Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
REPUBLIKA HRVATSKA
I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 16.
DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(sijeanj travanj 1995.)
SADRAJ:
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
1995., sijeanj 4., Okuani Informacija taba za otvaranje autoputa Vlade RSK
o reimu putovanja autocestom Zagreb Lipovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
1995., sijeanj 9., [Topusko] Prosvjedno pismo Jurija Miakotnika, koordinatora
za civilna pitanja UNPROFOR-a za Sektor Sjever, sekretaru SUP-a Vojni uri kaljcu,
kojim upozorava na uestale krae UNPROFOR-ovih vozila i trai poduzimanje
odgovarajuih mjera kojima bi se zaustavili takvi incidenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
1995., sijeanj 12., Okuani Izvjee SUP-a Okuani Upravi javne bezbjednosti
MUP-a RSK o problemima s neposluhom posebnih jedinica milicije iz RSK na bojitu
u zapadnoj Bosni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
1995., sijeanj 13., Slunj Slubena zabiljeka SJB Slunj o informativnom razgovoru
s Milom Zriliem iz urin Potoka koji trai odobrenje za naputanje teritorija RSK
zbog maltretiranja od strane SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
1995., sijeanj 14., [New York] Protest posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a
za bivu Jugoslaviju upuen Milanu Martiu, predsjedniku RSK, zbog zaustavljanja
dva konvoja UNPROFOR-a u Topuskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
1995., sijeanj 16., Knin Zapovijed Ministarstva unutarnjih poslova RSK SUP-u
Okuani da, u skladu s Gospodarskim sporazumom, provede skidanje zastava s jarbola
i uklanjanje natpisa RSK u Dragaliu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
1995., sijeanj 16., [Knin] Zapovijed ministra obrane RSK Rade Tanjge o skidanju
svih oznaka RSK na dijelu autoceste Zagreb Lipovac koji se nalazi pod kontrolom
RSK, u skladu s Gospodarskim sporazumom potpisanim u prosincu 1994. godine . . . . . . . 15
1995., sijeanj 16., Benkovac Obavijest UNPROFOR-ova asnika zamjeniku efa
policije u Benkovcu o napadu na Hrvaticu Martu Kamber u Rodaljicama . . . . . . . . . . . . . 17
1995., sijeanj 16., Okuani Izvjee SUP-a Okuani o problemima s uklanjanjem
zastave i ploe RSK na graninom prijelazu Dragali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
1995., sijeanj 17., Glina Zakljuak Izvrnog savjeta SO Glina o obveznoj uporabi
irilice u slubenim nazivima javnih ustanova i privatnih poduzea na podruju glinske
opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
1995., sijeanj 19., Beograd Obavijest Narodne banke Jugoslavije upuena Narodnoj
banci RSK o dostavljanju dotacije gotovog novca radi zamjene novanica koje se povlae
iz opticaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
1995., sijeanj 19., Knin Zapovijed ministra obrane RSK Rade Tanjge za razminiranje
eljeznike pruge Zagreb Beograd na podruju zapadne Slavonije povodom dolaska
Mjeovite komisije koja bi trebala utvrditi ispravnost pruge, te za ponovno miniranje
pruge nakon odlaska Komisije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
1995., sijeanj 19., Drni Slubena zabiljeka SJB Drni o maltretiranju Hrvata
u Siveriu, koje je prijavila Civilna policija UN-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
V
14. 1995., sijeanj 19., Knin Poruka predsjednika RSK Milana Martia stanovnitvu
RSK u kojoj ih, izmeu ostalog, upozorava da se ne daju zastraiti hrvatskom ratnom
propagandom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
15. 1995., sijeanj 19., Okuani Zamolba Slobodana Mrkonjia ministru unutarnjih
poslova RSK za odobrenje slubenog putovanja u Beograd radi zavrnih poslova oko
distribucije dokumentarnog filma Republika Srpska Krajina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
16. 1995., sijeanj 20., Okuani Zakljuci s izvanredne sjednice Skuptine opine Okuani
u vezi otvaranja autoceste Zagreb Lipovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
17. 1995., sijeanj 21., Knin Prijedlog Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj
i industriju RSK o novoj kategorizaciji dravnih industrijskih poduzea . . . . . . . . . . . . . . . 24
18. 1995., sijeanj 22., Knin Zakljuci s 28. sjednice Vlade RSK u vezi otvaranja autoceste
Zagreb Lipovac u sklopu provedbe Gospodarskog sporazuma izmeu RH i RSK . . . . . . . 25
19. 1995., sijeanj 22., Knin Uredba Vlade RSK o provedbi Gospodarskog sporazuma
izmeu RH i RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
20. 1995., sijeanj 24., Knin Odluka MUP-a RSK o slanju 35 pripadnika MUP-a u
pomo srpskim snagama u BiH tijekom akcije Pauk . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
21. 1995., sijeanj 26., Knin Dopis Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK ministru
unutarnjih poslova RSK s informacijama o promjenama u ruskom kontigentu snaga
UN-a i civilnoj policiji u Sektoru Istok te aktivnosti promatraa EEZ . . . . . . . . . . . . . . . . 30
22. 1995., sijeanj 26., Okuani Zakljuci sa sjednice Ratnog savjeta Srpske oblasti
Zapadna Slavonija o financijskoj pomoi 18. korpusu SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
23. 1995., sijeanj 26., Vrhovine Zapisnik s 3. sjednice Skuptine opine Vrhovine . . . . . . . . 33
24. 1995., sijeanj 27., Knin Pismo predsjednika RSK Milana Martia glavnom tajniku
UN-a Boutrosu Boutrosu Ghaliju u kojem trai priznanje postojanja RSK i etiri nova
entiteta na podruju BiH te poziva snage UN-a da zatite teritorij AP Zapadna Bosna
od Armije BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
25. 1995., sijeanj 31., Vrginmost Popis otuenih vozila UNPROFOR-a koja se nalaze
kod graana na podruju opine Vrginmost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
26. 1995., sijeanj, Okuani Godinje izvjee SUP-a Okuani o radu PJM Zapadna
Slavonija u 1994. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
27. 1995., veljaa 1., Knin Priopenje za javnost Izvrnog odbora Srpske demokratske
stranke Krajine kojim se podrava vlast RSK u osudi hrvatske odluke o prestanku
mandata UNPROFOR-a na podruju RH te predlae prekid daljnje provedbe
Gospodarskog sporazuma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
28. 1995., veljaa 2., Pakrac Stavovi Izvrnog savjeta Skuptine opine Pakrac
o vodovodnom povezivanju s hrvatskom stranom u sklopu provedbe Gospodarskog
sporazuma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
29. 1995., veljaa 3., Knin Odluka Skuptine RSK o provedbi ujedinjenja RSK
s Republikom Srpskom kao osnovnom cilju vanjske politike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
30. 1995., veljaa 3., Knin Priopenje za javnost Ministarstva vanjskih poslova RSK
o sastanku ministra Milana Babia sa efom Promatrake misije EU za podruje bive
Jugoslavije, na kojem je Babi ustrajao na zahtjevu da podruje pod kontrolom
pobunjenih Srba ostane pod zatitom mirovnih snaga UN-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
31. 1995., veljaa 6., Knin Zamolba predsjednika RSK Milana Martia upuena
srpskom patrijarhu Pavlu da odobri episkopu dalmatinskom Longinu, episkopu
gornjokarlovakom Nikanoru i episkopu kljuko-petrovakom Hrizostomu nastavak
prikupljanja pomoi za potrebe naoruavanja RSK meu srpskom dijasporom u SAD-u,
Kanadi, Australiji i Europi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
32. 1995., veljaa 7., Knin Obavijest Slube predsjednika RSK o susretu predsjednika
Milana Martia s episkopom gornjokarlovakim Nikanorom i episkopom dalmatinskim
Longinom, na kojem im je zahvalio na prikupljanju pomoi u SAD-u i Australiji
za potrebe SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
VI
33. 1995., veljaa 7., Knin Zapisnik s 30. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
34. 1995., veljaa 7., Krnjak Plan evakuacije stanovnitva MZ Donji Skrad, Tuiloviki
Cerovac, Tuilovi i Brezova Glava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
35. 1995., veljaa 8., Knin Prijepis tonskog zapisa 1. izvanredne sjednice Skuptine RSK . . . 61
36. 1995., veljaa 8., Knin Pismo Privredne komore Vladi RSK o zahtjevu privrednika
istone Slavonije za smanjenjem cijena nafte te zatraenom sastanku s resornim
ministarstvima da razmotre probleme u privredi regije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134
37. 1995., veljaa 9., Knin Zapisnik s 31. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
38. 1995., veljaa 14., Okuani Zakljuci sa sjednice Ratnog savjeta Srpske oblasti
Zapadna Slavonija o provedbi priprema za obranu toga podruja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
39. 1995., veljaa 14., Okuani Izvjee PJM Zapadna Slavonija SUP-u Okuani o stanju
u postrojbi i krijumarenju goriva od strane dijela pripadnika postrojbe . . . . . . . . . . . . . . 140
40. 1995., veljaa 15., Knin Zapisnik sa sastanka predsjednika Skuptine RSK
s Komandom 92. brigade SVK, na kojem su razmatrana pitanja dezerterstva, bolovanja
i materijalnog statusa pripadnika SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142
41. 1995., veljaa 15., Drni Izvjee Opinskog povjerenitva za izbjeglice Drni
Komesarijatu za izbjeglice o materijalnom stanju izbjeglica, zdravstvenoj zatiti,
oivljavanju proizvodnje, nedostatku vode te podjeli odjee i obue . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
42. 1995., veljaa 17., Pakrac Iz zapisnika sjednice Skuptine opine Pakrac na kojoj je
razmatrana politiko-sigurnosna situacija na podruju opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
43. 1995., veljaa 18 ., Ljuboti Izvjee Civilne policije UN-a o stanju u selu Ljuboti
u kojem mjetani nou naputaju svoje domove i spavaju u kui pored Kenijskog
bataljuna UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
44. 1995., veljaa 22., Knin Pismo Ministarstva obrane RSK Vladi RSK kojim se trai
donoenje plana djelovanja dravnih tijela u vrijeme ratnog stanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
45. 1995., veljaa 24., Okuani Zapisnik s 33. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
46. 1995., veljaa 24., Knin Optunica Vojnog tuilatva u Kninu protiv Vukaina uria
zbog ubojstva Marte Dra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
47. 1995., veljaa 24., Okuani Iz prijepisa tonskog zapisa 2. izvanrednog zasjedanja
Skuptine RSK na kojoj je raspravljano o politiko-sigurnosnoj situaciji u zapadnoj
Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
48. 1995., veljaa 24., Okuani Skraeni zapisnik s 2. izvanrednog zasjedanja Skuptine
RSK na kojem je razmatrana politiko-sigurnosna situacija u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . .169
49. 1995., veljaa 24., Benkovac Izvjee SJB Benkovac SUP-u Knin o razlozima
pogorane politiko-sigurnosne situacije na podruju Benkovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
50. 1995., veljaa 28. ,Slunj Zapisnik sa sjednice Odbora za obranu i bezbjednost
Skuptine RSK na kojoj je zakljueno da pripreme za obranu RSK nisu na
zadovoljavajuoj razini te su Skuptini predloeni zakljuci o njezinu poboljanju . . . . . . . 173
51. 1995., veljaa 28., Knin Zapovijed ministra obrane RSK za ilegalnu nabavu
automobila za Ministarstvo obrane RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
52. [1995., oujak 1.], [Knin] Dopis kojim predsjednik RSK Milan Marti od
zastupnika Skuptine RSK trai da podupru njegov prijedlog o smjeni predsjednika
krajinske Vlade Borislava Mikelia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
53. 1995., oujak 1., Knin Zapisnik s 1. sjednice prvog redovnog zasjedanja Skuptine
RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
54. 1995., oujak 1., Petrinja Odluka SO Petrinja sa zahtjevom Komandi 31. pbr SVK
za detaljnu analizu vojnog poraza u sukobu s postrojbama 5. korpusa Armije BiH
u zapadnoj Bosni, te zahtjevom da vladajue institucije RSK daju potporu u stvaranju
profesionalnih vojnih postrojbi i osiguraju pomo za obitelji poginulih i nestalih
pripadnika SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238
VII
55. 1995., oujak 1., Petrinja Zahtjev SO Petrinja Ministarstvu obrane RSK da analizira
ulogu i djelovanje 31. pbr na bojitu u zapadnoj Bosni i odgovori na pitanja vezana za
mobilizaciju i obranu na podruju SO Petrinja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
56. 1995., oujak 1., Knin Dopis kojim Udruenje ratnih vojnih invalida RSK od
Skuptine RSK zahtijeva reguliranje prava i povlastica vojnih invalida i obitelji
poginulih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241
57. 1995., oujak 2., Knin Zapisnik s 35. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242
58. 1995., oujak 6., Beli Manastir Priopenje zastupnika Srpske demokratske stranke
srpskih zemalja, Socijaldemokratske stranke RSK te nezavisnih zastupnika s podruja
SO Beli Manastir kojim izraavaju svoju podrku predsjedniku Vlade RSK Borislavu
Mikeliu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
59. 1995., oujak 6., Obrovac Zamolba Izvrnog savjeta opine Obrovac upuena
Ministarstvu prometa i veza RSK da im pomogne postaviti televizijski odailja za
prijem signala TV RSK, RS i SRJ na prostoru MZ Karin Gornji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244
60. 1995., oujak 7., Beli Manastir Priopenje za javnost belomanastirskog Opinskog
odbora Srpske partije socijalista kojim izraavaju protivljenje zahtjevu za smjenom
tadanje Vlade RSK, predvoene Borislavom Mikeliem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245
61. 1995., oujak 7., Glina Zakljuak SO Glina kojim se ukazuje na probleme u
provedbi proljetne sjetve na podruju glinske opine te se ujedno zahtijeva adekvatna
pomo institucija RSK u osiguravanju nunih koliina repromaterijala i nafte za
lokalnu poljoprivrednu mehanizaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246
62. 1995., oujak 7., Glina Zakljuak SO Glina u kojem se izraava odlunost
stanovnitva da se aktivno ukljui u obranu i suprotstave eventualnom napadu
hrvatskih postrojbi na RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247
63. 1995., oujak 7., Slunj Odluka Odjeljenja obrane Slunj Uprave MO Kordun
o imenovanju povjerenika i zamjenika povjerenika Opinskog taba Civilne zatite za
podruje MZ Donji Poloj, s razdiobom njihovih zadataka, vezanih uz problematiku
evakuacije lokalnog stanovnitva u sluaju napada hrvatskih postrojbi na RSK . . . . . . . . . 248
64. 1995., oujak 8., Knin Prijepis tonskog zapisa nastavka 1. sjednice te 2. sjednice
prvog redovnog zasjedanja Skuptine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249
65. 1995., oujak 8., Knin Odluka Skuptine RSK o izboru Drage Kovaevia za
ministra informiranja u Vladi RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283
66. 1995., oujak 8., Knin Zakljuci Skuptine RSK o rjeavanju problematike prava
pripadnika SVK i o razdiobi Ministarstva za rad, boraka i socijalna pitanja na dva
posebna ministarstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 284
67. 1995., oujak 8., Knin Obavijest MUP-a RSK podreenim tijelima o zapovijedi
predsjednika RSK Milana Martia da do daljnjega dunost ministra unutarnjih poslova
RSK vri Neboja Pavkovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
68. 1995., oujak 9., Knin Slubena zabiljeka Ministarstva vanjskih poslova RSK
o susretu ministra Milana Babia i veleposlanika SAD-a u Republici Hrvatskoj Petera
Galbraitha, na kojemu se, izmeu ostalog, razmatrala mogunost povlaenja Zatitnih
snaga UN-a iz Hrvatske, te eventualne posljedice takve odluke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286
69. 1995., oujak 9., Knin Priopenje za javnost ministra vanjskih poslova RSK Milana
Babia o protivljenju promjeni mandata UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289
70. 1995., oujak 9., Knin Priopenje za javnost Slube za informiranje Ureda
predsjednika RSK o stavu predsjednika Milana Martia glede neuvrtavanja prijedloga
o smjeni predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelia na dnevni red 2. sjednice prvog
redovnog zasjedanja Skuptine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290
71. 1995., oujak 13., Knin Zamolba Udruenja izbjeglih i protjeranih osoba u RSK
glavnom tajniku UN-a da posreduje pri Visokom povjerenitvu UN-a za izbjeglice,
VIII
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
kako bi se ukinula zabrana isporuke humanitarne pomoi Srbima u RSK, uvedena zbog
sudjelovanja snaga RSK u napadima na zatienu zonu Biha i njihovog blokiranja
humanitarnih konvoja namijenjenih tamonjem stanovnitvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291
1995., oujak 13., Knin Zahtjev I. uprave Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK
kojim od Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK trai da se na podruju autoceste
u zapadnoj Slavoniji vodi evidencija o prelascima osoba iz RSK na slobodni hrvatski
teritorij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292
1995., oujak 15., Pakrac Zahtjev SO Pakrac upuen elnitvu RSK da prilikom
buduih diplomatskih pregovora vezanih uz eventualnu izmjenu mandata
UNPROFOR-a u Hrvatskoj vodi rauna o interesima srpskog stanovnitva
u zapadnoj Slavoniji, s naglaskom na stavljanje pod meunarodnu zatitu cjelokupnog
srpskog etnikog prostora Zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293
1995., oujak 16., Knin Zapisnik s 38. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295
1995., oujak 16., Okuani Informacija SUP-a Okuani MUP-u RSK o
nepravilnostima uoenima prilikom provedenog nadzora na dijelu autoceste
Zagreb Lipovac pod srpskim nadzorom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296
1995., oujak 18., Okuani Izvjee SUP-a Okuani Upravi javne bezbjednosti
MUP-a RSK o problemima vezanim uz odvijanje prometa na dijelu autoceste Zagreb
Lipovac pod srpskim nadzorom, s naglaskom na brojne nezakonite radnje pripadnika
18. korpusa SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297
1995., oujak 19., Knin Izvjee Odsjeka bezbjednosti Komande 7. korpusa SVK
Glavnom tabu SVK o mitingu Srpske radikalne stranke u Kninu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
1995., oujak 20., Okuani Izvjee SMON-a Okuani o odranoj javnoj tribini
zapadnoslavonskog ogranka Srpske radikalne stranke RSK u Okuanima, kojoj je
prisustvovao i Vojislav eelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
1995., oujak 21., Pakrac Zakljuci SO Pakrac o mjerama sprjeavanja odljeva
informacija iz RSK te krijumarenja nafte na podruju autoceste Zagreb Lipovac
u kojem sudjeluju pripadnici policije i vojske RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301
1995., oujak 23., Okuani Izvjee SUP-a Okuani Upravi javne bezbjednosti
MUP-a RSK o ilegalnim prilazima autocesti koje kontroliraju pripadnici 18. korpusa
SVK te o zapovijedi komandanta 18. korpusa o zapreivanju istih . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302
1995., oujak 24. ,[Okuani] Dopis Komande 18. korpusa SVK predsjedniku
Oblasnog vijea SO Zapadna Slavonija Duku Vitezu, u kojem se odgovara na optube
SUP-a Okuani glede sudjelovanja pripadnika SVK u nedozvoljenoj trgovini i drugim
nezakonitim radnjama na dijelu autoceste Zagreb Lipovac koji je pod srpskim
nadzorom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 304
1995., oujak 24., Okuani Izvjee Oblasnog vijea SO Zapadna Slavonija upueno
predsjedniku Vlade RSK, o kaotinom stanju na tom podruju nastalom nakon
putanja u promet dionice autoceste Zagreb Lipovac izmeu Novske i Nove Gradike . . 306
1995., oujak 25., Vojni Zahtjev Uprave MO Kordun naelniku Opinskog
taba CZ Vojni o nunosti izrade plana prihvaanja civilnog stanovnitva iz pojedinih
mjesnih zajednica opine Krnjak u sluaju poetka ratnih djelovanja protiv Republike
Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 308
1995., oujak 27., Slunj Obavijest SJB-a Slunj glinskom SUP-u i Upravi javne
bezbjednosti MUP-a RSK o granatiranju graninog pojasa izmeu RSK i BiH,
nedaleko Kordunskog Ljeskovca, koje su s ciljem sprjeavanja nedozvoljene trgovine
na tom prostoru izvele postrojbe SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 309
1995., oujak 29., Glina Rezolucija SO Glina kojom se trai da RSK i nakon
31. oujka 1995. ostane pod zatitom UN-a i da se ne mijenja dotadanji mandat
mirovnih snaga, uz zahtjev da Vijee sigurnosti UN-a ukine sankcije za RSK . . . . . . . . . . 311
IX
86. 1995., oujak 30., Knin Zapisnik s izvanredne sjednice Vlade RSK na kojoj se
raspravljalo o problematici vezanoj uz produenje, odnosno izmjenu dotadanjeg
mandata mirovnih snaga UN-a u Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 312
87. 1995., oujak 30., Vojni Odluka Opinskog taba CZ Vojni o usvajanju plana
prihvata civilnog stanovnitva iz pojedinih mjesnih zajednica opine Vojni . . . . . . . . . . . 314
88. 1995., travanj 4., Okuani Izvjee PJM Zapadna Slavonija o stanju u postrojbi
i nespremnosti za izvravanje borbenih zadataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 315
89. 1995., travanj 5., [New York] Pismo posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a
za bivu Jugoslaviju Yasushija Akashija predsjedniku RSK Milanu Martiu, u kojem
trai prekid napada na Biha, zapoinjanje pregovora s 5. korpusom ABiH te
uspostavljanje primirja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 316
90. 1995., travanj 5., Knin Zapisnik sa 17. sjednice Upravnog odbora Privredne komore
RSK odrane u Topuskom 9. oujka 1995. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317
91. 1995., travanj 6., Knin Informacije Slube za platni promet i financijsku kontrolu
RSK o rezultatima poslovanja poduzea u 1994. godini upuene predsjedniku
Skuptinskog odbora za budet i financije RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 320
92. 1995., travanj 7., Okuani Zahtjevi Srpske radikalne stranke za zapadnu Slavoniju
sa skupa Recimo svetu ne, odranog u Okuanima, upueni Vladi RSK . . . . . . . . . . . . 323
93. 1995., travanj 8., Okuani Priopenje za javnost Organizacijskog odbora za
odravanje skupa Recimo svetu ne u namjeri da zaustave radove na sanaciji pruge
Zagreb Beograd na dijelu koji prolazi kroz zapadnu Slavoniju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324
94. 1995., travanj 9., Knin Pismo Vlade RSK Skuptini opine Okuani u vezi nastavka
sanacije eljeznike pruge u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 325
95. 1995., travanj 10., Vojni Zahtjev Odsjeka za pogranine poslove SUP-a Vojni
upuen SJB-u Slunj kojim se trai operativna provjera odreenih osoba hrvatske
nacionalnosti, a u vezi njihovog zahtjeva za iseljenje iz RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327
96. 1995., travanj 10., Okuani Odluka Skuptine opine Okuani o obustavljanju svih
radova na pruzi Zagreb Beograd te zahtjev za pokretanje izglasavanja nepovjerenja
Vladi RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328
97. 1995., travanj 13., Beli Manastir Izvjee OM Vukovar MUP-u Knin o boravku
u Belom Manastiru G. W. Hewitta, britanskog veleposlanika te P. Corvina i C.
Sabahudina, efa i zamjenika efa Istonog sektora za civilna pitanja UNPROFOR-a . . . . 330
98. 1995., travanj 14., Vrhovine Priopenje Skuptine opine Vrhovine u kojem se
izraava neslaganje s Rezolucijom Vijea sigurnosti UN-a broj 981 . . . . . . . . . . . . . . . . . . 331
99. 1995., travanj 15., Knin Zahtjev Ministarstva vanjskih poslova RSK posebnom
izaslaniku glavnog tajnika UN-a da se deblokiraju granini prijelazi Batina, Erdut,
Ilok, Tovarnik i Stara Gradika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 332
100. 1995., travanj 16., [Pale] Odluka Narodne skuptine RS o prihvaanju Projekta
ostvarivanja srpske federacije na temelju prijedloga Skuptine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . 333
101. 1995., travanj 20., Knin Zahtjev Vojnog tuiteljstva RSK Vojnom sudu u Kninu
za utvrivanje odgovornosti pripadnika SVK osumnjienog za ubojstvo civilne osobe
u mjestu Medak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334
102. 1995., travanj 21., Knin Zahtjev Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK SUP-u
Okuani da se izvre sve pripreme za zatvaranje autoceste Zagreb Beograd . . . . . . . . . . . 335
103. 1995., travanj 21., Knin Zapovijed predsjednika RSK Milana Martia da se na
podruju zapadne Slavonije sprijei krijumarenje te kontakti izmeu stanovnika
RSK i RH koji nisu odobreni od slubenih tijela RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336
104. 1995., travanj 21., Gradusa Zabiljeka sa zajednikog sastanka predstavnika opine
Caprag i vojnih predstavnika 26. pjeadijske brigade SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337
X
105. 1995., travanj 22., Okuani Priopenje Okrunog odbora Srpske radikalne stranke za
zapadnu Slavoniju kojim se podrava odluka predsjednika RSK o zatvaranju autoceste . . .340
106. 1995., travanj 23., Okuani Plan mjera SUP-a Okuani za blokiranje autoceste na
graninim prijelazima Dragali i Paklenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .341
107. 1995., travanj 24., Knin Odluka VSO RSK o prihvaanju produenja mandata
UNPROFOR-a s prigovorom na promijenjeni naziv mirovne operacije UNPROFOR
u UNCRO u smislu prejudiciranja politikog rjeenja odnosa izmeu RSK i RH. . . . . .343
108. 1995., travanj 24., [New York] Pismo posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a
za bivu Jugoslaviju Yasushija Akashija predsjedniku RSK Milanu Martiu u kojem
apelira na deblokadu autoceste, na provoenje Gospodarskog sporazuma te prihvaanje
hrvatske ponude za popravak Hidroelektrane Obrovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .344
109. 1995., travanj 28., Knin Dopis Ureda predsjednika RSK Republikom javnom
poslovanja MO RSK te utvrivanje odgovornosti ministra obrane Rade Tanjge . . . . . . . .345
110. 1995., travanj, [Knin] Informacija Narodne banke RSK o ostvarivanju monetarne
politike i problemima koji su je pratili tijekom oujka i travnja 1995. godine . . . . . . . . . .346
111. 1995., travanj, Knin Procjena Republikog taba Civilne zatite RSK o ugroenosti
stanovnitva te mogunostima za zatitu i evakuaciju tijekom oruanih sukoba . . . . . . . . .351
112. 1995., travanj], [Knin] Zapisnik o posjetu gospodarskih predstavnika Rusije Beogradu,
gdje su se susreli s privrednicima s okupiranih podruja Republike Hrvatske . . . . . . . . . . .362
Kazalo imena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .371
Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .375
XI
PREDGOVOR
trebalo opet ratovati. Pritom je naglasio da RSK ne smije prihvatiti koncepciju tzv. mirne
reintegracije Krajine u Hrvatsku, te da bi ivot u Hrvatskoj bio gori od svakog rata i da
bi to znailo pristati na vlastitu smrt (dok. 35). Time je, zapravo, potvrdio opredjeljenje
za ratnu opciju. Takoer, procijenio je da e sljedei napad Hrvatske na teritorij RSK imati
ogranien cilj, jer je Hrvatska svjesna da nema snage za radikalnu agresiju na RSK, te da bi
se u tom sluaju uvele kaznene mjere svjetske zajednice protiv Hrvatske, ali i jai angaman
Vojske Jugoslavije i Republike Srpske u izvoenju neposrednih borbenih dejstava. Rekao
je da zbog geostratekih osjetljivosti teritorija RSK vie nije u poziciji da izgubi ni pedalj
zemlje, a da ga istovremeno ne kompenzujemo na nekom drugom mjestu, a sve usklaeno
sa gaanjem stratekih ciljeva po dubini hrvatske teritorije, ukljuujui tu i Zagreb. Smatra
da na taj nain Hrvatska ne bi mogla izbjei rat irih razmjera, u kojem bi RSK imala punu
podrku direktnim angaovanjem Vojske Republike Srpske i Jugoslavije (dok. 35).
Vodstvo RSK trailo je od meunarodne zajednice priznanje postojanja RSK i etiri
nova entiteta sa atributima drave na podruju BiH: muslimanska Bosna i Hercegovina,
hrvatska Herceg-Bosna, Republika Srpska i muslimanska Autonomna Pokrajina Zapadna
Bosna (dok. 24). Kao temeljni cilj vanjske politike RSK i dalje je isticano ujedinjenje
s Republikom Srpskom (dok. 29, 100), a zbog ouvanja stanja izazvanoga okupacijom,
vodstvo RSK uglavnom je trailo da podruja pod kontrolom pobunjenih Srba ostanu pod
zatitom mirovnih snaga UN-a te da se politiki pregovori vode na ravnopravnoj osnovi
izmeu dva suverena naroda, srpskog i hrvatskog i njihovih drava, Krajine i Hrvatske
(dok. 30, 47).
Politiku vodstva pobunjenih Srba pomagala je i Srpska pravoslavna crkva. Tako su, uz
odobrenje srpskoga patrijarha Pavla, episkop dalmatinski Longin, episkop gornjokarlovaki
Nikanor i episkop kljuko-petrovaki Hrizostom prikupljali pomo za naoruavanje i
odbranu RSK meu srpskom dijasporom u SAD-u, Kanadi, Australiji i Europi (dok. 31, 32).
Dokumenti u ovoj knjizi potvruju da je srbijansko vodstvo i u prvoj polovici 1995.
nastavilo podravati RSK, odnosno da je savezni sekretarijat za narodnu odbranu SR
Jugoslavije plaao stareine i stareinski kadar SVK, jer je to bila jedinstvena srpska vojska
(dok. 35). General SVK Milan eleketi naveo je da je poetkom 1995. SVK imala oko
67.000 ljudi, naglasivi iscrpljenost izvora snabdevanja Savezne Republike Jugoslavije, jer je
priznato da je Srpska Vojska Krajine za sve vreme rata crpela municiju i osnovna sredstva iz
zaliha bive JNA i dobivenih sredstava iz Vojske Jugoslavije te je izrazio nadu da e patriota
uvek biti i da ih ima, jer je srpski korpus veliki, iako je SVK nedostajalo 28.000 vojnih
obveznika koji su otili iz RSK. Primijetio je da Hrvatska drava sistematski i uporno
razvija svoje oruane snage koristei za to sva raspoloiva sredstva, da su plae hrvatskih
vojnika neusporedivo vee od onih u SVK, da su u Hrvatskoj vojni invalidi posebno
zatieni, za razliku od invalida iz SVK, iako je njihov motiv i dalje bio velik (dok. 35).
Istodobno, uz 67.000 vojnih obveznika, u RSK je tada bilo i 55.000 penzionera
i 19.800 drugih nosioca, kada je u pitanju invalidsko-boraka zatita koja se pokriva
direktno iz budeta, to gospodarstvo RSK nije moglo samo financirati, pa se i u 1995.
oekivala znatna financijska pomo od Srbije (dok. 35).
Kao i u prethodnom razdoblju, i u prvoj polovici 1995. srpske snage iz RSK,
zapravo s okupiranoga podruja RH, sudjelovale su tijekom akcije Pauk u napadima na
Bihaku enklavu u BiH, koja je bila jedna od Rezolucijom UN-a zatienih zona u Bosni i
Hercegovini (dok. 20, 26, 35, 54, 55). Zbog poraza koje su Srpskoj vojsci Krajine nanijele
hrvatske oruane snage, u RSK se postavilo pitanje njene reorganizacije, tako da se i u
navedenom razdoblju traila potpora stvaranju profesionalnih vojnih postrojbi i osiguranje
2
pomoi za obitelji poginulih i nestalih pripadnika SVK (dok. 54, 55). Sustavom obrane
bilo je obuhvaeno cjelokupno radno sposobno stanovnitvo RSK. Naime, oni koji nisu
bili u sastavu ratnih jedinica, bili su ukljueni u jedinice radne obaveze i angaovani na
izvoenju ininjerijskih radova u zonama odbrane jedinica te pripremi objekata za vatreno
dejstvo i zatitu i pripremi vrstih objekata za istu namenu u svim naseljenim mestima
(dok. 38). Dakako, i u pripremi evakuacije stanovnitva u sluaju napada hrvatskih snaga, o
emu svjedoe i planovi za evakuaciju navedeni u ovoj knjizi (dok. 34, 63, 83).
Izvori pokazuju da pripadnici srpskih snaga nisu prestali maltretirati civilno stanovnitvo
i preostale Hrvate u RSK ni u prvoj polovici 1995. (dok. 4, 8, 13), zbog ega se nastavilo
iseljavanje osoba hrvatske nacionalnosti. Zbog zahtjeva za iseljenje iz RSK, za neke od
njih zatraena je operativna provjera (dok. 95). Takoer, kao i u prethodnom razdoblju,
nastavljeno je masovno iseljavanje stanovnitva iz RSK (dok. 49), to potvruje i gore
navedeni podatak da je 28.000 vojnih obveznika otilo iz RSK (dok. 35). Tome u prilog
govori i podatak da se, u odnosu na popis iz 1992., broj srpskog stanovnitva u Baranji
smanjio za 10 posto, jer su se ljudi iselili iskljuivo iz ekonomskih razloga nemaju posla,
nemaju od ega da ive, a da trenutno (sijeanj 1995.) ima oko 800 zahteva za iseljenje
srpskog stanovnitva iz Baranje, iskljuivo iz ekonomskih razloga (dok. 53).
Nisu prestali ni problemi s nedisciplinom i dezerterstvom pripadnika srpskih snaga, loom
opremom i malim plaama, nedostatkom asnikog kadra i streljiva, te krijumarenjem
sirovina (prije svega nafte i benzina) i svakodnevnih potreptina, posebice nakon otvaranja
autoceste kroz okupirano podruje zapadne Slavonije (dok. 23, 35, 39, 40, 76, 79, 82, 84).
Spomenuto stanje krijumarenja goriva i prolaza na autocesti dovodilo je i do napetih odnosa
izmeu zapovjednitva Srpske vojske Krajine i MUP-a (dok. 81). Nedisciplinu pripadnika
srpskih postrojbi potvruje i podatak da je na okupiranom podruju, u UNPA zonama,
zabiljeen vei broj incidenata naoruanih pripadnika srpskih snaga prema UNPROFOR-u
te krae vozila UN-a (dok. 2). Jednako tako, i meu pripadnicima UN-a u UNPA zonama
bilo je raznih oblika nediscipline i nevojnikog, odnosno neasnog ponaanja, ak i
konzumiranja droge (dok. 21).
Otvaranje autoceste Zagreb Beograd kroz okupirano podruje RH u UN sektoru
Zapad, osim to je izazvalo razliite reakcije meu politiarima u RSK i stanovnitvom
toga podruja, postalo je izvor nestabilnosti, pa se pitanje otvaranja ili zatvaranja
autoceste koristilo u politikom nadmudrivanju unutar RSK, ali i prema Hrvatskoj, da bi
naposljetku postalo povodom za oslobodilaku operaciju hrvatskih snaga na tom podruju
(dok. 102, 108). Predstavnici meunarodne zajednice zahtijevali su da vodstvo RSK
nastavi provedbu Gospodarskog sporazuma i traili su otvaranje, odnosno deblokadu
autoceste Zagreb Beograd (dok. 108), kao i prekid napada na Biha, te otpoinjanje
pregovora s 5. korpusom ABiH i uspostavljanje primirja (dok. 89).
U knjizi navedene sjednice Skuptine RSK i Vlade RSK te drugi dokumenti
pokazuju postojanje snanog unutarnjeg sukoba izmeu predsjednika RSK Milana
Martia i predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelia (dok. 35, 37, 52). U tom sukobu
je predsjednika RSK Milana Martia i ministra vanjskih poslova RSK Milana Babia
podrala Srpska radikalna stranka, koja je zatraila smjenu predsjednika Srbije Slobodana
Miloevia i predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelia. Na mitinzima u RSK,
predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav eelj nazvao je Slobodana Miloevia
najveim srpskim izdajnikom ravnim Vuku Brankoviu, iako priznaje da ga je ispoetka
podravao i da je imao velike zasluge u odbrani srpskog naroda, ali da sada radi protiv
3
srpskih interesa i da se na vlasti odrava uz pomo tajne policije, KOS-a i ratnih kriminalaca,
te da ga im prije treba smeniti (dok. 77).
Kao predsjednik Vlade RSK Borislav Mikeli zastupao je drugaiji pristup provoenju
gospodarske politike i razgovora s hrvatskom stranom od predsjednika RSK Milana
Martia. Nakon potpisivanja Zagrebakoga sporazuma 29. oujka 1994., uslijedilo je
nekoliko mjeseci veoma iscrpnih pregovora na podruju ekonomskih odnosa prije nego
to je njegova vlada potpisala 2. prosinca 1994. sporazum o gospodarskim odnosima s
Vladom RH, koji je obuhvatio pitanja autoceste, naftovoda, vodovodnih sustava i elektrine
energije. Sporazum je potpisan uz suglasnost Predsjednika RSK i Skuptine RSK te uz
posredovanje meunarodne Konferencije o bivoj Jugoslaviji i supredsjedatelja lorda Davida
Owena i Thorvalda Stoltenberga. Potom je 21. prosinca 1994. otvorena autocesta, iako
jo ne na 24 sata, ime su smanjene stvorene tenzije da e opet doi do otvorenoga rata
s Hrvatskom. Nakon toga u funkciju je 25. sijenja 1995. puten naftovod, iako jo nije
postignut sporazum o zajednikoj naftnoj kompaniji, ime je RSK dobila prve koliine
naftnih derivata, koje su u velikoj meri sanirale ve veoma krupne probleme u kojima
je s naftnim derivatima bila RSK. Nastavljene su i aktivnosti oko vodovodnih sustava i
dalekovoda te aktivnosti kao podloga ulaska u pregovore oko mogueg putanja pruge
Zagreb-Okuani-Brod-Mirkovci-Tovarnik-Beograd u promet (dok. 35).
Reagirajui na javno izraeno nezadovoljstvo vodstva Republike Hrvatske postojeim
mandatom snaga UN-a u Hrvatskoj, Vlada RSK traila je da UNPROFOR ostane u
istom mandatu na prostoru Republike Srpske Krajine i da Republika Srpska Krajina
ostane zatiena zona, a Skuptina Republike Srpske Krajine je na svojoj 1. vanrednoj
sednici u 1995. godini, 8. veljae 1995. donijela Odluku o proglaenju stanja neposredne
ratne opasnosti u Republici Srpskoj Krajini i prihvatila prijedlog Vlade RSK da se prekine
pregovaraki proces s Hrvatskom o ekonomskim pitanjima, ukljuujui i politika pitanja,
dok Hrvatska ne povue svoj zahtjev za otkazivanje mandata mirovnih snaga Ujedinjenih
naroda u zonama pod zatitom na teritoriji Republike Srpske Krajine (dok. 35).
Slubene zabiljeke Ministarstva vanjskih poslova RSK svjedoe da se o moguem
povlaenju Zatitnih snaga UN-a iz Hrvatske i o eventualnim posljedicama razmatralo u
oujku 1995. u Kninu na tajnom sastanku izmeu ministra Milana Babia i veleposlanika
SAD-a u Republici Hrvatskoj Petera Galbraitha. Pritom je istaknuto da se postojei mandat
UNPROFOR-a ne moe odrati, jer je UNPROFOR pokazao neuspjeh kod povratka
izbjeglica i nije osigurao zatitu nesrpskog stanovnitva, te da predsjednik RH Franjo
Tuman ne moe povui svoju izjavu zbog svog naroda, pa se trai trajno rjeenje preko
promjene mandata, kako bi nove snage imale zadatak odravati prekid vatre od 29. oujka
1994., provoenje Ekonomskog sporazuma, nadziranje svih granica zatienog podruja
ukljuujui i meunarodnu prema BiH, ime e se postii osiguranje hrvatskih zahtjeva, ali
i prekid vatre, to je cilj srpske strane, te da bi s provoenjem Privrednog sporazuma od 2.
prosinca 1994. Krajina pospjeila trgovinu s Hrvatskom i Europom. Od RSK se oekivao
nastavak provoenja toga sporazuma, ubrzanje nastavka pregovora o novim mjerama
iz Sporazuma te obnovi eljeznikog saobraaja Zagreb-Split do ljeta ove godine, itd.
Ministru Babiu posebno neprihvatljivo bilo je da UN titi granicu Hrvatske (dok. 68).
Raspravljajui o problematici izmjene dotadanjeg mandata mirovnih snaga UN-a u
RH, Vlada RSK je na izvanrednoj sjednici 30. oujka 1995. zakljuila da je Republika
Srpska Krajina suverena drava srpskog naroda i svih graana koji u njoj ive te da nije
u sastavu nikakve drave Hrvatske i nee prihvatiti nikakav aranman Ujedinjenih nacija
koji bi je mimo njene volje doveo u takav poloaj (dok. 86). Ipak, budui da postojee
4
stanje i djelovanje UNPROFOR-a u Hrvatskoj hrvatsko vodstvo vie nije moglo podrati,
a ni izdrati, Rezolucijom 981 Vijea sigurnosti UN-a od 31. oujka 1995. donesena je
odluka o pokretanju mirovne operacije u Hrvatskoj pod nazivom UNCRO (United
Nations Confidence Restoration Operation in Croatia), odnosno Operacija UN-a za
obnovu povjerenja u Hrvatskoj kao zamjena za dotadanji UNPROFOR (United Nations
Protection Forces Zatitne snage Ujedinjenih naroda). To je izazvalo protivljenje vodstva
RSK (dok. 69), odnosno zamjerku da promijenjeni naziv dosadanjeg mandata OUN
prejudicira politiko rjeenje odnosa izmeu RSK i Hrvatske, to je u suprotnosti sa duhom
misije OUN-a to je za RSK neprihvatljivo, te zbog toga na svojoj teritoriji ne moe
prihvatiti oznake i isticanje misije OUN koji sadre ili mogu sugerisati naziv Hrvatske
(dok. 107).
U tom razdoblju na snazi su bile sankcije prema SR Jugoslaviji, koje je uvela
meunarodna zajednica (Rezolucija UN-a 820), a Rezolucijom 970 ponovljen je stav iz
Rezolucije 820 i odreeno da se roba iz Jugoslavije ne moe uvoziti na teritoriju Republike
Srpske Krajine bez odobrenja Vlade u Zagrebu, kao i u Republiku Srpsku, bez odobrenja
vlade BiH u Sarajevu. Komentirajui takvo stanje, Milan Babi primijetio je da je RSK
u jednom vremenu od 1992. godine, bez obzira na sve te rezolucije koje su doneene i u
pogledu definisanja od strane meunarodne zajednice, statusa RSK i u pogledu uvoenja
sankcija mogla da ostane u dosta stabilnim ekonomskim prilikama, bez obzira na rat i na
sve tegobe, s obzirom na sukob sa Hrvatskom, jer je granica Savezne Republike Jugoslavije
na Drini, na Dunavu kod Tovarnika bila propusna, tako da RSK nije oseala posledice
svih tih odluka Ujedinjenih nacija (dok. 35). Prilike su se, oigledno, u meuvremenu
promijenile i sankcije su utjecale na slabljenje gospodarstva u SR Jugoslaviji, a time i na
loe gospodarsko stanje u RSK. Da je blokada graninih prijelaza Batina, Erdut, Ilok,
Tovarnik i Stara Gradika, koju su provele snage UN-a, zabrinula vodstvo RSK, svjedoi i
zahtjev Ministarstva vanjskih poslova RSK posebnom izaslaniku glavnog tajnika UN-a za
njihovom deblokadom (dok. 99).
U dokumentima navedenim u ovoj knjizi nalaze se i podaci koji govore o gospodarskom
stanju u RSK. Primjerice, podatak da je Poljoprivredni kombinat Belje pred rat
proizvodio godinje 262.000 tona raznih poljoprivrednih proizvoda, a da je u 1994. godini
proizveo 34.300 tona, to je pad proizvodnje od 87 posto; da je proizvodnja penice pala za
75 posto, eerne repe za 90 posto, jema za 84 posto, merkantilnog kukuruza za 64 posto,
sjemenskog kukuruza 69 posto, suncokreta 53 posto, soje 58 posto, groa 30 posto. U
Belju je smanjen i broj stoke, pa je poetkom 1995. broj krmaa smanjen za 86%, s 5140
pao je na 703; prasadi je prije rata proizvedeno godinje 111.000 komada, u 1994. samo
2390, to je pad proizvodnje za 97,85% 98%; broj svinja tovljenika smanjen je za 98%;
brojlera za 99,13%, s 3.500.000 na 30.000; a tov goveda smanjen je za 67,5%. Naveden je
i podatak da je vrijednost bruto proizvodnje u Belju u 1990. godini iznosila 800.000.000
DM, da je u 1993. godini ta vrijednost pala na 83.000.000, a u 1994. godini na 63.000.000
DM, te da e u 1995. godini taj pad vjerojatno zavriti na 3.000.000 DM (dok. 53).
Dokumenti u ovoj knjizi pokazuju i mogunosti proizvodnje elektrine energije u RSK
tijekom 1994. godine. Tako se navodi da su u razdoblju od 1. sijenja do 31. prosinca 1994.
elektrane u RSK proizvele 316 miliona 512.191 kilovat sati elektrine energije, od toga
HE Obrovac 182 miliona 772.800 kilovat sati, HE Manojlovac 111 miliona 156.950
kilovat sati elektrine energije, HE Golubi 22 miliona 387.056 kilovat sati elektrine
energije i mala hidroelektrana Kri 195.292 kilovat sati elektrine energije (dok. 53).
5
KRATICE
AP automatska puka
APZB Autonomna pokrajina Zapadna Bosna
b/d borbeno djelovanje
b/s borbena sredstva
BiH Bosna i Hercegovina
BS benzinsko spremite
CDB centar dravne bezbednosti
CIA Central Intelligence Agency
CIVPOL Civilna policija UNPROFOR-a
CZ civilna zatita
l. lanak
D-2 dizel gorivo
DASB Dravni arhiv u Slavonskom Brodu
DDDD dekontaminacija
DIP dravno industrijsko poduzee
dipl. ing. geod. diplomirani inenjer geodezije
dipl. soc. radnik diplomirani socijalni radnik
DM Deutsche Mark (njemaka marka)
DNZ Dom narodnog zdravlja
dr. doktor
EEZ Europska ekonomska zajednica
G. gornji
g./gosp. gospodin
GP granini prijelaz
gran. granini
G Glavni tab
ha hektar
He hidroelektrana
HMDCDR Hrvatski memorijalnodokumentacijski centar Domovinskog rata
HRT Hrvatska radiotelevizija
HTV Hrvatska televizija
in. el. teh. inenjer elektrotehnike
IS izvrni savjet
JP javno poduzee
k-de (k-dama) komande, komandama
kg kilogram
km kilometar
KPD kazneno-popravni dom
kV kilovolt
KZ krivini zakon
l litra
l/r linija razdvajanja
larp. laki artiljerijski raketni puk
M. P. mjesto peata
MIP ministarstvo inostranih poslova
MO ministarstvo obrane
MOL (Tvornica) Marko Orekovi Lika
MR materijalna rezerva
MTS materijalno-tehnika sredstva
MUP ministarstvo unutranjih poslova
MUP RH Ministarstvo unutarnjih poslova
Republike Hrvatske
MZ mjesna zajednica
n/r na ruke
NATO North Atlantic Treaty Organization
(Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora)
NHB nuklearno-hemijsko-bioloka
NIK Naftna industrija Krajine
NOR narodnooslobodilaki rat
NP nacionalni park
NPK vrsta sloenog mineralnog gnojiva
N naelnik taba
NUS neeksplodirana ubojna sredstva
NJ. E. njegova ekselencija
OB odjeljenje (organ) bezbjednosti
OD odjeljenje
OM odjeljenje milicije
OO opinski odbor
O opinski tab
OUN Organizacija Ujedinjenih naroda
p.br. pjeadijska brigada
7
pb pjeadijski bataljun
pbr pjeadijska brigada
p pjeadijska eta
PIK poljoprivredno-industrijski kombinat
PJM posebna jedinica milicije
PK privredna komora
PKMVPiPP pomonik komandanta za
moralno vaspitanje i personalne poslove
PPD politiko propagandno djelovanje
ppk potpukovnik
PTT pota, telefon, telegraf
puk. pukovnik
PVO protuvazduna odbrana
r/j ratna jedinica
RH Republika Hrvatska
RHB radioloko-hemijsko-bioloka (zatita)
RHE Reverzibilna hidroelektrana Obrovac
RJ ratna jedinica
RO radna organizacija
RS Republika Srpska
RSK Republika Srpska Krajina
RT/RTV radiotelevizija
s. selo
s. r. svojom rukom
SACP Sabirni arhivski centar Poega
SAD Sjedinjene Amerike Drave
SAO Srpska autonomna oblast
SB Savet bezbednosti (Vijee sigurnosti)
SDS Srpska demokratska stranka
sekr. sekretar
SEV Savjet za uzajamnu ekonomsku pomo
SFRJ Socijalistika Federativna Republika
Jugoslavija
SJB stanica javne bezbjednosti
sl. slubeni
SM stanica milicije
SMON stanica milicije ope nadlenosti
SO skuptina opine
SO srpska oblast
SPC Srpska pravoslavna crkva
SPS Srpska partija socijalista
SR(J) Savezna Republika (Jugoslavija)
SRS Srpska radikalna stranka
SRT Srpska radiotelevizija
SSNO Savezni sekretarijat za narodnu
odbranu [SR Jugoslavije]
SSSR Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika
SUP sekretarijat unutranjih poslova
SV RSK Srpska vojska Republike Srpske
Krajine
SVK Srpska vojska Krajine
TOF Tvornica oplemenjenih folija
trig. trigonometar
TVIK Tvornica vijaka Knin
UJB uprava javne bezbjednosti
UN Ujedinjeni narodi
UNCRO United Nations Confidence
Restoration Operation in Croatia (Operacija
Ujedinjenih naroda za obnovu povjerenja u
Hrvatskoj)
UNHCR United Nations High
Commissioner for Refugees (Visoki
povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice)
UNPA United Nations Protected Area
(zatiena zona Ujedinjenih naroda)
UNPROFOR United Nations Protection
Forces (Zatitne snage Ujedinjenih naroda)
UP unutranji poslovi
v.d. vritelj dunosti
v.r. vlastitom rukom
v/o vojni obveznici
VRSK Vojska Republike Srpske Krajine
VSO Vrhovni savet odbrane
Vzi vod za intervenciju
ZKP Zakon o krivinom postupku
ZOPMR zabiljeka o primjeni metoda rada
TP eljezniko transportno poduzee
1995., sijeanj 4.
Okuani
Informacija taba za otvaranje autoputa Vlade RSK o reimu putovanja autocestom
Zagreb Lipovac
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
TAB ZA OTVARANJE AUTOPUTA
BR. 01-21-1/95
Okuani, 04. 01. 1995. godine.
Informacija o reimu putovanja Autoputem
Zagreb Lipovac, dostavlja,Potovana gospodo!
Zbog uestalih pitanja graana RSK, SRJ i RS koja se postavljaju tabu i drugim Vladinim
organima obavjetavamo Vas o reimu putovanja Autoputem Zagreb Lipovac.
1. Vlada RSK, a uz saglasnost Predsjednika RSK i Skuptine RSK, kao to Vam je poznato,
potpisala je sporazum o etiri tzv. ekonomska pitanja sa Republikom Hrvatskom a uz
posredovanje Internacionalne Konferencije o bivoj Jugoslaviji i kopredsjednika lorda
D. Ovena1 i T.2 Stoltenberga. Sporazum obuhvata: vodu, elektrinu energiju, Autoput i
Naftovod. U prilogu Vam dostavljamo prepis Sporazuma koji se odnosi na Autoput.
2. Na svojoj 27. sjednici odranoj dana 16. 12. 1994. godine Vlada RSK donijela je
odluku o formiranju taba za sprovoenje Sporazuma o otvaranju Autoputa sa sjeditem u
Okuanima. U tab su uli predstavnici:
Ministarstva odbrane na elu sa ministrom odbrane pukovnikom dr Radom Tanjgom;
Ministarstva unutranjih poslova na elu sa v.d. ministra Nebojom Pavkoviem;
Ministarstva za saobraaj i veze na elu sa ministrom Milanom Paenom, dipl. ing.
Osnovni zadatak taba jeste da, u ime Vlade, definie sve potrebne aktivnosti po sadraju,
nosiocima, rokovima i trokovima radi to breg putanja Autoputa u saobraaj.
tab treba ostvariti potreban nivo saradnje sa predstavnicima UN-a te koordinirati aktivnosti
i mjere sa lokalnim organima u cilju osiguranja pune bezbjednosti i pripreme tehnike
ispravnosti Autoputa za normalno odvijanje saobraaja.
tab, takoer, ima zadatak da sa nadlenim organima Republike Hrvatske i sa UNPROFORom utvrdi konkretan protokol i reim putovanja Autoputem.
3. Uz izvrene osnovne pripreme na poveanju bezbednosti cijelog podruja Zapadne
Slavonije i Autoputa posebno, te izvoenjem osnovnih sanacionih radova Autoput je puten
u saobraaj 21. 12. 1994. godine za dnevnu upotrebu (od 06.00 do 18.00 sati).
Autoput e biti otvoren za saobraaj 24 sata dnevno od 06.01.1995. godine.
4. Do sada je utvren i sprovodi se slijedei reim putovanja putnika Autoputem;
Svi graani RSK, RS i SRJ sa linim dokumentima (lina karta ili paso ili slubena
legitimacija ili vozaka dozvola bez obzira gdje su izdani) mogu putovati Autoputem na
relaciji Zagreb Okuani Lipovac i obratno ili bilo kojim njegovim dijelom:
1
2
David Owen.
Thorvald.
sva putnika vozila sa registarskim oznakama iz RSK i SRJ mogu se slobodno kretati
cijelom duinom Autoputa od Zagreba do Lipovca u bilo kom smjeru; Ostaje sporno na
emu mi insistiramo, slobodno kretanje putnikih vozila sa registracijama iz Republike
Srpske (nadamo se da emo i ovo pitanje uskoro pozitivno rjeiti);
Jedini dozvoljeni ulaz na Autoput je ulaz kod naplatnih kuica uz kontrolu nae milicije;
Hrvatska policija moe, u skladu sa Sporazumom, na dijelu Autoputa u RH vriti kontrolu
saobraaja i putnika; svi nai dosadanji podaci i iskustva ukazuju na to da su takve kontrole
rijetke i korektne;
Kod s. Lipovac postoji punkt koji dri RH na kojem se svi nai putnici legitimiu uz
korektan profesionalni odnos pripadnika MUP RH.
5. Reim prevoza roba jo nije uspostavljen. Taj problem smo ostavili za narednu fazu i
rjeavat emo ga u periodu poslije 10. 01. 1995. godine.
NAELNIK TABA
Ministar odbrane
p u k o v n i k
Dr Rade Tanjga, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6047.
1995., sijeanj 9.
[Topusko]
Prosvjedno pismo Jurija Miakotnika, koordinatora za civilna pitanja UNPROFOR-a za
Sektor Sjever, sekretaru SUP-a Vojni uri kaljcu, kojim upozorava na uestale krae
UNPROFOR-ovih vozila i trai poduzimanje odgovarajuih mjera kojima bi se zaustavili
takvi incidenti
UNPROFOR
FORPRONU
United Nations Protection Force
Force de Protection des Nations Unies
Sector North
M.P.3
CIVAF/95/01/08
9. januar, 1995.
Potovani g-dine kaljac,4
Molim Vas da uoite prilaenu listu ukradenih vozila UNPROFOR-a u Sektoru Sjever
od maja 1993. Samo u posljednja dva mjeseca 14 vozila UN-a su bila ukradena a bilo je i
mnogo incidenata koji su se dogodili u vaem regionu. Htio bih da Vam skrenem panju
3
4
10
na taj neprihvatljivo veliki broj incidenata koje su esto vodila uniformisana i naoruana
lica. ao mi je to moram da kaem da su te ilegalne aktivnosti dosegle takav stupanj da
ometaju normalno funkcionisanje UNPROFOR-a u Sektoru Sjever. Zbog toga bih visoko
cijenio kada bi Milicija Korduna poduzela odgovarajue akcije kako bi se zaustavio rastui
broj incidenata vozila, da se vrate ukradena vozila UN-a i da se poinioci izvedu pred sud.
Htio bih takoer da iskoristim ovu priliku da izrazim svoju elju kako e se dobra
suradnja izmeu UNPROFOR -a i Milicije Korduna nastaviti.
Srdaan pozdrav,
Jurij Miakotnik
Koordinator za civilna pitanja
G-din uro kaljac
Sekretar SUP-a
Kordun
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1071-4.
IFROVANO
uro.
11
12
O tom obavijest:
Komanda 21. korpusa
N A E L N I K:
Veljko Vujaklija
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 13. 01. 1995. godine u prostorijama SJB Slunj, povodom obavljenog
informativnog razgovora sa:
ZRILI MILOM, sin Ante i Janje, roen 17. 04. 1926. godine u Komesarcu, SO Slunj,
sa mjestom prebivalita u urinom Potoku 213, SO Slunj.
Dana 13. 01. 1995. godine u SJB Slunj pristupio je nepozvan Zrili Mile iz urin
Potoka 213, koji eli prijaviti da mu je od 07. 01. 1995. godine ivot kod njegove kue
postao nemogu i nepodnoljiv iz razloga to se vie njegove kue u umi nalaze poloaji
SV9 i isti svakodnevno dolaze kod njega u kuu te mu vre pretres kue i sve to im se svia
uzimaju i nose sa izrekom Mi emo to tebi Mile vratiti.
Poetkom 12. mjeseca 1994. godine, kada je dola vojska tada je Mile kod kue imao
oko 200 litara ljivove rakije, kacu od 12 vagana vina tako da je to dao vojsci da pije ak im
je ispekao dvoje prasaca, slino su uradili i druge Miline komije u urin Potoku, a sada je
nastao problem poto vie nema ni rakije ni vina, onda nareuju da mora od kud znade i
umije donijeti kanistar od 10 ili vie litara rakije, a ako to ne napravi da e mu sve zapaliti.
07. 01. 1995. godine u veernjim satima vojska je provalila u Milinu kuu, izbacala svu
robu sa tavana skinula kobasice i meso koje je sueno, jedan dio mesa su odnijeli i kobasica,
dok su drugi dio zgazili. U nekoliko navrata Milu su prisiljavali da im da motornu pilu
iako je Mile nema, a od kue su odnijeli sva pomagala kada su mu na kraju odnijeli dva
kuhinjska noa, da nema ni kruha im odsjei.
08. 01. 1995. godine u Milinoj je kui bila vojska meu kojima je bio porunik Kreo
dok mu druge generalije ne zna ve je navodno komandir te jedinice.
Mile zamoljava da ukoliko je to mogue da mu se odobri naputanje teritorija RSK jer
mu je ivot neizdriv iz gore navedenih razloga. eli otii kod sina u Njemaku ili kod
kerke u RH, kod Opatije.
Ovl. sl. lice:
Bonjak Dragan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1069-1.
13
UNPROFOR
FORPRONU
United Nations Protection Force
Force de Protection des Nations Unies
Sector North10
M.P.11
Specijalni predstavnik Generalnog sekretara
za bivu Jugoslaviju
14. januar 1995.
Potovani g. Martiu,12
Piem da bih zatraio Vau hitnu intervenciju kako bi ispravili potpuno neprihvatljiv
tretman Vaih vlasti prema dva konvoja UNPROFOR-a koji su sada zaustavljeni u
Topuskom, na putu za Bangladeki bataljon.
Prema mojim instrukcijama, o pitanju ovih konvoja razgovarali su moj Zamjenik efa
civilnih poslova i Va Ministar odbrane, 12. januara u Kninu, i naglaeno je potovanje
slobode kretanja UNPROFOR-a. Uz Vae odobrenje, izdate su zvanine dozvole sa
potpisima i peatima radi prolaza ova dva konvoja preko prelaza Trika Ratela u Bihaki
dep. Moja delegacija je otila iz Knina sa vrstim uveravanjima Vaih funkcionera da e
kretanje ovih konvoja biti neometano.
Kao flagrantno krenje ovih zvaninih obeanja, konvoji su zaustavljeni i naknadno je
traeno da nastave preko Velike Kladue. Razlog koji je dat bio je da bezbednosna situacija
na Trikoj Rateli nije stabilna. Meutim, naa je procena da ta informacija nije tana i da
je odnedavno prelaz preko linije sukoba u regionu Velike Kladue znatno opasniji nego na
Trikoj Rateli.
Pritisak koji Vaa strana vri je oigledno politike prirode. To je jasno krenje dogovora
koji su postigli nai vii predstavnici. Moram ponovo da naglasim da je takvo nepouzdano i
nedostojno poverenja ponaanje apsolutno neprihvatljivo.
UNPROFOR e se vrsto drati principa svoje slobode kretanja, i sam e odluiti da li
su bezbednosni uslovi na nekom prelazu prihvatljivi. Kretanje njegovih konvoja ne treba da
bude predmet oiglednih politikih igara.
Nj. E. g. Milan Marti
Knin
Dao sam instrukcije voi konvoja da ostane u Topuskom dok se ne otvori put preko
Trike Ratele. Konvoj nee ii preko Velike Kladue ni pod kojim okolnostima.
Stoga traim Vau hitnu akciju, kao odgovornog lidera, da se osigura da zvanina obeanja
i garancije koje su dali Vai funkcioneri budu ispotovane i sprovedene.
Ova neprijatna situacija mora odmah da se razrei; inae, ona e neizbeno ali na nesreu
biti glavna tema sada dogovorenog sastanka sa Vama 18. januara. Dva moja via izaslanika,
g. Miel Musali i Komandant snaga su detaljno upoznati o mom stavu i zatraeno im je da
mi prenesu u Be rezultate Vae odluke.
10
11
12
Sektor Sjever.
Prijemni peat: RSK, Sluba predsjednika Republike, Knin, 020/3-28/95.
Milan, predsjednik RSK.
14
Iskreno Va,
Jasui Akai13
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 607.
1995., sijeanj 16 .
Knin
Zapovijed Ministarstva unutarnjih poslova RSK SUP-u Okuani da, u skladu s
Gospodarskim sporazumom, provede skidanje zastava s jarbola i uklanjanje natpisa RSK u
Dragaliu
RSKMUP
U J B IFRIRANO DO
BROJ: 08/1-314/95.
KNIN, 16. 01. 1995. M. P.14
SUP OKUANI
Shodno potpisanom Sporazumu o ekonomskoj saradnji sa RH i sastancima odranim
sa gospodinom predsjednikom Slobodanom Miloeviem, gospodinom predsjednikom
Milanom Martiem i predsjednikom Borislavom Mikeliem dogovoreno je da se odmah
skinu zastava sa jarbola i ukloni natpis Republike Srpske Krajine u Dragaliu. Ako se
navedena naredba ne ispotuje dogovoreni konvoj iz Beograda za RSK auto-putem nee
moi krenuti.
O uinjenom obavjestite nas pozivom na broj gornji.
v. d. ministra
Pavkovi Neboja
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 78.
13
14
Yasushi Akashi, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za podruje bive Jugoslavije.
Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Pakrac, 08 -05/1 -172/95., 17. 1. 1995.
15
Neitko.
Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Pakrac, 08-05/1-05/95, str. pov.; 17. 1. 1995.
Prijemni peat centra veze: Brzojav br. 164, primljen 16. 1. 1995. u 17,25, obraeno u 18,00.
16
IZVJETAJ
Sastavljen dana 16. 01. 1995. godine u SUP-u Okuani po Mandi Ignjatiji, a u vezi
pomicanja zastave i table RSK na GP Dragali.
18
17
Dana 16. 01. 1995. g. po nareenju naelnika Kresojevi Steve zajedno sa Suziem i
Orobabi Milanom otili smo do GP Dragali, te sam saoptio radnicima nareenje
naelnika da naredbu o principu table i zastave moramo odmah da izvrimo. Isti radnici su
na GP negodovali. U tom momentu je i podporunik Smiljani19 koji je komandir ete u
Donjim Bogievcima, te je rekao da tu zastavu i tablu ne mogu da maknu niti mu to moe
tko da naredi. Neposredno nakon toga stigao je puk. Zebi20 i pod. puk. Romi21 koji su
ubjeivali Smiljania, ali im je isti otvoreno rekao da takvo nareenje ne moe i nee da
izvri, te da pukovnik i podpukovnik to sami urade i sutra nek izau pred narod.
Naknadno smo mi iz milicije tablu postavili iza ice, a zastavu sa nadvonjaka skinuli,
tako da se u potpunosti izvrila naredba koja je data u 21.00 as.
U Okuanima, 16. 01. 1995.
Izvjetaj sastavio:
Mandi Ignjatija
10
Duko.
Marko, pomonik zapovjednika 18. korpusa SVK.
Milan, zapovjednik 54. pbr 18. korpusa SVK.
18
DOSTAVITI:
1. Svim privatnim i drutvenim
preduzeima i ustanovama na PREDSJEDNIK
podruju optine Glina Duan Luka
2. Trna inspekcija
3. Predsjednik IS-a
4. Arhiva
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 607.
11
M. P.22
NARODNA BANKA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N
Kao to smo vas usmeno obavestili, guverner Narodne banke Jugoslavije se saglasio da
vam se dostavi dotacija sa gotovim novcem u novim apoenima u ukupnom iznosu od Din.
20.000.000,00 radi zamene novanica izdanja 1. I 1995. godine koje ete povui iz opticaja.
Dotacija sa gotovim novcem bie vam dostavljena 19. januara 1995. godine sa naim
specijalnim vozilom.
Saglasni smo sa vaim predlogom da transport sa novcem preuzme vaa republika policija
na punktu pruga na Rai, radi nesmetanog prelaza preko granice i daljeg obezbeenja
vrednosti u transportu do Knina.
U povratku naeg transporta poslaete nam apoene novanica starog izdanja koje ste ve
povukli iz opticaja.
Obezbeenje vrednosti u povratku naega transporta od Knina do punkta na pruzi kod
Rae vrie vaa republika policija.
Vrednosti vaoj banci predae nai radnici Bakovi Dragica i Obradovi Dragomir, koji
su ovlaeni i za preuzimanje novca koji se povlai iz opticaja.
NARODNA BANKA JUGOSLAVIJE -16
R. Dimitrijevi, [v.r.] B. Tomi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Narodna banka RSK, kut. 1.
22
19
12
23
24
25
26
Prijemni peat: RSK, MUP, SUP Pakrac, str. pov. 08-05/1-6/95, 23. 1. 1995.
David Owen.
Thorvald.
Prijemni peat centra veze: Brzojav br. 4264, primljen 19. 1. u 16,10; poslan u 16,40.
20
13
14
drava i danas uzor generalu Tumanu.27 On, i pored iskustva protekle etiri godine, u
kojima je stradao i hrvatski i srpski narod, priprema novi, krvaviji rat.
Ne mogu da ga zaustave razumna upozorenja dravnika najveih zemalja, predstavnika
Ujedinjenih nacija, niti tragedija koju je naneo sopstvenom narodu. General Tuman,
izgleda, nije svestan da je na elu malobrojnog naroda i jedne, jo, neuspostavljene
dravice. Pravo je ludilo da u takvoj situaciji eli da krene u rat sa najmnogoljudnijim i
najdravotvornijim narodom na Balkanu i da otkazuje gostoprimstvo Mirovnim snagama.
Poruujem svim graanima Republike Srpske Krajine da ne dozvole da ih pretnje i ratni
poklici iz Zagreba uplae, jer general Tuman eli da im, time, ubije volju za otporom.
Hrvatska propaganda ima nameru da kod Srba razvije strah i bespomonost. To je
uspelo hrvatskoj dravi, ali samo prvih meseci 1941. god, kad su Srbi bili nenaoruani i
neorganizovani i kad nisu vjerovali da e Hrvati krenuti u istrebljenje Srba.
Danas je situacija sasvim drugaija. Republika Srpska Krajina je utemeljena, sa svim
elementima i atributima vrste drave. Ona e uspeno odbiti svaku hrvatsku agresiju, bez
obzira na razmere takve agresije. U tome e joj pomoi desetine hiljada dobrovoljaca iz
drugih srpskih zemalja.
Neka nam Bog bude u pomoi.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Milan Marti
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.
15
22
16
23
Broj: 0-06-57/95-VI.
Okuani, 20. 01. 1995. g.
P R E D S J E D N I K
Aran Dragievi
D O S T A V I T I:
1. Predsjedniku Skuptine Republike Srpske Krajine.
2. Vladi Republike Srpske Krajine.
3. Predsjedniku Vlade Republike Srpske Krajine.
4. Arhiva, ovdje.
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., SO Okuani, kut. 1.
17
18
31
32
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Knin.
Prilozi nisu pronaeni uz izvornik.
25
Dopisano rukom: 21. 01. 1995. ulo 1216 kamiona iz Jugoslavije, 2337 kamiona izilo.
27
19
28
lan 1.
Ovom Uredbom odreuju se nosioci izvrenja obaveza Republike Srpske Krajine iz
Ekonomskog Sporazuma sa Republikom Hrvatskom.
lan 2.
Za nosioca izvrenja obaveza iz Ekonomskog Sporazuma poglavlje I voda, odreuje se
Direkcija za obnovu u saradnji sa lokalnim komunalnim preduzeima.
lan 3.
Za nosioca izvrenja obaveza iz Ekonomskog Sporazuma poglavlje II elektrina energija,
odreuje se JP Elektroprivreda Krajine.
lan 4.
Za nosioca izvrenja obaveza iz Ekonomskog Sporazuma poglavlje III auto-put, odreuje
se JP Putevi Krajine i JP Vukovar put.
lan 5.
Za nosioca izvrenja obaveza iz Ekonomskog Sporazuma poglavlje IV naftovod od take
1. do take 3. taka 3-3. taka 4. odreuje se JP NIK.
lan 6.
Za nosioca izvrenja obaveza iz Ekonomskog Sporazuma poglavlje IV naftovod taka
3-3.4. (osnivanje i rad naftne kompanije) odreuje se Ministarstvo trgovine i turizma i JP
NIK.
lan 7.
Odluku o konanom izvrenju pojedinih obaveza iz Ekonomskog Sporazuma donosi Vlada.
lan 8.
O daljnjim pregovorima i predmetima sporazumijevanja poglavlje V Ekonomskog
Sporazuma odluuje Vlada RSK.
lan 9.
Ova Uredba stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u Slubenom glasniku RSK.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
M. P.35 PREDSJEDNIK
V L A D A Borislav Mikeli, [v.r.]
Broj: 05-4-57/1-95.
Knin, 22. 01. 1995. god.
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 21.
35
29
20
21
STROGO POVJERLJIVO
30
NAELNIK RESORA
M. P.38 Draa Aco, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 4.
22
32
23
Potpis je neitak.
33
Polugodite.
