Sie sind auf Seite 1von 356

REPUBLIKA HRVATSKA

I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.


DOKUMENTI
Knjiga 14.
DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(srpanj prosinac 1994.)

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI


KNJIGA 14.
BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA
Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat Dokumenti, knjiga 7.
Nakladnik:
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Zagreb
Hrvatski institut za povijest Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod
Za nakladnika:
Dr. sc. Ante Nazor
Dr. sc. Stanko Andri
Recenzenti:
Dr. sc. Nikica Bari
Dr. sc. Ozren unec
Urednici:
Dr. sc. Ana Holjevac Tukovi
Dr. sc. Slaven Rui
Suradnici:
Julija Baruni Pletikosi, prof.
Ivan Brigovi, prof.
eljka Krie, prof.
Mr. sc. Anela Ljubas
Josipa Maras Kraljevi. prof.
Natko Martini Jeri, prof.
Ivan Rado, prof.
Mate Rupi, prof.
Dr. sc. Janja Sekula Giba
Domagoj tefani, prof.
Ilija Vuur, prof.
Lektorica:
Julija Baruni Pletikosi, prof.
Izrada kazala:
Natko Martini Jeri, prof.
Prijepis:
Indira Alpeza
Priprema za tisak:
Kolumna d.o.o.
Tisak:
##
Naklada:
500 primjeraka

REPUBLIKA HRVATSKA
I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 14.

DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI
HRVATSKOJ
(srpanj prosinac 1994.)

Zagreb, lipanj 2013.

SADRAJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
1.
2.
3.
4.
5.
6.

7.

8.
9.

10.
11.

12.
13.

1994., srpanj 1., Knin Izvjee Ministarstva energetike i rudarstva RSK o energetskoj
situaciji u Krajini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
1994., srpanj 4., Vojni Dopis kordunske Uprave Ministarstva obrane RSK motelu
u Vojniu o osnivanju tijela za koordinaciju mobilizacije na teritoriju Korduna i
najznaajnijim zakljucima koji su usvojeni na njegovoj prvoj sjednici . . . . . . . . . . . . . . . . 20
1994., srpanj 4., Ilok Dopis Republikog javnog pravobranilatva RSK kojim se
Vladi RSK predlae osiguravanje financijskih sredstava u republikom budetu
za isplatu novanih naknada obiteljima poginulih krajinskih boraca i ranjenicima . . . . . . . 23
1994., srpanj 4., Knin Obavijest predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelia o sazivu
8. sjednice Vlade RSK s predloenim dnevnim redom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
1994., srpanj 5., Beograd estitka pomonika ministra unutarnjih poslova i naelnika
Resora dravne bezbednosti MUP-a Republike Srbije Jovice Staniia rukovodstvu i
djelatnicima MUP-a RSK povodom Dana bezbednosti RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
1994., srpanj 5., Knin Zamolba kojom kninski Centar za socijalni rad poziva tamonju
javnost na sudjelovanje u humanitarnoj akciji prikupljanja financijskih sredstava nunih
za organiziranje ljetovanja djeci iz socijalno ugroenih obitelji s podruja Dalmacije
i june Like na crnogorskom primorju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
1994., srpanj 5., Knin Izvjee Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK o problemima
i incidentima u zonama razdvajanja koje su nakon sklapanja Zagrebakog sporazuma o
prekidu vatre izmeu RSK i hrvatskih vlasti, u oujku 1994. godine, uspostavljene du
dotadanje linije bojita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
1994., srpanj 6., Knin Zapisnik s 9. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
1994., srpanj 7., Knin Informacija pomonika vrhovnog zapovjednika Oruanih snaga
RSK za nacionalnu bezbjednost i meunarodne odnose, general-majora Mile Novakovia,
elnim osobama krajinske civilne i vojne vlasti o odranom sastanku s hrvatskim
pregovaraem Hrvojem ariniem na Turnju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
1994., srpanj 7., Petrinja Zamolba kojom predsjednik SO Petrinja od predstavnika
Civilne policije UN-a trai osiguravanje neophodne koliine naftnih derivata za potrebe
komunalnog ureenja grada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
1994., srpanj 8., Vojni Dopis SUP-a Vojni rukovodstvu civilnih poslova
UNPROFOR-a u sektoru Sjever o problemima vezanim uz nemogunost lokalnog
stanovnitva da pravnim putem naplati tetu koju su mu nanijeli pripadnici mirovnih
snaga nesavjesnim vrenjem dunosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
1994., srpanj 17., Knin Pismo kojim zastupnici Skuptine RSK pruaju bezrezervnu
potporu poslanicima Narodne skuptine Republike Srpske glede njihovog razmatranja
prihvaanja mirovnog plana Kontaktne skupine za BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
1994., srpanj 18., Knin Zapisnik s 10. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
V

14. 1994., srpanj 18., Knin Otvoreno pismo Saveza sindikata Krajine u kojem se
vodstvo RSK proziva zbog teke ekonomske i socijalne situacije u RSK, te se trai
njihovo obraanje javnosti s konstruktivnim prijedlozima koji bi, uz prevladavanje
uoenih potekoa i nepravilnosti, doprinijeli konanoj uspostavi pravne drave . . . . . . . 51
15. 1994., srpanj 18., [Knin] Dopis kojim predsjednik RSK Milan Marti u svoje i
u ime naroda RSK estita brazilskom predsjedniku Itamaru Francu na uspjehu
nogometne reprezentacije Brazila na Svjetskom nogometnom prvenstvu u SAD-u,
te ukazuje na tradicionalne veze brazilskog i srpskog naroda u prolosti . . . . . . . . . . . . . . 52
16. 1994., srpanj 19., Knin Smjernice Odbora za odbranu i bezbjednost i Odbora
za inostrane poslove Skuptine RSK o nainu voenja buduih mirovnih pregovora
izmeu predstavnika RSK i hrvatskih vlasti, kao i o prevladavanju problema koji se
javljaju pri provedbi Zagrebakog sporazuma o prekidu vatre iz oujka 1994., te
nunosti jaanja krajinskih obrambenih i ekonomskih potencijala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
17. 1994., srpanj 21., Knin Zapisnik s 11. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
18. 1994., srpanj 21., Vojni Upit Odsjeka za granine poslove SUP-a Vojni kojim se
od MUP-a RSK trai oitovanje o postupanju prema konvoju motornih vozila iz AP
Zapadna Bosna, koji je zbog odbijanja hrvatskih vlasti da mu dopuste ulazak na prostor
pod njihovim nadzorom ostao blokiran nedaleko granice na Turnju . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
19. 1994., srpanj 21., Beograd Izvadak iz stenografskog zapisnika s 23. sjednice
Vrhovnog savjeta obrane SRJ na kojoj je, izmeu ostalog, raspravljano i o problematici
vezanoj uz RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
20. 1994., srpanj 21., Knin Deklaracija Skuptine RSK o primjeni sporazuma o prekidu
vatre koji su predstavnici RSK i hrvatskih vlasti potpisali 29. oujka 1994. u Zagrebu . . . . 71
21. 1994., srpanj 21., Knin Izvjee Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede
RSK Vladi RSK o tekom stanju u Javnom poduzeu Krajinaume . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
22. 1994., srpanj 25., Knin Zapisnik sa sastanka predsjednika RSK Milana Martia
s elnikom Promatrake misije Europske unije za podruje bive Jugoslavije Paulom
Joachimom von Stlpnagelom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
23. 1994., srpanj 25., Obrovac Izvjee obrovakog Odjeljenja Ministarstva obrane
RSK Upravi Ministarstva obrane RSK za Sjevernu Dalmaciju o opem stanju i uvjetima
ivota lokalnog stanovnitva u mjestima SO Obrovac smjetenim uz liniju razdvajanja . . . . 78
24. 1994., srpanj 28., Manastir Dragovi Obavijest Srpskog pravoslavnog manastira
Dragovi o vojnikom parastosu koji e se na Ilindan 1994., povodom 48. godinjice
njegove muenike smrti odrati u slavu etnikog zapovjednika iz Drugog svjetskog
rata, generala Dragoljuba Drae Mihailovia i njegovih suboraca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
25. 1994., kolovoz 1., Knin Predsjednik Kluba zastupnika Srpske demokratske stranke
Krajine, Drago Kovaevi, u pismu upuenom predsjedniku Skuptine RSK Branku
Vojnici zahtijeva da se izvanredna sjednica Skuptine odri u Kninu, a ne na Plitvikim
jezerima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
26. 1994., kolovoz 2., Zagreb Dopis Petera Galbraitha, amerikog veleposlanika u
Republici Hrvatskoj, putem kojega obavjetava Milana Martia, predsjednika RSK,
da mu ameriko veleposlanstvo alje knjigu Willliama Urya, strunjaka za pregovore,
te nudi mogunost organiziranja seminara srpskim pregovaraima pod njegovim
vodstvom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
27. 1994., kolovoz 2., Knin Priopenje sa sjednice Izvrnog odbora Srpske demokratske
stranke Krajine o radu Vlade RSK, Skuptine RSK i javnih poduzea na podruju RSK . . . 84
28. 1994., kolovoz 4., Knin Priopenje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine
u kojem je iznesen zahtjev da se na dnevni red izvanredne sjednice Skuptine RSK uvrsti
i pitanje ujedinjenja RSK i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom . . . . . . . . . . . . . 85
VI

29. 1994., kolovoz 4., Plitvika jezera Skraeni zapisnik s 3. sjednice izvanrednog
zasjedanja Skuptine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
30. 1994., kolovoz 5., Knin Obavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK svim
ministarstvima i skuptinama opina u RSK o primjeni nepotpisanog sporazuma
izmeu Vlade RSK i UN-a o statusu Zatitnih snaga UN-a, koji je, s ciljem reguliranja
nesreenih odnosa izmeu krajinskih vlasti s jedne te mirovnih snaga UN-a stacioniranih
u RSK s druge strane, inicirala Vlada RSK, no elnitvo UN-a u New Yorku ga je odbilo
potpisati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
31. 1994., kolovoz 15., Knin Priopenje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine,
kojim ta stranka podrava inicijativu Narodne skuptine Republike Srpske o ujedinjenju
svih srpskih zemalja u jedinstvenu srpsku dravu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
32. 1994., kolovoz 17., Slunj Izvjee o putanju na slobodu osoba s prijavljenim
prebivalitem na podruju slunjske opine iz zatvora u Staroj Gradici, te podaci o
izvrenim ubojstvima u Slunju i okolici u razdoblju od 1992. do 1993. godine, koje je
SJB Slunj uputila nadreenom SUP-u u Vojniu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
33. 1994., kolovoz 17., Knin Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK Ministarstvu
vanjskih poslova Rumunjske u kojem se moli odobrenje za sudjelovanje predstavnika
RSK na Konferenciji o dunavskoj suradnji u Bukuretu te ujedno zahtijeva da se
predstavnicima Republike Hrvatske onemogui sudjelovanje na tom skupu . . . . . . . . . . . . 95
34. 1994., kolovoz 18., [Knin Pale] Prijedlog o ujedinjenju svih srpskih zemalja koji
su Skuptina RSK i Narodna skuptina Republike Srpske uputile skuptinama Srbije
i Crne Gore . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
35. 1994., kolovoz 20., Knin Zapisnik sa sastanka predsjednika RSK Milana Martia i
predsjednika Republike Srpske Radovana Karadia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
36. 1994., kolovoz 22., Knin Zapisnik s 13. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
37. 1994., kolovoz 22., Knin Odluka Vlade RSK o kretanju i poslovanju u graninom
pojasu prema AP Zapadna Bosna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
38. 1994., kolovoz 23., Knin Zapisnik s 14. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118
39. 1994., kolovoz 24., Graac Deklaracija odbornika SO Graac o ujedinjenju svih
srpskih zemalja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
40. 1994., kolovoz 25., Knin Naputak predsjednika Vlade RSK upuen predsjednicima
opina i izvrnih savjeta opina u RSK, o nainu poslovanja i protoku roba prema
Republici Srpskoj i SR Jugoslaviji nakon prekida dotadanjeg jedinstvenog platnog
prometa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
41. 1994., kolovoz 26., Okuani Dopis kojim direktor Srpskog radija Okuani ore
Vodogaz trai pomo i financijska sredstva od ministra informiranja RSK Borivoja Raua
za izgradnju Radiotelevizijskog centra Okuani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
42. 1994., kolovoz 29., Glina Zakljuak Izvrnog savjeta SO Glina putem kojega se,
uz podupiranje dotadanje politike Narodne skuptine Republike Srpske, a vezano uz
kulminaciju politikog sukoba izmeu Beograda i vodstva pobunjenih
bosanskohercegovakih Srba, zahtijeva urno ujedinjenje RSK i RS, kao prvi korak
prema buduem svesrpskom ujedinjenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123
43. 1994., kolovoz 30., Slunj Slubena zabiljeka SJB Slunj o krai stupova
visokonaponskog dalekovoda nedaleko od Sadilovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124
44. 1994., rujan 4., Slunj Zamolba Branka Zinaia Ministarstvu kulture i vjera RSK
kojom trai financijsku potporu za izdavanje vlastitog autorskog romana Nevini avo . . 125
45. 1994., rujan 6., [Vojni] Izvjee SUP-a Vojni o posjetu predsjednika AP Zapadna
Bosna Fikreta Abdia Vojniu, Topuskom i Plitvikim jezerima i njegovu susretu s
predsjednikom Vlade RSK Borislavom Mikeliem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
VII

46. 1994., rujan 6., Beograd Obavijest Uprave carina SRJ svim carinarnicama o nainu
prolaska roba namijenjenih RSK preko jugoslavenskog teritorija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
47. 1994., rujan 7., Knin Prijedlog pomonika vrhovnog zapovjednika SVK za
nacionalnu sigurnost i meunarodne odnose, general-majora Mile Novakovia,
Komandi 18. korpusa SVK i naelnicima uprava Ministarstva obrane RSK za koritenje
srpskog jezika i irilinog pisma u odnosima s meunarodnim organizacijama . . . . . . . . . 128
48. 1994., rujan 7., Knin Zahtjev Republikog zavoda za zdravstveno osiguranje RSK
Vladi RSK za hitno iznalaenje financijskih sredstava potrebnih za njihov daljnji rad . . . . 130
49. 1994., rujan 8., Knin Zapisnik s 15. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
50. 1994., rujan 8., Raji Slubena zabiljeka Stanice milicije Raji o obavljanju patrolne
slube u tampon-zoni u mjestu Paklenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
51. 1994., rujan 11., Slunj Zapisnik s izvanredne sjednice SO Slunj na kojoj se raspravljalo
o politiko-sigurnosnom stanju na podruju Korduna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
52. 1994., rujan 12., Knin Priopenje Srpske demokratske stranke Krajine vezano za
odravanje tematske sjednice Glavnog odbora stranke pod nazivom Uloga i zadaci
Srpske demokratske stranke Krajine u ostvarivanju politike mira i nacionalnog jedinstva
u Republici Srpskoj Krajini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
53. 1994., rujan 14., Knin Dopis kojim Ministarstvo vanjskih poslova RSK, na zahtjev
vlasti Republike Ukrajine, od Glavnog taba SVK i MUP-a RSK zahtijeva dodatne
informacije o padu ukrajinske letjelice u Lici u kolovozu 1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . 144
54. 1994., rujan 15., Knin Izvjee ministra unutarnjih poslova RSK Ilije Prijia o
rezultatima akcije Prsten, provedene s ciljem suzbijanja rairene pojave krijumarenja
na podruju RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
55. 1994., rujan 15., Glina Zakljuak kojim odbornici SO Glina pruaju bezrezervnu
potporu politici Narodne skuptine Republike Srpske, osuuju ekonomsku i
informativnu blokadu srpskog naroda zapadno od Drine i trae ujedinjenje RSK i
RS u jednu dravu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
56. 1994., rujan 16., Vukovar Obavijest SUP-a Vukovar Upravi javne bezbjednosti
MUP-a RSK o miniranju katolike crkve u Lovasu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
57. 1994., rujan 18., Vojni Izvjee SUP-a Vojni MUP-u RSK o incidentu koji se
dogodio u Izbjeglikom centru Batnoga, kada su ondje smjetena bonjaka djeca,
izbjegla s podruja AP Zapadna Bosna, provalila u skladite hrane i odjee i otuila
dio sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
58. 1994., rujan 19., Knin Dopis putem kojega Komesarijat za izbjeglice RSK od
predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelia trai miljenje o mogunostima
iskoritavanja bonjakih izbjeglica iz AP Zapadna Bosna za dobivanje humanitarne
pomoi za srpske izbjeglice i socijalno ugroene Srbe u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
59. 1994., rujan 20., Knin Zapisnik sa 16. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
60. 1994., rujan 20., Knin Program oivljavanja proizvodnje u RSK Ministarstva za
ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
61. 1994., rujan 20., Pakrac Skraeni zapisnik s 4. sjednice SO Pakrac . . . . . . . . . . . . . . . . 165
62. 1994., rujan 27., [Beograd] Izvadak iz stenografskog zapisnika s 27. sjednice
Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
63. 1994., rujan 28., Topusko Stavovi i zakljuci Glavnog odbora Srpske demokratske
stranke Krajine sa stranake sjednice odrane u Topuskom, vezani uz razmatranje
tadanje politike situacije u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
64. 1994., rujan 29., Zagreb Pismo Petera Galbraitha, amerikog veleposlanika u
Republici Hrvatskoj, predsjedniku RSK Milanu Martiu, vezano za odravanje
seminara Program za pregovore dr. Williama Uryja u Kninu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177
VIII

65. 1994., rujan 29., Knin Dopis Ministarstva pravosua i uprave RSK Vladi RSK
sa zahtjevom da oformi komisiju koja e ispitati osnutak i djelovanje nelegalne
zatvorske ustanove u Vojniu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178
66. 1994., rujan 29., Glina Rezolucija Skuptine opine Glina o tekom opem,
politikom i vojno-sigurnosnom stanju u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
67. 1994., rujan 30., Knin Dopis Dravne komisije za ratne i zloine genocida RSK
Ministarstvu pravosua i uprave RSK s popisom osoba hrvatske nacionalnosti koje su
smatrane odgovornima za izbijanje hrvatsko-srpskog sukoba u Hrvatskoj i za poinjene
ratne zloine nad krajinskim Srbima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
68. 1994., rujan 30., Vojni Zamolba SUP-a Vojni Upravi javne bezbjednosti MUP-a
RSK kojom trae suglasnost za izdavanje dozvola za prelazak hrvatskih obitelji iz
Izbjeglikog centra Batnoga u Republiku Hrvatsku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182
69. 1994., listopad 3., Knin Obavijest Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK
resornom ministru o postavljanju hrvatske zastave na zgradu SO Benkovac . . . . . . . . . . . 183
70. 1994., listopad 6., Benkovac Priopenje za javnost benkovakog Opinskog odbora
Srpske demokratske stranke Krajine o aktualnim politikim zbivanjima u toj opini . . . . . 184
71. 1994., listopad 7., Knin Izvjee Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o izvrenim
krivinim djelima (ubojstvima i samoubojstvima) u RSK u razdoblju od poetka sijenja
do kraja rujna 1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
72. 1994., listopad 7., Knin Dopis predsjednika RSK Milana Martia politikom vodstvu
Republike Srbije i naelniku Generaltaba VJ u kojem ih izvjeuje o prisutnosti
paravojnih formacija pod nadzorom srbijanskog MUP-a na teritoriju SO Slavonije,
Baranje i Zapadnog Srijema te neugodnostima kojima je bio izloen prilikom slubenog
posjeta toj oblasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186
73. 1994., listopad 7., [Vukovar] Izvjee sa sastanka policijskog i vojnog vodstva SO
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema na kojem se, kao posljedica neugodnosti to ih
je predsjednik RSK Milan Marti doivio za posjeta Vukovaru 4. listopada 1994.,
raspravljalo o aktualnoj sigurnosnoj situaciji na tom podruju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188
74. 1994., listopad 8., Knin Izvjee glavnog operativnog radnika za upravne i druge
unutarnje poslove Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o radu u 1994. godini . . . . . . 189
75. 1994., listopad 10., Dalj Dopis Izvrnog savjeta SO Dalj putem kojega se
predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelia upoznaje s potekoama u funkcioniranju
organa vlasti u toj opini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
76. 1994., listopad 12., Knin Dopis sekretara Crvenog kria RSK Jovana Opaia
predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliu o potekoama u radu te organizacije . . . . . . 195
77. 1994., listopad 16., Vukovar Obavijest SUP-a Vukovar MUP-u RSK sa zahtjevom
MUP-u Republike Srbije da se slobode lii Damir Grubjei, osumnjien za sudjelovanje
u ubojstvu dvaju hrvatskih civila u selu Jankovci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197
78. 1994., listopad 17., [Beograd] Zabiljeka efa Predstavnitva Ministarstva vanjskih
poslova RSK u Beogradu, Branka Filipovia, o posjetu britanskog sveuilinog profesora
Hugha MacDonalda Republici Srpskoj i njegovu susretu s elnikom pobunjenih
bosanskohercegovakih Srba Radovanom Karadiem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198
79. 1994., listopad 18., Beograd Izvjee o problematici vezanoj uz pitanje sukcesije
imovine bive SFRJ, koje je, s naglaskom na nunost sudjelovanja RSK u spomenutom
procesu, predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliu uputio savjetnik predsjednika
RSK Milana Martia za vanjske poslove Slobodan Jarevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
80. 1994., listopad 24., Knin Proglas predsjednika RSK Milana Martia kojim upoznaje
krajinsku javnost sa stanjem u dravi, pozivajui tamonji narod, a posebice politiare,
na jedinstvo i slogu u iduem razdoblju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201
81. 1994., listopad 26., Knin Zapisnik s 19. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
IX

82. 1994., listopad 27., Knin Priopenje Slube za informiranje Ureda predsjednika
RSK kojim se krajinska javnost upoznaje s osnovnim tezama prosvjednog pisma koje
je Milan Marti, ponukan Rezolucijom Glavne skuptine UN-a u kojoj se RSK naziva
okupiranim podrujem u sastavu Republike Hrvatske, uputio glavnom tajniku UN-a
Boutrosu Ghaliju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
83. 1994., listopad 28., Slunj Izvjee SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na podruju
njezine nadlenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206
84. 1994., listopad 29. Dopis specijalnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Yasushija
Akashija predsjedniku RSK Milanu Martiu o nunosti omoguavanja posjeta
pojedinim katolikim grobljima u RSK osobama hrvatske nacionalnosti 1. studenoga
1994., u skladu s prethodno dobivenom suglasnou krajinskog politikog vodstva o
tom pitanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207
85. 1994., listopad 30., Beli Manastir Analiza politike situacije u RSK koju je nainio
tadanji zastupnik krajinske Skuptine iz redova Srpske radikalne stranke RSK Ratko
Gondi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
86. 1994., studeni 1., Knin Dopis Ministarstva prosvjete RSK Sekretarijatu Vlade RSK
u kojem se ale na rjeenje o raskidu ugovora o zakupu poslovnih prostorija na kninskoj
eljeznikoj postaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212
87. 1994., studeni 2., Knin Otvoreno pismo ministra informiranja Vlade RSK Borivoja
Raua predsjedniku Skuptine RSK Rajku Leajiu u kojem kritizira rad Vlade i
obavjetava Skuptinu o podnoenju ostavke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213
88. 1994., studeni 3., Knin Izvjee Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj
i industriju RSK krajinskoj Vladi o mogunosti proizvodnje ivaih strojeva u RSK . . . . . 215
89. 1994., studeni 7., Knin Zapisnik s 1. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skuptine
RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
90. 1994., studeni 9., Knin Politika platforma o problematici vezanoj uz mogue naine
ostvarenja svesrpskog ujedinjenja, koju je izradio elnik Srpske demokratske stranke
Krajine i ministar vanjskih poslova RSK Milan Babi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222
91. 1994., studeni 10., Knin Skraeni zapisnik s 2. sjednice drugog redovnog zasjedanja
Skuptine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226
92. 1994., studeni 10., Knin Zapisnik s 21. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229
93. 1994., studeni 11., Knin Zapisnik s 22. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231
94. 1994., studeni 17., Vukovar Zapisnik s 23. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234
95. 1994., studeni 17., Vukovar Zapisnik s 24. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
96. 1994., studeni 19., Vukovar Zapisnik s 3. sjednice drugog redovnog zasjedanja
Skuptine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238
97. 1994., studeni 22., Knin Plan blokade UNPROFOR-a u zoni odgovornosti
7. korpusa SVK koji je, nakon napada zrakoplova NATO-a na udbinsku zranu luku,
izradio SUP u Kninu, bojei se mogueg izvlaenja pripadnika plavih kaciga na
teritorij pod nadzorom legalnih hrvatskih vlasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242
98. 1994., studeni 25., Kostajnica Zakljuci Izvrnog savjeta SO Kostajnica usvojeni
s ciljem prevladavanja potekoa u radu opinskih organa vlasti te funkcioniranja
tamonjih javnih ustanova i privrednih poduzea u uvjetima proglaene ope mobilizacije
u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
99. 1994., studeni 25., Benkovac Izvjee o sastanku pripadnika benkovake specijalne
jedinice milicije sa zastupnicima Skuptine RSK iz te opine, koje je SJB Benkovac
uputila ministru unutarnjih poslova RSK i sekretaru kninskog SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . .245
100. 1994., studeni 28., Glina Apel koji je Izvrni savjet SO Glina uputio lokalnim
iteljima zahtijevajui od njih da zbog teke elektroenergetske situacije u RSK
maksimalno tede elektrinu energiju i podmire neplaene raune za potroenu struju . . . 246
X

101. 1994., studeni 30., Knin Zapisnik s 25. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247
102. 1994., studeni 30., Vojni Izvjee SUP-a Vojni o izvrenim razbojnitvima nad
pripadnicima UNPROFOR-a na podruju Korduna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
103. 1994., prosinac 1., Knin Skraeni zapisnik s 4. sjednice drugog redovnog zasjedanja
Skuptine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258
104. 1994., prosinac 1., Knin Zapisnik s 4. sjednice drugog redovnog zasjedanja
Skuptine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260
105. 1994., prosinac 1., Knin Zapisnik s 26. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293
106. 1994., prosinac 1., Knin Otvoreno pismo pripadnika Specijalne jedinice milicije
SUP-a Knin Skuptini RSK povodom smjene ministra unutarnjih poslova RSK Ilije
Prijia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295
107. 1994., prosinac 2., Knin Prijedlog Vlade RSK Skuptini RSK o stavljanju izvan
snage Uredbe predsjednika RSK kojom su poslovi mobilizacije stavljeni pod nadlenost
Glavnog taba SVK, te njihovom vraanju pod ingerenciju Ministarstva obrane RSK . . . . 296
108. 1994., prosinac 7., Vukovar Izvjee regionalnog povjerenika Komesarijata za
izbjeglice RSK za podruje SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem o potekoama
s kojima se u radu na teritoriju te oblasti susreu predstavnici meunarodnih
humanitarnih organizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297
109. 1994., prosinac 8., Okuani Otvoreno pismo Srpske radikalne stranke SO Zapadna
Slavonija kojim se odbacuje poetkom prosinca 1994. potpisani Gospodarski sporazum
izmeu predstavnika RSK i hrvatskih vlasti, jer se istim RSK odrekla svoje dravnosti
i prihvatila po nju nepovoljne uvjete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298
110. 1994., prosinac 8., Glina Informacija Odjeljenja za privredu i komunalne djelatnosti
SO Glina opinskom Izvrnom savjetu o ruenju glinske katolike crkve i ureenju
lokalnih prometnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
111. 1994., prosinac 9., Glina Obavijest predsjednika Okrunog suda u Glini
Ministarstvu pravosua i uprave RSK o osnivanju vojnog zatvora u zgradi Opinskog
suda u Vrginmostu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305
112. 1994., prosinac 9., Knin Priopenje za javnost Slube za informiranje Ureda
predsjednika RSK o pismu predsjednika RSK Milana Martia glavnom tajniku UN-a
Boutrosu Ghaliju, u kojem se trai da NATO zaustavi napredovanje hrvatskih postrojbi
na podruju Grahova i Glamoa u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305
113. 1994., prosinac 12., Knin Obavijest voditelja kninske radne jedinice Elektroprivrede
Krajine Stanici milicije Knin o uestalim pojavama samovoljnog ukljuivanja elektrine
energije za vrijeme redukcija na podruju opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 306
114. 1994., prosinac 12., Plitvika jezera Obavijest direktora Dravnog poduzea
Plitvice predsjedniku RSK o devastaciji objekta DP Plitvice koju su tijekom
tamonjeg boravka poinili pripadnici MUP-a RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 308
115. 1994., prosinac 16., Knin Odluka Vlade RSK o dodjeli goriva obiteljima poginulih
boraca i invalidima rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 309
116. 1994., prosinac 17., [Knin] Zapisnik s 5. sjednice drugog redovnog zasjedanja
Skuptine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
117. 1994., prosinac 17., Knin Odluka SUP-a Knin o upuivanju policajaca iz SJB
Benkovac, SJB Obrovac, SM Kistanje i SMON Knin u Zapadnu Slavoniju, kao
ispomo pri regulaciji prometa i osiguravanju tamonje dionice autoceste Zagreb
Lipovac koju su nadzirali pobunjeni Srbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .322
118. 1994., prosinac 21., Knin Zapisnik sa sastanka ministra vanjskih poslova RSK
Milana Babia i efa civilnih poslova UNPROFOR-a za podruje bive Jugoslavije
Michela Moussallija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 323
XI

119. 1994., prosinac 23., Okuani Proglas Srpske radikalne stranke SO Zapadna Slavonija
kojim se osuuje otvaranje za promet dionice autoceste Zagreb Lipovac izmeu Novske
i Nove Gradike, koju su nadzirali pobunjeni Srbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 326
120. 1994., prosinac 31., Vrlika Izvjee Stanice milicije Vrlika o radu u 1994. godini . . . . . . 328
Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 331
Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338

XII

PREDGOVOR

okumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (srpanj-prosinac


1994.) etrnaesta su knjiga u seriji koju je pod naslovom Republika Hrvatska
i Domovinski rat 1990.-1995. Dokumenti, od 2007. poeo objavljivati
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar). U knjizi
su predstavljeni dokumenti iz arhivskog gradiva Republike Srpske Krajine (RSK) koji
se uvaju u Centru i drugim arhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Objavljeni su
kronolokim slijedom s potrebnim znanstvenim aparatom, a obuhvaaju razdoblje druge
polovice 1994. godine. Svi navedeni dokumenti prepisani su, a njihovi originali ili preslike
originala u posjedu su Centra. Prilikom prijepisa dokumenata izvrene su nune transkripcije
radi njihove bolje itljivosti. Vei zahvati u tekstu naznaeni su stavljanjem teksta u uglatu
zagradu, a u biljekama je upozoreno na dijelove dokumenta koji su u izvorniku oteeni
i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja, u biljekama su
navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o
drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti dogaaj.
Dakako, dokumenti pokazuju stajalita njihovih stvaratelja i zahtijevaju posebnu kritiku
ralambu koja bi ukazala na neobjektivno i netono navedene podatke u njima. Primjerice,
navod da je samo u Drugom svjetskom ratu u jednom logoru (Jasenovac) ubijeno 700.000
Srba i da je vie protjeranih Srba iz Hrvatske i to prije poetka rata nego to je to sluaj sa
Hrvatima iz RSK u Hrvatsku (dok. 22), da je samo Drugi svjetski rat odnio 1.200.000
srpskih ivota (dok. 39), da je u periodu od tri mjeseca 1991. godine, hrvatska drava
protjerala srpsko stanovnitvo iz gradova Virovitica, Podravska Slatina, Donji Miholjac,
Slavonska Orahovica, Slavonska Poega, Grubino Polje, Daruvar, Pakrac, Lipik, Nova
Gradika i Novska i iz 185 srpskih naselja, sve sa podruja zapadne Slavonije (dok. 61) i
drugi primjeri.
Kao i prethodne knjige dokumenata RSK, tako i ova svjedoi da je glavni cilj vodstva
RSK, kao i vodstva Republike Srpske, ali i svih srpskih stranaka na tom podruju, bilo
ujedinjenje sa Saveznom Republikom Jugoslavijom, odnosno Srbijom i Crnom Gorom, u
jednu dravu, odnosno stvaranje jedinstvene srpske drave (dok. 31, 34, 39, 80 i drugi).
Tako je na zasjedanju Skuptine RSK 17. prosinca 1994. predsjednik RSK Milan Marti
zakljuio da svi zastupnici imaju zajedniki cilj, a taj je da ostvarimo svoju dravu i da se ne
vratimo nikad vie u Hrvatsku, a ako bude sree i ujedinimo tu dravu sa ostalim srpskim
dravama (dok. 116). Tome u prilog govori i priopenje za javnost Srpske demokratske
stranke Krajine, sa zahtjevom da se na dnevni red izvanredne sjednice Skuptine RSK
uvrsti i pitanje ujedinjenja RSK i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom, istiui
da je ovaj zahtjev u skladu sa osnovnim politikim opredjeljenjem Srpske demokratske
stranke Krajine i cjelokupnog srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini, iskazan na dva
provedena referenduma (dok. 28). Posebno je nadahnuta bila Deklaracija o sve srpskom
1

ujedinjenju Kluba odbornika Srpske radikalne stranke Skuptine opine Graac, od 24.
kolovoza 1994., u kojoj se navodi da su se mrane svjetske sile, stvarajui novi svjetski
ekonomski poredak, nemilosrdno okomile na ponosni, nepokorivi i prkosni srpski narod,
da je ovoj generaciji Srba sveti zadatak da u potpunosti rijei srpsko nacionalno pitanje,
da rat zapoet na krajikim prostorima 1990. g. nije samo rat za ouvanje zapadnih srpskih
drava, nego i rat za ouvanje svekolikog Srpstva i pravoslavlja, da su od Kosova pa na
ovamo Srbi nebeski narod opredeljen za Carstvo Nebesko za Pravednost i Mir, te da
ih na to obavezuju i referendum naroda Srpske Krajine o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom
Gorom iz maja 1991. g., referendum o prisajedinjenju Republike Srpske Krajine Republici
Srpskoj iz juna 1993. g., odluka zajednikog prijedorskog zasjedanja Skuptine Republike
Srpske i Skuptine RSK, inicijativa plitvikog zasjedanja Skuptine RSK i poziv Narodne
skuptine Republike Srpske o ujedinjenju svih srpskih zemalja (dok. 39).
Snanu podrku tadanjem velikosrpskom projektu iji je cilj bio ujedinjenje zapadnih
srpskih drava u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj sa Srbijom, pruao je dio sveenstva Srpske
pravoslavne crkve, koji je veliao etniku ideologiju. Da su takvi sveenici SPC-a djelovali
i na okupiranom podruju Republike Hrvatske svjedoi obavijest nastojatelja manastira
i manastirita Sv. Dragovia, Ilariona sa braom od 28. srpnja 1994., da je u srpskom
pravoslavnom manastiru Sv. Dragovia, na Ilindan (2. kolovoza) 1994. najavljen vojniki
parastos, posveen 48. godinjici muenike smrti enerala Dragoljuba Drae Mihailovia
i svim srpskim vodima i vojnicima koji su branei Otadbinu ivot svoj poloili. U
obavijesti se istie da je ceo srpski narod uglavnom bio uz poiveg velikog junaka enerala
Mihailovia i da duh slavne vojske enerala Drae do danas, kao i oduvjek, a naroito sada
oliava duh naeg naroda u onoj poslovinoj: jaki smo, jer smo sami (dok. 24).
Iako su u drugoj polovici 1994. odnosi izmeu vlasti u Beogradu i Kninu bili pod
utjecajem pogoranih odnosa izmeu srbijanskog vodstva u Beogradu i vodstva Republike
Srpske na Palama, ova knjiga dokumenata RSK svjedoi da Savezna Republika Jugoslavija
(SRJ), zapravo Srbija, i Vojska Jugoslavije nisu prestale pruati pomo pobunjenim Srbima
u Hrvatskoj. To se oituje i u estitci pomonika ministra unutarnjih poslova i naelnika
Resora dravne bezbednosti MUP-a Republike Srbije Jovice Staniia poslanoj 5. srpnja
1994. rukovodstvu i djelatnicima MUP-a RSK povodom Dana bezbednosti RSK, u
kojoj je naglasio da ulaze u odluujuu fazu borbe za ostvarenje zajednikih ciljeva svih
srpskih zemalja, spremniji i odluniji nego ikada ranije (dok. 5).
O pomoi RSK, ali i o stanju u Vojsci Jugoslavije svjedoe zapisi sa sjednica Vrhovnog
savjeta obrane SRJ. Tako je na 23. sjednici, 21. srpnja 1994., navedeno da je saveznim
budetom za 1994. godinu utvren vojni budet od 1.264.000.000 dinara, ili 57 % od
predloenog minimalnog iznosa, kojim je omogueno samo preivljavanje, pa je
Generaltab Vojske Jugoslavije u osnovi pokrio redovan ivot i rad vojske, no bez poveanja
mera borbene gotovosti i popune ratnih materijalnih rezervi. Zbog takvog budeta jo
vie se pogoralo stanje opremanja, naoruanja, vojne opreme, ratnih materijalnih rezervi i
tehnikog obezbeenja, posebice zato to su vee koliine ubojnih sredstava, 3.640 tona,
ustupljene Srpskoj vojsci Krajine i Vojsci Republike Srpske, ime je povean broj kritinih
vrsta ubojnih sredstava, ija je popuna ispod 50 % potreba (peadijske municije za podrku
bilo je 37 %, artiljerijske municije za podrku 46 %, protivavionske municije cevne 49 %).
U tom trenutku su rezerve bile veoma kritine za 29 vrsta znaajnije municije. Sa stanovita
voenja rata posebno je kritina bila popuna sa minama 120 mm za minobaca 16 %;
raketa zolja 25 %; metak 100 mm za top T-12 17 %; raketa protivoklopna maljutka
2

10 %; metak 122 mm za haubice M-38 26 %; metak 122 mm za haubicu D-30 25 %;


metak 152 mm za noru 0 %; raketa 128 mm plamen 18 %; metak 125 mm za tenk M84 13 % (u SRJ je tada bila mogua proizvodnja mina 120 mm i raketa zolja, dok se ostalo
u tom trenutku nije moglo proizvoditi). Nita bolje nije bilo s rezervama goriva (pogonska
goriva: motorni benzin 44 %; dizel gorivo 21 %; mlazno gorivo 8 %) i intendantskim
sredstvima (hrana 57 % i odea 27 %). Prijeko potrebno bilo je pronai oko 3 miliona
dolara za uvoz 720 protivavionskih raketa igla sa 120 lansirnih mehanizama te osigurati
mesenu isporuku 2.500 tona mlaznog goriva za avione. Vojska Jugoslavije tada je u
gotovosti do tri asa ukupno imala snage ekvivalenta 81 bataljona diviziona, sa 22.469
ljudi, 177 tenkova, 187 oklopnih transportera, 286 artiljerijskih i 192 protivavionska orua
i 24 aviona (dok. 19).
Vrhovni savjet obrane je itavo vrijeme, zaista, usaglaeno i jedinstveno vodio rauna da
maksimalno kadrovski popuni i ojaa i Vojsku Jugoslavije, ali i da izae u susret zahtjevima
Vojske Republike Srpske Krajine. Tome u prilog govori i podatak da je u Vojsci Republike
Srpske i Republike Srpske Krajine ukupno ostalo 6.800 stareina, koji su prihvatili sisteme,
narod i organizaciju i uspeno vode borbu, a da je na njihove zahteve, poslano jo ukupno
3.795 stalno u prekomandu i 187 ljudi koji se naizmenino menjaju, jer su deficitarni
kadrovi i ovde i tamo, pa su bitni! (dok. 19). U jednom dokumentu navedeno je da u
SVK ima 1227 profesionalnih oficira i podoficira koji su upueni iz Vojske Jugoslavije, a
roeni su na bivim podrujima RH, to je oko 50 % ukupnog broja oficira i podoficira
roenih na bivim podrujima Hrvatske, a oko 50 % se nalazi jo u Vojsci Jugoslavije
(dok.8).
Na jednoj od sjednica Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, 27. rujna 1994., u
razdoblju kad su, uz pomo meunarodne zajednice, voeni pregovori oko statusa Prevlake,
predsjednik Crne Gore Momir Bulatovi je izjavio da bi mu bio merak da Hrvatima
potopi jedan amac i predloio da Vojska Jugoslavije potopi prvi hrvatski policijski amac
koji ue u plavu zonu, pa da se izvine i da kae da je nesporazum. Taj prijedlog nije
naiao na odobravanje Slobodana Miloevia, koji je zamolio da se u narednih nedjelju
dana ne potapa nita i ne puca, nego da se prieka da nam skinu ove sankcije (dok. 62).
Jednako teka kao i u SR Jugoslaviji, ako ne i tea, bila je ekonomska situacija u
RSK. Posebice se osjeao nedostatak goriva. Primjerice, na podruju Obrovca, zbog
etverogodinjeg nefunkcioniranja privrede, stanovnitvo se iskljuivo bavilo poljoprivredom
i stoarstvom, a zdravstvena briga stanovnitva i boraca na liniji, kao i prijevoz uenika do
kola, bili su omogueni gorivom dobivenim od UNPROFOR-a (dok. 23). O kroninom
nedostatku materijalno-tehnikih sredstava za Srpsku vojsku Krajine svjedoe podaci sa
sjednice Vlade RSK u srpnju 1994., da SVK raspolae sa minimumom rezervi osnovnih
sredstava, da su osnovna sredstva stara od 20 do 30 godina (kao bitna sredstva navedeni
su: minobacai, bestrzajni topovi 82 mm, haubice, PA topovi i borbena vozila svih tipova, a
kao sredstva RV i PVO: avioni Jastreb J-21, helihopteri tipa Gazela i avioni Jastreb J-20,
koji su u upotrebi 26 godina, pa im istie rok upotrebe), da minsko eksplozivnih sredstava
ima dovoljno, no da postoji nedostatak municije za sloene borbene sisteme i da je u
identinoj situaciji i Vojska Jugoslavije, te da ulje u sisteme nije dolijevano u ovom ratu,
to je veoma ozbiljan problem (dok. 8).
Uz to, u RSK je bilo problema i s opskrbom elektrinom energijom. Naime,
elektroenergetski sistemi SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
meusobno su bili povezani 110 kV vezama, uz mogunost prenosa elektrine energije u
3

meusobnim razmjenama, no uz ogranienu prenosnu mo kroz koridor od 80 MW,


te su uz tu energiju zapadni dijelovi srpskih republika iz sopstvenih hidroelektrana
imali prosjenu satnu snagu od 50 MW, to nije bilo dovoljno za zadovoljenje potreba
za elektrinom energijom u RSK jer je prosjena potronja zapadnih srpskih zemalja
iznosila 160 MW (dok. 1). Zbog toga su u RSK uvedene redukcije struje, no pojedinci
na podruju opine Knin nisu se mogli pomiriti s time, pa su samovoljno ukljuivali
elektrinu energiju za vrijeme redukcija (dok. 113).
Da bi poboljalo ekonomsku situaciju, vodstvo RSK pristalo je na Gospodarski
sporazum s hrvatskim vlastima, nastojei pritom sauvati suverenitet nad cijelim teritorijem
RSK. U tom cilju, ve prilikom ponuenog nacrta Sporazuma o krajinsko-hrvatskoj
saradnji o ekonomskim pitanjima (od 15. studenoga 1994.), Vlada RSK nije htjela
prihvatiti da poslije otvaranja autoputa Beograd Zagreb onaj njegov dio koji prolazi
kroz zapadnu Slavoniju ne kontrolie srpska milicija, ve samo UNPROFOR, jer bi to
bilo odricanje od suvereniteta Krajine na tom dijelu njene teritorije (dok. 95). Usprkos
tekoama u pregovorima, Gospodarski sporazum je potpisan poetkom prosinca 1994., a
njegovo potpisivanje izazvalo je burne rasprave u RSK. Protiv njegova potpisivanja bila je
Srpska radikalna stranka SO Zapadna Slavonija, jer se istim RSK odrekla svoje dravnosti
i prihvatila po nju nepovoljne uvjete (dok. 109). Ista stranka osudila je i otvaranje dionice
autoceste Zagreb Lipovac izmeu Novske i Nove Gradike (zakazano za 21. prosinca u 14.
sati), zakljuivi da se kao i uvek, pa i sada, pokazalo da Hrvati vode mudru i diplomatsku
politiku potpomognuti od Njemake i Vatikana (dok. 119).
Ekonomsko stanje u RSK, izmeu ostaloga, oituje se na primjeru grada Vrlike, ija
privreda nije radila, a grad nije imao ni opinske vlasti, osim Mjesne zajednice. U njemu
je ivjelo oko 200 stanovnika (od toga 30 Hrvata), a s okolnim selima Vrlika je imala oko
2000 stanovnika. Prijeratne dvije tvornice su propale tijekom rata, a glavni poduzetnici
ostali su privatni gostioniari i prodavai: u gradu je bilo 7 kafia koji su radili bez
dozvole te jedna prodavnica i jedna mesnica, dok se za ostalo moe rei da ne postoji
(dok. 120).
Da je, uz ekonomske probleme, SVK imala problema i s nedostatkom ljudstva
(boraca), pokazuje odluka G SVK o popuni ratnih jedinica SVK sa enama vojnim
obveznicima (dok. 45). Tome u prilog govori i podatak da je jedna od brigada SVK dnevno
imala 2.526 ljudi na 240 km, odnosno 1,5/1 km, pa da bi zbog toga trebalo mobilizirati
ene od 19 do 45 godina. Istodobno, zbog problema s gorivom, predloena je i mobilizacija
1.146 konja da bi se utedila nafta za traktore i motore (dok. 51).
O pitanjima opskrbe SVK i stanju na bojitima esto se raspravljalo na sjednicama
Vlade RSK i zasjedanjima Skuptine RSK. Tako je na 9. sjednici Vlade RSK, 6.
srpnja 1994., navedeno da ratite u RSK ima nepovoljan geografski poloaj, da veliinom
i oblikom spada u male teritorije, da manevar snaga po frontu oteavaju rijeke, koje teku
smjerom sjever jug, da su materijalne mogunosti skromne, da e uz snanu podrku
artiljerije i avijacije, oruane snage Hrvatske napasti na izabranom, a ne na cjelokupnom
pravcu, te da su mogui smjerovi napada: Zadar Benkovac Knin; Split Drni Knin;
ibenik Oklaj Knin i Sinj Vrlika Knin. Zapadna Slavonija istaknuta je kao vrlo
osjetljivo podruje, za iju obranu su formirane 2 brigade, uz plan oslonca na Republiku
Srpsku (dok. 8).
Meunarodna zajednica pokuavala je vodstvo RSK dovesti za pregovaraki stol
i omoguiti dogovor s hrvatskim vodstvom. Meu takvim pokuajima je i dopis Petera
4

Galbraitha, amerikog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 2. kolovoza 1994., u kojem


obavjetava Milana Martia, predsjednika RSK, da mu ameriko veleposlanstvo alje
knjigu Willliama Urya, strunjaka za pregovore, te nudi mogunost organiziranja seminara
srpskim pregovaraima pod njegovim vodstvom. Ista ponuda upuena je i hrvatskom
vodstvu (dok. 26).
Dokumenti u knjizi svjedoe o sadraju nekih od sastanaka izmeu predstavnika
hrvatske vlasti i vodstva RSK. Primjerice, u organizaciji UNPROFOR-a, u srpnju
1994. na Turnju su razgovarali pomonik vrhovnog komandanta Oruanih snaga RSK za
nacionalnu bezbjednost i meunarodne odnose, general-major Mile Novakovi i hrvatski
pregovara Hrvoje arini. Tema razgovora bila je problem vodosnabdevanja Drnia,
Biograda i Teslingrada (Liki Osik) te linija razdvajanja kod sela Kakma. Navodi se da
je arini tvrdio da se posle Zagrebakog sporazuma provodi Kiprizacija Hrvatske, da
pregovaranje kao metod reavanja problema samo koristi Srbima da politiki jaaju, a
nita se ne reava, da se priprema projekt autonomije za Srbe, da je spreman prihvatiti i
Galbrajtov predlog da Srbi imaju svoju zastavu, te da jedino o emu ni on ni Tuman
nee pregovarati je suverenitet Hrvatske. Zanimljivo je da je srpska strana tonski tajno
snimila cijeli tijek sastanka od susreta pa do razdvajanja, a da se o daljnjem nastavku
ovakve vrste kontakata s neprijateljem trailo miljenje Resora dravne bezbednosti
Republike Srbije (dok. 9).
U kolovozu 1994., u Stoeru UNPROFOR-a u Kninu, uz nazonost predstavnika
UN-a, sastali su se predsjednik Vlade RSK Borislav Mikeli i ministar Milan Babi s
predstavnicima hrvatske vlasti Hrvojem ariniem i Iviem Paaliem, savjetnikom
predsjednika F. Tumana za unutarnju politiku. Raspravljalo se o ekonomskim
(vodoopskrba, autocesta Zagreb Slavonski Brod i eljezniki promet preko Knina za Split)
i politikim pitanjima (povratak prognanika i traenje nestalih) (dok. 36).
U pregovorima s Hrvatskom predstavnici RSK drali su se smjernica Odbora za
odbranu i bezbjednost i Odbora za inostrane poslove Skuptine RSK, nastojei prihvatiti
samo ono to vodi jaanju krajinskih obrambenih i ekonomskih potencijala. Tako je, 19.
srpnja 1994., predstavnicima RSK koji su odreeni za pregovore o prevladavanju problema
u provedbi Zagrebakog sporazuma o prekidu vatre iz oujka 1994., sugerirano da uu u
pregovore, ali da se sporazumevaju samo o onom to doprinosi jaanju samostalnosti RSK,
kako bi se skrenula panja sa sporazuma i bez velike buke moglo i formalno promeniti
linije razdvajanja tamo gdje je to potrebno. Istodobno je zahtijevano da se posebno vodi
briga za srpske teritorije pod okupacijom (zapadna Slavonija, Gorski kotar...), kao i da se
posebna panja obrati terminima koji se odnose na Hrvatsku i da se oni zvanino (ili
poluzvanino) odrede, jer nema razloga upotrebljavati nazive Republika Hrvatska ili
Hrvatska vojska, ako hrvatska strana koristi nazive lokalni pobunjeni Srbi i etnici
(dok. 16).
U knjizi su navedeni i dokumenti koji svjedoe o sastancima izmeu vodstva RSK i
predstavnika meunarodne zajednice. Tako je 25. srpnja 1994. predsjednik RSK Milan
Marti elniku Promatrake misije Europske unije za podruje bive Jugoslavije Paulu
Joachimu von Stlpnagelu naglasio da su RS i RSK geografski vezane, da je to isti narod,
isti interes, pa je zato svaki napad na RS i napad na RSK i obratno, da e se u sluaju
agresije na RS ukljuiti RSK i SRJ, a nudi se i veliki broj Rusa, posebno Kozaka, te da se
govori i o nuklearnim bojevim glavama, ime bi se rat proirio na veliki dio Evrope.
Pritom je zatraio uvaavanje zahtjeva Srba za korekturom teritorija i rjeavanje Ustavnog
5

pitanja, te ukidanje sankcija prema Jugoslaviji (dok. 22). No, injenica da je meunarodna
zajednica priznala granice RH i BiH, te da je u rezolucijama Glavne skuptine UN-a RSK
vrlo jasno navedena kao okupirano podruje Republike Hrvatske, znatno je oteavala
prihvaanje Martievih zahtjeva. Naravno da je to vodstvu RSK bilo neprihvatljivo, pa je
pisalo prosvjedna pisma glavnom tajniku UN-a Boutrosu Ghaliju (dok. 82).
Ignorirajui odredbe UN-a i injenicu da je Republika Hrvatska bila meunarodno
priznata drava, lanica UN-a, vodstvo RSK pokuavalo je na sve mogue naine dobiti
meunarodno priznanje za RSK, ali u tome nije uspijevalo. Nisu prolazila ni nastojanja da
se na mala vrata, potpisivanjem pojedinih sporazuma, neizravno prizna dravnost RSK.
Primjerice, elnitvo UN-a u New Yorku je u srpnju 1994. odbilo potpisati sporazum
izmeu Vlade RSK i UN-a o statusu Zatitnih snaga UN-a u RSK, koji je inicirala Vlada
RSK, ponudivi tek razgovore na sektorskim nivoima, koje Ministarstvo inostranih
poslova RSK nije moglo prihvatiti (dok. 30).
U kolovozu 1994. vodstvo RSK zamolilo je Ministarstvo vanjskih poslova Rumunjske
da odobri sudjelovanje predstavnika RSK na Konferenciji o dunavskoj suradnji u
Bukuretu (jer kroz teritoriju RSK protjee Dunav u duini od 150 kilometara i na tom
dijelu plovnosti Dunavom, organi vlasti Republike Srpske Krajine de facto vre potpunu
kontrolu, upravljanje i koritenje reima plovidbe Dunavom) te ujedno zahtijevalo da se
predstavnicima Republike Hrvatske onemogui sudjelovanje na tom skupu, jer Dunav ne
protjee Hrvatskom (dok. 33).
Osim toga, u cilju meunarodne afirmacije RSK upuivani su razni dopisi stranim
dravama. Tako je 18. srpnja 1994. predsjednik RSK Milan Marti estitajui u svoje i u
ime naroda RSK brazilskom predsjedniku Itamaru Francu uspjeh nogometne reprezentacije
Brazila na Svjetskom nogometnom prvenstvu u SAD-u istaknuo tradicionalne veze
brazilskog i srpskog naroda u prolosti (dok. 15). U cilju promidbe, Ministarstvo kulture
i vjera RSK pokrenulo je snimanje dokumentarnog filma Istorijsko pravo Srba Krajinika
na dravu (dok. 101).
Meunarodnu afirmaciju RSK njezino vodstvo pokualo je ostvariti i kroz pitanje
raspodjele (sukcesije) imovine bive SFRJ, pokuavajui ve od 1992. u spomenuti
pregovaraki proces ukljuiti i delegaciju RSK, no bez uspjeha. Moglo je samo zakljuiti
da Republiku Srpsku Krajinu niko nije ni spominjao kao naslednicu, jer se podrazumevala
kao deo Republike Hrvatske (dok. 79).
Svojevrstan pregled vanijih datuma i moguih naina ostvarenja svesrpskog
ujedinjenja, sadri politika platforma predsjednika Srpske demokratske stranke Krajine i
ministra inostranih poslova RSK Milana Babia, objavljena 9. studenoga 1994. godine
(dok. 90). U tekstu, iji naslov poruuje da je ostvarenje srpske federacije osnovni pravac
spoljne politike RSK, navedeno je da su 22. svibnja 1992. Republika Slovenija, Hrvatska
i Bosna i Hercegovina priznate za nezavisne i suverene drave lanice Ujedinjenih nacija,
da je Savezna Republika Jugoslavija (27. travnja 1992.) sastavljena od federalnih jedinica
Republike Srbije i Crne Gore kao stvarni nasljednik bive Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije, kojoj je takvo iskljuivo naslijeivanje od strane meunarodne
zajednice osporeno Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija broj 777 od 18. 09.
1992. godine pozivom na Rezoluciju 757 (47. zasjedanje Generalne skuptine Ujedinjenih
naroda), iako su neke zemlje nastavile odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom bez
posebnog priznavanja. Navodi se i da je Drava Republika Srpska Krajina proglaena 19.
12. 1991. usvajanjem Ustava od strane Skuptine Srpske autonomne oblasti Krajine (koja
6

se proglasila ustavotvornom) i Velike narodne skuptine Srpske oblasti Slavonije, Baranje i


Zapadnog Srema, kojoj se prikljuila Srpska oblast Zapadna Slavonija odlukom Skuptine
Srpske oblasti Zapadne Slavonije od 21. 12. 1991. godine, a na osnovu:
plebiscita odranog 19. 08. 1990. godine kojim je potvrena Deklaracija o suverenosti
srpskog naroda Krajine donesena 25. 07. 1990. godine na Srpskom saboru u Srbu,
Rezolucije o razdruivanju SAO Krajine i Hrvatske usvojene 28. 02. 1991. godine i
odluke o odvajanju od 18. 03. 1991. godine,
suverenosti Republike Srpske Krajine potvrene referendumom graana Republike Srpske
Krajine 20. juna 1993. godine.
Za Republiku Srpsku navodi se da je nastala Rezolucijom Skuptine srpskog naroda
Bosne i Hercegovine koja tei formiranju Srpske Republike Bosne i Hercegovine u
okviru Savezne Republike Jugoslavije iz prosinca 1991. godine i proglaavanjem nezavisnosti
Srpske Republike Bosne i Hercegovine 9. 1. 1992. godine. Potom je izraeno miljenje
da na principima meunarodnog javnog prava koji slue da definiu uslove pod kojima
se konstituie drava, a koji suverenu dravu definiu kao zajednicu koja sadri teritoriju i
stanovnitvo podreeno organizovanoj politikoj vlasti; kao i to da je postojanje ili nestanak
jedne drave pitanje de facto (miljenje Arbitrane Badinterove komisije broj 1 od 10.
12. 1991. godine), Savezna Republika Jugoslavija, Republika Srpska Krajina i Republika
Srpska ispunjavaju kriterijume zasnovane na navedenim principima za njihovo definisanje
kao faktikih i suverenih drava (za Saveznu Republiku Jugoslaviju potvreno od strane
Arbitrane komisije Meunarodne konferencije o Jugoslaviji, miljenje broj 10 od 04.
jul 1992. godine) kao i od strane mnogih drava koje je priznaju. U tom smislu se navodi
da je priznavanje od strane drugih drava suverene drave konstituisane na navedenim
principima meunarodnog javnog prava isto deklarativne prirode (miljenje Arbitrane
komisije br. 1 od 10. 12. 1991.) te nepriznavanje Republike Srpske Krajine i Republike
Srpske od strane drugih drava nimalo ne umanjuje njihovu suverenost i postojanje de
facto.
U prilog tome istaknuto je da se narod Srpske Krajine izjasnio za ostajanje u Jugoslaviji
sa Srbijom i Crnom Gorom i drugima koji ele da ouvaju Jugoslaviju (Deklaracija Srpskog
sabora u Srbu 25. 7. 1990. godine, Rezolucija Srpskog nacionalnog vijea od 28. 02.
1991. godine i referendum naroda Srpske autonomne oblasti Krajine od 12. 05. 1991.
godine i Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema u junu 1991. godine), te
da je na referendumu odranom u Republici Srpskoj Krajini 20. 06. 1993. godine srpski
narod Krajine odluio da se suverena Republika Srpska Krajina ujedini sa drugim srpskim
dravama, emu su prethodile Grahovska deklaracija (SAO Krajine i Zajednice optina
Bosanske Krajine) i Prijedorska deklaracija (Skuptina Republike Srpske i Skuptina
Republike Srpske Krajine) o meusobnom ujedinjenju, kao i mogunost (ugraena u Ustav
SR Jugoslavije) kojom Savezna Republika Jugoslavija dozvoljava da se u njenom sastavu
nau i druge republike koje to ele.
U svom tekstu M. Babi je, kao ministar inostranih poslova RSK, otkrio da pregovaraki
proces sa Hrvatskom pod okriljem meunarodne zajednice treba da pomogne stabilizaciji
meunarodnih pozicija Republike Srpske Krajine i omogui barem indirektnu podrku,
ili ne suprotstavljanje meunarodne zajednice, glavnom cilju spoljne politike Republike
Srpske Krajine: traenju zajedniki prihvatljivog modela integracije (ujedinjenja) Republike
Srpske Krajine, Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske! Naveo je da za RSK
postoje dva optimalna modela ujedinjenja, koji su uslovljeni prostornim razdvojenjem
7

Republike i opredjeljenjem srpskog naroda za to vrim sjedinjenjem sa matinom


dravom Jugoslavijom: mogunost (istovremenog ili pojedinanog) ukljuivanja Republike
Srpske Krajine i Republike Srpske kao posebnih federalnih jedinica u Saveznu Republiku
Jugoslaviju uz moguu konfederalnu vezu kao prelazno rjeenje ili (respektujui stabilniji
meunarodni poloaj Savezne Republike Jugoslavije) ujedinjenje Republike Srpske Krajine
i Republike Srpske u federaciju koja bi se u poetnoj fazi konfederalno vezala za Saveznu
Republiku Jugoslaviju. Pritom je primijetio da za ovakav model postoji ve meunarodno
verifikovana praksa oliena u konstruisanju bonjako-hrvatske federacije koja je dobila
mogunost da se konfederalno vee sa Hrvatskom.
Ako navedena dva optimalna modela ne bi prola, trei model meusrpskog ujedinjenja
bio bi stvaranje u poetnom periodu federacije Republike Srpske Krajine i Republike Srpske
koja bi prerasla u unitarnu dravu, no taj model bi sa gledita Republike Srpske Krajine
mogao biti samo model iz nude za uvrenje i meusobnu zatitu Republike Srpske
Krajine i Republike Srpske, ali u sebi krije opasnost trajne podjele na istone i zapadne
Srbe sa granicom na Drini, to nije srpski niti nacionalni niti dravni interes, a za samu
Republiku Srpsku Krajinu nosi opasnost odvajanja dijela istone Slavonije i Baranje koji
bi postali lak plijen jo uvijek nezatomljenim tenjama Hrvatske za prisvajanjem teritorija
Republike Srpske Krajine. Zavisno od stava Savezne Republike Jugoslavije i Republike
Srpske, kao i odnosa snaga u meunarodnoj zajednici, Republika Srpska Krajina moe biti
otvorena za sva tri navedena modela ujedinjenja.
Na kraju je zakljuio da put za konano priznanje Republike Srpske Krajine i ujedinjenje
srpskog naroda u srpsku federaciju, reintegracijom u Jugoslaviju, nee biti brz ni lak, da nosi
u sebi vie neizvjesnosti nego izvjesnosti, ali da srpski narod i Republika Srpska Krajina
drugog puta ne ele (dok. 90).
Neplanirani problem za RSK, naravno i za Republiku Srpsku u BiH, u tom razdoblju
predstavljalo je pogoranje odnosa izmeu vodstva Srbije i vodstva Republike Srpske, koje je
odbilo posluati srbijansko vodstvo u Beogradu i prihvatiti prijedlog meunarodne zajednice
(Kontaktne skupine) o unutarnjoj podjeli BiH. U tom cilju vodstva RSK i RS sastajala
su se da bi dogovorili zajedniko djelovanje. Na jednom od sastanaka, 20. kolovoza 1994.,
R. Karadi rekao je da je dobio teleks poruku od Engleza, koji su dali najvie informacija i
mole za sastanak, jer Muslimani preko njih trae pregovore, to je on protumaio kao znak
pobjeda je naa. Upozorio je da je Mirovni plan Kontaktne skupine za BiH paklen, jer
je teritorija isjeena, to Srbima u Srbiji nije jasno, pa se pitaju zato ga Srbi u BiH ne ele
prihvatiti, a dobili su pola Bosne. Naveo je da iza svega stoji Njemaka i plan Vatikana,
te hrvatski interesi da se RSK reintegrie u Hrvatsku, da Hrvati imaju prave prijatelje
u Nijemcima koji vode rauna o njihovim interesima, da je Amerika uz muslimane ali
ne u mjeri koliko su Nijemci uz Hrvate, da Rusi nita ne rade za Srbe, da po njima,
treba ostvariti cjelovitu (veliku) Hrvatsku, te joj pripojiti Bosnu i onemoguiti ujedinjenje
Srba. Stoga je zakljuio da je vano ne pristati na plan, jer predvia jedinstvenu Bosnu
i jer Republika Srpska planom gubi 26 % teritorija i 20 to veih to manjih gradova
i naselja, koja bi Srbi napustili, a ne bi se ostali boriti za svoja prava na tom podruju,
kako misle u Srbiji. Istodobno, Muslimani bi dobili strateke pozicije i opasno ugrozili
Srbe, a ni sankcije ne bi bile skinute potpuno, budui da bi strateka roba (elik, nafta)
bili i dalje pod embargom. R. Karadi je bio uvjeren da potpisivanjem spomenutoga
plana Republika Srpska ne bi mogla opstati, te da u tom sluaju ne bi opstala ni RSK, ali
ni Srbija, a Crna Gora bi spas nala u Italiji. Stoga je odluio da se Republika Srpska
8

brani i za RSK i Srbiju. Kao pravo rjeenje naveo je ujedinjenje svih srpskih zemalja u
jednu srpsku dravu s Beogradom kao glavnim gradom, koja bi tako imala 13 (!) milijona
stanovnika i bila garant stabilnosti na Balkanu. Naglasio je da se ne smije popustiti, jer se
svijet boji rata, a mi smo u ratu i tee nam ne moe biti.
O potrebi mudre politike na tom je sastanku govorio Momilo Krajinik, predsjednik
Skuptine RS, upozorivi da ovo to se deava moe biti kobno za srpsku budunost,
jer nije Stjepan Mesi, predsjednik Hrvatskog sabora (1992.-1994.) daba rekao Srbe
na Srbe. Nakon njega, predsjednik RSK Milan Marti rekao je da bi bio najsreniji
da odmah potpie akt o ujedinjenju, no da bi bilo tetno po obe strane ii odmah na
ujedinjenje, te da se mora izvui korist od Srbije i da na mirotvorni stav ne da Hrvatima
za pravo da nas napadnu. Potom se nazonima obratio i Brana Crnevi iz Srbije, rekavi
da se dva miliona Srba ne moe dati, da nije opasno kad je celi svet protiv Srba, ali da
ne valja kada je svet i Srbi protiv Srba, te da u Srbiji misle da je RS vie bradata, a da on
misli da je SRJ previe crvena, pa sporazum trai lagani kompromis, koji je mogu, jer
misli da je Miloevi na strani RSK i RS, ali je pritisak sveta velik, no da onaj ko napusti
RSK i RS nee dugo vladati u Srbiji. Predloio je da se uvjeti postave 51:49 sa garancijama
meunarodne zajednice. Nakon zavretka sastanka i ruka, delegacije su posjetile manastir
Krka (dok. 35).
Meu dokumentima koji govore o moguim rjeenjima problema odbijanja Republike
Srpske da prihvati plan Kontaktne skupine, je zabiljeka (od 17. listopada 1994.) efa
Predstavnitva Ministarstva vanjskih poslova RSK u Beogradu, Branka Filipovia, o
posjetu britanskog sveuilinog profesora Hugha MacDonalda Republici Srpskoj i njegovu
susretu s elnikom pobunjenih bosanskohercegovakih Srba Radovanom Karadiem (15.
listopada 1994.) u Banja Luci. Zabiljeka, koja je klasificirana kao dravna tajna, navodi
da bi Radovan Karadi mogao prihvatiti podelu BiH po principu 50 50 % (kako je
predloio MacDonald), pod uslovom da se mape koriguju u korist Srba, gde bi se prihvatio
princip teritorijalnog obuhvatanja veine srpskih etnikih zemalja u BiH, te da Republika
Srpska mora biti suverena drava sa glavnim gradom Srpsko Sarajevo, koje bi bilo podeljeno
u dva grada, a NE u dva dela, to znai da bi muslimanski deo Sarajeva postao muslimanska
prestonica, a srpski deo grada srpska prestonica. Uz to, u zamenu za enklave u istonoj
Bosni, Srbi bi se odrekli dviju optina na severu Sarajeva, a Sarajevo bi privuklo veinu
muslimana iz istone Bosne. U sluaju potpisivanja sporazuma o podjeli BiH po principu
50 50 %, R. Karadi je zahtijevao da se istodobno (u roku od pet minuta) potpie i
dodatni sporazum o razmeni teritorija izmeu Republike Srpske i hrvatsko-muslimanske
Federacije s jedne strane i Republike Hrvatske i SRJ oko zapadne Slavonije, gde bi Srbima
bio odobren povratak u zapadnu Slavoniju (tj. onaj deo koji je pod kontrolom Hrvatske).
Tri mjeseca potom trebala bi se odrati meunarodna konferencija koja bi reila pitanje
sukoba izmeu RSK i Republike Hrvatske, a prema miljenju Radovana Karadia, RSK
bi se trebala odrei Like, Korduna i Banije u korist Republike Hrvatske, a Republika
Hrvatska bi se trebala odrei istone Slavonije, zapadnog Srema i Baranje u korist RSK
(zapravo Republike Srbije), kao i zapadne Slavonije i severne Dalmacije u korist Republike
Srpske (dok. 78).
Da bi u potpunosti provele velikosrpski plan o stvaranju jedinstvene srpske drave, sa
zapadnim granicama duboko na teritoriju Republike Hrvatske, srpske snage morale su
osvojiti grad Biha u zapadnoj Bosni, koji su branili 5. korpus Armije BiH i 101. pukovnija
Hrvatskog vijea obrane (HVO). U borbama protiv 5. korpusa Armije BiH sudjelovale su i
9

snage Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, koje su bile odane politiaru Fikretu Abdiu.
Meu dokumentima u knjizi je i izvjee o sastanku Borislava Mikelia, predsjednika Vlade
RSK i Fikreta Abdia, predsjednika AP Zapadna Bosna, odranom na Plitvicama u rujnu
1994., od 22 do 00.30 sati. F. Abdi bio je vrlo zadovoljan razgovorom i pun optimizma za
svoj narod, uvjeren da e uz pomo Srba i svog naroda ipak uspjeti ostvariti cilj o postojanju
AP Zapadna Bosna. Prije toga, od 13 do 16 sati, F. Abdi je bio u Zagrebu na razgovoru
sa Slavkom Degoricijom (helikopterom UN-a bio je prebaen iz Topuskog i vraen natrag).
Na povratku je izjavio da jebe Hrvatskoj mater, to su ga na vrlo perfidan i podmukao
nain na brzinu poslije sastanka utrpali u helikopter, a nisu mu uopte dozvolili razgovor
sa novinarima iz Hrvatske i Italije koji su ga ekali da sa njime obave intervju i naprave
fotosnimke (dok. 45).
Za vodstvo RSK problem su predstavljale i izbjeglice iz zapadne Bosne koje je trebalo
zbrinuti, pa se nastojalo da se dio tereta njihova zbrinjavanja prebaci na Republiku Hrvatsku,
ali da se zadri saveznitvo s Fikretom Abdiem. Tako je na 13. sjednici Vlade RSK, 22.
kolovoza 1994., predloeno da se prostor za muslimanske izbjeglice iz zapadne Bosne trai
na Turnju, te da se vri pritisak na RH i UNHCR da prihvate izbjeglice, kao i da je vrlo
bitno sauvati Fikreta Abdia kao politikog ovjeka, jer to je garancija da e uvijek vui
poteze prema Velikoj Kladui, a time se nee ostvariti jedinstvo V. korpusa, to Srbima ide
u prilog (dok. 36). Uz to, situaciju s muslimanskim izbjeglicama iz AP Zapadne Bosne na
Turnju u rujnu 1994., srpska strana (Komesarijat za izbjeglice RSK) pokuala je iskoristiti
za dobivanje humanitarne pomoi za srpske izbjeglice i socijalno ugroene Srbe u RSK
(dok. 58)
U drugoj polovici 1994. intenzivirale su se borbe na tom podruju u toj mjeri, da su
angairane i hrvatske snage, jer bi osvajanjem Bihaa srpske snage odnijele pobjedu od
stratekog znaaja, a to Hrvatska nije mogla dopustiti. Stoga su od rujna 1994. dogaaji
u zapadnoj Bosni bili jedna od vanijih tema na sjednicama Vlade RSK i zasjedanjima
Skuptina RSK. Tako je o situaciji na bojitu u zapadnoj Bosni bilo govora na 16. sjednici
Vlade RSK, 20. rujna 1994., posebice o problemima koordinacije izmeu Republike
Srpske i Republike Srpske Krajine, te nedostatku sustavnoga naina rada i donoenju
odluka na lokalnoj razini. Navedena je procjena G SVK da na podruju AP Zapadna Bosna
prvenstveno treba voditi borbu Fikret Abdi sa svojim snagama, a vojska RSK da uestvuje
u domenu koliko je to politiki i vojno mogue, jer nije dobro otvarati krizu u tekom
vremenu gdje nisu definisana mnoga pitanja i kad SVK objektivno nema vojniku snagu
koja moe rjeavati pitanje AP Zapadne Bosne. Posebice nakon upozorenja predstavnika
meunarodne zajednice 15. kolovoza 1994., da SVK ne prelazi granice priznate drave
BiH jer e to biti razlog da vojska RH napadne RSK.
Ipak, do borbenih djelovanja dolo je s 3. na 4. rujna 1994., kad je Vojska RS prela
na teritorij RSK i zapoela napad u kojem je ostvarila poetni uspjeh i prodor od 10 km
u teritorij AP Zapadna Bosna, no potom su muslimanske snage preduzele protudejstva i
natjerale snage RS i SVK na povlaenje, tako da su Muslimani ostvarili artiljerijski pregled
podruja Majdana, irovca, Komore pa i prema Dvoru. Spomenutim protuudarom 5.
korpusa Armije BiH ugroena je sigurnost opine Dvor, situacija sa tehnikom je jako loa
(3 stara tenka), kod naroda je prisutna doza straha, ljudi na poloaju su iscrpljeni jer ih
nema ko mijenjati, a prosjek je 40 godina, pa nisu spremni ni za kakva ofanzivna dejstva.
Sekretar Vlade RSK Savo trbac izvijestio je da su na zadnjem sastanku koji je bio na
Maljevcu Muslimani tvrdili da imaju 10 naih mrtvih i 2 iva iz Bojne (dok. 59). Zapisnik
10

s 4. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skuptine RSK, od 1. prosinca 1994. (dok.


104), pokazuje da je u borbama u bihakom depu sudjelovala Srpska vojska Krajine,
specijalna brigada MUP-a RSK, snage Fikreta Abdia, vojska RS i jo neke snage, te da
su dvije treine Velike Kladue bile pod nadzorom srpskih snaga, a da je Biha opkoljen
u vidu potkovice. Spomenuta borbena djelovanja u zapadnoj Bosni detaljno su opisana i
u bonjako-muslimanskoj literaturi (vidi: brigadir Bejdo Feli, Peti korpus 1992.-1995.,
Sarajevo, 2002., 216-430).
Istodobno, kao odgovor na napredovanje srpskih snaga u zapadnoj Bosni, hrvatske snage
poveale su svoju borbenu gotovost, zbog ega je zapovjednitvo SVK moralo izvriti
domobilizaciju i ojaati podruja prema RH, jer se jedan broj pripadnika SVK nalazio u
Cazinskoj krajini. Na to je hrvatsko vodstvo provelo mobilizaciju i koncentriralo velike
snage prema SVK, pa je zapovjednitvo SVK moralo 18. studenoga 1994. provesti totalnu
mobilizaciju, koja je rezultirala potpunom paralizacijom ivota i rada dravnih organa u
RSK. Navodi se da je praktino sve zamrlo, pa je Petrinja par dana bila bez kruha jer su
pekari bili mobilisani, Okruni zatvor je ostao bez straara, Okruni sud bez sudija, Elektra
bez ekipa koje trebaju da trafostanicu obezbeuju, da na Kordunu ne rade kole punih 18
dana, da su svi prosvjetni radnici mobilisani i svo zdravstvo, tako da civilno stanovnitvo
nema ko da lijei, jer lijenici su na prvim borbenim linijama, da je nastala totalna paraliza
privrede, da se ivot kompletno paralizirao, itd., tako da je trebalo bar deset dana da se
normalizira postojee stanje. Cilj napada srpskih snaga u zapadnoj Bosni bila je predaja 5.
korpusa Armije BiH i vraanje Fikreta Abdia natrag da on na tom prostoru preuzme vlast
(dok. 104).
U napadima u zapadnoj Bosni srpske snage koristile su i ratno zrakoplovstvo, ime
su prekrile odredbu Vijea sigurnosti UN-a o zabrani letenja, to je izazvalo akciju
zrakoplovstva NATO snaga. Nakon to su snage NATO pakta 21. studenoga 1994. u 2
navrata izvrile bombardiranje aerodroma na Udbini, gdje je priinjena vea materijalna
teta i dolo do teeg ranjavanja odreenog broja vojnih i civilnih lica, postrojbe 7. korpusa
SVK dobile su razraene planove blokade UNPROFOR-a radi sprjeavanja prebacivanja
njihovih pripadnika na podruje RH. Planovi su predviali da bi ispred UNPROFOR-a
stalo civilno stanovnitvo, djeca, stari ljudi, milicija, vojne jedinice (dok. 97). U Izvjetaju
o uzrocima i posljedicama dejstva vazdunih snaga NATO na aerodrom Udbina, ali i na
raketne sisteme koji se nalaze na amarici, strateki vanim potencijalima SVK navodi se
da je avijacija vojske RS nekoliko puta uzletila i bombardovala ciljeve u Bihau i Cazinu, a
da je NATO-pakt u svom bombardovanju priznao da je bilo 39 aviona u operaciji, iako je
u jednom trenutku na radarskom ekranu izbrojeno 44 aviona, te da su u prvoj fazi unitili
dva radarska sistema SVK i PVO odbranu, da su od djelovanja NATO snaga preminula
dva borca SVK, a nekoliko je ranjeno lake i tee, da je nanesena velika materijalna teta,
da je pista oteena na 6 mjesta, a prilazne staze na nekoliko mjesta, te da su uniteni
protuavionski raketni sistemi i PVO sistem (dok. 104). Kao jedan od razloga spomenutoga
napada zrakoplova NATO snaga na aerodrom srpskih snaga u Udbini, Robert Neer,
predava na Sveuilitu Columbia, u svojoj knjizi o napalmu (Napalm: An American
Biography) navodi kanjavanje srpskih snaga zbog uporabe napalma u zranom napadu na
Biha u UN sigurnosnoj zoni, 18. studenoga 1994. godine. Dakle, samo tri dana kasnije,
mlanjaci iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Nizozemske bombardirali su bazu koju su
Srbi koristili za zrakoplove s napalm bombama (o tome vidi: Jutarnji list, Panorama, 21.
travnja 2013., str. 50-51).
11

Uz ostalo, na zasjedanju Skuptine RSK 1. prosinca 1994. navedeno je i da zbog


velikog utroka municije operacija u zapadnoj Bosni bez Jugoslavije u logistikom smislu
ne bi mogla da se ostvari, te da je zbog pritiska na opsadu Bihaa zajednikih snaga RSK
i RS, otvoreno novo ratite izmeu Livna i Grahova, koje je mirovalo dvije godine, kao
i da se dogodilo nekoliko vrlo ozbiljnih incidenata na linijama razdvajanja u zapadnoj
Slavoniji i u predjelu Crnog Vrha na Alanu (dok. 104). Glede stanja na novootvorenom
bojitu izmeu Livna i Grahova, na 26. sjednici Vlade RSK, 1. prosinca 1994., navedena
je hitna informacija iz Stanice javne bezbjednosti u Bosanskom Grahovu, da su ustake
snage napredovale 8 9 kilometara u dubinu na teritorij RS (od Livna prema Grahovu), a
sekretar Vlade RSK Savo trbac informaciju je nadopunio podatkom da je 11 ranjenika sa
tog podruja stiglo u bolnicu u Knin (dok. 105).
Zaista, krajem studenoga i poetkom prosinca 1994., kad je obrana Bihaa poela
poputati pod pritiskom srpskih postrojbi, hrvatske snage pokrenule su operaciju Zima
94 protiv srpskih snaga na Dinari i time spasile Biha. O tome, te o snazi Hrvatske vojske
i potezima koje je poduzela SVK, govorio je na 5. sjednici drugog redovnog zasjedanja
Skuptine RSK, 17. prosinca 1994., zapovjednik SVK Milan eleketi (dok. 107).
Naveo je da su Hrvatima zborna podruja Split, Gospi i Osijek negde ranga slabijih
korpusa, a zborno podruje Zagreb je negde kalibra slabije armije, a da su, valjda po ugledu
na SVK, da imaju malo vie korpusa, stavili jo dva, te Karlovac i Bjelovar pretvorili u
zborno podruje. Naveo je da su hrvatske snage s 24. na 25. studenoga 1994. planirale
izvriti agresiju na RSK, zbog ega je on morao izvriti mobilizaciju SVK, jer kao
komandant nikada nee doekati ustae sa cveem. No, kao problem je naveo da je 24
hiljade ljudi za puku sposobno otilo iz naih krajeva, da je 9 hiljada adresa nepoznato, da
je 7 hiljada u inostranstvu i da je 6 hiljada i 8 stotina u naoj Matici i bratskoj Republici
Srpskoj, te da je sa 78 % popunjenosti i mobilizacijom s 19. na 20. studenoga, a koja
je uspela 92 %, bio siguran da je preduzeo sve preventivno kao komandant Srpske vojske
Krajine, da ne doe do onog najgoreg. Postotak od 92 % posebno je istaknuo, s obzirom
na to da je u sijenju 1993. odaziv na mobilizaciju bio samo 67 %, iako je trajala 5 dana.
Istodobno je podsjetio da je jo bila na snazi odluka o proglaenom ratnom stanju u RSK,
koju je 21. sijenja 1993. doneo tadanji predsednik Republike Srpske Krajine gospodin
Goran Hadi.
Potom je rekao da je pre nego to su 1. decembra ustaije zajedno sa braom iz Herceg
Bosne krenuli na glamoko-livanjskom pravcu, bila pripremljena grupacija od svih 9
gardijskih brigada, cirka negde oko 30 hiljada vojnika, od kojih su izvukli najsposobnije i
najekstremnije i grupisali ih u operativnu grupu Sinj, na elu sa 126-om brigadom i uputili
se na ovom pravcu. Kao osetljivi deo teritorije RSK naveo je zapadnu Slavoniju, koja je
bila u zoni odgovornosti 18. korpusa SVK, nasuprot kojega su bile 121., 125., 123., 127.,
106., 120. i 117. brigada iz Koprivnice. Priznao je da vojno jaanje 5. korpusa predstavlja
otvorenu pretnju i najdirektnije ugroava opstanak RS i RSK, to posebno zabrinjava zbog
njegove prirodne sprege sa ustakim snagama, te da je tek nakon borbenog djelovanja
5. korpusa Armije BiH na prostoru Grmea, doline Une te izbijanja na liniju Bosanski
Petrovac, Spasovo (Kulen Vakuf ) i Martin Brod problem podignut na svesrpski nivo i
na tom nivou se poeo reavati uz konsensus svih subjekata. Komentirajui dogaaje na
Dinari i napredovanje hrvatskih snaga, rekao je da primjeuje svu opasnost i ugroavanje
glavnog grada Knina te rasecanje snaga RS i RSK, da je planina Dinara tako studena, da se
i na probranim vojnicima, najboljih godina i najbolje obuenim, posle 4 sata provedenih na
12

terenu sve mrzne, te da je poduzeo sve da ova zdruena ustaija ne doe iza lea i presee
put Knin Drvar i dovede Knin u okruenje (dok. 116).
U svom izlaganju predsjednik Vlade RSK B. Mikeli naveo je da je Vojska Jugoslavije
za ovu godinu od saveznog budeta dobila 50 %, to e se odraziti i na pomo vojskama
RSK i RS. Osvrnuo se i na Prijedlog financijskog plana RSK za 1995., naglasivi da je
logistika RSK ipak Jugoslavija i naravno Srbija. Upozorio je na zadau Vlade RSK da
osigura veoma bitne i znaajne koliine municije, jer je SVK dola na najkritiniju donju
taku po djelovima pjeadijskoga naoruanja, zatim za minobacae, za topove, haubice,
tenkove i na kraju krajeva za rakete. Upozorio je i na probleme vezane uz naftu, jer su
za potrebe SVK u napadnim djelovanjima u zapadnoj Bosni potroili vie od 50 % nafte
nego to je bilo predvieno po Planu, te da e ta nafta nedostajati za potrebe poljoprivrede
i gospodarstva (dok. 116). Predsjednik RSK Milan Marti je nedavnu mobilizaciju
smatrao nunom, jer su Hrvati nagomilali snage, ali i efikasnom, jer je u januaru 1993.
za pet-est dana mobilizacija izvrena do 60 %, a sada je u roku od jednog dana 92 %.
Istodobno je objasnio da je promjena u provoenju mobilizacije uslijedila u veljai 1994.,
kad je tadanji ministar obrane Duan Raki procijenio i na Vrhovnom savjetu obrane
rekao da Ministarstvo odbrane nije u stanju da efikasno vri mobilizaciju i predloio da
mobilizacija ide pod korpuse (dok. 116). Time je odgovorio na prijedlog koji je 2. prosinca
1994. Vlada RSK uputila Skuptini RSK da se stavi van snage Uredba predsjednika RSK
o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica i primopredaji vojne obaveze organa MO
organima SVK (donesena 8. veljae 1994.), te da se vojna obaveza i sve izvrne radnje
oko mobilizacije vraaju pod ingerenciju Ministarstva obrane to je u skladu sa Zakonom o
odbrani RSK, lan 43, stavak 1 i 2 (dok. 107).
Stalno ratovanje, ekonomska iscrpljenost i gubici teritorija uzrokovali su nezadovoljstvo
stanovnitva RSK, posebice pripadnika srpskih oruanih formacija na tom podruju.
Primjerice, na zasjedanju Skuptine RSK, 1. prosinca 1994., spomenuto je nekoliko
ozbiljnih incidenata u Kninu, Benkovcu i Obrovcu koje su izazvali pripadnici SVK po
povratku sa fronta, dakle pucnjavom koja u tim mjestima nije prisutna vie od godinu dana
(u Benkovcu je pucano po zgradi Optine i hotela u Benkovcu, u Obrovcu ak po zgradi
milicije). O meusobnim optubama i napetoj sigurnosnoj situaciji u RSK svjedoi i
otvoreno pismo Skuptini SVK, koje su 1. prosinca 1994. potpisali pripadnici Specijalne
jedinice MUP-a RSK Knin, u kojem upozoravaju politiare da bi mogli snositi posljedice
za svoje postupke. U raspravi je spomenuto i da je SVK nedavno imala dva teka dogaaja
prvo u Bojni kod Gline s nemalim brojem rtava, drugo kod Dvora na Uni takoer sa
rtvama (dok. 104).
Kao i u prethodnom razdoblju, krijumarenje je i dalje bila rairena pojava u RSK,
posebice na graninom prostoru prema BiH, pa je u cilju spreavanja krijumarenja i
poveanja priliva sredstava u budet RSK, Ministarstvo unutarnjih poslova sainilo plan
operativnih mjera i radnji za spreavanje krijumarenja roba na podruje RSK pod nazivom
PRSTEN. Plan se poeo provoditi u svibnju 1994., tako to je izvrena dislokacija
radnika kako bi se postigla vea objektivnost, pa su tako na podruje istone Slavonije,
zapadnog Srema i Baranje upueni operativni radnici sa podruja sjeverne Dalmacije i
Banije, na podruje Banije operativni radnici sa podruja istone Slavonije, zapadnog Srema
i Baranje, na podruje sjeverne Dalmacije sa podruja Korduna, dok na podruje Like iz
zapadne Slavonije, a iz Like na podruje zapadne Slavonije. Meutim, spomenuta akcija
naila je na otpor lokalnih monika, tako da je, primjerice, na podruju istone Slavonije
13

navedena aktivnost uspjeno sprovoena sve do 09. 08. 1994. godine kada je od strane
rukovodstva MUP-a istone Slavonije, zapadnog Srema i Baranje zabranjeno da radnici sa
tog podruja dalje uestvuju u radu, dok radnicima sa podruja Banije i sjeverne Dalmacije
nije dozvoljeno da iziu na granine prelaze u istonoj Slavoniji, Sremu i Baranji i preuzmu
kontrolu istih (dok. 54).
Uz spomenuto, dokumenti u ovoj knjizi pokazuju da su do sredine 1994. godine u
RSK bila najmanje 3042 poginula i ranjena borca (dok. 3), da je unato odredbama
sporazuma o demilitarizaciji i spremanju tekog naoruanja u spremita, u nekim selima, po
kojima se UNPROFOR nije smio kretati, SVK imala sakrivene tehnike (dok. 51), da se
na okupiranom podruju RH, odnosno u UNPA zonama nastavilo s ruenjem katolikih
crkava primjerice, 16. rujna 1994. eksplozivom je potpuno razruena katolika crkva u
Lovasu, SO Vukovar, koja je do tada bila djelomino poruena (dok. 56), a u prosincu
1994. ostaci sruene katolike crkve u Glini odvezeni su na zato odreeni deponij, odnosno
iskoriteni su za ureenje lokalnih prometnica (dok. 110), te da su u RSK postojale glasine
o dogovoru izmeu predsjednika Srbije S. Miloevia i predsjednika RH F. Tumana o tome
da Baranja, zapadni Srijem i istona Slavonija pripadnu Srbiji. Hranjiva podloga takvim
glasinama o separatistikim tenjama bila je blizina i fiziki kontakt sa SRJ i Srbijom, kao
i jak oseaj kod stanovnitva toga podruja da ipak i po tradiciji, i po navikama i obiajima,
i po privredno-ekonomskom sistemu daleko vie pripadaju Vojvodini nego zapadnom delu
RSK (dok. 85).
Prema tome, injenica da se sadraj dokumenata u ovoj knjizi, koji govore o politici
vodstva RSK, ne razlikuje znatno od sadraja dokumenata RSK u prethodnim godinama
(od 1990.), svjedoi o kontinuitetu srpske politike u ostvarenju svoga krajnjeg cilja da svi
Srbi ive u jednoj dravi i odlunosti srpskih dunosnika da je provedu do kraja, bez obzira
na rtve.
Urednici knjige

14

KRATICE

AP autonomna pokrajina
AP ZB Autonomna pokrajina Zapadna
Bosna
B. Beli
BiH Bosna i Hercegovina
BJR Makedonija Biva Jugoslavenska
Republika Makedonija
BOV borbeno oklopno vozilo
br. broj
cca. otprilike
CIP Saobraajni institut Beograd
cit. citirano
co. kopija
CZ civilna zatita
l. lanak
d. d. dioniko drutvo
DASK Dravni arhiv Sisak
DB dravna bezbjednost
DDR Deutsche Demokratische Republik
(Njemaka Demokratska Republika)
dip. pravnik diplomirani pravnik
dipl. ek. diplomirani ekonomist
dipl. ing. diplomirani inenjer
dipl. ing. geod. diplomirani inenjer geodezije
dipl. ing. polj. diplomirani inenjer
poljoprivrede
dipl. in. el. diplomirani inenjer
elektrotehnike
dipl. polit. diplomirani politolog
dir. direktor.
DM Deutsche Mark (njemaka marka)
DP dravno poduzee
DPZ drutveno-politika zajednica
dr. doktor
dr. drugo
DTG diverzantsko-teroristika grupa

ECMM European Community Monitoring


Mission (Promatraka misija Europske
zajednice)
EI elektronska industrija
EU Europska unija
EZ Europska zajednica
g. (G., god.) godina
g-din gospodin
GG grupa graana
GP granini prijelaz
gra. graevinarstvo
G Glavni tab
G SVK Glavni tab Srpske vojske Krajine
G VJ Generaltab Vojske Jugoslavije
HDZ Hrvatska demokratska zajednica
HIC Hrvatski informativni centar
HMDCDR Hrvatski memorijalnodokumentacijski centar Domovinskog rata
HSP Hrvatska stranka prava
HV Hrvatska vojska
HVO Hrvatsko vijee obrane
IC izbjegliki centar
INA Industrija nafte
int. interno
IO izvrni odbor
IS izvrni savjet
JKP javno komunalno poduzee
JMBG jedinstveni matini broj graanina
JNA Jugoslavenska narodna armija
JP javno poduzee
JRiM javni red i mir
JTP javno eljezniko-transportno poduzee
KD kazneno djelo
KEBS Konferencija za europsku bezbjednost
i suradnju
KPD kazneno-popravni dom
15

Kraljevstvo SHS Kraljevstvo Srba, Hrvata i


Slovenaca
kut. kutija
kV kilovolt
kWh kilovatsat
L. G. ljeta (leta) gospodnjeg
M. P. mjesto peata
mat. materijalna
MB minobaca
MIP Ministarstvo inostranih poslova
MJBG matini jedinstveni broj graana
mm milimetar
MO Ministarstvo obrane
MOL Marko Orekovi Liki Osik
mr. magistar
MUP Ministarstvo unutranjih poslova
MW megavat
MZ mjesna zajednica
n/r na ruke
n. novi
NATO North Atlantic Treaty Organization
(Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora)
NB naelnik bezbednosti
NB narodna banka
NBJ Narodna banka Jugoslavije
NIK Naftna industrija Krajine
NN nepoznati
NOR narodnooslobodilaki rat
npr. na primjer
N naelnik taba
N G SVK Naelnik taba Glavnog taba
Srpske vojske Krajine
o. g. ove godine
OiO osmatranje i obavjetavanje
org. organizacija
OS obavjetajna sluba
O osnovna kola
OUN Organizacija Ujedinjenih naroda
OUP odjel unutranjih poslova
ov. ovlatenje
ovl. ovlaten
ovl. sl.- ovlateno slubeno
P/M pomonik ministra
p/o po ovlatenju
p.pukovnik potpukovnik
16

PA protuavionski
pbr. pjeaka brigada
PIK poljoprivredno-industrijski kombinat
PIO penzijsko i invalidsko osiguranje
PMEU Promatraka misija Europske unije
PMEZ Promatraka misija Europske
zajednice
prof. profesor
PTT Pota, telegraf, telefon
puk. pukovnik
PVO protivvazduna obrana
R. Republika
RC regionalni centar
RD RR Republika direkcija robnih rezervi
RDB resor dravne bezbjednosti
reg. oznaka registarska oznaka
rep. republika
RH Republika Hrvatska
RHE reverzibilna hidroelektrana
RJ radna jedinica
RO radna organizacija
RO. roen
RR ratne rezerve
RS Republika Srpska
RSK Republika Srpska Krajina
RTV radiotelevizija
RUJP Republika uprava javnih prihoda
RV i PVO ratno vazduhoplovstvo i
protivvazduna obrana
s. r. svojom rukom
SACP Sabirni arhivski centar Petrinja
SAD Sjedinjene Amerike Drave
SANU Srpska akademija nauka i umetnosti
SB Savet bezbednosti
SDK Sluba drutvenog knjigovodstva
SDS Srpska demokratska stranka
SDS K Srpska demokratska stranka Krajine
SDS Krajine Srpska demokratska stranka
Krajine
SDS srpskih zemalja Srpska demokratska
stranka srpskih zemalja
SFRJ Socijalistika Federativna Republika
Jugoslavija
sist. sistematizacija
SJB stanica javne bezbjednosti

SK PJ Savez komunista Pokret za


Jugoslaviju
sl. slino
sl. slubeno
Sl. glasilo slubeno glasilo
Sl. glasnik slubeni glasnik
SM stanica milicije
SMON stanica milicije ope nadlenosti
SO skuptina opine
SO srpska oblast
SO SBiZS Srpska oblast Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem
soc. socijalna
SPC Srpska pravoslavna crkva
SPS Socijalistika partija Srbije
SPS Srpska partija socijalista
SR savezna republika
SRJ Savezna Republika Jugoslavija
SRK Srpska Republika Krajina
SRS Srpska radikalna stranka
SRT RSK Srpska radio-televizija Republike
Srpske Krajine
SSS srednja struna sprema
SSSR Savez Sovjetskih Socijalistikih
Republika
S srednja kola
st. stavak
stam. stambeno
str. pov. strogo povjerljivo
SUC Savezna uprava carina
SUP Sekretarijat unutranjih poslova
sv. sveti
SVK Srpska vojska Krajine
t tona
t. g. tekue godine
tel. telefon
tj. to jest

TO teritorijalna obrana
TP trgovako poduzee
TS trafostanica
TVIK Tvornica vijaka Knin
UJB Uprava javne bezbednosti
ul. ulica
UN Ujedinjeni narodi
UNCIVPOL United Nations Civil Police
(Civilna policija Ujedinjenih naroda)
UNESCO United Nations Educational,
Scientific and Cultural Organization
(Organizacija Ujedinjenih naroda za
obrazovanje, znanost i kulturu )
UNHCR United Nations High
Commissioner for Refugees (Visoki
povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice)
UNPA United Nations Protected Area
(Zatieno podruje Ujedinjenih naroda)
UNPROFOR/UNPF. United Nations
Protection Force (Zatitne snage
Ujedinjenih naroda)
UP unutranji poslovi
USD United States dollar (ameriki dolar)
v. d. vritelj dunosti
v. r. vlastitom rukom
V/O vojni obveznik
VES vojno-evidencijska specijalnost
VJ Vojska Jugoslavije
VMA Vojnomedicinska akademija
VRS Vojska Republike Srpske
VRSK Vojska Republike Srpske Krajine
VSO Vrhovni savjet obrane
VS via struna sprema
VTO vojno teritorijalna obrana
VUPIK Vukovarski poljoprivrednoindustrijski kombinat
zv. zvani
TP eljezniko-transportno poduzee

17

1994., srpanj 1.
Knin
Izvjee Ministarstva energetike i rudarstva RSK o energetskoj situaciji u Krajini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA
Broj:
Knin, 01. 07. 1994. god.
KRATKA I N F O R M A C I J A
O ENERGETSKOJ SITUACIJI U RS KRAJINI
I. ELEKTROENERGETSKA SITUACIJA
Elektroenergetski sistemi SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
su meusobno povezani 110 kV vezama uz mogunost prenosa elektrine energije u
meusobnim razmjenama.
Mogunost razmjene izmeu SR Jugoslavije i zapadnih dijelova srpskih republika putem
110 kV voda kroz koridor je 80 MW, to je ograniena prenosna mo.
Osim ove energije zapadni dijelovi srpskih republika imaju iz sopstvenih hidroelektrana
prosjenu satnu snagu od 50 MW. Ovako mala sopstvena snaga je zbog malih dotoka u
akumulacije hidroelektrana Manojlovac (8,5 m/s) i Golubi (3,5 m/s), Jajce 1 (20 m/s),
Jajce 2 (25 m/s), Boac (25 m/s) i RHE1 Obrovac (0,1 m/s).
Raspoloiva energija u akumulaciji RHE Obrovac iznosi 9.000.000 kWh, koju sa
prosjenom potronjom zapadnih srpskih zemalja koja iznosi 160 MW, moe da se iskoristi
za 84 sata.
Zbog toga se ova akumulacija uva za intervencije neophodne kada ispadne napajanje iz SR
Jugoslavije, odnosno kao strateka rezerva.
Stepen redukcije u ovom trenutku iznosi 40 % (30 % 01. 06. 07. 06. i 32 % 07. 06.
25. 06.) i ravnomjerno se rasporeuje na cijelom prostoru, uz odreene nepravilnosti koje
se dogaaju zbog nediscipline pojedinih RJ distribucije. Ovako ponaanje se sankcionie
prinudnim iskljuenjem takvih potroaa to dodatno uslonjava efikasnost provoenja
plana redukcije.
Prevazilaenje ovakve energetske situacije je u izgradnji kvalitetnije veze sa SR Jugoslavijom
ija realizacija je u toku i ija izgradnja e omoguiti prenos dodatnih 100 MW.
Zavretak izgradnje ovog 110 kV dalekovoda uz sve tekoe koje je prate (financijska
problematika i bezbjedonosna situacija) se oekuje oko 01. 08. 1994. godine.
Ovim se elektroenergetska situacija u RS Krajini u ljetnim (sunim) mjesecima znatno
poboljava, ali ne predstavlja definitivno i kvalitetno rjeenje.
Kvalitetno rjeenje se moe imati povezivanjem prostora srpskih zemalja visokonaponskim
vodovima 220 kV i 400 kV naponskog nivoa, kao i ukljuivanjem nae 400 kV mree u
evropski elektroenergetski sistem.
1

Reverzibilna hidroelektrana.

