta da se susretne sa dr Babiem, pri emu je gospodin Galbrajt zatraio da ga u
njegovom posjetu Kninu uz desetak novinara najveih svjetskih televizijskih i novinskih
kua prate i najeminentniji hrvatski novinari.
Dr Babi je izrazio elju za susretom sa gospodinom Galbrajtom napominjui da se
radi o funkcioneru amerike administracije poznatom po pristranosti prema hrvatskim
interesima, ali odbio bilo kakvu mogunost dolaska hrvatskih novinara u Knin prije
postizanja Sporazuma o miru i konanog politikog rjeenja.
Gospodin Agiljar je upoznao dr Babia da e gospodin Galbrajt u utorak posjetiti Knin
i razgovarati sa dr Babiem.
Nakon rasprave o tehnikim aspektima vezanim za susret dr Babia sa ambasadorom
Galbrajtom gospodin Agiljar je u kratkim crtama obrazloio potrebu za osnivanjem
podkomisija pri centralnoj i sektorskim komisijama napominjui kao glavne razloge
577
578
Enrique Aguilar.
Peter Galbraith.
423
efikasnije rjeavanje civilnih i humanitarnih pitanja lica u zoni razdvajanja to bi dovelo do

stvaranja klime veeg povjerenja.
Dr Babi je istakao da je nadlenost centralne i sektorskih komisija iskljuivo realizacija
Sporazuma o prekidu vatre i razdvajanju zaraenih strana, a ne bilo kakav razgovor o
civilnim i humanitarnim pitanjima.
Nakon upornog inzistiranja gospodina Agiljara na predloenim rjeenjima, dr Babi
je skrenuo panju gospodinu Agiljaru na predstojee pregovore Republike Srpske Krajine
i Hrvatske koji e zapoeti 16. juna 1994. godine u vili Izvor na Mukinjama, a gdje e
se razmatrati izmeu ostalih i pitanja koja predlae gospodin Agiljar te da bi aktiviranje
lokalnih komisija u ovom momentu napravilo zbrku u odnosima Republike Srpske Krajine
i Hrvatske. Dr Babi je predloio u nastavku svog odgovora gospodinu Agiljaru da se pitanja
koja se u meuvremenu pojave rjeavaju bilateralno: vlasti Krajine UNPROFOR.
Dr Babi je isto tako upoznao gospodina Agiljara da je Vlada RSK na svojoj proloj
sjednici prihvatila inicijativu Ministarstva za inostrane poslove da se u svakom sektoru
formira odjeljenje Ministarstva koje e moi da direktno kontaktira sa svim strukturama
UNPROFORA, to je nailo na veliko razumijevanje gospodina Agiljara.
U nastavku svog izlaganja dr Babi je upoznao gospodina Agiljara da je Vlada RSK
usvojila Sporazum o statusu Zatitnih snaga Ujedinjenih nacija koji precizno regulie
odnose izmeu Ujedinjenih nacija i Republike Srpske Krajine te osnovala Agenciju za
poslovne odnose sa Meunarodnim organizacijama za ijeg je direktora imenovan Boko
Popac. Zbog svega toga dr Babi predlae jedan sastanak sa temom odnosa UNPROFOR-a
i vlasti u Krajini to je gospodin Agiljar prihvatio.
Boko Popac je istakao niz otvorenih pitanja koje treba u najkraem roku rijeiti kao
to su smjetaj, poreske obaveze..., a to treba da uslijedi nakon prihvaanja Sporazuma od
strane UNPROFOR-a.
Nakon toga su precizirana odreena tehnika pitanja vezana za predstojee pregovore
Republike Srpske Krajine i Hrvatske kao to su objekat u kojem e se pregovarati, prisustvo
novinara i ostala tehnika pitanja.
Nakon inzistiranja gospodina Agiljara da pregovorima od poetka budu prisutni i
hrvatski novinari dr Babi je iskljuujui tu mogunost istakao da e to biti radni sastanak
na kojem e se dogovoriti i o praenju pregovora od strane sredstava informisanja.
Na kraju sastanka gospodin Agiljar se zahvalio dr Babiu na prijemu.
Sastanak je zavren u 13, 35 asova.
SEKRETAR MINISTARSTVA
Goran Stani, [v.r.]
164
1994., lipanj 10.

Knin
Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK zamjeniku supredsjedatelja Meunarodne
konferencije o bivoj Jugoslaviji o pregovorima Vlada RSK i RH
424

MINISTARSTVO ZA INOSTRANE POSLOVE
Broj: 23-5-38/94.
Knin, 10. 06. 1994.
ZAMJENIK KOPREDSJEDNIKA MEUNARODNE
KONFERENCIJE O BIVOJ JUGOSLAVIJI
GOSPODIN KAJ EIDE579
Potovani gospodine
Podsjeam Vas na stavove Vlade Republike Srpske Krajine koje sam Vam imao ast prenijeti
tokom sastanka na Plitvicama, odranog 1. juna 1994. godine, a koji se sastoje u slijedeem:
Prihvataju se pregovori o ekonomskim pitanjima izmeu Vlade Republike Srpske
Krajine i Vlade Republike Hrvatske.
Pregovori mogu poeti 16. juna 1994. godine u 10,00 asova u hotelu Jezero na
Plitvicama.
Pregovore e u ime Vlade Republike Srpske Krajine voditi premijer gospodin Borislav
Mikeli i ministar inostranih poslova dr Milan Babi sa saradnicima.
Vlada Republike Srpske Krajine oekuje dolazak najvie pet (5) predstavnika Vlade
Republike Hrvatske ukljuujui u taj broj i tehniko osoblje.
Vlada Republike Srpske Krajine 16. juna 94. godine neodobrava dolazak hrvatskih
novinara niti drugih dravljana Republike Hrvatske.
Poslije zavrenog susreta 16. juna 94. godine hrvatska delegacija je duna napustiti
teritoriju Republike Srpske Krajine.
Dolazak i odlazak hrvatske delegacije za utvreni datum inzistiramo da se obavi
helihopterom, a u izuzetnim okolnostima odobrava se prolazak Turanj-Plitvice vozilima
UNPROFORA pod pratnjom UN-a i MUP-a RSK.
Vlada Republike Srpske Krajine zauzela je stav da dnevni red dvije delegacije utvrde na
samom poetku sastanka.
Mjesto i vrijeme buduih susreta, te sastav delegacija i eventualno praenje od sredstava
informisanja, delegacije e utvrditi na prvom susretu.
Ekselencijo
Nakon naeg susreta na Plitvicama, obavijestio sam Vladu o prijedlozima koje ste Vi iznijeli
i ona koja smo ostavili za usaglaavanje. Ovlaten sam od strane premijera Vlade gospodina
Borislava Mikelia i ministra inostranih poslova gospodina dr Milana Babia da Vam
prenesem da Vlada Republike Srpske Krajine insistira na stavovima koji su navedeni na
poetku ovoga pisma i nije u mogunosti da prihvati bilo kakve izmjene.
Ekselencijo
Dr Milan Babi, ministar inostranih poslova Republike Srpske Krajine spreman je da Vas
primi u nedjelju 12. juna 94. godine, ukoliko smatrate da su potrebne dodatne konsultacije
u vezi sa predstojeim sastankom na Plitvicama.
Koristim priliku da izrazim svoje lino potovanje.
ZAMJENIK MINISTRA
INOSTRANIH POSLOVA
579
Kai Aage Eide.
425
M.P.580 Sretko Petkovi, [v.r.]

165
1994., lipanj 11.

Bajina Bata
Poruke i stavovi s gospodarsko-strunoga skupa o rijeci Drini kao stupu srpske ekonomije
PRIVREDNI STRUNI SKUP
DRINA KIMENI STUB PRIVREDE SRPSTVA
PORUKE I STAVOVI
Dana 10. i 11. VI. 1994. godine u Bajinoj Bati u organizaciji Udruenja Srba iz BiH u
Beogradu i Regionalnih privrednih komora Uica, Bijeljine, Valjeva i Doboja, odran je
PRIVREDNI STRUNI SKUP
DRINA KIMENI STUB PRIVREDE SRPSTVA
Osnovni cilj Skupa opredijeljen je samim njegovim nazivom, a organizator je bio
motiviran esto javno isticanom idejom da Drina treba biti rijeka spajanja i jedinstva kao
i ocjenom da u izmijenjenim okolnostima i granicama ta rijeka, treba i moe, umjesto
perifernog zauzeti centralno mjesto privrednog razvoja.
Skupu su prisustvovali predstavnici: privrede, banaka, optina i Komora iz SRJ i RS,
uesnici izrade Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog oporavka
Jugoslavije i predstavnici Udruenja Srba iz BiH u SRJ, Drinskog Korpusa Vojske RS i
sredstava javnog informisanja.
Dvodnevni rad se odvijao kroz predloeni i usvojeni program:
Konkretno upoznavanje sa Programom rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog
oporavka Jugoslavije putem predstavljanja Programa i njegovih glavnih komponenti od
strane nekih od njegovih autora;
Razgovor o konkretnim oblicima saradnje privrede, s obe strane Drina razrada praktinih
dostignua, isticanja ogranienja;
Sistemska pitanja kojima se dospijeva u mogunost da Drina bude Kimeni stub Srpske
ekonomije;
Obavljanje konkretnih dogovora i aranmana izmeu preduzea, banaka i organa vlasti o
povezivanju privrednih subjekata s obe strane Drine.
Osnovne postavke Programa postignute rezultate u njegovoj realizaciji i potrebne
sistemske pretpostavke koje i omoguile da Drina bude kimeni stub srpstva, izloili su:
Dr. Boidar Raievi, jedan od autora izrade Programa i Dr. Ratko Banovi, vice guverner
Narodne banke Jugoslavije.
Jedinstvena je ocjena da je Program u dosadanjoj realizaciji ispunio, pa ak i premaio
oekivanja privrede i omoguio znatno stabilnije privreivanje, zbog ega mu je data puna
580
426
podrka i istaknut zahtjev za njegovom dosljednom daljom primenom, posebno u fazi

oivljavanja proizvodnje u svim Srpskim zemljama.
Preporueno je da se Vlade Srpskih zemalja kroz dalju meusobnu suradnju angairaju
na donoenju jedinstvenog sistemskog i privrednog zakonodavstva:
Jedistvenost carinskog sistema i ekonomskih odnosa sa inostranstvom (unificirani reimi
uvoza i carina);
Jedinstvenog poreskog sistema u najveoj moguoj mjeri, imajui u vidu razliitu javnu
potronju i rat koji se vodi na prostoru bive BiH;
Infrastrukturno povezivanje (Elektroprivreda, PTT, drumski i eljezniki saobraaj i dr.)
Struna suradnja i kolstvo u funkciji pokretanja proizvodnje i privrednog razvoja.
Takoer je istaknuto da bi do realizacije ideje o jedinstvenom dravnom prostoru Srpskih
zemalja, trebalo otkloniti postojea ogranienja i smetnje za bri protok roba i ljudi na
graninim prelazima:
Ukinuti Uredbu o zabrani prodaje odreenih proizvoda u Republici Srbiji i za preostali
dio roba;
Ukinuti obavezu podnoenja kompezacionih ugovora prilikom razmjene izmeu
preduzea iz Srpskih zemalja;
Utvrditi bilanse i na osnovu njih prema potrebi utvrivati kontigente;
Dogovoriti nadlenost i podjelu poslova izmeu Ministarstva i Komore, u kom smislu
izdavanje kontigenata prenijeti u nadlenost Komorama.
Osnovna poruka skupa i preporuka Vladama Srpskih zemalja je da donesu Odluke o
zajednikoj izradi, finansiranju i nosiocima izrade Studije o mogunostima i pravcima
razvoja drinskog sliva, koristei do sada uraene Studije i strune radove na ovu temu, kako
bi Drina stvarno i postala Kima Srpske ekonomije.
Bajina Bata, 11. VI. 1994. god.
RADNA GRUPA:
1. Milan Lugonji, preda. PKR Bijeljina,
2. Ljubisav Cvetkovi, sekr. RSK Uice
3. Vojislav Radikovi. pred.PKR Doboj
4. Dragan Krati, sekretar RSK Valjevo
Hrvatski informativni centar, A/124/104.
166
1994., lipanj 11.

Knin
Dopis Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima RSK o suradnji sa SVK u privoenju
vojnih obveznika koji su poinili krivina djela ubojstva
RSK MUP
UJB
427
BROJ: 08/3-2830/94. M.P.581

KNIN, 11. 06. 1994.
SUP A RSK SVIMA
N/R SEKRETARA
NA NEDAVNO ODRANOM SASTANKU PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SA
VOJNIM I CIVILNIM VLASTIMA U TOPUSKOM I KASNIJE BELOM MANASTIRU
A NA TEMU FUNKCIONISANJA PRAVNOG PORETKA U RSK, KAO JEDAN
OD OSNOVNIH I VELIKIH PROBLEMA ISTAKNUTA JE POJAVA VELIKOG
BROJA LJUDI KOJI SU IZVRILI KRIVINO DJELO UBISTVA ILI VIESTRUKIH
UBISTAVA, A NALAZE SE NA SLOBODI, BILO DA SU PUTENI NAKON
OKONANJA ISTRANOG POSTUPKA ILI UOPTE NISU OBUHVAENI
KRIVINIM POSTUPKOM.
JEDAN OD ZAKLJUAKA TOG SASTANKA ISTAKNUT KAO HITAN
I OBAVEZAN JE LIENJE SLOBODE SVIH TIH LJUDI I ODVOENJA
U USTANOVU ZA IZVRENJE KRIVINIH SANKCIJA, A SVE U CILJU
FUNKCIONISANJA GENERALNE I SPECIJALNE PREVENCIJE KRIMINALITETA.
ZADATAK U IZVRENJU JE DAT ORGANIMA GONJENJA ODNOSNO
MUP-A, MINISTARSTVA PRAVOSUA I VOJNIH ORGANA.
U CILJU REALIZACIJE OVOG ZADATKA VOJNI ORGANI SU U OKVIRU
SVOJIH NADLENOSTI DUNI IZVRITI POTREBNE PRIPREME RADI
LIENJA SLOBODE LICA KOJA SU KAO V/O POINILI OVAKVA DJELA.
RADI POTPUNOG IZVRENJA OVOG ZADATKA SEKRETARIJATI SU DUNI
IZVRITI LIENJE SLOBODE I OSTALIH LICA KOJI NISU V/O ILI DJELA NISU
POINILI KAO (V/O) TAKVI A SADA SU NA SLOBODI.
U CILJU REALIZACIJE OVOG ZADATKA ODMAH STUPITI U NEPOSREDNE
KONTAKTE S ORGANIMA BEZBEDNOSTI U KOMANDAMA KORPUSA I
BRIGADA I DANA 12/13. 06. 1994. GODINE ZAJEDNO S ORGANIMA VOJNE
POLICIJE IZVRITI HAPENJA SVIH LICA-IZVRIOCA KRIVINOG DJELA
UBISTVA.
SVA LICA PO LIENJU SLOBODE POD PRATNJOM SPROVESTI U
CENTRALNI ZATVOR STARA GRADIKA, A ZADATAK REALIZIRATI U
SURADNJI SA KOMANDAMA KORPUSA.
O IZVRENJU ZADATKA ODMAH I POTPUNO IZVJESTITI OVO
MINISTARSTVO, POZIVOM NA BROJ GORNJI DEPEE.
NAELNIK
NEBOJA PAVKOVI
581
Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Pakrac; primljeno 14. 6. 1994., br. 02-05/1-1351/1-94.
428
167
1994., lipanj 12.

Drni
Izvjee SJB Drni SUP-u Knin o incidentu s pripadnicima UNPROFOR-a u itniu
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA K N I N
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI DRNI
Broj: 08-01-1-92/94.
Drni, 12. 06. 1994.
za s e k r e t a r a

KNIN
PREDMET: Incident na graninom prelazu itni
i z v j e t a j.Dana 12. 06. 1994. godine u 07,30 asova na granini prelaz itni iz pravca Drnia
dolo je vozilo registarske oznake UN-7405 te stalo ispred sputene rampe.
Milicionar rezervista, radnik SJB Drni, priao je vozilu u namjeri da izvri pregled
putnika i prtljage. Na zahtjev da putnici u vozilu, a bila su dvojica, voza i suvoza, pokau
ident. karticu to su isti odbili, kao to su odbili da otvore prtljani prostor radi pregleda
unutranjosti vozila. Poto su na navedenom punktu trebala biti i dva vojna policajca, ali u
slubu nisu doli iz nepoznatih razloga, milicionar na rampi otiao je u kuicu neposredno
do rampe da pozove pomo drugog milicionara, u tom momentu voza gore pomenutog
vozila samovoljno je otvorio rampu i udaljio se u pravcu ibenika.
Istog dana u 14,25 asova iz pravca ibenika nailo je isto vozilo sa dva lana, voza i
suvoza, i na zahtijev milicionara da pokau ident. karticu i otvore prtljani prostor nisu
eljeli ve su vozilom stali na sred ceste tako da je bio onemoguen prolaz ostalim vozilima.
O dogaaju pomenuti su milicionari postojeom vezom ianom vezom obavjestili
vojnu komandu u itniu, komandanta kapetana Veljka Subotu koji je rekao milicionarima
da se iz kola istjeraju pripadnici UNPROFOR-a da se isti zadre, a kola maknu sa ceste
radi nesmetanog prolaska ostalih vozila. Poto su i dalje moljeni da se pomaknu u stranu,
isti su to kategoriki odbili, nato je milicionar rezervista Manojlovi Draen repetirao
pitolj, istjerao lanove UNPROFOR-a iz vozila, i vozilo makao pored ceste. Pripadnici
UNPROFOR-a zadrani su kratko vreme do dolaska kapetana Subote i prevodioca, te u
razgovoru reeno je pripadnicima UNPROFOR-a da svi koji prelaze punkt sa jedne na drugu
stranu milicionarima na punktu moraju pokazati identifikacionu karticu te specifikaciju o
prevozu robe i omoguiti pregled robe koja se prevozi u vozilu, isti su pokazali ident. karticu,
ali nisu dozvolili da se izvri pregled robe nakon ega su vraeni nazad prema ibeniku.
Uvidom u ident. kartice jedna nosi oznaku MCPL-HAMILTON-CJ AC 23842 na ime
vozaa i CPL-TURNER, DA AC-23557. suvoza canadski bat.
O incidentu je obavjetena komanda CIVPOL-a u Drniu kao i predstavnici komande
75 mtbr, takoer u Drniu.
429
M.P.582
Komandir:
Mati Milan, [v.r.]
168
1994., lipanj 13.

Knin
Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK predsjedniku RSK o posjeti amerikoga
veleposlanika Petera Galbraitha RSK
TEL. 011-235-16-72 TERAZIJE No 3/1
0780-60-126/079-719-023
TEL: (011) 3221-325; 3226-778; 3227-346
FAX: (011) 235-16-72
FAX: (011) 3224-573
YUGOSLAVIA
Broj: 23-5-40/94.
Knin, 13. 06. 1994.
SLUBA PREDSJEDNIKA
Povodom posjete amerikog ambasadora akreditovanog u Republici Hrvatskoj gosp.
P.583 Galbrajta Republici Srpskoj Krajini i dopisa Slube predsjednika Republike broj: 03-2538/94., u kojem se posjeta gosp. Galbrajta Republici Srpskoj Krajini utvruje kao radna
posjeta, Ministarstvo za inostrane poslove je miljenja:
Gospodin P. Galbrajt je ambasador Sjedinjenih Amerikih Drava akreditovan u
Republici Hrvatskoj iji rad i djelovanje ogranieno za teritorij Republike Hrvatske.
Obzirom da gosp. Galbrajt nema akreditiv od Republike Srpske Krajine, njegova posjeta
RSK ne moe imati karakter radne posjete, ve se takva posjeta smatra iskljuivo privatnom
posjetom.
Kako se ipak radi o visokom slubeniku Amerike administracije, MIP smatra da
uvaenog gosta treba primiti u svojstvu slubenika Sjedinjenih Amerikih Drava.
Zahvaljujemo na saradnji!
582
583
Okrugli peat: RSK, MUP, SJB Drni.

Peter Galbraith.
430
P/O MINISTRA:
M.P.584 ZAMJENIK MINISTRA
Sretko Petkovi, [v.r.]
169
1994., lipanj 13.

Knin
Biljeka Slube predsjednika RSK o najavljenoj posjeti amerikoga veleposlanika Petera
Galbraitha RSK
SLUBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
Broj: 03-2-538/94.
Knin, 13. 06. 1994. g.
Protokol
B I LJ E K A
o najavljenoj posjeti Ambasadora SAD-a Petera Galbraitha Republici Srpskoj
Krajini dana 14. juna 1994. godine.
Na poziv Predsjednika Republike Srpske Krajine Marti Milana, Ambasador SAD-a u
Republici Hrvatskoj Peter Galbraith sa delegacijom, 14. juna o.g. dolazi u radnu posjetu
Kninu, Republici Srpskoj Krajini.
U amerikoj delegaciji su:
Ambasador Peter Galbraith
Mr Stephen Klemp Political Officer
Mr Tom Mittnacht Political Officer
Mr Rick Holtzapple Political Officer
Ms Susan Hovanec Public Affairs Officer
U pratnji ove delegacije su i dvojica amerikih novinara.
Ms Carol Williams, LA Times UN Accreditation # 2564
Mr David Ottaway, Washington Post

584
U delegaciji Republike Srpske Krajine koja e primiti Ambasadora SAD-a su:

Marti Milan, predsjednik RSK
Mikeli Borislav, predsjednik Vlade RSK
Babi Milan, ministar vanjskih poslova
Priji Ilija, ministar unutranjih poslova
Tanjga Rade, ministar odbrane
Novakovi Mile, general
431
trbac Savo, sekretar Vlade RSK

Kuet Radomir, ef kabineta Predsjednika RSK
Dolazak Ambasadora i poetak razgovora na Tvravi u Kninu je predvien od 10,30
12,30 asova.
Odlazak kolima na podruje Benkovca i obilazak kule Jankovi Stojana i srpskog groblja
u Kaiu je planiran u vremenu od 13,45 14,45 asova.
Ruak u hotelu Kamen u Benkovcu je planiran za 15,30 asova, poslije ega se zavrava
radna posjeta ambasadora Galbraitha, te isti naputa teritorij RSK.
Na ruak u Benkovcu, osim gore navedenih delegacija, pozvani su i Predsjednik SO
Benkovac i Komandant 92. brigade.
Trokovi ruka za gore navedene delegacije, kao i nekolicinu efova iz UN u neposrednoj
pratnji Ambasadora, padaju na teret Slube Predsjednika Republike.
Dostavljeno:
Generalnom sekretaru Slube Predsjednika
efu kabineta
Sekretaru Vlade RSK
Arhiva ovdje
EF PROTOKOLA
Gri Momilo
U delegaciji je ambasadora 6 lanova delegacije i 4 novinara + 1 novinar iz Makedonije.
(Branka Kostovac)585
HRHMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 3.
170
1994., lipanj 14.

Glina
Izvjee SUP-a Glina MUP-u RSK o privoenju osoba u KPD Stara Gradika
R s k M u p
S u p Glina
Broj: strogo pov.27/94. M.P.586
Glina, 14. 06. 1994. god.

Knin
Predmet: privoenje odreenih lica u Kpd Stara Gradika,
izvjetaj,
Veza: vaa depea br. 08/3-3830/94. od 11. 06. 1994. godine
585
586
Dopisano rukom.
Prijemni peat: RSK, MUP, primljeno 15. 6. 1994., broj: 08/3-1-2830-8/94.
432
U vezi vae depee broj i datum gornji obavjetavamo vas da smo zajedno sa vojnim
organima bezbednosti 39. korpusa, dana 12/13. 06. 1994 god, priveli u Kpd Stara Gradika
sledea lica:
1. Ponedeljak Zoran . . . . . . . . . . ubistvo
2. Lonar Radovan . . . . . . . . . . . dvostruko ubistvo
3. Kati Branko . . . . . . . . . . . . . dvostruko ubistvo
4. Delja Gagarin . . . . . . . . . . . . . ubistvo
5. Rami Jovo . . . . . . . . . . . . . . . ubistvo
6. Lazi Vasilj . . . . . . . . . . . . . . . ubistvo
7. Simi ore . . . . . . . . . . . . . . ubistvo
8. Borojevi Duan . . . . . . . . . . . dvostruko ubistvo
9. Momi uro . . . . . . . . . . . . . ubistvo
10. Slavilj Mirko . . . . . . . . . . . . ubistvo
11. Borota Dalibor . . . . . . . . . . . viestruka djela izazivanje opte opasnosti
12. Jankovi Leonardo . . . . . . . . viestruka djela izazivanje opte opasnosti
13. avi Dragan . . . . . . . . . . . . ubistvo, vie pokuaja ubistva
14. Zgonjanin Miroslav . . . . . . . pokuaj ubistva
15. Stambolija uro . . . . . . . . . . pokuaj ubistva
16. Puzi Ranko . . . . . . . . . . . . . ubistvo, vie pokuaja ubistva
17. Brdar Teodor . . . . . . . . . . . . pokuaj ubistva
18. orkovi Lazo . . . . . . . . . . . pokuaj ubistva
19. Teini Veljko . . . . . . . . . . . . ubistvo
20. Grubi Mirko . . . . . . . . . . . . pokuaj ubistva
21. Lisov Dragoslav . . . . . . . . . . ubistvo
22. Lisov Saa . . . . . . . . . . . . . . . ubistvo
23. Golub Pero . . . . . . . . . . . . . . ubistvo
24. ica Dragan . . . . . . . . . . . . . ubistvo
25. Suminja Stanko . . . . . . . . . . pokuaj ubistva
26. Vidak Milenko . . . . . . . . . . . ubistvo
27. Vraneevi Dragomir . . . . . . ubistvo
28. Japranin Dragan . . . . . . . . . . ubistvo
29. Bira Ilija . . . . . . . . . . . . . . . ubistvo
30. Perenevi Dragan . . . . . . . . dvostruko ubistvo
31. Gvozden Predrag . . . . . . . . . ubistvo
32. Miljei Milan . . . . . . . . . . . ubistvo
naknadno su lieni slobode:
33.[...]587 b ubistvo niz drugih kd
34. Mari Milan . . . . . . . . . . . . . pokuaj ubistva
Lica pod rednim brojem 1-8 (ukupno 8) premjetena su iz okrunog zatvora Glina u
Kpd Stara Gradika iz razloga bezbednosti (uznemiravanja javnosti, begstva, uslovi boravka
i rada s obzirom na smetaj i kategorije pritvorenih lica istraga, pritvor, zatvor, disciplinske
mere i dr). Ostala lica liena su slobode po organima bezbednosti (ukupno 26.)
Napominjemo da okruno javno tuilatvo Glina vodi postupak jo za 38 lica koja su
u protekle dvije i pol godine izvrila ista kd. To znai da je primenjena selekcija prema
587
Neitko.
433
kategorijama drutvene opasnosti: bezobzirnost i motiv izvrenja kd, begstva, uznemirenost

javnosti i dr.
Protiv jednog lica raspisana je potraga (Muti Slobodan).
sekretar
Nikola Bjelac M.P.588
171
1994., lipanj 15.