34
Za rije se javlja odbornik Milan Grbi: samo slaganje dnevnog reda, redosljed bi mogao
biti drugaiji, svi subjekti privrede informacije o stanju preduzea u financijskom obimu
mogu se staviti nakon 28. februara.
Predsjednik Uzelac: vidljivo je da je prvo izvjetaj predsjednika SO a drugom djelu
donoenje akata, tree informacije ustanova, privrede i u etvrtom djelu politika situacija
vezana za provoenje sporazuma.
to se tie privrede nije obuhvaena ne trae se izvjetaji trae se informacije da bi se
moglo ii prema dravnim organima, pa e izvjetaji o stanju u privredi ii na Izvrni Savjet
a onda na Skuptinu.
Ako netko ima konkretan predlog na taku dnevnog reda.
Milan Grbi: Da bi nakon informacije o privredi sastavi [li] dio poslova iz kojeg bi se
moglo iskristalizirati na prostor koji obuhvata.
Predsjednik: Da li ima primjedbi na dnevni red u koliko nema daje na usvajanje.
Veinom glasova usvojen je predloeni dnevni red.
Ad/1.
Izvjetaj predsjednika SO o dosadanjem radu. Po prvoj toci dnevnog reda izvjetaj je
podnio predsjednik SO Vrhovine Uzelac Predrag.
Otvaram raspravu o podnesenom izvjetaju.
Protojerej Stavrofor Milo Spasojevi prije poetka rasprave, predlae prisustvovanje
svih lanova dananje Skuptine sveanoj akademiji povodom Svetog Save s poetkom u
10.30 minuta, tada bi se spojila pauza i neto vremena uz pauzu.
Prijedlog je prihvaen.
Za rije se javlja Milan Grbi upravitelj umarije Vrhovine:
Mislim da bi ovaj izvjetaj trebalo dostaviti umariji SUP-a, javnom poduzeu
Krajinaume. Da se ne bi vraa na sve optube koje si nabrojao ja sigurno ovo neu ostaviti
na miru, sem ne prihvatanja da budem lan Skuptine ja nisam u Skuptini bitno je da smo
se razili. umarija Vrhovine radi profesionalno a na poslovima sam i u ministarstvu, tamo
me je odveo moj rad, a sve to se radilo u umariji Vrhovine u to je mogue izvriti uvid.
Vrhovine su danas opstale s radom ove umarije jer privreda je dodirnula dno, meutim
ovdje nije teka situacija poev od same umarije pod ijim krovom i vojska i politika neu
posebno obrazlagati ovo je lini sukob.
Jedini sam se ja upustio sam da bude preduzee.
Ja neu uzvratiti sada konkretno ali sam spreman da se preispita sve nas.
Tepavac Nikola: Odmah bi molio naj odgovornije da se ne razjedinjuju, molim za
jedinstvo. Vie sam se javio za rije iz razloga u vezi poetka rada SJB, tono je da e ta stanica
poeti s radom raspisali smo konkurs sada je u formiranju novi pravilnik o sistematizaciji.
Smatram da e biti SJB Vrhovine, u koliko SJB ne pone s radom ranije i dok se radnici
uvedu u rad 1 ili 2 sedmino graani e moi u Vrhovinama vriti izradu linih karata i
druge poslove iz upravnog djela.
Predsjednik: trai se jednak tretman i srijedom upuivanje radnika iz Korenice za
izdvajanje linih karata i saobraajnih dozvola do konanog rjeenja SJB, kao odbornik u
pisanoj formi uputiti pitanja o uoenim negativnostima.
Skuptina je veinom glasova donjela
Zakljuak
O prihvatanju izvjetaja predsjednika SO Vrhovine o dosadanjem radu.
35
Ad/2.
Izmjena i dopuna Statuta SO.
Nakon otvorene rasprave o taki dnevnog reda Skuptina veinom glasova donosi
Odluku
o izmjenama i dopunama Statuta
Ad/3.
Imenovanje sekretara SO
Predlog Skuptini za imenovanje sekretara SO iznio je predsjednik komisije za izbor i
imenovanje odbornik Boikovi Stojan.
Predlae se Skuptini imenovanje Vukmirovi Dragana dipl. politologa, iz G. B. Potoka
za sekretara SO Vrhovine.
Nakon otvorene rasprave prijedlog je dat na glasanje.
Skuptina je veinom glasova donjela
Odluku
o imenovanju Vukmirovi Dragana za sekretara SO.
Ad/4.
Imenovanje sekretara Optinske Uprave.
Predlog Skuptini za imenovanje sekretara Optinske uprave iznio je predsjednik komisije
za izbor i imenovanja odbornik Boikovi Stojan.
Predlae se Skuptini imenovanje egarac Bogdanke pravnik iz Glavaca za sekretara
Optinske Uprave.
Nakon otvorene rasprave prijedlog je dat na glasanje.
Skuptina je veinom glasova donjela
Odluku
o imenovanju egarac Bogdanke za sekretara Optinske uprave.
Ad/5.
Privremeno financiranje Optine Vrhovine.
Nakon otvorene rasprave, Skuptina veinom glasova donosi
Odluku
o privremenom financiranju javnih potreba Optine Vrhovine 1995. godinu
Ad/6.
Donoenje odluke o utvrivanju koeficijenta za obraun linih dohodaka funkcionera
SO.
Nakon otvorene rasprave, Skuptina veinom glasova donosi
Odluku
O utvrivanju koeficijenta za obraun linih dohodaka funkcionera.
Ad/7.
Donoenje odluke o visini dnevnica.
Nakon otvorene rasprave, Skuptina veinom glasova donosi
Odluku
o visini dnevnica za slubena putovanja.
36
Ad/8.
Odluka o lokalnim komunalnim taksama.
Nakon otvorene rasprave o toci dnevnog reda Skuptina veinom glasova donosi
Zakljuak
o zaduenju Izvrnog Savjeta SO Vrhovine da donese predloenu odluku
Ad/9.
Odluka o Optinskim administrativnim taksama.
Nakon otvorene rasprave o taci dnevnog reda Skuptina veinom glasova donosi
Zakljuak
O zaduenju Izvrnog Savjeta SO Vrhovine da donese predloenu odluku.
Ad/10.
Informacije o radu O Nikola Tesla Vrhovine za 1. polugodite kolske godine 94/95.
Informaciju podnosi direktor Milan Labuzin.
Informacija nije podnijeta.
Ad/11.
Informacije o organizaciji i radu zdravstvene stanice Vrhovine u 1994. godini.
Informaciju podnosi: Dr. Milan Uzelac.
Nakon podnesenih informacija otvorena je rasprava.
Dr. Milan Uzelac nedostatak stomatoloke slube, da bi od nekih ispranjenih stanova
namjenski upotrebi, jer ukoliko se ne ponudi stan problem se ne moe rijeiti dugoronije.
Predsjednik Uzelac: moe li se rijeiti problem vode napraviti bunar s hidroforom, ili
da se hidrofor uspostavi kod komije Mrvoa i prikljui zdravstvena stanica, tako da bar
jednom sedmino dolazi zubar na ovo podruje.
Ukoliko postoji zubar da mu se ponudi smjetaj i pokrie trokova na nekoliko mjeseci.
Bogdanovi koji je nedavno bio donio je materijal za 500 popravaka zuba a u koliko se ne
nae zubar da to eka ljeta do ponovnog njegovog navraanja.
Nakon rasprave Skuptina je veinom glasova prihvatila informaciju i veinom glasova
donjela
Zakljuak
o zaduenju ljenika Uzelca Milana za obavljanje razgovora sa direktorom Doma zdravlja
Korenica oko problema stomatoloke slube.
Ad/12.
Informacije o organizaciji i radu Veterinarske stanice u Vrhovinama u 1994. godini.
Informaciju podnosi: Veterinar Sro Levnai.
Nakon podnesene informacije otvorena je rasprava.
Levnai Sro: Zahtjev da veterinarska stanica bude prioritet u snabdjevanju elektrinom
energijom.
Predsjednik Uzelac: za veterinarsku stanicu gorivo biti mjeseno podjeljeno, a molio
bi sve rukovodioce da dostave nadlenim ministarstvu i SO zahtjev o potrebama za gorivo.
Levnai Sro: veterinar Ilija Navala je radio 1991. ovjek nije imao interesa za daljnji rad,
ima druge planove tako da je definitivno odustao od tog posla.
Nakon rasprave skuptina je veinom glasova donjela
37
Zakljuak
o prihvaanju informacija o radu Veterinarske stanice
Ad/13.
Informacije o organizaciji i radu Optinske organizacije Crvenog Krsta Vrhovine.
Informaciju podnosi: Milka Vukmirovi.
Nakon podneene informacije napravljena je pauza u trajanju od 1 asa, da bi u 11.30
asova po povratku sa sveane akademije povodom Svetog Save koju su priredili uenici O
N. Tesla nastavljeno sa radom sjednice.
Nakon otvorene rasprave Skuptina veinom glasova donosi
Zakljuak
o prihvaanju informacija o radu Optinske organizacije CK Vrhovine.
Ad/14.
Informacije o radu i organizaciji CZ u 1994. godini
Informaciju podnosi: Nevenka Uzelac
Nakon podnesene informacije otvorena je rasprava.
Predsjednik Uzelac: u svojstvu odbornika, da li je evakuacija isplanirana da se moe
izvriti u odreenom momentu, stanje goriva, moe li se izvriti kontrola zaduenog goriva.
Uzelac Nena u sluaju evakuacije 1 dan prije ratnih dejstava ako komanda naredi, ako
doe do ratnih dejstava neplanirano tada se ne moe adekvatno izvriti po ovom planu.
Svim rubnim podrujima podjeljena goriva za evakuaciju, evakuacija stanovnitva vri se
za stare, nemone i djecu do 15. godina i ne odnosi se na radno sposobna lica.
Imaju dva sluaja gdje prilikom kontrole nismo gorivo pronali i to u karama, mada
nebi smio potroiti to gorivo, stanje nije toliko haotino.
Predsjednik Predrag Uzelac: to uiniti za evakuaciju O.
Nena: direktor kole kae za prvi navrat koristio bi se hol Osnovne kole druga faza
sklonita Stambene zgrade.
Predsjednik: komanda treba da formira odeljenje za protivpoarnu zatitu.
Poznanovi: u toku je na Skuptini Krajine da se vojni odsjek i ministarstvo obrane ine
jednu cjelinu dok je bio 5. 01. 1995. a prolongiran rok do 1. 02. 1995. godine.
U toku je izrada formacije da e u odeljenju Vrhovina biti zastupljen vojna obveza,
civilna zatita COIV isto je tako bitno da to nee ii na teret ove Skuptine nego na teret
ministarstva obrane.
Stojanovi Mio: treba povesti rauna o ispravnosti vozila. Turjanski me zabrinjava ba u
vezi toga, miljenja sam da neki nemaju elje da voze prilikom evakuacije.
Nakon rasprave Skuptina veinom glasova donosi
Zakljuak
O prihvaanju informacije o organizaciji i radu CZ u 1994. izvravanje kontrole goriva i
vozila, pruanje pomoi obezbeenje pravca.
Ad/15.
Informacije o organizaciji i radu umarije Vrhovine u 1994.
Informaciju podnosi: Milan Grbi
Nakon podneene informacije otvorena je rasprava.
Mihovilovi Neboja: ima problem u umarstvu, uma se smatra dravnom svojinom,
meutim ovdje se stvara problem, nemogunost drave da ravnomjerno rasporedi dravno
bogatstvo.
38
Smatram da bi jedan dio vrednosti zakonski regulisan ostane u Optini, ovom narodu.
Predsjednik Uzelac: sistematski rijeiti ovo pitanje u okviru zakona, jer upravo osnov
ivljenja je uma.
Bori Jovo: umarstvo je naj interesantnije podruje Vrhovina, predlaem da se prije
Republike Skuptine odri tematska sjednica na kojoj bi se raspravio taj nacrt, gdje su
sigurno najzainteresiranije optine koje raspolau s umskim bogatstvom, moje razmiljanje
dati podrku nacrtu gdje umarija ima niz kompetencija. Ako optina Mirkovci ima rentu
od eksploatacije nafte, optina Graac od centrale, vidjeti mogunost kroz to bi sve optina
mogla imati neku korist od toga ne bi smjelo biti zapreka zato ne bi i za taj vid bogatstva.
Organizirati zajedniku sjednicu predsjednika Skuptine i Izvrni savjeta iz te oblasti
zajedno s Optinom Korenica i Plaki da se stav zauzme i s tim i da na republiku skuptinu.
Predsjednik Predrag: u ovom predlogu na nivou Like sazvati sjednicu na kojoj bi bili
prisutni direktori Like, rukovodioci umarija, ininjeri umarstva poslanici u Republikoj
skuptini, predsjednici optina i predsjednici Izvrnih Savjeta i kroz diskusiju doi do
rjeenja, s obzirom da Grbi radi na tome predlaem da do 10. 02. organizira takav sastanak.
Neboja Mihovilovi: na tom sastanku predloiti da se razdvoji Lika i Dalmacija, zaloiti
se za to da jedan dio vika vrednosti ostane na ovom podruju.
Grbi Milan: Ovo pitanje je za rad tima i ireg prostora da li da se zvati renta ili nekako
drugo treba samo izmoi filovati kako to uraditi.
Da bude zadovoljna i vlast na tom podruju i drava.
Da li se moe usvojiti zakljuak, moda bi bilo bolje da gazdinstvo organizuje takav
sastanak.
Nakon rasprave Skuptina veinom glasova donosi
Zakljuak
Inicijativa SO za organiziranje javne rasprave o nacrtu Zakona o umama gazdinstvo
Liko Dalmatinsko Korenica.
Ad/16.
Informacija o snabdjevanju elektrinom energijom na podruju optine u 1994. godini.
Informaciju podnosi: Rajko Banjanin.
Nakon podnesene informacije otvara se rasprava.
Raji Nikola: (rukovodilac radne jedinice) poznata mi je situacija, ta loa situacija dola
do izraaja dva kljuna problema.
1. Nain napajanja ovog podruja sa Preboja preko vod 10 KV pa smo izgradnjom spoja
spojili taj ve u cjelini, taj vod sam po sebi nije za napajanje postrojenja DIP a koji je
srednji potroa taj vod ne bi mogao udovoljiti selu otuda i loe naponske prilike lo kvalitet
elektrine energije, mi smo tu nemoni jedini izlaz iz ovakve situacije izrada 35 KV voda
Preboj Vrhovine.
Mi smo preduzeli neke aktivnosti izvreni su geodetski poslovi na tom su naalost stalo,
trebalo bi to ponovno aktivirati da vi sa svoj strane popravite sa zahtjevom i obrazloenjem
to je objekat sa nivoa Elektroprivrede Krajine i to pod hitno ii u firmu inzistirati da se taj
objekat stavi u prioritet jer bez izgradnje tog objekta nema rjeenja.
Drugi problem je nedostatak transformatora, zbog krae ulja, tako da dosta sela bez
napajanja upravo zbog toga to smo morali 2,3 T S spojiti na 1.
to se tie broja izvrilaca to sve stoji na alost ista situacija na cijelom podruju jer je
gorivo kritino kod svih, ovdje se broj izvrilaca nije rjeava ali ova zadnja mobilizacija je
stopirala i to mi bi proirili na 4 ovjeka, barem bi za sada trebalo njih dva osloboditi.
39
Ova DPZ nee moi financirati prevoz uenika mogu rei tako da ne dolazi do naredbi
o blokadi prodaje goriva.
Mihovilovi Neboja: ne bi rado da komandant ovo shvati kao repliku moral u vojsci
je ne dopustivo nizak, zato je to tako ja njih ne mogu shvatiti, jedan oficir kae zato ste
poeli rat zato smo mi civili poeli rat. Mi nismo poeli rat, mi smo prihvatili borbu da
ne budemo poklani, zbog krilatice svi srbi u jednu dravu, raunali smo na pomo drave.
Objasniti zato je pao moral pala disciplina izdajom JNA svaka ast mnogim oficirima.
Koje su smetnje da se digne moral, 50 godina amljenja u socijalizmu a sad u komandi
drave mafija, to su objektivne okolnosti koje dolaze iz vrha, verc, kraa posebno verc sa
neprijateljem kako je to poniavajue nee se takve stvari da sprijee jer neki ljudi od toga
imaju koristi. Odnos Srbije i nas da li ta Srbija vodi iskreno rauna o sebi, svakog tko je god
otiao Srbija ga je zadrala za sebe.
Ne znam imali i jedan od nas da zna da li e Srbija nas pomoi i kako ali to nitko nije
siguran, a i Srbija je ne odluna.
Usljedio je kratki izvjetaj o financijskom stanju, Odbor za suradnju sa emigracijom iz
Hamiltona.
Mileva Skendi: u toku cijelog rata mjenjaju se svaki est mjeseci komandi, sve ostalo
ostaje isto narod u njih onoliko koliko zna njihov dosadanji rad da iza sebe nemaju niti
jednog rezultata rada nema nikakvo povjerenje, samo su kao takvi strah u narodu da emo
zavriti kao i sela koja smo izgubili i ostavili ustaama.
Mladii su mahom po komandama dok stari ljudi idu na poloaje, ljudi su razoarani u
ugovore, izgleda da sve ide tko koga ima, opet po istom u komandi u karama ima ih 20 to
svi rade treba vidjeti.
Predrag Uzelac: Iz sveg ovoga stanje nije dobro Vama gosp. komandante na duu, na
Vama je da ovo to se uli na naj bolji mogui nain rijeite, sve ono to narod trai da se
napravi i rijei na naj bolji mogui nain.
Nakon rasprave Skuptina veinom glasova donosi:
Zakljuak
o usvajanju izlaganja komandanta 50. pb. Vrhovine.
Ad/21.
Informacije o ekonomskom sporazumu izmeu RH i RSK.
Informaciju podnosi poslanik u Skuptini RSK Jovo Bori.
Nakon podneene informacije otvorena rasprava.
Predsjednik Uzelac: sa predsjednikom optine Plaki obavljen razgovor oko otvaranja
pruge Split Zagreb, treba zauzeti zajedniki stav ukoliko pruga bude otvorena vriti
smjenu lokomotive i predaje se kod Sinca, stoga kontrola gosp. Radmanovi postavlja uslov
vraanja Kapele za putanje pruge.
Ad/22.
Odbornika pitanja i predlozi
Stojanovi Mio: 1. sprijeiti odlazak mladih ljudi, vojnih obaveznika, Komandante evo
to se mora rijeiti na viem nivou.
Poznanovi: treba nareenje gdje se zabranjuje odlazak sa terena, poeci postoje, znai
nema odobrenja odlaska vojnih obaveznika.
Bogdanovi Stevo: vojni obveznici koji su otili stekli su sva prava u Srbiji s tim je on
dravljanin druge drave.
41
24
Ekselencijo,
Dozvolite da primjetim da su za ouvanje i odravanje mira naj presudnije odluke Savjeta
bezbjednosti i drugih organa Ujedinjenih nacija, ukljuujui i organe Meunarodne
konferencije o bivoj Jugoslaviji. Odluke ovih organa, na alost, jo uvijek se donose na
osnovu pogrenih predpostavki. Ujedinjene nacije ne bi smjele robovati zabludama i
grekama koje ini Meunarodna zajednica u svojoj trenutnoj politici prema novim
dravama na teritoriji bive Jugoslavije. Sredite takve politike jeste fikcija da je stvoreno
est novih drava, identinih internoj administrativnoj podjeli Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije do 1991. godine.
Tako je uslijedilo meunarodno priznanje: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i
Slovenije. Srbija i Crna Gora zadrale su dravnost koja im je bila meunarodno priznata i
prije stvaranja prve Jugoslavije, 1918. godine.
Zanemaruje se injenica da su u Bosni i Hercegovini stvorena etiri nova entiteta sa
atributima drave:
1. muslimanska Bosna i Hercegovina;
2. hrvatska Herceg-Bosna;
3. Republika Srpska;
4. takoer muslimanska Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna,
a u bivoj Hrvatskoj dvije nove drave:
1. Republika Hrvatska;
2. Republika Srpska Krajina.
Svakako, priznavanje est drava umjesto deset, usljedilo je kao posljedica pogrenog uvida
u istorijske injenice i negiranja prava na opredjeljenje konstitutivnim narodima u bivoj
Bosni i Hercegovini i bivoj Hrvatskoj.
Organizacija Ujedinjenih nacija je priznavanjem cjelovitosti Bosne i Hercegovine i Hrvatske
priznavala dravnost jedne etnike grupe na teritoriji druge etnike grupe, gdje favorizovana
etnika grupa nije imala ni svoje stanovnitvo ni svoje zakonodavstvo. Takav postupak
protivan je predhodnim stavovima Evropske zajednice, koji su preporueni narodima bive
Jugoslavije kao vrhunska naela demokratije. Radi se o stavovima iznesenim od strane
Badenterove41 arbitrane komisije 1991. godine, koji su predviali priznavanje novih drava
samo na teritorijama gdje imaju svoje stanovnitvo i svoje zakonodavstvo.
Suprotno svemu reenom, lanice Evropske zajednice, a poslije i druge zemlje, priznaju
Hrvatskoj pravo na teritoriju Republike Srpske Krajine gdje Hrvatska nema ni hrvatsko
stanovnitvo niti sprovodi svoju vlast. Istu greku Meunarodna zajednica ini priznavajui
muslimanskoj Vladi Alije Izetbegovia pravo na teritoriju Republike Srpske, Herceg-Bosne i
Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna, gdje su uspostavljene posebne drave.
Ujedinjene nacije u ovim realnostima, moram Vam to rei, postupaju nedosljedno i
protivrjeno:
1. Deklarativno se zalau samo za dvije drave: cjelovitu Bosnu i Hercegovinu i cjelovitu
Hrvatsku,
2. a u okviru njih sarauju sa ukupno est drava, a deklarativno ignoriui etiri: Republiku
Srpsku Krajinu, Republiku Srpsku, Herceg-Bosnu i AP Zapadnu Bosnu.
Arbitrana komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, nazvana
tako po njezinu predsjedniku Robertu Badinteru.
41
43
Ekselencijo,
Jasno je da ni jednu od stvorenih drava ne moete ignorisati, kao to ste to do sada inili.
Najtraginiji primjer takvog ponaanja jeste zanemarivanje postojanja AP Zapadne Bosne,
iji je lider g. Fikret Abdi najdosljednije sproveo mir sa Republikom Srpskom Krajinom
i Republikom Srpskom. Ujedinjene nacije nita nisu uinile da zatite muslimanski narod
u Zapadnoj Bosni, nego su blagonaklono prihvatile njegov progon od strane vojske Alije
Izetbegovia.
S obzirom da je Republika Srpska Krajina podnjela najvee trokove oko zbrinjavanja
60.000 muslimanskih izbjeglica, ona nije zasluila da je zbog toga organi UN-a sumnjie
i optuuju za meumuslimanski rat u Zapadnoj Bosni. Jedini krivac za ovaj rat je Alija
Izetbegovi iji 5. korpus u Bihau pokuava da natjera muslimane Zapadne Bosne da se
odreknu dobrosusjedske politike sa Republikom Srpskom Krajinom i Republikom Srpskom
i da se opredjele za Izetbegovievu politiku muslimansko-srpskog rata do istrebljenja.
Ekselencijo,
Vjerujem da ste, kao Generalni sekretar OUN, spremni da podravate snage mira, a ne
snage rata, pa Vas pozivam da snage OUN zatite teritoriju AP Zapadne Bosne od vojske
Alije Izetbegovia, kao to u sluaju hrvatsko-srpskog spora mirovne snage tite Republiku
Srpsku Krajinu od Republike Hrvatske, koja je ve etiri puta od 1992. godine povredila
nau teritoriju, inei etniko ienje i zloine nad civilnim srpskim stanovnitvom.
S potovanjem,
PREDSEDNIK REPUBLIKE
Milan Marti, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.
25
26
1995., sijeanj
Okuani
Godinje izvjee SUP-a Okuani o radu PJM Zapadna Slavonija u 1994. godini
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
OKUANI
GODINJI IZVJETAJ
za 1994. godinu
Okuani, januara 1995. godine
SEKRETAR
Veselinovi Drago
[.]
XXII POSEBNA JEDINICA MILICIJE
Dana 20. 08. 1994. godine PJM Zapadna Slavonija upuena je na vojni poligon u Slunj
gdje je bila sprovoena specijalna obuka (tenk 55-2 posade, Browing -2 posade BST 2
posade, obuka snajperista i obuka na minoeksplozivnim sredstvima) i tu se zadrala do 25.
8. 1994.
Od 30. 08. 1994. godine pripadnici PJM Zapadne Slavonije bili su angairani na
osiguranju naftovoda uz auto-cestu (u Bogievcima i Rajiima) i na tom osiguranju jedinica
je bila angairana do poetka 9. mjeseca.
Od 11. 9. 1994. godine PJM bila je upuena u Slunj gdje je ista bila angairana u
spreavanju nedozvoljene trgovine koja se obavljala na granici RSK i Zap.44 Bosne, te
na osiguranju izbjeglikog logora u Batnozi gdje su bile smjetene izbjeglice iz AP Zap.
42
43
44
45
Bosna, u toj akciji uestvovalo je 94 pripadnika nae jedinice, a jedinica je u toj akciji bila
angairana do 26. 9. 1994. godine.
Dana 27. 10. 1994. godine PJM Zapadna Slavonija bila je upuena na izvrenje borbenog
zadatka u Republiku Srpsku, odnosno u blizini Petrovca u selu Lipe gdje je osnovni zadatak
jedinicama Brigade MUP-a bila zaustavljanje ofanzive V muslimanskog Korpusa. Prilikom
ovog angairanja brigade MUP-a je uspjeno izvrila svoj zadatak, a naa jedinica je takoer
izvrila njoj postavljeni zadatak bez ikakvih problema i tom prilikom nismo imali rtava ni
ranjenih. Na navedenom zadatku jedinica se zadravala do 3. 11. 1994. godine.
Na osnovu depee iz Brigade milicije MUP-a jedinica je od 14. 11. 1994.g. bila upuena
na njezino ponovo angairanje u borbenim dejstvima u oslobaanju AP Zap. Bosna
od pripadnika V Muslimanskog Korpusa. PJM Zapadne Slavonije zajedno sa ostalim
jedinicama Brigade milicije MUP-a RSK djelovala na pravcu presjecanja komunikacije
izmeu Trakih Ratela i Bihaa. U tim borbenim aktivnostima PJM Zap. Slavonije imala
je samo jednog ranjenog pripadnika, a angairanje jedinice u toj akciji trajalo je do 23. 11.
1994. godine.
Dana 30. 11. 1994. g. PJM Zap. Slavonija ponovo je bila upuena na borbene aktivnosti
koje su trebale biti usmjerene protiv snaga V muslimanskog Korpusa. Jedinica je ovaj put
bila angairana samo u izvianjima terena, ali ne i ofanzivnim dejstvima i povratak jedinice
bio je 3. 12. 1994. godine.
Od 07. 12. 1994. godine pa do 15. 12. 1994. godine PJM Zap. Slavonija ponovo je
bila angairana u borbenim aktivnostima protiv snaga V muslimanskog Korpusa i to u selu
Klupe u blizini V.45 Kladue. U ovim aktivnostima (jedan tee i jedan lake ranjen).46
[]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 73.
27
1995., veljaa 1.
Knin
Priopenje za javnost Izvrnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine kojim se
podrava vlast RSK u osudi hrvatske odluke o prestanku mandata UNPROFOR-a na
podruju RH te predlae prekid daljnje provedbe Gospodarskog sporazuma
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Danas je u Kninu odrana redovna sjednica Izvrnog odbora Srpske demokratske stranke
Krajine. Sjednicom je predsjedavao predsjednik stranke Dr. Milan Babi.
Razmatrajui aktuelnu politiku situaciju u Republici Srpskoj Krajini Izvrni odbor
Srpske demokratske stranke Krajine pozdravlja ispoljeno jedinstvo dravnog rukovodstva
45
46
Velika.
Prireivai su izostavili tablicu brojanog stanja kadrova na dan 31. 12. 1994.
46
28
1995., veljaa 2.
Pakrac
Stavovi Izvrnog savjeta Skuptine opine Pakrac o vodovodnom povezivanju s hrvatskom
stranom u sklopu provedbe Gospodarskog sporazuma
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE PAKRAC
IZVRNI SAVJET
Broj: 021-137/95-II-01
Pakrac, 2. februar 1995.
47
47
VLADA REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE
i
CENTRALNA KOMISIJA ZA
SPROVOENJE SPORAZUMA O
VODOVODNIM SISTEMIMA
n/r dipl. in. Neboje Jaki
PREDMET: Stavovi Izvrnog savjeta Optine Pakrac o uslovima kontrole,
korienja i odravanja vodovodnog sistema umetlica Pakrac Lipik
Na osnovu Sporazuma o ekonomskoj saradnji koga je Vlada Republike Srpske
Krajine zakljuila sa ovlatenim organima Republike Hrvatske u ijem sastavu se nalaze
i osposobljavanje i putanje u funkciju podvodnih sistema, naao se i vodovodni sistem
umetlica Pakrac Lipik koji se nalazi na podruju Optine Pakrac.
U dosadanjim fazama razgovora mi smo sa nae strane (Centralna komisija Vlade RSK
i predstavnici Optine Pakrac) u potpunosti ispotovali sve to je dogovoreno da se uradi
na pripremi putanja ovog vodovodnog sistema, a uvereni smo da emo ispotovati i sve
budue rokove.
Trasa vodovoda jednim dijelom ide dijelom teritorija koji je pod naom kontrolom, a
dijelom koji je pod hrvatskom kontrolom.
U pregovorima je hrvatska strana istakla zahtjeve da se cjevovod iz pravca crpilita
od Donje umetlice do glavnog bazena nalazi u njihovoj nadlenosti kada je u pitanju
dovoenje istog dijela u ispravno stanje kao i dalja kontrola koritenja i odravanja, te da
imaju kontrolu nad glavnim bazenom iznad grada Pakrac.
Nai stavovi o tim zahtjevima su slijedei:
1. Izvorite vodovoda u Gornjoj umetlici i glavni tlani vod (cjevovod) do potoka
Brusnica (Brusniki most na rijeci Pakri) je u nadlenosti organa i organizacija Optine
Pakrac (popravci radi stavljanja u ispravno stanje, odravanje i sl.)
2. Centralni bazen iznad grada Pakrac nalazi se u srpskoj tampon zoni u skladu sa
Zagrebakim sporazumom o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine i ne moe biti
predmet bilo kakvog dogovaranja o nadlenosti kontrole tog bazena.
3. Cjevovod od glavnog bazena (iznad grada Pakrac) prema Lipiku u duini od cca 2 km
nalazi se takoer u tampon zoni na srpskoj strani i ide neposredno uz liniju dodira sa srpske
strane.
U cilju provoenja sporazuma o detaljima bili smo u razgovorima spremni kontrolu ovog
dijela cjevovoda ustupiti pod kontrolu i odravanje hrvatske strane.
Zbog bezbednosti prostora koji je pod naom kontrolom ne prihvatamo bilo kakav
ustupak hrvatskoj strani iz take 1. i 2. naih stavova.
Pitanje kontrole kvalitete pitke vode bie omogueno uzimanjem uzorka sa esme
(slavine) koja e za tu namjenu biti ugraena ispod glavnog bazena i bie za tu namjenu
dostupna jednoj i drugoj strani.
Vladi i Centralnoj komisiji nae stavove dostavljamo na znanje kako bi se njima mogli
koristiti u daljim pregovorima.
48
DOSTAVLJENO: PREDSJEDNIK
M.P.48
IZVRNOG SAVJETA:
In. Obrad Ivanovi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 15., kut. 9.
29
1995., veljaa 3.
Knin
Odluka Skuptine RSK o provedbi ujedinjenja RSK s Republikom Srpskom kao osnovnom
cilju vanjske politike
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA REPUBLIKE
PREDSJEDNIK
Broj: 01-02-02-2/1-95.
Knin, 03. 02. 1995. godine
Skuptina Republike Srpske Krajine na 2. sjednici II redovnog zasjedanja, odranoj 10. 11.
1994. godine jednoglasno je usvojila
O D L U K U49
I
Usvaja se projekt Ostvarivanja Srpske Federacije kao osnovnog pravca spoljne politike
Republike Srpske Krajine, iji je prijedlog utvrdila Vlada, na inicijativu Srpske Demokratske
Stranke Krajine.
Odluka stupa na snagu danom donoenja.
II
48
49
50
Okrugli peat: RSK, Srpska oblast Zapadna Slavonija, Izvrni savjet optine Pakrac.
Vidi: Dokument br. 100.
Okrugli peat: RSK, Skuptina Republike, Knin.
49
30
1995., veljaa 3.
Knin
Priopenje za javnost Ministarstva vanjskih poslova RSK o sastanku ministra Milana
Babia sa efom Promatrake misije EU za podruje bive Jugoslavije, na kojem je Babi
ustrajao na zahtjevu da podruje pod kontrolom pobunjenih Srba ostane pod zatitom
mirovnih snaga UN-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
Broj: 23-5-118/95.
Knin, 03. 02. 1995. godine
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Dr. Milan Babi ministar inostranih poslova Republike Srpske Krajine primio je danas
efa Posmatrake misije Evropske unije za podruje bive Jugoslavije ambasadora Alberta
Turoa.51
U vrlo otvorenom razgovoru ministar Babi i ambasador Turo, razmjenili su miljenja
o najnovijem razvoju odnosa izmeu Republike Srpske Krajine i Hrvatske, izazvanih
hrvatskim zahtjevom za otkazivanje mandata UNPROFOR-a.
Posebno je bilo rijei o sprovoenju ekonomskog sporazuma o otvaranju politikih
pregovora.
Dr. Babi je upoznao ambasadora Turoa sa stavom dravnog rukovodstva Republike
Srpske Krajine da je za Srpsku Krajinu nemogue prihvatiti razmatranje plana grupe Z
4 dok se ne dobije vrsta garancija dae teritorija Republike Srpske Krajine ostati pod
zatitom Ujedinjenih nacija dok se ne zavre pregovori o svim otvorenim pitanjima sa
Hrvatskom.
Stav Krajine nije da se blokiraju politiki pregovori, ve da se oni vode na ravnopravnoj
osnovi izmeu dva suverena naroda, srpskog i hrvatskog i njihovih drava, Krajine i
Hrvatske, istakao je na kraju razgovora dr. Milan Babi.
M.P.52
SLUBA ZA INFORMISANJE53
Albert Turot.
Okrugli peat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, The Republic of Serbian Krajina, Ministry for Foreign
Affairs, Knin.
53
Potpis neitak.
51
52
50
31
1995., veljaa 6.
Knin
Zamolba predsjednika RSK Milana Martia upuena srpskom patrijarhu Pavlu da odobri
episkopu dalmatinskom Longinu, episkopu gornjokarlovakom Nikanoru i episkopu kljukopetrovakom Hrizostomu nastavak prikupljanja pomoi za potrebe naoruavanja RSK
meu srpskom dijasporom u SAD-u, Kanadi, Australiji i Europi
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
PATRIJARIJA
SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE
Njegova Svetost
patrijarh srpski gospodin Pavle
Vaa Svetosti,
Republika Srpska Krajina u najnovije vrijeme nalazi se pred velikim iskuenjima. Nadamo
se da ste upoznati sa naim odbijanjem da uopte razgovaramo o ponudi plana Z-4 prema
kojem bi naa suverena drava bila reintegrisana u Republiku Hrvatsku.
Potujui volju naroda izraenu na dva referenduma, da nikad vie ne eli ivjeti u lijepoj
njihovoj, a uvidjevi da ambasadori Sjedinjenih Amerikih Drava, Rusije, Evropske
zajednice i Konferencije o bivoj Jugoslaviji nude sporazum sa Hrvatima o navodnoj mirnoj
reintegraciji u Hrvatsku uprkos injenici da je ista otkazala UNPROFOR-u, donijeli smo
jedinu moguu odluku da uopte ne razgovaramo o ponuenom planu.
Vaa Svetosti, prijetnje Hrvatske da nas oruano napadne su sve vee i sve realnije.
Odluili smo stoga da nau odbranu jo vie ojaamo i da svoja ognjita i nau neja branimo
do posljednjega.
Proizvodnja u Republici Srpskoj Krajini zbog ratnih uslova svega je 10% od stvarnih
mogunosti. To je i razlog to nam stalno nedostaju sredstva za normalno funkcionisanje
nae odbrane.
Zahvalni smo Vama i svetom Sinodu na ve provedenim akcijama meu Srbima u
dijaspori za prikupljanje pomoi.
Molim Va blagoslov za jo jedan odlazak u Sjedinjene Amerike Drave, Kanadu,
Australiju i Evropu naih dobrotvora, Njihovih Preosvetenstava episkopa Dalmatinskog
gospodina Longina, episkopa Gornjekarlovakog gospodina Nikanora i gospodina
Hrizostoma episkopa Kljuko-petrovakog.
Koristim priliku da se Vama, Vaa Svetosti, mitropolitima, vladikama i ostalom svetenstvu
Srpske pravoslavne crkve jo jednom zahvalim za sve ono to ste uinili u pomaganju
pravedne borbe naroda Republike Srpske Krajine da ivi slobodan, svoj na svojemu.
S vjerom u Boga.
Knin, 06. februar 1995. g.
M.P.54 PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Milan Marti, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 4.
54
51
32
1995., veljaa 7.
Knin
Obavijest Slube predsjednika RSK o susretu predsjednika Milana Martia s episkopom
gornjokarlovakim Nikanorom i episkopom dalmatinskim Longinom, na kojem im je
zahvalio na prikupljanju pomoi u SAD-u i Australiji za potrebe SVK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SLUBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
Broj: 020/4-4b -101/95.
Knin, 07. 02. 1995. g.
ZABILJEKA
o razgovoru Predsjednika RSK sa vladikama Srpske pravoslavne crkve
U Kabinetu Predsjednika Republike Srpske Krajine gospodina Milana Martia, u
petak, 03. februara 1995. godine, odran je sastanak sa episkopima Gornjokarlovakim
gospodinom Nikanorom i Dalmatinskim gospodinom Longinom. Razgovoru su jo
prisustvovali Savjetnici Predsjednika RSK Risto Matkovi i Rade Matija.
Predsjednik se zahvalio Vladikama na provedenoj akciji prikupljanja pomoi za Srpsku
vojsku Krajine, to su Njihova Preosvetenstva proveli meu Srbima u Americi i Australiji.
Predsjednik e uputiti zahtjev za blagoslov Njegovoj Svetosti patrijarhu Srpske pravoslavne
crkve gospodinu Pavlu za novi odlazak episkopa u inostranstvo za nastavak akcije.
Njihova preosvetenstva dala su bezrezervnu podrku Predsjedniku i dravnom
rukovodstvu RSK u vezi neprihvatanja u razmatranje plana grupe Z-4. Preporuili su da se
i dalje nastoji na miran nain razrjeiti nesporazume sa Republikom Hrvatskom, a da zbog
sve eih prijetnji treba posebnu panju posvetiti odbrambenom sistemu Krajine.
Vladike Nikanor i Longin su prihvatile Predsjednikov predlog da aktivno sudjeluju u
njegovom novoformiranom savjetodavnom tjelu.
Predsjednik je na Tvravi priredio ruak za goste kojima su se prikljuili jo i vladika
Kljuko-petrovaki gospodin Hrizostom kao i poslanik Skuptine RS i predsjednik optine
Sanski Most gospodin Nedjeljko Raula. Bila je to prilika za detaljnije upoznavanje sa
situacijom u tom dijelu Republike Srpske.
SAVJETNIK PREDSJEDNIKA
Rade Matija, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 4.
1995., veljaa 7.
Knin
Zapisnik s 30. sjednice Vlade RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
52
33
ZAPISNIK
sa 30. sjednice Vlade RSK odrane 07. 02. 1995.
u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ini njegov sastavni
dio55.
Odsutni: Mile Bosni, Milan Paen.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar Vini, Neboja Jaki, Milan Luki.
Sjednica je poela s radom u 16.30 asova.
Za sjednicu je predvien slijedei
DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika sa 29. sjednice Vlade
I PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. Pripreme za Skuptinu
3. Informacija o realizaciji Sporazuma o ekonomskim pitanjima
4. Informacija o razgovorima sa meunarodnim predstavnicima
5. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA
5.1. Donoenje Odluke o prevozu roba auto-putem
6. MINISTARSTVO PROSVJETE
6.1. Donoenje Odluke o osnivanju JP Zavoda za udbenike i nastavna sredstva
7. MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA
7.1. Donoenje Odluke o proglaenju preduzea u dravnoj svojini Rudnici metala i
nemetala Obrovac preduzeem od znaaja za RSK
8. KOMESARIJAT ZA ZBJEGLICE
8.1. Informacija o aktuelnim problemima i zbrinjavanju izbjeglica u RSK
8.2. Pregled aktivnosti regionalnih i optinskih organa Komesarijata za izbjeglice RSK u
1994. godini
8.3. Donoenje Odluke o preuzimanju lica koja rade na poslovima zbrinjavanja izbjeglica
raseljenih lica a mobilisana su u okviru civilne zatite
8.4. Donoenje Odluke o oslobaanju izbjeglica od uea u trokovima zdravstvene zatite
II PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUUJE U SKRAENOM POSTUPKU
9. Donoenje Odluke o kupovini osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva energetike i
rudarstva i Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju
10. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava Republikom hidrometeorolokom zavodu za
izvoenje kanalizacionih radova i spajanje na gradsku kanalizacionu mreu
11. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava Republikom hidrometeorolokom zavodu za
nabavku telefonske centrale
12. Donoenje Odluke o odobrenju sredstava Republikom hidrometeorolokom zavodu za
nabavku inventara za opremu prostorija
13. Donoenje Odluke o odobrenju novanih sredstava MIP-u
14. Donoenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmeni i dopuni Pravilnika o
organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u MIP-u
55
53
Poljoprivrede, umarstva.
Beli Manastir.
Borislav, predsjednik Vlade RSK.
Prireivai su izostavili priloge.
54
55
Ad-7
ODLUKA
o proglaenju preduzea u dravnoj svojini Rudnici metala i nemetala Obrovac
preduzeem od znaaja za RSK (prilog br. 5)
8.1. Donesena je
Ad-8
ODLUKA
o koritenju mazuta kao kompenzacijskog sredstva za finansiranje namjenske proizvodnje
(prilog br. 6)
8.2. Nakon to je ministar Tanjga65 podnio informaciju o sprovedenoj mobilizaciji
usvojen je
ZAKLJUAK
Na iduoj sjednici Vlade podnijet e se cjelovita informacija o efektima sprovedene
mobilizacije, s tim da se zaduuje ministar Petrovi66 da dostavi izvjetaj o efektima
mobilizacije na privredu industriju.
Ad-8-3
Ministar ijan67 je obrazloio model snabdijevanja dizel gorivom poljoprivrednu
proizvodnju namjenjenu robnim rezervama i SVK (prilog br. 7) i predloio da se prihvati
model i na osnovu toga zadui Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede da
izradi odluke i uputstva, program distribucije dizel goriva, osnovne elemente iz Ugovora; da
63
64
65
66
67
56
Ministarstvo odbrane izradi svoje elemente iz ugovora i procjenu potreba i popis snabdjevaa
SVK, a robne rezerve da saine svoje prijedlog ugovora.
Kroz raspravu, dodaje ministar, moemo vidjeti koliko e biti subvencija.
Nakon krae rasprave usvojen je
ZAKLJUAK
Model snabdijevanja dizel gorivom poljoprivrednu proizvodnju namjenjenu robnim
rezervama i SVK prihvata se kao polazna osnova, a konaan stav zauzet e se na slijedeoj
sjednici Vlade kada ide i Zakon o porezu na promet u sklopu kojeg je predviena
olakavajua okolnost vezana za primarnu poljoprivrednu proizvodnju.
Donesena je
Ad-9
ODLUKA
o kupovini osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva energetike i rudarstva i Ministarstva
za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju (prilog br. 8)
Donesena je
Ad-10
ODLUKA
o odobrenju sredstava Republikom hidrometeorolokom zavodu za izvoenje
kanalizacionih radova i spajanje na gradsku kanalizacionu mreu (prilog br. 9)
Donesena je
Ad-11
ODLUKA
o odobrenju sredstava Republikom hidrometeorolokom zavodu za nabavku telefonske
centrale
(prilog br. 10)
Donesena je
Ad-12
ODLUKA
o odobrenju sredstava Repub. hidrometorolokom zavodu za nabavku inventara za opremu
prostorija (prilog br. 11)
Donesena je
Donesena je
Ad-13
ODLUKA
o odobrenju novanih sredstava MIP-u (prilog br. 12)
Ad-14
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta u MIP-u (prilog br. 13)
Donesena je
Ad-15
57
ODLUKA
o izradi pregradnih stijena i nabavci namjetaja za potrebe Ministarstva polj., um. i
vodoprivrede (prilog br. 14)
Donesena je
Ad-16
ODLUKA
o nabavci osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva za urbanizam, stam.-kom.68 poslove
i graevinarstvo (prilog br. 15)
Donesena je
Ad-16-a
ODLUKA
o davanju saglasnosti na opte uslove za isporuku elektrine energije (prilog br. 16)
Donesena je
Ad-16-b
ODLUKA
o odobrenju sredstava za isplatu zgrade Okrunog suda u B. Manastiru69 (prilog br. 17)
lanovima Vlade radi informisanja podjeljen je slijedei materijal:
STAVOVI
Izvrnog savjeta optine Pakrac o uslovima kontrole koritenja i odravanja vodovodnog
sistema
umetlica-Pakrac-Lipik (prilog br. 18)70
III
PRAVILNIK
o slubenom odijelu i oznakama radnika carinskih organa (prilog br. 19)
Sjednica je zavrila s radom u 22.30 asova.
Broj: 06-5-215/95 Broj: 05-5-236/95
Knin, 22. 02. 1995. Knin, 22. 02. 1995.
SEKRETAR M.P.71 M.P.72 PREDSJEDNIK
Savo trbac, [v.r.] Borislav Mikeli, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 21.
68
69
70
71
72
Stambeno-komunalne.
Beli Manastir.
Vidi: Dokument br. 28.
Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
58
34
1995., veljaa 7.
Krnjak
Plan evakuacije stanovnitva MZ Donji Skrad, Tuiloviki Cerovac73, Tuilovi i Brezova
Glava
KOMANDA VOJNOG ODSEKA VOJNI
ODELJAK M.P.74
Pov. br. 56-2/95.
7. 2. 1995.
KARLOVAC KRNJAK
Plan CZ za evakuaciju MZ Donji Skrad, s. Koranski Breg, s. Kosijersko.
1. Donji Skrad i naselja Kosijersko Selo i Koranski Breg locirani su u neposrednoj blizini
rijeke Korane, koja je ujedno i linija razdvajanja zaraenih strana. irina ove zone iznosi cca
9 km, a dubina cca 3,5 km. Samim tim, naselja su izloena neprijateljskoj vatri i posredno i
neposredno to znai da je zona u potpunosti prostreljiva i po dubini i po irini.
Pravac evakuacije za Korenski Breg (iskljuno s. Malii, Grijakovii i Djui)
Galovo Brdo preko platoa Mlakovac s. Marinkovii kroz ravne doline do sela
Maeii komunikacijom prema Peniima pravac Krnjak Bud. Rijeka. Evakuie se cca
60 lica.
Zaseoci i sela ovog reona dobro su izmeu sebe povezani kolskim putevima. Izbijanjem na
put kod sela Maeii put se iri i pogodniji je za transport stanovnitva i stoke. Prvi prihvat
stanovnitva bio bi kod sela Penii, gdje bi aktivisti CZ po potrebi vrili daljnju evakuaciju
za Budaku Rijeku. U tom rejonu mogue je obezbijediti privremeni smjetaj za cca 120
lica i oko 30 mjesta za smjetaj stoke. Za prijem u B. Rijeci zaduen je Boi Radovan.
Linija osmatrakih mjesta: OM -1: Galovo Brdo k. 211, OM-2: s. Marinkovii kota 163
Pravac evakuacije za Kosijersko Selo:
Kosijeri Maeii Biii Penii prema koli Krnjak pravac Budaka Rijeka.
Komunikacija kojom bi se kretalo stanovnitvo ovog reona je u vrlo dobrom stanju, tako
da bi se mogla evakuirati i krupnija stoka. U rejonu Penia ili kod kole Krnjak povjerenici
CZ proveli bi stanovnitvo do prihvatnog centra u Budakoj Rijeci i po potrebi u Trupinjak.
Za prihvat u reonu Trupinjaka zaduen je Kosijer Mile iz Buri Sela.
Evakuie se cca 107 lica.
Linija osmatrakih mjesta: OM-1: trig. 178, OM-2: trig 196.
Pravac evakuacije za MZ Donji Skrad (ukljuno s. Luani i Milovanovii)
Marinkovia glavica kota 171 s. Bunii s. Bolii putem u Skradsku goru s.
Vujakovii s. Velimirovii kroz s. Ponorac s. Kozline s. Gornji Skrad pravac
Zagorje. Evakuie se cca 160 ljudi.
Kritini deo puta je od Marinkovi glavice do ulaza u Skradsku goru. U rejonu Gornjeg
Skrada mogao bi se improvizirati prihvatni centar. U saradnji sa aktivistima CZ stanovnitvo
73
74
59
i stoka mogli bi se trajnije smjestiti u selu Zagorje gdje je obezbjeen smjetaj za 174 lica, 74
goveda i 23 svinja. Za prihvat u MZ Zagorje zaduen je Dudukovi Nikola.
Linija OM: OM-: Gradina t.260, OM-2: Skrad. gora t.428, OM-3: Vetiljaa T.
M.P.75
KOMANDA VOJNOG ODSEKA VOJNI
ODELJAK
M.P.76
Pov. br. 56-2/95.
7. 2. 1995.
KARLOVAC KRNJAK
Plan CZ za evakuaciju MZ Tu. Cerovac, Tuilovi, Brezova Glava i s. Malii.
1. Navedene MZ nalaze se na udaru neprijateljskog djelovanja sa zemlje iz vazduha. Dubina
ove zone iznosi u proseku oko 7,5 km, a irina oko 4,5 km. S obzirom na blizinu neprijatelja
i njegovih OS navedena zona za ove MZ prostreljiva je i po dubini i po irini i to odmah
po otpoinjanju borbenih dejstava. Nalog za evakuaciju moe izdati samo vojna komanda u
saradnji sa dravnim organima MO i CZ.
Za MZ Tuilovaki Cerovac pravac evakuacije:
Macut brdo Podrljevac- putem kroz Babinu Goru preko Velikog brda u rejon sela
Pogledi.
Za ovaj karakteristino je da velikim dijelom prolazi kroz umu Babina gora i da je
put relativno irok i u dobrom stanju. Kvalitet puta dosta zavisi od vremenskih uvjeta u
datom trenutku. Izlaskom u rejon sela Pogladi ekati dalja nareenja. Eventualno daljnja
evakuacija mogla bi tei u dva pravca:
prvi: prema selu Mandii i dalje do Utinje Vrelo Utinje.
drugi: prema selu Ivkovii i dalje prema Bukovici.
Linija osmatrakih mjesta:
OM-1: Macut brod-kota 221, OM-2: Veliko brdo trigonometar 243, OM-3: sjeverno od
sela Ivkovii trig. 244
Evakuie se cca 400 ljudi.
Za MZ Tuilovi pravac evakuacije:
MZ Tuilovi i s. Malii nalaze se samo nekoliko stotina metara od poloaja neprijateljske
vojske. Mjesto je relativno veliko, a zauzima i vaan geostrateki poloaj zbog raskrsnice
puteva. Osim toga u mjestu se nalazi podruna kola, pota i benzinska pumpa tj. objekti
koji bi medju prvima bili izloeni neprijateljskoj vatri.
Zbog veliine mjesta predlaemo dva osnovna pravca evakuacije, a za sela Malie i
Grijakovie poseban pravac evakuacije.
Donji Tuilovi pravac evakuacije:
trgovina Djuri lijevo putem pored groblja-prema koti 225 Stanite s. Cvijanovii
Oki (do kole) gdje bi bio prvi prihvatni centar.
75
76
Okrugli peat: RSK, Zonski tab Kordun, Optinski tab Karlovac. Potpis neitak.
Okrugli peat: Komanda Vojnog odseka Vojni, Odeljak Karlovac Krnjak.
60
Put je dosta dobar jer se velikim dijelom kree kroz Babinu goru. Osposobljen je za traktore
i kamione. Evakuie se cca 200 lica. Linija osmatrakih mesta: OM-1: trigonometar 225,
OM-2: s. Cvijanovii t. 226.
D. Tuilovi (ukljuujui s. Mandi i s. Rape) pravac evakuacije:
raskrsnica kod benz. pumpe preko mosta na Radonji prema s. Dabii s. Komadine
Piljino vrelo s. Ivoevii Kolari prih. centar.
Pravac evakuacije velikim dijelom je kroz umu Loskunja. Kritini deo puta je do sela
Komadine (cca 800 m). Put je relativno irok i ist tako da se njime mogu kretati traktori i
stoka. Evakuie se cca 250 lica.
Osmatraka mjesta: OM-1: brdo Glavica kota 222, OM-2: juno od sela Komadine kota
253.
S. Malii pravac evakuacije:
s. Malii s. Grijakovii s. Djurii prema s. aule gdje se pridruuju sela Boii i
Topaevii Ponorac iri rejon kole Krnjak (prvi prih. centar). Kritini deo puta je na
potezu s. Malii zaseok Kozline 1 km.
M.P.77
Preslika, strojopis, latinica
HMDCDR, 2., kut. 265.
35
1995., veljaa 8.
Knin
Prijepis tonskog zapisa 1. izvanredne sjednice Skuptine RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
NARODNA SKUPTINA
MAGNETOFONSKI SNIMAK
SA PRVE VANREDNE SEDNICE SKUPTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE,
ODRANE 8. FEBRUARA 1995. GODINE U KNINU78
Obrada:
Milena Lazi
Vera Stefanovi
[.]79
77
78
79
61
Milivoj.
62
(Aplauz)
Radi se, dakle, o treem poslaniku iz Gline koji je dobio apsolutno najvei broj glasova i
koji iz zdravstvenih razloga, jedan je od najveih ranjenika, nije mogao biti tu.
(Dugotrajan aplauz).
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Zahvaljujem kolegi Vojnoviu. Ja, gospodinu Vukiu, naem kolegi, elim mnogo
uspeha u radu i nadam se da e ubudue imati snage i mogunosti da bude prisutan na ovim
sednicama.
Ima predloga, da li da ova sednica bude u potpunosti zatvorena, ja u dati na glasanje.
Ko je za to da se kompletna taka razmatra i da bude zatvorena za javnost, molim da
digne ruku? (39 poslanika)
Od prisutnih 75 poslanika 39 poslanika je za to da ova taka bude u celosti zatvorena.
Ja se izvinjavam novinarima koji nee moi da prisustvuju, a televizija moe da snimi i da
da izvjetaj, ono to moe da se da.
Ima re doktor Kresojevi.81
KRESOJEVI:
Potovani predsednici, potovane kolege poslanici, mislim da ne postoji niti jedan
ozbiljan razlog da se ovo ne prenosi uivo. Mi sa Hrvatskom smo u pregovorima i ve dugo
uestvujemo, i odakle se na narod informira, gledajui emisiju Slikom na sliku. ta bi
mi to danas rekli Hrvatima to ne znaju od nas, ime biste vi to danas, ako javno danas
kaemo dokle smo stigli, ta smo uradili, ugrozili bezbednost ove Krajine. Mislim da ovo to
radimo, da opet zatvaramo i da narod informira parcijalno kako ko stigne. Mislim da nije u
redu i da nije poteno. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Ima re gospodin Vuji:
VUJI RANKO:
Gospodine predsednie, gospodo poslanici, uvaene kolege i gosti, dozvolite mi samo da
kaem, da ne vidim nijedan jedini razlog, poto se radi o sudbini zemlje naeg naroda da se
ovo ne prenosi. Samim tim, to je taka dnevnog reda tako postavljena, to ne vidim u njoj
niti jednog jedinog momenta gde mi moemo uticati kontraproduktivno nekoj naoj ovde
raspravi, osim dijela gde bismo moda iznosili neke pojedinosti koje spadaju pod apsolutno
vojnu tajnu, gde bismo mogli samim tim da kaemo, recimo, tamo pri kraju, gde je to
potrebno, da prekidamo javni prenos. Nije mi jasno, gospodine predsednie, kako ste Vi
dali, ajmo na glasanje, ispalo mi je to, kao da je grupa dogovorila da izglasamo bez ikakve
rasprave. Neophodno bi bilo da raspravimo zato se jednostavno treba ili ne treba prenositi
neka skuptina.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Zahvaljujem.
Ja sam duan da ovde proitam lan 48. Slubenog glasnika Republike Srpske Krajine
koji kae:
Sjednice Skuptine i njenih odbora su javne.
Sjednice Skuptine i njenih odbora mogu biti zatvoreni za javnost ako to predloi Vlada,
odbor ili najmanje 10 poslanika, o tom predlogu glasa se u Skuptini bez pretresa.
81
Milan.
63
Prema tome, predlog je Kluba poslanika SDS Krajine, prema tome, vie od 10 poslanika,
ja sam bio duan da dam na glasanje.
Izvolite.
Ima re Simo Krni.
SIMO KRNI:
Potovani predsednie, potovano predsjednitvo, ja sam jedan od poslanika koji je
potpisao da se sazove vanredna sednica na ove teme. Mi smo sada odglasali, ako je 39
poslanika, onda je doneena odluka da se ne prenosi javno. Ja sam mislio da emo mi
prvi dio ove nae dananje sednice da prenosimo i da narod to vidi i da uje, ne samo na
narod u Republici Srpskoj Krajini, neka uju svi, jer smatram da ovaj parlament je toliko
snaan i jak, a pokazalo se i dosada, da moe da narodu kae vrlo kvalitetno i kvalifikovano
sve ono to misli u ovom trenutku o ovim pitanjima. Nemamo drugih mogunosti da na
narod u celini informiemo o naim dananjim stavovima, jer on prati radio i televiziju,
pa da ga u celini informiemo o ovim naim stavovima. Budui da smo odglasali, tako
kako smo odglasali, drugi teme bi trebao da bude stvarno zatvoren, jer ima pitanja koja ne
moemo davati svakome na javnost. Ako je mogue tehniki da se snima ovo to mi radimo
po prvoj taki dnevnog reda, pa da se reprodukuje naim graanima, onda bi bilo dobro.
Zato predlaem, ako je zatvorena sednica da se snimi, pa da se onda dade naem narodu u
pogodnom momentu i na nain kako mi to odluimo.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Hvala lepo Simo.
Gospodin Liina ima re.
LIINA RATKO:
Gospodine predsednie, cenjene kolege i cenjeni gosti.
Imam dvije stvari.
Prvo, sloio bih se sa prethodnicima, to se tie ovog, ne vidim nikakav logian razlog,
ako mi to stalno navodimo i izvlaimo nekakve lanove koji nas spreavaju da neke stvari
presudne za interes naroda, ako nas taj lan spreava, da se dogovorimo da i to promenimo,
jer nije nita Bogom dano i Bogom zapisano.
Dakle, u potpunosti se slaem sa prethodnicima, da ovo treba javnost da vidi. Ne slaem
se sa tim da neto treba snimati, pa posle toga dati. Dajte, neka se vidi, neka svaka ovde
izgovorena re ide direktno u narod, neka se uje ta ko misli. Da li ima tu neto da se krije?
Druga stvar.
Javio sam se da predloim i dopunu dnevnog reda. Nismo se sastajali ve dosta dugo.
Predlaem da pored ovoga stavimo i dopunu dnevnog reda Poslanika pitanja. Mislim
da u ova dva meseca koliko se nismo sretali, da se puno problema nakupilo, nekih tema,
da bi se i to trebalo staviti na dnevni red. Znai, predlaem da se dnevni red dopuni sa
Poslanika pitanja.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Zahvaljujem se gospodinu Lianinu.
Molim vas, ja sam duan da proitam lan 74. Ustava Republike Srpske Krajine, a gde
pie: Skuptina se sastaje u vanrednom zasjedanju na zahtjev najmanje treine ukupnog
broja poslanika ili na zahtjev Vlade sa unapred utvrenim dnevnim redom.
Ovih 30 poslanika koji su zahtjevali da se odri ova sjednica, oni su definisali unapred
dnevni red i ovaj dnevni red se ne moe menjati, ve u redovno zasjedanje koje poinje,
kako znate 1. marta, dnevni red e se utvrivati na poetku svake sjednice.
64
Molim vas, poto je 39 poslanika glasalo, zbog odreenih razloga koje su ljudi naveli,
da ova take dnevnog reda ne bude prenoena, ja stvarno molim, novinare i sve one koji
nemaju poziv.
(Upadica s mesta)
Ko je za da se prenosi
Moemo i to.
Ja mislim da je to zavreno.
Da li ima potrebe sada.
Izvolite.
Ima re gospodin Dodan Petar.
DODAN PETAR:
Gospodine predsednie, prijatelji i drugovi i poslanici,
Ja esto ne izlazim za ovu govornicu jer mi nije stalo do slikanja, nije mi ba mnogo stalo
da li u preko televizije biti prenoen i ta e moji ljudi koji su me birali o meni rei, to sam
ovde govorio kad ide u eter. Meni je daleko bitnije kada se ovde neto dogovorimo, pa se
vratim i odem meu te ljude i sa njima sednem i razgovaram o svim detaljima. ta sa ovim
hou rei?
Pustimo mi demagogiju. Mi na ovoj sednici, gospodo, ja smatram da imamo toliko
stvari koje zaista ne trebaju ii da ih druga strana slua. Ako sve oni mogu znati, to ree
prethodno gospodin doktor, onda zaista o emu mi imamo raspravljati, ta imamo donositi.
Ja tvrdim, a to ne moram ja tvrditi, to zna na narod koji nas ovde poslao, kako ivi, koji su
problemi i u kojoj su situaciji. Moemo li mi sjesti i kao ljudi ovde se dogovoriti i razlistati
puno problema koji su otvoreni i koji stoje u narodu i razlistati i ovde raiavati, a onda u
javnost otii na teren, otii meu ljude, razgovarati, pa videti ta emo dalje. Ja ne vidim da
je stanje dobro, da bi mogli sve to prenositi, da ne kaem, paniiti meu ljudima.
Prema tome, shvatimo mi da smo mi u situaciji u kojoj jesmo. Ne vidim potrebe i toliko
nepoverenja tog naroda, ako se ba preko televizije ne prenosi sve.
Znai, ja oekujem da e ova sjednica, zato sam na nju doao, zaista duboko zai u
probleme koje imamo i sutinu, i tu sutinu ne bi trebali tako otvoreno plasirati u javnosti
i u svijet.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem.
:
(Upadica s mesta: Trae repliku).
Replika ne moe, jer Vas niko nije prozvao. Po imenu i prezimenu niko nije prozvan.
Ja moram rei, mi smo pozvali najodgovornije ljude iz Republike Srpske Krajine, od
predsednika drave, od svih ministara u Vladi od komandanta Srpske vojske, od predsednika
optina svih iz Republike Srpske Krajine, od svih predsednika izvrnih savjeta i mislim da
ovde sjede najodgovorniji ljudi u Republici Srpskoj Krajini. Da li e biti prenos ili nee biti
prenos? Sami ste videli da je 39 ljudi predloilo i izglasalo da ne bude prenos i smatram da
e ova informacija i da e ovi ljudi najodgovorniji preneti narodu ta je ovde zakljueno i o
emu je ovde bilo rei. Smatram da neke stvari ne mogu ii u javnost, ne radi naeg naroda,
ta vie na narod treba sve da zna, nego ne moe radi naeg neprijatelja koji i te kako nas
gleda.
Ima re doktor Maljkovi.
65
RADOVAN MALJKOVI:
Gospodo predsednici, dragi gosti, cenjene kolege,
Ja se opet javljam, po ko zna koji put u vezi ove teme, i opet u biti dalje uporan, i opet
u ponoviti ono to sam ve nekoliko puta napomenuo. Mene rad Skuptine u kojoj e
bilo ko ukljuivati, iskljuivati Skuptinu, proglaavati sve i sva pod tajnom, mene takav
rad Skuptine ne zanima. Ja opet ponavljam tajna se svodi samo na jedinu rije, kratko
reeno, to je poslunost. Kome? Koju poslunost? Ja vas molim i apeliram na vas, ovde se
radi o sudbini naroda i mi trebamo otvoreno i javno progovoriti. Zato bi mi krili do naeg
naroda, da raspravljamo odgovorno o sudbonosnim pitanjima. Zato bi mi krili od svog
naroda ta e se narodu i nama kao dijelu tog naroda dogoditi? Meni je to nepojmivo vie.
Ja opet ponavljam, tajna se svodi na poslunost. Ja nisam lan tajne organizacije, nego
Skuptine Republike Srpske Krajine. Hou javno da govorim. Ja ne vidim svrhu stalnih
tajnih sastanaka Skuptine.
Jo jednom apeliram da ova sjednica Skuptine bude javna i otvorena.
Hvala.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Zahvaljujem.
Molim vas, ima re gospodin Vujanovi.
VUJANOVI STANKO:
Pozdravljam vas sve skupa.
Kao predsednik Odbora za odbranu i bezbednost nismo imali mogunosti da se
sastanemo i da donosimo neke odluke ili zakljuke, zato dajem predlog Skuptini i ovom
parlamentu da se Odbor za bezbednost sastane, da nam date pet minuta vremena i da
prihvatite odluku Odbora hoe li biti sednica otvorena ili zatvorena.
Hvala.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Ima re gospodin Kovaevi.
KOVAEVI GOJKO:
Ja podravam predlog gospodina Vujanovia. Mislim da je on konstruktivan i u ime
Kluba poslanika SDS Krajine predlaem pauzu od 10 minuta.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Dobro.
Poto gospodin Vujanovi traio pet minuta, ja mislim da bude ipak 10 minuta. Za 10
minuta poinjemo sa radom.
(P A U Z A)
NASTAVAK RADA POSLE PAUZE U 13 SATI 30 MINUTA
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Ja molim predsednika Odbora za odbranu i bezbednost da iznese stav Odbora.
VUJANOVI STANKO:
Stav Odbora je u poetku bio da prvi deo sednice bude javan, a drugi deo tajan, dok nije
doao gospodin Babi82 i vrio pritisak na svoje lanove partije. Preglasavanjem je doneena
odluka da cela sednica bude tajna.
Hvala lepo.
82
66
Franjo.
69
Srpske Krajine. Hrvatska to treba da zna, jer ista stvar e se odigrati u sluaju agresije
Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu.
Bitka koja je pred nama, sigurno, nije izgubljena, a da li e biti dobijena, zavisi od nas
samih. Ono ega se moramo plaiti nisu Hrvati. Oni sami pobjediti nas ne mogu. Jedino i
iskljuivo moramo se plaiti sebi i svog nejedinstva.
Potsjetimo se ovom prilikom ukazivanjem poznatog kineskog stratega i politiara Sun
Zija84 koji u crvenoj knjizi Umijee ratovanja napisanoj 400 stolea pre nove ere zapisao:
Naa nepobjedivost ovisi o nama. Ranjivost neprijatelja ovisi o njemu. Neranjivost se
osniva na odbrani, a mogunost za pobjedu na napadu.
Zato neka se svako od nas upita da li je uinio sve to mu je u moi da se pospjei naa
nepobjedivost.
Da li smo uinili sve neophodne potrebne radnje da pojaamo efikasnost sistema
odbrane? Ili su neki meu nama, koji su na vlasti, ili pri vlasti, iskoristili tu vlast, prije svega,
za lino bogaenje i afirmaciju. Vreme je zbog odsutnog trenutka koji se pribliava da se
utvrdi koliko je ko uinio i da li smije dalje da ini, ako loe ini?
Gospodo, narodni poslanici,
Na narodu je, ali i na vama, da to utvrdite. Vremena puno nema. Iskoristite ga na najbolji
mogui nain.
Kao predsjednik Republike duan sam da ukaem na nekoliko krupnih problema koji
izuzetno teko optereuju Krajinu, a posebno njenu bezbednost.
Prvo, mnogo puta svi smo iskazali, i Skuptina, i Vlada i Vrhovni savet odbrane, i ja sam
sam na tome posebno insistirao, da se novana primanja vojnih obveznika, aktivne vojske,
rezervnog sastava, kao i dobrovoljaca moraju podii na takav nivo da se sa njima mogu
podmiriti osnovne ivotne potrebe. Bilo je dosta govora i obeanja da niko nee smjeti imati
veu plau od vojnika. Umesto toga ta imamo? Protekli mjesec na mnogim mjesecima
Vojska je odbila da primi platu. Ja kaem sa punim pravom. Zar je dostojno borca koji
ratuje ve toliko godina da primi alosnih i sramotnih 25 dinara, a za to vreme, ne mali broj
drugih prima izmeu 400 i 1.000 dinara? Zar ne bi bilo bolje, i asnije, da ako nema novca,
i do njega se ne moe doi, svi znamo da smo u ratu, da nam privreda vie ne radi, nego
to radi, da se i ne djeli ovako sramotna plata, ali ne samo za Vojsku, nego i za sve. Uvjeren
sam da bi svaki astan graanin i borac, a oni su velika veina, bez pogovora prihvato takvo
reenje, te izvrio svaki mu povereni zadatak, snaao bi se on da preivi i bez te plate. Njega
boli nepravda. I sve nas treba da boli ta nepravda. Jer, novce ima onaj ko puku uglavnom
nikad nije ni vidio, a kamoli da je olovo osjetio. Njega boli spoznaja, da je mnogo onih koji
su zbog neefikasnosti dravnog sistema, usljed toga i sve manjeg vjerovanja u njega pronali
mnoge rupe te izbjegli izvrenje vojne obaveze.
Upravo tu, u neefikasnom dravnom aparatu, na mnogim mjestima i korupiranom, treba
traiti uzroke ovog nepodnoljivog stanja. Neka mi samo neko ne kae, da mi zaista nismo u
mogunosti da iznaemo novce za vojnike plate? To sigurno nije istina. Prije e biti da oni
koji su za to zadueni imali neka druga, po njima, prea posla. Ako ne privreujemo puno,
mi bar trgujemo. U zadnje vrijeme mnogo intenzivnije nego prije, ak i sa muslimanima sa
kojima ratujemo, a bogami i sve vie i sa Hrvatima.
Kineski strateg i vojni teoretiar Sun Tzu (Sun Cu) autor je knjige Umijee ratovanja (napisana 500. ili
300. godine prije Krista), koja je bila glavni izvor Mao Ce-Tungove Crvene knjiice o strategijskoj i taktikoj
doktrini.