19

II. SITUACIJA SA PROIZVODNJOM, NABAVOM I DISTRIBUCIJOM NAFTNIH


DERIVATA
Naftna industrija Krajine Mirkovci je ula u poslove remonta buotina na naftnim poljima
eletovci, Srijemske Laze i Ilaa.
Za svega nekoliko dana rada na remontu proizvodnja je poveana za 40 t/dan, a oekuju
se efekti poveanja do 150 t/dan po zavretku remonta. Budui je sopstvena proizvodnja
osnovni oslonac u snabdijevanju RS Krajine derivatima nafte, ovoj aktivnosti je Vlada RSK
posvetila posebnu panju. Rezerve sirove nafte u ovom trenutku iznose oko 7.000 t to je
solidan potencijal pred ovogodinju etvu.
Za potrebe etve je osim ovako raspoloive koliine osigurano 2.000 t dizel goriva
kompenzacionim aranmanom sa Republikom Crnom Gorom kojoj smo po potpisanom
protokolu duni isporuiti 4.400 t mazuta. Za realizaciju ovog kompenzacionog posla su
zadueni NIK Mirkovci i Jugopetrol Kotor, a realizacija moe zapoeti odmah.
Vlada i Ministarstvo energetike RSK su u aktivnostima da uvezu preko:
Komercijalne banke Beograd . . . . . . . . . . . . . 1.000 t D-2 i
Organizacije UN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.000 t D-2.
Osim toga u pregovorima smo sa Vladom Republike Srbije da nam izvri isporuku 500 t
D-2, a sa Rafinerijom nafte Panevo imamo takve poslovne odnose da u bilo kojoj situaciji
moemo ui u negativan saldo od 300 t dizel goriva.
Zbog svega navedenog ne oekuju se problemi u snabdjevanju dizel gorivom za nastupajuu
etvu, a ve sada planiramo obezbeenje za potrebe jesenje sjetve. Ministarstvo energetike je
na osnovu odluke Vlade RSK pripremilo bilansu derivata za period juli decembar 1994.
godine, na osnovu koje e se vriti njihova distribucija. Realizacija distribucije derivata nafte
u prvom polugoditu 1994. godine izvrena je prema tabeli u prilogu.2
M I N I S T A R:
Milivoj Krika
Preslika, strojopis, irilica
HR-DASK, 762., kut. 4.

1994., srpanj 4.
Vojni
Dopis kordunske Uprave Ministarstva obrane RSK motelu u Vojniu o osnivanju tijela
za koordinaciju mobilizacije na teritoriju Korduna i najznaajnijim zakljucima koji su
usvojeni na njegovoj prvoj sjednici
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO OBRANE
UPRAVA KORDUN
VOJNI
2

Prireivai su izostavili prilog.

20

Broj: int.3 93-1/94


Vojni, 04. 07. 1994. godine
MOTEL
VOJNI4
Predmet: Tijelo za koordinaciju mobilizacije,
zakljuci i upute, dostavlja se
Na nivou regije Korduna a u zoni odgovornosti 21. korpusa konstituirano je tijelo za
koordinaciju mobilizacije. Tijelo je konstituirano 24. 06. 1994. godine u Vojniu, gdje je
odralo svoju prvu sjednicu. U tijelo su uli najodgovorniji predstavnici vojnih i civilnih
vlasti regije. Na sjednici je, pored ostalog, razmatrana problematika stanja obrambenih
priprema civilnog dijela obrambenog sistema. Uoeno je i ocjenjeno da se obrambenim
pripremama, posebno u narednom vremenu, mora posvetiti vie panje. Konstatirano je
da obrambene pripreme moraju biti svakodnevni zadaci svih nosilaca planiranja, vojnog
i civilnog dijela, a auriranje planova kvalitetni poslovi koji e obezbjediti pravovremeno
izvrenje planom predvienih radnji. Zakljuak je ovog tijela jednoglasan, da svi nosioci
planiranja obrane, pa otuda i civilni sektor, koji sada rade (u funkciji su), odmah priu
auriranju svojih planova obrane (plan pripravnosti, plan mobilizacije, plan evakuacije) i
na taj nain ih podignu na nivo potrebne operativnosti i spremnosti za provjeru i upotrebu
u datom momentu. Pritom valja, prethodno, upozoriti na nekoliko vanih i nezaobilaznih
momenata, a to su:
1.) podsjetiti se elemenata iz Programa rada za izradu Plana obrane, iji je cilj osiguravanje
pravovremene izrade i auriranje Plana, postupci, radnje i zadaci (konsultirati Metodologiju
izrade Plana obrane iz 1987. u najnunijem dijelu);
2.) izrada procjene vojno-politikih, ekonomskih i drugih uvjeta rada, nosilaca planiranja
(subjekata). Konsultirati istu Metodologiju kao pod broj 1. u potrebnom obimu.
Metodologija predvia da se izvod iz procjene nosilaca planiranja na iroj teritorijalnoj
politikoj razini, u osnovnim elementima, dostavi nosiocima planiranja na uoj razini, kako
bi ukupno planiranje cjelokupnog obrambenog sistema osiguralo njegovo jedinstvo. Tu
procjenu, ovaj put, u potrebnom obimu nemamo pa, stoga, navodimo elemente koji e,
nadamo se, korisno posluiti u izradi predvienih planova.
DRAVA HRVATSKA I NJENO USTAOIDNO VODSTVO VRE VRLO OBIMNE
I INTENZIVNE PRIPREME SVOJIH VOJNIH SNAGA, NAROITO NEKIH SPECIJALNIH I OSTALIH SNAGA PROFESIONALNE HRVATSKE VOJSKE, S KOJIMA
PLANIRAJU OSTVARITI NEKE POVOLJNIJE I RADIKALNIJE CILJEVE NA LINIJI
DODIRA SNAGA ILI DUBLJE U NAEM TERITORIJU. PRAENJEM NJIHOVIH
PRIPREMA (VJEBANJE, OBUKA, NAORUAVANJE), POKRETA, PREMJETANJA SNAGA, MOE SE ZAKLJUITI DA SE OZBILJNO PRIPREMAJU ZA IN
AGRESIJE KOJU NAMJERAVAJU IZVESTI SA DOBRO OBUENIM SPECIJALNIM SNAGAMA, PRIJE SVEGA, U VEIM ILI MANJIM GRUPAMA UBACIVAJUI SE U PROSTOR RSK BLIE DODIRA SNAGA ILI DUBLJE U TERITORIJU. PRI
TOM SE MOE OEKIVATI VRLO JAKA I SNANA PODRKA NJIHOVE AVIJACIJE, TENKOVSKIH JEDINICA I ARTILJERIJE DEJSTVUJUI PO POLOAJI3
4

Interno.
Dopisano rukom.

21

MA NAE VOJSKE, NASELJENIM MJESTIMA, PRIVREDNIM I INDUSTRIJSKIM


OBJEKTIMA, KOMUNIKACIJAMA I CIVILNOM STANOVNITVU, PO CIJELOJ
DUBINI NAE TERITORIJE. TREBA RAUNATI I NA PODRKU AGRESORU
KOJU MOE DOBITI IZ BiH OD 5. KORPUSA, SA OSNOVA FEDERALNO-KONFEDERALNOG POLITIKOG I VOJNOG SAVEZA, IJI BI ZAJEDNIKI CILJ
BIO PRESJECANJE NAEG TERITORIJA, STVARANJE MOSTOBRANA I SPAJANJE OVIH SNAGA. DEJSTVO E BITI PRAENO SNANIM PSIHIKO-PROPAGANDNIM AKTIVNOSTIMA, A NIJE ISKLJUENO ANGAIRANJE SNAGA
UNPROFORA I IZVIAKO-OBAVJETAJNIH SNAGA NATO PAKTA
Svi subjekti (nosioci planiranja) u civilnom sektoru koji su aktivni od poetka rata ili
su se aktivirali u toku rata (poeli raditi), bilo da su proizvodne, uslune, javne ili dravne
institucije, moraju imati Plan obrane, raen po ve naznaenoj metodologiji, vie ili manje
auran ovog asa.
Pod aurnou Plana podrazumijeva se njegova usklaenost sa najnovijim saznanjima i
podacima bitnim za operativnu primjenu plana, svakog nosioca planiranja.
Pod pojmom nosioci planiranja (subjekti) u civilnom sektoru ovdje se podrazumijevaju:
privredna preduzea (proizvodna), neprivredna (usluna), javne ustanove i dravne ustanove
i organi, mjesne zajednice, Civilna zatita (tabovi i jedinice), centri OiO.
Izradom i auriranjem planova odbrane kao i njihovom primjenom (i provjerom) u
pravilu rukovode poslovodni organi, a oni su i najodgovorniji za stanje u ovoj oblasti.
U pravilu se Plan obrane izrauje unutar zone i prostora rada svakog subjekta, pri emu
se u rad ukljuuju najodgovorniji ljudi, a njegova operacionalizacija i konkretizacija vri
se putem koordinacije i usaglaavanja svih zainteresiranih nosilaca unutar DPZ, i ire, sa
najodgovornijim ljudima i tijelima, kao i sa institucijama koje se ovim poslovima bave
profesionalno, pa mogu dati struni savjet i pomo.
Koordinacija i usaglaavanje nekih elemenata Plana je nezaobilazna radnja (sistem veza,
pravci povlaenja, reoni razmjetaja i evakuacije, reoni dislokacije kapaciteta i drugo).MO
Uprava Kordun i Odelenje MO struni su organi MO koji u pravilu pokrivaju teren
opina, a zadatak im je da svojim radom i strunou, pored ostalog, pomognu subjektima
planiranja, uputama i koordinacijom na izradi planova obrane i njihovom dovoenju na
nivo operativnosti a u cilju ostvarivanja jedinstvenog sistema obrane RSK.
Ovaj dopis dostavljamo svim zainteresiranim nosiocima zadataka na izradi planova
obrane na nivou regije opina Korduna, sa apelom da se odmah i najozbiljnije angairaju
na poslovima auriranja (ili izrade) svojih planova obrane, kako bi oni bili upotrebljivi u
datom momentu, a eventualni faktor iznenaenja ne bi nas naao nespremne za obranu.
Zastupa naelnika MO:
M. P.5
Mile uri, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1075-2.

Okrugli peat: RSK, Ministarstvo odbrane Knin, Uprava Kordun Vojni.

22

1994., srpanj 4.
Ilok
Dopis Republikog javnog pravobranilatva RSK kojim se Vladi RSK predlae osiguravanje
financijskih sredstava u republikom budetu za isplatu novanih naknada obiteljima
poginulih krajinskih boraca i ranjenicima
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
REPUBLIKO JAVNO PRAVOBRANILATVO
Broj: Jr-26/94.
Ilok, 04. 07. 1994.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N
PREDMET: Predlog za osiguranje sredstava za isplatu
naknade tete porodicama poginulih boraca i ranjenicima.
Na sednici Vlade odrane 25. 5. 1994. godine razmatrana je naa informacija o isplatama
naknade tete porodicama poginulih boraca i ranjenicima. Nakon diskusije Vlada je donela
Zakljuak kojim je obavezala Ministarstvo odbrane i Ministarstvo za rad, boraka i socijalna
pitanja da zajedniki obezbede sredstva za isplatu naknade tete.
Prema naem saznanju sredstva za ovu namenu jo nisu obezbeena pa se ponovo
obraamo Vladi sa predlogom da se osiguraju sredstva za isplatu naknade tete porodicama
poginulih boraca i ranjenicima. Po naem miljenju porodicama poginulih boraca bi trebalo
isplatiti po 2.000 dinara, jer je isti taj iznos isplaen porodicama poginulih boraca krajem
1992. i poetkom 1993. godine. Naknadu bi trebalo isplatiti samo lanovima porodice
koji su ivjeli u zajednikom domainstvu sa poginulim borcem. to se tie ranjenika
predlaemo da se ranjenicima sa 100 % invalidnosti isplati 1.500,00 dinara, sa 90 %
invalidnosti 1.400,00 dinara itd., tako da se za svaku niu kategoriju invalidnosti isplati
manje po 100,00 dinara. U toj visini isplaivana je i naknada ranjenicima krajem 1992. i
poetkom 1993. godine.
U Republikom javnom pravobranilatvu do sada smo zaprimili 3.042 zahteva porodica
poginulih boraca i ranjenika, od ega je reeno 378 predmeta, a ostalo je nereeno 2.664
predmeta. Ako se usvoji gore navedeni predlog o visini naknade potrebno je u budetu ili na
drugi nain osigurati iznos od 4.000.000 dinara6.
U Informaciji o isplatama naknade tete porodicama poginulih boraca i ranjenicima
naveli smo da i pored naeg upozorenja nije vrena korekcija naknade, odnosno ona nije
usklaivana sa inflacijom, pa su mnoge porodice poginulih boraca i ranjenici na taj nain
oteeni jer su realno dobili znatno manju naknadu. Ako se odlui da se njima isplati razlika
potrebno je obezbediti jo oko 500.000 dinara, to znai sveukupno iznos od 4.500.000.dinara.
Vojska Jugoslavije preko Vojnog pravobranilatva isplaivala je znatno vee naknade u
skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima i sa kriterijima koji su usklaeni
6

Podcrtano u izvorniku.

23

sa sudskom praksom i praksom pojedinih osiguravajuih drutava. Pri tome treba naglasiti
da u Saveznoj Republici Jugoslaviji za vreme ratnih sukoba na teritoriji Republike Srpske
Krajine nije bilo proglaeno ratno stanje, pa je Vojno pravobranilatvo isplaivalo naknadu
tete kao da se radi o vojnim licima koja su nastradala u vojsci za vreme mira.
Nasuprot tome, nakon odcepljenja Republike Hrvatske od SFR Jugoslavije, dolo je
do graanskog rata na prostorima Republike Srpske Krajine, jer je srpski narod na ovim
prostorima odluio da ne ivi u Nezavisnoj dravi Hrvatskoj, nego da koristei pravo na
samoopredelenje ostane u sastavu Jugoslavije. Pripadnici TO su prema tome bili u ratu sa
paravojnim formacijama Republike Hrvatske i zbog toga se po naem miljenju naknada
tete ne bi trebala isplaivati na isti nain kao u SR Jugoslaviji, nego na nain kako smo to
gore predloili, imajui pri tome u vidu i materijalne mogunosti Republike.
Ne znamo da li e sudovi prihvatiti ovo nae pravno stanovite, ali smatramo da ono
ima osnova i zbog toga predlaemo da se isplati naknada u navedenim iznosima i to kao
akontacija, a da se konana odluka o visini naknade tete donese naknadno.
S obzirom na izloeno predlaemo da Vlada RSK u budetu obezbedi sredstva za isplatu
naknade tete u ukupnom iznosu od 4.500.000,00 dinara.
O tome obavest:
1. Ministarstvo finansija,
2. Ministarstvo odbrane.
M. P.7

Republiki javni pravobranilac


Majski Radovan, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinica


Hrvatski informativni centar, A-027-034.

1994., srpanj 4.
Knin
Obavijest predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelia o sazivu 8. sjednice Vlade RSK s
predloenim dnevnim redom
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
Broj:
Knin, 04. 07. 1994.
Na osnovu lana 18. st. 1. i lana 19. st. 2. Poslovnika Vlade RSK
sazivam
8. redovnu sjednicu Vlade RSK na dan 05. 07. 1994. god.
u 12.00 asova u zgradi Vlade u Kninu
Za sjednicu predlaem slijedei
7

Okrugli peat: RSK, Republiko javno pravobranilatvo, Knin.

24

DNEVNI RED
1. VERIFIKACIJA ZAPISNIKA
I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I INDUSTRIJU
2.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preduzeima.
2.2. Donoenje Odluke o obrazovanju Ekonomskog savjeta Vlade RSK.
2.3. Donoenje Odluke o osnivanju Republike agencije za obnovu i razvoj RSK.
2.4. Donoenje Odluke o osnivanju Republikog zavoda za standardizaciju, patente, mjere
i dragocjene metale.
2.5. Razmatranje prijedloga Zakona o vaenju na teritoriji RSK propisa i upravnih akata iz
oblasti industrijske svojine, standardizacije i mjera.
2.6. Informacija o radu dravnog spoljnotrgovinskog preduzea KNINEX sa prijedlogom
daljnjih aktivnosti.
2.7. Razmatranje informacija o problemima pokretanja proizvodnje industrijskih preduzea
na podruju RSK.
3. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, UMARSTVA I VODOPRIVREDE
3.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o vodama.
3.2. Informacija o etvi i isporuci nafte za etvu.
3.3. Elaborat o proizvodno tehnikom stanju i mogunostima i kapacitetu primarne i
finalne prerade drveta u RSK.
3.4. Davanje saglasnosti na odluku JP Plitvice za prodaju drvenih objekata.
4. MINISTARSTVO PRAVOSUA I UPRAVE
4.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi.
4.2. Utvrivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj upravi.
5. MINISTARSTVO KULTURE I VJERA
5.1. Razmatranje zahtjeva Arhiva Krajine za dodjelu poslovnog prostora.
6. MINISTARSTVO ZA SAOBRAAJ I VEZE
6.1. Donoenje Odluke o osnivanju DP Autoprevoz Slavijatrans i imenovanje upravnog
odbora.
7. MINISTARSTVO ODBRANE
7.1. Informacija o stanju na predajnicima.
8. KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE
8.1. Izvjetaj o radu sa prijedlozima rjeenja.
8.2. Donoenje Odluke o preuzimanju lica koja rade na poslovima zbrinjavanja izbjeglica i
raseljenih lica, a nalaze se na platnoj listi taba Civilne zatite.
II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U SKRAENOM POSTUPKU
9. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za dogradnju Zdravstvenog centra Glina.
10. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za adaptaciju Doma zdravlja u Kninu.
11. Davanje saglasnosti na Pravilnik o organizaciji, djelatnosti i nainu rada Agencije za
poslovne odnose sa meunarodnim organizacijama.
12. Davanje saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutranjoj
organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu poljoprivrede, umarstva i
vodoprivrede.
25

13. Davanje saglasnosti na Pravilnik o rejonizaciji vinogradarskih podruja i zatiti


geografskog porijekla vina i rakije.
14. Postavljenje pomonika ministra kulture i vjera.
15. Donoenje Odluke o odobrenju novanih sredstava za sanaciju objekata manastira
Dragovi.
16. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za Sijelo Tromee.
17. Donoenje Odluke o visini planiranih deviznih sredstava za slubeni put u inostranstvo.
III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA LANOVA VLADE
18. Informacija o kretanju stonih zaraza i veterinarskoj slubi.
PREDSJEDNIK VLADE
Borislav Mikeli8
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

1994., srpanj 5.
Beograd
estitka pomonika ministra unutarnjih poslova i naelnika Resora dravne bezbednosti
MUP-a Republike Srbije Jovice Staniia rukovodstvu i djelatnicima MUP-a RSK povodom
Dana bezbednosti RSK
Republika Srbija
Ministarstvo unutranjih poslova M. P.9
Resor dravne bezbednosti
depea br. 1940
Beograd, 5. jul 1994. godine
Republika Srpska Krajina
Ministarstvu unutranjih poslova ministru mr. Iliji Prijiu
naelnicima sekretarijata javne bezbednosti i centara DB svima
Povodom dana bezbednosti Republike Srpska Krajina upuujem srdane estitke svim
radnicima i stareinama organa unutranjih poslova. U protekle tri godine vae slube
dravne i javne bezbednosti pruile su izuzetno znaajan doprinos zatiti nacionalne
bezbednosti RSK i spreavanju agresije neofaistikog hrvatskog reima. U toj borbi brojni
pripadnici slube herojski su dali svoje ivote i molim da njihovim porodicama ovom
prilikom prenesete nae najvee potovanje.
Organi unutranjih poslova RSK bili su meu glavnim utemeljivaima dravnosti Krajine
i garant njene nezavisnosti. Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem i doprinos zatiti line
i imovinske sigurnosti graana i obezbeenju drugih njihovih prava i sloboda koje se
sprovodi uz maksimalno pridravanje zakonitosti u radu.
8
9

Izvorni zapisnik spomenute sjednice Vlade RSK nije pronaen.


Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Vojni, ur. broj: 08-03-709/1-94., 6. 7. 1994.

26

Ulazimo u odluujuu fazu borbe za ostvarenje zajednikih ciljeva svih srpskih zemalja,
spremniji i odluniji nego ikada ranije.
Pomonik ministra, M. P.10
naelnik RDB
Jovica Stanii
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1073.

1994., srpanj 5.
Knin
Zamolba kojom kninski Centar za socijalni rad poziva tamonju javnost na sudjelovanje u
humanitarnoj akciji prikupljanja financijskih sredstava nunih za organiziranje ljetovanja
djeci iz socijalno ugroenih obitelji s podruja Dalmacije i june Like na crnogorskom
primorju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
CENTAR ZA SOCIJALNI RAD KNIN
BROJ: 305/94.
KNIN, 05. 07. 1994. god.
PREDMET: Uee u finansiranju ljetovanja socijalno ugroene djece.
Centar za socijalni rad Knin priprema organizovani odlazak djece na ljetovanje u CRNU
GORU. Rije je o uenicima petog, estog i sedmog razreda sa podruja Dalmacije i june
Like, koji bi boravili u Sutomoru od 10. 08. do 21. 08. 1994. g. Napominjemo da su to
djeca socijalno ugroenih roditelja kojima je ovo jedina mogunost za ljetovanje na moru.
Dio trokova ove akcije snositi e Jugoslavenski Crveni Krst, a dio treba da obezbedi Centar
za socijalni rad Knin. Kako su nae finansijske mogunosti vrlo ograniene, molimo Vas da u
skladu s Vaim mogunostima uestvujete u finansiranju ove izuzetno humane akcije.
Na iro raun je: 91100-603-2-34228
poziv na broj (odobrenja): 02 305
U ime djece zahvaljujemo Vam se na razumijevanju i humanosti.
ODBOR ZA LJETOVANJE:
M. P.11
DIREKTOR
Krneta Branko, ef raunovodstva,
Radulovi Gordana, socijalni radnik,
Milorad Dobrijevi, dipl. polit. [v. r.]
Radulovi Dragica, socijalni radnik.
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 604.
10
11

Prijemni peat: primljeno 5. 7. 1994. u 16,40; voditelj smjene: potpis neitak.


Okrugli peat: RSK, Centar za socijalni rad Knin.

27

1994., srpanj 5.
Knin
Izvjee Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK o problemima i incidentima u zonama
razdvajanja koje su nakon sklapanja Zagrebakog sporazuma o prekidu vatre izmeu RSK i
hrvatskih vlasti, u oujku 1994. godine, uspostavljene du dotadanje linije bojita
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-2-4-3397/94.
Knin, 05. 07. 1994. godine
IZVJETAJ
O PROBLEMIMA I INCIDENTIMA
KOJI SE JAVLJAJU U ZONAMA BEZBEDNOSTI
SEKTOR JUG
U posljednje vrijeme dolazi do veeg broja incidenata izmeu ovlaenih slubenih lica
organa unutranjih poslova, nadlenih za kontrolu prelaska dravne granice i vojne
komponente UNPROFOR-a.
UNPROFOR ne dozvoljava na graninom prelazu kontrolu putnih isprava, identifikaciju
pripadnika UNPROFOR-a, kao i drugih lica koja prevoze, kao ni pregled vozila. esto ne
potuju lokalne zakone i propise, agresivno i na silu diu rampu na graninom prelazu, sa
oklopnim transporterima idu na milicionare, vre pretrese srpskih kua, kako u zonama
bezbednosti, tako i po dubini teritorije Republike Srpske Krajine.
Civilna policija UNPROFOR-a u tri sluaja je zaustavila akreditiranu patrolu milicije RSK
u zoni bezbednosti, uzela oruje i uz pratnju je vratila van zone.
SEKTOR SJEVER
Takoe dolazi do incidenata izmeu ovlaenih slubenih lica organa unutranjih poslova,
nadlenih za kontrolu prelaska dravne granice i vojne komponente UNPROFOR-a.
Ne dozvoljavaju kontrolu putnih i drugih isprava, identifikaciju lica, pregled vozila. Vre
pretres srpskih kua, pretres terena / objekat tvornice Finel u Moenici /, kako u zoni
bezbednosti tako po dubini RSK od linije razdvajanja.
U bezbednosne zone / Laevani kod Sunje, optina Caprag /, ubacuje se hrvatska
policija i regularna vojska RH.12 U jednom sluaju intervenisali su milicionari RSK
koji su akreditovani, liavali su slobode jednog vojnika RH gdje im je u pomo stigao i
UNPROFOR koji je razoruao nae milicionare, izveo ih van zone, pokuaj silovanja jedne
maloljetnice / Finel Moenica / u blizini punkta UNPROFOR-a u bezbednosnoj zoni,
od strane dva pripadnika Hrvatske vojske nanosei lake tjelesne ozljede UNPROFOR
NIJE INTERVENISAO esti su ilegalni prelasci iz Republike Hrvatske u bezbednosnu
zonu koja je pod kontrolom RSK.
12

Republike Hrvatske.

28

SEKTOR ZAPAD
esti su upadi pripadnika hrvatske policije na teritorij RSK uz liniju razgranienja, hapse
nae graane, odvode ih u policijsku stanicu na teritorij Hrvatske, pod prijetnjom oruja /
sluaj Jorgi Vide 1950. Pakrac /, UNPROFOR nije intervenisao.
SEKTOR ISTOK
Civilna policija UNPROFOR-a vri pretres srpskih kua na zahtjev policije RH iz Osijeka /
sluaj u Belom Manastiru, Svetozara Miletia br. 16, 02. 06. 1994. /.
N A E L N I K

Pavkovi Neboja, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 10.

1994., srpanj 6.
Knin
Zapisnik s 9. sjednice Vlade RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA

ZAPISNIK
sa 9. sjednice Vlade tematskog karaktera odrane 06. 07. 1994.
u 10.00 asova u zgradi Vlade u Kninu.
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Dragutin Boli i Borivoj Rauo.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Ljubomir Domazetovi, Neo Krajinovi, Milan uput,
Mile Vignjevi, Mirko Bjelanovi, Sava Milovi, Branko Dobrijevi, Dmitar Arula i Sinia
aki.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikeli.
Za sjednicu je predvien slijedei
DNEVNI RED
1. PROBLEMATIKA MINISTARSTVA ODBRANE (teze u prilogu)
1. MJESTO I ULOGA SVK I ODBRAMBENE PRIPREME RSK U OBEZBJEENJU
SUVERENITETA I MEUNARODNOG PRIZNANJA RSK
Ministar Rade Tanjga Politiko bezbjedonosnu situaciju podijelio u nekoliko dijelova.
1. Procjena stanja i namjera RH13
Svi podaci govore da nas oekuje nova agresija to se vidi iz hrvatskih sredstava
informisanja, kao i dodatnih priprema i obuavanja Hrvatske vojske. Postavlja se pitanje
13

Republike Hrvatske.

29

oblika njihove agresije i pravca djelovanja. Vrlo vjerovatna je agresija na lokalnom pravcu,
ne du cijele linije fronta. Dosadanji primjeri takve agresije su Miljevaki plato, Maslenica,
Medaki dep. Cilj agresije bi najvjerovatnije bio presijecanje Koridora i napad na cijeloj
liniji fronta.
2. Procjena stanja i namjera AP Zapadna Bosna
Fikret Abdi postepeno postaje zavistan od srpske pomoi i sve manji mu je prostor za
balansiranje izmeu nas i ustaa. To nam omoguava aktivaciju i efikasniju ulogu u pruanju
pomoi AP Zapadna Bosna.
3. Procjena mogunosti pomoi VRS i VJ za sluaj agresije na Republiku Srpsku Krajinu.
Ima veliki broj profesionalnih vojnika iz Jugoslavije koji su na prvoj liniji dok im porodice
ive u Srbiji po kasarnama u uasnim uslovima.
Stanje civilne odbrane
Do 01. 08. 1994. god. napravit emo poetni ratni plan zajedno sa Ministarstvom
za industriju. Ima problema na terenu nije razvijena infrastruktura i slube koji su
funkcionisale u miru pa su to jedinice Civilne zatite preuzele na sebe (snabdijevanje vodom
stanovnitva, zdravstvena zatita i dr.). Morat e se rasteretiti obaveze Civilna zatita to e
preuzeti na sebe optine.
Problemi pravne regulative odbrane
Moramo ii u usklaivanje pravne regulative sa SRJ. To ne znai da emo slijepo
preslikavati pravnu regulativu SRJ. Morat e se donijeti etiri vana zakona, a to su:
1. Zakon o odbrani,
2. Zakon o SVK,
3. Zakon o vojnim sudovima,
4. Zakon o vojnim tuilatvima.
Mijenjat emo:
Zakon o penziono-socijalnom osiguranju,
Zakon o zdravstvenom osiguranju.
Problemi snabdijevanja
Potrebno je da se ne iznose pare iz RSK (onoliko malo koliko imamo). Mi imamo tri
vrste dobavljaa, iz SRJ, RS i RSK.
Iz Republike Srpske 58 dobavljaa.
Iz SR Jugoslavije 112 dobavljaa.
Iz Republike Srpske Krajine 257 dobavljaa.
Ukupno 427 dobavljaa.
Najvie dugovanja ima prema naim dobavljaima kao to su preduzea VUPIK,14
PIK15 Okuani, Gavrilovi, itd.
Problemi finansiranja odbrane
280 miliona treba da se obezbedi za SVK da bi se mogli pokriti rashodi od nabavke
naoruanja i vojne opreme. Ima nekoliko prijedloga o modelima finansiranja. Jedan od
modela je iz budeta RSK, iz direkcije robnih rezervi, zatim porez koji je izglasan 3 %,
krediti moda bi trebali ii sa stranim kreditom. Iz rebalansa budeta se vidi oko 80
miliona dinara potrebe za uvozom naoruanja i vojne opreme.
14
15

Vukovarski poljoprivredno-industrijski kombinat.


Poljoprivredno-industrijski kombinat.

30

Nakon uvodnog izlaganja ministra Tanjge rije dobija pukovnik Lali16 koji govori o
etiri vana dijela, a to su:
karakteristike ratita RSK,
oruane snage Hrvatske,
namjena i organizacija SVK,
aktivnosti SVK.
Ratite ima nepovoljan geografski poloaj, a veliina i oblik ratita SRK spada u male
teritorije. Reljef RSK dijelimo na brdsko-planinski i krako zemljite Like; manevarsko
zemljite i ravnice.
Rijeke RSK teku pravcem sjever jug to predstavlja oteanu okolnost prilikom manevra
snaga po frontu.
Materijalne mogunosti su skromne. Privredni potencijal RSK uspio da proizvede
minimalne borbene potrebe. Za uspjenu odbranu treba izvesti komunikacije u RSK.
eljeznika mrea samo djelomino zadovoljava potrebe.
Moe se zakljuiti da se oruane snage Hrvatske vjerovatno pripremaju za rat prema
RSK. Najvjerovatnije e se to desiti na izabranom, ne na cjelokupnom pravcu. Pri napadu bi
imali snanu podrku artiljerije i avijacije. Moda e doi i do upotrebe hemijskih borbenih
sredstava.
Mogui pravci dejstava hrvatskih oruanih snaga:
a) Zadar Benkovac Knin,
b) Split Drni Knin,
c) ibenik Oklaj Knin,
d) Sinj Vrlika Knin.
U okviru namjena i organizacije SVK pukovnik Lali istie da je izvrena detaljna
procjena ratita.
Aktivnosti SVK oituju se kroz dogradnju sistema komandovanja, popravku materijalnotehnikih sredstava, uklanjanje minskih prepreka, itd.
Nakon izlaganja pukovnika Lalia, predsjednik Vlade Borislav Mikeli je uputio nekoliko
pitanja, isto vojnih pitanja:
Ne vidim razloga da ne znamo ime i kako raspolae SVK, ako ve znamo ime raspolae
HV. (Kakva je naa snaga i mo da se odbranimo?) Nisam vidio u vaem izlaganju nain
kako emo se odbraniti od Hrvatske (nain i nau snagu).
Nisam uo ni nau vezu sa SRJ, i njihovu obavezu (Vojske Jugoslavije) prema RSK.
Ako nema pomoi Jugoslavije nae perspektive ovdje su vrlo male.
Pitanja su postavljali i ministar Peri,17 Funduk,18 Budi,19 Vojnovi,20 Ratkovi,21
Bosni,22 Krika.23
Pukovnik Lali O broju starjeina iz Vojske Jugoslavije Mi u SVK imamo 1227
profesionalnih oficira i podoficira koji su upueni iz Vojske Jugoslavije, a roeni su na
16
17
18
19
20
21
22
23

Milan.
Slobodan, ministar za rad, boraka i socijalna pitanja.
Uro, ministar pravosua i uprave.
Ljubia, ministar za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i graevinarstvo.
Milivoj, ministar fizike kulture i sporta.
Stevo, ministar prosvjete.
Milan, ministar trgovine i turizma.
Milivoj, ministar energetike i rudarstva.

31

bivim podrujima RH. To je oko 50 % ukupnog broja oficira i podoficira roenih na


bivim podrujima Hrvatske. Oko 50 % se nalazi jo u Vojsci Jugoslavije.
Dosta od njih nije rijeilo pitanje stanova.
Kratak komentar o zapadnoj Slavoniji To je vrlo osjetljivo podruje. Formirali smo 2
brigade, oslonit emo se i na Republiku Srpsku.
U vezi materijalnog i zdravstvenog obezbjeenja govori general-major Mirko Bjelanovi
kako stojimo u ovom trenutku.
Raspolaemo sa minimumom rezervi osnovnih sredstava. Starosna struktura osnovnih
sredstava se kree od 20 30 godina.
Bitna sredstva kojima raspolae SVK:
minobacai,
bestrzajni topovi 82 mm,
haubice,
PA topovi,
borbena vozila svih tipova.
Sredstva RV i PVO:
avioni Jastreb J-21,
helihopteri tipa Gazela,
avioni Jastreb J-20.
Avioni Jastreb su u upotrebi 26 godina. Istie im rok upotrebe.
Minsko eksplozivnih sredstava ima dovoljno.
Postoji nedostatak municije za sloene borbene sisteme. U identinoj situaciji je i Vojska
Jugoslavije.
Neto kratko o pogonskom gorivu.
Dnevna potronja 16 18 tona. Mjeseno je to 480 580 tona pod uslovom da nema
borbenih dejstava. Kada bi svi korpusi izvodili borbena dejstva potronja bi iznosila oko 80
tona dnevno.
RSK u skladitima raspolae sa 21.300 tona goriva. Nas je premjetanje nakon sporazuma24
kotalo oko 700 800 tona goriva.
Naglaavam da ulje u sisteme nismo dolijevali u ovom ratu, to je veoma ozbiljan problem.
U vezi problema oko remonta i opreme mi moramo izii iz okvira RSK.
SVK u ovom trenutku nema stabilan izvor finansiranja sanitetsko materijalnih sredstava.
Zakljuak: SVK jeste najvei potroa u RSK, ali ona treba da ima prioritet.
Prema ovom ime raspolaemo treba da se domainski odnosimo.
General-potpukovnik Ljubo Domazetovi
Istie da je zadovoljan interesovanjem lanova Vlade za pitanje odbrane. To je ve korak
naprijed. Unutranji neprijatelj jeste samo srpsko nejedinstvo.
Odbrana mora biti jedinstvena. Treba obezbediti ratnu proizvodnju. Moramo informisati
stanovnitvo o svim bitnim pitanjima odbrane. Veoma je vana organizovanost civilne
strukture stanovnitva, to do sada nije uraeno.
Da bi se sve ovo sprovelo neophodno je potrebna pravna regulativa.
Misli se na Zagrebaki sporazum o prekidu vatre, koji su predstavnici RSK i hrvatskih vlasti potpisali krajem
oujka 1994. godine.
24

32

Predlae da Ministarstvo odbrane i vojska praktino preuzmu predloene zakone, da se


umnoe, da Vlada da svoj stav i nakon toga po hitnom postupku uputiti u skuptinsku
proceduru i da ih Skuptina usvoji. Bitno kod ovih zakona jeste potpuno odvajanje funkcije
Ministarstva odbrane i vojske. Jedna zemlja nema 2 gospodara.
Ministarstvo odbrane treba da radi na konceptu organizacije razvoja drutvenih struktura
(Ministarstvo odbrane da iznese Vladi koje organizacije treba da rade; ljudi od bitnog
znaaja, strunjaci da se oslobode vojne obaveze).
Predsjednik Mikeli gosp. Domazetovi je govorio o vrlo bitnom pitanju regulisanja
odnosa u RSK. Bilo bi dobro da u drugom dijelu otvorimo raspravu (kako nisu uestvovali
svi predvieni za diskusiju) na osnovu izlaganja general-majora Bjelanovia, koji je to
detaljno izloio (iznio je kompletnu sliku SVK).
Otvara se diskusija na osnovu izlaganja Bjelanovia, Lalia i Domazetovia.
Kratko izlae pukovnik Neo Krajinovi o problemima finansiranja SVK.
Istie da je prijedlogom plana predvieno:
u mirnodopskoj varijanti 418 miliona dinara,
u ratnoj varijanti 624 miliona dinara.
Planovi nisu ostvareni, obaveze prema SVK nisu izmirene. Istroene su rezerve i nali smo se
u vrlo tekoj situaciji. Rjeenje se mora iznai.
Diskusija
Ministar Veselinovi25 govori o nedostatku sredstava u budetu. Uinjeni su napori da
se obezbedi minimum sredstava za vojsku RSK. Za pokrie trokova vojske izdavali smo
obveznice u mjesenom iznosu od 4.000.000 (2.000.000 dinara i 2.000.000 maraka).
Planiramo to se tie snabdijevanja vojske hranom napraviti model da bi se to rijeilo.
Planiramo da osiguramo za vojsku do kraja godine oko 40.000.000 dinara. Smatramo da e
i taj dio biti nedovoljan.
Ne moemo teret sami podnijeti i SRJ treba da se ukljui i da nam pomogne. Moramo
ukljuiti i nau Direkciju za robne rezerve (imamo oko 17.000 teladi vika, 50.000 stoke
sitnog zuba, odreenih poljoprivrednih proizvoda vika).
Nadamo se da emo zajedno sa Glavnim tabom i nadlenim ministarstvima pokuati
ublaiti probleme, a rijeiti ih vjerovatno neemo moi.
Nakon toga prelazi se na vano pitanje problem saradnje sa UNPROFOR-om o emu je
kratko govorio pukovnik Dmitar Arula, a nakon toga predsjednik Mikeli skree panju na
bitna pitanja u vezi UNPROFOR-a.
U sporazumu se nainio veliki propust:
Centralna komisija i sva vojna lica izostavili su vaan element, a to je da razrade do
detalja gdje e se povui linija razdvajanja.
Npr., ima sela u zapadnoj Slavoniji gdje se na terenu nije s ljudima razgovaralo. Pomjeranja
linija idu na njihovu tetu. Na srpskoj strani ima tampon zone, na hrvatskoj nema.
Vojne strukture moraju znati da je to ozbiljno pitanje i o tome se mora voditi rauna. Da se
profesionalno radi do ovoga ne bi ni dolo. Postoji jo jedan podatak, a to je da tekstualni
dio sporazuma imamo, a karte nemamo.
Daljnji problemi su sljedei:
25

Ratko, ministar financija.

33

UNPROFOR je poeo da se rasporeuje u neposrednoj blizini raskra gdje najmanje treba


biti prisutan. Jednom rijeju, UNPROFOR je na strani ustaa. Velikim pritiskom moramo
zaustaviti to to oni rade, a to nije jednostavno.
Potrebna je odgovornost i vojske i milicije i ljudi.
Predsjednik Mikeli naglaava da prekidamo ugovor s UNPROFOR-om
(duni nama 10 miliona dolara). Sve mora ii pod kontrolu platnog prometa u RSK.
Obavijestili smo ih pismeno o tome.
UNPROFOR nam je ozbiljna prijetnja.
Mikeli dodaje da se ne smije iskljuivo pripremati samo za odbranu u sluaju napada. To je
greka i na taj nain smo izgubili dosta naih podruja (Karlovac, Sisak, dijelove Slavonije).
Ako se odlue na agresiju, moramo Hrvate na nekim mjestima napasti i oduzeti im na dio
teritorija.
Zakljuna rije predsjednika Mikelia
Iz svega ovoga danas se moe zakljuiti stav Vlade da je odbrana RSK zadatak broj jedan.
Vidjeli smo da dio tehnikih i materijalnih sredstava koja se obezbeuju nije bio adekvatno
tretiran od dijela resora u vremenu koje je bilo i koncem i poetkom ove godine.
Danas na sjednici je steena slika koju e ministri moi iskoristiti na terenu.
Kod pravne regulative u proteklom periodu je dosta uinjeno i steena je disciplina i na
planu poreske politike, akciza, carina i onog to je prije bilo nedokuivo (naa inspekcija u
Vukovaru je utvrdila da u ovoj godini 20 miliona dinara nisu plaene obaveze prema RSK,
to akciza, carina i poreza na promet). Zato se mora znati za svaki kamion koji ue i koji
izie iz Krajine. Time e se poboljati pozicija optina.
Neemo isto tako dozvoliti dijeljenje plata kako ko hoe (naroito dravni organi, SDK,
banke). Zato smo donijeli odluku da niko ne moe imati veu osnovicu od utvrene, a time
postiemo unutranje jedinstvo.
Kad je rije o stratekim pitanjima odbrane RSK, o tehnici, o avijaciji, o raketnom
sistemu mi neemo moi biti zadovoljni niti emo prihvatiti tezu da kod nas ostanu avioni
Jastreb ili J-21. Mi emo traiti dodatni dio tehnike koji nam pripada iz SRJ, jer je vea
mogunost da e napasti nas nego SRJ.
Jaka odbrana je garancija mira. Jaka odbrana omoguava i kontranapad. Gospoda u Zagrebu
mogu znati da se mi ojaavamo, to je i poeljno.
U vezi nedostatka municije to je rekao gosp. Bjelanovi
To moramo razmotriti na saveznom nivou, da po hitnom postupku obezbedimo ovaj dio
sredstava. Ako doe do agresije mi to moramo imati.
Kad je rije o minama nae opredjeljenje je da moramo dati podrku vlastitoj proizvodnji u
Teslingradu26 i da ih proizvodimo vie nego dosad.
Dogovorili smo se sa eljezarom Niki da im dajemo propan-butan u zamjenu za granate.
Pogonsko gorivo zbog goriva i metaka izginuli su Srbi na Ozrenu.
Natrpali smo na sebe proljetnu sjetvu (184.000 hektara zemljita) i imamo viak hrane. To
je bitno ako nas napadnu.
Uli smo u posao sa Crnom Gorom u vezi goriva. Dobijeno gorivo prebacit emo u centralno
skladite. Moemo kupiti jo 2.000 litara nafte. Nafta treba biti na najugroenijem terenu.
26

Liki Osik.

34

Uli smo u remont NIK27 Mirkovaca. Osposobljavamo tri buotine i imat emo sirovu
naftu.
Naglaavam da emo i dio drveta posvetiti SVK i zato vojska mora biti u stalnom dogovoru
s Vladom. Dio goriva treba da obezbedi Jugoslavija.
Na kraju je predsjednik Mikeli iznio zamjerku to general eleketi,28 naelnik Glavnog
taba, ne prisustvuje ovoj sjednici. Naglaava da je ovo ozbiljna rasprava i da su oni duni
da prisustvuju.
Ovako izlaganje predsjednika Mikelia prihvaeno je kao zakljuak sa dananje sjednice.
Odraene su take sa jueranje sjednice Vlade
Na prijedlog ministra Budia utvren je
UGOVOR
o osiguranju profesionalnih vojnika u Republikom fondu (prilog br. 1)
Ad-1
1.1. O Odluci o visini i nainu obrauna isplata plata u RSK (prilog br. 2) govorio je
ministar Peri. Potom je otvorena rasprava.
U vezi zahtjeva ministra Ratkovia da se isplati prekovremeni rad, ministar Peri predlae
da se u l. 3. doda kao i naknada za prekovremeni rad.
Ministar Peri ne moemo sve ugraditi u Odluku, svaku pojedinanu stvar.
Ministar uri29 postoji razlika izmeu prekovremenog rada i deurstava. U zdravstvu e
nastati veliki problemi.
Ministar Ratkovi prihvata Odluku ali trai da se razrijei pitanje, poto je jedan dio
radnika dobio naknadu za prekovremeni rad, a jedni dio nije. To treba razrijeiti.
Ministar Veselinovi ja sam za ovu Odluku, a ako vremenom kroz analizu doe do
problema donijet emo dopunu.
Donijeta je
ODLUKA
o visini i nainu obrauna isplata plata u RSK (prilog br. 2)
Ad-8
8. a. O Pravilniku o organizaciji, djelatnosti i nainu rada Agencije za poslovne odnose
sa meunarodnim organizacijama (prilog br. 3), referisao je g-din Popac,30 a nakon toga je
otvorena rasprava.
Ministar Tanjga predlae da se hitno usvoji Agencija jer je neophodna.
Ministar Veselinovi da ministar Funduk doradi Pravilnik, uz primjedbu na procent 5 %
usluga (l. 15) jer smatra da je to previe. Za slijedeu sjednicu da se pripremi tekstualni dio.
Donijet je
ZAKLJUAK
Da se pripremi tekstualni dio za slijedeu sjednicu Vlade.
27
28
29
30

Naftna industrija Krajine.


Milan.
Stevan, ministar zdravlja i zdravstvenog osiguranja.
Boko.

35

Ad-4
4.1. O prijedlogu Zakona o teritorijalnoj organizaciji RSK i lokalnoj samoupravi (prilog
br. 4) govorio je pomonik ministra pravosua Radi,31 a nakon toga je otvorena rasprava u
kojoj su uestvovali:
Ministar Babi32 onaj tko je radio ovaj Zakon nije u toku dogaaja. Stavljeno je veliko
akcentiranje na odvajanje optina.
Daje zamjerke na l. 10, l. 3, l. 22, l. 7, l. 8, l. 13, itd.
Ima tehnikih manjkavosti. lan 45. je bespotreban.
Nakon ovih primjedbi ministar Babi je predloio da se Zakon povue i doradi do slijedee
sjednice (nacrt Zakona).
Ministar Peri dodaje da prethodni i ovaj Zakon treba elaborirati (ima suprotnosti meu
njima).
Po zavretku rasprave donesen je
ZAKLJUAK
Da se napravi nacrt Zakona uz izmjene i dopune za iduu sjednicu Vlade.
4.2. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o dravnoj upravi (prilog br. 5)
razmotrit e se na iduoj sjednici Vlade.
Na prijedlog ministra Budia donijete su
ODLUKA
o odobrenju sredstava za izgradnju infrastrukture za montane objekte na lokaciji Senjak
(prilog br. 6)
te
ODLUKA
o odobrenju 40.000 dinara za JKP (prilog br. 7)
Doneena je i
ODLUKA
o postavljenju pomonika ministra odbrane RSK (prilog br. 8)33
Broj: 05-5-368/94.
Knin, 18. 07. 1994.34
SEKRETAR VLADE M. P.35
M. P.36 PREDSJEDNIK VLADE
Savo trbac, [v. r.] Borislav Mikeli, [v. r.]37
Broj: 06-5-686/94.
Knin, 18. 07. 1994.38
31
32
33
34
35
36
37
38

Simo.
Milan, ministar vanjskih poslova.
Prireivai su izostavili priloge.
Dopisano rukom.
Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
Prireivai su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastorunim potpisima.
Dopisano rukom.

36

Izvornik, strojopis, irilica


HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

1994., srpanj 7.
Knin
Informacija pomonika vrhovnog zapovjednika Oruanih snaga RSK za nacionalnu
bezbjednost i meunarodne odnose, general-majora Mile Novakovia, elnim osobama
krajinske civilne i vojne vlasti o odranom sastanku s hrvatskim pregovaraem Hrvojem
ariniem na Turnju
Pomonik vrhovnog komandanta Vojna tajna
za nacionalnu bezbednost i meunarodne odnose Strogo poverljivo
str. pov. br. 029/94. Primerak br. 339
Knin, 07. jula 1994.

M. P.40

Predsedniku Republike,
predsedniku Vlade RSK,
G SVK, komandantu
Sastanak sa H. ariniem,
informacija
Prema usmenoj odluci predsednika Republike od 01. jula, sastao sam se 06. jula, u 10.00
asova, na graninom prelazu Turanj sa Hrvojem ariniem, efom Tumanovog41 Ureda za
nacionalnu sigurnost.
Sastanak je organizovan od strane komandanta UNPROFOR-a, kao odgovor na predlog
koji smo general eleketi42 i ja izneli na sastanku u Topuskom sa generalom De la Prelom,43
da se problem vodosnabdevanja reava istovremeno za Drni, Biograd i Teslingrad44 i da se
linija razdvajanja promeni tako da s. Kakma bude van zone razdvajanja. Ceo tok sastanka, od
susreta pa do razdvajanja, tonski je tajno snimljen, na osnovu ega e biti izraen fonogram.
U ovoj informaciji su osnovni stavovi iz arinievog izlaganja i ocena sastanka.
1. U poetku razgovora opisuje velike probleme zbog nedostatka vode u Biogradu i okolici
i probleme koje imaju zbog time izazvanog nezadovoljstva naroda i javnosti. Pristaje da se
problemi vodosnabdevanja Drnia, Biograda i Teslingrada reavaju istovremeno. Slae se
da nosilac opravke budu meunarodni eksperti, a da u ekipi koja bi rukovodila opravkama
budu po dva strunjaka sa svake strane. Nudi da preko UNPROFOR-a oni daju rezervne
Dopisano rukom.
Prijemni peat: RSK, Vlada RSK, ur. broj: 05-5/sp-33/1-94., 20. 11. 1994., Knin.
41
Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.
42
Milan, zapovjednik Glavnog taba SVK (veljaa 1994. svibanj 1995.).
43
Bertrand de Sauville de Lapresle, zapovjednik UNPROFOR-a za podruje bive Jugoslavije (oujak 1994.
oujak 1995.).
44
Liki Osik.
39
40

37

delove da bi opravka ila to bre. Trai da se voda puta kako ta bude opravljeno. Predlae
da meovita ekipa izvri obilaske vodnih stanica sa obe strane. Za Drni predlae korienje
izvorita Torak (dublje u njihovoj teritoriji, manji kapacitet 10 do 15 l/sek, slabiji kvalitet
vode), a ne ikolu za koju tvrdi da bi opravka trajala pet meseci (Torak 10 do 15 dana).
Smatra da im je u ovoj situaciji jako teko pristati na promenu linije razdvajanja kod s.
Kakma, a na insistiranje pristaje da do polovice naredne sedmice pripremi njihovu varijantu
predloga za promenu linije razdvajanja, to bi eventualno reili na sledeem sastanku. Za
strunu ekipu oko opravke sistema vodosnabdevanja pristaje da sagleda ta treba opraviti i
da u drugoj fazi pripremi tehniki deo sporazuma o korienju vode za obe strane, a da se
kasnije odlui ko e pregovarati i eventualno potpisati sporazum, potencirajui neprestano
vreme i brzinu.
2. Veoma mlako reaguje na spominjanje potrebe da treba nastaviti ekonomske pregovore.
Potencirajui srpsku krivicu to nije dolo do pregovora na Plitvicama i beskompromisne
stavove naeg predsednika Vlade, naroito reenost da mi ne idemo u ekonomsku integraciju
s njima nego sa Srbijom, iznosi da se prvo ta pitanja moraju raistiti. Ne prihvata nau
argumentaciju da smo mi vie puta dokazali da smo za pregovore. Pominje susrete sa
Akaijem45 i Galbrajtom46 i oigledno oekuje od sastanka u Napulju zakljuke u njihovu
korist.
Tvrdi da je ovo sada, posle Zagrebakog sporazuma Kiprizacija Hrvatske. Pregovaranje
kao metod reavanja problema sa nama je kod njih shvaeno kao jalov posao, koji samo
koristi Srbima da politiki jaaju, a nita se ne reava. Zbog toga im se pojavio bunt izbeglica,
za koji UNPROFOR okrivljuje njih da su ga namerno izazvali, a njima se ubacila opozicija
sa ciljem da dokae kako je vlast nesposobna. Zbog toga su formirali krizni tab na ijem je
elu on, a lan je i ministar unutranjih poslova. On lino trpi pritiske da je kriv jer samo
pregovara, a nita ne reava, pa mu ak i sin ima neprijatnosti.
Odbacuje Turanj kao mogue mesto pregovora, ali nudi Sisak i Petrinju. Tvrdi da ima punu
Tumanovu podrku, koji ga uvek brani kad ga opozicija napadne. Iznosi da uvek zna ta
Tuman misli ak i kad to ne kae. Tvrdi da je Tuman za mir, kao odgovor na postojanje
miljenja kod nas da e on krenuti u rat da bi reio probleme s opozicijom.
Na pitanje zato njihova propaganda stalno napada Srbe, tvrdi da novine tako poveavaju
tira, a da on moe telefonom narediti ta da se pie samo Veernjem listu i Vjesniku.
Okrivljuje opoziciju da to radi, naroito HSP47 i pet posto poslanika u Saboru.
Za dalje reavanje problema iznosi da on i Grani48 pripremaju projekt autonomije za Srbe,
gde im je problem kako da bude sprovedeno ono ta je napisano. ak je, kae prihvatio
Galbrajtov predlog da Srbi imaju svoju zastavu. Jedino o emu ni on ni Tuman nee
pregovarati je suverenitet Hrvatske.
Tu zamisao o autonomiji oni e ponuditi meunarodnim uesnicima i nama.
Najavljuje otre stavove Sabora o UNPROFOR-u.
Iznosi nameru da predloe UNPROFOR-u da se u svakom sektoru u po jedno srpsko i jedno
hrvatsko selo u zoni razdvajanja vrati stanovnitvo, bez obzira ko to selo kontrolie, kao i
45
46
47
48

Yasushi Akashi, specijalni izaslanik glavnog tajnika UN-a za podruje bive Jugoslavije.
Peter Galbraith, veleposlanik Sjedinjenih Amerikih Drava u Republici Hrvatskoj (1993. 1998.).
Hrvatska stranka prava.
Mate, potpredsjednik Vlade (1991. 2000.) i ministar vanjskih poslova RH (1993. 2000.).

38

podatke da se do sada u Pakrac vratilo 270, a u Daruvar 470 Srba. Prihvata da je njihovo
prisustvo u severnom delu sektora Zapad ozbiljan problem o kome treba razgovarati.
3. U manje vezanom delu, pri kraju razgovora izraava sumnju kako mi moemo pregovarati
i sprovoditi dogovoreno, jer prema njihovom saznanju ima razlika u stavovima vodeih
linosti u RSK (pa i izmeu rukovodstva Srbije i Republike Srpske). Delimino prihvata da
oni koji im daju takve informacije sigurno ih preuveliavaju da bi poveali njihov znaaj, a
time i svoj znaaj.
Osnovni ton izlaganja mu je bio da izbegne konfrontacije, zbog ega je pri iznoenju onog
to zna da je za nas neprihvatljivo, odmah sledila blaa ocena, ili brz prelazak na drugu
temu.
Isto tako, trudio se da pokae lino uvaavanje sagovornika, navodei da takvo uvaavanje
postoji i kod meunarodnih uesnika. Osnova za ovakav nastup moe biti to ni na kakvim
pregovorima ne izlazim iz konvencionalnog tona i formalnog odnosa, ne izraavam emocije,
ne odbacujem unapred nego iznosim protivargumente i protivpredloge.
Verovatni ciljevi ovakvog nastupa mogu biti: 1.) da se pokua nai vei stepen razumevanja
za njihove stavove, raunajui na moju eventualnu linu sujetu, ili 2.) da se javnim hvalama
izazove na naoj strani nepoverenje u mene i sumnja da kontakte s meunarodnim iniocima
koristim za linu promociju, ime je naoj strani jedan manje od onih koji ih dobro poznaju.
Drugi cilj je verovatniji i u njegovoj realizaciji imaju ve deliminog uspeha.
4. Ocena sastanka
Sastanak u celini je dobro posluio da saznamo njihove stavove o nekim bitnim pitanjima i
razvijamo kod njih uverenje da se i pregovorima moe neto postii.
Analizom fonograma mogu se dopuniti saznanja steena iz drugih izvora. U ovom trenutku
oni nisu zainteresovani za pregovore iz vie razloga, a ako doe do ekonomskih pregovora,
oni e nastojati da ih pretvore u politike, u emu e imati podrku meunarodnih uesnika.
Projekt autonomije verovatno rade po Galbrajtovoj inicijativi, jer u sledeoj fazi ne
raunaju na pregovore kao nain reavanja problema, nego na meunarodni pritisak na nas
i Srbiju, istovremeno oekujui koristi i od reavanja krize u bivoj BiH.
Naa strana bi na eventualnim pregovorima morala odbiti koncept ekonomsko-politikih
pregovora, prihvatajui razgovore samo o konkretnim pitanjima, a sporazumevajui se o
onim koja znae faktiko jaanje nae samostalnosti.
Procena predsednika Republike da e neprijatelj prihvatiti istovremeno reavanje problema
vodosnabdevanja pokazala se tana, a stav da sada moemo pristati na obostrane opravke
vodnih stanica stvara uslove da Vlada RSK zahteva od UNPROFOR-a sveobuhvatno
reavanje problema vode gde god nam je to kritino (npr. Zalunica, Vrhovine). Predlaem
da se izvri procena da li nam treba ovakva vrsta kontakata s neprijateljem i da o tome
traimo miljenje RDB R.49 Srbije.
general-major
Mile Novakovi, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 24.
49

Republike Srbije.

39

10

1994., srpanj 7.
Petrinja
Zamolba kojom predsjednik SO Petrinja od predstavnika Civilne policije UN-a trai
osiguravanje neophodne koliine naftnih derivata za potrebe komunalnog ureenja grada
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE PETRINJA
Broj: 01-471/94.
Petrinja, 07. 07. 1994.
CIVPOL PETRINJA
n/r gos. Vinod Kapur
Predmet: poziv na saradnju
Obraamo Vam se sa molbom i pozivom na saradnju.
Na grad Petrinja, poznato Vam je, u toku aktivnih dejstava pretrpio je brojna i teka
oteenja. elja nam je da pomognemo naem gradu i njegovom stanovnitvu. Upravo su u
toku akcije saniranja brojnih objekata, odvoenje ruevina i otpadnog materijala.
Paralelno sa ovim aktivnostima, eljeli bismo odravati na grad i kroz komunalno
ureenje, a to znai, redovno odvoziti komunalni otpad smee, kositi travu, rezati ivice,
tj. odravati zelene povrine.
Za ove aktivnosti nedostaje nam pogonsko gorivo D-2, tj. nafta u koliini od 10 tona.
Ova koliina dovoljna nam je za jedan mjesec, stoga Vas molimo da osiguranje nafte bude
mjeseno u navedenoj koliini.
Obraamo Vam se u nadi, da ete nam pomoi i ovaj put i osigurati traene koliine
nafte. Unaprijed se obavezujemo da gorivo koristimo za navedene potrebe.
Grad Petrinja, Vae sadanje prebivalite, zahvaljuje na saradnji i pomoi.
S potovanjem!
Dostaviti: P R E D S J E D N I K
1. CIVPOL PETRINJA, SKUPTINE OPTINE PETRINJA:
2. arhiva Kabineta,
3. arhiva.
Nikola Raii, in. el. teh., [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DASK-SACP, 613., kut. 4.

11

1994., srpanj 8.
Vojni
Dopis SUP-a Vojni rukovodstvu civilnih poslova UNPROFOR-a u sektoru Sjever o
problemima vezanim uz nemogunost lokalnog stanovnitva da pravnim putem naplati tetu
koju su mu nanijeli pripadnici mirovnih snaga nesavjesnim vrenjem dunosti
40

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA VOJNI
Broj: 08-03-1/723/1-94.
Vojni, 08. 07. 1994.
UNPROFOR SEKTOR SJEVER
CIVILNI POSLOVI
T O P U S K O
Predmet: obavjest o problemima naplate tete prouzrokovane
od strane UNPROFOR-a i dr. meunarodnih organizacija.
Brojni su primjeri sporog ili gotovo nikakvog isplaivanja tete graanima Republike
Srpske Krajine prouzrokovane od strane UNPROFOR-a i drugih meunarodnih
organizacija bilo u saobraajnim nezgodama ili na drugi nain.
Na te probleme ukazivali smo Vam vie puta bilo u pismenom obliku, bilo u naim
kontaktima sa Vama.
Meutim i poslije toga situacija se nije popravila. I dalje se nezadovoljne stranke obraaju
SUP-u Vojni traei ostvarenje svojih prava preko nas. Tom prilikom primjeeno je da
pojedini graani povedeni ne aurnou nadlenih organa UNPROFOR-a kod isplate
teta prijete da e izvriti samonaplatu tete na nain to e oduzimati vozila i imovinu
UNPROFOR-a.
Kao to smo istakli i u naim razgovorima s Vama ne podravamo takvo ponaanje i
poduzet emo sve da ne doe do neeljenih posljedica, ali vas upozoravamo na injenicu da
bi aurnost u isplati teta s vae strane doprinijela smanjivanju strasti i poboljanju ukupnih
odnosa.
ZAMJENIK SEKRETARA:
Veljko Vujaklija, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1073-3.

12

1994., srpanj 17.


Knin
Pismo kojim zastupnici Skuptine RSK pruaju bezrezervnu potporu poslanicima Narodne
skuptine Republike Srpske glede njihovog razmatranja prihvaanja mirovnog plana
Kontaktne skupine za BiH
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA RSK
Broj: 02-4-3/1-94.
Knin, 17. 07. 1994.
SKUPTINA REPUBLIKE SRPSKE
P A L E
41

Draga brao i sestre, uvaeni poslanici Skuptine Republike Srpske.


U ovom tekom istorijskom trenutku, kljunom po sudbinu Republike Srpske i njenog
naroda, poslanici parlamenta Republike Srpske Krajine i ceo narod Krajine srcem je uz
vas i prua vam jedinstvenu podrku u iznalaenju najpravednijeg rjeenja za budunost
Republike Srpske i srpskog naroda na svojim vekovnim i etnikim prostorima.
Verujemo u vas i aljemo vam najsrdanije bratske pozdrave.
M. P.50 PREDSJEDNIK SKUPTINE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Branko Vojnica
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

1994., srpanj 18.


Knin
Zapisnik s 10. sjednice Vlade RSK

13

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA



VLADA
ZAPISNIK
sa 10. redovne sjednice Vlade RSK odrane
18. 07. 1994. godine u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Borivoj Rauo i Ilija Priji.
Sjednici prisustvuju po pozivu:
 Nikola Ljubojevi, Simo Radi, Svetozar Vini, Vojin Peuraa, Neboja Pavkovi,
Veljko Stojsavljevi, Milan Grbi, Neboja Jaki, eljko Milijevi, Boko Popac, Boo
Rajnovi, Branka Dimitrijevi, Duan Zlokas.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikeli.
Sjednica je poela sa radom u 12.30 asova.
Za sjednicu je predvien slijedei:
D n e v n i r e d:
1. Verifikacija zapisnika sa 8. sjednice i tematske sjednice Ministarstva odbrane.
I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. Ministarstvo energetike i rudarstva
2.1. Informacija o elektroenergetskoj situaciji u RSK.
50

Okrugli peat: RSK, Skuptina Republike, Knin.

42

2.2. Inicijativa za utvrivanje mjerila i kriterija u postupku davanja na koritenje stanova u


dravnoj svojini.
3. Ministarstvo pravosua i uprave
3.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi.
3.2. Utvrivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj upravi.
3.3. Utvrivanje prijedloga Zakona o izvrenju krivinih sankcija.
3.4. Utvrivanje prijedloga Zakona o izvrenju i dopuni Zakona o advokaturi.
4. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede
4.1. Elaborat o proizvodno-tehnikom stanju i mogunostima i kapacitetu primarne i
finalne prerade drveta u RSK.
4.2. Informacija o etvi.
4.3. Informacija i zauzimanje stava Vlade oko razgovora sa UNPROFOR-om po pitanju
koritenja vodenih resursa.
5. Ministarstvo kulture i vjera
5.1. Razmatranje zahtjeva Arhiva Krajine za dodjelu poslovnog prostora.
5.2. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za sanaciju objekta manastira Dragovi.
6. Ministarstvo za saobraaj i veze
6.1. Donoenje Odluke o osnivanju DP Autoprevoz Slavijatrans i imenovanje upravnog
odbora.
7. Ministarstvo zdravlja
7.1. Donoenje Odluke o koritenju poslovnih prostorija i obavljanju zajednikih poslova
Republike sanitarne inspekcije i organa optinske uprave.
7.2. Donoenje Odluke o odobrenju novanih sredstava za dogradnju Zdravstvenog centra
Glina.
7.3. Donoenje Odluke o odobrenju novanih sredstava za adaptaciju Doma zdravlja u
Kninu.
8. Ministarstvo odbrane
8.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vojnim sudovima.
8.2. Utvrivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vojnom tuilatvu.
8.3. Donoenje Uredbe o vojno-ljekarskim komisijama.
9. Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja
9.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za
socijalno osiguranje.
10. Ministarstvo za urbanizam, stambeno komunalne poslove i graevinarstvo
10.1. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti za izuzee stana iz dodjele po Uredbi o
davanju na privremeno koritenje i uvanje objekata stambeno-poslovnog i drugog prostora.
10.2. Utvrivanje prijedloga Zakona o obnovi RSK.
11. Utvrivanje miljenja Vlade na prijedlog Zakona o konfiskaciji imovine ratnih dezertera.
II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U SKRAENOM POSTUPKU
12. Davanje saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutranjoj
organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu poljoprivrede.
13. Davanje saglasnosti na Pravilnik o rejonizaciji vinogradarskih podruja i zatiti
geografskog porijekla vina i rakije.
14. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu osnovnih sredstava u
Ministarstvu poljoprivrede.
15. Rjeenje o postavljenju pomonika ministra kulture i vjere.
43

16. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za kulturnu manifestaciju u Topuskom.


17. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za opremu prostorija MIP-a.
18. Rjeenje o razrjeenju pomonika ministra za rad, boraka i socijalna pitanja.
19. Rjeenje o postavljenju pomonika ministra za rad, boraka i socijalna pitanja.
20. Rjeenje o imenovanju glavnog inspektora rada Republikog inspektorata za rad.
21. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za saniranje Spomen podruja Jasenovac.
22. Donoenje Odluke o finansiranju izgradnje 10 montanih stambenih objekata za
prosvjetne radnike sa podruja optine Pakrac.
23. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za adaptaciju O Vuk Karadi Kostajnica.
24. Donoenje Odluke o odobrenju novanih sredstava za registraciju JP Dravna lutrija
RSK.
25. Donoenje Odluke o gaenju deviznih rauna Vlade kod Beogradske banke, d.d.
Beograd.
26. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu polovnog automobila za
potrebe Republikog hidrometeorolokog zavoda.
27. Utvrivanje prijedloga odgovora na poslanika pitanja
27. a. Da li su navedena ministarstva upoznata sa citiranom naredbom (nareenje
Komande 31. pbr.) i da li su je odobrili?
27. b. Ako su je odobrili po kojem zakonu, ako je nisu odobrili, a bili su upoznati, ta su
preduzeli na njenom ukidanju i to se preduzelo prema donosiocu?
27. v. Kada e graanima srpske nacionalnosti u Benkovcu biti nadoknaena teta koju su
poinili bezumni graani bez ikakvog razloga i kada e ti poinioci doi pod udar zakona?
27. g. Tko su ljudi na elu republikih institucija?
27. d. Brojno stanje zaposlenih u Birou Vlade RSK i podatak o profilu i kvalifikacionoj
strukturi zaposlenih u Birou Vlade RSK?
27. . Da li e se, kada i ta uiniti da se zatiti imovina na Karinskom moru koja je izloena
skandaloznoj pljaki?
27. e. Da li e netko odgovarati za ono to je do sada opljakano i da li e oteeni Srbi biti
obeteeni?
27. . Zato Vlada ne poniti odluku optine Petrinja kojom je postavljen direktor Finela
i imenovan upravni odbor, jer se radi o preduzeu od republikog znaaja?
III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA LANOVA VLADE
28. Informacija o kretanju stonih zaraza u veterinarskoj slubi.
29. Informacija Regionalne privredne komore Valjevo.
30. Izvjetaj Republike komisije za popis i procjenu ratne tete.
31. Informacija o poslovanju DP Lika-trans.
32. Informacija (usmena) o Srbima iz Gorskog kotara.
i izmjenjen i nadopunjen sa
9.2. Isplata penzija.
9.3. Zauzimanje stava oko Zakona o pravima vojnih invalida i porodica palih boraca.
11. a. Pravilnik o radu Agencije za poslovne odnose sa meunarodnim organizacijama.
Ad 1
Verifikovan je zapisnik sa 8. sjednice Vlade i 9. sjednice Vlade tematskog karaktera.
44

Ad 2
2.1. Informacija o elektro-energetskoj situaciji u RSK (prilog br. 1)
podnio je ministar Milivoj Krika.
Doneen je:

ZAKLJUAK
Izvjetaj se prihvata s tim da se na jednoj od iduih sjednica razmotri prijedlog mjera u
vezi razrjeenja elektroenergetske situacije u RSK.
2.2. Skida se sa dnevnog reda.
Ad 3
3.1. Nacrt Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi (prilog br. 2)
obrazloio je ministar Funduk.51 Potom je govorio pomonik ministra Simo Radi. Doneen
je
ZAKLJUAK
Vlada ocjenjuje da se u postupku donoenja ovog Zakona, obavi javna rasprava. Utvruje
se nacrt Zakona za javnu raspravu u predloenom tekstu (prilog br. 2). U javnu raspravu
ukljuiti skuptine optina i poslanike klubove republike Skuptine. Raspravu obaviti u
roku od 20 dana. Za provoenje javne rasprave zaduuje se Ministarstvo pravosua i uprave.
3.2. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj upravi (prilog br. 3)
obrazloio je ministar Uro Funduk i doneen je
ZAKLJUAK
Isto kao u taki 3.1.
3.3. Prijedlog Zakona o izvrenju krivinih sankcija obrazloio je g-din Nikola Ljubojevi.
Utvren je prijedlog
ZAKONA
o izvrenju krivinih sankcija (prilog br. 4)
koji e se uputiti u skuptinsku proceduru.
3.4. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi obrazloio je ministar
Funduk.
Utvren je prijedlog
ZAKONA
o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi (prilog br. 5)
koji e se uputiti u skuptinsku proceduru.
Ad 4
4.1. G-din Mile Grbi obrazloio je Elaborat (prilog br. 6). Potom je otvorena rasprava
u kojoj su uestvovali ministar Veselinovi,52 Funduk, Petrovi,53 predsjednik Mikeli i
pomonik ministra poljoprivrede Veljko Stojsavljevi.
Ministar Simo ijan54 predlae da se prihvati program Elaborata, da se imenuje koordinaciono
tijelo te da se po ponuenim elementima pree na rad.
Doneen je
51
52
53
54

Uro, ministar pravosua i uprave.


Ratko, ministar financija.
Branko, ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju.
Ministar poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede.

45

ZAKLJUAK
Da g-din Grbi predloi operativno sastav ljudi za koordinacioni odbor (iz Ministarstva
finansija, Ministarstva energetike i svih bitnih ministarstava). Nakon to se koordinaciono
tijelo sastavi treba odrati sastanak sa drvopreraivaima, potom sa bankarima i sa nosiocima
ovog programa. Dostaviti za sjednicu za etvrtak.
4.2. Informaciju o etvi podnio je ministar ijan. Od predvienih 56.000 ponjeveno je
85 %, to znai da moemo oekivati preko 185.000 tona penice. Tok etve je bio otean
zbog padalina pa je trebalo izvriti suenje penice. Imat emo duplo vie penice nego to
nam treba i moemo biti zadovoljni.
Doneen je
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija o etvi. Izvrit e se revizija poslovanja JP i banaka. Poto nemamo
dovoljno vlastitog kadra za reviziju, koristit emo pomo saveznih organa.
G-din Crnogorac55 sutra da dostavi pismeni izvjetaj u vezi podataka koje je dao g-din
Skeledija.56 Potom da ministri ijan i Krika,57 na osnovu dobijenih podataka, pripreme
odgovor.
4.3. Informaciju o razgovoru sa UNPROFOR-om po pitanju koritenja vodenih resursa
(prilog br. 7) podnio je pomonik ministra Neboja Jaki.
Doneen je
ZAKLJUAK
Ekipu za pregovore sa UNPROFOR-om predstavljat e ministar Peri,58 g-din Jaki i
g-din Vidi59 kao i ministar ijan.
Ad 5
5.1. O zahtjevu Arhiva Krajine za dodjelu poslovnog prostora (prilog br. 8.) govorio je
ministar Dragutin Boli.60
Doneen je
ZAKLJUAK
Vlada je zauzela stav da zgradu katolikog samostana treba u cjelosti obezbediti za
Ministarstvo kulture i vjera. Prethodno je potrebno da se iz ove zgrade izmjesti specijalna
jedinica MUP-a i isele izbjeglice. Za realizaciju ovog zakljuka zaduuju se Ministarstvo
kulture i vjera i Komesarijat za izbjeglice.
5.2.Doneena je
ODLUKA
o odobrenju novanih sredstava za sanaciju objekata manastira Dragovi (prilog br. 9)
6.1. Doneena je

Ad 6

ODLUKA
o osnivanju DP Autoprevoz Slavijatrans (prilog br. 10)
i

55
56
57
58
59
60

Miomir.
Branko.
Milivoj, ministar energetike i rudarstva.
Slobodan, ministar za rad, boraka i socijalna pitanja.
Vlado.
Ministar kulture i vjera.

46

RJEENJE
o imenovanju predsjednika i lanova Upravnog odbora DP Autoprevoz Slavijatrans
Dvor na Uni (prilog br. 11)
7.1.Doneena je

Ad 7

ODLUKA
o koritenju poslovnih prostorija i obavljanju zajednikih poslova Republike sanitarne
inspekcije i organa optinske uprave (prilog br. 12)
7.2. i 7.3. U vezi Odluke o odobrenju novanih sredstava za dogradnju Zdravstvenog
centra Glina (prilog br. 13) i Odluke o odobrenju novanih sredstava za adaptaciju Doma
zdravlja u Kninu (prilog br. 14) doneen je
ZAKLJUAK
Uputiti zahtjev komercijalnoj banci i Beobanki da se iz depozita sredstava dravnih
organa u ovim bankama, odobri fondu zdravstva na dvije godine kredit u iznosu 200.000
dinara.
8.1. Utvren je prijedlog

Ad 8

ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o vojnim sudovima (prilog br. 15)
koji e se uputiti u skuptinsku proceduru.
8.2. Utvren je prijedlog

o izmjenama i dopunama Zakona o vojnom tuilatvu (prilog br. 16)
koji e se uputiti u skuptinsku proceduru.
8.3. Doneena je
UREDBA
o vojnoljekarskim komisijama (prilog br. 17)
9.1. Utvren je prijedlog

Ad 9

ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje (prilog br. 18)
koji e se uputiti u skuptinsku proceduru.
9.2. Ministar Peri Mi smo prola 2 mjeseca uspjeli isplatiti penzije iz vlastitih
sredstava. Ovaj mjesec to neemo moi ako SRK ne ispotuje svoj dio obaveze, to znai da
nam se mora obezbjediti 30 % sredstava da bi pokrenuli sve obaveze. Za esti mjesec nam
treba 350.000 dinara (ili kredita, ili iz rezerve, ili pozajmica). Do idue isplate moramo
neto hitno napraviti.
ZAKLJUAK
Sutra e se deblokirati banke, do etvrtka emo sve srediti u vezi isplate penzije za esti
mjesec.
9.3. Amandmane na prijedlog Zakona o pravima vojnih invalida i porodicama palih
boraca (prilog br. 19) koji je utvren na sjednici Vlade obrazloio je ministar Peri.
Doneen je
ZAKLJUAK
Amandmane uvrstiti u raniji prijedlog istog Zakona i kao novi prijedlog Zakona uputiti
na Skuptinu.
47

10.1. Doneena je

Ad 10

ODLUKA
o davanju saglasnosti za izuzee stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno
koritenje i uvanje objekata, stambenog, poslovnog i dr. prostora (prilog br. 20)
10.2. Skinuto s dnevnog reda.
11.1. Prihvata se

Ad 11

MILJENJE
Ministarstva pravosua i uprave o Zakonu o konfiskaciji imovine ratnih dezertera
(prilog br. 21)
11. a. Usvaja se
PRAVILNIK
o organizaciji, djelatnosti i nainu rada Agencije za poslovne odnose sa meunarodnim
organizacijama (prilog br. 22)
Skinuto s dnevnog reda.
Doneena je

Ad 12
Ad 13

ODLUK A
o davanju saglasnosti na Pravilnik o rejonizaciji vinogradskih podruja i zatiti geografskog
porijekla vina i rakije (prilog br. 23)
Ad 14
Doneena je
ODLUKA
o kupovini sredstava za rad za potrebe Ministarstva poljoprivrede, umarstva i
vodoprivrede (prilog br. 24)
Doneeno je

Ad 15

RJEENJE
o postavljenju pomonika ministra kulture i vjera (prilog br. 25)

Skinuto s dnevnog reda.


Doneena je

Ad 16
Ad 17

ODLUKA
o kupovini osnovnih sredstava za potrebe MIP-a (prilog br. 26)

Doneeno je

Ad 18

RJEENJE
o razrjeenju pomonika ministra za rad, boraka i socijalna pitanja (prilog br. 27)

48

Doneeno je

Ad 19

RJEENJE
o imenovanju pomonika ministra za rad, boraka i socijalna pitanja (prilog br. 28)

Doneeno je

Ad 20

RJEENJE
o imenovanju glavnog republikog inspektora rada Republikog inspektorata za rad
(prilog br. 29)
Skinuto s dnevnog reda.
Doneena je

Ad 21
Ad 22

ODLUKA
o finansiranju izgradnje 10 montanih stambenih objekata za prosvjetne radnike sa
podruja optine Pakrac (prilog br. 30)

Skinuto s dnevnog reda.


Doneena je

Ad 23
Ad 24

ODLUKA
o odobrenju novanih sredstava za registraciju JP Dravna lutrija RSK (prilog br. 31)
Doneena je

Ad 25

ODLUKA
o ukidanju deviznih rauna Vlade RSK kod Beogradske banke d. d. Beograd
(prilog br. 32)

Doneena je

Ad 26

ODLUKA
o odobrenju sredstava za kupovinu automobila za potrebe Republikog
hidrometeorolokog zavoda (prilog br. 33)

Ad 27
27. a. i 27. b. Prijedlog odgovora na poslanika pitanja (prilog br. 34) podnio je ministar
odbrane Rade Tanjga.
Doneen je
ZAKLJUAK
Prihvaen je odgovor na poslanika pitanja u predloenom tekstu koje e biti dostavljeno
Skuptini RSK.
27. b. Budui nismo dobili pismeni odgovor na sjednici se o ovom pitanju nije
raspravljalo.
49

27. g.Prijedlog odgovora na poslaniko pitanje (prilog br. 35) podnio je sekretar Vlade
Savo trbac.
Doneen je
ZAKLJUAK
Prihvaen je odgovor na poslaniko pitanje u predloenom tekstu koje e biti dostavljeno
Skuptini RSK.
27. d.Prijedlog odgovora na poslaniko pitanje (prilog br. 36) podnio je sekretar Vlade
trbac.
Doneen je
ZAKLJUAK
Prihvaen je odgovor na poslaniko pitanje u predloenom tekstu koje e biti dostavljeno
Skuptini RSK.
27. . O ovom pitanju se nije raspravljalo.
27. e.O ovom pitanju se nije raspravljalo.
27. .Prijedlog odgovora na poslaniko pitanje (prilog br. 37) podnio je ministar Petrovi.
Doneen je
ZAKLJUAK
Prihvaen je odgovor na poslaniko pitanje u predloenom tekstu koje e biti dostavljeno
Skuptini RSK.
lanovima Vlade radi informisanja podijeljeni su sljedei materijali:
Ad 28
INFORMACIJA
o kretanju stonih zaraza i veterinarskoj slubi (prilog br. 38)
Ad 29
INFORMACIJA
Regionalne privredne komore Valjevo (prilog br. 39)
Ad 30
IZVJETAJ
o radu Republike komisije za popis i procjenu ratne tete (prilog br. 40)
Ad 31
INFORMACIJA
o postavljenju DP Lika-trans (prilog br. 41)
Ad 32
INFORMACIJA
o Srbima iz Gorskog kotara (prilog br. 42)61
Usmenu informaciju su podnijeli: Boo Rajnovi, Branka Dimitrijevi i Duan Zlokas
predstavnici Srba Gorskog kotara.
Potom je otvorena rasprava u kojoj su uestvovali gotovo svi prisutni ministri i predsjednik
Vlade. Rasprava je voena uglavnom o naredbi predsjednika RSK da se rasformira 21.
diverzantski odred. Po zavretku rasprave usvojen je
61

Prireivai su izostavili priloge.

50

ZAKLJUAK
Pitanje rasformiranja 21. diverzantskog odreda razmotrit e se jo jednom na sjednici
Vrhovnog savjeta odbrane.
Sjednica je zavrila rad u 01.30 asova.
Broj: 05-5-397/1-94.
Knin, 18. 07. 94.62
SEKRETAR VLADE: M. P.63
M. P.64 PREDSJEDNIK VLADE
Savo trbac, [v. r.] Borislav Mikeli, [v. r.]65
Broj: 06-5-700/94.
Knin, 18. 07. 1994.66
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

14

1994., srpanj 18.


Knin
Otvoreno pismo Saveza sindikata Krajine u kojem se vodstvo RSK proziva zbog
teke ekonomske i socijalne situacije u RSK, te se trai njihovo obraanje javnosti s
konstruktivnim prijedlozima koji bi, uz prevladavanje uoenih potekoa i nepravilnosti,
doprinijeli konanoj uspostavi pravne drave
SAVEZ SINDIKATA KRAJINE
VIJEA SAVEZA SINDIKATA

K N I N
Broj: 66/94.
Knin, 18. 07. 1994. god.
Sa dananjeg sastanka predsjednika sindikalnih organizacija optine Knin, upuuje se
predsjedniku Republike, predsjedniku Vlade i predsjedniku Skuptine RSK slijedee
OTVORENO PISMO
Na danas odranom sastanku predstavnika sindikalnih organizacija sa podruja optine
Knin, ukazano je na neodrivost sadanje situacije u Republici, koja prijeti da rezultira
potpunim haosom i bezvlaem. U vieasovnoj raspravi ukazano je na bezbrojne sluajeve
zloupotreba, pljaki, nefunkcionisanja pravne drave, potpunog zatiranja privrednih
aktivnosti, samovolje pojedinaca i dovoenje najveeg broja vojnika, radnika i penzionera
na rub materijalne egzistencije.
62
63
64
65
66

Dopisano rukom.
Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
Prireivai su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastorunim potpisima.
Dopisano rukom.

51

Meu mnogobrojnim pitanjima o kojima je raspravljano, akcenat je stavljen na slijedea:


Zato se dogodila blokada Beobanke, koja je onemoguila isplatu plata i penzija, te
obavljanje finansijskih transakcija? Ko je odgovoran za ovakvu situaciju i kakvu e snositi
odgovornost za posljedice proistekle iz viednevne blokade?
Zato se niko od odgovornih nije javnosti obratio sa pravom informacijom o nastaloj
situaciji, ve se otvorila mogunost za irenje raznih pria i glasina.
ta je istina o dodjeli velikih kredita privatnicima za razvoj male privrede i zato te
kredite nisu mogla dobiti dravna preduzea?
Neodrivo je daljnje materijalno iscrpljivanje vojnika, radnika i penzionera. Svjesni
smo da su posljedice rata velike, da privreda ne radi i da se ne stvaraju nove vrijednosti, ali
traimo da se postojea dobra rasporede ravnomjerno.
Opet tvrdimo da bi se sa boljom fiskalnom politikom, mogla ubrati znaajna sredstva
za finansiranje vojnika i penzionera u Republici. Pri tome, fiskalnom sistemu uglavnom
uspijeva izbjei privatni sektor, to omoguava brzo bogaenje pojedinaca, koji e se im
pone transformacija dravne svojine pojaviti da svojim lako steenim kapitalom otkupe
siromana poduzea.
Od najodgovornijih ljudi Republike, traimo da vojnicima, radnicima i penzionerima
prue pravu informaciju o sadanjoj situaciji u Republici, a u sluaju da su sami nemoni
preduzeti odgovarajue mjere, trebaju otvoreno rei koji su to organi i institucije koje
blokiraju funkcionisanje pravne drave.
Traimo da se odgovorni obrate javnosti sa obrazloenjem sadanje situacije i mjerama
za njeno prevazilaenje u roku od 8 dana, jer emo u suprotnom razmotriti mogunost da
radnike RSK pozovemo na druge oblike sindikalne borbe.
M. P.67 P R E D S J E D N I K
Sandi Milinko, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 25.

15

1994., srpanj 18.


[Knin]
Dopis kojim predsjednik RSK Milan Marti u svoje i u ime naroda RSK estita brazilskom
predsjedniku Itamaru Francu na uspjehu nogometne reprezentacije Brazila na Svjetskom
nogometnom prvenstvu u SAD-u, te ukazuje na tradicionalne veze brazilskog i srpskog
naroda u prolosti
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA 18. jula 1994. g.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
NJEGOVA EKSELENCIJA ITAMAR FRANCO
PREDSJEDNIK BRAZILA
BRAZILIJA
67

Okrugli peat: Savez sindikata Krajine, Vijee Saveza sindikata Krajine, Knin.

52

Vaa ekselencijo,
U ime naroda Republike Srpske Krajine kao i u svoje lino ime, estitam na uspjehu koji je
Vaa reprezentacija u SAD postigla na odranom svjetskom prvenstvu u fudbalu.
Prijateljstvo srpskog i brazilskog naroda je tradicionalno. Ono je decenijama povezivano,
ne samo miroljubivom politikom dvaju naroda, ve i sportskim aktivnostima od kojih je
fudbal svakako bio i ostao najpopularnija spona. Pobjeda vae reprezentacije jo jednom
je potvrdila neprikosnoveno vodstvo koje ima Brazil u navedenom sportu. Vjerujem,
ekselencijo, da e se u budunosti jo vie uvrstiti tradicionalne veze koje postoje izmeu
naih naroda.
Primite izraze mog dubokog potovanja.
Milan Marti, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.

16

1994., srpanj 19.


Knin
Smjernice Odbora za odbranu i bezbjednost i Odbora za inostrane poslove Skuptine RSK
o nainu voenja buduih mirovnih pregovora izmeu predstavnika RSK i hrvatskih vlasti,
kao i o prevladavanju problema koji se javljaju pri provedbi Zagrebakog sporazuma o
prekidu vatre iz oujka 1994., te nunosti jaanja krajinskih obrambenih i ekonomskih
potencijala
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.68
SKUPTINA
Odbor za odbranu i bezbjednost
Odbor za inostrane poslove
Knin, 19. 07. 1994. godine
Na zajednikoj sjednici Odbora za odbranu i bezbjednost i Odbora za inostrane poslove
Skuptine RSK odranoj 19. jula 1994. godine na osnovu Analize primjene sporazuma
o prekidu vatre, izraene od strane pomonika vrhovnog komandanta za nacionalnu
bezbednost i meunarodne odnose i na osnovu voene rasprave doneeni su slijedei
ZAKLJUCI
1. Skuptina je raspravljajui o inicijativi za pregovore prihvatila postojeu platformu o
pregovorima doneenu na Skuptini prolog saziva uz odreene zakljuke, na koje obavezuje
uesnike u buduim pregovorima:
novu rundu pregovora, odnosno drugu fazu mirovnih pregovora izmeu RSK i RH treba
da preuzme novoizabrana vlada RSK,
u drugoj fazi pregovora sva ona pitanja koja su prejudiciranje politikog reenja ili svojom
formulacijom tome doprinose ne mogu biti predmet razgovora,
68

Prijemni peat: RSK, Sluba predsjednika Republike, ur. broj: 020/3-748/94., 26. 7. 1994., Knin.

53

za mjesto pregovora moe se izabrati bilo koja trea nepristrana zemlja, koja RSK ne
stavlja u neravnopravan poloaj,
svaki budui dokumenat u pregovarakom procesu mora doi na ratifikaciju Skuptine
Republike Srpske Krajine,
u toku voenja mirovnih pregovora pripremiti sistem odbrane RSK za uspjenu odbranu
od nove agresije,
nivo i sastav delegacija za voenje pregovora moraju biti reciproni.
2. U primeni sporazuma ostao je problem nedovoljne kontrole na hrvatskoj strani. Zbog
malog broja vojnih posmatraa i nedovoljne upotrebe helikoptera, na to UNPROFOR ima
neogranieno pravo.
U zapadnoj Slavoniji, delu UNPA zone pod hrvatskom okupacijom ostale su njihove
jedinice presvuene u policiju ali bez prihvatanja propisanog broja od 75.
Na prostoru zapadne Slavonije utvrditi tampon zonu na hrvatskoj strani od linije
razdvajanja,
naem pregovarakom timu sugerie se da ova pitanja obavezno nametnu u buduim
pregovorima, bez ega nema napretka u ostvarivanju novih pitanja,
organi RSK, angaovani na pitanju razdvajanja i utvrivanja konane linije razdvajanja
zaraenih snaga obavezuju se na korekciju postignutih linija na mestima koja su sada
sporna, a gdje je postojee reenje ilo na nau tetu. Ova reenja treba traiti u skladu
sa predloenom Analizom i u skladu sa mogunostima u ovom trenutku bez novih veih
zaotravanja.
3. Obavezuje se Vlada RSK da u okviru svojih nadlenosti predloi reenje osnove
ekonomsko-socijalnih uslova ivota naih ljudi u zoni razdvajanja i prostoru du linije
fronta, koji su najvie bili izloeni dejstvu neprijatelja, tako da ti uslovi budu povoljniji
nego u dubini dravne teritorije (pomo u graevinskom materijalu, otkup poljoprivrednih
vikova, krediti za pokretanje privredne aktivnosti, elektrina energija, voda, javni saobraaj,
zdravstvena i socijalna zatita, kolovanje dece).
Realizaciju pratiti obilascima ekipa s republikog nivoa i time spreiti iseljavanje stanovnitva.
Reiti problem prisustva neprijatelja u optinama Pakrac, Daruvar, Grubino Polje.
4. Stvarati politike uslove za operativni i strategijski manevar prema zakljucima o
ugroenosti bilo kog dela teritorije. Praktino proveravati ovakve postupke uz proveru
funkcionisanja sistema Civilne zatite.
5. Ui u daljnje pregovore, a sporazumevati se samo o onom to doprinosi jaanju nae
samostalnosti. Time e biti skrenuta panja sa sporazuma i bie mogue bez velike buke i
formalno promeniti linije razdvajanja tamo gdje je to potrebno.
6. Zaduuje se Vlada da zajedno sa Generaltabom vojske predloi reenje osnovnih
pitanja strategijskih resursa odbrane: municija, gorivo, hrana, remont borbene i neborbene
tehnike, organizovanje vojnih sudova i reiti naelno i organizaciono angaovanje rezervnih
vojnika iz RSK sa privremenim mestom boravka u SRJ. Regulisati vojnu (materijalnu?)
obavezu naih graana izvan srpskih drava. Uspostaviti snaan informativno-propagandni
sistem za objanjavanje naih politikih ciljeva, propagandni nastup prema neprijatelju i
meunarodnim uesnicima i suprostavljanje neprijateljskoj propagandi.
Rok za predlog Skuptini je 30 dana od dana usvajanja ovih zakljuaka.
54

7. Raditi na to skorijem poetku stranih ulaganja u RSK. Svaki dolar iz inostranstva


uloen na naoj teritoriji smanjuje mogunost podrke neprijateljskoj agresiji. U poetku
iskoristiti reenost UN da dovedu strane kompanije za reavanje pojedinih humanitarnih
i komunalnih problema vodovod, putevi, elektrina energija.
8. Nastaviti s aktivnostima da se preko Komiteta za akreditacije obezbedi nae prisustvo u
UN, u bilo kojoj formi. Iskoristiti konfrontaciju neprijateljske vlasti s UNPF69 i nuditi im
svoje usluge uz potpuno regulisanje do sada nereenih ekonomskih odnosa.
9. Preduzeti javno i politiki obavezu voenja brige za srpske teritorije pod okupacijom
(zapadna Slavonija, Gorski kotar...), imati u MUP-u organizacionu jedinicu koja e se
tim redovno baviti. Koristiti Posmatraku misiju EZ za obilaske ovih prostora jer im je to
mandat.
10. Posebnu panju obratiti terminima koji se odnose na Hrvatsku i to zvanino
(poluzvanino?) odrediti. Nema nikakvih razloga da mi njih nazivamo Republika Hrvatska
ili Hrvatska vojska, ako oni nas zovu lokalni pobunjeni Srbi i etnici.
11. Ovim zakljucima Skuptina obavezuje svoje organe u Republici Srpskoj Krajini da
preispitaju odnose spram postojeih meunarodnih i evropskih institucija prisutnih na
ovom podruju, kako bi svoju misiju na podruju Republike Srpske Krajine doveli u
sklad sa postojeim opteprihvaenim naelima delovanja i pruanja usluga dobre volje, a
zloupotrebe eliminisali.
Broj: 02-3-8/1-94.
M. P.70 PREDSJEDNIK SKUPTINE:

Branko Vojnica, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.

1994., srpanj 21.


Knin
Zapisnik s 11. sjednice Vlade RSK

17

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA



VLADA

ZAPISNIK
sa 11. redovne sjednice Vlade RSK odrane 21. 07. 1994.
godine u zgradi Vlade u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
69
70

Misli se na UNPROFOR.
Okrugli peat: RSK, Skuptina Republike, Knin.

55

Odsutni: Ilija Priji, Borivoj Rauo


Sjednici prisustvuju po pozivu: Veljko Stojsavljevi, Milan Grbi, Milinko Sandi, Vojin
Peuraa, Drago Kovaevi, Branislav Bukva.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade B.71 Mikeli.
Sjednica je poela s radom u 12.00 asova.
Za sjednicu je predvien slijedei
DNEVNI RED
1. Verifikacija zapisnika sa 10. sjednice.
I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. Rasprava o otvorenom pismu za javnost Saveza Sindikata Krajine.
3. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA
3.1. Informacija o sprovoenju obavezne instrukcije o primjeni Zakona i prateih propisa
SRJ.
3.2. Razmatranje naina realizacije Odluke Vlade o nabavci uniformi za SVK.
4. MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA
4.1. Prijedlog mjera za razrjeenje elektroenergetske situacije.
5. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, UMARSTVA I VODOPRIVREDE
5.1. Donoenje Odluke o imenovanju koordinacionog odbora za provoenje programa
DRVO.
5.2. Donoenje Odluke o razrjeenju i imenovanju v. d.72 direktora JP Krajinaume.
6. MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I
INDUSTRIJU
6.1. Rjeenje o ukidanju Odluke o imenovanju direktora DP Keramika Dvor.
6.2. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju Upravnog odbora DP Finel Petrinja.
6.3. Rjeenje o izmjeni Rjeenja o imenovanju Upravnog odbora DP Gavrilovi Holding
Petrinja.
6.4. Pitanje Kamena Obrovac.
7. MINISTARSTVO ZDRAVLJA
7.1. Zahtjev za reviziju Odluke o platama.
8. MINISTARSTVO ZA SAOBRAAJ I VEZE
8.1. Zahtjev za osiguranje goriva za JTP73 eljeznice Krajine.
9. Zahtjev za uestvovanje na festivalu u Moskvi.
II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U SKRAENOM POSTUPKU
10. Donoenje Odluke o odobrenju kratkorone pozajmice Republikom fondu penzijskog
i invalidskog osiguranja RSK.
11. Donoenje Odluke o kupovini osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva pravosua.
12. Donoenje Odluke o osnivanju podrunog odjeljenja Fakulteta drutvenih nauka u
Vukovaru smjer poslovanje i upravljanje menadment.
13. Rjeenje o imenovanju direktora Agencije za poslovne odnose sa meunarodnim
organizacijama.
71
72
73

Borislav.
Vritelj dunosti.
Javno eljezniko transportno poduzee.

56

14. Usvajanje Zakljuka o prijedlogu Beobanki Mjeovitoj banci za odobrenje kredita za


adaptaciju O Vuk Karadi u Kostajnici.
15. Usvajanje Zakljuka o prijedlogu Beobanki-Mjeovitoj banci za odobrenje kredita
Republikom zavodu za zdravstveno osiguranje Knin za dogradnju zgrade Doma zdravlja u
Glini i adaptaciju Doma zdravlja u Kninu.
Verifikovan je zapisnik sa 10. sjednice.