Drni
Dopis SJB Drni MUP-u RSK i SUP-u Knin o okupljanju Hrvata u Pakovu Selu
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI DRNI
BROJ: 08-01-1-94/94.
DRNI, 15. 06. 1994.
MUP KNIN
SUP KNIN
DANA 15. 06. 1994. GODINE U 07.15 ASOVA PUTEM TELEFONA OD
STRANE KOMANDE ETE U ITNIU DOBILI SMO DOJAVU DA SE U MJESTU
PAKOVO SELO, TANIJE NA MJESTU GDJE SE TREBAO ODRATI SASTANAK
LOKALNIH KOMISIJA PREDSTAVNIKA UNPROFOR-A, VOJSKE I CIVILNE
MILICIJE, NALAZI SKUPINA OKO 80 CIVILA HRVATSKE NACIONALNOSTI
IJE NAMJERE NISU POZNATE.
SA ISTIM UPOZNATA JE I KOMANDA 75. MTBR, KAO I EF CIVPOL-A U
DRNIU. PREDPOSTAVKA JE BILA DA NAVEDENA SKUPINA CIVILA ELI
PJEICE DA IDE PREMA DRNIU PREKO GRANINOGA PRELAZA ITNI.
JEDINICA 75. MTBR KOJA SE NALAZI U ITNIU STAVLJENA JE U STANJE
PRIPRAVNOSTI, TE 7 RADNIKA-MILICIONARA SJB-DRNI STAVLJENI SU
STANJE PRIPRAVNOSTI U SLUAJU POTREBE DA SE SPRIJEI PRELAZAK
HRVATSKIH CIVILA NA TERITORIJ RSK.
NA LICE MJESTA U 11,10 ASOVA IZIAO JE KOMANDANT KENIJSKOG
BATALJONA STACIONIRAN U PAKOVU SELU, KAO I EF CIVPOL-A U DRNIU.
U 11,10 ASOVA EF CIVPOL-A U DRNIU, DOAVI U PROSTORIJE OVE SJB
IZVJESTIO NAS DA SE CIVILNO STANOVNITVO RAZILO A KAKO REE
RAZLOG OKUPLJANJA JE BIO DA SE UTIE NA KOMISIJU TO SKORIJEGA
588
434
SUSRETA RAZDVOJENIH PORODICA KOJI BI TREBAO DA SE ODRI U

PAKOVU SELU/NAVODNO/.
IZ RAZLOGA KAKO JE NAVEDENO NIJE ODRAN SASTANAK LOKALNE
KOMISIJE KOJI JE ODGOEN DO DALJNJEG.
MJERE PRIPRAVNOSTI SU PRESTALE I SITUACIJA JE U NAJBOLJEM REDU.
NAELNIK
LUKAVAC MILAN
PREDAO: ENI DANA 15. 06. 1994. GODINE U 23,10
PRIMIO: OPAI VRATI N
1994., lipanj 16.

Knin
172

VLADA
ZAPISNIK
sa 6. redovne sjednice Vlade RSK odrane
15. i 16. 06. 1994. godine u Kninu
dio.
Odsutni: Ratkovi Stevo, Boli Dragutin i Vojnovi Milivoj.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Jaki Neboja i Vini Svetozar.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g-din Borislav Mikeli.
DNEVNI RED
1. VERIFIKACIJA ZAPISNIKA
2. INFORMACIJA O NASTAVKU PREGOVORA O EKONOMSKIM PITANJIMA
SA RH
3. MINISTARSTVO PRAVOSUA I UPRAVE
3.1. Donoenje Odluke o osnivanju optine Vrhovine
3.2. Donoenje Odluke o promjeni naziva naseljenih mjesta
3.3. Informacija o pitanju rada zatvora u Kninu
4. MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
4.1. Informacija o hapenjima
435
5. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, UMARSTVA I VODOPRIVREDE

5.1. Pregled mjera i aktivnosti za uspjeno obavljanje etve i otkupa
5.2. Donoenje Uredbe o visini naknade za izdavanje i produavanje uvjerenja o
zdravstvenom stanju ivotinja
6. MINISTARSTVO ZA RAD, BORAKA I SOCIJALNA PITANJA
6.1. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava Fondu PIO
6.2. Donoenje Odluke o utvrivanju osnovice za obraun i isplatu materijalnih trokova
za 6/94
7. MINISTARSTVO ZA ZDRAVLJE
7.1. Razmatranje stanja u Domu zdravlja u Belom Manastiru sa prijedlogom mjera
a) Donoenje Odluke o preuzimanju osnivakih prava nad Domom zdravlja u
Belom Manastiru

b) Donoenje Rjeenja o razrjeenju i imenovanju v.d. direktora

c) Donoenje Rjeenja o razrjeenju i imenovanju Upravnog odbora

d) Donoenje Rjeenja o razrjeenju i imenovanju Nadzornog odbora
8. MINISTARSTVO ZA URBANIZAM, STAMBENO KOMUNALNE POSLOVE I
GRAEVINARSTVO
8.1. Zakljuak o raspisivanju natjeaja i prikupljanju ponuda za obnovu Vukovara
8.2. Donoenje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o plaanju radova na nasipu Strug
9. MINISTARSTVO FINANSIJA
9.1. Donoenje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o ustupanju dijela mare JP NIK
od prodaje naftnih derivata budetu RSK
10. REPUBLIKA UPRAVA CARINA
10.1. Donoenje Odluke o oslobaanju plaanja carine i ostalih uvoznih dabina DP
Fabrika eera Beli Manastir
II PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U SKRAENOM POSTUPKU
11. Donoenje Odluke o odobrenju dinarskih i deviznih sredstava za slubeni put u Grku
12. Donoenje Rjeenja o postavljenju pomonika MIP
10. Informacija dravne komisije za ratne i zloine genocida
11. Informacija Crvenog Krsta o problemu uskladitenja robe iz humanitarne pomoi
12. Obrazloenje uz prijedlog Odluke Komesarijata za izbjeglice o preuzimanju lica koja
rade na poslovima zbrinjavanja izbjeglica i raseljenih lica, a nalaze se na platnoj listi taba
civilne zatite
13. Upoznavanje Vlade sa programom savjetovanja Informatizacija RSK, Knin 20-21.
06. 1994. godine
Ad-2
Informaciju o ekonomskim pregovorima sa RH podnio je predsjednik Vlade Borislav
Mikeli. Na poetku svog izlaganja predsjednik je proitao saoptenje HINE vezano za
nastavak pregovora. Nakon toga je sekretar Vlade g-din trbac589 proitao pismo upueno
589
Savo.
436
generalnom sekretaru UN-a Butrosu Galiju590 od strane predsjednika Republike, a vezano

za realizaciju prve faze zagrebakog sporazuma o prekidu vatre.
Potom je predsjednik Mikeli informisao lanove Vlade o jutronjim razgovorima
s g-dinom Eidom591 vezano za pregovore zakazane sutra na Plitvicama. Na je stav da
delegacije broje po 5 lanova. Na elu hrvatske delegacije se nalazi Hrvoje arini, a on je
savjetnik za nacionalnu bezbjednost, to nema veze sa ekonomskim pregovorima. Hrvati su
traili da doe 5 njihovih novinara, a na stav je da se potuje reciprocitet, dakle da moe
biti onoliko hrvatskih novinara koliko je naih ilo u Zagreb, a to je jedan. Gospodin Eide
je otputovao u Zagreb na razgovore sa hrvatskom stranom i oekujemo odgovor u toku
popodneva hoe li hrvatska strana pristati sutra da pregovara u Plitvicama. Na zadatak
je da nakon to dobijemo odgovor od gospodina Eida damo saoptenje za javnost. Oito
je namjera sutranjih razgovora da mi damo vodu Zadru i Biogradu, a onda da se nastave
razgovori o humanitarnim pitanjima. Mi smo naglasili da se sutra mogu samo kandidovati
pitanja, a nikako odluivati.
Potom je ministar Priji592 govorio o pripremama za obezbjeenje pregovora na Plitvicama
i rekao da su sve radnje izvrene i to se tie obezbjeenja pregovori mogu zapoeti sutra.
Ministar Babi593 mi emo postaviti pitanje ovlatenja lanova hrvatske delegacije, tj.
koga oni predstavljaju. Svako pitanje treba dobro prostudirati. Pitanje vode treba tretirati
kao pitanje trgovine.
Ministar Babi sugerisao je lanovima Vlade da proanaliziraju materijale koji su im od
strane MIP-a podjeljeni vezano za ovu taku dnevnog reda. (prilog br. 1)
Nakon izlaganja ministra Babia o definisanju tema za razgovore sa hrvatskom stranom
iz podruja energetike govorio je ministar Krika Milivoj (prilog br. 2)
Potom je o snabdjevanju vodom, hrvatskim i naim potraivanjima, te o prijedlogu teza
platforme (prilog br. 3) govorio gosp. Jaki Neboja.
U raspravi su jo uestvovali ministri Peri,594 Petrovi,595 Veselinovi596 i Paen,597 a po
zavretku rasprave usvojen je
Z A K LJ U A K
Ministri koji nisu dostavili teze za razgovore duni su to uiniti sutra ujutro. Mora biti
uvezan stav predsjednika Republike, predsjednika Vlade i ministarstva inostranih poslova
kad su u pitanju meunarodni pregovori.
Nakon to resorni ministri dostave teze za ekonomske razgovore zaduuju se ministar
Petrovi i sekretar trbac da ih uveu u cjelinu i naprave platformu za razgovore.
Nakon ovog sjednica je prekinuta u 22.00 asova i zakazan nastavak sutra ujutro u 9.00
asova.
Nastavak 6 sjednice Vlade 16. 06. 1994. g. u 12.00 asova.
590
591
592
593
594
595
596
597

Kai Aage Eide.
Ilija.
Milan.
Slobodan.
Branko.
Ratko.
Milan.
437
Ad-2
Na poetku sjednice predsjednik Vlade gosp. Mikeli proitao je Poruku za slanje
(prilog br. 4) koju smo noas dobili od gospode Ovena598 i Stoltenberga,599 a nakon toga
je sekretar trbac proitao pismo predsjednika Martia600 koje je kao odgovor na Poruku
upuen navedenoj gospodi (prilog br. 5).
Razmotrena je i Platforma za ekonomske pregovore sa RH (prilog br. 6) koju su shodno
zakljuku sa jueranje sjednice uradili ministar Petrovi i sekretar trbac.
Potom je usvojen
Z A K LJ U A K
Vlada u cjelosti podrava saoptenje predsjednika Martia i verifikuje Platformu za
pregovore sa RH koja e kao radni materijal posluiti za internu upotrebu lanovima
pregovarakog tima.
Ad-3
3.1. Nakon to je ministar Funduk obrazloio historijat Zahtjeva ZMZ Vrhovine (prilog
br. 7) donesena je
ODLUKA
o osnivanju optine Vrhovine (prilog br. 8)
3.2. Donesena je
ODLUKA
o promjeni naziva naseljenih mjesta (prilog br. 9)
3.3. Informaciju o problemima rada zatvora u Kninu podnio je ministar Funduk Uro.
Prema Zakonu tamo gdje postoji Okruni sud mora biti i zatvor. Mi tako imamo 3 zatvora
u Glini, Kninu i Belom Manastiru. Za izdravanje pravomone osude formiraju se KP
Domovi i takve imamo u Glini i Gradici. Zatvor u Kninu silom prilika smjeten je u staru
bolnicu u centru grada. Ima oko 60-100 pritvorenika, a oko 20 bi trebalo ii u KP Dom jer
su pravomono osueni. Zatvor treba preseliti iz centra grada iz vie razloga: nema ogradnog
zida, graani kontaktiraju sa zatvorenicima, unutarnja vrata su od perploe i mogu se lako
provaliti, nema prostora za etnju zatvorenika itd. S optinom Knin je dogovarano da se
zatvor premjesti na lokaciju 2 km izvan grada. Radi se o povrini od 110 hektara, ima sva
infrastruktura i miljenje ministra pravosua je da bi se uz ne velika sredstva to moglo brzo
uraditi.
Potom je usvojen
Z A K LJ U A K
Zaduuje se ministarstvo za urbanizam da odredi nekog od strunjaka koji e zajedno
s ministrom pravosua obii lokaciju i podijeliti informaciju na iduoj sjednici Vlade o
kakvoj i kolikoj se investiciji radi.
Ad-4
4.1. Informaciju je podnio ministar Ilija Priji. Na sastanku koji je organizovao
predsjednik Republike u Topuskom i B.601 Manastiru od strane predsjednika optine je
ukazano na potrebu privoenja lica koja trebaju biti liena slobode. Po naredbi predsjednika
598
599
600
601
David Owen.
Milan.
Beli.
438
Republike akciju su sproveli MUP i Vojna bezbjednost. Privedeno je 148 lica i nalaze se u
Staroj Gradiki. Akcija je pozdravljena od strane javnosti izuzimajui reakciju pravosua
koje je formalno u pravu. Ova lica su upravo sada dostupna pravosuu, a do sada nisu bila.
Dobro je i to je napokon aktiviran KP Dom Stara Gradika koji ima kapacitet 600 mjesta.
Sada tamo moe biti upueno na izdravanje kazne oko 100 lica pravomono osuenih.
Danas na sastanku kod predsjednika Republike kojem je prisustvovao i ministar Funduk
utvren je dio formalne metodologije. Sutra e se odrati sastanak u Okuanima kojem
e prisustvovati predstavnik MUP-a, ministar pravosua i predsjednici okrunih sudova i
tuioci, gdje e se razmatrati lista svih lica i zakljuiti ko e ostati, ko e se prebaciti na drugo
mjesto, a ko moe na slobodu.
Ministar Funduk postavlja se pitanje zato se zaobilo ministarstvo pravosua.
Priznajem da su mnogi bili na slobodi neosnovano, ali su ovom akcijom privedeni i nevini.
Privedeni su ak i svi iz pritvora u Glini to se ne bi desilo da se saraivalo sa nama.
Ovo se nije smjelo desiti jer je napravljena racija koja ne ide u prilog pravnoj dravi.
Meutim, to je uinjeno, uinjeno je i tu popravka nema. Zato sutra u Okuanima treba
popraviti to se da popraviti i pustiti na slobodu grekom privedene jer ima i takvih.
U raspravi su jo uestvovali predsjednik Mikeli, sekretar trbac i ministar Krika,
Petrovi, Bosni, Peri i Babi, a po zavretku rasprave usvojen je
Z A K LJ U AK
Prihvata se stav dogovoren jutros kod predsjednika Republike da se sutra u Okuanima
odri sastanak relevantnih faktora uz konstataciju da Vlada stoji na stanovitu da ubudue
ovakve i sline akcije ne smiju ii bez znanja i saradnje sa ministarstvom pravosua.
Ad-5
5.1. O prijedlogu mjera i aktivnosti za uspjeno obavljanje etve i otkupa (prilog br. 10)
govorio je ministar Simo ijan. Potom je otvorena rasprava u kojoj su uestvovali pored
ministra ijana, predsjednik Mikeli, ministar Veselinovi, ministar Krika, Petrovi i
Bosni.602
Po zavretku rasprave usvojen je slijedei
Z A K LJ U A K
Svi oni koji su imali i dobili gnojivo moraju po hitnom postupku izvriti plaanje prema
NIK-u. U protivnom treba izvriti blokadu rauna dunicima.
Za iduu sjednicu Vlade potrebno je pripremiti sve to je ograniavajue oko plasmana,
dio oko zatitnih cijena, obaviti kontakte sa direktorima banaka u SRJ (Mikeli, Veselinovi)
i izvriti usaglaavanje sa Srbijom. Inae Vlada e pratiti etvu sa D-2 i pustiti brano iz
robnih rezervi svima koji su zainteresovani.
5.2. Donesena je
UREDBA
o visini naknade za izdavanje i produavanje uvjerenja o zdravstvenom stanju ivotinja
(prilog br. 11)
Ad-6
6.1. Nakon to je ministar Peri zatraio donoenje Odluke o odobrenju sredstava Fondu
PIO za penzije usvojen je slijedei
602
Mile.
439
Z A K LJ U A K
Zaduuju se predsjednik Mikeli i ministri Peri i Veselinovi da iznau nain izvora
sredstava za ovu kategoriju osiguranika. Kao jedan od naina treba razmotriti i mogunost
vraanja ovih osiguranika na budet SRJ.
6.2. Donesena je
ODLUKA
o utvrivanju osnovice za obraun i isplatu materijalnih trokova za juni 1994. g. (prilog
br. 12)
Ad-7
7.1. Na prijedlog i uz obrazloenje ministra uria603 radi prevazilaenja stanja nastalog
u DZ u B. Manastiru donesena je
a)
ODLUKA
o preuzimanju osnivakih prava nad Domom zdravlja u Belom Manastiru (prilog br. 13)
b)
R J E E NJ E
o razrjeenju i imenovanju v.d. direktora (prilog br. 14)
v)
R J E E NJE
o razrjeenju i imenovanju Upravnog odbora (prilog br. 15)
g)
R J E E NJE
o razrjeenju i imenovanju Nadzornog odbora (prilog br. 16)
Ad-8
8.1. Na prijedlog i uz obrazloenje ministra Budia604 donesen je
Z A K LJ U A K
o raspisivanju natjeaja i prikupljanju potpisa za obnovu grada Vukovara (prilog br. 17)
8.2. Donesena je
ODLUKA
o plaanju izvedenih radova na sanaciji nasipa za kanal Strug (prilog br. 18)
Ad-9
Na prijedlog i uz obrazloenje ministra Veselinovia donesena je
ODLUKA
o izmjeni i dopuni Odluke o ustupanje dijela ostvarene razlike u cijeni (mare) J.P. NIK
Mirkovci od prodanih naftnih derivata budetu RSK (prilog br. 19)
Skinuto s dnevnog reda.
Donesena je
Ad-10
Ad-11
ODLUKA
o odobrenju dinarskih i deviznih sredstva (prilog br. 20)
Doneseno je
Ad-12
R J E E NJE
o razrjeenju pomonika ministra prosvjete (Duan Bada) (prilog br. 21)
603
604
Stevan.
Ljubia.
440
R J E E NJE
o postavljenju pomonika ministra inostranih poslova (Duan Bada) (prilog br. 22)
R J E E NJE
o postavljenju pomonika ministra inostranih poslova (Sretko Petkovi) (prilog br. 23)
Ad-13
INFORMACIJA
dravne komisije za ratne i zloine genocida (prilog br. 24)
Ad-14
INFORMACIJA
Crvenog krsta RSK o problemu uskladitenja robe iz humanitarne pomoi (prilog br. 25)
Ad-15
O B R A Z L O E NJ E
uz prijedlog Odluke Komesarijata za izbjeglice o preuzimanju lica koja rade na poslovima
zbrinjavanja izbjeglica i raseljenih lica, a nalaze se na platnoj listi taba civilne zatite (prilog
br. 26)
Ad-16
INFORMACIJA
o programu savjetovanja Informatizacija RSK, Knin, 20-21. 06. 1994.g. (prilog br. 27)
SEKRETAR VLADE M.P.605 PREDSJEDNIK VLADE
SAVO TRBAC, [v.r.] M.P.606 Borislav Mikeli, [v.r.]
BROJ: 06-5-603/94. BROJ: 05-5-319/94.
KNIN, 16. 06. 1994. KNIN, 16. 06. 1994.
173
1994., lipanj 16.

Kostajnica
Obavijest Sekretarijata za upravu Opine Kostajnica o podjeli nafte od strane
UNPROFOR-a
OPTINA KOSTAJNICA
Sekretarijat za upravu
Broj: III-01-1-266/94.
Kostajnica, 16. 6. 1994. godine
605
606

441
PREDSJEDNIKU MJESNE ZAJEDNICE

PREDSJEDNIK SO-e
PREDMET: Obavijest o podjeli nafte od UNPROFOR-a
Obavjetavamo Vas da smo 15. 6. 1994. godine u 11 sati na sastanku predstavnika
UNPROFOR-a kod Predsjednika SO-e dogovorili da e se podjela nafte za Mjesne zajednice
sa podruja MK Meenani organizirati u Meenanima dana 17. 6. 1994. godine (petak)
u vremenu od 8,30 prema sledeem rasporedu:
8,30 do 11,00 Lova, Komogovina, Borojevii, Meenani
11,00 do 13,30 G. Kukuruzari, Bj. Kostrei,607 D. Bjelovac,608 G. Bjelovac,609 D.
Kukuruzari610
13,30 do 16,00 Umetii, Knezovljani, Prevrac, B. Rijeka611
Mole se predsjednici MZ da u cilju bolje organizacije za svoje stanovnitvo uine sledee:
1. Obavijeste stanovnitvo sa svoga podruja da e podjela biti navedenog dana u
Meenanima u tano zakazanom terminu prema prikazanom rasporedu.
2. Da e podjela biti u koliinama od 8 litara po spisku koji je napravljen po evidenciji
izdanih Zemljinih kartona.
3. Svi koji nemaju Zemljini karton u okviru jednog domainstva u kome ive, trebaju
se javiti naknadno u Optinu Kostajnica kod Kovaevi Nikole u sobu br. 28 i izvriti
prijave.
Za sve naknadno prijavljene nakon redovne podjele u petak, izvrit e se analiza svih
naknadno prijavljenih pa e se na osnovu dogovora sa predstavnicima UNPROFOR-a
dogovoriti novi termin, mjesto i nain podjele po naknadnom spisku o emu emo Vas
naknadno obavijestiti.
4. Moli se svaki predsjednik MZ da bude prisutan pri podjeli u terminu kada je na
rasporedu njegova mjesna zajednica, kako bi zajedno sa slubenim osobama koje e pratiti
spisak pomogao pri raspodjeli.
5. Svaki graanin treba donijeti Zemljini karton i linu kartu ili drugi dokumenat za
legitimisanje kako bi na spisak mogao dati svoj identifikacioni broj isprave i potpis.
Zahvaljujem na saradnji.
M.P.612
HR-DASK-SCPE-612, kut. 5.
607
608
609
610
611
612
Kostri Bjelovaki.
Donji Bjelovac.
Gornji Bjelovac.
Donji Kukuruzari.
Babina Rijeka.
Okrugli peat: neitko.
442

SEKRETAR:
Jaki Dragomir, dipl. ing. , [v.r.]
174
1994., lipanj 17.