84
71
Neka nadlene strukture ovde javno kau koliko je naplaeno carine, akciza i poreza, a
koliko je robe prolo bez plaanja nikakvih dabina. Milionske svote novca u nemakim
markama sljeu se u ruke privatnika, a drava nema tako rei ni za koricu hljeba. Pojedinci
su privilegovani, daje im se monopol na eksploatacijom ume, cigareta i slino. Neki od njih
su privilegovani i u nabavci naftnih derivata, tako da nam je, recimo, MUP u situaciji da
uzima gorivo na poslugu, jer zadnjih mjeseci nije dobilo ni 30 posto predvienih koliina.
To je isto sluaj i sa Vojskom. Ne ini li vam se malo udnim i opasnim presedanom po
bezbednost Krajine da za MUP goriva nema? Mnoga privatna preduzea su u poziciji da
mnogo prije od dravnih firmi dobiju potrebne papire za prevoz robe trgovakim konvojima.
Tako, na primer, Tvornica vijaka Knin nekoliko mjeseci mora ekati da joj kamioni sa
repromaterijalom, to je strateka sirovina eljezo, pree u Rau, a drugi su u poziciji da to
uine dosta brzo. Izgleda da je izdavanje potvrda postao vrlo unosan posao. Izvrna vlast vrlo
teko, sa slabim rezultatima, suprostavlja se narastajuoj kriminalizaciji drave i drutva.
Upravo u toj injenici, kao i prihvatanju linije nezameranja i nedovoljno iskazane
kreativnosti treba traiti uzroke neposedovanja dovoljno novca za isplatu plata Vojsci i
Miliciji, ali i prosveti i svim ostalim korisnicima dravnog budeta. Problem je i u tome
to nisu uspostavljeni efikasni mehanizmi kontrole izvrne vlasti. Ona je svedena gotovo,
iskljuivo, na Skuptinu, koja, s obzirom na nain rada, tromeseno plenarno zasedanje,
esto nije u mogunosti da ostvari efikasnu kontrolu.
S druge strane, suprotno izjavama nekih politikanata, ovlaenja predsednika Republike
su nedovoljna, gotovo simbolina. To je potpuno neprihvatljivo, posebno za dravu koja se
nalazi u ratu. Ako elimo prosperitet Krajini, vrlo brzo bi se tu neke stvari morale izmeniti.
Ostau jo malo na problemu plata Vojske, ali i materijalnog obezbeenja kompletnog
odbrambenog sistema.
Traim od vas i Vlade da se razmotri mogunost dodatnog finansiranja Vojske i to na taj
nain da se izvri dodatno oporezivanje do 5 posto svih proizvoda koji su u prodaji. Novana
sredstva koja bi se prikupila umnogo bi pospeila razrjeavanje razmatranog problema.
Razumljivo ovo nije neka posebna umotvorina. Primjenjena je u mnogim zemljama. Tako,
na primer, na Kipru85 se i danas dodatno oporezuje 8 posto gotovo svaki artikal koji je u
prodaji. Ne zaboravimo rat je kod njih bio jo davne 1974. godine. Prikupljena sredstva
koriste se za zbrinjavanje izbeglih Kiprana sa teritorija koje se nalaze pod turskom vlau.
Ne znam da li vam je poznato da i Hrvatska primjenjuje model slian ovom.
Drugo, svi se vi seate da prilikom izbora Vlade insistirali na tome da njeno sjedite bude
u Kninu, a svi ministri, predsednik Vlade da najvei dio vremena isto provode u Kninu.
Umesto toga, ta imamo? Vlada se sastaje vrlo rijetko, jednom do dva puta mjeseno. I
samo u ta tri do etiri dana se ministri nalaze u Kninu, razumljivo ima i izuzetaka. Ostalo
vreme malo ko zna gde se nalaze. Po svemu sudei najvei dio vremena provode u Beogradu.
U takvim okolnostima je vrlo teko efikasno raditi. Verovatno i tu treba traiti uzroke
nedovoljne efikasnosti izvrne vlasti.
Ve sam prethodno istakao nedovoljne zakonske kompetencije predsednika Republike,
prema izvrnoj vlasti. Ali ni moji lini apeli nisu dali eljene rezultate, te stoga traim od ove
skuptine da ostane dosledna na insistiranju o neophodnosti ivota i rada Vlade i ministara
u Kninu.
85
Cipar.
72
Tree, u vremenu u kome je jaka rije ubojita, ubojitija od svakog oruja, mi smo
sebi dozvolili luksuz da budemo ve tri mjeseca bez ministra informisanja. Kao da smo
sve bitke dobili i kao da nam svet bezpogovorno vjeruje, koje li sve zablude... Ne samo
da nemamo prezentaciju prema van, ve nam je na unutranjem planu javna rije toliko
suhoparna, jednosmerna i prevaziena da vie smeta, nego koristi. Ni jednog okruglog
stola, nijednog politikog magazina, nijedne kritike razmjene miljenja. Umjesto da nam
se duh prosvjetljava, na ovaj nain samo slabi, umjesto napredovanja na sceni je stagniranje.
A, kako i moe biti drugaije, kada nemamo ak ni ministra informisanja, ili bar nekoga ko
e preuzeti njegovu ulogu.
I, etvrto, u vremenu kada je neophodno ostvariti potpuno jedinstvo svih politikih
snaga u odnosu na strateka pitanja Krajine, nedopustivo je da se voze solo trke. Svi glavni
protagonisti i zastupnici vlasti u Krajini, pa bili oni i predsednik Republike, predsednik
Vlade, ministri inostranih poslova, nakon prihvaenih i preuzetih obaveza, naknadno
samostalno odluivati da li e ii na pregovore, recimo, u Zagreb ili nee ii, ili da li e doi
na Pale, ili nee doi. Igre oko toga ko je vei Srbin, a ko je manji, ili ako je pak izdajnik, ako
nije, najmanje nam trebaju na ovom vremenu. Slobodno uzmimo neto iz Hrvatske oni
ovakvih problema nemaju.
Brao i sestre, narodni poslanici,
Nisam imao nameru da vam izlaem veinu problema koji optereuju Republiku Srpsku
Krajinu. Mnogi od vas kroz svoje diskusije ukazae na njih. Nisam govorio o lepim i
dobrim dostignuima naeg drutva i njih je dosta. Da i nije tako, zar bi se Republika
Srpska Krajina mogla i stvoriti i odbraniti. Ono to sam eleo da vam poruim, a u svetlu
najnovijih odluka hrvatske drave, iskazano je istinitom milju da bitka koja je pred nama
sigurno nije izgubljena, a da li e biti dobijena, zavisi od nas samih. Niko nema pravo da
stane na put naoj pobedi. Niko nema pravo da pravu i ivotu zabrani ivot.
Kriminal i ratno profiterstvo iskoreniti. Carstvo morala i potenja uspostaviti u ratu.
Ratne zakone primenjivati. To je put kojim treba kroiti. I tada emo zasigurno nau
ivotnu bitku dobiti.
Uinimo svi to zajedno!
Hvala.
(Aplauz)
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Zahvaljujem predsedniku Martiu.
Ima re prvi ministar Vlade.
Izvolite.
BORISLAV MIKELI:
Potovani predsednie, potovani poslanici, potovani gosti,
Prihvatajui inicijativu poslanika SDS Krajine sa ovom vanrednom sjednicom, Vlada
je odrala dvije sednice da bi ocenila sve opasnosti koje dolaze i koje mogu da dou ako
UNPROFOR napusti nae podruje. I, zbog toga, moj dio izlaganja je istovremeno vezan
upravo za pregovaraki proces, za pitanja iz toga podruja, o onim pitanjima o kojima je
Vlada raspravljala i zauzela stav.
Meutim, poto je predsednik Republike ovde izaao sa jednom tekom optubom,
rekao bih pamfletom, koji u sebi nosi puno taaka, puno pitanja, nadam se da moemo
imati iza toga i jo sjednica ili sjednica na kojima e se raspravljati o tome ta radi Vlada, ta
73
je radila Vlada, ta radi predsednik Republike, ima li on po koju slabost i da tako svakome
stavimo ono to mu pripada.
No, rekao sam, zbog vanosti ove sednice, i zbog dimenzije koja je ovdje predstavljena, ja
u pokuati da na osnovu dogovora sa predsednikom Skuptine i u okvirima Vlade iznesen
ono to je bilo na Vladi i kako Vlada gleda na situaciju.
Dananja sjednica Republikog parlamenta sigurno e predstavljati jedan od kamena
meaa u utvrivanju pravca u rjeavanju daljnje sudbine srpskog naroda u Republici
Srpskoj Krajini, to je i u onom dijelu, o kome je govorio i Babi, nakon intervencija oko
prenosa i sam istakao zato se sazivala vanredna sjednica. Zato lanovi Vlade i poslanici
u Parlamentu, kao i u cjelini, rukovodstvo Republike Srpske Krajine imaju posebnu
odgovornost u sagledavanju svih aspekata koji su danas i koje moemo sutra oekivati kada
je u pitanju Republika Srpska Krajina.
U definisanju stavova Vlade za dananju sjednicu, te ocjenjujui dosadanje aktivnosti
koje smo provodili od Mirovnog sporazuma o prekidu vatre, zatim ekonomskih pregovora
koji su se odvijali u vremenu iza nas, i na kraju, politikih reenja u koje treba da ue
Republika Srpska Krajina, spadala je i vieasovna sednica Vlade Republike Srpske Krajine.
Polazei od injenice da je Vlada ili njeni najvei dio aktivni dio uesnik dosadanje
aktivnosti u pregovarakom procesu sa Hrvatskom uz posredovanje meunarodne zajednice
to nas i obavezuje.
Prvo, nakon poznatih i dramatinih dogaaja koji su se odigrali i koji su se odigravali i
obiljeili 1993. godine na prostoru Republike Srpske Krajine upadom hrvatskih snaga na
nau teritoriju, bilo je teko stvoriti raspoloenje da se moe ui u tako krupan zalogaj kao
to je Mirovni sporazum o prekidu vatre sa Hrvatskom. No, i pored takvog raspoloenja,
moram kazati, da je uz posredovanje meunarodne zajednice dolo do zagrebakog
sporazuma 29. 03. 1994. godine, koji je prvo polazio od Mirovnog sporazuma o prekidu
vatre.
Realizacija tog sporazuma u praksi je traila ne mala odricanja i aktivnosti, kako Vojske
Republike Srpske Krajine, tako i pripadnika javne sigurnosti. Stvorena je linija dodira i
odreena tampon zona iz koje je povueno teko naoruanje, kako sa jedne, tako i sa druge
strane, a glavna kontrolna uloga pripala je UNPROFOR-u, po kome danas najveim delom
emo i razgovarati. Iako je na tom podruju bilo ne malih problema, moe se kazati, da su
prestale pogibije i upadi hrvatskih snaga na na teritorij, to je i stvorilo pretpostavke da se
moe krenuti korak dalje. Krenuti dalje, znailo je ui u veoma teke i naporne ekonomske
pregovore sa Hrvatskom, u kojima naa strana, ve na startu, nije imala izjednaen tretman.
U prvom redu, zato to su meunarodni predstavnici nosili sa sobom rezolucije Saveta
bezbednosti i, s druge strane, to je Hrvatska meunarodno priznata.
Nakon nekoliko meseci veoma iscrpnih pregovora na podruju ekonomskih odnosa,
uli smo u sporazum na etiri segmenta: auto-put, naftovod, vodovodni sistemi i elektrina
energija.
Prije nego to emo potpisati sporazum o ekonomskim odnosima 2. 12. 1994. godine,
ja sam na ovom parlamentu izneo detaljne probleme i potekoe koji su nas pratili u
pregovorima. Sigurno je da nismo mogli da ostvarimo ono to smo, i mi iz pregovarakog
tima eljeli, a niti, naravno, nai ljudi na terenu, jer smo u prvom redu limitirani, kad je
Hrvatska meunarodno priznata.
Potpisali smo Sporazum o ekonomskim odnosima 2. 12. 1994. godine i nakon toga
nastavili da razgovaramo o operacionalizaciji. Naravno, da je na prvom mestu bio auto-put.
74
Ne zato to smo mi eljeli, ve zato to je to s druge strane, druge dvije strane apsolutno
eljele i radile pritisak. Iako nisu bile, a nisu ni danas, otklonjene sve tehnike greke i
nedostaci, mi smo auto put otvorili 21. 12. 1994. godine i time u velikoj mjeri, da kaem,
smanjili tenzije koje su bile stvorene da emo ui u rat s Hrvatskom.
Nakon otvaranja auto puta bilo je razliitih problema, od tehnikih nedostataka, do broja
uniformisanih lica i do znakova pored ili na auto-putu. U hodu smo savladali uz znaajno
razumevanje graana i rukovodstva Zapadne Slavonije i te probleme i danas auto-put uz
neke probleme funkcionie. Uli smo u tom vremenu u pregovore oko zajednike trgovake
kompanije. I zbog razliitih pristupa njenom formiranju, u prvom redu oko vlasnikih
odnosa, nismo bili u mogunosti da uemo u potpis oko zajednike trgovake kompanije,
naftne kompanije.
U kasnijim razgovorima dolo je do odreenih pribliavanja, ali jo uvek ne takvih koje
bi omoguavale potpisivanje ili uraditi sporazum o zajednikoj naftnoj kompaniji. I, pored
toga to nismo mogli da naemo zajedniki jezik oko trgovake naftne kompanije, mi
smo uli u aktivnosti za otvaranje naftovoda kojeg smo ubrzanom aktivnou otvorili ili
pustili u funkciju 25.01.1995. godine. Putanjem naftovoda mi smo dobili prve koliine
naftnih derivata, koje su u velikoj meri, na ovom zapadnom dijelu, sanirale ve veoma
krupne probleme u koje smo uli u nastanku naftnih derivata. Potrebno je da kaem da od
15.1., odnosno od 12-og, samo je 10 cisterni nafte bilo preputeno 27. 12. 1994. godine i
poslije toga nijedna dok nismo otvorili ovaj proces, odnosno nali sporazum oko naftovoda.
Putanjem naftovoda, mi smo, dakle, jednim dijelom razreili, govorim jednim dijelom.
Nakon to smo ispunili uslove sa meunarodnom zajednicom, dolo je i putanjem autoputa 24 asa. Vraeni su i poluge generatora u Obrovac svih 10, pa su ekonomski efekti
postali vidljivi na planu ekonomskog sporazuma. Uz nastavak aktivnosti koje su vezane za
vodovodne sisteme te dalekovode na emu su radile strune ekipe imali smo i dio aktivnosti
kao podloga ulaska u pregovore do mogueg putanja pruge Zagreb Okuani Brod
Mirkovci Tovarnik Beograd, dakle samo kao podloga, jer se i ta druga tu nalazi u petom
poglavlju sporazuma oko nastavka pregovora gde izmeu ostaloga stoje izbeglice, zatim
penzije, pruge i drugi pravci u saobraajnom dijelu cestovni do naravno estoga podruja da
se moe raspravljati o svemu onome to su zainteresovane obe strane. Naime, u potpisanom
sporazumu o ekonomskim odnosima u 5. poglavlju, dakle, izmeu ostaloga stoji na prvom
mestu izbeglica, ali poto su izbeglice problem i politikih pregovora nije bilo mogue na
bilo kakav nain o tome razgovarati ak i u vremenu koje je iza nas.
Na podruju ekonomskih odnosa ima jo mnogo pitanja, odnosno preko 15 segmenata
koji su mogli u nastavku pregovora da se nau na pregovarakom stolu i jedne i druge
strane. Meutim, u prvo vrijeme kada smo napravili vidan napredak na ekonomskim
segmentima potpisanoga sporazuma i pozitivnog izvetaja dvojice koopredsednika Ovena86
i Stoltenberga,87 usledila je jednostrana odluka Tumana88 i Sabora Hrvatske o otkazivanju
UNPROFOR-a, to bi realizacijom takve odluke nae podruje Republike Srpske Krajine,
ostalo bez mirovnih snaga, odnosno gubljenja statusa zatiene zone. Uporedo sa takvom
odlukom Tumana i Sabora najavljeno je kao mogue reenje politiko pitanje odnosa,
odnosno plan Grupe Z-4.
86
87
88
David Owen.
Thorvald.
Franjo, predsjednik RH.
75
No, da se vratim Odluci Tumana i Sabora. Moram da istaknem, da takva odluka koju
je donela Hrvatska nije naila na odobravanje, ni njihovih najveih ili najbliih saveznika
koji danas trae da se preispita odluka u okvirima Hrvatske. U tome istina treba gledati
mogunosti zajednike politike diplomatske aktivnosti kao taktikih varijanti njihovih
saveznika i Hrvatske, odnosno kao mogui dogovor da se ipak tako uini. Kako znadete da su
sa nae strane uslijedile konkretne reakcije na takvu odluku od rukovodstva od predsednika
Republike, Vlade, pa do svih drugih bitnih rekao bih nosilaca vlasti u Republici Srpskoj
Krajini. Ocenjujui do sada postignuto u prvom redu mirovnog sporazuma o prekidu vatre
i uspostavljene tampon zone, te uloge UNPROFOR-a na tom podruju sigurno je da je
uspostavljene linije dodira i sa druge strane povueno teko naoruanje nee moi da se
odrava mir bez prisustva mirovnih snaga. Potpuno identina situacija jeste i sa auto-putom,
odnosno kontrolnom funkcijom UNPROFOR-a nad auto-putom, aktivnosti, konkretna
realizacija putanja pruga takoe znai nezamenljivu ulogu mirovnih snaga, razgovori o
izbjeglicama takoer se ne mogu odvijati bez mirovnih snaga. Prema ranije ve utvrenim
fazama, prvog mirovnog sporazuma o prekidu vatre, drugo, ekonomskih razgovora, rekao
sam da ima dosta jo da se poodradi i trea faza su politiki pregovori koji se moraju odvijati
pod istim uslovima kao i prethodne dve faze.
Jednostavno reeno mirovne snage su dole na ovo podruje koje je proglaeno zatienom
zonom. Dok se ne nae rjeenje izmeu dvije sukobljene strane. Mi to jo reenje nismo
nali, niti zapoeli razgovore o moguim politikim reenjima u kojima se moemo i
razilaziti ali moemo zapoeti razgovore. Stoga Odluka grupe Z-4 koja inae bila ukljuena
kod mirovnog sporazuma kod prekida vatre do ekonomskih pregovora u najmanju ruku
provokatorska za nau stranu odnosno Republiku Srpsku Krajinu. Njihova odluka da nam
to zvanino urue imala je nae meusobne konsultacije rukovodstva na svim nivoima, pa
je tako predsednik Republike Srpske Krajine njima i zvanino saoptio da takav dokumenat
ne moemo ni da primimo u razmatranje dok se ne definie stav Ujedinjenih nacija, Saveta
bezbjednosti, da li UNPROFOR odnosno mirovne snage ostaju na teritoriji Republike
Srpske Krajine i da li Krajina ostaje kao zatiena zona.
Naa odluka da takav dokumenat i ne primimo obavezuje da u tom dokumentu i ne
vodimo raspravu, bez obzira to je kroz razna sredstva informisanja on prisutan u javnosti.
U njegovome kreiranju nije od rukovodstva Republike Srpske Krajine nitko na bilo kakav
nain uestvovao, niti je politiki mogue rjeenje bio predmet bilo kakvih razgovora.
Razgovore o politikom reenju spremni smo voditi pod istim uslovima kao i prethodne
dve faze. To je stav Vlade. Razmatrajui sve ove probleme na vieasovnim sjednicama Vlade
Vlada predlae Skuptini Republike Srpske Krajine da uz ve prethodno upueno pismo
Butrosu Galiju,89 traimo dakle jedinstveno rukovodstvo i parlament da UNPROFOR
ostane u istom mandatu na prostoru Republike Srpske Krajine i da Republika Srpska
Krajina ostane zatiena zona. To je prvi predlog. To traimo u prvom redu jer smo pokazali
visoki stepen operativnosti u prethodne dvije faze i njihovoj konkretnoj realizaciji. Te naega
korektnog odnosa prema mirovnim snagama koje se nalaze na prostoru Republike Srpske
Krajine. Obaveza je Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i njenog generalnog sekretara da
brzo reaguju na odluku Tumana i Sabora, kako bi se smanjile strasti, kako se ne bi dizala
ratna tenzija, i kako bi mogli nastaviti mirovne sporazume, i ekonomske sporazume koji
onda mogu raditi odreene napretke. UNPROFOR je uostalom na ovom podruju i doao
89
76
kao mirovna snaga koja titi mir. I zbog toga nisu ni imali bilo kakav znaajan problem
sa srpskim narodom u Republici Srpskoj Krajini. Optuivati UNPROFOR da nije neto
napravio na prostoru Republike Srpske Krajine, znailo bi da je UNPROFOR trebao da
ovdje neto ini protiv volje naroda, to oni, naravno, nisu mogli, niti su htjeli, a mislim da
u prvom redu nisu mogli.
Drugo, da Skuptina Republike Srpske Krajine podri odluku rukovodstva Republike
Srpske Krajine, da se ne prihvati bilo kakav dokumenat o politikom reenju, dok se ne
definie stav mandata UNPROFOR-a, odnosno dok Savet bezbednosti ne produi mandat
UNPROFOR-a, a to znai, da politike razgovore vodimo pod istim uslovima kao i u
prethodne dve faze. Znai, da uz rukovodstvo Republike Srpske Krajine i Parlament smatra
da plan Z-4 za nas ne postoji.
I tree, polazei od injenice da smo postigli vidan napredak na planu ekonomskih
odnosa i realizacije na dva segmenta: auto-puta i naftovoda, i da taj dio funkcionie, te da
smo iskazali spremnost da i o svim drugim pitanjima razgovaramo, ako su prisutne mirovne
snage, ako mirovne snage ostanu na teritoriji Republike Srpske Krajine i ona ostane
zatiena zona. Na tom planu je voena vieasovna rasprava na Vladi, sagledavajui sve
mogue probleme i iznenaenja koja mogu da dou. Razgovaralo se i o mogunosti, da se
u sferi ve potpisanog sporazuma zavre, dakle, aktivnosti i oko vode i struje, te da se izvidi
podloga sanacije pruge, kao i zavretka sporazuma o zajednikoj naftnoj kompaniji. Ali da
se ne moe ii u bilo kojem djelu drugih pregovora.
Meutim, nakon irih sagledavanja, polazei od toga, da nam je potrebno unutranje
jedinstvo, a ne podjele oko stavova. Vlada je zauzela stav da predloi Skuptini odlaganje
daljnjih aktivnosti na ekonomskim pitanjima pregovora dok se Ujedinjene nacije i Savjet
bezbednosti ne izjasne oko ovog problema. Polazei od toga da emo u narednom vremenu
imati i vie skuptina, verovatno i vanrednih, mi emo svi zajedniki pratiti razvoj dogaaja
i postavljati se prema kretanjima koja e, s jedne strane, biti praena od strane meunarodne
zajednice i, s druge strane, onoga to e initi Hrvatska prema nama.
Nama je, dakle, prioritetan zadatak i opredeljenje da nastavimo pregovore i dogovore uz
prisustvo mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, a to znai, da smo apsolutno kod opredeljenja
da se produi mandat UNPROFOR-a upravo kakav je bio i do sada i mi smo spremni tada
da nastavimo svaki pregovor koji e biti pred nas postavljen. To je ono to sam izneo vezano
za raspravu na sjednici Vlade.
Poto je predsjednik Republike ovdje oito ovu stvar ostavio po strani, verovatno
smatrajui da je sada prilika, ini mi se da je ova vanredna sednica na ovu temu, nemam
nita protiv toga da raspravljamo o svakom dijelu. No, poto sam ja ovde predsjednik Vlade,
ovde su i lanovi Vlade, uzimam sebi za pravo da u vreme pauze konsultujem Vladu i
nakon toga izaem sa stavom na Skuptinu, ili kakav emo odabrati metod na ovakve rijei,
naravno, koje su ovde pale, a za svako pitanje moemo dati odgovor.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Zahvaljujem gospodinu Mikeliu.
Ima re ministar odbrane.
RADE TANJGA:
Potovani gospodine predsednie, potovani poslanici,
77
Milan.
78
Gojko.
79
Hou da skrenem panju da su odnosi meu srpskim zemljama duboko poremeeni zbog
pritisaka snaga i sankcija meunarodne zajednice i da moramo zaista da budemo strpljivi,
uporni, dobri i sa braom u Republici Srpskoj i Srbiji, i u Jugoslaviji, da traimo naine
njihove pomoi.
Zato, raspravljajui, i pokreui ovu inicijativu, pre svega, da Hrvatskoj stavimo jasno
do znanja da u uslovima pretnje otkazom UNPROFOR-u, pretnje ratom da okupira
teritoriju Republike Srpske Krajine ne moemo ulaziti u nikakve ekonomske sporazume
i pregovore i nastavljati sa njima kooperaciju ekonomsku, trgovaku, bilo kakvu da na taj
nain iskazujemo nekakvim svojim utanjem i takvim svojim postupcima, kao odobravanje
i prihvatanje svega onoga to Hrvatska predvia u svom konanom politikom reenju u
smislu Republike Srpske Krajine, ve predlaui da demonstriramo svoju odlunost da
neemo ulaziti u nikakve ekonomske, niti politike aranmane sa njima dok se ovde ne
utvrdi od strane Saveta bezbednosti siguran mir i stabilnost Republike Srpske Krajine,
barem i u ovakvim okolnostima, okolnostima prisustva Ujedinjenih nacija, ali uz na status
kao zona pod zatitom.
Raspravljajui o ovome, predloili smo ovakvu definiciju odluke. Moda se nekima
ini i preblaga, a moda se nekima ini i prejaka. Moje lino miljenje i, da kaem, vie
emotivno, nego racionalno raspoloenje prema tom pitanju bilo bi da zatvorimo i da
blokiramo, da ponitimo sve ono to smo sa Hrvatskom postigli da im zatvorimo autoput, da im zatvorimo naftovod, i da nemaju nikakvog kontakta do daljnjeg. Meutim,
racionalno razmiljanje govori o tome, da bismo sebe, u odnosu na Saveznu Republiku
Jugoslaviju doveli u tei poloaj, a njih doveli u iskuenje da prema nama, moda, posegnu
sa teim merama ili onakvim kakve su posegli prema Republici Srpskoj. Zato je i ovakav
predlog bio, da kaem, racionalno odlagan, da pokaemo demonstraciju prema Hrvatskoj u
odbijanju daljnjih pregovora o ekonomskim pitanjima, kao i o politikim pitanjima, dok se
ne dovedemo u ravnopravan poloaj da moemo razgovarati o svemu, a da ostavimo ova, da
kaem, ve realizovana, da kaem, ta ekonomska pitanja, odnosno ono to funkcionie kao
realizacija sporazuma u smislu odvijanja saobraaja na auto-put, naftovoda i kompenzacija
nafte za taj naftovod, kao olakavanje statusa i Saveznoj Republici Jugoslaviji da ne
potee drastinije mere prema nama, a da i dalje pratimo odnose i ponaanje i Hrvatske i
ukupan odnos na srpskom prostoru i da ostanemo pri tome da ostavimo sebi za pravo da
raspravljajui i razmatrajui daljnju situaciju donosimo kasnije i drugaije poteze u smislu,
da kaem, fleksibilnijih ili tvrih naih stavova i ponaanja. Toliko. Hvala.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Zahvaljujem doktoru Milanu Babiu.
Ko se javlja za re?
Ako mogu da dam jedan predlog. Poto smo ruak zakazali za 15 asova, dole u restoranu,
i ako se slaete da napravimo pauzu za ruak od sat vremena i da u 16 asova nastavimo sa
radom. Da nastavimo pretres.
PAUZA
POSLE PAUZE U 16 SATI I 37 MINUTA
RODI MARIJA:
Prozivka poslanika u sali: Buha Milorad (da), Bosanac Mitar (da), Bibi Branko (da),
Bori Jovo (ovde), Babi Petar (ovde), Brdar Milan (ovde), Bogunovi Borislav (da), Bulaji
Milan, Bjegovi ore, Berdal Zoran, Bosni Mile, Baki Ranko (da), Vii Milorad (ovde),
83
Vuksanovi Vaskrsije (ovde), Vojinovi Milovoj, Gurdelja Boro (ovde), Vukovi Milivoj
(ovde), Vuka Stevan (ovdje), Vorkapi Bogdan (ovde), Vuenovi Jovica (ovde), Vuki
Milan (ovde), Vojnica Branko, Vujanovi Stanko (ovde), Vuji Ranko (ovde), Vjetica
Duan (ovde) Vojnovi Dragan, Vukeli Veljko (ovde), Gabi Mirko (ovde), Gavrilovi
Vaso (ovde), Gondi Ratko (ovde), Gunj eljko (ovde), Grozdani Miroslav, Gai Duan
(ovde), Dokmanovi Slavko (ovde), Dmitrovi Brano (ovde), Damjanovi ore, Dobri
Ljuban, Dobrijevi Marko (ovde), Dragievi Aran, Dobrojevi Dragan, uri Stevan,
Ernjakovi Milan (ovde), Egi Vukain (ovde), ivkovi Milan (ovde), Ivanovi Obrad (da),
Jaki Duan (da), Jageti Mirko (da), Kovai Dragan (ovde) Kovaevi Drago (u vojsci),
Kresojevi Milan, Krni Simo (ovde), Kalember Milan (ovde), Kovaevi Gojko (ovde),
Lemi Milorad (ovde), Liina Ratko (ovde), Leaji Rajko (ovde) Mikobrada Milo (da),
Macura Lazar (ovde), Macura Stanimir (ovde), Mirevi Zoran, Makuza Mario (ovde),
Miljenovi Mile (ovde) Maljkovi Radovan (ovde), Madarac Ljubomir (ovde), Obradovi
Tihomir (ovde), Peri Branko (ovde), Podunavac uro (ovde), Petrovi Glamonija
Radojka (ovde), Popovi Veljko, Peri Slobodan, Rali edomir (da), Radmanovi Milan
(ovde), Ratkovi Stevo, Rajii Simo (da), Rebraa Jovo (da), Rebi Branko (ovde),
Stanimirovi Vojo (ovde), Tankosi Milan (ovde), urkovi Boko, ubra Milan (da),
anak eljko (ovde), ii Dragan (ovde) i Dodan Petar (ovde).
Prisutno je 69 poslanika.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Molim vas, potovane kolege poslanici, ja predlaem da nastavimo raspravu, odnosno
pretres.
uli smo Vladu, uli smo predsednika Republike, uli smo prvog ministra u Vladi,
uli smo ministre u Vladi Republike Srpske Krajine, uli smo predlog Srpske demokratske
stranke Krajine koju je gospodin Kovaevi proitao.
Otvaram pretres.
Ko se javlja za re?
Ima re doktor Kresojevi.
MILAN KRESOJEVI:
Gospodo predsednici, kolege potovane,
Opet izjavljujem svoje aljenje to ovo sve nije javno, jer samo snani mogu pokazati
svoje slabosti, ak i svom neprijatelju. Ali vie bi svom narodu pokazali u smislu podrke i
informacije da je bilo javno. No, tako kako jeste. Nadam se da nee diskusija otii na onaj
prizemni dio i moja i ostalih da ne bi trebali prenositi.
Situacija je vrlo teka i da je stanje vanredno i to jako vanredno i izuzetno teko. Vanredna
Skuptina je morala biti, meutim, moralo se za vanrednu Skuptinu neto i vanredno
pripremiti. Najvei problem srpskom narodu u Krajini danas nisu Hrvati, nego svi mi,
ipak, sebi sami. To argumentujem time naa nesloga, nai razliiti interesi, naa razliita
ponaanja. Traiti od nas slogu po svaku cijenu i ne moe, jer svi ne funkcioniemo jednako,
svi ne radimo isto, svi ne doprinosimo ovoj Krajini isto i svi ne moemo oekivati od ove
Krajine isto.
Meutim, ja se duboko nadam da Krajina ima snage i, pored svega, to se deava da
se odupre hrvatskoj vlasti u buduem ratu koji e sigurno po meni biti. Mi vidimo jednu
eeniju, vidimo jedan Grozni, vidimo jednu snanu rusku snagu, vidimo jedan narod
koji, moje simpatije nisu na strani tog naroda, nego na ruskoj, ali vidimo koliko se grevito
bore i odupiru se jednoj snanoj sili. Mislim da mi iz toga moemo povui i iscrpiti snagu
84
85
86
Zato vas molim da ne idemo u irinu danas, da se drimo ove take dnevnog reda. Ono
to je navedeno do sada da ne irimo. Mislim da bi trebalo, uskoro, ako ima nekih problema
u Vladi, da se to nae na dnevnom redu, ali neke naredne Skuptine i da se o tome raspravlja,
a da danas zavrimo ovo to smo zapoeli, ustvari, to je danas na dnevnom redu.
Moram da vam kaem, da smo mi, u ponedeljak, radi ove situacije, odrali jedan
sastanak poslanika, predsednika optina, predstavnika Vojske, policije u Vukovaru, odnosno
poslanika za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem. Isto tako bila su 24 prisutna. Moram da
vam kaem da smo bili dosta jedinstveni i nije bilo bitno ko je ko iz koje stranke, nego
jednostavno smo traili izlaz za narod za koji se borimo i koji nas je ovde poslao.
Ja u vam proitati neke od zakljuaka koje smo doneli, neki e se odnositi na ovo danas,
a neki za ubudue, za neku narednu Skuptinu.
Pod takom 1:
Podrava se stav rukovodstva Republike Srpske Krajine da se ne uzme u razmatranje tzv.
Plana Z-4.
Pod takom 2:
Zbog novonastale situacije predlae se Skuptini Republike Srpske Krajine uslovljavanje
nastavka daljih pregovora reenjem statusa UNPROFOR-a i da se pregovaraki proces
nastavi u enevi u okvirima Ujedinjenih nacija.
Pod takom 3:
U nastavku pregovora o ekonomskim pitanjima preuzeti inicijativu predlaganjima
pitanja od interesa za Republiku Srpsku Krajinu.
Pod takom 4:
U pregovarake timove obavezno ukljuiti predstavnika sa prostora Slavonije, Baranje i
Zapadnog Srema, a posebno kada se radi o pitanjima koja su vezana za ovo podruje.
Pod takom 5:
Predlae se predsedniku Vlade Republike Srpske Krajine da u okviru i rekonstrukcije
Vlade i njene popune predloi kandidate sa prostora Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.
Pod takom 6:
Polazei od stalnih pretnji hrvatske strane, neophodno je potrebno obezbediti dodatna
sredstva za popunu materijalno-tehnikih sredstava Vojske Republike Srpske Krajine, a u
smislu poboljanja njene borbene gotovosti.
Pod takom 7:
S obzirom na brojno stanje u pojedinim korpusima na podruju Republike Srpske Krajine
zahtevam da se raspodela finansijskih i materijalno-tehnikih sredstava vri ravnomerno
imajui u vidu brojno stanje Vojske.
Pod takom 8:
Zbog prioriteta odbrane Republike Srpske Krajine, a u cilju naeg opstanka na ovim
prostorima, izuzetno vano sistemski reiti pitanje finansiranja Vojske Republike Srpske
Krajine ukljuujui plate vojnika koje su za sada poniavajue.
Pod takom 9:
Predlae se da Vojska koja je na dosluenju vojnog roka ima tretman ili mobilisane Vojske
ili Vojske po ugovoru.
Pod takom 10:
Predlae se da Zakon o teritorijalnoj organizaciji sudova stavi van snage, dok se ne rei
pitanje materijalno-tehnikih uslova za njihovo funkcionisanje ukljuujui i Vrhovni sud
Republike Srpske Krajine.
87
To su nai zakljuci. Neto e biti i za narednu Skuptinu. Ali, kaem samo pod tim, da
kaem, od sada pa nadalje, dok je ovakvo stanje zaboravimo na stranke, zaboravimo na sve
one nesuglasice, razmirice i da zajedno reimo i dovedemo ovaj narod tamo gde smo naumili.
Isto tako bih predloio da do naredne Skuptine na vrh, odnosno predsednici Republike,
Vlade, Skuptine sednu zajedno i da se dogovore oko nekih stvari i da ih ubudue vidimo da
se dogovorno ponaaju kao i mi ovde. Hvala.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Zahvaljujem gospodinu Bogunoviu.
Ima re gospodin ubra.94
UBRA:
Gospodo predstavnici, gospodine predsednie, dame i gospodo poslanici,
Ova taka dnevnog reda, na neki nain, zbija nae redove, ko isti onaj pervezni Gojko
uak i svi oni bojovnici ustaki kad ponu da podcjenjuju srpsku vojsku, Srbina, vojnika i
sve ivo, izbijaju ih da ih homogenizuju samo tako da bi ih trebalo svaki dan, ako moe i ova
naa televizija da ih prenosi, pravo da vam kaem, a da ne prenosi ovakve nekad nae stvari.
Ja bih hteo ovde da napomenem, odreene stvari stvarno smo pred ratom sa Hrvatskom,
u velikom ratu i da trebamo svi tako da shvatimo.
U ovim pregovorima, dokle smo stigli, koliko smo zaglibili, mislim da treba oni da
stanu i treba biti mudar i pametan, neku mudrost treba ispoljiti u tom dijelu. Ako idemo
na prekidanje auto-puta, ovoga ili onoga, dali smo Hrvatskoj istog momenta da napadne
Zapadnu Slavoniju i da pokua da ih uniti. Ako ga zatvaramo, koliko smo vojniki spremni,
da odradimo taj dio, znai da pripremimo vojsku da Zapadnu Slavoniju odbrani. Ona e,
normalno, biti prva na udaru, jer e oni na auto-put, imae argument da otvore ga silom.
To da su nae greke u pregovarakom delu, nisu li, mi smo ovde o tome razmatrali, dali
podrke, i ovo i ono.
Mene sada brine jedno drugo. Mi emo biti stisnuti od svijeta i od sviju. Srbija se stie
jo vie, uza zid ide. ta e se dogoditi? Ako Srbija bude toliko pritisnuta uza zid, odnosno
ako mi budemo morali ii korak ispod naeg dravnog interesa, a znamo ta je dravni
interes. Dravni interes je znai drava, nacionalna naa drava. Mi ne idemo dalje, ispod
toga nema. To je reeno dosada svima. Svi smo o tome govorili. Ako budemo prisiljeni da
moramo ii korak ispod toga, ta se dogaa? Ako nas srbijanska politika koja je pritisnuta,
koja sada pokuava vagnuti neke stvari, da skine sankcije, da ih pokua zbaciti, da ovo, da
ono, i mi na neki nain pokuavamo pomoi njima. Ali, ako mi ne budemo imali korak
nazad, a oni kreu korak napred ta se dogaa? Ja se bojim jednog, i da se to razmatra, i da
na iduoj sednici gospodin komandant Srpske vojske, general eleketi, pozove komandante
korpusa, komandante brigada i da ovde kaemo svako svakome svoje. Jer, znate ta? Bojim
se, ako Slobodan Miloevi, budui SSNO95 plaa stareine i stareinski kadar. Dobro, mi
nemamo odakle da ih plaamo. Hvala im to nam to rade. Ali ko te plaa, taj ti je i gazda.
ta e se dogoditi, ako jednostavno pozove starjeine, oficire koji su sada, jednostavno na
rukovodeim mjestima u naoj Srpskoj vojsci. Mi smo jedinstvena srpska vojska. Da li e
oni morati da se povuku sa tih mjesta? Da li se moe dogoditi period od 15 do mesec dana
da ostanemo obezglavljeni, jednostavno, ustae urade od nas ta planiraju.
Milan.
Savezni sekretarijat za narodnu odbranu [SR Jugoslavije]. U 1995. g. njegove nadlenosti preuzelo je
Ministarstvo obrane SR Jugoslavije.
94
95
88
U Vukovaru je ministar spoljnih poslova, gospodin Babi, rekao da nije iao u Zagreb,
jer misli da bi time povredio dostojanstvo srpskog naroda. Istovremeno na te pregovore je
iao gospodin predsednik Vlade. Ja se sada pitam da li je on tim pregovorima povredio
dostojanstvo srpskog naroda ili nije?
Mislim da mi pregovarati moramo. Ali da tempo pregovora treba da bude, otprilike ono
to i sam predsednik Vlade u poetku rekao, idemo da razgovaramo, a da se ne dogovorimo.
Bojim se da se dogovaramo i prebrzo i previe daleko odosmo za vrlo kratak rok u odnosu
na ono to smo mi eleli da postignemo u svim ovim pregovorima. Jasno je da se vie ne radi
o ekonomskim sporazumima, nego iskljuivo politikim.
Skidanje tabli sa natpisom: Republika Srpska Krajina, nemogunost nae policije
da kontrolie saobraaj na tom delu auto-puta koji pripada Krajini, znai naruavanje
suvereniteta Republike Srpske Krajine.
Gospodo, po Ustavu to nema pravo niko. Onaj ko je takvu odluku dozvolio, povredio je
Ustav. Onaj ko je vodio pregovore u tom pravcu i to potpisao, povredio je Ustav, a povredila
ga je naa Skuptina koja je to prihvatila. Da li je ona bila u svearskoj atmosferi, pa, ajde da
to zavrimo, ili je neto drugo pitanju bilo, ne znam, a u svakom sluaju dobro nije.
Pitanje ko je ovlaen u ovoj Republici Srpskoj Krajini da vodi politike pregovore sa
Hrvatima koji e pre ili kasnije ipak doi na dnevni red? Nikada nijedan rat nije zavren
nereeno. Dakle, nas sada sleduje, drugo, tree ili etvrto poluvreme, treina ili etvrtina,
sasvim je sve jedno. Kraj rata se moe nazreti onog asa ako mi umariramo u Zagreb i
diktiramo im uslove predaje, to je u ovom trenutku teko verovati.
Drugo, da Hrvatska izvri agresiju na Republiku Srpsku Krajinu i da mi sami bez meanja
Jugoslavije uspemo da se odbranimo. U tom sluaju, pretpostavljam da bi svet ipak shvatio,
da ne moe jednoj dravi koja je priznata, zamislite to, dato je da pripada teritorij koji u
momentu nastajanja te drave ona ne kontrolie. To je presedan u svetu koji nikad nije bio.
Pretpostavljam da nee biti nikad ni kasnije.
ini mi se, ukoliko bi uspeli da se odbranimo, da svet vie ne bi imao ni jedan jedini
argument, ukoliko ne eli svetski rat i dalje zaotravanje krize sa Sovjetskim savezom itd,
komplikovanje stanja, da bi morao priznati faktiko stanje, a to je postojanje Republike
Srpske Krajine.
Trea mogunost, koju, nadam se, neemo dozvoliti, jeste da Hrvatska nas vojniki
porazi, i to nije kraj rata, to je poetak gerilskog rata.
Dakle, nama kako god da okrenemo, rat pre ili kasnije sleduje.
Da li e on biti preko snaga UNPROFOR-a, kao to je bilo do sada sa ogranienim
ciljem, primeri su Miljevci, Maslenica, zatim Perua i Medaki dep ili e biti jedan opti
rat. O tome e verovatno neki drugi stratezi, ni u Jugoslaviji, ni u Hrvatskoj, ko zna gde
odluivati. Ali u svakom sluaju, rat nas eka, da li za vreme dok boravi UNPROFOR ovde
ili kad UNPROFOR ode. Mislim da to u tolikoj liniji nije ni znaajno.
Mi treba da se izjasnimo da nemamo nita protiv toga da UNPROFOR ode iz Hrvatske.
I neka ide. Ja ne znam koga on tamo titi? Srbe koji su ostali u Hrvatskoj sigurno ne titi. Mi
treba da traimo da UNPROFOR ostane na delu teritorija bive Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije na koju je i doao, a to znai Krajinu.
Ukoliko ne ele da ostanu, neka idu. Usledie taj sukob sa Hrvatima. Dakle, kako god
okrenemo, nama sa njima sledi sukob. A mi krenusmo u infrastrukturno povezivanje sa
dravom sa kojom smo u ratu.
91
Naravno, gospodine predsednie, da e oni rei da nam vie od 10 cisterni nafte ne daju
dok im ne otvorimo naftovod. Kad otvorimo naftovod, onda e namerno opet rei, da ne
moe ba sada da se produi do Paneva, dok im ne damo struju dok im ne damo jo ta,
dok se maltene ne integriemo u Hrvatsku.
Ja se bojim, da za ovom govornicom, vrlo, vrlo esto koristimo neke izraze koji su
neadekvatni, a politiki vrlo tetni.
Sintagmu o reintegraciji Krajine u Hrvatsku, ja bih voleo da vie nikada ne ujem ni od
jednog Srbina Krajine, a pogotovo ni za ovom govornicom. Kako se moemo reintegrisati,
ako nikada nismo bili ni integrisani. To je, zapravo, priznanje da mi vrimo secesiju od
Hrvatske. Mi tu secesiju ne vrimo. Secesiju vri Hrvatska od Jugoslavije.
Prema tome, mi moemo govoriti o reintegraciji u Jugoslaviju ili o integraciji u Hrvatskoj
ne daj boe.
S druge strane, mi vrlo esto spominjemo izraz: sankcije. I uvek priamo nepravedna
je sankcija. Nepravedna sankcija znai nepravedna kazna. Sankcija je kazna. Mi time
priznajemo da smo time krivi. im je u pitanju sankcija mi smo krivi. Zato ne kaemo
u pitanju blokada, koja znai zloin prema ovome narodu. Blokada, a ne sankcije. Izrazom
blokada mi ne pristajemo na to da budemo krivci, nego da bivamo rtva. Dozvolili smo
Hrvatima kao agresorima da budu rtve, a mi kao rtve smo sebi dozvolili da budemo krivi.
To mi svi zajedno sluamo, govorimo i koristimo sve te izraze.
U svakom sluaju, period koji je pred nama, iskoristiti da postignemo to veu
odbrambenu mo. Konano, to je prvi i prioritetan cilj za koji se opredelila i Vlada,
predsednik i ova Skuptina. Dakle, svi politiki faktori su rekli odbrana je pod brojem
jedan. Stanje u odbrani je, naalost, ipak, loe. Na moju veliku alost verujem i mnogi drugi.
Ja u navesti samo to da naa Vojska nije dovoljno opremljena. Od svakodnevnih
problema, izama, uniformi, da ne govorimo o municiji, hrani, cigaretama i svemu
drugome. Ja u rei, ak, da nije dobro ni organizovana.
Ja sam imao sluajeva, naelnik sam saniteta korpusa, 11. korpusa u Vukovaru, i znam
ta sam zatekao. Vojni sanitet ne postoji. Nai vojnici idu na liniju bez zavoja, bez poveski i
ostalog, to znai, da e ranjenici iskrvariti na liniji. Kakav e moral onima koji ostaju biti
nakon toga? Sami zakljuite. Ni dinara, ponavljam, ni dinara nije izdvojeno za organizaciju
sanitetske slube Vojske. A odluka da se Vojska oslanja na civilne ustanove, oslonio se bogalj
na jo veega.
Dakle, mi samo, u ovom segmentu koji dobro poznajem, mogu da tvrdim da smo
propustili jako puno i da vrlo, vrlo ubrzanim koracima i agresivnom akcijom moemo
moda neto da popravimo i dovedemo stvari makar do onog minimuma zadovoljenja
buduih potreba.
Ja sam i danas razgovarao u Glavnom tabu sa naelnikom sanitetske slube. I itavu
slubu sanitetsku Glavnoga taba ini jedan ovek koji za 20-tak dana odlazi za Srbiju,
bez ijedne baze u kome bi se snabdevali sanitetskim materijalom, bez ikakvih kadrova, sa
konstantnim odlivom stanovnitva. U prvom redu kadrova koji zavravaju u Jugoslaviji,
preko 150 lekara, koji sa podruja Krajine borave u Jugoslaviji. Na poziv da se vrate ovamo,
nije se vratio nijedan. To je proces koji je malo prije spomenuo i gospodin Macura i , koji,
mislim, da se zaustaviti mora. Naalost, na teritoriji cele Krajine, izuzev Optine Vukovar,
postoji tendencija depopulacije, ljudi odlaze. Jedino na podruju Vukovara se ljudi jo uvek
doseljavaju. To je vrlo, vrlo indikativna podatak. Mi moemo da se hvalimo koliko god
hoemo ili da Hrvatima dokazujemo da nas ima u Krajini 500.000, a svi znamo da nas vie
92
od 350.000 vie nema. Od toga skoro polovina ivi u istonom delu. Ogroman prostor cele
Dalmacije, Korduna, Banije i Zapadne Slavonije praktiki nenaseljen. Da li nenaseljeno
podruje moe da se brani? Ja tvrdim da ne. Ne moete organizovati ivot na tom podruju,
ne moete privredni i ekonomski i svaki drugi ivot organizovati.
Prema tome, taj deo Krajine je osuen na lagano odumiranje, a sa onim ostacima ljudi
e se Hrvatska lako obraunati. A, osim toga, za vrlo mali broj ljudi, oskudne privredne
potencijale koji e u tom trenutku biti takvi, pa pretpostavljam da Jugoslavija nee rizikovati
jedan ratu u kome bi bila napadnuta od snaga iz sveta. Moemo pretpostaviti najgoru
varijantu da emo ostati sami. Za tu najgoru varijantu pripremimo se. Sve drugo to
nam se obeava, dobro nam dolo, bie nam lake. Raunamo da sve raspoloive kapacitete
moramo ovoga asa staviti u funkciju.
A, mi imamo situaciju ovoga asa, da moete dezertirati jedinice slobodno, moete
da radite ta god hoete (moda u Kninu ne moete, a u Vukovaru moete) iz prostog
razloga to po Zakonu o vojnim sudovima tako je odlueno, a mi vojni sud nemamo.
Nemamo, jer nemamo prostorne, kadrovske, materijalne i sve ostale uslove zadovoljene i
on ne funkcionie. Ako redovan sud uzme takav predmet u razmatranje, svaki iole visperniji
advokat nee uopte braniti delo, nego e se pozvati na nadlenost suda, i naravno, sud e
biti ovlaen nenadlenim i ovek e ostati nekanjenim.
Isto tako, jedna institucija koja je uspela na neki nain da zaivi, Osnovni sud, ona se,
koliko-toliko kadrovski ekipirala i materijalno opremila i treba da pree od 1. januara (po
Zakonu) da funkcionie u Kninu. Nisam primetio da u Kninu postoji vrhovni sud. Onaj,
molim vas, u Vukovaru po zakonu vie nije nadlean.
Dakle, sudovanje iz nadlenosti Vrhovnog suda je blokirana. Istovremeno treba u
Vukovaru da se formira okruni sud koji e pokrivati podruje vukovarske optine i sud
u Belom Manastiru vie nije ni iz tog domena nadlean, a u Vukovaru tog suda nema.
Dakle, ni tamo vie niko nije nita nadlean. Mi smo uleteli u situaciju u kojoj vie sudstvo
praktiki na ovom delu prostora ne postoji.
Isto tako, Vojska sa platama koje ima, oito nee izdrati na liniji. Imaemo pojave
dezerterstva, i to, moda, najpotenijih ljudi koji e morati ii da reavaju egzistencijalna
pitanja svoje porodice.
Ja se pitam. Da li u ovoj dravi Vlada ima instrumente da stavi pod svoju kontrolu
trgovinu cigaretama, trgovinu alkoholom, naftom, kafom, carinu i sve ostalo? I, da, napuni
budet iz koga bi se finansiralo sve ovo.
ini mi se, da je verc ovim stratekim artiklima najvei i on je, kao to rekoe prethodnici,
nemogu bez saglasnosti i sauea dravnih organa.
Mi u Vukovaru imamo pojavu da u 11. korpusu pomonik komandanta za pozadinu
svaki dan moli da mu iz Vojvodine daju brano da bi imao hljeba za vojsku. Istovremeno
vrlo blizu nama nalazi se silos sa robnim rezervama, poto nemamo mlin, ne melje se kod
nas, trebalo bi preko.
Ali, podsetiu neto drugo. ito iz tog silosa, iz robnih rezervi prodato je Makedoncima
za cigarete. O tome je neto predsednik Vlade govorio. Ja nisam primetio da u prodavnicama
u Krajini cigarete postoje, nego se mogu kupiti ili na pijaci, ili moda, moemo povratno od
muslimana. Oito da ogromna koliina prihoda curi iz Krajine, negde se preliva.
Gospodo, nije normalno, u jednoj dravi koja eli da bude drava, a mi smo tek u
nastanku, da predsednik Republike i predsenik Vlade ne komuniciraju. Ne znam kakav im
je kontakt sa presednikom Skuptine, pretpostavljam da nije puno bolji.
93
Predsednik Republike izabran je voljom svih graana Krajine, odnosno veinom glasova.
Predsednik Vlade biran je voljom veine ovde prisutnih poslanika.
Bojim se da te funkcije nisu posve jednake. Konano predsednik Republike predsedniku
Vlade dao mandat, a mi smo svedoci za ovom govornicom, ako izae jedan, pa drugi, da
imamo utisak da se njih dvojica poprilino razlikuju. Zakljuite i sami da li je Vlada ta koja
treba da nareuje predsedniku Republike i ovom parlamentu, ili je Vlada izvrni organ ovog
parlamenta? Svi mi ovde sedimo voljom svojih biraa. Predsednik Vlade ovde sedi naom
voljom. I ne samo on, nego i ministri.
Stanje u zdravstvu je sigurno teko. Stanje u kolstvu je izrazito teko. Socijalna politika
vrlo teko stanje socijalno. Mobilizacija kota. Vojska kota. U Vojsci je ovog asa nemogue
zadrati odbrambenu mo na ovom nivou. On e padati. Niko se, naime, nije upitao
ta emo uraditi? Budet niko i ne spominje. Privredni tzv. preporod, ilustrovau samo
primerom onoga to su trebali da kau kolege iz Baranje da u Belju na farmi od 100.000
svinja je katanac. Od svih komunikacija koristim auto-put, u odnosu izmeu dva dela
Krajina. Bojim se da lagano ulazimo u reintegraciju.
Danas, sluajui predsednika Vlade, da nisam gledao ljude oko sebe, pomislio bih da
gledam hrvatski Sabor. Vie sam uo o tome ta hoe Tuman i hrvatski Sabor, nego ta mi
treba da uradimo. Nae nije obazirati se puno na Hrvatsku, nego na sebe.
Unutranja snaga Krajine, unutranje jedinstvo je, daleko vanije od svega onoga ta
nam svet namee. Ovo je poetak pritisaka na nas. Samo poetak. Sledie nam jo ei
psiholoki pritisci, nego to su ga doiveli ljudi u Republici Srpskoj. Puno ei. Mi smo
razdvojeni teritorijalno, brojano daleko slabiji i ekonomski u ovom trenutku daleko manje
potentni od Republike Srpske i veliko je pitanje da li emo izdrati unutranje napetosti.
Ja ne verujem u to da nama Savezna Republika Jugoslavija i Srbija moe da uvede sankcije
tipa uvoenja sankcija Republici Srpskoj, jer mislim da bi time neko u Srbiji, zapravo,
podelio Srbe na istono i zapadno od Drine, a bojim se da pred istorijom nijedan Srbin
ovoga asa to nije dovoljno hrabar da uradi. Zato ne verujem da moemo dobiti takve
sankcije. Mislim da moramo u politici daleko vie voditi rauna o vlastitim interesima.
Naravno, ne na tetu drugih. Ali ne moemo za svaku moguu odluku oslukivati ko e
nam ta rei. Ne moe Vlada vie biti u Beogradu nego u Kninu ili u Vukovaru, Petrinji,
Glini. To se, naprosto, ne moe desiti.
Ako imamo Vladu, koju je kralj Petar imao u Londonu, verovatno e nam i drava
zavriti kao to je i ona njegova. Na kraju e ipak neki partizani uspeti da se za neto izbore.
Ne bi valjalo da se to ponovi.
Ja predlaem, da danas, ili ako treba, da se zakae nova sednica sa drugim dnevnim redom,
da se po hitnom postupku stavi na dnevni red rasprava o stavljanju van snage Zakona o
teritorijalnoj nadlenosti sudova, jer taj zakon, zapravo, ovoga asa koi svo pravosue u
Krajini. Obrazloenje imam li predlog? Imam.
Isto tako, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o vojnim sudovima, izmena i dopuna
Zakona o Vojnom tuilatvu. Vrlo su kratki. Radi se o dva ili tri lana. Zakonodavni odbor
moe da izanalizira.
Ove predloge zakona o ponitenju Odluke o izboru zamenika republikog javnog tuioca
i Zakona o izmenama i dopunama Zakona o advokaturi mogu ii u proceduru. Ova prva
tri zakona bi morala ii pod hitno, zato da se otvori prostor za sudovanje u Krajini. U
protivnom sve to vodi u jednu duboku opstrukciju politikog, pravnog, ekonomskog, a ako
hoete, i odbrambenog ivota Krajine. Bojim se da to sve nije tako sluajno.
94
Ja sada predlaem samo ova tri zakona, ili da se na dananjoj sednici, na kraju, da pauza
od sat vremena, da bi Odbor mogao dati miljenje o njima.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Gospodine Viiu, da se drimo strogo dnevnog reda. Predlozi zakona su doli i ii e u
proceduru.
MILORAD VII:
Ja vas molim, dok se Skuptina ponovo sastane, proi e neko vreme, za to vreme je
pravosue blokirano. Poto raspravljamo o politikoj bezbednosti situacije u Krajini,
blokada pravosua je vrlo, vrlo bitan faktor jednog i drugog pitanja. Radi se, izmeu
ostalog, i o vojnim sudovima, tuilatvu. Mislim da to nije zanemarivo i da je daleko vanije
da se to ukloni, nego da sada insistiramo na proceduri.
(Aplauz)
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Molim poslanike da se dre dnevnog reda.
Mislim da smo se sastali da damo svoje miljenje o pregovarakom procesu sa Hrvatskom
u svjetlu zahtjeva za otkazivanje mandata UNPROFORA od strane Hrvatske i politikobezbednosno stanje Republike Srpske Krajine.
Sve drugo, ako neko neto ima, neka izvoli, neka skupi 28 potpisa da se sazove vanredna
sednica sledea, mi emo sazvati bez ikakvih problema. Takva je procedura.
Ja vas molim da odradimo ovaj zadatak za koji smo se ovde sastali.
Mislim da smo ovde uli veoma dobrih i konstruktivnih diskusija, pa vas, stvarno molim,
da u duhu i nastavimo dalje.
Ima re gospodin Branko Peri, pa gospodin Atlagi96.
BRANKO PERI:
Gospodine predsednie, gospodo predsedavajui, kolege i koleginice poslanici,
Nemam obiaj da polemiem sa poslanicima, a posebno danas kad ne bi to trebala da
bude tema. Meutim, hou neto na ova pitanja ta e raditi Srbija, Jugoslavija, Crna
Gora i Republika Srpska da odgovorim?
Jednim pitanjem ta su oni radili kada je gospodin Marti i 50 milicionera sa nekoliko
prevrnutih balvana preko puta jednom mladom tek osnovanom Srpskom demokratskom
strankom u tom momentu radili? Nisu radili nita. Nego su gledali i udili se ta tamo
neki kvare nekakav red stvari, a slavna Vojska jugoslovenska koja je 50 godina uena da
brani Tita i partiju uurila se i strepila od toga da nekom ne otpadne petokraka sa apke.
To ne govorim zbog toga to ne smatram da ove nae srpske zemlje treba i moraju da nam
pomognu, nego govorim zbog toga, to je najbolje da mi danas, ovde danas, govorimo
onako kako su govorili nai stari use i u svoje kljuse.
Danas pored svih primedbi koje ovde izgovaramo, pored svega to je ovde reeno, a
gde je reeno, mnogo je i istine, bar onoliko koliko ja znam, postoji jo jedna istina da je
od etiri srpske zemlje posle rastura Jugoslavije Republika Srpska Krajina najstarija zemlja.
Nijedna nije priznata, pa ni naa, ali mi smo, koliko ja znam, prvi osnovali jednu od etiri
srpske zemlje. Pomagali smo i drugima da to urade. A, pravo da vam kaem, nikad ne u od
te druge nae srpske brae da rekoe a ta e u nekom potezu koji mi radimo da kau oni
iz Srpske Krajine.
96
Marko.
95
Sluam neki dan i udim se udom, i ne mogu da verujem, da socijalisti Crne Gore u
jednom saoptenju rekoe ovako: Osuujemo Republiku Hrvatsku to je odbila da produi
mandat, a u isto vreme i Republiku Srpsku Krajinu to je odbila da prihvati Z-4. Kako vi
mislite da ta gospoda dou ovde da nam pomognu?
Ima neto u tome, to bi ovi koje smo izabrali, i koji moraju, zbog toga da su izabrani,
da znaju ta e da rade ti bez kojih ne moemo. Ali da svaki put ne kaemo da nam je prvi
zadatak ta i kako e oni da nam pomognu?
Ja se nalazim na jednom mestu u Beogradu, ne ba tako svojom voljom, svejedno, i
ono to ja znam, ne moe ba tano da se utvrdi, ovo to ree gospodin Marti, da e da
pomognu, ali isto tako ne moe da se utvrdi, pored svih mojih nastojanja i da nee. Postoji
nekakva politika koja nije samo naa i njihova, nego je i to politika okruenja i politika
koja se u krajnjoj liniji reflektuje, ne samo protiv nas, nego protiv srpskog naroda uopte.
Jer, izjava predsednika Saveta bezbednosti poinje obrnuto. Umesto da prvi stav bude da
osuuje Hrvatsku to odbija mandat UNPROFOR-a koji je formirao, Savet bezbednosti,
Generalna skuptina Ujedinjenih nacija, ona poinje da Savet bezbednosti ini napored da
ostvari reenje u Republici Hrvatskoj i ime osigurava potovanje suvereniteta itd. I na kraju
kae, ponovo se potvruje stav da Ujedinjene nacije, eto, malo osuuju Hrvatsku zato to je
odbila da prihvati produenje UNPROFOR-a.
Prema tome, oni koji su duni zbog toga to nisu dali ostavke i koji se danas nalaze na
izabranim funkcijama nisu duni da se udrue i da rade na istom frontu da bi se zanemarile
one, i zabaurile neke stvari koje se danas deavaju u naoj mladoj dravi, nego zbog muke
ovog naroda u koji smo ga gurnuli. ak, i mi nekim naim pozivom tom narodu da
pruimo otpor i da se ne desi da svako pitanje graanina u Republici Srpskoj Krajini u
prvom redu, ovih dana kada sam se vratio u Knin, svako pitanje ta e biti sa nama? Narod
oekuje da se jasno i glasno kae. Ono to je naim Ustavom, zakonom i odlukama ove
Skuptine proklamovano, a to je da se uopte ne diskutuje ovde da li emo mi izgubiti rat
sa Hrvatskom ili emo ga dobiti. Jer, mogli smo da ne izgubimo pre etiri godine. Nismo
trebali ni da poinjemo, ako u naim glavama, u ovoj Skuptini, u Vladi ili meu ozbiljnijim
ljudima postoji pitanje hoemo li mi izgubiti rat? Ako ga onda, kada smo poeli, onako
kako smo ga poeli, nismo izgubili, iako je Hrvatska danas verovatno jaa, sigurno je to
nego to jeste. Najbolje bi bilo da se ujedine snage. Ne ovo to mi priamo, da napustimo
nae stranke, nema to veze. Ja lino mislim da nijedna stranka u svom programu, nijedan
lan ovog parlamenta, nije protiv srpskog programa, osvajanja suvereniteta ove drave i
njeno udruenje u drugu dravu i da nema smisla da se prepucavamo oko toga. Ali bi,
moda, bilo vreme, ba ovde danas da se kae, da mi kao deo srpskog naroda moemo da
malo podbunjujemo i drugi srpski narod i ako se ovako prema nama odnose, moe se desiti
da ponovo zapalimo i Balkan i Evropu.
Jer, kada smo poeli, morali smo raunati na to da moemo doi u situaciju da e se sve
okrenuti protiv nas, ovako kako se okretalo i sada nazad nema.
Neko sino ree ima tri puta: ili da pogine u rovu, ili da peke utekne u Bosnu, pa da
iskopa neki drugi rov da se dalje brani. Dalje vie nema odstupanja.
Prema tome, uvaavam sve ja ovo, da ima svega i svaega, mlada drava nema kadrova,
ne snalaze se ljudi, ima namere zle sve je to u redu. Ali oni koji su izabrani, koji su duni
da odgovaraju narodu na ova pitanja, najozbiljnije ta e biti sa nama? Lino mislim da je
to najozbiljnije, najopasnije pitanje koje se danas postavlja. Ako narod pita ta e biti sa
96
nama, valjda poinje sumnja. Narod nije skoro ta pitanja postavljao, nego je govorio ne
moe nama Hrvatska nita, nemamo mi njih ta da se bojimo itd. itd.
Prema tome, mi moramo provocirati druge Srbe da nam pomognu, starati klimu da nam
pomognu i malo akom od sto. Malo akom o sto i kada se pregovara i sa naom roenom
braom i sa njima malo akom o sto. Toliko sam hteo da kaem.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Zahvaljujem, gospodinu Periu.
(Aplauz)
MARKO ATLAGI:
Potovano predsednitvo, kolege i kolegice poslanici, gospodo ministri, gospodine
predsednie,
Ja u nastojati da zaista budem vrlo kratak sa jednom napomenom. Da bi bilo dobro da
se zaista okrenemo dnevnom redu, a to je pitanje UNPROFOR-a.
Bilo bi dobro da je netko oslikao, a mi emo se potruditi da danas oslikamo, ja verujem,
u diskusije to ve ide. ta je to to je UNPROFOR inio dobro Republici Srpskoj Krajini,
a ta je to to je uinio dobro Republici Hrvatskoj? Nadalje, ta je to to je on uinio loe, a
ta je jedno ili drugoj?
to se mene lino tie, ja smatram, za vreme svog mandata da je vie koristi doneo
Hrvatima nego Srbima. Meutim, mi smo u poslednje vreme, da ne kaem, deo javnosti
indoktriniran sredstvima informisanja Republike Hrvatske i stvorili jednu psihozu, ako
ode UNPROFOR Republika Srpska Krajina e izgubiti rat. Mislim da se radi o jednom
psiholokom ratu, a ta teza provejava malo kroz Republiku Srpsku Krajinu. Da li namjerno
ili nenamjerno, to prosudimo svi za sve i donesimo zakljuke.
Ja samo da podsetim, prije dolaska UNPROFOR-a na ove prostore, Srbi u Republici
Srpskoj Krajini imali su neprijatelje Hrvate pred potpunim slomom. To su injenice. Molim
vas, mi smo bili tada na ulazu u Zadar. Bili smo na ulazu u Gospi, Karlovac, na domak
Zagrebu, na ulaz u Vinkovce, Osijek itd. Hrvatska je dolaskom UNPROFOR-a spaena
od totalnog sloma. Mi to moramo rei danas. Javnosti to moramo rei. To je ono to je on
odigrao u odnosu na Republiku Hrvatsku.
Dalje, nama su zauzvrat, kasnije, uvedene sankcije. Kome? Srbima na prostoru bive
Jugoslavije. Ja bih se tako izrazio.
Meutim, posredstvom UNPROFOR-a izgubili smo Smokovi, Donji Zemunik,
Medaki dep, Peruu, Maslenicu i da ne nabrajam druge prostore. Znai, posredstvom
UNPROFOR-a. To podvlaim. Nismo izgubili vojniki u odnosu a Hrvate, nego
posredstvom UNPROFOR-a. Meutim, s obzirom na okolnosti koje su se deavale mi
smo ga prihvatili tako kako smo ga prihvatili. No, nemamo protiv toga nita da on ostane,
kako smo danas i ovde predloili zakljuke, dalje na podruju Republike Srpske Krajine.
Meutim, moramo ovo u analizi i u ovim zakljucima zaista naglasiti.
Dozvolite da kaem, da mi je malo udno da u izvjetajima nema naih visokih
funkcionera govora, malo ima govora, ba o UNPROFOR-u. Mi se moramo odrediti.
Upravo, o UNPROFOR-u ta je on uinio? ta je dobro, ta je loe uinio, i da li emo ga
zadrati ili ne kao i Hrvatska?
Ispada da smo stvorili psihozu, Hrvatska otkazuje UNPROFOR, mi gubimo rat. I, ovo
to ree kolega Peri ta e biti sa nama? Pa i ono to smo priali ima tri godine.
97
optuivati? Optuiu sebe da li sam dobar rukovodilac i profesor ili nisam. Poimo svi od
sebe, mislim da nee biti problema.
Predsednie, predlaem ona tri zakljuka koja je Srpska demokratska stranka Krajine
predloila Vladi, a Vlada usvojila i dala Skuptini i da izaemo sa saoptenjem, uz dodatak
ta je to to je UNPROFOR uinio loe Republici Srpskoj Krajini, a to je uinio dobro
Hrvatskoj. Da ne ispadne da jedino mi nekome kleimo na kolena, da UNPROFOR
ostane, i da e nas on braniti, kako ree Branko Peri braniemo se sami. Uzdajmo se u se
i u svoje kljuse.
Ja u svoj stav rei. Tvrdim da e nam Republika Srpska pomoi. Nije tano da nee.
Ali i Republika Srbija. Ja vjerujem u rukovodstvo i Republike Srpske i Republike Srbije, na
elu sa gospodinom Miloeviem, da e nam sigurno Republika Srbija i on kao predsednik
Srbije u presudnom momentu, kao i dosada, kad su bili presudni momenti, pomoi. Hvala.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Zahvaljujem gospodinu Atlagiu.
Ima re ministar Funduk.97
FUNDUK:
Gospodo predsednici, gospodo poslanici,
Biu vrlo kratak, jer ovo o emu e sada rei nekoliko rijei, a to je o tome, jer sam
prozvan. Ovo je tematska sjednica vanredna, pa neu o tome duiti. Samo da ne bi pojedini
poslanici otili odavde sa uvjerenjem da je injenino stanje po pitanju pravosua onako,
kako ree poslanik Vii. On je dobio oito podatke od gospodina sudija Vrhovnog suda
koji imaju sjedite sada u Vukovaru. Nije tano da je sudstvo blokirano. Imamo est sudija
Vrhovnog suda. Taj sud radi. Nijedan od tih sudija nije razreen, niti je pokrenuto pitanje
razreenja. Prema tome, ne vidim razloga zato bi sudstvo u tom dijelu bilo blokirano.
Mi smo imali naelan stav i ova skuptina je to usvojila i danas se to potvruje da dravni
organi trebaju biti u sjeditu glavnog grada. Prema tome, kada sam ja predloio da Zakon
o mjesnoj nadlenosti sudova, da Vrhovni sud bude sa seditem u Kninu. Nijedan poslanik
nije bio protiv toga.
Gospodin Vii je zaboravio, odnosno gospoda sudije su zaboravile rei, ja sam dva puta
bio sa njima. Direktno sam iao u Vukovar i rekao sam obezbeujemo prostor, izvolite
doi u Knin, jer je takav stav. Zakon jo nije stupio na snagu, jer jo nije objavljen, dolo
je tu dosta do zakanjenja, prema tome, nema nikakve blokade. Oni su rekli da ne dolaze,
ismejavali su Knin, kakav Knin, ta je u Knin u odnosu na Vukovar.
Prema tome, postoji Vrhovni sud, postoje vrhovne sudije, nema nikakve blokade.