Ad 1

Ad 2
Predsjednik je proitao Otvoreno pismo (prilog br. 1) Predsjednik Mikeli U ovom
pismu je izneena teka kvalifikacija u okviru RSK i zamolio sam Sandia da doe na
sjednicu i dajem mu mogunost da iznese argumentaciju pred Vladom ta ga je motivisalo
za ovakvo otvoreno pismo. Nakon toga otvorit emo raspravu.
G-din Milinko Sandi Nije me motivisalo nita jer ja pismo samo potpisujem. Voena je
rasprava, sastanak je sazvan na inicijativu ljudi iz Sindikata. Iza svih konstatacija u pismu ja
ne mogu stajati, jer ne mogu sve pojedinano provjeravati (nisam ja policija). Na Vladi je da
se odredi prema pismu.
Otvorena je rasprava:
Ministar Bosni74 Pismo je neozbiljno i nije trebalo ii u javnost.
Ministar Peri75 Da je ovo predizborna kampanja ja bih razumio ovo pismo. Ovim se
mogu izazvati socijalni nemiri, to RSK ne bi mogla izdrati. Trebali ste se g-dine Sandi
obratiti Ministarstvu za rad, boraka i socijalna pitanja prije nego ste to dali u javnost.
Koliko znam ni jedna sindikalna organizacija u RSK nije registrovana.
Ministar Veselinovi76 Postavlja pitanja:
Kad ste vi poslali bilo koji prijedlog na Vladu?
Kod koga i kada je registrovana ova organizacija?
Ministar Petrovi77 citira prvu reenicu pisma: Na danas odranom sastanku predstavnika
sindikalnih organizacija sa podruja optine Knin, ukazano je na neodrivost sadanje
situacije u Republici, koja prijeti da rezultira potpunim haosom i bezvlaem.78 To nije
tano. Npr., u periodu zadnja 2 mjeseca broj zaposlenih se poveao za oko 1.200 1.400. U
pismu je vidljiv atak na proces privatizacije. Iskustvo pokazuje da je najvitalniji dio privrede
upravo privatni sektor.
Ministar Petrovi postavlja pitanje: Da li je ovo pismo imalo namjeru da rijei problem ili
obratno?
Ministar Ratkovi79 Umjesto da uvrujemo odbranu ovo pismo upuuje na pobunu
(graana protiv vlasti).
Drago Kovaevi, predsjednik SO Knin Zato ovolika panja prema pismu i sindikalnoj
organizaciji iji se rad praktino ne vidi. U pismu fali element odgovornosti. Ovo je jeftino
74
75
76
77
78
79

Milan.
Slobodan.
Ratko.
Branko.
Podcrtano u izvorniku.
Stevo, ministar prosvjete.

57

politiko reklamerstvo. Ispada da je unitena drava od kada je na vlast dola ova sadanja
Vlada, a prije da je bilo bolje. Upravo je suprotno. Vaa ocjena ne moe, dakle, stajati.
Volio bih da Sindikat bude ubudue registrovan i partner ovoj Vladi.
Ministar Babi80 Pismo me podsea na prola vremena (revolucije, parola radnici,
seljaci). Mislim sledee:
Sindikat mora da zaivi u RSK. Sindikat ne bi trebao da se definie, organizuje kao politika
grupacija. RSK je nastala voljom svih graana (i seljaka i radnika). RSK nisu potrebne ni
revolucionarne ni kontrarevolucionarne snage (pogotovo ne u ovom trenutku).
Milinko Sandi Ipak je ovo bilo pomalo suenje. Naa sindikalna organizacija je
registrovana. Razvijen je rad Sindikata gdje je potrebno i gdje jesu svi aktivisti Sindikata
(neki su u vojsci). Na Statut precizira ko moe ui u organizaciju Sindikata.
Ovaj sastanak pomalo lii na partijski sastanak. Mi smo u pismu postavili jednostavna
pitanja, a vi to moete kvalifikovati kako hoete.
Predsjednik Mikeli G-dine Sandiu niste jo argumentovali stvari iz pisma.
Nakon rasprave doneen je
ZAKLJUAK
Zaduuju se ministri: Peri, Bosni, Petrovi i Ratkovi da sastave stav Vlade to e biti i
saoptenje za javnost.
Ad 3
3.1. Ministar Bosni je obrazloio obaveznu instrukciju o primjeni zakona i prateih
popisa SRJ vezano za carine i istakao da je instrukcija dovela do ozbiljnih problema na
terenu.
Predlae da se formira interresorsko tijelo koje bi izvrilo usaglaavanje, a tim bi sainjavali
osim predstavnika Ministarstva trgovine i turizma i po jedan predstavnik Ministarstva
finansija, Ministarstva industrije, Privredne komore, Narodne banke i Carina.
Potom je usvojen slijedei
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija i zaduuje ministar Bosni da rijei ovo pitanje u okviru svojih
ovlatenja.
3.2. Ministar Bosni predlae da se rijei zahtjev Ministarstva unutranjih poslova u
vezi uniformi i trokova u iznosu od 453.564 dinara.
Po ranijoj Odluci Vlade ugovoreno je da im se ta sredstva obezbjede tj. kompenziraju
mazutom. Poto je to s mazutom sad neizvodivo prihvaeno je da se u kompenzaciju ide sa
penicom.
Ja sa razgovarao sa ministrom Prijiem81 (odsutan) koji je miljenja da bi trebali donijeti
odluku kojom bi se posao priveo kraju. To znai: trebamo donijeti odluku da se kompenzacija
umjesto mazutom izvri penicom (rod prologodinji).
Na kraju je ministar Bosni proitao obraun trokova izrade uniformi za MUP (platna,
dugmad, konac, itd.).
Doneen je
ZAKLJUAK
Ministar Bosni da podnese izvjetaj o tome ko je radio obraun trokova izrade uniformi.
80
81

Milan.
Ilija.

58

Poto se ovog trenutka ne moe ii u kompenzaciju sa penicom, kao i zbog visoke cijene
izrade uniformi, zaduuje se ministar Bosni da pripremi iru informaciju i dostavi za iduu
sjednicu Vlade.
Ad 4
4.1. Ministar Krika82 Uskoro treba da se zavri dalekovod na Koridoru izmeu nas i
SRJ. Nae uee je u visini od 500.000 dinara. Jedan dio smo izmirili i jo nam ostaje oko
250.000 dinara.
Istiem da u ovom trenutku naa elektroprivreda ima negdje oko 750.000 dinara minusa, a
to znai da moramo iznai sredstava ili kompenzacije, ili neto drugo.
Ljudi koji rade na dalekovodu imaju problema, vode se borbe, izreetan je stub, jedan radnik
je povrijeen. Podruje oko Brkog je vrlo kritino.
RS ima obavezu da obezbjedi 300.000 dinara od ega su izmirili oko 170.000 dinara.
Predsjednik Mikeli Sve to iznosi vezano je za odluku, a mi smo se dogovorili da
pripremi prijedlog mjera i obuhvati, skupa sa elektroprivredom, objektivne i subjektivne
slabosti elektroprivrede.
Ministar Krika U prijedlogu odluke da li se prihvata lan 2.?
Doneen je
ZAKLJUAK
Prijedlog odluke (prilog br. 2) se prihvata izuzevi lan 2.
Za iduu sjednicu Vlade ministar Krika, uz elektroprivredu da pripremi prijedlog mjera
za razrjeenje elektroenergetske situacije.
Ad 5
5.1. Milan Grbi, savjetnik ministra poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede U
konsultaciji sa ministrima za dananju sjednicu sam pripremio lanove koordinacionog
odbora za provoenje programa DRVO.
Poto su se ministri saglasili doneena je
ODLUKA
o imenovanju Koordinacionog odbora za provoenje programa DRVO (prilog br. 3)
5.2. Veljko Stojsavljevi, pomonik ministra poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede,
podnio je informaciju o stanju u JP Krajinaume (prilog br. 4).
G-din Stojsavljevi Problem je u sadanjem rukovodstvu JP koje bi trebalo da
se promijeni. Dosadanji direktor JP je mr. Petar Rodi koji ima 63 godine i krhkog je
zdravlja to je jednim dijelom i dovelo do ovako niske proizvodnje u JP Krajinaume. Iz
tog razloga Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede predlae da se promijeni
direktor g-din Rodi i da se za novog direktora imenuje Milan Kaar, diplomirani inenjer
umarstva. Ministar Veselinovi dodaje da bi hitno trebalo izvriti reviziju svih javnih
preduzea.
Doneena je
ODLUKA
o razrjeenju i imenovanju v. d. direktora JP Krajinaume (prilog br. 4)
6.1. Doneeno je
82

Ad 6

Milivoj, ministar energetike i rudarstva.

59

RJEENJE
o ukidanju Odluke o imenovanju direktora DP Keramika Dvor (prilog br. 5)
6.2. Doneeno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju Upravnog odbora DP Finel Petrinja (prilog br. 6)
6.3. Doneeno je
RJEENJE
o izmjeni Rjeenja o imenovanju Upravnog odbora DP Gavrilovi Holding Petrinja
(prilog br. 7)
6.4. Ministar Petrovi Danas emo imati sastanak Upravnog odbora Kamena Obrovac,
a pozvani su predstavnici radnika Kamena i predsjednik SO Obrovac. Cilj sastanka je da
se hitno utvrdi stvarno stanje u preduzeu (kadrovska situacija, trina pozicija, tehnoloko
stanje, finansijsko poslovanje).
Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju je uoilo da je Upravni
odbor loe radio. Ako se takav rad Upravnog odbora nastavi bit emo prinueni da
promijenimo njegov sastav.
Ministar Petrovi naglaava da je ovo samo INFORMACIJA, poto je ve bilo na Skuptini.
Ad 7
7.1. U vezi zahtjeva za reviziju Odluke o platama
Ministar Peri Moemo dati uputstvo na teren da se produeni rad ne uraunava. Cifre
koje je u Odluci naveo ministar uri83 ne mogu se prihvatiti. Mi emo aneks Odluke
pripremiti.
Doneen je
ZAKLJUAK
Na prijedlog ministra zdravlja uria od Odluke se izuzima produeni rad.
Ministar Peri se zaduuje da priloi tumaenje.
Ad 8
8.1. Ministar za saobraaj i veze, Milan Paen podnio je informaciju oko sjednice
Upravnog odbora TP.
Ministar Paen predlae slijedei zakljuak:
da se za poetak pokretanja eljeznikog saobraaja obezbjedi potrebna koliina goriva.
Linije koje bi trebale saobraati su:
a) Knin Benkovac,
b) Knin Drni,
c) Knin Graac Medak.
Dnevno bi to iznosilo oko 300 km. Potronja po kilometru je 3,5 litara, mjeseno bi bilo
31.000 litara.
Za poetak bi vozovi saobraali tri puta sedmino, to znai da bi bilo dovoljno 15.000
litara.
Ministar Rade Tanjga Linija prema Drniu treba da se izostavi jer im je Vlada dala naftu
za vodu.
Ministar Veselinovi predlae da se iz ranije Odluke ili Zakona gdje stoji 35 % za puteve
sada izmjeni (25 % za puteve, 10 % za eljeznicu).
83

Stevan.

60

Doneena je

ODLUKA
o nabavci 15.000 litara goriva za potrebe JTP eljeznica Krajine (prilog br. 8)

Ad 9
Branislav Bukva, novinar, obrazloio je potrebu uestvovanja prve ratne dokumentarne
serije iz RSK Ratna hronika Korduna na meunarodnom festivalu u Moskvi. (prilog br.
9).
g-din Bukva Napravili smo sedam epizoda u trajanju od pola asa. Obuhvaen je period
od 1990. 1993. godine. Pored autora (Branislav Bukva novinar i snimatelj arko Boi)
trebamo sastaviti ekipu ljudi koje vi moete da odredite. Na taj nain emo prezentirati
Krajinu na festivalu koji e se odrati poetkom septembra.
Poto je preostalo malo vremena Bukva trai od Vlade da mu se omogui koritenje jednog
vozila da bi se ovaj projekat priveo kraju, kao i finansijsku podrku radi pripreme materijala
za meunarodnu prezentaciju.
Doneen je
ZAKLJUAK
Zaduuju se Ministarstvo inostranih poslova i Ministarstvo finansija da obave posao u
vezi zahtjeva Branislava Bukve za uestvovanje na meunarodnom festivalu u Moskvi.
Nakon ove take dnevnog reda lanove Vlade je obavijestio predsjednik Mikeli o
informaciji da se Hrvati koncentriu i da su pred odlukom daleko breg napada na RSK
nego to je to bila naa procjena.
Predsjednik Mikeli Moramo ii na prvi stupanj podizanja borbene gotovosti. To je
komanda i uinila. Ovih dana obii emo cijeli teren (predsjednik Republike, ja i komandant
G doprinijet emo da se aktivnosti po optinama pojaaju).
Potom je predsjednik Mikeli obavijestio lanove Vlade o raznim manifestacijama koje
se odravaju narednih dana.
Jedna od tih manifestacija odrava se sutra u Mirkovcima (Dan optine). Predsjednik
zaduuje ministra Bolia84 da sastavi estitku u ime Vlade i da sutra prisustvuje proslavi u
Mirkovcima (22. 07. 1994. godine). Predsjednik Mikeli, ministar Babi, uri, Ratkovi i
Funduk prisustvovat e sutra slinoj manifestaciji u Plakom.
Doneena je

Ad 10

ODLUKA
o odobrenju kratkorone pozajmice Republikom fondu penzijskog i invalidskog
osiguranja RSK (prilog br. 10)

Doneena je

Ad 11

ODLUKA
o odobrenju kupovine osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva pravosua i uprave
(prilog br. 11)

Doneena je
84

Ad 12

Dragutin, ministar kulture i vjera.

61

ODLUKA
o osnivanju podrunog odjeljenja Fakulteta drutvenih nauka u Vukovaru smjer
poslovanje i upravljanje menadment (prilog br. 12)
Doneeno je

Ad 13

RJEENJE
o imenovanju direktora Agencije za poslovne odnose sa meunarodnim organizacijama
(prilog br. 13)
Usvojen je

Ad 14

ZAKLJUAK
o prijedlogu Beobanki Mjeovitoj banci d. d. Knin za odobrenje kredita za adaptaciju
O Vuk Karadi u Kostajnici (prilog br. 14)
Usvojen je

Ad 15

ZAKLJUAK
o prijedlogu Beobanki Mjeovitoj banci d. d. Knin za odobrenje kredita Republikom
zavodu za zdravstveno osiguranje Knin za dogradnju zgrade Doma zdravlja u Glini i
adaptaciju Doma zdravlja u Kninu (prilog br. 15)85
Sjednica je zavrila sa radom u 15.30 asova.
SEKRETAR VLADE M. P.86 M. P.87 PREDSJEDNIK VLADE
Savo trbac, [v. r.] Borislav Mikeli, [v. r.]88
Broj: 06-5-763/94. Broj: 05-5-442/94.
Knin, 03. 08. 1994.89 Knin, 03. 08. 1994.90
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

18

1994., srpanj 21.


Vojni
Upit Odsjeka za granine poslove SUP-a Vojni kojim se od MUP-a RSK trai oitovanje o
postupanju prema konvoju motornih vozila iz AP Zapadna Bosna, koji je zbog odbijanja
hrvatskih vlasti da mu dopuste ulazak na prostor pod njihovim nadzorom ostao blokiran
nedaleko granice na Turnju
85
86
87
88
89
90

Prireivai su izostavili priloge.


Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
Prireivai su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastorunim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.

62

R S K MUP ifrirano dd
SUP Vojni
Odsjek za granine poslove
broj: 08-03/1-1-16-12/1200/94.
Vojni, 21. 07. 1994.
M U P-a K n i n M. P.91
n/r Pavkovi92

predmet: ekonomski konvoj, tumaenje,


trai se.

Dana 04. 07. 1994. godine na osnovu dogovora predsjednika vlade RSK gosp. Borislava
Mikelia i predsjednika AP Zapadna Bosna gosp. Fikreta Abdia ovaj SUP-a izdao je
odobrenje za prolaz ekonomskog konvoja od 14 (etrnaest) teretnih motornih vozila za
potrebe AP Zapadna Bosna, koji konvoj je trebao preko podruja RSK prei u RH, ali usled
blokade GP Turanj sa hrvatske strane navedeni konvoj nije uspio ui u Hrvatsku, ve se
vratio te stacionirao kod GP Turanj u RSK, gdje jo uvijek eka odobrenje sa hrvatske strane
za ulaz.
Budui je 21. kordunaki korpus dana 20. 07. 1994. godine proglasio punu borbenu
gotovost, komandant zone odgovornosti na ijem se podruju nalazi granini prelaz Turanj
trai da se navedeni konvoj ukloni, tj. da napusti podruje njegove zone odgovornosti i vrati
u AP Zapadna Bosna, stoga vas molimo za tumaenje ta da inimo, imajui u vidu interni
dogovor dvojice predsjednika da konvoj ipak ostane u RSK i eka odobrenje od RH.
Molimo za hitnost.
ef Odsjeka M. P.93
Duan Devetak
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

19

1994., srpanj 21.


Beograd
Izvadak iz stenografskog zapisnika s 23. sjednice Vrhovnog savjeta obrane SRJ na kojoj je,
izmeu ostalog, raspravljano i o problematici vezanoj uz RSK
VRHOVNI SAVET ODBRANE

91
92
93

Prijemni peat: RSK, MUP, ur. broj: 08/3-1-3880/1, 22. 7. 1994.


Neboja.
Prijemni peat: primljeno 21. 7. 1994. u 11,05; voditelj smjene: potpis neitak.

63

VOJNA TAJNA
STROGO POVERLJIVO
STENOGRAFSKE BELEKE
sa 23. sednice
VRHOVNOG SAVETA ODBRANE
odrane 21. jula 1994. godine
M. P.94
BEOGRAD
Sednica je zapoela s radom u 13.50 sati.
Prisustvovali su Zoran Lili, predsednik Savezne Republike Jugoslavije predsednik
Vrhovnog saveta odbrane; Slobodan Miloevi predsednik Republike Srbije i Momir
Bulatovi predsednik Republike Crne Gore lanovi Vrhovnog saveta odbrane; Jovan
Zebi potpredsednik Savezne vlade; Pavle Bulatovi, savezni ministar odbrane; generalpukovnik Momilo Perii, naelnik Generaltaba Vojske Jugoslavije s lanovima Kolegijuma
naelnika Generaltaba Vojske Jugoslavije; general-major Slavko Krivoija, naelnik Vojnog
kabineta predsednika Savezne Republike Jugoslavije.
Predsedavao je Zoran Lili, predsednik Savezne Republike Jugoslavije i predsednik
Vrhovnog saveta odbrane.
(Stenografisao Jordan ivanovi, vii debatni stenograf redaktor u Kabinetu predsednika
Savezne Republike Jugoslavije).
[] BLAGOJE KOVAEVI:
Gospodine predsednie,
gospodo,
u Vojsci Jugoslavije neprekidno se prati i procenjuje situacija u okruenju i zemlji i
preduzimaju odgovarajue mere borbene gotovosti kojima se spreava iznenaenje i stvaraju
uslovi za brzo podizanje borbene gotovosti na zahtevani nivo.
Komande i jedinice izvode redovne planske aktivnosti, a teino su angaovane na
odravanju nareenih mera borbene gotovosti, realizaciji transformacije Vojske Jugoslavije i
intenzivnoj obuci stareina, komandi, vojnika i jedinica.
Borbenu gotovost Vojske Jugoslavije u sadanjim uslovima posebno optereuje
nedovoljna popuna ratnim materijalnim rezervama, nizak nivo popune komandi jedinica
mirnodopskog sastava ljudstvom i teak socijalni poloaj velikog broja stareina i civilnih
lica u Vojsci Jugoslavije, a sve kao posledica malih finansijskih sredstava.
U najkraem, podseamo na osnovne karakteristike navedenih problema:
Saveznim budetom za 1994. godinu utvren je vojni budet od 1.264.000.000 dinara,
ili 57 % od predloenog minimalnog iznosa. Generaltab Vojske Jugoslavije je sa dodeljenim
sredstvima izradio plan preivljavanja, kojim je u osnovi pokrio redovan ivot i rad vojske;
dakle, bez poveanja mera borbene gotovosti i popune ratnih materijalnih rezervi.
94

Slubeni peat: Savezna Republika Jugoslavija, Vrhovni savet odbrane, SP broj: 7-2, 21. 7. 1994., Beograd.

64

Zbog poveanja plata i penzija, cena artikala ishrane i komunalnih usluga, izvrili smo
preraspodelu sredstava na raun, pre svega, opremanja, naoruanja, vojne opreme, ratnih
materijalnih rezervi i tehnikog obezbeenja, ime se njihovo stanje jo vie pogoralo.
Ustupanjem veih koliina ubojnih sredstava, 3.640 tona, Srpskoj vojsci Krajine i Vojsci
Republike Srpske, dalje su smanjene rezerve ovih sredstava i povean je broj kritinih vrsta
ubojnih sredstava, ija je popuna ispod 50 % potreba.
U nekim vrstama municije, peadijska municija za podrku, imamo je 37 %, artiljerijska
municija za podrku 46 %, protivavionska municija cevna 49 %.
U ovom trenutku imamo 29 vrsta znaajnije municije ije su rezerve veoma kritine.
Posebno istiemo, sa stanovita voenja rata kritinu popunu sa minama 120 mm za
minobaca 16 %; raketa zolja 25 %; metak 100 mm za top T-12 17 %; raketa
protivoklopna maljutka 10 %; metak 122 mm za haubice M-38 26 %; metak 122 mm
za haubicu D-30 25 %; metak 152 mm za noru 0 %; raketa 128 mm plamen 18 %;
metak 125 mm za tenk M-84 13 %. Naglaavam da je u zemlji mogua proizvodnja mina
120 mm i raketa zolja, dok se ostalo za sada u zemlji ne moe proizvoditi.
Pogonska goriva: motorni benzin 44 %; dizel gorivo 21 %; mlazno gorivo 8 %.
U intendantskim sredstvima, hrana 57 % i odea 27 %.
Mirnodopska popuna Vojske Jugoslavije iznosi 71,5 %, a po kategorijama lica najslabija
je popuna sa vojnicima 64,8 %, od ega vojnika po ugovoru 45 % i vojnici na odsluenju
vojnog roka 61,5 %, od kojih su 17,6 % mladi vojnici.
Vanredna popuna vojnicima izvrava se uz velike tekoe, zbog slabog odziva koji iznosi
20 do 40 % i neodgovarajue VES-ovne strukture. Preko 40 % stareina i civilnih lica na
slubi u Vojsci Jugoslavije, a posebno onih premetenih iz secesionistikih republika, ivi na
egzistencijalnom minimumu, a to ima bitnog odraza na njihovo angaovanje u jedinicama
i rezultate njihovog rada.
Usprkos izraenim tekoama, poveanim angaovanjem i naporima u duem vre
menskom periodu, izgraena je i odravana borbena gotovost koja obezbeuje stabilnost
na kriznim podrujima, mir na naim granicama i stvaranje uslova za podizanje borbene
gotovosti, u skladu sa razvojem situacije u neposrednom okruenju.
Po direktivi o posebnim merama stalne borbene gotovosti, u duem vremenskom periodu
imamo zadejstvovane sledee snage:
U prednjim odredima iz sastava Novosadskog korpusa 2.089 ljudi, 41 tenk, 62 oklopna
transportera, 56 artiljerijskih i 30 protivavionskih orua ekvivalenta est bataljona
diviziona.
Na pojaanom i dubinskom obezbeenju dravne granice prema Albaniji i Makedoniji
5.224 oveka ekvivalenta 22 bataljona i 12 eta.
Tree, na terenu radi gaanja i obuke 709 ljudi, 14 tenkova, 15 oklopnih transportera,
31 artiljerijsko oruje, ekvivalenta 2 bataljona.
etvrto, na prostoru Kosova, van garnizona mirnodopske lokacije, jedinice u prostoru,
1.580 ljudi, sa 40 tenkova, 36 transportera, 121 artiljerijsko, 36 protivavionsko orue
ekvivalenta 6 bataljona diviziona.
Peto, u jedinicama Ratnog vazduhoplovstva i protivvazdune odbrane, 3 diviziona
za protivvazdunu odbranu teritorije i 5 srednjih samohodnih raketnih baterija sa 32
protivavionska orua, 4 aviona, to ukupno predstavlja oko 330 ljudi.
65

esto, u gotovosti do tri asa angaovane su snage ekvivalenta 33 bataljona diviziona


sa 12.017 ljudi, 76 tenkova, 74 oklopna transportera, 75 artiljerijskih, 82 protivavionska
orua i 20 aviona.
Dakle, ukupno u Vojsci Jugoslavije trenutno su u gotovosti do tri asa snage ekvivalenta
81 bataljona diviziona, sa 22.469 ljudi, 177 tenkova, 187 oklopnih transportera, 286
artiljerijskih i 192 protivavionska orua i 24 aviona.
Nareenjem naelnika Generaltaba Vojske Jugoslavije, od 19. 7. u skladu sa procenjenim
razvojem situacije, preduzete su dodatne mere borbene gotovosti:
neprekidno praenje i procenjivanje stanja u Vojsci Jugoslavije, zemlji i okruenju i
preduzimanje odgovarajuih mera borbene gotovosti;
redovno informisanje celokupnog sastava Vojske Jugoslavije;
pojaano obezbeenje dravne granice prema bivoj Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj;
intenzivan rad obavetajnih centara u zemlji i inostranstvu;
intenzivna obuka vojnika julske partije sa teitem na vatrenoj i taktikoj obuenosti;
prioritetno dovoenje osnovnih borbenih sredstava, naoruanja, borbenih vozila,
brodova i sredstava veze u ispravno stanje.
Pripremne radnje: proveravaju se planovi u komandama i jedinicama sa teitem na
aurnosti mobilizacijskih planova, planova pojaanog obezbeenja objekata, planova za
jedinice u gotovosti do tri asa, planova odmora i odsustva i mogunosti brzog pozivanja u
jedinice i planova funkcionisanja svih vrsta veza;
za angaovanje snaga za dubinsko obezbeenje prema bivoj Bosni i Hercegovini i
Hrvatskoj, uz ostvarivanje saradnje sa republikim ministarstvom unutranjih poslova;
za proveru pozivarskog sistema i organa za izvrenje mobilizacije;
za pozivanje vojnih obveznika u jedinice A klasifikacije do nivoa popune od 80 % po
mirnodopskoj formaciji u Novosadskom, Uikom, Podgorikom korpusu, Drinskoj
diviziji, Korpusu protivvazdune odbrane i Vazduhoplovnom korpusu;
za poveanje deurnih snaga u sistemu protivvazdune odbrane za 100 %;
za preduzimanje mera protivvazdune zatite i za prelazak jedinica za elektronsko
izvianje na stalni rad po sistemu 8 plus 8 asova.
Predlog angaovanja Vojske Jugoslavije u skladu sa procenama:
Prva varijanta, u sluaju da obe strane prihvate Plan.95
Mere iz nadlenosti Vrhovnog saveta odbrane:
da odobri naelniku Generaltaba Vojske Jugoslavije vanrednu popunu kritinih vojnoevidencionih specijalnosti u jedinicama A klasifikacije u Novosadskom, u Uikom, u
Podgorikom i Pritinskom korpusu, Drinskoj diviziji, Korpusu protivvazdune odbrane
i Vazduhoplovnom korpusu; i da se vojni obveznici zadre na vojnoj vebi po potrebi, a
najdue dva meseca. Po ovom osnovu angaovalo bi se oko 4 hiljade lica iz rezervnog sastava;
da donese odluku o obimu, vrsti i nainu pomoi Vojsci Republike Srpske i Srpskoj
vojsci Krajine, koja moe biti kroz upuivanje dobrovoljaca, stareina i slanjem materijalne
pomoi;
da odobri uspostavljanje pojaanog reima bezbednosti na teritoriji;
da naloi saveznoj Vladi da donese odluku o spreavanju ulaska u SRJ naoruanih lica iz
Republike Srpske i da organizovano vri prihvat izbeglih lica u prihvatne centre na teritoriji
SRJ;
95

Misli se na mirovni plan Kontaktne skupine za BiH.

66

da iznae sredstva, oko 3 miliona dolara, za uvoz 720 protivavionskih raketa igla sa
120 lansirnih mehanizama;
da obezbedi mesenu isporuku 2.500 tona mlaznog goriva za avione;
da naloi republikim Vladama pojaano angaovanje ministarstava unutranjih poslova
na obezbeenju dravne granice i za prinudno privoenje pozvanih obveznika u ratne
jedinice.
Mere iz nadlenosti Generaltaba Vojske Jugoslavije
Pored zadejstvovanih mera, a u skladu sa vaim odlukama i razvojem situacije, Generaltab
Vojske Jugoslavije e preduzeti sledee:
neprekidno praenje i procenjivanje stanja u Vojsci Jugoslavije u zemlji i okruenju i
preduzimanje odgovarajuih mera borbene gotovosti;
pojaano obezbeenje dravne granice prema bivoj Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj,
Albaniji i Makedoniji;
pojaano obezbeenje izdvojenih objekata u kojima se uvaju minsko-eksplozivna
sredstva, municija i gorivo;
vanredna popuna vojnika kritine specijalnosti u jedinicama A klasifikacije u
Novosadskom, Uikom, Podgorikom i Pritinskom korpusu, Drinskoj diviziji, Korpusu
protivvazdune odbrane i Vazduhoplovnom korpusu;
obezbeenje kanala i uvoz odobrene koliine protivavionskih raketa igla sa lansirnim
mehanizmima.
Za realizaciju predloenih mera po prvoj varijanti, u zavisnosti od razvoja situacije,
potrebno je obezbediti dodatna finansijska sredstva u minimalnom iznosu od 35 miliona i
300 hiljada dinara i optimalnom od 529 miliona 081 hiljada dinara.
Druga varijanta, u sluaju da se zakljui da Republika Srpska nije prihvatila Plan.
Mere iz nadlenosti Vrhovnog saveta odbrane:
da donese odluku o obimu, vrsti i nainu pomoi Vojsci Republike Srpske i Srpskoj Vojsci
Krajine, a koja bi se mogla ogledati kroz upuivanje stareina, upuivanje dobrovoljaca,
slanje materijalne pomoi i angaovanje jedinica Vojske Jugoslavije;
da se predsednik Savezne Republike Jugoslavije na pogodan nain obrati javnosti i
ukae na stavove Savezne Republike Jugoslavije i napore koje ona ini za mirno reavanje
jugoslovenske krize;
da odobri naelniku Generaltaba Vojske Jugoslavije da, shodno lanu 19. zakona,
naredi vanrednu popunu jedinica A klasifikacije do mirnodopske popune od 100 % u
Novosadskom, Uikom, Podgorikom i Pritinskom korpusu, Drinskoj diviziji i Korpusu
protivvazdune odbrane i Vazduhoplovnom korpusu;
za izvrenje ovog zadatka angaovalo bi se 12 hiljada lica iz rezervnog sastava;
staviti van snage Odluku Vrhovnog saveta odbrane o ogranienjima za pozivanje na
vojne vebe zemljoradnika, studenata i uesnika rata 1991./92. godine;
prema stepenu narastanja opasnosti i ugroavanja bezbednosti Savezne Republike
Jugoslavije podizale bi se i ostale mere borbene gotovosti Vojske Jugoslavije i predloilo
pravovremeno proglaavanje neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja i preduzimale
radnje koje iz toga proizlaze;
da naloi saveznoj Vladi da donese odluku i stvori neophodne uslove za intenziviranje
proizvodnje u preduzeima namenske industrije i u drugim preduzeima koja proizvode
sredstva i opremu za potrebe Vojske Jugoslavije;
67

da donese odluku o korienju odreenih proizvoda iz saveznih robnih rezervi bez


nadoknade;
da obezbedi mesenu isporuku mlaznog goriva od 3.000 tona i odobri uvoz 1.440
protivavionskih raketa igla sa 240 lansirnih kompleta;
da objedini sve informativno-propagandne potencijale i saini program delovanja prema
inostranoj i domaoj javnosti.
Mere iz nadlenosti Generaltaba Vojske Jugoslavije:
izvriti vanrednu popunu jedinica A klasifikacije Novosadskog, Uikog, Podgorikog i
Pritinskog korpusa, Drinske divizije, Korpusa protivvazdune odbrane i Vazduhoplovnog
korpusa po mirnodopskoj formaciji od 100 %;
zadejstvovati deurne timove u komandama;
prei na pojaano obezbeenje ljudstva i objekata u kojima se uvaju minsko-eksplozivna
sredstva, municija i gorivo;
ubrzati ve zapoete i nareene promene komandi jedinica po planu transformacije, a
obustaviti promene koje mogu naruiti borbenu gotovost Vojske Jugoslavije;
prei na dubinsko obezbeenje dravne granice prema bivoj Bosni i Hercegovini i
Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji, uz maksimalnu saradnju sa republikim ministarstvima
unutranjih poslova;
informisati domau i inostranu javnost o angaovanju Vojske Jugoslavije na zatiti
integriteta Savezne Republike Jugoslavije;
preduzeti mere za poveanje deurnih snaga u sistemu protivvazdune odbrane, a prema
konkretnim procenama deo prevesti u potpunu borbenu gotovost;
izvriti pripremu za raseljavanje ratnih materijalnih rezervi i skladita, a planirane radnje
realizovati prema intenzitetu ugroenosti objekata;
izvriti pripreme za vee angaovanje bolnikih i radionikih kapaciteta za potrebe Vojske
Republike Srpske i Srpske Vojske Krajine;
realizovati odluku Vrhovnog saveta odbrane o pomoi Republici Srpskoj i Republici
Srpskoj Krajini prema njihovim zahtevima i naim mogunostima.
U sluaju odluke o angaovanju snaga Vojske Jugoslavije na prostoru Republike Srpske i
Republike Srpske Krajine, prei na upotrebu Vojske Jugoslavije po aneksu plana upotrebe,
koga imamo razraenog. A u sluaju ugroavanja bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije
izvriti mobilizaciju, operativni razvoj i angaovanje po planu upotrebe koga, takoe, imamo
razraenog i koga ste vi odobrili.
Za realizaciju predloenih mera po drugoj varijanti, u zavisnosti od razvoja situacije,
potrebno je obezbediti dodatna finansijska sredstva u minimalnom iznosu od 248 miliona i
optimalnom 1.759.422.000 dinara.
Predloene i planirane mere od minimalnih do maksimalnih stupie na snagu po
nareenju naelnika Generaltaba Vojske Jugoslavije, na bazi odluke Vrhovnog saveta
odbrane, a u skladu sa razvojem situacije.
Zavrio sam! Hvala!
[...] MOMIR BULATOVI:
Ja se pridruujem miljenju predsjednika Miloevia96 da smo, kao lanovi Vrhovnog
saveta odbrane, bili u prilici da sasluamo izuzetno dobru procjenu po varijantama mogueg
96

Slobodan.

68

razvoja dogaaja. Stvarno je bilo zadovoljstvo, u okviru datih ogranienja, suoiti se sa


ozbiljnim i osmiljenim procenjivanjem budue situacije.
Moram i ovom prilikom da kaem da mi je lino veoma ao to nismo uspjeli da na
politiki uticaj upotrebimo da razmatramo u ovom trenutku samo prvu varijantu, a ne da se
pribojavamo i druge. Sve ove konsultacije koje su do sada bile i suoavanje sa neminovnom
realnou koja je opisana i ovdje kroz jednu i drugu varijantu ile su u prilog ouvanja naeg
jedinstva i usaglaavanja stavova. Nadam se da ta mogunost nije definitivno isputena.
Takoe, pridruujem se jeziku realnosti da treba da procjenimo ta nam valja initi u ovoj
prvoj predloenoj varijanti.
Mislim da nam je svima jasno da mi niti smo u situaciji niti smo u prilici da moemo da
ratujemo sa itavim svijetom. Bojim se da je sasvim dobro procijenjeno da e se, eventualni,
nepovoljni razvoj dogaaja prema naoj zemlji i prema itavom naem nacionalnom
korpusu odvijati pod vidom principa i deklaracija Savjeta bezbednosti. S druge strane,
jezik realnosti je sumoran; trebae sigurno dosta napora saveznoj Vladi da iznae i ovu
minimalnu varijantu od 30 i neto miliona dinara, to nas odmah upuuje da i red veliina
s kojim se barata u drugoj varijanti od 250 do hiljadu i 750 miliona apsolutno nije realan.
Mi te pare, jednostavno, nemamo. Moemo sve nae depove da izvrnemo, tih para u SR
Jugoslaviji nema.
Zbog toga, mislim da je veoma dobro da se planira da su nae materijalne mogunosti u
ovom trenutku vie nego ograniene.
U odgovoru na ovo pitanje koje je pred Vrhovni savet odbrane najkonkretnije postavio
general Perii,97 treba imati u vidu sve ove prethodne elemente.
Takoe bih se pridruio eksplicitnom zahtjevu da se ouva borbena gotovost Vojske
Jugoslavije i obezbjedi zatita teritorije SR Jugoslavije; to je primarni i vrhunski cilj, po mom
miljenju cilj kome treba sameriti svu moguu pomo koja e se davati Vojsci Republike
Srpske i Vojsci Republike Srpske Krajine. Na alost, moramo da kaemo da to nije vie ni
pitanje politike i elja ta bismo htjeli da uradimo, ve pitanje realnih naih mogunosti i,
konano, pitanje Ustava SR Jugoslavije.
Nee predsjednik Lili98 zamjeriti, iskoristio bih priliku da kaem da ovaj zahtjev da se
izvri pomo u kadrovima Vojsci Republike Srpske i Srpskoj vojsci Krajine teko mogu da
razumem, s obzirom da sam shvatio da smo itavo vrijeme, zaista, usaglaeno i jedinstveno
vodili rauna da maksimalno kadrovski popunimo i ojaamo i Vojsku Jugoslavije, ali i da
izaemo u susret zahtjevima Vojske Republike Srpske Krajine. Smatram da ne treba nita
mijenjati u odnosu na nau dosadanju praksu. Smatram da smo do sada dosta uspjeno
popunjavali nedostajue specijalistike strukture i u Vojsci Jugoslavije.
Bojim se da iza jednog ovakvog dopisa moe da stoji i stvaranje nekog privida da mi do
sada nismo pomagali u kadrovima, u ljudima, u materijalnim sredstvima, te da sada zbog
dramatinosti situacije treba to uraditi.
Zato bih predloio da mi nastavimo sa dosadanjom praksom, raunajui da smo na
jedinstvenom zadatku i da nemamo potrebe da mijenjamo nae dosadanje principe.
Hvala! Toliko!
ZORAN LILI:
Hvala, Momire! Ko dalje eli re? Izvolite, generale!
97
98

Momilo.
Zoran.

69

MOMILO PERII:
Ako dozvolite, gospodine predsednie, poto su se iz Republike Srpske Krajine obratili
i meni i vama, upoznao bih vas o tome i da o tome zauzmemo stav. Oni to trae, a mi
moramo imati na i va stav.
Prvo, to se tie Vojske Republike Srpske i Republike Srpske Krajine (pokazuje na tabeli),
tamo je ukupno ostalo 6.800 stareina, koji su prihvatili sisteme, narod i organizaciju i
uspeno vode borbu. Do sada smo, na njihove zahteve, poslali jo ukupno 3.795 stalno u
prekomandu i 187 ljudi koji se naizmenino menjaju, jer su ovo deficitarni kadrovi i ovde
i tamo, pa su bitni!
Ostavili smo u Vojsci Jugoslavije 1.675 ljudi koji nemaju mogunosti tamo da obavljaju
strunu funkciju. Tu su piloti za avione koje oni nemaju; prema tome, neracionalno je poslati
pilota MIG-29, a oni nemaju MIG-29; kao i medicinsko osoblje i druge strunjake. Na
primer, imamo na VMA99 uroloki centar gde su preteno ljudi sa onog prostora; ako bi ih
poslali tamo, mogli bi biti samo lekari opte prakse. To ne bi bilo racionalno.
Mogli bismo da premestimo 1.143 oveka, koji ovde imaju dunosti i funkcije, ali imaju
i dravljanstvo. Vi ste videli da je popunjenost Vojske Jugoslavije takva da i sada imamo
manjak stareina.
Sad se javlja sledee nerazumevanje: oni non-stop trae, a smenjuju ljude po sopstvenoj
elji. Mi imamo mogunost ili da zauzmemo stav da poaljemo sve, na to pravno nismo
obavezni, jer ti ljudi imaju dravljanstvo. Oprostite to pravim komparaciju, ali to je kao
kada bismo sada poslali stareinu u Bugarsku, iako emotivno i na druge naine to nije isto;
ali, kada bi oni ili da trae pravnu zatitu mogli bi je dobiti.
Ukupno smo popunjeni sa oficirima 81,2 %, i to prema projektovanom, a ne sadanjem
momentalnom stanju, a idemo ka projektovanom. Sa podoficirima smo popunjeni 74,6
%, u to su ukljueni ovi iz Republike Srpske Krajine koji su kod nas; i civilnim licima
smo popunjeni 92,9 %. Znate da smo u meuvremenu puno ljudi penzionisali koji su bili
neproduktivni. Drugi su otili iz vojske zbog sopstvene elje ili ak i neprijateljskih pobuda,
itd.
Prema tome, zamolio bih da se o ovome razmisli i da u najkraem roku zauzmemo stav
koji bi bio tvri, a da selektivno, kako ste rekli gospodine predsednie, pristupamo kao i do
sada, da izuzetne ljude koji su motivisani aljemo tamo, a da ostale zadravamo.
Znai, da nastavimo princip kao i do sada, uz veu dozu selektivnosti i, uslovno da
kaem, ubeivanja. Ja samo mogu da ih ubedim pa da idu, ili da ih na neki drugi nain
isteram iz Vojske Jugoslavije.
ZORAN LILI:
Da li jo ko eli re?
Tu je potpredsednik Zebi100 koga zaduujemo da iznae ova sredstva.
Ne bih ponavljao ovo to su rekli predsednik Miloevi i predsednik Bulatovi.
Mislim da moemo da donesemo zakljuak da Vrhovni savet odbrane prihvata predlog
mera po prvoj predloenoj varijanti; i da u narednim danima Ministarstvo odbrane,
Generaltab Vojske Jugoslavije i Vlada Savezne Republike Jugoslavije predloe mehanizme
za realizaciju predloenih mera, pre svega preraspodelom sredstava u okviru budeta
SR Jugoslavije, normalno, ukljuujui tu i mogua sredstva iz budeta Republike Srbije
i Republike Crne Gore; ali, sve to zajedno treba usaglasiti. Pri tome, mislim da od prve
99
100

Vojnomedicinska akademija.
Jovan.

70

varijante ka drugoj varijanti lako se moe transformie; normalno, potrebna su i vea


sredstva i vee angaovanje ljudi. Dakle, da tu varijantu ostavimo, a da se iskreno nadamo
da e jedino prva varijanta i biti u opticaju. Saekaemo sve ove dogaaje koji su pred nama.
Po pitanju slanja oficira koji su roeni u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini,
mislim da imamo donete veoma dobre odluke i da je zato formiran 30. i 40. kadrovski centar.
To je praksa koja je do sada veoma dobro funkcionisala. Ono to nije dobro funkcionisalo,
to je to je u nekim sporadinim situacijama to je moje miljenje rukovodstvo Vojske
Republike Srpske i Vojske Srpske Krajine, bez koordinacije sa naelnikom Generaltaba,
preduzimalo odluke iz oblasti kadrovske politike koje nisu bile najbolje. Moda bi na tom
planu trebalo vie raditi, a mi da ostanemo pri praksi koju smo do sada imali, ne krei pri
tome ni Ustav, niti prava koja su nam data.
to se tie ovih 1.143 oficira, koje imamo na raspolaganju, svi oni koji dobrovoljno ele
da odu, treba ih poslati; ali, samo dobrovoljno. Ja ponavljam re dobrovoljno, jer smo
imali dosta problema unazad i ne treba da se ponavljaju.
Mislim da je to jedino mogui zakljuak. Ne vidim drugi zakljuak. Ako ima po tom
pitanju drugaijih predloga, izvolite! Ja predlaem da ne odustajemo od prakse koju smo do
sada imali i koja je dobro funkcionisala; osim, u situacijama kada su doneene odluke bez
saglasnosti naelnika Generaltaba Vojske Jugoslavije.
To bi bila dva zakljuka koja bi jedino danas mogli doneti, po mom miljenju.
Re ima potpredsednik Savezne vlade, Zebi.
JOVAN ZEBI:
Razumeo sam da je pitanje sredstava na donjem minimumu?
ZORAN LILI:
Nita nee koditi ako se obezbedi vie, obzirom da su materijalne rezerve ispod svakog
minimuma.[]
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 2809.

20

1994., srpanj 21.


Knin
Deklaracija Skuptine RSK o primjeni sporazuma o prekidu vatre koji su predstavnici RSK
i hrvatskih vlasti potpisali 29. oujka 1994. u Zagrebu
Nakon usvajanja mirovnog Sporazuma o prekidu vatre izmeu zaraenih strana:
Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske i njegove ratifikacije od strane ove Skuptine
dana 08. aprila 1994. godine, Skuptina Republike Srpske Krajine na prijedlog Odbora za
odbranu i bezbednost i Odbora za inostrane poslove, na II. vanrednoj sjednici odranoj 20.
07. 1994. godine donosi sljedeu
DEKLARACIJU
O PRIMENI SPORAZUMA O PREKIDU VATRE IZMEU
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE I REPUBLIKE HRVATSKE
71

1. Budui da je citirani Sporazum potpisan uz garancije velikih sila i uz aktivno uee


Ujedinjenih nacija, ovim putem izraavamo spremnost za unapreenje primene ovog
Sporazuma i nastavak mirovnog procesa.
2. Do sada smo ostvarivali dobru saradnju sa snagama Ujedinjenih nacija na podruju
Republike Srpske Krajine. Izraavamo svoju dobru volju za nastavak saradnje i nae
povjerenje u postojeu misiju UNPROFOR-a.
Zalaemo se za unapreenje odnosa i u situaciji kada ove snage trpe blokadu i neprijateljski
odnos od strane Republike Hrvatske i punu saradnju i eventualno premetanje logistike
baze za snabdevanje na nae podruje.
3. U isto vreme, u skladu sa odredbama Sporazuma da UNPROFOR dosljedno i
potpuno izvri svoje obaveze i to:
da rasporedi sve svoje snage u zonu razdvajanja,
da ostvari punu kontrolu prostora do 10 i 20 km prostora na hrvatskoj strani,
upotrebi helihoptere prema neogranienom pravu koje ima za kontrolu hrvatske
teritorije do 20 km od linije razdvajanja,
da sprijei udar hrvatskih oruanih snaga u srpska sela koja su u tampon-zoni,
ostvari preko vojnih posmatraa potpunu kontrolu vojnih aerodroma u Hrvatskoj,
prema mandatu koji ima,
izvjesti Savjet bezbednosti o hrvatskom krenju embarga na uvoz oruja i preduzme
efikasne mjere za kontrolu tog embarga,
da u saradnji sa snagama za kontrolu Jadranskog mora sprijei uvoz oruja morskim
putem,
utvrditi tampon-zonu na hrvatskoj strani od linije razdvajanja u zapadnoj Slavoniji.
4. Posmatraka misija Evropske zajednice mora se obavezati da e u svojim aktivnostima
posvetiti panju ugroenim Srbima koji ive na podruju Republike Hrvatske.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.101 PREDSJEDNIK SKUPTINE:
SKUPTINA
Broj: 02-4-8/1-94. Branko Vojnica, s. r.
Knin, 21. 07. 1994. godine
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

21

1994., srpanj 21.


Knin
Izvjee Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede RSK Vladi RSK o tekom
stanju u Javnom poduzeu Krajinaume
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.102
101
102

72

Okrugli peat: RSK, Skuptina Republike, Knin.


Prijemni peat: RSK, Sekretarijat Vlade, ur. broj: 06-5-699/94., 21. 7. 1994., Knin.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,
UMARSTVA I VODOPRIVREDE

KNIN
Broj: 11-III-04-275/94
Knin, 21. 07. 1994.
V L A D A R S K
IZVJETAJ O RADU I STANJU U
J. P.103 KRAJINAUME
I. ORGANIZACIJA UMARSTVA
umarstvo u RSK organizovano je u sistemu J. P. Krajinaume sa sjeditem u
Vrginmostu. Obrazovano je 6 umskih podruja i to:
1. liko-dalmatinsko,
2. kordunsko,
3. banijsko,
4. zapadno-slavonsko,
5. baranjsko,
6. istono-slavonsko zapadno-sremsko.
U umskim podrujima sadrano je 35 umarija.
II. STANJE U UMARSTVU
J. P. Krajinaume danas se nalazi u krajnje nezavidnoj situaciji, a koja se ogleda u
sledeem.
1. Deo umarija je stao sa radom a deo koji jo radi je u postepenom gaenju. U pojedinim
djelovima (Slavonija) prisutni su i trajkovi. Lini dohotci nisu isplaeni za 5., 6., a negdje
i za 4. mjesec ove godine.
2. Zapoeta organizacija nije dovrena, upravu u J. P. ini direktor sa 4 ovjeka104 to je
nedovoljno, nedostaju potrebne slube, a postojei se ne snalaze u takvoj organizaciji i nisu
u stanju odgovoriti zadatku.
3. Ovo preduzee nije izvrilo ni uredno realizovalo gotovo niti jedan ugovor niti
narudbu i to:
za potrebe vojske nije obezbeen ogrev pa je vojska sama morala vriti sjeu, koja iza
sebe nije ostavila red u umi, evidencija takvog rada je oteana to je veliki propust ove
organizacije,
drvne industrije nisu dobivale robu koju su bile spremne platiti i obezbediti veu
proizvodnju,
optinama za porodice palih boraca, izbjeglica i socijalnih sluajeva takoer ovo
preduzee nije bilo u stanju obezbediti ogrev.
4. Nita nije uraeno od strane preduzea u pronalaenju jedinstvenih dobavljaa za
nama potrebne robe, repromaterijal i rezervne djelove, te su 4 umarije bile prisiljene same
da se snalaze da ne bi dolo do zastoja u proizvodnji, to je esto puta rezultiralo skupljim
procesom proizvodnje.
5. Pod upravom Krajinauma u proteklom vremenu nije bilo nikakvog obnavljanja
imovine i sredstava, a naroito problem je doao do izraaja sa motornim pilama i djelovima,
103
104

Javno poduzee.
Dopisano rukom.

73

umskim traktorima i njihovim odravanjem, voznim parkom, odravanjem umskih


puteva i vlaka, a da ne govorimo o investicionim ulaganjima.
6. Ureivanju uma izradi osnova gazdovanja koje su istekle preko 70 % ozbiljno se i
nije posvetila panja, to je najvea nezakonitost rada u umarstvu.
7. Totalnu neorganizovanost pa i nebrigu potvruje i injenica da nam uposleni radnici
nemaju zdravstvenih knjiica, dok se doprinosi i sve obaveze uredno podmiruju po zakonski
propisanim stopama poreza i doprinosa.
8. Sadanji vrilac dunosti direktora J. P. Krajinaume Vrginmost je na funkciji vrioca
dunosti direktora due od godinu dana to je protivno Zakonu o radnim odnosima.
Oito je da su problemi u umarstvu nagomilani i veliki, a imajui u vidu umarstvo kao
bitan resurs od ijeg rada i proizvodnje ovise i ostale privredne grane, uvjereni da sadanje
rukovodstvo Krajinauma nije odgovorilo i nije u stanju izvriti zadatak pokretanja
konkretnog ciklusa proizvodnje, predlau se sledee mjere:
1. smjenu rukovodstva J. P. na elu sa v. d. direktorom. Postavljanje strunih ljudi koji
su sposobni da pokrenu proizvodnju, a na zadovoljstvo samog umarstva, drvne industrije
i opteg interesa,
2. imenovanje novog Upravnog odbora,
3. imenovanje novog Nadzornog odbora,
4. uspostavljanje kompletne organizacije u okviru postojeeg Zakona o umama i akta o
unutranjoj organizaciji J. P.,
5. paralelno sa time pripremati izmjenu postojeeg Zakona o umama, koji mora proi
javnu razmjenu na nivou umarske struke.
po ov.105 M I N I S T A R:106
M. P.107
ijan Simo, dipl. ing. polj.108
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 27.

22

1994., srpanj 25.


Knin
Zapisnik sa sastanka predsjednika RSK Milana Martia s elnikom Promatrake misije
Europske unije za podruje bive Jugoslavije Paulom Joachimom von Stlpnagelom
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SLUBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
Broj: 020/6-761/94.
Knin, 25. 07. 1994. god.

105
106
107
108

74

Protokol
Ovlatenje.
Potpis: neitak.
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, Beli Manastir.
Diplomirani inenjer poljoprivrede.

ZAPISNIK
sa sastanka predsjednika RSK Milana Martia sa efom
evropske Posmatrake misije ambasadorom FON STULPNAGELOM109
dana 21. 07. 1994. godine
Sastanak je odran dana 21. 07. 1994. u Kninu, u trajanju od 10.00 14.15 asova.
Delegacija RSK je bila u sastavu:
predsjednik Milan Marti,
sekretar Vlade Savo trbac,
pomonik ministra inostranih poslova Duan Bada,
general Mile Novakovi.
Delegaciju evropske Posmatrake misije inili su:
ambasador FON STULPNAGEL,
ALAIN MIE, ef RC110 ECMM111 Knin,
RON HASIL, oficir u RC Knin.
Sastanak otvara predsjednik Milan Marti.
U najkraim crtama upoznaje gosta sa historijskim pregledom i trenutnim stanjem u
RSK. Srbi su vjekovno ivjeli na ovim prostorima. Mi nismo doljaci. Nai sukobi poinju
od prije 150 g. Samo u 2. svjetskom ratu je u jednom logoru (Jasenovac) ubijeno 700.000
Srba. Od Drugog svjetskog rata Srbi su konstitutivan narod, sve do pobjede HDZ-a i
generala Tumana.112 Srpski narod se izbacuje iz Ustava i pretvara u nacionalnu manjinu
to on nije niti moe prihvatiti. Iz Hrvatske je protjerano preko 400.000 Srba. etvrta je
godina rata sa RH. Srbi su stvorili svoju dravu, sa teritorijom, stanovnitvom i vlau.
Imamo oko 500.000 stanovnika.
Prihvatili smo UN da zatite stanovnitvo i teritorij. Teimo da saraujemo sa cijelim
svijetom. U tome nas spreava famozna Rezolucija 820.
Srbi vide svoju budunost u Jugoslaviji iz koje faktiki nikad nisu ni izali.
Srbi nee odstupiti od prava na samoopredjeljenje koje je priznato svim narodima svijeta.
Predlaemo da se referendum odri pod nadzorom svjetske zajednice, kako bi se narod
mogao izjasniti.
Imali smo najozbiljniju namjeru da pregovaramo na Plitvicama. Dati emo vodu Zadru
i Biogradu ukoliko je oni puste Drniu i Teslingradu.113 Teimo da sve probleme sa RH
rjeavamo mirnim putem. Blokada UN sa hrvatske strane je drastino krenje sporazuma o
prekidu vatre, potpisanog izmeu dvije strane.
ambasador FON STULPNAGEL:
Pozvani smo da nadgledamo sporazum o prekidu vatre, to je posebno teko ovih dana
zbog poznate blokade od hrvatske strane. Zbog svega toga ambasadori evropske trojke su
juer uloili otar protest Zagrebu.
109
110
111
112
113

Paul Joachim von Stlpnagel.


Regionalni centar.
European Community Monitoring Mission (Promatraka misija Europske zajednice).
Franjo.
Liki Osik.

75

Evropska zajednica je zainteresovana za mir na cijelom prostoru. Poznato je da se tri faze


sporazuma razliito interpretiu u Zagrebu i Kninu. Uoili smo da se u Zagrebu pojaava
interes za fazu politikih pregovora, dok se u Kninu pojaava interes za ekonomska pitanja.
Pitanje: ta konkretno mislite kada kaete pravo na samoopredjeljenje?
Milan Marti: Zato bi Srbi bili jedini narod koji bi bio izuzet od prava na samoopredjeljenje?
Zato ne dozvoliti narodu da se na referendumu izjasni gdje, kako i sa kime eli da ivi?
FON STULPNAGEL:
Na referendumu se odluuje o pitanju koje je postavljeno. Svako pitanje je diskutabilno.
ta bi bilo kao pitanje?
MILAN MARTI:
Tri su osnovna pitanja:
a) Da li narod eli da ivi u Hrvatskoj?
b) Da li narod eli da ivi u RSK?
c) Da li narod eli da ivi u Jugoslaviji?
FON STULPNAGEL:
Pitanje bi trebalo glasiti da li narod eli ivjeti ne samo u Hrvatskoj ve i u kakvoj
Hrvatskoj? Koju vrstu razgovora vidite izmeu dvije strane po tom pitanju?
MILAN MARTI:
O tome emo razgovarati kada na red dou politiki razgovori.
FON STULPNAGEL:
Kako uopte doi do te tree faze politikih pregovora?
MILAN MARTI:
Ako uspjeno rjeimo prve dvije faze pregovora. Sve je bolje nego rat.
FON STULPNAGEL:
Srcem sam na vaoj strani, savreno se slaem. Postoji li interes Srba da se sve tri faze
tretiraju istovremeno.
MILAN MARTI:
Trebamo se drati onog to smo potpisali.
FON STULPNAGEL:
Jako smo zainteresovani za ono to se juer desilo u enevi.114 Sigurno se to i vas tie.
MILAN MARTI:
RS i RSK su geografski vezane, to je isti narod, isti interes. Svaki napad na RS je i napad
na RSK i obratno. Mape su pravljene prema hrvatsko-muslimanskim interesima, a na tetu
Srba. U sluaju agresije na RS, ukljuiti e se RSK i SRJ, a nudi nam se i veliki broj Rusa,
posebno Kozaka. Govori se i o nuklearnim bojevim glavama.
Rat bi se proirio na veliki dio Evrope.
FON STULPNAGEL:
Koje vi druge kombinacije i prijedloge vidite?
Misli se na odbijanje mirovnog plana Kontaktne skupine za BiH od strane predsjednika Republike Srpske
Radovana Karadia.
114

76

MILAN MARTI:
Uvaavanje zahtjeva Srba za korekturom teritorija, da se rjei Ustavno pitanje, te ukinu
sankcije prema Jugoslaviji.
FON STULPNAGEL:
Ja ne mogu govoriti u ime Kontakt grupe, ali prema njihovim reakcijama meunarodna
zajednica je priznala granice RH i BiH, to znatno usloava situaciju. Zaista ne znam ta e
svijet uiniti na odgovor R.115 Karadia.
MILAN MARTI:
Znamo pouzdano da e na jesen biti 49. zasjedanje Generalne skuptine, sa dnevnim
redom pitanje RH i RSK. O nama se razgovara bez naeg prisustva. Molimo SR Njemaku
da nam pomogne da nastupimo i objasnimo svijetu nae pozicije.
FON STULPNAGEL:
Predstavljam EU, o tome moete razgovarati sa nekim od njemakih predstavnika. U
sklopu same Generalne skuptine mogli biste nai dosta prijatelja. U ponedjeljak e EU
imati sastanak, i svih 12 lanica u obavjestiti o vaoj elji.
general M.116 Novakovi:
Pozdravlja ambasadora i zahvaljuje se na mogunosti da prezentira svoja saznanja
o prekidu vatre. Komanda UN-a je zvanino potvrdila da je srpska strana u potpunosti
ispotovala sporazum. Sa hrvatskom to nije sluaj. Hrvatska policija u UNPA-zoni izvrava
klasine vojnike zadatke. Hrvatska strana nije zainteresirana za ekonomske pregovore
koji bi vodili ka miru. Namee se pitanje hoe li mir ili se pripremaju za rat. Njihovo
opredjeljenje je po svemu rat.
U ovom momentu nije mogu politiki sporazum, ovi razgovori zahtjevaju daleko vei
stepen politikog povjerenja i jaanje navike kod ljudi na obe strane za mir, a ne za rat.
Potrebno je vrijeme i rjeavanje ekonomskih interesa. UN nedovoljno i sa malim brojem
posmatraa kontrolie situaciju sa hrvatske strane. Hrvatska vojska gomila ljudstvo i tehniku.
Posebno se to odnosi na tehniku na aerodromima. Mi vidimo da se radi o politikoj, volji
utjecajnih meunarodnih faktora. Zabrinuti smo da je ta volja mnogo blia hrvatskim
politikim ciljevima, nego poloajima koji bi se mogli okarakterisati kao realni.
FON STULPNAGEL:
Ve sam rekao da je EU juer protestirala kod hrvatskih vlasti zbog blokade. Do sada smo
bezbroj puta uloili proteste zbog krenja dogovora na lokalnom nivou. Kakva je mogunost
vraanja izbjeglica u svoje kue?
general NOVAKOVI:
To je veliki problem, ali zato to pitanje potencirati na linijama razdvajanja i mogueg
novog sukoba. Zato ba na tim prostorima? Zato se ne postavi pitanje vraanja Srba u
hrvatske gradove? Jo i danas se dnevno 100-tinjak Srba seli iz Hrvatske.
DUAN BADA:
Pozdravlja goste i eli ugodan boravak u glavnom gradu RSK. Skuptina RSK je juer
donijela deklaraciju o spremnosti za pregovore i nastavku mirovnog procesa. Izrazila je svoju
115
116

Radovan, predsjednik Republike Srpske (1992. 1996.)


Mile.

77

volju za nastavak saradnje sa UN. Spremni smo da UN pruimo pomo, te ako je potrebno
za premjetanje jedinica ili logistikih baza na teritorij RSK. Ukazujemo na stanje Srba, na
teritoriji RH. Vie je protjeranih Srba iz Hrvatske i to prije poetka rata nego to je to sluaj
sa Hrvatima iz RSK u Hrvatsku. Treba postaviti problem na povratku svih protjeranih, ali
je pitanje kada, kako i gdje.
FON STULPNAGEL:
Mnogo toga e ovisiti o rezultatima enevskih pregovora, ne moe se predvidjeti ta se sve
moe dogoditi. Na zadatak je da sagledamo stanje svih raseljenih lica, ma gdje se nalazili.
SAVO TRBAC:
Ni prije ovog najnovijeg sukoba (trei u ovom vijeku), Hrvati nisu eljeli da ive sa
Srbima u istoj dravi. Dolaskom HDZ-a na vlast u Hrvatskoj, Hrvati su sve uinili da
uplae, zastrae Srbe na sve mogue naine. Povjerenje je uslov za sve, a njega nema. Nema
ga zbog zloina koji su uinjeni. I poslije svega Hrvati ne ele ivjeti sa Srbima, njih samo
interesuje teritorij, ali bez srpskog stanovnitva. Referendum u dananjoj Hrvatskoj bi dao
iste rezultate.
Dostavljeno:
Vladi RSK (sekretaru),
MIP,
arhiva.
ZAPISNIK SASTAVIO:
ef protokola
Gri Momilo, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 28.

23

1994., srpanj 25.


Obrovac
Izvjee obrovakog Odjeljenja Ministarstva obrane RSK Upravi Ministarstva obrane RSK
za Sjevernu Dalmaciju o opem stanju i uvjetima ivota lokalnog stanovnitva u mjestima
SO Obrovac smjetenim uz liniju razdvajanja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.117
MINISTARSTVO ODBRANE
ODELJENJE OBROVAC
Broj: 5-1/94.
Obrovac, 25. 07. 1994. god.



117

78

MINISTARSTVU ODBRANE
UPRAVA SJEVERNA DALMACIJA
K N I N

Prijemni peat: Ministarstvo odbrane, ur. broj: 25/94., 28. 7. 1994.

Izvjetaj o stanju u dodirnim mjestima razdvajanja.


Na osnovu vaeg dopisa broj: 9 od 20. 07. 1994. godine dostavljamo Vam slijedei
izvjetaj.
1. Spisak naseljenih mjesta na teritoriji optine Obrovac, koja se nalaze na prvoj dodirnoj
liniji sa Hrvatskom jesu: 1. Karin Gornji, 2. Kruevo Dopui, 3. Obrovac, 4. Zaton.
2. Struktura stanovnitva po naseljenim mjestima jest slijedea:
Red.
br.

NASELJENO
MJESTO

1.
2.
3.

OBROVAC
KARIN G.
ZATON
KRUEVO
DOPUI
UKUPNO:

4.

DJECA
PREDK.
UZRASTA
29
22
2

OSNOVNOKOLS.
DJECA
215
208
41

53

SREDNJOKOL.

OSTALI

81
73
50

1069
1271
190

35

464

204

2565

PROBLEMI SA ASPEKTA VODOOPSKRBE


U vrijeme rata dolo je do velikog oteenja na objektima postrojenja i cjevovoda.
Problem je nedostatak materijala, sredstava, radne snage, to uzrokuje neadekvatno
odravanje sistema. Najvei problem su struni i kvalificirani kadrovi. Korisnici usluga ne
plaaju vodu kao ni istou.
Zbog nedostatka novanih sredstava ne moe se izvriti sanacija cjevovoda na kojima su
gubitci vode do 70 %. Problemi se javljaju u gorivu, mazivu, posebno treba istai nedovoljno
podmazivanje strojeva to moe prouzrokovati velike havarije.
U ljetnom periodu voda se vozi po prioritetu. Sa strane graana nemamo primjedbi i isti
su zadovoljni sa vonjom vode od strane CZ.
PROBLEMI ZDRAVSTVA
Gorui problemi u zdravstvu su slijedei: nedostatak lijenikog kadra, nedostatak u
lijekovima (ampulirane stvari), nedostatak sanitetskih vozila. Nizak standard zdravstvenih
radnika utjee na izvravanje radnih zadataka. Dom zdravlja ima problema u nabavci
neophodnog sanitetskog materijala.
Zahvaljujui dobivanju goriva od strane UNPROFOR-a uspjevamo zasad zdravstveno
zbrinuti stanovnitvo, kako na prvim linijama, tako i na cijelom podruju optine.
PROBLEMI KOLSTVA
Potrebno je sanirati objekte kolskih zgrada oteenih ratnim dejstvima i to na objektima
O Obrovac, O Karin, S Obrovac i djeji vrti.
kolstvo ima problema u niskom standardu radnika, nabavci neophodnog materijala,
(dnevnici, krede, papir, drvo za ogrjev i dr.). Prevoz uenika za sada se odvija samo
zahvaljujui dobivanju goriva od strane UNPROFOR-a.
Posebne tekoe su izraene kod srednje kole kada su u pitanju kadrovi, zbog ega moe
biti doveden u pitanje i sam poetak nove kolske godine.
79

PROBLEMI PTT-a
Nestankom elektrine energije komplet teritorija optine Obrovac ostaje bez telefona.
Da bi to normalno funkcionisalo potrebno je odobriti odreenu koliinu dizel goriva za
stavljanje u funkciju postojeeg agregata.
Telefonski vodovi prema poti Karin uslijed ratnih dejstava su oteeni pa ih treba sanirati.
U toku ljeta pota Karin posjeduje ureaj VG 8 koji je neispravan tako da radi jedan broj
linija po ianoj vezi. Slijedei problemi su kadrovske naravi i potrebno je odobriti veu
koliinu benzina za bru dostavu poiljki.
PROBLEMI ELEKTROENERGETIKE
Elektroenergetska situacija je zasad zadovoljavajua. Sva navedena mjesta na dodirnim
linijama razdvajanja imaju elektrinu struju. Struja se koristi po planu i programu kako je to
predvieno od strane Elektroprivrede Krajine.
Problemi koji su vidno izraeni su slijedei: vozni park dotrajao, nedostatak ljudstva
za minimalno odravanje, vodovi oteeni i dr. Potrebno je temeljito saniranje i zamjena
vodova prije zime. Standard radnika nizak to utjee na izvravanje radnih zadataka.
PROBLEMI SAOBRAAJA
Kod navedenog problema sve se poduzima da isti funkcionie redovno. Autobusne linije
se saobraaju dva puta dnevno u radne dane, dok za vrijeme vikenda linije se ne saobraaju.
Problemi su takoer poznate prirode: nedostatak voznih jedinica (autobusa) koji su
veinom uniteni u ratnim dejstvima. Ostali nezaobilazni problemi su nedostatak rezervnih
djelova za postojei vozni park, neredovno snabdjevanje gorivom, uljem i ostalim derivatima.
SNABDJEVANJE STANOVNITVA
Snabdjevanje stanovnitva na rubnim podrujima optine Obrovac tee bez veih
problema. Osnovno snabdjevanje tee preko DP Bukovanka kao i neto privatnih
trgovina.
U svim mjestima rubnog podruja postoje trgovine u kojima se mogu kupiti osnovne
ivotne namirnice. to se tie snabdjevenosti trgovina moe se biti zadovoljno. Standard
stanovnitva je na ivici egzistencije.
ZAPOSLENOST LICA KOJA NISU ANGAIRANA U STRUKTURAMA ODBRANE
Ovaj problem zaposlenosti je teko pitanje na podruju nae optine. Zaposlenost
moemo slobodno rei da je nikakva iz razloga to privreda ne radi ve 4 (etiri) godine.
Stanovnitvo se iskljuivo bavi poljoprivredom i stoarstvom. Ako se nastavi ovakva situacija
oko zapoljavanja vrlo brzo emo doi u situaciju da e se stanovnitvo poeti iseljavati u
druge djelove Jugoslavije.
M. P.118 Naelnik:
Komazec Mirko, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 5., kut. 2.

118

80

Okrugli peat: RSK, Ministarstvo odbrane Knin, Odeljenje Obrovac.

24

1994., srpanj 28.


Manastir Dragovi
Obavijest Srpskog pravoslavnog manastira Dragovi o vojnikom parastosu koji e se na
Ilindan 1994., povodom 48. godinjice njegove muenike smrti odrati u slavu etnikog
zapovjednika iz Drugog svjetskog rata, generala Dragoljuba Drae Mihailovia i njegovih
suboraca
SRPSKI PRAVOSLAVNI MANASTIR M. P.119

S V. D R A G O V I
SABORNI HRAM ROENJA PRESVETE BOGORODICE
KAPELA SVETE PARASKEVE PETKE SRPSKE
PARAKLIS SVETOG JUSTINA ELIJSKOG
SERBO ORTODOSSO CONVENTO

DRAGOVICI
Cattedrale a Nativita di Maria Vergine
Chiesetta a Santa Parascheva di Serbia
Cappella a Sanjustinno abate e dottore
OBAVJETENJE
Povodom 48-godinjice od muenike smrti, na Ilindan, 2. avgusta 1994. godine
u 12.00 asova sluiemo veliki vojniki parastos eneralu DRAGOLJUBU DRAI
MIHAILOVIU i svim srpskim vodima i vojnicima koji su branei Otadbinu ivot svoj
poloili.
Ceo na narod je uglavnom bio uz poiveg velikog junaka enerala Mihailovia, to se
vidi i iz toga da su Srbi iz Drugog svjetskog rata izili ne kao pobjedniki, ve kao pobijeeni
narod. Duh slavne vojske enerala Drae do danas, kao i oduvjek, a naroito sada oliava
duh naeg naroda u onoj poslovinoj: jaki smo, jer smo sami.
Pozivamo sve potovaoce svete uspomene enerala Mihailovia koji su u mogunosti da
uzmu uea u naem radosno-tunom svetenodejstvu.
Bog da prosti svetopoivim duama enerala Drae i svim njegovim vitezovima i vjena
im pamjat.
Nastojatelj manastira i manastirita


Sv. Dragovia


Ilarion sa braom, [v. r.]
Na dan Sv. Kirika i Julite,
28. jula 1994. L. G.121

M. P.120

Izvornik, strojopis, irilica


Hrvatski informativni centar, A-296-005.
119
120
121

Prijemni peat: RSK, Ministarstvo kulture i vjera, ur. broj: 55-1, 2. 8. 1994., Knin.
Okrugli peat: Srpski pravoslavni manastir u Dragoviu.
Ljeta (leta) gospodnjeg.

81

25

1994., kolovoz 1.
Knin
Predsjednik Kluba zastupnika Srpske demokratske stranke Krajine, Drago Kovaevi, u
pismu upuenom predsjedniku Skuptine RSK Branku Vojnici zahtijeva da se izvanredna
sjednica Skuptine odri u Kninu, a ne na Plitvikim jezerima
INFORMATIVNA SLUBA
SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
Knin, 01. 08. 1994. godine
Predsjednik Kluba poslanika SDS Krajine gospodin Drago Kovaevi uputio je pismo
predsjedniku Skuptine Republike Srpska Krajina gospodinu Branku Vojnici, slijedee
sadrine:
PREDSJEDNIKU SKUPTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
gospodinu Branku Vojnici
Gospodine predsjednie, iz nekih sredstava javnog informisanja saznali smo da se
vanredna sjednica Skuptine Republike Srpske Krajine priprema ovih dana na Plitvicama,
na lini usmeni zahtjev prvog ministra Vlade gospodina Borislava Mikelia.
Gospodine predsjednie, da Vas podsjetim da se na osnovu Ustava vanredna sjednica
Skuptine saziva na zahtjev Vlade sa unaprijed utvrenim dnevnim redom ili po zahtjevu
najmanje jedne treine poslanika. Prema evidenciji u Sekretarijatu Vlade i Skuptine nema
takvog zahtjeva. Utoliko nas udi da obavjetavate javnost o sjednici koja nije zakazana, a
pogotovo to to sjednicu zakazujete na Plitvicama, u odmaralitu, dok se veina graana
Republike Srpske Krajine nalazi na svojim dunostima u radnoj ili vojnoj obavezi.
S obzirom da je tematika koja je najavljena za sjednicu od velike vanosti za Republiku
Srpsku Krajinu, poslanici SDS Krajine su spremni da i formalno podre zakazivanje takve
sjednice 04. avgusta u glavnom gradu Republike, Kninu. Smatramo da je provoenjem
viestranakih demokratskih izbora u Republici Srpskoj Krajini uspostavljena ustavnost
i zakonitost i uvrenje institucije RSK, pa oekujemo da e ti i Vi dati svoj doprinos
njihovom ouvanju i jaanju.
Nadamo se da je odstupanje od propisanih i dogovorenih naela samo previd, a ne nikako
namjera sraunata na zanemarivanje glavnog grada i stabilnosti institucija pa oekujemo da
propust ispravite. Ukoliko istrajete na nelegitimnom nainu zakazivanja Skuptine poslanici
naeg Kluba joj nee prisustvovati.
S potovanjem! M. P.122 PREDSJEDNIK KLUBA POSLANIKA
SDS KRAJINE

Drago Kovaevi [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 29., kut. 5.
122

82

Okrugli peat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

26

1994., kolovoz 2.
Zagreb
Dopis Petera Galbraitha, amerikog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, u kojem
obavjetava Milana Martia, predsjednika RSK, da mu ameriko veleposlanstvo alje
knjigu Willliama Urya, strunjaka za pregovore, te nudi mogunost organiziranja seminara
srpskim pregovaraima pod njegovim vodstvom
AMBASADA SJEDINJENIH AMERIKIH DRAVA
ZAGREB, HRVATSKA
2. august 1994.
Potovani gosp. Marti,123
Sjetit ete se da sam, tokom svog zadnjeg posjeta Kninu, s Vama razgovarao o
mogunosti da se uredi posjeta Kninu gosp. Williama Urya, amerikog strunjaka za proces
pregovaranja. Gosp. Ury je visokoobueni pregovara, na iju se strunost pozivalo tokom
pregovora izmeu Izraela i Egipta u Camp Davidu. Tada sam vam predao primjerak knjige
Getting Past No (Kako izbjei ne) na engleskom jeziku. Ambasada je potom odluila
da se ova knjiga d na prijevod, pa Vam ovom prilikom aljem nekoliko primjeraka.
Ukoliko mislite da bi od toga vaa strana imala koristi, jo sam uvijek spreman za vae
kljune pregovarae organizirati seminare pod vodstvom gosp. Urya. Radi se o odvojenim
predavanjima. Prilikom toga se ne bi radilo na sutini spora ili na pitanjima oko kojih
se treba pregovarati, ve samo na djelotvornoj taktici i strategiji potrebnim za uspjeno
pregovaranje. Dozvolite mi da naglasim da Vas ovo ne obavezuje na pristanak jednostavno
sam ponudu uputio objema stranama kako bih vam dao priliku da izvuete kakvu korist iz
pregovarakog iskustva i strunosti gosp. Urya.
No, kao to sam ranije pomenuo, kako bi se isplatila ova predavanja potrebna je predanost
obiju strana, to znai da e stvarni pregovarai, meu kojima su gosp. Mikeli124 i gosp.
arini,125 morati stalno prisustvovati predavanjima. Vjerujem da bi predavanja trajala jedan
itav dan ili jedan i po te da e se prisustvo osigurati za najvie pet osoba.
Ukoliko za ova predavanja pokaete zanimanje, molio bih vas da o tome to prije
izvjestite gosp. Enriquea Aguilara u Slubi civilnih poslova u Kninu. Moram, naravno, znati
da e gosp. Mikeli i ostali pregovarai ovome moi posvetiti potrebno vrijeme. Ponavljam,
meutim, ovo ne predstavlja nikakvu obavezu; radi se o usluzi koja bi vam mogla biti od
koristi, ali je, naravno, na vama da odluite.
Ovom vam se prilikom takoer zahvaljujem na poruci koju ste poslali preko gosp.
Stulpnagela,126 naelnika PMEU-a.127 Iskreno se radujem nastavku naeg dijaloga u bliskoj
budunosti.
123
124
125
126
127

Milan.
Borislav.
Hrvoje.
Paul Joachim von Stlpnagel.
Promatraka misija Europske unije.

83


S potovanjem,

Peter W.128 Galbraith
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

27

1994., kolovoz 2.
Knin
Priopenje sa sjednice Izvrnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine o radu Vlade
RSK, Skuptine RSK i javnih poduzea na podruju RSK
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE
Knin, 02. 08. 1994. godine
SAOPTENJE SA SJEDNICE IZVRNOG ODBORA
U ranim jutarnjim asovima zavrena je redovna sjednica Izvrnog odbora Srpske
demokratske stranke Krajine. Sjednicom je predsjedavao predsjednik dr. Milan Babi.
Pored tekuih pitanja na sjednici je bila posebno posveena panja i analiza rada Vlade,
Skuptine i drugih dravnih institucija Republike Srpske Krajine.
Utvreno je da je ulaskom u Vladu sedmorice ministara, lanova Srpske demokratske
stranke Krajine, kao i vrlo aktivnim djelovanjem poslanika u Skuptini Republike Srpske
Krajine iz redova SDS Krajine, dat odluujui doprinos stabilizaciji ukupnih politikih
odnosa i funkcionisanju dravnih organa i institucija Republike Srpske Krajine.
Srpska demokratska stranka Krajine, njeni ministri i poslanici omoguili su da se u
Srpskoj Krajini uspostavi preko potrebno narodno jedinstvo i sloga oko najvanijih ivotnih
pitanja koja se tiu opstanka srpskog naroda i Republike Srpske Krajine.
I pored dobre poetne ocjene, Izvrni odbor Srpske demokratske stranke Krajine je
utvrdio da su se u posljednje vrijeme poele deavati pojave koje remete uspostavljeno
jedinstvo i prijete da naruavanjem ustavnog i pravnog poretka u Republici Srpskoj Krajini
ugroze slobode graana i stabilnost dravnih institucija.
Nezakonito prisvajanje predajnika dravne televizije od strane Vrhovnog savjeta odbrane
i vojnih organa, mobilizacija sudija i na taj nain onemoguavanje rada redovnih sudova
kao i pojave nezakonitih hapenja, nisu nita drugo ve pokuaj uvoenja samovlaa i od
naroda otuene vlasti koja moe da preraste u tiraniju.
Stranka upozorava, da pored poboljanja privredne aktivnosti, jo uvijek postoje nerijeena
pitanja organizacije, poslovanja i upravljanja najznaajnijim javnim preduzeima, kao to
su: Krajinaume, eljeznica, PTT saobraaj, Elektroprivreda i Naftna industrija.
Od Vlade i Skuptine Republike Srpske Krajine oekuje se da ova pitanja budu to prije
stavljena na dnevni red, radi prioritetnog rjeavanja.
128

84

Woodard.

Srpska demokratska stranka Krajine, njeni ministri i poslanici i dalje e aktivno i


konstruktivno uestvovati u radu dravnih organa i institucija iskljuivo radi dobrobiti
srpskog naroda i opstanka Republike Srpske Krajine.
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE
P R E D S J E D N I K
M. P.129
dr. Milan Babi, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 29., kut. 5.

28

1994., kolovoz 4.
Knin
Priopenje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine u kojem je iznesen zahtjev da
se na dnevni red izvanredne sjednice Skuptine RSK uvrsti i pitanje ujedinjenja RSK i
Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE
Knin, 04. avgust 1994. godine
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Poslanici Srpske demokratske stranke Krajine u Skuptini Republike danas su i formalno
na osnovu lana 74. Ustava Republike Srpske Krajine, zatraili da se na vanrednom zasjedanju
Skuptine u dnevni red uvrsti i ujedinjavanje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske
sa Srbijom i Crnom Gorom.
Ovaj zahtjev je u skladu sa osnovnim politikim opredjeljenjem Srpske demokratske
stranke Krajine i cjelokupnog srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini iskazan na dva
provedena referenduma.
Na ovaj nain prihvaen je i prijedlog Skuptine Republike Srpske da se zajedno
zahtjevom Skuptina Republike Srpske Krajine i Republike Srpske prijedlog o ujedinjenju
uputi na razmatranje Skuptinama Srbije i Crne Gore.
Srpska demokratska stranka Krajine uputila je i svoju delegaciju na Pale.
Delegaciju ine lanovi najueg rukovodstva Stranke i predsjednici skuptinskih odbora,
Drago Kovaevi, ef Poslanikog kluba i predsjednik Odbora za informisanje, Duan
Vjetica, sekretar stranke i predsjednik Odbora za upravu i pravosue i prof. Lazar Macura,
predsjednik odbora za spoljnu politiku.
INFORMATIVNA SLUBA
M. P.130
SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
Milorad Marko, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 29., kut. 5.
129
130

Okrugli peat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.


Okrugli peat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

85

29

1994., kolovoz 4.
Plitvika jezera
Skraeni zapisnik s 3. sjednice izvanrednog zasjedanja Skuptine RSK
SKRAENI ZAPISNIK
sa 3. sjednice vanrednog zasjedanja odrane
04. 08. 1994. godine na Plitvicama
Zapoeto u 10,40 asova.
Sjednicom Skuptine predsjedavao je predsjednik Skuptine Republike Srpske Krajine
Branko Vojnica, te nakon konstatovanja da ispunjavajui kvorum postoje uslovi za rad i za
sjednicu predlae
DNEVNI RED
1. Informacija o bezbednosnom stanju i optoj vojnoj situaciji u RSK
2. Predlog Zakona o izvrenju krivinih sankcija.
AD. 1) U samom uvodnom izlaganju predsjednik Branko Vojnica pozdravio je prisutne
poslanike, lanove Vlade, komandante vojske, goste, a posebno specijalnu delegaciju iz
Republike Srpske koju predvode potpredsjednici Skuptine Branko Simi i Milanovi131
koji su se obratili poslanicima u pozdravnom govoru i ukazali na istorijski trenutak srpskog
naroda i istorijske sjednice sa Pala. Istovremeno su ukazali na nunost korekcije mapa,
predlog ujedinjenja dve srpske drave te in i znaaj predstojeeg referenduma.
M.132 Bosni u osvrtu je pozdravio goste i podrao Odluku Skuptine sa Pala u ime SDS
Krajine.
R.133 Vuji takoer kao ef poslanikog kluba SRS134 podrava Odluku sa Pala.
Predsjednik RSK M.135 Marti Dananja situacija oekuje i RSK te u zajednikom
srpskom interesu potrebno je smiriti tenzije, istrajati bez unutranjeg raskola.
U daljnjem toku sjednice evidentno je da taka 1.) dnevnog reda i aktualna situacija u
Republici Srpskoj su se naizmjenino isprepletale.
Leaji136 da se u cilju prevazilaenja stanja imenuje delegacija parlamenta za posjet
na Pale koju treba da ine predsjednik i 2 potpredsjednika Skuptine i efovi poslanikih
klubova, poimenino nabrojani to je na kraju jednoglasno usvojeno. Delegaciju sainjavaju:
B.137 Vojnica, M.138 Atlagi, M.139 Ernjakovi, V.140 Vukeli, R. Vuji i D.141 Kovaevi.
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141

86

Dragan.
Milan.
Ranko.
Srpska radikalna stranka.
Milan.
Rajko.
Branko.
Marko.
Milan.
Veljko.
Drago.

Situacija i reakcije na Odluke sa Pala ukazali su na svu teinu i delikatnost situacije te


se u toku zasjedanja za diskusiju javilo 46 poslanika i lanova Vlade, od ega izdvajamo
najznaajnije:
.142 Podunavac diskusija se svodi na zakljuak da se obe Krajine ujedine bez obzira na
Odluke Republike Srbije i Crne Gore.
R.143 Gondi: saglaava se sa prethodnim diskuntatima te da se ivi u jedinstvenoj srpskoj
dravi.
B. Vojnica: da se izjasnimo oko konkretne podrke putem zakljuaka: da se prihvati
prijedlog Republike Srpske, da se potvrdi predloena parlamentarna delegacija (potvrena
uz 1 glas protiv) i da se podri Odluka Republike Srpske o skidanju sankcija SRJ.
M.144 Babi: na ove dogaaje moramo biti spremni jer se pripremaju ve 4 godine. Uslovi
koje postavlja Kontakt grupa identino e biti pripremani i servirani RSK.
M. Atlagi: podrava ujedinjenje sa Republikom Srpskom ali u dogovoru sa maticom
Republikom Srbijom.
R. Vuji i M. Bosni: treba prihvatiti zakljuke i to:
1. da Skuptina RSK podrava Odluku Skuptine Republike Srpske donesenu 03. 08.
1994. godine na Palama,
2. Skuptina RSK prihvata predlog Skuptine Republike Srpske da se uputi zajedniku
inicijativu dviju Skuptina parlamentima Republike Srbije i Crne Gore za ujedinjenje
svih srpskih zemalja.
3. Ovlauje se imenovana delegacija za posjetu parlamentima svih srpskih zemalja.
4. Skuptina Republike Srpske Krajine trai od nadlenih organa realizaciju procesa
ujedinjenja sa Republikom Srpskom u jedinstvenu dravu.
Zadnja taka AD. 4) izazvala je dosta komentara naroito od predstavnika Vlade RSK
ukazujui na eventualne negativne posljedice i pogoranje odnosa RSK sa Republikom
Srbijom.
B.145 Mikeli: shodno prethodnom zahtjevu da se rjei po taki AD. 1) pitanje odbrane
a potom se izjanjavati po prethodnim zakljucima, a posebno trai parlament da se izjasni
prema politici Srbije i Slobodana Miloevia, da se ponovno sjedne za stol sa Republikom
Srbijom oko izlaska iz ove situacije, da se zakljuak AD. 4) analizira te se sagleda njegova
teina, posebno na posljedice koje mogu proizai kad je u pitanju finansiranje vojske i
privrede.
B. Vojnica: traio sam da se odredimo prema Odlukama parlamenta Republike Srpske. Mi
ne elimo da se odreujemo prema politici Republike Srbije i Slobodana Miloevia. Ja
nisam parlament ve samo deo parlamenta i predsjedavam parlamentom.
P.146 Dodan: primjedba Mikeliu zato nas nije o novim momentima upoznao ranije.
R. Vuji: ne moe se shvatiti politikanstvo u korist tete vlastitog naroda.
M.147 Dobrijevi: Zbog delikatnosti situacije predlae se pauza od 15 minuta.
142
143
144
145
146
147

uro.
Ratko.
Milan.
Borislav.
Petar.
Marko.

87

Nakon pauze od 15 minuta prelo se na taku AD. 1) i njeno apsolviranje.


uvodni izvjestilac puk. Milan Lali, objanjavajui karakteristike ratita, raspored snaga
RS i poloaj snaga RH i njena transformacija, aktivnost SVK.
general Bjelanovi,148 ukazujui na poziciju SVK sa materijalnog aspekta (osnovna
sredstva, municija, energija itd.).
U diskusiju se ukljuio ministar Rade Tanjga ukazujui na skromne rezerve koje su sada
prisutne.
Rasprava:
R. Gondi na bazi diskusije stiem utisak sigurnosti i ta preduzeti u sluaju agresije ustaa.
Stanje privrede mora se obnoviti radi stabilnije odbrane.
U kontekstu ove diskusije jo su se javili za rije: Ernjakovi, Liina,149 Dodan, Lemi,150
Priji,151 Vojnica, Leaji, eleketi,152 Atlagi, Peri153 i Gunj154.
Ministar Tanjga predlae i konstatuje da Glavni tab, Vlada, Vrhovni savjet odbrane nastave
raditi svoj posao po prednjem to je i usvojeno uz jedan glas suzdran.
Nastavlja se rasprava po vanrednoj tematici reakcija na Odluke parlamenta Republike
Srpske:
M. Ernjakovi inzistira da se jo jednom proitaju predloeni zakljuci.
R. Baki:155 da se pokuaju preinaiti zakljuci odnosno da prva dva ostanu.
B. Vojnica: Konstatuje da poslije boja su svi generali, te u sluaju korekcije zakljuaka
postoji mogunost ponude ostavke.
Leaji: da se ova taka (zakljuak 3. i 4.) razmotri na Vladi RSK i dostavi se potom Skuptini
na usvajanje. Tom stavu privreni su Vukeli i Baki.
Na prijedlog predsjednika Skuptine najavljena je pauza od 30 minuta, te se nastavlja rad.
R. Gondi: Uvaavajui primjedbe Vlade RSK da se zakljuak 4. brie poto je sadran u
zakljucima 1. i 2., poslanici RSK se tim saglaavaju.
Predlog je usvojen uz 5 glasova protiv i 5 glasova suzdranih.
AD. 2) Zakon o izvrenju krivinih sankcija
Zbog dugotrajnosti rada Skuptine ova taka se odlae za slijedeu Skuptinu.
AD. 3) Poslanika pitanja
1. Dobrojevi Petar: Tko vri nelegalno izdavanje putnih isprava graana radi izbjegavanja
vojne obaveze.
2. Gunj: Da se Tomislav Rankovi proglasi srpskim junakom (poginuo 1991. godine).
(Pitanje je direktno proslijeeno Vladi RSK na samom zasjedanju Skuptine).
Zavreno 05. 08. 1994. godine u 02,30 asova.
148
149
150
151
152
153
154
155

88

Mirko.
Ratko.
Milorad.
Ilija.
Milan.
Slobodan.
eljko.
Ranko.

za SEKRETAR SKUPTINE:
Mirjana Rodi, dipl. prav.156 [v. r.]157
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

30

1994., kolovoz 5.
Knin
Obavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK svim ministarstvima i skuptinama opina
u RSK o primjeni nepotpisanog sporazuma izmeu Vlade RSK i UN-a o statusu Zatitnih
snaga UN-a, koji je, s ciljem reguliranja nesreenih odnosa izmeu krajinskih vlasti s jedne
te mirovnih snaga UN-a stacioniranih u RSK s druge strane, inicirala Vlada RSK, no
elnitvo UN-a u New Yorku ga je odbilo potpisati
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ZA INOSTRANE POSLOVE
Broj: 23-5-67/94.
Knin, 05. 08. 1994.
MINISTARSTVA RSK

SKUPTINE OPTINA RSK
S v i m a
Predmet: O
 bavjest o primjeni Sporazuma izmeu Vlade RSK i OUN o statusu snaga OUN
dostavlja se.
Na osnovu odredbi Povelje OUN-a, Rezolucije SB 743 i Konvencije o statusu,
privilegijama i imunitetima Ujedinjenih nacija, lica zaposlena u organima i institucijama
OUN, osnovna i financijska sredstva, njihova svojina, lina svojina, uivaju posebne
privilegije i imunitete izuzete iz jurizdikcije drave na ijem se teritoriju nalaze.
Da bi angairane snage OUN (UNPROFOR) stekle status snaga OUN i uivale
privilegije i imunitete drave gdje su angairane, Ujedinjene nacije su obavezne da sa tom
dravom sklope Sporazum o statusu zatitnih snaga OUN, bez obzira da li je ta drava
lanica OUN ili nije.
Notorna je injenica da su se zatitne snage UNPROFOR, na poziv Jugoslavije
potpisnice Vensovog158 plana, rasporedile na itavom teritoriju Republike Srpske Krajine
i da upravo zbog nepotpisanog Sporazuma izmeu Vlade RSK i OUN, zatitne snage
UNPROFOR nemaju legalitet i legitimitet svoga djelovanja na teritoriju RSK.
U nastojanju da se izbjegnu eventualni nesporazumi i spree mogue posljedice
anarhinosti koja egzistira u odnosima izmeu RSK i OUN, Vlada Republike Srpske
156
157
158

Diplomirani pravnik.
Potpis: neitak.
Cyrus Vance.

89

Krajine je 08. juna 1994. godine, usvojila konani tekst Sporazuma izmeu Vlade RSK i
OUN o statusu zatitnih snaga OUN-a.
Tako utvren tekst Sporazuma, Ministarstvo inostranih poslova je 25. juna 1994. godine
dostavilo UNPROFOR-u, a preko istih i Savjetu bezbjednosti OUN-a na razmatranje
i mogue potpisivanje. O istom dokumentu Ministarstvo je imalo vie sastanaka sa
predstavnicima UNPROFOR-a, koji osim deklarativnih konstatacija da je Sporazum
potreban, da je sadraj u skladu sa normama meunarodnog javnog prava, nisu mogli
uiniti nita.
Protekom vremena, tj. 13. jula 1994. godine, Ujedinjenje nacije su dostavile MIP-u i
pismeni odgovor kojim se Ministarstvo obavjetava da Ujedinjene nacije nisu u poziciji da
sklope Sporazum sa vlastima RSK. Svoj odgovor nisu obrazloili, ali su ponudili razgovore
na sektorskim nivoima, koje Ministarstvo nije moglo prihvatiti.
I pored toga to OUN i Vlada RSK nisu potpisali ponueni Sporazum, odredbe
Sporazuma i za UNPROFOR i za druge meunarodne organizacije koje djeluju na teritoriju
RSK, kao i za sve organe i institucije RSK su obavezujue i moraju ih primjenjivati kao
pozitivni pravni akt Republike Srpske Krajine. Na ovu obavezu nas upuuje Meunarodno
javno pravo koje predvia primjenu pozitivnih propisa domicilne drave na ijem su
teritoriju angairane snage OUN-a, ukoliko to nije drugaije regulisano posebnim aktom
izmeu RSK i OUN.
Ministarstvo inostranih poslova poziva sva ministarstva, organe Skuptina optina i druge
organe i institucije Republike Srpske Krajine na dosljednu primjenu odredbi Sporazuma,
imajui pri tom u vidu injenicu da se radi o pozitivnom pravnom aktu Republike Srpske
Krajine koji ima snagu zakonskog akta.
Ukoliko ministarstva, drugi organi i institucije Republike Srpske Krajine smatraju za
potrebu da preciznije reguliu pojedine segmente odnosa proizilih iz Sporazuma, mogu
donositi pojedinane akte u skladu sa Sporazumom doneenim od strane Vlade, o emu su
duni blagovremeno obavijestiti Ministarstvo inostranih poslova.
Za dodatne informacije u vezi primjene Sporazuma moete se obratiti Ministarstvu
inostranih poslova Republike Srpske Krajine Knin.
Zahvaljujemo na saradnji.
Prilog: Sporazum izmeu Vlade Republike Srpske Krajine i Organizacije
Ujedinjenih nacija o statusu Zatitnih snaga Ujedinjenih nacija.159
M I N I S T A R
M. P.160 dr. Milan Babi, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-DASK-SACP, 613., kut. 6.

Prireivai su odluili izostaviti prilog naslovljen Sporazum izmeu Vlade Republike Srpske Krajine i
Organizacije Ujedinjenih nacija o statusu Zatitnih snaga Ujedinjenih nacija.
160
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, Knin (The Republic of Serbian Krajina, Ministry for
Foreign Affairs).
159

90

31

1994., kolovoz 15.


Knin
Priopenje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine, kojim ta stranka podrava
inicijativu Narodne skuptine Republike Srpske o ujedinjenju svih srpskih zemalja u
jedinstvenu srpsku dravu
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE

IZVRNI ODBOR
Knin, 15. 08. 1994. godine
SAOPTENJE
Na redovnoj sjednici Izvrnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine, odranoj 15.
08. 1994. godine u Kninu, delegacija Srpske demokratske stranke Krajine koju su inili
Lazar Macura, Duan Vjetica i Drago Kovaevi, upoznala je Izvrni odbor stranke sa
posjetom delegacije Republici Srpskoj i sa sadrajem razgovora koji su tom prilikom voeni
sa rukovodstvom Republike Srpske.
Srpska demokratska stranka Krajine izraava puno razumjevanje za sloenu i teku
situaciju u kojoj se nala Republika Srpska, nakon to je Narodna Skuptina Republike
Srpske odbila plan Kontakt grupe, te nakon ispoljenih nesporazuma u odnosima
rukovodstva Savezne Republike Jugoslavije, Srbije i Crne Gore sa rukovodstvom Republike
Srpske.
Srpska demokratska stranka Krajine podrava inicijativu Narodne Skuptine Republike
Srpske za ujedinjenje svih srpskih drava u jedinstvenu srpsku dravu.
Srpska demokratska stranka Krajine je u protekle etiri godine inicirala i bila nosilac vie
deklaracija, skuptinskih odluka i dva referenduma sa ciljem da se Republika Srpska Krajina
nae unutar jedinstvene srpske drave, ali na alost i protiv volje Srpske demokratske stranke
Krajine do ujedinjenja nije dolo.
Srpska demokratska stranka Krajine e i dalje djelovati za dobro srpskog naroda u
Republici Srpskoj Krajini i za dobro cjelokupnog srpskog naroda ne zapostavljajui ni jedan
njegov dio.
Srpska demokratska stranka Krajine, s obzirom na teak poloaj u kojem se naao
cjelokupan srpski narod, istie potrebu da sve politike snage na srpskim prostorima uloe
maksimum truda, mudrosti i tolerancije kako bi se nala najbolja i najpravednija rjeenja u
interesu cjelog naeg naroda.
M. P.161 SLUBA ZA INFORMISANJE
Milorad Marko, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 29., kut. 5.