Glina
Izvjee SUP-a Glina MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni granica RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA NARODNA OBRANA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KNIN DRAVNA TAJNA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA GLINA
BROJ: str. pov. 24/94.
Glina, 17. 06. 1994.
K N I N
PREDMET: Procjena bezbednosti granice RSK
A) SNAGE NEPRIJATELJA
Nakon sporazuma u Zagrebu snage neprijatelja nisu se potpuno i u skladu sa sporazumom
povukle. Dio snaga zadravaju ak i u zoni bezbjednosti u civilu ali naoruane. Granicu
uvaju uglavnom domobranske jedinice sastavljene od mjetana i izbjeglica. Uz granicu
prema optini Glina locirana je jedna profesionalna jedinica jaine bataljona ija je jedna
eta uvjek na granici a u svom sastavu ima izviaku jedinicu iji su zadaci praenje stanja i
preduzimanja izviako-diverzantskih akcija koristei slabosti naih snaga. Podruje Gline
je naroito interesantno za neprijatelja s obzirom da je administrativni centar i injenicu da
je dio Optine od rijeke Gline do Kupe ne naseljen i poumljen te podesan za izviake i
diverzantsko-teroristike akcije.
Dio tehnike neprijatelj je sakrio od snaga UN ukljuujui i teka artiljerijska orua i
tenkove. Tako se raspolae sa podatkom da je na pravcu Petrinje prikriveno devet haubica
cal 203 mm. Takoer iz vie izvora dolo se do podataka da ustake snage ne dozvoljavaju
kretanje vojnih posmatraa od Zagreba prema Kravarskom, Letovaniu i Nebojan, a niti
kontrolu i nadzor oruja i orua koja su nakon sporazuma povukli na odreene lokacije.
Mogui napadi i pravci ugroavanja teritorija RSK su: iz pravca Pokupskog, iinca, Glinske
Poljane, Mokrica, Moenica, Komareva i Sunje.
B) NAE SNAGE
Nakon sporazuma u Zagrebu jedinice SVK na novim linijama nisu pristupile utvrivanju,
tj. izradi zaklona, rovova, bunkera i osmatranica na organizovan i sistematian nain iako
je to planirano. Takoer nisu preduzete mjere zapreavanja, odnosno obnove starih minskih
polja koja su za upotrebu i postavljanja novih. Ljudstvo na novim linijama nema sklonita
ve se zadrava i sklanja u naputene kue koje su najee ne adekvatne svrsi s obzirom da
su poruene i na ne adekvatnim lokacijama.
Profesionalizacija vojske ne ide ni priblino u skladu s utvrenom dinamikom. Interes je za
sada slab tako da je Ugovor za sada potpisao samo dio starjeinskog kadra.
Odaziv vojnih obveznika na poloaje kree se u prosjeku od 70 do 80%. Preostali dio odnosi
se na bolovanja, lica koja kao privatnici plaaju svoj ne odlazak na poloaj i druge uglavnom
ne opravdane razloge. Stanje popunjenosti u cjelini uglavnom zadovoljava naroito nakon
naredbe da e lica koja se ne odazovu odlasku na smjenu biti upuena na druga ratita
443
ali je nezadovoljstvo i dalje prisutno zbog privilegovanog poloaja pojedinaca s obzirom

na rodbinske veze, plaanje privatnika da ne idu na poloaj, bogaenje pojedinaca i slabe
ishrane.
Artiljerijska orua, tenkovi i druga tehnika povueni su u dubinu negdje i vie od dozvoljene
daljine i razvueni uglavnom na neadekvatne poloaje. Sama orua su u zadovoljavajuem
stanju ali je problem vunih vozila zbog dotrajalosti, nedostatka akumulatora i drugih
djelova. Oprema jedinice veze i ininjerije je zastarjela.
Vojna policija je kadrovski neekipirana, neobuena i nedovoljno struna za obavljanje
vojnih i policijskih zadataka.
Izviako-diverzantske jedinice egzistiraju praktino samo na papiru i nemaju aktivnosti.
Obuka nije planski vrena ve u pojedinanim sluajevima i samo za neke specijalnosti.
Odjea nije unificirana, a lino naoruanje zasluuju tehniki pregled zbog upotrebe u ratu
i slabog ienja i odravanja.
Linija odbrane prema Cazinskoj Krajini na podruju Optine Glina ne postoji, a na granici
se na podesan nain zadravaju vojnici u civilu i u uniformi ali ne nose dugo naoruanje.
U sluaju izbijanja snaga tkz. armije BiH na ovom djelu granice RSK vojno i bezbjednosno
stanje bi se znatno pogoralo na tetu naih snaga. Linije odbrane na podruju SO Dvor
prema Cazinskoj Krajini postoje jer se na tom djelu prema granici RSK nalaze snage tkz.
armije BiH.
U jedinicama naih snaga zabrinjavaju i pojave kriminalne aktivnosti. U posljednje vreme
od strane vojnih organa bezbjednosti liena je slobode jedna grupa lica koja je vrila krau
goriva iz tenkova i druga grupa koja je vrila prodaju oruja muslimanskim snagama na
podruju Cazinske Krajine.
Linija komandovanja i rukovoenja u skladu sa vojnim propisima se ne potuje i ne
funkcionie naroito na niim nivoima.
C) SNAGE UN
Prema do sada utvrenim sluajevima, podacima i zapaanjima neosporna je injenica da se
dio pripadnika UN bavi obavjetajnim radom te da se na teritoriju RSK provodi intenzivna
obavjetajna aktivnost.
Podaci se prikupljaju za neprijateljsku stranu, za slube UN, a pripadnici pojednih zemalja
vjerojatno iskljuivo rade za interese vlastite zemlje.
Raspored snaga UN, brojnost te injenica da su pripadnici pojedinih zemalja izrazito
pristrani upuuju na zakljuak da snage UN ne mogu biti garancija bezbjednosti niti u
zonama bezbjednosti niti u sluaju agresije irih razmjera na RSK.
Prilog: Karta rasporeda snaga UN.
S E K R E T A R
M.P.613 Nikola Bjelac, [v.r.]
613
Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Glina.
444
175
1994., lipanj 18.

Okuani
Priopenje za javnost Srpske radikalne stranke o neuspjelim pregovorima RSK i RH
SRPSKA RADIKALNA STRANKA
OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA
Okuani, 18. 06. 1994. god.
Na redovnoj sednici Glavnog odbbora SRS-e za Zapadnu Slavoniju odranoj dana 18.
06. 1994. godine za javnost izdaje sledee
S A O P T E NJ E
Glavnog odbora SRS-e za Zapadnu Slavoniju, povodom neuspelih pregovora RSK-e sa
Republikom Hrvatskom na Plitvicama 16 Juna smatra da zbog interesa naeg naroda,
mnogi rtava koje su pale za nau otadbinu te zbog njenog ugleda prema svetu kod
buduih pregovora sa Republikom Hrvatskom je potrebno zauzeti vre i nepokolebljive
stavove i to:
1. Da se svi naredni pregovori sa Republikom Hrvatskom moraju voditi na teritoriji neke
tree zemlje a nikako na prostorima RSK-e ili RH-e. Ovakav stav smo zauzeli iz razloga
to hrvatska strana pokuava da teritorij RSK-e tokom pregovora tretira kao svoj teritorij.
2. Da svi pregovori sa Hrvatskom moraju biti na paritetnoj osnovi a to znai, Presednik
sa Presednikom, resorni ministri sa resornim ministrima itd.
3. U koliko bi se u budue pod pritiskom meunarodnih faktora ipak moralo pristati na
pregovore na prostoru RSK-e u prostoru gde se pregovori budu odvijali moraju vidno
biti istaknuti dravni simboli, grb i zastava RSK-e vrlo bitni elementi nae dravnosti.
4. Srpska radikalna stranka nije zadovoljna sa zagrebakim sporazumom a pogotovo kad
se tie prostora Zapadne Slavonije i propusta koji su uinjeni potpisivanjem karata, na
kojima ne postoji ucrtana linija radvajanja za hrvatsku stranu. Smatramo da je na ovakav
nain ostavljen veliki manevarski prostor hrvatskoj strani koja i te kako vidno koristi pod
okriljem UNPROFORA.
5. U daljnjim pregovorima uiniti sve da se mirnim putem integriu ostala srpska podruja
u sastav RSK-e tu pre svega mislimo na podruje Daruvara, Podravske Slatine, Grubinog
Polja, Pakraca i ostalih delova srpskog teritorija koji su trenutno pod okupacijom RH-e.
GLAVNI ODBOR SRS-e
M.P.614 ZAPADNE SLAVONIJE
614
Okrugli peat: RSK, Srpska radikalna stranka, Oblasni odbor Okuani, SAO Zap. Slavonija.
445
176
1994., lipanj 21.

Beli Manastir
Dopis SUP-a Beli Manastir naelniku Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s podacima
Baranjske divizije o sigurnosnom stanju na granicama RSK prema Hrvatskoj i Maarskoj
SUP Beli Manastir
Broj:08-07-01-sp-50/5-50/94.
Beli Manastir, 21. 06. 1994.g.
M.P.615

-naelniku Uprave javne bezbednostiKnin
veza: vaa depea broj: 08/3-2-1-66/94. od 17. 6. 1994. g.
Prema podacima dobivenim iz komande baranjske divizije, a u vezi vae depee broj gornji,
dajemo sledee podatke:
1. Obezbeenje dravne granice prema Republici Hrvatskoj i NR Maarskoj, vre granine
jedinice baranjske divizije u zagraninom pojasu dubine 100m od granine linije. kontrolu
teritorija i dubinsko obezbeenje granice vre radnici ovog sekretarijata.
2. Vojno-mobilizacijske procene za obranu granice prema Republici Hrvatskoj i NR
Maarskoj izvrene su temeljno od strane komande baranjske divizije za vojsku i jedinice
Sup-a od strane ovog sekretarijata.
3. Ininjerijsko ureenje odbrane teritorije prema Republici Hrvatskoj i NR Maarskoj
izvreno je u potpunosti i prua zatitu III stepena i stalno se nadograuje. Planovi
ininjerijskog ureenja odbrane postoje u komandi divizije.
4. Komanda baranjske divizije u saradnji sa sekretarijatom up Beli Manastir izvrila je
procene moguih pravaca ubacivanja i napada na vitalne objekte na teritoriju Baranje i
sainjeni su adekvatni planovi i ostvareno sadejstvo izmeu komande divizije i sekretarijata.
5. Prema zagrebakom sporazumu dolo je do razdvajanja snaga vojske RSK i RH i
prema dogovoru 14 milicionera ovog sekretarijata je akreditovano i vre kontrolu tampon
zone. Vojska RSK je na liniji razgranienja prema postignutom sporazumu du cele granice
prema Republici Hrvatskoj.
Sve ostale traene podatke moete dobiti od Glavnog taba Srpske vojske RSK, sa seditem
u Kninu.
Radnici SM za granine poslove rade na proceni dravne granice, o emu e sainiti izvetaj
koji e dostaviti do 1. 7. 1994. g. kako je dogovoreno s ministarstvom za pogranine
poslove, Babi Mili.
s e k r e t a r M.P.616
orevi V. Nikola
615
616
Prijemni peat: RSK, MUP, Knin.

446
177
1994., lipanj 22.

Okuani
Izvjee SUP-a Okuani Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o sigurnosnoj procjeni
dravne granice RSK
OKUANI
Broj: 08-05/1-2-1-str.pov. 42/1-94.
KNIN
VEZA: Vaa depea broj 08/3-2-1-66/94 od 17. 06. 1994. godine
PREDMET: Dostava bezbjednosne procjene dravne granice Republike Srpske
Krajine prema Republici Hrvatskoj za podruje zone odgovornosti SUP-a
Okuani-Zapadna Slavonija.
Na osnovu Vae depee broj i datum gornji dostavljamo Vam bezbjednosnu procjenu
dravne granice Republike Srpske Krajine prema Republici Hrvatskoj za podruje zone
odgovornosti SUP-a Okuani sainjenu na bazi bezbjednosnih procjena komandira
organizacionih jedinica SUP-a Okuani, te na bazi segmenata procjena Centra dravne
bezbjednosti i 18. korpusa SV RSK.
Dravna granica Republike Srpske Krajine prema Republici Hrvatskoj odnosno podruje
odgovornosti SUP-a Okuani ocrtavaju slijedee karakteristike:
Linije dravne granice RSK na ovom podruju se poput klina zabija u prostor Republike
Hrvatske,
Prostor Zapadne Slavonije je sa 2, a na pojednim mjestima sa 3 strane okruen
neprijateljem, te sa june strane dvema vodenim preprekama rijekom Savom i kanalom
Strug prema Republici Srpskoj,
Na navedenom prostoru postoji niz vitalnih objekata od posebnog znaaja za odbranu
RSK kao to su skladita naoruanja i opreme, objekti raznih dravnih institucija. Jedan od
vodeih problema je to pojedina skladita naoruanja i MES-a smjetena u gusto naseljenim
mjestima (kao to su skladita locirana u Okuanima i Rajiu, ija eventualna eksplozija bi
mogla izazvati nesagledive posljedice civilnom stanovnitvu i MTS).
Mogui objekti napada DTG- a u zoni odgovornosti SUP-a Okuani su:
Most na rijeci Savi Stara Gradika
Mostovi na Strugu, Mostinama i Rogoljici,
Objekt KPD Kula Stara Gradika,
Objekt Silos (suara u Okuanima),
Objekt Komande Korpusa s Centrom veza, objekat SUP-a i objekti njegovih
organizacionih jedinica s objektom SDB,
Objekt vodovoda u Gornjoj umetlici i Okuanima,
447
Objekt infrastrukture vlasti teritorije (Oblasno Vijee, Optina, Pota i dr.)

Skladita oruja i opreme,
Objekat Buk i Ivanovac,
Skelska mjesta prelaska u Mlaci i Jasenovcu,
Objekat KPD Cage i dr..
Prostor Zapadne Slavonije izuzetno je frekventan, te na njemu po Zagrebakom sporazumu
postoje 3 granina prelaza prema Republici Hrvatskoj, od toga 2 na autoputu ZagrebBeograd (Paklenica autoput i Dragali) i 1 na bivoj Maarskoj magistrali (agli Lipik).
Navedeni granini prelazi su najisturenije take prema Republici Hrvatskoj i gotovo sva
3 granina prelaza su neadekvatno sa bone strane neosigurana jer se sa desne strane od
graninog prelaza Paklenica auto-put nalazi samo minska polja, dok je sa lijeve strane do
kanala Strug prostor fiziki neobezbjeen.
Granini prelaz Dragali je takoer sa bokova fiziki neobezbijeen tako da sa lijeve strane
prema selu Dragali postoji praznina, odnosno udaljenost do prvog punkta vojske RSK je
4,5 km zrane linije, a sa desne strane prema mjestu Donji Bogievci je oko 2 km do punkta
SV RSK, osim postavljenih minskih polja.
Granini prelaz agli je sa lijeve i desne strane neadekvatno obezbijeen uglavnom
patrolama od SV RSK i minskim poljima.
Osim navedenih graninih prelaza na granici izmeu RSK i RH postoji nekoliko punktova
milicije na lokalnim putevima i punktova na putevima kojima samo UNPROFOR ima samo
svoje punktove, te postoje putevi koje UNPROFOR kontrolie samo svojim patrolama.
Kontrolni punktovi prema RH koje kontrolie milicija su kontrolni punkt Paklenica selo i
kontrolni punkt Gavrinica.
Kontrolni punktovi koje kontrolie samo UNPROFOR svojim kontrolnim punktovima su
punktovi u selu Medari na putu Okuani-Nova Gradika i u Broicama na putu JasenovacNovska.
Lokalni putevi koje kontrolie samo UNPROFOR patrolama, a vode prema Republici
Hrvatskoj su:
Paklenica-Puje617
Raenovci-Gornji Kovaevac,
Rajii-Kuerina,
agli-Subotska.
Navedene puteve neke bono kontrolie vojska poloajima, neke po dubini, te neke
patrolama.
Tampon zona po Zagrebakom sporazumu izmeu Republike Srpske Krajine i Republike
Hrvatske je definirana na prostoru SO Okuani, dok na sjeveroistonom i zapadnom dijelu
SO Pakrac nije definisano niti se hrvatska policija povuklana odreenu udaljenost, ve je na
sjevernom dijelu SO Pakrac ak poveala snage, dok se SV RSK na tom prostoru uglavnom
povukla na propisanu udaljenost.
Pripadnici UNPROFOR-a u zonama bezbednosti ne vre neke vidljive aktivnosti u smislu
dobrog osiguranja odnosno bezbednosti, a naroito po noi uopte ne zalaze u naseljena
mjesta uz obrazloenje da u tim zonama nou njihovi pripadnici nisu bezbjedni.
617
Vjerojatno se radi o zaseoku Puji.
448
Pripadnici milicije su za sada uskraeni da permanentno vre slubu u zoni razdvajanja s

obzirom da Civilna policija UN-a nema dovoljno svojih slubenih lica za pratnju, pa se
tako sluba svakodnevno u ovim zonama vri samo po par asova i ponekad u veernjim
asovima, dok preko noi nismo momentalno u mogunosti da ulazimo na ovaj teritorij.
Na podruju optine Pakrac se ne potuje kako je ve naznaeno Zagrebaki sporazum i UN
ne zabranjuje prisustvo milicije bez akreditacije do same linije dodira.
Na podruju SO Pakrac na mjestu Gavrinica ima veliki broj civila i djece, jer je tu
smjeten veliki broj izbjeglica, a udaljenost izmeu djela Pakraca pod kontrolom Republike
Hrvatske i dijela pod naom kontrolom je oko 30 metara, pa ak i manje, odnosno civilno
stanovnitvo s ove strane je naseljeno do samog punkta UNPROFOR-a, to predstavlja
problem kontinuiranog obezbeenja, jer je navedni prostor gootvo nemogue obezbjediti s
bezbednosnog aspekta, jer postoji velika mogunost DTG grupa na tom prostoru.
Navedeni prostor zbog gustoe stanovnitva u sluaju agresije moe biti vrlo ugroen jer
je smanjena mogunost sklanjanja u sluaju artiljerijskog napada i isto tako zbog velike
blizine i u sluaju pjeadijskog napada procjenjuje se da bi moglo biti veliki broj rtava na
navedenom podruju.
Jedan od goruih problema na podruju SO Pakrac je iseljenje odreenog broja izbjeglica
sa ovog podruja u Baranju, istonu Slavoniju RS to je posljedica nerijeenih politikih i
ekonomskih problema, to je izraeno u posljednjih nekoliko mjeseci, a oekuje se odlazak,
iseljenje jo jedne grupe izbjeglica, nastavnika zavretkom kolske godine to znatno slabi
odbrambenu mo navedenog prostora i izaziva nesigurnost ostalom stanovnitvu, a ujedno
slabi i odbrambena mo prostora zbog iselenja i odreenog broja vojnih obveznika s ovog
prostora.
Na podruju SO Okuani povlaenjem SV RSK na propisanu udaljenost stvaranjem tampon
zona prema RH izgubili smo strateki vane poloaje kao to je kota KREMENDUK u selu
Paklenica prema Novskoj i Gorice prema Novoj Gradiki, dok je hrvatska strana zadrala
svoje dominatne poloaje.
Minska polja u tampon zonama su uklonjene samo na mjestima prolaska UN i njihovih
kontrolnih punktova, dok je vei dio minskih polja ostao u podruju tampon zone.
SV RSK kontrolie tampon zonu izvianjem ljudi u civilu sa sakrivenim orujem, pa je na
istonom dijelu SO Okuani prema Novoj Gradiki situacija u tampon zoni zadovoljavajua,
jer je u tom dijelu tampon zone nastanjeno preko 500 lica, dok je nezadovoljavajua situacija
u tampon zoni prema Paklenici jer tu ivi samo preko dana 9 familija, dok se preko noi
zbog straha uglavnom povlae van tampon zone zbog nesigurnosti.
U posljednje vrijeme se u tampon zoni pojavljuje sve vei broj lica koja u zonama bezbjednosti
komuniciraju sa graanima iz podruja RH. Direktno se susreu na liniji dodira, mijenjaju
i alju pakete i pisma, a pripadnici UN-a im u tom pomau na nain da im dozvoljavaju
kontakte, pa im ak i sami ilegalno prenose pakete i pisma, te na taj nain postoji velika
mogunost otjecanja informacija na neprijateljsku stranu.
Izmeu sela Paklenica i Rajia postoje 3 naseljena hrvatska sela izmeu kojih se prema
sjeveru proteu umski predjeli, to je idealno podruje za upad DTG grupa.
Prostor tampon zone u selu Jasenovac odnosi se na podruje uz samo naselje tako da na
ovom podruju tampon zone nitko ne stanuje.
Navedeno mjesto osim umske ceste prema Okuanima koja je esto izloena poplavama i
skelskog prelaza na rijeci Savi prema Republici Srpskoj nema nijedne druge prometne veze
s podrujem RSK i RS.
449
Podruje tampon zone na istonom dijelu SO Okuani uz planinu Psunj je pokriveno

umom i nenaseljeno, to predstavlja pogodno mjesto za ubacivanje DTG grupa, jer se
dravna granica na cijelom podruju nae zone odgovornosti obezbeuje od strane SV
RSK sa jednom treinom ljudstava, kontrolnim punktovima i patrolama, te postavljenim
minskim poljima, a prema procjeni situacije Komanda 18. korpusa aktivirat e se prema
potrebi i ostali dio raspoloivog ljudstva.
Inenjerijski radovi kopanja rovova na drugoj liniji odbrane su u toku, te smatramo da je
za sada granica jo uvijek neadekvatno obezbijeena poto je vei dio graninog podruja
pokriven umskom povrinom to je teko kontrolisati, pa postoji velika mogunost upada
DTG na ovom podruju, jer je ovo podruje veoma interesantno za agresora, odnosno
Republiku Hrvatsku, jer navedenim prostorom prolazi autoput Zagreb-Beograd, pruga
istog pravca i naftovod, te je takoer na ovom prostoru smjeten vei dio vitalnih objekata
od interesa za odbranu, pa tako podruje sa svim navedenim karateristikama predstavlja
presjecanje prometne ile kucavice Republike Hrvatske.
Znaajno je napomenuti da na ovom prostoru ivi i odreeni broj hrvatskog stanovnitva
koji mogu biti ataci i oslonci DTG, a takvo stanovnitvo se nalazi u selima Donji i Gornji
Varo, Okuani, Bijela Stijena, Pakrac i Medari.
Slijedei problem jeste teko naoruanje i tehnika jo uvijek locirana u skladitima pod
kontrolom UNPROFOR-a, pa je potreban odreeni vremenski period da se naoruanje i
tehnika izvuku iz skladita do linije koja je na pojedinim mjestima dosta udaljena.
Najugroenije odbrambene linije u ovoj zoni odgovornosti su na podruju SO Pakrac:
odbrambena linija od Bijele Stijene do aglia,
odbrambena linija Skenderovci-eovica-Gavrinica,
Zabrdske Krike-Planinarski dom-Omanovac.
Stvaranjem tampon zone na podruju istonog dijela SO Okuani najugroeniji pravac na
komunikaciju Okuani-Gradika, jer je obrastao uglavnom umom i na tom prostoru se
nalazi naputeno naselje Novi Varo, a SV RSK se povukla u blizini same komunikacije i
to je jedina komunikacija koja povezuje prostor Zapadne Slavonije preko mosta na Savi sa
Republikom Srpskom.
Najvjerojatniji pravci agresije na na prostor su pravac irinci, Bijela Stijena, Kuerina, jer
je navedeni pravac pokriven umskom povrinom i pogodan je za napredovanje pjeadije,
a na tom je mjestu irina naeg prostora oko 6 km vazdune linije, te bi ovladavanjem ovog
pravca neprijatelj zauzeo dominantne kote i razdvojio podruje Okuana od podruja SO
Pakrac.
Drugi najvjerojatniji pravac agresije pogodan za napredovanje i tehnike i pjeadije je uz
autoput Zagreb-Beograd.
Mogui naini ubacivanja DTG:
sagledavajui stanje prvih linija SV RSK koje su jo uvijek nedovoljno popunjene na
pojedinim mjestima, ugroenost podruja od DTG grupa je mogu na slijedei nain:

ubacivanjem DTG grupa saobraajnicama kroz naseljena mjesta uz pomo
UNPROFOR-a,
ubacivanjem DTG grupa u sastave konvoja u graanskim odijelima uz pomo
krivotvorene dokumentacije registarskih tablica vozila,
ubacivanje DTG u sastavu konvoja lica nesrpske nacionalnosti koja tranzituje preko nae
zone odgovornosti,
450
ubacivanje DTG kroz otvore na linijama SV RSK, pogotovo na umovitim movarnim

predjelima, te kroz naputena odnosno nenaseljena hrvatska mjesta (sela),
ubacivanje DTG plovnim putem rijeke Save, te helikopterima i eventualno uz upotrebu
motornih vozila.
Cilj i pravci djelovanja DTG grupa:
napadi na vozila UN-a kako bi bila optuena srpska strana,
napad na pripadnike vojske i milicije vrenjem zarobljavanja i likvidacije znaajnih
linosti,
vrenjem diverzija na objekte od vitalnog interesa za odbranu,
glavni cilj DTG grupa je unoenje nemira i nespokojstva meu graane, pripadnike
vojske i milicije, te stvaranjem pravne i socijalne nesigurnosti.
Mogui pravci ubacivanja DTG grupa:
a) umski predio Novska-Mlaka-Stara Gradika
b) Virovitica-Psunj-Okuani
c) Nova Gradika-Pranik-Stara Gradika
d) irinci-Bijela Stijena-Kuerina
e) Hrvatska-Maarska-Jugoslavija-RS-Most na rijeci Savi
a) umski predio Novska-Mlaka-Stara Gradika mogui podpravci:
Novska-Koutarica-Mlaka
Novska-Kuerina-Raenovci-Bijela Stijena
Novska-Paklenica-Rodanik
b) Virovitica-Psunj-Okuani mogui podpravci:
irinci-aprginci-Rogolji
Buje-Gornja umetlica
Kusonje-Brusnik
Lipik-Makovac-agli
Lipik-Bukovanska ulica-Skenderovci
Subotska-agli
Krike-Bijela Stijena
c) Nova Gradika-Pranik-Stara Gradika mogui podpravci:
Pivare-Pranik-Stara Gradika
Imajui u vidu sve naprijed navedene podatke procjene kao i injenicu da je Zapadna
Slavonija od velikog stratekog znaaja za Hrvatsku, moe se konstatirati da postoji
opravdana opasnost od svih vidova neprijateljskog djelovanja DTG grupa i agresije na ovo
podruje, te ugroenost stanovnitva u blizini granice prema Hrvatskoj, pa je potrebno
poduzeti adekvatne mjere da se granica na ovom podruju to bolje obezbjedi.
Za v. d. S E K R E T A R-a
Reli Miladin, [v.r.] 618
618
Potpis neitak.
451
178
1994., lipanj 23.