Nijedan od njih nije podnio ostavku. Ako svi podnesu ostavke, onda e biti blokada, pa
emo morati birati nove sudije.
Radi se o tome to oni nee da dou ovdje, nego ele i dalje raditi tamo.
Ja u na sledeoj redovnoj Skuptini izneti ovaj problem i neka Skuptina odlui da
li emo izmeniti tu odredbu Zakona o mjesnoj nadlenosti sudova da je i dalje sjedite
Vrhovnog suda bude u Vukovaru. Ako Skuptina odlui, onda nema problema, da udovolji
zahtjevu tih sudija, ili e ostati pri tome da gospoda izvole doi ovde, a ako nee, onda emo
morati birati druge sudije. Nikakvog tu problema nema. Dakle, tu zastoja nema. Isto tako,
budui zakon nije stupio na snagu, Okruni sud Vukovar, odnosno Beli Manastir pokriva i
sada to podruje. Dakle, blokade nema.
97
99
:
(Upadica s mesta: Vojni sudovi)
FUNDUK:
to se tie vojnih sudova, nisu u nadlenosti Ministarstva pravosua, ali moram rei, da
redovni sudovi kao i dosada rade sve poslove iz nadlenosti vojnih sudova, to je podruje
okruga Beli Manastir i Vukovar, jer je trebao biti u Vukovaru, ali nije jo, nije poeo raditi,
ali radi redovno sudstvo kao to je i dosada radilo. Isto tako na podruju Gline. Ovde je
neto poelo raditi, otili su ovi to sam ih ja nazvao sudije, koji su bili vikend sudije, ostalo
neto mlaih sudija, videe se da stavlja isto, jer iste zakone primjenjujemo. Prema tome,
nema ni tu blokade.
Dakle, cele stvari su vam prikazali zato to su uvreeni. Pitali su ta nudim, koje stanove?
Rekao sam da nudim kao i svim ostalim funkcionerima. Plaamo smjetaj ili privatno, tu i
damo gde se nai ljudi smjetaju. Daemo i menzu. Za sada nemamo to ponuditi. Stanovi
su neki u izgradnji, ako dospije ja u traiti 5-6 stanova za Vrhovni sud. Imali smo nedavno
razgovor u Okuanima, bio je predsednik i jo jedan sudija, oni su meni ak rekli, pismeno
obavestiti, pa to nisu uinili, pa bih rekao, da mi potvrde da nee da dou ovde. Meutim,
sve funkcionie. Oni otkaz nisu dali. Ako nee raditi, onda emo birati 1. marta kada bude
redovna Skuptina i o tome emo odluiti. Cela stvar je u tome da ne bi bilo zabune. Zbog
toga sam se javio, jer ovo nije tema.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Gospodine Viiu, ovo stvarno nije tema na dnevnom redu. Ja bih stvarno molio da o
sudovima razgovaramo sledei put. Mislim da je to jedna tema veoma kompleksna o kojoj
treba razgovarati. Ja koliko sam uo, on Vas nije prozvao, nije Vas po imenu zvao. Moe dve
reenice, ali, ali tema nije o sudstvu. Da se opredelimo prema UNPROFOR-u.
MILORAD VII:
Bitna je itekako, kao i opredeljenje o UNPROFOR-u. Mislim da je stav o UNPROFOR-u
ovde reen i treba pregovaraki proces, ekonomski pregovore zamrznuti sa Hrvatskom dok
se ne rei status UNPROFOR-a, to su svi rekli i to ne treba ponavljati.
Ova tema koju sam ja spomenuo, iz prostog razloga je zato, bar nekada treba da
uvrstimo odbranu do predstojeeg rata, a svi se slaemo da e ga biti, treba iskoristiti na
najbolji mogui nain. Zakoni koji su doneeni u meuvremenu, ije izmene traimo, u
tom smislu da se potuje postojee stanje, dok se ne stvore uslovi da taj Vrhovni sud pree
u Vukovar, i dok se ne oforme vojni sudovi koji tamo ne postoje, neko taj posao obavlja iz
prostog razloga, ne postoji blokada. Nije tano. Mene se ne tie da li e vrhovni sudija biti
u Vukovaru ili ovde. Meni je to najmanje bitno. Meni je bitno da u Vukovaru moe suditi
predmete iz nadlenosti Okrunog suda. Da postoji Okruni sud i da iz nadlenosti moe
suditi. Po zakonima od 1. januara 1995. godine te nadlenosti prelaze u nove institucije
koje nisu formirane. Ja molim da se izmene ti zakoni. Nemojmo sada zbog procedure
da odbijamo neto to je vrlo bitno i da pravimo zamenu teza. Nemojmo dozvoliti sebi
situaciju, da, kao kada doe ministar odbrane i predsednik Vlade obavetavaju predsednika
Republike da ne mogu doi na sednicu Vrhovnog saveta odbrane zato to imaju vaniji
sastanak u Baranji. Mi smo drava u ratu. Isto je to to se sada trai. Ispotujmo proceduru,
bez obzira, to znamo da je blokada, bez obzira to znamo da je blokada i moramo vrlo
efikasno reiti. Dajte neka se Zakonodavni odbor povue i neka razmotri. To je ukupno
pet lanova. Tri zakona pet lanova. Samo kao prelazno reenje. Ako oni hoe ili nee da
prihvate, ali Skuptina o tome bude upoznata.
100
Idemo dalje. Najstranija sudbina zadesila je djecu Korduna. Mnoga djeca nisu upamtila
roditelje. Od ukupno poginule djece u toku rata u Hrvatskoj preko 41 posto bila su djeca
Korduna, tanije 6.608 malih nevinih ivota poslali su zlikovci u smrt.
U optini Slunj ustae su umorili preko 8.500 Srba, a 1.528 je palih boraca, ukupno je
stradalo 40 posto srpske populacije. U nekim selima stradanja su bila stravina Lipovac 80.
To je sada prema granici APZB 81 posto (nejasno mesto) 71 posto, Kordunski Ljeskovac
65 posto, ... tamo sam ja blizu i Jamari to je opet kod APZB 62 posto. U srpskim
selima izgorele su sve kue, svi gospodarski objekti, sve crkve, ostala je samo jedna jedina u
Sviloji98 brdu itd. itd. Treba li ovome komentar. Ovo su autentini podaci iz dokumenata
zvaninih koji postoje u arhivima Hrvatske, Jugoslavije itd. (Ne treba komentar).
Ja u dati neto dodatno. Ja sam sticajem okolnosti ukrao u Statistikom zavodu Hrvatske,
jer sam video da je vredna knjiga, onaj potpis, debela knjiga, od kada se vodi, uzeo ja, vidim
nema tih knjiga, ja uzeo 1857. godine
(Aplauz)
Eno je kod mene, doite po nju ako treba. 1857. godina, prvi potpis zvanini u
Austrougarskoj, pa dalje, gde se potpisivalo po vjeroispovjesti.
:
(Upadica s mesta: Snima se)
SAVO KRNI:
Neka se snima. Meni je ao to ne snima, da vide da i mi neto vie znamo.
1857. godine ta Optina Slunj u sadanjim ovim okvirima, raunajui Perjasu99 i Tri
koji su nam oteli, pa pripojili Ogulinu i Dugoj Resi imala 50.752 stanovnika, od toga Srbi
27.361, Hrvati 23.391, odnosno pravoslavci i katolici. To tako pie.
Idemo dalje. Molim vas, Kordun sve optine koje sada predstavljaju Kordun broj 1857.
godine 101.722 stanovnika, od toga 66.038 Srbi i 35.678 Hrvati. To je te godine.
Znate li vi koje su godine za nas kljune? Kljune su godine 1921. jer je popis svake
desete godine, jer je bio prvi svetski rat, pa nas je tada mnogo malo bilo. Ali, uzmimo 1931.
godinu, pa ete videti, u Kordunu ima 122.946 stanovnika, (to je iz njihovih zvaninih
dokumenata) od ega 83.030 ili 70 posto pravoslavaca i Hrvata 39.866. To je taj dokumenat.
Vi znate kako se to deavalo, kako je to ilo. Populacija je ila, visoka stopa rasta je bila,
jer su naa srpska domainstva, ja sam o tome pisao neke knjige, rasla mnogo dobro, imala
su uvek 8,9,10 lanova domainstava. Ali sada u smanjenom Optini Slunj 1921-20 i 4.352
Srbina i 21.470 Hrvata. Vi znate da je to neko ispravio, to je nakon prvog svetskog rata
kada su opet Srbi nastradali. Da nisu nastradali bio bi odnos daleko vei.
Idemo na 1931. godinu gde je zvanini potpis: 24.352 Srba, 21.470 Hrvata. Ali neto u
vam sada rei, onaj ko se bavi tom naukom, neka uzme to u obzir i neka trai knjige. Nas
su Srbe uvek nagraivali za veliku borbu, za tue interese pa nas kolonizirali. Posle prvog
svetskog rata kolonizirali te u Vojvodini, te na Kosovo. Moj ed, praed je bio na Solunu,
pa bio koloniziran na Kosovo, pa ga tamo Bugari zadavili. Ali, dobro, bilo bi nas daleko vie
da nije te kolonizacije bilo.
Idemo dalje, 1941. godine nije vren popis, ali se prema naunim metodama doe
25.669 stanovnika Srba, 22.543 Hrvata u slunjskoj optini, koji neki od nas ovde poslanika,
98
99
Vjerojatno Svoji.
Perjasica.
102
ja ujem, ponekad i mojih komija, kau pa to je hrvatska optina uvek, pa pustite, dajmo
to razdeliti na Korenicu, na Plaki, Krnjak, Vojni itd. Nemojte. To nikada nije bilo.
Dragi prijatelji, unato toga to je 8.500, to sam vam rekao, 1.500 boraca poginulo i to
je posle rata sa podruja Optine Slunj jako puno dobrovoljno kolonizirano za nagradu, to
su se mnogo dobro borili, opet nas nisu smanjili, da bi bili u manjini. Onda su oteli 60tih godina, doneli Zakon, ja sam tada bio mali, o politikoj teritorijalnoj podeli Hrvatske,
pa su nam oteli Tri, isto srpsko selo i dio Perjase ista srpska sela i pripojili Dugoj Resi
i Ogulinu, da bi pokuali da smanje Optinu Slunj, da bi tu bila veinska, i ne uspee.
Mnogo smo dobri bili jo uvijek. I, onda nam uvalie, 60-tih godina poligon 250 km
povrine na kome je ivelo iskljuivo srpsko stanovnitvo. Tada je ministar bio za narodnu
odbranu koji je podrao Hrvatsku Ivan Rukavina. On je nama to uvalio i od tog trenutka
Srba je tamo manje. I sada meni neki Vlado Kati, neki moj komija iz Slunja pria kako je
Slunj hrvatska optina.
Da vam jo dodam i sledee: dvije treine optina, jer se pria o tome, tu je najtanja
Krajina, 30 kilometara od Kamenice do turlia, je srpska zemlja, srpska naselja. Od 33
naselja je 14 isto srpska, 9 hrvatska, 10 mijeana.
Ja vas molim, u buduim razgovorima, nemojte da neko kae da je Slunj hrvatska optina,
jer se to ne moe dozvoliti.
PREDSJEDNIK LEAJI RAJKO:
Kolega, Simo, mi sa njima razgovarati neemo o nikakvom, po nikakvom planu, ni
Z-3, ni Z-4, ni Z-11. Moemo razgovarati samo kao dve suverene drave o eventualnom
priznavanju, ali samo kao suverene susedne drave.
SAVO KRNI:
Odlino.
I da dodam jednu temu koju sam mislio pod onom bezbednosnom situacijom. Ja sam
duan da u ime boraca u brigadi kaem da smo nezadovoljni sa ponovnom pojavom vercom
od granice Republike Srpske Krajine prema Cazinskoj krajini. Ona je bila stala. Ona je bila
spreena. Ona je ponovo vrlo aktualizirana. Problem nije nerjeiv, ali je nevolja. Ako mi
ve trebamo uzeti pare, devize, a trebamo deviza, moemo ih uzeti suptilno organizacijom
kroz dravne organe. To nije problem da se napravi, i to trebamo napraviti. Ali, borci kau
da ne dozvoljavaju da se istovremeno prodaje stoka, brano, ulje, sol, eer, kafa, cigarete,
dobro alkohol, gorivo, pa ponekad i muncija za naoruanje, a istovremeno naa braa srbi iz
Republike Srpske imaju front tamo, a imamo i mi ovamo na ovu stranu To je nedozvoljivo.
To borci kau i ja sam morao ovde da iznesem. Prvo je to nezadovoljstvo. Jedan broj je
privilegovan da to radi, a drugi mora da radi ono to radi, mi to dobro znamo. Dalje,
strahovita je socijalna diferencijacija na bogate i siromane. Dodue, bogatih manje, a
siromanih jako puno. O ovoj situaciji uli dosta dobrih rijei. Mislim da ova drava sa
svojim organima moe tome da stane na kraj, jer ako to ne bude, bie mnogo runo, vrlo je
nepovoljna situacija, moral dosta kalira u ovo poslednje vreme vezano za ovo pitanje.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Zahvaljujem kolegi.
Za re se javio doktor Ernjakovi.100
ERNJAKOVI:
Gospodo predsednici, cenjeno predsednitvo, dame i gospodo poslanici,
100
Milan.
103
Danas je bilo prilino dobrih i kvalitetnih diskusija, svaka ima svoju specifinu teinu.
Meni je jako ao to se moram javiti posle drugog kordunaa, odnosno posle Sime Krnia,
koji je morao izai ovde da objanjava da je Vojni i Kordun srpski. Jeste. To je velika istina
i nauka je to dokazala, a naalost, i mnoge hiljade naih grobova, jer Vojni i Kordun su
natopljeni, svaki pedalj srpske zemlje, srpskom krvlju. Srpski je i nikada nije bio hrvatski i
nikada nije bio u sastavu hrvatske drave, jer Hrvatska nije nikada imala svoje drave i Srbi
nikada nisu iveli u Hrvatskoj dravi. Oni su imali kvislinku tvorevinu od 1941-1945.
godine na elu sa zloincem Antom Paveliem.
Prema tome, tu je stvar jasna. Ali, zato to je istorija, a i oni koji su u to doba bili, pitali
se kao kralj Aleksandar 1918. i Josip Broz 1945. godine, to su Hrvate sa poraene strane
priveli na pobedniku stranu, pa su i Hrvate, takoer pripojili pobednicima tj. Srbima koji
su svaki busen te zemlje natopili sopstvenom krvlju i sopstvenim grobovima i danas im
imputiraju da se trebaju reintegrirati u hrvatsku grudu. Ma, nemojte!
Meutim, tu je problem onih koji to postavljaju, oni sa kaptula. Dozvolite da se vratim
dananjoj temi.
Gospodo poslanici, mi se moda danas nalazimo na prekretnici jednog istorijskog
trenutka kada je hrvatsko vrhovnitvo donelo jednu odluku koja je brza, koja je nas
iznenadila, ali i u kojem zlu ima i zrno dobra. A to je, ako se paljivo posmatra, ona se moe
videti, da iza te odluke ne stoji ni hrvatska snaga, ni um, ni razum, ve iza te hrvatske snage
i elje stoji neko trei. Pre e to biti politika Sjedinjenih Amerikih Drava nego politika
Nemake. Hou da kaem sledee.
Hrvatski vrhovnik Franjo Tuman donosi odluku o otkazu UNPROFOR-u. Ovde se
sada postavlja neko apsurdno pitanje ta je UNPROFOR napravio nama, a ta je napravio
Hrvatima? A zalaemo se za injenicu da ostane UNPROFOR na teritoriji Republike Srpske
Krajine i na teritoriji Republike Hrvatske. Zato sada postavljati pitanje ta je ko uinio
nama, a ta je uinio njima, koliko je uinio nama dobra, a koliko njima zla, odnosno
obrnuto, koliko njima dobra, koliko nama zla? injenica je jedno. Ja u sada povui paralelu
da smo mi paralelno sa tim vodili i ekonomske pregovore, gde je i odreena ekipa koja je
ila i gde je politiku platformu, odnosno data platforma od strane ovog parlamenta. Znai,
niko nije iao samoinicijativno na pregovore. E, sada, to se u jednom dijelu koraka, dogodili
mali istupi, i na to u se osvrnuti. A to e dokazati jo jednu injenicu perfidne politike. Jer,
postoje tu dva koloseka i dve varijante. Hrvatsko vrhovnitvo sopstvenom narodu ve etiri
godine na istoj tacni servira isti jelovnik, ni centimetra teritorija Hrvatska priznata drava
od Ujedinjenih nacija i svi prognanici i izbjeglice bie vraeni u vlastite domove, iako tih
domova nema. (Ja sam bio za to da se ovo zasjedanje prenosi, no, meutim, kada sam video
u diskusijama ta se sve ispreplie, moda dolazim do zakljuka da je bolje da se ne prenosi
u javnost ovo).
Imamo jednu injenicu da Franjo Tuman ne moe vie ni lagati svoj narod, jer bez obzira
to je toliko presovan mozgom od katolike crkve i od malih nogu kako treba potovati crkvu
i bojati se Boga i potivati vlast, jer etiri godine su prole, on im ne moe nita drugo, ve
donosi na preac jednu odluku, a to je otkaz UNPROFOR-u, to ree kolega Vii, mirna
reintegracija koju ja nikako ne priznajem, niti kao rije sa ove govornice, niti u pisanom
tekstu, jer su oni napravili secesiju i Slovenci iz Jugoslavije, gde im je Amerika i Zapadna
Evropa pljeskala, a kada je secesiju napravila prije 100 godina, tanije 1861. godine 11
drava juga od Sjevera Amerike su vodili krvavi i teki rat, dok nije Sjever pobjedio Jug i dok
104
Linkoln Abraham101 nije stvorio ponovo mone Sjedinjene Amerike Drave. Ali, apsurda
kroz istoriju ima, pa je tako i ovaj. Priznali su je od Vatikana prvi, pa redom sve zemlje. Vi
ste videli kad je Ljejcin102 pucao na sopstveni narod, sopstveni parlament, da je ta zapadna
demokratska Evropa i Amerika pljeskali i vikali bravo. Da ih je ubio stotinu hiljada,
aplauz bi bio jo vei. Mislim da to svi znamo.
No, ta ovde provijava izmeu ovih sadanjih injenica?
Prvo, ako stoji trea sila, ili Nemaka, ili Amerika iza odluke UNPROFOR-a, ona
neminovno oekuje rat. To mi moramo biti svesni te injenice. Jer, polazei od te injenice,
ve se trai premjetaj komande UNPROFOR-a iz Zagreba u Brindizi. To vam je svima
jasno.
Postoji druga varijanta koja je povoljnija i koja nas ne sme zavarati. Da se javnosti
plasira takva teza o otkazu UNPROFOR-a da bi zadovoljio svoje puanstvo, a da tajnom
diplomatijom preko Butrosa Galija odrauje da Evropska zajednica ne dozvoli odlazak
UNPROFOR-u, pa da bi oni izali na Sabor Hrvatske i rekli: eto mi hoemo da oslobodimo
nau grudu, ali nam ta Evropa okree lea i ne dozvoljava nam. Ova druga varijanta nas ne
smije zavarati. Ona ima svoju teinu i igra u jednom polju. Ali ova prva je veoma opasna
za nas. No, meutim, opasna je i za njih. Mi emo imati velikih gubitaka, ali oni mogu od
bijelog grada doivjeti crno zgarite. Zato?
Zato ne smijemo prenapregnuti tu injenicu, po Vensovom103 planu, ako se vratimo
ono za tri godine, mi smo bili protiv dolaska UNPROFOR-a i Hrvatska je bila vojniki
poraena, jer je pravila secesiju. Dolaskom UNPROFOR-a oni su se disciplinirali, naoruali,
stabilizirali, stvorili vojsku i svoju dravu i, nesrea ih je ujedinila. Mada i kod njih ima
socijalnih raskola i to velikih. Za razliku od nas, etiri godine, meusobne svae to je naa
sklonost, razjedinili smo se, ali vidite, kada je u pitanju nacionalni interes, bez obzira na
stranaje i bez obzira na stranaku pripadnost, mi smo svi tu vrsti i isto mislimo.
E, sada, analizirajui tu injenicu, treba uraditi sledee stvari, a to je: da se prekinu i
odloe ekonomski razgovori dalje sa Hrvatskom i da se uopte ne uzima u razmatranje
Plan Kontakt grupe Z-4; da se u meuvremenu izvri pritisak na Generalnu skuptinu
Ujedinjenih nacija da ukine jednostranu odluku Hrvatske na odlazak UNPROFOR-a. Jer,
najmanje nama danas bitan rat i najmanje nam je koristan i mi ga ne elimo. A neko ree
zato smo onda stupali u rat? Mi u ovaj rat nismo ni stupili. Mi ovaj rat nismo izazvali.
Ovaj rat je nama Srbima nametnut. Nama da se ne bi dogodio genocid 1941. godine mi
smo morali ustati na noge da nas ne bi vodili po hiljadu u pravoslavne crkve i klali za jednu
no. To nisu uspeli. Sauvali smo svoje kue, svoja ognjita, preteno, ne svi. Mislim tu na
Zapadnu Slavoniju. Ali, nisu u odnosu na broj stanovnitva i povrine uradili ni ono to su
zamiljali 1941. godine, a scenarij im je bio isti.
Drugo, smatram da bi sada, pogledajte jednu paradoksalnu situaciju, postavili su razne
uslove oko ekonomskih pregovora, te auto-put, naftovod. Sve smo ispotivali u rokovima.
ak su ili van dogovora skidanje oznaka Republike Srpske Krajine to je i to uraeno. I
to im ne pae. Kada su videli da Evropa i UNPROFOR javljaju svojim agencijama da sve
ide u redu i da je protok ljudi i kapitala krenuo, oni su se odjednom nali u udu, kako je
to tako krenulo dobro i brzo plasirati plan Z-4, odnosno politiko prejudiciranje reenja
101
102
103
Abraham Lincoln.
Misli se na Borisa Jeljcina, predsjednika Ruske Federacije.
Cyrus Vance.
105
Republike Srpske Krajine. Po meni, taj plan je jedan pamflet i nije nikakav plan. Ko ga
uzme u ruke videe da tamo pie plan izmeu Republike Hrvatske i tvorevine tzv. Srpske
Republike Krajine (u daljem tekstu: Krajine). To je van pameti svake. Jeste da je to njihov
list veernji od 3. februara.
No, idemo dalje. Ako analiziramo ovu taku dokle je Vlada stigla sa pregovorima, koje je
napore uradila, kako su voeni politiki pregovori i kako se sada forsiraju politiki pregovori,
onda dolazimo do zakljuka da je iza hrvatske odluke, iza hrvatskog vrhovnitva neka druga
sila ili trea sila, koji ih sili na ovakav nain. Na veoma mudar potez, naeg vostva, je
da taj plan nije ni pipnuo, nije ga ni dodirnuo, jednostavno ga nije uzeo u razmatranje.
To je frapiralo njihov pregovaraki tim kao Pitera Garblajda104 i Leonida Keresidijans.105
Gospodin Keresidijans je nakon nekoliko sati priao kleei, molei, uzmite, pa ga vratite.
Ne, hvala, neemo ga ni dodirnuti. Vratite ga nazad i nosite ga nazad u Hrvatsku, u Zagreb.
Gospodin Piter Garblajd govori da je na vlak ili voz koji juri u provaliju, ali to nije njegov
ni vlak, ni voz. Znai, ele nas na svaki nain, jednostavno, prisiliti na neto to bi njima
odgovaralo, a to nama ne odgovara.
E, sada, postavlja se jo jedno pitanje. Zato su u sred ekonomskih pregovora, gde ima
jo masu stvari, korisnih po njih, a i po nas, a mi idemo na pregovore zbog nas, a rekli
smo da emo ii, a da ih odlaemo. A esto puta idemo da se dogovaramo da se ne bismo
dogovorili. to smo ovde okvalifikovali kao jednu mudru politiku, jer je trebalo dobiti u
vremenu. Mislim da smo u tome uspjeli. No, meutim, uvidevi takvu taktiku i strategiju,
oni odjednom staju, naglo vre zaokret i sada naglo mijeaju politiku situaciju. Neko je
ovde spomenuo kako se moe ekonomski pregovarati bez politikog? Moe. Ekonomski
se moe pregovarati bez politikog prejudiciranja reenja. To su pokazale i zemlje koje su
ratovale, a u onom dijelu to je doktor Kresojevi rekao to se ne bi doticalo. To zaista ne
znam, za te kompanije, nisam u to upuen, o tome ne bih mogao da govorim o tom dijelu.
No, meutim, pazite ta je jedno bitno. Bitno je to da mi ne smijemo nijednog trenutka
na narod prenositi defetizam, pesimizam i depresiju, mi ovde poslanici, oficijelni ljudi u
rukovodstvo civilne vlasti, vojen vlasti, politike vlasti, ve jednostavno da moramo ljudima
objanjavati da nee biti prodani i da ne smije i nema niko prava u pregovarakom timu da
potpie bilo ta bez odluke ovog parlamenta, a ako treba da se rei o krupnim pitanjima,
onda se mora ii na referendum. Ja iznosim svoj stav. A mislim da ga dijelite u potpunosti
sa mnom.
(Aplauz).
No, ima neto bitno to se mora ovde pomenuti, a to je isputeno, a nemojte mi
zameriti, ne govorim sa nivoa lokal-patriotizma, jer je ovo bitno za cijelu Republiku Srpsku
Krajinu i Republiku Srpsku, iako je usko vezano za Kordun i Baniju, a to su ratne operacije
u Autonomnoj Pokrajini Zapadna Bosna. Veina ovde poslanika ne zna da se tamo vodi
estok rat i da je na podruju te pokrajine koja ima svega oko 5.500 kvadratnih kilometara,
gde ivi oko 300.000 muslimana i gde se nalazi velika masa muslimanskog svijeta i gde
imate dvije vojske i oslobodilaku odbranu Fikreta Abdia i islamsko-fundamentalistiku
vojsku Alije Izetbegovia pod vostvom Atifa Dudakovia i Grania.106 No, meutim,
moram vam rei da Kordunai i Banijci isto tako tamo ratuju.
104
105
106
106
-------------:
(Upadica sa mesta: I ginu)
ERNJAKOVI:
I ginu, tako je gospodine kolega. I crni barjaci se viore nad Kordunom i Banijom.
Neki od visokih politiara ree da ne zna cilj. Vi dobro znate da smo letos imali 65.000
do 70.000 muslimana na Kordunu. Da je Kordun trebao da poslui kao tepih za prodor
Alijinog korpusa prema Hrvatskoj, preko Slunja o kome govorimo, o kome je govorio Simo
Krni. Vratili smo muslimane nazad. Osloboena je Kladua, Peingrad, Vrnogra ide se
prema Cazinu.
No, meutim, ima neto drugo, gospodine generale, gospodine predsednie i kao
predsednik drave i kao vrhovni komandant, veliki dio nae artiljerije se nalazi na tom
terenu. Ako ova nijedna varijanta, i ova druga naroito ne stoji, nigde ne stoji da Hrvati
nee za deset dana izvriti ekspanziju, da bi izazvali incident i preko Korduna i Kupe krenuli
na Kordun i na Baniju, a veliki deo nae artiljerije, dozvolite (ovo je zatvoreno za javnost,
smatram da su ovde svi punoletni ljudi i ljudi od oficijelne vlasti i zvanine) nalaze se na
tom terenu. Molim vas, gospodine generale neto se pod hitno treba uraditi da bi se taj dio
ratne tehnike dislocirao sa podruja AP Zapadna Bosna i da bi se premestio na podruje od
koje nam preti vea zla opasnost.
Ja bih na ovu temu mogao obrazlagati i elaborirati ire, potresnije i jezovitije. Jer, nijedna
teorija ne moe biti jezovita koliko je praksa. Teko je videti kada se sanduci kuama vraaju,
kada majke i sestre klee i kada se kuknjava uje od kue do kue. Teko je videti kada borac
odlazi tamo, a da bi preao tamo da se bori, za zemlju mora dobiti propusnicu, i kada se
vraa otuda, mora dobiti propusnicu ako se vraa iv. Ja ne znam da li mu trae propusnicu
kada je mrtav.
Cilj se zna. Mi iza lea neemo imati neprijatelja, bar se sada tako deklarie. Imaemo
privrednika, neemo imati islamskog mudahedina, ali i Izetbegovia koji je civilizaciju
vratio 300 godina unazad. Imaemo politiara Fikreta Abdia koji eli sklopiti federaciju,
konfederaciju sa Republikom Srpskom i Republikom Srpskom Krajinom. Za sada se tako
deklarie. Za sada se tako korektno ponaa. Verovatno i zato to mu mi zduno i izdano
pomaemo od oruja do ljudstva i materijala. Kako e se sutra gospodin ponaati. Nama
ostaje nada i nadanje da vjerujemo da e biti dalje korektan i fer. Hvala vam lijepo.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Zahvaljujem kolegi Ernjakoviu.
Molio bih kolege poslanike da uhvate kimu problema i da to odradimo.
Za re se javio gospodin Grozdani.
MIROSLAV GROZDANI:
Gospodo predsednici, cenjene kolege poslanici,
Obraam vam se sa zahtjevom i sa eljom da vas podsjetim na skuptinski Zakljuak od 1.
decembra 1994. godine, gde smo dali saglasnost na potpisivanje ekonomskog sporazuma, a u
kome izmeu ostalog stoji: da je provoenje ekonomskog sporazuma uslovljeno potpunom
realizacijom zagrebakog sporazuma od 29. marta 1994. godine odnosno uspostavljanjem
tampon zone u Zapadnoj Slavoniji.
Ovaj sporazum, seamo se, da je potpisala Komisija imenovana od strane predsednika
Republike na elu sa bivim ministrom gospodinom Rakiem.107 Sa ovim propustom
107
Duan.
107
nas to kotati. Sigurno da je to i rezultat ovih niskih plata i svega ostalog. Jer nemogue
je ako smo 19. 11. punu izvrili mobilizaciju da nije bio dogovor predsednika Republike,
predsednika Vlade, odnosno Vrhovnog savjeta i komandanta Vojske da se nije znalo kako
emo dalje raditi i finansirati, kako privreda i sve ostalo. Gospodo, ja ne mogu nikako
podjeliti odbranu i privredu. To je za mene nedeljivo, jer jedno bez drugoga nema. Neu
da se uputam u teorije koliko treba pozadina da snabdeva vojnika na ratitu, ali to su opte
poznate stvari, mi tu nemamo ta izmiljati.
Meutim, interesantna je stvar, svi se kunemo u odbranu, a naalost, kako diskutujemo i
kako vidimo, ona izgleda sve tanja. Svi se kunemo u privredu, i ona je sve tanja i slabanija.
A svi se kunemo u taj narod, a taj narod je sve jadniji. Da vidimo faktino gde smo na kraju
svega toga.
Ja mislim da mi imamo dobar narod, meutim, mi sa narodom ne radimo. Upravo ba
informativni sistem je katastrofalan. Izvinjavam se kolegama, vi niste krivi, jednostavno,
niti vas kontroliemo, niti dajemo prave kadrove, da bi imali bolji informativni sistem.
Siguran sam, vidite da su ustae rat izgubile, a preokrenule su ga u svoju korist. U vreme
izbora imali smo televiziju na Plitvicama moglo se neto uiniti, zato se nije nastavilo
istim tempom? Jednostavno informativni sistem je takav moemo da mislimo kako god
hoemo ali odradila je sve kako treba da odradi gospodo. Jednostavno problem je to je
na narod sigurno zahvatila jedna apatija koja vrlo moe biti pogubna u odreenom asu.
Jednostavno na narod nema informacija, on je podloan dezinformacijama. To moramo
da vidimo, moramo da razbijemo. Moda bi bilo dobro da pripremimo jednu tematsku
sednicu na temu morala, na temu kriminala, na temu ovih odnosa sa podrujem gore
Cazinske krajine, jer petrinjska brigada je pretrpela znaajne gubitke u ljudstvu i to na neki
nain kada se izanalizira doe se do podataka koji su zaista frapantni. Meutim, ja sam
isto u ulozi rezervnog oficira, meutim, gospodo, u razgovoru sa tim ljudima jednostavno
na sistem veze mislim na ianu vezu i na radijsku vezu, je jednostavno zastareo, i mi tu
moramo neto poduzeti da bi to osavremenili. Ja ne bih dalje duio. Toliko, uz napomenu
da ovde kada izlazimo mislim da je najlake govoriti o manama i slabostima drugih oko
sebe. Ne bih replicirao Jevanelje, jer nisam do sada bio vernik, pa nekako teko mogu da
se preorijentiem, pa kada bi postao vernik mogli bi da mi zamere oni koji su to bili celi
ivot, a jedno od onih svetih pravila kae onaj koji nije greio neka baci kamen na grenike.
Mislim da nakon svih ovih posledica rata malo je onih bilo koji bi to mogli uiniti bez
imalo grinje savesti na naem podruju. Ja bih napomenuo na kraju vi ste dobili zakljuke
Skuptine optine Petrinja sa 3. vanredne sjednice, pa zbog odreenih pitanja, zahtjeva
prema Skuptini, prema Vladi, da li emo to sada prezentirati.
Zahvaljujem.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Na sledeoj Skuptini.
Zahvaljujem gospodinu Vojnoviu.
RANKO VUJI:
Gospodine predsednie, gospodo predsednici, uvaene kolege poslanici, gospoo
poslanik, dozvolite mi da ostajem pri svome da smo mi svi ovde to se deavalo, to
smo uli, mi smo to apsolvirali, ili smo na neki nain imali spoznaju svega ovoga i to
na taj nain smo ini mi se malo, malo u raskoraku bili sa svim ovim to se ovde ulo.
Najopasnije od svega je mrak u kome se nalazi na narod. Mrak izazvan medijima i
109
ORE DAMJANOVI:
Gospodine predsednie, gospodo predsednici skuptina, gospodo poslanici, kolege,
dozvolite mi da se osvrnem na realizaciju zakljuaka sa prole Skuptine, vezane za realizaciju
ekonomskog sporazuma sa Republikom Hrvatskom.
Pre svega, to se odnosi na otvaranje Auto-puta i na Zapadnu Slavoniju.
Imate zakljuke, sada ih neu proitati, verujem da ih se sjeate. Izvriu analizu onoga
to je do sada uinjeno. Iiu jednim redosledom da izvrim analizu onoga to je do sada
uinjeno, to se trebalo uiniti i to nije uinjeno. Ne elim ni prejudicirati da li se ta moglo
vie uiniti, ili nije ovde je na vama da o tome razmislimo i da donesemo sud. Veoma dobro
znamo da Auto-put pod veoma jakim tenzijama morao biti pod navodnicima otvoren 21.
decembra kada je i otvoren. Veoma dobro znamo zbog ega je otvoren kao i to da je otvoren
bez tehnikih standarda vezanih za promet Auto-putem i auto-cestama. ta je uinjeno od
tada do danas na naem podruju vezano za sigurnost, vezano za sve ono to je zakljueno
na Skuptini, osim to je delimino saniran kolovoz. Kada kaem delimino, kada kaem
saniran, saniran je u veoma tekim uslovima kada je padao sneg sa hladnom masom, a to
se zna koliko se ta moe tada uiniti. Da bi bezbednost koliko-toliko bila sigurna iskopani
su kanali na sporednim prilazima Auto-putu kao i zapreavanje lomljenim kamenom. To je
bukvalno sve to je uinjeno do danas na Auto-putu.
Ono to je bilo veoma aktuelno kod nas, jeste dogovor, odluka o izgradnji dijela
sporednih saobraajnica koji omoguuju povezivanje iz jednog dijela naselja, sa jedne
strane Auto-puta i druge strane. Bukvalno Auto-put je presjekao Zapadnu Slavoniju. Izuzev
nadvonjaka kojima se moe normalno prelaziti sa jedne na drugu stranu. Hitno je se prilo
realizaciji izgradnje jedne komunikacije koja je povezivala jedno naselje koje je istureno
na istonoj strani Zapadne Slavonije prema Gradici sa magistralnim putem OkuaniGradika, kako put do nas nije izgraen do kraja iako je prva faza bila samo do izlaska
na petlju to je takoe neshvatljivo, jer e morati imati zaobilaznicu. Zbog ega je trebalo
izgraditi? Jednostavno, to skrauje put do tih pozicija za 18 km a taj put je svega dug 2800
metara. Znai, nije izgraen zbog nedostatka sredstava i zbog nedostatka naftnih derivata.
Veoma znaajan objekt koji se mora sanirati, a vjerujem oni koji su prolazili tim dijelom ili
doli auto-putem, ili ili auto-putem videli su kako izgledaju naplatne kuice, gde milicija
kontrolie i vri kontrolu na auto-putu, gde carina radi, pediterska sluba radi. Znai, hitna
sanacija upravne zgrade kod bive naplate mora se sanirati. No, meutim, do danas nije ni
poela sanacija radi nedostatka sredstava i nemogunosti da se pree realizaciji i vrenja te
adaptacije.
to se tie sanacije prilaza odnosno prilaz i sanacija tehnike opreme auto-puta kako
sam naveo do sada nije uinjeno nita. Kada to kaem mislim horizontalno vertikalnu
signalizaciju, mislim na ogradu, mislim na branike, polubranike i svega ostalog to se
nalazi u sastavu auto puta. Sagledavajui plan Z-4 mnogi indikativni momenti vezani za
Zapadnu Slavoniju prisutni su i ljudi iz Zapadne Slavonije se otvoreno pitaju da li je sve
ono kako razmilja Vlada Republike Hrvatske ve u debeloj realizaciji. To govorim zbog
toga radi nerealizacije svega onoga to je dogovoreno a to nije iz odreenih objektivnih
ili subjektivnih stvari mogue bilo realizovati. Ovde se postavlja pitanje, odnosno zapadni
Slavonci i realizacija plaanja prolaska auto-putem od strane Republike Hrvatske odnosno
za vozila strane registracije u nafti koja nam je obeana poetkom februara kao prvi
kontingent, ali do danas koliko mi je poznato nije realizirano, barem takva nije dola u
Zapadnu Slavoniju. Pitamo se zato? Da li smo na neki nain ovde izmanipulisani, da li
111
su ona sva silna obeanja dati svesno a realizacija ostavljena po strani i za neko odreeno
vreme ne znam. Svim ovim ve neodreenim problemima koji se vuku unazad 2-3 godine,
stvara se plodno tlo za jedno haotino stanje meu stanovnitvom, jedno trusno tlo gde se
ljudi otvoreno pitaju ko nas opet prodaje, spremaju kofere, djelove pokretne imovine i trae
utoite u Republici Srpskoj ili Saveznoj Republici Jugoslaviji. Kolega poslanik iz Pakraca
Grozdani, nije htio ili nije eleo da kae u parlamentu da u januaru iz njegovog podruja
je iseljeno 11 porodica. Iselili su se radi problema koje je naveo, da ima podneseno zahtjev
za daljnji 20 i nemojte me hvatati za rije koliko porodica. Za podruja koja su siromana
stanovnitvom koje nema dovoljno snage za samoodbranu pokuajte da zamislite ta to
znai. Haraenje po Zapadnoj Slavoniji, samo dolazi do kulminacije od petokolonaa svih
vrsta hrvatske propagande do vlade koja nije u stanju ili jo uvijek nema dovoljno snage da
pojede ve zagrieni vrui krompir koji je zagrizla a koji se zove Zapadna Slavonije, njen
strateki poloaj, njen geopolitiki poloaj stavljajui taj deo vrsto na noge. S obzirom
na komunikacijski i telekomunikacijski poloaj. Mi se moramo gospodo ovim problemom
veoma snano uhvatiti u kotac ukoliko elimo da jedna deo Krajine ostane u sastavu
Krajine, da jedan deo Krajine mora i da bude prisutan u mislima itavog Parlamenta,
a takoer i izvrnih organa u Republici Srpskoj Krajini. Mi emo verovatno ve u toku
sledea 2-3 dana na podruju Okuana imati jednu znaajnu vanrednu Skuptinu optine
proirenu gde emo se duboko i nairoko pozabaviti novonastalim problemima.
Ja ovog trenutka nisam htio, ali moram da pomenem prisustvo strahovito u velikoj
ekspanziji proirenog i svakim danom sve jaeg verca, zaprepaujue koliko se veoma brzo
iri a da organi koji zato moraju da vode brigu nisu u dovoljnoj mjeri osposobljeni ja bih to
tako rekao da se uhvate u kotac i da se to sprei. Veoma negativna pojava strahovito koja
utie negativno na stanovnitvo je jo jedan dodatni element sa svom svojom teinom koja
unosi destabilizaciju na tlo Zapadne Slavonije.
Ja bih ovde iako je bilo diskusija to se tie vezano za eventualnu pomo Savezne
Republike Jugoslavije ili Republike Srbije, vezano koliko doe do napada na Republiku
Srpsku Krajinu kako e ulogu oni imati i hoe li pruiti tu pomo Zapadnoj Slavoniji,
odnosno Republici Srpskoj Krajini.
Ja bih potencirao da ipak nai predsednici i jedan i drugi i trei smognu snage i da
otvoreno porazgovaraju o tom problemu sa predsednicima kako Savezne Republike
Jugoslavije tako i Republike Srbije, da se ipak zna na emu smo.
Iskoristio bih jo jedan momenat ovde da citiram u jednom dijelu a posle svoje
razmiljanje pesnika Kovaevia, koji kae u ta verovati? Verujem u neprijatelje jer ivot
posveuju meni, verujem u zlo koje me nikada ne ostavlja, verujem u nepravdu koja uvek
ide ispred mene, verujem u sve nevolje jer ih u izobilju ima, verujem i u smrt koja jo jae
veruje u mene. ovek ne moe da ivi bez vere, u ta verovati?
U ta ovek da veruje a da ne bude upotrebljen i izneveren? U ta verovati svim svojim
biem a da ne bude samo zaveden i ostavljen? Kada ovo govorim ne elim da aludiram
na silne konvoje zapadnih slavonaca koji su nali svoje utoite negde daleko od rodnog
ognjita, potrebu da veruje civilizacija koristi tako to namami jedan deo oveka, nahrani
jedan deli njegove potrebe, a celog oveka podjarmi zauzda, osedla. Civilizacija uzima
samo jedan jedini deo vaskolike potrebe da se veruje u prirodu i samo vee ivog oveka
njegove pretke, potomke sadanjost i budunost. Za uzvrat mu nudi deo vere da za njom
ide kao prema mamcu.
Hvala.
112
113
Milan.
Milan.
Duan.
115
ispadne i nekom privatniku, ne zato to je general Lonar neastan ovek, nego zato to se
mora kao general snalaziti da bi Vojska mogla da ima hleba i da bi mogla da preivi.
Kada to govorim, onda naravno moram ovde da kaem da mi nita nije tee nego kad
mog generala Bjelanovia112 pomonika aljem svakodnevno ili kada je to u mogunosti da
se sastane da mi kao Vojska traimo za preivljavanje naftu i odmah nadovezujem da imamo
tenkove koji su vraeni sa Bihakog tj. Kladukog pravca iji su sada rezervari prazni. Ja sam
ovde, izvolite gospodo, a ja kao komadant i do mene dopire da neki put provejava, doi
emo da se menjamo, da hoe rotaciju, da se smenjuju, ja sam pripreman, nema problema.
Polaem za sve raune. Naftu ne mogu da drim u depu. Neko meni kao komadantu
mora tu naftu obezbediti. Mi poteemo do tih mera da privatne pumpe blokiramo, na sebe
navlaimo srdbu i pravimo od Vojske ono to nije Vojska. Zato? Ko za to odgovara? Ja sam
spreman ovde, tj. pripravan, ja sam pripravan da polaem raune za svaku aktivnost koja je
Srpska vojska i Krajina radila. Ovde sa ponosom govorim od kada sam doao na elu Srpske
vojske Krajine nije ni stopa zemlje izgubljena. Nije izgubljena i nee biti izgubljena, ako
radimo kako se ovde dogovaramo.
(Aplauz u sali)
Ako se razvodnjavamo, ako se pripremamo da idemo u vidu lastinog repa, ako su
automobili pripravni, onda tu sree nema sigurno da emo rat izgubiti. Nema te ustaije
koja moe srpskog borca u poloaju sa pukom u ruci trezne glave da istera sa poloaja. Nije
se jo takav ustaa rodio i nee se roditi.
Gospodine doktore, est baterija se nalazi naih gore na poloaju koji tuku Turke, tj. tuku
borce 5. korpusa, kako ste vi nazvali mudahedine, avo bi ih znao ko su i ta su. Znai,
tuemo ih. Ja u vam kasnije izneti da su iz tih cevi ispaljeni projektili, ti pet cevi imaju
svoj resurs, taj resurs je tu gde jeste i niko mene kao komadanta Vojske ne pita gospodine
generale da li treba neto da se pomogne.
Imamo isto tako situaciju da ovde neko pita zato su sredstva veze dotrajala i slini pravci
od Sunca i etiri godine su prueni ispucale i dotrajale. Imamo lep primer, u 11. korpusu
gde se za 450.000 nemakih maraka kupili sistem Desika i kada pritisne komandir voda
uje ga komadant korpusa, ili obrnuto. I za poziciono ratovanje i za ratovanje ono to mi
predviamo na pojedinim pravcima da ide napred ako ustaija uradi.
U 39. korpusu je malo drugaije. U 39. korpusu mi kao Vojska moramo da preseemo
6-7.000 uniformi koji po nekom kanalu dolaze na prostor 39. korpusa da se ale za 5.
muslimanski korpus i da budem figurativan da se novac strpa u dep. Mislim da ima ljudi
koji bi mogli da pomognu da se sve te veze kupe i da na taj nain obezbede sigurnu odbranu
prostora pa i svoje kue, svog ognjita, svoje fabrike itd. itd.
Pita neko ta je se mislilo posle 19-tog. Ja imam dosta kritika i na mene se aludira oko
mobilizacije. Ja sam govorio jednom i ne bih eleo sada da vau panju odvlaim i da vas
zamaram. Mi smo imali podatke koji su kazivali da hrvatska vojska vri mobilizaciju,
narastanje svojih snaga koje je dolo do te mere da je brojka bila oko 60.000. Mi smo
morali da pariramo. Mi smo morali da pariramo. Ja sada ne mogu ovde i ne elim, ako
Skuptina to ne zahteva neka se postavi pitanje na dnevnom redu tematske Skuptine sa
tom tematikom pa emo ii u detalje. Kada je Vrhovni savet odbrane zasedao, ko je bio
prisutan, ta je pripremljeno, ta nije itd. Mi smo to odradili, 92% ljudi se odazvalo. Bio
je sigurno i propust u pojedinim jedinicama ali ne kalibra i ne onako kako je jednostavno
112
Mirko.
116
to neko objanjavao, nego kada su obe strane uporedili. Istina je uvek na sredini pa je
tako i tada bila. Ne treba naim stareinama puno. Ja sam molio gospodina, molio sam na
Vrhovnom savetu odbrane, ima ve osam meseci, na osnovu sagledanog stanja, evo ovde gde
mi odravamo ovu sednicu, ima slovom i brojkom 30 lanova gde su uselili ljudi koji imaju
ovde u okolini u krugu desetak kilometara kue, stambene prostorije da mogu da smeste
svoju porodicu, na divlje, bez dozvole ili sa dozvolom koja je bila tada prisutna 1992. godine
uselili su se u te stanove. Ne pominjem porodicu, suprugu, decu pa i borce. Pominjem ljude
koji imaju i drugu mogunost i svoj stambeni prostor i gde ive tamo. Do dana dananjeg
nije to uraeno. Ja od mojih saradnika imam to da moemo da uradimo u toku jedne noi
sa policijom i da se izbace na ulicu. Jedva bi neko doekao da kae evo ta radi Vojska, a ne
pita gospodo, i niste u pravu gospodine ko je to govorio da 70% reeno stambeno pitanje,
nije tano. Izvolite, pitajte Veljka Lukia Kurjaka da vidite gde ive porodice stareina u
prostoriju 4x4, majka sa sinom i erkom studentom ili zavisi koliko godina imaju. Mi te
porodice, ti ljudi hoe da dou, meutim, nemamo gde da ih stavimo. Niko mene ne pita
za to. Niko njih ne pita. Pitanje je samo da li je komunjara ili nije komunjara. Ja mislim
da smo mi sa komunjarama rasistili 1991. godine. Valjda smo pokazali do sada nismo svi
komunjare. Ja sam rekao jasno i glasno, priznajem samo onog Srbina da je vei od mene
koji je vie uradio, gde je ratovao, ko ga je vodio, ta je postigao, pa bih onoga koji pozadi
dobacuje neka doe kada zavrimo skup pa da rasistimo to.
Neke druge stvari bih sada da kaem. Kratko i jasno jer vidim da ste umorni i da ne bih
vie nekome dosaivao.
Potovana gospodo poslanici, poseban problem predstavlja materijalno obezbeenje o
emu su vam predstavnici Glavnog taba Srpske Vojske Krajine avgusta meseca 1994. godine
na tematskoj sednici Skuptine RSK detaljno izloili stanje materijalnog i zdravstvenog
obezbeenja Srpske vojske Krajine. Kada sam rekao ili ljudi na pauzi hvatali za glavu i u
jednom razgovoru kae se komadante da li je to mogue? Iz sadanjeg a i kasnijeg istupanja
na sednici Vlade moglo se zapaziti a verovatno ste i zapazili svu sloenost problema iz
ove oblasti. Posebno smo naglasili nedostatak materijalnih rezervi Srpske vojske Krajine.
Od zadnjeg skuptinskog zasedanja do danas malo se ta izmenilo na bolje. Naprotiv,
neka materijalna sredstva su istroena na Bihako-kladukom, petrovakom i glamokom
ratitu. Mislim da je ovde jedna velika nepravda uraena. Ja sam takve instrukcije dobio, ja
sam vojnik i izvravam nareenje. Nisam izvrio nareenje generala koji mi je naredio da
povuem tenkove i transportere 1991. godine, u avgustu mesecu u Okuanima. Verujem da
se neko i sea ovde koji je iz onih krajeva. Nisam izvrio zato to sam mislio da je to izdaja
srpskog naroda. Meutim, isto tako kao vojnik dobijam i sada nareenja ne da utim, nego
zbog svega i viih interesa, a sada ovde moram da kaem jer je to zatvorena sednica, da smo
mi gospodo, imali samo na bihakom 17, a na kladukom 11 poginulih boraca. Na ovom
prvom 17 teko ranjenih i na onom drugom mestu. Dali su svoje ivote za to to se u ovom
domu o tome raspravljali. To su gospoda sa Banije, sa Korduna govorili o muslimanskom
tepihu spajanju sa ustakom republikom. Odluili smo da im vratimo nazad. Vraeni su,
sada su na svojoj zemlji i sada je situacija takva kakva je. Meutim, vojnici koji dolaze iz 11.
korpusa i iz drugih korpusa pa i ovde iz 7. korpusa koji dolaze na ovo ratite. Rat je takav
da se gine i da se ranjava. Sada kada se vrati nazad sanduk onda je pitanje i postavlja se i
pripisuje se Vojsci ono to ne zasluuje. Mislim da moramo svi zajedno shvatiti i iza toga
stajati. Ako se neto odlui onda da svi delimo teret toga. Ako je uspeh da delimo svi, ako je
neuspeh da se pripie kako to ide komadantu. Komadant je uvek deurni krivac. To je tako
117
u ivotu i to tako mora biti. To ratite jedno, drugo, tree. Zbog toga da ne bi nas stavljali
u kontekst svih zbivanja, mi uvek stavljamo u meumuslimanski sukob i nije poteno da vi
kao poslanici, a dobar deo vas je i dolazio tamo. Tamo smo se i viali pa ak tamo i na prve
linije.
Ja bih ovde posebno da naglasim iscrpljenost izvora snabdevanja Savezne Republike
Jugoslavije. Jer je priznato da je Srpska Vojska Krajine za sve vreme rata crpela municiju
i osnovna sredstva iz zaliha bive JNA i dobivenih sredstava iz Vojske Jugoslavije. Poto je
ovde bilo otvoreno pitanje da li emo mi biti potpomognuti Vojskom Republike Srpske i
potpomognuti iz Savezne Vojske. Ja mislim da je srpski korpus veliki, da e patriota biti
uvek i da ih ima. Da sam jutros izveten od komadanta 15. korpusa da 30 dobrovoljaca je
dolo. Prema tome, samo treba naa dobra volja i ubeenost, a molim vas, mi to radimo
i pripremamo se kao Vojska na najgore. Ako bude neto bolje i ako rata ne bude mi
emo nastaviti da radimo sav posao to Vojska radi u miru. Mi ovog trenutka dugujemo
nabavljaima oko 5,5 miliona dinara. Doivljavamo neprijatnosti. Ja bih molio Vladu,
gospodina predsednika, Vladu i sve one, ministra odbrane, da ne doivljavamo takve
trenutke. Ne zato to je meni cilj, da ovde nekoga prozivam. Ja kao komadant najvie
prozivam, jer najvie ivih ljudi i vojnika imam pod svojom komandom. Ali bih molio da se
po nekim stvarima stvarno da vie da zajedniki to delimo.
Zato je vojnik dobio 25 dinara?
Zato je dobio 30 dinara?
Ko je bio mesec dana dobio je 60 dinara. 25 dinara je dobio onaj koji je bio manje dana
to je normalno jer idu smene. Profesionalni vojnik je dobio 148 dinara. Prema tome, to su
te relacije koje su nama izvodljive. Mi smo kao glavni tab dobili 3 miliona dinara, podeliti
na masu vojnika i to mu je to. Ja bih prvi volio kada bi vojnik imao 300, 400, 500 dinara,
ne znam ni ja koliko.
Jo samo par napomena ja bih molio vae panje, bez obzira to je to ustaija i to ih
niko ne mrzi vie nego ja, da vam kaem neke stvari proverene kako se to radi kod njih. I
jedna i druga drava stvaraju svoju vojsku i spremaju se na meusobni rat na ivot i smrt.
To smo mi ovde zakljuili. Ja sam od svog vrhovnog komadanta takav zadatak dobio i
nee vie biti gospodo lokalne agresije, nego e biti ono to oni zasluuju a to je buknue
na svim frontovima to komadanti znaju. Nemam nita protiv to je neko predloio ovde
da komadanti korpusa dou da vidite te ljude, da prozbore, da kau ta ih mui, ta je
dobro. Samo dobri poznavaoci, manjom prepirkom, veom dobronamernou moemo da
postignemo to da i Vojska bude ta koja e imati poverenje u nas koja e vas poslanike
uvaavati i sigurno da emo samo takvim nainom moi da stvorimo jednu organizaciju,
jednu celinu. Jer svi smo mi pripadnici Vojske, jedan zdrav vojni kolektiv koji e u datom
momentu moi adekvatno da reaguje. Hrvatska drava sistematski i uporno razvija svoje
oruane snage koristei za to sva raspoloiva sredstva. Pored velike pomoi koja je neminovna,
kojoj pristie iz inostranstva za razvoj Vojske odvajaju se ogromna sredstva. Obaveze prema
vojsci i odbrani su prioritetne i od njih nije poteen niko. Vojska se popularie u svim
medijima.
Ja bih ovde stao. Mi imamo drastinih primera nekih ljudi koji sa takvim uivanjem
idu prema nekim ljudima. Ja sada konkretno govorim za ljude u uniformi da je to udo
jedno. To je ravno isto onom sistemu. Ako taj dotian ima svoje slabosti, hajde te slabosti
da okrenemo da razobliimo, da mu prvo ukaemo, posle da povuemo rez i da kao takav
dobije mesto gde zasluuje. Zato podrivamo i emu to koristi? Mi na naim sredstvima
118
informisanja smo ponekada u situaciji da se stavljamo na repu. Ja nemam protiv nita. Zna
se ko je najstariji. Dajte da mi svoje mesto pod Suncem dobijemo, da moemo da kaemo,
da moemo da iznesemo, da moemo i kritiku da dobijemo. To bi samo bilo za dobrobit
Vojske i vojne organizacije. Za one koji izbegavaju tu obavezu uvedene su rigorozne kazne.
Vi znate da mi imamo negde cirka oko 28.000 tih koje nemamo ovde. Mada su oni otili
tamo gde su pravi borci zna se koji je put. Vojnim obveznicima izbeglim u inostranstvo
oduzima se imovina i dravljanstvo, a mi imamo situacije, ja to govorim odgovorno ovde
mogu da potkrepim sa injenicom da ovde gospoda to su govorila za UNPROFOR-a ima
mesto, ima kuu na tri sprata, 300-400 kvadrata, a ja kao komadant korpusa kaem da
li mogu da se smeste dva ili etiri oficira za njih nema mesta. Pa ja se sada pitam, ko je
komunjara a ko je neto drugo?
O platama profesionalnih vojnika ne bih govorio. To se rauna tamo u tim njihovim
kunama koje se kreu od 2-3 hiljade. Vi znate to smo tih desetak poubijali na Dinari da
smo nali dokumenta da imaju negde oko 700-800 maraka. Meutim, i kada mi budemo
bogatiji i mi emo imati. Vojni invalidi su posebno zatieni. Vi znate da na vojni invalidi
100% oteenje ima 123 dinara. 123 dinara ponavljam gospodo uvaeni narodni poslanici.
Ja sam imao prilike da idem meu te ljude. Znate ta kau. Ponovo u sa snajperom, samo
mi dajte snajper i nema problema, a nema obe noge.
Na kraju, da zakljuim.
Srpska Vojska Krajine, i ja kao njen komadant stojim vam na usluzi a i jasno i glasno i
precizno znamo ta nam je obaveza. Ustaija ne moe proi, za razliku od ranije, mi sem
toga to neemo dozvoliti lokalnu agresiju idemo i u aktivna dejstva kako su po planovima
razraeni. Tamo gde imamo ljudsku nadmo a ima prostora gde je tako ide se napred.
Molio bih jo jedno. Od Vlade i drugih institucija, ovo kada sam govorio nisam mislio da
uputim kritiku sudstvu, ali mislim ako neka druga re postoji za ono to je uraeno ja u
nju upotrebiti, da zbijemo redove i ne moe nam niko nita.
(Aplauz u sali.)
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem.
Posebno zahvaljujem posebno zahvaljujem to general kae da se ustaije ne treba bojati.
Ja bih stvarno molio, nae drage goste koje smo mi pozvali da najpre damo prednost
poslanici[ma], da ovu taku najpre poslanici obrade. Nemojte se ljutiti.
Ja stvarno molim, da li ima neko od poslanika da smatra da treba da da svoj doprinos u
svojoj diskusiji?
Oito da nema, pa evo naem gostu Peri predsedniku Izvrnog saveta optine Dvor na
Uni.
Molim Vas samo u okviru ove take dnevnog reda.
CVETANOVI PERA, predsednik Izvrnog saveta optine Dvor na Uni:
Gospodo nemam nameru mnogo da priam, i hteo sam samo da kaem nekoliko rijei
o UNPROFOR-u.
Mislim da je UNPROFOR doao iz dva razloga. Jedan razlog je da pomogne Hrvatskoj
da se stabilizira, a drugi razlog da posmatra i utvrdi kada smo mi dovoljno slabi da da mig
hrvatskoj dravi da povlai poteze.
Mislim da plan Kontakt grupe Z-4 je provjera da li je Hrvatska u pravu kada je
povukla ovaj potez. Znai, Z-4 provjerava odluku Hrvatske, a Hrvatska je tu odluku malo
ishitrila, jer je imala obaveze prema svojim izbeglicama i prema svom puanstvu kako
119
kau i Amerika bojei se ako Hrvatska ue u rat pa ne uspe napraviti ono to je naumila,
Hrvatske nestaje. Jer, ako se ukljui Republika Srpska, ako se ukljue svesrpski narod, ako
rat bukne praktino u tome momentu Hrvatske nema. Z-4 je trebalo da bude provera da li
je dovoljno UNPROFOR snimio situaciju da li je napravio dobru procjenu. Kroz diskusiju
sam sluao da mi ne moemo nita uraditi ako je Hrvatska odluila da nas napadne. Mislim
da e Hrvatska nas napasti samo u jednom momentu, ako je sigurna u svoj puni uspeh.
Ako nije sigurna u svoj puni uspeh ne verujem da e se uputiti u tu avanturu. Znai, da
bi mi spreili, da uopte ne bi ratovali sa Hrvatskom moramo brzo da uverimo Hrvatsku
da smo mi osposobljeni da mi nemamo drugog izbora nego da se branimo. Mislim da u
ovom proteklom periodu od kada je UNPROFOR ovdje da smo mi vodili malo pogrenu
politiku jer uvek smo razmiljali da li e nas neko drugi braniti, da li e se tu ukljuiti Srbija,
da li e se tu ukljuiti Republika Srpska, da li e tu doi dobrovoljci, a malo smo polagali u
ono ta mi trebamo ukljuiti.
Ja sam siguran ako mi budemo razmiljali samo u tome kako emo se mi sami odbraniti
da nas i da hoe ostaviti Republika Srpska, ne moe, jer ako nas ostavi srpski narod van
Republike Srpske, nema ni tih zemalja. Ne moe srpski narod iveti u Srbiji u onom
momentu ako herojski pogine srpski narod u Republici Srpskoj Krajini. Ako taj narod
izgine bjeei, izgine na onaj nain kao to su 1941. godine, ustae prevarili nae pretke,
kao to su vadili ispod kaca ljude i klali, jer i oni nisu bili svjesni ta ih eka, nisu bili svjesni
siline te mrnje, onda nama nee pomoi niko. Nemonome niti hoe niti moe pomoi.
Moe se hrabrom i odlunom uvijek ne da se hoe pomoi nego se mora pomoi.
Zato jedini nain da se mi prestanemo baviti nekom visokom diplomatijom, ne moemo
mi nadmudriti ni CIJ113-u, ne moemo ni Ujedinjene nacije. Mi kao sve neka diplomatija,
mi nemamo diplomatije. Mi imamo jedino sopstvenu snagu, imamo jednu prednost to
nemamo, gubimo najvie, gubimo ivote, gubimo sve, tada je ovek najjai tada nema izbora.
To nema niko, to nemaju ni Hrvati, to nemaju ni prijatelji Hrvata, to je neto najjae. Jo
jedino moemo kada se ovde sloimo ovi poslanici i svi iz Vlade, vi ste se ponudili narodu.
Nije narod vas traio, svi ste istakli svoje kandidature, ponudili ste se da ete vi taj narod
izvesti, svi ste govorili ta e biti, da ete napraviti.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Izvinjavam se gospodine Cvetanoviu. Tano je sve to. Mi svet o znamo. Mi smo dobili
poverenje od naroda. Mi smo odgovorni za ovaj narod i radiemo za ovaj narod. Nemojte
predavanje drati.
CVETANOVI PERA:
Ovo je samo u kontekstu da pokaem koliko je ta sloga i samouverenost koliko pomae
da bi se odstranila agresija ustaka.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Molim vas da ide po dnevnom redu.
CVETANOVI PERA:
Ja se zahvaljujem, i izvinjavam se.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Ja mislim da smo svi mi dali odgovor ta e biti sa nama, to neko kae da na narod vidi
tamo. Odgovor je tu jasan i glasan. Narod e ostati i mi emo ostati. Mi koji smo ostali
mi emo ostati, mi emo Krajinu sauvati, mi emo udruiti ovu Republiku zajedno sa
113
120
ostalim. Mi drugoga izlaza nemamo, mislim da nemamo potrebe da bude bilo kakva apatija
i anemija da zavlada narodom. Narodu to treba jasno i glasno rei. Ne bojimo se mi ustaa.
Napali su oni nas i u Ravnim kotarima, napadali su nas i u Medakom depu, mogu vam
rei da su oni velike kukavice. Ne treba se bojati nikoga.
Gospodine Veselinoviu izvolite.
VESELINOVI:114
Potovano Predsednitvo, gospodine predsednie Republike, gospodine komadante
Srpske Vojske Krajine, gospodo poslanici, nisam mislio da se javljam za diskusiju u okviru
ove vane teme poto je stav Vlade prezentiran od strane predsednika Vlade, ali se osjeam
kao ministar jednog resora u Vladi koji je vie puta ovdje prozvan od strane poslanika a i u
samom izlaganju predsednika Republike.
Zbog toga smatram potrebnim da kaem sledee: poto sam u finansijama u Republici
Srpskoj Krajini od poetka, od njenog stvaranja. Poznato mi je stanje koje je bilo u ovoj
sferi, prije ove Vlade, stanje koje je sada i ono ta treba initi. Stanje koje je bilo prije
ove Vlade, poznato je svima vama. Moda ne znate da je 1993. godinu, deficit budeta
Republike Srpske Krajine pokriven sa 75 miliona maraka kada se prerauna po crnom
kursu iz primarne emisije, i 60 miliona saniran privredno-finansijski sistem po odreenim
namenama. Ova vlada tih sredstava nema. Uli smo u program monetarne rekonstrukcije
i zavrili sa deficitarnim finansiranjem budeta i sve ostale javne potronje. U finansijskom
smislu, zadravanje stanja koje smo zatekli bez ovakvog vida finansiranja bio bi veliki uspeh.
Meutim, je vidljivo da je uinjeno mnogo vie. Sa 2,5 miliona deviznih rezervi, 2,5 miliona
novane mase sa kojim je krenula Republika Srpska Krajina, taj nivo je sada 50 miliona.
Devizne rezerve sa 2,5 miliona su prerasle na 35 miliona maraka. Drutveni proizvod
Krajine je porastao za 20%. Nismo imali neko vee osciliranje kada su u pitanju cijene.
Ponuda robe vidljivo je da je bilo znatno vee. Ono to je bitno, da je prvi put omogueno,
sistemsko funkcioniranje Republike Srpske Krajine, kada je u pitanju reprodukcija. Prvi put
se zna ta finansiraju optine i koje prihode imaju, koji je budet Republike, koji fondovi i
koje obaveze imaju.
Program Republike Srpske Krajine je vei, ako pogledamo i strukturu samog
stanovnitva. Ovde je komandant rekao da imamo 67.000 vojnih obveznika. Mi imamo i
55.000 penzionera, kada pogledamo u odnosu na broj zaposlenih radnika. Uspeli smo da
prvi u srpskim dravama isplatimo penzije za decembar mesec i osiguramo za januar mesec.
Prosena penzija nije na nivou koja bi moda zadovoljila, ali ipak redovna, i onaj minimum
zadovoljava, mislim da o tome vie moe da kae ministar za rad i boraka pitanja. Sa druge
strane, na nama je i 19.800 drugih nosioca, znai, kada je u pitanju invalidsko-boraka
zatita koja se pokriva direktno iz budeta. Da ne kaem sistem finansiranja kada je u pitanju
zdravstvo. Plate u Republici Srpskoj Krajini su porasle, prosena koja je bila, od 24 dinara
na 153 dinara. U okviru ovog potrebno je da kaem da finansiranje opte i javne potronje
prvi put 1994. godine je predvieno bez deficita od 1945. godine. Stalno je bilo deficitarno
finansiranje budeta i javne potronje. Teko je ovo izdrati. Kad vidimo kretanje u svijetu,
jedna Maarska iako ima mogunost deficita pokria ima 80.000 vojnika i mora to da
smanjuje, jer to ne moe da izdri. Mi smo upravo, u skladu sa tim, to moramo da se
odbranimo. I prvi zadatak koji je Vlada sebi stavila, to je priprema Republike Srpske Krajine
za odbranu. Sve mere, ekonomska politika upravo je podreena u tom smislu. Tu pripremu
114
121
moemo da izvrimo samo na osnovu naih vlastitih izvora. Ne moemo se osloniti na neke
druge.
U okviru toga mi smo imali i za 1994. godinu budet koji smo mi ovde usvojili. On je
bio skroman, ali je bio u okviru naeg drutvenog proizvoda takav kakav jeste. Nismo mogli
da idemo na vei deo sredstava jer nismo imali odakle da naplatimo i kad obuhvatimo sav
drutveni proizvod.
Sa druge strane imamo 1/3 javnih prihoda koje smo ustupili, po zakonu, gradu Vukovaru
za obnovu i izgradnju grada Vukovara. Ipak, u okviru toga, mi smo izvrili budet kada je u
pitanju 1994. godine sa 78,8%. Kada su u pitanju realni izvori, ono to je bilo, taj procenat
je preko 90%. Prema predvienim sredstvima koja su predviena za Vojsku, i onaj deo koji
je bio vojni budet, nismo bili u mogunosti da pokrijemo, jer na drutveni proizvod to
ne moe omoguiti. Ali u okviru ovog procenta budet je prebacivao sredstva Srpskoj vojsci
Krajine. I u toku 1994. godine mi smo pratili sa 52 miliona i 600 hiljada, znai, tu negde.
Ono to je uticalo na neizvrenje budeta za 1994. godinu, rekao sam da su realni prihodi
bili preko 90%, moemo svrstati u tri grupe.
Prvo, ova Vlada je preuzela mandat u aprilu mjesecu i nismo imali kontrolu drutvenog
proizvoda do tog roka, pa su prihodi bili daleko manji. 5. avgust prekid ekonomskih odnosa
Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske uticao je i na sam protok roba i na same
prihode koji su vezani za Republiku Srpsku Krajinu i smanjeni prihodi u novembru i
decembru, jer smo ili, komandant je ovde rekao, upravo na mobilizaciju, jer nam je pretila
agresija od strane ustaa. Bez obzira na sve ovo, Srpska vojska Krajine mjeseno je plaena
nikad ne ispod 6 miliona, da kaem, da za dvanaesti mjesec 8.700.000, prvi mjesec 1995.
godine 6.300.000 i ostaje nam mogunost 4.000.000 da se pokriju obaveze hrane od ovih
veih kombinata. Ovde je izneen podatak od strane komandanta da ima nekih obaveza u
iznosu 5 miliona i moemo na ovaj nain da se ovaj deo pokrije, za vee kombinate kada
je u pitanju hrana. Nema nikakvih smetnji ovde da se duguje veim kombinatima i kada
je u pitanju Belje i kada je u pitanju (V)Upik, Gavrilovi, Ravni kotari. Taj dio mi
moemo da pokrijemo na bazi cesija, jer imamo potraivanja po osnovu neplaenih poreza
i po osnovu mare koju imamo kod njih. Da kaem da smo izvrili blokadu korisnika
privatnih i drutvenih po osnovu neplaenog poreza u iznosu od 15 miliona.
Posebno mi je drago to se povuklo pitanje plata za Vojsku. To je mene bolelo, ja sam to
pitanje pokrenuo, jer iznos koji se osiguravao i na osnovu podataka koji su izlazili sa terena,
kada se izvede raunica, nisam mogao taj deo da saberem.
Ja ovde podravam predstavnike i poslanika Srpske radikalne stranke da se pripremi
jedna informacija i da se ona ovde iznese pred poslanike, da se izvri kompletna kontrola
isplata plata Vojsci i da se omogui Vladi da taj dio prezentira ovde na Skuptinu da ovde
raspravimo.