161

Okrugli peat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

91

32

1994., kolovoz 17.


Slunj
Izvjee o putanju na slobodu osoba s prijavljenim prebivalitem na podruju slunjske
opine iz zatvora u Staroj Gradici, te podaci o izvrenim ubojstvima u Slunju i okolici u
razdoblju od 1992. do 1993. godine, koje je SJB Slunj uputila nadreenom SUP-u u Vojniu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA VOJNI
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ
Broj: 08-03/1-2-1-SP-11/94.
Slunj, 17. 08. 1994. godine.
SEKRETARIJATU UNUTRANJIH POSLOVA
V O J N I
PREDMET: PAI MILAN i drugi, izvjetaj,
dostavlja se.
Veza va broj 08-03-1-955/2-94. od 11. 08. 1994.
U prilogu dopisa dostavljamo vam izvjetaj u vezi lica koja su putena sa izdravanja
kazne zatvora u Gradici u toku 1994. godine.
Takoer vam dostavljamo podatke za 1992. i 1993. godinu vezno za krivina djela
ubistva.
PRILOG: Izvjetaj.
N A E L N I K
Ljuban Klipa, [v. r.]
IZVJETAJ
sastavljen dana 17. 08. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj u vezi lica koja su putena
iz zatvora u Gradici,162 a ista su bila privedena radi poinjenih teih krivinih djela.
Iz zatvora prema naim obavjetenjima putena su slijedea lica:
1. PAI MILAN, sin Mane, roen 01. 10. 1954. godine, iz Slunja, Broanac br. 46,
2. DRAGOJEVI MILI, sin Dragia, roen 18. 01. 1927. godine iz Slunja, Glinice br.
25,
3. ZEC LUKA, sin Mile, roen 07. 08. 1915. godine iz Slunja, Gornje Primilje br. 216,
4. KOMADINA ILIJA, sin ure, roen 30. 07. 1936. godine iz Slunja, Veljunska Glina
br. 8,
5. BASARA RADE, sin Miloa, roen 28. 09. 1956. godine iz Slunja, Gojkovac br. 29,
6. VULETI RADE, sin Pavla, roen 01. 06. 1952. godine iz Slunja, Bukovac bb,
7. VULETI NIKOLA, sin Milovana, roen 01. 01. 1970. godine iz Slunja, Donji Poloj
br. 1,
162

92

Stara Gradika.

8. DMITROVI NEDELJKO, sin Marka, roen 22. 05. 1966. godine iz Slunja, Nikole
Tesle br. 5,
9. PERI MILE, sin Janka, roen 08. 10. 1928. iz Slunja, Miljevac br. 5,
10. SUDAR PREDRAG, sin Rade, roen 29. 04. 1963. godine iz Slunja, Kukieva 17.
U toku 1992. godine i 1993. godine na podruju SJB Slunj evidentirane su slijedea
krivina djela ubistava:
1. Dana 22./23. 12. 1991. godine izvreno je krivino djelo ubistva dr. KRUI
DRAGUTINA, roen 1937. godine iz Slunja, Milainieva br. 28, po nacionalnoj
pripadnosti Hrvat. Krivino djelo su poinili P. Z., sin Miloa, roen 1963. godine iz Slunja
(...) i G. M., sin Miloa, roen 1948. godine iz Slunja (...) a krivino djelo izvreno je iz
nacionalistikih pobuda.
2. Dana 16. 01. 1992. godine izvreno je ubistvo AJFAR FRANJE, roen 1934. godine
iz Slunja, amerovac br. 175, po nacionalnoj pripadnosti Hrvat. Poinilac ubistava nije
otkriven, a uinjeno je najvjerovatnije iz nacionalistikih pobuda.
3. Dana 16. 01. 1992. godine izvreno je ubistvo RUPA ANKE, roene 1924. iz Slunja,
amerovac br. 182, Hrvatica. Poinilac ovog krivinog djela nije otkriven, a uinjeno je
najvjerovatnije iz nacionalistikih pobuda.
4. Dana 19./20. 03. 1992. godine izvreno je ubistvo AJFAR JOSE, roen 1936.
godine iz Slunja, amerovac br. 199, Hrvat. Poinilac ubistva nije otkriven, a krivino djelo
uinjeno je iz koristoljublja jer su iz tale ukradena dva vola.
5. Dana 22. 01. 1992. godine izvreno je ubistvo RADOAJ ROZE, roena 1931.
godine i POTNAR ZORE, roena 1928. godine iz Slunja, Laevako Selite br. 34,
Hrvatice. Poinilac ovog krivinog djela nije otkriven, a uinjeno je najvjerovatnije iz
nacionalistikih pobuda.
6. Dana 22./23. 01. 1992. godine izvreno je ubistvo KOVAEVI MILANA, roen
1934. godine i KOVAEVI ANE, roene 1936. godine iz Slunja, Milainieva br.
135, po nacionalnoj pripadnosti Hrvati. Poinilac ubistva nije otkriven, a uinjeno je
najvjerovatnije iz nacionalistikih pobuda.
7. Dana 06. 04. 1992. godine izvreno je ubistvo GELA VIDA, roen 06. 06. 1956.
godine, GELA MARIJE, roene 1922. godine, EGAVAC VIDA, roen 05. 05. 1939.
godine, GELA PAVE, roen 1935. godine, CINDRI MILE, roen 20. 07. 1927.
godine i GELA PAVE, roen 10. 04. 1937. godine, svi iz Slunja, Gornji Furjan bb,
zaseok gele, Hrvati. Poinilac krivinog djela nije otkriven, a uinjeno je najvjerovatnije iz
nacionalistikih pobuda.
8. Dana 10. 05. 1992. godine izvreno je ubistvo BJONDA DRAGE, ki Ante i Janje,
roene 1924. godine iz Slunja, Videki Selo br. 88, Hrvatica. Poinilac krivinog djela nije
otkriven, a uinjeno je najvjerovatnije iz nacionalistikih pobuda.
9. Dana 12. 05. 1992. godine izvreno je ubistvo KATI URE,163 sin Dane i Milke
r. Kati, roen 1970. godine iz Slunja Slunica br. 116, po nacionalnoj pripadnosti Srbin.
Krivino djelo poinili su pripadnici ubaene DTG (...)
10. Dana 12. 05. 1992. godine izvreno je ubistvo KOTUR NEDELJKA,164 sin Miloa
i Angeline r. Popovi, roen 30. 12. 1946. godine i KOTUR GORANA,165 sin Nedeljka
163
164
165

Pripadnik 13. br. TO Slunj.


Pripadnik 13. br. TO Slunj.
Pripadnik 13. br. TO Slunj.

93

i Drage r. Variak, roen 04. 04. 1969. godine, iz Slunja, Grabovac br. 31, Srbi. Krivino
djelo poinili su pripadnici ubaene DTG (...)
11. Dana 15. 05. 1992. godine izvreno je ubistvo TRBOJEVI ORA, sin Rade
i Jeke, r. 14. 04. 1934. godine iz Slunja, Moila br. 98, TRBOJEVI ILIJE,166 sin Dane
i Mare, roen 01. 12. 1946. godine iz Slunja, Moila br. 97, TRBOJEVI MILANA,167
sin Milana i Sare, roen 06. 05. 1953. godine, Moila br. 111, TRBOJEVI MIRJANE,
ki ora i Mare, roena 06. 01. 1971. godine iz Slunja, Moila br. 98 i KOSANOVI
JOVANA, sin Miloa i Milke, roen 21. 06. 1927. godine iz Slunja, Moila br. 101.
Krivino djelo poinili su pripadnici ubaene DTG (...)
12. Dana 17. 05. 1992. godine izvreno je ubistvo HODAK JURE, sin Ivana i Ane r.
ani, roen 24. 02. 1922. godine iz Slunja, Drenik br. 5, HODAK MAGDALENE,
ki Josipa i Agate, roena 10. 04. 1915. godine, Drenik br. 5 i VRANI BARBARE, ki
Pave i Roze, roena 16. 01. 1916. godine, Drenik br. 4, Hrvati. Poinioci krivinog djela
ubistva nisu otkriveni, a uinjeno je najvjerovatnije iz nacionalistikih pobuda.
13. Dana 21. 06. 1992. godine izvreno je ubistvo BOGOVI DANIJELA, sin Mije,
roen 04. 05. 1930. godine iz Slunja, Lumbardenik br. 87, Hrvat. Krivino djelo uinio
je P. M., sin Mane, roen 1954. godine iz Slunja (...), a isto je uinjeno iz nacionalistikih
pobuda.
14. Dana 27. 06. 1992. godine izvreno je ubistvo TRBOJEVI RADE,168 sin Milana i
Sare r. Vukas, roen 10. 09. 1948. godine iz Slunja, Moila br. 101, Srbin. Krivino djelo
poinili su pripadnici ubaene DTG (...)
15. Dana 18. 09. 1992. godine izvreno je ubistvo BJONDA ROZE starosti 63 godine
iz Slunja, Videki Selo br. 84, Hrvatica. Krivino djelo poinio je B. P., sin Marka i Marije,
roen 1930. godine iz Slunja (...), a isto je uinjeno iz koristoljublja.
16. Dana 08. 10. 1992. godine izvreno je ubistvo KOSIJER DRAGANA starosti 57
godina iz Slunja, Glinice br. 7, Srbin. Krivino djelo uinio je D. M., sin Dragia i Mile,
roen 1927. godine iz Slunja (...), a motiv je mrnja.
17. Dana 30. 10. 1992. godine izvreno je ubistvo ORLI MILE, sin Mane i Stane,
roen 18. 12. 1930. godine iz Slunja, Koranski Lug br. 169, Srbin. Krivino djelo uinio je
M. D., sin Duana i Kate, r. 1956. godine iz Slunja (...), a motiv nije utvren.
18. Dana 22. 10. 1922. godine izvreno je ubistvo KESER IVANA, sin Petra i Kate r.
Sabljak, roen 28. 06. 1925. godine iz Slunja, Lipovac br. 103 i KESER DRAGICE, ki
Jure i Janje roene Hodak, roena 08. 10. 1928. godine iz Slunja, Lipovac br. 103, Hrvati.
Poinioci nisu otkriveni, a uinjeno je najvjerovatnije iz nacionalistikih pobuda.
19. Dana 17. 11. 1922. godine izvreno je ubistvo ZEC STEVANA, sin Luke, roen
1957. godine iz Slunja (...), Srbin. Krivino djelo poinio je Z. L., sin Mile i Jelice, roen
1915. godine iz Slunja (...), a motiv nije utvren.
20. Dana 26. 11. 1992. godine izvreno je ubistvo BABI GOJKA, starosti 55 godina iz
Slunja, Rabinja br. 27, Srbin. Krivino djelo uinio je K. I., sin ure i Milice, roen 1936.
godine iz Slunja (...), a motiv je mrnja.
166
167
168

94

Pripadnik 13. br. TO Slunj.


Pripadnik 13. br. TO Slunj.
Pripadnik 13. br. TO Slunj.

21. Dana 28. 11. 1992. godine izvreno je ubistvo PAJI NIKOLE, roen 1960. godine
iz Slunja, Mala Kosa br. 6, Srbin. Krivino djelo poinio je P. R., sin Milana i Anke, roen
1957. godine iz Slunja (...), a motiv nije utvren.
22. Dana 07. 12. 1992. godine izvreno je ubistvo DEJANOVI MILANA starosti 57
godina iz Slunja, Novi Dol br. 2, Srbin. Krivino djelo uinili su V. R., sin Pavla i Stane,
roen 1962. godine iz Slunja (...) i V. N., sin Milovana i Dragice, roen 1970. godine iz
Slunja (...), a motiv nije utvren.
23. Dana 17. 02. 1993. godine izvreno je ubistvo SAMARDIJA PAVE, sin Nikole i
Luce, roen 20. 04. 1938. godine iz Slunja, Donji Laevac br. 58, po nacionalnoj pripadnosti
Hrvat. Poinilac krivinog djela ubistva nije otkriven, a uinjeno je najvjerovatnije iz
nacionalistikih pobuda.
24. Dana 17./18. 05. 1993. godine izvreno je ubistvo GAPAROVI JURAJA, sin
Ivana i Kate, roen 09. 02. 1940. godine iz Slunja, Rakovica br. 15, Hrvat. Poinilac ubistva
nije otkriven, a isto je uinjeno najvjerovatnije iz nacionalistikih pobuda.
25. Dana 01. 06. 1993. godine izvreno je ubistvo PUKARI TOME, sin Juraja i
Lucije, roen 11. 10. 1932. godine iz Slunja, Kremen br. 56, Hrvat. Poinilac krivinog
djela nije otkriven, a uinjeno je najvjerovatnije iz nacionalistikih pobuda.
26. Dana 19. 09. 1993. godine izvreno je ubistvo SMILJANI NEDELJKA, sin
Miladina i Jeke r. Abrli, roen 09. 09. 1973. godine iz Slunja, Kordunski Ljeskovac br. 48,
Srbin. Krivino djelo uinio je P. S., sin Luke i Kate, roen 1950. godine iz Slunja, (...), a
motiv nije utvren.
27. Dana 24./25. 09. 1993. godine izvreno ubistvo MILJKOVI DRAGUTINA, sin
Mane i Milke, roen 21. 09. 1930. godine iz Slunja, Basara br. 140/a, Srbin. Poinilac ovog
krivinog djela nije otkriven, a isto je uinjeno iz za sada neutvrenih motiva.
Izvjetaj podnio:

kori Ljuban, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1073-1.

33

1994., kolovoz 17.


Knin
Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK Ministarstvu vanjskih poslova Rumunjske u kojem
se moli odobrenje za sudjelovanje predstavnika RSK na Konferenciji o dunavskoj suradnji
u Bukuretu te ujedno zahtijeva da se predstavnicima Republike Hrvatske onemogui
sudjelovanje na tom skupu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
Broj: 23-5-123/94.
Knin, 17. 08. 1994.
95

MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA RUMUNIJE


B U K U R E T
Ministarstvo inostranih poslova Republike Srpske Krajine ima ast pozdraviti
Ministarstvo inostranih poslova Rumunije i zamoliti za poziv delegaciji Republike Srpske
Krajine po ueu na treem zasjedanju Komiteta za pripremu diplomatske Konferencije
o pitanju dunavske saradnje, koji e se odrati od 19. 23. septembra 1994. godine u
Bukuretu.
Ministarstvo skree panju da delegacija Republike Srpske Krajine nije pozivana na
prethodno odrane sjednice Komiteta, iako su zahtjevi za uee u radu Komiteta upuivani
od strane Republike Srpske Krajine. Ministarstvo je uvjereno da ovakvih i slinih propusta
od strane organizatora vie nee biti.
Ministarstvo inostranih poslova eli ukazati, da je Dunavska komisija tokom 1993.
godine svojim dokumentima osnovala radno tijelo Komitet za pripremu diplomatske
Konferencije o pitanju dunavske saradnje, sa zadatkom da izvri sve pripremne radnje
u vezi odravanja planirane Konferencije. Jednako tako, Dunavska komisija je utvrdila i
legitimitet drava uesnica u radu Komiteta, prema kojem pravo uea u radu Komiteta,
osim drava lanica Dunavske komisije imaju i druge podunavske zemlje sukcesori bive
Jugoslavije i SSSR-a sa statusom de facto.
Prema odredbi lana 1., 2. i 44. Konvencije o reimu plovidbe Dunavom, status
podunavske zemlje imaju samo one drave kojima pripada bar jedan dio obale Dunava. U
ovu grupu podunavskih zemalja ulazi i Republika Srpska Krajina, jer upravo kroz njezinu
teritoriju protjee Dunav u duini od 150 kilometara. Na tom dijelu plovnosti Dunavom,
organi vlasti Republike Srpske Krajine de facto vre potpunu kontrolu, upravljanje
i koritenje reima plovidbe Dunavom i jedino ti organi mogu garantovati nesmetanu i
bezbjedonosnu plovidbu Dunavom.
Prisustvo Republike Hrvatske u radu Komiteta za pripremu diplomatske Konferencije o
reimu plovidbe na Dunavu, umanjuje legitimitet rada Komiteta i ini remetilaki faktor
u pripremnim radnjama za odravanje planirane Konferencije. Obzirom da Republika
Hrvatska nema status podunavske zemlje jer na svom teritoriju nema ni jednog dijela
obale Dunava ta drava nema pravni osnov da uestvuje u radu Dunavske komisije ili bilo
kog njenog tijela odnosno organa. Njezini organi i institucije ne vre nikakvu de facto
vlast kontrole, upravljanja ili bezbjednosti plovidbe Dunavom na bilo kom dijelu obale
Dunava.
Ministarstvo inostranih poslova Republike Srpske Krajine je uvjereno da e organizator
Komiteta za pripremu diplomatske Konferencije o pitanju dunavske saradnje, pozvati
delegaciju Republike Srpske Krajine da uestvuje u radu Komiteta, imajui pri tom u vidu
injenicu da je Republika Srpska Krajina podunavska zemlja i da njeni organi de facto
vre vlast na itavoj plovnosti Dunava kroz Republiku Srpsku Krajinu, te da e Republici
Hrvatskoj koja nema status podunavske zemlje i iji organi de facto ne vre nikakvu vlast
nad plovidbom Dunavom, uskratiti pravo uea u radu kako u Dunavskoj komisiji tako i u
radu Komiteta za pripremu diplomatske Konferencije o reimu plovidbe na Dunavu.
Ministarstvo inostranih poslova RSK koristi ovu priliku da Ministarstvu inostranih
poslova Rumunije izrazi svoje potovanje.
96

M. P.169
MINISTAR
dr. Milan Babi, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A-045-001.

34

1994., kolovoz 18.


[Knin Pale]
Prijedlog o ujedinjenju svih srpskih zemalja koji su Skuptina RSK i Narodna skuptina
Republike Srpske uputile skuptinama Srbije i Crne Gore
REPUBLIKA SRPSKA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
NARODNA SKUPTINA

SKUPTINA
Broj: 02-1073/94 Broj: 01-02-4-34/1-94.
Datum: 18. 08. 1994. godine
Datum: 18. 08. 1994. godine

NARODNOJ SKUPTINI REPUBLIKE SRBIJE


NARODNOJ SKUPTINI REPUBLIKE CRNE GORE

Smatrajui da je pravo naroda na samoopredeljenje, odnosno pravo naroda da slobodno


odredi svoj politiki status, istorijsko, prirodno i neotuivo,
potvrujui da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacija nad teritorijama na kojima
ivi garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja,
nalazei da su to pravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacije
ujedinjenih nacija, KEBS-a170 i Konferencije o bivoj Jugoslaviji,
konstatujui da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska dravni entiteti koji su,
nakon secesionistikog komadanja SFRJ nastali ovaploenjem prava na samoopredeljenje
i principa permanentnog suvereniteta naroda i nacije i da imaju pravo da odlue o svojoj
dravi, Skuptine Republike Srpske i Republike Srpske Krajine odluile su da upute
PREDLOG
ZA UJEDINJENJE REPUBLIKE SRBIJE, REPUBLIKE CRNE
GORE, REPUBLIKE SRPSKE I REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
U JEDNU DRAVU
1. Upuuje se poziv Skuptinama Republike Srbije i Republike Crne Gore da prihvate
Predlog o ujedinjenju u jednu dravu i da razmotre proceduru i uslove pod kojima bi se
obavilo ovo ujedinjenje.
2. Zaduuje se zajednika delegacija Skuptina Republike Srpske Krajine i Republike
Srpske da to pre odpone razgovore sa predstavnicima Skuptina Republike Srbije
i Republike Crne Gore kako bi se izradila deklaracija o ujedinjenju kao i nacrti drugih
relevantnih dokumenata.
169
170

Okrugli peat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove.


Konferencija za europsku bezbjednost i suradnju.

97

3. Zajednikoj delegaciji daje se rok od mesec dana da obavi ovaj posao i posle toga
obavesti Skuptine o rezultatima pregovora.
Predsednik N.171 skuptine Predsednik Skuptine
Momilo Krajinik, [v. r.] M. P.172 M. P.173 Branko Vojnica, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 1.

35

1994., kolovoz 20.


Knin
Zapisnik sa sastanka predsjednika RSK Milana Martia i predsjednika Republike Srpske
Radovana Karadia
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SLUBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
Broj: 020/4-868-2/94
Knin, 20. 08. 1994. g.
Analitiko-informativna sluba
BILJEKA
Dana, 20. avgusta 1994. g. predsjednik RSK, g. Milan Marti, sa najbliim saradnicima,
primio je u radnu posjetu dr. Radovana Karadia, predsjednika RS i Momila Krajinika,
predsjednika Narodne Skuptine RS.
Zapisnik sa sastanka dostavlja se u prilogu.
SAVJETNIK FUNKCIONERA
Duan Pralica, prof.
Prilog:
Zapisnik,
Deklaracija o ujedinjenju.174
Knin, 20. avgusta 1994. g.
ZAPISNIK
sa susreta predsjednika RSK Milana Martia i
predsjednika RS Radovana Karadia sa delegacijama
171
172
173
174

98

Narodne.
Okrugli peat: Republika Srpska, Narodna skuptina, Sarajevo.
Okrugli peat: Republika Srpska Krajina, Skuptina Republike, Knin.
Prireivai su odluili izostaviti prilog Deklaracija o ujedinjenju.

Sastanak je odran na Tvravi u rezidencijalnoj zgradi RSK, dana 20. avgusta 1994. u
Kninu.
Delegaciju RS su predstavljali:
Radovan Karadi, predsjednik RS, Momilo Krajinik, predsjednik Skuptine RS,
Stojan upljanin i Brana Crnevi, kao gost.
Delegaciju RSK su predstavljali:
Milan Marti, predsjednik RSK, Branko Vojnica, predsjednik Skuptine RSK, pukovnik
Duan Lonar N G SVK, episkop dalmatinski, Vladika Longin.
Sastanku su prisustvovali i
Aco Draa, David Rastovi, Neboja Mandini, Pero Damjani, Radomir Kneevi,
Radomir Kuet, Momilo Gri, Borka Stupar, Lazar Macura.
Sastanak je poeo u 14.40 asova.
Delegacije je pozdravio predsjednik RSK g. Milan Marti, nakon toga skup je blagoslovio
vladika Longin.
U uvodnom dijelu, izmeu ostalog, g. Milan Marti, predsjednik RSK je rekao:
Naa sudbina je i vaa. Nas eka ono to je vas snalo. Povijati lea sada bi bilo neasno.
Neasno i prema svim poginulim u ovom otadbinskom ratu, kao i u svim dosadanjim
otadbinskim ratovima. Definitivno trebamo ostvariti cilj. Ovoj generaciji je to pripalo kao
zadatak. Svaa meu Srbima, i podele meu Srbima, je cilj naih neprijatelja. Svaom radimo
u korist srpske tete. Pokuavamo malo strasti smiriti. Traimo da se i dalje dogovaramo na
nivou sveukupnog srpskog pokreta. Narod RSK i rukovodstvo je uz vas.
Nakon predsjednika RSK, g. Milana Martia prisutnima se obratio Predsjednik RS, g.
dr. Radovan Karadi.
Vidite ovo je teleks poruka od Engleza. Mole da se sastanemo. Muslimani preko njih
trae pregovore. Znai pobjeda je naa. to se tie ponuenih mapa, situacija ne izgleda
nimalo naivna. Naime, to je veliko lukavstvo meunarodne zajednice, prije svih, Amerike.
Napravite neto to je apsolutno neprihvatljivo za jednu stranu, ovog puta opet srpsku
stranu, pa ih ako ne prihvate priteite sa novim mjerama. Tako se vodi rat, koji je veliki
biznis.
Evropa hoe da se ujedini i da dri pod kontrolom (na uzdi) Njemaku. Njemaka,
pak eli drati Evropu pod svojom kontrolom. Francuzi nisu naklonjeni Americi, a imaju
odreene obaveze prema Njemakoj. Englezi su nam dali najvie informacija. Amerika e
morati napustiti Evropu. Njemaka je ispratila Ruse, a eli i SAD. Evropske zemlje koje su
vodile mirovni proces bile su opstruisane od SAD. Postoji plan okruenja Rusije, sa strane
Zapada.
Plan Kontakt grupe je paklen. Dobili su pola Bosne, kau u Srbiji, a nee da
prihvate. Teritorija je isjeena. Brko je u svim dosadanjim prijedlozima uvek bilo van nas.
Impresija je da iza svega stoji Njemaka i hrvatski interesi i da se RSK reintegrie u
Hrvatsku. Hrvati imaju prave prijatelje u Nijemcima koji vode rauna o njihovim
interesima. Amerika je uz muslimane ali ne u mjeri koliko su Nijemci uz Hrvate. Rusi nita
za nas ne rade. Treba po njima, ostvariti cjelovitu (veliku) Hrvatsku, te joj pripojiti Bosnu.
Onemoguiti ujedinjenje Srba. Nae DA im je trebalo da ostvare svoj cilj. Sve bi pratili
mediji i za deset dana 80 000 vojnika NATO-a bi bili dopremljeni, prebacivani na Drinu,
99

Posavinu, hrvatsko-muslimansku teritoriju i ne bi bilo Ustava Unije. Ustav vidi jedinstvenu


Bosnu. Entitet je Vojvodina, Kosovo. ta nam je onda ponueno? Nita.
Sankcije ne bi bile skinute potpuno. Strateka roba (elik, nafta) bili bi i dalje pod
embargom. Miloevi 175precjenjuje Ruse. Kozirjev176 je ameriki ovjek.
Provlaiti se ispod mosta (Brko) ne valja. To je tunel, ne koridor. U tom sluaju vi bi bili
predati, jer mi vam ne bi mogli pomoi. Sve bi bilo pod kontrolom.
Alija177 eli da Srbi idu u Srbiju, kao Srbi iz zapadne Slavonije tokom 1991. g. Uplaen
narod ne moe da ostane.
Ako damo 26 % teritorije, onda bi nai Srbi ili, naputali ustupljene teritorije. Da
ostanu i neka se bora za svoja prava, kau u Srbiji. To su gluposti.
Muslimani bi dobili strateke pozicije, gdje bi nas opasno ugrozili, pobedili. Garant je
imao i Alija pa vidite kako je proao. Pravac Klju Jajce se lako odsijeca prema ponuenim
mapama. Trae koridor Biha Livno, kako bi vas odsjekli.
Planom se gubi 26 % teritorija, 20 to veih to manjih gradova i naselja. Strana sila
dolazi ako kaemo DA. Uvereni smo da ne moemo opstati ako potpiemo Plan.178
Ni Krajina ne bi opstala. Ni Srbija ne bi opstala.
Plan Vatikana jo nije demantovan, o krajnjem cilju: pad Srbije.
Sankcije prema SRJ e se koristiti i za uvoenje RSK u Hrvatsku. Oni ele da uradimo
ono to oni moraju vojno uraditi. Oni mogu (Zapad) samo izazvati svjetski rat.
Odluili smo da se branimo i za RSK i Srbiju. Crna Gora bi spas nala u Italiji.
Mape su apsolutno neprihvatljive. Istone enklave su neprihvatljive. Mi smo faktiki
ujedinjeni (RS i RSK). Mikeliev manevar je tetan. Ovim mjerama Srbije dovedeno je u
pitanje 36 000 km teritorije, dolazi u pitanje Avramoviev179 program. Neka Srbija radi na
politikom planu to misli da je dobro za nju, ali zato preduzima takve mjere u privredi,
nije nam jasno.
I mi smo udarili muslimanima embargo. U sutini smo ujedinjeni. Formalno ujedinjenje
je ma koga se i Klinton180 pribojava. Njima nae ujedinjenje brka planove. Nae procjene
su da ako se sada formalno ujedinimo Hrvatska e krenuti na vas.
Dakle, sutinski se ujediniti, a formalno ujedinjenje im je pretnja. Potpuno rjeenje nije
samo nae ujedinjenje. Pravo rjeenje je ujedinjenje svih srpskih zemalja.
Ujedinjenjem imali bismo 13 milijona stanovnika. Bili bismo garant stabilnosti na
Balkanu. ta bi svijet uinio, preduzeo? Miloevi misli kao sa Irakom. Vjerovatno bi nas
pljuvali pa ostavili na miru. Primjer Koreje. Ako uvedete sankcije, Korejci su rekli, to je rat.
I Amerikanci su odustali. Proboj SAD tamo vie ne ide, jer Kina i Japan se ujedinjuju. Rata
se oni boje, mi smo u ratu i tee nam ne moe biti.
Ovo sa Srbijom nije igra. Ovo je ozbiljno, kao i sa Vensovim181 planom. Neka ovim
postupkom (blokadom) bar braa u Srbiji izvuku neku korist. Ne shvatamo vreanja, kao
prekid telefonskih veza i privrednih tokova.
Slobodan.
Andrej Kozirjev, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije (1991. 1996.).
177
Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine (1992. 1996.).
178
Misli se na mirovni plan Kontaktne skupine za BiH.
179
Dragoslav Avramovi, guverner Narodne banke Jugoslavije (1994. 1996.).
180
Bill Clinton, predsjednik SAD-a (1993. 2001.).
181
Cyrus Vance.
175
176

100

Ako im ne skinu sankcije, onda se Rusima treba dati rok od deset dana, jer se ujedinjujemo.
Onda oni (Rusi) ne bi mogli gledati ovakvo stanje i Jeljcin182 bi pao.
Ako ne bude ujedinjenja onda emo mi i vi (RS i RSK) zajedniki se boriti. I u toj
varijanti mi opet pobjeujemo.
Skinue se jednostrano embargo muslimanima na uvoz oruja. Onda bi i Jugoslaviji
jednostrano skinuli sankcije. Evropa se boji pobjede islama. Njih je strah rata, velikog rata.
I 1914. g. bio bi rat bez Ferdinandovog183 ubistva. Tako i sada igraju. Njemakoj nije do
rata. Ona je sve dobila.
Traiemo da se Skuptine Srbije i Crne Gore izjasne u perspektivi oko ujedinjenja.
Nae samo ujedinjenje je ma kojim vitlamo. Draemo ga stalno. Tu prijetnju emo
stalno ponavljati. Neka se esto o tom pria i pie.
Momilo Krajinik, predsjednik Skuptine RS.
Ovo to se deava moe biti kobno za srpsku budunost. Moe se stvoriti brana za sva
vremena. Prestanak ljubavi moe prerasti u neto drugo. Zato mi neemo da uzvraamo na
napade. esto ima objektivnih okolnosti. Nije Mesi184 daba rekao Srbe na Srbe.
Zapad je uporno radio na razbijanju. Pozitivni saldo moramo uvati. Ne dozvoliti
podjele. Bolje je da narod misli da je ovo fingiranje.
Kada ste vi ratovali, mi smo navijali, sakupljali pomo i slali. Kada smo mi uli u rat
drugaije smo razmiljali. Razliito i u naoj Republici Srpskoj misle, zavisno od mjesta
ratnog stanja. To je tako. To je ivot. Svi nam poruuju ne dajte Brko.
Sve smo dogovore ispotovali, ali nam se govori da smo laovi. urkinu185opratamo jer
je laov. Marjanovi,186 Bulatovi187 i Lili188 su najotrovniji u izjavama.
Dobro je prijetiti ujedinjenjem, ali nismo donijeli deklaraciju. Vlade kao savjet treba
mnogo toga da usaglase. Primjer Moldavije i Rumunije.
Na vama je problem, jer Tuman189 vas vojniki ne moe pobjediti, a uz pomo Zapada
vas eli reintegrisati. Nas ele vidjeti u jedinstvenoj Bosni. Ni mi, ni vi, ne smijemo nipoto
na to pristati. Bojim se ponovnog bratstva i jedinstva, ali nije to samo u pitanju, bojim se
opet ratovanja u skoro vrijeme. Mora svako sebi stvoriti nacionalnu dravu.
Cilj je jedna srpska drava, to e se usaglasiti izmeu Republike Srpske Krajine i
Republike Srpske. Moramo na tome raditi, ali uvijek imati prikljuak Srbiji. Mi njima
duhovnost oni nama dravnost. Moramo uvezati informativni sistem RS i RSK.
Beograd je budunost za glavni grad.
Predsjednik RSK, g. Milan Marti,
Sve to su braa rekli mi smo ovo razmotrili. Nema dileme hoemo li to potpisati. Teko
mi je pao raskol. Zvali su me da osudim odluku Skuptine RS na Palama. Nije mi palo na
pamet da to uinim svojoj brai. Zato me nisu primili u Beograd. Primili su Mikelia.190 To
Boris, predsjednik Ruske Federacije (1991. 1999.).
Misli se na ubojstvo austrijskog nadvojvode Franje Ferdinanda u Sarajevu.
184
Stjepan, predsjednik Vlade Republike Hrvatske (1990.); predsjednik Predsjednitva SFRJ (1991.); predsjednik
Hrvatskog sabora (1992. 1994.); predsjednik Republike Hrvatske (2000. 2010.).
185
Vitaly Churkin, zamjenik ministra vanjskih poslova Ruske Federacije (1992. 1994.).
186
Mirko, predsjednik Vlade Republike Srbije (1994. 2000.).
187
Momir, predsjednik Republike Crne Gore (1990. 1998.).
188
Zoran.
189
Franjo.
190
Borislav.
182
183

101

sa platnim prometom je samovoljna odluka pojedinca. To emo rijeiti. Bio bih najsreniji
da odmah potpiem akt o ujedinjenju. Procjenjujem da bi bilo tetno po obe strane ii
odmah na ujedinjenje. Moramo izvui korist od Srbije. Na mirotvorni stav ne da Hrvatima
za pravo da nas napadnu, i sve ovo to je rekao predsjednik Karadi.
Moramo u najskorije vrijeme formirati koordinaciono tijelo u Banja Luci, iji e zadatak
biti priprema za ujedinjenje. Ponudiemo im ujedinjenje (Srbija i Crna Gora), ali sumnjam
u pozitivan odgovor.
estiti ljudi kao Brana (Crnevi) e pokuati ubjediti Srbiju u suludu ideju koju nameu
najodgovorniji ljudi Srbije. Srbija e shvatiti da nije u pravu. Vi ste u pravu. Vaa braa u
RSK i rukovodstvo RSK su uz vas. Ne sudite po jednom ovjeku, kretenu.
Brana Crnevi
Moda nije moje da uzmem pravo da govorim. Pravo se dobija od Boga. U politiku
smo svi zalutali. Niko nije za otpisivanje ni pripisivanje. Dva miliona Srba se ne moe dati.
Moramo Srbe miriti. Ublaiti ono to se desilo. Postien sam s onim to je uraeno. Vas
optuuju da bi vas mogli smeniti.
Kad je celi svet protiv Srba, nije opasno, ali kada je svet i Srbi protiv Srba, ne valja.
Nerazumjevanje SRJ i RS je u sferi ideologije. Misle da je RS vie bradata, a ja mislim
da je SRJ previe crvena. Sporazum trai lagani kompromis. Nije ni Miloeviu lako. Svet
pritie. U Srbiji s boka pritisak (opozicija). Pritisak kod kue.
Uslove postaviti 51:49 sa garancijama meunarodne zajednice.
Komplikovanost situacije je velika. Vi velike napore uloite da se doe do kontakta sa
Srbijom. Ne moete biti uvreeni, niti se tako kao dravnici smijete ponaati (uvreeno).
Kao ljudi da. Kao dravnici moete biti tuni. Nervira me dravna televizija. Bolne metode
su odabrali. Neto e se prelomiti ili u Srbiji ili u Slobi.191 U poslednjim izborima u Srbiji
i RSK bio sam na strani socijalista i Martia. Treba sve uraditi da se strasti koliko-toliko
spuste.
Mislim da je Miloevi na vaoj strani ali je pritisak sveta velik. Meutim, gadim se 100
% uvjerenja da vi niste u pravu. To i takvo uvjerenje potpisuje embargo prema Republici
Srpskoj. Ratovi kad su daleko nisu nai. Podeliti Srbe vee je zlo nego sve izgubiti. Verujem
u totalno pomirenje. Onaj ko napusti RSK i RS nee dugo vladati u Srbiji.
Pretnja ujedinjenjem je veliki adut. Ako hoete pomoi jedni drugima to je potpisivanje
Deklaracije. Potpisi su forma. Ma ta uradili mi smo sa vama.
Branko Vojnica, predsjednik Skuptine RSK
Dugo smo ekali na iskreni razgovor meu braom. Ta iskrenost kasnije obavezuje.
Nesporazum je u onome to je rekao Crnevi u ideolokoj sferi. Ne izneveriti sami sebe.
Predsjednik Milan Marti
Ono to se deava u Cazinskoj Krajini pokazuje da nismo dobro radili. Va vojni dio
nije dobro odraen. Poraz Fikreta192 nam je opasnost. ta dalje? ta se moe uraditi.
Prva stvar je da smo pomagali Babi.193 Tu je u Babinim redovima 2 brigade se predale.
Mi smo podravali Babu i mnogo je municije potroeno.
191
192
193

Slobodan Miloevi.
Abdi, predsjednik samoproglaene AP Zapadna Bosna (1993. 1995.).
Nadimak Fikreta Abdia.

102

Poslije ovih uvodnih rijei na stanje u tzv. Cazinskoj krajini, najue delegacije u sastavu:
dr. Radovan Karadi, mr. Momilo Krajinik, Milan Marti, Branko Vojnica i pukovnik
Duan Lonar N G SVK, povukli su se u posebnu prostoriju gdje su raspravljali na
zapoetu temu 40 45 minuta. Nakon toga Predsjednik RS, dr. Karadi je proitao
saoptenje za javnost, a predsjednici Krajinik i Vojnica potpisali su Deklaraciju, koja je
prosleena Skuptinama Srbije i Crne Gore na razmatranje.
Po zavretku sastanka na Tvravi ispred rezidencijalne zgrade RSK, predsjednici Karadi
i Marti, odgovarali su na pitanja novinara vezano za odrani sastanak.
Nakon zajednikog ruka, delegacije su posjetile manastir Krka. Gosti iz RS Knin su
napustili u 19.30 asova.
SAVJETNIK FUNKCIONERA
Duan Pralica, prof. [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 3.

1994., kolovoz 22.


Knin
Zapisnik s 13. sjednice Vlade RSK

36

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA



VLADA
ZAPISNIK
sa 13. redovne sjednice Vlade RSK odrane 22. 08. 1994.
godine u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio. Odsutni: Rade Tanjga i Milan Babi.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Milan Trbulin, Svetozar Vini, Vladimir Dmitrovi,
Dragan Boi, Pavao Marjanovi, Vojin Peuraa i Veljko Korolija.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikeli.
Sjednica je poela sa radom u 12.35 asova.
Za sjednicu je predvien slijedei
DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika sa 12. sjednice Vlade RSK.
2. MIP
2.1. Informacija o razgovorima sa meunarodnim predstavnicima.
2.2. Informacija o situaciji u AP ZB i zauzimanju stava o izbjeglicama.
I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U REDOVNOM POSTUPKU
3. MINISTARSTVO FINANSIJA
3.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i podsticanju
razvoja grada Vukovara.
103

3.2. Donoenje Odluke o modelu uspostavljanja platnog prometa sa RS.


3.3. Informacija o platama.
3.4. Informacija o ostvarenim dogovorima sa finansijskim institucijama u SRJ.
4. MINISTARSTVO PRAVOSUA I UPRAVE
4.1. Informacija o stanju u KPD194 Stara Gradika.
5. MINISTARSTVO PROSVJETE
5.1. Donoenje Odluke o stavljanju van snage Odluke Vlade RSK broj 05-3-404 od 21. 07.
1994. godine.
5.2. Donoenje Odluke o osnivanju podrunih odjeljenja Fakulteta drutvenih nauka u
Vukovaru.
6. MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA
6.1. Inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o porezu na promet.
7. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA
7.1. Donoenje Uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o carinskom nadzoru i postupku
carinjenja robe smjetene pod carinski nadzor.
7.2. Donoenje Uredbe o vaenju Uredbe o uslovima pod kojima se mogu otvarati posebne
carinske prodavnice i pod kojima se moe prodavati strana roba u tim prodavnicama.
7.3. Donoenje Odluke o odobrenju uvoza traktora za poljoprivredu bez plaanja carine i
ostalih uvoznih dabina u 1994. godini.
7.4. Donoenje Odluke o zaustavljanju rasta cijena i putanju u promet odreenih koliina
roba iz robnih rezervi.
7.5. Donoenje Odluke o zatvaranju prodavaonica u pograninom pojasu prema AP ZB.
8. Davanje miljenja Vlade na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
sudovima.
II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U SKRAENOM POSTUPKU
9. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za nabavku jednog telefaks aparata za potrebe
Republikog zavoda za statistiku i informatiku RSK.
10. Rjeenje o imenovanju pomonika ministra za pravosudne poslove.
11. Rjeenje o imenovanju pomonika ministra za izvrenje krivinih sankcija.
12. Donoenje Odluke o odobrenju 500 litara dizel goriva Udruenju ratnih vojnih invalida.
13. Donoenje Odluke o odobrenju kupovine kancelarijskog namjetaja i ostale opreme za
potrebe Ministarstva za rad, boraka i socijalna pitanja.
14. Donoenje Odluke o isplati jednokratne novane pomoi korisnicima prava iz socijalne
zatite sa podruja optine Vukovar.
15. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut Republikog zavoda za trite rada.
16. Donoenje Odluke o odobrenju kupovine kancelarijske opreme za potrebe Ministarstva
zdravlja.
17. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za javnu kuhinju u Drniu.
18. Davanje saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva energetike i rudarstva.
19. 
Davanje saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ratnoj
organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu energetike i rudarstva.
20. Donoenje Rjeenja o razrjeenju pomonika ministra unutranjih poslova.
194

Kazneno-popravni dom.

104

21. Donoenje Odluke o odobrenju novanih sredstava za odravanje Kninskog pozorinog


festivala.
22. Donoenje Rjeenja o postavljenju pomonika ministra za ekonomske odnose, privredni
razvoj i industriju.
23. Donoenje Odluke o odobrenju nabavke osnovnih sredstava za potrebe Republikog
hidrometeorolokog zavoda.
24. 
Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Odluku o izmjeni i dopuni Statuta
Republikog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
25. Donoenje Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o visini, uslovima i nainu
isplate naknade materijalnih trokova zaposlenih u dravnim organima.
III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA LANOVA VLADE
26. Informacija o problemima u izlaenju Slubenog glasnika RSK.
27. Informacija o poetku nove takmiarske sezone u sportskim aktivnostima.
28. Informacija Bjedov Milorada iz Knina o aktivnostima preduzetim za vrijeme boravka u
Rusiji od oktobra 1993. do juna 1994. god.
i izmjenjen i nadopunjen sa
6.2. Informacija o situaciji sa energentima i elektroenergetskoj situaciji.
7.6. Informacija o stanju u odjeljenju Ministarstva trgovine i turizma u Vukovaru.
7.7. Informacija o aktivnostima Direkcije materijalnih rezervi.
8. a. Informacija o planu jesenje sjetve, berbe i obrade zemljita u 1994. godini.
8. b. Informacija o Elaboratu o opravdanosti stvaranja Gavrilovi Holding Petrinja i
PIK Okuani.
8. v. Informacija o privatnoj ordinaciji Zoje Griine
8. g. Odluka o izboru ponuaa za centralu.
8. d. Program oivljavanja proizvodnje.
8. . Donoenje Odluke o poveanju proizvodnje hleba.
8. e. Taka 27. (materijal za informisanje lanova Vlade).
25. a. 
Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za adaptaciju prostorija Ministarstva
finansija.
25. b. Donoenje Odluke o dodjeli novane pomoi Udruenju ratnih vojnih invalida i
porodica palih boraca.
25. v. Donoenje Odluke o dodjeli novane pomoi Udruenju civilnih rtava rata RSK.
25. g. Donoenje Odluke o iseljenju UNPROFOR-a iz specijalne kole na Udbini.
25. d. Donoenje Odluke o stavljanju van snage Odluke broj: 05-3-727/94. od 14. 04.
1994. godine.
25. . Donoenje Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutranjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede.
25. e. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za boravak dr. Bezrukova u hotelu u
Beogradu.
25. . Donoenje Odluke o razrjeenju dosadanjih i imenovanju novih lanova Upravnog
odbora Belje Holding preduzea u dravnoj svojini.
25. z. Donoenje Odluke o razrjeenju i imenovanju lanova Upravnog odbora i Nadzornog
odbora J. P. Krajinaume.
25. i. 
Donoenje Odluke o odobravanju kratkorone pozajmice Republikom fondu
penzijskog i invalidskog osiguranja.
105

25. j. Donoenje Odluke o odobrenju finansijske pomoi za potrebe RTV RSK StudioKnin.
Ad 1
Usvojen je zapisnik sa 12. sjednice Vlade RSK.
Ad 2
2.1. U vezi razgovora sa meunarodnim predstavnicima predsjednik Mikeli je istakao
dva dijela:
razgovor predsjednika Mikelia i ministra Babia sa g-dinom Hrvojem ariniem i
Paaliem195 u Kninu,
razgovor predsjednika Mikelia i ministra Raua196 sa g-dinom Arensom197 u Beogradu.
Predsjednik Mikeli Razgovori sa ariniem vodili su se u tabu UNPROFOR-a u Kninu,
a prisustvovao je i g-din Aidi.198 Razgovor je imao za cilj dogovor o nastavku pregovora
tj. kandidovanje pitanja koja bi mogla doi na dnevni red pregovora izmeu RH i RSK.
Kad smo doli do pitanja vodoopskrbe g-din arini je naglasio da ovo moemo smatrati
razgovorom i o ekonomskim i o politikim pitanjima. ariniev prvi zahtjev bio je vezan
za auto-cestu Zagreb Slavonski Brod i dio eljeznikog saobraaja (preko Knina za Split).
Druga stvar je pitanje povratka prognanika i traenje nestalih.
Mi smo istakli da moe ii auto-put do Beograda, ne samo do Slavonskog Broda (ne
jednosmjerna nego dvosmjerna cesta). Ovo pitanje je ostavljeno za ekipe eksperata koje e
sastaviti model za eventualno putanje ceste u promet. Naredno pitanje jeste humanitarno.
Traili smo da se izdvoji pitanje penzija. arini pristaje da se isplati 1/3 i da mjesto isplate
bude Knin. Doli smo i do pitanja naftovoda, trgovine. Na stav je bio da oko svih pitanja
rade eksperti. Dileme su bile oko mjesta odravanja nastavka pregovora. Mi nismo pristali
da to bude bilo gdje u Hrvatskoj. To je ostalo otvoreno pitanje.
Predsjednik Mikeli proiruje informacijama razgovor sa g-dinom Arensom koji je voen
u Beogradu. G-din Arens je izjavio da se neprihvaanjem mapa od strane RS oteava stanje
kod nas.
Predsjednik Mikeli Nae uvjerenje je da meunarodna zajednica nee dozvoliti novu
agresiju na RSK.
Kratko je izlagao ministar Rauo, a nakon toga je prihvaen
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija o razgovorima sa meunarodnim predstavnicima i zaduuju se
ministri (Peri,199 Paen,200 Krika,201 ijan,202 Budi203 i pomonik ministra Jaki204) da
odrade posao u svom resoru vezano za daljnje pregovore sa RH.
195
196
197
198
199
200
201
202
203
204

Ivi, savjetnik predsjednika RH Franje Tumana za unutarnju politiku (1993. 1999.).


Borivoj, ministar informiranja.
Geert Ahrens, njemaki diplomat, potpredsjednik Meunarodne konferencije za bivu Jugoslaviju.
Kai Eide, norveki diplomat, posebni izaslanik UN-a pri Meunarodnoj konferenciji za bivu Jugoslaviju.
Slobodan.
Milan.
Milivoj.
Simo.
Ljubia.
Neboja.

106

2.2. Uvodni dio podnio je predsjednik Mikeli vezano za situaciju u AP ZB. Otvorena
je rasprava u kojoj su uestvovali ministar Priji,205 komesar Trbulin,206 ministar Bosni,207
Peri, Funduk208 i predsjednik Mikeli.
Predsjednik Mikeli Sadanja situacija ukazuje da bi trebalo da se razbacanost izbjeglica na
podruju Korduna usmjerava prema jednom mjestu prema Hrvatskoj, ali ne blizu granice
AP Zapadna Bosna.
Komesar Trbulin predlae da se odredi lokacija za smjetaj izbjeglica jer ne mogu ostati na
cesti. (UNHCR nudi 80 tona nafte i 30 tona benzina).
Predsjednik Mikeli Mi moramo naftu koja je prevezena iz AP ZB i kamione staviti pod
nau kontrolu. To znai da ministar Priji nakon sjednice izie sa saoptenjem da gorivo,
kamioni i dr. ide pod nau kontrolu. To je stav Vlade. Najbolje je traiti prostor za izbjeglice,
na Turnju, postaviti atore s tim da ministar Priji provjeri taj dio terena (da li je miniran).
Ministar Priji naglaava da treba slati dio po dio izbjeglica prema Turnju i istovremeno
vriti pritisak na RH i UNHCR da prihvate izbjeglice. Vrlo je bitno sauvati Fikreta Abdia
kao politikog ovjeka, jer to je garancija da e uvijek vui poteze prema V.209 Kladui, a
time se nee ostvariti jedinstvo V. korpusa. To nama ide u prilog.
Usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija vezana za situaciju u AP Zapadna Bosna.
Ad 3
3.1. Nakon to je ministar Veselinovi210 obrazloio Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o obnovi i podsticanju razvoja grada Vukovara utvren je prijedlog
ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i podsticanju razvoja grada Vukovara
(prilog br. 1)
3.2. Ministar Veselinovi obrazloio je Protokol o obavljanju platnog prometa izmeu
RS i RSK (prilog br. 2), a nakon toga doneena je
ODLUKA
o prihvatanju Protokola o obavljanju platnog prometa izmeu RSK i RS (prilog br. 3)
3.3. Informaciju o izvrenim isplatama plata i naknada vojsci za VII. / 94. (prilog br. 4)
obrazloio je ministar Veselinovi.
Predsjednik Mikeli Od prvog dana kako sam preuzeo funkciju predsjednika Vlade RSK
za mene je vojska bila na prvom mjestu. Traio sam spisak ljudi koji su na prvoj liniji.
Insistirao sam na tome da se ne isplauje plata dok se ne dobije taan broj ljudi koji su
na prvoj liniji. Tada smo odluili da njihova plata mora iznositi najmanje 200 dinara, a
drugi ne mogu dobiti poveanje. To nije uinjeno. Uvjeravam vas da se to vie nee desiti.
Preispitat u podatke. Neu vojsku da prevarim. Neemo otvarati diskusiju.
Usvojen je slijedei
205
206
207
208
209
210

Ilija.
Milan, komesar Republikog komesarijata za izbjeglice RSK.
Milan.
Uro.
Velika.
Ratko.

107

ZAKLJUAK
U idua 3 4 dana izvriti isplatu razlike borcima na prvoj liniji.
3.4. Ukratko izloio ministar Veselinovi o ostvarenim dogovorima sa finansijskim
institucijama u SRJ. Doneen je
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija koju je podnio ministar Veselinovi.
Ad 4
4.1. Informaciju o stanju u KPD Stara Gradika (prilog br. 5) podnio ministar Funduk.
Ministar Funduk Organi pravosua nisu nikog zatvorili u KPD Stara Gradika.
Ministar Bosni predlae da se utvrdi rok Komisiji da bi poela s radom, da se iskonsultuju,
formiraju da bi se dobila povratna informacija.
Ministar Funduk U toj Komisiji mora biti i predstavnik pravosua.
Usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Prihvaena je informacija o stanju u KPD Stara Gradika.
Dat je rok Dravnoj komisiji da izvri popis imovine do 15. 09. 1994. i dostavi povratnu
informaciju.
Ad 5
5.1. i 5.2. Odluku o stavljanju van snage Odluke Vlade RSK, broj 05-3-404 od 21.
07. 1994. god. (prilog br. 6) obrazloio je ministar Ratkovi211 i naglasio da je ova Odluka
povezana sa Odlukom o osnivanju podrunih odjeljenja Fakulteta drutvenih nauka u
Vukovaru (prilog br. 7).
Otvorena je rasprava u kojoj su uestvovali ministar Funduk, ministar Bosni, Boli,212
Vojnovi,213 Petrovi,214 uri,215 Peri.
Ministar Vojnovi predlae da se ovo prihvati za narednu kolsku godinu, a da Vlada na
jednoj od slijedeih sjednica otvori pitanje mrea visokokolskih ustanova.
Usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Odgaa se za slijedeu sjednicu Vlade s tim da ministar Ratkovi pozove strune ljude
koji e pruiti lanovima Vlade potpunu informaciju.
Ad 6
6.1. Ministar Krika je obrazloio nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
porezu na promet (prilog br. 8), a nakon toga je ministar Veselinovi dodao da je nemogue
uspostaviti fiskalni sistem u RSK i zato Ministarstvo finansija ne prihvata ovaj Zakon.
Usvojen je
ZAKLJUAK
(prilog br. 9)
1. Ne prihvata se inicijativa Ministarstva energetike za donoenje Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o porezu na promet.
211
212
213
214
215

Stevo.
Dragutin.
Milivoj.
Branko.
Stevan.

108

2. Omoguava se javnim preduzeima Elektroprivreda Krajine i NIK da izvre


kompenzaciju njihovih obaveza po osnovu poreza na promet i njihovih potraivanja od
korisnika budeta RSK.
6.2. Ministar Krika je dao informaciju vezanu za nain dolaska naftnih derivata do
distributivnih dijelova i informaciju na koji nain je obezbjeen lager naftnih derivata i
tekoe oko dopreme derivata. Ministar Krika iznosi slijedee podatke:
do danas je dolo svega 13 % derivata nafte za Knin,
na podruje Dvora na Uni svega 10 % za ovaj mjesec,
na podruja Vukovara 96 %,
na podruje Belog Manastira 74 %,
za Ministarstvo odbrane 56 %,
za MUP 40 %.
Razlog ovako velike disproporcije u isporuci su potekoe oko transporta derivata na ovo
podruje. Plan za istoni dio RSK (Slavonija, Baranja) je gotovo ispunjen, a za ovaj dio
samo jedna desetina je isporuena i to moramo rijeiti.
Predsjednik Mikeli Nai kamioni, konvoji stajali su na Rai.216 Razlog za to je veliki broj
amerikih posmatraa i pijuna na relaciji od Kuzmina do Bijeljine. Oni ekaju da mogu
Savjetu bezbjednosti javiti da Srbija ne potuje prekid ekonomskih odnosa, posebno kad
je u pitanju nafta. Zbog toga je ovakav odnos prema nama. Trebalo je otii u Kraljevo i u
fabrici vagona kupiti plastine cisterne, treba dati pratnju policije iz Vukovara. Dogovoreno
je da se osposobe kamioni Lika-transa. Ne tovarimo vie u toku dana, ve od 21.00 asova
do ujutro. Ovo je samo dio problema u vezi ulaska roba u RSK.
Doneen je
ZAKLJUAK
Usvaja se informacija, a stav Vlade prema optinama, prema preduzeima iz RS jeste da
e ih pomagati ali svaki zahtjev od preduzea RS mora doi u nadlena ministarstva RSK i
dalje e se usaglaavati na Vladi.
7.1. Doneena je

Ad 7

UREDBA
o izmjeni i dopuni Uredbe o carinskom nadzoru i postupku carinjenja robe smjetene pod
carinski nadzor (prilog br. 10)
7.2. Doneena je
UREDBA
o vaenju Uredbe o uslovima pod kojima se mogu otvarati posebne carinske prodavnice i
pod kojima se moe prodavati strana roba u tim prodavnicama (prilog br. 11)
7.3. Doneena je
ODLUKA
o odobrenju uvoza traktora za poljoprivredu bez plaanja carine i ostalih uvoznih dabina
u 1994. god. (prilog br. 12)
7.4. Doneena je
ODLUKA
o zaustavljanju rasta cijene i putanju u promet odreenih koliina roba iz robnih rezervi
(prilog br. 13)
216

Sremska Raa, granini prijelaz izmeu SRJ i BiH.

109

7.5. Doneena je

ODLUKA
o kretanju i poslovanju u graninom pojasu (prilog br. 14)
7.6. Informaciju o stanju u odjeljenju Ministarstva trgovine i turizma u Vukovaru podnio
je ministar Bosni i naveo je niz nezakonitih radnji koje su tamo raene (od uzimanja
novca, otvaranja posebnog iro-rauna itd., a nema nikakve evidencije).
Ministar Bosni Smatrao sam da se treba ukljuiti i finansijska policija da bi iskontrolisala
poslovanje mog pomonika (odbio je da preda peat i dokumentaciju uz vrijeanja). Stupio
sam u kontakt s ministrom Prijiem koji je uinio ono to je u njegovoj nadlenosti. Mi smo
preduzeli slijedee:
proglasili smo nevaeim peat i potpis g-dina Todia,217
sva ovlatenja odjeljenja Ministarstva trgovine i turizma prenijeli smo na Sekretarijat za
privredu optine Vukovar,
obavijestili smo usmeno sve predsjednike optina sa tog podruja, a pismeno smo
obavijestili i predsjednika optine Beli Manastir.
Mislim da bi jedna ekipa ojaana policijom morala otii na to podruje (finansijski
inspektori, trini inspektori, inspektori MUP-a i jedan od ministara uz obezbjeenje).
Otvorena je rasprava u kojoj su uestvovali gotovo svi ministri, a potom je usvojen
slijedei
ZAKLJUAK
Da ministar Bosni uz podrku i pomo ministra Petrovia i ljudi iz optine pokua
iznai kadrovsko rjeenje.
7.7. Uvodne napomene u vezi informacije o aktivnostima Direkcije materijalnih rezervi
iznio je predsjednik Mikeli.
Aktivnosti oko otkupa penice obrazloio je g-din Boi,218 a aktivnosti vezane za Narodnu
banku obrazloio je g-din Pavao Marjanovi. U raspravi su uestvovali ministar Petrovi,
Veselinovi i ijan.
Usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Usvaja se informacija.
Ad 8
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (prilog br. 15) obrazloio
je ministar Funduk.
Ministar Funduk Ovo je prijedlog skuptinskog Odbora za upravu, pravosue i
zakonodavstvo, a predlaga je poslanika grupa SDS Krajine. Miljenje naeg resora je da
ako se prihvati ovaj Zakon onda bi trebalo mijenjati Zakon o vojnom tuilatvu. To emo
sugerisati predlagau, a inicijativu prihvatamo.
U raspravi su uestvovali ministar Veselinovi, uri, sekretar Vlade trbac219 i predsjednik
Vlade Mikeli.
Usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
(prilog br. 16)
1. Prihvata se inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o sudovima.
217
218
219

Dragan.
Dragan.
Savo.

110

2. Sugerie se predlagau da se u okviru redovnih okrunih sudova osnuju odjeljenja


vojnih sudova.
3. Zaduuje se Ministarstvo pravosua da za iduu sjednicu saini nacrt Zakona
o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u smislu toke 1. ovog Zakljuka i nacrt
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom tuilatvu.
8. a. Informaciju o planu jesenje sjetve, berbe i obrade zemljita u 1994. godini (prilog
br. 17) podnio je ministar ijan. Jedino je prisutno kanjenje u realizaciji finansijskih
sredstava. Ministar predlae da se danas ne otvara rasprava ve da Vlada donese odluku da se
koordinacionom tijelu produi mandat za jesenje radove u poljoprivredi.
Na slijedeoj sjednici emo izai sa kompletnim prijedlogom mjera. Ministar Veselinovi
predlae da Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede zajedno sa Direkcijom
materijalnih rezervi i Ministarstvom finansija iznae mogunost da otkupimo svu koliinu
zaliha uljarica i da ih kao drava damo na preradu (sada imamo oko 120.000 tona uljarica).
U raspravi su uestvovali i ministar Funduk, Petrovi, Bosni, predsjednik Mikeli i direktor
Direkcije materijalnih rezervi g-din Dragan Boi.
Usvojen je
ZAKLJUAK
(prilog br. 18)
8. b. Informaciju o Elaboratu o opravdanosti stvaranja Gavrilovi Holding Petrinja
i PIK Okuani, podnio je ministar ijan i dodao da je prije od strane Ministarstva
bio prijedlog da se PIK Okuani proglasi preduzeem od republikog znaaja i da dva
preduzea od republikog znaaja (Gavrilovi Petrinja i PIK Okuani) idu u stvaranje
Holdinga.
Nakon rasprave usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija.
Za iduu sjednicu Vlade Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede da izae
sa prijedlogom novog Upravnog odbora.
Da ministar ijan i ministar Petrovi obave razgovor u Okuanima sa predstavnicima
optinskih struktura.
8. b. Informaciju o privatnoj ordinaciji Zoje Griine (prilog br. 19) podnio je ministar
uri.
Ministar uri Ovo je bilo na prethodnoj sjednici, u meuvremenu sam poslao
sanitarnog inspektora da vidi da li ta doktorica posjeduje diplomu i da li ima odobrenje za
rad. Doktorica nije prihvatila sanitarnog inspektora, opirala se. Nakon toga, ona i dalje radi,
naplauje usluge. Ponovo sam poslao sanitarnog i trinog inspektora, (nije ih pustila) i tada
sam zatraio asistenciju milicije. G-a Griina izjavljuje da je savjetnik ministra odbrane, da
voli srpski narod i dr. Na radiju je veliaju, iznesene su mnoge lai o meni.
Sada je ordinacija konano zapeaena.
Usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Vlada daje punu podrku ministru zdravlja uriu.
Poto nema dozvole za rad zatvoriti privatnu ordinaciju dr. Zoje Griine.
Sutra da se da saoptenje za javnost (sekretar Vlade) i sazove konferenciju za tampu,
(ministar Veselinovi, Bosni i uri) o radu na sjednici Vlade.
111

8. g. Uvodni dio koji se odnosio na izbor ponuaa za centrale podnio je ministar Paen
nakon ega je usvojen slijedei
ZAKLJUAK
(prilog br. 20)
1. Odobrava se nabavka etiri glavne telefonske centrale (Knin, Korenica, Vojni i
Petrinja) iz programa Pupina.220
2. Zaduuje se Ministarstvo za saobraaj i veze da izradi projekat telekomunikacionog
sistema RSK i izvri koordinaciju sa Ministarstvom za saobraaj i veze SRJ u pogledu
povezivanja RSK sa RS i SRJ na planu telekomunikacija.
8. d. Program oivljavanja proizvodnje obrazloio je ministar Petrovi i dodao da su
u Ministarstvu industrije sve poduzeli u pogledu kontaktiranja sa preduzeima, obilaska
terena itd. Ukljueni su i svi privredni subjekti ukoliko imaju dobre programe.
Potom je usvojen slijedei
ZAKLJUAK
(koji se odnosi na sva ministarstva)
U narednih 8 dana svi ministri da podnesu izvjetaj iz svog resora o radu Vlade u protekla
4 mjeseca sa osvrtom na ekspoze predsjednika Mikelia koji je imao na Skuptini (koji su se
zadaci provodili, koje su odluke doneene, koji su bili zakonski akti).
8. . Predsjednik Mikeli Prije nego preemo na skraeni postupak elim da vam
kaem da sam u toku veeri imao nekoliko kontakata sa Kordunom i da su ocjene takve da
su pripadnici vojske ili starjeine mnogo toga otuile od izbjeglica iz AP Zapadna Bosna.
To mi je saoptio g-din Fikret Abdi sa velikim aljenjem i tugom. Izgleda da pojedine
starjeine nisu bile u stanju da to zaustave. G-din Abdi me zamolio, ako nita drugo,
da mu obezbjedimo hleb i ja sam zbog toga predloio Odluku o poveanju proizvodnje
hleba. Sve pekare u Petrinji, Topuskom, Slunju, Vrginmostu, Vojniu i Plitvicama dune su
maksimalno poveati proizvodnju hleba.
Potom je doneena
ODLUKA
o poveanju proizvodnje hleba (prilog br. 21)
8. e. Informaciju o poetku nove takmiarske sezone u sportskim aktivnostima (prilog
br. 22) podnio je ministar Vojnovi, a potom je prihvaena
INFORMACIJA
o poetku nove takmiarske sezone u sportskim aktivnostima
Doneena je

Ad 9

ODLUKA
o odobrenju sredstava za nabavku jednog telefaks aparata za potrebe Republikog zavoda
za statistiku i informatiku RSK (prilog br. 23)
Doneeno je

Ad 10

RJEENJE
o imenovanju pomonika ministra za pravosudne poslove (prilog br. 24)

220

Rije je o Institutu Mihajlo Pupin iz Beograda.

112

Doneeno je

Ad 11

RJEENJE
o imenovanju pomonika ministra za izvrenje krivinih sankcija (prilog br. 25)

Doneena je

Ad 12

ODLUKA
o dodjeli 500 litara D-2 Udruenju ratnih vojnih invalida (prilog br. 26)

Doneena je

Ad 13

ODLUKA
o odobrenju kupovine kancelarijskog namjetaja i ostale opreme za potrebe Ministarstva za
rad, boraka i socijalne pitanja (prilog br. 27)
Doneena je

Ad 14

ODLUKA
o isplati jednokratne novane pomoi korisnicima prava iz socijalne zatite sa podruja
optine Vukovar (prilog br. 28)
Doneena je

Ad 15

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Statut Republikog Zavoda za trite rada (prilog br. 29)

Doneena je

Ad 16

ODLUKA
o odobrenju kupovine kancelarijske opreme za potrebe Ministarstva zdravlja (prilog br. 30)
Doneena je

Ad 17

ODLUKA
o odobrenju sredstava za javnu kuhinju u Drniu (prilog br. 31)

Doneena je

Ad 18

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu energetike i rudarstva (prilog br. 32)
Data je saglasnost na

Ad 19

PRAVILNIK
o izmjenama i dopunama Pravilnika o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u
Ministarstvu energetike i rudarstva (prilog br. 33)
113

Doneeno je

Ad 20

RJEENJE
o razrjeenju pomonika ministra unutranjih poslova (prilog br. 34)

Doneena je

Ad 21

ODLUKA
o odobrenju novanih sredstava za odravanje Kninskog pozorinog festivala
(prilog br. 35)

Doneeno je

Ad 22

RJEENJE
o postavljanju pomonika ministra za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju
(prilog br. 36)
Doneena je

Ad 23

ODLUKA
o odobrenju nabavke osnovnih sredstava za potrebe Republikog hidrometeorolokog
zavoda (prilog br. 37)
Doneena je

Ad 24

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Odluku o izmjeni i dopuni Statuta Republikog fonda za
penzijsko i invalidsko osiguranje (prilog br. 38)

Doneen je

Ad 25

PRAVILNIK
o izmjenama i dopunama Pravilnika o visini, uslovima i nainu isplate naknade
materijalnih trokova zaposlenih u dravnim organima (prilog br. 39)

Doneena je

Ad 25 a

ODLUKA
o odobravanju sredstava za adaptaciju prostorija Ministarstva finansija (prilog br. 40)

Doneena je

Ad 25 b

ODLUKA
o dodjeli novane pomoi Udruenju ratnih vojnih invalida i porodica palih boraca RSK
(prilog br. 41)
Doneena je

Ad 25 v

ODLUKA
o dodjeli novane pomoi Udruenju civilnih rtava rata RSK (prilog br. 42)

114

Doneena je

Ad 25 g

ODLUKA
o iseljenju UNPROFOR-a iz specijalne kole na Udbini (prilog br. 43)

Doneena je

Ad 25 d

ODLUKA
o stavljanju van snage Odluke broj: 05-3-727/94. Od 14. 04. 1994. godine (prilog br. 44)
Doneen je

Ad 25

PRAVILNIK
o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih
mjesta u Ministarstvu poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede (prilog br. 45)
Doneena je

Ad 25 e

ODLUKA
o odobrenju sredstava za boravak dr. Bezrukova u hotelu u Beogradu (prilog br. 46)

Doneena je

Ad 25

ODLUKA
o razrjeenju dosadanjih i imenovanju novih lanova Upravnog odbora Belje Holding
preduzea u dravnoj svojini (prilog br. 47)
Doneena je

Ad 25 z

ODLUKA
o razrjeenju i imenovanju lanova Upravnog odbora i Nadzornog odbora J. P.
Krajinaume (prilog br. 48)

Doneena je

Ad 25 i

ODLUKA
o odobravanju kratkorone pozajmice Republikom fondu penzijskog i invalidskog
osiguranja (prilog br. 49)

Doneena je

Ad 25 j

ODLUKA
o odobrenju finansijske pomoi za potrebe RTV RSK Studio Knin (prilog br. 50)
lanovima Vlade radi informisanja podijeljene su slijedee informacije
Ad 26
INFORMACIJA
o problemima u izlaenju Slubenog glasnika RSK (prilog br. 51)
115

Taka 8. . u redovnom postupku.

Ad 27

Ad 28
INFORMACIJA
Bjedov Milorada iz Knina o aktivnostima preduzetim za vrijeme boravka u Rusiji od
oktobra 1993. godine do juna 1994. godine (prilog br. 52)221
Dnevni red je iscrpljen i sjednica zavrava s radom u 01.50 asova.
SEKRETAR VLADE M. P.222 M. P.223 PREDSJEDNIK VLADE
Savo trbac, [v. r.] Borislav Mikeli, [v. r.]224
Broj: 06-5-902/94.225 Broj: 05-5-576/1-94.226
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

37

1994., kolovoz 22.


Knin
Odluka Vlade RSK o kretanju i poslovanju u graninom pojasu prema AP Zapadna Bosna
Na osnovu lana 42. stav 1. taka 4. Zakona o odbrani (Slubeni glasnik RSK, broj 2/93.),
i lana 27. Zakona o Vladi RSK (Slubeni glasnik RSK, broj 3/92.), Vlada Republike
Srpske Krajine na svojoj 13. sjednici odranoj 22. 08. 1994. godine donosi
ODLUKU
o kretanju i poslovanju u graninom pojasu
lan 1.
Zabranjuje se rad svim trgovinama, skladitima, trgovakim posrednicima i turistikim i
ugostiteljskim objektima, kao i drugim oblicima trgovine u graninom pojasu od 1.000 m
prema AP Zapadna Bosna.
lan 2.
Zabranjuje se rad trgovinama, skladitima, trgovakim posrednicima, turistikim i
ugostiteljskim objektima, kao i drugim oblicima trgovine u graninom pojasu od 5.000 m
prema AP Zapadna Bosna, koji su navedene objekte otvorili (registrovali) poslije 31. 12.
1991. godine.
221
222
223
224
225
226

Prireivai su izostavili priloge.


Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Prireivai su izostavili pregled prisutnih na sjednici s vlastorunim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.

116

lan 3.
Objektima iz lana 2. ove Odluke, koji su poeli sa radom prije 31. 12. 1991. godine
dozvoljava se rad u ogranienim koliinama roba prema potrebama stanovnitva mjesnih
zajednica koje pokrivaju ovi objekti.
Potvrdu o nabavci svih vrsta roba za ove objekte daje Izvrni savjet SO.
Koliina roba koju moe kupiti pojedinac u ovim objektima jesu potrebe domainstva
toga pojedinca.
Odredbe ovog lana o koliinama roba odnose se i na ugostiteljske objekte unutar
graninog pojasa od 5.000 m.
lan 4.
U graninom pojasu od 1.000 m prema AP Zapadna Bosna zabranjuje se neovlateno
kretanje i zadravanje svim licima, osim lokalnog stanovnitva koje ima prebivalite u ovom
pojasu.
lan 5.
Izvrni savjeti Skuptina optina izdavat e odobrenja za unos proizvoda na podruje
graninog pojasa. Lokalno stanovnitvo moe unositi na podruje graninog pojasa samo
one robe i u maksimalnim koliinama koje odredi Izvrni savjet Skuptine optine.
U Izvrnim savjetima Skuptina optina obavezno se vodi evidencija o izdatim dozvolama
koja sadrava podatke: ime i prezime lica kojima se izdaje dozvola, adresa, datum izdavanja
dozvole, naziv robe, koliina, potpis lica koje prima dozvolu.
Dozvola se izdaje u 2 primjerka, od kojih jedan primjerak ostaje u arhivi Izvrnog
savjeta Skuptine optine, a jedan primjerak lice koje je dobilo dozvolu prodaje kontrolnim
organima prilikom unoenja robe u granini pojas.
lan 6.
Izvrni savjet Skuptine optine moe svojom odlukom odrediti mjesne zajednice unutar
graninog pojasa od 5.000 m na koji se odnose odredbe lana 2. i 3. ove odluke.
lan 7.
Nadleni organ optinske uprave koji je izdao dozvolu za rad objekata iz lana 1. i 2. ove
Odluke, duan je donijeti rjeenje o prestanku rada tih objekata.
Izvrenje ovih rjeenja stupa na snagu odmah.
lan 8.
Novanom kaznom od 5.000 do 10.000 dinara kaznit e se preduzee ili drugo pravno
lice koje uini prekraj iz lana 1., 2. i 3. ove Odluke.
Novanom kaznom 500 do 1000 dinara kaznit e se odgovorno lice u pravnom licu za
prekraj iz stava 1. ovog lana.
Uz prekraj iz stava 1. ovog lana izrie se zatitna mjera oduzimanja roba i stvari koje su
bile predmet prekraja i izvrenja prekraja.
lan 9.
Novanom kaznom od 2.000 do 5.000 dinara kaznit e se fiziko lice koje uini prekraj
iz lana 1., 2. i 3. ove Odluke uz izricanje zatitne mjere oduzimanja roba i stvari koje su bile
predmet prekraja i izvrenja prekraja.
117

lan 10.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaju da vae odredbe Odluke Vlade RSK o kretanju
i poslovanju u graninom pojasu broj 05-3-819/93 od 27. 07. 1993. godine.
lan 11.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave na oglasnoj ploi Vlade RSK i objavit e se u
Slubenom glasniku RSK.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

V L A D A
M. P.227 PREDSJEDNIK
BROJ: 05-3-527/94. Mikeli Borislav, [v. r.]
KNIN, 22. 08. 1994.228
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

1994., kolovoz 23.


Knin
Zapisnik s 14. sjednice Vlade RSK

38

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA



VLADA
ZAPISNIK
sa 14. redovne sjednice Vlade odrane dana 23. 08.
1994. godine u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi su u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio. Odsutni: Slobodan Peri, Branko Petrovi, Simo ijan, Uro Funduk i Borivoj Rauo.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Vojin Peuraa, Svetozar Vini, Dragan Boi, Milan
Ernjakovi.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikeli.
Sjednica poela sa radom u 17.00 asova.
Za sjednicu je predvien slijedei:
DNEVNI RED
1. Formiranje taba za prihvat izbjeglica sa podruja AP Zapadna Bosna
Ad 1
Prije diskusije oko take dnevnog reda predsjednik Mikeli je upoznao lanove Vlade o
razgovorima sa predstavnicima UNPROFOR-a voenim danas (23. 08. 1994.)
227
228

Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.


Dopisano rukom.

118

Potom je predsjednik optine Vrginmost i potpredsjednik Skuptine g-din Ernjakovi229


izloio trenutno stanje vezano za izbjeglice.
G-din Ernjakovi:
situacija na terenu je katastrofalna, imamo oko 40 45.000 izbjeglica sa podruja AP
Zapadna Bosna,
oko 1.000 izbjeglica je primila RH, 2.000 je na rampi UNPROFOR-a,
trenutno je veina izbjeglica na otvorenom prostoru,
ima mnogo sluajeva pljake izbjeglica,
general eleketi230 sugerie da se na podruju Batnoge moe smjestiti 35 40.000 ljudi.
Ministar Ilija Priji istie da je plan da se dio iz Starog Sela prebaci prema Turnju i
Kamenskom otpao iz bezbjedonosnih razloga.
Poduzeti su koraci da se sprijei pljaka, milicija je popisala robu koja je zavrila po
preduzeima.
Vojska je preuzela na sebe obavezu da rijei pitanje pljake u redovima SVK.
Predsjednik Mikeli G-din Trbulin231 me informisao da se situacija pogorava. Po
njegovom miljenju ve sada treba izbjeglice prebaciti iz Starog Sela poto su na otvorenom
prostoru.
U vezi nae Odluke, pekare nisu odradile zadatak (osim u Slunju), a najvie bi Glina mogla
poveati proizvodnju hljeba. Na alost, tana je informacija da je umrlo etvoro djece.
G-din Fikret Abdi pohvalio je ponaanje nae milicije. Zamolio je da se izbjeglice udalje od
granice AP Zapadna Bosna, zbog eventualnih problema.
Formirat emo tab koji e se veeras sastati. Predsjednik taba je ministar Bosni.232
Ministar Mile Bosni Pozvao sam sve trine inspektore Korduna i Banije na sastanak
sutra ujutro kako bi sprijeili verc. Sve treba staviti pod kontrolu naeg taba.
tab sainjavaju:
1. Bosni Mile, predsjednik,
2. Ernjakovi Milan, zam. predsjednika,
3. Blagojevi Slobodan,
4. Mrki Nikola,
5. Popovi Milan,
6. Trbulin Milan,
7. Relji Miladin,
8. kaljac uro
9. Madarac Ljubomir,
10. dr. Pai Duanka,
11. Sava Milovi,
12. pukovnik Bosanac Veljko.
Krizni tab e se sastati veeras u Topuskom, a prisustvovat e i predsjednik Vlade
Borislav Mikeli.
SRTV233 RSK treba imati deurnu ekipu na terenu.
229
230
231
232
233

Milan.
Milan.
Milan.
Milan.
Srpska radio-televizija.

119

Donesena je

ODLUKA
o osnivanju taba za prihvat, obezbjeenje i zbrinjavanje izbjeglica sa podruja AP
Zapadna Bosna sa sjeditem u Topuskom (prilog br. 1)234

Sjednica je zavrila sa radom u 17.50 asova.


SEKRETAR VLADE M. P.235 M. P.236 PREDSJEDNIK VLADE
Savo trbac, [v. r.] Borislav Mikeli, [v. r.]237
Broj: 06-5-903/94.238 Broj: 05-5-575/1-94.239
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

39

1994., kolovoz 24.


Graac
Deklaracija odbornika SO Graac o ujedinjenju svih srpskih zemalja
Na predlog Kluba odbornika Srpske radikalne stranke Skuptina optine Graac na 4.
redovnoj sjednici odranoj dana 24. 08. 1994. g. u Graacu, jednoglasno je podrala predlog
Narodne Skuptine Republike Srpske o ujedinjenju svih srpskih zemalja i usvojila sledeu
DEKLARACIJU
o sve srpskom ujedinjenju
Mrane svjetske sile, stvarajui novi svjetski ekonomski poredak, nemilosrdno su se
okomile na ponosni, nepokorivi i prkosni srpski narod. Srpska nacionalna revolucija, koju
je Karaorde zapoeo 1804. g., jo traje i na naoj generaciji Srba je sveti zadatak da ovu
revoluciju zavrimo i u potpunosti rijeimo srpsko nacionalno pitanje.
Rat zapoet na krajikim prostorima 1990. g. nije samo rat za ouvanje zapadnih srpskih
drava, nego i rat za ouvanje svekolikog Srpstva i pravoslavlja. Od Kosova pa na ovamo
Srbi su nebeski narod opredeljen za Carstvo Nebesko za Pravednost i Mir.
Samo Drugi svjetski rat odnio je 1.200.000 srpskih ivota, ali je Srpstvo preivjelo, i iz
pepela, na temeljima Svetoslavlja, ponovo vaskrsava srpski narod.
Mi Srbi danas imamo samo dvije mogunosti: ujedinjenje i stvaranje jedinstvene srpske
drave ili prihvatanje svjetske igre koja vodi srpskom unitenju. Zato ujedinjenje traimo
SAD i ODMAH.
U ime svih prolih, sadanjih i buduih srpskih generacija, u ime svih srpskih boraca i
muenika ija krv i ije kosti prekrie Balkan i Evropu. Na to nas obavezuju i referendum
234
235
236
237
238
239

Prireivai su izostavili prilog.


Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
Prireivai su izostavili pregled prisutnih na sjednici s vlastorunim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.

120

naroda Srpske Krajine o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom iz maja 1991. g.,
referendum o prisajedinjenju Republike Srpske Krajine Republici Srpskoj iz juna 1993. g.,
odluka zajednikog prijedorskog zasjedanja Skuptine Republike Srpske i Skuptine RSK,
inicijativa plitvikog zasjedanja Skuptine RSK i poziv Narodne skuptine Republike Srpske
o ujedinjenju svih srpskih zemalja.
Mi Srbi traimo samo ono to imaju svi narodi svijeta pravo na samoopredjeljenje
pravo da na svojim srpskim istorijskim i etnikim prostorima formiramo dravu po mjeri
srpskog naroda.
Za Svetu Slobodu i Srpske interese neka nam je Bog na pomoi!
U Graacu, srijeda M. P.240 ODBORNICI SKUPTINE
24. augusta 1994. g. OPTINE GRAAC
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., SO Graac, kut. 1.

40

1994., kolovoz 25.


Knin
Naputak predsjednika Vlade RSK upuen predsjednicima opina i izvrnih savjeta opina
u RSK, o nainu poslovanja i protoku roba prema Republici Srpskoj i SR Jugoslaviji nakon
prekida dotadanjeg jedinstvenog platnog prometa
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
PREDSJEDNIK VLADE
KNIN, Kralja Petra I. Oslobodioca 30 Faks: 078/719-023
Broj: 05-5-547/1-94. M. P.241
Knin, 25. 08. 1994. god.

PREDSJEDNICIMA OPTINA

PREDSJEDNICIMA IZVRNIH SAVJETA OPTINA
Predmet: Uputstvo,
dostavlja se.
Vlada RSK na sjednici odranoj 22./23. avgusta 1994. godine razmatrala je nain
poslovanja i protoka roba prema Republici Srpskoj i Saveznoj Republici Jugoslaviji do
ponovne uspostave jedinstvenog platnog prometa koji je privremeno u prekidu zbog
zatvorene mree za elektronski prenos podataka izmeu SRJ i Republike Srpske.
Vlada RSK ulae napore da se premoste nastale tekoe i odnosi potpuno normaliziraju.
Stoga je potrebno, do ponovne uspostave jedinstvenog platnog sistema izmeu RSK,
Republike Srpske i SR Jugoslavije, da sve privredne organizacije, institucije, ustanove,
optine i ostala pravna lica obavezno kontaktiraju resorna ministarstva Vlade RSK kada je u
240
241

Okrugli peat: RSK, Skuptina optine Graac, Graac.


Prijemni peat: Skuptina optine Glina, 2. 9. 1994.

121

pitanju poslovanje sa Republikom Srpskom i sva druga pitanja vezana za protok roba prema
SR Jugoslaviji.
Svako odstupanje i samovolja spomenutih subjekata od ovog Uputstva primorat e Vladu
RSK da takve prekrioce iskljui iz rada i poslovanja sa SR Jugoslavijom.
Shodno navedenom zaduuju se predsjednici Izvrnih savjeta optina da s ovim
Uputstvom upoznaju sva pravna lica na podruju svojih optina.
Takoer se zaduuju predsjednici Izvrnih savjeta optina da u cilju realizacije Odluke
Vlade o putanju u promet odreenih koliina osnovnih ivotnih artikala iz robnih rezervi
po zatitnim cijenama stupe u vezu sa trgovakim preduzeima u svojim optinama radi
dogovora o koliini i nainu prodaje kako bi se sprijeile mogunosti verca i ostalih
eventualnih malverzacija i zloupotreba.
M. P.242 PREDSJEDNIK VLADE
Borislav Mikeli [v. r.]
Na znanje:
Slubi za platni promet i financijsku kontrolu.
Izvornik, strojopis, irilica
HR-DASK-SACP, 611., kut. 38.

41

1994., kolovoz 26.


Okuani
Dopis kojim direktor Srpskog radija Okuani ore Vodogaz trai pomo i financijska
sredstva od ministra informiranja RSK Borivoja Raua za izgradnju Radiotelevizijskog
centra Okuani
RADIO TELEVIZIJA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
SRPSKI RADIO OKUANI
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
MINISTARSTVO INFORMISANJA Na znak i broj 01-86/94.
KNIN, Ulica Kralja Petra I. Va znak i broj
Oslobodioca Okuani, 26. 08. 1994.
PREDMET:
Potovani ministre,
u vezi s naim sastankom od 5. 8. 1994. godine u Okuanima, a kome ste prisustvovali Vi
i privrednici Optine Okuani i gdje se raspravljalo o izgradnji RTV centra243 Okuani244
242
243
244

Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.


Radio-televizijski centar.
Podcrtano u izvorniku.

122

kao veoma vanom i prioritetnom stratekom zadatku za podruje zapadne Slavonije


obraamo Vam se za podrku u naem zahtjevu.
Srpski radio Okuani nije trenutno u mogunosti da s vrlo oskudnom i starom tehnikom
izae iz veoma snane informativne blokade sa strane hrvatskih medija, molimo Vas za
pomo da se postojee nezadovoljavajue stanje prevazie.
Obzirom na Vae ingerencije i Vlade RSK-e, podseamo Vas da je na istom sastanku
IDEJA O IZGRADNJI RTV centra Okuani, podrana,245 kako s Vae strane, tako i od
privrednika Optine Okuani, te u vezi s tim doneseni i sledei zakljuci:
da se Vladi RSK-e poalje zahtev246 i u vezi s tim zauzme stav,
da se zavre svi graevinski radovi nadogradnje na postojeem objektu po projektu, a
Vlada RSK-e obezbedi potrebnu tehniku i opremu za RTV centar, i
da o istom zauzme stav Izvrni savet Optine Okuani, to je i uinio svojom odlukom
na 9. sednici, odranoj 22. 8. 1994. godine.
U vezi sa svim navedenim injenicama, obraamo se Vama gospodine ministre da
ovu ideju o osnivanju RTV centra Okuani podrite i date detaljno obrazloenje o
neophodnosti ovog zahteva, na sednici Vlade RSK-e, a tim vie, to ste projekat podrali,
kako Vi, tako i sve politike i privredne strukture zapadne Slavonije.
S potovanjem!
M. P.247 D i r e k t o r:
ore Vodogaz [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 42.

42

1994., kolovoz 29.


Glina
Zakljuak Izvrnog savjeta SO Glina putem kojega se, uz podupiranje dotadanje politike
Narodne skuptine Republike Srpske, a vezano uz kulminaciju politikog sukoba izmeu
Beograda i vodstva pobunjenih bosanskohercegovakih Srba, zahtijeva urno ujedinjenje
RSK i RS, kao prvi korak prema buduem svesrpskom ujedinjenju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINA GLINA
IZVRNI SAVJET
Broj: ola 489/5
Glina, 29. 08. 1994.
245
246
247

Podcrtano u izvorniku.
Podcrtano u izvorniku.
Okrugli peat: JP RTV Republike Srpske Krajine, JP Srpski radio Okuani, Okuani.

123

Na temelju lana 7. Odluke o Izvrnom savjetu SO Glina broj: 01-1665/92. od 30. 09.
1992. godine, razmatrajui bezbednosnu situaciju na podruju optine Glina, Izvrni savjet
na svojoj 11. sjednici odranoj 23. 08. 1994. godine jednoglasno je donio slijedei:
ZAKLJUAK
Da je srpski narod u Republici Srpskoj Krajini u nekoliko navrata jasno izrazio svoju
politiku volju i odlunost da istraje u stvaranju jedne srpske drave.
Bezrezervno podravamo sve odluke, zakljuke i inicijative Narodne skuptine RS, kao
i politiku, te nastojanje politikog rukovodstva, u elji da istraju na ostvarenju prirodnog
prava srpskog naroda da ivi u jednoj srpskoj dravi, kao i meunarodnim konvencijama
priznatog prava naroda da sam odlui u kojoj i kakvoj dravi eli da ivi.
Osuujemo uvoenje politike, ekonomske i informativne blokade prema srpskom
narodu zapadno od Drine.
Zahtjevamo da proces sjedinjenja svih srpskih drava pone sjedinjenjem u jednu dravu
Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.
Da se na ovu temu odri vanredna sjednica Izvrnog savjeta uz obavezno prisustvo
rukovodnih struktura vojske i milicije.
Sva civilna vozila koja su oduzeta od vojske Zapadne Bosne u zoni odgovornosti 24.
brigade staviti na raspolaganje IS-u SO Glina.
Da se na bolji nain osigura i obezbjedi granica RSK prema Zapadnoj Bosni.
DOSTAVITI:
1. predsjedniku SO Glina,
2. predsjedniku IS-a,
M. P.248 P r e d s j e d n i k
3. uz sjedniki zapisnik, Duan Luka, [v. r.]
4. arhiva.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1077-2.

43

1994., kolovoz 30.


Slunj
Slubena zabiljeka SJB Slunj o krai stupova visokonaponskog dalekovoda nedaleko od
Sadilovca
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo unutranjih poslova
Sekretarijat za unutranje poslove Vojni
SJB SLUNJ
Broj 08-03/1-2-1-K- /94.
Datum 30. 08. 1994.
248

Okrugli peat: RSK, Skuptina optine Glina, Izvrno vijee, Glina.

124

Slubena zabiljeka
Graanin CVJETIANIN URO, zanimanje poljoprivrednik, roen 14. 07. 1948.
godine, boravite prebivalite Slunj, Sadilovac broj 28, je dana 23. 08. 1994. godine u
Sadilovcu u vezi krivinog djela teke krae elektrinih stubova, dao ovlatenoj slubenoj
osobi SJB Slunj slijedee obavjetenje:
Dana 20. 08. 1994. godine oko 10.00 asova Cvjetianin uro je zajedno uz prethodni
dogovor sa svojim komijom Gluica Lukom otiao u mjesto Dubrava nedaleko svoje kue,
te su sa motornom pilom oborili 6 elektrinih stubova, te jedan A stub, koji su mu bili
potrebni za gradnju sjenika. Cvjetianin uro je nekoliko dana prije dogovarao sa Gluica
Lukom popravak, odnosno gradnju svoga sjenika. Poto nije imao odgovarajui materijal,
odnosno grau te takoer uvjeta da istu ispili, dogovorio je sa Gluica Lukom da odu u
borovu umu u Dubravi kuda prolazi visokonaponski vod te da srue nekoliko stubova koje
je naknadno ugradio u sjenik. Nakon dogovora isti je otiao sa traktorom i motornom pilom
te je Gluica Luka oborio stubove, a potom ih izrezali na odgovarajuu mjeru, utovarili na
traktorsku prikolicu i odvezli kod kue Cvjetianin ure. Takoer u isto vrijeme oborili su
tri komada smrekovih stabala te ih takoer traktorom odvukli kui. Nakon dovoenja kui,
Cvjetianin uro je izrezane elektrine stubove ugradio u svoj sjenik i to kao nosive stubove
dok je tri smrekova stabla takoer ugradio kao nosive grede.
Cvjetianin uro takoer navodi da nije znao da se radi o visokonaponskom vodu koji
je u funkciji, mislei da isti nije pod naponom poto mu je poznato da u okolici Sadilovca
odnosno Drenika ima vie takvih naputenih elektrinih vodova.
Ovlateno sl.249 lice
Kolundija Gojko, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1066-2.

44

1994., rujan 4.
Slunj
Zamolba Branka Zinaia Ministarstvu kulture i vjera RSK kojom trai financijsku potporu
za izdavanje vlastitog autorskog romana Nevini avo
M. P.250
Klub intelektualaca Srpske Krajine
Plitvice Korenica
Dr. mr. sci. BRANKO ZINAI
Stara Krlja 22
47 240 S L U N J
MINISTARSTVU KULTURE I VJERA
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N
249
250

Slubeno.
Prijemni peat: RSK, Ministarstvo kulture i vjera Knin, ur. broj: 75-1, 6. 9. 1994.

125

Predmet: Molba za sponzorisanje prvog krajikog romana NEVINI


AVO u iznosu od 5000 dinara
Potovana gospodo,
tampanje i prevoenje spomenute knjige biti e uz trokove od 80 000 dinara. Dio
tih sredstava obezbijeen je u Srbiji i Republici Srpskoj. U RS Krajini jedino je Skuptina
optine Slunj skromno sponzorisala pomenutu knjigu.
Kritike recenzije pomenute knjige i miljenje Srpske akademije nauka i umetnosti su
najpovoljniji. Molim Vas da pomenuta skromna sredstva odobrite.
Uz zahvalnost i pozdrav,
Branko Zinai, [v. r.]
U prilogu: miljenje SANU251
U Staroj Krlji, 04. 09. 1994.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 41.

45

1994., rujan 6.
[Vojni]
Izvjee SUP-a Vojni o posjetu predsjednika AP Zapadna Bosna Fikreta Abdia Vojniu,
Topuskom i Plitvikim jezerima i njegovu susretu s predsjednikom Vlade RSK Borislavom
Mikeliem
IZVJETAJ
u vezi obezbeenja predsjednika AP
Zapadna Bosna Fikreta Abdia
Dana 06. 09. 1994. god. Fikret Abdi dolazi u SUP Vojni gdje se nalazi na sastanku sa
savjetnikom ministra kaljac urom i ostalim rukovodiocima SUP-a.
U 12.50 asova iz mjesta Topusko sa helikopterom UN-a Fikret Abdi odlazi za Zagreb
na razgovore sa Slavkom Degoricijom i to:
Fikret Abdi, Kudi Fikret, zvani Mornar, Belagi Munib koji je ujedno i zapisniar.
U 16.15 asova sa helikopterom UN-a delegacija AP Zapadna Bosna vraa se u Topusko,
gdje je Fikret Abdi po izlasku iz helikoptera i u hotelu Topusko pred svojom i pratnjom
SUP-a Vojni izjavio da jebe Hrvatskoj mater, to su ga na vrlo perfidan i podmukao
nain na brzinu poslije sastanka utrpali u helikopter a nisu mu uopte dozvolili razgovor
sa novinarima iz Hrvatske i Italije koji su ga ekali da sa njime obave intervju i naprave
fotosnimke.
U 17.50 asova Fikret Abdi saoptava da odlazi na Plitvika jezera sa svojom pratnjom
te naom pratnjom i sa savjetnikom ministra kaljac urom, te da e se na Plitvicama
251

Prireivai su izostavili prilog.

126

sastati sa predsjednikom Skuptine252 gospodinom Mikeliem.253 Sastanak sa gospodinom


Mikeliem zapoeo je u 22.00 asa te trajao do 00.30 asova, te je Fikret po izlasku iz
hotela prilikom odlaska kui rekao da je vrlo zadovoljan nakon razgovora sa gospodinom
Mikeliem i da je pun optimizma za svoj narod te da je uvjeren da e uz pomo Srba i svog
naroda ipak uspjeti ostvariti se cilj o postojanju AP Zapadna Bosna.
Izvjetaj podnio:
Bijeli Boko, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 604.

46

1994., rujan 6.
Beograd
Obavijest Uprave carina SRJ svim carinarnicama o nainu prolaska roba namijenjenih
RSK preko jugoslavenskog teritorija
SAVEZNA UPRAVA CARINA
01/5 broj D-6903
6. 09. 1994. godine
BEOGRAD
C A R I N A R N I C I
S V I M
V E Z A: Akt SUC-a254 01/5 broj
D-5979/2 od 5. 08. 1994. godine
U cilju pravilnog i jednoobraznog sprovoenja Zakljuka sa 187. sednice Savezne vlade,
obavetavate se sledee:
1. Poiljke humanitarne pomoi, ukljuujui i poiljke humanitarne pomoi koje alju
meunarodne humanitarne organizacije (UNHCR, Lekari bez granica i dr.) mogu se
upuivati na teritoriju Republike Srpske samo preko graninih prelaza Sremska Raa i
Ilijino Brdo, uz sprovoenje odgovarajueg postupka i na osnovu propisanih isprava.
2. Poev od 09. 09. 1994. godine (petak) od 0.00 asova preko graninog prelaza
Sremska Raa, mogu da se proputaju motorna vozila sa robom iz Republike Srpske Krajine,
samo pod uslovom da robu prati original potvrde, da se radi o robi iz te republike, koja je
potpisana od strane predsednika Vlade Republike Srpske Krajine Borislava Mikelia.
Odredba stava 1. ove take odnosi se i na robu iz Republike Srpske Krajine koja tranzitira
preko podruja Savezne Republike Jugoslavije i upuuje se u drugi deo Republike Srpske
Krajine.
Radi se o oitoj pogreci u dokumentu, budui da je Borislav Mikeli tada obnaao dunost predsjednika
Vlade RSK.
253
Borislav.
254
Savezna uprava carina.
252

127

3. Ulazne carinarnice e dozvoliti tranzit provoz robe iz drugih zemalja za Republiku


Srpsku Krajinu, preko teritorije Savezne Republike Jugoslavije, ako se radi o provozu
hrane, odee, lekova i humanitarne pomoi, a za provoz ostalih vrsta roba po prethodno
pribavljenom odobrenju direktora Savezne uprave carina.
Odredba stava 1. ove take odnosi se i na provoz roba iz Republike Srpske Krajine, preko
teritorije Savezne Republike Jugoslavije a za druge zemlje.
4. Da ne bi dolo do izigravanja Odluke Savezne vlade o prekidu ekonomskih i politikih
odnosa sa Republikom Srpskom, upravnik carinarnice je duan da energino preuzme sve
potrebne mere u cilju spreavanja takvih pojava, te da o svim uoenim negativnim pojavama
pismeno obavesti direktora Savezne uprave carina.
Posebno se ukazuje na linu odgovornost upravnika carinarnice u vezi striktnog
potovanja Odluke Savezne vlade.
Za reavanje spornih sluajeva, meritornu odluku moe doneti samo direktor Savezne
uprave carina, odnosno od njega ovlaeno lice Branislav Knei, naelnik Odelenja za
carinsko pravne poslove.
Ovim se stavlja van snage taka 4. akta SUC-a 01/5 broj D-5979/2 od 5. 08. 1994.
godine, kao i akti SUC-a 01/5 broj D-6148/2 od 12. 08. 1994. godine i 01/5 broj D-5972/3
od 1. 09. 1994. godine.
M. P.255 DIREKTOR
Mihalj Kertes, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A-124-006.