[Drni]
Zapisnik sa sjednice predsjednika RSK i tijela vlasti opine Drni
ZAPISNIK
sa zajednike sjednice Predsjednika RSK Milana Martia organa vlasti i predsjednika
optine Drni
Sastavljen: 23. 06. 1994. g.
Poetak sjednice: 11,00 sati
Prisutni: Predsjednik RSK Milan Marti, Komandant Korpusa Vukosavljevi,619 Ministar
MUP-a Ilija Priji, sekretar MUP-a Vujko Slobodan, Komandant 75. mtbr Davidovi
Vladimir
Predstavnici optinske vlasti: Goran Krasi predsjednik SO Drni, Nataa Kalini,
podpredsjednik SO Drni, Boris Raketi predsjednik Izvrnog savjeta, ore Popac sekretar
SO Drni, Branko Bibi poslanik optine Drni.
Predstavnici radnih organizacija: Travica Trivun direktor PKD, Drago Raji v.d. direktor RZ
Promina, Vukain Obren upravnik PTT Drni, Vojin Vukain direktor DP Drnitrans
Drni.
Tema razgovora je bila stanje privrede optine Drni i mogunost njenog oivljavanja i
vraanje otuenih sredstava.
Goran Krasi: Drnika optina je zbog pljake i odnoenja sredstava u jednoj tekoj
situaciji. Izdvajanjem srpskih mjesnih zajednica iz optine Drni i pripajanjem optini Knin,
broj stanovnika je pao na samo 3600. Danas je u optini Drni zaposleno oko 220 radnika.
Mogunosti drnike privrede su daleko vee, ali nam treba financijska i kadrovska pomo.
Ratna dejstva, javaluk, nefunkcionisanje pravne drave, nizak lini i drutveni standard,
imali su za posljedicu iseljavanje stanovnitva i to posebno iz sela Baljci, Mirlovi Polja,
itni, Krike, Razvoe, sa stajalita odbrane RSK vanih stratekih mjesta.
Posebno se iselio i neophodan broj kadrova. Imovina optine Drni otuena je i nalazi se u
raznim preduzeima u Krajini i ne vraaju se, smatraju se ratnim plijenom.
Danas se pljaka imovine nastavlja i odnosi se iz Drnia, a milicija ne funkcionie i ne
spreava pljake.
Od Drnia treba []620 bedem prema Hrvatima, jer samo jaki Drni je garant opstanka
Knina u RSK. Drniko podruje je dobro pokriveno sa hrvatskim TV signalom, a srpski
program se na velikom dijelu optine ne moe gledati.
Hrvatski radio Unei se takoer dobro uje sa svojom propagandom. Zato se oprema
radio Drnia treba vratiti i staviti u funkciju srpski radio Drni da bi se pariralo njihovoj
propagandi.
Boris Raketi: stanje prije rata u optini Drni bilo je zaposleno 3600 radnika na podruju
sadanje optine Drni. Tvornice su bile moderne sa savremenom tehnologijom. Radilo se
za izvoz. Pet tvornica izgraeno je u periodu od 1981-85 godine, to govori da je industrija
mlada. Infrastruktura je bila dobro rjeena.
619
Slobodan.
Neitko u izvorniku.
620
452
Stanje danas: zaposleno je oko 200 radnika, a aktivno radi PKD i Drnitrans. Nedavno je
formirano javno komunalno preduzee. U dogovoru sa Kningipsom, radi se na pokretanju
proizvodnje u Mikrosiveritu. Nastojimo pokrenuti proizvodnju u Drniplastu i TOF-u.
Problemi koji se javljaju kod tih firmi je problem otuenih sredstava. Jedan od ozbiljnijih
problema za industriju i stanovnitvo je problem vode jer je izvor ikole ostao na hrvatskoj
strani. U zadnje vrijeme situacija se jo vie iskomplicirala, zatvaranjem vode na itni,
koji su vodu imali cijelog rata. Daljnji problem je prevoz stanovnitva i uenika, posebno
za podruje Prominskog kraja. Elektroopskrbljenost isto nije zadovoljavajua, jer su vodovi
dotrajali, a selo Baljci jo uvijek nemaju struju. PTT veze su jako loe, ovih pet linija koje
imamo najee su u prekidu.
Branko Bibi: Podsjetio je Predsjednika drave na Odluku Vlade RSK iz 1993 god. o
povratu svih materijalnih sredstava, oduzetih iz optine Drni. Meutim do realizacije te
odluke nije dolo, pa molimo gospodina Predsjednika da uloi svoj autoritet kako bi dolo
do realizacije ove odluke.
Vojo Vukain: Govorio je o funkcionisanju DP Drnitrans. Istakao je problem povrata
sredstava, vozila, strojeva, stanica za tehniki pregled vozila. Sklopili smo ugovor sa trgovinom
papira iz Drvara, to nam omoguava da zaposlimo vie radnika ako bi se povratila sredstva.
Budui da se nalazimo u istoj zoni, bilo bi poeljno da budemo osloboeni republikih
poreza i dadbina. Jedino sigurno snadbjevanje vodom bi bilo povezivanje vodovodne
mree do izvora Manojlovac.
Travica Trivun: govorio je o radu PKD-a
PKD treba da bude glavni nosilac razvoja optine Drni.
Farma radi sa 15% kapaciteta vinogradi su dobro obraeni i nose dobro urod.
Vinarija je kapaciteta 300 vagona, preraujemo vino i ocat.
Zaposleno je 162 radnika i oko 60-80 sezonaca.
Imamo kvalitetno vino, bili smo na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.
Treba da napravimo saradnju sa Gavriloviem i sa Okuanima, a imamo i dobru saradnju
sa P. K. Benkovac, kombinatom iz Nove Topole, kao i sa nekom firmama u Srbiji.
Obren Vukain: govorio je o problemu telefonije na podruju optine Drni.
U periodu Mart/1994.g. iznoeni su dijelovi iz centrale u Drniu koja je najsavremenija
u RSK, pa je neophodno ui u trag odnoenih dijelova iz centrale, jer moe bez te opreme
koja je iz uvoza, nee moi raditi telefonski sistem.
TV repetitor na Promini ne radi, potrebno ga je opremiti kako bi se sa TV signalom u
svrhe televiziji pokrilo cijelo podruje. Takoer je potrebno vratiti opremu radio Drnia
koja se nalazi u Radio Kninu.
Drago Raji: Istakao je problem ivota u Prominskom kraju.
Pokree se PZ kako bi se zaposlilo to vie ljudi i tako ostati ivjeti na tom podruju kako
ouvanje granice n atom podruju.
Zbog slabog uvanja otueno je veliki dio opreme iz Prominskog kraja.
Nataa Kalini: Istakla je problem obrazovanja.
Osnovna kola radi ali bez mnogih tehnikih pomagala, knjinog fonda. Nedostaje potreban
broj nastavnika, uila, knjiga u biblioteci. Ali ne sve nedostatke, Osnovna kola je ispunila
cijelokupni plan i program nastave.
Ove godine se pokreu prva odjeljenja srednje kole, usmjerenje poljoprivrede i elektro
struke.
453
Goran Krasi: naglasio je problem otcjepljenja MZ iz Drnike optine i neophodnost

povratka tih MZ iz optine Drni.
Komandant Korpusa Vukosavljevi: Istakao je problem odbrane ovog kraja, to je na
povlaenje tehnike dosta smanjena.
Posebno problem je prisustvo Hrvata na ovim podrujima, da bi se zatitio ovaj pravac
potrebno je naseliti Drni i Vrliku izbjeglicama.
Potrebno je da razne firme budu sponzori oivljavanja i uvrivanja zone odbrane.
Komandant 75. mtbr V. Davidovi: Svi problemi koji su istaknuti na prethodnim
izlaganjima, reflektiraju se na problem odbrane, cijelo podruje nema ljekarske zatite,
koliko je naneseno tete ovom podruju linijom razdvajanja.
Sve se mora angaovati na ininjeriskom obezbeenju ovog podruja.
Ministar MUP-a Ilija Priji: treba da se pripremi elaborat ekonomskog i politikog stanovita
opravdanosti ostanka izdvojenih MZ u Optinu Knin ili njihovom ponovnom vraanju u
optinu Drni.
Problem funkcionisanja SJB Drni su politiki potencirati. Odluke Vlade iz 1993. g. o
povratu sredstava pravno ne vrijedi, jer postoji sudske odluke o dodjeli tih sredstava.
Treba da se pripremi temeljito gdje se nalaze sredstva i potrebe za njihovo vraanje.
Predsjednik RSK Milan Marti: U samom startu rata nije bilo razmiljanja da e Drni
ostati pod naom vlau. Potrebno je izdvojena sela vratiti u optinu Drni, jer politika
situacija je sada sasvim drugaija. Treba da se ovaj problem dobro pripremi za Skuptinu
RSK.
Sazrelo je shvatanje da Drni mora ostati u RSK i ne moe se vratiti u Hrvatsku.
Sva rubna podruja treba da jaaju u ekonomskom i vojnom smislu.
Sredstva otuena iz optine Drni se moraju vratiti, ali na jedan razuman nain bez
ikakvih konfrontacija, za to imate moju podrku. Morate se u vezi toga problema pripremiti
za sastanak sa predsjednikom Vlade RSK.
Biograd e dobiti vodu onda kada je dobije Drni i Teslingrad.
Treba da smognete snage da se prazni stanovi i kue brzo nasele izbjeglice.
Vlada RSK treba financijski pomoi razvoj ovog kraja.
Ovaj kraj moe hraniti ne samo vas, nego i kninsku optinu.
Treba stvoriti tim ljudi koji e raditi na izdradi elaborata za razvoj i oporavak drnike
privrede. Da se ve na iduoj sjednici Skuptine RSK ide na elaborat za razvoj i oivljavanje
drnike privrede.
Sve probleme treba rijeiti zajedniki pametno imate moju podrku.
Sjednica je zavrila sa radom u 13,00 sati.
Broj: 751/1-94.
Drni, 23. 06. 1994.g.
Zapisniar Predsjednik SO Drni
ore Popac Goran Krasi
HR-HMDCDR, 2., SO Drni, kut. 3.
454
179
1994., lipanj 23.

[Kostajnica]
Zapisnik sa sjednice predsjednitva Srpske radikalne stranke u Kostajnici
Zapisnik
Sa sjednice predsjednitva Srpske Radikalne Stranke odrane u Kostajnici dana 23. 6. 94.
god s poetkom u 10h.
Prisutni lanovi: Mileevi Gojko uka Georgije orak edo Raun Stevo Petrovi Vlada
Risojevi Mile
Za sjednicu se predlae sledei:

Dnevni red:
1. Pripreme za predstojeu sjednicu
2. Ostala pitanja
1. Predsjednik stranke je otvorio sastanak, pozdravio sve prisutne i poeo je dogovor
Za sledee je dogovoreno
edo orak: Dok ovako bude voena Srpska Radikalna Stranka niko njoj nee pristupiti.
Stevo Raun: U Dubici su ljudi zainteresirani ali ne vide motiv zato da idu u stranku.
uka Durman: Sjednica se mora odrati pa kako bilo da bilo uka je spreman odgovarati
za svoje propuste i iznijeti izvjetaj.
Stevo: Izvjetava da je u Beogradu u Generaltabu podignuta neka roba i da je potpisano
6 ljudi iz Radikalne stranke. Radi se o uniformama i nekim materijalnim sredstvima. Ima
rijei i o makinacijama i profiterstvu radikalne stranke u Poljoprivrednoj zadruzi u Dubici.
Sve je to uticalo u nepovjerenje ljudi u Srpsku radikalnu stranku. I u ivaji se sve razvodnilo
i nita ne tima. Smatra da bi odbor trebao proi i objasniti narodu ta se to deava.
Davidovi ima pismeni dokaz za opremu koja je podignuta iz Beograda. To treba ili dokazati
ili demantovati. Ljudi se ne znaju ponaati, nemaju informaciju, postoji strah od vlasti.
uka: Ako se ne radi ovdje ne moe se nita napraviti ni na terenu.
Stevo: Davidovi mae sa tim pozivom za robu iz zadruge koja je podignuta (kukuruz i
ostalo). Mi smo zakazali sa svim svojim aktivnostima.
uka: Po tom ispada da se tu neto dogaa. uka nije za to da se napadaju druge stranke.
To sve ne vodi dobru. Predlae da se s njima odri jedan razgovor.
Vlada: Mora se sve to demantirati ako to nije istina.
uka: Da li se taj sastanak moe uopte moe odrati na ovakav nain?
Vlada: Sa Torbicom se nismo nita dogovorili. Ali njega danas nema. injenica je da je
njegova stranka u ivaji dosta masovna.
uka: Ako u tome svemu neto ima onda bi se to trebalo provjeriti, jer kako neto
demantovati ako neznamo pravu istinu. Molim da se to izjavi naglas da se to zna.
Mileevi: Treba ii na demant na Radio Kostajnicu.
edo: Obaviti razgovor sa Davidoviem i onda izai na Radio Kostajnicu sa demantom.
uka: Imam jedan predlog. Preuzimam na sebe da stupim u kontakt sa potpredsjednikom.
Sa Vujaniem treba obaviti razgovor. Stranka je upala u jednu monotoniju. Ne vidi se
nikakav traak svjetlosti u stranci. Mislim da ja ne radim protiv ove drave. Pokuavam da
pomognem ovoj stranci i ovoga trenutka treba ostati ovjek.
455
Mileevi: Kada emo razgovarati sa Davidoviem?

Stevo: Stranka treba imati neki imid. Nije bitan broj ljudi nego kvalitet.
M. Risojevi: Ima ljudi koji bi radili u stranci, ali trae smjenu nekih ljudi.
Stevo: Koordinacije nema nikakvih. Treba biti povezan sa ostalim radikalima. Treba biti
radikalno opredjeljen.
Vlada: Treba dati demant na prie Davidovia. Ima jedno etiri lana Glavnog odbora koji
su otili. Treba predloiti neke ljude u glavni odbor.
Mileevi: Zvaemo ljude i simpatizere stranke.
Mileevi: Trokut, Hrastovac, Krevo, Bjelovac.
Stevo: Dubica, Utica, a
edo: Prevrac, Meenani
uka: Kostajnica, Panjani, Rosulje
Jovan: ivaja.
Sastanak srijeda 29. 6. 94. u 9h. Napraviti saziv za sastanak.
Izvornik, rukopis, latinica
180
1994., lipanj 24.

Graac
Zahtjev SJB Graac SUP-u Korenica za osiguravanjem nogometne utakmice koja bi se
trebala odigrati u Graacu


STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI GRAAC
M.P.621
Broj: 08-02-1/3-513/94.
Graac, 24. 6. 1994. god.
SEKRETARIJATU UNUTRANJIH POSLOVA
KORENICA
PREDMET: Osiguranje nogometne utakmice, snage i sredstva

trae se.
Dana 26. 6. 1994. god. u 17,30 sati u Graacu odigrat e se nogometna utakmica izmeu
fudbalskih klubova Bratstvo Graac i Dinarka Knin, a takoer istog dana sa poetkom
u 16 sati na istom nogometnom stadionu odigrat e se utakmica izmeu veterana Knina i
Graaca kojom prilikom po prikupljenim podacima i procjeni se oekuje vei broj gledaoca.
621
Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Korenica, primljeno: 24. 6. 1994., broj: 08-01/1 783/1.
456
Sagledavajui ekcese i naruavanje javnog reda i mira koji su se dogodili u Kninu kod
zadnje utakmice gdje su takoer igrali napred pomenuti klubovi gdje je bilo do fizikih
obrauna izmeu navijaa oba kluba i naruavanja javnog reda i mira u veem obimu. Zbog
sigurnosno bezbednosne situacije i spreavanja naruavanja javnog reda i mira traimo
od Sekretarijata da nam pomogne u snagama i sredstvima kako bi smo uspjeno mogli
osigurati utakmicu bez bilo kakvih ekcesa. U provedbenom planu kojega donosi SJB Graac
proizlazi da se osiguranje moe izvriti sa 60 pripadnika milicije dok SJB Graac u ovom
momentu moe dati samo 30 pripadnika milicije, a od Sekretarijata traimo da nam uputi
30 pripadnika milicije i 2 vozila zatvorenog tipa (marica) koji bi radnici sa sredstvima
trebali biti u SJB Graac dana 26. 6. 1994. god. u 14 sati. Takoer vas obavjetavamo da e
za veterane iz Knina igrati i ministar unutranjih poslova Priji.622
Provedbeni plan osiguranja gde e biti prikazane snage i sredstva kao i procjenu situacije
tj. razne najave i pretnje od strane pojedinaca ili grupa u Optini Graac emo vam dostaviti
u toku dana tj. 24. 6. 1994.god.
Nikola Prica, [v.r.]
181
1994., lipanj 26.

Knin
Dopis SUP-a Knin MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni dravne granice
OPTINA KNIN
Broj: SP 5 94.
Knin, 26. 06. 94. god.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
K N I N
Veza: Vaa depea broj: 3084/94 od 22. 06. 94. godine
U prilogu dopisa dostavljamo vam Radnu kartu sa detaljnom legendom, pregledno po
SJB, sa tampon zonom, rasporedom snaga UN, te procjenu dravne granice.
Prilog: 3624 Naelnik:
M.P.625 Jeli ore, [v.r.]
622
623
624
625
Ilija.
Okrugli peat: RSK, MUP, SJB Graac.
Prilozi nisu pronaeni uz izvornik.
457
PROCJENA DRAVNE GRANICE

Ispred granice koja obuhvata podruje SUP-a Knin, rasporedjene su hrvatske snage i to:
112 brigada zadarska, 113 ibenska, 141 Uneka, 142 Pakovska, 129 Sinjska i 4 Splitska
brigada, i jo druge snage koje se dovode u potrebi. Poznato nam je iz obavjetajnih podataka
da Hrvatska ima oko 220 hiljada uniformisanih lica od ega 110 hiljada profesionalne
vojske. Zbog same politike situacije u vrhovima Hrvatske, te naklonosti zapada prema
Hrvatskoj sve procjene upuuju na to da e Hrvatska pokuati izvriti agresiju na RSK, jer
smatraju da je Krajina integralni dio Hrvatske i da ostanu Avnojevske granice.
Obezbeenje odnosno uvanje nae granice vre slijedee brigade i to: Prva laka Vrlika,
75 Drnika, 2 Kistanjska, 3 i 92 Benkovaka i 4 Obrovaka. Brigade su veinom sastavljene
od rezervnog sastava sa malo aktivnog. Granica se obezbeuje po sistemu 2 4, to znai
dva mjeseca na poloaju i etiri u radnoj organizaciji. Ovaj sistem odbrane uveden je nakon
potpisivanja Zagrebakog sporazuma. Moralno stanje u jedinicama nije na dovoljnoj razini.
Naime u zadnje vrijeme nezadovoljstvo u jedinicama posebno se manifestiralo zbog loeg
materijalnog poloaja, tako da su neke jedinice odbile da prime plau, dok nije dolo do
osjetnog poveanja. Ima vojnh obaveznika koji nigdje ne rade na rubnim podrujima
a ele da budu profesionalni vojnici graniari za njih se kae da nema novaca sada
momentalno za profesionalnu vojsku, nego samo za komandni kadar (ko, kv, k i kom.
bat). Profesionalizaciji vojske vri se veoma sporo i prijavljuje se mali broj kandidata, jer
veina njih ne ele da komanduju. Rijetkost je u bataljonu vidjeti aktivnog vojnog starjeinu
pokoji se nae u brigadi, a ostali su svi u korpusima i Glavnom tabu. Hoemo rei da je
potrebno im prije izvriti profesionalizaciju vojske. Nezadovoljstvo kod vojske manifestira
se i koz opremljenost (odjea, obua, hrana i dr.).
Teko je sada rei kroz ovu procjenu kako je granica popunjena sa v/o. Naime imamo
sluajeva da nam v/o preko dana odlaze kuama i uveer se vraaju, jer su im sela kue u
blizini granice, tako da preko dana na liniji ostaje mali broj v/o.
Du cijele granice vri se sa nae strane ininjerijsko utvrdjivanje, kopaju se sklonita,
saobraajnice, bunkeri, postavljaju nova minska polja, ali ne u dovoljnoj mjeri kako bi to
trebalo, uvijek se kae da nema goriva.
Smatramo da bi vie panje trebalo posvetiti v/o koji su na prednjoj liniji u smislu
poboljanja njihovog materijalnog poloaja, opremanju, ininjerijskom utvrivanju, te
profesionalizaciji vojske.
Sa podruja SUP-a Knin nije bilo masovnog iseljavanja stanovnitva u zadnje vrijeme.
Isto tako podneeno je zahtjeva za paso 160, a izdato ______.626
Za sada procjene upuuju na to da ukoliko bi Hrvatska izvrila agresiju na RSK da
vjerovatno to bi bili pravci Miljevci Drni, podruje koje je naseljeno sa 80% hrvatskog
ivlja te Drni Promina zauzimanje repetitora. A vjerovatno da bi drugi pravac bio Zadar
Benkovac te dalje Obrovac, te zauzimanje vitalnih objekata na ovim pravcima.
U vezi kontrole tampon zone za potrebe SUP-a Knin akreditirano je oko 37 milicionara.
Kontrola tampon zone do linije razgranienja vre se povremeno patrolama milicije i o svim
zapaanjima dostavljaju se izvjetaju, slubene zabiljeke rukovodiocu organa.
Na osnovu prispjelih izvjetaja informacija zapaeno je slijedee:
626
Neitko.
458
Dolo je do povrede dravne granice sastali su se nai i njihovi civili u Ceranjama kod
Unprofora. Isto tako u drugom navratu u Pristegu se okupilo oko 30 naih graana koji
su zahtjevali da kontaktiraju sa licima iz Hrvatske, to nije dozvoljeno. Zapaeno je i to
da ustae ulaze u zonu gdje im to nije dozvoljeno Islam Grki, dolaze u Oklaj drniko
podruje, utvruju se i kopaju rovove na liniji razdvajanja podruje SJB Drni. Civpol UN
kada ulazi u tampon zonu sa naom patrolom ne dozvoljava pripadnicima patrole da koriste
dvoglede za osmatranje SJB Drni. U zadnje vrijeme dolo je do revolta stanovnitva
Kakme, Stabnja, radi toga to isti ne ele biti u tampon zoni, a isto tako da se voda pitka ne
moe dati suprotnoj strani bez njihove suglasnosti.
Na podruju SUP-a Knin od strane Unprofora stacioniran je Kenijski i Kanadski
bataljon. Sa Kenijskim bataljonom suradnja je na visokom nivou, a po svojim postupcima i
odnosima vidljivo je da je Kanadski bataljon naklonjen drugoj strani. Dolo je u par navrata
do odreenih problema od strane Kanaana i to na graninim prelazima Zaton Obrovac,
itni Drni, Miranje Donje Benkovac, gdje isti nisu htjeli stati naoj miliciji, radi
utvrivanja identifikacionih podataka, po njihovu izgovoru da oni nisu obavezni stati na
granici.
Izvornik, strojopis, latinca
182
1994., lipanj 27.

Knin
Prijedlog ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK o legalizaciji oruja
KABINET MINISTRA
Broj: 08/1-3200/94.
Knin, 27. 06. 1994. godine

VLADA
Predmet: Legalizacija oruja
predlae se.
S obzirom da se u posjedu graana nalazi veoma veliki broj naoruanja, a koje nije do
sada nigdje evidentirano, predlaemo da Vlada RS Krajine jednim optim aktom donese
odluku o legalizaciji oruja u posjedu graana u Republici Srpskoj Krajini.
S tim bi postigli da se na jedan optimalan i efikasan nain izvri uvid broja i vrste oruja
koje se nalazi u posjedu graana, te na osnovu toga na relativno brz nain oformili evidencije
i kartoteke i tako uspostavili potpunu kontrolu nad istim.
Legalizacija oruja trebala bi se sprovesti u periodu kojeg biste odredili, a u skladu sa
odredbama Zakona o oruju i municiji /prijedlog je naredna tri (tri) mjeseca/.
459
Ovo Ministarstvo se obavezuje da e organizaciju slube za registraciju oruja prilagoditi

postojeoj akciji legalizacije oruja, te slubu uiniti maksimalno efikasnom.
M.P.627
MINISTAR
mr. Ilija Priji, [v.r.]

183
1994., lipanj 29.