Ilustracije radi, ja ovde govorim, kada se digla praina za plate u julu mjesecu, ja sam na
osnovu Zakona o finansiranju javnih potreba, formirali smo Komisiju i izvrena je kontrola,
neu da navodim sve, mislim da je ovo zatvoreno, poto je vojna tajna. Ali kada se trebaju
sredstva za vojne obveznike, onda moraju, i taj deo sredstava koji je trebovan da se isplati
vojnim obveznicima. Trebovano je tada za rezervni sastav 2.900.000, naknade vojnim
obveznicima isplaeno 1.936.000, stimulacija 256.000, jednokratna pomo 49.000, fond
solidarnosti 108.000 i kod mene su doli invalidi i Udruenje boraca za kontrolu fonda. Ja
sam rekao da to nije kod mene, ne znam za fond. Ostalo je 591.000.
122
U ovom dijelu potrebno je na osnovu odluka Vlade da nezaposleni mogu da prime platu,
oni koji primaju u preduzeima da ne mogu. I zbog toga mislim da je potrebno da izvrimo
kontrolu i da vidimo i ona preduzea koja su davala potvrde itd. da pokrenemo odreenu
odgovornost. Ne moe se desiti da onaj vojni obveznik koji je na budetu, iz budeta dobio
platu da i kod Vojske dobije platu.
Isto tako, ja se ne mogu sloiti, ovde sam uo od poslanika, gde smo instituciju Vlade
sveli na to i instituciju ministarstava da tretiramo ministarstvo, ministra i njegovu torbicu,
ili predsednika Vlade i njegovu torbu. Mislim da je to institucija i da trebamo gledati
rezultate rada. Ako emo ovde odreivati kada e ministar putovati, ta e raditi, mislim da
nam ministar i ne treba. Ali, iza toga moraju stajati rezultati i za to se moraju ljudi prozivati.
Isto tako, ovde kada govorimo o odreenim trokovima koje stvaramo, svi mi koji smo na
budetu i koji smo korisnici budeta, moram da kaem, da je Vlada jedna od korisnika koja
u okviru budeta nije prema procentu otvorenih prihoda potroila i nije u tim odnosima,
kada se kae, koliko stvara trokove Vlade itd. Mislim da o tome treba da razgovaramo, ali
o tome emo malo ire razgovarati upravo kada bude izvjetaj po osnovu budeta, jer emo
izvriti kontrolu i budeta i svih korisnika budeta.
Mene ljudi sreu po Kninu i pitaju da li ste vi ministrima dali po deset hiljada da se
obuku?
Ovde treba da se zna, radi vae informacije, da predsednik Republike 103, Skuptina
Republike 109, Vladine komisije, sekretarijati 92,2% u odnosu na budet, mislim da ga
imamo, Ministarstvo inostranih poslova 40%, Ministarstvo finansija 59%, Ministarstvo
za ekonomske odnose 63%, Ministarstvo za energetiku i rudarstvo 98%, Ministarstvo
pravosua i uprave 51%, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede 96%, Ministarstvo
saobraaja i veza 47%. Govorim o trokovima koja su napravila ministarstva u odnosu
na plan u budetu iz stavke koje su imali. Ovo su knjigovodstveni podaci koje moemo
proveriti. Mi emo izvriti kontrolu i prezentirati Skuptini na bazi podataka.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Gospodine ministre, bilo bi dobro da se za sledeu sednicu to pripremi i da se dostave ti
materijali, da se izvre kontrole gde sredstva odlaze kod svih korisnika.
VESELINOVI:
Na bazi inicijative od strane predsednika Republike da idemo sa posebnim zakonom
za finansiranje Srpske vojske Krajine, da predvidimo za oporezivanje svih roba i usluga u
iznosu od 8 posto.
Mi kao Vlada i ova skuptina usvojila Zakon o finansiranju Srpske vojske Krajine,
meutim ta stopa je 3%, a ne 8, a mi pripremamo upravo sada za redovno zasedanje
Skuptine koje e poeti 1. marta kompletno osnove poreskog sistema, gde emo obuhvatiti
i kompletno onaj deo pitanja koja su ovde bila reena, oko obuhvatanja odreenih radnji
sistemskih da se regulie odmah naplata ovih poreza.
Ja bih hteo predloiti, da u ovom momentu kakvom se mi sada nalazimo, da mora biti
potpuno meusobnog uvaavanja da mora biti puno vee jedinstvo i da svi organi moraju
raditi sve ono ta je u njihovoj nadlenosti i za to moraju da odgovaraju u skladu sa Ustavom
i u skladu sa zakonom.
Isto tako bih molio da se finansijska policija, znai svi radnici finansijske policije,
demobiliu i ako mogu da se mobiliu u redovan sastav policije da bi mogli da djelujemo.
123
Jo jednom ovde apelujem na meusobno uvaavanje i na puno vie jedinstva, jer nam je
ono neophodno, jer jedino tako moemo da se pripremimo za odbranu Republike Srpske
Krajine.
Hvala.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Zahvaljujem.
Ja bih stvarno molio gospodu ministre da se drimo teme, da se drimo dnevnog reda.
Gospodine Periu samo u okviru take dnevnog reda.
Izvolite.
BRANKO PERI:
Potovani predsednie, kolege poslanici,
Zaista ne elim da duim ovo, nastojau da budem to krai, ali s obzirom da par puta
spomenut dio poslova koje ja vodim, moram reagirati.
Prvo, ministar vanjskih poslova na poetku ove skuptine je rekao, o kakvom se momentu
radi i zato je sazvana ova skuptina. Smatram da nema toga ovjeka u Krajini koji ima
pravo da stavi na kocku ivote 400.000 ljudi, a da o tome ne raspravljaju ovi ljudi koji ovdje
sjede. Prema tome, to je bio jedini razlog zato je sazvana ova skuptina. Stavljanje na kocku
ljudi u Krajini je upravo odluka oko UNPROFOR-a, oko rata i oko svega ostalog. Mislio
sam da emo danas o tome raspravljati.
Meutim, desilo se da su neki koji ovde sjede, iskoristili dananju Skuptinu opet za
neku politiku promociju. Ja ne elim da branim Vladu. Vladu emo braniti ili ne napadati
onda kada 28 poslanika zatrai izvjetaj Vlade. Tada e i predsednik Vlade i svaki ministar
moi da brani i da napada Vladu, a isto tako i svaki poslanik.
Ono to je reeno, a tie se posla koji ja vodim, gospodine generale, istina je, da je prva
grupa imala invalidninu 23 dinara, ali to je bilo sa decembrom mesecem, kada je prosena
plata bila 123 dinara. To je samo invalidnina. Ukupna primanja invalida u decembru
mesecu prve grupe 200 dinara. Ukupna primanja invalida za prvi mjesec prelazi 300 dinara
prve grupe. Prema tome, prva grupa ima tri primanja, ja sam ve to objanjavao. Primanja
invalida prate rast trokova linih dohodaka, radi se o automatici. to se tie penzija, ja u
da ponovim, ono to je rekao ministar finansija, mi smo jedina srpska drava koja redovno
isplauje penzije. Nae penzije za januar su otile. Ni u Srbiji, ni u Crnoj Gori, ni u Republici
Srpskoj nisu. I penzije prate rast dohotka, odnosno plata.
Ja sam izneo na poslove koje ja obavljam.
Hvala.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Zahvaljujem.
Ima re predsednik Vlade.
BORISLAV MIKELI:
Potovani predsednie, potovani poslanici, ja sam savjetovao ministrima u Vladi koju
vodim, a i samom sebi, da se nakon pauze ne javljamo, nego da prvo poslanici i oni koji
su odgovorni za temu koja je bila na dnevnom redu odrade taj dio posla, a mi da budemo
disciplinovani i ekamo kraj da moemo dati odreene odgovore na neka pitanja koja su
ovde danas postavljena.
Rasprava na ovom parlamentu o Izvetaju Vlade za est meseci provedena je koncem 11
mjeseca sa dosta irokom raspravom u kojoj je Skuptina prihvatila Izvjetaj sa 53 glasa za,
7 protiv i 2 uzdrana glasa.
124
Bo Pellns.
125
Istakao sam u prvom dijelu svog izlaganja da nakon 17. decembra, odnosno 15. decembra,
Odlukom u okvirima Saveta bezbednosti, naravno na potenciranje Hrvatske zaustavljeno
je prebacivanje nafte preko Rae dok se ne definiu stavovi oko naftne kompanije, odnosno
otvaranja auto-puta na 24 asa. Takav jedan vrlo teak razgovor sa dvojicom kopredsednika
imali smo u Kninu. Razgovor je vodio predsednik Republike 2. januara 1995. godine,
kada nismo uspeli da naemo zajedniko reenje oko te naftne kompanije, upravo zbog
vlasnikih odnosa i zbog naziva te naftne kompanije. Mi smo nali reenje i to reenje je
dalje ostalo potpuno otvoreno. Kako vidite i nije dolo do toga. Da smo, ustvari, prihvatili
neto to je tada bilo ponueno ili kasnije, verovatno bi bila naftna kompanija i vi bi za to
znali, ona ne postoji, jer nismo mogli prihvatiti takve vlasnike odnose.
Vraam se na pomake koji su evidentirani i neoborivi i koji govore ta smo uinili sa
proletnjom setvom, zatim etvom, i naravno, jesenjom setvom i na kraju berbom i skidanjem
usjeva? Sve je to uspjeno obavljeno. I pored toga u Istonoj Slavoniji i Sremu smo obavili
80 posto zimske brazde, obaranje ak 50 posto. A vi znate da 1993. godine nisu skinuti
usjevi. Neko valjda mora da kaem da je to istinito.
Racionalizacijom korienja nafte i derivate mi smo sa manje nafte napravili vee obrade
zemljinih povrina. To smo konstatovali i sada kada smo imali sastanak u Baranji i ako ga
neko proziva zato smo tamo bili, nismo bili na Vrhovnom savjetu. Mi smo taj sastanak
dogovorili 5-6 dana pre toga i zbog toga nisam mogao biti na ovom sastanku u petak i
istovremeno kada sam vodio sastanak u Baranji.
Nema potrebe da me gospodin Vii zbog toga proziva, jer ja sam, ustvari, dao ispriku
takvu kakve se isprika daje kada se ne moe prisustvovati jednom sastanku.
Istina, problemi sa naftom kod prelaza na Rai nisu ili onom planskom veliinom kao
to smo planirali za ovo zapadno podruje. Razvojem dogaaja koji su apsolutno ili na
tetu privrede i prihoda prema budetu odigrale su se 19. novembra kada je proglaena
opta mobilizacija u kojoj smo do sada u nekoliko navrata raspravljali. Ja nemam nameru
da poteem pitanje mobilizacije. Ali, moram kazati to se ispostavlja veoma bitan zakljuak,
veoma bitna konstatacija koja oslikava drugu sliku do mobilizacije i posle mobilizacije. Ako
nee to rukovodstvo i predsjednik Republike ili neko drugi da to uzme kao faktor koji je
potresao unutarnji dio materijalne situacije u Krajini, onda je to neobjektivno. Mobilizacijom
koja je u najveem dijelu provedena, moram da kaem, napravile su se ne male, nego
ogromne tete u privredi. Napravile su se zbog toga to su mnoga preduzea ostala na 10,
15 ili 20 odsto proizvodnje. Ja sam na parlamentu, koncem novembra meseca istakao da
e takva mobilizacija i duina njena verovatno pokazati se za dva meseca i ona se pokazala.
Ona se pokazala. Republika Srpska Krajina ima 75.000 poljoprivrednih domainstava. Niti
jedne prethodne godine nije proizvedeno vie hrane od prole godine. A najvei dio ljudi
smo prebacili na dravne jasle. Ja ne ulazim da ovde komentariem da li je trebala biti
tolika, takva, niti da imam bilo kakvu polemiku sa generalom eleketiem. Jednostavno
govorim o tome da je mobilizacija proizvela taj problem. Upravo u tom vremenu, mi smo
pustili u opticaj sredstva za oivljavanje proizvodnje u poljoprivredi odnosno po privredi.
Zbog prestanka proizvodnje u mnogim preduzeima mi smo na sednici Vlade morali da
donesemo Odluku o prolongiranju vraanja sredstava ovih poticaja.
Istiem da je obaveza privrede prema budetu oko 15.000.000 dinara, a da ga nije
mogue ostvariti, jer preduzea su blokirana i nisu bila u stanju da ta sredstva prebace prema
budetu.
126
128
BORISLAV MIKELI:
Duan sam, poto je ovde bilo kvalifikacija i oko cigareta, oko dravnog posla, oko verca,
oko toga, ta se deava da li je drava proizvoa toga verca. Dravni posao, duan sam da i
oko toga kaem, jer je neki od poslanika takoe to potegao, kojega smo protekle godine uli
zadesio nas je sa rodom penice iz 1993. godine u silosima koja se nalazila, da kaem, i dio
problema sa tom penicom koji se nosio, vi znate, vi ste strunjaci, kakvi su bili problemi,
pogodili smo posao sa Makedonijom tabak da im prodamo 25.000 tona penice po 0,17
feninga franko granica Makedonija. Uz taj elemenat mi smo dobili 54 posto popust na
eleznici TP Srbije. Kontra smo dobili strukturu cigarete: Partner 120.000 kilograma
po 19,5 dinara, HB 32.000 po 23,50, Lord 28.000 po 31 dinara i Vek 36.000 po 18
dinara. Dakle, ukupno 4.335.000 u kompenzacijskom delu.
Na 25. sjednici Vlade Republike Srpske Krajine mi smo odredili cijenu cigareta a
mogunostima i devizne prodaje da sauvamo deviznu supstancu odnosno glavnicu zbog
toga to penicu prodali za cigarete. Cijene cigareta su utvrene: kod Partnera, dakle sa
a 19,50 na 50, unutra je 70 posto akciza, 15 posto mara i 28 posto porez; 32.000 HB
po 60 dinara; Lord 55 dinara; Vek 40 dinara. Ukupno prodajna cena cigareta od toga
je 11.000.000 dinara. U strukturi te cijene nalazi se: akciza, porez i mara. Vrsta trokova
koji su napravljeni u isporuci penice su sledei: trokovi TP 1.714.000; trokovi prevoza
kamionom 141.714.; trokovi prevoza leperom 123.000; fito-pataloki pregled 61.000;
pediterske usluge 99.724 ili ukupno 2.141.000. Nakon odbijanja zavisnih trokova neto
ostvarena cena penice je 0,35 feninga ili pare.
Molim vas, naite u Jugoslaviji ko je uspeo prodati penicu po toj ceni?
U dijelu kupovine cigareta, dijelu sredstava koja smo koristili, kupili smo patetu, mesni
doruak, graak i ono to smo izfinansirali. Dakle, ponovno vraamo neto to je za hranu.
Konsignaciona prodaja cigareta Best 73.000 kilograma po 20 dinara; Drina 25.000
po 20 dinara, Super 8.250 po 18 dinara. Ukupno 107.000 kilograma, vrednost 2.139.000
dinara. Prodali smo, i to je bilo po trgovini, 4.800.000 dinara. Ta su sredstva, dakle, ula
kroz materijalne rezerve, budet i ostali dio.
to se tie prodaje deviznog porijekla cigareta, odnosno oni koji su prodavali, najvei
dio cigareta sa konsignacionom prodajom cigareta deviznog porijekla ustupljena i jedno
dijelu privatnih firmi, njihova je obaveza da prodaju glavnicu, odnosno da predaju glavnicu
deviznu, a porezom dio u dinarima se uplauje u budet. Dakle, svakom od tih lica je
odreena cijena od strane drave. Drava nije ulazila u visinu mare od tih lica ili preduzea
koja e prodavati. Na ostvarenu dobit svako mora da plati porezovani deo dobiti. Takva je
odluka.
Nikome Vlada, a ni pojedinac, nije dao pravo da prodaje nekome sa kim se ratuje, a
pogotovo bi to najmanje mogao i ja uiniti kao predsednik Vlade. Jer, u osam mjeseci
voenja Vlade nijedan konvoj koji je traen sa hranom da ide prema Bihau nismo dozvolili
da ode.
Ako je neko hteo da neto uini, ako je daljnji lanac napravio odreeni problem, to treba
sagledati i svako neka snosi dio odgovornosti.
to se tie prodaje ulja, eera ili mesa, pogotovo vezano sa neprijateljem? Vlada tu zaista
nema nikakve veze. Mi niti smo dali ulje, niti smo dali eer, niti smo dali meso da se bilo
kome tamo prodaje.
Poveali smo ovih dana kontrolu na svim nivoima. Izneu podatak da je carina samo u
prvom mesecu ubrala 1.230.000 dinara, odnosno maraka. Pazite, u prvom mesecu. Zbog
129
toga nije dobro biti paualan. Zato? U protekloj godini ubrali smo 8.500.000, daleko vie
nego 1993. godine. Sve ete podatke dobiti na narednoj sednici. I, opalite do mile volje,
to se mene tie, ja sam nauio da primam kritike, verovatno od kada sam poeo raditi.
Ako ima slabosti, a ima ih, sigurno da nema od nas nikoga ko ne bi mogao da bude izloen
kritici. Rekao sam da sam nauio da primam kritike i kritike opservacije, jer sam radio
takav posao, vodio radnike i bio sam izloen i javnoj kritici. Niko ne moe od toga biti
poteen i niko nije odreen da samo kritikuje.
Na drugoj strani ja se nisam sluio nikakvom proizvodnjom intriga i to neu initi.
to se tie kritike Vlade ona moe da stoji, ona stoji i ja u je uvaiti. Vlada e je uvaiti.
Sve ono to smo koncem godine primjetili, da bi eventualno moglo da eskalira to se
tie trokova, mi smo kazali da pored toga to ministri nemaju dnevnice, to imaju male
plate, ne daje im pravo da odaberu neki skuplji hotel u Beogradu, kada dou na obavljanje
zadataka. Dakle, mi smo tu odluku doneli u dvanaestom mesecu i to smo presekli. Ako je
bilo, dakle, nekih slabosti na tome dijelu mi smo ih presekli. Vlada nije u Beogradu i ne
nose skupocena odjela. Bilo bi dobro da svi lanovi Vlade izau i da se demantuje ovde da li
oni stvarno nose skupocena odijela.
Protekle godine ja sam sa ministrima u nekoliko navrata preao najvei dio Republike
Srpske Krajine i nemam razloga da govorim koliko sam radio. Mislim da sami ministri
znaju da smo dosta radili. Ali svi smo izloeni kritici. Ja primam sve ono to gde e poslanici
iz podruja odakle dolaze kazati da neto Vlada nije dobro uinila, ako je to dobronamjerno,
apsolutno. Napornim pregovorima na kojima sam uestvovao dolo mi je i do pogoranja
zdravstvenog stanja, i to ozbiljnog zdravstvenog stanja noge, koju sam imao od one strane
saobraajne nesree. Valjda je potrebno i to da kaem zato to izgleda neko nee ni to da
uvaava. Nisam bio u mogunosti da sve pokrijem. I tu mogu da primim na sebe, a ne na
nikoga drugog. Kad to kaem, nisam bio u mogunosti da odrim koncem godine dve
sednice Vlade na kojima iz ovih razloga nisam bio u mogunosti, a pogotovo to sam do te
mere bio okupiran sa ovim to se deavalo kod Rae, od blokade i od te odgovornosti ta
e se desiti ako u ovom dijelu Krajine nema nafte. Zaista vam iskreno kaem, to je najvei
teret kojeg ovek moe da nosi, ako e prestati kole, ako e prestati javni prevoz, ako nee
preduzea moi da rade. Iz tih razloga hou i ovo da utvrdim, uz to to je Srbija odluila,
odnosno to je takav odnos izmeu Srbije i Republike Srpske, to je na Rai sad veoma,
rekao bih, teka blokada. Mi da nismo napravili da nismo uspeli da dopremimo ovu naftu,
neu kazati neku teu rije, ali moda bi onda stvarno tenkovi bili za ukras, a moda bi sve
ovo drugo stalo. Znai, uspeli smo da sve to premostimo.
Da li smo napravili tete politike Krajini zato to smo ili u pregovore? Mislim da smo
oko toga, i rukovodstvo na nivou Republike Srpske Krajine, zajedniki oko toga dogovarali.
Naftu smo obezbedili. Rekao bih jedna koliina koja ide iz Beograda ostavili smo je u dijelu
Zapadne Slavonije. Nismo uspjeli ono to je Damjanovi117 rekao, Damjanovi je u pravu
utoliko, to taj beneficirani dio nafte nije jo predat, u smislu onog to vozila tamo prolaze.
Ali bi zakljuak bio, nismo mogli iz objektivnih razloga da ostavrimo, gledajui na ovu
materijalnu situaciju koja je. Mislim da e te vi to uvaiti i uskoro emo se tamo nai
i mislim da emo tu stvar popraviti. Ono to bih ja hteo da kaem, taj deo moramo sa
optinom da odredimo. Znai, mora biti netko ko e biti nosilac toga to emo dati, kao
nekakv dio sredstava kad je u pitanju auto-put.
117
ore.
130
Ja sam hteo u prvom dijelu da dam dio odgovora, vie objanjenja, bez cilja da se sa bilo
kim ili polemiem ili da ja proizvedem neke nove intrige.
PREDSJEDNIK LEAJI RAJKO:
Zahvaljujem.
(Aplauz)
Poto je malo vreme odmaklo, a dosta smo raspravljali
Ima re gospodin Marti
MILAN MARTI:
Potovano predsednitvo, potovani narodni poslanici, ja i ovu diskusiju jesam i namjerno
zaotrio da se neke stvari razjasne. Vi i ja dobili ste poverenje naroda i na izborima dali
ste svoju rije da e te se boriti za narod, kako to neko ree. Ja nisam da mirim pred
problemima, ja sam zato da o problemima raspravljamo i te probleme reavamo. Ja sam kao
predsednik duan da ukaem na probleme, ne samo ovde, nego na nekoliko sastanaka i u
Erdutu sa poslanicima i sa predsednicima optina, izvrnih savjeta i gde sam sve bio, ja sam
duan da ukaem na te probleme u najboljoj namjeri.
Danas je problem odbrana. Ona je broj jedan. Meutim, ini mi se, da u praksi nije tako,
da je deklarativno tako, a zaista nije tako. Mi smo sada trenutno popravili neto goriva. Ja
sam za to da zakljuimo da se mora, mora, mora minimalno 2.000 tona ui u rezervu za
Vojsku i da se ne dira, da bude za tri mjeseca ratovanja. (Ovo se ne snima) Jer im proe
Skuptina Vlada e zaboraviti na ta svoje obaveze, ponovo e meni doi general Bjelanovi118
i rei imam samo 10 tona goriva predsednie, juri za Vladom, ja im ne mogu nita. Nije to
atak na Vladu. Naravno i poljoprivreda, i sve nam je to bitno. Ovde je da se dogovorimo i
da nalazimo najbolja reenja. Ako je u pitanju odbrana onda moramo biti svi za odbranu.
Ako moemo nai prostora za poljoprivredu, onda naimo i za poljoprivredu. Ali nemojmo
neka trea lica da u svemu tome, i da nalazi svoj interes. Zato ne postavimo pitanje, evo
tu predsednika Vlade bive ore Bjegovi koji je zajedno sa konzorcijem, sa Privrednom
komorom radio projekt drvo, gde je bio isti prihod za dravu negde oko 30.000.000
dolara. Reci ore ako ja greim. to sa tim? To je jednostavno upropaeno. Namera je
bila da se pokrenu drugi privredni kapaciteti, da bude za Vojsku, policiju, za budet, za ta
bi se koristilo. Meutim, od toga projekta nema nita. Ja sam otvoreno da razgovaramo.
Neka bude zatvorena sednica. Ali pred nama poslanicima da vidimo ta je problem.
Vlada ne odgovara meni. Pa ne mora da odgovara. Neka odgovara vama. Bojim se da nije
ni vama odgovarala. Nego, jednostavno bio je izvjetaj, neko od vas zae pa se divi Vladi,
divi se, sretan to ima takav izvjetaj, i zavri se na tom izvjetaju. Nekada treba i kritiki i
mene, nema nikakvih problema, biu sretan, svaka kritika neka ide na moj raun, slobodno
mi uputite ako je to u najboljoj namjeri i ako je to sraunato u cilju poboljanja, uopte se
ne ljutim. Neka to bude kritika i za druge i za tree i za svakoga. Tu ne treba nitko da se
ljuti. Ja sam namjerno zaotrio i da raspravljamo. Naravno, veliki je problem to Vlada nije
u Kninu. Ja hou da to postavim na dnevni red da mogu, ako treba, svaki dan da sednem
sa predsednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova i komandantom Glavnog taba, da
vidimo ta su dravni problemi da to razmotrimo i to bi bilo normalno. Svaki dan ako
treba, svaki dan, a ne da ja njega ne vidim za mjesec dana, da mi se ne javi za mjesec dana
i da jednostavno ne znam ta u od muke. To nije nain rada. Ja bih bio sretan da imam
saradnju i molim za saradnju. Ja nemam nain kako da pristanem na saradnju, ako neemo
118
Mirko.
131
prema Tebi, kako se Ti ponaa. Uopte se ne radi o ministrima. Ja sam sa ministrima imao
saradnju.
PREDSEDNIK LEAJI RAJKO:
Mislim da bi bilo najbolje u interesu jedinstva i svega onoga to nas oekuje da svako radi
svoj deo posla onako kako treba da radi.
Mislim da bi ovakav nain diskusije trebalo izbegavati. Da treba sesti i razgovarati
direktno.
Ja bih predloio, poto smo mi ve raspravu na jedan nain zakljuili, da mi raspravu
zakljuimo, da predloimo zakljuke, da te zakljuke usvojimo, da objasnimo naem narodu
ta smo donijeli i da naem narodu jasno i glasno kaemo da ovde hrvatska ahovnica nikad
nee vijati.
U tom smislu iz svih ovih predloga, da donesemo sledee:
ZAKLJUKE
1. Skuptina prihvata predlog Vlade u vezi sa nastavkom pregovarakog procesa sa
Hrvatskom o ekonomskim pitanjima i donosi Odluku da se prekinu i odloe pregovori
sa Hrvatskom o ekonomskim pitanjima ukljuujui politika pitanja dok Hrvatska ne
povue svoj zahtev za otkazivanje mandata mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u zonama
pod zatitom na teritoriji Republike Srpske Krajine.
2. Skuptina prihvata predlog Vlade i donosi Odluku o proglaenju neposredne ratne
opasnosti u Republici Srpskoj Krajini, te stavlja van snage Odluku predsednika Republike
(moram rei da je ovu odluku doneo Goran Hadi 1993. godine) broj 03-3-20/1-93 i
Naredba predsednika Republike (takoe Gorana Hadia) broj 03-418/2/92.
Mislim da je ovde sve reeno.
Dajem na glasanje da se ovo usvoji.
Ko je za to da se ove odluke usvoje, neka digne ruku?
Ko je za prvu odluku?
Hvala lepa.
Ko je protiv? (Nije niko)
Ko je uzdran? (Nije niko)
Konstatujem da je ova odluka prihvaena jednoglasno. Znai da smo jedinstveni kad
treba.
(Aplauz)
Dajem na glasanje drugu Odluku, znai o proglaenju neposredne ratne opasnosti u
Republici Srpskoj Krajini, to je stavljanje van snage Odluke predsednika Republike broj
03-3-20/03 i Naredba predsednika Republike broj 03-4-18/2/92.
Ko je za to da se ova odluka ovakva prihvati?
Hvala lepo.
Ko je protiv? (Niko)
Koje uzdran? (Niko)
Konstatujem da je odluka prihvaena jednoglasno.
(Aplauz)
Potovane kolege poslanici, potovani predsednici optina, potovani predsednici izvrnih
savjeta, poto svi mi idemo na teren, mislim da nam je svima zadatak, da naem narodu
jasno i glasno ove nae odluke objasnimo, a isto tako, da se ne bojimo nikoga, pa da se ne
133
36
1995., veljaa 8.
Knin
Pismo Privredne komore Vladi RSK o zahtjevu privrednika istone Slavonije za smanjenjem
cijena nafte te zatraenom sastanku s resornim ministarstvima da razmotre probleme u
privredi regije
PRIVREDNA KOMORA
tel: 0780/63-982
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE 078/719-221
Knin, Kralja Petra I Oslobodioca 22
faks: 0780/63-982
iro raun: 91100-637-7-271
Na znak: JN/RB-03-36/95.
Va znak:
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
Mjesto: Knin
M.P.119 Datum: 08.02.1995.
Na osnovu zahtjeva i intervencija privrednih organizacija, te zakljuaka Odbora
Regionalne privredne komore za Istonu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem, Upravni
odbor Privredne komore RSK je, na sjednici od 02. februara 1995. godine, raspravljao o
najnovijem poveanju cijene nafte.
Tim povodom, prenosimo vam vrlo izraeno nezadovoljstvo i energian zahtjev privrednih
subjekata, naroito iz oblasti poljoprivrede i saobraaja, da se cijena nafte vrati na prvobitni
nivo ili da Vlada to ublai odgovarajuim regresom za subjekte iz navedenih oblasti.
Posebno istiemo upozorenje na teke posljedice koje e izazvati sadanja cijena nafte. One
e biti, ili nezasijane poljoprivredne povrine ili gubitak u poslovanju ili nuno obustavljanje
saobraaja ili neuobiajeno poveanje cijena.
Upravni odbor smatra izraeno nezadovoljstvo opravdanim i respektira posljedice koje
mogu nastati ako se sadanja cijena nafte zadri.
Polazei od tih argumenata, traimo da se odluka o poveanju cijena nafte preispita ili da se
poduzmu druge mjere koje bi ublaile negativne posljedice.
Prenosimo vam, takoer, i zahtjev privrednika Regije Istona Slavonija, Baranja i Zapadni
Srem, da se u to skorijem vremenu odri sastanak predsjednika Vlade i predstavnika
resornih ministarstava, s privrednicima ove Regije, radi razmatranja problema u privredi
Regije u cjelini.
119
Prijemni peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin, br. 06-5-160/95, 10. 2. 1995.
134
S potovanjem,
M.P.120 PREDSJEDNIK KOMORE
Jovan M. Kablar, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HIC, A-161/21.
1995., veljaa 9.
Knin
Zapisnik s 31. sjednice Vlade RSK
37
120
121
135
Ad-1
Saoptenje za javnost od strane predsjednika RSK Martia (prilog br. 1122) proitao je
predsjednik Vlade Mikeli123 i dodaje da je ovo objavljeno u vie TV kua. Predsjednik
Mikeli ne odobrava postupak predsjednika RSK i predlae:
da sutra (10.02.) kao prilog na TV ide izjava ministra Tanjge,124 Veselinovia,125
Bosnia126 i Pavkovia127
da Vlada ide sa saoptenjem na osnovu Martievog saoptenja, kontraargument na
lanu informaciju.
Potom predsjednik otvara diskusiju.
Ministar Babi128 smatra da sada u javnost treba da ide samo saoptenje o odlaganju
ekonomskih pregovora.
Ministar Bosni Katastrofalna greka predsjednika Martia je egzibicionizam i to se
vie ne moe trpjeti. Insistirat u da svaki dan ministri, jedan po jedan, uestvuju u tipskim
emisijama na TV i obavjetavaju javnost o stvarnom stanju. Ministar predlae da se odri
sastanak u Beogradu s predsjednikom Miloeviem,129 kom e prisustvovati predsjednik
Marti, Mikeli, Babi, predsjednik Skuptine RSK Leaji130 radi raiavanja meusobnih
odnosa.
Ministar Vojnovi131 smatra da Vlada nije dobro organizovana; mnogo se radi, a malo
od toga se plasira u javnost. Predlae da se odri vanredna sjednica Vlade koja e obuhvatiti
ove probleme.
v.d. ministar Neboja Pavkovi osmiljene emisije na TV u kojima bi uestvovali
ministri dale bi jasniju sliku o radu Vlade RSK.
Ministar Babi je dodao da ne treba direktno odgovarati na iznesene optube.
Veina ministara je bila slina miljenja te je donesen slijedei
ZAKLJUAK
Zaduuju se ministar Veselinovi, Ratkovi,132 Tanjga, Vojnovi, Babi i predsjednik
Mikeli da napiu tekst saoptenja za javnost (prilog br. 2), a koji e se emitovati 10. 02.
1995. godine.
Ad-2
2.1. Nakon obrazloenja ministra Tanjge donesena je
ODLUKA
o naknadama licima u rezervnom sastavu SVK (prilog br. 3)
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132
136
Ad-3
Poto ministar Paen nije prisutan zahtjev za dodjelu na privremeno korienje bare br.
DL 77434 (prilog br. 4) obrazloio je ministar Krika.133
Potom je g-din Jageti, poslanik, detaljnije obrazloio zahtjev Tehnobetona kao i
izvjetaj sa pregleda jedne bare i prijedlog rjeenja pitanja plovnih objekata na teritoriju
RSK (prilog br. 5).
Nakon krae rasprave donesena je
ODLUKA
za dodjelu na koritenje bare broj DL 77434 Tehnobetonu Vukovar (prilog br. 6)
Ad-4
4.1. Nakon kratkog obrazloenja g-dina Vinia donesena je
ODLUKA
o otvaranju carinsko referata (prilog br. 7)
Ad-5
5.1. Zahtjev za kupnju tri automobila za potrebe Ministarstva prosvjete obrazloio je
ministar Ratkovi. Potom je donesena
ODLUKA
(prilog br. 8)
Predsjednik Mikeli je potom obavijestio lanove Vlade o neprijatnim dogaajima koji se
deavaju na cestama, presretanje kamiona, otimanja robe, maltretiranja ljudi od strane lica
obuenih u vojne uniforme i s arapom na glavi. Predsjednik istie da je takvo ponaanje
nedopustivo.
Otvorena je rasprava:
Ministar Bosni dodao je da se neto slino desilo i njemu u Slunju na mostu.
Ministar uri134 je miljenja da ovakav problem zahtjeva vanrednu sjednicu Skuptine.
Ministar Tanjga naglaava da stiu albe od strane UNPROFOR-a o istom.
Ministar Veselinovi osuuje ovakve postupke i predlae da Vlada donese zakljuak da
se sva oduzeta roba pohrani u RUJP.
g-din Pavkovi napominje da su ovakve pojave uestale i koje potvruju postojanje
nekoliko paravojski u RSK.
Ministar Tanjga Dobar dio problema proizlazi iz injenice da je vojska praktiki postala
paraorgan i zapravo nema drave iznad nje.
Vojska mora da bude instrument drave i da se konstituie po svim kriterijumima
demokratske drave, a time bi Vlada vodila politiku tog segmenta drutva.
Nakon rasprave na prijedlog ministra Veselinovia usvojen je
ZAKLJUAK
(prilog br. 9)
Sjednica je zavrila s radom u 19.00 asova.135
133
134
135
Milivoj.
Stevan.
Prireivai su izostavili popis prisutnih na sjednici.
137
SEKRETAR PREDSJEDNIK
Savo trbac Borislav Mikeli
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 22.
38
138
39
Broj: 08/4-08-417/95
Okuani, 14. 02. 1995.
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
O K U A N I
PREDMET: Izvjetaj
dostavlja se.Sastavljen dana 14. 02. 1995. godine u prostorijama PJM Zapadne Slavonije u Cagama,
a u vezi radnog sastanka koji je odran 13. 02. 1995. godine u 11.00 asova sa radnicima
ove PJM.
Dana 13. 02. 1995. u 11.00 asova odran je radni sastanak PJM na kojem je prisustvovalo
30 radnika, 4 odsutna zbog bolovanja, 10 odsutno iz renog odelenja i 5 neopravdano
odsutnih radnika.
Na dnevnom redu bile su tri take i to:
nedolasci na posao
odlazak naih radnika na podruje RH zbog verca gorivom
odlazak nae jedinice na rad na AUTOPUT zbog spreavanja verca gorivom
U vezi nedolaska naih radnika na posao ili njihovog kanjenja na posao nije bilo
nikakvih posebnih komentara, to govori da oni koji nisu redoviti na poslu ne pokazuju
zainteresiranost za rad, a niti isti vide nekakvo reenje za sebe tj. da odu u vojsku RSK ili
neku drugu jedinicu.
Po pitanju odlaska radnika PJM na podruje RH zbog verca gorivom bilo je razliitih
komentara, a meu njima i ti da radnici ove jedinice nita nisu dobili to im je obeavano
u zadnje 3 godine i da njihov status nisu rjeili oni koji su to obeali, te iz tih razloga zbog
besparice i osjeanja da o njima nitko ne vodi rauna i da su preputeni sami sebi isti su
krenuli u pomenuti verc gorivom kako bi doli do njima neophodnog novca.
Iz navedenih razloga, a kod kojih su neki i opravdani, radnicima koji su ili na podruje
RH zbog verca gorivom, pruena je jo jedna ansa da zbog ranijih zasluga ostanu i dalje
pripadnici ove PJM.
Vezano za odlazak nae jedinice na rad na AUTOPUTU u vezi spreavanja verca bilo
je govora da oni radnici koji su se bavili pomenutim vercom ostanu na obezbeenju naeg
objekta, a drugi odu na AUTOPUT s tim, da od ukupno oduzetog goriva jedan postotak
goriva se odvoji i da se od tog djela jedinici kupi preko potrebna oprema (pancirni prsluci,
obua, vree za spavanje, sportska oprema i dr.), a da to ujedno bude dodatna motivacija za
posao.
Sem navedenog drugih znaajnijih zakljuaka i miljenja nije bilo.
DOSTAVITI:
1. Sekretaru SUP-a
2. Naelniku SUP-a
3. Arhiva
KOMANDIR ETE:
Prodanovi Miodrag, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 80.
141
40
41
144
intervenirati par puta iz kontigenta kojeg smo dobili za program ogrijeva. To smo uinili uz
dogovor sa predsjednikom SO Drni i sa Izvrnim savjetom optine Drni.
4. Na podruju optine Drni do sada nije bilo veih problema za smjetaj izbjeglica
zbog broja naputenih kua i stanova. Do sada smo dodjelili 230 stanova i kua. Ostali su
smjeteni kod rodbine. Sada se je situacija poela mjenjati. Postoji veliki broj i stanova i kua
kojima su potrebne sitne adaptacije. Dobili smo obavijest da je Komesarijat za izbjeglice
voljan da uestvuje u realizaciji projekta, adaptacija i sanacija stambenih objekata naruenih
usljed ratnih dejstava. Zbog nedostatka kadrova (nema ih, a i to ima angairano je u vojsci
RSK) nismo bili u mogunosti dostaviti trokovnike za objekte. To emo uiniti do 23.
februara 1995. godine.
5. Na podruju optine Drni radi Osnovna kola i tu imamo problema za djecu izbjeglica
zbog nedostatka autobusa i goriva. Posebni problem su srednjokolci koji putuju u Knin.
Program predkolskog odgoja uopte nije realiziran.
6. Programi na podruju optine Drni interesantni za izbjeglice su svakako oni to
se tiu otvaranja privrednih kapaciteta, jer je problem nezaposlenosti jedan od aktualnih
problema Drnia, meutim i te stvari stoje loe iz raznoraznih razloga (angairanost kadrova
u vojsci RSK, voda, struja, kadrovi, finansijska sredstva i t.d.) Na ovim se problemima puno
radi. Osposobljen je dio tvornice TOF-a, osposobljava se takoer Drni-plast i destilerija
PKD-a. Osposobljavanjem ovih objekata problem nezaposlenosti bi se ublaio, ako ne i
rjeio. Kad bi se otvorili i ostali privredni kapaciteti radne snage bi nam i falilo. Do sada je
stalno zaposleno 50 izbjeglih lica. Povjerenitvo je prualo pomo u zaposlenju. Velik broj
izbjeglih lica se zapoljavao sezonski u rezidbi vinograda PKD-a.
7. U ovom asu sigurno jedan od najveih problema je veoma loa snabdjevenost sa
vodom. Grad Drni ima vodu jednom sedmino a vei dio sela nema nikako. Ove probleme
nastojimo rjeiti dovoenjem vode iz jezera Manojlovac. Radovi su ve poeli. Nadamo se
da e Komesarijat pruiti pomo u realizaciji ovog posla. Dali smo 40 l goriva iz kontingenta
UNHCR-a za potrebe prevoza vode.
8. Organizirali smo raspodjelu Novogodinjih paketia za djecu izbjeglica od 1-11
godina. Viak paketia smo podjelili djeci poginulih boraca i socijalno ugroenoj djeci.
Dostavljamo prilog o distribuciji.
9. U prvom mjesecu (13. 01. 1995. g.) dobili smo 557 l D2 za potrebe ogrjevnog drveta.
Taj program nismo realizirali iz slijedeeg razloga. Naime na pumpi NIK-a u optini Drni
ostala je samo koliina nafte iz ovog kontigenta pa smo bili prinueni intervenisati sa 100
l D2. Uz suradnju sa optinskim povjerenitvom, odluku je donio predsjednik Skuptine
optine Drni i Izvrni savjet optine Drni. Dostavljamo prilog. Ostalu koliinu emo
podjeliti izbjeglim licima koji su se prijavili za obradu zemljita. Prilog emo naknadno
dostaviti.
10. Organizirali smo takoer i podjelu udbenika za O Spiridon Aleksijevi.
Podjeljena su 33 kompleta knjiga. Izvrili smo i distribuciju kemiskih olovaka i slikovnica
djeda mraza koje smo dobili iz Beograda.
11. Takoer smo organizirali podjelu obue. Isto se je dijelilo u prostorijama Crvenog
krsta. Sva izbjegla lica bila su obavjetena preko plakata koji su bili zaljepljeni na svim
javnim mjestima. Jakne, arape i majice smo organizirano dijelili, dok ostalu robu nismo.
Dostavljamo i prilog.
12. Optina Drni ima dosta naputenog i neobraenog zemljita. Nastojimo organizirati
dodjelu zemljita izbjeglim licima ali zbog nedostatka katastarske slube ovaj posao teko se
145
realizira i bez vee organizacije. Do sada se prijavilo 50 porodica koji su voljni obraivati
zemlju.
13. Sada smo angairani na ispunjavanju kartona o pruenoj pomoi. Vrimo i
kategorizaciju izbjeglih lica.
14. Povjerenitvo ima problema u radu i zbog nedostatka kancelarijskog pribora (pisaa
maina). Cijelu zimu smo proveli u prostoriji koja se ne grije.
S potovanjem!
M.P.138 Optinski povjerenik:
aki Vojislav, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., SO Drni, kut. 2.
42
146
7. Traimo hitnu realizaciju svih do sada usvojenih programa pomoi optini Pakrac
od strane Vlade i nadlenih ministarstava Republike Srpske Krajine kao i od strane
humanitarnih organizacije.
8. Zahtijevamo da organi Republike Srpske Krajine posvete punu panju materijalnoj
obezbjeenosti jedinica Srpske vojske Krajine i organa milicije na naem podruju,
uvaavajui izuzetno delikatan poloaj ovog prostora.
9. Da graevinska operativa sa podruja Optine Pakrac razmotri mogunost uklapanja
u cijene graenja na nivou Republike Srpske Krajine kako bi mogla preuzimati izgradnju
objekta koji se grade i na ovom prostoru.
SKUPTINA OPTINE PAKRAC
Broj: 020-612/95-I-01 PREDSJEDNIK SKUPTINE
Pakrac, 17. februar 1995.
Dipl. in. Miroslav Grozdani, s.r.
[]
STRUNA SLUBA SKUPTINE
M.P.139
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 15., kut. 9.
43
1995., veljaa 18 .
Ljuboti
Izvjee Civilne policije UN-a o stanju u selu Ljuboti u kojem mjetani nou naputaju
svoje domove i spavaju u kui pored Kenijskog bataljuna UNPROFOR-a
UN I ZVJETAJ
POVJERLJIVO
SEKTOR JUG
STANICA KNIN
KOORDINATE
DATUM
WJ 85-70
18/02/95
MJESTO:
LJUBOTI
STANICA MILICIJE
BROJ IZVJETAJA
S2-95-071
CIVPOL BROJ
CP 000585
PREDMET
INFORMACIJA
CIVPOL IME
HAQUE FAZLUL
KATEGORIJA: A
OBAVJETENI DANA:
PODNOSILAC ALBE
Prezime: BRAI Ime:
MARIJA
Datum roenja: / / 1942
Spol: Nacionalnost: HRVATICA
Adresa: Ljuboti Mjesto: LJUBOTI
Primjedba:
139
148
KRATAK OPIS:
18. 02. 1995. ZA VREME PATROLE U SELU LJUBOTI MONITORI SU OBAVJETENI OD KENIJSKOG KOMANDIRA NTONGAS U VEZI PUCNJAVE NA DVIJE
KUE U SELU PROLU NO OKO 20:00 ASOVA.
POSLJEDICA PUCNJAVE KOD PRVE KUE JE PAS POGOEN U NOGU, A KOD
DRUGE ULAZNA VRATA RAZVALJENA. NITA NIJE UKRADENO. SAZNALI
SMO DA MJETANI SELA TOKOM NOI NAPUSTE SVOJE KUE I SPAVAJU U
KUI PORED KENIJSKOG BATALJONA ZBOG BEZBEDNOSTI.
3 AURE SU NAENE NA ZEMLJI KOD PRVE KUE.
POTPIS MONITORA POTPIS KOMANDIRA STANICE
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 2.
44
SEKRETARIJAT VLADE
KNIN
Naim aktom pov.br. 1708-1 od 21. 07. 1994. godine pokrenuli smo inicijativu za
ureenje organizacije dravnih organa u ratnom stanju, i donoenje vie prijedloga uredbi
koje bi stupale na snagu u ratnom stanju.
Da bi Ministarstvo odbrane pripremilo sva dokumenta Plana odbrane zemlje i VSO
usvojio taj plan neophodno je prethodno utvrditi da li e i kako drava i drutvo u ratnom
stanju prestrojiti, prilagoditi ili izmijeniti svoj rad u odnosu na mirnodopsko stanje. Tako
na primjer na Ustav (lan 16. stav 2.) utvruje da se ako je neophodno za odbranu zemlje
mogu zakonom ograniiti slobode kretanja i nastanjivanja (lan 78. taka 6.) ovlauje
Predsjednika Republike da moe svojim aktima ograniiti pojedine slobode i prava ovjeka
i graanina i izmjeniti organizaciju, sastav i ovlaenja Vlade i ministarstava (ova ovlaenja
u SRJ ima Vlada).
Zakon o odbrani lan 42. taka 4. obavezuje Vladu da donese odluke i preduzima mjere
za rad dravnih organa, preduzea i drugih pravnih lica u ratnom stanju, stanju neposredne
ratne opasnosti i vanrednom stanju.
149
150
45
151
Milan.
Milivoj.
Ljubia.
Stevan.
Milivoj.
Prireivai su izostavili popis prisutnih na sjednici.
152
SEKRETAR PREDSJEDNIK
Savo trbac, [v.r.]
M.P.153 M.P.154 Borislav Mikeli, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 22.
46
153
47
154
svako ko da, ali kada je u pitanju voenje ivota i samo njegovo funkcionisanje, to sami ne
moemo. Zbog toga smo se mi na naim sjednicama, definisali smo da je voena iroka i
kvalitetna rasprava.
Predlaem da ova dananja Skuptina da obavezu i ovlaenje Vladi i odreenim
ministarstvima da dou na prostor Optine Pakrac, kao to se i dolazilo u prethodnom
sastavu, i direktno se upoznaju sa stanjem, prilikama i potrebama i da zajedniki procjenimo
to je najhitnije, i da se nae tretman da se stanje stabilizuje.
Da se na naem podruju razmotri situacija uz prisustvo sljedeih ministarstava, a to
je Ministarstvo za privredu, Ministarstvo za poljoprivrede, Ministarstvo za umarstvo
i vodoprivredu, Ministarstvo za urbanizam, graevinarstvo, Ministarstvo za inostrane
poslove, Ministarstvo za zdravstvo i Ministarstvo prosvjete.
Ja bih se sada osvrnuo na Ministarstvo inostranih poslova, koje je izuzetno vano. to se
tie MIP-a poseban znaaj dajemo ovom ministarstvu. Poseban znaaj dajemo ministarstvu
i iskreno elimo da vidimo u Pakracu g. Milana Babia, kao onda kada je kao predsjednik
SO Knin doao na osnivaku Skuptinu Srpske demokratske stranke.
Od tada je prolo godina. Da su esto podmetane razne insinuacije, gospodine Babiu to
je tako rjetko kod nas, da je g. Babi u Hagu izjavio da preko Save nema Srba, da vjerujem
da su to neistine, ali znate kada ste preputeni sami sebi, i oni koji provode dravnu politiku,
onda se poelim da ti ljudi svojim prisustvom ponekad pokau svoje namjere. Ja vjerujem
da ovo ministarstvo moe da krajnje upozna probleme Optine Pakrac, a tako i Zapadne
Slavonije kao cjelovitog srpskog prostora.
Pored stanovnitva optine Pakrac, ive graani drugih optina Daruvar, Podravska
Slatina i drugih srpskih naselja koja ine neprekinutu teritorijalnu etniku cjelinu i
apsolutnu veinu.
Zbog toga to se neke stvari deavaju u Zapadnoj Slavoniji, kao na primjer kako su se
ureivale tampon zone izmeu Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske. Ona jedino
kod nas nije ureena. Zbog ega je ta linija precrtana. Iz ijeg interesa je ovo bilo spreman
da vie od 25 sela koja su 100% srpska budu u tampon zoni, ko to ini takve poteze na tetu
srpskog naroda Optine Pakrac i poklanja Hrvatskoj kao da tamo nikada nisu bili Srbi. Da
pokuamo prihvatiti da je to moda jedan od razloga to neko je dogovorio, i nije poznavao
tu situaciju, pa je uinio takav pristup. Evo vidite to nije jedini razlog to mi danas ovaj
predlog dajemo na ovu Skuptinu. elimo upoznati nae dravno rukovodstvo, [s]a svim
elementima koji sainjavaju Zapadnu Slavoniju i na taj nain pomoi naim pregovaraima,
da ponovo [a]ko ikada otponu pregovori, budu apsolutno dobro pripremljeni sa svim
argumentima da zastupaju nae interese kao integralne interese RSK. Neemo dozvoliti
da pod neijim pritiscima i ucjenama bilo to uinimo to nama ini veliku tetu, a da
to pravdamo nepoznavanjem injenica i problema. Rukovodstvo Pakrake optine su
legalni predstavnici vlasti i naroda toga kraja, uvijek je od sada, a i ubudue e svojim
aktivnim ueem u radu svih institucija vlasti RSK pomoi radom sa predlozima, pomagati
funkcionisanju drave u svim njenim segmentima vodei pri tom rauna da na svakom
mjestu budemo jedinstveni.
Evo ovo je moj dio izlaganja, nisam htio nikoga uvrijediti samo sam elio iznijeti
probleme pred ovu Skuptinu, sa podruja optine Pakrac, i nadam se da e ova Skuptina
usvojiti ove nae zakljuke i da emo predstavnicima vlasti nae odnosno Vlade RSK koja je
u zadnja dva navrata i dolazila gore, da e se ovdje na naem prostoru dogovoriti, i da emo
157
zajedniki se pokuati dogovoriti i rijeiti sve ove probleme za interes naroda i graana RSK
i Zapadne Slavonije.
Hvala lijepo.
[]
Za re se javlja ministar odbrane gospodin Rade Tanjga.
MINISTAR ODBRANE: Potovani predsjednici, potovani narodni poslanici. Meni je
drago da u ime Vlade, ako smem tako rei, mogu kratko da kaem bez namere da ulazim
u celinu, ta smo napravili, istovremeno mi je drago, i to bih prije svih ostalih hteo rei da
mi je drago da je Vlada podrala ovaj predlog Demokratske stranke Krajine da se Skuptina
odri u Okuanima i da mi time prije svega iskaemo svoju odlunost da je srpski narod
nedeljiv i da Zapadna Slavonija pripada RS Krajini. Ja sam mogao rei da sam imao sree
to sam bio na elu taba za otvaranje auto-puta i to sam na taj nain poblie upoznao i zap.
Slavonce i tu sam bio vie od mesec dana. Upoznao sam njihove probleme, da vam odmah
kaem, imali smo malo nesporazuma, moda se nismo ni razumevali, ali ini mi se da smo u
poetku, i da smo dobar deo posla napravili, uredili i uradili da sve od toga ostaje to se radi,
to se izgrauje, to je u toku i da verovatno moemo da kritikujemo, ja isto prihvatam, ali
ja bih kratko da kaem to smo to uradili od otvaranja auto-puta do danas, i to su zakljuci
koje je Vlada na 28. sednici odranoj 21. 1. 1995. godine, tu je nekoliko zakljuaka, veina
je sa njima upoznata, ja u samo prosto preletet preko tih zakljuaka, dakle, u prvoj fazi
mi smo formirali tab za otvaranje auto-puta, i tab je u skladu sa svojim ovlaenjima
materijalnim resursima izvrio zadatke koji su se postavili u prvoj fazi realizacije otvaranja
toga puta.
U drugoj fazi pored uslova da se pree u drugu fazu, u cilju to tenjeg rada i praenja
realizacije, posebno sa dravnim interesima RSK i naroda Zapadne Slavonije, druga faza
obuhvaa vojnu bezbjednost, u skladu sa zakljucima Vlade i dogovorom sa Vrhovnim
savjetom odbrane, odgovarajui zakljuci su napravljeni u tom pravcu, i ja ih ne bih moda
sada elaborirao, ako bude trebalo, ja predlaem da to napravimo u zapadnom delu, u onom
delu kada budemo govorili uopte o treoj taci dnevnog reda.
Dalje, formiranja dela preduzea naftne industrije Krajine NIK Okuani na prostoru
Zapadne Slavonije, otvorie se dio preduzea za distribuciju nafte i naftnih organizacija.
Ovaj dio preduzea poslovae u sastavu NIK Mirkovci i imae sva prava i obaveze kao ostali
delovi preduzea. Osnivanje NIK Okuani dosadanji deo preduzea preuzima obavezu
distribuciju nafte i naftnih derivata, na prostoru Banije i Korduna, a NIK Okuani na
prostoru Zapadne Slavonije. Ovom izmenom u sastavu NIK Mirkovci osniva se preduzee.
Zaduuje se Javno preduzee NIK Mirkovci da se konstituie dio preduzea NIK
Okuani u roku od 30 dana.
Ministarstvo energetike i rudarstva zaduuje se da u operativnim planovima, distribucije
naftnih derivata to pre uvrsti novoosnovani dio preduzea NIK Okuani.
Zatim, formiranje dela Javnog preduzea Putevi Krajina. Sve poslove tekueg
investicionog odravanja, auto-puta, i lokalnih puteva u Zapadnoj Slavoniji, to osnivanje
dela Javnog preduzea preuzima se u Okuanima. Posebno se zaduuje Javno preduzee
Krajina-put Knin, da izgradi projektnu dokumentaciju i pristupi projektu sanacije,
postojeih i izgradnji novih puteva za potrebe odbrane i pri.157 vezano za normalno
funkcionisanje auto-puta. Zaduuje se Ministarstvo za saobraaj i veze da ispita mogunost,
157
Prijevoza.
158
UNPROFOR.
Borislav, predsjednik Vlade RSK.
159
koji su napustili prostore Zapadne Slavonije zbog poznatog hrvatskog udara na srpski narod
na ovom prostoru, koji iz raznih razloga nisu bili pripremljeni da prue efikasan otpor da bi
sauvali svoja ognjita.
Mislim da je ovdje izlaganje gosp. Atlagia160 isto tako i gosp. Damjanovia,161
potpredsjednika Skuptine, imalo jednu takvu konotaciju koje su da kaemo evo ovde
u ovom vrlo kraem izlaganju na ovom Parlamentu, mislim da smo svi prihvatili i samo
moemo proiriti takve ocene koje su vezane za nacionalnu politiku Republike Srpske
Krajine i za okolinu Republike Srpske Krajine.
Takoe bih eleo posebno da istaknem da je izlaganje predsjednika izvrnih saveta, i
oko Pakraca na pravcima koji obavezuju Vladu da kroz svoja resorska ministarstva sagleda
prisutne kritike ocene, da postoje i da u narednom vremenu dvadesetak narednih dana, kao
i da istovremeno celovit izvjetaj da, moe da podnese ve i na narednoj redovnoj Skuptini,
jer zaista nije danas Vlada bila obavetena ili nije kazato da emo danas raspravljati o tom
drugom segmentu, izuzev o ovome, naravno, nacionalnom pitanju u elji, rekao bih i
poslanika SDS-a i ostalih poslanika, i rekao bih u presudnom trenutku, a ovde je iskazato
sve ta se deava i na meunarodnom planu, damo apsolutno podrku srpskom narodu u
Zapadnoj Slavoniji, da ove dve optine, i da kaem ljudima koji su ovde ostali da hrabro
brane ove prostore, i to smatramo najvanijim zadatkom i zakljukom dananjeg prvog dela
nae rasprave u Okuanima.
Od samog poetka rada Vlade i njegova programa, opredeljenje je bilo apsolutno da se i
najmanji deo podruja Zapadne Slavonije, mora posvetiti daleko vea panja nego do sada.
Prvi zadatak Vlade s kojim se ona susree, jeste bio upravo na makro planu od potpisanog
Mirovnog sporazuma o prekidu vatre koji je u nekim svojim delovima direktno pogaao
podruje Slavonije, u prvom redu Optine Pakrac, o tome je danas ovde govorio predsednik
Izvrnog saveta gospodin Ivanovi.162 On je inae do sada u nekoliko navrata, ne samo on
nego i drugi, govorili o tom problemu koji je izuzet sa delom sporazuma o prekidu vatre, o
tampon zoni, i onome problemu koji je prisutan u Pakracu, kojega danas ovde imamo. U
svim razgovorima smo koje smo vodili od predsednika Republike, Vlade, ministra inostranih
poslova, svih ljudi koji su uopte uestvovali do sada u ovome, bilo da se radi o gospodinu
Akaiju,163 bilo da se radi o dvojici kopredsednika, meunarodne konferencije, i rekao bih
rukovodstva, vojnog dela UNPROFOR-a posebno isticali potrebu i pitanje i zakljuke
skuptine, RSK i Vlade, da se ovaj dio oko Mirovnog sporazuma o prekidu vatre i tampon
zona, na podruju Zapadne Slavonije, na drugim delovima mora ispotovati, sprovesti do
kraja, nije ovisilo ni o vladi, ni o resorima, niti o vojnom rukovodstvu, niti o bilo kome
drugome u Republici Srpskoj Krajini, koji je na bilo kakav nain prouzrokovao da doe
do takvih nepotovanja od strane. Verovatno do kraja nije izvedenog itavog dela mirovnog
sporazuma o prekidu vatre, od strane UNPROFOR-a odnosno od hrvatske strane.
Mislim da ste bili dovoljno oko toga upoznati, ime je taj dio do sada u nekoliko navrata
elaboriran.
Verovatno ja mislim da sigurno g. Ivanovi nije imao nikakvu lou nameru, ali u svakom
sluaju nadam se da MIP e povezivati mirovni sporazum o prekidu vatre... za gospodina
Babia, jer on nije uestvovao o tome, odnosno vlada je izabrana 20. 04. 1994. godine, a
160
161
162
163
Marko.
ore.
Obrad.
Yasushi Akashi, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za podruje bive Jugoslavije.
160
vi znate da je taj mirovni sporazum potpisan 29. 03. 1994. godine.164 Hou kazati da ove
stvari sigurno emo u okvirima ministarstva i Vlade i dalje ustrojavati da se to pitanje rei
tako kako je elja srpskog naroda u Pakracu, ali prihvatite i ovu ocenu da nije to bila zaista
slabost, bilo Vlade, bilo Skuptine, ili bilo na nivou rukovodstva Republike Srpske Krajine.
Drugo to bih hteo da kaem, od vremena kada smo radili veoma ofanzivno i rekao bih
aktivno na sprovoenju Mirovnog sporazuma o prekidu vatre koji je dao i dobre rezultate,
jer je dobro poznato da nema vie takvih napora kao to je bio sluaj 1993. godine,
nema vie takvih pogibija da je ipak nastala jedna mirnija situacija u Republici Srpskoj
Krajini, mi smo eleli da razgovaramo i vodimo pregovore o drugoj fazi koja je takoe
zadata Zagrebakim sporazumom, koji je potpisan 29. 03. Naravno to nije nametnula ova
Vlada koja je izabrana, on je jednostavno doao kao gost jednog meunarodnog pristupa
i dogovora, da se takav jedan mirovni sporazum, odnosno Zagrebaki sporazum potpie, i
uspe da se izvue u prvoj fazi, prva koja je imala mirovni sporazum o prekidu vatre, druga
su ekonomska pitanja, i naravno politika rjeenja.
Poznato je da u ekonomskom delu sagledavanja segmenata moglo je biti jo mnogo
drugih pitanja. Meutim, nismo ni bili u stanju da na sva ta pitanja ukaemo koja hoemo,
mada su ona bila i od strane dvojice potpredsjednika od meunarodne zajednice nametnuta
kao rekao bih prioritetna, meu kojima se naao i auto-put, o kome je ovdje i bilo rei, i
o kome e sigurno biti rei, koji na odreeni nain donosi i odreene nevolje i probleme,
koji se pojavljuju i koji su se pojavili i svi zajedniki moramo uiniti da isplaniramo, a da ne
nanesu neku veu tetu.
U trenucima kada je dolo do prekida odnosa izmeu Srbije i Republike Srpske i problema
nastalih na nain i svega ovoga to je izazvalo odreene blokade sirovina i repromaterijala
kada je u pitanju privreda Republike Srpske Krajine, osetilo se to najveim delom u ovome
zapadnom delu, to znai Severne Dalmacije, Like, Korduna, Banije i Zapadne Slavonije.
Mislim da su stvari koncem godine imale jo pootrenijih problema, i zato je osnivanje od
strane meunarodne zajednice da se u okvirima ekonomskog sporazuma koji je potpisan
2. decembra, a koji je proao ovaj na Parlament, operativno odrede ona pitanja koja su
imala i najveu specifinu teinu. Zato smo mi radili na svim pitanjima, i kada je u pitanju
ovo, i kada je u pitanju voda, naravno da je u stvari auto-put bio u centru panje. Moram
kazati da uz to to je tek ekonomski sporazum takav da u itavome svome tekstu, iako ne
pie Republika Srpska Krajina, ne pie nigdje ni Hrvatska. I hou kazati da nema jedne
reenice u izvjetaju koja u tom sporazumu stoji da je Hrvatska, ovo neto to ne stoji i
meunarodna zajednica nije prihvatila da stoji ni Republika Srpska Krajina. Mislim da smo
taj itav posao veoma teko odraivali, jer je nemogue bilo postii sve ono to smo eleli, i
to bi eleli i poslanici i Vlada, zato to postoje dve stvari, jedna Hrvatska koja sedi na jednoj
strani delegacija, meunarodni predstavnici koji su i znaajni predstavnici poznati u svetu
i rezolucije sve koje su donesene, i meunarodno priznanje koje imaju, a mi toga nemamo,
oteavajui su sigurno faktor da se moe na potpunoj ravnopravnosti postii jedan sporazum
koji bi, kada bi postojala takva ravnopravnost, sigurno bio apsolutno drugaiji nego to je
ovaj. Kada smo pustili auto-put, i kada je dolo do tih prvih problema, prvi problemi su nas
zadesili, mi smo ve u meuvremenu imali dosta zategnuto stanje sa Hrvatskom, i kada su
u pitanju bile linije dodira, i kada su u pitanju bile i mobilizacije koje su iz toga proizile,
Vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995., Dokumenti, knjiga 11., HMDCDR, Zagreb, oujak
2012., Dok. br. 144, str. 268-273.
164
161
i pretnji koje su toga trenutka postojale, i u takvim okolnostima se odraivao jedan takav
posao. U tim okolnostima je vrlo teko odraivati takav jedan posao.
On je otvoren i do sada ali da podvuem, Rezolucija 820, a kasnije i paragraf 12,
predstavlja Rezoluciju 970 odnosi se naravno i na robe koje su vezane sa SR Jugoslaviju, i
robe koje su iz SRJ a koja je pod sankcijama po tom pravilu ne idu, u stvari, auto-putem.
I zbog toga i jeste sporazum tretiran SEKTOR ISTOK i SEKTOR ZAPAD.
U svemu tome mislim da je do sada, i pored tih problema, koji se tako tretiraju, dosta roba
repro-materijala, nakon jednog velikog zastoja, koji je bio obraenog, i da je dio preduzea,
i na podruju Like, Korduna i Banije, a verovatno i ovde, moda nedovoljno to kae
predsjednik Izvrnog saveta, iz tih razloga smo mi na zadnjoj sednici kazali i skuptinskoj,
i rekao sam da emo i predsjedniku izvrnih saveta, i izvrnom savetu iskljuivo uiniti
odgovornim, da izvre selekciju preduzea, ona koja su najvanija za optine koje postoje,
koje rade koji su to repromaterijali i kojima e se davati prednost, a kada su u pitanju robe
iroke potronje, takav smo stav zauzeli, iako ovih dana postoje potekoe i problemi koji su
bili vezani za odreena i zaotravanja koji su nastali nakon nae Skuptine, kada smo doneli
stav da zamrzavamo odnose, odnosno odlaemo daljnje pregovore, dok se definitivno ne
rei pitanje ostajanja UNPROFOR-a i da li Republika Srpska Krajina ostaje zatiena zona,
odnosno da se produi mandat UNPROFOR-a takav kakav jeste bio do sada.
Poto je taj problem iznikao upravo u trenucima kada smo poeli odreivati rekao
bih vrlo aktivno ta ekonomska pitanja, od dalekovoda do auto-puta, naftovoda, od niza
drugih pitanja, u sporazumu je stajalo da je to uslov daljeg sporazuma, mi smo zbog nekih
neusuglaenih stavova vezanih za vlasnike odnose, pristupili putanju naftovoda i ustupanju
odreene koliine, ali ne dovoljne koliine nafte zaista, koja bi mogla da pokrije potrebe,
ak i ovog celokupnog dela zapadnog.
Da je ranije, ili da smo uspjeli da te stvari zavrimo na ovim koliinama koje su predviene,
verovatno bi danas imali manjih problema ovde u Zapadnoj Slavoniji.
Potrebno je naravno, i u okviru nafte, ono to ide iz Paneva, i ovih dana se taj problem
pojavljuje, nadamo se da emo u ova dva tri dana razreiti taj problem, i da e nafta po
naem dogovoru, vezano za Optinu Okuani, i za Pakrac, za potrebe koje su ovde biti
prisutna u onoj ceni koju smo mi dogovorili.
Vraam se nazad, dakle, u vreme kada smo napravili takav sporazum, napredak, dolo je
do otkazivanja UNPROFOR-a od strane Hrvatske, meunarodna zajednica je dosta grubo
reagovala, mi smo razgovarali sa svih naslova tako kako smo razgovarali, na inicijativu
takoe poslanika iz SDS Krajine, i Skuptine, koja kako znate zajedniki je jedinstvena sa
Vladom, i zauzela stav da se odlau pregovori i realizacije tih pitanja i sporazuma dok se
ovo pitanje definitivno ne rei. I tako je boravak i gospodina Akaija bio u tom pravcu ovih
dana u Kninu, verovatno da moemo oekivati u narednih desetak dana definitivan stav
Ujedinjenih nacija oko daljeg ostajanja i po kakvim uslovima ovoga UNPROFOR-a.
Vraamo se nazad na problem i na zakljuke. Ne bih ih dakle elaborirao pojedinano,
ovde je Rade iao na pojedinano elaboriranje. Ja bih hteo da kaem da e zakljuak sigurno
biti sproveden, i tu postoji procedura koja se i u zakonskim uslovima mora razreiti, mi smo
razreili ono to se odnosi na miliciju i vojsku i sigurno je da emo razreiti i ovo oko ovih
delova preduzea, i potovaemo to to trai optina Okuani i Pakrac kada su u pitanju
robe koje e ii auto-putem.
Ali mnogo bitnije i znaajno je da smo uli u projekat definitivne sanacije mosta, jedno i
drugog, jednog kota 3 miliona i 200, drugi koji kota i milion i petstotina, i ovih dana smo
162
upravo zatvorili konstrukciju ta dva mosta. Mislim da e ta dva mosta imati zaista veliku
specifinu teinu, povezanosti Zapadne Slavonije sa drugim delovima Republike Srpske
Krajine, i da emo ui u izgradnju onoga od 6,5 km, kako bi podruje Jasenovca i u celini
obeleavanja ove godine koje e biti veliko i krupno, ovih dana emo imati glavni odbor, za
obeleavanje 50-godinjice pobede nada faizmom, i naeg Logora Jasenovca, i mislim da e
i SRJ i Republika Srpska u tome s nama zajedniki uestvovati, i da je to u trenutcima kada
se reava pitanje srpskog naroda na prostoru RSK i najkrupnija manifestacija obeleavanje
i u Evropi koje se u velikoj meri, apsolutno i istoriari i svi oni koji su u tome uestvovali,
i uestvovae, biti u mogunosti da dokaemo i ono to ste vi danas ovde u izlaganjima i
gospodina... verovatno svako od vas koji sedi ovde u dvorani mogao kazati svoj deo posla.
Ja bih hteo dakle da kaem ovde da problem zasigurno u ovakvom jednome protoku
roba postoje interesi, postoje i razliiti interesi, javna je sednica, i ne bih u stvari hteo da
elaboriram neke stvari koje za sebe nose rekao bih neke probleme, koje kada bih sada ja
ovde izneo, moda bi to imalo i neke druge konotacije. Zbog toga mislim da emo sesti
zajedniki sa rukovodstvom, prihvatiti privrednike iz podruja Zapadne Slavonije u celini,
da dou na sednicu Vlade i da ovih dana taj problem zaokruimo i ne produbimo problem,
nego ga u stvari razreimo.
Ja jo jednom elim i odbornicima, a posebno poslanicima Zapadne Slavonije,
rukovodstvu i narodu da kaem da je i Vlada i Skuptina i celokupno rukovodstvo RSK
na ovoj liniji kao to je danas i uinio sazivanje vanredne sednice na inicijativu gospodina
Babia kao predsednika SDS-a i hteo bih da im kaem da su napravili apsolutno dobar
potez, koji je Vlada u potpunosti podrala.
Ja vam obeavam da emo sigurno izai iz ovih problema u kojima se sada nalazimo.
Za re se javio ministar dr. Milan Babi.
MILAN BABI: Potovani poslanici, dragi gosti. Danas u ovo dananje vreme bilo je
potrebno da se naemo ovde na Srpskoj Zapadnoj Slavoniji, koji je ouvan poslije dugih
borbi i stradanja. Na Patrijarh i njegova svetost gospodin Pavle, kae da inimo koliko
moemo, a ako inimo dobro i Bog e nam pomoi. Ali da ne inimo manje od onoga to
moemo. Ja moram rei da moramo da inimo koliko moemo, ali ne smemo initi manje
od toga. to se tie Republike Srpske Krajine i njenog stvaranja, videli smo koliko smo mogli
na nekim prostorima i vie nego to smo mogli, znai da je Bog bio sa nama. Na nekim
prostorima, moda je injeno manje, a sada ovo vreme jeste da inimo i pravovremeno
koliko moemo.