47

1994., rujan 7.
Knin
Prijedlog pomonika vrhovnog zapovjednika SVK za nacionalnu sigurnost i meunarodne
odnose, general-majora Mile Novakovia, Komandi 18. korpusa SVK i naelnicima uprava
Ministarstva obrane RSK za koritenje srpskog jezika i irilinog pisma u odnosima s
meunarodnim organizacijama
Republika Srpska Krajina
MINISTARSTVO ODBRANE
Telefon: 60-145, tel / faks 011-235-1179
iro-raun: 71100-637-399
KNIN
Broj: 1859-2
Knin; 07. 09. 1994.
KOMANDI 18. KORPUSA
NAELNICIMA UPRAVA MO
255

Okrugli peat: Savezna Republika Jugoslavija, Savezna uprava carina.

128

Predmet: Dostava akta:


Upotreba pisma i jezika u odnosima sa meunarodnim organizacijama.
U prilogu Vam dostavljamo akt br. pov. 044/94 Upotreba pisma i jezika u odnosima
s meunarodnim organizacijama na znanje i sluenje u daljim komunikacijama sa
meunarodnim organizacijama.
RM / R
M. P.256 za M I N I S T A R-a
p u k o v n i k
dr. Rade Tanjga257
Pomonik vrhovnog komandanta za nacionalnu bezbednost i meunarodne odnose
pov. br. 044/94.
Knin, 31. august 1994. godine
Upotreba pisma i jezika u odnosima s meunarodnim organizacijama
injenica da je Sporazum o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine zvanino napisan i
na srpskom jeziku, irilicom, a da su pravo na svoj jezik i pismo ak i prava manjina, a ne
samo naroda to srpski narod u RSK jeste, omoguava nam da odbacimo ukidanje prava na
jezik i pismo. To ukidanje u praksi naih odnosa sa UNPROFOR-om, PMEZ, UNHCR,
Visokim komesarijatom za izbeglice i drugim meunarodnim uesnicima, oni sprovode
obraajui nam se dokumentima napisanim latinicom i prevodima u kojim su upotrebljene
izmiljene rei hrvatskog novogovora, mrtvi arhaizmi koje niko ne koristi i izbaene rei
(dubleti) koje koriste i Srbi. Ovo se deava na razliitim nivoima naih dravnih struktura.
Oni na to nemaju pravo, presedan su uinili i neki njihovi predstavnici ve koristei u
komuniciranju sa nama irilicu i srpski jezik.
U borbi za praktinu realizaciju nae samostalnosti nemamo razloga da preko takvog
ponaanja ubudue utke prelazimo, tim vie to su oni na naoj teritoriji ve oko tri godine.
Predlaem da se meunarodni uesnici zvanino obaveste da od 1. oktobra neemo primati
dokumenta, koja ne uvaavaju pravo srpskog naroda na pismo i jezik.
Istovremeno takvu instrukciju trebalo bi dati niim komandama SVK i svim dravnim
organima koji slubeno komuniciraju s meunarodnim uesnicima. U obraanju
meunarodnim uesnicima ne bi trebalo izostaviti upozorenje da prevodioci izostave u
razgovorima s naim predstavnicima izmiljene hrvatske rei, koje ne razumiju ni Hrvati a
kamoli Srbi. Znaaj ovog pitanja nije za potcenjivanje, a oni imaju mogunost da potrebnu
kompjutersku tehniku nabave u Beogradu.
general-major
Mile Novakovi [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1932.

256
257

Okrugli peat: neitak.


Potpis: uput.

129

48

1994., rujan 7.
Knin
Zahtjev Republikog zavoda za zdravstveno osiguranje RSK Vladi RSK za hitno iznalaenje
financijskih sredstava potrebnih za njihov daljnji rad
REPUBLIKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE KNIN

Broj: 267
Knin, 7. 09. 1994.
VLADA RSK
M. P.258
Predmet: zahtjev za dodatnim sredstvima od 2.000.000 dinara
Zbog izuzetno teke materijalne situacije u zdravstvu i zbog nemogunosti da Republiki
zavod za zdravstveno osiguranje sopstvenim sredstvima i poduzetim mjerama pokrije gubitak
iskazan u polugodinjem obraunu I. VI. 94. a shodno lanu 54. Statuta Republikog
zavoda za zdravstveno osiguranje duni smo da Vas obavjestimo o predlogu mjera koje treba
poduzeti da bi se uravnoteili prihodi sa rashodima. Predlog mjera je sadran u Informaciji
koju Vam je dostavilo Ministarstvo za zdravlje i iz koje je vidljivo da bi bilo neophodno da se
za kategorije stanovnitva RSK koje nisu osigurane po Zakonu o zdravstvenom osiguranju (a
naa drava je u situaciji da nam vie od 50 % stanovnitva spada u te kategorije izbjeglice,
rezervni sastav vojske i milicije koji nisu u radnom odnosu, tehnoloki vikovi, neosigurana
lica, ratni vojni invalidi i rtve rata) obezbjede sredstva u budetu Republike.
Poto budet Republike nije izmirivao svoje obaveze prema Zakonu (za te kategorije
stanovnitva) ili ih je izmirivao samo djelomino, molimo Vas da za prevazilaenje
trenutno vrlo teke situacije obezbjedite 1.000.000,00 dinara sredstava koja bi bila
neophodna zdravstvu za izmirivanje nastalih obaveza prema dobavljaima zdravstvenih
ustanova, te 1.000.000,00 dinara za snabdjevanje apotekarskih i zdravstvenih ustanova
lijekovima i sanitetskim materijalom, jer je trenutno stanje snabdjevenosti nikakvo, a o
bilo kakvim zalihama da i ne govorimo (uz latentnu opasnost da uslijed raznih politikih,
ekonomskih i zdravstvenih razloga doe do veih poremeaja u zdravstvenom snabdjevanju
stanovnitva).
Problematika snabdjevanja lijekovima i sanitetskim materijalom je i do sada bila prisutna
u Republikom zavodu za zdravstveno osiguranje a ni drava nije bila u mogunosti
namjenski obezbjeivati sredstva za taj vrlo osjetljiv segment svakog drutva. Situacija je do
sada bila mnogo povoljnija jer je humanitarna pomo bila obimnija i zdravstvene ustanove
su se u velikoj mjeri na taj nain snabdjevale, dok smo sada prinueni ljekove i sanitetski
materijal kupovati. Molimo Vas za puno razumijevanje.

258

Prijemni peat: RSK, Ministarstvo za zdravlje, ur. broj: 1035, 7. 9. 1994.

130

M. P.259 Direktor
Mirko Sinobad, dipl. ek.260 [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 43.

1994., rujan 8.
Knin
Zapisnik s 15. sjednice Vlade RSK

49

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA



VLADA
ZAPISNIK
sa 15. redovne sjednice Vlade RSK odrane 8. 09. 1994.
godine u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio. Odsutni: Ilija Priji i Borivoj Rauo.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar Vini, Milan Trbulin, Duan Lonar, Pavao
Marjanovi, Veljko Korolija.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade B.261 Mikeli.
Sjednica je poela s radom u 10.50 asova.
Za sjednicu je predvien slijedei
DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika sa 13. i 14. sjednice Vlade.
I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
2.1. Informacija o razgovorima s meunarodnim predstavnicima.
2.2. Informacija o stanju izbjeglica sa podruja AP Zapadna Bosna.
3. MINISTARSTVO ODBRANE
3.1. 
Zahtjev za obezbjeenje finansijskih sredstava za ureenje operativnog centra na
aerodromu Udbina.
3.2. Zahtjev za dodjelu finansijskih sredstava za nastavak izgradnje zatitnih objekata na
aerodromu Udbina.
3.3. Zahtjev za dodjelu finansijskih sredstava za nastavak proizvodnje mina za MB262 120
mm u preduzeu MOL263-Teslingrad.264
259
260
261
262
263
264

Okrugli peat: RSK, Republiki zavod za zdravstveno osiguranje, Knin.


Diplomirani ekonomist.
Borislav.
Minobaca.
Marko Orekovi Liki Osik.
Liki Osik.

131

3.4. Informacija o problematici rezervi osnovnih artikala hrane u SVK.


3.5. Zahtjev za dodjelu finansijskih sredstava za nabavku artikala hrane i zimnice.
3.6. Stavovi o nainu obezbjeenja i nabavke ogrevnog drveta za SVK.
3.7. Zahtjev za nastavak finansiranja zapoete proizvodnje tkanina i izrade uniformi za SVK.
3.8. Isplata plata i naknada pripadnika SVK za juli i avgust 1994. godine.
3.9. Upoznavanje sa Odlukom VSO od 21. 07. 1994. godine u vezi stanja emisione tehnike
i veza RSK.
3.10. Izvjetaj o stanju u tampon zonama sa prijedlogom mjera.
4. MINISTARSTVO ZDRAVLJA
4.1. Zahtjev za obezbeenje interventnih finansijskih sredstava za potrebe zdravstva.
5. MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA
5.1. Prijedlog bilanse naftnih derivata za 2/2 1994. godine u RSK.
5.2. Garancija na komercijalne zapise JP265 Elektroprivreda Krajine.
6. MINISTARSTVO ZA RAD, BORAKA I SOCIJALNE PITANJA
6.1. Donoenje Odluke o kriterijumima za razvrstavanje djece ometene u razvoju, sastavu i
nainu rada Komisija za pregled djece ometene u razvoju.
6.2. Donoenje Odluke o osnovici za utvrivanje nivoa socijalne sigurnosti.
7. MINISTARSTVO FINANSIJA REPUBLIKA UPRAVA JAVNIH PRIHODA
7.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o kontroli, utvrivanju i naplati javnih prihoda.
8. MINISTARSTVO PROSVJETE UNIVERZITET NIKOLA TESLA
8.1. Donoenje Odluke o ukidanju Odluke Vlade RSK broj 05-3-404 od 21. 07. 1994.
godine.
8.2. Donoenje Odluke o osnivanju podrunih odjeljenja Fakulteta drutvenih nauka u
Vukovaru.
II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U SKRAENOM POSTUPKU
9. Donoenje Odluke o investicionom ulaganju u Dom za stara i invalidna lica arengrad.
10. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava Gerontolokom centru iz B.266 Manastira.
11. 
Davanje saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u
Republikoj upravi javnih prihoda.
12. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu kancelarijskog namjetaja i
opreme za potrebe Republikog deviznog inspektorata.
13. 
Donoenje Odluke o odobrenju novane pomoi radnici Republikog zavoda za
statistiku i informatiku.
14. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za snimanje filma Istorijsko pravo Srba
Krajinika na svoju dravu.
15. Donoenje Odluke o prolongiranju roka za povrat pozajmice Komunalnom preduzeu
Knin.
16. Donoenje Rjeenja o razrjeenju pomonika ministra unutranjih poslova.
17. Donoenje Odluke o rashodovanju osnovnih sredstava u Sekretarijatu Vlade.
18. Donoenje Odluke o brisanju vozila iz evidencije Vlade RSK.
III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA LANOVA VLADE
19. Informacija G SVK o popuni ratnih jedinica SVK sa enama vojnim obveznicima.
265
266

Javno poduzee.
Belog.

132

i izmjenjen i nadopunjen sa:


2.1. a. Informacija o dogaajima na Baniji (podruje Bojne).
5.3. Donoenje Odluke o raspodjeli opteg reeskontnog kontingenta po namjenama.
5.4. Molba RS za isporuku goriva D-2.
6.3. Informacija o dogaajima u Vukovaru.
6.4. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
a) Donoenje Uredbe o osiguranju D-2 za jesenje radove razmjenom za poljoprivredne
proizvode.
6.5. MINISTARSTVO TRGOVINE
a) Donoenje Odluke o obavljanju kupoprodajnih poslova po dozvolama sa SRJ.
6.6. REPUBLIKA UPRAVA CARINA
a) Donoenje Odluke o privremenom oslobaanju RD RR267 od uplate carine i ostalih
uvoznih dabina na uvoz robe u 1994. godini.
b) 
Donoenje Uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o privremenom regulisanju uvoza
motornih vozila u 1994. godini.
v) Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na izmjenu i dopunu Pravilnika o organizaciji i
sistematizaciji poslova u Upravi carina RSK.
6.7. MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I
INDUSTRIJU
a) Program oivljavanja proizvodnje.
18.a. 
Donoenje Odluke o odobravanju novanih sredstava za izgradnju nadgrobnog
spomenika.
18.b. Donoenje Rjeenja o razrjeenju direktora JP Putevi Krajine.
18.v. Donoenje Rjeenja o imenovanju direktora JP Putevi Krajine.
18.g. Donoenje Odluke o izmjeni Odluke Vlade broj: 05-3-348/94. od 06. 07. 1994.
godine.
18.d. Donoenje Odluke o odobrenju pravca konvoju humanitarne pomoi za Cazinsku
krajinu.
18.. Donoenje Odluke o osnivanju carinarnice B. Manastir.
18.e. Donoenje Odluke o oslobaanju od plaanja carina i ostalih uvoznih dabina za uvoz
putnikog automobila.
18.. Obavjetenje Savezne uprave carina.
Ad 1
U vezi zapisnika sa 13. sjednice ministar Krika268 ima primjedbu na taku 7. gdje pie
Ministarstvo energetike i rudarstva, a odnosi se na Ministarstvo trgovine i turizma.
Na prijedlog ministra ijana269 brie se zakljuak kod take 8. a.
Ad 2
2.1. Informaciju o razgovorima s meunarodnim predstavnicima podnio ministar
Babi270 i dao akcent na sporazum o otvaranju autoputa Zagreb Beograd koji je sainila
Meunarodna konferencija o bivoj Jugoslaviji (prilog br. 1).
267
268
269
270

Republika direkcija robnih rezervi.


Milivoj.
Simo.
Milan.

133

Ministar Babi Otvaranje autoputa Zagreb Beograd jeste kljuno pitanje oko koga
smo mi saraivali. Mi smo imali primjedbe na taku 2. b. i 3.2. koje treba da se nadopune
u tekstu sporazuma. Traili smo i skicu autoputa Zagreb Beograd.
Formirali smo ekspertsku grupu iz saobraaja (ministar Paen,271 Priji, Budi,272 Sretko
Petkovi).
Nakon toga predsjednik Mikeli dodaje da e se razgovori o autoputu nastaviti u
direktnom kontaktu RSK i RH, a logino je da na elu nae ekspertske grupe bude ministar
Paen.
Ministar Budi je priloio karte zapadne Slavonije.
Usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Usvojena je informacija o razgovorima sa meunarodnim predstavnicima.
Da CIP273 izradi tehniku dokumentaciju o autoputu i da se taj dio dokumentacije
upotpuni sa ocjenom objekata, infrastrukture, koja se tu nalazi (PTT, naftovodi, itd.) i u
sklopu toga da se ue u kontakt sa UNPROFOR-om.
Na osnovu informacije koja je data i onog to misle ljudi iz zapadne Slavonije, da
ministri odu na lice mjesta i u razgovoru sa predstavnicima naroda iznesu aktivnosti naeg
pregovarakog tima.
2.1. a. Informaciju o dogaajima na podruju Bojne podnio pukovnik Lonar,274 a nakon
toga je otvorena rasprava u kojoj su uestvovali gotovo svi ministri.
Doneen je slijedei
ZAKLJUAK
(prilog br. 2)
Rasprava o odbrambenoj moi i stanju u SVK trai da se jo jednom na objektivan i
analitian nain razmotri odbrambena mo na svakom dijelu granice RSK. Zbog toga Vlada
zahtijeva da se hitno organizuju rasprave izmeu organa vlasti optina i vojnih komandi u
optinama i oblastima, sa ciljem da se uspostavi vra odbrana dravnih granica.
Vlada e uiniti sve da se pomognu i zatite porodice poginulih boraca i istrajati u
nastojanju da se sazna puna istina o okolnostima traginog dogaaja, kako se u budunosti
ne bi ponavljale sline tragedije na srpskim etnikim prostorima.
Vlada je odobrila pomo porodicama poginulih boraca i iste e biti zajedno s ostalim
porodicama poginulih boraca predmet brige i zatite drutva i drave RSK.
Povodom tragine pogibije srpskih vojnika Vlada RSK porodicama poginulih upuuje
izraze iskrenog i dubokog sauea.
2.2. Skinuto s dnevnog reda.
Ad 3
3.1. Zahtjev za obezbeenje finansijskih sredstava za ureenje operativnog centra na
aerodromu Udbina (prilog br. 3) obrazloio ministar Tanjga.275
Doneen je
ZAKLJUAK
U vezi ovog zahtjeva nije potrebno donositi posebnu Odluku.
271
272
273
274
275

Milan.
Ljubia.
Saobraajni institut Beograd.
Duan.
Rade.

134

3.2. Nakon to je ministar Tanjga obrazloio zahtjev o nastavku finansiranja izgradnje


zatitnih objekata na aerodromu Udbina (prilog br. 4) doneena je
ODLUKA
o nastavku finansiranja na izgradnji zatitnih objekata vojnog i civilnog aerodroma Udbina
(prilog br. 5)
3.3. Nakon to je ministar Tanjga obrazloio zahtjev za dodjelu finansijskih sredstava za
nastavak proizvodnje mina za MB 120 mm u preduzeu MOL Teslingrad (prilog br. 6)
usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Nije potrebno donositi Odluku jer se ovaj zahtjev realizira kroz obaveze namjenske
proizvodnje.
3.4. Informaciju o problematici rezervi osnovnih artikala hrane u SVK (prilog br. 7)
podnio ministar Tanjga, potom je usvojen slijedei
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija o problematici rezervi osnovnih artikala hrane u SVK.
3.5. Zahtjev za dodjelu finansijskih sredstava za nabavku artikala hrane i zimnice (prilog
br. 8) obrazloio ministar Tanjga.
Usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Za nabavku zimnice nije potrebna posebna Odluka, a zahtjev se prihvata.
3.6. Nain obezbjeenja i nabavke ogrevnog drveta za SVK (prilog br. 9) obrazloio
ministar Tanjga, a potom je usvojen
ZAKLJUAK
Za slijedeu sjednicu Vlade zaduuje se ministar Tanjga da pripremi Odluku.
3.7. Zahtjev za nastavak finansiranja zapoete proizvodnje tkanina i izrade uniformi za
SVK (prilog br. 10) obrazloio ministar Tanjga, a potom je doneena
ODLUKA
o finansiranju zapoete proizvodnje tkanina i izrade uniformi za potrebe SVK
(prilog br. 11)
3.8. Na osnovu izvjetaja o isplati plata i naknada pripadnika SVK za jul i avgust 1994.
(prilog br. 12) otvorena je rasprava u kojoj je uestvovao vei broj ministara.
Usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Za slijedeu sjednicu Vlade da komisija napravi cjelovit izvjetaj vezano za isplatu plata,
to e ii kao informacija.
Ad 4
4.1. Nakon to je ministar uri276 obrazloio zahtjev za obezbjeenje interventnih
finansijskih sredstava za potrebe zdravstva (prilog br. 13) doneena je
ODLUKA
o interventnom osiguranju lijekova i sanitetskog materijala (prilog br. 14)
Ad 5
5.1. Prijedlog bilanse naftnih derivata za 2/2 1994. god. u RSK (prilog br. 15) obrazloio
ministar Krika.
276

Stevan.

135

Potom je doneena

ODLUKA
o usvajanju bilanse naftnih derivata za 2/2 1994. god u RSK (prilog br. 16)
5.2. Garanciju na komercijalne zapise (prilog br. 17) obrazloio ministar Krika.
Doneena je
ODLUKA
o davanju garancije na izdate komercijalne zapise (prilog br. 18)
5.3. Doneena je
ODLUKA
o raspodjeli opteg reeskontnog kontingenta po namjeni (prilog br. 19)
5.4. U vezi molbe RS za isporuku goriva D-2 (prilog br. 20) doneen je
ZAKLJUAK
Do sada je ve isporueno 50 % od traene koliine. Vlada RSK e i dalje pomagati RS
ali u granicama mogunosti.
6.1. Doneena je

Ad 6

ODLUKA
o kriterijumima za razvrstavanje djece ometene u razvoju, sastavu i nainu rada Komisija
za pregled djece ometene u razvoju (prilog br. 21)
6.2. Doneena je
ODLUKA
o osnovici za utvrivanje nivoa socijalne sigurnosti (prilog br. 22)
6.3. Informaciju o Vukovaru podnio predsjednik Mikeli.
Predsjednik Mikeli Ministar Priji prije nego to je doneena odluka na Vladi smijenio je
g-dina Radoslava Kostia i to je objavljeno u novinama. Nakon takvog poteza potrebno je
snositi punu odgovornost. Tek na proloj sjednici Vlade bila je verifikacija odluke koja je ve
bila provedena. Rasprava se nije vodila.
O sastanku u Vukovaru (predsjednik RSK Marti277 i ministar Priji sa operativcima iz
Slube bezbjednosti) na koji nisam pozvan i dogaaju koji je potom uslijedio, nisam dobio
pismenu informaciju. Imam samo usmenu informaciju ministra Prijia i podatke koje sam
proitao u novinama.
Predsjednik Mikeli naglaava slijedee:
osuuje napad na ministra Prijia,
potrebno je utvrditi ko je sve odgovoran za ovakav in,
problemi MUP-a ne mogu se iznositi javnim saoptenjem,
najprije je trebalo utvrditi injenice, Vlada je trebala dobiti podatke, argumente i tek
onda donositi Odluku.
Potom je predsjednik Mikeli proitao pismo upueno Vladi od strane ministra Raua
ukljuivi ga u kontekst cjelokupnog problema.
Predsjednik Mikeli je dodao da e se sutra, 09. 09. 1994. odrati sastanak u Beogradu
u vezi dogaaja u Vukovaru (predsjednik RSK, predsjednik Vlade RSK i ministar Priji).
Zatim je otvorena rasprava u kojoj je uestvovao vei broj ministara i donesen je slijedei
277

Milan.

136

ZAKLJUAK
Vlada osuuje svaki nezakoniti in bilo kojeg pojedinca, neformalne grupe ili pravnog
lica, pa tako i fiziki napad na ministra u ovoj Vladi Iliju Prijia koji se desio u Vukovaru 30.
08. 1994. godine. Vlada oekuje da e uprave MUP RSK kao nadleni organi prikupiti sve
relevantne podatke u vezi dogaaja u Vukovaru i da e protiv poinioca ovog kriminalnog
ina, na osnovu prikupljenih podataka, primijeniti adekvatne mjere u skladu sa pozitivnim
propisima. Vlada e sa svoje strane preduzeti sve mjere da se raiste odnosi unutar MUP-a
koji su dijelom doprinjeli ispoljavanju ovakvih i slinih djelovanja unutar ovog dravnog
organa.
Istie da Vlada ne raspolae sa bilo kakvom argumentacijom po pitanju secesionistikih
aktivnosti pojedinaca, neformalnih grupa ili dravnih institucija na bilo kom dijelu RSK,
kao ni o centrima moi izvan RSK, pa zbog toga ne moe stati iza izjava i saoptenja nekih
drugih organa u RSK datih preko sredstava javnog informisanja.
Vlada se od samog poetka svog izbora zalagala za jaanje pravne drave i na tome e i
dalje ustrajati. To znai da e Vlada podravati sve radnje i postupke dravnih organa RSK
usmjerene u tom pravcu.
6.4. a. Doneena je
UREDBA
o osiguranju D-2 za jesenje radove razmjenom za poljoprivredne proizvode (prilog br. 23)
6.5. a. Doneena je
ODLUKA
o obavljanju kupoprodajnih poslova po dozvolama sa SRJ (prilog br. 24)
6.6. a. Doneena je
ODLUKA
o privremenom oslobaanju RDRR od uplate carine i ostalih uvoznih dabina na uvoz
robe 1994. godini u momentu uvoza (prilog br. 25)
6.6. b. Doneena je
UREDBA
o izmjeni i dopuni Uredbe o privremenom regulisanju uvoza motornih vozila u 1994.
godini (prilog br. 26)
6.6. v. Doneena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na izmjenu i dopunu Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji
poslova u Upravi carina RSK (prilog br. 27)
6.7. a. Skinuto s dnevnog reda.
7.1. Skinuto s dnevnog reda.
8.1. Skinuto s dnevnog reda.
8.2. Skinuto s dnevnog reda.
Doneena je

Ad 7
Ad 8

Ad 9

ODLUKA
o investicionom ulaganju u Dom za stara i invalidna lica arengrad (prilog br. 28)
137

Doneena je

Ad 10

ODLUKA
o odobrenju sredstava Gerontolokom centru iz B. Manastira (prilog br. 29)

Doneena je

Ad 11

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u RUJP-u278
(prilog br. 30)
Skinuto s dnevnog reda.
Doneena je

Ad 12
Ad 13

ODLUKA
o odobrenju sredstava radnici Republikog zavoda za statistiku i informatiku
(prilog br. 31)

Doneena je

Ad 14

ODLUKA
o odobrenju sredstava za snimanje filma Istorijsko pravo Srba Krajinika na svoju dravu
(prilog br. 32)
Doneena je

Ad 15

ODLUKA
o prolongiranju roka za povrat pozajmice Komunalnom preduzeu Knin (prilog br. 33)
Skinuto s dnevnog reda.
Doneena je

Ad 16
Ad 17

ODLUKA
o rashodovanju osnovnih sredstava u Sekretarijatu Vlade (prilog br. 34)

Doneena je

Ad 18

ODLUKA
o brisanju vozila iz evidencije Vlade RSK (prilog br. 35)
18. a. Doneena je
ODLUKA
o odobravanju novanih sredstava za izgradnju nadgrobnog spomenika (prilog br. 36)
18. b. Doneeno je
278

Republika uprava javnih prihoda.

138

RJEENJE
o razrjeenju direktora JP Putevi Krajine (prilog br. 37)
18. b. Doneeno je
RJEENJE
o imenovanju direktora JP Putevi Krajine (prilog br. 38)
18. g. Doneena je
ODLUKA
o izmjeni Odluke Vlade br.: 05-3-348/94. od 06. 07. 1994. g. (prilog br. 39)
18. d. Doneena je
ODLUKA
o odobrenju pravca konvoju humanitarne pomoi za Cazinsku krajinu (prilog br. 40)
18. . Doneena je
ODLUKA
o osnivanju carinarnice Beli Manastir (prilog br. 41)
18. e. Doneena je
ODLUKA
o oslobaanju od plaanja carina i ostalih uvoznih dabina za uvoz putnikog automobila
(prilog br. 42)
18. . Podijeljeno je lanovima Vlade
OBAVJETENJE
Savezne uprave carina (prilog br. 43)
lanovima Vlade radi informisanja podijeljena je
Ad 19
INFORMACIJA
G SVK o popuni ratnih jedinica SVK sa enama vojnim obveznicima (prilog br. 44)279
Sjednica je zavrila sa radom u 20.55 asova.
SEKRETAR VLADE PREDSJEDNIK VLADE
Savo trbac, [v. r.] M. P.280 M. P.281 Borislav Mikeli, [v. r.]282
Broj: 06-5-952/94. Broj: 05-5-870/94.
Knin, 20. 09. 1994.283 Knin, 20. 09. 1994.284
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 14.

279
280
281
282
283
284

Prireivai su izostavili priloge.


Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
Prireivai su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastorunim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.

139

50

1994., rujan 8.
Raji
Slubena zabiljeka Stanice milicije Raji o obavljanju patrolne slube u tampon-zoni u
mjestu Paklenica
SM RAJI
SLUBENA ZABILJEKA
sastavljena dana 08. 09. 1994. godine, u prostorijama SM Raji, a u vezi analize za
protekla tri mjeseca funkcionisanja patrolne slube u tampon zoni, u mjestu Paklenica.
Dana 11. 05. 1994. godine u dogovoru sa pripadnicima civilne policije UNPROFOR-a
ova SM je poela rad na patrolnoj slubi u tampon zoni u mjestu Paklenica.
Analizirajui protekla tri mjeseca, tj. rad moe se zakljuiti da se patrolna sluba odvija
skoro svaki dan, ali je u vie navrata patrola bila sprijeena ui u zonu iz razloga nedolaska
civilne policije UNPROFOR-a. Do 01. 07. 1994. godine patrola je u zonu ulazila vozilom
te je nakon nastupanja vanredne situacije od strane pripadnika jordanskog bataljona bio
zabranjen ulaz u zonu sve do 08. 07. 1994. godine, ali od tada se vie ne ulazi vozilom, ve
samo pjeice, jer pripadnici UNPROFOR-a to nisu dozvoljavali.
Analizirajui izvjetaje radnika koji ulaze u tampon zonu zakljuuje se da pored dobre
pokrivenosti terena ipak dolazi do susretanja sa graanima RH u kojima su najee vieni
Peji edo i Zorica iz Paklenice, olaja ivko i Rua iz Paklenice (ivi na samoj liniji
razgranienja), Baji Ljubica iz Paklenice, Bosani Milenko zv.285 BRILE iz Paklenice.
U vremenu kada je bio zabranjen ulaz u tampon zonu, radnici ove SM su ulazili u civilu te
tako uspjevali, koliko je to mogue, drati zonu pod kontrolom.
U dosta navrata, kada bi patrola ula u zonu i dola na samu liniju razgranienja, na teritoriji
RH bi, obino, zamjetila dosta graana RH a od kojih su najei bili: Komljen Milutin
iz Broica, radnik MUP-a RH, Kaurin Drago i Goran iz Rajia, Rivi Milutin i Tomo iz
Paklenice, Lovri Ivan i Pezi Vinko.
Iz svega navedenog moe se zakljuiti da je trenutna bezbedonosna situacija zadovoljavajua,
ali da bi i te kako trebalo pojaati kontrole u tampon zoni da bi se spreili bilo kakvi kontakti
sa graanima RH.
Zabiljeka se podnosi radi znanja.
Voa sektora:
Anelko Gaparovi, [v. r.]
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 2775.

285

Zvani.

140

51

1994., rujan 11.


Slunj
Zapisnik s izvanredne sjednice SO Slunj na kojoj se raspravljalo o politiko-sigurnosnom
stanju na podruju Korduna
ZAPISNIK
sastavljen dana 11. 09. 1994. godine na vanrednoj sjednici S. O.286 u vijenici S. O. Slunj
sa poetkom u 10.00 asova.
ODSUTNI: Milan Brkovi, eljko Vukas, Duko Gravora, Milan Dejanovi, Duko
Dragojevi, oko Klari, eljko Krmar, Nikola Mandi, Danica Miloevi, Simo Miloevi,
Nikola Mihajlovi, Mile Novakovi, Vasilije Sudar, Danica Miloevi, Jovo aa, Duan
Dragojevi.
GOSTI: pukovnik Bosanac Veljko, pukovnik Kovaec Dragan, uro Gvozdenovi, poslanik
Simo Krni, Miljuevi uro, dir.,287 pukovnik Marko Reli, naelnik SJB Klipa Ljuban,
Reli Miladin, Sekretarijat UP Vojni Blagojevi Mladen, S. O. Krnjak Veljko Milanovi.
Predsjednik S. O. otvara dananju sjednicu, pozdravlja sve prisutne i konstatira da sjednici
prisustvuje nadpolovina veina i za sjednicu predlae slijedei dnevni red:
1. Politika bezbedonosna situacija i provedba odluka na Kordunu.
Dnevni red se jednoglasno usvaja.
PREDSJEDNIK MILAN POPOVI: Veliki je problem sa izbjeglicama iz A. P.288 Zapadna
Bosna. Na podruju optine nalazi se oko 34 000 izbjeglica, a sa nama taj isti problem ima i
optina Vojni, a izbeglice na Turnju zbrinjava optina Krnjak. Veliki je tu doprinos T. P.289
Kordun, J. P.290 Komunalac i Crvenog Krsta.
SEKRETAR SUP-a KORDUNA RELI MILADIN: U sluaju rata i neposredne ratne
opasnosti milicija e se aktivno ukljuiti u V. R. S.291 Krajina. Broj tekih krivinih djela
zahvaljujui radu milicije je u opadanju izuzev verca. Javni red i mir je na zadovoljavajuoj
razini. Izbjeglice su najvei problem. Broj je toliko velik da premauje broj stanovnika
na Kordunu. Ima ih do 60 000 a meu njima 10 000 V/O.292 Ima ih dosta uhapenih a
neki su pod sumnjom za genocid nad srpskim narodom. Takoer, problem je verc sa tim
izbjeglicama. Radi spreavanja nedozvoljenog kretanja uveden je policijski as. V. korpus
ubacuje ljude na nae podruje radi izvoenja neprijateljskih dejstava. Meu izbjeglicama
ima puno oruja. U tampon zoni ima puno kamiona sa orujem koji su preli preko naeg
teritorija. Prole godine bilo je 500 krivinih djela, 5 je rjeeno na optinskom a 3 na
okrunom.
286
287
288
289
290
291
292

Skuptina opine.
Direktor.
Autonomna pokrajina.
Trgovako poduzee.
Javno poduzee.
Vojska Republike Srpske.
Vojni obveznici.

141

POTPUKOVNIK NIKOLA MRKI: Problem nad Zapadnom Bosnom je da se uniti sve


to je srpsko. Prema Kordunu su najekstremnije brigade fundamentalista. Spremaju se za
ofenzivna dejstva prema Republici Srpskoj. Za sada se priprema napad ustaa i V. korpusa
na S. V. K.293 Sada su popunjeni sa svim mat.294 tehnikim sredstvima. Oni e prvo napasti
vojsku R. S.295 Osnovni cilj im je spajanja sa Hrvatskom. Ustae su izvrile demobilizaciju
svojih snaga a izbjeglice mobiliziraju. Obuka im traje 50 dana. U tampon zoni se ubacuju
ustae pod pokroviteljstvom UNPROFOR-a.
PUKOVNIK GVOZDENOVI: Dnevno imamo 2.526 ljudi na 240 km, 1,5/1 km.
ene bi trebalo mobilizirati od 19 do 45 god. U vojsci se racionalno radi ali ima i krae.
Mobilisati 1.146 konja da bi se utedila nafta za traktore i motore.
PUK. RELI MARKO: Treba uticati na svest i moral boraca.
1. Za najkrae vrijeme mobilisati ljude i sredstva.
2. Trebaju sredstva za uniforme i obuu boraca.
LJUBAN KLIPA: Problem je najvei oko izbjeglica koji padaju na na teret. verc je poeo
od Gline, Vrginmosta, Vojnia i Slunja. Na podruju Kordunskog Ljeskovca, Rakovice,
Trakih Ratela ima registrirano oko 28 trgovina. Bilo je teko vriti kontrolu, jer imaju
uredne papire. Granine jedinice nisu izvrile svoj zadatak. Zapljenjeno je 5 6 kamiona sa
robom. Kriminalitet je u padu. Javni red i mir u granicama normale. Problem je to nema
pravosua. Problem oko registracije vozila. 400 prijava sucu za prekraje zbog registracije
motornih vozila.
PUK.296 BOSANAC VELJKO: Svi su se u svijetu okrenuli prema pravoslavlju, katolicizmu
i islamu. Sada su sve oi uprte na Balkan. Bune se Grci, Talijani. Na Balkanu ima 12 000
000 Srba. Rat tek predstoji u R. S. K.297 na prostoru Korduna. Islam tei da na Balkanu
napravi dravu. verc raslojava narod. Izvrio sam obilazak jedinica na podruju Cetingrada,
Bogovolje. Opta mobilizacija mora biti. Najvei prioritet je odbrana. U Slunju je formiran
jo jedan bataljon zbog nepokrivenosti terena. Stanovnitvo treba ostati na Kordunu. verc
trebamo zajedniki da spreavamo. Smjene se moraju ispotovati. Obezbjediti doruak: sir,
salama, meso.
UNPROFOR ne moe da se kree po svim selima iz razloga to imamo sakrivene tehnike.
to se tie tehnike neemo od nikoga vie dobiti. Moramo ukljuiti sav potencijal.
MILAN POPOVI: Pozivam sve prisutne da mogu postavljati pitanja.
DRAGUTIN MILJKOVI: Treba potivati mjere kaznenih sankcija. Sa strane koji dou
oni otvaraju verc. Oni se nakupe para i odu.
VELJKO BOSANAC: 30 stareina je unapreeno a imamo i spisak koga treba skinuti
in. Komandanti moraju da komanduju, a ne da vode politiku. Moramo stvoriti vojsku i
mora se znati ko kome komanduje. Treba pretrpiti prvi udar.
TODOR DERETA: Kod nas postoje tri vrste Srba: dobri, loi i nikakvi. Svi znamo ko kud
ide i kako se ponaa. Pojedinci su se obogatili, a pojedini su ostali jo siromaniji. Do sada
se radi po starom sistemu.
BOSANAC VELJKO: Slaem se sa Todorom jer i ja tako mislim. Trebaju se sve snage
mobilisati za obranu. Tuemo vitalne objekte po cijeloj Hrvatskoj.
293
294
295
296
297

Srpska vojska Krajine.


Materijalna.
Republika Srpska.
Pukovnik.
Republika Srpska Krajina.

142

KLIPA LJUBAN: Jako slabo funkcioniraju krivine prijave.


BORO VELIMIROVI: Jedan dio oruja je prodan Muslimanima. U Bogovolji je ekipa
vercovala municijom.
BOSANAC VELJKO: Svi zajedno trebamo da se dogovorimo to emo da radimo. Oni
koji nisu nikada bili u vojsci treba da idu u zatvor.
PERO KATI: Predlaem da se krene sa dananjim zakljukom!
DARKO GRUBJEI: Postavljam pitanja za dvojicu obaveznika koji nisu u 11. brigadi.
SIMO KRNI: Predlaem da se izdaju zadaci. U Boi Brdu su iskopani rovovi. Imamo
rodbine koji imaju rodbinske veze sa suprotnom stranom, ali takve od njih treba provjeriti
da li rade sa neprijateljskom stranom. U verc je ukljuen i veliki dio komande, Vlade pa i
Republike.
MILE MILOEVI: Drava se pravi pukom i novcem. Molio bih da se povede rauna o
radnim organizacijama.
Predsjednik predlae dananje zakljuke sa dananje sjednice i predlae slijedee
Z A K L J U K E:
1. odbornici moraju da rade sa narodom i da ih objektivno informiu o stanju,
2. Civilna zatita treba napraviti plan evakuacije stanovnitva,
3. dostaviti spiskove nadlenim organima V / O koji izbjegavaju poloaj,
4. u pograninim dijelovima sazvati sastanak sa ljudima radi informisanja sa odgovornim
pojedincima,
5. iznai naina da privreda mora raditi i da se izvri revizija vojnih obaveznika.
Zakljuci su jednoglasno usvojeni.
Dnevni red je iscrpljen.298
Dovreno u 15.00 asova.
ZAPISNIAR: PREDSJEDNIK SO:
Radovi Mili Milan Popovi
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 2.

52

1994., rujan 12.


Knin
Priopenje Srpske demokratske stranke Krajine vezano za odravanje tematske sjednice
Glavnog odbora stranke pod nazivom Uloga i zadaci Srpske demokratske stranke Krajine
u ostvarivanju politike mira i nacionalnog jedinstva u Republici Srpskoj Krajini
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE

IZVRNI ODBOR
Knin, 12. 09. 1994. godine
298

Podcrtano u izvorniku.

143

SAOPTENJE
Izvrni odbor Srpske demokratske stranke Krajine, na redovnoj sjednici odranoj 12. 09.
1994. godine u Kninu pod predsjedanjem dr. Milana Babia odluio je da se odri sjednica
Glavnog odbora stranke sa osnovnom temom Uloga i zadaci Srpske demokratske stranke
Krajine u ostvarivanju politike mira i nacionalnog jedinstva u Republici Srpskoj Krajini.
Sjednica Glavnog odbora zakazana je za 17. septembar u Topuskom.
Izvrni odbor Srpske demokratske stranke Krajine, analizirajui politike i ukupne
prilike u Republici Srpskoj Krajini smatra da je interes naroda u Republici Srpskoj Krajini i
cjelokupnog srpskog naroda ouvanje i jaanje jedinstva svih djelova srpskog naroda, te da
je obaveza svih, djelovanje u tom pravcu.
Izvrni odbor Srpske demokratske stranke Krajine istie znaaj saradnje sa svim srpskim
republikama, a posebno sa maticom Srbijom jer cjeni da je to najvaniji garant opstanka
srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini.
Izvrni odbor Srpske demokratske stranke Krajine trai i oekuje od svih koji obavljaju
javne i dravne funkcije, da interes naroda i drave stave iznad svakog pojedinanog i linog
interesa i sujete.
Ukoliko bi uzurpacija i samovolja pojedinaca dovela u pitanje ostvarenje jedinstva
vlasti, na cjeloj teritoriji Republike Srpske Krajine, Srpska demokratska stranka Krajine e
preispitati svoje uee u Vladi Republike Srpske Krajine.
Politika mira i nacionalnog jedinstva srpskog naroda je trajno programsko opredjeljenje
Srpske demokratske stranke Krajine i njenog predsjednika dr. Milana Babia, na kome e
vrsto i nepokolebljivo ustrajati.
SLUBA ZA INFORMISANJE
M. P.299
Marko Milorad, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 29., kut. 5.

53

1994., rujan 14.


Knin
Dopis kojim Ministarstvo vanjskih poslova RSK, na zahtjev vlasti Republike Ukrajine, od
Glavnog taba SVK i MUP-a RSK zahtijeva dodatne informacije o padu ukrajinske letjelice
u Lici u kolovozu 1994. godine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
Broj: 23-5-80/94
Knin, 14. 09. 1994. godine
G SVK KNIN
MUP RSK KNIN
299

Okrugli peat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

144

Predmet: dostava informacije


trai se
Dana 9. septembra 1994. godine g. Branko Filipovi, ef Predstavnitva MIP-a u
Beogradu imao je razgovor s generalnim konzulom Ukrajine g. Vadimom Primarenkom i
g. vice-konzulom Aleksandrom Levenkom koji su tom prilikom izjavili sljedee:
I. Da se dana 1. augusta 1994. godine 15 km sjeverozapadno od Bihaa sruila ukrajinska
letjelica marke Antonov 26 sa est lanova posade. Prema njihovim podacima, registarski
broj pomenute letjelice je 26 207, a ostaci aviona naeni su po njihovim saznanjima 3 km
unutar granice RSK. Od Aeroflota iz Zagreba su obavjeteni da je naena crna kutija
marke MRSR 15.
II. Prezimena lanova posade su: porko, Tatarinov, Hudrost, Breslavski, Nikitin i
Marhinj (iznajmio avion).
III. Generalni konzul g. Primarenko zamolio je za sljedee:
a) da od Vlade RSK dobije sve podatke oko uzroka pada aviona, kao i o sudbini lanova
posade,
b) da se Generalnom konzulatu u Beogradu dostavi crna kutija,
v) da se istranoj ekipi Ministarstva za transport Departmant avio-transporta Ukrajine
odobri dolazak i uviaj mjesta na kome su naeni ostaci aviona. Ukoliko postoji suglasnost
za to, interesuje ih na koji nain ekipa iz Kijeva moe doi u Krajinu, odnosno da je Vlada
RSK u mogunosti da ekipi obezbjedi transport do Like.
Budui da MIP ne raspolae bilo kakvim podacima, odnosno informacijama o
padu pomenute ukrajinske letjelice na teritoriji RSK, molimo Vas da nam u vezi s tim
dostavite relevantne i Vama dostupne informacije kako bi mogli dati odgovor ukrajinskom
generalnom konzulu u Beogradu.
S potovanjem !
M. P.300
p / o301 MINISTRA INOSTRANIH POSLOVA
POMONIK MINISTRA
Profesor Duan Bada, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

54

1994., rujan 15.


Knin
Izvjee ministra unutarnjih poslova RSK Ilije Prijia o rezultatima akcije Prsten,
provedene s ciljem suzbijanja rairene pojave krijumarenja na podruju RSK

Okrugli peat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, Knin (The Republic of Serbian Krajina, Ministry for
Foreign Affairs).
301
Po ovlatenju.
300

145

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KABINET MINISTRA
Broj: 08/1-2045/31-94
Knin, 15. 09. 1994. god.
Predmet: Akcija PRSTEN
izvjetaj, dostavlja se.
Prema saznanjima sa kojima je raspolagalo ovo Ministarstvo, na podruje RSK dovoene
su velike koliine roba koje se nisu evidentirale na graninim prelazima, te se na taj nain
veliki dio sredstava koji bi trebao biti uplaen u budet RSK od carine, akcize i poreza na
promet, nezakonito zadravao kod privatnih i drutvenih preduzea.
U cilju spreavanja navedenih negativnih pojava i poveanja priliva sredstava u budet
RSK, dana 05 .05. 1994. g. odran je radni sastanak radnika Carine, Financijske policije i
Ministarstva UP302 gdje je dogovoren nain kontrole i evidencije ulaska roba preko graninih
prelaza u RSK.
Shodno navedenom dogovoru na nivou ovog Ministarstva, sainjen je plan operativnih
mjera i radnji za spreavanje krijumarenja roba na podruje RSK pod nazivom PRSTEN.
Navedenim Planom predvieno je da se izvri dislokacija radnika kako bi se postigla vea
objektivnost, pa su tako na podruje istone Slavonije, zapadnog Srema i Baranje upueni
operativni radnici sa podruja sjeverne Dalmacije i Banije, na podruje Banije operativni
radnici sa podruja istone Slavonije, zapadnog Srema i Baranje, na podruje sjeverne
Dalmacije sa podruja Korduna, dok na podruje Like iz zapadne Slavonije, a iz Like na
podruje zapadne Slavonije.
Na samom poetku nastupili su odreeni problemi poto rukovodstvo MUP sa podruja
istone Slavonije, zapadnog Srema i Baranje nisu uputili radnike na zadatak u Baniju niti
su dozvolili da radnici sa Banije i sjeverne Dalmacije zaponu sa radom dana 09. 05. 1994.
g. kako je bilo planirano. Zbog navedenih problema sa radom se na podruju istone
Slavonije, zapadnog Srema i Baranje zapoelo sa radom 13. 05. 1994. g. a na podruje
Banije 16. 05. 1994. g.
Za napomenuti je da je dana 27. 05. 1994. g. u veernjim satima od strane radnika MUP
na graninim prelazima Erdut i Ilok zaustavljeno i predato Financijskoj policiji Vukovar 8
lepera cigareta.
Provjerom na terenu tada je utvreno da su dva lepera prema dokumentaciji koju su
posjedovali bili namjenjeni ruskom bataljonu u Klisi, ali je komandant navedene jedinice
dao pismenu izjavu da nema veze sa tovarom i da se prema njemu moe postupiti kao da
nije njihov. Za etiri lepera koji su stigli na ime firme BOMAT vlasnitvo Mati Boka
iz Vukovara, provjerom je utvreno da se radi o mentalno zaostalom licu koje nije poslovno
sposobno. Navedene cigarete su oduzete od strane Finansijske policije i prodate putem javne
licitacije, a njihova ukupna vrijednost iznosila je oko 1.500.000 dinara.
Ostala dva lepera zadrana su od strane Financijske policije, poto su vlasnici firmi koje
su uvezli cigarete imali dugovanja po osnovu poreza na promet, oko 180.000 i 110.000
dinara, a u cilju naplate duga. Nakon zaustavljanja navedenih lepera i oduzimanja tovara
od strane Financijske policije, uoeno je da su se vlasnici firmi prilikom uvoza roba poeli
302

Unutranji poslovi.

146

pridravati zakonskih propisa, tako da je na podruju Vukovara porastao priliv sredstava po


osnovu poreza na promet preko 60 %. Navedena aktivnost uspjeno je sprovoena sve do 09.
08. 1994. godine kada je od strane rukovodstva MUP-a istone Slavonije, zapadnog Srema
i Baranje zabranjeno da radnici sa tog podruja dalje uestvuju u radu, dok radnicima sa
podruja Banije i sjeverne Dalmacije nije dozvoljeno da iziu na granine prelaze u istonoj
Slavoniji, Sremu i Baranji i preuzmu kontrolu istih.
Osim kontrole prelaska roba preko graninih prelaza poduzimane su i druge mjere i
radnje u cilju pronalaska firmi koje nisu plaale obaveze, pa su tako zajedno sa Financijskom
policijom i Carinom poduzimane i mjere dubinske kontrole koje su rezultirale velikim
financijskim efektima naroito na podruju Banije. Takoer je uspostavljena saradnja sa
MUP R.303 Srpske, tako da smo svakodnevno dobijali podatke o prelazu roba preko
graninog prelaza Raa304 i kontrolnih punktova u Banja Luci i Prijedoru.
Dobijene podatke odmah smo prosleivali radnicima Financijske policije koji su izlazili
na teren, te obraunavali i naplaivali akcizu i porez na promet. Iz napred navedenog
vidljivo je da su dravni organi imali potpuni uvid u kontrolu ulaska roba u RSK, te na
taj nain i mogli izvravati postavljene im zadatke oko naplate carine, akcize i poreza na
promet. Sa mjerama i radnjama predvienim po planu akcije PRSTEN i dalje se postupa
na podruju sjeverne Dalmacije, Like, Korduna, Banije i zapadne Slavonije, dok iz napred
navedenih razloga rad po akciji PRSTEN obustavljen je na podruju istone Slavonije,
zapadnog Srema i Baranje.
M I N I S T A R
mr.305 Ilija Priji
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 2.

55

1994., rujan 15.


Glina
Zakljuak kojim odbornici SO Glina pruaju bezrezervnu potporu politici Narodne
skuptine Republike Srpske, osuuju ekonomsku i informativnu blokadu srpskog naroda
zapadno od Drine i trae ujedinjenje RSK i RS u jednu dravu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE GLINA
Broj: 01-559/9-94.
Glina, 15. 09. 1994. godine
303
304
305

Republika.
Sremska Raa.
Magistar.

147

Na osnovu lana 12. Statuta Skuptine optine Glina broj: 01-1120/92., 1124/92.
i 562/93., Skuptina optine Glina na 4. sjednici odranoj dana, 15. 09. 1994. godine,
donijela je slijedei,
Zakljuak
I.
Usvaja se Zakljuak Izvrnog savjeta Skuptine optine Glina broj: ola-489/5 od 29. 08.
1994. godine, koji glasi:
Da je srpski narod u Republici Srpskoj Krajini u nekoliko navrata jasno izrazio svoju
politiku volju i odlunost da istraje u stvaranju jedne srpske drave.
Bezrezervno podravamo sve odluke, zakljuke i inicijative Narodne Skuptine RS, kao
i politiku, te nastojanje politikog rukovodstva u elji da istraju na ostvarenju prirodnog
prava srpskog naroda da ivi u jednoj srpskoj dravi, kao i meunarodnim konvencijama
priznatog prava naroda da sam odlui u kojoj i kakvoj dravi eli da ivi.
Osuujemo uvoenje politike ekonomske i informativne blokade prema srpskom narodu
zapadno od Drine.
Zahtjevamo da proces sjedinjenja svih srpskih drava pone sjedinjenjem u jednu dravu
Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.
II.
Odbornici Skuptine optine Glina daju podrku Odluci za ujedinjenje sa Republikom
Srpskom.
III.
Ovaj Zakljuak stupa na snagu danom donoenja.
P r e d s j e d n i k
Ljubomir Madarac, dipl. ing. geod.,306 [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DASK-SACP, 611., kut. 3.

56

1994., rujan 16.


Vukovar
Obavijest SUP-a Vukovar Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o miniranju katolike
crkve u Lovasu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA OTVORENO DX
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA VUKOVAR
08-06-02-01/7-DEPEA BROJ: 1351/94. g. G. F.
Vukovar, 16. 09. 1994. g.
306

Diplomirani inenjer geodezije.

148

MUP RSK M. P.307


UJB308 K N I N
PREDMET: Obavest o miniranju katolike crkve u Lovasu,
dostavlja se.
Dana 16. 09. 1994. g. u 08.00 asova deurna sluba SUP-a Vukovar zaprimila je obavest
da je u mestu Lovas, SO Vukovar u toku noi minirana katolika crkva. Po zaprimljenoj
obavesti na lice mesta izili su radnici SUP-a Vukovar, koji su izvrili uviaj.
Izvrenim uviajem i prikupljenim obavetenjima utvreno je da je dana 16. 09. 1994. u
[...]309 asova nepoznata osoba podmetnula eksploziv u katoliku crkvu u mestu Lovas, koja
je usled detonacije potpuno sruena. Pomenuta crkva bila je od ranije delomino poruena.
Usled detonacije na 15 kua popucala su stakla i crep. Materijalna teta priinjena ovim
krivinim delom ceni se na oko 3 000 dinara, bez tete na crkvi.
Od strane slube poduzimaju se operativne mere i radnje u cilju pronalaska poinioca
ovog krivinog dela.
S E K R E T A R
M. P.310 M. P.311 Dragan uki, [v. r.]
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1932.

57

1994., rujan 18.


Vojni
Izvjee SUP-a Vojni MUP-u RSK o incidentu koji se dogodio u Izbjeglikom centru
Batnoga, kada su ondje smjetena bonjaka djeca, izbjegla s podruja AP Zapadna Bosna,
provalila u skladite hrane i odjee i otuila dio sredstava

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA VOJNI M. P.312
Broj: 08-03/1-1108-94.
Vojni, 18. 09. 1994. g.
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
K N I N
307
308
309
310
311
312

Prijemni peat: RSK, MUP Knin, ur. broj 08/3-2-5-5357/1, 21. 9. 1994.
Uprava javne bezbednosti.
Neitko u izvorniku.
Prijemni peat: primljeno 20. 9. 1994. u 16,40; voditelj smjene: potpis neitak.
Peat: neitak.
Prijemni peat: primljeno 18. 9. 1994. u 13,15; obraeno i predano 18. 9. 1994. u 14,00; potpis: neitak.

149

Izvjetavamo vas da je dana 17. 09. 1994. g. oko 13 asova u Izbjeglikom centru
Batnoga dolo do incidenta izmeu izbjeglica muslimanske nacionalnosti i pripadnika UN
stacioniranih u krugu navedenog kampa.
U navedeno vrijeme u kampu se skupilo oko 400 djece starosti izmeu 6 i 12 godina,
predvoene sa 18-godinjim mladiem koji su organizirano doli do skladita UN
skandirajui MI SMO GLADNI. Obzirom da nisu dobili hrane i posteljine nasilno su
uli u ator-skladite hrane i posteljine od kuda su iznosili namirnice, spuve i ebad.
Ovaj incident je ubrzo sprijeen od strane taba Izbjeglikog centra zajedno sa
pripadnicima civilne milicije SUP-a Vojni, te pripadnika unutarnjeg obezbeenja kampa.
Vei dio izneenih namirnica i ostalih stvari je naknadno vraen.
S E K R E T A R:
Miladin Reli, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1073-6.

58

1994., rujan 19.


Knin
Dopis putem kojega Komesarijat za izbjeglice RSK od predsjednika Vlade RSK Borislava
Mikelia trai miljenje o mogunostima iskoritavanja bonjakih izbjeglica iz AP
Zapadna Bosna za dobivanje humanitarne pomoi za srpske izbjeglice i socijalno ugroene
Srbe u RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE
Broj: 01-947/1-94
Knin, 19. 09. 1994.
V L A D A R S K
n/r313 predsjednika Borislava Mikelia
Visoko potovanom naslovu,
u prilogu314 Vam dostavljamo zahtjev Vlade AP Zapadna Bosna u izbjeglitvu u kojem se
trai Va pozitivan stav.
Poto mi nisu poznate politike konotacije i stavovi vezani za ova pitanja, nisam bio u
mogunosti rei nita odreenije, iako se na zajednikom sastanku, odranom u nedjelju
18. 09. u prisustvu lanova taba i gospodina Abdia,315 trailo moje izjanjenje od strane
gospodina Ernjakovia.316 Tom prilikom sam bio slobodan iznijeti da je Vlada RSK i svi
nadleni organi imala pozitivan stav kad je u pitanju prihvat i zbrinjavanje izbjeglica, te da
313
314
315
316

Na ruke.
Prilog nije pronaen uz izvornik.
Fikret.
Milan.

150

se po dijelu pitanja ne moe raspravljati bez kompletnog taba, a dio pitanja spada iskljuivo
u domen razliitih resora, te da u traiti miljenje o moguem iznalaenju rjeenja za svako
pojedinano pitanje u skladu sa nadlenosti.
Slobodan sam Vas zamoliti za Va stav po ovim pitanjima kao i po pitanju procjene
koliko e dugo ostati izbjeglice na teritoriju RSK.
Situacija u kampovima je veoma teka, a postat e gotovo nesnoljiva kod pojave jaih i
dugotrajnijih kia i hladnijeg vremena, posebno na Turnju, te moe izmai kontroli, ako se
na vrijeme ne poduzmu potrebne aktivnosti. Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije
i cjelovit izvjetaj o stanju, kao i moje procjene, bit u poaen da Vam ih dostavim.
NAPOMENA: Dolazak Muslimana iz AP Zapadna Bosna nastojao sam to je mogue bolje
iskoristiti da obezbjedim to vee koliine humanitarne pomoi za Srbe, kako izbjeglice
tako i socijalno ugroeno stanovnitvo.
Molim Vas instrukcije kako da ovaj momenat to bolje iskoristim kako bi obezbedio to
veu pomo za Srbe od meunarodnih humanitarnih organizacija, kao i dopustive metode.
Koristim i ovu priliku da Vam uputim izraze svog dubokog potovanja.
M. P.317 za KOMESAR-a
Milan Trbulin318
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 30.

1994., rujan 20.


Knin
Zapisnik sa 16. sjednice Vlade RSK

59

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA



VLADA
ZAPISNIK
sa 16. redovne sjednice Vlade RSK odrane 20. 09. 1994.
u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi su u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio. Odsutan: Milan Paen
Sjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar Vini, Anka Bojani, Branko kori, Dragan
Boi, Pavao Marjanovi.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade B.319 Mikeli.
Sjednica je poela s radom u 14.45 asova.
Za sjednicu je predvien slijedei
317
318
319

Okrugli peat: RSK, Komesarijat za izbjeglice, Knin.


Pismo je potpisao Jovica Kneevi, pomonik komesara.
Borislav.

151

DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika sa 15. sjednice Vlade.
I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. Informacija o dogaajima na Baniji i Kordunu.
3. Informacija o stanju sa izbjeglicama iz AP Zapadna Bosna.
4. MINISTARSTVO ODBRANE
4.1. Upoznavanje sa Odlukom Vrhovnog savjeta odbrane od 21. 07. 1994. u vezi stanja
emisione tehnike i veza RSK.
4.2. Izvjetaj o stanju u tampon zonama sa prijedlogom mjera.
4.3. Isplata plata i naknada pripadnika SVK za 7. i 8. mjesec 1994.
4.4. Donoenje Odluke o nainu obezbjeenja i nabavke ogrevnog drveta za SVK.
5. MINISTARSTVO FINANSIJA
5.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budetu RSK.
5.2. Utvrivanje prijedloga Zakona o kontroli, utvrivanju i naplati javnih prihoda.
6. MINISTARSTVO PROSVJETE UNIVERZITET NIKOLA TESLA
6.1. Donoenje Odluke o ukidanju Odluke Vlade RSK broj: 05-3-404 od 21. 07. 1994.
godine.
6.2. Donoenje Odluke o osnivanju podrunih odjeljenja Fakulteta drutvenih nauka u
Vukovaru.
7. MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I
INDUSTRIJU
7.1. Program oivljavanja proizvodnje.
7.2. Polazne osnove za promjene u kategorizaciji dravnih preduzea, strukturi i sastavu
upravnih odbora.
8. MINISTARSTVO PRAVOSUA I UPRAVE
8.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o izmjenama krivinog Zakona RSK.
8.2. Utvrivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
9. MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA
9.1. Izvjetaj o stanju u Elektroprivredi Krajine.
10. MINISTARSTVO INFORMISANJA
10.1. Razmatranje zahtjeva JP320 RTV321 RSK za finansijsku pomo.
11. 
MINISTARSTVO ZA URBANIZAM, STAM.322 KOMUNALNE POSLOVE I
GRA.323
11.1. Finansijski plan Rep.324 komisije za popis i procjenu ratne tete.
12. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA
12.1. 
Donoenje Odluke o privremenom regulisanju plaanja posebne dabine za
izravnavanje poreskog optereenja uvezene robe u 1994. godini.
12.2. Donoenje Odluke o privremenom regulisanju plaanja posebne takse na uvezenu
robu u 1994. godini.
320
321
322
323
324

Javno poduzee.
Radio-televizija.
Stambeno.
Graevinarstvo.
Republika.

152

12.3. Donoenje Odluke o privremenom oslobaanju Rep. direkcije robnih rezervi od


plaanja teinske takse na izvoz itarica u 1994. godini.
12.4. Donoenje Odluke o oslobaanju Rep. direkcije robnih rezervi od uplate carina i
ostalih uvoznih dabina na uvoz robe u 1994. godini.
12.5. Donoenje zakljuka o primjeni l. 19. Zakona o carinskoj slubi.
12.6. Donoenje Odluke o prodaji cigareta u RSK.
13. MINISTARSTVO ZA RAD, BORAKA I SOC.325 PITANJA
13.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o platama.
13.2. Donoenje Odluke o odreivanju Doma umirovljenika Knin za dravno preduzee
od optinskog znaaja.
13.3. Usvajanje programa rehabilitacije i zbrinjavanja djece ometene u razvoju na ratnom
podruju
13.4. Donoenje Odluke o odobrenju pozajmice RO326 Invaplast Udbina.
14. Miljenje Vlade na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o umama.
PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U SKRAENOM POSTUPKU
15. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu osnovnih sredstava za potrebe
Sekretarijata Vlade i Predstavnitva Vlade u Beogradu.
16. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji
radnih mjesta u RUJP-u.327
17. Donoenje Odluke o kupovini automobila za potrebe Informativne agencije ISKRA.
18. Donoenje Rjeenja o razrjeenju direktora Rep. zavoda za zatitu zdravlja.
19. Donoenje Rjeenja o imenovanju direktora Rep. zavoda za zatitu zdravlja.
20. Donoenje Odluke o odobrenju novanih sredstava rep. Crvenom krstu.
21. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na izmjene Pravilnika o unutranjoj organizaciji
i sistematizaciji u Rep. fondu PIO.328
22. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Pravilnika o unutranjoj
org.329 i sist.330 radnih mjesta u Ministarstvu finansija.
23. Donoenje Rjeenja o imenovanju koordinatora za saradnju s jugoslavenskom Ko
misijom za saradnju s UNESKOM.331
i izmjenjen i nadopunjen sa:
13.5. Nacrt Zakona o zatiti civilnih rtava rata.
13.6. Nacrt Uredbe o pravu i o nainu ostvarivanja prava na besplatnu i povlatenu vonju
za vrijeme ratnog stanja.
24. Donoenje Rjeenja o razrjeenju savjetnika predsjednika Vlade RSK.
25. Donoenje Rjeenja o postavljenju pomonika ministra za informisanje.
26. Donoenje Odluke o odobravanju novanih sredstava Ministarstvu inostranih poslova.
28. Donoenje Rjeenja o razrjeenju direktora dravne Informativne agencije ISKRA.
Socijalna.
Radna organizacija.
327
Republika uprava javnih prihoda.
328
Penzijsko i invalidsko osiguranje.
329
Organizacija.
330
Sistematizacija.
331
UNESCO United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (Organizacija Ujedinjenih
naroda za obrazovanje, znanost i kulturu).
325
326

153

29. Donoenje Rjeenja o imenovanju direktora dravne Informativne agencije ISKRA.


30. Donoenje Odluke o odobrenju deviznih sredstava za slubeni put u Italiju Ministarstvu
inostranih poslova.
Ad 1
Usvojen je zapisnik sa 15. sjednice Vlade RSK.
Ad 2
Informaciju o dogaajima na Baniji i Kordunu podnio pukovnik Lonar,332 naelnik G
SVK.
Pukovnik Lonar Za ovo pitanje podjednako svi dijelimo odgovornost. Kratko u iznijeti
genezu dogaaja ne uputajui se u analizu. Ocjenjivali smo da na podruju AP Zapadna
Bosna prvenstveno treba voditi borbu Fikret Abdi sa svojim snagama, a vojska RSK da
uestvuje u domenu koliko je to politiki i vojno mogue. Prelazak nae vojske na teritorij
AP Zapadna Bosna nije bio mogu iz dva razloga:
nije dobro da otvaramo krizu u tekom vremenu gdje nismo definisali mnoga pitanja,
mi objektivno nemamo vojniku snagu koja moe rjeavati pitanje AP Zapadne Bosne.
Mi jesmo preuzeli neke obaveze koje smo 95 % i izvrili (materijalna pomo i podrka snaga
Abdia). To Vojska RS i Vojska SRJ nisu uinile ni 10 %.
Odran je sastanak (Marti,333 Karadi,334 puk. Lonar i ministar Tanjga335) gdje je
dogovoreno da se moraju neutralisati snage V. korpusa.
Zakljuili smo da nismo u stanju da se vojniki angaujemo u AP Zap. Bosna naroito zbog
pisma De Laprela336 (15. 08. 1994.) gdje nas upozorava da ne prelazimo granice priznate
drave BiH jer e to biti razlog da vojska RH napadne RSK.
Kasnija dogaanja su se odvijala na slijedei nain:
31. 08. 1994. su poela prva izvianja od strana generala Talia337 u zoni odgovornosti nae
33. brigade. O tom vojska niti G nisu izvjetavani. Radi se o teritoriju u rejonu Donjeg i
Gornjeg irovca i Majdana. Vojska RS je poela sa razmjetanjem snaga u zoni odgovornosti
nae brigade, tj. na teritorij RSK bez saglasnosti zvaninih organa RSK. Uslijedila su
borbena dejstva 3. na 4. 09. 1994. Nakon poetnog uspjeha Vojske RS i prodora od 10 km
u teritorij AP Zapadna Bosna, muslimanske snage su preduzele protudejstva dejstvujui
jednim dijelom ka snagama naeg bataljona i tada su ubijena naa 2 ovjeka, a 1 je ranjen.
Potom su se i snage RS i nae snage povukle. Ja sam otiao na lice mjesta, vladalo je opte
rasulo; vrlo brzo se sredila situacija i oekivalo se da zajedno sa snagama RS vratimo taj dio
teritorije.
Naglaavam da, ako je postojala zbrka, napravila ju je Vojska RS koja je i imala daleko vie
gubitaka nego mi. Predlaem da se narodu na Baniji i Kordunu sve ovo iznese, da se kae
prava istina. Ocjenjujem da je sve ovo u veoj mjeri dravni nego to je vojniki problem.
Svetozar Vini Sagledali smo stanje na sastanku 19. 09. 1994. u Dvoru na Uni i opta
ocjena je da nije bilo jedinica RS rtava bi bilo daleko vie. Lokalno rukovodstvo smatra
da je itava akcija trebala biti u subordinaciji RS i RSK. Politiko rukovodstvo smatra da
332
333
334
335
336
337

Duan.
Milan.
Radovan.
Rade.
Bertrand de Sauville de Lapresle.
Momir, zapovjednik 1. krajikog korpusa VRS.

154

se radi o prodoru muslimanske vojske na na etniki prostor na oko 2 km. Istie se da je


u Kostajnici i Petrinji mobilizacija izvrena 20 %, a u Dvoru 100 % (svi mukarci od 16
60 godina). Situacija je sada vrlo dramatina tim vie to se 33. brigada nije pripremala za
ratna dejstva. Muslimani imaju artiljerijski pregled podruja Majdana, irovca, Komore pa
i prema Dvoru.
Politiko rukovodstvo Dvora oekuje i od Vrhovne komande i od Vlade da im pomognu
(u vezi vojne opremljenosti, u pogledu materijalnih sredstava) kako bi se stanje popravilo.
Ministar Priji338 O ovom problemu treba raspravljati mnogo ire. Ja kao lan Vrhovnog
savjeta odbrane nisam imao pojma o tome da je Vojska RS prela na na teritorij. Ne postoji
sistemski nain rada u RSK. Odluke se donose na lokalnom nivou. Temeljno je da se
pozabavimo sa svim anomalijama koje dovode do ovakvih problema jer postoji nepovjerenje
ljudi u samu organizaciju sistema.
Predsjednik Mikeli Cjelokupna struktura mora da razrijei probleme koji su prisutni.
Teak protivnik jesu Muslimani, Dudakovi339 sa V. korpusom i tako treba da se tretiraju.
Moraju se onesposobiti, a to se tie i nas i RS. Cilj nije da optuujemo nau vojsku ve
kako pomoi ljudima u Dvoru. Zato sam ovo i stavio na dnevni red. U Dvoru je izvrena
dodatna mobilizacija. Bezbednost optine je vrlo ugroena. Od 52 odbornika koliko ima
optina, 50 ih je u uniformi. Situacija sa tehnikom je jako loa (3 stara tenka). Kod naroda
je prisutna doza straha, ljudi na poloaju su iscrpljeni jer ih nema ko mijenjati, a prosjek je
40 godina. Oni nisu spremni ni za kakva ofanzivna dejstva. Rukovodstvo optine Dvor trai
pomo. Potpuno su nezadovoljni onim to ini Vrhovna komanda RSK. Istakli su da se ovaj
problem stavi na dnevni red. Predloio sam ministru Veselinoviu340 da im damo 50.000
dinara. Potrebno im je 500 1000 izama, uniforme. Morat emo prebaciti dio specijalaca
sa Slunja ili drugih optina da bi pomogli Dvor. I to se tie tehnike moramo ih pomoi.
Ministar Tanjga naglaava:
obua nije sporna,
moemo iti hlae i bluze,
otii emo u Dvor, rijeiti pitanje tehnike i mislim da Vlada u tom smislu ne treba donositi
nikakve posebne odluke jer ovo ulazi u redovnu djelatnost koju moemo rijeiti.
Sekretar trbac341 Odravaju se redovni kontakti preko Komisija za razmjene sa V.
korpusom. Sutra (21. 09. 1994.) u 13.00 asova u Likom Petrovom Selu bit e sastanak
komisija. Na zadnjem sastanku koji je bio na Maljevcu Muslimani su tvrdili da imaju 10
naih mrtvih i 2 iva iz Bojne. U vezi Novog nai nemaju spisak nestalih. Nadam se da emo
sutra imati taan spisak.
Potom je usvojen slijedei
ZAKLJUAK
Zaduuje se ministar Tanjga da kroz Ministarstvo realizuje potrebe optine Dvor na Uni.
Da se hitno doe do tanih podataka o broju mrtvih i nestalih bilo preko UNPROFOR-a
ili preko Meunarodnog Crvenog krsta.
Ad 3
Informaciju o stanju sa izbjeglicama iz AP Zap. Bosna podnio ministar Bosni.342
338
339
340
341
342

Ilija.
Atif, zapovjednik 5. korpusa Armije BiH.
Ratko.
Savo.
Milan.

155

Stav lanova Vlade u vezi zahtjeva Fikreta Abdia (prilog br. 1) je da su oni nerealni i
veliki i ne mogu se prihvatiti.
Predsjednik Mikeli Na osnovni cilj je da izbjeglice to prije napuste podruje
Korduna. Mi smo dokazali svoju humanost koja je i potvrena. Na stav treba da bude
da se po hitnom postupku rade aktivnosti s nae strane prema meunarodnoj organizaciji
i Fikretu Abdiu da trae rjeenja oko odlaska izbjeglica sa naeg podruja. Svako due
ostajanje raalo bi nove probleme. Predlaem da ja, ministar Babi343 ili krizni tab odrimo
sastanak sa Abdiem.
Usvojen je
ZAKLJUAK
Ne prihvataju se zahtjevi Fikreta Abdia.
Da se obustavi rad radio stanice VELKATON.
Da se ide ka pravcu odlaska izbjeglica s Korduna.
Da se izbjeglice iz kua premjeste u kampove.
Ad 4
4.1. Odluku Vrhovnog savjeta odbrane u vezi stanja emisione tehnike obrazloio ministar
Tanjga, a potom je usvojen
ZAKLJUAK
(prilog br. 2)
Vlada ocjenjuje da je Odluka Vrhovnog savjeta odbrane br. 188-52 od 20. 07. 1994.
godine neustavna i nezakonita.
Vlada predlae Vrhovnom savjetu odbrane da navedenu Odluku iz tog razloga stavi van
snage.
4.2. Skinuto s dnevnog reda.
4.3. Skinuto s dnevnog reda.
4.4. Doneena je
ODLUKA
o formiranju prodajne cijene drveta ogrevnog (prilog br. 3)
Ad 5
5.1. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budetu RSK (prilog br. 4)
obrazloio ministar Veselinovi.
Doneen je
ZAKLJUAK
Da se nacrt Zakona o izmjenama i dopunama zakona o budetu RSK analitiki razradi
za slijedeu sjednicu Vlade.
5.2. Utvren je prijedlog
ZAKONA
o kontroli, utvrivanju i naplati javnih prihoda (prilog br. 5)
6.1. Doneena je

Ad 6

ODLUKA
o ukidanju Odluke Vlade RSK broj: 05-3-404 od 21. 07. 1994. godine (prilog br. 6)

343

Milan.

156

6.2. Doneena je

ODLUKA
o osnivanju podrunih odjeljenja Fakulteta drutvenih nauka u Vukovaru (prilog br. 7)
Ad 7
7.1. Uvodni dio vezan za program oivljavanja proizvodnje podnio predsjednik Mikeli.
Nakon toga je ministar Petrovi344 ukratko izloio sve prednosti ovog programa uz prijedlog
da se donese odluka po kojoj upravni odbori JP imaju 7 lanova, s tim da 4 lana imenuje
Vlada, a 3 lana imenuje JP u konsultaciji s optinom.
Potom su govorili ministar Veselinovi i guverner Marjanovi.345
Usvojen je
ZAKLJUAK
Pozvati sve predsjednike Izvrnih savjeta i predsjednike optina Banije i Korduna na
sastanak 23. 09. 1994. (ministar Veselinovi, Petrovi, ijan346 i guverner Marjanovi).
Poslije naredne sjednice ekipa ministara e ii u Slunj, Vojni, Vrginmost, Krnjak i
Korenicu.
Da ministar Petrovi proiri ekipu vezanu za program oivljavanja privrede.
7.2. Ministar Petrovi je naglasio da se moraju napraviti odreene promjene u skladu s
nastalom situacijom.
Sa terena se javlja zahtjev da se napravi revizija kategorizacije dravnih preduzea.
Insistiram da prijedlog na Vladu kad se ide sa upravnim odborom za dravno preduzee
mora proi konsultacije sa optinom.
Predlaem, kad su u pitanju preduzea od optinskog znaaja, da njihovi upravni odbori
nemaju 3 lana, nego da imaju 5 lanova. Tri lana da imenuje optina, jednog nadleno
ministarstvo, a jednog sindikat, tj. preduzee. Na taj nain meusobna koordinacija bi bila
daleko bolja.
Kod republikih preduzea predloio bih da 5 lanova koje daje Vlada za upravni odbor
ne budu iz jednog ministarstva.
Kad su u pitanju holding-preduzea, struktura upravnih odbora je dosta nedefinisana.
Jedno od rjeenja je takvo da bi holding-preduzee u pravilu trebalo biti od republikog
znaaja.
Usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Prihvata se prijedlog ministra Petrovia.
Nadlena ministarstva za iduu sjednicu Vlade da naprave selekciju preduzea, a potom
e se odrediti koliki je potreban broj ljudi u upravnim odborima.
Ad 8
8.1. Nakon obrazloenja ministra Funduka347 utvren je prijedlog
ZAKONA
o izmjenama krivinog Zakona RSK (prilog br. 8)
8.2. Utvren je prijedlog
344
345
346
347

Branko.
Pavao, guverner Narodne banke RSK.
Simo.
Uro.

157

ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (prilog br. 9)
Ad 9
9.1. Ministar Krika348 smatra da ne bi trebalo razmatrati stanje u Elektroprivredi
Krajine, ve dopise koji su stigli na Vladu (od SO Benkovac i od Komunalnog preduzea
Knin). Ministar je dodao da su svi prekidi elektrine energije uinjeni zbog nedostatka
u napajanju. Specijalni potroai se odmah ukljuuju nakon ispada. U pitanju je samo
tehnika problematika, a nisu u pitanju nikakve zadnje namjere.
Predsjednik Mikeli naglaava da Elektroprivreda Krajine nije dostavila prijedlog mjera
na Vladu, iako je to bi zakljuak na jednoj od sjednica.
Ministar Babi Ovaj problem otvoren je na Skuptini RSK i zato je ovo trebalo doi na
dnevni red. Ovdje postoji otuenost od strane rukovodstva iz Elektroprivrede Krajine.
Smatram da se ministar Krika pokroviteljski odnosi prema njima. Potrebno je da se
pozabavimo sa kadrovskim rjeenjima u okviru JP Elektroprivreda Krajine.
Potom je raspravljao vei broj ministara koji su se uglavnom sloili sa ministrom Babiem.
Usvojen je
ZAKLJUAK
Za slijedeu sjednicu Vlade da upravni odbor ocjeni odgovornost direktora
Elektroprivrede Krajine i da upravni odbor dostavi stav Vladi, nakon ega e Vlada dati
svoj stav.
Ad 10
10.1. U vezi zahtjeva JP RTV RSK za finansijsku pomo (prilog br. 10) doneen je
ZAKLJUAK
Ovaj zahtjev e biti rijeen u okviru novog modela finansiranja ministarstava.
11.1. Doneena je

Ad 11

ODLUKA
o finansijskom planu za rad Republike komisije za popis i procjenu ratne tete i pomoi
optinskim komisijama (prilog br. 11)
12.1. Doneena je

Ad 12

ODLUKA
o privremenom regulisanju plaanja posebne dabine za izravnavanje poreskog optereenja
uvezene robe u 1994. g. (prilog br. 12)
12.2. Doneena je
ODLUKA
o privremenom regulisanju plaanja posebne takse na uvezenu robu u 1994. god.
(prilog br.13)
12.3. Doneena je
ODLUKA
o privremenom oslobaanju Republike direkcije robnih rezervi od plaanja teinske takse
na izvoz itarica u 1994. godini (prilog br. 14)
348

Milivoj.

158

12.4. Doneena je

ODLUKA
o oslobaanju RD RR349 od uplate carina i ostalih uvoznih dabina na uvoz robe u 1994.
godini (prilog br. 15)
12.5. Doneen je
ZAKLJUAK
o primjeni lana 19. Zakona o carinskoj slubi (prilog br. 16)
12.6. Skida se s dnevnog reda
13.1. Skida se s dnevnog reda.
13.2. Doneena je

Ad 13

ODLUKA
o odreivanju Doma umirovljenika Knin za dravno preduzee od optinskog znaaja
(prilog br. 17)
13.3. Usvojen je
PROGRAM
o rehabilitaciji i zbrinjavanju djece ometene u razvoju na ratnom podruju (prilog br. 18)
13.4. Doneena je
ODLUKA
o odobrenju pozajmice RO Invaplast Udbina (prilog br. 19)
13.5. Utvren je prijedlog
ZAKONA
o zatiti civilnih rtava rata (prilog br. 20)
13.6. Doneena je
UREDBA
o pravu i o nainu ostvarivanja prava na besplatnu i povlaenu vonju za vrijeme ratnog
stanja (prilog br. 21)
Skida se s dnevnog reda.
Doneena je

Ad 14
Ad 15

ODLUKA
o odobrenju sredstava za kupovinu osnovnih sredstava za potrebe Sekretarijata Vlade i
Predstavnitva Vlade u Beogradu (prilog br. 22)
Doneena je

Ad 16

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u RUJP-u
(prilog br. 23)
Doneena je
349

Ad 17

Republika direkcija robnih rezervi.

159

ODLUKA
o kupovini automobila za potrebe informativne agencije ISKRA (prilog br. 24)
Doneeno je

Ad 18

RJEENJE
o razrjeenju direktora Republikog zavoda za zatitu zdravlja (prilog br. 25)

Doneeno je

Ad 19

RJEENJE
o imenovanju direktora Republikog zavoda za zatitu zdravlja (prilog br. 26)

Doneena je

Ad 20

ODLUKA
o odobrenju novanih sredstava republikom Crvenom krstu (prilog br. 27)

Doneena je

Ad 21

ODLUKA
o davanju saglasnosti na izmjene Pravilnika o unut.350 organizaciji i sistematizaciji u Rep.
fondu PIO (prilog br. 28)
Doneena je

Ad 22

ODLUKA
o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Pravilnika o unut. organiz. i sistematizaciji
radnih mjesta u Ministarstvu finansija (prilog br. 29)

Doneeno je

Ad 23

RJEENJE
o imenovanju koordinatora za saradnju s jugoslavenskom Komisijom za saradnju
UNESKOM (prilog br. 30)

Doneeno je

Ad 24

RJEENJE
o razrjeenju savjetnika predsjednika Vlade RSK (prilog br. 31)

Doneeno je

Ad 25

RJEENJE
o postavljenju pomonika ministra informisanja (prilog br. 32)

Doneena je
350

Unutranjoj.

160

Ad 26

ODLUKA
o odobravanju novanih sredstava MIP (prilog br. 33)
Doneeno je

Ad 28

RJEENJE
o razrjeenju direktora dravne Informativne agencije ISKRA (prilog br. 35)

Doneeno je

Ad 29

RJEENJE
o imenovanju direktora dravne Informativne agencije ISKRA (prilog br. 36)

Doneena je

Ad 30

ODLUKA
o odobrenju deviznih sredstava za slubeni put u Italiju MIP-u (prilog br. 37)351

Na kraju je predsjednik Mikeli obavijestio lanove Vlade da Skuptina RSK trai


izvjetaj o radu Vlade od 20. 04. do 01. 09. 1994. godine.
Predsjednik Mikeli Ja sam prisustvovao svim sjednicama Skuptine i takav zakljuak nije
doneen, a nije bilo ni rasprave. Ovo je odluka g-dina Vojnice.352
Sekretar trbac Vlada je obavezna jednom godinje da dostavi izvjetaj Skuptini RSK, a
na svoju inicijativu i vie puta.
Predsjednik Mikeli Vlada je obavezna da dostavi izvjetaj o radu i na zahtjev Skuptine.
Usvojen je
ZAKLJUAK
Da ministri naprave izvjetaj o radu svog ministarstva u proteklih est mjeseci.
Sjednica je zavrila s radom u 02.00 asova.
SEKRETAR VLADE M. P.353 M. P.354 PREDSJEDNIK VLADE
Savo trbac, [v. r.] Borislav Mikeli, [v. r.]355
Broj: 06-5-1103/94. Broj: 05-5-1460/94.
Knin, 24. 10. 1994.356 Knin, 24. 10. 1994.357
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 14.

351
352
353
354
355
356
357

Prireivai su izostavili priloge.


Branko, predsjednik Skuptine RSK.
Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
Prireivai su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastorunim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.

161

60

1994., rujan 20.


Knin
Program oivljavanja proizvodnje u RSK Ministarstva za ekonomske odnose, privredni
razvoj i industriju RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE,
PRIVREDNI RAZVOJ I INDUSTRIJU
Broj: 15-1001/94.
Knin, 20. 09. 1994.
Predmet: Sprovoenje programa oivljavanja proizvodnje
Program oivljavanja proizvodnje od prvoga dana konstituisanja ove Vlade RSK imao
je posebno znaenje. Njegovom realizacijom svi drugi segmenti (jaanje odbrane, jaanje
pravne drave, aktivna spoljna politika, socijalni program, ujedinjenje) imaju svoju
materijalnu podrku. Posmatrano po pojedinim privrednim granama (poljoprivreda,
umarstvo, vodoprivreda, industrija i energetika, graevinarstvo, saobraaj i veze, trgovina,
ugostiteljstvo i turizam, zanatstvo, komunalne djelatnosti i ostalo) jedino se za poljoprivredu
moe tvrditi da je dobila odreenu, iako nedovoljnu pomo, tako da su velika kanjenja iz
prethodnog perioda i etva uspjeno obavljeni. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni
razvoj i industriju mora konstatovati da se poloaj industrije u tom periodu pogorao. Ovaj
zakljuak ilustruju podaci o broju zaposlenih u pojedinim industrijskim granama.

ind. gra. materijala


drvoprera. industrija
grafika industrija
hemijska industrija
metalna industrija
koarska, obuarska i
gumarska ind.
tekstilna industrija
ostala industrija
svega ukupno

Broj preduz.
12
9
6
6
16

pre rata
1312
1437
1039
645
7757

Radnika
po evid.
1094
714
593
485
5007

na ek.
447
170
328
233
2918

23644

4741

1952

17
1
73

10249
70
46153

5750
40
18424

3834
0
9882

Broj radnika po evidenciji je za 2.5 puta manji u odnosu na predratno stanje (mada se broj
stanovnika RSK smanjio tek za 10 %) i da pri tom radi tek svaki drugi radnik sa evidencije.
Ako se u najskorije vrijeme ne realizuju prve trane kredita za oivljavanje proizvodnje,
prijeti opasnost da stane gotovo cijela industrija. S druge strane, ve sa 20.000.000 novih
dinara kredita na posao se moe vratiti najvei broj radnika na ekanju.
Pogrean bi izveli zakljuak da su za oivljavanje proizvodnje potrebna samo finansijska
sredstva. Uvidom u stanje u pojedinim preduzeima dolazi se do zakljuka da su jednako
162

tako znaajni problemi u sferi kadrova i marketinga (trinog poslovanja). U zapadnom


dijelu RSK (Banija, Kordun, zapadna Slavonija, Lika i sjeverna Dalmacija) posebno
su izraeni problemi osiguranja potrebnih i kvalitetnih izvora energije i enormno visoki
trokovi transporta, koji znaajno ograniavaju geografski domen poslovanja preduzea.
IZVORI SREDSTAVA ZA KREDITIRANJE PROGRAMA OIVLJAVANJA PROIZVODNJE
Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju nije direktno uestvovalo
u osiguranju sredstava za finansijsku podrku programu oivljavanja proizvodnje. Do sada
su u vie navrata dogovarani aranmani kojima se definisao iznos sredstava, dinamika i uslovi
koritenja. Svi ti dogovori su bili usmenog karaktera, tako da Ministarstvo ne raspolae sa
nekakvim pismenim tragom.
Zbog znaaja programa oivljavanja proizvodnje ipak smo uli u proces definisanja
zahtjeva za odobrenje kredita namjenjenih iskljuivo za nabavku repromaterijala, to se
moe ocjeniti kao brzoplet ili povran pristup, jer nisu poznati ni konana visina sredstava,
ni dinamika koritenja ni uslovi plasmana.
KRITERIJI KORITENJA SREDSTAVA ZA OIVLJAVANJE PROIZVODNJE
Jedan od najkrupnijih ekonomskih, ali i socijalnih i politikih problema RSK jeste
veoma velika nezaposlenost, koja poprima dramatine razmjere. Zato se u prvoj trani
dodjele kredita nastoji ovo stanje sanirati. To znai da e prednost u koritenju raspoloivih
kreditnih sredstava imati radno intenzivni sektori, a to su obuarska i tekstilna industrija.
Ove grane industrije karakterie visok procenat enske radne snage, problemi u plasmanu
gotovih proizvoda i niske profitne stope. Zapoljavanje enske radne snage ima svoje
opravdanje u sledeim injenicama:
nesigurnost osiguranja kontinuiteta rada muke radne snage zbog obaveza u SVK;
zapoljavanjem enske radne snage osiguran je ostanak cijele porodice na teritoriji RSK.
Osiguranje potrebne radne snage je veliki problem, posebno ako se radi o strunoj mukoj
radnoj snazi i menaderima. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju
insistira da u svakom preduzeu koje radi mora biti minimalan broj izvrioca pod stalnom
radnom obavezom. To su prije svega direktor i rukovodioci komercijale (marketinga) i
finansija, jer kontakti sa tritem roba i kapitala ne mogu ekati. U tom smislu G SVK
treba izdati operativna uputstva podreenim jedinicama, sve do komandanta brigada i
bataljona. Kad bi radila sva industrijska preduzea u RSK po toj osnovi trebalo bi osloboditi
oko 200 radnika, to smatramo da je minimalan broj. Takoer G SVK mora izdati
uputstvo podreenim komandama da su dune saraivati sa rukovodstvima preduzea koja
rade i optinskim organima u sprovoenju sistema 7+21, da se ne bi ugrozio proizvodni i
poslovni proces. Koliko god su preduzea i optine odgovorni za odbranu zemlje, toliko je
vojska odgovorna za proizvodnju.
Problem nedostatka menaderskih kadrova koji mogu uspjeno upravljati programom
oivljavanja proizvodnje u pojedinim preduzeima pokuae se rjeiti i kroz poslovnotehniku saradnju sa firmama iz Srbije i SR Jugoslavije. To znai da e se na konkretnim
projektima formirati menaderski timovi i od strunjaka izvan RSK koji imaju zadatak
da u to kraem periodu osposobe menadere iz RSK da to prije samostalno preuzmu
upravljanje preduzeima. Iako je ova ideja potekla iz Srbije, ne treba u poetku oekivati
brze i znaajne rezultate, ali na njezinom oivljavanju svakako treba raditi.
163

Problem plasmana gotovih proizvoda obuarske i tekstilne industrije uzrokovan je


time to naa industrija ima instalisane i ispravne kapacitete koji viestruko premauju
apsorpcionu mo domaeg trita, ali i time to je drava potpuno zaboravila na zatitu
domae proizvodnje. Bez obzira na blokadu, nae trite je preplavljeno jeftinom obuom i
odjeom po dampinkim358 cijenama, koje gue ionako posustalu proizvodnju. Vlada RSK
je obavezna da u saradnji sa Vladama Srbije i SR Jugoslavije hitno donese protudampinke
mjere,359 jer e u protivnom nastupiti totalno unitenje pojedinih grana industrije i privrede.
Pri dodjeli kredita prednost e imati ona preduzea koja proizvode za poznatog, plateno
sposobnog kupca. Proizvodnja za zalihe, koja e prividno poveati zaposlenost za dva ili tri
mjeseca nee imati nikakvu podrku. Zato se od svakog preduzea koje podnosi zahtjev trai
presjek potraivanja i dugovanja, sa posebnim akcentom na zalihe gotovih proizvoda i zalihe
repromaterijala.
Problem nabavke repromaterijala, posebno onog uvoznog porjekla, treba rjeavati u
konceptu povezivanja nae privrede sa spoljnotrgovinskom infrastrukturom Srbije i SR
Jugoslavije. Spoljna trgovina RSK ne moe se oslanjati samo na snalaljive pojedince, jer
takva orjentacija, osim kratkorone koristi, dugorono nanosi znaajnu tetu privredi RSK.
U tom cilju prvi zadatak je definisanje uvoznih kontingenata i preko Narodne banke RSK
osiguranje potrebnih deviznih sredstava. Nosioc ove aktivnosti treba biti Ministarstvo
trgovine u saradnji sa Ministarstvom za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
Ministarstvom poljoprivrede, Robnim rezervama i NB RSK.
U prvoj fazi realizacije programa oivljavanja proizvodnje prednost e imati preduzea
sa tehniki i tehnoloki ispravnim kapacitetima, kojih je veoma mnogo, a nedovoljno ili
nikako rade. Samo izuzetno e se podravati programi koji predviaju manje sanacije ili
rekonstrukcije (na primjer supstitucija energenata). Sve nove investicije nemaju mogunost
praenja u ovoj fazi realizacije programa.
Svaki zahtjev mora sadrati korektnu kalkulaciju koja mora dokazati ekonomsku
opravdanost zahtjeva. Profit je osnovna motorna snaga trine privrede. Iako se nalazimo na
poetku puta izgradnje moderne trine privrede, nedopustivo je davati finansijsku podrku
programima koji bi proizvodili gubitak. Pri tom se svjesno odustaje od selekcije programa
prema visini projektovanih profitnih stopa.
POSTUPAK IZRADE ZAHTJEVA I ODOBRAVANJA KREDITA
Na osnovu postavljenih kriterija definisana je struktura podataka koje svaki zahtjev treba
sadravati. To su:
efekti realizacije zahtjeva na zaposlenost;
kadrovski, energetski i tehniko-tehnoloki uslovi za realizaciju zahtjeva;
plasman proizvoda i usluga koji su rezultat zahtjeva sa specifikacijom ugovora o prodaji
proizvoda i usluga i ponuda o kupovini repromaterijala (ukoliko se takvi podaci mogu
dokumentovati);
kalkulacija zahtjeva;

presjek potraivanja i dugovanja preduzea, sa posebno iskazanim stanjem zaliha
repromaterijala i gotovih proizvoda.
Damping stavljanje proizvoda u promet u drugoj dravi po cijeni koja je manja od cijene u zemlji izvoznici
i koja je nia od uobiajene vrijednosti proizvoda.
359
Drava moe, radi neutralizacije ili sprjeavanja dampinga, uvesti protudampinku carinu (anti-dumping
duty) na svaki proizvod koji se uvozi po dampinkoj cijeni.
358

164

Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju u saradnji sa


Ministarstvom poljoprivrede je odralo sastanke sa predsjednicima izvrnih savjeta i
sekretarima za privredu optina i predstavnicima poslovnih banaka sjeverne Dalmacije u
Kninu, Like u Donjem Lapcu, Korduna u Vojniu, Banije u Petrinji, zapadne Slavonije u
Okuanima, istone Slavonije u Borovom naselju i Baranje u Belom Manastiru, na kojima
je izloen koncept programa oivljavanja proizvodnje i dane operativne upute za izradu
zahtjeva za kreditiranje. Predloeno je da se zahtjevi upuuju u sekretarijate za privredu
optina i poslovne banke. Za sve potrebne informacije i pomo pri izradi zahtjeva zaduena
su regionalna odelenja Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju.
Ovim dogovorima su prisustvovali predstavnici svih optina, izuzev optina Caprag i Glina.
Namjera je da se u program oivljavanja direktno ukljue izvrni savjeti optina i njihovi
sekretarijati za privredu i uspostavi u domeni upravljanja dravnom imovinom kakva takva
vertikala vlasti. Ovakav pristup dobro je na terenu prihvaen.
Prva obrada i selekcija zahtjeva mora se obaviti u optinama. Tu selekciju zajedno
sprovode predstavnici optine, poslovnih banaka i regionalnog odelenja Ministarstva za
ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju. Nakon toga se svi zahtjevi razmatraju
na koordinacionom tijelu koje je imenovala Vlada RSK, sastavljenom od predstavnika
Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, poslovnih banaka i NB
RSK i donosi odluka o korisnicima, visini i dinamici plasmana kredita.
ZAKLJUAK
Program oivljavanja proizvodnje nalazi se u fazi da su po optinama prikupljeni svi
zahtjevi i da se vri, uz odreene tekoe i nesnalaenja, prva selekcija tih zahtjeva. Takoer,
intenzivno se radi na definisanju uvoznih kontigenata, kako bi se nakon toga obavio
razgovor sa nadlenim institucijama Srbije. Vrlo je bitno za autoritet ove Vlade da se to
prije ue u zavrnu selekciju zahtjeva, to je limitirano okonanjem dogovora sa NBJ360
i drugim finansijskim institucijama u Srbiji i SR Jugoslaviji. Paralelno s tim treba ii sa
izradom odgovarajuih odluka i uredbi koje su predloene u ovom materijalu.
MINISTAR:
dr. Branko Petrovi
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 37.

1994., rujan 20.


Pakrac
Skraeni zapisnik s 4. sjednice SO Pakrac

61

SKRAENI ZAPISNIK
sa etvrte sjednice Skuptine optine Pakrac koja je odrana 20. septembra 1994. godine u
Pakracu.
360

Narodna banka Jugoslavije.

165

Sjednica je poela sa radom u 10.05 sati.


Sjednici Skuptine prisutno je 19 odbornika.
Iz Srpske demokratske stranke srpskih zemalja prisutni su:
Vraneevi Radomir, Grozdani Miroslav, Grubii Nenad, Kovai Stojan, Mandi
Simo, Mari Ljuban, Milakovi Savo, Mievi Predrag, Mrzi Milan, Nenadovi Blagoja,
Pavkovi Radovan, Prodanovi Milorad, Romani edomir, Samardi Dragan, eatovi
Jovan.
Iz Socijaldemokratske partije RSK prisutni su:
Basta Duan, Vujani Dragan i Prodanovi edomir.
Iz Srpske radikalne stranke RSK prisutni su: Barjaktar eljko.
Sjednici ne prisustvuju slijedei odbornici:
Iz Srpske demokratske stranke srpskih zemalja ne prisustvuju:
Vraneevi Milan, Divjak Dragan, Milankovi Jovan i Uzur Mirko.
Iz Socijaldemokratske partije RSK ne prisustvuju:
Aneli Duan i uri edomir.
U funkciji lanova Izvrnog savjeta optine Pakrac sjednici prisustvuju:
Obrad Ivanovi, predsjednik Izvrnog savjeta, Petar Krneta, sekretar optinskog Sekretarijata
za graevinarstvo, urbanizam i komunalno-stambene djelatnosti, Radomir Vraneevi
prisustvuje i u funkciji sekretara Sekretarijata za privredu i finansije, Stipi Vojin, direktor
Uprave za katastar i geodetske poslove, Duan Vukovi, sekretar Sekretarijata za optu
upravu, Duan Svilarevi, sekretar Sekretarijata drutvenih djelatnosti, Stevo Harambai
ispred Srpske vojske Krajine i Ostoja Pavi ispred Stanice milicije opte namjene Pakrac.
Sjednici su prisutni i:
Petar Dodan kao poslanik u Skuptini RSK i kao predsjednik Socijaldemokratske partije
RSK za optinu Pakrac i Branko Torbica u svojstvu predsjednika Srpske radikalne stranke
RSK za optinu Pakrac.
Predsjednik Skuptine optine Pakrac dipl. in.361 Miroslav Grozdani pozdravio je
prisutne i pozvao ih da minutom utnje odamo poast i pozdrav preminulom odborniku
Mirolovi Sveti.
Poslije odate pote preminulom odborniku predsjednik Skuptine konstatovao je da
sjednici prisustvuje dovoljan broj odbornika za pravovaljano odluivanje i predloio slijedei
DNEVNI RED
1. Izbor zapisniara i dva ovjerovitelja zapisnika.
2. Verifikacija zapisnika i akata sa sjednice Skuptine od 24. maja 1994. godine / po
jedan primjerak zapisnika dostavljen je predsjednicima klubova odbornika /.
[...] Druge rasprave nije bilo, pa je Skuptina optine Pakrac na sjednici odranoj 20.
septembra 1994. godine jednoglasno donijela ovaj
ZAKLJUAK
U s v a j a s e zapisnik i usvajaju se akta doneena na sjednici Skuptine optine Pakrac
koja je odrana 24. maja 1994. godine
361

Diplomirani inenjer.