[Bojna]
Dopis enklave Bojna Izvrnom vijeu SO Glina o stanju u selima s veinskim srpskim
stanovnitvom u Opini Kladua
M.P.628 IZVRNOM VIJEU
SKUPTINE OPTINE GLINA
PREDMET: ENKLAVA BOJNA
Sela sa veinskim srpskim stanovnitvom koja se neposredno naslanjaju na Republiku
Srpsku Krajinu, a prije rata su bila u sastavu Optine V.629 Kladua su: Bojna, Gradina,
Bukovlje, Glinica i Poljana. Na ovom podruju bile su formirane dvije mjesne zajednice i
to: MZ Bojna i MZ Glinica. MZ Bojnu sainjavala su sela Bojna i Gradina a MZ Glinicu
sela Bukovlje, Glinica i Poljana.
U toku 1992. godine svo srpsko stanovnitvo je izbjeglo iz ovih sela. Vei dio je odselio
u selo Trnopolje Optina Prijedor, dok je preostali dio naao utoite na Baniji i Kordunu.
21. 09. 1992. god. muslimanskom ofenzivom tzv. 5. korpusa ova sela su okupirana i
nalaze se pod okupacijom sve do 26. 04. 1993. god. kada je vei dio ove teritorije osloboen.
U novembru mjesecu potpisan je sporazum s APZB o demilitarizaciji ovog podruja i
stavljanju istog pod nadzor UNPROFOR-a, s tim to je srpska strana zadrala pravo na 45
vojnika na nekoliko osmatrakih punktova prvenstveno u selu Gradina. Dogovorena granica
prema AP Zapadna Bosna je rijeka Glinica i to od ua u rijeku Glina pa do ua rijeke
Prosinje u Glinicu Radia Most, zatim koritom rijeke Prosinje postojeom granicom
izmedju sela Gradina i sela Zborite do Lipove Glave u umi Grljevac. Selo Poljana iako
s veinskim srpskim stanovnitvom ostalo je na suprotnoj strani. Bitno je napomenuti da
je prije drugog svijetskog rata postojalo oko devet sela s veinskim ili iskljuivo srpskim
stanovnitvom preko rijeke Glinice kao to su sela Zborite, Stabanda, Crvarevac, Brezovo
Polje, Laja i dr. S ovih prostora smo u mjestu Poljice ubijeno 2000 ljudi, ena i djece.
Poslije rata preostalo srpsko stanovnitvo iseljeno je kolonizacijom i na druge naine, tako
da su ove prostore naselili muslimani.
627
628
629

Prijemni peat: SO Glina, primljeno 29. 6. 1994., broj: a/a 346/1.
Velika.
460
Struktura domainstava Enklave Bojna 1991. godine izgledala je ovako:

Bojna 219 domainstava, od toga srpskih 219
Gradina 233 -II- -II- 190
Bukovlje 80 -II- -II- 68
Glinica 95 -II- -II- 50
Poljana 42 -II- -II- 25
Ne raspolaemo tanim podacima o broju srpskog stanovnitva koje je ivjelo prije rata
na ovom podruju, ali se procjena kree od 2555 do 3000. U toku rata na ovom podruju
izgorjelo je ili razrueno potpuno 145 kua od toga 90% srpskih, dok su preostale kue vie
ili manje opljakane iako je od osloboenja ove teritorije prolo vie od godinu dana do sada
se na ovo podruje vratilo oko 122 domainstva, dok dio ljudi povremeno dolazi i boravi
krae ili due vrijeme. S ovim ljudima sveukupno na ovom podruju ivi ili povremeno
boravi oko 300 domainstava. Problemi s kojima se susree ovo stanovnitvo i koji u znatnoj
mjeri mjeri oteavaju povratak su:
1. Nerjeen politiki status:
Ovo podruje do sada nije integrisano niti s Republikom Srpskom niti s Republikom
Srpskom Krajinom. Ovako nerijeen status izaziva bojazan kod stanovnitva, a to se ogleda
i kroz nefunkcionisanje vlasti i primjene pravnog poretka primjera radi, u ovim selima u
toku 1992. godine izvrena su dva ubistva, iako se radilo o ubistvima s umiljajem poinioci
zato nisu odgovarali i nalaze se na slobodi. U zadnje vrijeme prisutni su i ostali vidovi
kriminala: krae i sl. a to se ne otkriva prvenstveno zbog nefuncionisanja civilne policije.
2. Problem osposobljavanja kua:
zato su potrebna odredjena materijalna ulaganja s kojima stanovnitva ne raspolae.
3. Nerjeeno snabdjevanje ovog podruja
to se ogleda kroz nemogunost nabavke goriva, repromaterijala i sl tako je vrlo teko i
skupo organizirati sjetvu, etvu i sl.
4. Nerjeeno pitanje kolstva, zdravstva, penzionog osiguranja, struje, prevoza i sl.
U ovim selima kole su uglavnom demolirane, te se postavlja pitanje gdje i kako
organizirati pohaanje kole. Dio ljudi je imao penzije koje sada ne moe ostvariti. Bitno
je napomenuti da je veina zaposlenih sa ovog podruja pre rata bila na podruju Optine
Kladua, da je dio djece iao tamo u kolu, da su sve evidencije, matine knjige, katastar,
registracija vozila i sl. voene na podruju Optine Kladua. Sve ovo se ogleda kroz
nemogunost dolaska graana do odreenih podataka i isprava.
Napominjemo da smo uspjjeli dobiti matine knjige za srpsko stanovnitvo koje je ivjelo
do rijeke Glinice ali do danas nismo rijeili pitanje tko da preuzme ove knjige.
Do sada je na ovom podruju kao lokalni organ vlasti funkcionisao odbor koji se sastojao
od devet lanova. Meutim problemi oko organizacije i funkcionisanja vlasti su takoe teki
poev od nepostojanja prostorija, nezainteresiranosti dijela ljudi, nedostatka bilo kakvih
materijalnih sredstava, ne postojanja jasne predstave kao organizirati vlast, koje sve organe
formirati.
Posebno istiemo problem povratka domainstava iz sela Trnopolje koje ne odobravaju
tamonji organi vlasti, a jedan dio i ne eli da se vrati. Ovakvu situaciju pojedini ljudi su
koristili bjeakanjem s jednog podruja na drugo zbog raznih interesa.
Polazei od elje ovog naroda da se integrie s ostalim srpskim zemljama i dokazane
nemogunosti daljnjeg ivota s muslimanima kao i prava ovog naroda da odlui s kim eli
461
da ivi obraamo se Vama kao organu vlasti najblie srpske Optine s molbom da sagledate
sveukupnu situaciju i probleme te da preduzmete sve to je u Vaoj moi u cilju organizacije
i funcionisanju normalnog ivota na ovim prostorima te integrisanju ovih prostora s ostalim
srpskim zemljama.
Dostavljeno:
1. IV SO Glina
2. IO SDS Glina Odbor enklave Bojne
[., v.r.]630
HR-DASK-644, kut. 37.
184
1994., lipanj 29.

Knin
Dopis Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK ministru unutarnjih poslova RSK o
sigurnosnoj procjeni dravne granice
Broj: 08/3-2-1
Knin, 29. 06. 1994. g.
Ministar
n/r mr Priji631
Predmet: Procjena dravne granice,
dostavlja se.
Prilog: 1 7 procjene svih Gt. op. rad. za obr. pripreme
SUP-ova sam. ins. Drai Boko [v.r.]
Na osnovu nareenja Ministra izvrena je procjena dravne granice i bezbednost
stanja na podrujima koje obuhvaaju SUP-ovi Knin, Korenica, Glina, Vojni, Okuani,
Vukovar i Beli Manastir. Procjenu su sainili operativni radnici za obrambene pripreme
po sekretarijatima a ista e sluiti kao dio ukupne bezbedonosne procjene po Planu obrane
MUP-a RSK kao izvod. U izradi su sudjelovali sekretari SUP-ova, predstavnici slube DB,
organi Vojske i organa vlasti.
Nakon sastanka u Glini dana 23. 06. 1994.god., date su nove smjernice u vezi dopune
procjene, tako da e se konstantno sve procjene u obliku depea slati pravovremeno na Min.
unu. poslova.
Na taj nain aurnost procjene e biti maksimalna.
630
631
Potpis neitak.
Ilija.
462
U cilju bolje preglednosti i kratke analize svih procjena, koje su u obliku izvjetaja i
u prilogu ove procjene, bitno je istai nekoliko zajednikih crta koje se proteu kroz sve
navedene, a to su:
Sve procjene u potpunosti istiu da RSK nee izvriti agresiju na RH, ali politika
situacija i naklonjenost mnogih zemalja svijeta prema RH, su vie nego garant da e to
uiniti prva RH prema RSK.
Oko sporazuma u Zagrebu, bitno je istai da se uglavnom potuje sa obe strane da
nema mnogo incidentnih situacija, ali da odstupanja postoje obostrano uz napomenu da je
neto znaajnije na naem podruju i to u regiji Z. Slavonije.
Tajni sastanci i kontakti stanovnitva su izraeni na svim podrujima i to obostrano, to
je zabrinjavajue, jer je i to vid specijalnog rata, a isto tako metod prikupljanja podataka,
to RH sigurno planski vodi. Tome treba dodati SRJ i Maarsku koje slue kao poligon za
sastajanje, te snage UN koje su kao produene oi i ui R. Hrvatske na naim prostorima.
Svemu ovome daje jo veu ozbiljnost i zabrinutost naa slaba organiziranost u usporedbi sa
maksimalnom profesionalnou pripadnika UN, koji koriste sva mogua sredstva i metode
rada koji esto prelaze okvire korektnosti i dozvoljenosti. Iz tog razloga potrebno je jo vie
pootriti mjere za prekritelje zabrane sastajanja sa drugom stranom.
Popunjenost granica je slaba sa v/o, jer mnogi koriste dan za odlazak i rad kui, a no za
odmor i spavanje nakon napornog rada u polju i sl. Rad je organiziran smjenski, tako da je
1/3 mobilisana u odnosu na ukupan broj v/o. Meutim od te 1/3 esto nema ni 1/3 stvarno
prisutne na liniji, iz razno-raznih opravdanih i neopravdanih razloga.
Utvrenje granica je razliito sprovedeno po regijama, to je znak stihijskog rada a ne
koordiniranog i planskog iz centra pr. novoizgraenog sklonita iz IGM Benkovac koja su
trebala biti rasporeena po Korpusima, rasporeena su samo u Obrovac, Benkovac i Drni.
Ako usporeujemo stanje prije Zgb. sporazuma i sadanje, moemo konstatovati da
utvrenost, zapreenost i popunjenost granine linije sa minskim poljima je zasigurno
loija, pogotovo u djelu gdje je dolo do izmjetanja nae vojske za 1 km unazad.
Profesionalizam se ne uoava, kao ni postojanje manevarskih jedinica koje bi bile stalno
u gotovosti za upotrebu na svim podrujima RSK. Sve je svedeno na prostorno-teritorijalni
princip popunjavanja jedinica, to rezultira neposlunou, nedisciplinom, padom morala i
odreenim strahom koji se sve vie uvlai u ljude od bojazni iznenadnog napada RH. Nitko
ne vidi zatitnu ulogu snaga UN, i oni nisu nikakva garancija bezbednosti, pogotovo to se
to vie puta potvrdilo na raznim prostorima Krajine.
Moda su upravo posljedica toga, odreeni pojavni oblici sa kojima se susreemo u ova
meuratna vremena, kao to su:
zahtjevi za rad u inozemstvu, migracije iz ugroenih u manje ugroene ali bogatije
zone i sl., verc sa AP Zapadna Bosna, kontakti stanovnitva sa srugom stranom, i
dodvoravanje pojedinaca koji su spremni sutra ivjeti i u neprijateljskoj dravi, profiterstvo
koje ne izuzima ni jednu kategoriju drutva i mnogi drugi primjeri...
Postojanje RSK i mnogih objekata od vitalnog, republikog znaaja, se ovako
ispresjecanom, poumljenom i nedovoljno branjenom granicom, predstavljaju idealan
objekt napada za DTG. S obzirom da i ovaj dio rade planski, mogue je da su ga zamjenili
sa izviakim radom, to je korisnije za sluaj eventualne iznenadne agresije i postizanja
maksimalnog efekta iznenaenja.
Gore navedeni elementi su samo dio koji je obuhvaen kroz procjenu, sve ostalo je
precizno izraeno u pojednianim procjenama SUP-ova, koji su u prilogu.
463
Dopune koje e se slati redovno u obliku depea priloiti e se ovoj procjeni, a eventualno
novi zahtjevi za drugim podacima takoer se mogu traiti depeno, tako da se moe
kvalitetno popunjavati i kompletirati globalna procjena.
185
1994., lipanj 29.

Korenica
Dopis SUP-a Korenica MUP-u RSK s osvrtom na provedbu akcije Ugovor
Broj: 08-02/1-8-459-8/94
Korenica, 29. 06. 1994.
M.P.632
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA RSK

Upravi javne bezbednosti
K N I N
U prilogu Vam dostavljamo Osvrt na provoenje akcije Ugovor na podruju ovog
Sekretarijata do zakljuno sa 24. 06. 1994.
Iz osvrta je vidljivo:
1. Prisutnost Hrvatske vojske u tkz. Tampon zoni
2. Neodreenost i nedoreenost UNPROFOR-a u provoenju odredbi Sporazuma
kada je u pitanju ponaanje hrvatske vojske, te ne usklaenost stavova unutra pojednih
komandi UNPROFOR-a i Civilne policije kada je u pitanju dranje prema RSK.
Prednje Vam se dostavlja radi operativnog koritenja.
S e k r e t a r:
M.P.633
ODSJEK ZA POGRANINE POSLOVE

KORENICA
Korenica, 24. 06. 1994.
OSVRT
na provoenje akcije U g o v o r
O problemima vezanim za odreivanje linije razdvajanja na terenu izvjeteno je nae
Ministarstvo ranije depeom SUP-a Korenica broj: 08-02/1-8-459/94. od 19. 04. 1994. godine.
632
633
Prijemni peat: RSK, MUP Knin, primljeno 30. 6. 1994.

Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Korenica.
464
U skladu sa Sporazumom, bezbjednosnoj zoni na podruju kojeg pokriva SUP Korenica,

organizirano se vre patroliranja i drugi oblici operativnog pokrivanja bezbjednosne
zone od strane akreditiranih radnika Milicije. Patroliranje se vri uz najavu Stanicama
UNCIVPOL-a, sa njima i bez njih. Kroz ovakvu aktivnost do sada je, izmeu ostalog,
utvreno kako slijedi:
Podruje M E D A K
Dana 25. 04. 1994. g. patroliranjem na prostoru itluka i Divosela utvreno je
slijedee:
U hrvatskoj bezbjednosnoj zoni (unutar linije razdvajanja) osmatranice hrvatske
vojske nalaze se na visovima Belinac, Vijenac, Krevine, Mali Kraj, Veliki Kraj,
Podklisa, Poljari i Visoko Brdo.
U mjestu itluk po tragovima na travi zakljuilo se da taj prostor dolaze patrole
hrvatske vojske. Prikupljanjem obavjetenja saznalo se da grupe hrvatske vojske
iz pravca Ornica i Visokog Brda zalaze u dubinu itluka na 500 m do kampa
UNPROFOR-a u itlukoj koli, to znai da zalaze 1 km unutar linije razdvajanja u
hrvatskoj bezbjednosnoj zoni.
U Divoselu UNPROFOR ne dozvoljava prolaz dalje od Spomen-doma prema Malom
Kraju, Velikom Kraju i Poljarima iz razloga to se, kako kau, hrvatska vojska nalazi na
Podklisi i moe otvoriti vatru ako primjeti vozilo Milicije.
Na cesti koja ide iz centra itluka u Velebit prema udolini Duliba, hrvatska vojska
je 300m prije linije razdvajanja (u njihovoj bezbjednosnoj zoni) minirala cestu i ne
dozvoljava UNPROFOR-u da se kree dalje prema Velebitu.
Dana 03. 05. 1994. g. pripadnici Jordanskog bataljona na podruju Sitnika spreili su
dvojici naih civila dolazak na obradu njive koja se nalazi oko 200 m od linije razdvajanja
u naoj bezbjednosnoj zoni. Istog dana jordanski pukovnik Muhamed i jedan kanadski
pukovnik izjavili su da civili mogu ulaziti unutra zone razdvajanja radi obrade zemlje, ali
cestom kroz njihovu UN rampu. Meutim, dana 05. 05. 1994. g. jordanski oficir za vezu
porunik Meteb izjavio je naoj Slubi da je netko od jordanskih oficira krivo protumaio
kada je saoptio da je civilima dozvoljeno da mogu obraivati zemlju unutar linije
razdvajanja.
Dana 14. 05. 1994. g. u krugu itluke kole pripadnici Jordanskog bataljona pokuali su
uhapsiti komandira OM Medak koji se nalazio u zajednikoj patroli sa Civilnom policijom
UN-a na prostoru itluka i Poitelja, iz razloga to je imao kratko naoruanje o pojasu.
Civilna policija je sprijeila hapenje objanjavajui da je noenje takvog naoruanja u
skladu sa potpisanim Sporazumom.
Dana 19. 05. 1994. g. po ponaanju jordanskog majora Dasera zapaeno je da pripadnici
hrvatske vojske zalaze u Mali i Veliki Kraj i zaseok Poljari na prostoru Medakog depa
kod Divosela. Po naim radnicima toga dana nisu zapaeni.
Dana 27. 05. 1994. g. utvreno je da je u Velikom Kraju, blizu linije razdvajanja sa
hrvatske strane, nedavno naiao na minu jedan hrvatski vojnik.
Dana 06. 06. 1994. g. otvorena je rafalna vatra iz automatske puke sa visa Belinac u
vreme kada je milicijsko vozilo dolo u itluk. Naa patrola procjenjuje da se radi o davanju
signala ostalim pozicijama hrvatske vojske o naem pojavljivanju u tom prostoru. Ovakva je
procjena zbog urednog ponavljanja.
Dana 09. 06. 1994. g. oko 09,15 asova od osmatranice UNPROFOR-a na brdacu
Bubaljka primjeen je pripadnik hrvatske vojske pored rova udaljenog izmeu 200 i 250
465
m pored ceste u pravcu Ribnika. Promatrao je dvogledom osmatranicu UNPROFOR-a,

odakle je po naem pripadniku primjeen. U to je njemu prilo jo 6 vojnika, koji su se
redali na dvogledu. Civilnoj policiji su pokazani ovi vojnici, a jordanski vojnici potvrdili su
da je to hrvatska vojska.
Dana 15. 06. 1994. g. OM Medak najavilo se Civilnoj policiji sa potrebom ulaska u
bezbjednosnu zonu. Komandir stanice Civilne policije Graac po imenu Lase odgovorio
je da zbog nerijeenog politikog stanja na ovom prostoru od jue 14. 06. 1994. g. nije
dozvoljen ulaz Miliciji bez obzira na posjedovanje akreditacije. To da od 14. 06. 1994. g.
nije dozvoljeno ni srpskoj ni hrvatskoj strani. Traei dalje objanjenje ovakvog stava Lase je
zamolio da mu se dozvoli da provjeri. Nakon jednog asa Lase je doao u OM Medak i rekao
da je provjerio u Komandi Jordanske ete te utvrdio da je razlog za ovakav stav incident koji
se dogodio 14. 06. 1994. g. u 14,30 asova, kada su pripadnici UNPROFOR-a (Jordanski
bataljon) primjetili etvoricu sumnjivih ljudi u Poitelju na pravcu izmeu Memedova
brda i Njegovana. Ovi da su puzili po zemlji unutar linija razdvajanja od Njegovana prema
Memedovu brdu. Pripadnici Jordanskog bataljona presreli su tu etvoricu i uhvatili, te
utvrdili da se radi o srpskim vojnicima. Srpski vojnici vraeni su tada izvan linije razdvajanja
na teritorij RSK, a oficir Jordanskog bataljona o tome da je upoznao komandanta 9.
motorizovane brigade SVK u Metku.
Komandir OM Medak konstatuje da od dana 11. 06. 1994. g. Jordanski bataljon ne
dozvoljava ulaz naoj Miliciji unutar linija razdvajanja (naa bezbjednosna zona), jer da
imaju takvo nareenje od vie Komande. Dana 11. 06. 1994. g. komandir OM Medak
iziao je u nau bezbjednosnu zonu zajedno sa Civilnom policijom iako mu je navedena
zabrana saoptena. Meutim, dana 15. 06. 1994. g. komandir stanice CIVPOL-a iz Graaca
po imenu Lase saoptio je da i oni imaju nareenje da naa Milicija i hrvatska Policija ne
mogu vie ulaziti u navedeni prostor. To da je nareenje pretpostavljene Komande jer da im
je ef sektora iznio da na tom podruju nema ljudi koji tamo ive i da zato nema potrebe za
ulazak.
Lase je dalje rekao da je Civilna policija UN-a uloila protest kod efa sektora CIVPOL-a
jer da se nisu sloili sa takvim obrazloenjem.
Dana 10. 06. 1994. g. TV ekipa Srpske televizije Krajine, zatraili su da im se omogui
ulazak u tzv. Medaki dep da bi napravili jednu reportau. U vezi sa ovim traenjem
komandir OM Medak Toma Slavko obratio se Civilnoj policiji UN-a gdje je zatekao
zamjenika komandira Stanice Jon Klein Olsena. Olsen mu je rekao da ide odmah traiti
dozvolu i obavijestiti jordanski bataljon da e ii u zajedniku patrolu u navedeno podruje.
Kada se Olsen vratio rekao je Tomau da Jordanski bataljon ima nareenje da srpska milicija
nema pravo ulaska unutar linije razdvajanja, a isto tako da ni hrvatska policija ne moe
ulaziti unutar linije razdvajanja. Olsen je Tomaa tom prilikom uputio da pokua proi kroz
kontrolni punkt u Sitniku. Tako je komandir OM Medak i postupio te je sa TV ekipom
proao na kontrolnom punktu UN-a u Sitniku u prostor Medakog depa bez ikakvih
problema, tako da je TV ekipa obavila svoj dio posla. Meutim, kod spomen-doma u
Divoselu susreo ih je jordanski major Daser i rekao da srpska milicija i hrvatska policija ne
mogu ulaziti unutra linija razdvajanja na tome prostoru.
Podruje T E S L I N G R A D
Dana 17. 05. 1994. g. u mjestu Ostrvica nenaoruano civilno stanovnitvo prepreilo je
cestu svojim postavljanjem da bi onemoguili kretanje pripadnicima Jordanskog bataljona,
koji su htjeli uspostaviti odreene punktove na prostoru Ostrvice, u naoj bezbjednosnoj
466
zoni. U rjeavanje ove incidentne situacije ukljuile su se komande Likog korpusa i

UNPROFOR-a. Situacija je razrijeena tako da su stanovnitvu MZ-a Barlete, Ostrvica i
iroka Kula date garancije:
da se na podruju Ostrvice i Basari Drage nee uspostavljati propusni punktovi UN-a
na saobraajnici prema Graacu,
da e se sa podruja ovih mjesta udaljiti pripadnici Jordanskog bataljona kao vojni
promatrai,
da e se patroliranje vriti samo dnevno po patrolama ekog bataljona,
da na visovima u naoj bezbjednosnoj zoni ostanu osmatrake pozicije nae vojske.
Kroz operativno kontaktiranje sa mjetanima sela Ostrvica do 22. 06. 1994. g. OM
Teslingrad dolo je do sledeih saznanja:
Od kada je doao UNPROFOR na ovo podruje vojne snage Hrvatske pomjerile su svoje
poloaje ka granici razdvajanja sa RSK (linija dodira), na udaljenost od 1. km vazdune linije
od rijeke Jadove u mjestu Vijaa, locirane u brezovoj umi nedaleko od Sastavaka. Izvianjem
je zapaeno da svakodnevno hrvatska vojska na ovom prostoru izvodi ininjerijske radove
kopanja i natkrivanja rovova. Radove izvodi 10-15 vojnika, a za to vreme prema poloajima
RSK imaju isturene 2 straarska mjesta sa po jednim straarom. Do dolaska UNPROFOR-a
na ovom mjestu da nije bilo hrvatskih vojnih formacija. Teren koji razdvaja dvije strane
na navedenom prostoru vrlo je nepregledan, jer je poumljen borovom umom i obrastao
iprajem, pa u koliko hrvatska pokua izvriti iznenadnu agresiju na RSK, postoji opasnost
da neprijateljske snage na tom prostoru dou neprimjeeno, presijeku komunikacije (cestu)
Teslingrad Vrebac, zauzmu pumpu za vodu na rijeci Jadovi, kao i strateki vana brda.
Borci nae karaule kod Vijae da su zapoeli kopanje rovova kako bi bili bezbjedniji u
sluaju napada, no u tome da su sprijeeni po nareenju nadlenih starjeina vojne komande
Teslingrad. Zapaa se da su mjetani sela Ostrvica, od kojih su neki i borci, vrlo zabrinuti.
Istiu da je karaula Vijaa udaljena od karaule kod brda Zubara preko 6 km i da im je selo
praktino nezatieno. Navode da u mjestu Vuijak ima dosta naih vojnika u pripremi, ali
da se ne vre nikakva izvianja niti daju kakve strae.
Podruje V R H O V I N E
Dana 11. 05. 1994. g. primjeena je grupa od 10-tak hrvatskih vojnika na oko 800
m od zaseoka Batinii u Podumu. Istog dana ula se pucnjava iz pjeadijskog naoruanja u
predjelu Vrbovica (Glavace Dabar).
Dana 12. 05. 1994. g. primjeeno je da hrvatska vojska kopa rovove i neto prave iza
punkta UNPROFOR-a u Podumu (Runjevica prema Otocu).
Dana 18. 05. 1994. g. oko 10,00 asova ulo se iz pravca Crnog jezera ispod Otoca,
20-tak detonacija. Prema prikupljenim informacijama na ovom prostoru nalazi se artiljerija
hrvatske vojske. UNCIVPOL je istog dana dao objanjenje da je hrvatska vojska izvodila
obuku na brdu Vita iznad Prozora.
Dana 24. 05. 1994. g. u 09,30 asova komandir stanice UNCIVPOL-a u Vrhovinama
Bo Ranger Johansson (vedska) i Rakitin Boris (Rusija) doli su u OM Vrhovine povodom
pregleda vozila EZ prethodnog dana na graninom prelazu Podum Markovac.
Tom prilikom su, uz predoenu kartu bezbjednosnih zona prema Otocu, pitali, da iz kog
se razloga na punkt na graninom prelazu nalazi usred bezbjednosne zone, a ne na naoj
liniji razdvajanja.
467
Podruje P L A K I
Dana 18. 05. 1994. g. na podruju Kunia kroz kontakte sa mjesnim stanovnitvom
dolo se do saznanja da su vrene provokacije od hrvatske vojske pucnjavom pjeadijskim
naoruanjem sa podruja Kapele u pravcu Klipine Drage, i to:
dana 15. 05. 1994. g. oko 03,00 asova,
dana 18. 05. 1994. g. oko 08,00 asova.
Podaci navedeni u ovom Osvrtu predoavani su Komandi Likog korpusa prema
dinamici pristizanja Izvjetaja sa terena.
EF ODSJEKA
Vukain Puzi, [v.r.]
1994., lipanj 29.