RSK poeli smo stvarati 1990. godine. Demokratskom procedurom, samoopredeljenjem
srpskog naroda, najpre u srpskim optinama, koje su bile veinske srpske, pa u naseljima
koja su gravitirala tim optinama. To je rezultiralo prvo stvaranjem srpske autonomne
oblasti Krajine, srpske oblasti Istone Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, i srpske oblasti
Zapadne Slavonije. Prva naa zamisao 1990. godine nije bila da stvaramo na srpskom
istorijskom prostoru Krajine i Slavonije tri srpske oblasti, ve jednu srpsku oblast. Ja na
alost moram da kaem brai u Zapadnoj Slavoniji, da su se poetkom 1991. godine, barem
rukovodstvo koje je tada bilo na elu Srpske demokratske stranke u Slavoniji i Z. Slavoniji,
odvojili od ovog procesa jedinstvenog stvaranja srpskog prostora, od Severne Dalmacije,
Like Korduna, Banije i itave Slavonije do Baranje. To je rezultiralo i stvaranjem tri razliite
srpske oblasti. 1990. godine nali smo se na osnivanju Srpske demokratske stranke, tamo
je bilo, bila je grupa odgovornih ljudi iz Okuana, i tada su inicirali da stvaraju Optinu
Okuane, i da Optina Okuani ue u onaj popis srpskih optina, koje smo i sada obznanili
163
Ranko.
165
vanrednu Skuptinu ja ba ne vidim, i nisam video da se ova naa braa poslanici Zapadne
Slavonije hoe da nam kau teinu koja ih je uputila na ovo da se sazove ovakva Skuptina.
Ovo to smo uglavnom uli to je nekoliko stvari koje jednostavno mogli smo uti, a mogli
smo i znati, svi smo verovatno znali i ranije.
Samo da zavrim ovde gde gospodin Babi kae da je bilo potrebno da se naemo da
nainimo to moemo, ja bi samo dodao na kraju da u ovom momentu, ovoliko koliko
znam da je to zaista tako da nam tee ovdje ne moe biti. Meutim, pristajem i sigurno se
zalaem za to iako nam gore ne moe biti, da emo izdrati da emo mi i Zapadnu Slavoniju
odbraniti, i stojimo na stanovitu da je svaki dio srpskog prostora celina, i da ne postoji
mogunost amputacije bilo kog prostora. U tom smislu ja bi hteo i volio da na toj osnovi
razgovaramo kako i na koji nain da odbranimo ovaj dio koji je ostao Zapadne Slavonije. Ja
pozdravljam diskusiju jednog borca gospodina Mievia,166 i mislim da je u njoj sagledana
otprilike tragedija i katastrofa Zapadne Slavonije. Hvala.
[]
PREDSJEDAVAJUI: Hvala lepa. Ja bih rekao da smo mi vai gosti i vama hvala na
ovako iznesenim problemima. Ali mi smo ovde od radne grupe dobili predlog zakljuaka,
pa bi ja molio da ako neko ima neto da nam dopuni i u tom smislu da usmerimo diskusiju,
jer o ovoj taki smo razgovarali tri sata. Ovde pie prva taka, prvi zakljuak skuptina
Republike Srpske Krajine, jo jednom potvruje ranije donetu odluku, Skuptina Republike
Srpske Krajine da je Zapadna Slavonija, ukljuujui i okupirani deo integralni i neotuivi
deo Republike Srpske Krajine. Ja mislim da je ovo veoma bitno da Zapadna Slavonija jeste
i bila i bie deo Republike Srpske Krajine. Druga taka, na osnovu predloga izneenih ovde
od naih poslanika, zaduuju se predsednici izvrnih savjeta i skuptina optina, to hitnije
da izrade selektivne spiskove preduzea koja e imati prioritet u snabdevanju stanovnitva u
robama iroke potronje i preduzea za snabdevanje sa repromaterijalima. Mislim da je i ova
taka obuhvatila sve ono to titi svakog naeg graanina.
Trea taka je predlog zakljuaka skuptine Republike Srpske Krajine na osnovu diskusija
pojedinih poslanika zaduuje odbor za mandatno-imunitetna i administrativna pitanja da
izvri uvid u mesto prebivalita poslanika Skuptine Republike Srpske Krajine, te da na
osnovu lana 9. take 6. Zakona o izboru poslanika predloi skuptini da utvrdi prestanak
mandata poslaniku koji u skladu sa lanom 9. taka 6. Zakona o izboru poslanika nema
prebivalite na teritoriji Republike Srpske Krajine.
Dakle sami znate da je odbor skuptinski i da e ovaj odbor to da obrazuje. Tim pre to
1. marta i poinje i nae redovno proleno zasedanje.
etvrti zakljuak zaduuje se politiko rukovodstvo Republike Srpske Krajine da u daljim
razgovorima o produenju mandata UNPROFOR-a, nametne temu razgovora o proirenju
zona pod zatitom UNPA-a na itavom Srpskom etnikom prostoru Zapadne Slavonije, to
znai i one take koje nisu do sada bile reene adekvatno.
Peto, zaduuje se Republika Srpska Krajina da na svojoj prvoj sednici razmotri
problematiku nastalu vezanu za protok roba i nezakonite trgovine.
esti zakljuak. Zaduuje se vlada Republike Srpske Krajine da sagleda mogunost
iznalaenja reenja izmetaja UNPROFOR-a sa Bijele stene na drugu lokaciju. Dakle po
zahtevu naeg poslanika.
166
Zoran.
166
ovim da u Zapadnoj Slavoniji, odnosno u Istonoj Slavoniji, u Baranji, privreda Belje je pala
na noge a da mi budemo sa pozitivnim rezultatima. Ja bih voleo da objasne taj fenomen,
gde ja mislim da se tu radi samo o statistici. Ne bi eleo nikoga vreati, ali je vreme da se
ovo zavri. im se to opravdava taj dohodak koji je vlada ili ministarstvo stvorilo, u ovom
vremenu, ako je dolo do situacije da Belje nema ni jednog klijenta, ako mogu tako da ga
nazovem, dolo je do nule, a vi moete mene sada prekinuti, ja neu dalje, i ja u vama dati
re, zamolio bih vas da objasnite taj fenomen.
PREDSEDAVAJUI: Dobro o ovome e biti sigurno rasprava i bie toka dnevnog reda,
na sledeem redovnom zasedanju, gde e itekako da se raspravlja, o ustavnoj nadlenosti
svih dravnih organa u Republici Srpskoj Krajini. Ja vas stvarno molim da budemo
konstruktivni, da damo odreene primedbe i nadopune ako neko ima. Ako nema, ja u dati
na glasanje ove zakljuke.
Ja vas molim da ove zakljuke koje sam proitao prihvatimo.
Republika Srpska Krajina ima svoja obeleja i ako se o ovome kae jasno i glasno da
RSK jo jednom potvruje ranije donetu odluku, Republike Srpske Krajine, da je Zapadna
Slavonija, ukljuujui i okupirani deo integralni i neotuivi deo Republike Srpske Krajine,
ima svoj grb, ima svoju zastavu, dakle ima svoje obeleje.
MIKELI: Izgleda da se ne razumemo. Nije ovde re o obelejima Republike Srpske
Krajine. Re je o tome da sam i na samom poetku kada sam govorio o sporazumu o
ekonomskim odnosima kao to je i mirovni sporazum o prekidu vatre, teritoriji Republike
Srpske Krajine po meunarodnoj organizaciji se tretira podruje Istok i Zapad. U sporazumu
postoji da se Auto-put otvara, odnosno na prostoru izmeu podruja sektora Istok odnosno
Zapad. Na tom dijelu su dakle znakovi koji se ne mogu stavljati sa obelejima i stoji da su
ustvari predviena tu obeleja. Na toj liniji i Hrvatska je morala skinuti svoje znakove po
stavu meunarodne zajednice koji nisu dakle Hrvatski znakovi pored Auto-puta. To je dakle
bio stav meunarodne zajednice, tako pie u sporazumu. U sporazumu ne stoji da smo mi
Republika Srpska Krajina nego podruje Istok i Zapad, tako stoji u sporazumu. To nisam
izmislio ja niti sam ja bilo ta uinio, niti vlada, to bi bilo u suprotnosti sa onim to stoji u
sporazumu.
PREDSEDAVAJUI: Zahvaljujem.
Ja vas molim da se izjasnimo. Ko je za to da ovako pripremljeni zakljuci budu usvojeni.
Ko je za, neka digne ruku? Ja stvarno molim, samo glasaju poslanici. I molim skuptinsko
obezbeenje da prati ko je digao ruku, da ne bi neko drugi.
45 (ZA)
Hvala lepa. Ko je protiv?
(nije niko)
Ko je uzdran? (9)
Konstatujem da su ovi zakljuci usvojeni sa 45 glasova ZA i 9 uzdranih.
Sa ovim je prva taka dnevnog reda zavrena.
Potovane kolege, poslanici. Na predlog vlade i uz konsultaciju sa efovima poslanikih
klubova, dogovoreno je da se druga i trea taka dnevnog reda obrade na Prvom redovnom
zasedanju, prolenom, 1. marta u naem glavnom gradu Kninu.
Zato ja vas molim da to prihvatimo, znai ova druga i trea bie obraene na redovnom
zasedanju Skuptine RSK i zato vas ja pozivam da doete na Prvo redovno zasedanje
Skuptine Republike Srpske Krajine u na glavni grad Knin koji poinje 1. marta.
168
48
ore.
Obrad.
169
Ministar inostranih poslova dr. MILAN BABI naroito je napomenuo da trebamo initi
ono to moemo, a ne manje od toga. Data je kratka hronologija nacionalnog i politiko
objedinjavanja tokom 1990-1991 u SAO Krajinu, odnosno da je danas Zapadna Slavonija
integralni dio Republike Srpske Krajine.
U tom smislu snage UN-a treba da ostanu produenjem mandata, a potom priznavajui
suverenitet RSK.
Izlaganje poslanika MIEVIA169 imalo je za cilj upoznavanje sa stvarnim stanjem na
terenu u pogledu odbrane i bezbednosti, naroito istiui pogrenu predstavu i informisanje
jer bezbednosno stanje u Zapadnoj Slavoniji je daleko nestabilnije i neko treba neto
preduzeti.
Nakon diskusije prethodnog poslanika vezane za alarmantnost stanja u Zapadnoj Slavoniji
jo nekoliko poslanika javilo se za diskusiju sa posebnim osvrtom na stanje u Zapadnoj
Slavoniji.
Predsjednik Skuptine Rajko Leai predloio je Skuptinsku Komisiju koja e prezentirati
Zakljuke nakon pauze koji e biti obavezujueg karaktera, i to:
1. Da je Zapadna Slavonija integralni dio Republike Srpske Krajine;
2. Predsjednici Skuptina Optina i Izvrnih Savjeta, sainiti spiskove preduzea za
snabdijevanje robama;
3. Odbor za administrativna i mandatno-imunitetska pitanja, utvrditi mjesto prebivalita
poslanika;
4. Prezentirati meunarodnoj zajednici teritorije sa srpskom veinom u Zapadnoj
Slavoniji te da to ue u UNPA zonu;
5. Da Vlada RSK razmotri problem protoka roba i nezakonite trgovine;
6. Traiti izmjetaj UNPROFOR-a na drugu lokaciju;
7. Da se Okuani proglase preduzee od optinskog znaaja.
Nakon diskusije poslanika predsjednik Vlade BORISLAV MIKELI, insistirao je na
slijedeem:
da se na jednoj od narednih sjednica Skuptine stavi na dnevni red obaveze i ovlaenja
Vlade, predsjednika Republike, poslanika a ne da se vri meusobno prozivanje.
Predsjednik Skuptine dao je na glasanje predloge zakljuaka.
Za zakljuke glasalo je 45 poslanika, protiv nije bilo glasova, a uzdranih je bilo 9
glasova.
Slijedea sjednica je zakazana za 01. mart 1995. u Kninu.
Sjednica je zavrila sa radom u 18.20 asova.
ZAPISNIAR: M.P.170
SEKRETAR SKUPTINE:
Neda Dondur Mirjana Rodi, dipl.prav.
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 9.
169
170
Zoran.
Okrugli peat: RSK, Skuptina Republike, Knin.
170
49
2. Unutranjo-politika situacija
Stanovnitvo Optine je zabrinuto za trenutno stanje na planu unutranje politike.
Posebno negativan utjecaj na sveukupno stanje imaju nesloga, sukobljavanja i borba za vlast
rukovodilaca i funkcionera od najvieg nivoa, pa do nivoa Optine. Smjena ministra i drugih
rukovodilaca koji su se svojim radom pokazali kao asni, poteni i sposobni, a smjenjuju se
samo zato to ne odgovaraju neijoj politici narod ne odobrava i osuuje. Potrebno se
to odnosi na smjenjivanje ministra Ilije Prijia za kojeg se zna da niim neasnim to nije
zasluio.
Slinu politiku na lokalnom nivou provodi rukovodstvo Optine. Smjenjeni su ili im
prete smjenjivanjem sposobni i ugledni rukovodioci samo zato to ne pripadaju stranci na
vlasti. Politiko rukovodstvo u optini Benkovac, od izbora Predsjednika IS SO na mjesto
Predsjednika Skuptine RSK, praktino ne rukovodi, odnosno pozitivno na razvoj situacije
ni u jednoj grani koja je u njihovoj nadlenosti. Najvii optinski rukovodioci iskljuivo
bave linim poslovima, pozapoljavali su i postavili na rukovodea i bolja radna mjesta uu
i iru rodbinu i utjecajnije stranake pripadnike. Sadanjem Predsjedniku Skuptine RSK
narod pripisuje i postavljanje pukovnika .171 aponje na mjesto N 7. korpusa, koji mu
je paanac. Priprema se teren za zapoljavanje ire porodice i drugih lanova na mjesto
direktora Vinarije i Ravnih Kotara.
Sve ovo veoma negativno utjee na bezbednosno stanje stanovnitva, gubi se povjerenje
u dravu, vojsku i druge institucije, slabi odbrambena mo vojske i naroda, pada moral, a
bezbednosna situacija se u cjelini pogorava.
Najvei dio budeta Optine se troi na reprezentaciju i slubena putovanja rukovodilaca,
iza kojih se vide slabi ili nikakvi rezultati.
Trenutno je aktualan sukob optinske vlasti sa Optinskim udruenjem boraca.
Optinsko udruenje boraca je pokrenulo mnoge inicijative za unapreenje rada i odnosa
izmeu civilne vlasti, privrede i vojske i ukazalo na mnoge negativnosti u voenju politike
na lokalnom nivou. Posebno je ukazivano optinskom rukovodstvu na sledee probleme:
nepravilnosti u politici zapoljavanja/zapoljava se ua i ira rodbina optinskih
rukovodilaca i najvjerniji stranaki pripadnici, i ako postoji odluka Skuptine Optine da se
prednost u zapoljavanju daje ratnim vojnim invalidima, lanovima porodice palih boraca i
zaslunim borcima,
od dolaska na vlast optinsko rukovodstvo je pokazalo malo elje i volje da pomogne
vojsci, a posebno miliciji.
na inicijativu Udruenja boraca sagraen je nadgrobni spomenik junaki palom
komandantu pukovniku Momilu Bogunoviu. Izgradnju spomenika su financirale sve
privredne organizacije na Optini, meutim optinsko rukovodstvo je odbilo uestvovati u
izgradnji spomenika.
udruenje boraca je pokrenulo inicijativu za izgradnju spomenika svim palim borcima
nae Optine. I ovaj predlog je odbijen.
Napominjemo da Udruenje boraca ima apsolutnu podrku borakog sastava i
stanovnitva, a da je u tri navrata do sada spreilo pokuaje pojedinih grupa i naroda da se
obraunaju sa optinskom vlasti.
3. Vanjsko-politika situacija i utjecaj informativnog sistema Republike Hrvatske
Stanovnitvo je sve vie izloeno utjecaju informativnih medija RH. Narod sve vie
obuzima strah i opta nesigurnost. Svakim danom ova SJB dobiva sve vie zahtjeva za izvoz
171
ivko.
172
stvari, a najvie namjetaja i pokustva. Mnogi, a posebno izbjeglice, su se iselili ili iseljavaju
sa teritorija Optine.
Razlog ovako velikog utjecaja mas medija RH na na narod je nedovoljna ili slaba
informiranost stanovnitva od strane naih sredstava informisanja.
4. Materijalno stanje i socijalni problemi stanovnitva
etverogodinji rat, prestanak proizvodnje u veini privrednih radnih organizacija,
drastian pad poljoprivredne proizvodnje, doveli su veliku veinu stanovnitva na rub gole
egzistencije. Nedostatak goriva, posebno individualnim poljoprivrednicima, dovelo je do
situacije gdje nije obraeno niti 50% poljoprivrednih povrina u odnosu na prolu godinu.
Stanovnitvo e u narednom periodu, ako se ovako nastavi, sve vie biti izloeno traenju
pomoi od humanitarnih organizacija i naputanju ovih prostora.
5. Ostali faktori koji negativno utjeu na bezbednosno stanje u Optini
Pored napred navedenog na ukupno bezbednosno stanje utiu:
osipanje strunog kadra sa teritorije Optine, /lijenici, ininjeri, profesori i drugi
strunjaci/,
slaba organiziranost i nefunkcionisanje sistema veza, saobraaja, zdravstva i drugih
institucija bitnih za normalan ivot na teritoriji Optine.
problemi na planu odgoja, obrazovanja i visokog kolstva/nedostatak strunog kadra,
nedostatak goriva za prevoz uenika, slaba opremljenost kola, nemogunosti stipendiranja
uenika i studenata itd/.
ostali inioci koji negativno utiu na ivot i opstanak stanovnitva.
M.P.172 NAELNIK
Zoran Laki, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 41.
50
173
51
4. Nabavljena motorna vozila registrovati u MUP-u RSK, kao vozila Vlade Republike
Srpske Krajine i materijalno zaduiti u Vojno-knjigovodstvenom centru Knin.
M.P.173 M I N I S T A R
p u k o v n i k
dr. Rade Tanjga, [v.r.]
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 2660.
52
175
Na drugoj strani, fondovi i budet Republike Srpske Krajine trpe besparicu koja je
direktna posljedica organizovanog haosa u privredi Krajine. Naime, ovakvo upravljanje
ekonomijom Republike Srpske Krajine otvorilo je put neskrivenoj kriminalizaciji, koja je
poprimila ogromne razmjere i direktno ugrozila elementarne prihode Republike Srpske
Krajine. Velike koliine roba zavravaju na crnom tritu bez ikakve naplate obaveza
prema dravi. Spomenuu samo trgovinu cigaretama, koja je u svim zemljama jedan
od najznaajnijih izvora dravnih prihoda, a koja je u Krajini minimalno oporezovana i
uglavnom nedostupna kontroli nadlenih organa.
Na takav nain ogromna drutvena sredstva prelivaju se u ruke nekolicine profitera, dok
je na drugoj strani ozbiljno ugroen materijalni poloaj Srpske vojske Krajine, pripadnika
milicije, prosvjetnih radnika, penzionera, porodica poginulih boraca i ratnih invalida.
Ovakvo stanje dovodi u pitanje funkcionisanje sistema odbrane RSK, kao i drugih vitalnih
segmenata drutva.
I pored do sada izneenih kritika i mojih energinih upozorenja, prvi ministar Vlade
nije uinio nita na poboljanju stanja koje je neodrivo. tavie, prvi ministar ve vie od
est mjeseci odbija bilo kakvu saradnju sa predsjednikom republike, potpuno ignoriui
primjedbe i upozorenja koja sam u tom periodu iznosio. I pored evidentne potrebe za
stalnim aktivnostima Vlade i njenog prvog ministra imamo situaciju da je prvi ministar
stalno odsutan iz Republike Srpske Krajine. Tanije njegovo prisustvo u Republici Srpskoj
Krajini svodi se samo na povremene dolaske.
Na osnovu navedenog jasno je da sam prisiljen od Skuptine RSK zatraiti razreenje
prvog ministra Vlade RSK, jer cijenim da je to jedini nain da prevaziemo situaciju koja je
postala neodriva i izbjegnemo jo tee posljedice ovakvog stanja.
Potovani poslanici,
molim vas da usvojite ovaj predlog i omoguite da na elo Vlade Republike Srpske Krajine
bude postavljen ovjek koji e, bez obzira na stranaku pripadnost, svojim aktivnostima i
angaovanjem u potpunosti odgovoriti zahtjevima koje ovo mjesto trai.
M. P.174 PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Milan Marti, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.
53
1995., oujak 1.
Knin
Zapisnik s 1. sjednice prvog redovnog zasjedanja Skuptine RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA REPUBLIKE
174
176
MAGNETOFONSKI SNIMAK
SA PRVE SJEDNICE PRVOG REDOVNOG ZASJEDANJA NARODNE
SKUPTINE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE, ODRANE U KNINU
Knin, 1. marta 1995. godine
SPISAK
O PRISUSTVU POSLANIKA SKUPTINE RSK NA SEDNICI
ODRANOJ 1. MARTA 1995. GODINE U KNINU
1. Atlagi Marko 41. Ernjakovi Milan da
2. Buha Milorad 42. Egi Vukain
3. Bosanac Mitar 43. ivkovi Milan
4. Bibi Branko da 44. Ivanovi Obrad
5. Babi Petar da 45. Jaki Duan da
6. Bori Jovo da 46. Jageti Mirko
7. Brdar Milan da 47. Kovai Dragan
8. Bogunovi Boro 48. Kovaevi Drago
9. Bulaji Milan 49. Kresojevi Milan da
10. Bjegovi ore 50. Krni Simo da
11. Beldar Zoran da 51. Kalember Milan
12. Bosni Milan da 52. Kovaevi Gojko
13. Baki Ranko da 53. Lemi Milorad
14. Vii Milorad da 54. Liina Ratko da
15. Vuksanovi Vaskrsije da 55. Leaij Rajko da
16. Vojnovi Milivoj da 56. Mrkobrada Milo da
17. Vurdelja Boro 57. Macura Lazar da
18. Vukovi Milivoj da 58. Macura Stanimir
19. Vuka Stevan da 59. Mievi Zoran
20. Vorkapi Bogdan 60. Markuzio Mario da
21. Vuenovi Jovica 61. Miljenovi Mile da
22. Vuki Milan da 62. Maljkovi Radovan da
23. Vojnica Branko da 63. Madarac Ljubomir da
24. Vujanovi Stanko da 64. Obradovi Tihomir da
25. Vjetica Duan da 65. Podunavac uro da
26. Vojnovi Dragan 66. Petrovi-Glamolija Radojka
27. Vukeli Veljko da 67. Peri Branko da
28. Gagi Mirko da 68. Popovi Veljko da
29. Gondi Ratko da 69. Peri Slobodan
30. Gunj eljko 70. Reli edomir da
31. Grozdani Miroslav 71. Radmanovi Milan da
32. Gai Duan 72. Ratkovi Stevo
33. Dokmanovi Slavko 73. Raii Simo da
34. Dmitrovi Branko da 74. Rebraa Jovo da
35. Damjanovi ore da 75. Rebi Branko da
177
9. INFORMACIJA O PRIPREMI DRUTVA U SKLADU SA SKUPTINSKOM ODLUKOM O PROGLAENJU STANJA NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI.
Tri zakona koja ste dobili nisu prola proceduru Vlade i skuptinskih odbora, pa ih nismo
mogli uvrstiti za dananji dnevni red, ve emo to uraditi na jednoj od narednih sednica.
Danas je poelo redovno zasjedanje koje traje 90 dana, tako da nee biti problema.
Otvaram pretres po pitanju dnevnog reda.
Izvolite.
Ima re gospodin Vuji.175
VUJI:
Gospodo predsednici, gospodo ministri, uvaene kolege poslanici, gosti, mi insistiramo
da ostane ova taka u kojoj se razmatraju i o kojoj je doneen predlog Zakona o vraanju
nekretnine Srpskoj pravoslavnoj crkvi i da se uvrsti Odluka o uslovima pod kojima
osiguravajua drutva mogu obavljati delatnosti na podruju RSK, jer su tu prisutne neke
potekoe u ostvarivanju tog rada. Ne moemo prihvatiti da se to odgodi, da se prolongira
ova taka, zato to imamo i miljenje Vlade, a pripremili smo i analizu po kojoj miljenje
Vlade moemo na neki nain Skuptini da predloimo kao pozitivno ili negativno.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem Vujiu.
Ima re Bogunovi.
BORO BOGUNOVI:
Gospodine predsednie, gosti, kolege poslanici, ja predlaem da se trea taka dnevnog
reda a to je popuna Vlade skine sa dnevnog reda, a iz razloga to smo mi pretprolu
Skuptinu, zadnja koja je bila u Kninu, nas 24 poslanika iz zapadne Slavonije, Baranje i
zapadnog Srema predloili rekonstrukciju Vlade, znai da se razmotri i pitanje onog dela
tamo koje je vrlo malo zastupljeno sa ministrima, odnosno lanovima Vlade. to je jo
gore, moram da kaem, da u onom kraju, u ovom momentu i pomonici ministara ne rade,
odnosno ne zna se kome se moe obratiti i gde ko radi. Evo, odmah da kaem, polazei
od ministra trgovine, sekretar Optine Vukovar ili ne znam, ima ih dva, pa ne znam, ne
moemo popunjavati Vladu a da preemo i to to smo u onom naem zakljuku traili, a to
je da se popuni Vlada. To je u redu. Da se izvri rekonstrukcija i da bude zastupljen onaj deo
tamo i da se organizuje tamo, ako nema ministra, da bar bude pomonik, jer znate da smo
razdvojeni i znate kakvi su uslovi, telefona i svega ostalog. U ovom momentu predlaem da
Vlada ovo povue i da za sledeu Skuptinu pripremi i rekonstrukciju, i popunu i da nam
da izvetaj ko su pomonici da znamo ko su i gde rade.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Hvala.
Ima re gospodin Vuji.
VUJI:
Ja vas molim da me izvinete.
to se tie predloga gospodina Bogunovia, ne znam o kojim se predlozima radi, ni
koji su predlozi koji e nama ovde biti prezentirani, meutim, znam sigurno da Srpska
radikalna stranka nije konsultovana oko toga da li ima predloga ili da li postoji neki interes
Srpske radikalne stranke sa tim u vezi. Samim tim, jednostavno, popuna Vlade je stvar
175
Ranko.
179
koju bih ja hteo i voleo da ujem o emu se tu radi, da bismo znali kako emo se postaviti.
Mi znamo koliko smo mi istoni dio Republike Srpske Krajine zapostavili. U velikoj meri
smo zapostavili. U toj mjeri gde se daje velika mogunost, velika irina malverzacijama
i najrazliitijim oblicima djelovanja pojedinih ljudi gore, sa opravdanim, rekao bih, ovde
opravdanim razlozima.
Podravam prijedlog, podravam diskusiju gospodina Bogunovia, meutim, voleo bih
da ujem ovde predlog da bismo se mogli prema njemu odrediti.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem.
Ko se javlja za re?
Ima re gospodin Vii.
MILORAD VII:
Gospodine predsednie, kolege i koleginice,
Zamoljen sam od Udruenja ratnih vojnih invalida da zamolim proirenje dnevnog reda,
a moe i kao poslednja taka dnevnog reda da bude Razmatranje problematike invalida.
Rei u zato sam prihvatio da ba ja budem taj koji e predloiti, iz razloga to mislim da
invalidi rata jo nisu reeni na adekvatan nain na teritoriji cele republike. Mi smo neki dan
imali u Vukovaru sastanak na kome su bili uglavnom svi poslanici, predstavnici optinskih
vlasti, predstavnici Udruenja invalida, razgovarali smo o reavanju problema, vitalnih,
egzistencijalnih problema I. grupe invalida, dakle, sto posto invalidi sa tuom negom i
pomoi, gde je traeno da optina poduzme odreene mere da im se pomogne. Mi smo se
neto oko toga dogovorili i mislim da e optina u Vukovaru nai snage da rei za I. grupu
invalida, ali nisam siguran da emo imati dovoljno snage na itavom prostoru i voleo bih da
se to realizuje da svi ljudi imaju isti tretman. Mislim da je to grupa ljudi za koje smo zaista
duni da to damo. Izveta za ovu grupu bi bio ili osi Jovo ili ubrilo Rade. Oni su me
zamolili da iznesem. Molio bih da se to uvrsti u dnevni red.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem.
Ima re Vojnovi,176 ministar.
VOJNOVI, ministar:
Gospodine predsednie, dame i gospodo, ponovo na jednom podruju Republike Srpske
Krajine imamo mnogo rtava. Ja bih elio da i ova Skuptina o tome raspravlja i da se
da odreena informacija sa ciljem i zadnjim namerama danas traenja odgovornosti da
iznaemo i da vidimo na koji nain da nam to slui kao pouka da se to vie ne dogodi. Ja
ne bih elio da govorim ni o regionima, ni o brojevima. Ali predlaem da deseta taka, ipak
posebna, bude ta informacija. Hvala lepo.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem ministru Vojnoviu.
Ima re gospodin Vjetica.
DUAN VJETICA:
Gospodine predsednie, gospodo ministri, kolegice i kolege poslanici, moja intervencija
je usmerena da u taki 6. dnevnog reda umesto imenovanje da stoji izbor jer je to
zakonska formulacija i na kraju krajeva Skuptina bira a ne imenuje sudije.
176
Milivoj.
180
to se tie popune Vlade, oko ovih komentara, to treba da ostane kao to je predloeno u
dnevnom redu iz sledeih razloga. Verujem da e se ovde neko javiti iz Vlade. Vlada nije stvar
regionalna, nego stvar drave, stvar jedinstvenog teritorija i funkcionisanja dravne uprave
na celokupnom prostoru. Kao to je vie puta ovde isticano iz redova raznih poslanikih
grupa, a i od predsednika republike, upuivane su kritike oko toga da resor informisanja
nije popunjen, a takoe i ostao je resor Ministarstva unutranjih poslova. Ne vidim prvog
ministra ovde, ali mislim da bi se oko toga morali neminovno zadrati, pogotovo to imamo
komentara oko stanja na terenu, itd. Nedopustivo je da se neke stvari odlau u nedogled.
Ovo ne iskljuuje, po meni, a i po Poslanikoj grupi Srpske radikalne stranke Krajine,
nikakvu rekonstrukciju Vlade, nego popunjavanje odreenih resora koji su svakako od
vitalnog interesa za funkcionisanje celokupnog drutva. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem. Ko se javlja za re.
Ima re gospodin Vuji.
VUJI:
Ovo se odnosi na onu primedbu gde sam ja rekao o popunjenosti Vlade i to regionalnoj
zastupljenosti unutar same Vlade. Koliko se seam opte naelo je bilo da ta Vlada bude
Vlada nacionalnog jedinstva. Da bi bila Vlada jedinstva ona mora da bude jedinstvena. Tu
se zna ta se podrazumeva. Ovo to je gospodin Vjetica iznio to jeste tako. Meutim, svako
ko bira Vladu on mora da bira takvu Vladu koja e biti toliko operativna da ne dozvoli,
recimo, nikakve mogunosti koje kakvih istupanja ili koje kakvih drugih nekih radnji i
pretpostavki koje bi tetile dravi. Ovde, u svakom sluaju, vi to svi dobro znate, da se radi
o popuni Vlade ijom bi popunom dolo praktino do jedne situacije gde bismo imali
Vladu koja bi bila opti razdor. Prvo, niti je Vlada jedinstva, drugo, bila bi regionalnog
karaktera, tree, bez konsultacije. Kako bez konsultacije unutar stranakih ili poslanikih
grupa, tako i bez konsultacije, ini mi se, na nekim drugim nivoima gde bi to bilo prirodno
i najnormalnije.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem.
Ima re Kovaevi.
RAJKO KOVAEVI:
Gospodine predsednie, kolege poslanici,
Ovde sam duan rei da se jedna stvar zaboravlja, ovog trenutka u sali nemamo prvog
ministra u Vladi kome pripada iskljuivo pravo da predlae ministre u toj Vladi. Dakle,
da oko toga ne pravimo nikakvu zbrku. Njegovo je pravo i pravo ovog parlamenta da se o
predloenim ministrima izjasni za ili protiv. Mislim da to ne treba dovoditi u pitanje, da
su to elementarne stvari.
Oko konkretnih politikih reenja, o tome je li Vlada nacionalnog jedinstva ili nije Vlada
nacionalnog jedinstva, mi smo ve jedanput kod izbora ove Vlade, kod izbora postojee
Vlade, imali raspravu. Koliko se seam, ba kolega Vuji nije hteo da ue u tu Vladu. Dakle,
Vlada je bila stvar nacionalnog jedinstva, osim to u nju nisu uli radikali, zbog toga to
su smatrali da ne treba u nju da uu i to je njihov problem, problem njihovog politikog
stava. Dakle, ovde ne bi trebalo dovoditi u pitanje potrebu uvrtavanja ove take u dnevni
red. Konkretna reenja su kod prvog ministra oko popune Vlade. Dakle, on je taj koji e
predloiti ko treba u tu Vladu da ue, odnosno kako e izgledati taj njegov kabinet. Toliko.
Hvala lepo.
181
dezerteri ili bilo ko, iz nadlenosti vojnog pravosua bude osloboen zbog toga to sud
nije nadlean. Samo zato. Znai, da bude odreeno ko e taj posao obavljati dok ne zaive
institucije po Zakonu.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem.
Ima re gospodin Bogunovi.
BORO BOGUNOVI, potpredsednik;
Mislim da ovde ne idemo u onom pravcu kako treba da idemo. Gospodin Bjegovi
je dobro primetio i reeno je iz vie poslanikih klubova da, ipak, ja mislim da je red da
se pitaju i ovi poslanici koji ovde sede, jer smo mi ovde izabrani od naroda, a Vladu mi
predlaemo, odnosno biramo.
Prema tome, mislim da bi bilo potrebno da i prvi ministar sa nekim kontaktira oko
postavljanja pojedinih ljudi u Vladi. Mi danas diemo ruku hoe li to proi ili nee. Po
meni, ja vidim da to nije uraeno. Mislim da je ovo nespremna taka. To je jedno.
Drugo, ja molim gospodu koja ovde sede, nemojte da ponovo idemo u neke razmirice
koje nisu dobre, bar u ovom momentu. Bitno je kakav je ovek. Ja vas molim da mi neko
ovde kae zato Vrhovni sud, Tuilatvo, Advokatska komora ukinuti u Vukovaru i do
danas ne rade nigde? Neka mi neko kae, ako emo ve tako. Nije tako kako se govori i
nemojte ovu govornicu zloupotrebljavati. To nije poteno.
Ja vas molim, mene je birao narod Optine Vukovar i ja u taj narod zastupati. Ako ga
ne mogu zastupati i ako ne mogu uraditi ono to oni od mene oekuju, ja u asno odavde
otii i rei gospodo ja ovde vie nemam ta da radim, nisam mogao ispuniti vae zadatke,
ili birajte drugog, ili gledajte ta ete. Ovo vie ovako ne moe. Onaj deo koji ima pola
stanovnitva ove Krajine, na kome se odvija ivot, da nema jednog ministra iz svog sastava,
znai, ili smo mi ludi ili nam neto fali.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Hvala.
Ima re gospodin ministar Bosni.177
BOSNI, ministar:
Ja u ovoga puta u poetku govoriti kao poslanik, a posle u kao ministar, jer sam
naalost u te dve uloge. Apsolutno odbijam i smatram neprihvatljivim istupanje gospodina
Bogunovia. Ovo je Republika Srpska Krajina. Da li ste birani gospodine u Vukovaru, u
Belom Manastiru ili u Slunju i glavni grad ove nae drave je Knin. Ako nama ne valja
Knin, onda promenite glavni grad. Ali dok je Knin glavni grad logino je i normalno da
sve institucije budu u Kninu. Druga je stvar stranaki odnos u parlamentu. Ja isto tako
smatram da se tu moe dosta toga popraviti, ali to je stvar dogovora i ne vidim razloga da
Vlada nee funkcionirati ako ja ne budem ministar zato to sam iz Slunja i zato to nema
nikog sa Korduna to nema veze. Mi smo ministri ove drave, nismo ministri regija, nismo
ministri optina, nismo ministri, ne znam, 1000, 1500 od onih koji su nas birali da budemo
poslanici.
to se tie mog pomonika, ao mi je to to jo niste dobili. Pomonik za ono podruje je
iz Mirkovaca Mile Madar. Svi izvrni saveti i skuptine optina dobili su faksove u kojima
se obavetavaju da sve poslove koji se tiu trgovine mogu da se obrate gospodinu Madar
Mili.
177
Milan.
183
ORE BJEGOVI:
Pie predlog secesionista u dijelu ovog prijedloga koji je doao iz istone Slavonije,
zapadne Slavonije i Baranje. Dajmo izbacimo te rijei sa materijala koji zvanino dolaze u
ovu Skuptinu.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem.
:
(Upadica s mesta)
U sutini to jeste secesionizam ne mora da pie.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Izvolite traite re.
Mislim da je ovaj predlog gospodina Bjegovia, ovaj prvi predlog bio veoma konstruktivan.
Ako se moe uvrstiti u taku dnevnog reda problematika invalida i Udruenja boraca, da li
je sve spremno? Ako je sve spremno nema nikakvih razloga da se o tome ne izjasnimo.
Zato bih hteo da ujem stav ministarstva Vlade.
PERI:
Ako su predlagai spremni za ovu taku dnevnog reda ja nemam nita protiv. Ako ima
materijal koji bi se dostavio svim poslanicima, neka se dogovori i neka ide na ovu Skuptinu.
A ako nema, onda da se dogovorimo da ide na narednu, ali je stvar predlagaa da odlui
da li e ii danas ili za 8-10 dana. Ministar i ministarstvo nema nita protiv da danas ide na
dnevni red. Neka se predlaga izjasni da li je pripremio materijal za ovu taku.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Ja Vas pitam gospodine ministre da li je ministarstvo spremilo materijal po pitanju?
PERI:
Ministarstvo nije predlaga ove take i nije spremalo materijal. Ali, mi emo uestvovati
u ovoj taki, nema nikakvih problema.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Vi morate dati svoj stav.
PERI:
Ja predlaem da ovo razreimo na taj nain, ja sam se dogovarao i sa predstavnicima
boraca i invalida, da se oni pojave sa konkretnim zahtevima i predlozima, da se to dostavi
i podjeli poslanicima, a moj je predlog da na iduoj sednici izaemo, jer emo svi imati
materijale i moemo se svi ukljuiti u raspravu daleko bolje, nego da neko doe za govornicu
i da proita neko pismo.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem.
PERI:
Moda su tu predstavnici Udruenja boraca i invalida pa neka se oni izjasne.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Ja Vas molim organ ove Skuptine je Vlada.
PERI:
Ja u definisati moj predlog, predlog Ministarstva da predlaga ove take dnevnog reda
dostavi materijale svim poslanicima i da to ide na narednu Skuptinu kao taka dnevnog
reda.
185
Ratko.
187
Ministarstvo u skladu sa tim postupa. Mislim da je suvina ova odluka iz razloga to niko
nee dobiti saglasnost da radi mimo pozitivnih zakonskih propisa, a upravo sadraj koji je
naveden u ovom predlogu je jedan dio od onih naih reenja koja mi dajemo u Ministarstvu
za finansije.
Mi smo u toku januara meseca i poslali, naoj kontroli pripremamo kompletnu
informaciju kada je u pitanju ova materija, jer imamo saznanja da vre osiguranje imovine i
lica na podruju Republike Srpske Krajine, da se uzimaju devizna sredstva, da se radi preko
nekih preduzea, ak da nemaju ni raune. Takvu informaciju emo mi pripremiti za ovu
Skuptinu. Smatram da ova odluka, poto je to u direktnoj nadlenosti Ministarstva za
finansije, ne treba da ide na Skuptinu, mi u skladu sa tim i postupamo.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem.
Ima re gospodin Gondi.
RATKO GONDI:
Ja se izvinjavam to odmah repliciram gospodinu ministru. U potpunosti se slaemo
sa ovim to ste Vi gospodine izneli ovde. Ali moramo upozoriti da u praksi ve postoji
najmanje ve mesec dana krupan atak na imovinu i na sredstva vezana za osiguranje i da
dravna struktura optina, izvinite optina je dravna struktura, izvrni savet je dravna
struktura, dravno preduzee, javno dravno preduzee je dravno, dakle dravno
preduzee u zajednici sa predsednikom, optinom i izvrnim savetom optine dovodi takva
osiguravajua drutva da rade na podruju Republike Srpske Krajine, odnosno konkretno u
Baranji. To je ve mesec dana prisutno. Ja sam o tome obavestio i Vas. Vi ste dali obeanje
da e se tome stati na kraj, svako ko nema pravo da radi. Mi moemo odustati od ovoga da
sada ne forsiramo i ne insistiramo na toj odluci, ali onda elimo da Ministarstvo finansija
odmah naredi obustavu rada takvim firmama koje nemaju saglasnost Vaeg ministarstva.
Da se optinama poalje dopis, gde e se izriito rei koja su to osiguravajua drutva
koja su dobila na neki nain licencu da rade na podruju Republike Srpske Krajine. Ja
vam kaem, konkretno se radi o tome da taj posao ve se obavlja, ljudi su tamo, poslovni
prostor obezbeen itd., ugovori potpisani. Da vam kaem, nije ni mala svota, na podruju
Baranje, radi se negde oko 3.500.000 dinara, na podruju NIK-a negde oko 3.500.000
ili 4.000.000 dinara, itd. O tome moramo voditi rauna. O tome Skuptina mora voditi
rauna i vrlo brzo i hitno reagovati. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem. uli smo obrazloenje i gospodina Gondia i gospodina ministra
Veselinovia. Ja u dati na glasanje.
:
(Upadica s mesta)
Odustao je.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Gospodine Gondi, Vi ste odustali poto e Ministarstvo za finansije pripremiti zakon i
vriti kontrolu?
RATKO GONDI:
Da vre kontrolu.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Da vre kontrolu. Dobro. Hvala lepo.
188
Rade.
189
stavimo kao posebnu taku. Prevladalo je miljenje da to bude posebna taka. Vi znate da
smo mi i na skuptinskim zasjedanjima u novembru i decembru diskutovali o tome, neke
aktivnosti su bile u toku itd. da ne obrazlaem previe, da bi bilo dobro iz vie razloga kad
prou odreene aktivnosti ili nakon odreenog perioda da na neki nain i Skuptina da
verifikaciju ili da bar bude upoznata sa onim ta se desilo. Znai, nema nikakvog razloga da
se to ne napravi.
Jedino, to bi moj predlog bio, moemo da vidimo i sa Glavnim tabom, s obzirom da je
ovo redovno zasjedanje, vjerovatno imati za desetak dana, najkasnije, novu sjednicu, da to
bude na toj sjednici, nisam siguran da li u Glavnom tabu moe se izvriti priprema svega
toga. To je jedina ograda. Inae, da to treba biti na dnevnom redu, mislim da nije sporno.
Da vidimo da li da to stavimo na sledeu sednicu Skuptine, II. sednici redovnog zasedanja,
zbog mogunosti da se izvre kvalitetne pripreme. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Hvala lepo.
Ima re gospodin ii.
DRAGAN II:
Potovano predsednitvo, potovani poslanici, moram vam rei da je sino u Petrinji
zasjedala vanredna Skuptina i koja je donela jednoglasno odluku da zatrai odgovornost
komandnih starjeina. Mislim da se ova taka dnevnog reda mora zasebno staviti. Sada ne
moemo zbog snimanja rei odreene stvari. Traimo i odluka je Skuptine optine Petrinja
da to mora biti posebna taka. Desilo se puno toga, da ne bi smeli zaobilaziti, ak bi trebala
prva taka dananjeg dnevnog reda biti to, a ne neto drugo, jer se radi o ozbiljnim stvarima.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem.
Vi predlaete taku dnevnog reda, definiite.
DRAGAN II:
Odgovornost za reavanje to to se nama deava u zadnja etiri mjeseca, komandnom
kadru. To je i odluka Skuptine optine Petrinje sino koja je odrana.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Hvala lepa. uli smo jo jedan predlog take dnevnog reda.
Ima li neko neto da nadopuni?
Molim da se izjasnimo o ovom predlogu take dnevnog reda gospodina iia.
Ko je za to da se ova taka dnevnog reda uvrsti Odgovornost komandnog kadra? Ali
da to bude posebna taka dnevnog reda. Ili da bude podtaka zadnje take dnevnog reda.
Ima re gospodin Vujanovi.180
VUJANOVI:
Ja bih pozvao lanove Odbora za odbranu i bezbednost, i kao gosta da pozovem
gospodina iia, da nam razjasni na Odboru, pa emo to dati na Skuptinu, a videemo da
li emo usvojiti ili neemo na ovoj sednici. lanovi Odbora mogu se izjasniti da li su za ili
protiv. Evo, svi su za. Gospodine iiu, ja mislim da se i Vi slaete.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Ima re gospodin ministar Vojnovi.
180
Stanko.
190
VOJNOVI, ministar:
Mislim da stvar ne treba komplikovati, bez obzira to ovo pokreu ljudi, oito, sa Banije i
Korduna, vama su poznati razlozi. Mislim da treba definisati kao informacija o dogaajima
na tom i tom podruju. A u sklopu te informacije, dobro, mi moemo govoriti o jednom
i o drugom, o stavu Skuptine Petrinje i o stavu Skuptine Gline, itd. Mislim da je bit da
mi stvarno dobijemo informaciju da saznamo ta je, a cilj bi po meni trebao da bude da mi
zatraimo od Vrhovnog vojnog saveta da se preispita odluka naa, itd. Mislim da je to to.
Hvala lepo.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Hvala. Znai, pod ovom zadnjom takom koju smo mi definisali, ja predlaem da to
bude Informacija o pripremi drutva u skladu sa Odlukom Skuptine o proglaenju stanja
neposredne ratne opasnosti i odgovornost za propuste komandnog kadra. Da bude uvrtena
u ovu zadnju taku dnevnog reda.
Ko je za to da se izvri nadopuna ove take dnevnog reda?
:
(Upadica s mesta)
Sa posebnim osvrtom na Odluku Optinske skuptine Petrinja.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Ne.
(Glasovi)
Moe umesto odgovornosti da bude informacija.
Izvolite, gospodine Kovaeviu.
GOJKO KOVAEVI:
Da se ve predloenom dnevnom redu doda, predloenoj formulaciji, sa Informacijom
o aktuelnim dogaanjima. Onda emo u okviru toga ii. Ne moemo sada direktno
prejudicirati ta e biti.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Hvala lepo. Moe li ova taka sa nadopunom to je izneo gospodin Kovaevi da bude
Informacija o aktuelnim dogaajima?
Ko je za to da se ovako nadopuni taka dnevnog reda? (Hvala lepo)
Vidim da je veina za.
Ko je protiv? (Nije niko)
Ko je uzdran? (Nije niko)
Konstatujem da je sa ovom dopunom taka dnevnog reda jednoglasno usvojena.
Molim vas da sada proitamo dnevni red.
1. INFORMACIJA O PRIPREMI ZA PROLJETNU SETVU TE RASPODELE ENERGENATA I REPROMATERIJALA;
2. INFORMACIJA O SNABDJEVANJU ELEKTRINOM ENERGIJOM REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE SA POSEBNIM OSVRTOM NA POJEDINE REGIJE;
3. POPUNA VLADE;
4. PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRUTVENOJ BRIZI O DJECI;
5. PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ORUJU I
MUNICIJI;
6. IMENOVANJE I RAZREENJE SUDIJA;
7. IZVJETAJ SKUPTINSKIH ODBORA;
191
Simo.
192
nego 1994. godine, u uljaricama imamo pad na 5%, eerne repe planiramo da bi trebalo
poveati za 10%, krmnog bilja biljei znaajni porast od 50%, dok bi krompir bio na istom
nivou kao i prole godine.
Uslovi za realizaciju proljetnih kultura.
Za realizaciju setve proljetnih kultura na predvienim povrinama potrebno je
blagovremeno obezbediti neophodan reprodukcioni materijal, sjeme, vetaka ubriva,
sredstva za zatitu bilja, potrebnu mehanizaciju, rezervne dijelove, dovoljne koliine
energenata i potrebna finansijska sredstva za kreditiranje proizvodnje. Sjeme prema
informacijama od proizvoaa i dobavljaa sjemena u Saveznoj Republici Jugoslaviji i
Republici Srpskoj Krajini, kao i podruje iz strunih slubi koje su vrile strunu kontrolu
i nadzor nad proizvodnjom semena moe se konstatovati da je za proljetnu setvu 1995.
godine, proizvedeno dovoljno kvalitetnog sjemena poljoprivrednog bilja. Jedan dio sjemena
proizveden je u naoj republici u vlastitoj reiji, a jedan dio u zajednici sa sjemenskim
kuama u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Na taj nain obezbeen je najvei dio sjemena.
Jedan dio sjemena za industrijsko bilje obezbeuju uglavnom preraivai eerane, uljare,
preduzea za obradu duvana. Za sjeme koje nedostaje na vreme smo sainili bilansne potrebe
i dostavili ih Ministarstvu poljoprivrede Jugoslavije i Srbije kako bi nas uvrstili u njihove
bilanse. Po spoznaji i informacijama koje imamo iz navedenih ministarstava sa sjemenom
ne bi trebalo biti veih problema o njegovom fizikom obezbeivanju.
Mineralna ubriva i pesticidi. Republika Srpska Krajina ne raspolae ni sa jednim
kapacitetom za proizvodnju mineralnih ubriva, pesticida tako da planirane koliine mora
uvesti iz Savezne Republike Jugoslavije ili iz drugih zemalja.
Proizvodni kapaciteti u Saveznoj Republici Jugoslaviji u uslovima kontinuirane
proizvodnje u potpunosti mogu da zadovolje potrebe poljoprivrede u mineralnim
ubrivima i zatitnim sredstvima. Meutim, u uslovima sankcija zbog nedostatka gasa i
uvoznih komponenti kod veine fabrika smanjena je proizvodnja mineralnih ubriva i
zatitnih sredstava. Koliko e stvarno biti proizvedeno teko je prognozirati. Nae potrebe su
na vreme dostavljene u Ministarstvu trgovine, a istovremeno i u Ministarstvo poljoprivrede
Republike Srbije.
Po posljednjim informacijama koje imamo uvoz gasa iz Rusije je realizovan i fabrike
vjetakih ubriva rade sa poveanim kapacitetom, tako da e i na kontingent koliina
vetakih ubriva, na koje mi moemo raunati u Srbiji biti znatno vei, o emu smo i
dobili obavjest od Ministarstva trgovine Srbije. Mi smo traili cirka 30.000 tona vjetakih
ubriva. Dobili smo obavijest da 40.000 tona vjetakih ubriva sa prostora Srbije moemo
izvesti u Republiku Srpsku Krajinu. Dakle, tu ne bi trebalo biti problema.
Mehanizacija i rezervni dijelovi ranije smo isticali da kada bi se gledalo samo brojno
stanje, mogao bi se izvui krivi zakljuak da naa poljoprivredna preduzea i individualni
proizvoai raspolau dovoljnim brojem traktora i prikljunih maina za obavljanje
osnovne obrade, pripremu zemljita i sjetvu. Meutim, stvarno stanje mehanizacije je
sasvim drugaije. Naroito mehanizacije u dravnom sektoru. injenica da je mehanizacija
dravnog sektora bila stara u proseku oko 6 godina, a imamo li u vidu uz to slabo ili gotovo
nikakvo obnavljanje u toku rata, onda moemo zakljuiti da je najvei dio te mehanizacije
tehniki dotrajao i spreman za rashod. Tako stara mehanizacija zahtijeva puno rezervnih
dijelova do kojih se teko dolazi i uz visoku cijenu. Njeno odravanje je veoma teko, a
ona i dalje ostaje tehniki nepouzdana. Stoga je opti zakljuak da stanje sa mehanizacijom
194
iz godine u godinu postaje sve loije i tee je naroito u dravnom sektoru i da e se hitno
morati poduzeti mjere da taj negativni trend prekine.
Sigurno je da obzirom na uslove u kojima se nalazi naa zemlja to postaje ozbiljan problem
i preti ozbiljnom naruavanju uobiajenih normi u tehnologiji proizvodnje i dovodi u
pitanje itavu proizvodnju. Ukidanje carinskih dabina na uvoz traktora u proloj godini
bio je veliki podstrek i pomo drave poljoprivrednim proizvoaima, da poljoprivredni
proizvoai zanove jedan dio mehanizacije. Meutim, to je jo uvijek daleko od potreba
nae poljoprivrede.
Dizel gorivo. Za obavljanje proljetne setve, njege i zatite usjeva u periodu od prvog do
estog mjeseca biljnoj proizvodnji potrebno je osigurati cirka 10.000 tona dizel goriva i to
u prvom i drugom mjesecu 1975 tona, u treem mjesecu 2.381 tonu, u etvrtom mjesecu
3.336 tona, petom mjesecu 955 tona, u estom mjesecu 1.331 tonu. Potrebe u estom
mjesecu su donekle pored setve uraunate i prve koliine dizel goriva vezane za etvu koja
dospeva u estom mjesecu.
Imajui u vidu potekoe koje su stalno prisutne kada je u pitanju ovaj energent,
Ministarstvo poljoprivrede sainilo je operativni program distribucije dizel goriva za
obavljanje radova u poljoprivredi. To sve u cilju racionalnog i pravovremenog snabdijevanja
proizvoaa kako dizel gorivo ne bi postalo limitirajui faktor u realizaciji proletnje setve.
Takoe je neophodno da poljoprivreda u vreme izvravanja proljetnih poljoprivrednih
radova dobije apsolutni prioritet u snabdijevanju dizel goriva, jer se predvieni radovi
pripreme zemljita i setve ne mogu odlagati niti nadoknaditi u kasnijem periodu.
O raspoloivim koliinama dizel goriva koje e se poljoprivredi staviti na raspolaganje o
dinamici dizel goriva neto vie e rei ministar energetike gospodin Krika.182
Vidite, iz ovih osnovnih parametara setve da je to jedan izuzetno sloen posao i ja u vam
sada apostrofirati uslove u kojima se treba obaviti ova sjetva.
Stanje ni rata ni mira i stalne pretnje neprijatelja dre vei dio radno najsposobnijih
stanovnitva vezanih za odbranu zemlje, ime se jo vie smanjuju mogunosti ostvarivanja
proizvodnjih planova. Neimanje vlastitih kapaciteta za proizvodnju vetakih ubriva,
zatitnih sredstava i mehanizacije jo vie umanjuje nae mogunosti u postizanju
boljih rezultata to sve u kompleksu izraene i subjektivne slabosti u nekim dravnim
preduzeima, posebno ozbiljno ugroava odravanje i obim i ovoga obima proizvodnje.
Ispoljeni problemi i posljedice oteanih uslova kreditiranja agrara. Tekoe sa kojima se
suoava poljoprivreda zbog prelaska na novi nain kreditiranja se uglavnom ispoljavaju u
veoma izraenoj nelikvidnosti preduzea i zadruga koja se dalje prenosi na zemljoradnike.
Izrazita nelikvidnost kombinata, zemljoradnikih zadruga i dobrog dijela prehrambene
industrije odraava se na neblagovremeno izvravanje obaveza prema dobavljaima,
neredovnu isplatu linih dohodaka zaposlenim radnicima, kanjenje sa isplatom otkupljenih
poljoprivrednih proizvoda, naruavanje optimalnih agrotehnikih zahtijeva u proizvodnji i
drugo. Zbog nemogunosti da se obezbede krediti za kupovinu poljoprivrednih proizvoda,
prehrambena industrija nije u stanju da vri blagovremenu isplatu zadrugama, preduzeima
i zemljoradnicima od kojih je preuzela navedene sirovine. Jedan dio proizvoda jo uvijek
nije isplaen, penica i eerna repa, a i ono to je isplaeno u veem dijelu u naturalnom
obliku putem razmene za repro-materijal, dok su isplate u gotovom novcu minimalne. Iz
182
Milivoj.
195
ovih razloga zemljoradnici nisu u stanju da izmiruju svoje obaveze kako prema dravi, tako
i u pogledu obezbeenja uslova za zasnivanje nove proizvodnje.
to se tie dravnih gazdinstava stanje je jo tee, jer zbog nelikvidnosti ne mogu da
isplauju line dohotke i izmiruju svoje ostale obaveze. Veliki broj organizacija je u blokadi,
a u jednom broju preti i steajni postupak. Zbog neisplaenih linih dohodaka sve ee se
javljaju nezadovoljstva radnika u tim preduzeima. U takvim uslovima dravna gazdinstva
se sve manje bave unapreenjem proizvodnje i razvojnim pitanjima.
Sljedea negativna posljedica izraene nelikvidnosti je masovno odstupanje proizvoaa i
dravnih i individualnih od uobiajenih agrotehnikih normi u proizvodnji, jer je teite da
se ostvari proizvodnja sa to manjim ulaganjima bez obzira na krajnje efekte.
Poloaj poljoprivrede u primarnoj raspodeli.
Tokom itave 1993. godine, poloaj poljoprivrede u primarnoj raspodeli bio je nepovoljan,
pa se putem razmene poljoprivrednih proizvoda za repro-materijal i ostale industrijske
proizvode odlivao dio dohotka iz poljoprivrede u neagrarne djelatnosti. Stupanjem na snagu
Programa ekonomske stabilizacije poetkom 1994. godine, uspostavljeni su povoljniji
odnosi cijena za poljoprivredu i ostvarena je odreena stabilnost tih odnosa. Moe se rei
da je sve do polovice 1994. godine, taj odnos odravan to je imalo pozitivnog uticaja na
oivljavanje proizvodnje u ovoj oblasti. Meutim, u drugoj polovini ove godine dolazi do
naruavanja tih odnosa jer se otvaraju makaze cijena na tetu poljoprivrede, naroito, kada
se to posmatra u odnosu na cene repro-materijala neophodnog za poljoprivredu to se vidi
i iz sledeeg pregleda.
Za 1 kg NPK183 ubriva na poetku 1994. godine, trebalo je 3 kg penice, a u novembru
1994. godine, 3,60 kg.
Za 1 l dizel goriva na crno u januaru 1994. godine, bilo je potrebno 11 kg penice, a u
novembru 1994. godine 14 kg penice.
Za 1 traktor IMT 549, u januaru 1994. godine, bila je potrebna 91 tona penice, a
u novembru 169 tona penice.
Za 1 kombajn Zmaj 142 u januaru 1994. godine, bilo je potrebno 223 tone penice,
a u novembru 1994. godine 299 tona penice.
Ako bi ovo u jednoj slobodnoj uporedbi uporedili sa odnosima i paritetima sa razvijenim
zemljama mogli bi zakljuiti da su imputi u poljoprivredi u Republici Srpskoj Krajini
nekoliko puta skuplji nego je u razvijenim zemljama, dok je cijena poljoprivrednog
proizvoda na naem prostoru duplo nia nego to je to cijena na svjetskom tritu.
injenica je, da se cijene veine osnovnih poljoprivrednih proizvoda nisu poveavale
od poetka godine do danas, penica, kukuruz, suncokret, eerna repa i soja kupovani su
od proizvoaa po zatitnim cijenama koje su utvrene poetkom godine i do danas nisu
mijenjane.
Pogoravanje odnosa cijena poljoprivrednih proizvoda u odnosu na cijene repromaterijala i sredstava za rad ve se negativno odraavaju na proizvodnju. Uoljiva je pojava
da se u znaajnoj mjeri naruavaju agrotehnike norme u procesu proizvodnje. Odstupa se
od optimalne tehnologije. Smanjuje se upotreba mineralnih ubriva, sredstava za zatitu
bilja i drugo to vodi ekstenziviranju proizvodnje i u krajnjoj liniji njenom smanjenju.
Pored toga, mainski park poljoprivrede je dosta zastareo, godinama se ne obnavlja, to s
jedne strane utie na neblagovremenu obradu zemljita, a s druge strane poveava trokove
183
196
uslova za normalno odvijanje proljetne sjetve. Vlada odlukama koje je donijela i koje e
donijeti stvara uslove da se to normalnije odvije proljetna setva. Te mjere koje je Vlada
donijela su sledee: dae se apsolutni prioritet poljoprivredi u snabdijevanju dizel gorivom
te subvencija dizel goriva cijena umanjena u snabdijevanju dizel gorivom, te subvencija
dizel goriva, cijena umanjena za akcizu za onu primarnu poljoprivrednu proizvodnju koja
se organizuje za potrebe robnih rezervi ugovor o prodaji po zatitnim cijenama. Ova odluka
Vlade vezana je za usvajanje Zakona o akcizama i porezu na promet gdje po predlogu Vlade
u lanu 9. toga Zakona poreska osloboenja i olakice u taki 6. stoji akciza se ne plaa za
naftne derivate za potrebe primarne privredne proizvodnje koja se organizuje za potrebe
robnih rezervi u posebnom ugovoru po odluci Vlade. Vlada je predloila da taj Zakon danas
ue u dnevni red za ovo zasjedanje Skuptine, jer bi na osnovu toga zakona ova odluka koju
je donijela Vlada se odmah aktivirala.
Radi se o jednoj znaajnoj olakici jer akciza za dizel gorivo iznosi 100%, tako da
ona nominalno iznosi negde oko 0,95 dinara. Na taj nain bi dizel gorivo za realizaciju
ovih proizvodnji ne bi bila 2,5 dinara, nego bi bila 1,55, negde i po normativima koji su
uraeni a na bazi ugovora koja preduzea trebaju sainiti sa robnim rezervama oni bi mogli
uestvovati u raspodjeli toga dizel goriva po cjeni od 1,55. Dalje, Vlada je nastavila voditi
selektivnu fiskalnu politiku koja ima za cilj da olaka uvoz sirovina i repro-materijala za
potrebe poljoprivrede i u skladu s tim Vlada je donijela Odluku o oslobaanju od plaanja
carine i ostalih uvoznih dabina na uvoz odreenih roba namijenjenih poljoprivrednoj
proizvodnji u vrijeme proljetne sjetve, isto tako i jesenje sjetve.
To se prije svega odnosi na uvoz rezervnih dijelova a u sklopu te odluke je carinskih
dabina svi su osloboeni i veterinarski preparati i komponente stone hrane. Takva odluka
je bila i prole godine i ona daje carinske obaveze ako se vri uvoz iz stranih zemalja iznose
negde oko 40%, i to upravo ako imamo u vidu da su ukupne potrebe u finansijskim
sredstvima za pesticide preko 23 miliona dinara. To bi trebalo znaajnije smanjiti potrebu za
finansijskim sredstvima za osiguranje tih repro-materijala i sirovina.
Prioritet za sirovine repro-materijal za proletnu sjetvu kod formiranja konvoja, prometa
roba zapadni dio Krajine. Bili ste svi svjedoci izuzetno oteanih uslova pod kojima se odvija
promet robe posebno za zapadni dio Krajine i stav je Vlade da se da tu apsolutni prioritet
u konvojima ukoliko je ogranien broj voznih jedinica, da prioritet imaju sirovine, repromaterijal neophodan za proljetnu sjetvu.
Isto tako, u uslovima neposredne ratne opasnosti kada je visok nivo mobilizacije stav je
Vlade da se maksimalno doe do osloboenja od vojnih obaveza izvriocima proljetne sjetve
na nain da e optinski tabovi, regionalni tabovi davati posebna odobrenja za te aktivnosti.
Ako ste pratili ovo izlaganje videli ste da bez obzira na sve objektivnosti koje postoje,
odnosno koje su prisutne u oblasti poljoprivrede da nije zanemariv i utjecaj subjektivnih
slabosti. Vlada aktivno radi na konsolidaciji upravljanja velikim dravnim preduzeima, jer
isto tako, i organizaciona konsolidacija poljoprivredne proizvodnje i prerade. Aktivnosti na
tome su praktino na celom prostoru Krajine vezane i za odreene organizacione promene,
prostor istone Slavonije, optine Vukovar, Dalj i Tenja, a isto tako i vezano za konsolidaciju
upravljanja dravnog preduzea Belje.
Potovani poslanici, elim da ste iz ove informacije stekli uvid o svim bitnim parametrima
vezanim za proljetnu sjetvu kao i o izuzetno sloenim uslovima u kojima se ona ima obaviti.
Mislim da mjerama Vlade, te usvajanjem zakonskih rjeenja ja bih molio predsjednika
Skuptine ako moe ovaj Zakon vezan za akcize i porez na promet, ako se moe staviti na
198
Vuksanovi.
200
i neopravdanih. O proljetnoj setvi trebali smo daleko prije da diskutujemo. Proljetna setva
je kod nas gospodo, poela. Mi smo zasijali neke kulture o emu je ministar priao.
Za 3-4 dana treba da pone sjetva eerne repe. Znai, sav repro-materijal trebao je ve
da bude obezbeen. On ako to nije obezbedio do sada, sigurno je da nee ni zasije, ako eka
ova rjeenja. Pravei neke planske kalkulacije najminimalnije za 1ha penice treba 1000
dinara u drutvenom sektoru. Kaem minimalno kao najminimalnije tehnologije. Za 1ha
suncokreta soje itd. od 1300-1400 dinara po hektaru. Za 1ha eerne repe negde oko 2.500
dinara po hektaru. Tolika su realna ulaganja ona najminimalnija. Mislim da su to znaajna
ulaganja ako pretpostavimo da poljoprivreda ima neto novaca da je nabavila neto repromaterijala itd. Po mojoj procjeni bez kreditiranja negde oko 400 dinara po hektaru nee se
obaviti dobar dio proljetne setve.
Koliko smo lani dobili, ak nismo ni dobili, recimo, drutvenim firmama nije isplaeno.
Isplaeno je samo 40% iz robnih rezervi za penicu, a kakvi su prinosi lani bili. Recimo,
od 5 tona, to je neki prosean prinos, za prolu godinu kada je bila izrazito suna puta 18
pomnoite, znai, sa hektara penice ne moete zasijati 1ha penice. Ako vam je potreban
sav novac koji smo dobili, odnosno nismo dobili za penicu. Slino je to i kod kukuruza,
kod suncokreta, recimo da je soja i eerna repa nekako se mogla u ovoj godini pokriti. Ko
je imao nekakve prinose, recimo prosjene od soje od recimo 2 tone, i eerne repe preko 40
tona. Sve ostale kulture su u gubitku. Sada kada se pravi kalkulacija, drava odreuje cijene,
jednostavno poljoprivreda to se lako izrauna je u vrlo tekoj poziciji.
Zato? Svuda na svetu govorio sam to, ekonomisti i ostali dobro to znaju da je
poljoprivreda uvek imala i sada ima u drugim zemljama odreene benificije zbog specifinosti
poljoprivrede, jer je to tvornica pod vedrim nebom. Imala je jeftinije kredite, imala je
regresiranu naftu, i jo odreene beneficije u vidu premija, regresa itd. Sve to uglavnom
danas nema, ja znam da je vrlo teko, prioritet je vojska, prioritet prosveta, zdravstvo, svuda
treba a novaca nema. Meutim, u najgoroj situaciji emo doi ako prestanemo raditi, ako
ne zasijemo, ako ne iskoristimo te resurse, to bogatstvo koje imamo. Tvrdim da proljetna
setva bar u onom delu, gde su minimalna ulaganja takva kakva sam izneo sigurno nee se
moi obaviti ta proljetna setva.
Prema tome, htio bih da naglasim da ipak ako je ikako mogue iznau se ta sredstva ili
jedan dio sredstava. Ovde je navedeno da se u proljetnoj setvi sije oko 170.000 hektara.
Prosena ulaganja su 1.000 dinara, to bi bilo 170 miliona. Znai, ono to je ministar ijan
izneo bilo bi realno, ak i neto manje. Mislim da bi uspeli da zasijemo. Naglasio sam ovde
dao sam konkretne predloge za to financiranje. Ako je mogue, ako hoemo da obavimo
tu proljetnu setvu ovde bi trebalo ve u treem mesecu da se da od prilike 200 dinara po
hektaru. U IV. mesecu 100 dinara, i u V. mesecu 100 dinara, bar za drutveni sektor a za
privatni sektor negde neto manje zato to tu nije uraunat rad.
to se tie drugih mera to je predloeno beneficije za naftu 1,55, uli ste od ministra
poljoprivrede te paritete. U svetu je 2 kg kukuruza, 1 l D-2 nafte185. Kod nas je to preko
10. Isto tako se odnosi na penicu, na eer, na suncokret, na bilo koju kulturu. Zato su ti
problemi. Trebalo bi bar donekle da sagledamo te paritete i da doemo do toga kako da
budemo najmanje loi, da proizvedemo hrane za nas i za izvoz to sigurno moemo. Zbog
toga predlaem stvarno da se ovo po hitnom postupku to je predloio ministar ovaj Zakon,
ova akciza, ja to nisam znao da je to u nadlenosti Skuptine, mislio sam da to Vlada radi.
185
Dizelsko gorivo.
201
Mislim da se ve danas ili sutra donese odluka da cijena nafte bude 1,55, da ostane kao to
je prije bila, iako je i to skupo. To je vrlo skupa nafta, uli ste one paritete. Da po onom
osnovu smo neuporedivo sa svijetom u negativnom smislu. Za mineralna ubriva slaem se
da trebamo skinuti poreze, nema ni u Srbiji nekih poreza. To je repro-materijal. Meutim,
o tome smo trebali prije. Kaem, onaj ko nije do sada nabavio dosta toga, dosta sporo ide.
Nedostatak mineralnog ubriva na tritu a poljoprivreda ne trpi pomeranje rokova. Svako
pomeranje rokova uz sva ulaganja nosi 50% manji prinos. Bez obzira na ista ulaganja.
Znai, vrlo vani su agro-tehniki rokovi pa smo verovatno poljoprivredi trebali posvetiti
vie panje. Pre mesec dana smo trebali da razgovaramo o ovim problemima i da se unapred
pripremimo. Isto tako, vredi za pesticide koji su vrlo skupi i molio bih ovde da ministar
trgovine razjasni neke stvari. Mislim da mi imamo otprilike istu proizvodnju kao i u
Vojvodini. U Vojvodini ne moemo prodati ni kukuruz. Ne moemo prodati ni penicu,
ne moemo prodati ni eer, zato to i oni imaju isto. Prodajom naih proizvoda na ovaj dio
Krajine, na Republiku Srpsku itd. da se omogui bar dravnim preduzeima da provuemo
tu robu, jer tu ostvarujemo neto vee cijene, a i plaanje je redovnije.
Mislim da jednostavno Srbija ima vika tih proizvoda i vrlo teko je nae proizvode
prodati. Znate da je problem izvoz za Makedoniju. Makedonija ima neke akcize, itd. Kaem
da Srbija tih proizvoda ima, pa ta se moe tu napraviti, da li auto-putem ili preko nekih
drugih puteva, samo je bitno da prodamo robu to prije, da moe da doe do sredstava da bi
uspjeli koliko toliko da izvrimo ovu proljetnu setvu. Toliko. Zahvaljujem se.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem gospodinu Vuksanoviu.