166

AD 3.
INFORMACIJA:
a/ o politiko-bezbedonosnoj situaciji na podruju optine Pakrac,
b/ sa sastanka ekspertne grupe za pregovore o ekonomskim pitanjima sa Republikom
Hrvatskom odranog u Kninu 05. septembra 1994., ukljuujui teze za razgovore sa
hrvatskom stranom na lokalnom nivou,
c/ o pismu predsjednika Skuptine predsjedniku RSK, Skuptine RSK, Vlade RSK i
ministru inostranih poslova RSK i zauzimanje stavova po pitanju prostora optine Pakrac u
vezi sa prijedlozima za otvaranje komunikacija.
IZVJESTIOCI pod 3. a, b i c su:
predsjednik Skuptine, predsjednik Izvrnog savjeta, predstavnik Srpske vojske Krajine,
predstavnik MUP-a.
O bezbedonosnoj situaciji ispred Srpske vojske Krajine informaciju je podnio p.pukovnik
Stevo Harambai.
On je Skuptinu upoznao o snagama i kretanju Hrvatske vojske u UNPA zonama i van
UNPA zona, o izvrenoj smjeni argentinskog bataljona, o naoj vojsci.
Izvjestilac je stanje bezbjednosti ocijenio zadovoljavajuim.
Potrebna je pomo optine u materijalnim sredstvima.
Ispred Stanice milicije opte namjene o unutranjoj bezbedonosnoj situaciji Skuptinu je
upoznao Ostoja Pavi, koji je istakao da na unutranjem dijelu teritorije nema ozbiljnijih
problema i da je stanje mirno. to se tie materijalne pomoi bilo bi potrebno u sastavu
stanice osigurati prostor za zadravanje lica.
Kao poslanik u Skuptini RSK u raspravi je uestvovao i Petar Dodan. On je istakao da
je njegovo gledanje drugaije nego Stevino i Ostojino. Cijeni da je situacija dosta uzavrela.
Ona skroz tinja. Situacija na optini Pakrac je teka. Svagdje u svijetu se ulae u rubna
podruja i to znatno vie nego u centre da bi ta rubna podruja bila to manje zavisna od
druge strane. Pita se, da li optina Pakrac sa ovim podrujem i sa ovim brojem stanovnika
moe egzistirati. Istakao je dalje da je nekoliko puta na Skuptini RSK na Plitvicama reeno
gdje su granice. Zemlja je uvijek onoga ije su ovce. Govorio je dalje o tendenciji kretanja
stanovnika na ovom prostoru.
Kako emo rijeiti ovo stanje:
politiki ili
vojno.
Vojno ne moemo, a politiki koliko emo uspjeti teko je rei. Mi ovdje bez vitalnih
zdravstvenih kadrova ne moemo.
Ovdje su dolazili i predsjednik drave i Vlade. Bili su i otili, ali bez velike pomoi.
Ocijenio je da ove jeseni nee biti odlaska ljudi, ali je za nas kobno proljee.
U dravi nam se ini jedno da budemo okrenuti prema neprijatelju, ali dio mozga nam
mora biti okrenut ka onome ta nam se deava iza lea, rekao je poslanik Dodan. Ogromne
sume novca se pretau u privatne depove. Otkud tvrdnja da emo uvati ovaj prostor ako
nemamo mogunosti da razvijemo privredu. Postavljam pitanje gdje emo zaposliti sto ili
dvjesto ljudi ako se desi djelomina mobilizacija.
167

Hadi362 i Paspalj363 su nam nanijeli toliko zla da emo teko to moi ispraviti. Ne
moemo za sve okrivljivati Genera364 i Kola,365 mnogo toga moramo i sami rijeiti.
Meusobni meuljudski odnosi su dosta nakrnjeni. Moramo imati daleko vie
tolerancije da bi obstali. Ne vidim neto znaajnije da je uinjeno od stranih ulaganja na
ovom podruju, rekao je poslanik Dodan.
U raspravi po diskusiji poslanika Petra Dodana uestvovao je predsjednik Izvrnog
savjeta Obrad Ivanovi koji je odgovorio:
Netano je da se smanjuje broj stanovnika na ovom podruju u posljednje vrijeme.
Broj je stabilan ljudi se ak i vraaju istina u malom broju, ali se vraaju.
Netano je i to da nita znaajnije od stranih ulaganja na ovom podruju nije uinjeno
izvrena je za sadanje uslove kvalitetna adaptacija svih kola na naem podruju, pomae
se u nastavnim sredstvima, isfinansirano je pet temelja za stambene objekte, kvalitetno
je saniran objekat Komunalnog Pakrac, dovrava se objekat za tzv. Dom zdravlja II, za
apoteku i zubnu ambulantu.
Kad smo trebali da se u nekim programima zamaemo mi smo vrili maksimalne
opstrukcije da se oni ne realiziraju.
Neemo priznati koliko smo spremni da podmeemo klipove umjesto da pomaemo.
Predsjednik Skuptine Miroslav Grozdani podnio je pismenu informaciju o politikobezbjedonosnoj situaciji na ovom podruju koja je prilog ovom zapisniku.366 Predsjednik
je Skuptinu upoznao i sa Zakljucima Skuptine RSK broj: 02-3-8/1-94 od 19. 07.
1994. godine posebno zakljuak broj 7 koji daje saglasnost i na nae programe koji se
odvijaju na podruju optine Pakrac, sa Deklaracijom Skuptine RSK broj 02-4-8/1-94 od
21. jula 1994. godine, te sa sadrajem pisma broj: 020-877/94-I-01 od 31. augusta, koga
je predsjednik Skuptine Pakrac poslao predsjedniku RSK, predsjedniku Skuptine RSK,
predsjedniku Vlade RSK i ministru inostranih poslova RSK.
Nakon izlaganja predsjednika Skuptine Pakrac, poslanik Petar Dodan je primijetio da
je spomenut predsjednik RS Radovan Karadi, te je istakao da najvie informacija koje on
dobiva, dobiva ih od Veljka Vukelia. Gospodin Vukeli je njegov stalni pratilac i da la ne
ide sa te njegove strane. Ne vjerujem da bi Karadi neto iznio da nema podataka sa druge
strane.
b) sa sastanka ekspertne grupe za pregovore o ekonomskim pitanjima sa RH odranog
u Kninu 05. septembra 1994. ukljuujui teze za razgovore sa hrvatskom stranom na
lokalnom nivou.
Informaciju je podnio lan grupe Obrad Ivanovi.
Sastanak grupe odran je u Kninu. Mi nismo nikakva ekspertska grupa, mi smo zapravo
predstavnici optina koje imaju interes u vezi sa otvaranjem autoputa. Nai zakljuci su
dostavljeni Skuptini i Vladi RSK u vezi stavova oko otvaranja autoputa. Zakljuili smo da
struni posao pripremi jedna struna institucija iz Beograda.
injenica je da se treba razgovarati oko autoputa. Ako ne budemo htjeli razgovarati,
meunarodne diplomate e o tome obavijestiti Hrvatsku i ona se moe iza toga odluiti
362
363
364
365
366

Goran.
Mile.
Hans Dietrich Genscher, ministar vanjskih poslova SR Njemake (1974. 1992.).
Helmut Kohl, kancelar SR Njemake (1982. 1998.).
Prireivai su izostavili prilog.

168

za agresiju, i to je najgore, postoji vjerovatnost da im svijet to progleda kroz prste zbog


nae nekooperativnosti. Zamolio sam predsjednika Vlade RSK da prenese predsjedniku
Miloeviu367 da mi jesmo za putanje autoputa uz nae uslove za povratak naroda u srpski
etniki prostor zapadne Slavonije.
Imamo informacije da mini kontakt-grupa radi prijedlog o razrjeenju hrvatsko-srpskog
pitanja bojim se po sistemu uzmi ili ostavi, a mi smo do sada dosta izgubili vremena na
nivou cijele Republike i mogli smo uiniti vie i konkretnije rei ta mi hoemo.
Na lokalnom nivou smo odrali sastanak posredstvom UNPROFOR-a sa hrvatskom
stranom nakon dueg prekida. Ni ovoga puta nije gotovo nita dogovoreno. Njihovi
prijedlozi oko obrade Pakrakog i Lipikog polja za nas su neprihvatljivi. Oni hoe
maltene zajedniku obradu ak istiu ideju oko finansijskog kredita od strane njihovih
banaka. Posjete na kontrolnim punktovima nisu prihvaene.
to se tie pomoi optini Pakrac od strane Vlade RSK, bitno je da e iz mase od 5
miliona dinara koja e se usmjeriti u razvoj PTT sistema, optina Pakrac biti obuhvaena sa
cijenom centrale od 200 prikljuaka.
c) Zauzimanje stavova po pitanju prostora optine Pakrac u vezi sa prijedlozima za otvaranje
autoputa
Odbornicima Skuptine optine Pakrac proitani su prijedlozi za proirenje zona zatite
(UNPA zona) na onaj dio srpskog etnikog prostora zapadne Slavonije koji iz neopravdanih
razloga nije stavljen pod zatitu UN sa tanom naznakom prostora koji je nuno staviti pod
zatitu.
Odbornicima je proitan i prijedlog uslova i nain otvaranja autoputa.
Rasprava je zakljuena, pa je
na osnovu lana 11. stava 2. take 3. Statuta Skuptine optine Pakrac, Skuptina optine
Pakrac na sjednici odranoj 20. septembra 1994. godine donijela ove
ZAKLJUKE
1. Usvajaju se informacije podnesene pod takom 3) a i b i podrava se da se i dalje
konstantno radi na pripremi za pregovore sa hrvatskom stranom u sastavu tzv. ekspertske
grupe Vlade Republike Srpske Krajine.
2. Usvaja se prijedlog za proirenje zona zatite (UNPA zona) na onaj dio srpskog
etnikog prostora zapadne Slavonije koji iz neopravdanih razloga nije stavljen pod zatitu
Ujedinjenih nacija sa tanom naznakom prostora na koji treba proiriti zatitu UN.
Tekst prijedloga dostaviti Savjetu bezbjednosti sa zahtjevom da ima karakter slubenog
dokumenta u postupku rada na razrjeenju srpsko-hrvatskih odnosa. Tekst prijedloga
dostaviti i generalnom sekretaru UN Butros Butros Galiju,368 ambasadama nekih zemalja
lanica Evropske unije u Beogradu, kao i ambasadama Rusije i SAD u Beogradu, Vladi RSK
i predsjedniku Republike Srbije Slobodanu Miloeviu.
Tekst prijedloga:
Obraamo vam se iskrenom namjerom da vam objasnimo pozadinu iza koje se krije
namjera i cilj hrvatskih vlasti i hrvatskog Sabora da se srpski etniki prostor zapadne
Slavonije izuzme ispod pokria mirovnih snaga Ujedinjenih nacija.
367
368

Slobodan.
Boutros Boutros Ghali.

169

U toku ratnih sukoba izmeu srpskog naroda i Hrvatske vojske na prostorima zapadne
Slavonije 1991. godine dolo je do egzodusa srpskog naroda iz zapadne Slavonije. Srpski
narod nedovoljno zatien nije imao snage da se odupre agresoru, da spasi imovinu i
gole ivote, Hrvatska vojska jakim snagama protjeruje srpsko stanovnitvo koje u dugim
kolonama odlazi od svojih kua spaavajui od imovine samo ono to su mogli ponijeti sa
sobom.
Pored oruanih napada na srpski etniki prostor i srpski narod, hrvatska drava je
donijela naredbu oko iseljavanja svih srpskih sela sa podruja optine Slavonska Poega.
Takvim svojim ponaanjem hrvatska drava svojom politikom, svojom policijom i vojskom
vri PRVO ETNIKO IENJE NA PROSTORIMA BIVE JUGOSLAVIJE i genocid
nad srpskim narodom zapadne Slavonije.
U periodu od tri mjeseca 1991. godine, hrvatska drava je protjerala srpsko stanovnitvo
iz gradova Virovitica, Podravska Slatina, Donji Miholjac, Slavonska Orahovica, Slavonska
Poega, Grubino Polje, Daruvar, Pakrac, Lipik, Nova Gradika i Novska i iz 185 srpskih
naselja, sve sa podruja zapadne Slavonije.
Hrvatska drava ne samo to je izvrila progon i etniko ienje iz navedenih gradova
i naselja sa podruja zapadne Slavonije ve je sistematski izvrila pljaku imovine, zatim
paljenjem, razaranjem sa ciljem i namjerom da uniti sve tragove postojanja jednog naroda
na ovim prostorima, ne alei pri tom ni grobove i groblja kao posljednje tragove ljudskog
postojanja.
Svjesna zla i zloina koji je uinila, hrvatska drava preko svih svojih institucija i prijatelja
u svijetu nastoji prikriti tragove vlastitog zloina kako bi izbjegla odgovornost za zloine
uinjene srpskom narodu za koje okrivljuje druge. Zbog toga su i njena velika nastojanja da
se Sektor Zapad izuzme iz UNPA podruja Ujedinjenih nacija.
Hrvatska vlast svojom programiranom politikom jo od prije 1991. godine, odmah
po protjerivanju Srba iz srpskog etnikog prostora zapadne Slavonije, naseljava Hrvate
tzv. Janjevce iz Janjeva sa Kosova i vri njihov razmjetaj po srpskim naseljima optine
Podravska Slatina i Daruvar ime nastoji sprijeiti povratak Srba na svoja imanja, u svoja
naselja i gradove.
Pouzdano znamo da su Hrvate iz Janjeva naselili u selima optine Podravska Slatina;
Voin Macute Bokane elarije,369 te na podruju optine Daruvar na relaciju uz cestu
od Miokovieva do Batinjana.
Molimo vas da svojim autoritetom i uticajem iznaete naina u okviru organizacije
Ujedinjenih nacija kako bi navedeno podruje i dalje ostalo pod zatitom Ujedinjenih nacija,
odnosno da se proiri i na onaj dio srpskog etnikog prostora koji je iz nama nerazumljivih
razloga ostao van podruja pod zatitom Ujedinjenih nacija.
Svojim radom i ponaanjem podravamo mirovni proces jer smo uvjereni da se samo na
taj nain raseljena lica mogu vratiti svojim kuama pod vodstvom humanitarnih agencija
Ujedinjenih nacija.
U tom pravcu ve u prvoj polovini 1992. godine sa podruja zapadne Slavonije upuen
je putem Dravnog komiteta za odnose sa Ujedinjenim nacijama zahtjev da se srpski etniki
prostor zapadne Slavonije stavi kompletan pod zatitu Ujedinjenih nacija, praktino sav
prostor na kome su izbili etniki sukobi i prostor sa koga su Srbi protjerani.
369

U izvorniku je pogreno napisano, radi se o eralijama.

170

Na osnovu naeg traenja izvren je i odreeni uviaj koga su sainili tada visoki
funkcioneri Ujedinjenih nacija Sektora Zapad, a i posmatrai Evropske zajednice koji su
obilazili cijeli prostor Sektora Zapad i potvrdili nae navode o opustoenim naseljima na
podruju zapadne Slavonije gdje su ivjeli Srbi kao veinsko stanovnitvo.
Pored podruja zapadne Slavonije koje se ve sada nalazi pod zatitom Ujedinjenih nacija,
u cilju cjelovitog mirovnog rjeenja srpsko-hrvatskih odnosa na podruju zapadne Slavonije
nuno je da se pod zatitu stavi podruje optine Podravska Slatina, dio srpskog etnikog
prostora optine Virovitica, Donji Miholjac, Slavonska Orahovica i Slavonska Poega. Isto
tako nuno je staviti pod zatitu UN i naselje Novi Grabovac naselje koje je pripadalo
pod optinu Novska. Prilikom razmatranja podruja, mora se uzeti u obzir teritorijalnopolitika podjela koja je bila na snazi neposredno pred izbijanje ratnih sukoba na ovom
podruju 1991. godine. U prilogu370 dostavljamo spisak naselja koja je nuno staviti pod
zatitu mirovnih snaga i uz ve zatiena podruja Sektora Zapad omoguiti povratak
srpskom narodu svojim kuama.
Broj: 021-976/94-II-01
Pakrac, 20. septembra 1994.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 15., kut. 9.

62

1994., rujan 27.


[Beograd]
Izvadak iz stenografskog zapisnika s 27. sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije
STENOGRAFSKE BELEKE
sa 27. sednice
VRHOVNOG SAVETA ODBRANE
ODRANE 27. 09. 1994. GODINE
Sednica je poela s radom u 16.45 sati.
Prisustvovali su: Zoran Lili, predsednik SRJ predsednik Vrhovnog saveta odbrane;
Slobodan Miloevi i Momir Bulatovi lanovi Vrhovnog saveta odbrane; dr Radoje
Konti, predsednik Savezne vlade; Pavle Bulatovi, savezni ministar odbrane; generalpukovnik Momilo Perii, naelnik Generaltaba Vojske Jugoslavije; general-major Slavko
Krivoija, naelnik Vojnog kabineta predsednika SRJ.
(Stenografisao Jordan ivanovi, vii debatni stenograf redaktor u Kabinetu predsednika
SRJ).
Predsedavao je Zoran Lili, predsednik Vrhovnog saveta odbrane.
ZORAN LILI:
Predlaem da ponemo s radom.
Otvaram 27. sednicu Vrhovnog saveta odbrane.
370

Prilog nije pronaen uz izvornik.

171

Prvo imamo usvajanje zapisnika sa 24. i 25. sednice Saveta.


Ja sam napravio jednu intervenciju na zapisnik sa 24. sednice u taki 4. koja se odnosi
na 30. i 40 kadrovski centar. Nadam se da se slaete sa tom formulacijom? (Odobravanje).
Predlaem da to usvojimo kako smo i ranije radili i zapisnik sa 24. i zapisnik sa 25.
sednice.
Da li se slaete? (Odobravanje).
Za dananju sednicu predloen je sledei
1. KADROVSKA PITANJA
2. TEKUA PITANJA

D n e v n i r e d:

[...] ZORAN LILI:


Imamo ove iz Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.
MOMILO PERII:
To je samo radi verifikacije.
SLOBODAN MILOEVI:
ta je to, ta iz republike?
ZORAN LILI:
To je predloio za 40. kadrovski centar Marti.371
MOMILO PERII:
Da, Marti i Karadi,372 odnosno Ratko Mladi.
SLOBODAN MILOEVI:
ta treba da radimo?
ZORAN LILI:
Da ih penzioniemo.
SLOBODAN MILOEVI:
Neemo to, uopte, da primamo k znanju!
MOMILO PERII:
Gospodine predsednie, mi ih jo uvek odavde plaamo, a razlika je ako su penzionisani
manje primaju kao penzioneri.
U tom smislu, bilo bi dobro da tako reguliemo. Ako sada mi ne odluimo, oni e primati
punu platu. Ukoliko se penzioniu poto su njihova dosijea ovde, primaju penziju oko 85
% zavisi koliko ko ima godina.
SLOBODAN MILOEVI:
Ja neu da odobravam nikakve odluke organa Republike Srpske!
MOMILO PERII:
Onda, da ne vodimo njihov kadar? Onda neto moramo radikalno menjati.
SLOBODAN MILOEVI:
Apsolutno!
MOMILO PERII:
Dobro, znai ovo je znak pitanja?
MOMIR BULATOVI:
Mi smo o tome dosta priali, ali mi jo nijesmo donjeli definitivnu odluku u vezi 30.
kadrovskog centra.
371
372

Milan.
Radovan.

172

ZORAN LILI:
To imamo kao posebnu podtaku.
MOMIR BULATOVI:
S obzirom da je Odluka o formiranju 30. i 40. kadrovskog centra naa odluka, za mene
je jedina taka gde moemo apsolutno da aminujemo ova taka odlazak u penziju.
Unapreenja do sada nismo aminovali. Odlazak u penziju proizvodi samo materijalnofinansijska prava tih ljudi koji su tamo, u skladu sa naim prethodnim odlukama.
Znai, mi ne aminujemo odluke Republike Srpske, nego nae odluke i konstatujemo
injenicu da treba da dobijaju penziju.
SLOBODAN MILOEVI:
Da im damo mogunost da dobijaju penziju.
ZORAN LILI:
Znai, to je u redu.
Predlog razmetaja generalskog kadra.
Zamenik naelnika Generaltaba, general-potpukovnik Kovaevi Blagoje lino,
mislim da to nije sporno. Generala Kovaevia znate; mislim da je to u redu.
Na njegovo mesto da doe opi Nedeljko iz Centra visokih vojnih kola.
Da li se slaete? (Odobravanje).
Ratna mornarica: pomonik naelnika Generaltaba za Ratnu mornaricu bio je Zec
Milan; on je ve postavljen ukazom za komandanta RM. Ostaje kao predlog Raki Duan?
MOMILO PERII:
Ostaje kao predlog.
ZORAN LILI:
Momire, ta ti misli?
MOMIR BULATOVI:
Ja tog ovjeka stvarno lino znam i cijenim. Ja sam sklon da traimo reenje i da
pomognemo. Ali, ovjeka koji je pregovarao ispred Republike Srpske Krajine, koji je bio u
Zagrebu, koji je javna linost, ne znam da li tako reavati. Ja jesam za to da pomognemo.
Neka on dejstvuje na ovom mjestu, ukaz emo kasnije potpisati, kada se malo stabilizuju
opte prilike.
ZORAN LILI:
Misli da ga ne penzioniemo, da obavlja ovu funkciju na neki nain, a da nema ukaza?
MOMILO PERII:
Ja njemu status moram da reim. On je sada u statusu ministra tamo i sada lebdi u
vazduhu tamo vie nije ministar ovde nije nigde postavljen.373
MOMIR BULATOVI:
Sjeate se kada smo dali suglasnost da pree tamo, konstatovali smo da smo, faktiki,
tog oveka rtvovali; [...]374 se to je grubo reeno, ali kada poaljete ovjeka da ode na neko
istaknuto mjesto, mi nismo mogli da raunamo na neki njegov raspored u naoj Ratnoj
mornarici ili Vojsci Jugoslavije.
ZORAN LILI:
Da onda zaduimo naelnika Generaltaba da nae reenje.
Duan Raki je bio ministar obrane u Vladi RSK premijera ora Bjegovia, te je u ime RSK potpisao tzv.
Zagrebaki sporazum o prekidu vatre izmeu RSK i hrvatskih vlasti 29. oujka 1994. godine.
374
Nejasna rije u izvorniku.
373

173

MOMIR BULATOVI:
Predlaem da odloimo odluku dok se ne pronae neko reenje.
ZORAN LILI:
Da, uz pomo ministra Bulatovia.
MOMIR BULATOVI:
Njegova slika je obila itav svijet. On je iao u Zagreb, u ruskoj ambasadi je pregovarao.
Sutra e to iskoristiti Hrvatska kao krunski dokaz za nau politiku licemjernost i dvolinost.
[...]
Sledee je RAZMATRANJE DODELE BRODOVA ZA SRPSKU VOJSKU KRAJINE.
MOMILO PERII:
Republika Srpska Krajina ima reka, a nema nijedan brod za kontrolu stanja na svojoj
obali, a mi u Renoj ratnoj flotili imamo vika brodova, predlaem da im se dodele etiri
broda, da bi formirali svoju renu ratnu flotilu.
ZORAN LILI:
To su dva minolovca i dva desantna amca koji e ploviti Dunavom.
MOMILO PERII:
Poto je to van moje kompetencije, molim vas da to odobrite.
ZORAN LILI:
Da li se s tim slaete? (Odobravanje).
SLOBODAN MILOEVI:
Samo, da se ne povlai da ih sada naoruavamo, da ne ide po novinama.
MOMILO PERII:
Ne, to e sve biti tajno.
SLOBODAN MILOEVI:
Nee tajno moi da plovi Dunavom, nego neka se zna da imaju svoje brodove.
PAVLE BULATOVI:
Ali, Savezna vlada treba da donese takvu odluku, tu se radi o saveznoj imovini.
RADOJE KONTI:
Ako odluuje o tome Savezna vlada, to ne moe nikako biti tajno.
ZORAN LILI:
Evo, donela je Savezna vlada odluku, tu je Raja!
MOMIR BULATOVI:
Mi sada to da damo, a ti e u stabilnijim prilikama da donese odluku (obraa se Radoju
Kontiu).
RADOJE KONTI:
Slaem se.
ZORAN LILI:
Mi smo doneli jednu odluku da ti to, Rajo, moe da radi. [...]
MOMILO PERII:
Ako dozvolite, pre toga bih da definiemo Prevlaku. Republika Hrvatska je jednostrano
donela odluku i proglasila plavu zonu svojim teritorijalnim vodama. Ja sam razgovarao sa
predsednikom Bulatoviem. Mi smo miljenja da bi bilo dobro da mi sa naom mornaricom
titimo plavu zonu, a ja sa Prelom375 imam sutra razgovor. Ja bih njemu rekao: poto je
375

Bertrand de Sauville de Lapresle.

174

zabranjeno da u plavu zonu ulaze bilo koje snage i nae i hrvatske, a hrvatske ve ulaze; ak
i u utoj zoni da se nita ne radi, a Hrvati ve rade, pa predlaem da se Ratna mornarica
stavi u zatitu teritorijalnih voda u plavoj zoni, tako to e da sprei hapenja od strane
organa Hrvatske naih graana, tako to e da sprei ulazak njihovih glisera, itd. i da zapreti,
ako bilo ta ue, da e upotrebiti ak i vatru, jer tako emo mnogo lake to zatititi, jer
Hrvati obzirom da imaju kopnenu vezu i pomorsku, malo po malo uzurpiraju stvari i sutra
moe doi do situacije da to moramo vraati ratom; pa, da ne bismo vraali ratom, da mi
njima malo pokaemo zube!
MOMIR BULATOVI:
Moja su razmiljanja na tu temu sljedea: Izjava Hrvoja Kaia, koji, u sutini, nije
zvanina linost, uslijedila je tri ili etiri dana posle veoma povoljne izjave koju je za nau
stvar u enevi dao lord Oven376 oko Prevlake. Izjava Kaia je digla nau opoziciju. Mi smo
to smirili i mislim da je to sasvim sada u redu.
Ali, mislim da bi bilo dobro da general [...]377 upozori generala De la Prela da smo mi
do sada ulagali puno protesta, a nita od toga nije rijeeno. Mislim da bi bilo dobro da prvi
hrvatski policijski amac koji ue u plavu zonu da potopimo, da se izvinemo i da kaemo
da je nesporazum. Jer, dok mi njima stalno poputamo, oni nama stalno tamo zveckaju
orujem.
SLOBODAN MILOEVI:
Ja vas molim ekajte da nam skinu ove sankcije; nemojte u narednih nedelju dana da
potapate nita.
MOMIR BULATOVI:
Mi bismo se izvinili zbog incidenta!
SLOBODAN MILOEVI:
Nemojte da napravimo cirkus, da posle zaseda Savet bezbednosti!
MOMIR BULATOVI:
Pohapsili su nam tamo ljude, svakom uzimaju pare, itd. Nesigurnost je u Herceg Novom
velika. Dobro, da malo saekamo, ali da general Perii upozori De la Prela.
SLOBODAN MILOEVI:
Razgovor sa De la Prelom moe odmah da bude, ali nemoj, molim te, da neto potapa i
da puca dok se ne skinu sankcije.
ZORAN LILI:
Ti mu, Momo, reci da emo to uraditi!
SLOBODAN MILOEVI:
Ali, De la Prel mora da preuzme odgovornost. Ti, Momo, njega pitaj: Generale, hou li
ja ili Vi preuzeti odgovornost za to?
MOMIR BULATOVI:
Hrvati osporavaju da Tuman378 nije potpisao Sporazum. Kako nije potpisao, gledali
smo to!
MOMILO PERII:
Oni su ubeeni da nije potpisao.
376
377
378

David.
Nejasna rije u izvorniku.
Franjo.

175

MOMIR BULATOVI:
Rezolucija Savjeta bezbednosti 797 je to potvrdila i pozdravila mirovni sporazum. Prema
tome, oni moraju da tite taj dio. Dobro, da ih jo ne potapamo, ali bi mi bio merak da
im potopimo jedan amac! (Smeh).
[...]
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 2809.

63

1994., rujan 28.


Topusko
Stavovi i zakljuci Glavnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine sa stranake
sjednice odrane u Topuskom, vezani uz razmatranje tadanje politike situacije u RSK
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE
28. septembar 1994. godine
STAVOVI I ZAKLJUCI GLAVNOG ODBORA
SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
SA SJEDNICE ODRANE U TOPUSKOM 24. 09. 1994. GODINE
Glavni odbor Srpske demokratske stranke Krajine analizirajui aktivnost stranke u
proteklom periodu, ocjenio je, da je Srpska demokratska stranka Krajine dala veliki doprinos
izgradnji Republike Srpske Krajine kao demokratske drave srpskog naroda i svih graana
koji u njoj ive.
Provoenjem prvih viestranakih demokratskih izbora u Republici formirani su dravni
organi na principima koji su opteprihvaeni u savremenom svijetu i koji garantuju da e
iskljuivo volja naroda biti usmjeriva cjelokupne politike i drutvenih odnosa u Republici.
Iako je u proteklim izborima bilo odreenih nekorektnosti zbog uticaja na izbore sa
prostora van Krajine, kao i ne uvijek na zakonu zasnovanog rada Republike izborne
komisije, Srpska demokratska stranka Krajine prihvatila je konstituisanje dravnih organa
na osnovu verifikovanih mandata i ustavne procedure.
SDS Krajine dobila je najvee povjerenje naroda u Srpskoj Krajini to joj je i nalagalo da
srazmjerno dobivenom povjerenju preuzme i svoj dio obaveza u obavljanju javnih poslova
u Republici. Stoga je Glavni odbor ocjenio ispravnom odluku da se sa drugim strankama
formira skuptinska veina radi stabilnosti organa zakonodavne vlasti, kao i preuzimanje
odreenog broja mjesta u Vladi Republike.
Analizirajui rad Vlade, Glavni odbor ocjenjuje da se opti rezultati rada Vlade mogu
ocjeniti vrlo uspjenim, u cjelini i u resorima, mada je ukazano i na odreene pojedinane
propuste u radu.
Glavni odbor Srpske demokratske stranke Krajine izraava zabrinutost i ukazuje na
unutranji dravni i politiki problem koji se odnosi na funkcionisanje MUP-a Republike
Srpske Krajine na itavoj teritoriji Republike. Slabostima u radu i unutranjoj organizaciji
176

rada MUP-a, ali i nepravovremenim i nedovoljnim djelovanjem Vlade Republike nastao je


teritorijalni rascjep u radu ovog Ministarstva na podruju istone Slavonije i Baranje, to
moe ugroziti teritorijalni integritet Republike Srpske Krajine i bitno oslabiti njenu poziciju
u pregovarakom procesu.
Analizirajui rad dravnih organa u cjelini, zapaena je meusobna neusklaenost u radu
nosilaca vlasti to oteava funkcionisanje politikog sistema u Republici.
Srpska demokratska stranka Krajine podrava nastavak pregovarakog procesa izmeu
Republike Srpske Krajine i Hrvatske uz meunarodno posredovanje kako bi se mirnim
putem razrjeila sva sporna pitanja.
Glavni odbor ocjenjuje da odnosi meu srpskim zemljama utiu na poloaj Republike
Srpske Krajine, te da je dravni interes Krajine ouvanje dobrih odnosa i sa Republikom
Srpskom, a posebno sa maticom Srbijom odnosno Saveznom Republikom Jugoslavijom.
Srpska demokratska stranka Krajine nastavie svoje uee u radu Vlade, Skuptine i
lokalnih organa vlasti, iskljuivo u cilju ostvarivanja interesa naroda.
Zadatak je lanova Srpske demokratske stranke Krajine u Vladi, Skuptini i lokalnim
organima vlasti, da utiu na razrjeavanje postojeih problema u cilju ouvanja teritorijalne
cjeline Republike Srpske Krajine i izgradnji Republike kao suverene drave srpskog naroda.
Apeluje se na sve nosioce vlasti u Republici na jedinstvo, meusobnu saradnju i ustavno
ponaanje.
Srpska demokratska stranke Krajine e istrajati na svom osnovnom programskom
opredjeljenju na ouvanju suverenosti srpskog naroda i ostvarenju njegova prava na
ujedinjenje u jednu dravu.
PREDSJEDNIK
M. P.379 SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
dr. Milan Babi, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 29., kut. 6.

64

1994., rujan 29.


Zagreb
Pismo Petera Galbraitha, amerikog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, predsjedniku
RSK Milanu Martiu, vezano za odravanje seminara Program za pregovore dr.
Williama Uryja u Kninu
EMBASSY OF THE
UNITED STATES OF AMERICA
Zagreb, Croatia
29. septembar 1994.
379

Okrugli peat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

177

Potovani gosp. Martiu,380


prilikom naeg prolog sastanka sloili smo se da e dr. William Ury sa Univerziteta
Harvard, pravnog odsjeka, Program za pregovore, doi u Knin da odri seminar o taktici
i strategiji pregovora.
Vlada Sjedinjenih Amerikih Drava e da omogui da dr. Ury asistira vaem
pregovarakom timu oko problema taktike i strategije; on nastupa kao privatna osoba i nee
zastupati nae poglede u direktnim, vanim problemima koji su trenutno u sporu. Dr. Ury
ima prilino iskustvo u pomoi partijama, Vladi i poslovnim ljudima u poduci kako da to
bolje, formuliu pregovarake strategije da bi postigli eljeni rezultat.
Klijentela doktora Ury-a ukljuuje IBM, Ameriken Ekspres381 i ameriko Ministarstvo
inostranih poslova. Takoe je radio sa bivim predsjednikom SAD-a Jimmyem Carterom,
dravnim sekretarom Cyrusom Vanceom, u pripremi ugovora iz Camp Davida, na kraju
sedamdesetih. Prije pregovora u Camp Davidu dravni sekretar Vance proveo je dva puna
dana na seminaru dr. Ury-a; a predsjednik Carter odvojio je jedan cijeli dan od svojeg
dragocjenog vremena.
Da bi ovaj program bio to uspjeniji, vai glavni pregovarai morae takoe da posvete
znaajnu koliinu vremena za seminar. Sada moramo da potvrdimo vau odluku. Predviamo
da dr. Ury odri dvodnevni seminar za vae glavne pregovarae 11. i 12. oktobra 1994.
Drugi mogui datumi mogli bi da budu 13. i 14. oktobar 1994. Neophodno je da najvaniji
pregovarai budu ukljueni kako bi se postigao maksimalan efekat od seminara dr. Ury-a.
Zamolio sam moje osoblje Susan Hovanec i Toma Mittnachta da otputuju u Knin da
bi dogovorili detalje te posjete. Kao to sam rekao, ovo je usluga koju moemo da vam
omoguimo. Vi nemate nikakvih obaveza da je prihvatite. Ali, ako je prihvatite, vano je
da vai najvii slubenici posvete seminaru odreeni dio svog vremena. Gospoa Hovanec i
gospodin Mittnacht mogu da dogovore ostale detalje.
Hvala Vam na saradnji.
S potovanjem,
Peter W.382 Galbraith
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

65

1994., rujan 29.


Knin
Dopis Ministarstva pravosua i uprave RSK Vladi RSK sa zahtjevom da oformi komisiju
koja e ispitati osnutak i djelovanje nelegalne zatvorske ustanove u Vojniu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO PRAVOSUA I

UPRAVE
380
381
382

Milan.
American Express.
Woodard.

178

BROJ: 021-403/94-XII-04 M. P.383


Knin, 29. 09. 1994. god.
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N
PREDMET: Razrjeenje zatvora u Vojniu.
Pravosudnim organima se obraaju predstavnici Meunarodnog Crvenog krsta,
predstavnici civilne policije UNPROFOR-a i predstavnici drugih meunarodnih
organizacija, domai i strani novinari, sa pitanjima o karakteru zatvora u Vojniu. Svi stalno
istiu da su u tom zatvoru nepodnoljivi uslovi zbog toga to je nedozvoljeno velik broj
zatvorenih osoba na malom prostoru.
Vlada RSK, a ni Skuptina RSK, nisu osnovale taj zatvor. Taj zatvor nije pod upravom
Ministarstva pravosua i uprave, u isti zatvor od strane redovnih sudova ne upuuju se
osumnjiena lica protiv kojih se vodi krivini postupak, jer zato postoje redovni okruni
zatvori u sjeditima okrunih sudova.
Dakle, Ministarstvu pravosua, koje jedino je nadleno da kontrolie sve postojee, naravno
od Vlade osnovane zatvore, nije poznato tko je osnovao zatvor i pod ijom je on nadlenosti,
kao ni to tko financira taj zatvor. Jedino to je poznato, jer je to vidljivo, da njime rukovodi
tamonja milicija.
Po usmenoj obavjesti oficira VRSK na dan 26. 09. 1994. godine u zatvoru su se nalazila
zatvorena 82 (osamdesetdva) lica. Tko ih je zatvorio i na osnovu ijih odluka, te od kada ih
se toliko nalazi u zatvoru ovom Ministarstvu nije poznato.
U svakom sluaju postojanje ovog zatvora je teki atak na dravu i pravni sistem. Iza
toga se mogu kriti teke zloupotrebe, kao to se irom Korduna i Banije prepriava. Na
meunarodnom planu o naem pravnom sistemu i funkcionisanju pravne drave su zbog
negativnih izvjetaja sigurno nastale velike tete.
Ovo stanje je neodrivo, pa se predlae da Vlada osnuje jednu komisiju da ispita kada je i tko
osnovao ovaj zatvor, tko ga sada dri, tko je odgovoran za negativne posljedice i eventualno
uinjene zloupotrebe, te da donese odluku o ukidanju istog.
Na znanje:
predsjedniku Odbora za pravosue i upravu Skuptine RSK.
M. P.384 M I N I S T A R:
Uro Funduk, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A-159-031.

383
384

Prijemni peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin, ur. broj: 06-5-989/94, 30. 9. 1994.
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo pravosua i uprave, Knin.

179

66

1994., rujan 29.


Glina
Rezolucija Skuptine opine Glina o tekom opem, politikom i vojno-sigurnosnom stanju u
RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE GLINA
BROJ: 01-582/1-94.
Glina, 29. septembar 1994.
Na osnovu lana 12. Statuta Skuptine optine Glina broj 01-1120/92., 1124/92. i
562/93., Skuptina optine Glina razmatrajui optu, politiku i vojno-bezbedonosnu
situaciju u dravi, s posebnim osvrtom na dogaaje 1. i 2. septembra 1994. godine u selu
Bojna, na drugoj vanrednoj sjednici odranoj dana 29. septembra 1994. godine, donijela je
slijedeu
REZOLUCIJU
Ukupno stanje u oblasti odbrane, bezbednosti i organizovanosti svih odbrambenih
subjekata zemlje nije na zadovoljavajuem nivou, unato najavljenim i oekivanim mjerama
najviih dravnih organa vlasti.
Globalna politika situacija u svijetu i ponaanje velikih sila iako nepovoljno po srpski
narod, ne utie na moral i voljni momenat naroda i vojske, dapae motivie Srbe da,
dosljedni sebi, ostanu nepokorni zlu i nepravdi. Politiki nesporazumi izmeu rukovodstva
srpskih zemalja, kao i sukobi u dravnom i politikom rukovodstvu Republike Srpske
Krajine djeluju razorno na moral naroda i vojske i umanjuju volju da se ustraje u odbrani
svojih prava i slobode do ostvarenja konanog cilja stvaranja jedinstvene drave.
Ponaanje pojedinaca u dravnom rukovodstvu i komandnom kadru vojske izaziva
sumnje naroda u iskreno opredjeljenje za ouvanje teritorijalnog integriteta Republike
Srpske Krajine, to je razlog negativnog odnosa prema dijelu pripadnika oficirskog kadra
bive JNA.
U cilju prevazilaenja postojeeg stanja Skuptina optine Glina p r e d l a e:
P o d u z i m a n j e svih neophodnih mjera na prevladavanju nesporazuma meu
dravnim i politikim rukovodstvima srpskih zemalja;
O b a v e z n o ponaanje svih dravnih organa u okvirima ustavnih i zakonskih
ovlatenja, ime bi se prekinuli nepotrebni sukobi u dravnom i politikom rukovodstvu
Republike Srpske Krajine radi postizanja neophodnog jedinstva u voenju dravne politike;
H i t n o iznalaenje najoptimalnijeg odbrambenog sistema koji bi garantovao efikasno
suprostavljanje moguoj agresiji i prevaziao organizacioni oblik vojske kao naoruanog
naroda
I s t r a j a v a n j e na utvrivanju odgovornosti svih nosilaca funkcija u dravi i vojsci
za uinjene greke i propuste uz obavezno i pravovremeno obavjetavanje javnosti o toku
postupka i izreenim mjerama;
U t v r i v a n je konkretne i poimenine odgovornosti za nepotrebne rtve u akciji
u predjelu sela Bojna 1. i 2. septembra 1994. godine u kojoj nije bio definisan ni politiki
ni vojni cilj.
180

M. P.385
P r e d s j e d n i k:
Madarac Ljubomir, dipl. ing. geod.386 [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DASK, 611., kut. 3.

67

1994., rujan 30.


Knin
Dopis Dravne komisije za ratne i zloine genocida RSK Ministarstvu pravosua i uprave
RSK s popisom osoba hrvatske nacionalnosti koje su smatrane odgovornima za izbijanje
hrvatsko-srpskog sukoba u Hrvatskoj i za poinjene ratne zloine nad krajinskim Srbima
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
DRAVNA KOMISIJA ZA RATNE I ZLOINE GENOCIDA
Br. 43/94.
Knin, 30. septembra 1994.
MINISTARSTVU ZA PRAVOSUE I UPRAVU
K N I N
Dostavljam vam spisak utvrenih poinilaca ratnog zloina i zloina genocida u toku 1991.
/ 94. godine, nad pripadnicima srpskog naroda. Nadam se da e ovaj spisak s navedenim
podacima biti proslijeen pravosudnim organima Republike Srpske Krajine, koji e
organizovati suenje za slijedee poinitelje zloina:
1. Tomislav Merep, zapovjednik Jedinice za posebne namjene. Izraziti je srbofob i ekstrem.
Odgovoran je za masovne zloine u Vukovaru, zapadnoj Slavoniji / Marino Selo i Pakraka
Poljana/ te u Lici / Divoselo, Poitelj i itluk /.
2. Dr. Franjo Tuman, predsjednik Republike Hrvatske, je odgovoran kao vrhovni
zapovjednik Hrvatske vojske i policije za ukupno ponovljeno zloinstvo nad srpskim
narodom u ratu 1991. / 1994. On je idejni tvorac neoustatva i najodgovornija linost za
hrvatsko-srpski rat. Svoj politiki imid je gradio iskljuivo na raspirivanju mrnje izmeu
Hrvata i Srba. I on je poput zloinca i faiste dr. Ante Pavelia pokuao degradirati srpski
narod iz vjekovne pozicije naroda u poziciju nacionalne manjine, to je i bio stvarni uzrok
rata.
3. Gojko uak, ministar odbrane Republike Hrvatske, odgovoran je za zloine Hrvatske
vojske u Vukovaru, zapadnoj Slavoniji, Gospiu, Miljevakom platou, Ravnim kotarima, za
ubistvo 22 srpska milicionara na zatienom podruju prema Malom Alanu / 22. januara
1993. /, za masovne zloine izvrene u Divoselu, Poitelju i itluku septembra 1993.
[...]

385
386
387

M. P.387 Predsjednik Dravne komisije

Okrugli peat: RSK, Skuptina optine Glina, Glina.


Diplomirani inenjer geodezije.
Okrugli peat: RSK, Republika komisija za ratne i zloine genocida, Knin.

181

za ratne i zloine genocida


mr.388 Mile Daki, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 42.

68

1994., rujan 30.


Vojni
Zamolba SUP-a Vojni Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK kojom trae suglasnost za
izdavanje dozvola za prelazak hrvatskih obitelji iz Izbjeglikog centra Batnoga u Republiku
Hrvatsku
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OTVORENO DX
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA VOJNI
Broj: 08-03-123/1-94.
Vojni, 30. 09. 1994.
M U P K N I N
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Predmet: Dozvola za prolaz izbjeglica (Hrvata) iz IC389 Batnoga za RH.
Ovom SUP-u Visoki komesarijat za izbjeglice UN-a, u suglasnosti sa komesarom za
izbjeglice RSK gospodinom Trbulinom,390 podnio je zahtjev za odobrenje prolaska 42
Hrvata, uglavnom se radi o porodicama koji su poetkom izbijanja rata odnosno padom
Slunja i Cetingrada prebjegli u Veliku Kladuu, a sada zajedno sa pristalicama Fikreta
Abdia pobjegli natrag u Republiku Srpsku Krajinu i trenutno se nalaze u izbjeglikom
kampu Batnoga.
Operativnim radom na terenu utvrdili smo da se radi o porodicama koji se nisu slagale sa
politikom HVO u bihakoj regiji i da su zato preli zajedno sa pristalicama Fikreta Abdia i
sada ele prei u Republiku Hrvatsku, za koji im je prelazak Ured za prognanike Republike
Hrvatske posredstvom UNPROFOR-a izdao odobrenje.
Molimo Vas da nam izdate saglasnost kako bi mogli izdati odobrenje za njihov prelazak
pozivom na na broj depee gornji.
N A E L N I K
Nikola Vuleti, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1067-9.
388
389
390

Magistar.
Izbjegliki centar.
Milan.

182

69

1994., listopad 3.
Knin
Obavijest Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK resornom ministru o postavljanju
hrvatske zastave na zgradu SO Benkovac
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
RESOR DRAVNE BEZBJEDNOSTI
Broj: 08/2-1211/94.
Knin, 3. 10. 1994.

STROGO POVJERLJIVO

MINISTAR UNUTRANJIH POSLOVA RSK



KNIN
Predmet: Postavljanje zastave RH na zgradu SO Benkovac.
Obavjetavamo Vas da smo operativnim radom na terenu utvrdili lice koje je postavilo
zastavu RH na zgradu SO Benkovac.
Radi se o Bogovac Nevenu zvani Mumi, sin Svete, roen 1964. godine u Benkovcu gdje
je i nastanjen. Prema naim saznanjima isti je zastavu postavio u alkoholiziranom stanju,
kako bi iskazao revolt prema optinskom rukovodstvu. Navodno u pitanju je odbijanje
rukovodstva SO Benkovac da materijalno pomognu karate klub Duan Silni kojeg vodi
Goran Opai.
Bogovac je poznat kao lice sklono incidentnom ponaanju zbog ega je vie puta kanjavan,
sebe smatra ovjekom Gorana Opaia. Vano je napomenuti da Opai vie nije u sastavu
formacija vojske ili milicije RSK, meutim i dalje oko sebe okuplja lica sklona incidentima.
Takoer napominjemo da smo utvrdili da je Opaiu poznato tko je postavio zastavu,
meutim tvrdi da on ne stoji iza tog. Ovaj dogaaj je na podruju Benkovca u znatnoj mjeri
uznemirio javnost i izazvao irenje dezinformacija.
Na kraju molimo Vas da ukoliko budete upoznavali politike strukture sa ovom
informacijom, upozorite na mogunost izbijanja incidenata s obzirom da se radi o grupaciji
sa kojom je i ranije bilo slinih problema.
M. P.391 NAELNIK RESORA
Draa Aco, [v. .r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 4.

391

Okrugli peat: RSK, MUP, Resor dravne bezbednosti, Knin.

183

70

1994., listopad 6.
Benkovac
Priopenje za javnost benkovakog Opinskog odbora Srpske demokratske stranke Krajine o
aktualnim politikim zbivanjima u toj opini
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE
OPTINSKI ODBOR BENKOVAC
Benkovac, 06. 10. 1994. godine
SAOPTENJE ZA JAVNOST
05. 10. 1994. godine u Benkovcu je odrana sjednica Optinskog odbora Srpske
demokratske stranke Krajine Benkovac, kojoj su prisustvovali uz lanove Optinskog odbora,
organizacioni sekretar SDS Krajine Duan Vjetica, lanovi Izvrnog odbora Glavnog odbora
SDS Krajine Milan trbac i dr. Stevan uri, ministar zdravstva u Vladi RS Krajine.
Na sjednici se izmeu ostalog raspravljalo o politikoj situaciji na podruju optine
Benkovac i Republike Srpske Krajine u svjetlu najnovijih dogaanja.
Optinski odbor SDS Krajine Benkovac je bezrezervno podrao stavove i zakljuke
Glavnog odbora SDS Krajine, odranog 24. 09. 1994. godine u Topuskom.
Po pitanju politikog stanja na podruju optine Benkovac je zakljueno da postoji stalni
trend stvaranja napete politike klime od strane pojedinaca i grupa. Njihov osnovni alat su
razna podmetanja i lai koje ire o naoj stranci i njenim predstavnicima. Te prljave njihove
rabote uestalo datiraju od predizbornih pamfleta, pa preko sijanja lai, preko postavljanja
ahovnice na zgradu Optine, a verovatno kao najnoviji proizvod tog prljavog politikog
oloa su i ustaki leci rasturani po Krajini, sa samo jednim ciljem da SDS Krajine optue za
ono to su zapravo oni sami. Ti koji su servirali stavljanje ahovnice 9. na 10. VIII. 1994.
godine na zgradu Optine i koji su tampali i pisali i rasturali ustake letke 1. na 2. X. 1994.
godine nisu nita drugo do izdajnici srpskog naroda.
Optinski odbor SDS Krajine Benkovac, zahtjeva od MUP-a RS Krajine da javno objavi
postavljaa ahovnice i njegove nalogodavce, te da objavi gdje su se ustaki leci tampali, ko
ih je tampao i ko ih je rasturao i po ijem scenariju.
Takoer, zahtjevamo da se objave imena atentatora, minera i njihovih reisera sa podruja
optine Benkovac, te da se protiv njih pokrenu krivini postupci.
Svako tajenje tih ahovniara sijaa zla, od bilo koga, pa i od strane zvaninih organa
smatramo sauesnitvom.
Optinski odbor SDS Krajine Benkovac poziva sve svoje lanove i simpatizere i sve ostale
graane da tim provokatorima i njihovim podmetanjima ne nasjedaju, jer je SDS Krajine
prava i istinska snaga srpskog naroda.
M. P.392 Predsjednik:
Rajko Leai, dipl. ing.393 [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 604.
392
393

Okrugli peat: Srpska demokratska stranka Krajine, Optinski odbor Benkovac.


Diplomirani inenjer.

184

71

1994., listopad 7.
Knin
Izvjee Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o izvrenim krivinim djelima (ubojstvima
i samoubojstvima) u RSK u razdoblju od poetka sijenja do kraja rujna 1994. godine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-2-5
Knin, 07. 10. 1994. god.
I Z V J E T A J
O IZVRENIM KRIVINIM DJELIMA PROTIV IVOTA I TIJELA
UBISTVIMA I SAMOUBISTVIMA U RSK od 01. 01 do 30. 09. 94.
U periodu od 01. 01. do 30. 09. 1994. godine na podruju RSK izvreno je 67 krivinih
djela ubistva. U momentu izvrenja izvrioc je bio poznat u 42 sluaja, a u 25 nepoznat.
Operativnim radom radnici OUP-a394 otkrili su izvrioca 15 krivinih djela, a u 10 sluajeva
izvrioci su ostali neotkriveni. Do sada nisu otkriveni izvrioci u 8 sluajeva, gdje su rtve
bili Srbi, i 2 sluaja gdje su rtve bile Hrvat, odnosno Maar.
Najvie nerazjanjenih krivinih djela ubistva dogodilo se na podruju SUP-a Vukovar
5. Jedno lice ubijeno je u stanu (Hrvatica), 2 na ulici, i jedno za vrijeme vonje u putnikom
vozilu, a jedno ubijeno (jo uvijek nije utvren identitet lea), pa baeno u bunar. Svi
su ubijeni iz vatrenog oruja. Na podruju SUP-a Beli Manastir izvrno je tokom noi
razbojnitvo nad porodicom maarske nacionalnosti, i to prilikom je ubijeno 1 lice, a
njegova ena i otac povreeni. Izvrioc jo nije otkriven.
U mjestu Meljinovac, blizu granice prema Bihau, SO D.395 Lapac, u svojoj kui ubijeni
su iz vatrenog oruja majka (1912. g.) i sin (1940. g.), izvrilac jo nije otkriven.
U Petrinji je ubijeno 1 lice, linovano, koje je prethodnog dana liio ivota drugo lice.
Na podruju Knina prilikom uvanja ovaca iz vatrenog oruja ubijen je obanin,
izvrilac jo nije otkriven, a na podruju Slunja iz zasjede je pucano na vozilo u kretanju,
i tom prilikom je voza smrtno stradao, a suvoza ranjen. Po nepotvrenim operativnim
saznanjima ovo ubistvo je izvreno, jer je ubijeni navodno ukazivao na nemoralnost
trgovanja sa muslimanima. Izvrioc jo nije otkriven.
U krivinim djelima ubijeno je 78 lica, od toga 65 Srba i 13 Hrvata i ostalih, odnosno,
63 mukarca i 15 ena.
Od 15 razjanjenih krivinih djela, kod kojih u momentu saznanja izvrioci nisu bili
poznati, u 12 sluajeva izvrioci su bili Srbi, a u 3 sluaja Hrvati. U posmatranom periodu u
8 sluajeva desila su se viestruka ubistva, u kojima je ubijeno 19 lica, sve srpske nacionalnosti
(u 6 sluajeva dvostruko, u 1 trostruko i u 1 etverostruko ubistvo).
U istom periodu izvrena su 103 samoubistva, od toga 77 mukaraca i 23 ene. U 101
sluaju samoubistvo su izvrili Srbi, a u jednom sluaju Hrvatica, odnosno Maarica. Nain
394
395

Organ unutranjih poslova.


Donji.

185

izvrenja je razliit, od upotrebe vatrenog oruja (puka, pitolj, bomba) u najveem broju
do vjeanja.
Od eksplozivnih naprava (mina) u istom periodu smrtno je stradalo 18 lica, 19 zadobilo
tee, a 11 lake povrede.396
OPERATIVNI OVL.397 RADNIK
ZA OPTI KRIMINAL
Koevi Gojko, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 13.

72

1994., listopad 7.
Knin
Dopis predsjednika RSK Milana Martia politikom vodstvu Republike Srbije i
naelniku Generaltaba VJ u kojem ih izvjeuje o prisutnosti paravojnih formacija pod
nadzorom srbijanskog MUP-a na teritoriju SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema te
neugodnostima kojima je bio izloen prilikom slubenog posjeta toj oblasti
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA ifrirano DH
PREDSJEDNIK REPUBLIKE Strogo poverljivo
Broj: 020/1-1028/94
Knin, 07. 10. 1994. g.
Predsjedniku Republike Srbije Slobodanu Miloeviu
Predsjedniku Vlade Srbije Mirku Marjanoviu
Ministru unutranjih poslova Zoranu Sokoloviu
Naelniku Generaltaba Vojske Jugoslavije generalu Periiu398
Predmet: Novi incident na prelazu Tovarnik
Ovim putem elim da Vas upoznam sa najnovijim tekim incidentom koji se dogodio
dana 04. 10. o. g.399 oko 10 asova, prilikom mog prelaska iz Republike Srbije u Republiku
Srpsku Krajinu. Naime, tog dana sam poao u planiranu radnu posjetu Komandi 11.
korpusa vojske Republike Srpske Krajine u Vukovar. Na prelazu Tovarnik koji kontroliu
pripadnici MUP-a Republike Srbije sam korektno prihvaen i bez problema proputen. Na
U Izvjetaju o radu glavnog operativnog radnika za opti kriminal (Gojko Koevi, op. ur.) od 01. 01. do
30. 09. 1994. god., datiranom 5. listopada 1994., navodi se da je od 01. 01. 1992. do 30. 09. 1994. godine
evidentirano 440 krivinih djela ubistava prilikom ega je ubijeno 573 lica, 305 Srba i 268 Hrvata i ostalih,
odnosno, 425 mukaraca i 148 ena. Uz to, navodi se da su u istom periodu ostala neotkrivena 173 krivina
djela, odnosno, nerasvjetljena, u kojima je ubijeno 293 lica, od toga 98 Srba i 195 Hrvata i ostalih, a otkriven je
izvrioc(i) u 60 sluajeva, od toga 33 sluaja gdje su rtve bili Srbi, i 27 sluaja gdje su rtve bili Hrvati i ostali.
Vidi: HR-HMDCDR, 20., kut. 13.
397
Ovlateni.
398
Momilo.
399
Ove godine.
396

186

tom prelazu me je saekao naelnik taba korpusa pukovnik Stojan panovi sa kolima vojne
policije. Preao je u moj automobil i odmah saoptio da prelaz sa strane RSK kontroliu
ljudi Ilije Kojia. Dolaskom na sam prelaz kolona automobila (Ford VRSK sa rotacionim
svjetlom, Audi u kojem sa se ja nalazio i Pajero400 sa pratnjom) je zaustavljena. U
momentu zaustavljanja automobila desetak momaka u maskirnim vojnim uniformama je
prilo automobilima i uperilo automatske puke, drei prst na obarau. U mene lino, kao
i u sve moje ljude je upereno oruje.
ovjek koji je to sve vodio (crna uniforma, crvena beretka) je prilazio i pregledao tko se
nalazi u svakom automobilu. Na moju estoku intervenciju ta ovo znai, tko su oni, znaju
li u koga upiru oruje, odgovoreno je da kontroliu granicu. Na moje vie puta postavljeno
pitanje kako se zove ovjek koji vodi ovu akciju odgovorio je sa vidnom zadrkom MARKO,
a poslije jo BAJI.
Iz prvih kola (vojna policija) i mog automobila nitko nije izlazio. Moja pratnja iz Pajera
je izala iz automobila, ali im je odmah naslonjena automatska puka i nareeno da ne
mrdaju.
Nakon svega ovoga reeno mi je da moemo ui na prostor RSK. Na sastanku u Komandi
11. korpusa u Vukovaru, saopteni su mi slijedei podaci:
ljudi koji su organizirali ovaj incident su pripadnici paravojnih i paramilicajskih snaga
stacioniranih u Erdutu. Nalaze se pod direktnom kontrolom RADE KOSTIA, radnika
Resora dravne bezbjednosti MUP-a Srbije. Isti pojedinci su uestvovali i u otmici ministra
UP401 RSK Ilije Prijia,
dotini RADE KOSTI je na podruje RSK uao istog dana sat vremena (oko 9.00)
prije mog ulaska, sa slubenim automobilom BMW, reg. oznake MUP-a Srbije,
Komanda 11. korpusa VRSK nema bilo kakve ingerencije nad logorom u Erdutu, ili
nekim drugim na prostoru istone Slavonije i Baranje,
80 % pripadnika ovih snaga su sa podruja, najvie iz Republike Srbije, a neznatan broj
i iz Republike Srpske,
uestale su pretnje upuene starjeinama 11. korpusa od strane istih snaga.
Po zavretku radnog dogovora u Komandi korpusa cijelim putem smo bili maksimalno
pokriveni sa pripadnicima istih formacija. U nekoliko sluajeva na pojedinim pravcima
na vrijeme su uoene grupe u kukuruzima uz cestu, pa smo mijenjanjem pravca kretanja
izbjegavali moda jo tee incidente. Na izlazu iz RSK nismo zaustavljani, iako su na njemu
bili isti naoruani pripadnici paravojnih i paramilicajskih snaga.
Gospodine predsjednie Republike, predsjednie Vlade, ministre UP, i naelnie G VJ!
Moja odluka je da u ovom momentu ne izlazim u javnost sa svim to mi se dogaa
na prostoru gdje sam ja predsjednik drave. Neoborivi su dokazi da iza ovih paravojnih i
paramilicajskih snaga stoji RDB402 MUP-a Srbije. Isto tako neoborivi su dokazi da se u 80
% sluajeva radi o ljudima iz Republike Srbije.
Za sve ovo imam argumente. Oekujem i traim kao predsjednik drave od Vas,
najodgovornijih ljudi u Republici Srbiji, da naredite povlaenje dotinih snaga sa prostora
RSK, kako bi bili u mogunosti da opet uspostavimo pravni poredak na cijeloj teritoriji.
400
401
402

Radi se o terenskom vozilu marke Mitsubishi.


Unutranji poslovi.
Resor dravne bezbjednosti.

187

Ukoliko se navedene jedinice u razumnom roku ne povuku sa prostora RSK biti u


prisiljen obavjestiti svoju, kao i javnost u Republici Srbiji sa svim injenicama sa kojima
raspolaem. Takoer u biti prisiljen da posegnem i za drugim argumentima kako bi
uspostavio vlast i pravni poredak na cijelom prostoru RSK.
Sa kompletnom informacijom o strukturi ovih jedinica u Vas naknadno upoznati.
Srdano Va!
M. P.403 PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Milan Marti, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 4.

73

1994., listopad 7.
[Vukovar]
Izvjee sa sastanka policijskog i vojnog vodstva SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema
na kojem se, kao posljedica neugodnosti to ih je predsjednik RSK Milan Marti doivio za
posjeta Vukovaru 4. listopada 1994., raspravljalo o aktualnoj sigurnosnoj situaciji na tom
podruju
OBRAZLOENJE
Neka saznanja u vezi incidenta na punktu Tovarnik
Dana 07. 10. 1994. g. odran je sastanak sa predstavnicima MUP-a (Ilija Koji, pomonik
ministra UP i Dragan uki, sekretar SUP-a Vukovar) u vezi realizacije zadataka koji su
dobiveni od predsednika RSK za vreme njegovog boravka u Komandi korpusa. Sastanak je
odran u Komandi korpusa, na kome su prisustvovali komandant, N404 i NB.405 Radilo se
o dogovoru da se pored pripadnika milicije na punktove postave i pripadnici vojne policije
radi kontrole vojnih motornih vozila i pripadnika SVK, obavezno najavljivanje pokreta
kako jedinica vojske tako i jedinica milicije i dogovor oko raspodele obezbeenja nekih
vanih objekata.
Tom prilikom pomonik ministra UP, izmeu ostalog izneo je da su oni imali pouzdane
podatke da je predsednik RSK dolazio u Komandu korpusa s namerom da smeni komandanta
i da su oni zbog toga izveli incident na punktu Tovarnik kako bi dali do znanja predsedniku
da to ne ini. Isto tako naglasio je da je urovanje sa MEDI SLOBODANOM 1 / pogrean
potez i sa tim se ne moe postii nita ve samo prolivanje srpske krvi. Tvrdi da niko od
sadanjih komandanata nee preuzeti na sebe rizik da se sukobi sa pripadnicima MUP-a
zbog toga to je sa ove teritorije isteran ministar UP Priji,406 kao ni to da e prihvatiti
nareenje Knina. Pored toga naglasio je da nita ne radi sam, ve za to ima pokrie i da
za svaki potez koji ini konsultuje ljude iz Beograda. Kao i do sada predlaem da se spor,
403
404
405
406

Prijemni peat: primljeno 7. 10. 1994. u 10,00 sati; obraeno i predano 7. 10. 1994. u 12,00 sati.
Naelnik taba.
Naelnik bezbjednosti.
Ilija.

188

odnosno sukob, rei tamo gde je i nastao i da uvlaenje vojske bi samo jo vie pogoralo
i onako teku situaciju. Imamo pouzdana saznanja da ni jedna jedinica nije spremna ii
u sukob sa MUP-om radi razreavanja problema, kao ni jedinica za obezbeenje NIK407
eletovci.
U razgovoru sa komandantom ove jedinice treba biti veoma oprezan, pre svega zbog toga
to se zna ko ju je formirao i ija je to jedinica.
1

/ major, komandant jedinice za obezbeenje NIK eletovci.

Preslika, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 6., kut. 56.

74

1994., listopad 8.
Knin
Izvjee glavnog operativnog radnika za upravne i druge unutarnje poslove Uprave javne
bezbjednosti MUP-a RSK o radu u 1994. godini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Knin, 08. 10. 1994. god.
MINISTRU MUP-a RSK

ovdje
PREDMET: Upravni i drugi unutranji poslovi,
Izvjetaj o radu s posebnim osvrtom na 1994. godinu
dostavlja se.
Kao glavni operativni radnik iz oblasti upravnih i drugih unutranjih poslova na nivou
ovoga Ministarstva podnosim izvjetaj i osvrt o radu iz ovog domena poslova organa
unutranjih poslova, sa svim uoenim karakteristinim problemima i preprekama koje
su se javljale u toku rada svih radnika zaposlenih na tim poslovima, kao i o postignutim
rezultatima i kvaliteti rada, posebno apostrofirajui rezultate, poduzete akcije kao i prepreke
u radu, u toku 1994. god.
Kada se govori o upravnim i drugim unutranjim poslovima gdje upravni referenti i
drugi radnici koji se bave neposrednim provoenjem upravnih postupaka i koji neposredno
primjenjujui pozitivne zakonske propise odluuju o odreenim pravima i obavezama
graana RSK, mora se spomenuti pitanje kadrova po svim organizacionim jedinicama
Ministarstva. Naime, injenica je da na ovim poslovima po sekretarijatima, odnosno, slube
javne bezbednosti esto puta rade referenti koji za to nisu struni, niti imaju bilo kakvog
prethodnog iskustva, to bitno utie i determinira kvalitet i efikasnost u radu. Pogotovo se
navedena injenica odnosi na rad referenata u referadama za registracije vozila na motorni
407

Naftna industrija Krajine.

189

pogon, gdje je aktualnom kontrolom, odnosno, revizijom rada utvreno da o nekim SJB
referenti u toku rada sistematski kre pozitivne zakonske propise, to je izmeu ostalog i
posljedica neznanja i nestrunosti. Meutim, isto tako treba rei da se s vremenom u tom
segmentu situacija popravlja, te da kontinuirano praenje rada referenata (kroz pismene
i telefonske kontakte), kao i obavljene kontrole imaju uticaja na edukaciju referenata i
rezultiraju kvalitetnijim strunijim i zakonitim radom. Vezano za kadrovsku problematiku
treba navesti da u nekim sekretarijatima (Okuani, Korenica, Glina), nije popunjena veina
radnih mjesta predvienih za rad u upravnim i drugim unutranjim poslovima, to takoer
bitno oteava rad. Iako je u postojeim kontaktima sa rukovodiocima sugerisano da se izvri
popuna navedenih radnih mjesta, po tom pitanju je do sada vrlo malo uinjeno. Jedan
od razloga je vrlo slab koeficijent za platu tih radnih mjesta, pa esto puta i oni rijetki
zainteresovani kandidati jednostavno okreu lea kada uju visinu plate (ispod 80 dinara
mjeseno), za koju bi trebali raditi i mahom se odluuju za rad u privatnom sektoru. Stoga
je neophodno potrebno pristupiti izmjeni i dopuni Pravilnika o platama i na taj nain
barem donekle motivisati kako postojee, tako i dolazak novih radnika.
Osim gore navedenog, odreene potekoe u radu predstavlja i pravna regulativa iz ovog
domena poslova organa unutranjih poslova, gdje ona kao takva uglavnom postoji, ali je
predviena za mirnodopske uslove i zbog toga vrlo teko primjenjiva. Stoga su referenti
prinueni ponekad u praksi traiti rjeenja koja nisu izregulisana postojeim propisima i
prilikom ega je referentima ostavljeno pravo na diskrecionu ocjenu o opsegu drutvene
opasnosti takvih postupanja, a da se pri tom stranci izlazi maksimalno u susret, u ostvarivanju
njegovih prava.
Meutim, usprkos navedenim potekoama treba konstatovati da se problemi rjeavaju
u hodu i kao takvi nestaju, a to je posljedica potpunog angaovanja svih radnika na ovim
poslovima, od referenata do rukovodioca i to je naroito izraeno u ovoj tekuoj godini. U
vezi s navedenim potrebno se posebno osvrnuti na dvije akcije provedene iz domena ovih
poslova na nivou svih sekretarijata, a koje se odnose na sveobuhvatnu kontrolu rada referada
za registracije vozila na motorni pogon (Akcija ikago), kao i akcija legalizacije onog
oruja koje po zakonskim propisima mogu posjedovati i faktino posjeduju graani, a za
koje nemaju odgovarajue dokaze o porjeklu (Akcija Koral).
Akcija ikago pokrenuta je 11. 08. 1994. godine i uz manje prekide traje do danas, u
kojem periodu je posebno imenovana Komisija za reviziju pregledala u svim sekretarijatima
(bez SJB Benkovac, gdje je kontrola u toku), ukupno 36.768 dosijea registrovanih motornih
vozila. Ova akcija iziskivala je mukotrpan rad i posebne napore od lanova Komisije,
obzirom da je pregledan svaki postojei dosije posebno (po sistemu Spis po spis). Od
ukupnog broja pregledanih dosijea Komisija je izuzela do sada 1.339 dosijea, za koje smatra
da se radi o dosijeima vozila koja su registrovana na nezakonit nain, ili barem postoji
osnovana sumnja u tako neto. Kao to se to iz priloene tabele vidi, posebni nedostaci su
uoeni u SUP-u Beli Manastir i Okuani, iako su po drugim sekretarijatima, odnosno,
pojedinim SJB uoene velike nepravilnosti u radu.
Gledajui stanje ukupno na nivou svih sekretarijata, potrebno je naroito naglasiti
odreene karakteristine negativne radnje i pojave iz ovog djela upravnih poslova, a koje su
u dostavljenim izvjetajima Komisije navedene.
Velik broj vozila registrovan je na osnovu:
a) sumnjivih saobraajnih dozvola (falsifikati, prepravljanje podataka u dozvolama i sl.),
190

b) pravno nevaljalih kupoprodajnih ugovora, odnosno, vozila kojima je sumnjivo


porijeklo (nepotpisani ili neovjereni ugovori od strane vlasnika vozila, komisioni
kupoprodajni ugovori nepotpisani od strane komitenta),
c) rauna o prodaji vozila iz sabirnih centara sa prostora bive BiH putem licitacija,
koja se prodaju pod firmom havarisana, a rije je o gotovo, ili potpuno novim vozilima
visoke vrijednosti po bagatelnim cijenama i gdje je zbog ratnih dejstava provjera nemogua,
(mahom registrovana u SUP-u Beli Manastir),
d) carinskih deklaracija koje su izdavane i udarane na uvezena vozila visoke materijalne
vrednosti, a da pri tome manjkaju dokazi o porijeklu vozila, ili ih u opte nema (vlasnika
knjiica, original raun garaa u inostranstvu, kupoprodajni ugovor ovjeren od strane
inostranog notara).
Propusti u radu navedenih u taki d) naroito su zastupljeni u SUP-u Okuani i SJB
Dvor (SUP-a Glina).
Tokom kontrole (revizije) takoer je uoen kod nekih sekretarijata nedovoljan stepen
kooperativnosti odreenih dravnih organa i institucija vlasti, gdje se za neke moe rei da
kontinuirano kre postojee zakonske propise. Ovo zadnje posebno se odnosi na odreene
ispostave Republike uprave carina (Dvor, Okuani i vjerojatno Vukovar), koje na prije
navedeni nain protuzakonito legalizuju uvezena vozila i tako omoguuju privatnim
licima protupravno sticanje ogromne materijalne i imovinske koristi. Upravni referent je
u takvim sluajevima nemoan i mora registrovati takva vozila, iako je jasno da su ista bez
odgovarajue dokumentacije.
Osim carinskih organa i odreeni redovni sudovi pojedinih optina ne pokazuju, ili
pokazuju vrlo malo volje i elje da se spree odreene zloupotrebe od strane privatnih
(fizikih) lica. Naime, esto puta u vanparninom postupku utvrivanja vlasnitva nad
vozilom, takvi sudovi uopte ne trae operativnu provjeru od strane nadlenih OUP-a, ve
presudu zasnivaju prvenstveno i iskljuivo na izjavi aktivno legitimisane stranke, potvreno
od strane dva svjedoka, a to je apsolutno nedopustivo. U vezi s tim, ve su uspostavljeni
odreeni kontakti, to je rezultiralo odreenim pozitivnim pomacima u vezi navedenog,
odnosno, neki sudovi su prihvatili nae sugestije (Optinski sud u Kninu), te ubudue
presude donose uz prethodno pribavljenu operativnu provjeru.
Druga od spomenutih akcija iz domena upravnih poslova na nivou itavog Ministarstva
je akcija pod radnim nazivom Koral i pod kojom se podrazumjeva legalizacija i registracija
onog oruja koje posjeduju i u skladu sa pozitivnim zakonskim odredbama mogu posjedovati
graani RSK, a za koje nemaju odgovarajue dokaze o porijeklu (ratni plijen, dio oruja
podjeljen od strane TO, i bive JNA i sl.). Akcija je zapoela sa danom objavljivanja odluke
Vlade RSK o legalizaciji u sredstvima javnog informisanja, odnosno, okvirno 01. 09. 1994.
godine i trajat e naredna tri mjeseca. Prema pristiglim informacijama iz sekretarijata, kao
i neposrednim uvidom na terenu, moe se konstatovati da interes za legalizaciju postoji,
premda to esto ne rezultira definitivnim podnoenjem zahtjeva za registraciju. Procjena
je da je kod graana jo uvijek prisutna bojazan da e im se na taj nain oduzeti oruje,
odnosno, postoji odreena doza nepovjerenja i stoga nerado podnose zahtjeve. Kako bi se
prevazila takva situacija, akcija je po svim sekretarijatima preko mas-medija popularizirana,
sa kojim aktivnostima e se nastaviti i dalje. Radi vee efikasnosti ove akcije, kao i lakeg
postupanja upravnih referenata izraeni su i distribuirani, po terenima, novi oruni listovi,
koji su izraeni u skladu s pravilnikom propisanim obrascem i znatno su praktiniji i
svrsishodniji od prethodno izraenih, koji su bili glomazni i praktino neupotrebljivi.
191

Osim permanentnog rada na prethodno navedenim dvjema akcijama, aktivnosti radnika


na upravnim i drugim unutranjim poslovima odvijale su se oko redovnih i svakodnevnih
poslova, uz relativno normalnu dinamiku rada i uz odreene potekoe materijalne prirode
(nedostatak kancelarijskog materijala, obrazaca), koje su uglavnom u hodu rjeavane.
Naime, umjesto putnikih isprava i dalje se u skladu sa izraenim Uputstvom graanima
RSK za putovanje u inostranstvo od strane OUP-a izdaju potvrde o nepostojanju zapreka za
putovanje, a same putne isprave se izrauju kod nadlenih organizacionih jedinica MUP-a
Republike Srbije.
Za vojno sposobna lica inzistira se na prethodnom pribavljanju odobrenja od strane
Ministarstva odbrane, o emu postoji njihova puna saglasnost i kooperativnost.
Poslovi prijave i odjave prebivalita i boravita, odreivanje JMBG408 i izrada linih
karata se uglavnom odreuju redovno i na zadovoljstvo stranaka. Problemi eventualno znaju
iskrsnuti iz tehnikih razloga (nedostatak dovoljnog broja terminala), ali to moe samo za
kratko prolongirati posao (npr. odreivanje JMBG), ali nikako utjecati na kvalitet rada.
U saglasnosti sa Ministarstvom odbrane prijavu, odnosno, odjavu prebivalita graana
RSK referenti vre samo uz prethodno nabavljenu potvrdu da su se prijavili nadlenoj
upravi MO, kao vojni obveznici, to se ak trai i od enskih lica dobi izmeu 18 50
godina starosti. Na isti nain se rjeavaju pokuaji fiktivne izrade linih karata (najvie se
radi o izbjeglim i raseljenim licima, koja ele iskoristiti odreene zakonske mogunosti), te
im se iste izdaju jedino ako su se prijavili na vojni odsjek. Ako jesu, to je dokaz vie da zaista
ele prebivati u odreenom mjestu, s namjerom da tu stalno ive.
U vezi s tom kategorijom lica u fazi izrade su obrasci izbjeglikih legitimacija (obaveza
Komesarijata za izbjeglice), koje e nadleni sekretarijati / SJB izdavati onim licima kojima
je prethodno utvren rjeenjem status izbjeglice. Takva legitimacija imati e snagu javne
isprave i predstavljati e osnovni identifikacijski dokumenat tih lica. U tom smjeru ve
nekoliko mjeseci traju kontakti sa republikim Komesarijatom za izbjeglice i po izradi
navedenih obrazaca krenue se u realizaciju po OUP-a.
Pitanje izrade novih, zamjene starih i izrade duplikata vozakih dozvola u posljednjih
nekoliko mjeseci je definitivno rjeeno. Posebno se to odnosi na izdavanje duplikata
licima koja su vozake dozvole izgubili, ili na bilo koji drugi nain ostali bez nje, a
nemaju relevantnog dokaza da su je posjedovali. Tamo gdje to redovni sudovi nisu htjeli
u vanparninom postupku utvrivati (npr. u Kninu), dokazivanje o posjedovanju vozake
dozvole se provodi u upravnom postupku, uz ovjerene izjave podnosioca zahtjeva i
najmanje dva svjedoka, te uz obaveznu operativnu provjeru od strane ovlatenih radnika
pojedinog OUP-a. Na taj nain do danas je ostao veoma malen broj onih lica, koja nisu
rjeila navedeno pitanje i rjeavanje istog ovisi o samoj stranci.
Kod registracije udruenja graana i drutvenih organizacija poslovi se obavljaju redovno
i na tom podruju, kao i kad je rje o javnim skupovima i matiarstvu, se ne nailazi na
posebne tekoe. Obzirom da se udruenja graana registruju po osnovu vaeeg zakona
Republike Srbije, jedan od slijedeih zadataka iz ove oblasti je izrada prijedloga naeg zakona
i putanja u skuptinsku proceduru na usvajanje.
Posebno poglavlje iz oblasti upravnih i drugih unutranjih poslova predstavlja rad na
poslovima dravljanstva. Naime, premda postoji vaei Zakon o dravljanstvu RSK, isti je
relativno nedoreen i po njemu je u praksi teko postupati. Naroito je to izraeno, kada
408

Jedinstveni matini broj graanina.

192

su u pitanju naknadni upisi lica u knjige dravljana, kao i pitanje voenja evidencija o
dravljanstvu. Problem se oituje u tome da se na podruju RSK trenutno nalazi veliki broj
izbjeglih i raseljenih lica, koja uopte nemaju, ili imaju nedostatnu linu dokumentaciju, te
se ista radi ostvarivanja nekih svojih prava esto pojavljuju kod lokalnih OUP-a sa zahtjevom
o naknadnom upisu u knjigu dravljana. Nadleni matini uredi smatraju da ne mogu
izdati uvjerenje o dravljanstvu bez prethodnog rjeenja odreenog OUP-a o naknadnom
upisu, a vaei zakon jasno kae ko se smatra dravljaninom RSK i ko vodi evidenciju o
dravljanstvu (nadleni matini uredi).
Tako dolazi do negativnog sukoba nadlenosti koji je potrebno rjeiti u dogovoru sa
nadlenim licima iz Ministarstva za pravosue i upravu. U proteklom periodu takve sluajeve
smo rjeavali izdavanjem potvrda o trenutnoj nemogunosti dolaska do knjige dravljana,
te da se takva lica u skladu sa vaeim zakonom smatraju punopravnim dravljanima RSK.
Kada je rije o otpustu, odnosno o prijemu u dravljanstvo navedeni poslovi se provode
u skladu sa zakonskim odredbama i uz obaveznu prethodnu provjeru, dali konkretno lice
ispunjava propisane preduslove.
PRILOG: GLAVNI OPERATIVNI RADNIK
1. Tabelarni prikaz ZA UPRAVNE I DRUGE
Akcije ikago409 UNUTRANJE POSLOVE
Dragan kopelja, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 17.

75

1994., listopad 10.


Dalj
Dopis Izvrnog savjeta SO Dalj putem kojega se predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelia
upoznaje s potekoama u funkcioniranju organa vlasti u toj opini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE DALJ
Izvrni savet optine
Broj: 01-34/2-62/94. M. P.410
Dalj, 10. 10. 1994. g.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Gosp. predsednik Mikeli Borislav
K N I N
Predmet: Funkcionisanje organa vlasti u optini Dalj slubeno pismo
409
410

Prireivai su izostavili tabelarni prikaz.


Prijemni peat: Sekretarijat Vlade RSK, ur. broj: 06-5-1040/94., 11. 10. 1994.

193

Gospodine predsednie,
dozvolite da Vam se obratimo ovim slubenim pismom u kojem Vas elimo obavestiti
o nekim problemima u vezi sa funkcionisanjem organa vlasti u optini Dalj, te da u vezi s
tim damo i odreene predloge. U daljnjem tekstu ovog slubenog pisma navodimo Vam
sledee:
Dana 3. 10. 1994. g. odrana je peta sednica Skuptine optine Dalj sa predvienim
dnevnim redom za tu sednicu. Meutim, na samoj sjednici Skuptine dolo je do dopune
dnevnog reda sa takom dnevnog reda o izglasavanju nepoverenja predsedniku Skuptine
optine Dalj Pantelinac Rajku. Do izglasavanja nepoverenja predsedniku nije dolo iz
razloga to je za nepoverenje glasalo 10 odbornika, a za izglasavanje nepoverenja bilo je
potrebno ukupno 12 glasova.
Skuptina optine trajala je vrlo dugo sa vrlo loim tonovima i raspoloenjima, pa je u tim
okolnostima Skuptina prekinula sa radom s tim da e uslediti njen nastavak. Meutim, do
nastavka rada Skuptine nije dolo. Umesto nastavka rada Skuptine dolo je do masovnih
ostavki odbornika Skuptine. Ostavke je podnelo ukupno 16 odbornika od 23 koliko je
izabrano u Skuptini optine Dalj. Obzirom da je vie od polovine odbornika podnelo
ostavke Skuptina optine Dalj ne moe vie da obavlja svoju funkciju u smislu odredbi l.
15. Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi (Sl.411
glasnik RSK, br. 3/92.).
U vezi sa napred iznetim problemom postavlja se pitanje daljnjeg funkcionisanja organa
vlasti u situaciji kada ne postoji Skuptina optine kao najvieg organa lokalne uprave, kako
to stoji u stavu 1. l.412 15. cit.413 Zakona. Ovakova situacija nije pravno obraena u naem
zakonodavstvu. Istina je da je l. 30. Zakona o teritorijalnoj organizaciji RSK i lokalnoj
upravi reeno da poslove Skuptine optine obavlja Izvrni savet koga postavlja svojom
odlukom Vlada RSK na predlog Oblasnog vea. To je predvieno kada su Skuptine optina
prestale sa radom zbog rata i ratnih dejstava. Istim aktom o postavljanju Izvrnog saveta,
prema cit. lanu Zakona, Vlada reava pitanje organizacije organa uprave i dr.
Meutim, u konkretnom sluaju u optini Dalj postoji organizovan Izvrni savet, postoji
Statut optine i svi potrebni pravilnici, te osnovani organi optinske uprave potrebni za
normalno funkcionisanje Izvrnog saveta i organa uprave.
Smatramo da Vlada RSK u nastaloj situaciji u optini Dalj treba da ovlasti Izvrni savet
optine Dalj u sadanjem sastavu da obavlja sve poslove u optini koji se trebaju obaviti do
konstituisanja nove Skuptine optine Dalj. Naravno, do nove Skuptine e doi nakon to
se obave izbori za novu Skuptinu. Po pitanju novih izbora obratit emo se predsedniku
Skuptine RSK prema odredbama l. 8. Zakona o izboru odbornika u Skuptine optina.
Prema odredbama l. 18. Zakona o izboru odbornika u Skuptine optina se kae: u
Skuptinama u kojima su Skuptine prestale s radom i u novo formiranim optinama,
izborne jedinice utvruju svojom odlukom Izvrni savet optine.
Na kraju ovog slubenog pisma obavetavamo Vladu RSK da sadanji sastav Izvrnog
saveta optine Dalj, kao i optinska uprava u svom sastavu ima dovoljno strunih kadrova
da se obave svi potrebni poslovi u upravi i u vezi sa predstojeim izborima za odbornike
411
412
413

Slubeni.
lanak.
Citirani.

194

Skuptine. U optinskoj upravi rade 3 diplomirana pravnika, jedan pravnik sa potrebnim


iskustvom u radu organa optinske uprave kao i drugi potrebni kadrovi.
Prednje se dostavlja gospodinu predsedniku Vlade RSK na upotrebu i daljnju nadlenost.
S potovanjem,
PREDSEDNIK IZVRNOG SAVETA:
Ing.414 uki Radomir, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A-099-102.

76

1994., listopad 12.


Knin
Dopis sekretara Crvenog kria RSK Jovana Opaia predsjedniku Vlade RSK Borislavu
Mikeliu o potekoama u radu te organizacije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
CRVENI KRST RSK
Broj: 275/1-1994.
Knin, 12. 10. 1994. godine
PREDSEDNIKU VLADE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N
Predmet: Problemi u funkcionisanju Crvenog krsta RSK
Uvaeni gospodine predsjednie,
prema odluci Izvrnog odbora Crvenog krsta RSK od 1. oktobra t. g.415 obavezan sam da
Vas upoznam sa osnovnim problemima vezanim za rad ove nae najznaajnije humanitarne
organizacije, te da Vas zamolim za saradnju i pomo u onim aspektima koji su bitni sa
stanovita njenog optimalnog funkcionisanja u tekim vremenima ratnih oskudica i
svekolike neimatine.
Kao prvo, elim da Vas obavijestim da su meunarodne humanitarne organizacije, koje
djeluju na podruju Republike Srpske Krajine, smanjile svoje donacije za cca. 50 % u
odnosu na prvo polugodite ove godine, zbog ega e se smanjiti i ukupan broj korisnika
humanitarne pomoi koja se realizuje preko Crvenog krsta RSK. No, smanjenje broja
korisnika humanitarne pomoi nee biti proporcionalno smanjenju ukupnih koliina robe
iz humanitarnog kontingenta, zbog toga to smo izvrili smanjenje individualnih normativa
pomoi u odnosu na meunarodne standarde. Pored toga, u saradnji sa Komesarijatom
za izbjeglice RSK i Ministarstvom za rad, boraka i socijalna pitanja preduzimamo mjere
rigoroznije socijalne selekcije stanovnitva, na one koji su stvarno socijalno ugroeni i na one
koji mogu preivjeti ratnu oskudicu, izazvanu drastinim smanjenjem privrednih aktivnosti
na svim sektorima.
414
415

Inenjer.
Tekua godina.

195

Iako smo o naprijed iznijetim injenicama, koje mogu imati vrlo znaajne socijalne i
politike reperkusije, blagovremeno upoznali Ministarstvo za socijalno staranje, ipak,
zbog vanosti ove problematike za ouvanje socijalnog mira u RSK, smatramo naom
profesionalnom i patriotskom obavezom da upoznamo i Vas lino.
Drugo, veliki broj ljudi iz personalne strukture RSK, a naroito sekretari optinskih
organizacija, permanentno su izloeni pritiscima najviih predstavnika optinskih vlasti,
kroz koje se zahtjeva ili ak i sprovodi krenje naeg statuta i drugih normativnih akata nae
organizacije, jer se Crveni krst eli staviti u funkciju stranakih i politikih interesa, a ne
interesa cjelokupnog naroda to je naa izvorna i eminentna funkcija kao humanitarne
organizacije.
Molimo Vas da kao predsjednik Vlade i najodgovorniji ovjek za sprovoenje Ustava
i zakonskih propisa, preduzmete potrebne mjere u cilju zatite autonomnosti nae
organizacije, a time i pravnog sistema u Krajini i meunarodnog humanitarnog prava. U
okviru nae organizacije statutarno i normativno definisana su sva pitanja koja se odnose
na organizaciju rada i rukovoenja, raspodjelu pomoi i sl., i to u skladu sa Zakonom o
javnim ovlatenjima i enevskim konvencijama, koje predstavljaju osnovu meunarodnog
humanitarnog prava.
Iskreno i sa zahvalnou prihvatamo sve oblike konstruktivne saradnje sa organima vlasti
u naoj Republici, ali ne moemo prihvatiti da se problemi nae organizacije rjeavaju
mimo Crvenog krsta i njegovih legalnih organa, kao to su Skuptina, Izvrni odbor, strune
slube i sl. Takoer se iskreno zalaemo za punu odgovornost u radu svakog naeg strunog
radnika i aktiviste, ali smatramo da se ona u svakom pojedinanom sluaju moe utvrditi
na osnovu naih normativnih akata, a ne na osnovu bilo ijih linih i politikih afiniteta.
Tree, svojevremeno je Skuptina RSK usvojila Zakon o izbjeglicama, objavljen u
Slubenom glasniku RSK, br. 12/93., na osnovu kojeg ovaj dravni organ formalnopravno preuzima mnogobrojne kompetencije Crvenog krsta RSK, ime je bitno ugroena
naa samostalnost i nezavisnost kao humanitarne organizacije. O tome smo Vas obavijestili
13. jula 1994. godine naim dopisom broj 185/1-1994., i u prilogu istog dostavili Vam
strunu ekspertizu pravne slube Jugoslovenskog crvenog krsta, a u cilju izmjene spornih
odredaba pomenutog Zakona. Naalost, ni do danas nismo dobili nikakav odgovor, iako su
neke nae optinske organizacije zbog toga onemoguene da normalno obavljaju svoj teki,
sloeni humanitarni posao. U tome kontekstu navodim informaciju koju sam danas primio
od regionalnog sekretara Crvenog krsta za istonu Slavoniju i Baranju, Liina Milovana, da
Komesarijat za izbjeglice RSK preuzima skladita optinskih organizacija Crvenog krsta na
ovoj [...]416
Na alost, svemu ovome nije potreban bilo kakav komentar, i zbog toga oekujem da ete
preduzeti hitne i odlune korake po ovom pitanju ili ete biti lino odgovorni za ugroavanje
i devalviranje Crvenog krsta RSK i stvaranje haosa u sferi socijalne i humanitarne brige za
ugroeno civilno stanovnitvo.
etvrto, Crveni krst RSK ostao je bez bilo kakve financijske potpore od strane Vlade
RSK, iako smo sve do 1. jula ove godine na podruju Republike imalo preko 200.000 stalnih
korisnika humanitarne pomoi. Nelogino je i krajnje neshvatljivo da Vlada RSK ima tako
maehinski odnos prema ljudima koji su u zadnje tri godine rata odigrali presudnu ulogu
u socijalnoj brizi za 120.000 izbjeglica i jo toliko ostalog socijalno ugroenog stanovnitva,
416

Neitko u izvorniku.

196

dok ministri u Vaoj Vladi troe milionske svote na kupovinu brzih automobila i ureenje
radnih kabineta.
Kao ljudi ija je jedina snaga u razumu i ljubavi, mi uprkos ovim neveselim
konstatacijama ipak oekujemo bar minimalnu financijsku podrku nae Vlade i njenog
predsjednika, kao i da e preduzeti sve ostale potrebne mjere za nesmetan rad Crvenog krsta.
Uz najljepu zahvalnost, ostajem s visokim potovanjem,
SEKRETAR
M. P.417 Jovan Opai, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A-176-102.

77

1994., listopad 16.


Vukovar
Obavijest SUP-a Vukovar MUP-u RSK sa zahtjevom MUP-u Republike Srbije da se slobode
lii Damir Grubjei, osumnjien za sudjelovanje u ubojstvu dvaju hrvatskih civila u selu
Jankovci
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
V U K O V A R
M. P.418
DEPEA BROJ: 08-06-02-01/7-0-1460/94. G.
VUKOVAR, 16. 10. 1994. G.
M U P K N I N M. P.419
PREDMET: GRUBJEI DAMIR IZ MOROVIA,
LIENJE SLOBODE MOLIMO.
MOLIMO MUP SRBIJE DA OBAVESTE OUP420 ID DA LIE SLOBODE
GRUBJEI DAMIRA, SINA RADE I MAJKE MARE, RO. 1972. G., NASTANJEN
U MOROVIU, ULICA BATROVAKA BROJ 51.
GRUBJEI JE DANA 14. / 15. 10. 1994. GOD. ZAJEDNO SA BANDA OREM
IZ VUKOVARA IZVRIO DVOSTRUKO UBISTVO U JANKOVCIMA KARATOVI
IVE I JEKE, ULICA NIKOLE TESLE BR. 44. UBISTVO SU IZVRILI IZ AUTOMATSKE PUKE I PUKE M-48, TAKO DA JE BANDA UBIO KARATOVI IVU IZ
PUKE M-48, A GRUBJEI IZ AUTOMATSKE PUKE LIIO IVOTA KARATOVI JEKU. DEO NOVCA I TO 700 DINARA U NOVANICAMA OD 20, 10, 5 I
417
418
419
420

Okrugli peat: Crveni krst RSK, Knin.


Prijemni peat: primljeno 16. 10. u 19,15; obraeno 16. 10. u 19,37; primio: Dragan Suboti.
Prijemni peat: RSK, MUP, ur. broj: 08/3-2-5-6123/1., 16. 10. 1994.
Odjeljenje unutranjih poslova.

197

OKO 150 DM421 U ISTIM APOENIMA JE KOD GRUBJEI DAMIRA TO TREBA


IMATI U VIDU PRILIKOM LIAVANJA SLOBODE.
MOLIMO OUP ID DA OBAVESTI SUP VUKOVAR NAKON TO LIE SLOBODE
GRUBJEI DAMIRA POZIVOM NA DEPEU BROJ GORNJI.
UJEDNO OBAVETAVAMO MUP KNIN DA SMO VAM DOSTAVILI DEPEU ZA
OVO KRIVINO DELO DANA 15. 10. 1994. G. POD BROJEM 1459/94. G.
SEKRETAR
UKI DRAGAN
NAELNIK
PAVKOVI NEBOJA
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 13.

78

1994., listopad 17.


[Beograd]
Zabiljeka efa Predstavnitva Ministarstva vanjskih poslova RSK u Beogradu, Branka
Filipovia, o posjetu britanskog sveuilinog profesora Hugha MacDonalda Republici
Srpskoj i njegovu susretu s elnikom pobunjenih bosanskohercegovakih Srba Radovanom
Karadiem
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ZA INOSTRANE DRAVNA TAJNA
POSLOVE
17. 10. 1994.
ZABELEKA
o susretima 15. 10. 1994. g. u Banja Luci izmeu dr.
Hugh MacDonalda, profesora sa Oksforda i Londona, Branka
Filipovia, efa Predstavnitva MIP-a RSK u Beogradu
sa predsednikom Radovanom Karadiem
Poseta dr. Hugh MacDonalda Republici Srpskoj bila je u sklopu posete Republici Srpskoj
Krajini. Dr. Hugh MacDonald, posredstvom Predstavnitva MIP-a RSK u Beogradu, traio
i dobio ugovoren sastanak sa predsednikom Radovanom Karadiem u Banja Luci, koji se
15. 10. 1994. g. pretvorio u dva sastanka, odrana u hotelu Sinekop Ambalaerka Slavko
Rogulji u 15.55 asova (za vreme ruka) i 20.00 asova (za vreme veere).
Iz sastanka najvanije sledee:
1.) dr. Radovan Karadi dao istorijat odnosa izmeu Srba, muslimana i Hrvata u bivoj
B. i H.,422 gde je izneo da su tradicionalno sve tri zajednice bile podeljene u svoje regije
(odnosno kantone),
421
422

Deutsche Mark (njemaka marka).


Bosna i Hercegovina.

198

2.) Kontakt grupa iznela neprihvatljive karte mape se nikako ne mogu prihvatiti, a
pogotovo pitanje Brkog i Koridora,
3.) mogao bi prihvatiti podelu B. i H. po principu 50 50 % (a kako je predloeno od
strane dr. MacDonalda), pod uslovom:
a) da se mape koriguju u korist Srba, gde bi se prihvatio princip teritorijalnog obuhvatanja
veine srpskih etnikih zemalja u B. i H.,
b) sama podela po principu 50 50 % bi se mogla progurati kroz Skuptinu RS, ali uz
dosta tekoa. Ipak, dr. Radovan Karadi bi se lino zaloio da se princip prihvati, ali
pod uslovom da se srpski predlog mapa predstavi kao predlog Kontakt grupe, kako bi se
pozicije dr. Karadia odrale u Republici Srpskoj. Ukoliko bi se predlog prihvatio, u tom
sluaju dr. Radovan Karadi bi podrao (nove) mape,
c) Republika Srpska mora biti suverena drava sa glavnim gradom Srpsko Sarajevo,
d) Sarajevo bi bilo podeljeno u dva grada, a NE u dva dela. To znai da bi muslimanski deo
Sarajeva postao muslimanska prestonica, a srpski deo grada srpska prestonica. Sama podela
bi bila ili po vertikalnoj ili po horizontalnoj osnovi, mada lino smatra da je horizontalna
podela loginija. U zamenu za enklave u i.423 Bosni, Srbi bi se odrekli dvaju optina na
severu Sarajeva. Sarajevo bi privuklo veinu muslimana iz i. Bosne,
e) podvukao da mala muslimanska drava u bivoj Bosni treba da odgovara interesima
zapadne Evrope, jer bi tim putem Srbi i Hrvati drali muslimane u okruenju,
f ) ukoliko bi se potpisao sporazum o podeli B. i H. po principu 50 50 %, pet minuta
poto se sporazum potpie, treba da se potpie dodatni sporazum o razmeni teritorija izmeu
Republike Srpske i hrvatsko-muslimanske Federacije s jedne strane i Republike Hrvatske i
SRJ oko zapadne Slavonije, gde bi Srbima bio odobren povratak u zapadnu Slavoniju (tj.
onaj deo koji je pod kontrolom Hrvatske),
g) tri meseca po potpisivanju dvaju sporazuma, trebala bi se odrati meunarodna
konferencija koja bi reila pitanje sukoba izmeu RSK i Republike Hrvatske. Dr. Radovan
Karadi smatra da bi se RSK trebala odrei Like, Korduna i Banije u korist Republike
Hrvatske, a Republika Hrvatska bi se trebala odrei istone Slavonije, zapadnog Srema i
Baranje u korist RSK (zapravo Republike Srbije), kao i zapadne Slavonije i severne Dalmacije
u korist Republike Srpske.
NAPOMENA: Izjava je data u takvom tonu da je bilo sasvim jasno da bi Republika Srpska
ustupila zapadnu Slavoniju Republici Hrvatskoj, ali bi zato zadrala najvei deo Kninske
krajine u regionu severne Dalmacije,
h) dr. Radovan Karadi je takoe izjavio da mu je Republika Hrvatska ponudila 35
kilometara morske obale juno od Dubrovnika, i da je on ponudu i prihvatio.
NAPOMENA: Izjava je data u takvom tonu da je bilo nedvosmisleno jasno da je hrvatska
koncesija od 35 kilometara mora data na raun koncesija u RSK, odnosno ovakvim
aranmanom Republika Srpska Krajina bi najveim delom nestala u sklopu Republike
Hrvatske.
GENERALNA NAPOMENA:
a) dr. Hugh MacDonald je vidno okiran datim predlozima, jer je sasvim oigledno da
isti nisu u interesu Velike Britanije. Izjavio mi je da su obavetajne slube Velike Britanije
upoznate sa ovakvim stavovima dr. Radovana Karadia, ali da ne znaju da li i predsednik
423

Istona.