Knin
Zapisnik sa 7. redovne sjednice Vlade RSK
186

VLADA
ZAPISNIK
sa 7. redovne sjednice Vlade RSK odrane 29. i 30. 06. 1994. godine u Kninu
dio.
Odsutni: Milivoj Krika, Mile Bosni
Sjednici prisustvuju po pozivu: Neboja Mandini, Lali Zdravko, Milorad ulibrk, Mile
Horvat, Mile Traivuk, Savo trbac, Dragan Draga
Za sjednicu je predvien slijedei
DNEVNI RED
1. VERIFIKACIJA ZAPISNIKA
2. PRIPREME ZA SJEDNICU SKUPTINE
3.
MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I
INDUSTRIJU
3.1. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preduzeima
3.2. Donoenje Odluke o osnivanju Republikog zavoda za standardizaciju, patente,
mjere i dragocjene metale
3.3. Zakon o vaenju na teritoriji RSK propisa i upravnih akata iz oblasti industrijske
svojine, standardizacije i mjera
468
3 .4. Razmatranje prijedloga pristupa za organizaciju rada privrede u uslovima rata i

neposredne ratne opasnosti
4. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, UMARSTVA I VODOPRIVREDE
4.1. Prijedlog Zakona o nacionalnim parkovima
4.2. Prijedlog Zakona o zatiti ivotne sredine
4.3. Donoenje Uredbi vezanih za etvu
4.4. Elaborat o proizvodno-tehnikom stanju i mogunostima i kapacitetu primarne i
finalne prerade drveta u RSK
5. MINISTARSTVO ZA URBANIZAM, STAMBENO KOMUNALNE POSLOVE I
GRAEVINARSTVO
5.1. Teze za izradu Zakona o stanovanju
5.2. Utvrivanje Prijedloga Zakona o obnovi RSK
5.3. Utvrivanje prijedloga Zakona o dravnom premjeru i katastru u upisima prava na
nepokretnostima
6. MINISTARSTVO ODBRANE
6.1. Revidirani program snabdijevanja stanovnitva vodom za 1994. godinu
7. MINISTARSTVO FINANSIJA
7.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i
podsticanju razvoja grada Vukovara
7.2. Donoenje Uredbe o prestanku vaenja propisa donesenih na osnovu Zakona o
deviznom poslovanju RSK
8. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA
8.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o turizmu
8.2. Prijedlog Uredbe o izmjeni Uredbe o zabrani prodaje odreenih proizvoda
9. MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
9.1. Donoenje Odluke o legalizaciji i registraciji svih vrsta oruja i municije
10. REPUBLIKA UPRAVA JAVNIH PRIHODA
10.1. Donoenje Odluke o snabdijevanju gorivom podrunih jedinica RUJP
11. REPUBLIKA UPRAVA CARINA
11.1. Donoenje Odluke o oslobaanju plaanja carine i ostalih uvoznih dadbina DP
Fabrika eera B. Manastir
11.2. Donoenje Uredbe o preuzimanju podzakonskih akata iz oblasti carinske regulative
SRJ
II PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U SKRAENOM POSTUPKU
12. Zahtjev za iseljenje UNPROFOR-a iz Fabrike RIK Slunj
13. Davanje saglasnosti Kombinatu gume i obue Borovo za osnivanje preduzea u SRJ
14. Davanje odobrenja za koritenje dugoronog kredita za sanaciju objekta preduzea
IGM Jelenovo Sarva
15. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o unutranjoj organizacijii radnih
mjesta u Republikoj geodetskoj upravi
16. Donoenje Odluke o nabavci osnovnih sredstava za potrebe Republike geodetske
uprave
17. Donoenje Rjeenja o imenovanju glavnog republikog inspektora rada
18. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za organizaciju ljetovanja djece u Karinu
19. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadama rezervnog sastava SVK u
miru i za vrijeme ratnog stanja
469
20. Donoenje Odluke o refundaciji novanih sredstava za plate profesionalnih oficira na

slubi u vojnopravosudnim organima RSK
21. Donoenje Odluke o imenovanju upravnog odbora JP dravna lutrija RSK
22. Donoenje Odluke o imenovanju nadzornog odbora JP dravna lutrija RSK
23. Poruke i stavovi sa skupa Drina kimeni stub privrede srpstva
24. Informacija Narodne banke o efektima realizacije Programa rekonstrukcije monetarnog
sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije na podruju RSK
25. Informacija Komercijalne banke, a.d. Beograd
26. Obavijest o koritenju slubenih vozila
3.5. Davanje odobrenja za koritenje dugoronog kredita za sanaciju objekta preduzea
IGM Jelenovo Sarva (taka 14. iz skraenog postupka)
6.2. Ratne sistematizacije
6.3. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadama rezervnog sastava SVK u
miru i za vrijeme ratnog stanja
(taka 19. iz skraenog postupka)
6.4. Donoenje Odluke o refundaciji novanih sredstava za plate profesionalnih oficira na
slubi u vojnopravosudnim organima RSK (taka 20. iz skraenog postupka)
Mijenja se naziv take 9.1. u:
Donoenje Odluke o legalizaciji i registraciji oruja i municije
11.3. Izmjene i dopune Zakona o ukidanju propisa iz oblasti deviznog i spoljnotrgovinskog
poslovanja
11.4. Utvrivanje prijedloga Zakona o Narodnoj banci (davanje saglasnosti i miljenja
Vlade)
22.a. Donoenje Rjeenja o razrjeenju i imenovanju Upravnog odbora Republikog zavoda
za zdravstveno osiguranje
27. Informacija o sastanku turistikih privrednika RSK
Za 30. 07. 1994. god. predvien je slijedei
DNEVNI RED
1.1. Donoenje Odluke o stavljanju na koritenje brana TIP 850 iz republikih robnih
rezervi
1.2. Utvrivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o SVK
Ad-1
Verifikovan je zapisnik sa 6. sjednice Vlade.
Ad-2
Nakon to je ministrima podijeljen dnevni red Skuptine (prilog br. 1) i Uredba sa
zakonskom snagom (prilog br. 2) otvorena je rasprava u kojoj su uestvovali ministar
ijan634, ministar Babi635 i predsjednik Mikeli.
Donesen je
634
635
Simo.
Milan.
470
Z A K LJ U A K
Miljenje Vlade je da do donoenja Zakona o nacionalnim parkovima gore navedenu
Uredbu treba ukinuti u dijelu koji se odnosi na nacionalni park Plitvice i preduzee koje
njime gazduje. (prilog br. 3)
Ad-3
lanovima Vlade je podijeljeno miljenje o usklaivanju propisa (prilog br. 4). Potom je
o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preduzeima (prilog br. 5) govorio
ministar Branko Petrovi. Potom je otvorena rasprava u kojoj su uestvovali ministri Babi,
Veselinovi636 i predsjednik Mikeli.
Z A K LJ U A K
Zakon treba doraditi i dostaviti za sjednicu Vlade u utorak.
3.4. Ministar Petrovi obrazloio je prijedlog pristupa za organizaciju rada privrede u
uslovima rata i neposredne ratne opasnosti (prilog br. 6), a potom je donesen
Z A K LJ U A K
Utvren je rok Ministarstvu odbrane (do 1. avgusta) da izradi plan i izae sa spiskom
dobavljaa SVK (imena preduzea koja moraju raditi i imena ljudi koji su na poloaju i koji
su u preduzeima)
3.5. Donesena je
ODLUKA
o sanaciji objekta preduzea IGM Jelenovo Sarva (prilog br. 7)
Ad-4
4.1. Obrazloenje prijedloga Zakona o nacionalnim parkovima (prilog br. 8) dao je
ministar ijan, a potom je otvorena rasprava u kojoj su uestvovali gotovo svi ministri i
sekretar ministra poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Mile Horvat.
Donesen je slijedei
Z A K LJ U A K
Vlada RSK se obavezuje da e izai sa Uredbom o nacionalnim parkovima na slijedeoj
sjednici.
4.2. lanovima Vlade podijeljen je prijedlog Zakona o zatiti ivotne stredine (prilog br.
9). U raspravi su uestvovali: Mile Horvat, Savo trbac, Stevan uri. Donesen je
Z A K LJ U A K
Zatraiti miljenje Odbora za zakonodavstvo, razmotriti interresorski i dostaviti za
sjednicu Vlade za 15 dana.
4.3. Donesene su slijedee Uredbe:
UREDBA
o izmirivanju poreza na prihod od poljoprivrede i umarstva prodajom penice roda 1994.
godine (prilog br. 10)
UREDBA
o razmjeni penice za nabavku dizel goriva za etvu penice roda 1994. god. (prilog br. 11)
636
Ratko.
471
UREDBA
o razmjeni penice roda 1994. godine za sjemensku penicu i mineralna ubriva (prilog br.
12)
4.4. Predsjednik Vlade Borislav Mikeli je zamolio direktora Fabrike namjetaja Srem
Milana ulibrka da objasni Elaborat (prilog br. 13). Nakon dueg izlaganja gosp.
ulibrka i rasprave u kojoj su uestvovali ministar Babi, predsjednik Mikeli, ministar
Petrovi donesen je
Z A K LJ U A K
Uz koordinaciju ostalih ministarstava nadopuniti i pripremiti Elaborat za slijedeu
sjednicu Vlade. Potrebno je razraditi trokovni i profitabilni dio Elaborata.U rad e se
ukljuiti pored gosp. ulibrka i ministarstvo poljoprivrede.
Ad-5

5.2. Vezano za Zakon o obnovi RSK (prilog br. 14) nakon rasprave u kojoj su uestvovali
ministri Veselinovi, Funduk637, Petrovi i uri638 usvojen je slijedei
Z A K LJ U A K
Obaviti dodatne konsultacije, razmotriti interresorski i dostaviti za iduu sjednicu Vlade.
ZAKONA
o dravnom premjeru i katastru i upisima prava na nepokretnostima (prilog br. 15) koji e
se uputiti u skuptinsku proceduru.
Ad-6
6.1. Nakon obrazloenja ministra Tanjge639 u vezi programa obezbjeenja stanovnitva
vodom za 1994. godinu (prilog br. 16) donesena je
ODLUKA
o odobrenju sredstava za zatitu od sue (prilog br. 17) +
6.2. Na prijedlog ministra ijana donesen je
Z A K LJ U A K
Savjet odbrane da poalje pismo Glavnom tabu i da se ljudi oslobode vojne obaveze radi
etve.
6.3. Usvojen je
PRAVILNIK
o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadama rezervnog sastava SVK u miru i za
vrijeme ratnog stanja (prilog br. 19)
6.4. Doneena je
ODLUKA
o refundaciji novanih sredstava za plate profesionalnih oficira na slubi u vojnopravosudnim
organima Republike Srpske Krajine (prilog br. 19)
Ad-7
7.1. O prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i podsticaju razvoja
grada Vukovara (prilog br. 20) govorio je ministar Veselinovi i donesen je slijedei
637
638
639
Uro.
Stevan.
Rade.
472
Z A K LJ U A K
Ovaj Zakon vai dok se ne donese Zakon o obnovi RSK.
7.2. Donijeta je
UREDBA
o prestanku vaenja propisa donesenih na osnovu Zakona o deviznom poslovanju RSK
(prilog br. 21)
Ad-8
8.1. Nakon objanjenja pomonika ministra trgovine i turizma Zdravka Lalia u vezi
prijedloga Zakona o turizmu (prilog br. 22) doneen je
Z A K LJ U A K
Uz miljenje Odbora za zakonodavstvo i Ministarstva finansija odlae se za 15 dana.
8.1. Donijeta je
ODLUKA
o ukidanju Uredbe broj 05-2-160/1 od 08. 06. 1994. god. (prilog br. 23)
9.1. Donijeta je
o legalizaciji oruja (prilog br. 24)
10.1. Donijeta je
Ad-9
ODLUKA
Ad-10
ODLUKA
o snbdijevanju gorivom podrunih jedinica RUJP (prilog br. 25) te
Z A K LJ U A K
lanovima Vlade izdavat e se traene koliine goriva uz predoenje legitimacije lana
Vlade, a svim ostalim korisnicima uz predoenje odgovarajueg dokumenat iji e oblik
propisati Ministarstvo energetike i JP NIK Mirkovci. (prilog br. 26)
11.1. Donijeta je
Ad-11
ODLUKA
o oslobaanju plaanja carine i ostalih uvoznih dabina DP Fabrika eera B. Manastir
(prilog br. 27)
11.3. Na prijedlog ministra Veselinovia utvren je prijedlog
ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o ukidanju propisa iz oblasti deviznog i spoljnotrgovinskog
poslovanja (prilog br. 28) koji e se uputiti u skuptinsku proceduru.
11.4. Daje se
SAGLASNOST
na Aneks uz Zakon o Narodnoj banci RSK (prilog br. 29) i
M I LJ E NJ E
na prijedlog Zakona o Narodnoj banci RSK i Aneks uz Zakon o Narodnoj banci RSK
(prilog br. 30)
473
Donijeta je
Ad-12
ODLUKA
o iseljenju UNPROFOR-a iz Fabrike RIK Slunj (prilog br. 31)
Donijeta je
Ad-13
ODLUKA
o davanju saglasnosti Kombinatu gume i obue Borovo za osnivanje preduzea u SR
Jugoslaviji (prilog br. 32)
Ad-14
Odraeno pod takom 3.5. u redovnom postupku.
Ad-15
lanovima Vlade je podijeljen Pravilnik o unutarnjoj organizaciji radnih mjesta u
Republikoj geodetskoj upravi (prilog br. 33)
i donijeta je
ODLUKA
o davanju saglasnosti (prilog br. 34)
Donijeta je
Ad-16
ODLUKA
o nabavci osnovnih sredstava za potrebe Republike geodetske uprave (prilog br. 35)
Donijeta je
Ad-17
Ad-18
ODLUKA
o odobrenju sredstava za organizaciju ljetovanja djece u Karinu (prilog br. 36)
Ad-19
Ad-20
Donijeta je
Ad-21
ODLUKA
o imenovanju upravnog odbora javnog preduzea Dravna lutrija RSK (prilog br. 37)
Donijeta je
Ad-22
ODLUKA
o imenovanju nadzornog odbora javnog preduzea Dravna lutrija RSK (prilog br. 38)
474
Doneeno je
Ad-22-a
R J E E NJ E
o razrjeenju privremenog Upravnog odbora Republikog zavoda za zdravstveno osiguranje
(prilog br. 39) i
R J E E NJ E
o imenovanju privremenog Upravnog odbora Republikog zavoda za zdravstveno osiguranje
(prilog br. 40)
Ad-23
INFORMACIJA
o porukama i stavovima sa skupa Drina kimeni stub privrede srpstva (prilog br. 41)
Ad-24
INFORMACIJA
Narodne banke o efektima realizacije Programa rekontrukcije monetarnog sistema i
strategije ekonomskom oporavka Jugoslavije na podruju RSK (prilog br. 42)
Ad-25
INFORMACIJA
Komercijalne banke, a.d. Beograd (prilog br. 43)
Ad-26
OBAVIJEST
o koritenju slubenih vozila (prilog br. 44)
Ad-27
INFORMACIJA
o sastanku turistikih privrednika RSK (prilog br. 45)
Sjednica Vlade je zavrila s radom u 00.30 asova.
NASTAVAK SJEDNICE VLADE 30. 06. 1994. GODINE
dio.
Za sjednicu je predvien slijedei
DNEVNI RED
1.1. Donoenje Odluke o stavljanju na koritenje brana TIP 850 iz republikih robnih
rezervi SVK
1.2. Utvrivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o SVK

1.1. Donijeta je
Ad-1
ODLUKA
o stavljanju na koritenje brana TIP 850 iz Republikih robnih rezervi SVK (prilog br. 46)
475
1.2. Nakon obrazloenja ministra Tanjge utvren je

ZAKON
o izmjeni i dopuni Zakona o SVK (prilog br. 47) koji e se uputiti u skuptinsku proceduru.
Donijeta je
ODLUKA
o obezbjeenju 1.000 T mazuta za potrebe finansiranja zdravstva RSK (prilog br. 48)
SEKRETAR VLADE PREDSJEDNIK VLADE
Savo trbac, [v.r.] Borislav Mikeli, [v.r.]
BROJ: 06-5-621/94.640 BROJ: 05-5-340/94.641
KNIN, 05. 07. 1994. KNIN, 05. 07. 1994.
187
1994., lipanj 30.

[Knin]
Izvjee Meunarodnog komiteta Crvenog kria o posjetu civilnom zatvoru u Kninu
MEUNARODNI KOMITET CRVENOG KRSTA
RADNI IZVJETAJ
MKCK O POSJETI CIVILNOM ZATVORU U KNINU
(na dan 12. 05. 1994. g.)
Meunarodni Komitet Crvenog krsta (u daljnem tekstu MKCK), je u okviru svog
humanitarnog mandata posjetio Civilni zatvor u Kninu na dan 12. 05. 1994. g.
Prilikom ove posjete, delegati MKCK su se sastali sa upravnikom Civilnog zatvora,
gospodinom Velimirom Guliem.
Ovaj povjerljivi Radni izvjetaj sadri glavna zapaanja, uoena od strane delegata MKCK,
vezana za uslove u zatvoru i tretman 19 zarobljenika koji su pod mandatom zatite MKCK.
MKCK izraava zahvalnost nadlenim vlastima za dobru saradnju, to je omoguilo
delegatima da izvre posjetu u skladu sa vaeom procedurom MKCK.
Delegati MKCK su primjetili da su opti uslovi u zatvoru i tretman zarobljenika, kao i
njihova zdravstvena zatita zadovoljavajui.
Ipak, MKCK eli da skrene panju nadlenim vlastima na slijedee:
1. OBAVIJEST O NOVIM ZAROBLJENICIMA
Delegati MKCK su dostavili Upravniku Zatvora kopiju pisma upuenog Ministarstvu
Pravosua (KNI 94/131, 08. 04. 94.), a tie se sluaja jednog zarobljenika kojeg su zatvorske
vlasti skrivale od MKCK vie od 4 mjeseca.
640
641

Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin 1.
476
Upravnik Zatvora je naglasio da se ovaj sluaj dogodio prije nego je on imenovan

Upravnikom Civilnog zatvora. Meutim, od sada svaki zarobljenik koji je pod mandatom
zatite MKCK, e biti pravovremeno prijavljen MKCK.
Preporuka MKCK.
MKCK podsjea nadlene vlasti da svako lice zarobljeno u vezi sa konfliktom treba da bude
pravovremeno prijavljeno MKCK.
2. ODRAVANJE HIGIJENE
Higijenski uslovi u prostorijama za odravanje line higijene su zabrinjavajui. Delegati
MKCK su primjetili da su kupatila prljava, nedostatak tekue vode u zahodima, poplavljeni
pod u tu-kabinama i nekoliko neispravnih slavina.
Delegati MKCK su izrazili bojazan da bi se kone bolesti mogle lako proiriti.
Nekoliko zarobljenika, navodno, nisu imali mogunost redovnog tuiranja.
Po rijeima Upravnika higijenski uvjeti u zatvoru nisu zadovoljavajui zbog stare
infrastrukture zgrade i zbog nedostatka sredstava za ienje i dezinfekciju.
Preporuka MKCK
S obzirom da vode u zatvoru ima dovoljno, delegati MKCK su preporuili da se prostorije
za odravanje line higijene iste nekoliko puta dnevno, makar samo sa vodom, dok se ne
nabavi higijenski pribor i sredstva za ienje u dovoljnim koliinama.
MKCK je preporuio da su u ovu svrhu dodijele odgovarajua sredstva.
Delegati MKCK su naglasili da to se tie line higijene, svi zarobljenici bez obzira na
njihovo porijeklo bi trebalo da imaju mogunost tuiranja.
3. MOGUNOSTI ZA ETNJU U ZATVORSKOM KRUGU
Zarobljenicima koji ne rade van zatvora, navodno, nije omogueno da izau na svakodnevnu,
30-minutnu etnju u krugu zatvora.
Po rijeima Upravnika Zatvora, stara infrastruktura i nedovoljan broj uvara onemoguuju
ovu vrstu aktivnosti iz bezbjednosnih razloga. Ipak, zadovoljavajue rjeenje bi trebalo
pronai u to skorije vrijeme.
Preporuka MKCK
Delegati MKCK su posredovali kod zatvorskih vlasti da poduzmu neophodne mjere kako bi
omoguili boravak na svjeem vazduhu i aktivnosti van zgrade svim zarobljenicima.
4. POMO MKCK
Zarobljenicima pod mandatom zatite MKCK, su nakon posjete zatvoru, podijeljena
sredstva za higijenu, sapun i sredstva za dezinfekciju, kao i plahte. Lijekovi su obezbeeni
za sve zatvorenike.
U Kninu, 30. 06. 1994. g.
477
KAZALO IMENA
A
Aart Andre Van Der, 377
Abdi Fikret, 220
Abramovi Milan, 358
Aco Draa, 59, 140, 388, 390
Aguillar Enrique, 305, 321, 348, 349, 353, 368,
423, 424
Ahrens Geert Heinrich, 140, 146, 326, 328, 329
Ajdinovi Pero, 171-173
Akashi Yasushi, 150, 153, 185, 191, 193, 296298, 305, 306, 320, 321, 322-326, 328,
329, 349, 368, 387
Akmadi Mile, 75
Alavanja Mladen, 230
Albright Madeleine, 58
Aleksi Gojko, 270
Aleksi Sneana, 239, 240
Alfi All Hussein, 271
Aluga Gligo, 357
Amidi Nada, 267
Amiridis Filipos, 205
Andri Rajko, 44
Arbutina Dragan, 336
Arbutina Neboja, 49, 118, 120, 121, 125, 174,
176-178, 195, 197, 201, 217, 218, 220,
260, 262-264, 336
Atlagi Marko, 164, 166, 201, 275, 386
B
Babac Stevo, 74
Babi Milan, 2, 3, 42, 75, 76, 79, 84, 92,
145, 246, 287, 296-298, 305, 320,
324, 328, 348, 349, 354, 355, 356,
392, 406, 410, 423-425, 431, 437,
446, 470, 471, 472
Babi Mili, 446
130,
323,
368,
439,
Babi Slavko, 246

Babi eljko, 79
Badinter Robert, 95
Badurina Sreko, 343, 344, 368, 375
Bada Duan, 127, 156, 181, 234, 265, 413,
440, 441
Bajai Milan, 42
Bajat Velimir, 386
Baki Dragica, 119, 122, 157, 174, 176-178,
181, 191, 195, 212, 230
Baki Ranko, 157, 370
Banda Mile, 42
Bandur Nikola, 341
Banovi Ratko, 426
Banjanac Veljko, 242
Baoi Branko, 161
Bari Mate, 395
Bari Rodoljub, 139
Barii Luka, 377
Barovi Nikola, 106
Baskin Mark, 81, 82
Bai Mio, 86
Begovi Milan, 358
Beldar Zoran, 288
Berber Veselko, 230
Beronja uro, 223
Bezbradica Radovan, 118, 125
Bibi Branko, 452, 453
Bibi Jovo, 44
Bingulac Zoran, 76
Bira Ilija, 433
Bjegovi ore, 101, 108, 114, 115, 119, 120,
122, 125, 128, 131, 154, 160, 161, 166,
172, 174, 176-178, 181, 182, 183, 191,
193, 195, 198, 201, 202, 212, 219, 220,
230, 233, 259, 262, 264, 267, 296, 297,
298, 415
479
Bjelac Nikola, 222, 293, 315, 346, 360, 361,

434, 444
Bjelica Sinia, 180, 181
Bjelica Stanko, 76
Bjeli Ilija, 180
Bjelini ore, 55
Bjeljac Ranko, 70
Boban Mate, 75
Bobetko Janko, 279, 366, 376, 378
Bogunovi Boro, 3, 245
Boji Milo, 180
Boli Dragutin, 270, 287, 304, 370, 375, 435
Boltzaple Rick, 58
Bore Milanko, 229
Bori Jovo, 244
Borjan Jelena, 44, 108
Borojevi Duan, 433
Boromisa Ratko, 336
Borota Dalibor, 433
Borovi Borivoje, 106
Bosanac Pero, 105
Bosanac Predrag, 103
Bosni Mile, 170-172, 287, 307, 368, 372, 405,
439, 468
Boko Drai, 154, 188, 347, 462
Bokovi Mihajlo, 46
Boti Milovan, 300
Bowman Laura, 58
Boi Dragan, 368
Brdar Teodor, 433
Briquemon Francis, 76
Brki Ivan, 300
Brklja Milan, 139
Brleka Joso, 377
Brnovi Dmitar, 156, 157, 178, 194, 201, 219
Brnovi Mitar, 122, 154, 156, 157, 174, 230
Bubanja Radomir, 239, 240
Budi Ljubia, 117, 120, 174, 177, 178, 182,
212, 233, 287, 297, 298, 306, 308, 329, 330
Budi Neboja, 120, 174, 177, 178, 212, 297,
308, 330
Bulat edomir, 171, 172, 173
Bulatovi Momir, 75, 76
Buljevi Nikola, 229
Buni Stevo Stiv, 133, 134, 189, 190, 224
480
Buni eljko, 70
Bura Goran Gao, 209
Bursa Dragan, 172
Bursa Milan, 117
Bursa Milorad, 267
C
Cankovi Milan, 267
Cari Ljubomir, 134
Chittom Tomo, 378
Clinton Bill, 245
Cot Jean, 151, 163
Crnogorac Milka, 270
Crnogorac Miomir, 120, 122, 154, 156, 157,
176-178, 181, 194, 212, 230, 261, 328,
331
Cvetkovi Ljubisav, 427
avi Dragan Rambo, 133, 134, 189, 190,

433
elebi Gojko, 206
eleketi Milan, 72, 148, 151, 153, 164, 320
eni Radovan, 347
ii Dragan, 133, 134
ubra Milan, 164, 288
ulina Dragan, 43
ulina Marko, 139
ai Mane, 43
ani Bio, 377
orkovi Lazo, 433
osi Rajko, 346
osi Vladimir, 81
oso Stanko, 230
oso Stevan, 267
ui Milorad, 395
ujo Bogdan, 288
ulibrk Milan, 472
ulibrk Milorad, 468
upovi Vlado, 336
urkin Vitalij, 406
Daki Mile, 260, 265, 416