Za re se javio prethodno ministar Bosni, pa gospodin Baki.186
BOSNI:
Prilikom pripreme ove take bilo je planirano da i ja govorim ali zbog nekih drugih
stvari, a svima je jasno o emu se tu radi. Ja sam pripremio i jedno uputstvo koje je upueno
predsednicima izvrnih savjeta i odravam sastanke po regijama. Zato sam odrao sastanak
na Kordunu, posle ove Skuptine idem i po ostalim regijama. Da bi se izbeglo sve ovo o
emu je i kolega Vuksanovi govorio a da bi jedan dio odgovornosti preuzeli izvrni savjeti,
a polazei od zakljuaka nae Skuptine, mi kao ministarstvo traimo od izvrnih savjeta da
nominiraju firme koje e biti nosioci snabdjevanja ovih kriznih artikala i u kojima emo mi
na osnovu onoga to nam je ve odobreno i to je ve odobreno i to je nabavljeno moi
stvari kanalisati. Ja bih vas molio da ukoliko ste voljni da prije poetka one zadnje take koja
je bila zatvorena sjednica da kaem nekoliko stvari. Ja bih vas molio da to stvarno uvaite.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Gospodin Baki.
BAKI:
Koleginice i kolege poslanici, danas je ova taka na dnevnom redu. Lino smatram da je
odavno trebalo da bude na dnevnom redu, da bi imali na jedan kultiviran nain sistematski
nain da preemo ovom problemu da bi obavili sve pripremne predradnje da ovaj odgovoran
posao uspije. Vi znate da smo uvijek o nekim svojim opredeljenjima govorili, da odbrana
ovog podruja apsolutno spada na prvo mjesto, a da privreda, a posebno poljoprivreda
apsolutno dolazi na drugo mjesto po vanosti.
186
Ranko.
202
Meutim, kada dolazimo na neko praktino izvoenje stvari onda vidimo da poljoprivreda
ba nije ta koja je na nekom drugom prioritetu. Mogu da kaem, slaem se potpuno sa
izlaganjem gospodina ministra, smatram da je ono zaista analitiki dobro uraeno da
smo sve podatke koje smo dobili, moemo ih primiti kao takve, mislim da se sve kae u
potpunosti, kompletno ta se danas zbiva u agraru. Ja bih bio malo drastiniji, slobodniji,
od gospodina ministra. Smatram zaista njegovo izlaganje da je korektno i da odslikava to
stanje. Da kaem da su danas stanje i odnosu u poljoprivredi izuzetno sloeni. Moemo
rei, poto radim u jednom kombinatu, na elu sam ovog novog sistema Gavrilovi, gde
smo objedinili i primarnu ratarsku proizvodnju i spojili sa preraivakom industrijom i
na taj nain pokuali da se zaokruimo i da iznaemo neke interne puteve, naine, na koji
nain i kako da u ovim oteanim uslovima reavamo situaciju. Mislim da emo mi jedan
dio tih problema u ovom sistemu rjeiti, ali mogu da govorim o jednom velikom dijelu
poljoprivrede koja je dosta usamljena, bez mogunosti u ovom trenutku da joj se na neki
nain prie i adekvatno pomogne. Mogu vam rei da sa ove govornice se esto puta uje
kako je poljoprivreda akumultivna grana. Kako se tu stvaraju neki visoki dohoci, ostaci
dohotka itd. S tim ocjenama se nikada nisam slagao.
U ono vreme hiperinflacije kada je bila mogunost primarne emisije i jeftinih kredita
da su se ostvarivali da tako kaem odreene pogodnosti i povlastice, ali taj dio akumulacije
koje smo ostvarivali, usmeravali smo sigurno u proizvodnju za zanavljanje parka, i nabavku
onih neophodnih materijala koji su za poljoprivredu potrebni. Mogu rei da je veina
poljoprivrednih organizacija sigurno iskoristila. Od uvoenja reda neophodni sistemi,
svoenja budeta na realne izvore i od samog prestanka davanja kredita iz primarne emisije,
sigurno da poljoprivreda dolazi u sasvim jednu drugu situaciju i da taj prelaz je bio za nas
jako bolan. Vrlo teko su se mogli naterati, prilagoditi da bi nali neka alternativne vidove
na koji nain i kako da mi financiramo poljoprivredu. Mislim da je finansiranje osnovni
i globalni problem, verujem da se kolege samnom slau, posebno kolega Vaskrsije koji u
tom dijelu je govorio. Od momenta uvoenja reda u tom monetarnom sistemu, znai, od
rekonstrukcije monetarnog sistema praktino je smanjena masa para novca u opticaju kada
su dijeljeni krediti, odobreni krediti na tri meseca. Znai, mala masa sredstava u opticaju,
bri obrt, jo tada se znalo da e to imati katastrofalne posljedice za poljoprivredu. U
poljoprivredi imate sedmini karakter proizvodnje, ima jedan dug vremenski ciklus, bioloki
je to ciklus koji traje tamo negde 7-8 mjeseci, ovisno o kulturama koje se proizvode. Zbog
toga je sigurno u cijelom svijetu ta poljoprivredna proizvodnja tretirana na jedan drugi
nain subvencionirana, osloboena raznih poreskih olakica.
Danas u Krajini mi znamo, sa tim se slaemo da nema te akumulativne industrije koja
moe dio svog dohotka da se odrie za poljoprivredu. Prema tome, moramo raditi na
ovim uslovima kako moemo i kako umemo, bez da stvari idealiziramo. Meutim, ono
to elim rei, da zaista upozorim na stanje u agro kompleksu, jer mi ne samo da nismo
sada u mogunosti... Mi sada u ovom trenutku idemo na svoju supstancu. To je ono to je
znaajno i bitno da kaemo. Praktino svu akumulaciju koju smo stvorili, koju smo imali,
naloili smo to neposredno u proizvodnju. Nalazimo se danas u disparitetu cijena. To je
neko ovde pomenuo to moram da kaem.
Mi kada vezujemo cijenu penice upravo sam ja sa ove govornice upozoravao na to da
najbolja cijena penice da ne moe biti cijena penice u Krajini kao u Srbiji. Zato su nai
trokovi izuzetno visoki, posebno trokovi ulaza, trokovi repro-materijala, posebno pitanje
dispariteta i transporta. To su trokovi koji enormno optereuju. Danas za prevoz jednog
203
kilograma iz Srbije treba 10 para po kilogramu. Prema tome, da se preveze ta penica iz Srbije,
ako tamo kota 17 para ovde mora da kota 27 para. Znai, to su sve one stvari o kojima
kada govorimo o cjenama u agro-kompleksu i kada usporeujemo cijene i kada idemo u
tom dijelu i kada diskutiramo te stvari moramo imati na umu. Danas kada vidimo sa kojim
smo problemima suoeni, i kada ne znamo jo uvijek neke zatitne cijene poljoprivrednih
proizvoda koji e biti odreeni od strane drave, odnosno administratiranja. Mi danas
konstatiramo da po jedinici povrine po hektaru za penicu recimo, gde je potrebno
preko 1000 dinara. Kada sada to preraunate kolika je cijena penice treba na bazi takvih
ulaganja da bude. To nije teko izraunati. Sigurno kada budemo odreivali nove cijene
poljoprivrednih proizvoda, mi moramo o tome voditi rauna. Protiv toga sam i u ovim
ratnim vremenima, da neki socijalni mir i red, blagostanje pravimo preko poljoprivredne
proizvodnje. Ta grana bi nas sankcionisala da nosi i amortizira sve udare drave i drutva
koji su se tu javljali. Znai, moramo zauzeti realne i energine kriterijume da ne dozvolimo
da vie u tu situaciju dolazimo.
Ja bih vas podsetio na ono to moramo oekivati da jesenju setvu koju smo obavili, smo
obavili bez potrebnih repro-materijala, da smo manje ulagali po jedinici povrine, da smo
sijali esto u veini sluajeva bez ubriva, bez onih zatitnih sredstava, da moemo oekivati
manje roda. Prema tome, ako se ta pria o proljetnoj setvi promenila, da kaem jo da u
jesenjoj sjetvi nismo imali dovoljno nafte, posebno neizoravali zimske brazde. Mislim da
nigde brazda nije izvuena vie od 50-60%. Mi beleimo jo jednu goru situaciju.
Prema tome, kada izvrimo analizu jesenje sjetve da kaem da smo imali problem
energenata i goriva, odnosno dizela, ponovo su nam skladita prazna, bukvalno prazna.
Gorivo je najvaniji energent sa kojim trebamo da budemo opskrbljeni.
Ovo je sezona poljoprivrednih radova, poljoprivredne sjetve, ako se mi danas na
Skuptini oko neega se dogovaramo, odreena ministarstva su apsolutno takva politika,
prioriteta koja se odnosi na poljoprivredu, apsolutno mora da bude zastupljena. Apsolutno
da se favorizira repro-materijal i poljoprivredu i da na taj nain mi bar na vrijeme doemo
do nekih materijala koji su nam neophodni.
Kolega Vaskrsije je rekao, mi smo u punom sjetvenom zamahu, praktiki je obavljena
setva jema, eerne repe, poetkom meseca soje i negde od 12. do 15. 4. sjetva kukuruza.
Praktiki jako malo vremena, s obzirom na udaljenost. Jer to smo dalje zapadnije od
istone Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, dolazimo u nepovoljniji poloaj s obzirom
na opskrbu u repro-materijalima, a znamo da smo negde po mojoj procjeni 70% potrebno
repromaterijala iz uvoza. Jedan dio manji sjemenskih roba proizvodimo, sve drugo uvozimo.
Prema tome, to su sve problemi koje trebamo reavati. Na koji nain, bilo bi interesantno
sasluati.
Vjerujem da e ministar finansija u jedan dio diskusije da se ukljui, da dobijemo
obavetenje na koji nain, kako emo zatvarati finansijsku konstrukciju. Da li e i kakvih
sredstava biti da bi mogli da raunamo na odreene izvore sredstava, osim onih sredstava
koje mi oznaujemo kao sredstva interne prirode, da vidimo na koji nain u nekom periodu
moemo raspolagati, da ta sredstva dinamiziramo. Znai, po nekom vremenu da kaemo
da je to sada trei mesec, i etvrti mesec od prilike. Ukoliko ne obavimo sjetvu u treem i
etvrtom mjesecu praktiki ne sije se, onda treba da se obere.
Ja bih samo jo rekao da pored tih problema koje sam naveo oko repro-materijala, kod nas
je izuzetno veliki problem isluenost mehanizacije, voznog parka. Jedan dio od tog voznog
parka zamijenjen je rekao sam u kom periodu. Meutim, sada smo suoeni i sa problemom
204
proizvod je pao za 32 posto, a inae je pao sa jedne pozicije u odnosu na referentnu 1990.
godinu, bio je 10 posto. Znai sa 10 posto sunovrat napravljen za 32 posto. Onda znate na
kom je to potencijalu? Razgovarali, angaovali se, naravno, to je na neki nain protumaeno,
ne znam iz kojih razloga, to je razbijeno i to se nita nije desilo. I dalje se deava taj sunovrat.
Ove dve akcije, odnosno dva reenja za ovu, recimo, teku situaciju, i dalje porez na
promet, carinske dabine na uvoz sirovina i repromaterijala to je ono to moe institucionalno
u ovom momentu da se uradi i to moe na neki nain da pomogne. Ali, da pomogne
kome? Proizvoai, malo pre smo uli, na kakvoj su kapitalnoj poziciji. Prema tome,
nemaju nekih izgleda naroitih. Danas je 1. mart, kad se vratimo kuama bie 5. mart. Sada
govorim o proizvodnji i direktno zainteresovan na kojoj radim. Uspenost te proizvodnje
moe da se desi ako se zavri setva do 25. marta.
Prema tome, to je na neki nain izvrno vreme. Svojevremeno, htejui da dam doprinos
da se tu neto uradi, napravili smo jedan program, program proizvodnje. Samo jednu
digresiju sam sebi. Malo as je reeno da je planirano 3.740 hektara da se zaseje sa eernom
repom. Gospodo, ja sam ubeen da to nije planiralo ministarstvo, nego su to planirali oni
koji nisu vlasnici dravne zemlje. Dakle, planirali su inovnici i ne na bazi uinjenja nego na
bazi moda neke objektivizacije izuzetno tekoj kulturi, ali sigurno ne na bazi ozdravljenja
privrede, nego moda na bazi neke objektivizacije sa svoje pozicije. To je tako i isplanirano.
Dakle, nije planiralo ministarstvo.
Pozdravljam inicijativu i primedbu gospodina Bjegovia187 kada je rekao da nismo
osnovne stvari reili u funkcionisanju nae drave. Molim vas, mi smo reili teritorijalno
ureenje. Mislim da nismo reili ni upravljanje sa dravnim dobrima.
Na taj nain, ako se vri statistika, bojim se, da neemo da napravimo pravu stvar i
neemo da uradimo od poljoprivrede ono to objektivno ova drava treba da oekuje.
Dakle, napravljen je jedan materijal u kom su pobrojane sve operacije, svi materijali, svi
energenti i sva sredstva da se desi jedna proizvodnja koja bi trebala da vredi 16 milijardi.
Naravno, 16 milijardi to ne moe da zavisi samo od jednog oveka, ili jedne grupacije, ili
jedne operacije u tom repro ciklusu, nego moraju svi da participiraju u odgovornosti da se
desi taj posao. Takav materijal je sainjen negde koncem decembra meseca, meutim, on
nije bio ni na kakvoj proveri i nigde nije dobio pozitivnu ni negativnu ocenu. Pokuavamo
da ga reavamo parcijalno. Meutim, parcijalno reavanje zahvata ili operacija, a on ne
garantuje da e taj projekat da se napravi. Ili ubrivo, nabavi se seme, niknue eerna
repa, ali e moda u simbiozi sa korovom da nestane do vaenja. Prema tome, mora i da se
zatiti itd. Paralelno mora da se pripremi fabrika. Mora da se prihvati ukupan projekat da
bi se angaovale sve snage, svi potencijali da bi se realizovao taj program. To se nikada nije
analiziralo i reava se parcijalno. Neemo moi da napravimo urednu stvar.
Jo uvek smatram da ima vremena. Prema tome, treba da se ne optereuje ovaj skup,
dakle, da se ne optereuje parlament, da parlament da neku inicijativu da se desi Odbor
za poljoprivredu poto se radi o jedinstvenoj proizvodnji u naoj dravi. Da se razmatra
na Odboru, na naem ministarstvu, oni koji mogu neto da pomognu, da odgovore i da
se napravi jedan koncept da se realizuje ve od ponedeljka. Ako to uradimo onda imamo
ansu. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem gospodinu Vukoviu.
187
ore.
206
Vjerojatno je dolo do pogreke prilikom transkripcije snimke sjednice jer se radi o Republici Srpskoj.
Stara Gradika.
209
vegetacija mjesec dana ranije poinje nego u drugim dijelovima Republike Srpske Krajine,
a to je podruje Optine Benkovac, pa donekle ak i Obrovac. U tom smislu smatram da
je sada momentalno, ve danas, odnosno jue bilo potrebno gorivo i gnojivo. Zalaem se
za privatni sektor. Zato kaem za individualne poljoprivrednike? Jer, gospodo direktori,
nemam nita protiv da i oni dobiju, oni e se vrlo dobro snai, kako-tako zasijae kolikotoliko, a na seljak je prole godine ostao, govorim za podruje svoje benkovako, bez
gnojiva u najkritinije vreme i bez nafte. Dakle, apelujem na gospodina Kriku i gospodina
ijana i Milu Bosnia da se ima u vidu u ovom planu podruje gde vegetacija ranije biva
nego u drugim dijelovima Republike Srpske Krajine.
Nadalje, bilo bi dobro, sva nafta to stie na podruje optina da izvrni savjeti je pravilno
raspodjele i to prvenstveno seljaku je moramo sada dati, a onda radne organizacije, dravne
firme, one e se koliko-toliko snai. Oni su i prole godine zasejali, a i ove godine e zasijati.
Samo toliko, gospodo ministri, o ovoj prirodnoj, da tako kaem, klimatskoj pojavi da se
ipak povede rauna. Hvala lepo.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem. Ko se javlja za re?
Ima re gospodin Gondi.
RATKO GONDI:
Kolege i kolegice poslanici,
Neu rei to ve nismo deset puta i stotinu puta ponovili. Republika Srpska Krajina
nema drugih izvora osim poljoprivrede i umarstva od kojih moe da se finansira i podmiruje
sve potrebe drutva, poev od stanovnitva, od infrastrukture do vojske i odbrane.
Prema tome, te dve kategorije moraju biti u centru panje i Vlade i ovog parlamenta i
celokupne drave. Naa drava ima tu sreu da u svom sastavu ima jednu takvu, da tako
kaem, Bogu danu pokrajinu za poljoprivrednu proizvodnju, kao to je Baranja. U toj
Baranji se nalazi najvei poljoprivredni kombinat Republike Srpske Krajine. Tu je najvea
infrastruktura poljoprivredna infrastruktura, prehrambena industrija i sve to ide uz
poljoprivredu. Najvei kapaciteti su tu.
U ratu nijedan jedini objekat nije oteen, ama ni u najmanjoj meri. Dakle, sve ono to
je taj kombinat imao pre rata ima i danas. Obaveza Baranje i radnih organizacija u Baranji
jeste da prue materijalnu osnovu za pokrie svih potreba u Republici Srpskoj Krajini.
Naalost, mi smo prole godine u okviru problema prolene setve govorili i upozoravali ta
se deava na tom gigantu, na tom najveem proizvodnom kompleksu u Republici Srpskoj
Krajini. Od naih upozorenja nije bilo nikakve koristi. Situacija se drastino pogorala
i svaki dan se pogorava. Prole godine, razmatrajui stanje na tom kombinatu, mi smo
u okviru problema prolene setve i u okviru problema neizvrenih radova u jesen 1993.
godine, u okviru Dravnog odbora za praenje prolene setve predloili odreene zakljuke,
a to je, da se Upravni odbor Belja smeni, da se generalni direktor odmah promeni. Ova je
Skuptina, podseam to, ini mi se da je bio 26. april, te zakljuke jednoglasno prihvatila i
nije se uradilo nita.
Stoga predlaem, a to je jedinstven stav Kluba poslanika Srpske radikalne stranke, i
kompletnog, da kaem, Kluba poslanika iz Baranje, svih osam poslanika ukljuujui lanove
Srpske radikalne stranke i poslanika iz Grupe graana, moramo insistirati da Skuptina
usvoji sledee nae predloge zakljuaka:
Prvo, nalae se Vladi Republike Srpske Krajine da odmah realizuje Zakljuke Skuptine
RSK od 26. aprila 1994. godine (smenjivanje generalnog direktora Belja).
210
Drugo, da u ponedeljak, 6. marta 1995. godine, sazove Upravni odbor Belja i imenuje
vrioca dunosti generalnog direktora Kombinata na osnovu pismenog programa rada koji
ima stupiti na dunost 7. marta.
Tree, sednici Upravnog odbora imaju prisustvovati svi poslanici iz Baranje.
U ovom predlogu zakljuaka precizirani su datumi, rokovi izvrenja koje molimo da
Skuptina tako izglasa, zbog toga to su nam agro-tehniki rokovi ve istekli. Setva je
zavrena poetkom maja. Stanje je sada takvo da e verovatno ta prolena setva u dobroj
meri propasti ili e se obaviti onako kako je obavljena i prole godine.
U obrazloenju ovog naeg stava je u izneti sledee podatke.
Rekao sam da smo prole godine usvojili jednoglasan zakljuak u smislu ove prve take da
se promeni Upravni odbor i generalni direktor. Tu nije nita uraeno. Predsednik Upravnog
odbora je ostao isti kao i onih slavnih, prethodnih, godina i generalni direktor je ostao isti.
Sledei razlog zato moramo insistirati na ovome je u tome to je predsednik Vlade u
nekoliko navrata boravio u Baranji, i pored toga to smo mi, osam poslanika traili, insistirali
da se naemo sa njim, da sednemo i da razgovaramo o tom problemu i o nekim drugim
problemima, ovo je kljuni problem, nijedan jedini put nismo bili pozvani na sastanak, ak
nam nije ni dozvoljen pristup od strane nekih obezbeenja sastanku.
Poslednji boravak predsednika Vlade u Baranji iskoristili smo ipak da se ubacimo
u program, bez obzira to je bilo po protokolu, ponovo nije bio predvien sastanak sa
poslanicima, iako je predsednik Vlade da je traio taj sastanak, ak i on. Uspeli smo da se
ubacimo. Predsednik Vlade je obeao najskorije da ne kaem u roku od nedelju dana da
e se reiti taj problem, da e sednica Vlade prva sledea biti posveena problemu Belja
da e biti pozvani poslanici i da e se iznai reenje. Prolo je mesec dana, ako se ne varam,
uopte nema ni slova o tome, a prolena setva nam je tu. Zato smo prinueni da traimo da
parlament o tome donese zakljuak.
Ja u vam nekoliko podataka izneti koji u potpunosti objanjavaju i vrlo plastino
prikazuju stanje na Kombinatu Belje. Tu je ministar poljoprivrede, ministar finansija koji
su lanovi Upravnog odbora Belje i ako kaem jedan netaan podatak, neka izau ovde i
neka me demantuju. Kao lanovi Upravnog odbora verovatno imaju te podatke.
:
(Upadica s mesta)
Nije Belje na dnevnom redu.
RATKO GONDI:
Ja molim poslanike da mi ne upadaju u re, ja nikome nisam upadao u re. Neka se jave
posle mene, ako neto imaju da kau.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Molim vas da se drimo dnevnog reda.
RATKO GONDI:
Moram vam rei da je Poljoprivredni kombinat Belje pred rat proizvodio godinje
262.000 tona raznih poljoprivrednih proizvoda. U 1994. godini je proizveo 34.300 tona ili
pad proizvodnje od 87 posto. Samo neki konkretni podaci.
Proizvodnja penice je opala 75 procenata;
eerna repa 90 procenata. Molim vas, jedna jedina eerana na podruju Republike
Srpske Krajine u Baranji.
Jeam 84 procenta manje.
Merkantilni kukuruz 64 procenta manja proizvodnja.
211
Semenski 69 procenata.
Suncokret 53 procenta manja proizvodnja.
Soja 58 procenata.
Jedino kod groa opravdavamo pad od 30 procenata, jer se moe pravdati loim
uslovima u ratnoj proizvodnji.
Da su svi proizvodi opali za 30 posto ne bi imao pravo niko tome da prigovori.
Na Belju se nalazi najvea posle Gavrilovia i 29. novembra klaonica na podruju
one cele bive Jugoslavije, predratne. Belje je pre rata proizvodilo poprilino stoke. Sada je
stanje ovako: broj krmaa je smanjen za 86%, sa 5.140 spalo je na 703; prasadi je proizvedno
pre rata godinje 111.000 komada, sada 2.390 u 1994. godini, pad proizvodnje za 97,85%
98% smanjeno; broj svinja tovljenika smanjeno je za 98% proizvoda; brojlera za 99,13%
sa 3.500.000 na 30.000; tov goveda smanjen za 67,5%.
Moram izneti i sledei podatak:
Vrednost bruto proizvodnje na Belju u 1990. godini iznosio je 800.000.000 DM.
U 1993. godini sa 800.000.000 ta vrednost je pala na 83.000.000, a u 1994. godini na
63.000.000 DM, u 1995. godini verujte da e zavriti na 3.000.000 DM.
Moram da istaknem izuzetno znaajnu i bitnu politiku dimenziju ovakvog stanja na
Belju. Imam ovde podatke o popisu stanovnitva koje ne bih sada ovde iznosio, obzirom
na javni prenos.
Ko je zainteresovan, ja u vrlo rado da pokaem rezultat. Ali moram ukazati na jednu
injenicu, o popisu iz 1992. godine i poreenjem sa 1994. godinom, broj srpskog stanovnitva
u Baranji je smanjen za 10 procenata, jer su se ljudi iselili iskljuivo iz ekonomskih razloga
nemaju posla, nemaju od ega da ive. Da vam kaem da smo sada u situaciji da veliki
broj graana Baranje, naroito izbeglica koje se nalaze tamo, da jedva ekaju da odu na prvu
liniju u rovove, jer tamo dobiju redovno hranu kakvu-takvu i od te hrane nose kui familiji.
To je za Baranju, koja je Bogom dana za proizvodnju, za poljoprivrednu proizvodnju, to je
takva bruka o kojoj ja nemam rei da je opiem. I niko me ne moe uveriti da se ne radi o
smiljenoj sabotai. Jer, imamo sada sluaj oko 800 zahteva za iseljenje iz Baranje, iskljuivo
iz ekonomskih razloga, srpskog stanovnitva.
Ja u vam dati nacionalnu strukturu stanovnitva u Baranji, pa se vi zabrinite oko toga.
Morate se svi oko toga zabrinuti, jer vas isto titi kao i nas u Baranji. Mi, poslanici iz
Baranje, jednoglasno smo doneli ovu odluku da traimo od Skuptine da rei ovako kako
smo predloili i da usvoji nae predloge zakljuaka kako su ovde navedeni i kako sam ih ja
proitao, sa ovim datumima. Posle 15. marta nema toga ko e vie spasiti prolenu setvu u
Baranji. Ne postoji. To je toliko za ovaj na predlog.
Imam jo jedan predlog. Kolega Reli190 je to izneo, na stav je da cena dizel goriva
za poljoprivredu strogo namenski ne bi smela nikako da prelazi 1 dinar. Ali uz najstrou
kontrolu i tano ogranienje koliine sredstava po jedinici povrine, to Ministarstvo
poljoprivrede moe vrlo brzo i kvalitetno odrediti te koliine. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem. Ako mogu ja neto da kaem.
Kolege poslanici, potovani ministri,
Ja bih rekao o najveem kombinatu u Republici Srpskoj Krajini koji obuhvata ni manje
ni vie nego 95 posto obradive povrine zemlje, a to je na individualni sektor. Uvaavam
190
edomir.
212
sve to su rekli direktori velikih kombinata, malih kombinata, srednjih kombinata i sadanji
direktori i potencijalni direktori. Ali mislim da ovde, pre svega, trebamo da kaemo nekoliko
rei o ovom naem najveem kombinatu, naem seljaku. Naeg individualnog proizvoaa,
naeg seljaka niko ne kreditira. On i ne trai kredite. Nikad to nije ni traio, ali trai da mu
se obezbedi ono najosnovnije. Trai da mu se obezbedi gorivo na vreme, da mu se obezbedi
ubrivo na vreme, da mu se obezbede zatitna sredstva, da mu se obezbedi seme. Ja moram
rei da mi o ovome naem kombinatu, naem seljaku, ja kad kaem kombinatu mislim
suma sumare svih seljaka, individualnih poljoprivrednika, moramo voditi maksimalno
rauna. Mi njima moramo dostaviti ovo da bi oni mogli proizvoditi hranu.
Ja moram rei da na naem prostoru severne Dalmacije, a to je prostor etiri optine:
Knin, Drni, Benkovac i Obrovac, proletnja setva je poela. Ja bih rekao da kod nas nije
ni prestajala, jer su takvi klimatski uslovi, jer je poela ve u februaru mesecu i ona traje
sada. Ljudi se ovde bave, mi dobro znamo, sa voarstvom, vinogradarstvom, maslinarstvom,
povrtlarskim kulturama. Mislim da je ovde, poto ree kolega Marko Atlagi, vegetacija ide
bar mesec dana pre nego u drugim dijelovima, da bi bilo neophodno da se obezbede, pre
svega, gorivo, ubrivo, zatitna sredstva, sjemenje i to da bude regresirano. Sve ovo da bude
regresirano, ne samo gorivo.
Zato bi resorno ministarstvo jedno i drugo trebalo da napravi predlog kolika bi bila ta
realna cena, to ree kolega Gondi, da li je to 1 dinar, da li je to 1,50 ili je manje ili vie. I,
ako to odradimo, budimo sigurni da e na individualni poljoprivrednik odraditi ono to
je on uvek radio i to on veoma dobro zna. On veoma dobro zna svoj posao da radi, samo
mu obezbediti ove najosnovnije uslove. Utoliko prije, to na poljoprivredni proizvoa
proizvodi hranu ne samo za sebe, nego proizvodi i vikove za nae drutvo, za na narod.
Naem seljaku, naem poljoprivredniku, kada sa njima razgovarate, svaki e rei nama je
dovoljno kilogram hleba dnevno, sve to vika proizvedemo to ide na pijac, ide naoj dravi,
ide naem drutvu. Zato predlaem da resorna ministarstva i Odbor za poljoprivredu sednu
i da naprave zakljuke i to takve da budu zadovoljeni i individualni sektor i ovaj dravni
sektor, to kaem, posebno kada je u pitanju gorivo, semenje, ubrivo, zatitna sredstva,
jer svaki dan znai dan zakanjenja, a to posebno na ovom mediteranskom dijelu. Treba
raditi brzo i hitno i raditi u interesu najveeg kombinata ovih 95 posto ljudi, a to su nai
individualni poljoprivrednici.
Naa strategija je jasna i glasna. Uz odbranu, proizvodnja hrane je zadatak broj jedan.
Znai odbrana broj jedan, ja bih ovo rekao 1,1 zadatak jeste proizvodnja hrane. Mi hrane
proizvesti moemo, znamo i umemo i mislim da nema nikakvog razloga da se to ne odradi
i da mi ne proizvedemo i viak hrane, a to moemo. U tom smislu bih hteo da kaem jo
nekoliko rei po pitanju akciza, to je moj kolega Mirko Gagi ovde spomenuo, mislim
da je u potpunosti u pravu, da ne moe da se plaaju akcize na proizvode koji idu kroz
Republiku Srpsku u Srbiju itd. Mislim da resorno ministarstvo napravi jednu pravu analizu
i na osnovu te analize da se odredi ta moe, a ta ne moe, da ne bi ispalo da je skuplja para
nego mera kod naeg proizvoda naeg proizvoaa. Mislim da je nama svima zadatak da
njega zatitimo. Da proizvedemo hranu i da hrane imamo.
Smatram da moramo veoma brzo i efikasno raditi kada donesemo danas ove zakljuke
po pitanju setve, da trebamo prioniti na rad, i da trebamo maksimalno angairati optinske
tabove, regionalne tabove i sve tabove koji sprovode ovu setvu i da ovu setvu odradimo
onako kako treba. Eto, toliko. Hvala.
Ima re ministar Veselinovi.
213
VESELINOVI, ministar:
Potovano predsednitvo, gospodo poslanici,
Mislio sam se javiti u prilog ove take i da nisam bio prozvan.
Ovde smo uli od ministra poljoprivrede ijana u kakvoj se situaciji nalazi poljoprivreda
i uz ove diskusije, mislim da je kompletna situacija oslikana.
Mi znamo u kakvim se uslovima dosada odvijala poljoprivredna proizvodnja, da su bili
drugi odnosi imputa i outputa, koliko se to puta promenilo sada u ovoj situaciji. Znamo
da smo dosada imali poljoprivrednu proizvodnju primarnu koja je stalno finansirana iz
primarne emisije. Mi sada toga nemamo. Imali smo stalno i onaj deo subjektivnog faktora i
mislim da ga imamo sada, ali je o njemu danas malo reeno.
Uslovi su se promenili. Znai, imputi su se poveali, odnosi tog dispariteta cena su toliko
nepovoljni da ne moemo govoriti o nikakvoj rentabilnosti. Vie nema primarne emisije, ali
subjektivni faktor je ostao. O tome treba da progovorimo ovde.
Kada je u pitanju ovaj predlog da li ii sa zakonom ili nekim novim reenjima i o tome
u rei, a rei u i u onom delu kada je u pitanju akciza Republike Srpske, o emu smo svi
utali, nismo hteli da o tome priamo. Meutim, mislili smo da to ostavimo za jednu od
onih sednica gde smo i kao Vlada traili da se raspravlja o odreenim odnosima i unutar
same Republike Srpske Krajine.
Kada je u pitanju finansiranje za ovu godinu mogu rei da e biti velikih problema. Ono
to sigurno znamo, a to je, da do 1. aprila nema dodatnog novca, ni poveanja novane
mase za bilo koju namenu, pa ni za poljoprivredu. Od 1. aprila, kako sada stvari stoje, znai,
samo u okviru procenta poveanja proizvodnje i to upravo u onom dijelu kada je u pitanju
poljoprivreda. Koliko e to biti, mislim da mi sada to ne znamo.
Ono to je ostalo nama, a to je, da u okviru sadanjeg potencijala se izvri preraspodela
plasmana i da u okviru potencija sa kojima raspolae Republika Srpska Krajina se izvri
dodatno kreditiranje poljoprivrede.
Mislim da smo mi u takvoj situaciji, naroito meseca novembra, da nam depozitni novac
pada i pitanje da li emo doi u blokadu za 30 dana kompletno. Tako da nai potencijali
banaka i mogunosti kreditiranja mislim da je i tu situacija dosta teka.
ta initi u ovim uslovima? Mislim da je ministar ijan ovde izneo opredeljenje Vlade,
a to je da se pokua, ipak, ii u ovu sada proletnju setvu sa svim potencijalima sa kojima
mi raspolaemo, a to je da angairamo dio rezervi koje imamo i da idemo sa odreenim
olakicama upravo za ovu primarnu poljoprivrednu proizvodnju o kojima je ministar ijan
ovde govorio. To je jedina mogunost gde emo moi da interveniemo. S druge strane, ono
to smo uspeli osigurati, a to je da do kraja ovog mjeseca smo osigurali devizna sredstva da
se mogu koristiti i za poljoprivredu i da bi trebalo nai mogunosti da se ovaj repromaterijal
od semena, nafte, ubriva, zatitnih sredstava ipak osigura, jer mislim da su u okviru toga
ta sredstva devizna dovoljna do kraja meseca, i do 30 juna. O tome emo vie govoriti kada
budemo usvajali devizni platni bilans na sledeoj sednici. Ali da se zna da je taj dio osiguran
i da se moe koristiti u tome delu. I trebalo bi se angairati, ako nemamo na podruju
Republike Srpske Krajine i Jugoslavije, da se ue u odreeni uvoz svih ovih neophodnih
repromaterijala, jer ova setva se mora zavriti.
Drugo, mislim da se moraju pogledati u unutranje slabosti samih poljoprivrednih
proizvoaa. Predlog koji je bio od Srpske radikalne stranke, ja sam dobio poziv za Upravni
odbor koji je u utorak u Belju i to je na dnevnom redu, ovo o emu je danas bilo rei.
214
Kada je u pitanju cijena nafte za poljoprivredu mi smo ili sa predlogom cijene koja bi bila
realna u odnosu na kretanje cijena koje je na podruju Jugoslavije, Republike Srpske, s tim
da smo predloili jednu varijantu, da se za primarnu poljoprivrednu proizvodnju ta cijena
smanji za iznos akcize. Zato samo za iznos akcize? Zato to znamo u kakvoj situaciji su sada
kompletno svi budeti optina. Nismo hteli da diramo onaj dio poreza, jer u tom dijelu se
participiraju budeti optina i od tome ovisi dosta toga. Ili smo na tu jednu realnu cijenu
koja je negde oko 1,55 dinara u sadanjim uslovima. Tu imamo odreene probleme, upravo
kod nae zakonske regulative. Zato ne ii sa onim kompletno odreenim subvencijama
itd. koje treba ii na teret budeta Republike Srpske Krajine. Mi imamo, gospodo, oko 30
posto javnih prihoda koji pripadaju budetu, koji smo drugim zakonima ustupili za razvoj
Vukovara, koji pripadaju drugim fondovima itd. Znai, ima odreenih problema gde ne
moemo ui u onaj model koji bi bio najpovoljniji.
Stoga ovde predlaem, isto tako podravam i predlog poslanika Lemia, da zakonska
regulativa koja regulie osnove poreskog sistema, da je trebamo ostaviti kompletnu za sledee
zasedanje Skuptine, da se proui, jer su to sistemski zakoni. Predlaem da se donese jedan
zakljuak da Vlada donese jednu odluku da se do donoenja novog Zakona o akcizama
i porezu na promet subvencionira primarna poljoprivredna proizvodnja u iznosu akcize,
znai, onih nosioca uplate te akcize. Ono to ide budetu, budetu republike, ono to
pripada Fondu Vukovara Vukovaru. I da taj dio premostimo do donoenja ovog Zakona.
Isto tako, kada je pitanja akciza, naplata od strane Republike Srpske, mislim da smo imali
jedan zajedniki sastanak, kada smo izneli tu problematiku i da nema nikakvog zakonskog
uporita u nijednom Zakonu, ni u Republici Srpskoj da se to moe raditi za robe sa podruja
druge drave i to nigde u svijetu nije zabeleeno. Ja sam se zalagao da se taj dio skine i
predlagao da ponite onu svoju uredbu i kao ministar finansija ponudio, ako oni hoe da
zatite svoj sistem, jednu varijantu preko bariranih uplatnica i ekova, da ne nametnemo
sistem uplatnih rauna Republici Srpskoj Krajini, kako da se taj deo prevazie, a da se ne
nose ni torbe, da se ne plaa gotovim novcem, da ne pada ni njima depozitni novac, nego
da stavimo naeg carinika, finansijskog policajca i da taj dio pripadnosti akcize i poreza koji
pripadaju Republici Srpskoj Krajini se plaa upravo na taj nain. To nije prihvaeno. Mislim
da jedino to nam preostaje da se ponovo ode i da se razgovara. Taj dio sredstava se uzima
u gotovom novcu, odliva se kod nas gotov novac. Pitanje je, ako se tako nastavi, sav gotov
novac koji imamo, mi emo morati dati za takav nain plaanja, a nemamo mogunosti
povrata toga novca, tako da je to jedan od problema.
Znai, ja ovde predlaem da Vlada kroz jedan zakljuak donese odluku da se subvencionira
primarna poljoprivredna proizvodnja u iznosu akciza, znai na teret onog kome se uplauje
do donoenja Zakona o akcizama, poreza na promet.
Drugo, ono to sam rekao, mi smo osigurali devizna sredstva, ne da se kupuje na crno,
da se ticuje, za Republiku Srpsku Krajinu, za onaj deo proizvodnje, a tu je i poljoprivredna
proizvodnja i da se moe ui u odreene aranmane kada je u pitanju nedostatak zatitnih
sredstava, nafta i umjetna ubriva, jer ovu etvu zbog stratekih uslova moramo da izvrimo.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem.
Za re se javio Branko Peri, pa ore Bjegovi.
215
BRANKO PERI:
Iz izvetaja ministra poljoprivrede moe se zakljuiti da nee biti problema sa
snabdevanjem ubrivom, sjemenom i sredstvima za zatitu bilja (on nije pomenuo gorivo,
jer je to stvar drugog ministarstva). Kako ja volim matematiku, ja sam ovde izraunao da bi
se prevuklo 40.000 tona vetakog ubriva iz Srbije treba 1.600 lepera, a ako se rauna 60
dana sezona od sada pa do kraja one krajnje setve, onda bi to trebalo 27 lepera dnevno da
pree bilo Raom,191 bilo auto-putem. Kako dosada stvari stoje od 5-15 kamiona dnevno
svih vrsta roba u Krajinu ide, ovo bi ulo u sferu fantastike. Moda bi ovo bilo mogue da je
poelo nakon zavretka jesenje setve da je poela isporuka ubriva preko cijele zime i ovog
ranog prolea. To je jedno.
Drugo, nije tano da ima dovoljno semenske robe. Neko tamo kvari posao. Semena
nema dovoljno. U prvom redu ovog povrtlarskog, jer se i Srbija oslanja na uvozno sjeme, pa
ga nije uvezla. Drugo, ti posmatrai na Rai, u zadnje vreme, proglasili su sjemensku robu
nekom robom koja ne moe da proe i sada se deava da mi koji smo nekada radili, odnosno
koji radimo na snabdevanju poljoprivrede semenskom robom, krijemo sjeme ispod stonog
brana, brana kukuruza, itd. Prema tome i tu je problem.
Pitanje zatitnih sredstava nije ni pomenuto, a pitanje je kako e to sve da izgleda, obzirom
na situaciju. A drugo pitanje koje bih ja hteo da kaem, a to je nedostatak bilo kakve kontrole
u cijenama ovih poljoprivrednih artikala. Ovih dana moe da se vidi da se ubrivo u ovom
naem kraju prodaje za jednu marku, ili bolje rei za 1,80 do 2 dinara. Matematika je jasna.
To uveno ubrivo tri petnaestice moe da se nabavi u fabrikama po 50 para, cijena prevoza
otprilike 20 para, i ako bi se uzela mara trgovaka ova maloprodajna i 30 posto cijena bi
mu bila negde oko dinar. Meutim, raznim kanalima, razni meetari to prodaju sto posto
vie nego to je stvarna cena. Postavlja se pitanje, u onom dijelu kombinata malih, o kojima
je govorio predsednik Skuptine, kako e taj mali kombinat koji se zove poljoprivredni
proizvoa nabaviti ubrivo i koliko je duboka ta njegova seljaka torba da bi mogao da
izdri sve ovo. Prema tome, predlaem da inspekcije u toku prolene setve izvre kontrolu.
Da se izvri kontrola na svim objektima u kojima se prodaje sjeme, ubrivo, i sredstva za
zatitu bilja i ako je potrebno izvri oduzimanje robe ije su cijene mimo svake kontrole.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Gospodin Bjegovi.
ORE BJEGOVI:
Uvaeno predsednitvo, drage koleginice i kolege, mene je ovde danas zabrinulo to i
danas posle godinu dana na isti nain elim da razgovaram. Problem sjetve prole godine,
prola Vlada, ove godine, ova Vlada, i idue godine e biti potpuno identino. Ako te stvari
ne shvatimo. To je ciklus koji je izuzetno dug. Mi nemamo stratekog projekta, ja bih rekao
ekonomsko-poljoprivrednog u kome moramo neto razmotriti na pet godina, sa jednim
jedinim ciljem da se taj dio proizvodnje moe 5 godina, 5 godina preivljavanja, mi se
smijali tome ili ne. Mi ako mislimo da e to stati idue godine, onda neka bude tako. Mi
moramo shvatiti, da mi nemamo para da mi moemo to izfinansirati. Mi moramo shvatiti,
da mi znamo koje su to robe sa kojima emo to rjeavati. To vai isto tako za mazut da
ne govorim o svemu ostalom. Mislim da su to potezi na koje se treba ii za iduu godinu
kratkorono. Sada su po meni praktino problemi u kome moramo shvatiti da oni koje
proizvode moramo dati bar 25% u ubrivu, naravno, u gorivu 25%, a da se ostali dio 50%
191
216
na finansijski ili neki drugi nain. Ja bih molio da se to razmotri na Odboru, a isto tako
i neka se razmotri na Vladi. to se tie ovog dugoronog stratekog pravca, moram vas
ubijediti da mi imamo projekat kada govorimo o Ravnim Kotarima, njena akumulacija je
3 miliona kubika za koju projekat nismo platili ve osam mjeseci. Radi se o nekih 15.000
dinara. Ne treba da govorim o tom projektu i izgradnjom 3 miliona kubika vode, koliko bi
Ravni Kotari imali preko ljeta rezultate. Zato se i zalaem za te strateke projekte, jer takvih
akumulacija emo mi morati imati to vie, naroito, na ovim podrujima gde je insalacija
izuzetno velika. Poseban problem u ovom dijelu je ja bih rekao barikada koje imaju u ovoj
godini od osmog mjeseca na ovamo. Ja mislim da mi to ozbiljno nismo razmotrili. Mi
obino rjeavamo posljedicu kada se neto desi. Nismo se pripremili za dalju blokadu. Ne
bih elio biti lo prorok, ali ini mi se da emo o tome morati unapred razmiljati a posebno
u grani koja je za preivljavanje te poljoprivrede, tu je i stoarstvo. Ovo su frapantni podaci
u Belju. Na koji nain imamo pad. U individualnom dijelu za godinu-dvije dana emo
imati jo vei pad, jer se praktino u tom dijelu niko ne interesuje. ta je sa zadrugarstvom.
Jesmo li ita uinili u tom dijelu.
Predloio bih konano da se omogui svima onima koji mogu ubrivo prevesti, nevezano
kakvo ime i prezime imao da ga to prije prevozi ovamo jer vreme je kratko. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem. Ko se javlja za rije?
Gospodin ubra.192
UBRA:
Gospodine predsednie, gospodo ministri, draga gospodo poslanici.
Volio bih kada bi ovde mogao da pozdravim gospodina predsednika Vlade, predsednika
drave i komandanta Srpske vojske. Jednoga u pitati, onoga prvoga koji bi danas sve
trebao da odgovara, onoga drugoga koji treba sve ovo da sprovede, a za onoga treega koji
ima najveu vojsku iza sebe, koji e da prehrani. Za ovom govornicom prije mene govore,
moramo, moramo. Ko to mora? Ko to mora da uradi?
U informaciji za pripremu proljetne setve, raspodela energenata i repro-materijala. Koje
energente i repro-materijale rasporeujemo. Ko e proi tu blokadu, hoemo li voziti autoputem, hoemo li voziti preko Drine. Ko je odgovoran i kompetentan? Ko e biti garant
za sve to da e se sve uraditi? Te cijene o njima ste ovde govorili. Nafta, umjetno gnojivo,
koliina. Drug Brale Peri ree da izgleda da e se potroiti negde oko milion tona nafte da
se to sve dopremi. Mi smo oko toga svega priali, i da neko sa ove govornice i da kae da li
e to biti izvreno ili nee. Jer upravo nam taj poljoprivrednik eka. Pazite, upravo Hrvatska
otkazuje UNPROFOR i sve. Vojska e biti pod punom borbenom gotovosti. Treba odbraniti
dravnu granicu, treba zasijati. Kako e zasijati, kada doe kui ne moe doekati momenat
da nabavi naftu. Dobije jedan dan. U obavezi je jedinici dogovor je izmeu sebe, oni sami,
doe kui i treba dva dana da trai naftu da posije. Gospodin ministar lepo pria kada se
budu pisali referati, elaborati i izvjetaji. Hvala lijepo.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Hvala lepo. Izvolite, ko se javlja za rije?
Ako se ne javlja niko za rije ja bih predloio da Odbor za poljoprivredu zajedno sa
ministrima ijanom, Krikom i Veselinoviem sedne i da naprave zakljuke i da predloe
Skuptini te zakljuke na usvajanje. Sada dajem pauzu do 16 asova za ruak.
192
Milan.
217
Upravni odbor Belja namerno nee da izvri rez na Belju, iz samo njima poznatih
razloga. Neka iznesu ovde koji su to razlozi.
Insistiram inae da ovaj na predlog zakljuaka koji je vrlo konkretno, vrlo dobro
obrazloen brojkama, ja sam traio da me demantuje svako onaj koji misli da nisu tane
i traim da se to tako usvoji. Molim kolege poslanike da shvate na poloaj. Valjda Vlada
polae raune ovoj Skuptini. Ja vam kaem ako se ne rei na problem u Baranji, ta Baranja
e biti vrlo teko i vrlo krizno podruje vrlo brzo.
Ja u pod takom 11. detaljno to obrazloiti. ao mi je to nismo imali prilike da ujemo
ono to u vam izneti pod takom 11. ono to je na ivotni problem.
Prema tome, molim poslanike da ovo u ovom pravcu da se izjasnimo oko ovih zakljuaka.
Jer sve ovo je ko sveta vodica. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Hvala lepo.
Gospodin Madarac.193
MADARAC:
Potovano predsednitvo, kolege i kolegice,
Ovde je izneseno vie prijedloga zakljuaka i ovi predlozi ovde koji su sada proitani od
Odbora mislim da nisu i ne obuhvaaju na pravi nain ono to je ovde govoreno. Sutina sve
ove diskusije koju smo ovde oko tri sata sluali, da li e doi gorivo i kada e gorivo doi? Ako
je tana informacija da se moe obezbediti kako ree ministar energetike samo 60% koliina
koje su potrebne, onda nas interesuje na terenu ja sam ujedno i predsednik optine i
poslanik. Interesuje me na terenu kada e to gorivo doi. O tom gorivu ovisi mnogo to-ta.
To je ovde govoreno, ja ne bih sada to ponavljao. ak iako se zalaem i slaem se sa ovim
to je rekao ministar finansija, ako Vlada moe u nekom dijelu da subvencira cenu goriva
da to onda uradi i da procjeni sama koliko je to mogue tako. Ali, ak nije bitna na terenu
ni cena goriva. Bitno je kada i koliko e to goriva doi. O tome ovisi, mislim da se o tome,
sigurno je da se o tome na terenu govori 40 dana. Koliine koje su dole su beznaajne.
Mislim da ova Skuptina kao najvie tijelo u ovoj dravi treba da se odredi po tom pitanju, a
ne sa nekim ovde, sloio bih se sa Gondijem, zakljucima koji su iz nekog drugog vremena.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem.
Gospodin ubra.
UBRA:
Gospodo poslanici, ja se stvarno pridruujem diskusiji gospodina Gondija.
Ovo su zapravo zakljuci sa ovog mesta moramo rei da li moemo ili ne moemo i
ta moemo. To ja mislim da nee biti problem, gospodine ministre. Jednostavno sa ovoga
mesta treba narodu rei ta emo obezbediti i kako. Stanje je takvo i takvo. Moemo to i to.
Ne moemo to. Ko je nosioc, rokovi i sve drugo.
Vi ste u situaciji da znate, tu su silni inenjeri, agronomi, ne znam ni ja, budui,
potencijalni direktori, onaj to ree. Dajte, recite neto pametno ovom narodu. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem. Ko ima jo neku nadopunu zakljuka?
Izvolite.
193
Ljubomir.
219
VUKSANOVI:
Zakljuci su vrlo kratki koje e Vlada sigurno objasniti. Ovo to se odnosilo na robne
rezerve sigurno da se odnosilo i na seljake koji su ugovorili proizvodnju. Znai, koji
proizvode za robne rezerve. Onaj koji proizvodi samo za sebe toliko malo u brdskoplaninskim predelima, kada su izneeni ovde hektari, onda e to biti 300.000 hektara, a
nafte ima svega 10 miliona litara. Znai, nafte nema dovoljno. Meutim, interes drave da
proizvede i da ima robne rezerve. Svako onaj ko dobije regresirano naftu duan je odreenu
koliinu da preda robe u robne rezerve, da li je to penica, soja, suncokret, eerna repa,
odnosno eer, pasulj, ili povre itd.
Misli se na tu proizvodnju. Od toga drava ponovo ima koristi. Tu je mnogo problema
i sa manipulacijama, sa hektarima. Znate da u pojedinim optinama prikau mnogo vie
hektara da je obraeno, kao to je bilo to prije dve godine. Jednostavno prikae se duplo
vei broj hektara, polja ostanu neobraena itd. Mislim da u zakljucima nismo mogli sve da
obrazloimo zbog ega je to tako jer bi zakljuci bili vrlo opirni. To je odgovor gospodinu
Gondiju.
Isto tako za D-2, mislim cenu D-2, ovde je jasno reeno kada se skine akciza. Da li e biti
1,55. To je verovatno najvea cijena. Postoji mogunost da se uz to smanje porezi i da bude
neto i nia od 1,55 dinara. Toliko oko toga. Zakljuci su takvi.
Oko te distribucije reeno je da je dat prioritet distribucije za ovaj dio i repro-materijala
i nafte. Ja verujem da e se to sve uiniti da se distribucija to prije obavi.
Reeno je na ovom podruju neto malo kasnije poinje sjetva. Na tome treba da radi
Vlada. To je njen posao. Odgovor na to moe dati najverovatnije ministar trgovine. Reeno
je da e to kasnije biti rijei o tome.
Toliko.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem. Ja bih ovde dao konkretan predlog.
Taka 4. glasi:
Skuptina Republike Srpske Krajine odreuje cijenu D-2 za potrebe primarne
poljoprivredne proizvodnje umanjenu za iznos akcize.
Ovo ovamo to je u zagradi samo za organizacije koje proizvode iz robne rezerve da se to
izbrie.
Molim vas, na individualni poljoprivrednik proizvodi za sebe hrane, to je za nas najbolja
i najvea rezerva kada na narod ima hranu.
Smatram da ovo ne treba. Znai, to je konkretan predlog.
Drugi predlog, pod takom 6.
Skuptina predlae Vladi RSK da hitno preispita poslovanje Belja i preduzme
odgovarajue mere.
Skuptina zaduuje Vladu, ne predlae nego zaduuje Vladu Republike Srpske Krajine da
hitno preispita poslovanje Belja. Ja vas molim, ne samo Belja nego i drugih kombinata
da se to doda. Jer, verovatno svugde ima prostora. Nije samo Belje, jedan PIK, drugi,
trei. Jednostavno da se ovde kae, Skuptina zaduuje Vladu, ne predlae, nego zaduuje.
To su moja dva konkretna predloga.
BOSNI:
Ja sam bio na ovom Odboru ne kao lan, nego kao ministar koji ima jedan deo zadataka
i napustio sam Odbor prije. Mi smo dok sam ja bio prisutan dogovarali upravo da e
regresirana ta nafta biti za sve. To znai i za individualne poljoprivredne proizvoae.
Meutim, cijenu ne moe odrediti Skuptina. Skuptina samo nalae Vladi da se cijena
220
Milan.
221
Kada u toj raspodjeli ima jako mnogo problema koje se u samoj operacionalizaciji toga
deavaju. To je sluaj da kada idemo sada povratno da mi dobijemo podatke da imamo
preko 300.000 hektara koji se obrauje da bi se uestvovalo participirano u cjeloj toj
razmjeni. Dakle, to se tie raspodjele i prioriteta u prevozu mislim da je to tu potpuno
jasno. Mehanizam zatite krajnjih potroaa je slijedei:
S obzirom da se ovde vodi rauna o individualnim poljoprivrednim proizvoaima
koji se sami ne pojavljuju na tritu Srbije u nabavci sirovina, repro-materijala, nego se
oni snabdijevaju na prostoru Republike Srpske Krajine, preko preduzea koja su to kupila
u Srbiji. Taj dakle mehanizam zatite preko maksimiranja mare, s obzirom da se radi
o ogranienim koliinama i kontingentima koje mi moemo dobiti u Srbiji tano daje,
nominira se preduzee koje to moe dovesti u Krajinu i njemu se propisuje maksimalna
mara, da ne doe do ovoga kao to je rekao ovde poslanik Peri, da imamo cenu vetakog
ubriva jedan ili ne znam koliko dinara. To tano znai da nominirana preduzea kao to je
rekao ministar Bosni, za pojedini prostor dobivaju svoju koliinu koju mogu dovesti. Oni
se obavezuju da e to plasirati na tome prostoru uz primenjenu toliku maru i odreene
trokove.
Ovde se isto tako, te maksimalne mare, ovde je krivo napisano minimalne. Napisae se
maksimalne mare. Isto tako e se tu ograniiti broj sudionika u prometu da ne bi dolo do
narastanja preprodaja tih koliina.
Skuptina RSK odreuje cijenu D-2 za potrebe primarne poljoprivredne proizvodnje
umanjenu za iznos akcize. Mi smo u raspravi oko toga to je bilo reeno akciza na jedan dio
formirane cijene iznosi 100%. Meutim, na tu cijenu formiranu sa akcizom jo onda to
slui kao osnova za druge poreze koji se obraunavaju. S obzirom da je to sada problematika
koja se treba biti potpuno razraena ovim novim zakonom, mi nismo sada doli do toga
tanog iznosa. To je kako je rekao predsednik Odbora, da je to maksimalni iznos 1,55.
Nemojte misliti da Vlada nije jako mnogo vremena potroila upravo na preispitivanje
odluke o poveanju cijene dizel goriva. Ja opet ponavljam da smo svi praktino mi na
jednome zadatku, ali taj nam zadatak nije samo u jednoj sferi. Ako je to 10 miliona litara
dizel goriva za ovih 6 mjeseci, ako to smanjimo za 1 dinar je 10 miliona dinara u budetu.
Smatrano je da prioritetni zadatak da osigura proizvodnju onih proizvoda koji su direktno
namijenjeni robnim rezervama. Zato robnim rezervama. To su vitalne proizvodnje i ako
se iz te robne rezerve snabdijeva Srpska vojska Krajine. Znai, niko tu nije iskljuen. Mi
nemamo organizovanu proizvodnju recimo, pasulja na dravnom sektoru. Pasulj je potreban
Srpskoj vojsci Krajine. Svako onaj ko preko svoga organizatora proizvodnje ima prijavljenu
proizvodnju pasulja i zato pokae interes robne rezerve on e dobiti tu regresiranu ili
subvencioniranu naftu, ali e on to prodati po zatitnoj cijeni koja e biti ugraena ta nafta
po 1,50 a ne nafta po 2,50 dinara. Isto tako, mi smo ovde uli od ministra finansija, odluka
je Narodne banke Jugoslavije da praktino do 31. 3. nema dodatnih izvora sredstava za
finansiranje poljoprivrede. Ovde je moglo ostati da se Narodna banka Republike Srpske
Krajine da uini odreene aktivnosti na preusmeravanju kreditnih sredstava iz jedne oblasti
u drugu u korist poljoprivrede i da doe do replasmana sredstava koja su sada planirana i
ukljuena u poljoprivredu.
Ovde kada je u pitanju Belje ja stvarno mislim da navodi koji su ovde izneti su
predmet rasprave Upravnog odbora koji je sazvan za utorak u Belju.
Ne mislim da Skuptina treba sada donijeti ikakav drugaiji zakljuak. Osim toga neka
Skuptina onda izglasa nepoverenje Vladi, ali Upravni odbor imenovan od strane Vlade ima
222
u utorak na dnevnom redu situaciju sa Beljem i kompletno stanje Belja. Isto tako, tu e
tada biti raspravljano o programima rada potencijalnih direktora koji su u meuvremenu
prispeli. Hteli smo ovde da napravimo u stvari Odbor je htio jednu horizontalnu vezu
izmeu komandi Srpske vojske Krajine i optinskih tabova na nain da se u zavisnosti od
sezone radova operacija koja se gde treba uraditi maksimalno iznau mogunosti da se to
vie oslobode vojni obveznici koji su mobilisani, zbog aktivnosti u vojsci da bi dolo do
obavljanja.
Imali smo jednu mobilizaciju gde su nam bili van stroja i traktori i ljudi.
Kada je ovde u pitanju roba iz robnih rezervi. Ovo je za sada na jedini raspoloivi resurs
iz koga moemo putem robnih kredita plasiraju se i da li direktno kroz preraivae, moemo
pospjeiti i olakati tu jednu dubiozu vezanu za finansijska sredstva. Ta roba iz robnih rezervi
je uglavnom penica ili brano ili ovo to je dolo do zamene penice i brana za vetako
ubrivo. Rekli smo 10 miliona litara ukupno je potrebno za obavljanje proljetne setve.
To ja praktino 10 miliona dinara da se smanji. Mi smo ovde ostavili jednu mogunost,
moda nije koncipirano dobro u zakljuku da Vlada na bazi raspoloivih mogunosti
donose odluke, da se u treem mjesecu isporui po 10 ili 20 litara po poljoprivrednim
domainstvima na prostoru optina. To sve zavisi, nismo hteli neku Odluku koju kasnije ne
bi mogli izvriti. Dakle, nisu vrata zatvorena za donoenje takve odluke ali ovaj momenat
ne postoje garancije da bi se to tako moglo izvriti pa da ne bi ispalo da smo sada ovde na
Skuptini neto obeali i da to ne izvrimo. Moj je predlog da ove modifikovane zakljuke i
ovo da se to usvoji.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Hvala. Izvolite ko se javlja za rije?
Dakle, ovde u taki 3. pie: Zaduuje se mehanizam zatite Krajine potroaa u smislu
propisivanja ne minimalnih nego maksimalnih mari i poreza za repro-materijale.
Taka 4.: Skuptina Srpske Republike Krajine ne moe odreivati cijenu. Prema tome,
tu je Vlada. Mi moemo jedino i ovde treba da stoji: Skuptina Republike Srpske Krajine
zaduuje Vladu da odredi cijenu D-2 za potrebe primarne poljoprivredne proizvodnje
umanjenu za iznos akcize.
Moj je bio predlog da se brie ovo samo za organizacije koje proizvode za robne rezerve.
Znai, jednostavno da ovde iza akcize stavi se taka. Da se tu obuhvate i nai poljoprivredni
proizvoai, individualni poljoprivredni proizvoai. To je svaka firma za sebe. Takvih firma
ima 95% u Krajini.
Ja u ovaj moj predlog dati na glasanje.
Poto je ovde sporno. Ko je za to da se iskljui ovo: samo za organizacije koje proizvode
za robne rezerve. Da vidim ko e dii ruku? Hvala lepo.
Veina je za ovo.
Ko je protiv?
Ko je uzdran?
Konstatujem da je ovaj zakljuak 4. usvojen u ovom obliku kako sam ga je proitao.
Znai, da se iskljui samo za organizacije koje proizvode robne proizvode za robne
rezerve. To se brie.
Ovde pod takom 6.
Mislim da je to bilo sporno. Kolega Gondi je dao primedbu. Ovde je predlog da umesto
predlae, da se zaduuje Vlada. Da ona to odradi. Znai 6.
223
Skuptina Republike Srpske Krajine zaduuje Vladu Republike Srpske Krajine da hitno
preispita poslovanje Belja i preduzme odgovarajue mere. Da bude ovakav zakljuak.
Izvolite kolega Gondi.
GONDI:
Ja bih predloio da zakljuak vezan za Belje ovaj puta izostavimo i donesemo pod
takom 11.
Ja stvarno sada ovde ne mogu izneti sve to moram rei i stvarno mislim kada ujete
podatke da ete svi biti, odnosno da e svima biti jasno zato insistiramo da se mora odraditi
onako kako smo predloili. Predlaem da zakljuak vezan za Belje odgodimo za taku 11.
gde e biti o bezbednosti re, a mogu slobodno bez ogranienja govoriti. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem na predlogu. Znai, ovde imamo dva predloga.
Prvi predlog jeste da taka 6. glasi: Skuptina zaduuje Vladu Republike Srpske Krajine
da hitno preispita poslovanje Belja i preduzme odgovarajue mere.
Drugi, predlog kolege Gondija koji predlae da se brie ova taka 6. i da se govori pod
takom 11.
Ko je za to da taka 6. glasi: Skuptina zaduuje Vladu Republike Srpske Krajine da
hitno preispita poslovanje Belja i drugih kombinata i preduzme odgovarajue mere.
Ko je za neka digne ruku?
Veina. Hvala lepo.
Ko je protiv? (nije niko)
Ko je uzdran?
Hvala lepo. Konstatujem da je ovakav zakljuak pod takom 6. prihvaen jednoglasno.
Poto na ovim drugim takama nije bilo sporno nita. Da ovaj zapisnik sa ovim
nadopunama, ovaj zakljuak usvojimo u celini. Ko je za da se ovaj zakljuak, predlog
zakljuaka Odbora za poljoprivredu usvoji u celini sa ovim nadopunama.
Ko je za, neka digne ruku? Hvala vam lepo.
Vidim da je veina.
Ko je protiv? (nije niko.)
Ko je uzdran? / jedan /
Konstatujem da je predlog zakljuaka usvojen sa veinom glasova uz jedan glas uzdran.
Sa ovim je prva taka dnevnog reda zavrena.
Prelazimo na 2. taku dnevnog reda:
INFORMACIJA O SNABDEVANJU ELEKTRINOM ENERGIJOM REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE SA POSEBNIM OSVRTOM NA POJEDINE REGIJE
Ja bih molio resorno ministarstvo da podnese izvetaj.
KRIKA:
Jo jednom sve pozdravljam. Zakljuak je Skuptine da se napravi jedna informacija o
elektroenergetskoj situaciji i da se naravno obrazloi sa kompletnom situacijom, na jednoj,
drugoj, treoj regiji kako je zapravo i organizovana elektroprivreda. Zbog toga ovde osim
mene, u referisanju po ovoj problematici su prisutni i direktori distributivnih podruja koji
e naravno svako sa svog aspekta i svako sa svojim problemima izii i obrazloiti situaciju
na Skuptini.
Naravno, da u ovom trenutku situacija je takva da nemamo restrikcija u isporuci elektrine
energije u celoj Republici Srpskoj Krajini i da je sigurno mnogo lake i mnogo mirnije
o toj problematici razgovarati. Meutim, svjesni smo i toga da u odreenim vremenskim
224
te etiri grupe. Prva grupa je grupa koja se ne moe iskljuivati u nikakvim sluajevima i
naravno, za tu grupu mora biti elektrine energije. Radi se o domovima zdravlja, bolnicama,
klinikama i naravno svim tim ustanovama zdravstvenim. Tu su i objekti odnosno ustanove
socijalne zatite za smetaj invalidnih i drugih lica tu su i regionalni gradski objekti za
opskrbu pitkom vodom i funkcionisanje komunalnih slubi i to je ta dakle I. grupa.
U II. grupi je jedan vei niz objekata. Naravno, tu su ja u pokuati to krae da vam
kaem o kojim se objektima radi. To su objekti za proizvodnju osnovnih prehrambenih
proizvoda pekare, ljekare i slino, vojni objekti, industrijski pogoni, namjenske proizvodnje
za odbranu zemlje. Objekti u kojima su smeteni dravni organi, sistemska preduzea
kao to je pota, elektroprivreda. Znaajni objekti, i slube unutranjih poslova, objekti
osnovnog i televizijskog i radio programa, objekti Narodne banke, za kole i predkolske
ustanove, pumpne stanice za snabdijevanje gorivom, objekti za smjetaj ljudi i objekti
vatrogasnih jedinica, aerodromi, rudnici i jamska eksploatacija, toplane i plinare veeg
kapaciteta, pogoni prehrambene i bazne hemije, objekti hidrometeorolokih i seizmolokih
zavoda, kazneno-popravni domovi, okruni zatvori, objekti neophodni za funkcionisanje
eljeznikog saobraaja, javna rasveta u glavnom gradu Republike Srpske Krajine.
To su ti objekti koji spadaju u II. grupu.
III. grupa vrlo kratko. Objekti od posebnog znaaja za privredni ivot Republike Srpske
Krajine ili od drugog znaenja koji kao takav prethodno utvrdi Vlada Republike Srpske
Krajine i objekti meunarodnih organizacija i stranih predstavnitava.
U IV. grupu dolaze objekti od posebnog znaaja za privredni ivot i ivot graana
na nivou optine, koje kao takve prethodno utvrde izvrni savjeti optine, uz uslov da
ih Elektroprivreda Krajine radi ujednaenog pristupa izmeu optina uvrsti u plan
selektivnog ogranienja.
Naravno, da o tome odluuju izvrni saveti optina a to su znaajni proizvodni pogoni,
znaajne trgovinske organizacije, javna rasveta u optinskim centrima, ostale znaajne
organizacije i ustanove. To su etiri grupe.
Naravno, da za te etiri grupe isto tako ima odgovarajuih problema i tehnikih
ogranienja da bi se to zapravo tako i provelo ali na jedan nain je regulisano i pomae u
ovom dijelu posla. Dakle, rekao sam za uvod bi rekao ovoliko i molio kolege koji su tu koji
e dati malo obrazloenje, koji e vas upoznati sa problemima sa kojima se oni susreu u
sprovoenju tih restrikcija u problemima koji se odnose i na habanje postrojenja i na ostale
koji su prisutni vezano za to sprovoenje i naravno, neto to e vam dati jednu kvalitetniju
sliku o tome koji su problemi prisutni i na koji nain se pristupa.
Najbolje bi bilo da se taj dio posla to manje obavi i najmanje bi oko toga bilo prie. To
su nekakva ogranienja u bilo emu, pa vidite i kod elektrine energije i kod dizel goriva,
onda je to naravno mogue da se iskonstruiu i razliite prie i razliiti problemi, da se
pojave, naravno onda kada tih problema nema, onda je sasvim drugaija situacija.
Molio bih kolege da direktori distributivnih podruja gospodina Mandia195 i gospodina
Krbavca196 da oni daju dodatno obrazloenje.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem gospodinu ministru.
Gospodin Mandi.
195
196
Ljupe.
Pero.
226
MANDI:
Potovani gospodine predsednie, predsednitvo, cjenjeni ministri, potovani poslanici,
gosti, dozvolite mi da vam se u ime Elektroprivrede Krajine obratim.
Ja sam Mandi, i kao to ree direktor sam distributivnog podruja sjeverne Dalmacije
i Like, ja bih na poetku mog izlaganja iznio neke podatke koji se odnose na elektrinu
energiju, na snabdijevanje elektrinom energijom Republike Srpska Krajina za prolu
godinu.
U periodu od 1. 1. do 31. 12. 1994. godine, nae elektrane su proizvele 316 miliona
512.191 kilovat asa elektrine energije. Od toga HE Obrovac 182 miliona 772.800
kilovat asova, HE Manojlovac, 111 miliona 156.950 kilovat asova elektrine energije,
HE Golubi 22 miliona 387.056 kilovat asova elektrine energije i mala hidroelektrana
Kri, 195.292 kilovat asa elektrine energije.
Ta elektrina energija je potroena na sljedei nain. Vlastita potronja iz elektrana 2
miliona 518.055 kilovat asova, distributivno podruje Dalmacije i Like potroilo je 171
milion 252.457 kilovat asova elektrine energije, distributivno podruje Banije, Korduna
i zapadne Slavonije je potroilo 114 miliona 178.406 kilovat asova elektrine energije,
a u Republiku Srpsku je isporueno 28 miliona 563.274 asa kilovat asa elektrine
energije. Moram rei da smo mi u proloj godini u prvom mjesecu u drugom, u treem, u
etvrtom i u jedanaestom imali viak elektrine energije. Znai, proizveli smo vie nego to
smo potroili. U petom mjesecu to je bilo tano onoliko koliko smo potroili, a u estom,
sedmom, osmom, devetom, desetom i dvanaestom imali smo manjak elektrine energije.
Najvei manjak se pokazao u oktobru kada je proizvedeno svega 6 miliona kilovat asova
elektrine energije a bila je realna potreba za oko 25 miliona. Tako da je od prilike jedna
etvrtina proizvedena i tada su bile redukcije najvee.
Zbog toga u mjesecima koje sam nabrojao su provoene redukcije da bi se smanjio
ovaj debalans elektrine energije. Princip je takav da se energija Republike Srpske Krajine
i Republike Srpske i nabava iz SR Jugoslavije preko izgraenih dalekovoda tretira kao
zajednika. Utvreni su sledei kriterijumi za raspodjelu elektrine energije tako da podruje
Banjaluke dobije 43,2%, Dvor, Kostajnica, Caprag, Okuani, Pakrac, 1,8%, Petrinja,
Glina, Vrginmost, Vojni, Slunj i Plaki 4,4% plus 0,5% koji su dobili posebno za odreene
kategorije izbeglica. Podruje Dalmacije, Lika je dobila 8,5%, a ostala podruja Republike
Srpske to se odnosi na Doboj i Bijeljinu 41,8%.