199

Slobodan Miloevi stoji iza njih, to je i jedan od razloga posete dr. Hugh MacDonalda
SRJ / RSK / RS,
b) navedene je predloge dr. Radovan Karadi izneo u mom prisustvu, i to iskljuivo
propustima od strane protokola Republike Srpske. Bio sam prethodno obaveten od strane
efa Kabineta predsednika Republike Srpske da e dr. Radovan Karadi najverovatnije
razgovarati nasamo sa dr. Hugh MacDonaldom. Meutim, sticajem okolnosti kao i linom
inicijativom, ja sam se naao u salonu gde su razgovori voeni, i gde su bili prisutni samo
dr. Radovan Karadi, dr. Hugh MacDonald, kao i ja. Za vreme prvog razgovora, dolo je
do tragikomine situacije kada se dr. Radovan Karadi setio da me pita da li vi ivite u
Beogradu, odnosno kojim poslovima se bavim. Tek kada sam mu dao svoju vizit-kartu,
shvatio je ko sam, odnosno da predstavljam RSK, i da je u mom prisustvu rekao ono to u
normalnim okolnostima ne bi. Poto je i onako rekao vie nego to bi trebao, dozvolio mi
je da ostanem do kraja prvog razgovora i da prisustvujem i drugom, kraem razgovoru, gde
je dr. MacDonaldu sve potvrdio, odnosno da on, dr. Radovan Karadi, mora voditi rauna
o interesima svog naroda u RS, ma koliko to bilo bolno za RSK,
c) skreem panju da je ova zabeleka samo izvod iz ire zabeleke koja e biti gotova u
utorak, 18. oktobra 1994. g. Inae dr. Hugh MacDonald je i pored svega napustio Banja
Luku sa miljenjem da predsednik Slobodan Miloevi (skoro sigurno) ne deli iznete stavove
dr. Radovana Karadia. Ipak, Beograd bi trebao isto i potvrditi Londonu.
EF PREDSTAVNITVA MIP-a
RSK U BEOGRADU
Branko Filipovi, [v. r.]
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1932.

79

1994., listopad 18.


Beograd
Izvjee o problematici vezanoj uz pitanje sukcesije imovine bive SFRJ, koje je, s naglaskom
na nunost sudjelovanja RSK u spomenutom procesu, predsjedniku Vlade RSK Borislavu
Mikeliu uputio savjetnik predsjednika RSK Milana Martia za vanjske poslove Slobodan
Jarevi
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
KABINET PREDSEDNIKA
Beograd, 18. 10. 1994.
broj, 55/94
Predsednik Vlade RSK
g. Borislav Mikeli
K N I N
200

Predmet: Raspodela imovine savezne drave (sukcesija)


Prema predlogu delegacije Savezne Republike Jugoslavije, predmet raspodele treba da budu
preduzea, ustanove, stambeni objekti i druga imovina u koju je investirala Federacija.
Strunjaci Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji skloni su da prihvate miljenje
delegacije Jugoslavije, bez obzira to delegacije Slovenije, Hrvatske i drugih naslednika trae
da predmet raspodele budu samo objekti uknjieni u vlasnike knjige Federacije.
U dosadanjim pregovorima u enevi, nisu usaglaeni stavovi, niti je dogovoreno koji bi klju
za raspodelu, meu naslednicima, bio upotrebljen. Naravno, Republiku Srpsku Krajinu
niko nije ni spominjao kao naslednicu, jer se podrazumevala kao deo Republike Hrvatske.
MIP RSK je jo 1992., a onda i 1993., traio ukljuenje delegacije RSK u pregovore o
nasledstvu imovine, ali kopredsednici nisu odgovorili. Traeno je od SR Jugoslavije da ona
pokrene pitanje uea RSK, ali ni to nije prihvaeno. Profesor Kosta Mihajlovi je miljenja
da RSK, eim insistiranjem na tome, moe otvoriti pitanje svog uea o sukcesiji.
S obzirom da RSK ima objekte na svojoj teritoriji, koji su na jugoslovenskom spisku za
raspodelu, trebalo bi izraunati da li bi oni bili dovoljna vrednost za dodelu RSK, ili bi RSK
mogla da potrauje vie.
Za sad Vam dostavljam spisak imovine424 na teritoriji RSK i RH, a naknadno, kad kopiramo,
poslaemo Vam spisak imovine Federacije iz svih novih drava.
Dostaviti: Martiu,425 SAVETNIK PREDSEDNIKA
Vojnici,426 Slobodan Jarevi, [v. r.]
Babiu,427
Prijiu.428
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 30.

80

1994., listopad 24.


Knin
Proglas predsjednika RSK Milana Martia kojim upoznaje krajinsku javnost sa stanjem
u dravi, pozivajui tamonji narod, a posebice politiare, na jedinstvo i slogu u iduem
razdoblju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Narode Republike Srpske Krajine
424
425
426
427
428

Prilog nije pronaen uz izvornik.


Milan.
Branko, predsjednik Skuptine RSK.
Milan.
Ilija.

201

Prolo je vie od devet mjeseci otkako smo proveli viestranake predsjednike i


parlamentarne izbore u Republici Srpskoj Krajini. Time smo, na institucionalnom planu,
u velikoj mjeri zaokruili nau dravnost. Preostaje nam da se na meunarodnom planu
izborimo za priznanje faktikog stanja i za ostvarenje naih osnovnih politikih ciljeva.
U ovom istom periodu potpisan je sporazum o prekidu sukoba sa Hrvatskom, nakon
ega su stvoreni uslovi za kakav-takav mir, povratak radu, privreivanju i otklanjanju ratnih
teta.
Na diplomatskom planu, nakon to je potpisan Zagrebaki sporazum, nae pozicije
znatno su ojaane, poto smo u tim pregovorima imali status ravnopravne strane i Ameriku
i Rusiju kao garante realizacije potpisanog sporazuma.
Ostvarene su dobre predispozicije za nastavak mirovnog procesa u kome se ne mogu
nametati jednostrani zahtjevi na tetu Republike Srpske Krajine i u kojem se bez naeg
uea ne moe nita rijeiti.
Ono to u nastavku pregovarakog procesa postignemo bie rezultat nae unutranje
snage, jedinstvenog politikog stava i pregovarake platforme, koja u svakom trenutku
polazi od nedvosmislenog opredjeljenja ovog naroda.
Na unutranjem planu, naalost, nismo postigli onaj stepen politikog jedinstva koji nam
je neophodan da bi nae pregovarake pozicije i odbrambena mo bili na zadovoljavajuem
nivou. Nedostaje neophodna koordinacija i saradnja to, posebno na diplomatskom planu,
ostavlja izuzetno nepovoljan utisak. Sve to posljedica je injenice da su stranaki interesi
i line ambicije pojedinih politiara i dalje nadreeni interesima drave, iako smo se kod
izbora Vlade rukovodili eljom da oformimo Vladu nacionalnog jedinstva, polazei od
pretpostavke da samo jedinstveni moemo da izdrimo sve pritiske koji nam predstoje.
Umjesto toga, svjedoci smo nedjelotvornih i tetnih politikih razraunavanja i polemika,
svakodnevno imamo smjenjivanje kadrova na svim nivoima i to ne po principu sposobnosti
ve pripadnosti politikim strankama. Svjedoci smo takoe pojave da se dravne institucije
zloupotrebljavaju za stranaka djelovanja, a pojedinci koji se time koriste, svoj nerad
prikrivaju napadima na one koji uistinu rade, optuujui ih da navodno uzurpiraju tua
ovlatenja.
Sve to rezultira jaanjem unutranjih tenzija, nezadovoljstvom meu narodom i borcima
te jaanjem elje za revanizmom, to prijeti destabilizacijom drave i ugroavanjem
osnovnih interesa naroda za koje smo se svi zalagali u vrijeme izbora.
Ono to je dodatno otealo poloaj Republike Srpske Krajine, svakako je prekid svih
veza izmeu Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske, odnosno uvoenje blokade
prema Republici Srpskoj.
Zbog sudbinske povezanosti dviju zapadnih srpskih drava i jedinstvenog nacionalnog
cilja, prihvatili smo zajedniki politiki kurs sa Republikom Srpskom u odnosu na ponuena
rjeenja svjetskih monika. Taj kurs neemo napustiti bez obzira na svakodnevne podvale
i pokuaje da nam se servira teza o tome kako Republika Srpska i njeno rukovodstvo
navodno rade protiv interesa ove drave. Sa tim ljudima ja sam u svakodnevnom kontaktu
i uvjeravam vas da oni nikada nee uraditi neto to bi moglo da nanese tetu naim
zajednikim politikim ciljevima.
S druge strane, na odnos sa Maticom nikada nije bio doveden u pitanje, jer je poznato
da je nae trajno opredjeljenje, od kojega nismo niti hoemo odustati stvaranje jedinstvene
srpske drave. To mora da bude na jasan i neskriven stav oko kojega ne moe da bude
202

nikakvih politikih kalkulacija, niti mjesta za nekakve sitnosopstvenike interese pojedinaca


ili stranaka.
Narode Republike Srpske Krajine
U predstojeem periodu moemo na meunarodnom planu oekivati intenzivne
politike i diplomatske pritiske na narod i rukovodstvo Republike Srpske Krajine. Njihova
namjera je da nam se nametnu takva politika rjeenja koja bi nas vratila u sastav Hrvatske.
Vaa slobodna volja i nedvosmisleno opredjeljenje sa kim i kako elite da ivite,
ponovljena je vie puta, i nema toga politiara meu Srbima koji bi smio da se poigrava sa
sudbinom srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini.
Ja kao predsjednik drave neu ni po koju cijenu odustati od onih ciljeva za koje ste mi
vi dali svoje glasove. Takoe neu dopustiti da u dravi, navodno u ime demokratije, uzmu
maha sva ona ponaanja koja mogu da ugroze nau odbrambenu mo, da nas oslabe na
unutranjem i meunarodnom planu i izazovu haos u dravi.
Zato najenerginije zahtijevam od svih dravnih institucija i pojedinaca da, kroz
maksimalno lino angaovanje i saradnju, pokau svoje dosljedno patriotsko opredjeljenje
i odanost onim vrijednostima koje su propagirali kao svoje politike ciljeve, da daju puni
doprinos prevazilaenju sadanjeg stanja, te da svoje ustavne i zakonske obaveze dosljedno
izvravaju.
Knin, 24. oktobar 1994. g.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Milan Marti
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 6., kut. 8.

1994., listopad 26.


Knin
Zapisnik s 19. sjednice Vlade RSK

81

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA



VLADA
ZAPISNIK
sa 19. sjednice Vlade RSK odrane 26. 10. 1994. god.
u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio. Odsutni: Dragutin Boli, Rade Tanjga.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Aco Draa, Svetozar Vini, Pavao Marjanovi, Neboja
Jaki, Mile Novakovi.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade B.429 Mikeli.
429

Borislav.

203

Sjednica je poela s radom u 22.30 asova.


Za sjednicu je predvien slijedei
DNEVNI RED
1. Pripreme za nastavak pregovora sa RH:
razmatranje Sporazuma o otvaranju vodovoda,
razmatranje Sporazuma o otvaranju Jadranskog naftovoda,
razmatranje Sporazuma o otvaranju autoputa Zagreb Beograd.
2. Razmatranje zahtjeva UNPROFOR-a za posjet grobljima na dan 01. novembra 1994.
godine
Ad 1
Razmotren je nacrt Sporazuma o otvaranju vodovoda za odreene optine i povrat polova
rotora u hidroelektranu Obrovac (prilog br. 1). U raspravi je uestvovao vei broj ministara,
kao i general Novakovi,430 te Neboja Jaki.
Potom su usvojene primjedbe na Sporazum o otvaranju vodovoda (prilog br. 2).
O Sporazumu o otvaranju Jadranskog naftovoda (prilog br. 3) otvorena je diskusija.
Ministar Krika431 je iznio tehnike podatke i dodao da se treba insistirati da sirova nafta
dolazi u Novi Sad, Panevo. Ministar je takoer stavio primjedbu na naziv ovog sporazuma
koji bi se, po njegovu miljenju, trebao promijeniti u Sporazum o otvaranju Jugoslavenskog
naftovoda. U diskusiji su uestvovali i ministar Petrovi,432 Babi,433 predsjednik Mikeli.
Potom su usvojene primjedbe na nacrt Sporazuma o otvaranju Jugoslavenskog naftovoda
(prilog br. 4).
Otvorena je rasprava o nacrtu Sporazuma o otvaranju autoputa Zagreb Beograd (prilog
br. 5). Ministar Babi je iznio primjedbe na ovaj Sporazum i predloio promjene koje su
prihvaene od ostalih lanova Vlade.
U raspravi su uestvovali ministar Budi,434 Petrovi, Paen,435 g-din Draa,436 ministar
Peri437 i predsjednik Mikeli.
Usvojene su primjedbe na Sporazum o otvaranju autoputa Zagreb Beograd (prilog br.
6).438
Nakon usvojenih primjedbi na ova tri Sporazuma sastavljena je delegacija koja e
uestvovati u pregovorima sa RH (ministar Krika, ministar Petrovi, predsjednik Mikeli,
g-din Draa, g-din Jaki,439 general Novakovi).
Ad 2
Ministar Babi usmeno je saoptio zahtjev UNPROFOR-a za posjet grobljima na dan
01. 11. 1994. upuen MIP-u i zatraio da Vlada zauzme stav o istom. Nakon rasprave u
kojoj su uestvovali gotovo svi ministri usvojen je slijedei
430
431
432
433
434
435
436
437
438
439

Mile.
Milivoj.
Branko.
Milan.
Ljubia.
Milan.
Aco, naelnik Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK.
Slobodan.
Prireivai su odluili izostaviti priloge.
Neboja.

204

ZAKLJUAK
Odobrava se posjeta Hrvata na groblja dana 01. 11. 1994. god. MUP i MIP odredit e
mjesta u kojima e se moi obaviti posjeta grobljima.
Sjednica je zavrila s radom u 4.30 asova.
SEKRETAR PREDSJEDNIK
Savo trbac, [v. r.] M. P.440 M. P.441 Borislav Mikeli, [v. r.]442
Broj: 06-5-1158/94. Broj: 05-3-1613/94.
Knin, 04. 11. 1994.443 Knin, 04. 11. 1994.444
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 15.

82

1994., listopad 27.


Knin
Priopenje Slube za informiranje Ureda predsjednika RSK kojim se krajinska javnost
upoznaje s osnovnim tezama prosvjednog pisma koje je Milan Marti, ponukan Rezolucijom
Glavne skuptine UN-a u kojoj se RSK naziva okupiranim podrujem u sastavu Republike
Hrvatske, uputio glavnom tajniku UN-a Boutrosu Ghaliju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SLUBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
SLUBA ZA INFORMISANJE
Broj: 020/5-1101/94.
Knin, 27. 10. 1994. g.
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Predsjednik Republike Srpske Krajine Milan Marti uputio je danas pismo generalnom
sekretaru OUN Butrosu Galiju445 u kome upozorava na mogue opasne posljedice zaokreta
u politici svjetske organizacije prema krajinsko-hrvatskom sukobu, nakon usvajanja
Rezolucije Specijalnog komiteta za politiku i dekolonizaciju (etvrti komitet) Generalne
skuptine, kojom se teritorij Republike Srpske Krajine tretira kao okupirano podruje.
Predsjednik Marti upozorio je Galija na, u posljednje vrijeme, uestale Rezolucije tijela
OUN koje, odstupajui u bitnom od odredbi Vensovog446 plana, prejudiciraju politiko
rjeenje.
440
441
442
443
444
445
446

Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.


Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
Prireivai su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastorunim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.
Boutros Boutros Ghali.
Cyrus Vance.

205

Upozoravajui na uestale prijetnje hrvatskih dravnika upuene Republici Srpskoj


Krajini, predsjednik Marti u pismu Galiju kae: Iznenauje me Vae preutkivanje
ovakvih izjava i stavova, te dodaje: Opravdan je strah i sumnja da je rije o Vaoj preutnoj
saglasnosti. Ovakav zaokret u politici OUN prema krajinsko-hrvatskom sukobu mogao bi
znaajno da poremeti zapoeti mirovni proces, i u krajnjem, dovede u pitanje rezultate
pregovarakog procesa.
Istiui: Siguran sam u Vae ispravno uvjerenje da podruja pod zatitom Ujedinjenih
nacija nisu, niti to mogu biti, okupirana podruja jer srpski narod ne moe biti optuen za
okupaciju svoje zemlje. Predsjednik Marti na kraju pisma generalnom sekretaru OUN
naglaava: Nadam se da ete uvaiti nae opravdane razloge za negodovanje povodom
Rezolucije Generalne skuptine, i da ete u pravom momentu ukazati na opasnu tendenciju
jednostrane politike OUN kako bi ouvali zapoeti mirovni proces koji je takvom politikom
doveden u ozbiljnu opasnost.
EF SLUBE
Petar Damjani
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 3.

83

1994., listopad 28.


Slunj
Izvjee SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na podruju njezine nadlenosti
IZVJETAJ
Sastavljen dana 28. 10. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj, vezano uz okolnosti
obilaska IV. sektora, te prikupljanje vanijih podataka na istom.
U toku slube 27. 10. 1994. godine od 08.00 do 16.00 asova doznaje se da na podruju
447
K. Ljeskovca, Rakovice, Stare i Nove Krlje vri kontrolu mjeovita vojna policija koja se
predstavlja kod svake kue pod drugaijem imenom, / aktivna vojska RSK i vojna policija
mjeovita, Like, Korduna i Dalmacije /, gdje vre pretrese stambenih kua i oduzimaju
robu, traktore pa se ak i nekorektno ponaaju prema stanovnicima navedenih mjesta. Za
sve te vidove toga posla nemaju odgovarajue papire i to prilikom oduzimanja predmeta kao
i traktora za isto ne izdaju nikakvu potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta.
Iste jedinice su dana 25. 10. 1994. godine priveli Danu Ronevia iz K. Ljeskovca i
Zdravka koria iz Nove Krlje, gdje je kod koria pronaena jedna bava benzina i jedna
bava nafte, koju naftu i benzin su oduzeli, a njega su sproveli na Vojni poligon u Slunj.
Dana 24. / 25. 10. 1994. godine u mjestu Jamarje kod Ilije Vukovia oduzet je traktor
Zetor to je poinila navedena grupa, zbog sumnje da je isti snimljen na vercu sa
muslimanima, te da je prevozio odreenu koliinu goriva. Prije otprilike mjesec i neto dana
u K. Ljeskovcu, na mostu preko rijeke Korane, vojska RSK postavila je 12 protutenkovskih
447

Kordunskog.

206

mina / estica / te se prije dva dana 6 mina aktiviralo, a tom prilikom nanesena je velika
materijalna teta stanovnitvu blinjeg objekta / Pjevac Jovi popucala su sva stakla na kui
/. Na lokaciji gdje su mine postavljene nije bilo nikakvog obiljeja da se iste tu nalaze, a niti
je fiziki obezbeeno.
Dana 26. 10. 1994. godine obilaskom III. sektora doznaje se da se vri masovna sjea
umskih stabala ogrevnog drveta na lokaciji Pale Glinice, a isto ine mjetani sela
Klokoa i Ruevice.
Prema informacijama doznaje se da muslimani iz Batnoge odlaze u V.448 Kladuu i vraaju
se nazad, pa je stanovnitvo uza samu granicu uznemireno. verc u Maljevcu i Pain Potoku
uestalo se odvija i to sa uniformama i municijom.
Ovl. sl. Lice:449
Vidovi Milan, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1067-5.

84

1994., listopad 29.


Dopis specijalnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Yasushija Akashija predsjedniku RSK
Milanu Martiu o nunosti omoguavanja posjeta pojedinim katolikim grobljima u RSK
osobama hrvatske nacionalnosti 1. studenoga 1994., u skladu s prethodno dobivenom
suglasnou krajinskog politikog vodstva o tom pitanju
ZATITNE SNAGE UJEDINJENIH NACIJA
SPECIJALNI PREDSTAVNIK GENERALNOG SEKRETARA
ZA BIVU JUGOSLAVIJU
29. oktobar 1994.
Ekselencijo,
20. oktobra 1994. obratio sam Vam se traei Vau suradnju u omoguavanju poseta
hrvatskih katolika razliitim grobljima unutar zone razdvajanja i u UNPA-zonama na dan
1. novembra. S obzirom na jasnu humanitarnu prirodu ovih poseta, bio sam siguran da
mogu raunati na Vau podrku i bilo mi je drago kada me je Enrike Agilar450 28. oktobra
obavestio o Vaem pozitivnom odgovoru i podrci ovim posetama iz Vaeg kabineta, kao i
od g. Mikelia451 i g. Babia.452
Na osnovu daljih razgovora izmeu g. Agilara, g. Prijia453 i g. Pavkovia,454 saznao sam da
je dogovor postignut za posete sledeim grobljima:
448
449
450
451
452
453
454

Veliku.
Ovlateno slubeno lice.
Enrique Aguilar, ravnatelj civilnih poslova UNPROFOR-a u sektoru Jug.
Borislav.
Milan.
Ilija.
Neboja.

207

Sektor Jug:

Graac, kabrnja, Pristeg, Maljkovo, Zemunik Donji, Dabar, kao


i Smili, koje se ne nalazi unutar zone razdvajanja.
Sektor Sever: 
Glinska Poljana, Kamensko, Donje Jame, Stankovac, Banski
Grabovac, Banska Selnica, kao i Kostajnica van zone razdvajanja.
Sektor Istok: Reciprone posete Dardi i Donjem Gradu (u Osijeku).
Sektor Zapad: Dati su predlozi za Gorice i Jasenovac, ili Paklenicu.
Na osnovu ovih dogovora, obavestio sam hrvatsku Vladu o Vaim mudrim i humanim
odlukama i naloio osoblju UNPROFOR-a da obavi sve neophodne logistike i bezbednosne
pripreme. Hrvatska Vlada me je uverila da ove posete imaju isto humanitarni karakter,
kao i u svoju punu kooperativnost, time to e osigurati da uestvuju samo civili koji nisu
imali uea u ofanzivnom ratu. Takoe su pruili svoju punu i bezuslovnu saradnju u
omoguavanju poseta Vaih ljudi grobljima pod njihovom kontrolom.
Danas sam obaveten da izgleda postoji neka zabuna na lokalnom nivou u vezi sa Vaim
instrukcijama. Moram da naglasim svoje duboko lino razoaranje u sluaju da Vae
prethodno odobrenje ne bude sprovedeno. Moja prva bojazan je naravno za oseanja onih
koji su se toliko dugo nadali da e posetiti grobove svojih najdraih. Ali Vam takoe moram
skrenuti panju na verovatne negativne utiske kod onih koji su Vai prijatelji, ukoliko ove
posete budu dovedene u pitanje, posebno nakon to ste ve izrazili svoju saglasnost i saradnju.
Stoga bih Vas zamolio da razjasnite Vaim lokalnim vlastima svoju saglasnost za posete
gore navedenim grobljima. Ovo bi trebalo uiniti 30. oktobra, kako bi se omoguilo da se
izvre konane pripreme. Naglaavam najvii znaaj toga da ove posete budu uspene, za
to ocenjujem da je veoma mnogo u interesu mira, u interesu humanosti i u interesu Vaeg
naroda.
Uveravam Vas, Ekselencijo, u izraze mog najvieg uvaavanja.
Jasui Akai455
Njegova Ekselencija Milan Marti
Knin
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

85

1994., listopad 30.


Beli Manastir
Analiza politike situacije u RSK koju je nainio tadanji zastupnik krajinske Skuptine iz
redova Srpske radikalne stranke RSK Ratko Gondi
Ratko J. Gondi
Beli Manastir
Stevana tiljanovia 20
tel. 0251/772-933
455

Yasushi Akashi.

208

30. 10. 1994.

NEOPHODNE MERE POTREBNE ZA POLITIKU STABILIZACIJU POLOAJA


PREDSEDNIKA RSK456
1. Sadanje stanje
Sadanje stanje u RSK karakterie sledei odnos snaga:
1.1. Predsednik Marti457 kontrolie policiju i najvei deo SVK u zapadnom delu drave.
I tamo je donekle prisutna aktivnost SKPJ, naroito kod pojedinih oficira, ali po mojoj
proceni to nije zabrinjavajue, bar za sada, jer sam u razgovorima sa veim brojem oficira
G SVK stekao utisak da su iskreni, patriote i da podravaju politiku opciju predsednika
Martia, a da ih veoma brine pozicija Srbije i predsednika Miloevia.458 Ovo naroito
obzirom na dobro poznavanje kompletnog logistikog problema vojske Republike Srpske.
1.2. Komandant G SVK, po mojoj proceni na osnovu mnogih kontakata je patriotski
opredeljen i podrava predsednika Martia, iako je izloen jakim pritiscima iz Knina i iz
Beograda, u smislu da se dri samo vojske, a da politiku (itaj Martia) ostavi drugima.
Mislim da se u njegovu postojanost ne treba sumnjati. Isti je sluaj i sa ministrom unutranjih
poslova. Za ministra odbrane ne mogu dati kategorian sud jer nisam bio u prilici prikupiti
dovoljno relevantnih podataka, ali ipak smatram da je ispravan i patriotski raspoloen.
1.3. Stanje u istonom delu RSK izmie kontroli i karakterie se dosta jako ispoljenom
tenjom za odvajanjem od zapadnog dela. Ovo potpomae i sledee:
1.3.1. Blizina i fiziki kontakt sa SRJ i Srbijom. Ovo, kao i injenica da su ovi krajevi
oduvek bili u sastavu srpske Vojvodine, dirigovane glasine da su ti krajevi (Baranja, zapadni
Srem i istona Slavonija) dogovoreni izmeu Miloevia i Tumana459 da pripadnu Srbiji,
kao i jak oseaj kod stanovnitva da ipak i po tradiciji, i po navikama i obiajima, i po
privredno-ekonomskom sistemu daleko vie pripadamo Vojvodini nego zapadnom delu
RSK, daju hranjivu podlogu separatistikim tenjama.
1.3.2. Ambicije bivih politiara Hadia460 i kompanije, koji bi poto poto da se ponovo
vrate na politiku scenu.
1.3.3. Prisutnost dvojne vlasti: zvanine i paralelne, sive iz senke, a koju predstavlja Rade
Kosti, slubenik MUP Srbije i RSK. Snage koje on predstavlja ele kontrolu nad ovim
delom RSK zbog line koristi.
1.3.4. Sastav Vlade RSK smatra se da nema ni jednog ministra u ovoj Vladi iz istonog
dela i da je to uinjeno sa jedinim ciljem da se ovaj kraj slobodno pljaka.
1.3.5. U Baranji ak i komandant divizije i njegov zamenik potstiu ove tenje. Sada su na
poziciji da Martia treba skiniti. Treba proveriti kome su na vezi, poto odobravaju poznate
vukovarske dogaaje oko ministra policije. U svakom sluaju trebalo bi ih premestiti, jer
unose previe politike i podela u vojsku i graanstvo.
1.3.6. Predsednik Optine Beli Manastir priznaje da ga ovo stanje mui i da mora svakih
15 dana ii u Beograd na razgovor sa Kostiem, Kertesom461 i drugima, kako bi napunio
baterije (izraz je njegov).
Prireivai su izostavili dio teksta izvornika, naslovljen Analiza stanja i mogui pravci razvoja situacije u
Republici.
457
Milan.
458
Slobodan.
459
Franjo.
460
Goran, bivi predsjednik RSK (1992. 1994.).
461
Mihalj, direktor Savezne uprave carina SRJ.
456

209

1.4. Stanje u Skuptini RSK je sledee:


1.4.1. Interesna grupa Babi462 / Mikeli463 ima trenutnu prevlast. Grupa se sastoji od
gotovo svih poslanikih klubova osim SRS.464 Meutim, njihovo jedinstvo nije tako vrsto
kako bi se moglo zakljuiti iz rezultata glasanja o Vojnici.465 Kljune linosti su:
1.4.1.1. Babi. Neverovatno bolesna ambicija i elja za vlasti. Spreman je na sve postupke samo
da se doepa mesta predsednika RSK. Sada se predstavlja kao sledbenik politike predsednika
Miloevia i izigravae ropski poslunog slugu dok ne ostvari cilj, a tada e ponovo pokuati da
postane lider svih Srba. Gaji gotovo patoloku mrnju prema Miloeviu, Martiu, Mikeliu i
Vojnici. Miloevi mu je potreban kao kiobran za obraun sa Vojnicom i Martiem, a Mikeli
kao orue. Kada ostvari cilj, okrenie se protiv obojice. teta to tako visoka inteligencija i
neosporne sposobnosti, kao i vrlo izraena liderska crta, lee u tako narcisoidnom oveku.
1.4.1.2. Veljko Vukeli. Politiar / politikant. Lini interes iznad svega. Postoje indicije
(treba proveriti) da je sa Dakulom466 i kompanijom bio umean u tragediju zapadne
Slavonije. Stalno je uz Mikelia, te sa iiem467 i Bakiem468 ine ekonomski savet
Mikelia. Predsednik poslanikog kluba SDS srpskih zemalja469 (predsednik je Karadi470),
a ni jednu sugestiju svog predsednika nije prihvatio. Sada je precizniji izvrilac nareenja
iz SPS471 i Miloevia nego lanovi SPS472 Bjegovi473 i ostali, jer tako obezbeuje svoje
sumnjive poslove. Prevrtljiv i nepouzdan.
1.4.1.3. ii. Predvodi poslanike GG.474 Klasian mafija. Desna ruka Mikelia, naroito
oko eksploatacije drveta, ali i manipulacije naftom, naroito mazutom.
1.4.1.4. Ranko Baki. Veliki privrednik i veliki mafiozo. U vreme galopirajue inflacije
ostvario ogromnu duniku dobit koritenjem reeskontnih kredita kod etiri poslovne
banke u isto vreme i za iste namene. Tekoe Beogradske banke u Kninu proistekle su
upravo zahvaljujui njemu i kreditu od preko 900.000 novih dinara odobrenih njegovom
kombinatu u prolee ove godine.
1.4.1.5. ore Bjegovi. ef SPS. Nikada konkretan, uvek na vazi. Sa svima eli dobre
odnose, eli biti dobar ovek svima. Na njega se teko iko moe osloniti. Ima indicija da je
umean u sumnjive poslove oko Knineksa.
Poslanici ovih politikih grupa nisu jedinstveni i monolitni. ak i jedan broj poslanika
SDS K475 (Gavrilovi,476 L.477 Macura, Maljkovi478) ne podrava politiku lidera stranke
Milan.
Borislav.
464
Srpska radikalna stranka.
465
Branko.
466
Veljko, elnik pobunjenih zapadnoslavonskih Srba.
467
Dragan.
468
Ranko, predsjednik Socijaldemokratske partije RSK.
469
Srpska demokratska stranka srpskih zemalja.
470
Radovan.
471
Socijalistika partija Srbije.
472
Srpska partija socijalista (osnovana krajem 1993. kao krajinska inaica Miloevieve Socijalistike partije Srbije).
473
ore, bivi predsjednik Vlade RSK (travanj 1993. travanj 1994.).
474
Grupa graana (zastupniki klub u sazivu Skuptine RSK konstituirane na osnovi rezultata skuptinskih
izbora koji su u RSK odrani krajem 1993. godine).
475
Srpska demokratska stranka Krajine.
476
Vaso.
477
Lazar.
478
Radovan.
462
463

210

Babia. Usled jasno izraenog neslaganja u stavovima, ispoljenog pri smeni Vojnice
(uzdrani su u stvari isto protiv), zatim i jasno izraene nesigurnosti kod donoenja odluke
o pokretanju postupka smene (desetak poslanika je izjavilo da su potpisali zahtev a da nisu
sigurni u ispravnost, ali da misle da tako treba, tj. da je to naredio Miloevi) jasno
ukazuje da proces smene na vrhu RSK ne bi tekao glatko. To je i Babi procenio i obustavio
dalje akcije dok ne konsoliduje redove.
1.5. Mikeli. To je politiar za jednokratnu upotrebu i toga je svestan. Ako pobedi u ovom
odmeravanju snaga Marti, on leti. Ako pobedi Babi, leti takoer. Zato nastoji to bolje
iskoristiti sadanji poloaj i obezbediti se za budunost. Treba proveriti njegove poslove
oko prodaje penice iz RR479 za cigarete, zatim manipulacije u poslu mazut ubrivo, oko
izdavanja u zakup pogona u Vrhovinama, kao i ostale poslove (sve gde se javlja ii ili
Vukeli).
1.6. Danas verovatno najsnaniji politiki faktor, jedini nekompromitovani, opte prihvaen
i potovan u celom narodu jeste SPC.480 Na poslednjoj sednici Skuptine svetenstvo je jasno
iznelo stav Crkve. To to ovaj apel za jedinstvo nije prihvaen od strane veeg dela poslanika
ukazuje da je uticaj predsednika Miloevia i centra moi za koji misle da je pod njegovom
upravom u ovom momentu suvie jak, i da veliki broj poslanika jo uvek ide u neki centar
po svoje miljenje. Ipak, po mojoj proceni, stav SPC i zakljuci koje e doneti u Banja Luci
imae dalekosene posledice. Ukoliko SPC konano uplovi u politiku a najverovatnije
e morati interesna grupa B / M481 e postati prolost. SPC je danas sigurno jedina prava
koheziona sila u srpskom narodu i ona e taj momenat sigurno maksimalno koristiti.
2. Neophodne mere
Dalja sudbina RSK ovisi o merama koje e predsednik Marti poduzeti, jer interesna grupa
B / M intenzivno radi na ostvarenju svojih ciljeva. Neke od neophodnih mera po mom
miljenju jesu:
1. Jaanje pozicija u vojsci.
1.1. Sve nepouzdane komandante korpusa, divizija i brigada zameniti proverenim i
sposobnim kadrom, spremnim da izvre svako NJEGOVO nareenje.
1.2. Pretresti vojnu obavetajnu slubu, koja vrvi od SKPJ.
1.3. Hitno proveriti stanje (politiko) u vojnoj policiji i jedinicama specijalne namene
pod ijom se stvarnom komandom nalaze.
1.4. U Baranjskoj diviziji zameniti komandanta divizije puk. Mladenovia482 i njegovog
zamenika puk. Novakovia.483 Obojica se vie bave politikom nego vojskom, a na pagi
su R.484 Kostia.
2. Jaanje pozicija u policiji, naroito u istonom delu, po principu koji sam naveo za
vojsku. U jednoj dravi moe biti samo jedna policija i jedan ministar policije.
3. Jaanje pozicija u privredi. Sve rukovodioce dravnih i javnih preduzea, koji nemaju
zadovoljavajue rezultate, ili su korumpirani, treba smeniti, i tako dobiti podrku u narodu,
ali i jaati privredu.
479
480
481
482
483
484

Robne rezerve.
Srpska pravoslavna crkva.
Babi/Mikeli.
Stojan, komandant 1. baranjske divizije.
Rajko, naelnik taba 1. baranjske divizije.
Rade.

211

4. NAJVANIJE!!! Oformiti Obavetajnu slubu RSK. Sada se ovim poslom bave vojska
i policija (DB).485 Meutim, praksa i iskustvo ostalih drava pokazuju da to nije dovoljno.
Potrebno je imati posebnu specijalizovanu slubu, koja pre svega odgovara predsedniku
republike i snabdeva ga bitnim, preciznim i objektivnim podacima. Ova sluba bi se bavila
kompleksnom obradom podataka iz svih relevantnih podruja (vojno, politiko, privredno
i dr.). U radu bi usko saraivala sa vojskom i DB, ali bi bila autonomna. OS486 ne bi trebala
biti velika, ali mora biti dobro organizovana i efikasna.
ZAVRENO!

U Belom Manastiru, 30. oktobar 1994.
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, SO SBiZS, kut. 3.

86

1994., studeni 1.
Knin
Dopis Ministarstva prosvjete RSK Sekretarijatu Vlade RSK u kojem se ale na rjeenje o
raskidu ugovora o zakupu poslovnih prostorija na kninskoj eljeznikoj postaji
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.487
MINISTARSTVO PROSVJETE
Broj: 01-16-489/94.
Knin, 01. 11. 1994. godine
SEKRETARIJATU VLADE R S K
K N I N
Obavjetavamo Vas da smo dana 28. 10. 1994. godine dobili od TP488 eljeznica
Krajine dopis da se u roku od 30 dana iselimo iz poslovnog prostora u eljeznikoj stanici
Knin, koji je izdat u zakup ovom ministarstvu.
S obzirom da ovo ministarstvo nema drugog prostora zahtjevamo od Vlade Republike
Srpske Krajine, da odmah razmotri ovaj problem i da nam nae adekvatan prostor za rad.
Ovo ministarstvo se u vie navrata obraalo Vladi RSK sa problemom poslovnog prostora
ovog ministarstva (jer ove tri prostorije u kojima do sada radi 15 radnika nisu adekvatne) ali
do sada nismo naili na razumjevanje.
U momentu kad se iselimo iz ovih prostorija, pored problema poslovnog prostora
pojavit e se i problem kancelarijske opreme za rad 15 radnika ovog ministarstva u sjeditu
Ministarstva prosvjete u Kninu, jer smo do sada koristili kancelarijsku opremu zateenu u
prostorijama eljeznike stanice Knin.
485
486
487
488

Dravna bezbjednost.
Obavjetajna sluba.
Prijemni peat: RSK, Sekretarijat Vlade, ur. broj: 06-5-1134/94., 1. 11. 1994., Knin.
eljezniko transportno poduzee.

212

U prilogu vam dostavljamo fotokopiju otkaza ugovora.489


S potovanjem,
M. P.490
SEKRETAR
Radinovi Slavka, dipl. prav.,491 [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 28.

87

1994., studeni 2.
Knin
Otvoreno pismo ministra informiranja Vlade RSK Borivoja Raua predsjedniku Skuptine
RSK Rajku Leajiu u kojem kritizira rad Vlade i obavjetava Skuptinu o podnoenju
ostavke
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Ministarstvo informisanja
Knin, 2. novembar 1994.
br. 04-37/94.
SKUPTINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Predsjedniku Skuptine
g. Rajku Leajiu
Gospodine predsjednie,
u Vladu Republike Srpske Krajine uao sam s opredjeljenjem da po mjeri svojih
sposobnosti pomognem u rjeavanju krupnih problema pred kojima se naao srpski narod
u Srpskoj Krajini. Nakon svega to se zbivalo u proteklom estomjesenom periodu rada
Vlade a to je naroito dolo do izraaja u poslednjih mesec dana ostajem u uvjerenju
da moja pomo, moje shvatanje problema i predlozi kako da se oni rjeavaju ne samo da
nisu naili na razumjevanje Vlade, ve su bili doekani s nerazumljivim negodovanjem i
naglaenom nervozom.
Ocjenjujui da je stanje u Republici Srpskoj Krajini kritino, da ono ima sva obiljeja
ozbiljne politike krize koja vrlo razorno djeluje kako na unutranjem politikom planu
tako i na meunarodni poloaj Republike Srpske Krajine, nakon nekoliko bezuspjenih
pokuaja da Vladi na to ukaem, smatrao sam neophodnim da joj se obratim otvorenim
pismom i postavim pet pitanja, po mom shvatanju presudnih za budunost srpskog naroda:
1. Da li je vrhovni cilj nacionalne politike Vlade uvrivanje srpskog nacionalnog i
dravnog suvereniteta Republike Srpske Krajine, to ini pretpostavku za cjelovito srpsko
dravno ujedinjenje?
489
490
491

Prilog nije pronaen uz izvornik.


Okrugli peat: RSK, Ministarstvo prosvete, Knin.
Diplomirani pravnik.

213

2. Da li je prioritetni cilj Vladine politike brzo svesrpsko ujedinjenje u srpsku nacionalnu


dravu?
3. Kakav je odnos Vlade prema sadanjim inicijativama za ujedinjenje Republike Srpske
Krajine i Republike Srpske?
4. Kakav je stav Vlade prema besprimernom, nastranom i opasnom zatvaranju srpskosrpske granice na Drini?
5. Da li najnoviji potezi vlasti Republike Srpske Krajine razgovori o vodosnabdevanju
gradova u susjednoj Hrvatskoj bez odgovarajueg reciprociteta i najavljeno otvaranje autoputa koje bi koristili samo Hrvati doprinose meunarodnom priznanju Republike Srpske
Krajine i naem najviem dravnom cilju: ujedinjavanju s ostalim srpskim dravama
Srbijom, Srpskom i Crnom Gorom u jednu dravu?
Pri tom sam, razumije se, traio da se prema tim pitanjima Vlada odredi i da o svom
stavu obavjesti javnost.
Umjesto da raspravlja o postavljenim pitanjima i time pokae da je na visini svog zadatka,
Vlada je, po scenariju g. Mikelia, otvorila raspravu o meni a ne to je morala uiniti o
budunosti Republike Srpske Krajine.
Zbog toga sam sa aljenjem doao do zakljuka da ili Vlada Republike Srpske Krajine ne
zna odgovor na postavljena pitanja i u tom sluaju ne moe voditi politiku Srpske Krajine, ili,
to je jo gore, ne eli da odgovori na ta pitanja i zato ne smije voditi politiku Srpske Krajine.
Gospodine predsjednie,
obavetavam Skuptinu da zbog nesaglasnosti s Vladom iji sam lan u odnosu na bitna
pitanja nacionalne politike, prije svih pitanje ujedinjenja srpskih drava (koje smatram
formulom opstanka za srpski narod, dok Vlada ujedinjenje srpskih zemalja smatra
nerealnim), na osnovu lana 87. Ustava Republike Srpske Krajine podnosim ostavku na
dunost ministra informisanja Republike Srpske Krajine.
Razlozi za ovakvu odluku postojali su i ranije. Odgaao sam njeno donoenje samo zato
to smatram da niko nema pravo bez valjanih argumenata odustati od borbe za ostvarivanje
pravednog cilja srpskog naroda stvaranja njegove nacionalne drave. Uz to ocijenio sam
da moram uloiti maksimum napora i strpljenja kako bih u tekom vremenu uinio najvie
to mogu. Naalost, svi moji argumenti i razlozi, kao i sva moja ukazivanja na to u kojoj se
situaciji nalazimo, kako na meunarodnom tako i na unutranjem politikom planu i ta
nam je initi bili su nedovoljni i zato sam odluio da podnesem ostavku.
Neka moja ostavka bude jo jedan znak da Vlada Republike Srpske Krajine izbegava da
se suoi s kljunim pitanjima kojima bi morala da se bavi i svojom pasivnou utire put
onom politikom ishodu koji je protiv volje i interesa srpskog naroda.
Za neodgovorno ponaanje Vlade Republike Srpske Krajine u vrlo odgovornom vremenu
neko mora platiti cijenu. Vreme e pokazati da li je podnoenje rauna trebalo da krene ba
od mene.
Dostavljeno:
1. Skuptini Republike Srpske Krajine,
2. Vladi Republike Srpske Krajine,
3. predsedniku Republike Srpske Krajine,
4. sredstvima obavetavanja.
Borivoj Rauo, [v. r.]
214

Izvornik, strojopis, irilica


HR-HMDCDR, 4., kut. 15.

88

1994., studeni 3.
Knin
Izvjee Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK krajinskoj
Vladi o mogunosti proizvodnje ivaih strojeva u RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE,
PRIVREDNI RAZVOJ I INDUSTRIJU
Broj: 15-1062/94.
Knin, 03. 11. 1994.
VLADA R S K
Predmet: Mogunost proizvodnje ivaih maina
Poznato je da je Bagat Zadar do prije rata vrio montau ivaih maina, iako je
najvei dio kooperanata koji su proizvodili delove, podsklopove i sklopove bio i ostao na
teritoriji SR Jugoslavije i RS Krajina.
Inicijativa i odreene aktivnosti su ve ranije pokrenute od strane Ben-bagata iz
Benkovca, ali oigledno da se sve odvijalo mimo oficijelnih institucija dvaju republika.
Ukljuivanjem u ovu aktivnost Ministarstvo industrije RSK-a je u kratkom roku uspjelo
da definie nekoliko bitnih elemenata:
1. u saradnji sa Izvrnim savjetom SO Benkovac i Knin, predstavnicima TVIK-a,492
Jadran-metala i Ben-bagata usaglaeno je da se montaa maine treba obavljati u Kninu,
2. ovakav pristup je podran i u Ministarstvu industrije Republike Srbije na sastanku
odranom 30. 09. 1994. godine. Sastanak je odran na nivou ministara, te predstavnika
zainteresiranih proizvoaa iz obe republike,
3. meuvremeno je izvren kontakt sa svim proizvoaima pozicija za ivau mainu, koji su
uglavnom potvrdno odgovorili, tj. da u kratkom roku mogu zapoeti sa proizvodnjom svih
pozicija koje su i prije rata proizvodili,
4. na osnovu, nacrta Prva Petoletka je u mogunosti da ue u proizvodnju pozicija koje je
proizvodio ino partner Veritas iz DDR-a,493 koji je navodno u steaju.
Napomenuti emo osnovne uesnike u proizvodnji ivae maine: EI494 Holding
Korporacija Ni, Kruik Valjevo, Plastika Bujanovac, Plastika Nova Varo,
Balkan Suva Reka, Vulkan Ni, SINTER Uice, Elid Donji Dunik,
Feruid Bela Palanka, Fabrika reznog alata aak, Prva Petoletka Trstenik, Fopa
Vladiin Han, Ben-Bagat Benkovac, TVIK Knin, Jadranmetal Kistanje i
Borovo Borovo.
492
493
494

Tvornica vijaka Knin.


Deutsche Demokratische Republik (Njemaka Demokratska Republika).
Elektronska industrija.

215

Konanu potvrdu o mogunostima proizvodnje svakog od uesnika oekujemo na


sastanku koji se u organizaciji Ministarstva industrije oekuje u EI Ni izmeu 9. i 11.
oktobra ove godine.
Istovremeno optina Benkovac nominira struni tim koji bi proiren sa predstavnicima
TVIK-a bio nosilac ovog projekta, a zbog znaaja samog proizvoda preduzee bi trebalo
biti na republikom nivou to emo naknadno i predloiti.
Poto je ovo samo informacija o poduzetim radnjama, napomenuti emo da je trite
Srbije apsorbovalo prosjeno 35.000 komada maina godinje, a postoji i snimak trita
Rusije ije su potrebe neograniene.
Elaborat o pokretanju ove znaajne proizvodnje biti e uskoro dostavljen Vladi od strane
strunog tima i Ministarstva industrije.
S potovanjem!
M. P.495
MINISTAR
dr. Branko Petrovi, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 28.

89

1994., studeni 7.
Knin
Zapisnik s 1. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skuptine RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA REPUBLIKE
Sluba Skuptine
Broj: 01-02-04-83/1-94.
Knin, 07. 11. 1994. godine
ZAPISNIK
sa I. sjednice drugog redovnog zasjedanja
Skuptine RSK, odrane 25. 10. 1994. godine u Kninu
Sjednica je poela sa radom u 11.00 asova.
Sjednicom je predsjedavao predsjednik Skuptine Branko Vojnica, a prisustvovao je 71
poslanik.
Pored poslanika prisutni su i gosti:
njegovo preosvetenstvo episkop gornjekarlovaki g. Nikanor,
njegovo preosvetenstvo episkop dalmatinski g. Longin,
predsjednik I. O.496 Srpske radikalne stranke Krajine Rade Leskovac,
gospodin Ugljea eni lan Patrijarijskog saveta Srpske pravoslavne crkve,
495
496

Okrugli peat: RSK, Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Knin.
Izvrni odbor.

216

direktor SRT RSK497 Duan Bada,


mitropolit dabrobosanski (njegovo visoko preosvetenstvo) g. Nikolaj,
njegovo preosvetenstvo episkop bihako-petrovaki Hrizostom,
gospodin profesor dr. Predrag Lazarevi, Banja Luka,
Rajko Kasagi poslanik Narodne Skuptine RS.
Nakon pozdravnog govora gostiju Skuptine prelo se na usvajanje dnevnog reda. Predloeni
dnevni red proitao je Predsjednik Skuptine Branko Vojnica, kako slijedi:
1. Aktuelna drutvena i vojno-politika situacija u RSK.
2. Izvjetaj Vlade za proteklo razdoblje.
3. Predlozi Vlade
3.1. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima.
3.2. Prijedlog Zakona o turizmu.
3.3. Prijedlog Zakona o obnovi Republike Srpske Krajine.
3.4. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i podsticanju razvoja
grada Vukovara.
3.5. Prijedlog Zakona o zatiti civilnih rtava rata.
3.6. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
3.7. Prijedlog Zakona o izmjenama krivinog zakona RSK.
3.8. Prijedlog Zakona o kontroli, utvrivanju i naplati javnih prihoda.
4. Prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o umama.
5. Davanje saglasnosti na Statut RTV498 RSK.
6. Izvjetaj o prijedlozima skuptinskih odbora i tekua pitanja.
6.1. Inicijativa za izmjenu i dopunu Odluke o ueu osiguranika u trokovima zdravstvene
zatite (SO Vukovar).
6.2. Prijedlozi za preispitivanje stanja i normativa koji ureuju status penzionera u Krajini
(SO Vukovar i SO Petrinja).
7. Poslanika pitanja.
Nakon proitanog predloenog dnevnog reda ef poslanikog kluba SDS Krajine,
Drago Kovaevi predloio je da se kao prva taka na dnevni red stavi pitanje povjerenja
predsjedniku Skuptine RSK, Branku Vojnici. Klub poslanika SDS Krajine i SDS srpskih
zemalja499 predlau ujedno razrjeenje predsjednika Skuptine, a ostali radni dio Skuptine
da ide po utvrenom dnevnom redu.
Izvodi iz rasprave vezane za dnevni red:
RANKO VUJI: Nakon pozdrava upuenih gostima i Skuptini nastavlja:
Na poloaj je takav da ovo to predlae Kovaevi je naredbodavno, ovo je druga faza to
se zove upravljanje iz centra moi, koje hoe da se ostvari preko nekih ljudi. Prijedlog je
iznenaujui, a Kovaevi e obrazloiti zato trai smjenu predsjednika. Gospodin Vojnica
zasluan je za rad i dignitet ovog parlamenta, na koji sam ja bio ponosan i sretan. Bio sam
sretan to sam radio sa SDS Krajine jedan period. Meutim, sada sam sretan to vie neu
raditi sa njima. Pitanje je koliko smo svi mi nosioci svojih sudbina, ili nam je neko namee.
Vidjeli smo jedan jedini cilj, meutim desilo se da smo konano doli do pozicije da ne
497
498
499

Srpska radio-televizija Republike Srpske Krajine.


Radio-televizija.
Srpska demokratska stranka srpskih zemalja.

217

moemo sami o sebi da odluujemo. Mir o kojem se sada pria plai me mnogo vie od
rata.
RATKO LIINA: Da li ovo televizija prenosi, da li ima struje ne zna se. Postoji li nain
da narod bude upuen u sve ovo. Ne znam za inicijativu SDS srpskih zemalja za smjenu
predsjednika Branka Vojnice.
MILORAD VII: Predsjednik Skuptine izabran je od koalicije SDS Krajine i SRS,500
pa se pitam otkud ta inicijativa bez analize rada. Predlozi da se prije utvrdi analiza i onda
vidjeti koga treba smjenjivati. Podravam diskusiju Ranka Vujia i podravam dnevni red
predsjednika Skuptine.
VELJKO VUKELI: Tano je da je SDS srpskih zemalja odrao sjednicu, i ocjena nae
stranke je da smo na izborima podravali predsjednika RSK Martia501 i prvog ministra
Vlade Mikelia.502 Nismo podrali izbor predsjednika Skuptine Vojnice, pa to ni sada
ne inimo. Mi ostavljamo koaliciji da ona to rijei. Veina poslanika je za uskraivanje
podrke predsjedniku Vojnici. Na sjednici nae stranke zakljuili smo da ne postoji ni
jedan argumenat da mu pruimo podrku, kao to je to bilo prilikom njegovog izbora za
predsjednika Skuptine. Demokratija je pravo glasanja i odluivanja.
SIMO KRNI: Poslanici sa Korduna predlau da se uz prvu taku stavi podtaka Pitanje
problema izbjeglica iz AP Zapadne Bosne.
ERNJAKOVI MILAN: Dolazim sa Korduna, gdje boravi 65.000 muslimana, a ivi
50.000 Srba i koji mogu da preko srpskog naroda ostvare vezu Bosne i Hrvatske. Kordun
moe da bude grobnica za sve Srbe. Traim da se odredi kako je dolo do koncentracije
tolikog broja izbjeglica i kako da se rijei problem, jer jako brzo Kordun moe biti u krvi.
VOJNICA BRANKO: Predlaem da ova tema u okviru 1. take, bude posebna toka kao
pitanje izbjeglica. Pitanje izbjeglica je najvei problem u okviru bezbjednosti u Krajini.
KALEMBER MILAN: Prije donoenja Statuta TV RSK da se usvoji amandman na Zakon
o RTV Krajine koji je donesen.
RAJI SIMO: Predlaem da se uvrsti u dnevni red izbor sudija, jer sud u Dvoru na Uni ne
radi 3 godine, ujedno da se izaberu sudije porotnici.
VJETICA DUAN: Imenovanje sudija je predloeno i ne mora ii posebno.
GONDI RATKO: Izuzetno sam iznenaen ovakvim prijedlogom kluba SDS Krajine, iako
znam da dobar dio njih ne misli tako. Otkud ovaj prijedlog u ovo vrijeme kad nam se toliko
toga deava. Predsjednik je dokazao da radi na ujedinjenju svih srpskih zemalja. Otkud i na
osnovu ega to pitanje? Zar u ovom vremenu nemamo veih i vanijih problema. Milioni
maraka pokradeni uz pomo ministara, to vas ne mui, ve jedan patriota. Za koga sad
odraujete? Molim da se ovaj prijedlog povue. Da napravimo analizu rada parlamenta i
svih nas, pa da onda odluimo da li je predsjednik kriv. Posledice e po ovoj raspravi biti
teke za na narod. Nisam siguran u pobude onih koji sad trae cepanje parlamenta.
2. Zakon o vodama da se povue, jer nije bio u materijalima koje smo dobili. Da se odloi
za slijedeu sjednicu.
DRAGO KOVAEVI: Obrazloenje za ovaj predlog e biti kad ova taka bude uvrtena
u dnevni red. Niko ovdje ne dira predsjednika kao patriotu.
Ministar
500
501
502

Srpska radikalna stranka.


Milan.
Borislav.

218

SIMO IJAN: Mi moemo prihvatiti gosp. Gondija da se skine Zakon o vodama za drugu
sjednicu.
VOJNICA BRANKO: Uvaavam.
Ministar
BORIVOJ RAUO: Ovdje ni jedan Srbin nije gost. O javnosti rada parlamenta se ne
moe glasati ve samo o pojedinim takama.
VOJNICA BRANKO: Pismeno smo traili da se obezbjedi prijenos Skuptine, od
ministarstva je obeano, ali ima tekoa.
Ministar
MILIVOJ KRIKA: Rad Skuptine je javan, tu nema dileme. Meutim, Elektroprivreda
nije uspjela iz tehnikih razloga da obezbjedi struju. Mislim da se snimak od nekoliko asova
moe emitovati u odreenim terminima, kad ima struje.
DUAN BADA: Radio-televizija ja dobila obavijest o odravanju Skuptine. Mi smo
ekipirani, spremni za snimanje, ali nismo odgovorni za one koji ne mogu prenositi zbog
nedostatka elektrine energije.
VUJI RANKO: Dio oko rasprave o poverenju predsjedniku Skuptine da bude
prezentiran javnosti.
Ministar BORIVOJ RAUO: U ovom trenutku nije dovoljno da se samo prenosi
gospodine Bada, ve da se to i vidi. Prioritetnije stvari u Krajini danas nema od ovih pitanja
dnevnog reda. Tvrdim da je ova Skuptina lice i nalije RSK. Smatram da je vrlo znaajno
da javnost bude direktno upoznata.
DRAGO KOVAEVI: Ova Skuptina je javna, ako svaka kua nema struje ova Skuptina
ne moe snositi krivicu. Neka se ovaj dio Skuptine snimi i naknadno emituje. Javnost je
obezbeena i samim tim to su novinari u sali.
Ministar URO FUNDUK: Predlaem da se uvrsti u dnevni red Zakon o Vladi.
RANKO VUJI: Ovo je klasina tiranija u kojoj je uestvovao gospodin Kovaevi. Mi
smo se odrekli uea u Vladi, a sada ni demokratski izabran predsjednik ne moe obavljati
dunost zato to je radikal.
Nakon zavrene diskusije oko dnevnog reda predsjednik Branko Vojnica dao je prijedloge
na glasanje.
Za prvi prijedlog da se ne mijenja dnevni red izvreno je glasanje:
za: 21
protiv: 29
uzdranih: 4
Drugi prijedlog Drage Kovaevia daje na glasanje:
za: 39
protiv: 19
uzdrano: 4
Glasanjem je usvojen dnevni red, a nakon toga odreena pauza za ruak.
Nakon pauze za ruak sjednica je nastavljena po takama kako slijedi:
AD. 1. Usvajanje zapisnika sa prole sjednice.

Glasanjem usvojen je skraeni zapisnik sa sjednice odrane na Plitvicama.
AD. 2. Glasanje o povjerenju predsjedniku Skuptine.
219

IZVODI IZ DISKUSIJA

DRAGO KOVAEVI: Prijedlog za razrjeenje predsjednika Skuptine poslaniki klub


SDS Krajine, temelji na slijedeim argumentima:
1. Krenje Poslovnika Skuptine RSK kao argument navodim zakljuak Odbora za
mandatno-imunitetska pitanja, u kojem je konstatovano da je predsjednik Skuptine
samovoljno suspendovao sekretara Skuptine Mirjanu Rodi (nakon izlaganja slijedi itanje
zakljuaka).
2. Krenje Ustava RSK, redovno jesenje zasjedanje poinje prvog radnog dana oktobra, a
ova sjednica se odrava 25. 10. 1994. godine.
3. Niz grubih i neargumentovanih uvreda na raun SDS Krajine i njenog predsjednika.
Uvrede na raun organa vlasti i nanoenje tete i razdora (Srpski glas, str. 3., lanak
Podvale tragine figure).
4. Potpuna i neravnomjerna samovolja u radu te blokada Skuptine. Ne radi se o tome da
neko neto ima protiv radikala, niti to ima SDS Krajine, uostalom zato smo ili u koaliciju.
Gospodin Vojnica je uzronik razdora.
Poslaniki klub SDS Krajine ostaje otvoren za saradnju sa svim strankama.
BRANKO VOJNICA: Vi ste videli kako je poeo tok sednice. Ovo pitanje je nametnuto.
Izvor ovoga je u onome ko je podneo ovaj zahtev. Kad smo zakljuivali koaliciju, to je bilo
jedino u interesu naroda. U ovom momentu kao predsednik Skuptine ne napadam SDS
Krajine.
Moj sukob sa gospoom Rodi otkud Vam to? Ga Rodi nije ni jedan zapisnik
kvalitetno napisala. Kancelarijskog prostora mi za sad nemamo dovoljno. Ako mislite da me
optuujete, ja ne mislim da se branim.
VUJI RANKO: Zahvaljujem se gospodinu Kovaeviu na uvaavanju SRS i molim da
je vie ne uvaava na ovaj nain. Optunice na raun predsjednika su prozaine, znamo im
poreklo. Na odboru su glasali oni koji su bili tamo, ja sam traio izuzee. Gospoa Rodi
pokazali smo toleranciju jer nemaju prostora, a predsjednik je htio da sarauju. G-a Rodi
uz takav odnos prema predsjedniku postupila je kako je postupila. Poznavajui predsjednika
mislim da je nije suspendovao, niti joj je zabranio ulaz u Skuptinu. Vreanje SDS Krajine
od B. Vojnice je neprimjerena optuba. Predsjednik tei da ima to vie saradnika jer to
njemu ide najvie u prilog, jer se otklanja dilema oko ispravnosti u radu. U svakom sluaju
ni jedna od ovih optubi ne stoji. Pitao bih SDS, ako ste na ovakav nain diskvalifikovani,
da li je ministar vanjskih poslova neto postigao na nivou spoljne politike, nigdje nisam
proitao nema rjeenje ili uspjeh, ta je s tim Ovdje nema ni jednog argumenta koji
stoji. Predsjednik je korektno pokuavao da dignitet ovog doma bude na jedan nain
primjeran. U toku rada i u voenju Skuptine, najvaniji je ovjek koji predsjedava.
BRANKO BIBI: elim da potkrijepim sinonju sjednicu Odbora za administrativna i
mandatno-imunitetska pitanja (slijedi itanje obavijesti sekretara Skuptine i odredaba iz
Odluke o Slubi Skuptine).
VII MILORAD: Imam utisak da se radi o unutar pripremljenom linu. Oito je da
e do toga i doi. Koalicija SDS SRS bila je principijelna, sada nije. Ovdje mnogi mogu
glasati sa dvije ruke. Doli smo do stepena da stid ne moemo da pokaemo. Gospodin
Kovaevi i gospodin Bibi nisu dovoljno ubedljivi. B. Vojnica je odbaen da bude rtva,
to me i ne brine ali me brine zaokret u politici koji sledi. Ja se tome suprostavljam i glasau
protiv smene.
220

RATKO LIINA: Teko je puno toga rei nakon ovoga. Bilo bi dobro da glasanje bude
pojedinano, jer se ovdje ne radi o SRS, ve su ciljevi drugi, dolazi do zaokreta u politici,
u emu ja ne elim uestvovati. Koliko je ovdje poslanika uplovilo u kriminal. elim da se
informie o uniformama. Bojim se da se radi o personalnom sukobu. Glasao sam protiv
predsjednika za izbor, ali sad e na red doi i ostali ministri. Ja u glasati protiv smjene.
KOVAEVI DRAGO: Jedna stvar istu konstataciju dao je i kad je predsjednik biran.
Radi se o ogromnoj veini poslanika. Ovaj momenat koristim da predam spisak poslanika
koji su za to.
GONDI RATKO: Moram da kaem da je konano jasno zato se ne obezbeuje struja,
da narod ne vidi o emu se ovdje radi. Kad bi narod uo ove optube, ne bi vjerovao da je
u pitanju najvii inovnik drave. Samovoljno suspendovana imate li rjeenje o suspenziji.
Gospoa Rodi ni jednu sjednicu nije odradila do kraja ni jedan materijal nije stigao na
vreme Ona je podmetnuta rtva, preko koje se moraju slomiti kola i to je sutina toga.
Krenje Ustava zasjedanje jesenje sjednice Ministri neka poteno kau da li je Vlada
napravila izvjetaj, odnosno saoptenje. Da li je cilj da se Skuptina sastane da radi ili da
se vidimo. Na elo parlamenta treba dovesti nekog ko e lake pregovarati sa Hrvatskom.
Izabrani smo voljom naroda. Vojnica nije izabran voljom SDS ve koalicijom koju smo
dosljedno potovali. Mi smo kompletan stranaki aparat stavili u predizbornoj kampanji za
gospodina Babia.503 Jo ni jednu primjedbu nismo dobili za nekooperativnost gospodina
Vojnice. Ovdje smo dogovorili na predlog predsjednika Vlade da se Skuptina odri na
Plitvicama, koji je prihvaen od svih poslanika koji su bili savesni i bili ovdje. Kovaevi
napada za to predsjednika, a to nije njegova odluka, ve odluka Vlade.
Deo rukovodstva SDS optuuje predsjednika Skuptine da je stalno sa predsjednikom
Martiem, otkad se pojavio u RS: da je on Martiev potrko. Problem je to oba predsjednika
zastupaju istu opciju a to nekom smeta i to je pravi razlog smjene.
VJETICA DUAN: Rije je o inicijativi za smjenu predsjednika. Poetkom oktobra mi
smo upozorili na nekorektan odnos prema sekretaru Skuptine. Ja sam pogrijeio to sam
lino pozvao dio kolega radikala da se dogovorimo da ne iznosimo sve na Skuptini.
Oit primjer krenja Poslovnika je sazivanje skuptinskih odbora, koje umjesto predsjednika
odbora saziva predsjednik Skuptine. Preuzimanje kompetencija odbora je krenje
Poslovnika. ta znai krenje Ustava vidimo da dio poslanika trai kao podtaku pitanje
izbjeglica to nije za odlaganje. Hitno je trebalo sazvati vanrednu sjednicu a ne je []504
BRANKO VOJNICA: Ova Skuptina je radila 3 sjednice u vanrednom zasjedanju. Rad
odbora ne moe biti uspjean, ako odbori rade u toku sjednice. Mislim da je normalno da
zakaem odbore ranije sa dnevnim redom.
BRANKO PERI: Teko mi je da prihvatim ovakvu diskusiju. Bio sam sretan kad je
gospodin Vojnica izabran za predsjednika. Meutim gospodine Gondi mijenjaju se
dogaaji i vremenom i svi razumni ljudi mijenjaju miljenja. SDS Krajine od prvog dana je
na liniji srpstva ja sam bio sretan to me svrstavaju u te, a sad odjednom mi emo prodati
Krajinu Hrvatskoj. Ja ne mogu sakriti gnuanje prema tome.
Uee u diskusiji uzeo je ministar Borivoj Rauo, koji je iroko govorio o inu razrjeenja
predsjednika i ta to znai u ovom momentu za Krajinu. Zatim se javio njegovo
preosvetenstvo episkop gornjekarlovaki g. Nikanor.
503
504

Milan.
Nedostaje dio teksta u izvorniku.

221

Poslije njegovog govora u diskusiji su uestvovali poslanici:


B.505 Bogunovi, urkovi,506 Vojnovi,507 Buha,508 Brdar.509
Predsjednik Vojnica je zakljuio raspravu i dao prijedlog na glasanje.
U Sali su bila prisutna 72 poslanika.
ZA smjenu glasalo je 39 poslanika
PROTIV 21 poslanik
UZDRANIH 11 poslanika
Poto je Skuptina glasanjem razrjeila predsjednika B. Vojnicu, ef poslanikog kluba
SDS Drago Kovaevi ispred poslanika SDS Krajine predloio je Rajka Leajia za novog
predsjednika to je Skuptina glasanjem prihvatila.
Podpredsjednici Skuptine Marko Atlagi i Milan Ernjakovi su podnijeli usmene ostavke
na svoje funkcije, pa se prelo na izbor podpredsjednika.
Za podpredsjednike Skuptine su izabrani:
Borislav Bogunovi iz []510
ore Damjanovi iz []511
Izborom predsjednika i podpredsjednika Skuptine zavren je prvi radni dan Skuptine.512
ZAPISNIAR: M. P.513 ZAPISNIK SASTAVILA:
Neda Dondur, s. r. Mirjana Rodi, dipl. prav.,514 [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 6.

90

1994., studeni 9.
Knin
Politika platforma o problematici vezanoj uz mogue naine ostvarenja svesrpskog
ujedinjenja, koju je izradio elnik Srpske demokratske stranke Krajine i ministar vanjskih
poslova RSK Milan Babi
OSTVARENJE SRPSKE FEDERACIJE
KAO OSNOVNI PRAVAC SPOLJNE POLITIKE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
505
506
507
508
509
510
511
512
513
514

Boro.
Boko.
Milivoj.
Milorad.
Milan.
Nedostaje dio teksta u izvorniku.
Nedostaje dio teksta u izvorniku.
Prireivai su izostavili zapisnik nastavka iste sjednice Skuptine RSK od 26. listopada 1994. godine.
Okrugli peat: RSK, Skuptina Republike, Knin.
Diplomirani pravnik.

222

Raspadom Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije izazvanog secesijom pojedinih


federalnih jedinica na njenom prostoru nastali su:
1. Novi dravni entiteti priznati za nezavisne i suverene drave lanice Ujedinjenih nacija
(Republika Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina 22. 05. 1992. godine, a neto kasnije
i BJR515 Makedonija).
2. Drava Savezna Republika Jugoslavija (27. 04. 1992. godine) sastavljena od federalnih
jedinica Republike Srbije i Crne Gore kao stvarni nasljednik bive Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije, kojoj je takvo iskljuivo naslijeivanje od strane meunarodne
zajednice osporeno Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija broj 777 od 18. 09.
1992. godine pozivom na Rezoluciju 757 (47. zasjedanje Generalne skuptine Ujedinjenih
nacija), iako su neke zemlje nastavile odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom bez
posebnog priznavanja.
3. Drava, Republika Srpska Krajina proglaena 19. 12. 1991. godine usvajanjem Ustava
od strane Skuptine Srpske autonomne oblasti Krajine (koja se proglasila ustavotvornom)
i Velike narodne skuptine Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, kojoj se
prikljuila Srpska oblast Zapadna Slavonija odlukom Skuptine Srpske oblasti Zapadne
Slavonije od 21. 12. 1991. godine, a na osnovu:
plebiscita odranog 19. 08. 1990. godine kojim je potvrena Deklaracija o suverenosti
srpskog naroda Krajine doneena 25. 07. 1990. godine na Srpskom saboru u Srbu,
Rezolucije o razdruivanju SAO Krajine i Hrvatske usvojene 28. 02. 1991. godine i
odluke o odvajanju od 18. 03. 1991. godine,
suverenosti Republike Srpske Krajine potvrene referendumom graana Republike
Srpske Krajine 20. juna 1993. godine.
4. Republika Srpska, nastala Rezolucijom Skuptine srpskog naroda Bosne i Hercegovine
koja tei formiranju Srpske Republike Bosne i Hercegovine u okviru Savezne Republike
Jugoslavije iz decembra 1991. godine i proglaavanjem nezavisnosti Srpske Republike
Bosne i Hercegovine 09. 01. 1992. godine.
Na principima meunarodnog javnog prava koji slue da definiu uslove pod kojima
se konstituie drava, a koji suverenu dravu definiu kao zajednicu koja sadri teritoriju i
stanovnitvo podreeno organizovanoj politikoj vlasti; kao i to da je postojanje ili nestanak
jedne drave pitanje de facto (miljenje Arbitrane Badinterove komisije broj 1 od 10.
12. 1991. godine), Savezna Republika Jugoslavija, Republika Srpska Krajina i Republika
Srpska ispunjavaju kriterijume zasnovane na navedenim principima za njihovo definisanje
kao faktikih i suverenih drava (za Saveznu Republiku Jugoslaviju potvreno od strane
Arbitrane komisije Meunarodne konferencije o Jugoslaviji miljenje broj 10 od 04. jul
1992. godine) kao i od strane mnogih drava koje je priznaju.
Priznavanje od strane drugih drava suverene drave konstituisane na navedenim
principima meunarodnog javnog prava je isto deklarativne prirode (miljenje Arbitrane
komisije br. 1 od 10. 12. 1991.) te nepriznavanje Republike Srpske Krajine i Republike
Srpske od strane drugih drava nimalo ne umanjuje njihovu suverenost i postojanje de
facto.
Tokom otvaranja i eskalacije jugoslovenske politike i dravne krize (1990. godine, 1991.
godine) izazvane secesijom slovenakog, hrvatskog, muslimanskog i makedonskog naroda
u Jugoslaviji, narod Srpske Krajine se izjasnio za ostajanje u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom
515

Biva jugoslavenska republika.

223

Gorom i drugima koji ele da ouvaju Jugoslaviju (Deklaracija Srpskog sabora u Srbu
25. 07. 1990. godine, Rezolucija Srpskog nacionalnog vijea od 28. 02. 1991. godine i
referendum naroda Srpske autonomne oblasti Krajine od 12. 05. 1991. godine i Srpske
oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema u junu 1991. godine).
Republika Srpska Krajina stvorena je voljom srpskog naroda kao optimalni oblik
zajednice za zatitu ljudskih, graanskih i nacionalnih prava srpskog naroda Srpske Krajine
ugroenih od strane hrvatskih secesionista u uslovima pristranog arbitriranja meunarodne
zajednice u korist hrvatske secesije od Jugoslavije.
Narod Srpske Krajine nije prihvatio mogunost da trajno ostane odvojen od drugih
dijelova srpskog naroda u Srbiji i Crnoj Gori, kao i srpskog naroda u Republici Srpskoj.
Na referendumu odranom u Republici Srpskoj Krajini 20. 06. 1993. godine srpski
narod Krajine odluio je da se suverena Republika Srpska Krajina ujedini sa drugim
srpskim dravama, emu su prethodile Grahovska deklaracija (SAO Krajine i Zajednice
optina Bosanske Krajine) i Prijedorska deklaracija (Skuptina Republike Srpske i Skuptina
Republike Srpske Krajine) o meusobnom ujedinjenju, kao i mogunost (ugraena u Ustav
SR Jugoslavije) kojom Savezna Republika Jugoslavija dozvoljava da se u njenom sastavu
nau i druge republike koje to ele.
Republika Srpska Krajina priznaje Saveznu Republiku Jugoslaviju, federaciju Republike
Srbije i Crne Gore, iskljuivim nasljednikom SFR Jugoslavije, i ujedinjenje Republike
Srpske Krajine sa Saveznom Republikom Jugoslavijom odnosno Srbijom i Crnom Gorom,
kao i sa Republikom Srpskom smatra ostvarenjem volje naroda Krajine da se sjedini sa
drugim djelovima srpskog naroda i ostvarenjem suverenog prava Republike Srpske Krajine
na reintegraciju u pravni, politiki, privredni i kulturni prostor Jugoslavije iz koga je mimo
svoje volje iskljuena.
Iako priznavanje ili nepriznavanje Republike Srpske Krajine od strane drugih drava ne
utie na stvarno stanje njenog postojanja, (ali) svjesni injenice da ivimo u meuzavisnom
svijetu i okrueni poretkom meunarodne zajednice kao i posebnom meunarodnom
pozicijom Republike Srpske Krajine, Republike Srpske i Savezne Republike Jugoslavije, za
ostvarenje suverenog prava Republike Srpske Krajine na ujedinjavanje sa drugim srpskim
dravama reintegracijom u Jugoslaviju prihvatamo realno izvodljive modele koji mogu biti
prihvatljivi i meunarodnoj zajednici, radi osiguranja budunosti srpskog naroda i njegovih
drava ukljuivanjem u meunarodnu zajednicu.
Posebnu vanost ima integracija Republike Srpske Krajine sa Republikom Srpskom i
Saveznom Republikom Jugoslavijom kao jedini mogui nain povezivanja razdvojenog
prostora zapadne Krajine i istone Slavonije i Baranje.
Ova prostorna razdvojenost opredjeljuje i izbor moguih naina integracije srpskih
drava.
Republika Srpska Krajina, da bi ostvarila ujedinjenje sa Saveznom Republikom
Jugoslavijom i Republikom Srpskom neophodno je da istovremeno uvruje svoju
suverenost jaanjem unutranjeg demokratskog poretka koji titi ljudska graanska prava
i slobode svih svojih graana i istovremeno da istraje na opredjeljenju da se svi sporovi sa
drugim dravama rjeavaju mirnim putem.
Pregovaraki proces sa Hrvatskom za postizanje trajnog mira i ostvarenja zajednikih
ekonomskih interesa u interesu je ostvarenja takvih ciljeva Republike Srpske Krajine, kao i
to da se i druga politika pitanja rjeavaju pregovorima.
224

Zato smatramo da je i osnovni pravac spoljne politike Republike Srpske Krajine traenje
zajedniki prihvatljivog modela integracije (ujedinjenja) Republike Srpske Krajine, Savezne
Republike Jugoslavije i Republike Srpske, a pregovaraki proces sa Hrvatskom pod okriljem
meunarodne zajednice treba da pomogne stabilizaciji meunarodnih pozicija Republike
Srpske Krajine i omogui barem indirektnu podrku, ili ne suprostavljanje meunarodne
zajednice, takvom cilju.
Za Republiku Srpsku Krajinu postoje dva optimalna modela ujedinjenja, koji su
uslovljeni prostornim razdvojenjem Republike i opredjeljenjem srpskog naroda za to
vrim sjedinjenjem sa matinom dravom Jugoslavijom.
Prva je mogunost (istovremenog ili pojedinanog) ukljuivanja Republike Srpske
Krajine i Republike Srpske kao posebnih federalnih jedinica u Saveznu Republiku
Jugoslaviju uz moguu konfederalnu vezu kao prelazno rjeenje.
Drugi nain (respektujui stabilniji meunarodni poloaj Savezne Republike
Jugoslavije) je ujedinjenje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske u federaciju koja bi
se u poetnoj fazi konfederalno vezala za Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Za ovakav model postoji ve meunarodno verifikovana praksa oliena u konstruisanju
bonjako-hrvatske federacije koja je dobila mogunost da se konfederalno vee sa
Hrvatskom.
Trei model meusrpskog ujedinjenja bio bi stvaranje u poetnom periodu federacije
Republike Srpske Krajine i Republike Srpske koja bi prerasla u unitarnu dravu. Ovaj model
bi sa gledita Republike Srpske Krajine mogao biti samo model iz nude za uvrenje i
meusobnu zatitu Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, ali u sebi krije opasnost
trajne podjele na istone i zapadne Srbe sa granicom na Drini, to nije srpski niti nacionalni
niti dravni interes, a za samu Republiku Srpsku Krajinu nosi opasnost odvajanja dijela
istone Slavonije i Baranje koji bi postali lak plijen jo uvijek nezatomljenim tenjama
Hrvatske za prisvajanjem teritorija Republike Srpske Krajine. Zavisno od stava Savezne
Republike Jugoslavije i Republike Srpske, kao i odnosa snaga u meunarodnoj zajednici,
Republika Srpska Krajina moe biti otvorena za sva tri navedena modela ujedinjenja.
Podvlaei posebnu vanost opredjeljenja naroda Republike Srpske Krajine za njegovo
nacionalno i dravno ujedinjenje, svjesni svih potekoa u kojima se nalaze Savezna Republika
Jugoslavija, Republika Srpska Krajina i Republika Srpska kao i njihovih meusobnih
odnosa, posebno imajui u vidu sadanje opredjeljenje meunarodne zajednice prema
prostoru bive Jugoslavije i njen stav prema srpskom narodu, put za konano priznanje
Republike Srpske Krajine i ujedinjenje srpskog naroda u srpsku federaciju, reintegracijom
u Jugoslaviju, nee biti brz ni lak, nosi u sebi vie neizvjesnosti nego izvjesnosti, ali srpski
narod i Republika Srpska Krajina drugog puta ne ele.
Knin, 09. novembar 1994. godine

dr. Milan Babi
PREDSJEDNIK SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
I
MINISTAR INOSTRANIH POSLOVA

REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 15.
225

91

1994., studeni 10.


Knin
Skraeni zapisnik s 2. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skuptine RSK
SKRAENI ZAPISNIK
sa 2. sjednice Skuptine RSK, drugog redovnog zasjedanja
odrane u Kninu 10. 11. 1994. god. sa poetkom u 12.30 asova.
Sjednici su prisustvovala 64 poslanika.
Predsjednik Skuptine Rajko Leai otvorio je sjednicu i predloio dnevni red koji je usvojen
jednoglasno.
1. Izvjetaj Vlade za protekli period.
2. Ostavka ministra informisanja u Vladi RSK.
3. Izvjetaj i prijedlozi odbora.
4. Prijedlog Zakona o izvrenju krivinih sankcija.
5. Prijedlog Zakona o sudskim taksama.
6. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekrajima.
7. Prijedlog Zakona o teritorijalnoj nadlenosti sudova.
8. Imenovanje sudije Okrunog suda u Kninu.
9. Prijedlog Zakona o vodama.
10. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Radio-televiziji RSK.
11. Poslanika pitanja.
12. Vojno-bezbedonosna situacija.
AD 1. Povodom prve take dnevnog reda opsean izvjetaj podnio je prvi ministar u Vladi
RSK Borislav Mikeli. U izvjetaju je obuhvaen pojedinano rad svih resornih
ministarstava. U uvodnom dijelu izlaganja prvi ministar se ukratko osvrnuo na odnos
RSK sa Srbijom i Republikom Srpskom i SR Jugoslavijom kao i sa Republikom
Hrvatskom, a u kontekstu sprovoenja Zagrebakog sporazuma. U tom izlaganju
sadrani su pravci razvoja i djelovanja aktualne spoljne politike RSK. Veoma opsean
izvjetaj obuhvatio je 23 take:
1. Odbrana RSK, 2. Aktivna spoljna politika, 3. Pravna drava, 4. MUP, 5. Problemii
funkcionisanje izvrne vlasti, 6. Socijalni program, 7. Oivljavanje proizvodnje,
8. Poljoprivreda, 9. Stoarstvo, 10. Prehrambena industrija, 11. Industrija, 12.
umarstvo, 13. Vodoprivreda, 14. Mala privreda i zanatstvo, 15. Energetika i
rudarstvo, 16. Saobraaj i veze, 17. Trgovina i turizam, 18. Urbanizam, stambenokomunalni poslovi i graevinarstvo, 19. Finansije, 20. Zdravstvo, 21. Nauka,
prosvjeta i informisanje, 21. Kultura i vjera, 22. Fizika kultura i sport.
Nakon podnijetog izvjetaja ministar inostranih poslova dr. Milan Babi je dao
informaciju o ostvarenju Srpske Federacije kao osnovnog pravca djelovanja spoljne
politike RSK.
Poslije pauze koja je trajala 1 sat sjednica je nastavljena raspravom o izvjetaju o radu
Vlade.
226

Prvi se za rije javio ministar informisanja Borivoj Rauo i proitao pismo upueno Vladi
i Skuptini RSK. Izvjetaj Vlade ocijenio je vie kao statistiki izvjetaj.
U raspravi o izvjetaju Vlade izdvojila su se dva stava, od onog koji podrava izvjetaj
Atlagi Marko, Baki Ranko, Dmitrovi B.,516 Kresojevi M.,517 Rebraa J.,518 Peri B.,519
Lemi M.,520 i poslanika koji nisu bili zadovoljni izvjetajem i kratkoom vremena koje im
je dato da se upoznaju sa njim, a to su Macura L.,521 Gondi R.,522 Vuji R.523
Diskusija po izvjetaju je trajala nekoliko asova, a onda je glasanjem poslanika izvjetaj
prihvaen sa 53 glasa ZA, 7 glasova PROTIV i 2 glasa UZDRANA.
AD 2. Ostavka ministra informisanja BORIVOJA RAUA, koju je i usmeno obrazloio,
itanjem svoje ostavke, usvojena je JEDNOGLASNO.
AD 3. IZVJETAJ I PREDLOZI ODBORA
U okviru ove take prijedloge su podnijeli Odbor za nauku, kulturu, vjere, fiziku kulturu
i sport (inicijativa za formiranje Olimpijskog komiteta RSK), Odbor za pravosue i upravu
(da se pokrene inicijativa za donoenje Zakona o stambenim odnosima RSK, te Zakon o
imovinsko pravnim odnosima), te Odbor za saobraaj i veze sa vie prijedloga.
Sve predloge i inicijative Struna sluba Skuptine upuuje nadlenim tijelima.
Prijedlozi odbora su jednoglasno prihvaeni.
Ovom takom dnevnog reda zavren je prvi radni dio Skuptine RSK.
Sjednica je nastavljena 11. 11. 1994. godine sa poetkom u 10.30 asova, uz prisustvo
56 poslanika.
AD 4. Prijedlog Zakona o izvrenju krivinih sankcija
Izvjestilac ministar pravosua i uprave URO FUNDUK, Zakon usvojen jednoglasno.
AD 5. Prijedlog Zakona o sudskim taksama
Izvjestilac ministar pravosua i uprave, Zakon usvojen jednoglasno.
AD 6. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekrajima
Zakon usvojen jednoglasno.
AD 7. Prijedlog Zakona o teritorijalnoj nadlenosti sudova
Izvjestilac ministar pravosua i uprave. Po ovom prijedlogu u lan 11 dodaje se I PLAKI.
Zakon usvojen jednoglasno.
AD 8. Imenovanje sudije Okrunog suda u Kninu
Na prijedlog Odbora za pravosue i upravu za sudiju Okrunog suda u Kninu izabrana
je MANDI NEDA, sa jednim glasom protiv i 1 uzdranim.
516
517
518
519
520
521
522
523

Branko.
Milan.
Jovo.
Branko.
Milorad.
Lazar.
Ratko.
Ranko.

227

AD 9. Prijedlog Zakona o vodama


Ovaj Zakon je izazvao duu raspravu poslanika, a takoe su podnijete primjedbe Odbora za
poljoprivredu, prehrambenu industriju, umarstvo, vodoprivredu i razvoj sela. Predsjednik
Skuptine odredio je pauzu od 15 minuta kako bi Odbor usaglasio sve date primjedbe.
Nakon pauze Odbor je dao svoje prijedloge koji se ugrauju u nacrt Zakona o vodama.
Za sjedite preduzea odreuje se Knin, Kostajnica i Darda.
Zakon je usvojen sa jednim glasom protiv.
AD 10. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o RTV RSK
Izvjestilac po ovom prijedlogu poslanik MILAN KALEMBER.
Odbor za informisanje dao je pozitivno miljenje o ovom amandmanu, koji je glasanjem
jednoglasno prihvaen.
AD 11. POSLANIKA PITANJA
U okviru ove take postavljeno je nekoliko pitanja koja e Sluba Skuptine proslijediti na
upuene adrese.
AD 12. VOJNO-BEZBEDONOSNA SITUACIJA
Po ovoj taki dnevnog reda koja je bila zatvorena za javnost informaciju je podnio ministar
odbrane RADE TANJGA i ministar unutranjih poslova ILIJA PRIJI.
Nakon informacije razvila se diskusija.
Poslanik IVKOVI MILAN kritikovao je izlaganje ministra Prijia i pojedine poslanike
koji su po njegovom miljenju zloupotrebili govornicu.
VOJNOVI MILIVOJ je predloio da ovu tematiku Skuptina nastavi tamo gdje je stala
na Plitvicama.
VII MILORAD predloio je donoenje Zakona o teritorijalnoj organizaciji koji po
njegovom miljenju nije donijet, ne sluajno.
IVANOVI OBRAD apostrofirao je problem Bukovanske ulice,524 i tampon zone u tom
dijelu, obzirom da tu ivi 90 % Srba.
BOGUNOVI BORO tvrdi da na podruju Slavonije, Baranje i istonog Srema ministar
Priji, nije imao niti e imati kontrolu, te je predloio da se razrijei dunosti ministra
unutranjih poslova, za ta postoji zahtjev potpisan od strane 21 poslanika.
Nakon tog prijedloga predsjednik RSK MILAN MARTI obratio se poslanicima, pismom
koje je proitao, a zatim istakao da je ILIJA PRIJI estit ovjek i borac, a da se ovdje
oito radi o reiji.
MALJKOVI RADOVAN je istakao da odgovornost svakog pojedinca treba da bude
maksimalna, kao i jaanje sistema i institucija, jer ovako stanje odgovara samo ratnim
profiterima.
UBRA MILAN je postavio nekoliko pitanja, koja se odnose na moral vojske, zatim o
smjeni generala Novakovia,525 o kojoj nita nije reeno.
Pitanje smjene ministra unutranjih poslova i stavljanje take na dnevni red izazvalo je
neslaganje meu poslanicima, zbog ega je odreena pauza kako bi Zakonodavni odbor dao
autentino tumaenje Poslovnika Skuptine oko naknadnog proirenja dnevnog reda.
Nakon zavrene pauze lan odbora BUHA MILORAD je obavijestio poslanike da je stav
Odbora da se na ovoj sjednici Skuptine ne moe razmatrati pitanje razrjeenja ministra
unutranjih poslova.
524
525

Radi se o lokaciji u Lipiku.


Mile.

228

Predsjednik Skuptine RAJKO LEAI je zavrio pretres po 12 taki dnevnog reda i


zakljuio II. sjednicu, a za 15 minuta zakazao III. sjednicu.
Na ovaj stav reagovao je RANKO VUJI, ef poslanikog kluba SRS526 koji je pozvao
poslanike SRS da napuste sjednicu, napominjui da ne eli da uestvuje u svaama i
konfrontacijama.
RATKO LIINA je takoer pozvao sve asne poslanike da napuste parlament, a zatim
napustio sjednicu.
ef poslanikog kluba SDS K527 DRAGO KOVAEVI da se odredi pauza i da se odre
sastanci efova poslanikih klubova zajedno sa predsjednikom Skuptine.
Odreena je pauza za odravanje dogovora klubova poslanika.
Sjednica je nastavljena u 22.30 asova.
Predsjednik Skuptine je obavijestio poslanike da je i Vlada u meuvremenu odrala
sjednicu, sa temom razrjeenja ministra unutranjih poslova, i pozvao prvog ministra Vlade
da iznese stav Vlade.
Poslanicima se obratio BORISLAV MIKELI, koji je iznio da je prvog radnog dana nakon
itanja svog izvjetaja nagovijestio rekonstrukciju Vlade.
Ono to je posebno istakao jeste da je ministar Priji nakon njegovog izlaganja na Skuptini
iznio svoj koreferat koji je vjerojatno iritirao neke poslanike. Potujui stav Vlade, podrao
je inicijativu za razrjeenje i predloio da se ona nae na dnevnom redu Skuptine kad budu
prisutni svi poslanici.
ef poslanikog kluba SDS Krajine DRAGO KOVAEVI, je predloio da poslanici podre
inicijativu, a da se ona stavi na dnevni red potujui proceduru i u skladu sa Poslovnikom
Skuptine, kada e se o toj temi legitimno i u prisustvu svih poslanika raspravljati.
Inicijativu za razrjeenje ministra unutranjih poslova ILIJE PRIJIA glasanjem je podralo
46 poslanika.
Sjednica je zavrila sa radom u 1.00 as.
ZAPISNIAR M. P.528 ZAPISNIK SASTAVILA
Neda Dondur SEKRETAR SKUPTINE
Mirjana Rodi, dipl. pravnik
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

1994., studeni 10.


Knin
Zapisnik s 21. sjednice Vlade RSK

92

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA



VLADA
526
527
528

Srpska radikalna stranka.


Srpska demokratska stranka Krajine.
Okrugli peat: RSK, Skuptina Republike, Knin.

229

ZAPISNIK
sa 21. redovne sjednice Vlade RSK odrane dana
10. 11. 1994. god. u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar Vini
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikeli.
Sjednica je poela sa radom u 10.30 asova.
Za sjednicu je predvien slijedei
DNEVNI RED
1. Izvjetaj o radu Vlade RSK
2. Ostvarenje srpske federacije kao osnovni pravac spoljne politike RSK.
Ad 1
Predsjednik Mikeli obrazloio je izvjetaj o radu Vlade (prilog br. 1) to e ii na dnevni
red Skuptine. Predsjednik je takoer naglasio pritisak meunarodne zajednice i proitao
dva pisma upuena Vladi RSK od g-dina Akaija529 i aka Muea, a vezano za situaciju na
podruju Bihaa.
Ad 2
Ministar Babi530 istakao je potrebu zaokruivanja tj. definisanja politike RSK i
neophodnost preciziranja pravca spoljne politike. Potom je proitao tekst ostvarenja srpske
federacije kao osnovnog pravca spoljne politike RSK (prilog br. 2).531
Otvorena je rasprava u kojoj su uestvovali: ministar Priji,532 Bosni,533 Rauo,534
Veselinovi,535 uri,536 Funduk537 i predsjednik Mikeli, a potom je donesen slijedei
ZAKLJUAK
Prihvata se pristup kojeg je sainio ministar Babi.
Sjednica je zavrila s radom u 12.15 asova.
SEKRETAR M. P.538 M. P.539 PREDSJEDNIK
Savo trbac, [v. r.] Borislav Mikeli, [v. r.]540
Broj: 06-5-1250/94. Broj: 05-5-2488/94.
Knin, 30. 11. 1994.541 Knin, 30. 11. 1994.542
529
530
531
532
533
534
535
536
537
538
539
540
541
542

Yasushi Akashi.
Milan.
Prireivai su izostavili priloge.
Ilija.
Milan.
Borivoj.
Ratko.
Stevan.
Uro.
Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
Prireivai su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastorunim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.

230

Izvornik, strojopis, irilica


HR-HMDCDR, 4., kut. 15.

1994., studeni 11.


Knin
Zapisnik s 22. sjednice Vlade RSK

93

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA



VLADA
ZAPISNIK
sa 22. sjednice Vlade RSK vanrednog karaktera
odrane 11. 11. 1994. godine u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio. Odsutni: Dragutin Boli, Milan Paen, Ljubia Budi.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gospodin Borislav Mikeli.
Sjednica je poela s radom u 20.10 asova.
Za sjednicu je predvien slijedei
DNEVNI RED
1. Rasprava o inicijativi grupe poslanika za smjenu ministra unutranjih poslova Ilije Prijia
i zauzimanje stava Vlade po tom pitanju.
Ad 1
Prije prelaska na dnevni red predsjednik Vlade upoznao je lanove Vlade da smo
dobili poziv iz Vukovara za odravanje sjednice Vlade u tom gradu, a u povodu godinjice
osloboenja grada. Potom je usvojen
ZAKLJUAK
Idua sjednica Vlade odrati e se u Vukovaru, u srijedu 16. novembra u 12.00 asova, a
na dnevnom redu nai e se i Zakon o obnovi i podsticanju razvoja grada Vukovara.
Potom se prelo na utvreni dnevni red.
Predsjednik Mikeli juer smo imali iroku raspravu i usvojen je izvjetaj Vlade. Juer
nisam elio replicirati ministrima u Vladi ali sam bio iznenaen i razoaran istupom
ministra Prijia i nainom na koji je diskutovao i elaborirao svoje izlaganje. Bilo je vrlo
tekih kvalifikacija kao to su ocjene o dravnom kriminalu i strukturama koje su u svemu
tome povezane. Svaki ministar je imao pravo da u svoj izvjetaj stavi to smatra da treba dati
poslanicima. Molim lanove Vlade da se redom izjasne o inicijativi grupe poslanika.
Ministar Babi543 to se tie Prijia mislim da je radio iskreno i poteno to se tie rada u
Vladi, a to se tie rada van Vlade postavlja se pitanje efikasnosti. Kad se pokazalo da on ne
moe vriti vlast na velikom dijelu Krajine pojavio se veliki problem i to je teki presedan
jer mu je onemogueno da vri svoju funkciju od strane ljudi iz njegovog ministarstva.
543

Milan.

231

Iznenadio me nain na koji je sluaj iziao u javnost to se nije smjelo desiti prije rasprave
na sjednici Vlade.
Meutim, odabran je krivi put koji je izmeu ostalog doveo i do konfrontacije sa organima
Republike Srbije koji su prozvani da su uestvovali u svemu tome i sad se pokazuje tetnost
takvog pristupa. Odnosi sa MUP-om Srbije od tada su narueni i to se ne moe popraviti
dok je na elu naeg MUP-a Ilija Priji. To nam je jasno dano do znanja na sastancima u
Beogradu kojima je prisustvovao i predsjednik Marti.544 Smatram da je jedina optimalna
mogunost bila da se on sam povue da bi se popravili odnosi sa MUP-om Srbije i da bi
na MUP mogao djelovati jedinstveno na cijeloj teritoriji RSK. Budui on to nije uradio
smatram da je opravdana inicijativa grupe poslanika i da bi je Vlada trebala podrati.
Ministar Tanjga545 pripremajui se za taku vojno bezbjednosnog stanja smatrao sam da
bi to trebalo biti kratka informacija koja bi trebala biti moralni poticaj poslanicima da se
to podri na terenu. Zasmetalo me meutim to je diskusija otila u drugom pravcu i u
tom smislu me zasmetao i istup ministra Prijia. Takoer me zasmetalo to je ova inicijativa
dola u vrijeme estokih borbi u AP Zapadna Bosna i mislim stoga da je dola u nevrijeme.
Ministar Priji je pogreio iz razloga to ne smijemo sebi dozvoliti luksuz da budemo protiv
Srbije.
Ministar Veselinovi546 mjesto koje sam dobio u ovoj Vladi shvatio sam kao mobilizacijski
poziv. Nikad se u ivotu nisam bjednije osjeao kao juer kad sam trebao biti sretan jer
je vie poslanika glasalo za izvjetaj nego za Vladu kad je birana. Bijedno sam se osjeao
zbog ministra Raua547 koji kae da e vrijeme pokazati jer on je za Krajinu i Srbiju, a mi
nismo. Kad govorimo o kriminalu o tome smo trebali ovdje da govorimo jer ja sam protiv
dravnog kriminala. Kad je u pitanju privredni kriminal, unutar svog resora napravili smo
organizaciju i koordinaciju sa Srbijom. to se tie uniformi po zakonu bi morali podnijeti
krivinu prijavu protiv onih koji su ih oduzeli, jer se sva oduzeta roba po zakonu protekom
odreenog roka mora predati Republikoj upravi javnih prihoda. Nisu korektne ni tane
izjave u stilu da Srbija pere novac preko RSK. Veze sa Srbijom su ovom narodu bitnije od
bilo kog funkcionera pa i ove Vlade. Pogodila me i diskusija predsjednika Republike oko
isplate plata SVK i mi emo morati o tome raspravljati na Vladi. Pravo je Skuptine da se
izjasni o svima nama i moj je stav da ukoliko odbor prihvati ovu inicijativu da to ide na
Skuptinu i neka poslanici odlue. Pogodilo me i to se u holovima za vrijeme pauze nastupa
sa stanovita sile i prijetnje i o tome Vlada treba da progovori.
Ministar Peri548 najbjednije se osjeam kad se moram izjanjavati o kolegi, ali o svima
nama odluuje parlament. Postavlja se pitanje: Sukob sa Srbijom ili razrjeenje ministra? Ja
da sam na mjestu Prijia podnio bih ostavku.
Ministar uri549 slaem se s Periem i molio bih kolegu Prijia da sam podnese ostavku
jer nije vrijeme da idemo u sukob sa Srbijom.
Ministar Funduk550 Ilija se nije snaao jer su njegovi potezi posljedica nedostatka
rukovodeeg iskustva i mislim da bi bilo najbolje da sam podnese ostavku.
544
545
546
547
548
549
550

Milan.
Rade.
Ratko.
Borivoj.
Slobodan.
Stevan.
Uro.