Damjani eljko, 85
Darabo eljko, 46
Davidovi Vladimir, 452
Debi Rajko, 209
Dela Nikola, 395
Delja Gagarin, 433
Dereta Marko, 46
Devi Duan, 394
Devi Milo, 42
Devrnja Gojko, 347
Dijk Joost Van, 377
Dmitrovi Boris, 377
Dmitrovi Branko, 166
Dmitrovi Vladimir, 156, 175, 193, 232
Dobri Dragan, 46
Dobri Ratko, 46
Dobrijevi Branko, 182, 264
Dobrojevi Dragan, 75, 287
Dodo Vlado, 336
Doen Ante, 377
Draa Aco, 59, 140, 388, 390
Draa Radomir, 338
Draga Dragan, 83, 468
Dragievi Marko, 183
Dragi Bonjak, 395, 396
Dragii Milan, 347
Dragovi Milan, 93, 94, 137, 138
Dragutin Boli, 287, 435
Drakuli Ilija, 184, 186, 392
Drakovi Vuk, 106
Drai Boko, 151, 154, 188, 256, 347, 386,
462
Drobnjak Jovan, 118
Dubroja Branko, 229
Duki Vlade, 53
Durman uka, 455, 456
enanovi Brico, 377

ipalo uro, 170, 171, 173
omlija Nenad, 43
ore Lazi, 115, 119, 122, 124, 156, 195
orevi Nikola V., 446
uji Ana, 117
uki Borislav, 110
uki Dragan, 270, 347
uki Milan, 3, 160
uki Petar, 347
umi Borislav, 342
urii Dejan, 336
uri Branko, 42
uri Stevan, 287, 326, 373, 440, 471
urkovi Boko, 164
D
Dakula Veljko, 4, 99, 100, 105, 106, 390
Delajlija Branko, 75
Dodan Petar, 201, 287
E
Eimovi Duan, 85, 99, 100, 105
Edberg Jan, 106
Egi Dragi, 172
Eide Aage Kai, 146, 320, 324, 326, 329, 349,
353, 437
Erakovi uro, 209
Ernjakovi Milan, 288
F
Fadil Krupi, 75
Fiur Nikola, 225
Filipovi Branko, 131, 132
Fischer Gerald, 74
Flanjak Lovro, 394
Frederiksen Sven, 320
Funduk Uro, 287, 298, 307, 332, 365, 369,
375, 438, 439, 472
G
Gagi Bogdan, 341, 342, 386
Gagi Boko, 343
Gagi Mirko, 386
Gaica Simo, 342
Galbraith Peter, 58, 59, 81, 387, 423, 430, 431
481
Georgije uka, 455

Ghali Boutros Boutros, 96, 324, 369
Glava Vladimir, 366
Gluac Stevo, 85
Gnjidi Marko, 338
Gnjidi Slobodan, 344
Godni Ratko, 286
Goji Sran, 244
Golub Pero, 433
Gomirac Milan, 267
Gondi Ratko, 201
Grani Mate, 76
Graovac Milan, 209
Grauwen Rick, 377
Grey Thomas, 58
Grgori Franjo, 377
Grgori Jandro, 377
Grgori Nikola, 377
Grinberg Jacques, 321
Grmua Milan, 133, 188-190
Grubi Mirko, 433
Grubor Neo, 345
Grujii Milutin, 72, 73
Guli Velimir, 365
Guavac Predrag, 44
Guvica Dragan, 229
Gvozden Predrag, 433
H
Hadi Goran, 3, 58, 59, 134, 176, 178, 193,
200, 218, 233, 245, 286
Hitler Adolf, 84
Holtzapple Rick, 431
Horvat Mile, 468, 471
Hovanec Susan, 431
Hrnjak Branislav, 193
Hruov Sergejevi Nikita, 84
I
Ili Milan, 58
Ivani Vladimir, 46
Ivanovi Obrad, 273, 390
Ivi Ilija, 401
Ivievi Boko, 73
482
J
Jaji Predrag, 229
Jaka elimir, 55
Jaki Dragomir, 442
Jaki Neboja, 435, 437
Jaki Rade, 276
Jankovi Leonardo, 433
Jankovi Milorad, 320
Jankovi Nedjeljko, 43
Jankovi Zdravko, 265
JanoeviMarijan, 134
Janji Vaso, 44
Japranin Dragan, 433
Jarevi Slobodan, 118, 120, 122, 154, 156,
160, 174, 176-178, 181, 196, 197, 201,
304, 305, 406
Jari Milojko, 139, 341-343
Jelaa Milan, 138
Jeli ore, 230, 341-343, 345, 419, 457
Jeli Milan, 358
Jelui Nenad, 377
Jergi ivojin, 288
Johansson Bo Ranger, 467
Joli Mirko, 180
Joi Boko, 43
Jovanovi Boko, 270
Jovanovi Vladislav, 76, 298
Joveti Darko, 42
Juji Slobodan, 358
Jurevi Nikola, 43
K
Kablar Jovan, 239, 241
Kaar Savo, 85
Kalini Nataa, 44, 80, 108, 452, 453
Kalini Petar, 80
Karadi Radovan, 75, 76, 83, 86, 105
Karapanda Milan, 358
Kardum Mara, 107
Kardum Marko, 107
Kardum Mate, 107
Kardum Pilip, 107
Kardum Stoja, 107
Kardum Tereza, 107
Kari Miki, 377

Karlovi Ana, 54
Karna Dragan, 256, 347
Kati Branko, 433
Kati Pero, 171, 172
Kesi Branko, 267
Klemp Stephen, 431
Klipa Ljuban, 70, 170, 334
Kneevi Jovan, 209
Kneevi Jovica, 414
Kneevi Jovo, 267, 268
Kneevi Milan, 120, 122, 154, 156, 157, 174,
178, 181, 196, 208, 210, 217, 220, 230,
267, 268, 269, 342
Kneevi Nikola, 209
Kneevi Radovan, 209
Kobac Nikola, 171-173
Koji Ilija, 346
Koji Milena, 180
Kolar Dragomir, 44, 108
Kolundi Dragan, 75
Koljevi Nikola, 84
Komazec Branko, 229
Komazec Lazar, 341
Komazec Milorad, 229
Komljenovi Milan Daka, 360
Konti Radoje, 298
Korica Goran, 223
Korolija Veljko, 175, 301, 403
Kosanovi Mile, 267, 269
Kosi Vladimir, 270
Kosti Radoslav, 126, 197, 217, 346
Kosti Spiro, 115, 119, 122, 126, 174, 177, 178,
197, 217, 220, 346
Koevi Gojko, 347
Kovaevi Drago, 46, 164, 165, 286, 288, 409,
442
Kovaevi Jovan, 46
Kozirjev Andrej, 305
Kozlica Gojko, 343
Koul Damir, 338, 339
Kraguljevac Veljko, 42
Krajinovi eljko, 224
Krasi Boko, 44, 108
Krasi Goran, 44, 108, 236, 267, 452, 454
Krati Dragan, 427

Kreo Kreimir, 377
Krika Milivoj, 115, 119, 127, 156, 157, 176178, 194, 201, 218, 219, 230, 287, 306,
327, 331, 368, 373, 405, 437, 468
Krli Dragan, 307
Krmpoti Josip, 377
Krol Duanka, 242
Krsnii Agim, 376
Kukolaa Milan, 46
Kuli Mladen, 4, 85, 99, 105, 338, 390
Kulan Marijan, 377
Kutrin Slobodan, 172
Kutli Perica, 85
Kuet Radomir, 124, 149, 162, 176, 177, 195,
218, 232, 263, 320, 432
L
Laevi Gojko, 242
Lali Zdravko, 468
Lali eljko, 79, 80, 376, 378
Lalig Harmut, 377
Laszlo Elias, 377
Latas Duan, 102
Lazi ore, 115, 119, 122, 124, 125, 154, 156,
157, 191, 195, 214, 235
Lazi Todor, 288
Lazi Vasilj, 433
Leskovac Rade, 3, 92
Leti Stanko, 76, 317, 319
Levis Daum, 58
Leai Neven, 384
Leai Rajko, 386
Leaji Stevo, 164, 167, 201
Linden Raymond Van Der, 377
Lisov Dragoslav, 433
Lisov Saa, 433
Lonar Marinko, 229
Lonar Radovan, 433
Lovri Jaro, 377
Lubovac Branko, 120, 162, 177, 178, 194, 195197, 260, 263, 320, 325
Lugonji Milan, 427
Luka Duan, 149, 150, 335, 336-338
483
Luka Irena, 337

Luka Ljiljana, 337
Luka Milan, 335, 336
Luka Radmila, 337
Lukavac Anelka, 80
Lukavac Milan, 342, 435
Luki Milan, 158, 261
Lj
Ljubii Milka, 415
Ljubinko Vukievi, 245
Ljubojevi Nikola, 364, 365
M
MacInnis John Archibald, 310
Macura Lazar, 274, 287, 297
Maei Mio, 173
Maarac Branko, 359, 360
Maljkovi Nikola, 86
Maljkovi Radovan, 164, 286
Mandari Milo, 245
Mandi Radoslav, 300
Mandini Neboja, 468
Manojlovi Dragomir, 171
Manojlovi Milan, 44
Manojlovi Petar, 267, 269
Manoli Josip, 390
Marajnovi Ljubomir, 85
Mareta Nikola, 53
Mari Lepa, 308
Mari Milan, 236, 433
Mari Milica, 267
Marjanovi Ljubomir, 91
Marjanovi Pavao, 124, 403
Marjanovi Pavle, 307
Marti Milan, 45, 55, 56, 75, 76, 84, 126, 129131, 135, 148-150, 159, 164, 168, 169,
182, 185, 205, 216, 218, 244, 248, 257,
261, 263, 275, 276, 290, 297, 317-321,
326, 329, 376, 392, 396, 431, 438, 452, 454
Marti Sinia, 225
Martin Peres De, 377
Martinovi Mirko, 232, 233
Martinovi Stanko, 46
484
Matani Rada, 267, 269

Mati Milan, 342, 430
Matija Radomir, 54
Matijevi Milovan, 171, 172
McDonald Hugh, 131, 132
McLeod Charles, 321
Medi Goran, 139
Medved Mijo, 300
Merep Tomislav, 366, 376
Mesi Stipe, 366
Mesi Stipe, 279
Mikeli Borislav, 2, 76, 219, 220, 276, 286-288,
296-299, 303-306, 309, 319, 320, 324-326,
328-330, 335, 336, 353, 355, 366, 368-372,
375, 376, 392, 396, 401, 403, 406, 407,
409, 412, 425, 431, 435, 436-441, 468,
470, 471, 472, 475, 476
Milan ivkovi, 274, 317, 318
Milankovi Veljko, 73
Milanovi Mirjana, 403
Milanovi Nikola, 219
Mileevi Gojko, 455, 456
Milivoj Vojnovi, 287
Milojevi Boko, 85
Milorad Milanko, 229
Milo Slaven, 267
Miloevi Slobodan, 75, 84, 105
Miloevi Veselin, 240
Miloevi Zoran, 54
Milovanovi Mirjana, 216
Milovi Sava, 178, 374
Miljei Milan, 433
Miljevi Nada, 336
Miri Duan, 73
Miri Ninko, 106
Mirjani Dragoljub, 206
Mirkovi Boro, 55
Mievi Zoran, 75, 76
Mikovi Zdravko, 343
Mittnacht Tom, 431
Mladi Ratko, 134
Mlinar Jovo, 338
Mlinar Vasilj, 230
Molenaar Mark, 377
Momi uro, 433
Mren Ante, 80
Mrzi Milan, 75
Muti Slobodan, 434
N
Nani-Babi Branko, 347
Norac Mirko, 376
Novakovi Grujo, 338
Novakovi Kosta, 150
Novakovi Mile, 110, 182, 274, 297, 304, 315,
320, 431
O
Obradovi Konstantin, 4, 99, 100
Oigrija Milisav, 383
Oehring George J., 162, 163
Olsen Klein Jon, 466
Olui Milorad, 342
Oluji Anka, 169, 267, 269
Oluji Branko, 229
Oluji Marko, 229
Oluji Nikola, 229
Opai Ilija, 267, 268
Opanar Milan, 54
Ostoji eljko, 82
Ovanin Zlatko, 300
Owen David, lord, 96, 147, 300, 145, 349, 353,
354, 438
P
Paen Milan, 287, 332, 333, 372, 375, 407, 437
Pai Milo, 172
Paji Too, 346
Pankretin Dmitrij, 246
Paspalj Mile, 133, 144, 336
Pavii Ante, 161
Pavi Milorad, 236
Pavkovi Neboja, 107, 175, 184, 189, 190,
204, 211, 274, 286, 297, 303, 346, 393, 428
Pavle, patrijarh srpski, 228, 235, 236
Pavlovi Dragan, 300
Pavlovi Ivan, 300
Pavlovi Zoran, 390
Peeters Pierre, 310, 320, 322

Perenevi Dragan, 433
Peri Danko, 201, 288
Peri Krsto, 267, 269
Peri Slobodan, 287, 371
Perii Damir, 44
Perii Momilo, 83
Pei Vesna, 106
Peut Milan, 288
Petkovi Sretko, 82, 155, 156, 198, 403, 406,
426, 431, 441
Petojevi Stevo, 347
Petrovi Boidar, 58
Petrovi Branko, 54, 218, 287, 307, 330, 368,
370, 406, 407, 412, 437, 438, 439, 455,
471, 472
Petrovi Vlada, 455
Petrovi Zlatko, 54
Petti Mio, 377
Peuraa Vojislav (Vojin), 52, 115, 119, 124, 154,
166, 175, 196, 220, 307
Pilja Ilija, 70
Pjeva Dragan, 288
Ple Slavko, 300
Poua Milan, 182, 207, 264
Poua Nada, 267, 268
Ponedjeljak Zoran, 149, 150, 225, 336, 433
Popac Boko, 267, 423, 424
Popac ore, 45, 452, 454
Poplaen Niko, 377
Popovi Borivoje, 54, 106
Popovi Nada, 54
Popovi Veljko, 202
Poznanovi Boro, 274
Prai Stevo, 377
Preanica Duanka, 81, 82, 238, 341, 357, 359
Preanica Stanko, 336
Presle Sauville Bertrand de, 320, 322-324, 328,
329, 387
Prica Nikola, 457
Prica Radmila, 267
Priji Ilija, 211, 259, 287, 296, 297, 304, 308,
313, 314, 320, 323, 328, 330, 332, 346,
347, 368-371, 402, 431, 437, 438, 452,
454, 457, 460, 462
485
Priji Slavko, 204

Prodanovi Milorad, 75
Pro Duan, 229
Pucar Boko, 72
Puljko Drago, 377
Pupavac Branko, 267
Puzi Ranko Puza, 133, 189, 190, 433
Puzi Vukain, 468
R
Raunica Ilija, 93
Raunica Kate, 93
Raunica Milorad, 138
Rad Zijad, 321
Rade ao, 135
Radikovi Vojislav, 427
Radmilo Sretko, 53
Radmilovi Mirko, 230
Radoevi Savo, 74, 83, 105
Raun Stevo, 455
Rai ivko, 44
Raievi Boidar, 426
Raji Drago, 452, 453
Raji Milan Okac, 377
Rajko Nikoli, 204
Rak Milan, 300
Raketi Boris, 452
Raki Duan, 71, 110, 162, 163, 176, 178, 182,
211, 260, 264, 265, 285
Rakitin Boris, 467
Rami Jovo, 433
Rastovi Nikola, 346, 347
Rastovi Ratko, 347
Rakovi Duan, 342
Rauo Borivoj, 287, 296, 304, 305, 308, 369,
370, 375, 396, 404
Rauo Jovan, 46, 329
Ratkovi Stevo, 75, 287, 298, 299, 306, 326,
409, 413, 435
Ranatovi eljko Arkan, 252
Reli Miladin, 78, 105, 153, 346, 422, 451
Risojevi Mile, 455
Rnjak Gligorije, 338, 340
Rodi Mirjana, 168, 203, 288
486
Ronevi Dane, 395

Rose Michael, 83
Rose Thlophilius, 58
Rout Alain, 42
Rubin James, 58
S
Sadiku Safet, 377
Samardi Milan, 242
Sanader Dragan, 224
Savi Jovan, 172
Schelfler David, 58
Sendi Savo, 267, 268
Shocas Elaine, 58
Simi ore, 433
Simi Novica, 72
Simi Ratomir, 72
Simi eljko, 264, 298
Sinobad Mirko, 177
Skoi Petar, 94
Skori Zorka, 79, 80
Slavilj Mirko, 433
Slobodan Vujko, 309, 343, 346, 364, 418, 420,
452
Sokolovi Zoran, 106
Solar Mio, 336
Srebro Milo, 53
Stambolija uro, 433
Stanar Rade, 189
Stanar Stevo, 189
Stani Goran, 353, 356, 423, 424
Stanimirovi Branislav, 3, 245
Stanii ore, 46
Stilinovi Toni, 377
Stipeti Petar, 310, 322
Stoisavljevi Veljko, 234
Stoji oko, 206
Stoltenberg Thorvald, 348, 353, 354, 406, 438
Subota Mirko, 44
Subota Veljko, 429
Suboti Rajko, 94, 335, 342, 345
Suminja Stanko, 433

anti Jelena, 106
aponja Dragan, 242
arac Nada, 80
arac Vlado, 80
arengaa Bogdan, 85
ari Frano, 139
ari Neboja, 44
arini Hrvoje, 437
ao Marijan, 133-135, 188-190
egan Branko, 288
eks Vladimir, 366
eelj Vojislav, 3, 4, 83, 84, 92
ijan Dragana, 267, 269
ijan Simo, 267, 287, 299, 303, 306, 327, 368,
370, 372, 405, 406, 408, 439, 470, 471
kaljac uro, 346
kec Ivan, 377
kopelja Dragan, 347
kori Branko, 157, 202, 232, 233, 261
kori Duan, 229
kori Ljuban, 171, 173
kori Milenko, 230
krinjari tef, 377
krobonja Mirko, 338
op Dane, 377
orak edo, 373, 455, 456
orgi Duan, 79
piro Milo, 44
trbac Bosiljka, 181
trbac Niko, 85
trbac Savo, 3, 159, 160, 164, 204, 299, 300,
309, 320, 329, 333, 357, 369, 370, 374,
375, 376, 393, 412, 436, 441, 468, 471, 476
uput Nedeljko, 42
ua Marko, 255
T
Tali Momir, 45
Talonin Vjaeslav, 129, 130, 131
Tanjga Mihajlo, 328
Tanjga Milena, 176-178, 181, 191, 206, 208,
218
Tanjga Rade, 200, 287, 296, 297, 303, 304, 320,

328, 330, 368-370, 372-375, 394, 406-408,
431, 472, 476
Tatalovi Jovo, 267
Tayyeb Ghazi, 185
Tepavac Nenad, 395
Tepavac Nikola, 347, 379, 382, 464
Tepi Simo, 223
Tesla uro, 81
Teini Veljko, 433
Tilder Johannes, 357, 377
Tintor Pero, 223
Todorovi Dalibor, 54
Todorovi Duan, 43
Toma Slavko, 466
Tomi Milan, 242
Travica Trivun, 452, 453
Travori Mirko, 242
Traivuk Mile, 468
Trbojevi Duan, 170
Trbojevi Predrag, 267
Trbulin Milan, 267, 268
Trifunovi Aleksandar, 300
Trkulja Marko, 42
Troi Milorad, 388
Trubi Stevo, 85
Tuman Franjo, 76, 84, 130, 145, 277, 279,
325, 355, 366
Tulii Josip, 139
U
Uzelac Mirko, 386
Uzelac Nedeljko, 46
Uzelac Nikola, 244
V
Vance Cyrus, 96
Varga Mathew Tomy, 390
Vasiljevi Vladan, 4, 99, 100
Veleht Nikola, 405
Vergara Evergisto de, 151
Veselinovi Drago, 53
Veselinovi Ljubia, 342
Veselinovi Marko, 53, 230
487
Veselinovi Ratko, 175, 230, 287, 298, 299,

306-308, 328, 330, 342, 368, 370-375, 405407, 437, 439, 440, 471, 472
Vidak Milenko, 433
Vidi Vlado, 117, 262, 329
Viduka Ante, 139
Vignjevi Neboja, 225
Vini Svetozar, 216, 235, 307, 308, 370, 435
Vii Duan, 46
Vitas Boko, 219, 372, 403
Vitez Milutin, 73
Vlahovi Jovica, 204
Vlaisavljevi Dragan, 72, 74
Vojin Milanko, 229
Vojin Miodrag, 44
Vojnica Branko, 132, 159, 164, 165, 202, 212,
237, 285, 319
Vojnovi Milivoj, 286, 298, 371, 407, 435
Vrane Branko, 102, 103
Vraneevi Dragomir, 433
Vranjeevi Mile, 300
Vrginek Mladen, 377
Vujaklija Boro, 223
Vujaklija Veljko, 228, 347
Vujatovi Miroslav, 117
Vujevi Eda, 80
Vuji Ranko, 287
Vujinovi Zdravko, 393
Vujko Slobodan, 309, 341-343, 345, 346, 364,
418, 420, 452
Vukas Pero, 351
Vukain ore, 44
Vukain Obren, 453
Vukain Vladimir, 44
Vukain Vojo, 453
Vukeli Veljko, 76
Vukievi Ljubomir, 270
Vuki Bruno, 139
Vukmirovi Vaso, 320
488
Vukmirovi Zdravko, 244, 252

Vukovi Milka, 270
Vukovi Petar, 267
Vuka Stevan, 386
Vuki ore, 108
Vuleti Nikola, 347
W
Williams Carol, 431
Williams Michael, 320
Z
Zdjelarac Vanja, 319
Zeevi piro, 54, 55
Zeevi Zdravko, 415
Zelenbaba Sreko, 163
Zeli Vladimir, 230
Zgonjanin Miroslav, 433
Zinaji Petar, 128
Zlati Radoslav, 270
Zoran Mievi, 75
Zori Roko Bijeli Vuk, 377
Zornadis Lazaros, 205
Zraki eljko, 295
Zrni Zlatka, 44, 108
Zukovi Ljubomir, 206
arkovi Krsta, 78, 187, 246

egarac Mirko, 343
eneva, 74, 75, 105, 141, 142, 264, 348, 349,
353
ica Dragan, 433
irinovski Vladimir, 83, 84, 248
ivkovi Milan, 243, 273, 274, 317, 318
ivkovi Nikola, 288
KAZALO MJESTA
A
Albanija, 99
Aleksandrovac, 103
Amsterdam, 377
Andrijevac 103
Apatin, 414
Armenija, 98
Asanovii, 417
Atena, 205
Atlagia most, 344
B
Babina Rijeka, 442
Baka Topola, 414
Bajina Bata, 426
Baljci, 43, 452, 453
Baljevac, 414
Banii, 417
Banovina, 4, 5, 84, 110, 111, 132, 134, 192,
195, 196, 203, 222-224, 226, 234, 240,
251, 252, 254, 276, 279, 289, 299, 306,
318, 320, 328, 352, 408, 414
Banja Luka, 26, 36, 49, 56, 64, 72, 73, 75, 89,
136, 172, 193, 198, 219, 260, 275, 343
Bapska, 54
Baranja, 59, 84, 110, 155, 201, 256, 289, 329,
414, 449
Barlete, 467
Basari Draga, 467
Basel, 196
Batinii, 467
Beaderi, 417
Bela Crkva, 414
Bela Palanka, 414
Belgija, 326, 329, 390
Beli Manastir, 15, 30, 36, 54, 55, 109, 110, 112,
180, 181, 219, 253, 288, 337, 373, 404,
405, 409, 414, 428, 436, 438, 440, 446,
462, 469, 473
Benkovac, 11-19, 21, 22, 25, 26, 29-31, 33, 34,
36, 37, 39, 83, 109, 110, 111, 167, 169,
198, 224, 237, 258, 259, 267, 269, 290,
335, 338, 339, 341, 342, 351, 352, 362,
384-386, 410, 414, 417, 418, 420, 432,
453, 458, 459, 463
Beograd, 26, 46, 49, 56, 62, 72, 73, 75, 82-85,
91, 92, 94, 95, 99, 100, 105, 106, 128, 129,
131, 141, 142, 153, 175, 183, 204, 209,
217, 219, 253, 260, 262, 264, 265, 266,
307, 327, 330, 331, 337, 345, 346, 372,
383, 384, 387, 390, 404, 406, 414, 421,
426, 448, 450, 455, 470, 475
Belinac, 465
Biha, 72, 155, 160
Bijela Stijena, 421, 422, 450, 451
Bijeljina, 426, 427
Bitunjci, 417
Bjelovac, 442, 456
Blatua, 170-173
Blinjski Kut, 303, 311
Bogovolje, 60, 395
Borojevii, 383, 442
Borovac, 120, 422
Borovo, 46
Borovo naselje, 54, 58
Bosna i Hercegovina, 4, 7, 61, 64, 66, 75, 76,
77, 83, 95, 97, 98, 105, 129, 324, 387
Branjin Vrh, 54
Bratikovci, 342
Brdo Novo, 414
Brezovo Polje, 460
Broanac, 395
489
Bradin, 310
Brusnik, 83, 250, 451
Bruka, 169, 225
Bubaljka, 465
Buje, 272, 451
Bugarska, 73, 74, 98
Bujanovac, 414
Bukovlje, 460, 461
Buli, 169
C
Caprag, 109, 110, 222, 227, 242, 273, 315, 382
Cazinska krajina, 4, 42, 60, 132, 134, 225, 266,
292, 306, 314, 361
Ceri, 310
Cerovake peine, 253
Cetingrad, 66
Crna Gora, 75, 95, 206, 285, 306, 328
Crno jezero, 467
Crvarevac, 460
Cvijanovi Brdo, 171
agli, 448, 450, 451

amerovac, 395
aprginci, 451
atrnja, 333, 334
ikola (rijeka), 453
ista Mala, 335, 417
ista Velika, 335
itluk, 312, 465
ukarica, 414
elavac, 248, 253, 409

uprija, 226, 414
D
Dabar, 467
Dalmacija, 84, 110, 130, 138, 219, 239, 249,
250, 254, 256, 268, 289, 327, 352, 414
Dalmacija, sjeverna, 57, 239, 247, 249, 254, 329
Dalj, 109, 110, 112, 414
490
Daruvar, 75, 100, 260, 266, 414, 445