232

Ministar Ratkovi551 mislim da su Vlada i Skuptina sada homogen politiki blok i ako se
eli sauvati moralni dignitet ja bi istoga asa podnio ostavku.
Ministar Vojnovi552 spadam u one koji su duboko uvjereni da je on radio poteno i imao
dobre namjere. U elji da sprijei kriminal postao je meutim sopstvena rtva. Ostavka bi
moda bila rjeenje, ali mislim da je Priji u stanju da mu je to sad teko uiniti i zato se
zalaem za rekonstrukciju Vlade.
Ministar Bosni553 nije sporna elja i rezultati rada Prijia puno toga je napravio, ali mi
bez Srbije u ovom trenutku ne moemo. Priji mora biti svjestan teine situacije i jedino
bezbolno rjeenje, mada za njega najtee bi bilo da podnese ostavku.
Ministar ijan554 Priji je radio poteno, predavao i vrlo konstruktivno na sjednici Vlade.
Radi kompaktnosti Vlade i Skuptine i odnosa sa Srbijom najbolje bi bilo podnijeti ostavku.
Ministar Petrovi555 ne ovisi poloaj ove Vlade samo o nama ve i o riziku okolnosti i
mislim da je Ilija rtva tih okolnosti. Kako se moglo desiti da se pismeni izvjetaj Prijia i
njegova diskusija na Skuptini tako drastino razlikuju. Mislim da on koristi jedan opasan
termin dravni kriminal jer se tu optuuju i dravni funkcioneri. Rezultat toga rada je
naalost podjela koju je on nesvjesno napravio za razliku od kolege Raua. Mislim da bi
optimalno rjeenje bilo rekonstrukcija Vlade, ali vrata su danas naalost zatvorena.
Ministar Krika556 zateen sam i iznenaen ovim to ujem. Meni nije teko kao to
mnogi ovdje govore. Moda je malo udno i sve se brzo dogodilo da se ova Vlada poela
baviti sama sa sobom. Vlada mora da bude kolektivan tim, ali sam svjestan da u ovoj Vladi
ima i odreenih reija. to se tie Prijia njegova smjena e njemu vrlo dobro doi. Ako se
tako neto uini i radi moramo imati valjane argumente, a ne znam koji su to argumenti od
strane Skuptine. Ne znam da li smo dovoljno dobro reagovali kad je njemu bilo najtee. Ja
ne bi na mjestu Prijia podnosio ostavku kao to se veeras od njega trai, ve bi to prepustio
Vladi i Skuptini.
Ministar Priji smeta me to svi ponavljaju jedno te isto, znaju to moraju rei, a trude
se da to bude blago. Ja sam svoj cilj iskazao ovdje i ne vidim razloga to svi traite od mene
ostavku kao moralni in. U emu je to moralni in? Ja se nemam ega sramiti za razliku od
mnogih koji nisu nita uinili. Postupio sam ovako jer sam znao za ovaj scenarij. Nije tano
da sam mogao staviti sve u izvjetaj, ja sam znao za scenarij i na to sam se pripremio. Niste
se oglasili poslije onoga u Vukovaru. Ne treba drati prodike mi ne moemo bez Srbije.
Kad sam ja to rekao da moemo. Smatram da ovim inom vie pomaem i vama i RSK jer
je dato do znanja to se radi. to se tie prijetnji u holu na pauzi nikad se s tim nisam borio
niti stojim iza toga. Ja nisam rekao da Srbija pere novce preko RSK i nemojte molim vas
velike rijei stavljati u mala usta. Ja sam prvi progovorio na Vrhovnom savjetu odbrane gdje
su zavrili novci za plate SVK. Ostavku neu podnijeti i neka ide sve po scenariju.
Predsjednik Mikeli ja sam izmeu ostalog predlagao Iliju Prijia za ministra i s njim
sam konkretno saraivao do dogaaja u Borovu Selu. Ni poslije toga ja nisam stavljao zid
izmeu mene i njega i nastavili smo saradnju. Ja nikakvih namjera ni reija nisam imao
za ovo. Znao sam da problem postoji i razgovarali smo o premotavanju problema vezano
551
552
553
554
555
556

Stevo.
Milivoj.
Milan.
Simo.
Branko.
Milivoj.

233

za istonu Slavoniju i odnose sa MUP-om Srbije. Zato sam juer rekao da emo imati
dogovore i razgovore oko toga i to sam mislio da rjeimo poslije ove Skuptine. Ispred sebe
imamo inicijativu grupe poslanika i postoje samo dva prijedloga, ili ostavka ili izjanjenje
parlamenta. Ja sam miljenja da se parlament izjasni.
Potom je usvojen
ZAKLJUAK
Stav Vlade je da parlament donese odluku jer ovo je inicijativa i pravo Skuptine.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica je zavrila s radom u 22.00.
SEKRETAR VLADE M. P.557 M. P.558 PREDSJEDNIK VLADE
Savo trbac, [v. r.] Borislav Mikeli, [v. r.]559
Broj: 06-5-1251/94. Broj: 05-5-2487/94.
Knin, 30. 11. 1994.560 Knin, 30. 11. 1994.561
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 16.

1994., studeni 17.


Vukovar
Zapisnik s 23. sjednice Vlade RSK

94

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA




VLADA
ZAPISNIK
sa 23. sjednice Vlade odrane 17. 11. 1994. god.
sa Izvrnim savjetom optine Vukovar u zgradi Vinarije u Vukovaru
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio. Odsutan: Ilija Priji
Sjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar Vini, Nikola Radakovi, Jovica Radan, Boidar
Beri, Miroslav Keravica, Radovan Graora, Jovan Pejakovi, Ilija Galovi, Duan Teofilovi,
Slavko Dokmanovi, Miomir Crnogorac, Ilija Koji, Svetislav Maarevi, Milenko
ivkovi, Boro Bogunovi.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikeli.
Sjednica je poela s radom u 14.50 asova.
Za sjednicu je predvien slijedei
557
558
559
560
561

Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.


Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
Prireivai su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastorunim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.

234

DNEVNI RED
1. Informacija o obnovi i izgradnji grada Vukovara u 1994. godini
Ad 1
U odnosu na informaciju o obnovi i izgradnji grada Vukovara (prilog br. 1)562 predsjednik
Mikeli daje rije domainu.
Predsjednik SO Vukovar g-din Slavko Dokmanovi Dosta novca je potroeno za
obnovu i nadam se da ste danas mogli vidjeti neke razlike i promjene na bolje. Ovdje su
danas prisutni i privrednici i rukovodioci Vukovara kojima dajem rije.
G-din Teofilovi Osnov za izgradnju i obnovu Vukovara donesen je na Skuptini, a SO
Vukovara je za 1994. godinu donijela program obnove. Mnogo toga je uinjeno:
ulagano je u saniranje privrednih objekata,
stvaraju se uslovi za nastavu u osnovnim i srednjim kolama (sanirana je O Zmaj Jova
Jovanovi), isti tretman imaju i objekti za predkolski odgoj,
saniranje komunalne infrastrukture,
dovedena je struja u skoro svaki dio grada,
ulo se u saniranje informativnog centra,
sanirane su mjesne kancelarije,
sanirani su objekti znaajni za odbranu,
saniran je zdravstveni centar Sveti Sava,
sanirani su objekti za smjetaj optinskih funkcionera, kao i stambeni objekti koji nisu
potpuno uniteni.
Kroz ovo moete vidjeti kako su i u ta vrena ulaganja. U toku su i pripreme za 1995.
godinu.
Sekretar za privredu, Miroslav Keravica Vjerujem da emo poslije dananjih dogovora
i dalje istim tempom obnavljati Vukovar. Vlada je obezbjeivanjem sredstava za obnovu
Vukovara mnogo pomogla. Sredstva koja nam nisu dostavljena su zaustavila tempo koji
smo planirali. VUPIK563 je bio vodei kombinat, sada proizvodnja stoji, rezultata nema.
Predlaem da se donese Odluka o reintegraciji VUPIK-a. Ne slaem se s odlukom da
sjedite vodoprivrede bude u Dardi, ve u Vukovaru. Veoma bitno pitanje je luka Vukovar,
oko ega se moramo dogovoriti. Najtea situacija je po seoskim domainstvima.
Predsjednik Mikeli Slaem se po pitanju sjedita vodoprivrede. Stav Vlade jeste da bude
u Vukovaru i to pitanje emo jo jednom razmotriti.
Sekretar za urbanizam Svetislav Maarevi Predlae da ministarstva dostave informaciju o
sufinansiranju objekata u Vukovaru RUJP-u.564 Postavlja pitanje Vladi i njenim lanovima
da li su spremni da izdvoje za izgradnju stanova za republike kadrove.
G-din Teofilovi Predlae da se Odluka o sjeditu vodoprivrede promijeni i da to bude u
Vukovaru, gradu sa dvije rijeke.
Generalni direktor Borova Nikola Radakovi Borovo danas u potpunosti radi i ovakav
kontinuitet odrat emo do kraja godine. Dnevna proizvodnja je 5.000 pari obue. Od
nekadanjeg broja radnika ne radi samo 200 radnika.
Veina ministara se sloila da je napredak vidljiv, razlike u odnosu na 1991. godinu su
oigledne.
562
563
564

Prireivai su izostavili prilog.


Vukovarski poljoprivredno-industrijski kombinat.
Republika uprava javnih prihoda.

235

Predsjednik Mikeli je dodao da su Vukovar i okolna mjesta najvei privredni potencijali


nae drave i ulaganje u njih je ulaganje u budunost. Obnova Vukovara mora da bude
problem ne samo Krajine nego i Srbije i SRJ.
Potom je usvojen
ZAKLJUAK
Prihvata se informacija o obnovi i izgradnji grada Vukovara u 1994. godini.
Sjednica je zavrila s radom u 18.20 asova.
SEKRETAR M. P.565 M. P.566 PREDSJEDNIK
Savo trbac, [v. r.] Borislav Mikeli, [v. r.]567
Broj: 06-5-1252/94. Broj: 05-5-2486/94.
Knin, 30. 11. 1994.568 Knin, 30. 11. 1994.569
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 16.

1994., studeni 17.


Vukovar
Zapisnik s 24. sjednice Vlade RSK

95

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA



VLADA
ZAPISNIK
sa 24. sjednice Vlade odrane 17. 11. 1994. god.
u zgradi Vinarije u Vukovaru
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio. Odsutan: Ilija Priji
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikeli.
Sjednica je poela s radom u 19.05 asova.
Za sjednicu je predvien slijedei
DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika sa 20., 21. i 22. sjednice Vlade RSK.
2. Informacija o razgovorima sa meunarodnim predstavnicima.
3. Donoenje Rjeenja o razrjeenju efa Predstavnitva Vlade RSK u Beogradu.
4. Donoenje Rjeenja o davanju saglasnosti na razrjeenja u Republikoj upravi carina.
565
566
567
568
569

Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.


Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
Prireivai su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastorunim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.

236

Ad 1
Podijeljeni su zapisnici sa 20., 21. i 22. sjednice kako bi se lanovi Vlade mogli upoznati
sa sadrajem, a na iduoj sjednici e se dati na usvajanje.
Ad 2
Povodom ponuenog Sporazuma (15. 11) (prilog br. 1) o krajinsko-hrvatskoj saradnji
o ekonomskim pitanjima ministar Babi570 je istakao da neke odredbe ni pod kakvim
uslovima, bez korekcija ne moemo prihvatiti.
Ministar Babi je miljenja da bi mi po tom sporazumu ostali bez svoje imovine, dok bi
Hrvati preuzeli vodovode, elektro-postrojenja i puteve u itavoj Krajini.
U raspravi su uestvovali predsjednik Mikeli, ministar Bosni,571 Krika,572 Petrovi,573
Peri,574 Funduk,575 ijan,576 Veselinovi577 i pomonik ministra unutranjih poslova
Koji.578
Donesen je

ZAKLJUAK
Vlada je na nacrt Sporazuma dala dvije sutinske primjedbe i to:
1. RSK ne moe prihvatiti da poslije otvaranja autoputa Beograd Zagreb onaj njegov dio
koji prolazi i kroz zapadnu Slavoniju ne kontrolie srpska milicija, ve samo UNPROFOR.
To bi bilo odricanje od suvereniteta Krajine na tom dijelu njene teritorije. Stav Vlade je da
kontrolu zajedno vre krajinska milicija i pripadnici mirovnih snaga.
2. Druga sutinska primjedba odnosi se na odredbu kojom je predvieno da se poslije
otvaranja autoputem ne mogu prevoziti robe namijenjene SRJ i RS, tj. robe koje stiu iz ovih
drava. Vlada RSK e traiti od kopredsjednika (Dejvid Oven579 i Torvald Stoltenberg580) da
se ta odredba potpuno izbaci iz nacrta Sporazuma.
Osim ove dvije primjedbe Vlada ima i osam primjedbi formalno-tehnikog karaktera.
Vlada e pismeno obavijestiti kopredsjednike o ovim primjedbama. Takoer e upoznati
Skuptinu, a nakon to se dobije odgovor od kopredsjednika trait e se ponovno zasjedanje
Skuptine.
Nakon krae rasprave doneseno je

Ad 3

RJEENJE
o razrjeenju efa Predstavnitva Vlade RSK u Beogradu (prilog br. 2)

Doneseno je
570
571
572
573
574
575
576
577
578
579
580

Ad 4

Milan.
Milan.
Milivoj.
Branko.
Slobodan.
Uro.
Simo.
Ratko.
Ilija.
David Owen.
Thorvald Stoltenberg.

237

RJEENJE
o davanju saglasnosti na razrjeenja u Republikoj upravi carina (prilog br. 3)581
Dnevni red je iscrpljen i sjednica je zavrila s radom u 22.20 asova.
SEKRETAR M. P.582 M. P.583 PREDSJEDNIK
Savo trbac, [v. r.] Borislav Mikeli, [v. r.]584
Broj: 06-5-1253/94. Broj: 05-5-2485/94.
Knin, 30. 11. 1994.585 Knin, 30. 11. 1994.586
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 16.

96

1994., studeni 19.


Vukovar
Zapisnik s 3. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skuptine RSK
3. SJEDNICA II. REDOVNOG ZASJEDANJA
SKUPTINE RSK U VUKOVARU 19. 11. 1994. godine
Sjednicu je otvorio predsjednik Skuptine Rajko Leai, uz pozdrav svim gostima, te je
odata pota svim palim borcima.
Prozivkom je utvreno da prisustvuje 61 poslanik.
Dnevni red je u prilogu.
Bogunovi B.587 predlog dopune dnevnog reda:
razrjeenje ministra u Vladi RSK Priji Ilije uz potpis 21 poslanika s kratkim obrazloenjem.
Liina:588 Da ne bi trebalo naruavati pravila poto su prve dvije take svearskog karaktera.
Vii:589 Dolazimo u situaciju primjene dvojakih arina i tu posluuje Vukovar. Dogovorili
smo se da tri predsjednika zauzmu stav o ovom problemu pa onda na Skuptinu.
Rebraa:590 Na proloj sjednici sam pokrenuo i podrao raspravu o smjeni ministra Prijia.
Predlaem 3. taku dnevnog reda. Napravio je greku obelodanjivanjem tajnih
podataka uea nae vojske na tlu Republike Srpske.
Vuji:591 Slaem se sa predlogom predsjednika Skuptine. Moemo dogovoriti 4. sjednicu u
Vukovaru, ali ipak da trea sjednica ostane sa 2 take.
581
582
583
584
585
586
587
588
589
590
591

Prireivai su izostavili priloge.


Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
Prireivai su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastorunim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.
Boro.
Ratko.
Milorad.
Jovo.
Ranko.

238

Bjegovi:592 Zato Vukovar treba staviti na teret koji ne treba i ne zasluuje. Predlaem da 3.
taka se uvrsti u rekonstrukciju Vlade.
Vii: Ne prihvatam da Vukovar bude tree Karaorevo ili Novi Brioni.
Leai: Svi predsednici su dobili uredan predlog i duan sam staviti na glasanje:
glasanje: za 40
protiv 15
uzdran 6
Taka trea je usvojena.
Glasanje za dnevni red:
za 40
protiv 7
uzdran 9
AD 1.) INFORMACIJA O OBNOVI GRADA VUKOVARA
Izlaganje o gradu Vukovaru iznio je predsjednik SO Vukovar Slavko Dokmanovi.
Leai: po ovom pitanju trai se miljenje Vlade.
Mikeli:593 upuena estitka graanima Vukovara iako nije vrijeme za slavlje, ali je ovo
izuzetak. Prije rata optina Vukovar imala 80.000 stanovnika i 30.000 zaposlenih
radnika, danas grad ima 30.000 stanovnika a optina oko 60.000 stanovnika.
U Vukovaru se obnavlja proizvodnja u Borovu, Vupiku, oblast zdravlja,
kulture, prosvjete i dr. Predlaem da se informacija g. Dokmanovia prihvati.
Vuksanovi:594 izvjetaj je iscrpan, potrebno je obezbediti to vie radnih mjesta, 50 %
stanovnika ivi od poljoprivrede, sa finansijama nismo zadovoljni, trokovi
poljoprivrede su veliki. Problem su energenti.
Leai: nakon ove informacije informacija se daje na glasanje.
za jednoglasno usvojena.
AD 2.) INFORMACIJA O PREGOVORIMA
Izlaganje podnosi B. MIKELI:
U nekoliko prethodnih sjednica Vlade informisao sam o rezultatima pregovaranja sa
Hrvatskom uz posredovanje Ovena595 i Stoltenberga.596 Vrlo je odgovoran posao i moe se
odraziti na ukupno stanje u RSK. Shvatljivo je da se sporazumi rade pod velikim pritiskom.
Meunarodni faktori vrit e pritisak na Hrvatsku da ne preduzme vojnu akciju protiv
RSK. Vodimo rauna da se ne desi Maslenica, Medaki dep i sl., ako nema dogovora o
ekonomskim pitanjima nema rjeenja politikog rjeenja. S ovih nekoliko pitanja trai se od
Vlade velika odgovornost, posebno u sluaju pogrenog koraka po cijeli narod. Nita neu
preduzeti bez Vlade i parlamenta.
Moda je Vensov597 plan ocjena na kom se mogu graditi velika iskustva. Odlazei u Zagreb
smatram da je bolje ii na pregovore nego mobilisati 50 brigada. Stalno smo u iskuenju s
onim to ti drugi nameu. Ekspertska grupa u Splitu i Topuskom za naftovod i elektrinu
energiju pokuavaju nas reintegrirati u Hrvatsku.
592
593
594
595
596
597

ore.
Borislav.
Vaskrsije.
David Owen.
Thorvald.
Cyrus Vance.

239

Izjava Aidija598 ukoliko jedna od strana odbije nee biti nastavka pregovora, meutim obje
strane su ostale nezadovoljne.
Dana 17. 11. 1994. godine Sporazum je stavljen na Vladu i evidentirali smo primjedbe i
manjkavosti rezultata pregovaranja i dostavili posrednicima kod pregovaranja i to:
1. Auto-put UN garantuju sigurnost, ali na kontrolnim takama kontrolie srpska
i milicija UN-a, a Hrvatska na drugoj strani.
2. Odredbe kojim se UN obavezuje da sprei promet robe to nije predmet sporazuma.
Vlada smatra da su ove 2 take prepreka za potpis sporazuma. Predloeno da se sljedei
pregovori odre u Kninu.
Liina: Insistira da se poslanicima dostavi primjerak sporazuma radi boljeg praenja toka
izlaganja.
599
Babi : Predsjednik Vlade iznio je primjedbe. Ako ste pratili izlaganje i reagovanje u
javnosti ima nekoliko primjedbi. Skuptina daje podrku pregovarakom timu.
Hrvatska istie da je njen osnovni cilj integracija Krajine u njen ustavno-pravni
sistem. Posebno iz oblasti vodosnabdjevanja, predloeno je na nain kako bolje
odgovara Hrvatima. Nismo postigli dogovor oko otvaranja vodovoda Benkovac,
Drni i Obrovac. Za nas je to neprihvatljivo.
Oko elektrine energije: otvaranje 400 kV600 prstena da moemo uzimati i isporuivati
el.601 energiju kad nama odgovara. Hrvatska za uslov trai putanje manjih dalekovoda
koji prolaze tampon zonama. Naa ekipa postavila je jo neke zahtjeve.
Autoput ele iskljuiti iz kontrole nau miliciju. Po tom pitanju je sutinska primjedba.
Naftovod nisu htjeli ui u raspravu da je rije o naem zajednikom sistemu.
Predvieno je osnivanje zajednikih komisija, sporazum je ostao nedoreen. Traimo
komisiju po sistemu 2 + 2 + 2.
SPORAZUM JE DOBRA OSNOVA ZA RAZGOVOR, ALI NEPRIHVATLJIVA ZA
POTPIS.
Vuji: primjedba to nemamo informaciju; realno je i potrebno pregovarati; primjedba to
Babi nije bio u Zagrebu, a smatramo da treba ii.
Mikeli: Ovakvi nastupi dovode u pitanje dali se ja i ministar Babi razlikujemo u stavovima.
Babi: U Zagreb nisam iao zbog dostojanstva. Vlada je predlagala pregovore, ako Skuptina
smatra da trebam ii, ii u.
Gondi:602 Delikatnost pregovora je prisutna i od njih oekujem dosta ali nemam rijei o
zajednikim preduzeima.
Vojnovi:603 Lino mi smeta nepovjerenje u pregovaraku ekipu, ja u nju vjerujem i slaem
se sa Vujiem da u ekipi mora biti i ministar Babi.
Kovaevi:604 Slaem se sa svim diskutantima, ali predlaem da pri formulisanju zakljuaka
odluimo u pauzi.
Nastavak rada sjednice u 16.00 sati.
598
599
600
601
602
603
604

Kai Eide.
Milan.
Kilovolt.
Elektrinu.
Ratko.
Milivoj.
Drago.

240

Leai: proitan zakljuak sutina:



Daje se podrka Vladi u daljnjim pregovorima, Skuptina ostaje ukljuena u
pregovaranje i verifikuje svaki sporazum.
Mikeli: Uvjerava sve poslanike da se ispod minimuma dozvoljenog i bitnog po opstanak
RSK nee ii i da nita nee biti potpisano bez verifikacije poslanika, uvaavajui
opreznost na koju ukazuju poslanici.
Leai: Ni jedan dokument nije valjan dok ga ne potpie Skuptina.
STAV SKUPTINE JEDNOGLASNO PRIHVAEN.
AD 3.) RAZREENJE MINISTRA MUP-a GOSP. ILIJE PRIJIA
Bogunovi: Uz kratko obrazloenje navedeni su razlozi za razrjeenje ministra MUP-a Ilije
Prijia. Navedeno je da postoji dovoljan broj potpisa za smjenu s funkcije.
Pored injenice da nema nekih rezultata u radu navodi se da je nanio tetu RS
izjavljujui da jedinice MUP-a uestvuju na bihakom ratitu. Evidentiran je
porast kriminala u svim sredinama (naroito u Vukovaru, problem uniformi na
Baniji i drugo) su pokazatelji da nije imao kontrolu u radu organa po sredinama.
Mikeli: Na zadnjoj sjednici Skuptine podneen je zahtjev za razrjeenje poto se Vlada
izjasnila za smjenu. Vlada nije bila obavjetena o vie inkrimisanih radnji (hapenje
graana, akcija PRSTEN, dogaaji u Borovu Naselju, nezakonito razrjeenje
pomonika MUP-a putem sredstava informisanja). Nastavljajui s tim i slinim
kvalifikacijama doveo je u pitanje odnos MUP-a RSK sa MUP-om Republike
Srbije, to je nedopustivo i za to se mora snositi odgovornost. Posebno informacija
o djelovanju na bihakom ratitu, tu mora postojati sinhronizacija i sklad, a ne
samovolja pojedinaca. Njegovo izlaganje od 45 minuta nakon mojeg izvjetaja o
radu nije bilo na mjestu, to i ostalo proizvelo je zahtjev poslanika za razrjeenje s
funkcije ministra. U ovakvim uslovima se ne moe raditi, te sam morao iznijeti
probleme i kvalifikacije.
Dokmanovi: Ako predsjednik Vlade kae da ne moe vjerovati jednom ministru, mi smo
duni vjerovati prvom ministru.
Leai: Nakon iscrpnih izvjetaja dajem prijedlog na glasanje.
ZA RAZRJEENJE: 46
PROTIV: 1
SUZDRANO:
4
Ministar Ilija Priji razrjeen dunosti.
Mikeli: Za v. d.605 ministra imenuje NEBOJU PAVKOVIA dosadanjeg pomonika
ministra.
ZAPISNIAR: M. P.606 ZAPISNIK SASTAVIO
S E K R E T A R:
Neda Dondur Mirjana Rodi, dipl. pravnik
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.
605
606

Vritelj dunosti.
Okrugli peat: RSK, Skuptina Republike, Knin.

241

97

1994., studeni 22.


Knin
Plan blokade UNPROFOR-a u zoni odgovornosti 7. korpusa SVK koji je, nakon napada
zrakoplova NATO-a na udbinsku zranu luku, izradio SUP u Kninu, bojei se mogueg
izvlaenja pripadnika plavih kaciga na teritorij pod nadzorom legalnih hrvatskih vlasti
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA

KNIN
Broj: 3-94
Knin, 22. 11. 1994. godine
PLAN
blokade UNPROFOR-a
U zadnje vrijeme na podruju SUP-a Knin, odnosno odbrane zone 7. KORPUSA
primjeeno je uurbano izmjetanje ljudstva UN CIVILPOL-a i svih policijskih stanica
u najblie kampove UNPROFOR-a, to se vri na osnovu naredbe taba UN-a. Samo
pomjeranje jedinica bio je nagovjetaj za dogaaj koji se desio dana 21. 11. 1994. godine
gdje su snage NATO pakta u 2 navrata izvrile bombardiranje aerodroma na Udbini gdje
je priinjena vea materijalna teta i dolo je do teeg ranjavanja odreenog broja vojnih
i civilnih lica. Za pretpostaviti je da e odreeni broj snaga UNPROFOR-a nastojati da
sa podruja Republike Srpske Krajine preu na podruje Republike Hrvatske. Sve ovakve
pokuaje prelaenja potrebno je blokirati, sprijeiti.
Po liniji komandovanja sve vojne jedinice, odnosno brigade dobile su razraene planove
blokada UNPROFOR-a. Naime, u tim planovima predvieno je da ako doe do blokade
UNPROFOR-a da se odmah stupi u kontakt sa naelnicima SJB i komandirima milicije.
Cilj blokade bi bio da se sprijei svaki izlazak UNPROFOR-a iz zone, odnosno punkta.
Blokiranje bi se vrilo na nain da bi se na pogodnim mjestima postavile prepreke (zidovi,
traktori, jeevi, teretna vozila) te druge pogodne prepreke. Isto tako vojni planovi predviaju
da bi ispred UNPROFOR-a stalo civilno stanovnitvo, djeca, stari ljudi, milicija, vojne
jedinice.
Osnovni zadatak SJB bi bio:
uspostaviti tjenju saradnju sa organima vojne bezbjednosti,
upoznati se sa vojnim planovima koji se odnose na blokadu UNPROFOR-a,
stalno vrite opserviranje, izvianje osmatranica, punktova gdje je lociran UNPROFOR,
potrebno je da se o svim zapaanjima izvjetava rukovodilac organa,
da ukoliko doe do blokade da sluba izvri odreeno zapreavanje, blokiranja sa vojnim
jedinicama,
otvaranje vatre prema UNPROFOR-u vriti samo onda ako bi dolo do neposrednog
napada od strane UNPROFOR-a.
M. P.607 N A E L N I K
ore Jeli
607

Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Knin.

242

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 23., kut. 2.

98

1994., studeni 25.


Kostajnica
Zakljuci Izvrnog savjeta SO Kostajnica usvojeni s ciljem prevladavanja potekoa u radu
opinskih organa vlasti te funkcioniranja tamonjih javnih ustanova i privrednih poduzea
u uvjetima proglaene ope mobilizacije u RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.608
SKUPTINA OPTINE KOSTAJNICA

IZVRNI SAVJET
Broj: II-01-02-25-9/94.
KOSTAJNICA, 25. XI. 1994. godine
Na osnovu lana 48. Statuta optine Kostajnica i lana 61. Poslovnika Izvrnog savjeta
SO Kostajnica, Izvrni savjet Skuptine optine Kostajnica na 25. sjednici odranoj 25.
novembra 1994. godine, donio je
ZAKLJUAK
Izvrni savjet SO Kostajnica razmatrajui vojno-politiku i bezbjedonosnu situaciju, te
provoenje pojaanih mjera borbene gotovosti oruanih snaga vojske RSK u rejonu optine
i ire, kao i probleme koji proizlaze iz navedenih zadataka, a u vezi organizacije i rada organa
i slubi, javnih ustanova i privrede na teritoriji optine Kostajnica, ocjenjuje:
1. Novonastala situacija je uzrokovala podizanje borbene gotovosti u zoni odgovornosti
26. pbr.609 na najvii mogui nivo, to iziskuje angaman cjelokupnog vojno sposobnog
ljudstva u sastav brigade.
2. Prema izvjetaju predstavnika Komande 26. pbr. domobilizacija je uspjela u potpunosti,
moral pripadnika brigade je na zavidnom nivou, to garantuje izvrenje svakog postavljenog
zadatka u odsutnoj odbrani i ouvanju granica RSK.
3. Izvrni savjet SO Kostajnica konstatuje da nije do danas od nadlenih republikih
organa dobio niti jedno uputstvo, odnosno nije upoznat sa nainom rjeavanja organizacije
rada organa i slubi, javnih preduzea i privrede, analogno podizanju mjera borbene
gotovosti brigade, odnosno mobilizacije ljudstva rasporeenog iz navedenih organa po
osnovi radne obaveze.
Ovakav postupak, odnosno jednostrano dobijanje nareenja samo putem vojne linije,
kao i njihovo izvravanje od potinjenih organa dovelo je u datom momentu do potpune
paralizacije ivota i rada napred navedenih organa.
4. Uvaavajui trenutnu vojnu situaciju i potrebe oruanih snaga za raspoloivim
ljudstvom i materijalnim sredstvima, podravamo prioritet rasporeda istih u oruane snage,
ali smatramo da neophodno potrebni broj strunog dijela ljudstva za rad navedenih organa
608
609

Prijemni peat: RSK, Sekretarijat Vlade, ur. broj: 06-5-1313/91., 27. 11. 1994., Knin.
Pjeadijska brigada.

243

u ratu mora imati raspored po osnovi radne obaveze, kao ratni raspored, jer isti organi
moraju funkcionisati i u najteim uslovima rata, kao sastavni i neodvojivi dio ukupnog
odbrambenog sistema RSK.
Radi toga zakljueno je, da svi privredni subjekti moraju odrati kontinuitet proizvodnje,
dravni organi i institucije takoer moraju funkcionisati, ali sa minimalnim brojem
izvrilaca.
5. Molimo i zahtjevamo od nadlenih republikih organa, prije svega od Vlade RSK, da
u okviru svojih zakonskih ovlatenja osigura pravilnu raspodjelu ljudskog i materijalnog
potencijala za potrebe oruanih snaga i gore navedenih organa, uvaavajui i procjenjujui
vojnu i bezbjedonosnu situaciju, u suprotnom prijeti nam dalja paralizacija tih organa, a na
taj nain i opsloivanja oruanih snaga, kao prioritetnog dijela odbrane RSK-e.
6. Izvrni savjet SO Kostajnica sa aljenjem konstatira, da neto nije u redu sa
organizacijom koordinacije izvravanja obaveza iz djelatnosti odbrane (na nivou optine)
na liniji Republika-optina, odnosno ivota i rada DPZ610 u ratnim uslovima, a to je
vidljivo iz dosadanjeg rada, jer se stie dojam zaobilaenja DPZ u primanju uputstava i
nareenja kojima treba da se usmjerava rad na istima u periodima pojaanih mjera vojnobezbjedonosne situacije na teritoriju RSK.
Smatramo da u gore navedenim trenutcima pojaanih mjera, paralelno i istovremeno
moraju stizati obavjetenja i uputstva vojnim i civilnim organima vlasti od nadlenih organa
Republike prema optini.
Duboko smo uvjereni, da je to jedini nain kojim moemo i moramo obuhvatiti,
odnosno uspostaviti jedinstveni sistem odbrane RSK-e.
7. Izvrni savjet SO Kostajnica e i dalje izvravajui svoje zakonske obaveze iz dijela
odbrambenih priprema uspostaviti jo vru i stabilniju saradnju sa Komandom 26. pbr. i
Ministarstvom odbrane odelenje Kostajnica, a u cilju to vee koordinacije iz ove oblasti.
8. Zbog politiko-bezbjedonosnog i sigurnosnog stanja, te poboljanja javnog reda i mira
na teritoriji optine Kostajnica, radno vrijeme u svim ugostiteljskim objektima do daljega se
odreuje u vremenu od 7.00 do 20.00 asova.
II.
Zakljuak stupa na snagu danom donoenja.
DOSTAVLJENO: M. P.611 PODPREDSJEDNIK:
1. Vlada RSK Knin, Duan Dabi, [v. r.]
2. Komanda 26. pbr.
Kostajnica,
3. Predsjednik SO Kostajnica,
4. Ministarstvo odbrane Odelenje Kostajnica,
5. Optinski tab CZ612 Kostajnica,
6. dravnim preduzeima i institucijama optine, svima,
7. SJB613 Kostajnica,
8. VTO614 Kostajnica,
9. arhiva, ovdje.
610
611
612
613
614

Drutveno-politika zajednica.
Okrugli peat: neitko.
Civilna zatita.
Stanica javne bezbjednosti.
Vojno-teritorijalna obrana.

244

Izvornik, strojopis, latinica


Hrvatski informativni centar, A-106-101.

99

1994., studeni 25.


Benkovac
Izvjee o sastanku pripadnika benkovake specijalne jedinice milicije sa zastupnicima
Skuptine RSK iz te opine, koje je SJB Benkovac uputila ministru unutarnjih poslova RSK
i sekretaru kninskog SUP-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI BENKOVAC
Broj: 08-01-2-03-198/94.
Benkovac, 25. 11. 1994. god.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA RSK
/n/r615 ministra/
SEKRETARIJATU UNUTRANJIH POSLOVA KNIN
/n/r sekretara/
Danas u vremenu od 12.00 do 15.30 asova u prostorijama specijalne jedinice u Benkovcu
odran je sastanak pripadnika jedinice sa poslanicima Skuptine RSK Markom Atlagiem,
Stevanom Vukom i Mirkom Gagiem. Sastanku su pored navedenih prisustvovali
potpredsjednik IS SO Radomir Draa, predstavnici specijalne jedinice iz Knina i naelnik
SJB Benkovac. Na sastanak je pozvan i predsjednik Skuptine RSK Rajko Leai, koji se nije
odazvao pozivu.
Na sastanku se raspravljalo o aktualnoj politiko-bezbednosnoj situaciji u optini i RSK,
te o razlozima smjenjivanja biveg predsednika Skuptine RSK Branka Vojnice, a posebno
ministra unutranjih poslova mr.616 Ilije Prijia.
Borci su osudili dosadanji rad aktualnog politikog rukovodstva optine Benkovac,
a posebno su istaknute nepravde i nepravilnosti raspodjele goriva graanima, nebrige o
borcima i vojsci, nepravilnostima u politici zapoljavanja, stranakoj iskljuivosti pripadnika
SDS-a Krajine,617 te smjenama direktora i drugih cjenjenih i priznatih u narodu rukovodilaca
i graana, samo zbog toga to ne pripadaju stranci na vlasti. Poslanici i prisutni predstavnici
optinske vlasti su od strane boraca upozoreni da prestanu sa takvom politikom.
Borci su osudili nastupe i politiko djelovanje pojedinih poslanika Skuptine RSK, posebno
R. Leaia, M. Atlagia, D.618 Kovaevia i jo nekih iz SDS-a Krajine, koji zbog linih
615
616
617
618

Na ruke.
Magistar.
Srpska demokratska stranka Krajine.
Drago.

245

politikih ambicija pojedinih stranakih monika, a ne u ime interesa naroda koji ih je


izabrao smjenjuju i ikaniraju najvie republike funkcionare; predsjednika Skuptine B.
Vojnicu i ministra mr. I. Prijia.
Prisutni borci su upozorili prisutne poslanike da odmah prestanu sa takvim, kako rekoe,
prljavim rabotama, a sve u interesu mira, zajednitva i jaanja odbrambene moi RSK. Borci
su pozdravili govor poslanika M. Gagia, a osudili, uz otra upozorenja dosadanje djelovanje
i rad poslanika R. Leaia, M. Atlagia, D. Kovaevia i jo nekih, koji po rijeima boraca
destabilizuju politiko-bezbednosnu situaciju u RSK. Borci su izrazili podrku predsjedniku
RSK M.619 Martiu i dali priznanje za dosadanji rad MUP-a RSK.
Sastanak je protekao bez incidenata.
M. P.620
NAELNIK
Zoran Laki, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 48.

100

1994., studeni 28.


Glina
Apel koji je Izvrni savjet SO Glina uputio lokalnim iteljima zahtijevajui od njih da zbog
teke elektroenergetske situacije u RSK maksimalno tede elektrinu energiju i podmire
neplaene raune za potroenu struju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE GLINA
IZVRNI SAVJET
Broj: ola-721/94.
Glina, 28. 11. 1994.
Na temelju lana 7. Odluke o Izvrnom savjetu SO Glina broj: 01-1665/92. od 30. 09.
1992. godine, predsjednik Izvrnog savjeta 28. 11. 1994. godine, donosi slijedei:
ZAKLJUAK
Apelira se na sve graane optine Glina, da maksimalno tede elektrinu energiju iz
razloga to je situacija u Elektroprivredi vrlo teka, pa se uskoro moe dogoditi da cijela
optina ostane bez struje, to bi imalo nesagledive posljedice.
Molimo graanstvo da se ponaa krajnje disciplinirano, te da iskljuuje potroae kao
to su pei, bojleri, razne grijalice i slino, ime bi se stvorili uvjeti da uz redukciju imamo
struju bar svaki drugi dan. Svima je poznato stanje u Elektroprivredi RSK, s obzirom na
suni period stanje iz dana u dan je sve loije.
Milan.
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo unutranjih poslova, Sekretarijat unutranjih poslova Knin, Stanica javne
bezbednosti Benkovac.
619
620

246

Jo jedan od razloga za redukciju je neplaanje potronje elektrine energije, tako da se


postojea postrojenja ne mogu ni minimalno odravati.
Ovim putem molimo da svi graani u roku od 8 dana podmire svoje obaveze prema
Elektroprivredi.
DOSTAVITI: P r e d s j e d n i k
1. Elektra Glina, M. P.621 Duan Luka, [v. r.]
2. Radio Petrinja,
3. predsjednik IS-a,622
4. predmet spisa,
5. arhiva,
6. Radio Petrova Gora,
7. televizija RSK Knin.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1077-2.

1994., studeni 30.


Knin
Zapisnik s 25. sjednice Vlade RSK

101

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA



VLADA

ZAPISNIK
sa 25. sjednice Vlade odrane 30. 11. 1994. god.
u zgradi Vlade u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio. Odsutan: /
Sjednici prisustvuju po pozivu: Pavao Marjanovi, Svetozar Vini, Veljko Korolija, Neboja
Jaki.
Sjednica je poela s radom u 16.00 asova.
Za sjednicu je predvien slijedei
DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika sa 20., 21., 22., 23. i 24. sjednice.
I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. Zauzimanje stava o prijedlogu Sporazuma o ekonomskim odnosima RSK i RH.
3. Vojno bezbjedonosna situacija.
4. Donoenje Odluke o imenovanju Odbora za obiljeavanje 50-te godinjice proboja
logora Jasenovac
5. MINISTARSTVO ODBRANE
621
622

Okrugli peat: RSK, Skuptina optine Glina, Izvrno vijee Glina.


Izvrni savjet.

247

5.1. Donoenje Odluke o stavljanju na koritenje brana tip 850 iz Republikih robnih
rezervi SVK.
5.2. Donoenje Odluke o stavljanju na koritenje dijela robe iz Republikih robnih rezervi
SVK (prehrambeni artikli).
5.3. Donoenje Odluke o stavljanju na koritenje dijela robe iz Republikih robnih rezervi
SVK (odjea).
5.4. 
Donoenje Odluke o pravu reotkupa deviznih sredstava za kupovinu opreme i
repromaterijala od Narodne banke RSK.
6. MINISTARSTVO ZA RAD, BORAKA I SOCIJALNA PITANJA
6.1. Donoenje Uredbe o stavljanju van snage Uredbe o visini invalidnina vojnih invalida i
porodica palih boraca.
6.2. Donoenje Uredbe o stavljanju van snage pojedinih odredbi Uredbe o materijalnom
obezbjeenju boraca NOR-a,623 vojnih invalida, civilnih invalida rata i lanova njihovih
porodica.
6.3. Donoenje Uredbe o uslovima i nainu ostvarivanja prava na dohodak na djecu.
6.4. Donoenje Odluke o odobrenju kupnje deviznih sredstava Kovaevi Peri, vojnom
rezervisti.
6.5. Donoenje Odluke o odobrenju kupnje deviznih sredstava [],624 ratnom vojnom
invalidu.
7. MINISTARSTVO ZDRAVLJA
7.1. Donoenje Odluke o izmjeni Odluke broj 05-3-1233/94. od 13. 10. 1994. godine.
7.2. Donoenje Odluke o odobrenju jedne cisterne goriva bolnici Sveti Sava u Kninu na
teret Ministarstva odbrane.
7.3. Donoenje Odluke o odobrenju finansijskih sredstava za nabavku ljekova i sanitetskog
materijala.
8. MINISTARSTVO PRAVOSUA I UPRAVE
8.1. Utvrivanje prijedloga Zakona o pripravnicima u pravosudnim organima.
8.2. Utvrivanje prijedloga Zakona o pravosudnim ispitima.
8.3. Utvrivanje prijedloga Zakona o ispitu za sudiju za prekraje.
8.4. Donoenje Odluke o dodjeli automobila JUGO reg. oznake KNN 47-54 Optinskom
sudu Knin.
8.5. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za prehranu lica lienih slobode za 11/94.
8.6. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za opremu prostorija Ministarstva
8.7. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava Ministarstvu pravosua i uprave, Okrunom
sudu Knin i Okrunom zatvoru Knin.
8.8. Donoenje Odluke o plaanju javnog prevoza radnika kazneno popravnih ustanova.
9. MINISTARSTVO PROSVJETE
9.1. Zahtjev za dodjelu prostora za rad Ministarstva.
10. MINISTARSTVO ZA URBANIZAM, STAMBENO-KOMUNALNE POSLOVE I
GRAEVINARSTVO
10.1. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za saniranje objekata spomen podruja
Jasenovac.
10.2. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu osnovnih sredstava.
623
624

Narodnooslobodilaki rat.
Neitko u izvorniku.

248

10.3. Utvrivanje prijedloga Zakona o izgradnji objekata.


10.4. Razmatranje nacrta Zakona o stanovanju i zauzimanje stava po prijedlogu za ureenje
odnosa u stambenoj oblasti.
11. MINISTARSTVO ZA SAOBRAAJ I VEZE
11.1. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu automobila.
12. MINISTARSTVO KULTURE I VJERA
12.1. Donoenje Odluke o odobrenju 5.400 dinara direktoru Krajina-filma za trokove
montae dokumentarnog filma Istorijsko pravo Srba Krajinika na dravu.
13. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, UMARSTVA I VODOPRIVREDE
13.1. Donoenje Uredbe o prometu vina u rinfuznom stanju.
13.2. Donoenje Odluke o utvrivanju granica vodnih podruja.
13.3. Davanje saglasnosti na inicijativu robnih rezervi za rekonstrukciju mlina u Ernestinovu.
14. MINISTARSTVO INFORMISANJA RTV625 RSK
14.1. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava za line dohotke zaposlenih u javnom
preduzeu RTV RSK.
15. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA
15.1. Donoenje Odluke o prodaji cigareta.
15.2. Donoenje Odluke o odobrenju kupovine osnovnih sredstava za potrebe Carinske
slube RSK.
16. UDRUENJE RATNIH VOJNIH INVALIDA RSK
16.1. Zahtjev za dodjelu goriva za ogrev invalidima i porodicama palih boraca.
16.2. Zauzimanje stava o zahtjevima Udruenja.
17. AGENCIJA ZA POSLOVNE ODNOSE SA MEUNARODNIM ORGANIZACIJAMA
17.1. Prijedlozi za obezbjeenje provoenja odredbi Pravilnika.
II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U SKRAENOM POSTUPKU
18. Donoenje Odluke o prolongiranju roka vraanja kredita Agenciji za poslovne odnose
sa meunarodnim organizacijama.
19. Donoenje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke broj 05-3-882/94. od 20. 09. 1994.
godine.
20. 
Donoenje Rjeenja o postavljenju pomonika ministra za urbanizam, stambenokomunalne poslove i graevinarstvo.
21. Donoenje Rjeenja o razrjeenju glavnog urbanistiko-graevinskog inspektora.
22. Donoenje Rjeenja o postavljenju glavnog urbanistiko-graevinskog inspektora.
23. 
Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Statuta JP626
Elektroprivreda Krajine.
III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA LANOVA VLADE
24. Zakljuak Izvrnog savjeta SO Pakrac.
25. Informacija Slube za platni promet i finansijsku kontrolu o problemima sa gotovim
novcem.
26. Informacija JTP627 ELJEZNICA KRAJINE o problemima sa isplatom pripadnika
SVK zaposlenih u ovom preduzeu.
625
626
627

Radio-televizija.
Javno poduzee.
Javno eljezniko-transportno poduzee.

249

i izmjenjen i nadopunjen sa
7.4. Donoenje Odluke o oslobaanju plaanja carinskih dabina Zdravstvenom centru
Sveti Sava u Vukovaru.
11.2. Donoenje Odluke o kupovini 3 inobusa za potrebe JTP eljeznica Krajine.
17.2. Taka 18. iz skraenog postupka.
17.3. Donoenje Odluke o ustupanju zaplijenjene robe (cigareta).
18. Donoenje Rjeenja o postavljanju efa Predstavnitva Vlade RSK u Beogradu.
Ad 1
Usvojeni su zapisnici sa 20., 21., 22., 23. i 24. sjednice Vlade RSK.
Ad 2
Vezano za Sporazum o ekonomskim odnosima RSK i RH (prilog br. 1) predsjednik
Mikeli628 je kratko elaborirao. Otvorena je rasprava u kojoj je uestvovala veina ministara
kao i g-din Jaki, predsjednik Skuptine Rajko Leai, Neboja Pavkovi.
Ministar Babi629 je iskazao svoju rezervu na:
I. 1.1. stav drugi (o zajednikoj Komisiji),
II. 2.1. (c) (o dalekovodu 110 kV630 OBROVAC ZADAR),
B.2. (o zajednikoj Komisiji).
Potom su doneseni slijedei
ZAKLJUCI
(prilog br. 2)
Ad 3
Predsjednik Mikeli Zbog velike mobilizacije doveden je u pitanje ivot i rad preduzea
i ustanova koje su od ivotnog interesa RSK. Zato smo ovu taku stavili na dnevni red bez
obzira to e ona biti sutra na Skuptini.
Ministar Tanjga631 Moramo uputiti zahtjev G, na ruke komandanta, da nam se
dostave podaci za pripremu mog uvodnog izlaganja na Skuptini, i to slijedei podaci:
obavjetajno bezbjedonosna procjena,
izvjetaj o izvrenoj mobilizaciji,
planirani i ostvareni nivo operacija na podruju bihake regije,
izvjetaj o uzrocima i posljedicama dejstava NATO vazdunih snaga na aerodromu
Udbina,
materijalno-finansijsko obezbjeenje operacija na podruju bihake regije,
utroak sredstava.
Ovo je potrebno zbog kompletne ocjene trenutne situacije. Trenutno je najvanije da
mobilizaciju uskladimo sa zakonom, a moj prijedlog je da postupkom donoenja novog
Zakona o SVK i novog Zakona o odbrani pronaemo rjeenja pa da to uskladimo sa onim
to bi nama bilo optimalno.
Izlaganje ministra Tanjge nadopunio je i gosp. Neboja Pavkovi. U raspravi su uestvovali
gotovo svi ministri .
628
629
630
631

Borislav.
Milan.
Kilovolt.
Rade.

250

Potom su usvojeni
ZAKLJUCI
(prilog br. 3)
Ad 4
Na osnovu zabiljeke o razgovoru direktora dr. Milana Bulajia sa predsjednikom Vlade
RSK B. Mikeliem od 18. 08. 1994. i prijedloga g-dina Bulajia o sastavu Odbora (prilog
br. 4) raspravljali su ministri, a potom je usvojen
ZAKLJUAK
Prihvata se prijedlog g-dina Bulajia o sastavu Odbora za obiljeavanje 50-te godinjice
proboja logora Jasenovac. Odbor se proiruje slijedeim lanovima:
dr. Milan Babi, Uro Funduk, Stevo Ratkovi, Ljubia Budi, Ratko Veselinovi,
Neboja Pavkovi, Smilja Avramov, Jovan Ili, Milivoj Vojnovi, Rade Tanjga, Ranko Baki,
Mio Jeli Grnovi i Ljuban Jednak.
Konana odluka o sastavu Odbora donijet e se na slijedeoj sjednici Vlade.
Ad 5
5.1. Nakon obrazloenja ministra Tanjge donesena je
ODLUKA
o stavljanju na koritenje brana tip 850 iz Republikih robnih rezervi SVK (prilog br. 5)
5.2. Donesena je
ODLUKA
o stavljanju na koritenje dijela robe iz Republikih robnih rezervi SVK (prehrambeni
artikli) (prilog br. 6)
5.3. Donesena je
ODLUKA
o stavljanju na koritenje dijela robe iz Republikih robnih rezervi SVK (odjea)
(prilog br. 7)
5.4. Donesena je
ODLUKA
o pravu reotkupa deviznih sredstava za kupovinu opreme i repromaterijala od NB632 RSK
(prilog br. 8)
Ad 6
6.1. Nakon obrazloenja ministra Peria633 donesena je
UREDBA
o stavljanju van snage Uredbe o visini invalidnina vojnih invalida i porodica palih boraca
(prilog br. 9)
6.2. Donesena je
UREDBA
o stavljanju van snage pojedinih odredbi Uredbe o materijalnom obezbjeenju boraca
NOR-a, vojnih invalida, civilnih invalida rata i lanova njihovih porodica (prilog br. 10)
6.3. Donesena je
632
633

Narodna banka.
Slobodan.

251

UREDBA
o uslovima i nainu ostvarivanja prava na dohodak na djecu (prilog br. 11)
6.4. i 6.5. Nakon to je guverner Pavao Marjanovi obrazloio zahtjeve dvojice invalida
donose se
ODLUKA
o odobrenju kupovine deviznih novanih sredstava Kovaevi Peri (prilog br. 12)
ODLUKA
o odobrenju kupovine deviznih novanih sredstava Beukovi Radovanu (prilog br. 13)
7.1. Donesena je

Ad 7

ODLUKA
o izmjeni Odluke broj 05-3-1233/94. od 13. 10. 94. (prilog br. 14)
7.2. Uz saglasnost ministra odbrane donesena je
ODLUKA
o odobrenju jedne cisterne goriva bolnici Sveti Sava u Kninu na teret Ministarstva
odbrane (prilog br. 15)
7.3. Uz korekciju iznosa namjenjenog za pojedine zdravstvene ustanove donesena je
ODLUKA
o odobrenju finansijskih sredstava za nabavku lijekova i sanitetskog materijala (prilog br.
16)
7.4. Donesena je
ODLUKA
o oslobaanju plaanja carinskih dabina (prilog br. 17)
8.1. Utvren je prijedlog
ZAKONA
o pripravnicima u pravosudnim organima (prilog br. 18)
koji e se uputiti u skuptinsku proceduru.
8.2. Utvren je prijedlog
ZAKONA
o pravosudnim ispitima (prilog br. 19)
koji e se uputiti u skuptinsku proceduru
8.3. Utvren je prijedlog
ZAKONA
o ispitu za sudiju za prekraje (prilog br. 20)
koji e se uputiti u skuptinsku proceduru.
8.4. Donesena je
ODLUKA
o dodjeli automobila JUGO reg. oznake KNN 47-54 Optinskom sudu Knin
(prilog br. 21)
8.5. Donesena je
ODLUKA
o odobrenju sredstava za prehranu lica lienih slobode za 11/94. (prilog br. 22)
8.6. Donesena je
ODLUKA
o odobrenju sredstava za opremu prostorija Ministarstva (prilog br. 23)
8.7. Donesena je
252

ODLUKA
o odobrenju sredstava Ministarstvu pravosua, Okrunom sudu Knin i Okrunom zatvoru
Knin (prilog br. 24)
8.8. Donesena je
ODLUKA
o plaanju javnog prevoza radnika kazneno-popravnih ustanova (prilog br. 25)
Ad 9
9.1. Ministar Budi634 Problemi prostora Ministarstva rjeavat e se u paketu, to se
vidi iz prijedloga korisnika objekata (prilog br. 26), ali jo nisu stvoreni uslovi za premjetaj.
Ministar Peri je naglasio da je stanje u njihovom Ministarstvu katastrofalno i da hitno
treba intervenisati. U raspravi su uestvovali ministar Ratkovi,635 Veselinovi,636 a potom
je usvojen
ZAKLJUAK
1. Budui jo nije izvren tehniki pregled objekata na Senjaku,637 konana odluka o
dodjeli spomenutog prostora donijet e se na iduoj sjednici.
2. Zbog nemogunosti rada u sadanjim uslovima odobrava se preseljenje u jedan od
spomenutih objekata Ministarstvu za rad, boraka i socijalna pitanja.
Ad 10
10.1. Ministar Budi Pokrenuta je inicijativa da se napravi most kao i ostali objekti da
bi se zatitili od daljnjeg propadanja. U izvjetaju o stanju memorijalnog centra Jasenovac
(prilog br. 27) moe se vidjeti o emu se radi.
Ministar Veselinovi predlae da ovo ostane za iduu godinu jer e se teko isfinansirati i
donijete odluke.
Ministar Budi je zatraio da se bar pola isplati u ovoj godini a drugi dio u prvom kvartalu
idue godine
Donesena je
ODLUKA
o odobrenju sredstava za saniranje objekata spomen
podruja Jasenovac (prilog br. 28)
10.2. Donesena je
ODLUKA
o kupovini osnovnih sredstava Ministarstvu za urbanizam, stam.-kom.638 poslove i
graevinarstvo (prilog br. 29)
10.3. Skida se s dnevnog reda.
10.4. Skida se s dnevnog reda.
11.1. Donesena je

Ad 11

ODLUKA
o odobrenju sredstava za kupnju automobila (prilog br. 30)

634
635
636
637
638

Ljubia.
Stevo.
Ratko.
Radi se o lokaciji u Kninu.
Stambeno-komunalni.

253

11.2. Nakon to je ministar Paen639 obrazloio zahtjev za kupnju tri inobusa JP TP


RSK usvojen je slijedei
ZAKLJUAK
Zaduuje se Ministarstvo saobraaja i veza da zajedno sa JP eljeznica Krajine pripreme
nacrt Zakona kojim e se regulisati spomenuta materija.
Ad 12
12.1. Direktor Krajina-filma Duko Govorua obrazloio je zahtjev za odobrenje
sredstava za trokove montae dokumentarnog filma Istorijsko pravo Srba Krajinika na
dravu (prilog br. 31). Otvorena je rasprava i vei broj ministara je istakao da je sporna
namjena za koju se isplauju sredstva.
Na prijedlog ministra Bosnia640 usvojen je
ZAKLJUAK
Da se navede cijena za zavretak filma.
Ministar Bosni se obavezuje da nae sponzora za ovaj iznos, te e ministar kulture i
Krajina-film sklopiti ugovor.
Ad 13
13.1. Nakon to je ministar ijan641 obrazloio Uredbu donesena je
UREDBA
o prometu vina u rinfuznom stanju (prilog br. 32)
13.2. Donesena je
ODLUKA
o utvrivanju granica vodnih podruja (prilog br. 33)
13.3. Nakon to je ministar ijan obrazloio inicijativu RR642 (prilog br. 34) donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na inicijativu robnih rezervi za rekonstrukciju mlina u Ernestinovu
(prilog br. 35)
Ad 14
14.1. G-din Duan Bada, direktor RTV RSK, naglaava da dva mjeseca nije isplaena
plata i predlae da se to rijei principijelno, ne mjesec po mjesec.
Ministar Veselinovi je dodao da RTV treba rijeiti problem plata samofinansiranjem.
Predsjednik Mikeli predlae da se interventno djeluje, da se isplate plate, ali da se pronae
nain kako e se RTV isplaivati jer to nije predvieno budetom.
G-din Drago Kovaevi naglaava da su potrebni odreeni uslovi da bi se RTV RSK mogao
samofinansirati. Treba navikavati graane da TV plaaju. Potom je donesena
ODLUKA
o odobrenju sredstava za line dohotke zaposlenih u JP RTV RSK (prilog br. 36)
Ad 15
15.1. Nakon obrazloenja ministra Bosnia donesena je
ODLUKA
o prodaji cigareta (prilog br. 37)
639
640
641
642

Milan.
Milan.
Simo.
Robne rezerve.

254

15.2. Uz korekciju lana 4. donesena je


ODLUKA
o odobrenju kupovine osnovnih sredstava za potrebe Carinske slube RSK (prilog br. 38)
Ad 16
16.1. Vezano za zahtjev za dodjelu goriva za ogrev (prilog br. 39) Ministarstvo za rad,
boraka i socijalna pitanja je zatraio od Ministarstva energetike i NIK643-a (prilog br. 40)
da se pomenuto gorivo osigura po optinama.
Ministar Peri je dodao da gorivo nije osigurano po svim optinama i u traenim
koliinama, ve djelomino.
Donesen je
ZAKLJUAK
Prima se na znanje informacija ministra Peria s tim da je pitanje goriva za porodice
poginulih boraca i invalide u fazi rjeavanja preko Ministarstva odbrane i Ministarstva za
rad, boraka i socijalna pitanja.
16.2. Budui je ministar Peri obrazloio zahtjeve Udruenja (prilog br. 41) usvojen je
ZAKLJUAK
Da ministar Peri proui ove zahtjeve, a na slijedeoj sjednici lanovi Vlade izjasnit e se
o ovom pitanju.
Ad 17
17.1. G-din Boko Popac je obrazloio prijedloge za obezbjeenje provoenja odredbi
Pravilnika (prilog br. 42).
Usvojen je
ZAKLJUAK
Prihvataju se prijedlozi za obezbjeenje provoenja odredbi Pravilnika.
17.2. G-din Boko Popac obrazloio je prijedlog za produenje roka vraanja kredita
(prilog br. 43) i usvojen je
ZAKLJUAK
Odobrava se prolongiranje roka vraanja kredita do 31. 12. 1994. god.
17.3. Na zahtjev g-dina Branka koria donesena je
ODLUKA
o ustupanju zapljenjene robe (prilog br. 44)
Doneseno je

Ad 18

RJEENJE
o postavljenju efa Predstavnitva Vlade RSK u Beogradu (prilog br. 45)

Donesena je

Ad 19

ODLUKA
o izmjeni i dopuni Odluke broj 05-3-882/94. od 20. 09. 1994. god. (prilog br. 46)

Doneseno je
643

Ad 20

Naftna industrija Krajine.

255

RJEENJE
o postavljenju pomonika ministra za urbanizam, stam.-kom. poslove i graevinarstvo
(prilog br. 47)
Doneseno je

Ad 21

RJEENJE
o razrjeenju glavnog urbanistiko-graevinskog inspektora (prilog br. 48)

Doneseno je

Ad 22

RJEENJE
o postavljenju glavnog urbanistiko-graevinskog inspektora (prilog br. 49)

Donesena je

Ad 23

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Statut o dopunama Statuta JP Elektroprivreda Krajine Knin
(prilog br. 50)
lanovima Vlade radi informisanja podijeljeni su slijedei materijali:
Ad 24
ZAKLJUAK
Izvrnog savjeta SO Pakrac (prilog br. 51)
Ad 25
INFORMACIJA
Slube za platni promet i finansijsku kontrolu o problemima sa gotovim novcem (prilog
br. 52)
Ad 26
INFORMACIJA
JTP eljeznica Krajine o problemima sa isplatom pripadnika SVK zaposlenih u ovom
preduzeu (prilog br. 53)644
Sjednica je zavrila s radom u 01.55 asova.
SEKRETAR PREDSJEDNIK
Savo trbac Borislav Mikeli645
Preslika, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A-156 -052.

644
645

Prireivai su izostavili priloge.


Prireivai su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastorunim potpisima.

256

102

1994., studeni 30.


Vojni
Izvjee SUP-a Vojni o izvrenim razbojnitvima nad pripadnicima UNPROFOR-a na
podruju Korduna
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA VOJNI
Broj: 08-03-1-546/1-94.
Vojni, 30. 11. 1994.
PREDMET: Razbojnitva nad pripadnicima UNPROFOR-a.
Dana 30. 10. 1994. godine u Brezovoj Glavi, SO Krnjak, od strane dva NN646 lica
obuena u vojnike, maskirne uniforme izvreno je razbojnitvo nad pripadnikom
UNPROFOR-a pri emu je od istog uz pretnju oruja oduzeto vozilo marke iroki,647
reg.648 oznake UNPF 9431 i 150 USA dolara.
Dana 31. 10. 1994. godine u mjestu Kloko, SO Vojni od strane dvojice NN lica,
obuenih u vojnike, maskirne uniforme izvreno je razbojnitvo nad pripadnicima
UNPROFOR-a od kojih je uz pretnju oruja oduzeto vozilo marke Toyota, reg. oznake
UNPF 15135.
Dana 29. 11. 1994. godine u mjestu Brezova Glava, SO Krnjak, izvreno je razbojnitvo
nad pripadnicima UNPROFOR-a stacioniranim u kui vlasnitvo Gali Milene pri emu su
etvorica NN mukaraca obuenih u maskirne, vojne uniforme, naoruani dugim i kratkim
orujem uz pretnju oruja oduzeli dva vozila marke Nissan, reg. oznake UNPF 36733 i
UNPF 17793, te veu koliinu opreme vlasnitvo pripadnika UNPROFOR-a.
Radnici SUP-a Vojni zaveli su krim. obradu vezano za navedena razbojnitva pri emu
se dolo do slijedeih saznanja:
Na licu mjesta prilikom razbojnitva u Brezovoj Glavi dana 30. 10. 1994. primjeeno
je vozila sa reg. oznakom VN 38-35 koje su NN poinioci obueni u maskirne, vojne
uniforme koristili. Navedeno vozilo, kako je utvreno operativnim radom na terenu, koriste
pripadnici diverzantske jedinice smjetene u osnovnoj koli u Vojinici.
Razbojnitvo izvreno 31. 10. 1994. godine u mjestu Kloko poinjeno je u neposrednoj
blizini punkta na kojem su pripadnici vojne policije 21. korpusa vrili kontrolu. Oduzeto
vozilo marke Toyota prema prikupljenim podacima prefarbano je u sivo maslinastu boju i
primjeeno je da ga na podruju Korduna koriste pripadnici vojske 21. korpusa.
Razbojnitvo izvreno 29. 11. 1994. godine u mjestu Brezova Glava poinila su etvorica
NN mukaraca obuena u maskirne, vojnike uniforme pri emu su se koristili terenskim,
vojnim vozilom nepoznate marke i reg. oznake. Zapaeno je da navedena etvorica govore
bosanskim dijalektom.
646
647
648

Nepoznati.
Radi se o vozilu marke Jeep Cherokee.
Registracijska.

257

Na temelju prikupljenih podataka vidljivo je da su navedena razbojnitva poinili


pripadnici vojske RSK o emu je potrebno obavijestiti nadlene vojne organe radi
poduzimanja daljnjih mjera i radnji.
M. P.649 S E K R E T A R
Miladin Reli, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1073-6.

103

1994., prosinac 1.
Knin
Skraeni zapisnik s 4. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skuptine RSK
SKRAENI ZAPISNIK
sa IV. sjednice II. redovnog zasjedanja
Skuptine RSK odrane 01. 12. 1994. godine u Kninu
Sjednica je poela sa radom u 16.00 asova.
Sjednici je prisustvovalo 57 poslanika.
Sjednica je poela sa zakanjenjem od 4 sata, zbog konsultacija poslanika Zapadne Slavonije
sa predsjednikom Vlade Borislavom Mikeliem oko otvaranje auto-puta kroz Zapadnu
Slavoniju.
Predsjednik Skuptine Rajko Leai, pozdravio je prisutne i predloio dnevni red za sjednicu,
dopunjen sa 3 Zakona koja je Vlada u meuvremenu dostavila:
1. Prijedlog Zakona o pravosudnom ispitu.
2. Prijedlog Zakona o pripravnicima u pravosudnim organima.
3. Prijedlog Zakona o ispitu sudije za prekraje.
4. Vojno-bezbedonosna situacija u RSK.
5. Nacrt Sporazuma o ekonomskim odnosima Republike Srpske Krajine i susjedne
Republike Hrvatske.
Predsjednik je dalje predloio da prve tri take budu otvorene za javnost, a 4. i 5. taka
zatvorene. Nakon iznijetog prijedloga otvorio je raspravu po predloenom dnevnom redu.
Za rije se javio poslanik Lemi Milorad, koji je smatrao da se prijedlozi navedenih Zakona
ne stavljaju na dnevni red iz razloga to su dobijeni uoi same sjednice, te nije bilo vremena
da se upoznaju sa istim, uz obrazloenje da nije sporna potreba donoenja Zakona.
Predlaga Zakona Ministarstvo pravosua i uprave odnosno ministar pravosua je
obrazloio potrebu donoenja Zakona koji su trebali davno biti donijeti, i to da se radi o 3
kratka zakona. Meutim, nakon primjedbe poslanika Lemia, on kao predlaga je povukao
sva tri prijedloga sa dnevnog reda.
Predsjednik Skuptine je utvrdio dnevni red kako slijedi:
1. Vojno-bezbedonosna situacija u RSK.
649

Okrugli peat: RSK, Ministarstvo unutranjih poslova, Sekretarijat unutranjih poslova Vojni.

258

2. Nacrt Sporazuma o ekonomskim odnosima Republike Srpske Krajine i susjedne


Republike Hrvatske.
Ujedno je dao na glasanje prijedlog da obadvije take budu zatvorene za javnost.
Prijedlog je prihvaen za 1. taku jednoglasno, dok je za 2. taku glasalo 44 poslanika ZA,
11 poslanika PROTIV i 4 poslanika su bila uzdrana.
Nakon utvrenog dnevnog reda, i izglasavanjem da cijela sjednica bude zatvorena za javnost,
a prije prelaska na dnevni red, predsjednik Skuptine je predloio usvajanje Zapisnika sa
prole sjednice.
Za rije se javio poslanik Lemi Milorad, istiui da misli da ovaj Zapisnik nije korektno
napisan, zbog toga to je on bio za uslovno prihvatanje tog izvjetaja (Izvjetaj o radu Vlade),
i da e ga prihvatiti pod uslovom da Vlada do kraja godine dostavi relevantne, sintetine i
analitine ekonomske pokazatelje za vremenski period do danas.
Druga primjedba na Zapisnik se odnosila po rijeima Lemia na slijedee: (citat):
Predloio sam zbog nemogunosti da budemo informisani o radu Vlade Krajine, jer SRS650
nema nijednog predstavnika u Vladi, smatramo da bi trebalo svim poslanicima dostaviti
sve odgovarajue vane akte koje je Vlada donijela i dokumente. Prvenstveno mislim na
uredbe, jer jedan dio uredbi su mnogo znaajniji i vaniji od mnogih zakona. Mislim da je
to usvojeno i u treem dijelu sam rekao da bi trebali zatraiti izvjetaje od upravnih odbora
dravnih preduzea, to dosad nije bilo zatraeno. I s tim se predsjednik Vlade sloio,
meutim ja to u ovom Zapisniku ne vidim. Zato predlaem da se saini novi zapisnik ili
dopuna zapisnika.
Primjedbi na Zapisnik je imao i poslanik ore Bjegovi, koja se odnosila na to da
u Zapisnik nije ula njegova diskusija koja je sadravala prijedlog da se smjena ministra
unutranjih poslova izvri uz jednu koordinaciju tri predsjednika, Skuptine, Republike i
Vlade. Primjedba se odnosi i na sjednicu u Vukovaru.
Nakon ovih primjedbi Zapisnik sa prole sjednice je usvojen uz 1 glas PROTIV i 1
UZDRANIM glasom.
Na prijedlog potpredsjednika Skuptine Damjanovi ora glasanjem je usvojeno da
diskusija poslanika traje 10 minuta, a replika 3 minuta.
AD.1. Vojno-bezbedonosna situacija u RSK
Izvjetaj po ovoj taki podnio je ministar odbrane Rade Tanjga u nekoliko stavki:
1. Obavjetajno-bezbedonosna situacija.
2. Izvjetaj o mobilizaciji obveznika na radnoj obavezi i stanju nakon mobilizacije.
3. Izvjetaj o uzrocima i posljedicama dejstva Nato-pakta na Udbini.
Na kraju svog izlaganja predloio je Skuptini usvajanje Zakljuaka koje je donijela Vlada a
povodom iste take dnevnog reda.
1. Trai se hitno zasjedanje VSO651 sa zadatkom da analizira uzroke i posledice sprovedene
potpune mobilizacije, koritenje strategijskih potencijala odbrane mimo njegovih odluka
(Udbina, amarice) i preduzme sve potrebne mjere radi dovoenja kompletnog sistema
odbrane u ustavni i zakonski okvir RSK.
650
651

Srpska radikalna stranka.


Vrhovni savjet odbrane.

259

Ujedno se obavezuje VSO da na slijedeoj sjednici Skuptine podnese informacije o


rezultatima sprovedene analize i preduzetim mjerama.
2. Zakljuak odnosno Odluke o stavljanju van snage Uredbe predsjednika Vrhovnog savjeta
odbrane o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica i primopredaji vojne obaveze
MO652 organima Srpske Vojske Krajine br. 03-1-24/94. od 08. 02. 1994. godine.
Poslanici su glasanjem prihvatili navedene Zakljuke sa 44 glasa ZA i 9 UZDRANIH.
Po ovoj taki dnevnog reda kratku informaciju je dao v. d.653 ministra unutranjih poslova
Neboja Pavkovi.
U pretresu povodom ove take dnevnog reda uestvovali su poslanici:
Ratko Liina, uri Stevan, ubra Milan, Ernjakovi Milan, Dmitrovi Branko, Atlagi
Marko, ii Dragan, ivkovi Milan, Vuka Stevan, Simo Krni, Dokmanovi Slavko i
Peri Branko.
AD.2.
Nacrt Sporazuma o ekonomskim odnosima RSK i susjedne Republike Hrvatske.
Po ovoj taci informaciju je pred poslanike iznio prvi ministar Vlade RSK gospodin Borislav
Mikeli. (Tekst Sporazuma su dobili poslanici)
Baki Ranko u ime poslanika zapadne Slavonije je izjavio da oni prihvataju Sporazum u
cjelosti a da su to uinili nakon uvjeravanja od strane Vlade i davanje dodatnih garancija
vezanih za putanje dijela auto-puta koji prolazi kroz zapadnu Slavoniju.
Poslanik Lemi Milorad je bio miljenja da Sporazum ne treba prihvatiti ili ga treba
prihvatiti uslovno.
Poslanik Buha Milorad je predloio dopunu Sporazuma preambulom u kojoj bi se navele
ugovorne strane.
Poslanik Vuji Ranko je izjavio da u ime srpskih radikala neemo prihvatiti Sporazum.
Po zavrenom pretresu prelo se na glasanje.
ZA predloeni tekst Sporazuma glasala su 44 poslanika, PROTIV je bilo 9, a 3 glasa su
bila uzdrana.
Sjednica je zavrena u 22,30 asa.
Zapisniar: Zapisnik sastavila:
Dondur Neda M. P.654 Mirjana Rodi, dipl. prav.655
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

104

1994., prosinac 1.
Knin
Zapisnik s 4. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skuptine RSK

652
653
654
655

Ministarstvo obrane.
Vritelj dunosti.
Okrugli peat: RSK, Skuptina Republike, Knin.
Diplomirani pravnik.

260

MAGNETOFONSKI SNIMAK ZAPISNIKA


SA 4. SJEDNICE II. REDOVNOG ZASIJEDANJA
SKUPTINE RSK ODRANE 01. 12. 1994. GODINE U KNINU

[...]
Ministar Tanjga:656
Potovani gospodine predsjednie Skuptine, potovani gospodine predsjednie Vlade,
potovani poslanici, mi smo praktino svaki put ne iz hira nego iz potrebe na dnevni red
Skuptine stavljali vojno-bezbedonosnu situaciju u RSK. Dananja situacija nije inicirana
zbog nekih posebnih tematskih razloga koji bi bili obuhvatniji, nego iz potrebe da se sagleda
stanje u kojem se nalazimo i da se tom analizom, naravno uz vau pomo, pomogne i Vladi
a i ostalim subjektima u rukovoenju i komandovanju da to efikasnije iziemo iz situacije
u kojoj smo se nali i da mjerama i postupcima spreimo eskalaciju bilo haosa, da sprijeimo
negativnu tendenciju u budunosti. Kad smo se dogovarali za ovaj dnevni red i sa
predsjednikom Skuptine i sa predsjednikom Vlade, ja sam dobio zadatak da prikupim
informacije i da napravim krae uvodno izlaganje i da se osvrnem na period od druge
sjednice Skuptine 10. 11. 94. u Kninu do dana dananjeg. Moje izlaganje ja sam podijelio
u est dijelova. Prvo je obavjetajno-bezbedonosna situacija, drugo je izvjetaj o mobilizaciji
i mobilizaciji vojnih obveznika, trei dio je planirani i ostvareni nivo na podruju bihake
regije, etvrti je izvjetaj o uzrocima i posljedicama dejstva NATO vazdunih snaga na
aerodromu Udbina i na amarici, peto je materijalno-finansijsko obezbeenje operacije
vojske ali i odbrane, esto je neki predlozi nekih zakljuaka i mjera koje bi trebalo preduzeti.
Dozvolite mi na kraju da za ovo esto predloim moje miljenje i miljenje Vlade, koje je
Vlada smatrala potrebnim. Pred sam poetak ja vas molim da mi uvaite to e izlaganje ii
ovim tokom. Ja sam za ovaj dnevni red traio podatke od naeg Glavnog taba i uputio sam
u tom smislu jedan akt i dogovorili smo se usmeno da bi bilo dobro da zajedniki
uestvujemo da dobijemo podatke. I odmah na startu moram rei, naalost i ja kao ministar
odbrane i neki segmenti, kad je u pitanju obavjetajno-bezbedonosna situacija praktino
nemamo podatke, nemamo informacije ta se deava, kakva je situacija, gdje su ustake
lokacije, kakve su im namjere, tako da smo gotovo svedeni na ono maltene ono rekla-kazala.
Svedeni smo na usmene informacije koje dobijemo od prijatelja a ne po slubenoj dunosti,
iako imamo i dvije ozbiljne institucije u naem sistemu, a to je vojna obavetajnobezbedonosna sluba, ali imamo i dravnu bezbednost. Moram vam rei i jedna i druga
sluba iz nekih razloga meni nepoznatih ne osjea potrebu da meni dostavlja te podatke.
Tako je bilo i u ovoj situaciji. Prisiljeni smo da na bazi poluinformacija donosimo odluke i
zakljuke. Meutim neto znamo, znamo kako je krenula ofanziva muslimanskih snaga u
bihakom depu, kako je krenula kontraofanziva i kako smo se ukljuili mi. Tim
ukljuivanjem smo okrenuli predznak te operacije muslimanske i vjerovatno je to pogodovalo
s obzirom da smo izili iz rovova dobro ukopanih da smo mogli ostvariti taj poetni tempo
napada, odnosno kontraofanzive takav da vratimo oduzete teritorije, ali paralelno time
vraanjem tih oduzetih teritorija iao je proces planirane operacije koja je imala za cilj da
definitivno rijei problem petog korpusa. S nae strane uestvovala je Srpska vojska Krajine,
uestvovala je specijalna brigada naeg MUP-a, snage Fikreta Abdia, vojska RS, i uestvovale
su jo neke snage, ja pretpostavljam da se zna o emu je rije. Situacija je puno kompliciranija
nego to smo mislili. Dosta sporo sve to ide. Operacija mora biti sveobuhvatna, ako nam je
656

Rade.

261

interes da ostvarimo uspjeno taj cilj. Tako bez obzira na poetni uspjeh ne moemo se
previe pohvaliti u svemu tome. Kladua657 bi danas trebala biti, tj. dvije treine i jesu nae,
ali bi danas trebala biti u okruenju i nadamo se da e taj problem biti rijeen, takoer
Debeljaa i onaj dio kod Bihaa je potpuno u naim rukama. Mi smo tu Biha opkolili u
vidu potkovice i postoji jedan prolaz kroz koji je dobar dio snaga Petog korpusa izvuen,
prije svega misli se na njihovu komandu koja je locirana negdje prema Cazinu u
UNPROFOROVOM okruenju, odnosno u blizini UNPROFOR-a. I dobar dio
stanovnitva iz Bihaa je iziao i zatim sa istone strane dosta tvrdo ide, jer kako sam rekao
svaka kua se mora osloboditi. Kad su u pitanju ustae onda su oni shvatili da emo mi
krenuti prema Velikoj Kladui i poveali svoju borbenu gotovost; to sve skupa mora se
promatrati u kombinaciji sa pregovorima i kombinaciji sa naim radnjama jer mi smo
morali zato to smo uputili jedan broj ljudi ka Cazinskoj krajini, morali smo izvriti
domobilizaciju pa ojaati naa podruja prema RH i time naravno, krenule su ustae na
mobilizaciju i tu su dosta velika koncentracija gotovo na svim pravcima njihovih snaga je
postavljeno. To je vjerojatno izazvalo ali neto drugo kod nas totalnu mobilizaciju i kod nas,
tako da je komandant SVK dao naredbu 18. 11. 94. za mobilizaciju. Rezultat takve
mobilizacije je moram rei da je doveo do potpune paralizacije ivota i rada dravnih organa.
Praktino je sve zamrlo, a dokle je sve to ilo pokazuje jedan primjer u Petrinji, par dana je
bila bez kruha jer su pekari bili mobilisani, dalje Okruni zatvor je ostao bez straara,
Okruni sud je ostao bez sudija, Elektra je ostala bez ekipa koje trebaju da trafostanicu
obezbeuju. U Benkovcu, Glini ostali smo bez potara, ne u onom uobiajenom smislu,
nego bez kvalifikovanih ljudi koji na centrali rade. Svi ljudi iz MUP-a koji imaju ratni
raspored uredno sproveden u skladu sa uredbama o ratnoj sistematizaciji takoer su dignuti,
jo uvijek saniramo te posljedice i jedan dio ljudi iz Ministarstva odbrane koji su takoer
bili na ratnoj sistematizaciji mobilisani su u okviru Ministarstva odbrane. Takav pristup
mobilizaciji, ja moram rei naalost nepromiljen pristup mobilizaciji a da ne govorim da je
protuzakonit, tj. da nije usklaen sa zakonom, takav pristup mobilizaciji uzrokovao je ono
kao to sam maloprije rekao paralizu i haos u svim segmentima ivota. Odmah 19. 11. 94.
godine isti trenutak kad smo uli za to, a vi svi znate gdje smo bili 19. Skuptina u
Vukovaru. Ja i predsjednik Mikeli658 smo se uli svakih deset minuta i probali gasiti poar
tako da kaem, intervenisali smo kod generala eleketia,659 ukljuujui i zvaninu pismenu
intervenciju, usmene intervencije da se stanje popravi u smislu tako kad se vratimo tamo
gdje je mogue da se vratimo na ratnu sistematizaciju, tamo gdje je legalna i niim ne
naruava borbenu gotovost i to je moram rei da je komandant nakon dva dana napisao
dodatno nareenje kojim se zahtjeva od ratnih jedinica da oslobode ljude koji su na ratnim
sistematizacijama, meutim znate kako je kad proces krene. Moja procjena je da nam treba
bar deset dana da normaliziramo postojee stanje. Bez obzira na to to me moete proglasiti
neefikasnim u tome a ja znam sigurno, a imamo jedan sluaj nije vano, sluaj jednog
direktora kojeg je trebalo vratiti, i evo ba se jutros vratio na svoju radnu obavezu. Do
uredbe predsjednika Republike od 2. mjeseca ove godine i radna obaveza i vojna obaveza
time i kompletna mobilizacija drutvenih potencijala ukljuivi i vojsku bila je u onom
izvrnom smislu strunom, tehnikom smislu u rukama Ministarstva odbrane. Dok je
657
658
659

Velika.
Borislav.
Milan.

262

mobilizaciju drutva moglo da odlukom o mobilizaciji donosi Vrhovni savjet odbrane i


proglaava je predsjednik Republike, meutim ovu mobilizaciju je proglasio komandant
vojske, pozvao se ovjek na neke odluke Vrhovnog savjeta odbrane. Lino mislim da
moramo rijeiti taj problem i u tom pravcu emo imati jo jedan prijedlog i ja ga odmah
iznosim i moramo, svi su uslovi zreli da se jedan takav ukaz odnosno uredba predsjednika
Republike koja inae mora ii na verifikaciju na Skuptinu povue i da se vratimo na Zakon
o odbrani RSK, iji lan 43. taka 1. i 2. detaljno precizira nadlenost za uvoenje vojne
obaveze i radne obaveze, poto je to jedinstven sistem, jer to nisu razdvojena dva sistema pa
je onda haos poto je nepovezanost meu njima, a u ingerenciji Ministarstva odbrane. I
druga stvar da se mora inzistirati da bi trebala Skuptina da to potencira da Vrhovni savjet
odbrane efikasnije radi, sastaje se onda kad je potrebno i donosi odluke. Mi smo na
inicijativu predsjednika Vlade napravili smo jedan uzorak, tekst da tako kaem, a nemojte
me krivo shvatiti ljudi sa Banije, nita runo, otili smo na sastanak u banijskoj regiji.
Sastanku su prisustvovali predsjednici optina, predsjednici izvrnih vijea i naelnici uprave
odnosno odelenja Ministarstva odbrane, ali i neki ljudi iz javnih preduzea da vidimo kakva
je situacija, kakve su posljedice i ta je potrebno da se uradi da se taj problem apsolutne
paralizacije ivota pokua rijeiti i prevazii. Naa saznanja sa tog sastanka su se potvrdila u
jo veoj moguoj mjeri, jer smo saznali neke podatke, kao to je da su neki komandanti da
kaem lokalni imali potrebu da sa bovom660 ganjaju vojne obaveznike, otimaju hranu. To
je pokazalo da smo na poetku haosa. Tu bi ja sad zavrio uz moje pravo, odnosno mogu da
pred kraj diskusije dadem jedan od zakljuaka. Pod tri planirani ostvareni dio operacije na
podruju bihake regije. Ve sam na poetku rekao nekoliko je struktura uestvovalo u
svemu tome. Tih nekoliko struktura zahvaljujui tome to su iz tri ili etiri razliita dravna
entiteta bio je ozbiljan problem da se to na poetku sinhronizuje, da se zna tko je komandant,
da se onda dri tenzija operacija, da se uvee i po sistemu veza i svega onoga to vojniki
uspjeh ini zagarantovanim, meutim dosta se eksploatirao taj vojniki uspjeh, ali su veliki
problemi i mora se gotovo osvajati kua po kua. U tom smislu s obzirom da smo se
opredijelili za to manje naih rtava, veliki su utroci materijalnih resursa i evo za vau
ilustraciju do sada ukupno, ukljuujui i gorivo, ukljuujui i municiju, mazivo, hranu,
odjeu itd., mi smo po nekoj gruboj procjeni potroili 30 miliona dinara do sada. Na
budet je bio 9 miliona, a 7 je ilo na vojsku, pitanje je o emu trebamo voditi rauna,
odbrana jeste odbrana i s pukom u ruci.
Mi smo napravili neke prodore, uspjeli smo uzdrmati taj Peti korpus, bojim se da neemo ii
tako brzo kao to smo mi oekivali, jer oni nemaju izbora, oni se moraju boriti, oni nemaju
neki koridor da iziu, da ih propusti pa da im bez nekih velikih razaranja moda zauzmemo
Biha. U principu oni iz tog prostora ne mogu izai. Nije cilj da mi njih unitimo, nego da
presijecanjem na nekoliko dijelova razbijemo Peti korpus, da izoliramo ih negdje u podruju
Cazina i na taj nain pritisnemo ih na predaju, da vratimo Fikreta Abdia natrag da on na
tom prostoru preuzme vlast. Slijedea stvar koja je i te kako vana i povezana i sa bihakom
operacijom i povezana je sa mobilizacijom posredno ili sa zakanjenjem od par dana jeste
Izvjetaj o uzrocima i posljedicama dejstva vazdunih snaga NATO na aerodrom Udbina, ali
i na raketne sisteme koji se nalaze na amarici. Odmah da kaem da je to po onome kako ja
to ocjenjujem i aerodrom Udbina i raketni sistemi rasporeeni na amarici da su po mojoj
ocjeni nama strateki vani. Avijacija vojske RS je nekoliko puta uzletila i bombardovala
660

Borbeno oklopno vozilo.

263

ciljeve u Bihau i Cazinu. Za vau informaciju NATO-pakt u svom bombardovanju je


priznao da je bilo 39 aviona u operaciji, mi smo u jednom trenutku na radarskom ekranu
izbrojili 44 aviona, moda nisu svi uestvovali, a moda su bili lani ciljevi da zavaraju na
PVO661 sistem, ali u svakom sluaju oni su priznali da je bilo 39 aviona u zraku. U prvoj
fazi unitili su naa dva radarska sistema i unitili su PVO odbranu, mi smo tu imali dva
preminula borca i nekoliko ranjenih lake i tee, ali smo imali i veliku materijalnu tetu,
pista je oteena na 6 mjesta i prilazne staze su oteene na nekoliko mjesta, zatim uniteni
su nam protuavionski raketni sistemi i PVO sistem. Kad se sve to skupa zbroji materijalna
teta iznosi oko 13 do 15 miliona dinara. Za nas je to ogromna stavka. Treba stvoriti viak
vrijednosti da se kupe ta sredstva, pogotovu mi to danas ne moemo tako lako nabaviti.
Neto od toga se moe vratiti i remontovati, ali ne ba preveliki broj tih sredstava. Pista je
oteena kako sam rekao na nekoliko mjesta i mi smo hitno poduzeli akciju saniranja piste.
Bez obzira to e se pista osposobiti, o upotrebi aviona moe da odluuje samo Vrhovni
savjet odbrane. Moje je miljenje da ne smije da poleti avion, ako nije poletio s razlogom
prema ustaama. Nikako ne smije poletiti prema nekoj uki ili prema nekom artiljerijskom
oruu koje se nalazi na muslimanskoj strani. To za nas nije strateki cilj i interes. Na kraju
moda vjerojatno je runo, vjerojatno ete mi zamjeriti moda nisam trebao da kaem ali
moram rei i to bio je komandant ratnog vazduhoplovstva da moramo sanirati ovu pistu,
a on ju je koristio za ovu operaciju, a on ju je koristio ostavio mi je neki gorak okus. To
je meni liilo na ono upotrebljavam te dok mi treba, nakon toga zapravo slui mi za
jednokratnu upotrebu. Kad te ne trebam ja u te odbaciti. No, meutim, to nije njegova
odgovornost ni krivica, odgovornost je ovdje nas i prije svega Vrhovnog savjeta odbrane.
I na kraju da vam kaem da imamo cijele spiskove utroka municije. Ova operacija bez
Jugoslavije u logistikom smislu ne bi mogla da se ostvari. Sve ovo upuuje to sam govorio
i osnovni mi je cilj svega ovoga to sam danas ovo govorio da ukaem da je doao jedan
prelomni trenutak hoemo li u neizvjesnost rata ili idemo ka nekom ipak izvjesnijem miru,
govorim da je krajnje vrijeme dolo da mi sistem odbrane moramo, da kaemo, vratiti da
bude postavljen vre u okviru Ustava i zakona. U tom smislu tu imamo neke predloge
zakljuaka Vlade.
V.d. ministar unutranjih poslova Pavkovi:662
Potovano predsjednitvo, gospodo poslanici iz oblasti unutranjih poslova ako mogu da
unekoliko pokuam dopuniti, inae vrlo opsenu diskusiju ministra odbrane. Iz dijela
obavjetajno-bezbedonosnih procjena kojim raspolae MUP-a sasvim je oito da je
koncentracija neprijatelja u blizini, u blizini neposrednih granica tako da prijeti jednom
dosta velikom mogunou agresije. Pogotovu se to lokaliziralo u zadnja dva-tri dana, vama
je vjerojatno ve to poznato da je otvoreno novo ratite izmeu Livna i Grahova, koje je
mirovalo dvije godine i ono nije otvoreno sluajno, otvoreno je zbog pritiska na opsadu
Bihaa od strane naih zajednikih snaga. Isto tako nekoliko vrlo ozbiljnih incidenata
na tim linijama razdvajanja, znate da su poginula tri naa vojnika u zapadnoj Slavoniji
i danas negdje oko deset sati u predjelu Crnog Vrha na Alanu neprijateljska teroristika
diverzantska grupa upala i tee ranila jednog naeg borca, a prema za sada jo uvijek
nepotvrenim informacijama naih pet vojnika je nestalo. Nadajmo se da taj podatak nije
taan. Koncentracija ustake sile je poela ve da provocira uspostavljeno primirje. to se tie
661
662

Protivvazduna obrana.
Neboja, vritelj dunosti ministra unutarnjih poslova.

264

ostalih obavjetajnih procjena kojim MUP raspolae a koje ukazuju na mogunost agresije,
sigurno su nekakvi politiki uvjeti i razlozi koji ukazuju da li e do te agresije doi ili nee.
Mogunost agresije je izvjesna. Koliki je to stepen i kolika mjera to niko od nas ne moe
znati. to se tie bezbedonosne procjene, elim da kaem slijedee, u RSK je stanje
kriminaliteta u zadnjem periodu dosta povoljno. Biljeimo pad kriminaliteta, isto tako
visok porast otkrivanja tog kriminaliteta, moram da kaem da je suradnja sa pravosuem u
zadnje vrijeme krenula jednim boljim tokom, da se mnogi predmeti ve rjeavaju i da ima
mnogo lica koji ve odlaze na odsluenje kazne zatvora. ta se tie javnog reda i mira on
je bio do unatrag desetak dana povoljan, ali unazad nekoliko zadnjih deset dana desilo se
nekoliko vrlo ozbiljnih incidenata od pripadnika milicije i vojske. Po povratku sa fronta bilo
je incidenata upadom u zgradu Optine u Kninu koji je nanio veliku tetu MUP i uope
pravnom poretku, ali budite sigurni da smo mi uinili zaista velike napore da sprijeimo
bilo kakvu daljnju lokalizaciju tog sukoba. Taj postupak emo dovesti do kraja a poinioce
emo ozbiljno kazniti.
Nekoliko ozbiljnih tih incidenata koji su se desili i ovdje u Kninu, i u Benkovcu i Obrovcu
koje su izazvali pripadnici vojske po povratku sa fronta, dakle pucnjavom koja u naim
mjestima nije prisutna vie od godinu dana, u Benkovcu je u jednom dosta drastinom
obliku pucano po zgradi Optine, po zgradi hotela u Benkovcu, u Obrovcu ak po zgradi
milicije; cjenimo da je to vid ispoljavanja jednog nezadovoljstva na jedan totalno krivi i
pogrean nain, ispoljavanje energije u totalnom krivom smjeru. Oito je da je ratna psihoza
kod ljudi prisutna sve vie i vie. To nas navodi da moramo biti vie ljudi izmeu sebe. Mi
smo zaista intervenisali na tu pucnjavu ovdje u Kninu, ak ovdje nam je u Kninu patrola
milicije bila povreena na autobusnoj stanici iz vatrenog oruja, meutim sve se zavrilo
dobro. Ja vam elim da kaem da ulaemo maksimalni napor da se to sprijei. MUP je isto
tako uestvovao u itavoj operaciji bihakog depa od poetka. Nekih ostalih problema
gledano sa naeg aspekta u RSK koji bi bitnije u ovom momentu utjecali na bezbjedonosnu i
uopte vojno-bezbedonosnu situaciju nema. Smatramo da krajnje ipak ide jednim uzlaznim
pravcem stvaranja i pravne drave i njenog jaanja. Ja znam da i vi meni imate da postavite
puno pitanja, ali ja sam ovdje tek desetak dana i tek sam poeo sa radom. Mislim da u
ovaj posao obaviti kako treba, a vama budui da nisam bio na onoj Skuptini u Vukovaru
zaista zahvaljujem na ukazanom povjerenju i smatram da u svoju intelektualnu i fiziku
sposobnost [...]663 da ovo vrlo veliko i vano Ministarstvo vodim zaista na pravi nain.
Leai:664
Prvo nego to otvorim pretres moram rei da smo uredno poslali poziv za ovu Skuptinu
komandantu Glavnog taba i predsjedniku Republike poto je ova tema jako interesantna za
sve nas. Otvaram pretres po prvoj taki dnevnog reda.
Liina:665
Mene su zamolili ovi momci iz Specijalne jedinice MUP-a da proitam ovo jedno otvoreno
pismo Skuptini, ako moe. Evo pie ovdje MUP RSK Knin Specijalna jedinica, Knin,
01. 12. 1994. godine.
Gospodo poslanici povodom neasne smjene ministra unutranjih poslova magistra Ilije
Prijia imamo asnu obavezu da vam ukaemo na slijedee: Mi smo bili ti koji smo u etiri
663
664
665

Nedostaje dio teksta u izvorniku.


Rajko, predsjednik Skuptine RSK.
Ratko.

265

prethodne godine titili poredak RSK u trenutcima kada je on bio najvie ugroen od
strane paravojnih formacija, onda kada to drugi nisu mogli initi, mi smo slati u Vukovar,
Beli Manastir i Glinu i drugdje da se razraunavamo sa njima. Mi smo bili ti koji smo
zajedno sa pripadnicima vojske u sklopu akcije Krug suzbili verc sa muslimanima. Mi
smo bili ti koji smo sudjelovali u hapenju najokorelijih ubica iz Krajine. Mi smo bili ti
koji smo zajedno sa pripadnicima vojske rame uz rame uestvovali u veini bitaka naeg
oslobodilakog rata, ukljuujui tu i Koridor, benkovako ratite, ukljuujui tu i bihako
ratite. To kao stvari kako smo inili do sada init emo i ubudue, meutim izgleda da
je doao trenutak da emo se prvo morati obraunati sa onima meu vama i onima na
vlasti koji vlast dre za lino bogaenje i zadovoljenje bolesne sujete, umjesto da svjesno
i trezveno razmiljate i postupate sa interesom veine graana vi se pretvarate u patrone,
koji navodno u ime partijske discipline, provodite sve ono to vam gazda kae. Pri tome
nije vano da li oni meu vama koji to ine, inspiraciju nalaze kako narod pria u novanoj
stimulaciji ili boljem poloaju, ili pak slijepoj poslunosti voi. U oba sluaja rezultat je
isti, vi prestajete da budete narodni poslanici. Vi umjesto da dajete svoj puni doprinos u
borbi protiv kriminala, umjesto da radite na suzbijanju nelegalne trgovine, umjesto da se
borite protiv onih koji naoruavaju muslimane, ruite sve ono to ne bi trebalo da ruite,
tako ste napravili i sa gospodinom Ilijom Prijiem, koji je javno ukazao na kriminalizaciju
drave i uinio poetne poteze na suzbijanju te pojave, vi ste smijenili jo i sebe kao narodne
poslanike koji se ne smiju ponaati na taj nain, ali i nas kao mnoge nae kolege iz vojske i
milicije koji razmiljamo i postupamo na isti nain. Uostalom tako razmilja i veina naih
graana, nadamo se da ste uli njihov glas. Zato vam poruujemo tako nakaradnoj politici
ubudue emo se suprotstaviti svim sredstvima. Podrku za to smo ve dobili. Zar elite se
da se ponovi sluaj u Benkovcu kojim je nekidan izreetana zgrada optine, ne od strane
pripadnika milicije ve vojske, zbog politike koju provode gospoda Leai i Vuka,666 reite
se kriminala meu vama, okanite se slijepe poslunosti, pomozite u borbi protiv kriminala
i tada ete imati nau podrku. Sve drugo terat e nas da idemo protiv vas to zaista ne
elimo i nadam se nee biti potrebno, u to ime pozdravljamo vas i elimo vie odlunosti i
moralnosti u radu. U potpisu: Specijalna jedinica SUP-a Knin.667
Ministar uri:668
Mislim da gospodin Liina stoji lino iza ovoga, ako ita anonimno pismo, anonimno pismo
nita ne znai, znai ako on nije potpisao, tko je potpisao to pismo, znai da on lino stoji
iza toga. Dranjem lekcija ko e biti na vlasti, ko e biti u Skuptini, mi poslanici iz Knina
smo imali ast da tri puta budemo na izborima i sva tri puta smo potvreni, za mene je lino
glasalo 11 hiljada graana sa optine Knin. Ne treba da glasa tih pet ljudi i Liina sa njima