Davor, 73
Deani, 414
Dem Halver, 377
Den Bosch, 377
Den Haag, 145, 369
Despotovac, 414
Divoselo, 237, 297, 312, 465, 466
Dobanovci, 201
Doboj, 426, 427
Donja Stupnica, 133, 189
Donja umetlica, 421
Donje Jame, 251
Donji Bjelovac, 442
Donji agli, 235
Donji Kukuruzari, 442
Donji Lalii, 335
Donji Lapac, 48, 109, 110, 313, 414
Donji Miholjac, 272
Donji Popovac, 394
Donji Varo, 422
Dragali, 311, 448
Dragovi, 93, 94, 138, 250
Drava (rijeka), 143
Drni, 4, 9, 11, 12, 14-19, 21, 22, 36, 38, 39,
43, 44, 80, 108-110, 155, 158, 161, 162,
199, 208, 231, 236, 237, 249, 258, 267,
269, 309, 342, 343, 344, 351, 352, 354,
414, 417, 419, 420, 429, 430, 434, 452,
453, 454, 458, 459, 463
Drvar, 31
Dubica, 88, 90, 313, 455, 456
Duliba, 465
Dunav, 143, 204
Dvor na Uni, 109, 110, 133, 134, 135
akovica, 414
evrske, 54, 138
E
Engleska, 99
Ercegovci, 417
Erdut, 58, 59, 109, 110, 254, 313
Europa, 83, 84, 197, 339, 370
Francuska, 76, 326, 329

Friuli, 401
Hajtii, 46
Hrastovac, 90, 456
Hrvatska, 1-4, 7, 9, 13, 15, 30, 31, 69, 76, 77,
82-84, 95, 96-100, 129-131, 140-146, 152,
160, 193, 208, 222-224, 226, 238, 269,
272, 277-282, 284, 292, 295, 301-303, 305,
310-313, 324, 329, 343, 349-356, 369, 386,
387, 391, 402, 418, 421, 422, 424, 425,
430, 431, 446-451, 454, 458, 459, 463,
464, 467
Hrvatska Kostajnica, 86-90, 109, 110, 134, 222,
223, 455
G
Gavrinica, 102, 448, 449, 450
Giulia, 401
Glamo, 53
Glavace, 467
Glina, 5, 15, 36, 46, 61, 64, 65, 82, 106, 109111, 133, 134, 149, 150, 155, 160, 174,
190, 192, 195, 203, 206, 207, 213, 217,
220-225, 227, 248, 249, 251, 290-295, 299,
300, 302, 311, 314, 326, 327, 331, 335338, 346, 359, 360, 361, 371, 414, 432,
433, 438, 439, 443, 444, 460, 462
Glinica (rijeka), 460, 461
Glinska Poljana, 303, 311, 443
Glogovac, 414
Golanska visoravan, 387
Gole, 417
Golubi, 69, 244
Gora, 46, 95, 414
Gorice, 311, 449
Gornja Glina, 43
Gornja Stupnica, 189
Gornja umetlica, 447
Gornje Miranje, 106
Gornji Bjelovac, 442
Gornji Kovaevac, 448
Gornji Kukuruzari, 442
Gteborg, 192
Grabovac, 66
Graac, 29, 53, 109-111, 138, 244, 249, 252,
267, 269, 335, 379, 392, 393, 414, 417,
456, 457, 466, 467
Gradaac, 102, 103, 104
Gradina, 460, 461
Gradusa, 5, 222, 223, 242, 243, 273, 315, 319,
414
Grka, 3, 98, 99, 128, 204, 205, 213, 218, 383,
384
Greani, 250, 421
Grljevac, 460
Grubino Polje, 100, 445
I
Ilok, 270
Inija, 209, 414
Islam Grki, 248, 254, 297, 312, 313, 338, 339,
404, 412, 417, 418, 420, 459
Islam Latinski, 339
Italija, 99, 390, 401
Ivanovac, 310, 311, 329, 448
J
Jadova (rijeka), 467
Jasenovac, 1, 266, 279, 421, 448, 449
Jezerac, 42
Jugoslavija, 1-3, 5, 7, 8, 10, 67, 73, 83, 86, 95,
97, 100, 101, 120, 122, 132, 135-137, 165,
166, 175, 217, 219, 223, 226, 239, 241,
254, 262, 263, 277, 278, 280-285, 301,
305, 323, 324, 336, 345, 346, 355, 369,
387, 391, 426, 470, 475
K
Kaanik, 414
Kadina Glavica, 44
Kakma, 30, 237, 297, 310, 329, 386, 417, 418,
420, 459
Kalifornija, 77
Kamboda, 387
Kanada, 73, 390
Kanjane, 44
Kapela, 302, 312
Karin Gronji, 12
491
Karlobag, 84
Karlovac, 84, 109, 110
Kai, 248, 249, 254, 297, 312, 338, 339, 340,
404, 412, 417, 418, 420
Kazahstan, 130
Kistanje, 11, 12, 14-17, 39, 79, 93, 94, 137,
138, 163, 334, 335, 342, 344, 345, 417, 419
Klipine Drage, 468
Klobuak, 302, 311
Knezovljani, 383, 442
Knin, 11-22, 25, 26, 28-30, 33, 34, 38, 39, 4547, 49, 50, 52-56, 58, 59, 62, 68, 71, 77,
78-81, 83, 92-94, 98, 101, 104, 106, 107111, 113-115, 117, 118, 128, 129, 131,
132, 136, 138-143, 147-150, 152-154, 159,
161-164, 168, 169, 174, 180-182, 184, 185,
188-191, 196, 198, 199, 203, 204, 206-208,
210-213, 215, 217, 219, 221, 223, 225-227,
230, 236, 237, 239, 241, 245, 246, 248,
250, 252, 253, 257-259, 266, 267, 269,
270, 273, 274, 276, 285, 288, 289, 296,
298-306, 309, 310, 313, 314, 320, 323,
326, 333, 334, 337, 341-346, 348, 351,
353-359, 362, 364, 366, 367, 373, 376,
378, 380, 387, 388-390, 392, 393, 396,
401, 402, 404, 406, 407, 412-420, 423-425,
427, 429-432, 434-436, 438, 441, 446, 452459, 460, 462, 464, 468, 476, 477
Kobiljak, 134, 135, 189, 190
Komarevo, 302, 311, 443
Komogovina, 383, 442
Korana (rijeka), 42
Kordun, 57, 68, 70, 84, 110, 111, 134, 170,
172, 192, 195, 196, 203, 219, 234, 252,
256, 260, 266, 276, 279, 289, 298, 299,
328, 352, 374, 408, 414, 460
Kordunski Ljeskovac, 60, 65
Korenica, 36, 42, 53, 55, 101, 102, 109, 110,
111, 183-187, 219, 243, 244, 248, 267,
269, 275, 288, 302, 312, 328, 347, 350,
378, 379, 381, 382, 388, 390, 392, 393,
407, 414, 456, 462, 464, 465
Korinta, 245
Kosovo, 95, 131, 414
Kosovo Polje, 414
Kosovska Mitrovica, 414
492
Kostajnica, 5, 85-90, 109, 110, 112, 134, 192,

195, 222-225, 301, 313, 316, 319, 382,
414, 441, 442, 455, 456
Kostri Bjelovaki, 442
Koutarica, 250, 451
Kotarai, 54
Kovai, 54
Kozarac, 104
Kozjak, 46
Kraguj, 83
Kragujevac, 248
Kravarsko, 443
Krevine, 465
Krevo, 456
Kremen, 65
Krike, 44, 119, 194, 306, 331, 417, 451, 452
Krnjak, 67, 109-111, 414
Kruevo, 31, 417
Kuerina, 448, 450, 451
Kunci, 417
Kuni, 468
Kupa (rijeka), 226, 361, 443
Kuplensko, 173
Kusonje, 451
L
Laja, 460
Lakovica, 335, 417
Lebane, 414
Lepuri, 169
Letovani, 443
Liko Petrovo Selo, 379
Lika, 31, 84, 110, 224, 239, 248-250, 253, 254,
256, 268, 289, 327, 352, 376, 414
Lipljani, 414
Lipova Glava, 460
Liane, 169
Lonar, 219
Lova, 442
Lukar, 43
Lunii, 417
Lj
Ljeskovac, 189, 395
Ljevaje, 79
Ljubovo, 184
Makovac, 451
Maarska, 280, 446, 448, 463
Majur, 90
Makedonija, 8, 95, 99, 328, 387, 432
Mali Kraj, 465
Maljevac, 67, 402
Manojlovac, 12, 453
Marinci, 310
Markovac, 25, 302, 312, 379, 467
Martin Brod, 251
Maslenica, 1, 143
Matijevii, 252, 313
Meenani, 442, 456
Medaki dep, 1, 254, 297, 302, 304, 312, 387,
393, 417, 418, 465, 466
Medak, 109, 302, 312, 379, 465, 466
Medare, 73
Medari, 422, 448, 450
Medvia, 12
Meea, 73
Meke, 252
Memedovo brdo, 466
Metak, 302, 312, 466
Mikleu, 103
Miranje, 107, 159, 249, 459
Miranje Donje, 459
Miranje Gornje, 107
Mirkovci, 109, 110, 112, 119, 127, 220, 237,
284, 310, 311, 326, 329, 331, 367, 372,
376, 403, 408, 414, 440, 473
Mirlovi Polje, 43, 452
Mladenovac, 414
Mlaka, 72, 73, 421, 448
Modrino selo, 219
Mokrice, 443
Mokro Polje, 46
Moskva, 130
Mostar, 387
Mostine, 447
Moenica, 82, 238, 302, 303, 311, 314, 443
Mratovo, 43
Mukinje, 42
Murvica, 339
Musapstan, 30
Mukovci, 12
Nadin, 37, 169

Nebojan, 443
Nemetin, 300
New York, 96, 387
Nizozemska, 390
Nova Gradika, 100, 311, 448, 449, 451
Nova Krlja, 42
Nova Topola, 453
Novi Grad, 252
Novi Sad, 208
Novigrad, 13
Novo Tenje, 310, 311
Novska, 100, 448, 451
Nuni, 106, 107
Nj
Njegovan, 466
Njemaka, 65, 73, 171, 279, 326, 329, 390, 418
O
Obilievo, 414
Obrovac, 11-16, 19, 21, 26, 29, 31, 33, 34, 36,
39, 109-111, 115, 121, 219, 229, 258, 259,
325, 342, 343, 414, 417, 458, 459, 463
Oestovo, 420
Odaci, 414
Oklaj, 12, 43, 352, 459
Okuani, 72-74, 77, 78, 102-105, 109, 132,
152, 180, 228, 235, 248-250, 268, 313,
346, 414, 421, 422, 445, 447, 448-451, 462
Omanovac, 450
Orahovica, 272
Ornica, 465
Osijek, 143, 300
Ostrovo, 310, 311
Ostrvice, 466, 467
Otii, 249
Otoac, 302, 312, 467
Ovara, 58
P
Paklenica, 422, 448, 449, 451
Pakrac, 73, 75, 77, 100, 102, 103, 109, 110,
112, 193, 197, 198, 218, 228, 229, 235,
493
250, 268, 271, 272, 372, 390, 404, 408,

412-414, 421, 422, 428, 445, 448, 449, 450
Palilula, 414
Panjani, 86, 456
Pavii, 54
Pavlovi uprija, 314
Pedalj, 189
Periii, 417
Perua, 30, 144, 214, 325
Petrim, 237, 310, 386
Petrinja, 5, 46, 47, 56, 76, 81, 82, 109, 110,
112, 115-118, 121, 126, 133-135, 155, 158,
180, 181, 189, 192, 195, 219, 222-226,
237, 238, 243, 260, 266, 304, 316-320,
324, 325, 340, 341, 357-360, 407, 414, 443
Petrova Gora, 56, 252
Pivare, 451
Plastovo, 417
Plaki, 42, 101, 102, 109-111, 186, 206, 207,
213, 217, 219, 237, 267, 269, 275, 276,
334, 349, 350, 379, 389, 414, 468
Plitvice, 66, 128, 132, 143, 155, 156, 160, 183,
185, 186, 219, 252, 253, 298, 334, 379,
388-392, 406, 425, 437, 445, 471
Plitvika Jezera, 390-392
Pljeevica, 409
Poitelj, 53, 312, 465
Podklisa, 465
Podkozarje, 279
Podravska Slatina, 73, 76, 84, 103, 260, 266,
272, 414, 445
Podum, 302, 312, 467
Pokupsko, 443
Polaa, 46, 169
Poljana, 460, 461
Poljari, 465
Popovii, 169
Portugal, 99
Potkosa, 417
Pozderi, 335, 417
Poega, 272
Pranik, 451
Prekopa, 359, 360
Preevo, 414
Prevrac, 442, 456
Pridraga, 13, 169
494
Prijedor, 102, 103, 104, 460

Pristeg, 417, 418, 459
Prizren, 414
Prokljan, 93, 94, 137, 138, 335, 417
Prokljansko jezero, 237
Prosinje (rijeka), 460
Provi, 169
Psunj, 450, 451
R
Raa, 314
Radia Most, 460
Radui, 78, 79
Raenovci, 448, 451
Rajii, 377, 421, 449
Rakovica, 414
Ratevi, 169
Ravni kotari, 13, 37, 219, 220, 237, 298
Razvoe, 44, 452
Republika Srpska, 1-5, 9, 10, 36, 43, 45, 48, 49,
50, 56, 57, 59, 70, 73, 76, 81, 82, 84, 86,
91, 92, 95, 96, 97, 101, 105, 107, 110, 113,
114, 119, 126, 129, 134-137, 148, 168,
169, 174, 176, 191, 193, 204, 206-208,
210, 217, 235-237, 239, 241, 242, 245,
246, 251, 268, 273, 276-280, 282, 298,
301, 303, 305, 307, 313, 314, 317-320,
326, 328, 332, 337, 343-346, 351-355, 370,
391, 406, 407, 410, 413, 414, 416, 423425, 430, 431, 447, 448, 449, 459, 460, 472
Ribnik, 466
Rissen, 377
Rogoljica, 447
Rogovo, 335, 417
Roosendaal, 377
Rosulje, 456
Roki Slap, 335, 417
Rovanjska, 30
Rujevac, 189
Rumunjska, 98
Runjevica, 467
Rusija, 83, 84, 98, 130, 183, 248, 305, 467
Rui, 44
Ruii, 417
S
Salvador, 387
Sarajevo, 103, 105, 131, 349
Sava (rijeka), 28, 72-74, 83, 93, 105, 143, 190,
282, 344, 414, 421, 447, 449, 450, 451
Savezna Republika Jugoslavija, 2, 8, 136, 137,
345, 346
Senta, 414
Sisak, 109, 110, 143, 340
Sitnik, 465
Siveri, 43, 80, 219
Sjedinjene Amerike Drave, 9, 58, 99, 107,
210, 245, 387, 392, 393, 423, 430, 431
Skenderovci, 450, 451
Slavonija, 59, 74, 77, 110, 165, 228, 250, 268,
408, 445, 449
Slavonija, istona, 3, 84, 289, 414
Slavonija, zapadna, 72, 74, 75, 83, 84, 103, 105,
112, 132, 152, 188, 192, 195, 196, 201,
228, 233, 247, 251, 276, 287, 289, 297,
304, 328, 329, 351, 352, 374, 389, 390,
414, 421, 445, 447, 448, 450
Slovenija, 95
Slunj, 42, 59, 60-70, 102, 109-111, 128, 170173, 186, 219, 298, 333, 334, 351, 352,
388, 394, 395, 414, 469, 474
Smederevo, 414
Smokovi, 46, 297, 312, 338-340, 386, 404,
412, 417, 418
Smolii, 335, 417
Somalija, 387
Sombor, 414
Sonkovi, 93, 138
Sotin, 46
Split, 80, 143
Srbac, 73
Srbija, 2, 3, 8, 36, 49, 57, 69, 72-74, 76, 96,
106, 134, 135, 178, 192, 193, 199, 205,
206, 213, 215, 217, 219, 239, 240, 241,
262, 264, 266, 277, 280, 281, 285, 328,
338, 347, 351, 352, 363, 371, 372, 387,
404, 407
Sremica, 414
Sremski Karlovci, 414
Srijem, zapadni, 59
Stabanda, 460
Stabanj, 237, 310, 329, 386, 417, 418, 459

Staniinca, 161
Stankovako Brdo, 252
Stara Gradika, 72, 150, 151, 152, 248, 250,
310, 428, 432, 433, 438, 439, 447, 451
Stara Pazova, 414
Strmica, 12, 28, 30, 31, 39, 54, 313, 362, 363
Strug, 152, 447
Subotska, 448, 451
Sunja, 237, 242, 243, 254, 315, 316, 317, 443
Svilaja, 254
abac, 64
amarica, 135, 337
a, 85, 456
eovica, 450
ibenik, 80, 161, 429
id, 414
ikara, 187
irinci, 450, 451
iroka Kula, 244, 467
iinec, 443
kabrnja, 169, 418
panjolska, 99, 390
tikovac, 209
tikovo, 80, 208, 209, 210
trpci, 414
umetlica, 250
vedska, 467
vicarska, 171, 196, 390
T
Temivar, 98
Tenja, 46, 109, 110, 112, 329, 414
Tepljuh, 80, 81
Teslingrad, 109, 115, 121, 243, 244, 245, 279,
379, 454, 467
Tikovac, 31
Topusko, 57, 82, 95, 109, 192, 195, 225, 297,
326, 331, 346, 438
Toronto, 55
Trakija, 204, 205
Travice, 335, 417
Trbounje, 44
495
Trlo, 184, 187, 188, 250, 253

Trnava, 311
Trnopolje, 460, 461
Trokut, 456
Traka Raetala, 60
Tri, 66
Tulove grede, 249
Turanj, 82, 296-298, 305, 310, 368, 397, 398,
402, 425
Turi, 46
Turska, 99
Tuilovi, 42, 67, 354
Tutin, 414
U
Ugljevik, 219
Ukrajina, 84, 98, 130
Umetii, 383, 442
Unei, 352
Uroevac, 414
Utica, 456
Uice, 426, 427
V
Vaganac, 66
Valjevo, 414, 426, 427
Varo, 44, 80, 450
Vatikan, 340
Velebit, 249, 250, 252-254, 465
Velika Britanija, 99, 390
Velika Glava, 335, 417
Velika Kladua, 460, 461
Veliki Kraj, 465
Veliko Gradite, 414
Velui, 44, 417
Veljun, 173, 310
Venecija, 401
Venlo, 377
Vhoopaki Lake, 378
Videki Sela, 395
Viduevac, 295
Vijaa, 467
Vijenac, 465
Virovitica, 76, 84, 170, 451
496
Visoko Brdo, 465

Vitina, 414
Vladivostok, 340
Voin, 103
Vojni, 36, 56, 59-65, 68, 69, 103, 109, 110,
111, 126, 153, 170, 173, 192, 195, 203,
219, 227, 248, 252, 253, 300, 311, 333,
334, 346, 347, 370, 402, 407, 414, 415, 462
Vojnovac, 276, 302, 312, 379
Vojvodina, 57, 73, 131
Volinja, 90, 313
Vrbas, 414
Vrbovica, 467
Vrebac, 467
Vrginmost, 109, 110, 171, 173, 310, 360
Vrhovine, 46, 109, 354, 379, 435, 438, 467
Vrlika, 12, 14, 39, 342, 351, 352, 417, 418, 419
Vrnjaka Banja, 161, 414
Vrac, 225
Vujci, 335, 417
Vukaini, 417
Vukmirovi, 244, 252, 320
Vukovar, 2, 3, 15, 30, 36, 46, 54, 55, 58, 77,
95, 109, 110, 112, 191, 192, 194, 197, 206,
207, 213, 218, 231, 233, 235, 245, 246,
248, 270, 278, 288, 298, 305, 307, 308,
325, 326, 330, 342, 347, 348, 368, 370,
371, 388, 405, 412, 414, 436, 440, 462,
469, 472
Vuki, 108, 169
W
Washington, 83
X
Xanti, 128, 204, 205, 207
Z
Zabrdske Krike, 450
Zadar, 117, 127, 143, 144, 354, 458
Zagorje, 66
Zagreb, 9, 83, 95, 129, 130, 131, 139, 141-143,
147, 194, 199, 200, 212-214, 231, 237,
242, 260, 271, 298, 302, 303, 305, 311,
321, 323, 325, 355, 387, 391, 418, 421,

437, 443, 448, 450, 463
Zajear, 103
Zaton, 31, 343, 417, 459
Zavii, 252
Zborite, 460
Zemunik, 214, 300, 357, 417, 420
Zjalii, 417
Zrenjanin, 225, 226
Zrmanja (rijeka), 144
Zubar, 467
Zubin Potok, 414

Zveane, 414
abari, 414
egar, 12
eneva, 74, 75, 105, 141, 142, 146, 264, 323,
328, 348, 349, 353, 354
itni, 30, 44, 80, 161, 176, 344, 417, 429,
434, 452, 453, 459
ivaja, 455, 456
497
CIP zapis dostupan je u raunalnom katalogu Nacionalne

i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 820336
ISBN 978-953-7439-02-6 (cjelina)
ISBN 978-953-7439-47-7 (knj. 12)
ISBN 978-953-6659-75-3 (knj. 6)

Dokumenti RSK12

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Dokumenti RSK12

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

REPUBLIKA HRVATSKA

I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI

Zagreb Slavonski Brod, listopad 2012.

1994., sijeanj, Knin Iz izvjea o radu SUP-a Knin u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

okumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (sijeanj lipanj

43, 58, 100), a potom i Protokol o regulisanju jedinstvenog carinskog i vanjskotrgovinskog

JNA Jugoslavenska narodna armija

mtb motorizirani bataljun

PKD Poljoprivredni kombinat Drni

v.d. vritelj dunosti

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Stanica milicije

Prireivai su izostavili sadraj izvjea.

SUP Knin u svom sastavu ima 4 odjeljenja i to:

Djelovanje operativnih radnika je dobro. Poslovi na operativnom sektoru obavljaju se u

i njihovi pomonici bili su angairani na privoenju vojnih obveznika po uruenju poziva,

Na podruju Drnia evidentirana su 4 napada koji su se dogodili u poslijepodnevnim

Po nepoznatom poiniocu u momentu izvrenja prijavljeno je 1198 KD-a od ega je

Jedna od karakteristika imovinskog kriminaliteta je velik broj KD-a s nepoznatim

Djelomice neitko u izvorniku.

Na podruju Benkovca evidentirano je 5 ubistava. Kom prilikom je ubijeno 8 lica, 5

Analizirajui dobnu strukturu ubijenih uglavnom se radi o starijim licima.

3. Krivina djela protiv dostojanstva linosti i morala

Na podruju Obrovca evidentirano je jedno krivino djelo obljube nad nemonim

5. Ostala krivina djela opteg kriminaliteta

Struktura ovih krivinih djela za izvjetajno razdoblje:4

Broj prijavljenih lica

Teka djela protiv bezbjednosti saobraaja.

Navoenje na ovj. neis. sadr.5

Ovjera neistinitog sadraja.

V. POTRANA DJELATNOST I POJAAN NADZOR

U odnosu na prethodnu godinu imamo manje saobraajnih nezgoda i to za 54 nezgode.

Za izazvane saobraajne nezgode podneene su 54 krivine prijave i 1433 prekrajne

Promjene u pogledu ponaanja lica kojima je ovjereno Uvjerenje za dranje i noenje

U odnosu na prolu godinu imamo drastino smanjen broj zahtjeva (1023).

11. Kretanje i boravak stranaca

Prilikom ovih poslova javljaju se potekoe, poto esto organi bezbednosti

XVI. TEHNIKA I MATERIJALNA OPREMLJENOST

Stanica mil. op. nad.

Odsjek za pogranine poslove.

Sredstva jav. prevoza

Mjera poduzeta prema napadau

Broj OSL protiv kojih su voeni postupci

Vrsta teih povreda

Izreene mjere od rukovodioca

Tabela broj 6 a12

Tabela broj 6 c13

Izbaena jer u izvorniku nije popunjena.

Preslika, strojopis, latinica

Razvoe SDS Krajine

Kanjane SDS Krajine

Kanjane SDS Krajine

Zakon o informacijskom sistemu Republike Srpske Krajine,

Izvornik, strojopis, irilica

Saobraajni institut CIP Beograd.

Pravilnik o sadrini konta u kontnom planu,

Okrugli peat: RSK, Ministarstvo finansija, Knin.

U cijelosti vam prenosimo depeu od SJB Graac broj: 08 02 1 / 2 08 / 94. od 05.

1994., sijeanj 11.

Primite izraze naeg dubokog potovanja.

1994., sijeanj 11.

donesen je i na Skuptini potvren Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

1994., sijeanj 11.

1994., sijeanj 13.