Vano je napomenuti da su procenti odreeni na osnovu potronje u aprilu i maju,
a to su bili topli meseci, meseci kada nije bilo grijanja i nije bilo redukcije. Znai, taj
osnov za raspodjelu elektrine energije po distributivnim podrujima a isto tako na nivou
distributivnih podruja po radnim jedinicama na nie je bio isto takav. To je odgovor onima
koji ponekad kau zato je neko dobio vie, neko je dobio manje. Princip je na podruju obe
srpske drave bio jednak.
Na podruju sjeverne Dalmacije, Like su odreivane kvote po optinama, odnosno po
radnim jedinicama gde se to uglavnom i pokriva. Na osnovu ovoga to sam sada rekao.
Meutim, poto je bilo dosta prigovora tada smo zauzeli jedan stav da se svim potroaima
jednak broj asova dnevno isporuuje elektrina energija. To je najee bilo svima u isto
vreme, ali nekada zbog teine elektroenergetskog sistema nije se to moglo nabaviti. Neko
je dobio ranije, neko je dobio kasnije, ali u svakom sluaju svaki isti broj asova dnevno.
Ovakav nain e se najverovatnije i za Baniju, Kordun provesti u sljedeim redukcijama
koje e sigurno slijediti.
227
229
Hrvatska Kostajnica.
231
Milan.
Dragan.
Branko.
232
Ja u pod onom takom zatvorenom, jer se neke stvari ne mogu izneti ta je razlog svega
toga, i to sam ja ogoren.
Pogon Caprag je bivi pogon Siska, 70 kilometara se uz granicu vezuje, 33 sela dre
4.000 prikljuaka domainstava treba da ive, samo da ive u Solinu, oni to ne mogu dobiti.
Kolika je potronja bila prije, na osnovu toga se radi plan. Ranije nije bilo potronje, nisu
mogli da dobiju, pa su, prema tome, u plan uli vrlo nepovoljno.
Meni je izuzetno ao to ovde nema gospodina Masnikose.202 Mi nismo iz Capraga, nego
i iz ireg podruja, taj problem na Skuptinu samo tako da doe, ja sam kod gospodina
bio etiri puta i sa predlozima, pismeno obraali, sa kadrovima i ne znam sve sa kojim
varijantama, meutim, nikako nismo uspeli da doemo do onog reenja koje bi zadovoljilo
potrebe stanovnitva ireg podruja.
Da smo dobili one elemente koje smo traili, onda ne moe biti ovakva razlika sto posto
u redukciji da ima jedna regija od druge. Nema osnove da ima. Nema ni po prirodi, ni po
broju domainstava, nikakvog elementa nema da bude ovakva razlika. Ja ne bih hteo da
idem na regionalizam, ali se to jednom mora ispoljiti. To se mora rei zbog ega je to tako.
Nema nijednog elementa da bude takva razlika u distribuciji elektrine energije, uz sve ove
tehnike probleme koje su kolege ovde navodile.
Na strani 8. kae da Caprag ima 69 izuzetih iz redukcije, a na strani 8. se samo spominje
neka dva vodovoda od nekih deset vodovoda kojih ima. Spominju se samo dva sa 7.685
kilovat asova. To je to su uspeli od redukcije dobiti. A jedan gostioniar, ja bih rekao
na naem uem podruju, ne bih iao iroko, nee mi Branko203 zameriti, ja moram te
podatke da uzmem da vidite kako to izgleda, da se to usporedi. Evo, pod rednim brojem
45. sam je potroio 6.816 kilovat asova, a Optina Caprag koja ima blie 4.000, jer je tu
deo Kostajnice204 koji je vezan 4.000 domainstava, preko 10.000 stanovnika on je dobio u
prioritetu za ova dva vodovoda 7.000. Mislim da tu nema opravdanja. Da smo sami radili
20.000 kilovatni vod, da smo sami, to moram otvoreno ovde rei, dovodili strunjake iz
Banja Luke i plaali devizno da se osposobi, da smo sve pokuavali. Ja u vam rei koji su
pokazatelji kad bude zatvorena sednica, ta je pokazatelj tog rezultata. Nismo mi ljuti ni na
gospodina Krbavca, ni na gospodina ministra, ali smo izuzetno ogoreni.
(Upadica s mesta: Ne uje se na snimku).
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Predsednik upozorava poslanike da ne ometaju govornika. Da se drimo predloenog
dnevnog reda.
IVKOVI:
Ali smo izuzetno ogoreni na gospodina Masnikosu, sa kojim smo pokuavali na sve
mogue naine uspostaviti kontakt, razreiti problem, zavravalo se samo na praznim
priama i dolascima u Knin. Dolazak u Knin sa prostora Banije, daleko 300 kilometara,
nije ba jeftino.
Ovaj pokazatelj i ova informacija, ja uvaavam sve ono to ste vi rekli, ja znam deo
problema, sa gospodinom Krbavcem sam razgovarao, ali znate u tome svemu, a to ete
videti pod onom takom koja je zatvorena, jer ne moemo iznositi neke podatke, to se
stravino odrazilo na ivot na tim rubnim prostorima. Zbog toga je, izmeu ostalog, moj
predlog, sada je dobro, nema redukcije, svi smo manje zatalasani, da se na Skuptinu,
202
203
204
Vukain.
Dmitrovi.
Hrvatska Kostajnica.
233
pravu djelatnost, a onda staviti pod kontrolu ovaj dio komercijalnih gubitaka. Kaite po
optinama koliko imamo mjerila elektrine energije, koliko se pauala rjeava. Ja to ne
govorim radi elektroprivrede, nego radi ukupnog sistema stvaranja ekonomskih odnosa.
Na kraju, ja vam moram rei, da ovaj dio problema, bio to ministar, predsednik Vlade,
ili bilo ko drugi, ko vam kae da nee biti redukcija za godinu-dvije, sigurno e vas slagati.
U ovom sistemu, na ovaj nain finansiranja i u ovim uslovima, ja garantujem da od 5 do
10 godina sigurno e biti problema u periodu od maja do decembra meseca. Bie iz razloga
to mi u tom periodu nemamo nijednog termo izbora, niti e se nai problem i rjeenje sa
Republikom Srpskom, a posebno Srbijom ne. Jedan podatak, 110 kilovatni dalekovod,
to je rekao kolega Mandi je samo jedan detalj. Za izgraditi jedan novi kvalitetan izbor
elektrine energije za nae potrebe u tom periodu se radi negde izmeu 100 i 200 megavata
ukljuujui Banja Luku i 400 megavata. Raunajte oko 4 miliona dolara po megavatu, pa
ete onda videti koje su to cifre.
Ja preporuujem da se odnosi sa Republikom Srpskom i Srbijom, delom elektroprivrede
govorim, moraju hitno razmotriti i rijeiti i komercijalno i tehniki, da se to institucionalno
uvee.
Ja bih molio da to bude zakljuak u vezi sa ovim. Da se u delu svih investicija napravi
lista prioriteta i da bez te liste prioriteta nita se ne gradi, jer sam siguran sa nekim malim
elektranama moemo rijeiti pojedina podruja, kao to je Slunj i ostalo. Moda e nam
termoelektrana u Plakom biti jedan od prioriteta. Niko na tom problemu danas ne radi.
Predloio bih da Odbor za energetske poslove, ne znam kako se zove taj Odbor, za ovih
godinu dana nisam bio prisutan tom Odboru, a smatrao sam da ipak treba koji su u struci
pozvati, da se napravi energetska strategija i da se vidi na koji nain izfinansirati dugorono
probleme kao to je energetika.
Posebno bih vas zamolio, vi ste potpuno u pravu, da ima nepotenja, da ima isto tako u
raspodeli pojedinanih, grupnih, pa i regionalnih vladanja. Ako to ne prevaziemo i na dio
primitivizma na svim nivoima, ja sam siguran da emo imati samo sukobe. Ove godine e
biti neto bolje nego prole godine. Ali da bi bilo neto bolje u iduoj godini, moramo sesti
i dogovoriti se ta e se graditi i da ovaj parlament sa svojim odborom zna ta treba da se
gradi i da se ugradi mehanizam da nam se ne desi dalekovod Slunj-Plitvice koji se gradi ve
tri godine. Taj dalekovod je mogao omoguiti neki bonitet na tom prostoru. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem kolegi Bjegoviu. Ko se javlja za re?
Poto se niko ne javlja za re, a trebamo da izradimo zakljuke po ovoj drugoj taki
dnevnog reda, ja predlaem da se sastane Odbor za energetiku, industriju, graevinarstvo
i rudarstvo i da Odbor zajedno sa ministrom sastavi zakljuke i da Skuptini predloi
zakljuke.
Predlaem da se napravi pauza od 20 minuta, da Odbor u tih 20 minuta napravi zakljuke
i predloi Skuptini.
(Pauza 20 minuta)
NASTAVAK RADA POSLE PAUZE u 19 sati
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Nastavljamo sa radom. Molim predsednika Odbora za energetiku da iznese zakljuke
Molim vas, lanovi Odbora za energetiku, industriju, graevinarstvo i rudarstvo su:
Kalember Milan, Macura Stanimir, Madarac Ljubomir, Dmitrovi Branko, Brdar Milan,
235
Beldar Zoran, predsednik, Vorkapi Bogdan, Gunj eljko, Ivanovi Obrad, zamenik
predsednika.
Molim gospodina Macuru, lana Odbora da proita zakljuke.
Izvolite.
STANIMIR MACURA:
Cijenjeno predsednitvo, gospodo ministri, uvaene kolege i kolegice poslanici,
Ja u ime Odbora za energetiku i rudarstvo da proitam zakljuke koje smo donijeli:
ZAKLJUCI
1. Prihvata se Informacija o snabdijevanju elektrinom energijom Republike Srpske
Krajine sa posebnim osvrtom na regije.
2. Zaduuje se Javno preduzee Elektroprivreda Krajine da na distributivnom podruju
Banije, Korduna i Zapadne Slavonije provede jedinstveni nivo redukcija u svim optinama,
kao to je sluaj i na distributivnom podruju Like i Dalmacije.
3. Zbog velikih problema rada elektroprivrednog sistema Republike Srpske Krajine
u postojeim uslovima potrebno je da Vlada Republike Srpske Krajine iznae dodatne
mogunosti finansiranja u poveanju proizvodnje elektrine energije i kvalitetnijeg
odravanja energetskih objekata i postrojenja.
4. Zbog velikih problema sa oteenjima i otuenjima na objektima i postrojenjima
Elektroprivrede Krajine zaduuju se organizacije zaduene za distribuciju elektrine
energije i organi unutranjih poslova na svim optinama da poduzimaju zajednike mjere
zatite navedene imovine.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Zahvaljujem gospodinu Macuri. Ja vas molim, ko ima jo neto da nadopuni, ako smatra
da ime neke nadopune zakljucima. Izvolite.
Poto nema niko nita, ja u to jo jednom proitati i dati na glasanje.
Znai, Odbor za energetiku Skuptine Republike Srpske Krajine predlae Skuptini
Republike Srpske Krajine da ove zakljuke usvoji ovako:
1. Prihvata se Informacija o snabdijevanju elektrinom energijom Republike Srpske
Krajine sa posebnim osvrtom na regije.
2. Zaduuje se Javno preduzee Elektroprivreda Krajine da na distributivnom podruju
Banije, Korduna i Zapadne Slavonije provede jedinstveni nivo redukcija u svim optinama,
kao to je sluaj i na distributivnom podruju Like i Dalmacije.
3. Zbog velikih problema rada elektroenergetskog sistema Republike Srpske Krajine
u postojeim uslovima potrebno je da Vlada Republike Srpske Krajine iznae dodatne
mogunosti finansiranja u poveanju proizvodnje elektrine energije i kvalitetnijeg
odravanja energetskih objekata i postrojenja.
4. Zbog velikih problema sa oteenjima i otuenjima na objektima i postrojenjima
Elektroprivrede Krajine zaduuju se organizacije zaduene za distribuciju elektrine
energije i organi unutranjih poslova na svim optinama da poduzmu zajednike mjere za
zatitu navedene imovine.
Ja vas molim, da dizanjem ruku se izjasnimo po pitanju ovih zakljuaka.
Ko je za zato da se ovi zakljuci prihvate? (Hvala lepa. Vidim da je velika veina.)
Ko je protiv? (Niko)
Ko je uzdran? (Jedan poslanik)
Konstatujem da su ovi zakljuci prihvaeni sa velikom veinom uz jedan glas uzdran.
236
Potovane kolege poslanici, u toku druge take dnevnog reda duan sam da vas upoznam
da sam dobio inicijativu predsednika Republike Srpske Krajine gospodina Milana Martia,
kao i predlog 20 poslanika Skuptine Republike Srpske Krajine da se izglasa nepoverenje
prvom ministru Vlade Republike Srpske Krajine gospodinu Borislavu Mikeliu.
Na osnovu lana 87. Ustava Republike Srpske Krajine i Poslovnika o radu Skuptine
Republike Srpske Krajine duan sam kao predsjednik Skuptine ovo dati u proceduru, a to
glasi:
lan 87.
Glasanju o nepoverenju prvom ministru ili bilo kojem ministru Vlade moe se pristupiti
tek posle tri dana od dana podnoenja zahteva.
Duan sam da vas obavestim da emo na sledeoj sjednici postaviti taku dnevnog reda
Izglasavanje nepoverenja prvom ministru Vlade Republike Srpske Krajine.
Isto tako, duan sam da vas obavestim, da sam obavestio Iskru nau novinsku agenciju
da sam dobio ova dva predloga.
Predlog emo itati i dati u tampu.
Ja u vam odmah rei, da u predlog gospodina Martia u toku veeri iskopirati i da sutra
ujutro ete svi imati u pismenoj formi ove predloge gospodina predsednika Martia. Mislim
da nema potrebe da itam.
(Upadica s mesta: Ima)
Ovo je dolo u toku rada sednice. Mi smo dnevni red utvrdili. Ja sam morao da upoznam
Skuptinu s ovim predlozima. Mi imamo utvren dnevni red koji je ova Skuptina na
poetku sjednice utvrdila. Prema tome, nema potrebe da itam, u ovom momentu.
Ja sutra zakazujem sjednicu Skuptine u 8 asova, nastavak sjednice.
Molim vas, sutra u 10 asova nastavak sjednice.
Dobiete u pismenoj formi predlog gospodina predsednika Martia.
(Veera je organizirana u Domu Srpske vojske i Domu penzionera).
(Sednica prekinula sa radom u 19 asova i 20 minuta).
Sjednica nastavak, 2. 3. 1995. g.205
PREDSEDNIK RAJKO LEAJI:
Poto imamo zvanian predlog predsjednika Republike gospodina MILANA MARTIA
i predlog 20 poslanika Skuptine Republike Srpske Krajine da se pristupi izglasavanju
nepovjerenja prvom ministru Vlade RSK, a s obzirom na lan 87. Ustava Republike Srpske
Krajine treba proi najmanje tri (3) dana da bi se moglo staviti u dnevni red. Predlaem, a
s obzirom da ova sadanja Vlada i prvi ministar nisu u mogunosti da predloe bilo koga,
znai bilo kakvu popunu Vlade u taki broj 3., kao i obrazlaganje Zakona koji su ovdje
u dnevnom redu, predlaem da se nastavak ove sjednice odri u sredu (8. marta), u 10
asova i da 1. taka dnevnog reda bude izglasavanje nepovjerenja prvom ministru Vlade i
poslije toga da nastavimo ovim dnevnim redom koji nam je izostao. Ja vas stvarno molim
da uvaite. Hvala lepo.
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 9.
205
Dopisano rukom.
237
54
1995., oujak 1.
Petrinja
Odluka SO Petrinja sa zahtjevom Komandi 31. pbr SVK za detaljnu analizu vojnog poraza
u sukobu s postrojbama 5. korpusa Armije BiH u zapadnoj Bosni, te zahtjevom da vladajue
institucije RSK daju potporu u stvaranju profesionalnih vojnih postrojbi i osiguraju pomo
za obitelji poginulih i nestalih pripadnika SVK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE PETRINJA
Broj: 01-144/95.
Petrinja, 01. 03. 1995.
Na osnovu lana 23. Statuta Skuptine optine Petrinja, Skuptina optine Petrinja na 4.
vanrednoj sjednici odranoj 28. 02. 1995. godine donijela je
ODLUKU
lan 1.
Trai se od Komande 31. p. br. ili vie komande da izvri detaljnu analizu dogaanja naim
jedinicama na dan 23. 02. 1995. godine na ratitu u Zapadnoj Bosni kao i prijedlog mjera
sve u pismenom obliku radi otklanjanja uzroka koji su doveli do gubitaka u jedinicama.
lan 2.
Jedinice koje se upuuju na ratite prethodno se trebaju pripremiti (obuiti) i meusobno
upoznati i nakon toga mogu biti upuene na izvrenje zadatka.
lan 3.
Nalae se poslanicima u Skuptini RSK da potenciraju raspravu u republikoj Skuptini na
temu stvaranja profesionalne vojske i interventnih jedinica.
lan 4.
Trai se od Vlade Republike Srpske Krajine da intervenie sa materijalnim sredstvima za
pomo porodicama poginulih i nestalih.
lan 5.
Trai se od Komande brigade da preispita sposobnost itavog komandnog sastava brigade
od komandira odelenja do komandanata bataljona.
lan 6.
Upuuje se prijedlog Vladi RSK da donese odluku kojom bi se regulisao nain plaanja
boraca u jedinicama SVK-e. Visina primanja boraca na prvoj borbenoj liniji ne smije biti
manja od primanja radnika u privredi i vanprivredi RSK.
lan 7.
Odluka stupa na snagu danom donoenja.
Obrazloenje
Uslijed brojnih primjedbi odbornika boraca uesnika u jedinicama Srpske vojske Krajine,
na stradanja naih jedinica u Zapadnoj Bosni, te zahtjeva grupe odbornika odrana je
vanredna sjednica Skuptine optine Petrinja.
U raspravi koja je voena na tu temu, donijeta je Odluka kao u dispozitivu.
238
55
1995., oujak 1.
Petrinja
Zahtjev SO Petrinja Ministarstvu obrane RSK da analizira ulogu i djelovanje 31. pbr
na bojitu u zapadnoj Bosni i odgovori na pitanja vezana za mobilizaciju i obranu na
podruju SO Petrinja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE PETRINJA
Broj: 01-145/95.
Petrinja, 01. 03. 1995.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N
MINISTARSTVO ODBRANE
n / r gosp. Rade Tanjga
M. P.207
Predmet: Zahtjev za realizaciju Odluke broj: 01-144/95.
Dana 28. 02. 1995. godine odrana je 4. vanredna sjednica Skuptine optine Petrinja.
Zahtjev za odravanje sjednice u skladu sa Poslovnikom, predsjedniku Skuptine uputilo je
18 odbornika svih stranaka i partija, sa predloenim dnevnim redom i to:
1. Analiza dogaaja na ratitu Zapadne Bosne,
2. Analiza poduzetih mjera u svrhu pravovremene odbrane podruja optine Petrinja.
Prva taka dnevnog reda definisana je na osnovu tragedije boraca 31. p. br. na ratitu
Zapadna Bosna i to po trei put. Naime, borci ove brigade od 11-og mjeseca 1994. godine
do kraja februara ove godine, stradali su tri puta. Brigada je izgubila 5 boraca poginuli, 26
boraca je nestalo, a prema jo nepotpunim podacima, vie od 20 ih je ranjeno.
206
207
239
240
56
1995., oujak 1.
Knin
Dopis kojim Udruenje ratnih vojnih invalida RSK od Skuptine RSK zahtijeva reguliranje
prava i povlastica vojnih invalida i obitelji poginulih
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
UDRUENJE RATNIH VOJNIH
INVALIDA KNIN
Broj:
Knin, 01. 03. 1995.
SKUPTINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Obraajui se Vama gosp. poslanici, mi ratni vojni invalidi RSK, elimo dati do znanja
da nebriga o nama i o porodicama poginulih je zabrinjavajua. Stie se utisak da ovoj dravi
bi najvie odgovaralo da ne postojimo, i tada bi problem bio rijeen. Ovakva briga tj.
nebriga drave o nama ratnim vojnim invalidima i porodicama poginulih, doima kao da
su sami invalidi krivi to su u takvoj situaciji, kao da je uee u ratu njihova privatna stvar,
malte ne, u dogledno vreme ako rat zavri bit e proglaeni krivima za rat.
Pitanje: Zato ovakve konstatacije i sa ovoliko ui nagomilane kod ratnih vojnih invalida i
porodica poginulih?
Odgovor: Zato to sa formiranjem Udruenja ratnih vojnih invalida, formulisanim
zahtjevima prema dravnim i optinskim institucijama (Vladi, ministarstvima, optinskoj
vladi, predsjedniku optine, partijskim liderima, itd.), nama se plasiraju samo obeanja i
tako u nedogled.
Nai zahtjevi su poznati i ovdje emo ih proitati a od Vas gosp. poslanika zahtjevamo da
ih ne zaboravite da ne bude na jedno ulo a na drugo izalo.
SPISAK ZAHTJEVA:
1. Rijeiti problem prostorija za Udruenje ratnih vojnih invalida na dravnom i optinskom
nivou (za sve optine u dravi).
2. Uskladiti Zakon o ratnim vojnim invalidima i porodicama poginulih RSK sa Zakonom
u SR Jugoslaviji.
3. Zahtjevamo odvajanje Ministarstva za borako-invalidska pitanja od postojeeg
ministarstva.
4. Zahtjev za zakonsku regulativu za oslobaanje carina i poreza na uvoz potrebnih sredstava
za ratne vojne invalide i porodice poginulih (vozila, ortopedska oprema, itd.). I. grupa
besplatno.209
5. Zahtjev Ministarstvu odbrane, MUP-u i G SVK210 za fond koji postoji na nivou vojske
RSK treba da se prenese na Udruenje ratnih vojnih invalida da bi se rijeilo stambeno
zbrinjavanje tekih invalida (paraplegija, kvadriplegija).
6. Zahtjev za rjeavanje stambenih problema invalida i porodica poginulih.
209
210
Dopisano rukom.
Isto.
241
1995., oujak 2.
Knin
Zapisnik s 35. sjednice Vlade RSK
57
ZAPISNIK
sa 35. sjednice Vlade RSK odrane 02. 03. 1995. god.
u zgradi Vlade u Kninu
Isto.
Okrugli peat: Udruenje ratnih vojnih invalida Republike Srpske Krajine, Knin.
242
58
1995., oujak 6.
Beli Manastir
Priopenje zastupnika Srpske demokratske stranke srpskih zemalja, Socijaldemokratske
stranke RSK te nezavisnih zastupnika s podruja SO Beli Manastir kojim izraavaju svoju
podrku predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliu
Za sekretara
Skuptine RSK220
U ime 23 odbornika Srpske demokratske stranke svih srpskih zemalja, 12 odbornika
Kluba nezavisnih i odbornika Socijaldemokratske stranke Skuptine optine Beli Manastir,
koji ine veinu od ukupno 54 odbornika, obraamo se javnosti Pismom podrke Vladi
Republike Srpske Krajine i njenom predsedniku, gospodinu Borislavu Mikeliu.
Bez obzira na opravdanost kritike izvrne vlasti u Skuptini Republike Srpske Krajine,
smatramo da je ova Vlada uinila velike napore na stabilizaciji ukupnog ivota u Republici
Borislav.
Milan.
215
Stevo.
216
Dopisano rukom.
217
Isto.
218
Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
219
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
220
Dopisano rukom.
213
214
243
[.., v. r.]221
[.., v. r.]222
[.., v. r.]223
59
1995., oujak 6.
Obrovac
Zamolba Izvrnog savjeta opine Obrovac upuena Ministarstvu prometa i veza RSK da im
pomogne postaviti televizijski odailja za prijem signala TV RSK, RS i SRJ na prostoru MZ
Karin Gornji
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OPTINA OBROVAC M. P.224
IZVRNI SAVJET
Broj: 02-201/95.
Obrovac, 06. 03. 1995. godine
MINISTARSTVO SAOBRAAJA I VEZA
RSK KNIN
K N I N
221
222
223
224
Potpis je neitak.
Isto.
Isto.
Prijemni peat: Javno preduzee Radio-televizija Republike Srpske Krajine Knin, broj: 92/95, 16. 3. 1995.
244
PREDMET: Izgradnja TV repetitora, trai se.Ve due vremena graani Mjesne zajednice Karin Gornji obraaju se ovom Izvrnom
savjetu da im se pomogne izgradnja TV repetitora za podruje te MZ. TV repetitor koji je
ranije bio izgraen za potrebe podruja Karina nalazio se na podruju bive MZ Pridraga.
Godine 1991. TV repetitor je uniten ratnim dejstvima, zbog ega je cijelo podruje Mjesne
zajednice Karin ostalo bez mogunosti da gledaju TV program RSK, RS i Savezne Republike
Jugoslavije, pa je upuen da jedino gleda TV program Zagreba, to kod tih ljudi ostavlja
negativan utjecaj. Mjesna zajednica Karin sa izbjeglicama ima oko 2.000 stanovnika, a u
ljetnom periodu za vrijeme turistike sezone bude i do 10.000 stanovnika.
Zbog izloenog, molimo naslov da se zauzme i pomogne u izgradnji TV repetitora za
podruje MZ Karin Gornji.
S potovanjem!
NA ZNANJE: PREDSJEDNIK
RTV RSK Knin
M. P.225 Stevo Ljubii, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 604.
60
1995., oujak 7.
Beli Manastir
Priopenje za javnost belomanastirskog Opinskog odbora Srpske partije socijalista kojim
izraavaju protivljenje zahtjevu za smjenom tadanje Vlade RSK, predvoene Borislavom
Mikeliem
SRPSKA PARTIJA SOCIJALISTA
OPTINSKI ODBOR SPS BELI MANASTIR
Broj: 1-03/95.
Beli Manastir, 07. 03. 1995. god.
[.]226
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Imajui u vidu sadanju politiko-bezbedonosnu situaciju Republike Srpske Krajine,
njeno meunarodno politiko okruenje, a posebno status UNPROFOR-a i pretnju
oruanom silom Republike Hrvatske, duboko smo zabrinuti inicijativom grupe poslanika
i predsednika MILANA MARTIA za smenu predsednika Vlade RSK BORISLAVA
MIKELIA, a samim tim i Vlade.
lanstvo Optinskog odbora SPS-a Beli Manastir i mnogobrojni simpatizeri u povlaenju
ovakvih poteza, ne vide nain stvaranja jedinstva srpskih interesa i nacionalne suverenosti na
srpskim etnikim prostorima.
225
226
245
U sadanjoj fazi stvaranja dravnosti RSK, SPS OO Beli Manastir zalae se za mirno
i dogovorno reavanje svih unutranjih i spoljnih problema, kako u narodu ne bi izazvali
sumnju, nemir i podele, koje ugroavaju stepen integracije srpskih etnikih prostora.
Molimo Vas gospodine predsednie, da svojim autoritetom rasplamsate Svetosavski duh
u zavaenoj brai, i da spreite inicijativu za smenu predsednika Vlade i ministra.
Uvereni smo da vreme koja dolazi, zahteva od nas vie jedinstva i sloge u sudbonosnim
trenucima za srpski narod.
M. P.227
PREDSEDNIK OO SPS BELI MANASTIR
Milan Kneevi, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 29., kut. 9.
61
1995., oujak 7 .
Glina
Zakljuak SO Glina kojim se ukazuje na probleme u provedbi proljetne sjetve na podruju
glinske opine te se ujedno zahtijeva adekvatna pomo institucija RSK u osiguravanju
nunih koliina repromaterijala i nafte za lokalnu poljoprivrednu mehanizaciju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE GLINA
Broj: 01-109/2-95.
Glina, 7. mart 1995. godine
Na osnovi lana 12. Statuta optine Glina broj: 01-1120/92., 1124/92., 562/93.,
Skuptina optine Glina razmatrajui Informaciju o organiziranosti poljoprivrede na
podruju optine Glina i priprema za proljetnu sjetvu, na 7. sjednici odranoj dana 7. marta
1995. godine, donijela je
Zakljuak
I
Informacija o organiziranosti poljoprivrede na podruju optine Glina i priprema za
proljetnu sjetvu prima se na znanje.
II
Skuptina optine Glina:
konstatira da na podruje optine Glina do poetka provoenja proljetne sjetve nisu
stigle predviene koliine repromaterijala i naroito nafte potrebne za proljetnu sjetvu;
upozorava nadlena resorska ministarstva da optina Glina nee moi izvriti plan
proljetne sjetve i zasijati predviene povrine zemljita;
227
Okrugli peat: Srpska partija socijalista, Optinski odbor SPS, Beli Manastir.
246
62
1995., oujak 7.
Glina
Zakljuak SO Glina u kojem se izraava odlunost stanovnitva da se aktivno ukljui u
obranu i suprotstave eventualnom napadu hrvatskih postrojbi na RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE GLINA
Broj: 01-109/1-95.
Glina, 07. 03. 1995. godine
Na osnovi lana 12. Statuta optine Glina broj: 01-1120., 1124/92. i 562/93., Skuptina
optine Glina na 7. sjednici odranoj dana 7. marta 1995. godine, donijela je
Zakljuak
7. Uz sjedniki zapisnik
8. Arhiva, ovdje
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., SO Glina, kut. 2.
63
1995., oujak 7.
Slunj
Odluka Odjeljenja obrane Slunj Uprave MO Kordun o imenovanju povjerenika i
zamjenika povjerenika Opinskog taba Civilne zatite za podruje MZ Donji Poloj, s
razdiobom njihovih zadataka, vezanih uz problematiku evakuacije lokalnog stanovnitva u
sluaju napada hrvatskih postrojbi na RSK
MINISTARSTVO ODBRANE
UPRAVA KORDUN VOJNI
ODELENJE ODBRANE SLUNJ
Broj: 02-31/1-95.
Slunj, 07. 03. 1995. god.
MJESNA ZAJEDNICA DONJI POLOJ228
Predmet: Imenovanje povjerenika CZ i njihovih zamjenika
U MJESNOJ ZAJEDNICI DONJI POLOJ Optinski tab Civilne zatite imenuje
Dejanovi Milo Milu roen 1937. godine sa stanom u D. POLOJ broj 16 i njegovog
zamjenika Niki Miladin roen 1933. godine sa stanom u D. POLOJ broj 12.229
Prema Planu Optinskog taba CZ u spaavanju stanovnitva i materijalnih dobara
povjerenici CZ i njihovi zamjenici u MZ imaju osnovne zadatke:
raditi na ureenju skloninih kapaciteta / sklonita, podrumskih prostorija, izgradnji
novih sklonita /,
sainiti spiskove stanovnitva za sklanjanje, da se tano zna tko i gdje se u sluaju
navedene opasnosti sklanja,
raditi na pripremi stanovnitva mjesne zajednice za evakuaciju kao i zbrinjavanje
izbjeglica na podruju mjesne zajednice,
sainiti spiskove stanovnitva za evakuaciju i sredstva za prevoz, evakuaciju sprovesti
potpuno,
nareenje o evakuaciji stanovnitva prima se od ratne jedinice koja pokriva mjesne
zajednice KOMANDANTA BRIGADE,
obavjetavati stanovnitvo o zranim opasnostima i sklanjanju u podrumske prostorije
i druge zaklone, kuririma osigurati brzo obavjetavanje stanovnitva za evakuaciju ili druge
opasnosti koje neprijatelj nametne.
Pravce evakuacije stanovnitva MZ odredit e komanda najblie jedinice.
228
229
Dopisano rukom.
Podcrtani podaci upisani su rukom u izvorniku.
248
povjerenici CZ, njihovi zamjenici i drugi graani duni su provesti sve neophodne
mjere Civilne zatite za zatitu stanovnitva i materijalnih dobara.
ovo uputstvo za provoenje mjera zatite i evakuacije stanovnitva dostavljeno je svima
povjerenicima CZ u mjesnim zajednicama.
M. P.230 N A E L N I K:
Odi Stanko [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., Evakuacija, kut. 1.
64
1995., oujak 8.
Knin
Prijepis tonskog zapisa nastavka 1. sjednice te 2. sjednice prvog redovnog zasjedanja
Skuptine RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA
MAGNETOFONSKI SNIMAK
SA PRVE SJEDNICE PRVOG REDOVNOG ZASJEDANJA SKUPTINE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE, ODRANE 08. 03. 1995. GODINE U KNINU231
Knin, 08. marta 1995. godine
MAGNETOFONSKI SNIMAK
sa Prve sjednice I. redovnog zasjedanja
SKUPTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
odrane 08. marta 1995. godine u Kninu
Sjednica poela sa radom u 13,00 asova
Sjednicom je predsjedavao LEAI232 RAJKO, predsjednik Skuptine Republike Srpske
Krajine.
MIRJANA RODI
(Prozivka prisustva poslanika na prvoj sjednici I. redovnog zasjedanja Skuptine Republike
Srpske Krajine. Spisak prozvanih poslanika je sastavni dio ovom magnetofonskom
snimku233).
Ima li jo neko? Sjednici prisustvuje 75 poslanika.
230
231
232
233
249
kaem stav na, nego je jednostavno rekao da je sjednica zavrena uz ovo obrazloenje koje
sam maloprije izneo. Ja zaista gospodo poslanici ne vidim ni udnije ni jadnije Skuptine
od nae. Mi smo postali servis koji eka nareenje, da li je tu dilema oko nekog interesa
odozgo, da li je to interes naroda, da li je to interes odozgo, a taj interes odozgo esto
se poklapa sa interesom odozdo samo je pod platom i sakriven u interesu odozdo, sami
prosudite, ja zaista ne mogu da uestvujem u ovakvom radu, niti mi pada na pamet da
uestvujem u ovakvom radu na ovakav nain.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Zahvaljujem gospodinu Vujiu, ali moram rei uvaavajui njega kao starog prosvjetnog
radnika, on verovatno zna da ne moe uenik doi u drugi razred ako nije zavrio prvi
razred. Mi prvu sjednicu nismo zavrili.
(Aplauz)
Gospodin Gondi.
GONDI RATKO:
Kolege i koleginice poslanici, ja stvarno ne znam vie ta da kaem. Prolu sednicu
predsjednik parlamenta je samovoljno prekinuo, jednostavno je objavio prekidam,
zavravamo, nastavit emo osmog marta. O tome niti je bilo izjanjavanja, niti diskusije,
niti je bio prijedlog konkretno da je obrazloen zato, uglavnom raspustio je Skuptinu i
momentalno se dobar deo poslanika digao i napustio bez da smo dobili pravo i kompletno
objanjenje zato se to ini. Objanjenje predsjednika parlamenta je bilo, da, obzirom da je
predsjednik republike podneo zahtjev za izglasavanje nepovjerenja prvom ministru, da je
to podnijela i grupa poslanika, da se eto mora prekinuti i da bi se nakon tri dana nastavila
rasprava o tom pitanju. Nije bilo ni jednog jedinog razloga da ne nastavimo Skuptinu po
ostalim takama dnevnog reda, ako se ta taka o izglasavanju nepovjerenja treba odloiti
za tri dana. Ni jednog razloga nije bilo da ne nastavimo rad o drugim izuzetno vanim i
bitnim pitanjima. Meutim to je predsjednik parlamenta na svoj, na svoju vlastitu-linu
odluku uinio i time je uzurpirao sebi pravo koje mu apsolutno ni po pisanim i nepisanim
zakonima ne pripada. Gospodine predsednie ako mi nismo zavrili prvi razred onda vam
nije mesto ni u obdanitu po takvom ponaanju.
(Aplauz)
elim da vam kaem, gospodo poslanici, mi smo u ovaj parlament izabrani od naroda,
da predstavljamo narod, interes naroda, interes drave. Bojim se i sve vie sam ubeen da
kod nas u ovom parlamentu, da su formirane dve grupe, ne politikom, ne po stranakoj
opredeljenosti, nego po opredeljenosti iz pitagorskih nauka. Moram da kaem da dobar
deo ljudi koji sede ovdje su nadmaili Pitagoru u geometriji. Neverovatno, ali istinito, jer
su daleko vei strunjaci za estar nego to je Pitagora ikad bio. To je razlog to se ne moe
dnevni red sada koji je na proloj sednici zakazan usvojiti, odrati, odraditi onako kako
treba. Nikako ne prihvatamo ovo, iznenadnu inicijativu, iznenadno probueno oseanje
za neki udnovati red u Skuptini, ne prihvatamo nastavak sednice koja je na onaj nain
prekinuta, ne moemo to prihvatiti, to ni jedan poslanik ne moe prihvatiti. Predlaemo za
ovu sjednicu da obradimo ono to je i reeno, da raspravimo o poverenju prvom ministru
Vlade, a onda da nastavimo dalje sa dnevnim redom. Jer Skuptina je prekinuta iskljuivo
radi toga to je navodno dolo do pitanja povjerenja prvom ministru. Prema tome moram
inzistirati na tome da se rad ove Skuptine nastavi u tom pravcu i da prva taka dnevnog
reda u svakom sluaju bude pitanje poverenja prvom ministru Vlade.
251
valjanu odluku na temelju objektivnih injenica ne tedei nikoga. Miljenja sam, to je moje
lino miljenje da je kriminalizacija drutva dostigla zabrinjavajue razmjere. U razgovoru sa
ljudima esto me pitaju: Pa kada e dravni organi energinije i efikasnije zatititi pravnu
dravu? Kada emo se izboriti za vladavinu prava i zakonitosti? Kada e profunkcionirati
institucije sistema? Kada e se poduzeti adekvatne, ali molim vas adekvatne mjere protiv
dezertera, profitera, pa zatim mjere protiv sitnih do onih najkrupnijih kriminalaca i lopova,
a pogotovu ono to nam je obaveza, protiv organiziranog kriminala? Ja pitam vas, da li ima
optine u naoj Republici u kojoj nema verca naftom, naftnim derivatima, nekontrolisane
sjee ume, neplaenih poreza itd. da ne nabrajam.
(Upadica od predsjednika Skuptine gospodina Rajka Leaia: To emo kolega Maljkovi
sve raspraviti u okviru dnevnog reda).
Do kada u ja sebe da pitam gospodo, ja sam to sebe pitao i ranije, do kada u ja izigravati
noja i gurati glavu u pijesak i to ne vidjeti. Zato se Vlada nije oglasila, a isto tako i druge
dravne institucije koje moraju doi na dnevni red, na optube iznesene u sredstvima
javnog informisanja. Jel ja moram biti informisan preko Srpskog glasa, a ne preko ove
institucije a ne preko Skuptine i njenih odbora. Ja gospodo poslanici maligni tumor iz
organizma mora se to je hitnije odstraniti i to je mogue radikalnije, a ovo je gospodo
upravo neto to podsjea na maligni tumor. Prema tome svako daljnje odugovlaenje,
otezanje, neblagovremeno djelovanje imat e katastrofalne posljedice. Neki kau nisu sazreli
uslovi, nije vrijeme, a ja poruujem tima mi smo u velikom zakanjenju. Na negativne
pojave je i ranije upozoravano, dodue dosta stidljivo, ali je esto odgovarano, nije vrijeme
za energino reagiranje, pa se to objanjavalo druga strana e to iskoristiti u propagandne
svrhe. Ja sam miljenja da je voda dola do grla i tolerancija prema kriminalu pogotovu
prema organiziranom kriminalu vie ne smije biti. Oekivao sam da e za neuinjeno ili loe
uinjeno uslijediti ostavke to je jako vano, naalost, njih nema.
(Upadica od predsjednika Skuptine gospodina Rajka Leaia: Ja vas stvarno molim...)
Ne morate vi ni sluati, imate Vi i pametnijeg posla, sigurno.
(Aplauz)
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI: Ja vas stvarno molim, da se drite dnevnog reda.
MALJKOVI:
Osnovna taka, gospodo je kriminal, i mi moramo ui u taj problem, a po meni ovo je
samo danas poetak ulaska u rjeavanju te problematike. I bilo bi tragino kad bi mi danas
samo stali na ovome. Mnogi moraju doi na red, inae ja ne vidim daljnjeg razloga da ja u
cirkusijadama uestvujem i ne vidim daljnjeg razloga da ja troim i onako teko zaraeni
sirotinjski dinar etajui se u Kninu bez ikakvih rezultata i bez pokuaja da se problemi
rijee. Ja ne vidim svrhe da ja i dalje budem poslanik, ukoliko se to tako nastavi.
(Upadica predsjednika Skuptine gospodina Rajka Leaia: Ja vas molim da o dnevnom redu
raspravimo kolega, a poslije na taki dnevnog reda imate pravo da raspravljate o svemu).
Pa zna se ta je dnevni red, pa prva stvar imate inicijativu predsjednika republike, zadnji put
ste to obeali, idemo to pa onda idemo dalje raditi.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Evo to je va prijedlog, i ja u dati Skuptini da se izjasni. Ko je za to da se ispotuje
Poslovnik, molim vas, gospodine Bjegovi samo ako je u pitanju dnevni red, samo to
moe.
253
ORE BJEGOVI:
Potovano predsjednitvo, potovani lanovi Vlade, drage kolege i koleginice poslanici,
dozvolite mi, ne znam zato ovako velike tenzije i zato se prepucavamo na ovaj nain. Ja bi
iskoristio priliku da naim enama ovdje, da im svima estitam Dan ena.
(Aplauz)
Mislim da mi imamo parlament koji je kvalitetniji nego prethodni, ali vjerujem da e idui
biti kvalitetniji od ovoga. Ne trebamo se mi boriti van demokratskih principa, mislim da
smo mi ovdje u Skuptini prave demokrate, kao to vidite nekada se ovako nije moglo
govoriti. Ja bi predloio u ovom dijelu da shvatimo da se stvara i drava, da se stvara i
stranka. Sve ovo to mi proivljavamo proi e jedan dugi period, volio bih da to bude
godina dana, ali bojim se da emo se truditi puno vie. U tom dijelu ima samo zamjerka
velika naem predsjedniku, kojega ja puno uvaavam, nije ni njemu lako, zato on ovaj posao
prvi put radi, pa nemojte shvatiti da je to neki veliki problem, ali sam siguran, siguran da
moemo pomoi svima nama da poslanike grupe ili predstavnici sjednu 15 dana prije
sjednice i da se dogovori dnevni red. Da se naemo i razgovaramo, jer ja stalno kaem da je
ovjek i magarac pametniji od ovjeka. U tom dijelu vidim da e biti ovdje dosta izgubljenog
vremena, a izgubili smo ga od poetka, molim predsjednika da Poslovnik potujemo, ono
to je osnovno kad se pozovemo da budemo u pravo vrijeme i sa pravim dnevnim redom.
Zato predlaem da ne bi pravili daljnje diskusije da se povuku poslaniki predstavnici i da
dogovore dnevni red, jer ovako se moe izgubiti onaj dio demokratije u koju ja vjerujem.
Hvala.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Zahvaljujem. Ja molim Parlament da se opredjeli ko je za to da se potuje Poslovnik i da
se najprije zavri prva sjednica i odmah im zavrimo prvu sjednicu odmah nastavljamo sa
drugom sjednicom.
VUJI RANKO:
Molim predsjednika Skuptine da dozvoli pauzu od 15 minuta radi konsultacije jer ovo
je potpuno nova situacija i prema kojoj mi nemamo odreen stav, molim vas makar 20
minuta ili koliko nam bude trebalo, ne mogu sad ovdje konkretno da ocenim koliko nam
vremena treba. Radi se o presedanu koji je neverovatan. Mi smo zateeni potpuno s njim.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Ja potujem predlog gospodina Vujia, dajem pauzu od 15 minuta. Znai nastavak slijedi
u 14,45 minuta.
(Pauza)
PREDSJEDNIK VLADE BORISLAV MIKELI:
Potovani predsjednie, potovani poslanici, na samom poetku da kaem, vidim da
je ovako jedinstveno veliki interes za ovu Vladu, za Republiku Srpsku Krajinu rekao bi
jedinstven na prostoru bive Jugoslavije, moda i ire jer ovakav interes kakav je pokazan za
ovu Vladu koju ja vodim i mene i na kraju i za ovaj parlament i za Republiku Srpsku Krajinu
moe da znai veliki plus. Bez obzira, kako ko o nama mislio i kakve nam kvalifikacije dao.
U par navrata bilo je ve stavljeno na dnevni red taka dnevnog reda Popuna Vlade. Tu
smo u prvom redu mislili na onaj dio, poslije Vukovara, kada smo izvrili smjenu ministra
unutranjih poslova i kada smo stavljanjem gospodina Pavkovia234 da bude v. d. do izbora
ministra unutranjih poslova bez obzira da li emo ostati na istom profesionalcu. To je
234
254
jedan od zadataka koji je uao u kritini dio vremena, jer za desetak dana e biti etiri
mjeseca kako drimo ustvari tu funkciju v. d.-a. Ocenjujui tu situaciju, kakva je i u drugim
republikama da su ministri zaista iz civilnih struktura u sluaju u Srbiji, zatim u Republici
Srpskoj, na nivou Jugoslavije, na nivou Crne Gore i uvaavajui dakle demokratske pomake
koji nisu mali u okvirima Republike Srpske Krajine, pogotovu nakon viestranakih izbora
i sastav ovoga parlamenta, njegove ozbiljnosti i shvatanje opteg zadatka Republike Srpske
Krajine i za njenu sadanjost i za njenu budunost, uvaavajui dakle sve kvalitete strune,
moralne gospodina Pavkovia koga kao strunjaka niko nigdje nije osporio, smatram da
je potrebno da kaem nekoliko uvodnih napomena prije nego to iziem sa prijedlogom
ministra unutranjih poslova RSK, uvaavajui sve kvalitete strune i moralne gospodina
Pavkovia, ocenili smo u svim konsultacijama do sada, da iziemo sa ministrom civilom.
Isti je sluaj i kad je u pitanju javna bezbednost, isti je sluaj i sa dravnom bezbednosti,
postavljanje gospodina Ace Drae koji vodi tu slubu i koji je do sada pokazao apsolutno
visoki kvalitet. Nikakve dileme nema da e ovjek koga emo predloiti imati apsolutnu
kooperativnost sa svim onim organima koji su za nau republiku, za nau slubu bitni
polazei od Republike Srpske do Savezne Republike Jugoslavije. Predlog ministra za
unutranje poslove smatram nakon konsultacija koje smo obavili da je mogue izvriti na
dananjoj Skuptini, zato predlaem da budui ministar unutranjih poslova bude Slobodan
Peri, roen 1956. godine, u Toliu u optini Korenica, diplomirani je pravnik, bio je
sekretar Skuptine i predsjednik Izvrnog savjeta Skuptine optina Korenica. Istovremeno
je i poslanik Skuptine, to znai da mu je narod na toj optini na podruju Like dao
neposrednim glasanjem poverenje. Oenjen je i otac je dvoje djece. U radu Vlade na mjestu
ministra za invalidsko-boraka pitanja pokazao je veliku kooperativnost. Dosta je uinio
u ovih godinu dana i mogu da kaem kao predsjednik Vlade da ga smatram jednim od
najuspjenijih ministara na podruju tome kome je radio i da je postigao dobre rezultate.
Inae potrebno je da istaknem da i u Perievoj biografiji stoji da je bio predsjednik SDS-a u
Zagrebu od njegovog osnivanja.
Drugi predlog za ministra informisanja u Vladi nakon odlaska i to je usvojena ostavka na
Skuptini gospodina Rauo235 ostalo je neupranjeno mjesto. Nakon konsultacija koje sam
obavio predlaem jednog od iskusnih i rekao bih energinih ljudi tog podruja i dobrog
poznavaoca tog podruja. Dakle, predlaem gospodina Dragu Kovaevia, roenog 1950.
godine u Kninu, zavrio studij za socijalni rad, ovdje prije toga da kaem da je gospodin
Peri diplomirani pravnik. Oenjen i takoer otac dvoje djece. Sada je predsjednik
Skuptine optine Knin, jedne od najveih optina u Republici Srpskoj Krajini. Poto
je gospodin Kovaevi i poslanik u Skuptini, znai da je neposrednim viestranakim
izborima dobio apsolutno povjerenje glasaa. Inae gospodin Kovaevi due vremena se
bavi ovom problematikom. Sada je i predsjednik Upravnog odbora SDS-a RSK. Upranjeno
mjesto za ministra za rad boraka i socijalna pitanja predlaemo gospodina Jageti Mirka,
diplomiranog ekonomistu, roenog u Vukovaru, 1960. godine, poslanik je u Skuptini
RSK, koji je takoer neposrednim izborima dobio poverenje naroda na tom terenu. Sada
je komercijalni direktor Uljarica Vukovar. Prije otadbinskog rata, bio je ef poslovnice
u Veleprometu Vukovar. Neposredno nakon rata bio je i direktor Uprave prihoda u
Vukovaru i zamjenik predsjednika Izvrnog savjeta Vukovara i sekretar za privredu. Veoma
je ambiciozan, temeljit i dobar strunjak. To su dakle u ovom trenutku tri prijedloga za
235
Borivoj.
255
popunu Vlade na jednoj od narednih sjednica ili da budem sasvim precizan na narednoj
sjednici predloiu vam proirenje Vlade u kojoj e, a izvrili smo i taj dio konsultacija, u
koju e iskljuivo ui kadrovi sa podruja Slavonije, Baranje i Srema, a radi se o trojici ljudi
koja e ui u sastav Vlade, iskljuivo sa tog podruja, a konsultacije e se obaviti u okvirima,
dakle istonog Srema, istone Slavonije, Srema i Baranje. Evo vrlo kratko to sam imao da
kaem.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Zahvaljujem gospodinu Mikeliu. uli smo predloge ja molim poslanike da li emo
glasati sa dizanjem ruku ili prozivkom.
Dobro, otvaram pretres, da li ima neko da doda.
SIMO KRNI:
Moram da kaem i prije svega molim predsjednika Odbora za ustavna pitanja i
predsjednika Zakonodavnog odbora da tumae i nama koji smo laici ili polulaici odredbe
Ustava, Poslovnika, zakona itd. Ja vas molim ako to neemo raditi, onda ne radimo po
naim najznaajnijim dokumentima, a to znai Ustavom. Proitau vam samo lan 78. da
ne idem ja sada u detalje, mogao bi i da kaem i re moram da kaem o ovome.
(Upadica predsjednika Skuptine gospodina Rajka Leaia u vezi predloga je otvoren
pretres i molim vas da se toga drite).
Ovo je povreda Ustava i molim te ljude koji su zadueni za tumaenje tih propisa jer su i
struni i odgovorni i izabrani od ove Skuptine. Pie ovako u lanu 78. Ustava nae Republike
Srpske Krajine: Predsjednik RSK predlae Skuptini kandidate za lanove Vlade, poto
saslua miljenje veine poslanika u Skuptini, da li je to bilo ili nije (upadica predsjednika
izmjenjeno je izmjenjeno). Je li nam obeano da emo dobiti preieni tekst Ustava, da
emo dobiti preieni tekst Poslovnika, pa nismo ga dobili, molim vas. Nisam dobio.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Ko se javlja za re? Oito se nitko ne javlja. Ja predlaem da se izjasnimo sa dizanjem
ruku izvrimo glasanje ili prozivkom. Ko je za to da se sa dizanjem ruku izvri glasanje? Ko
je za nek digne ruku. Hvala lepa, vidim veina. Ko je protiv? Simo je protiv. Izvrit emo
glasanje sa dizanjem ruku. Ko je za to da se predloeni kandidati dipl. pravnik Slobodan
Peri izabere za ministra unutranjih poslova i gospodin Drago Kovaevi izabere za ministra
informisanja? Oemo li pojedinano. Slaem se. Ko je za to da se Peri Slobodan izabere za
ministra unutranjih neka digne ruku. Hvala lepa, ko je protiv? Nije niko, ko je uzdran?
Pet uzdranih. Konstatujem da je Slobodan Peri izabran za ministra unutranjih poslova sa
44 glasa za i 9 glasova uzdranih.
(Aplauz)
Dajem drugi prijedlog na glasanje. Ko je za to da se Drago Kovaevi izabere za ministra
informisanja? Ko je za nek digne ruku. Ko je protiv? Jedan je protiv. Ko je uzdran?
Konstatujem da je Drago Kovaevi izabran za ministra informisanja sa 53 glasa za, pet
uzdranih i jedan protiv.
(Aplauz)
Prelazimo na etvrtu taku dnevnog reda, prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o drutvenoj brizi o djeci. Ja molim izvjestioca da uzme rije.
PERI SLOBODAN:
Moram odraditi ovaj dio posla koji je ostao iz sadanjeg mandata, svi smo mi dobili
u dnevnom redu Prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o drutvenoj brizi o djeci,
mijenja se samo jedan lan, dio lana 50. Zakona o drutvenoj brizi o djeci, ako se neko
256
sjea tog Zakona u tom lanu pie da se prava iz oblasti drutvene brige o djeci finansiraju
iz budeta. Meu njima je i pravo na djeji doplatak. U meuvremenu je Vlada donijela
Uredbu o pravu na doplatak za djecu. Doplatak se poeo da isplauje 01. 01. ove godine
i u primjeni te Uredbe smo primjetili jednu neloginost u Zakonu pa je na ovaj nain
je ispravljamo, dakle lan Zakona glasi da se doplatak za djecu finansira iz doprinosa o
doplatku za djecu, taj doprinos se ve ubire i iz njega se ve finansira, a na ovaj nain
usklaujemo Zakon, odnosno da kaem popravljamo Zakon i da ovo pravo ostane i da se
koristi. Hvala eto toliko, ako ima kakvih pitanja, dakle radi se samo o tome da se doplatak
za djecu finansira iz doprinosa za djecu.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Ja se zahvaljujem.
Ja molim predstavnike odbora da iznesu stav odbora. Gospodin Marko Atlagi, predsjednik
Zakonodavnog odbora.
MARKO ATLAGI:
Potovano predsjednitvo, kolege i koleginice poslanici, Zakonodavni odbor je odrao
sjednicu prije prole Skuptine i donosi odluku na svom sastanku, iznijet u vam prijedlog
Zakona onako u onom obliku kako ste ga vi dobili u materijalima i kako ga je obrazloio
ministar Peri.
Hvala lijepo.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Zahvaljujem gospodinu Marku Atlagiu.
Otvaram pretres. Ko se javlja za re? Poto se niko ne javlja za re, dat u to na glasanje
prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o drutvenoj brizi o djeci.
Ko je za to da se ovaj prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o drutvenoj
brizi o djeci usvoji ovako kako je izvestilac predloio? Ko je za to nek digne ruku. Hvala
lepa vidim da je veina. Ko je protiv, nije niko, ko je uzdran, nije niko. Konstatujem da
je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o drutvenoj brizi o djeci usvojen
jednoglasno.
Prelazimo na petu taku dnevnog reda Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o oruju
i municiji.
Ja molim izvjestioca da uzme rije. Odmah da kaem da je ovaj Prijedlog Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o oruju i municiji predloila Srpska radikalna stranka.
PAVKOVI NEBOJA:
Potovana gospodo, budui da je ovaj Zakon proao proceduru Ministarstva unutranjih
poslova obrazloio bih ga svega sa nekoliko reenica. Radi se o inicijativi Srpske radikalne
stranke po kojoj oni graani koji odbiju iz ideolokih ili nekih drugih razloga sluiti Srpskoj
vojsci Krajine ne mogu po vaeim zakonima o nabavljanju i dranju oruja i municije ne
mogu nositi oruje koje se moe posjedovati, dakle u svojini graana. Smatramo inicijativu
dobrom. Prijedlog tog Zakona o izmjenama i dopunama je razraen. Bit je u tome da
onaj ko iz bilo kojih razloga odbije sluiti u Srpskoj vojsci Krajine, jednostavno ne moe
posjedovati ni oruje po vaeem Zakonu. To je svega dva lana izmjene i dopune i mislim
da bi to zaista trebalo usvojiti, mada inae po vaeem Zakonu koje Ministarstvo unutranjih
poslova ima u postupku razmatranja zahtjeva za nabavljanje oruja moe isto tako, takvom
graanu moe oruje da se oduzme. Mislim da se to treba usvojiti i da je to jedna dobra
inicijativa i dobar prijedlog izmjena i dopuna Zakona. Hvala.
257
259
da estitam Dan ena svim majkama poginulih boraca i svim ostalim majkama i enama u
Republici Srpskoj Krajini. Ja bih samo htio da Odbor za saobraaj i veze pitam u vezi dopisa
koji smo uputili Vladi u vezi kupnje dva inobusa237, u vezi uvezivanja Krajine i otvaranja
autobusne linije od Knina pa do zapadne Slavonije. ta je sa tim i kako je, jer otada o tome
se nita nije raspravljalo, niti se podnosila informacija ta e biti sa tim uraeno i zato to
nije uraeno. Hvala.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Zahvaljujem gospodinu ubri, i da napomenem da je gospodin ubra lan Odbora i da
smo mi 1. treeg odrali Odbor i zakljuci Odbora se slau sa izvjetajem gospodina ubre.
MINISTAR PAEN:238
Potovano predsjednitvo, gospodo ovo to je iznio gospodin ubra ja bih samo htio
ispred Odbora za saobraaj i veze da nije dolo do kupovanja inobusa iz razloga to TP
nije imao para, ali obzirom da je proao Zakon o TP-u proceduru Vlade i kad proe
proceduru Skuptine to e biti osnov za minimalno funkcionisanje eljeznikog saobraaja. I
upravo stoga, tvrdim da e se moi kupiti inobusi o kojima smo govorili, a koji bi saobraali
na relaciji Knin-Benkovac i Knin-Graac. Oko otvaranja autobusne linije na relaciji KninDvor mogu kazati to da je Ministarstvo za saobraaj i veze poslalo dopis preduzeima
iz Benkovca i Knina, Dvora i Petrinje i dobili smo potvrdan odgovor i iz Autoprevoza
Benkovac i mi bi tu liniju drali, da bi vozili, a od ovih ostalih preduzea jo nismo dobili
odgovor to ne znai da emo dobiti odgovore. I imamo jedan novi predlog, otvaranje linije
Vrginmost-Knin, dakle taj e dio biti povezan. Hvala.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Ja bi jo neke prijedloge Odbora za saobraaj i veze izneo. 01. 03. 1995. godine u 8,00
asova odrana je sjednica Odbora za saobraaj i veze, na kojoj je upravo raspravljano
funkcionisanje eljeznikog, drumskog i PTT saobraaja. Sve to je ovo gospodin ministar
rekao mi se slaemo u principu da dve garniture inobusa treba nabaviti, ali treba raditi da
se to pre to nabavi, ali je stav Odbora i predlae ovoj Skuptini do nabavke inobusa i do
dolaska inobusa na ovaj prostor da se uvedu eljeznike linije, na relaciji Knin-Benkovac i
Knin-Graac. Takoer je prijedlog da se uvede autobuska linija koja e povezati Dalmaciju,
Liku, Kordun i Baniju. Stav Odbora je da se to odradi u roku od 10 dana. Znai do 20.
marta da se to odradi. Ja uvaavam miljenje prevoznika, ali za uspostaviti jednu liniju
treba svega par dana. Mi takoe kao Odbor predlaemo da Vlada RSK pomogne TP
Krajine u nabavci tri garniture inobusa koji su sada u remontu za inobuse u Zrenjaninu.
Odbor je prihvatio informaciju o nabavci i montai telefonskih centrala u Kninu i Petrinji.
Ove dve centrale prema informaciji trebalo bi da budu montirane do kraja marta 1995.
godine to je za svaku pohvalu, ali isto tako Odbor predlae da se pomogne PTT-Krajini
u nabavci Pupinovih239 centrala za centralu Korenica i Vojni. Dalje, Odbor je prihvatio
informaciju i o putanju digitalnog sistema od 3600 kanala izmeu Knina i ostalog dela
srpskog i takoe Odbor predlae Vladi RSK, odnosno Skuptini da se naloi plaanje PTT
usluga svim dravnim slubama, jer prema nekim informacijama neke slube troe veoma
mnogo telefona, i to su uglavnom meudravni razgovori. Hvala lepo.
Ima li jo neki prijedlog.
237
238
239
261
BIBI BRANKO:
Na osnovu zakljuaka sjednice Skuptine u Okuanima jedan od zakljuaka je glasio da
se utvrdi o utvrivanju mjesta prebivalita poslanika. Taj postupak je u toku, ja samo da vas
obavijestim da e to do slijedee Skuptine biti uraeno na podruju RSK.
OBRAD IVANOVI:
Ja bi prije svega pozdravio predsjednitvo i kolege poslanike. Ja bi rekao samo nekoliko
rijei u vezi nabavke telefonskih centrala. Problem optine Parkac je taj to do dan danas
nema rijeen PTT sistem odnosno telefoniju. Optina Pakrac je napravila projektnu
dokumentaciju i dostavila je Vladi RSK. Ja bi molio da se rjeenje PTT sistema, odnosno
telefona za podruje optine Pakrac uzme kao prioritetno pitanje i da se rijei u to kraem
roku. Evo samo toliko.
MINISTAR PAEN:
Obzirom da je Pakrac kao telefonsko podruje izostavljen iz dravnog projekta koji je
raen u PTT-u mi nismo razmatrali podruje Pakraca, ali zato na slijedeoj sjednici Vlade
ii emo sa prijedlogom da se nabavi centrala za optinu Pakrac. U ponudi koju imamo ta
centrala kota oko 170 hiljada dinara. Toliko.
MINISTAR TANJGA:240
Potovani predsjednie, potovani poslanici, htio sam intervenisati samo zbog toga to
ovdje niko nije iz Odbora za odbranu i bezbednost iziao. Mi smo na zadnjoj Skuptini
dobili svi poslanici, a i ja kao lan Vlade dobili smo neke zakljuke Odbora, skuptinskog
Odbora za odbranu i bezbednost koji je zakljuke napravio na svojoj sjednici odranoj 28.
02. 1995. godine u Slunju. S obzirom da su zakljuci takve prirode, da ini mi se da ovdje
raspravljamo o njima u zatvorenom dijelu sjednice, ja sam iziao da interveniem samo zbog
slijedeeg. Jedan broj lanova Odbora mi je rekao da ne moe ii na sjednicu Skuptine u
Slunj, jer je to bilo dan uoi nae sjednice u Kninu, i da nismo bili u stanju s obzirom da
smo imali Vladu, bojim se da Odbor nije imao kvorum tamo. S obzirom da su podijeljeni
zakljuci kao takvi, da li da ih uvaavamo kao takve. Samo toliko.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Ja molim lanove Odbora za odbranu i bezbednost koji su prisustvovali sjednici u Slunju
da uzmu re i obrazloe te zakljuke. Nije bilo kvoruma, to znai da ovi zakljuci ne
obavezuju poto nije bilo kvoruma.
MINISTAR BUDI:241
Potovano predsjednitvo, dame i gospodo, Srpska radikalna stranka je priloila i Zakon
o povratu imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Vlada RSK je raspravljala i podrala taj
prijedlog i uputili smo prijedlog Republikoj geodetskoj upravi da se prikupi stanje imovine
da se znamo ta se prenosi. Ja se nadam da emo to imati na narednoj sjednici, kada e i ovaj
Zakon ii u proceduru.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Ko se jo javlja za re. uli smo miljenje odbora, ja bi stvarno zamolio Skuptinu da
ove stavove odbora prihvati. S tim sa ovim nadopunama, s tim da je gospodin Ivanovi
zadovoljan kupovinom telefonskih centrala za Pakrac. Molim da prihvatimo ovaj izvjetaj
odbora u cjelini. Ko je za to nek digne ruku. Vidim da je veina. Ko je protiv. Nije niko. Ko
je uzdran. Nije niko. Konstatujem da su predlozi odbora jednoglasno prihvaeni.
240
241
Rade.
Ljubia.
262
Prelazimo na sledeu taku dnevnog reda. Predlog Zakona o povratu imovine Srpskoj
pravoslavnoj crkvi.
Gospodin ministar je predloio da je u toku i da se to raspravlja na nekoj od iduih sjednica.
Ja molim Skuptinu da to prihvatimo. Ko je za to da se to odloi za slijedeu Skuptinu.
Nitko nije protiv, ni uzdran i konstatujem da e se o ovome raspravljati na narednoj
sjednici.
Peta taka je razmatranje problematike ratnih vojnih invalida i boraca. Ja molim nadleno
Ministarstvo za boraka i socijalna pitanja, zamolio bih ministra da uzme re.
Prijedlog Udruenja boraca mi smo dobili u pismenoj formi, mi smo iskopirali i podijelili
poslanicima u pismenoj formi.
SLOBODAN PERI:
Evo jo dio posla da odradim ta je ostao. Ja ovako predlaem, s obzirom da nije
ministarstvo predlaga ove take nego Udruenje boraca i Udruenje invalida, da skuptinsko
obezbeenje pozove ovu dvojicu ljudi, oni su dolje i da se proita pismo invalida.
RADE UBRILO:
Da pozdravim sve prisutne. Mi imamo materijal koji ste vi dobili, kako ree predsjednik,
ali ja u proitati ipak.
Obraamo se Vama gospodo poslanici, mi ratni vojni invalidi RSK, elimo dati do znanja
da nebriga o nama i porodicama palih boraca je zabrinjavajua. Stie se utisak da ovoj dravi,
da bi ovoj dravi najvie odgovaralo da ne postojimo i tada bi problem bio rijeen. Ovakva
briga, tj. nebriga o nama ratnim vojnim invalidima i porodicama palih boraca doima se da
su sami invalidi krivi to su u takvoj situaciji. Kao da je uee u ratu njihova privatna stvar,
u maltene u dogledno vrijeme ako rat zavri bit e proglaeni i krivima za rat. Pitanje, ovo
je kao neki uvod gore. Zato ovakve konstatacije i sa ovoliko ui nagomilane kod ratnih
vojnih invalida i porodica palih boraca? Mi smo na osnovu nekih naih razmatranja donijeli
ovo.
Nai zahtjevi su i evo njihovog spiska:
Rijeiti problem prostorija za Udruenje ratnih vojnih invalida na dravnom i optinskom
nivou (dosad je to rijeeno samo u etiri-pet optina i to je sve).
Ustavni zakon o Udruenju boraca sa zakonom SR Jugoslavije. Tu se radi nekih
beneficijama oko invalidnina, penzija, konkretno koeficijent kod nas u Krajini 1,0 a u Srbiji
1,8, maltene duplo, ne znam zato je tako kod nas. Ima jo puno toga to bi se moglo
ispriati.
Zahtijevamo odvajanje Ministarstva za boraka pitanja od postojeeg ministarstva. To je
ovo ministarstvo na kome je bio gospodin Peri. Tu se radi da ovo ministarstvo, to je opti
stav i utisak previe preiroko, vodi brigu o penzionerima o socijali i zaposlenju o ovome,
o onome i jo i o nama, a danas kad je drava u ratu mislim da je ovo pitanje itekako
vano. Bilo je nekih objanjenja ta e nam jo jedno ministarstvo. Ja u samo rei ovako
ako imamo ministarstva koja su u ovom trenutku beznaajna, recimo Ministarstvo turizma
primjer, jer turizma nema u dravi koja ratuje, smatram da je ovo vanije. Sutra nek rat
prestane imat emo problema sa porodicama palih boraca, sa invalidima, da ih stambeno
zbrinemo. To ministarstvo bi trebalo voditi iskljuivo rauna o toj kategoriji ljudi. Zato smo
to i predloili. Ja koliko znam to e predloiti i ovi drugi koji dou iza mene da proitaju.
Zahtjev za zakonsku regulativu za oslobaanje carina i poreza za uvoz potrebnih sredstava
za vojne invalide i porodice poginulih. Tu se smatraju razna ortopedska pomagala, vozila
263
itd. To je bilo i u bivem reimu i u Jugoslaviji. U Krajini toga nema, ja sam neto uo da o
tome raspravlja Vlada i ako je to to, onda je u redu. Meutim taj proces bi se trebao ubrzati.
Zahtjev Ministarstvu odbrane i MUP-u i tabu vojnom za fond koji postoji, to je ono to
se izdvajalo 3% od vojnih plata, sad se meni se ini ne izdvaja vie nita, jer su plate toliko
bijedne i ovog momenta koliko ja znam ima 88 hiljada dinara na raunu. Te pare, ne znam,
ta je sa njima, neka mi neko objasni i ko ih koristi i zato stoje. Da se prebace na raun na
a mi bi ih upotrebili za opremanje radione za ortopedska pomagala jer smo dobili 37 hiljada
maraka ve iz Australije i ovo, ustvari tih 88 hiljada to bi bio solidan fond.
Zahtjev za rjeavanje stambenog prostora invalida i porodica palih boraca. To je
jedan ogromni problem. Ja u vam rei u mom razgovoru sa gospodinom Mikeliem,
predsjednikom Vlade, prije dva i pol mjeseca, oko tog problema lino mi je on rekao i
ljudi koji su s njim bili da na nivou Knina-optine ima oko tri stotine stanova razno-raznih
koji su uzurpirani. A ja imam podatke da ene sa dvoje-troje djece udovice palih boraca
po podrumima stanuju. Pa se vi malo zamislite nad tim problemom. Ja mislim da treba
pod hitno oformiti jednu komisiju pri Vladi, odnosno pri resornom ministarstvu koje mi
traimo da bude i tako e imati posla da se tano ustanovi stambeni fond, mi emo dati
spisak invalida i udovica i roditelja palih boraca po prioritetu to se ve zna broj djece, godine
itd. i da se po tom prioritetu ljudima ponu dijeliti stanovi, ako hoemo da imamo dravu.
To je zahtjev televiziji da imamo jedanput mjeseno prostor za emisiju gdje bi mi priali,
govorili, snimali na terenu situaciju, ta smo uradili, itd. Ja sam dobio odgovor juer od
televizije od direktora Bade242 do zasjedanja Upravnog odbora da je to odobreno. Ja se
nadam da e to biti u redu.
Odrediti tane koliine goriva za potrebe Udruenja mjeseno. Mi gospodo, sve ovo to
sad radimo, kad idemo po terenu, obilazimo ljude, idemo na sastanke itd. mi, ja u to
slobodno rei, mi prosimo. Ja moram otii ili kod ministra Veselinovia,243 ili kod ministra
Peria ili kod predsjednika drave ili kod nekog drugog itd. i prositi 20-30 litara benzina ili
nafte. Ja znam da goriva nema na bacanje, ali jedna razumna koliina na nivou optinskom
i republikom mogla bi se izdvojiti 20-30 litara mjeseno.
Rijeiti prijevoz u javnom saobraaju za invalide i porodice palih boraca, gradskom i
meugradskom. Mi do sada to nemamo rijeeno. Imaju neke kartice, tu smo isto neto
poeli raditi, nije uraeno jer nemamo sredstava. Trebalo bi napraviti iskaznice, da ovjek
moe rei da je invalid ili otac poginulog borca ili ena, dijete. To sad ne funkcionie.
Moramo platiti kartu u autobusu. Recimo iz evrsaka ili skradinskog zalea karta je 7 ili
8 dinara i nazad toliko. To je gospodo prosjena invalidnina naa. A ona je vrlo mala. Ja u
vam samo rei podatak moj, neu ii dalje, ja sam invalid 70% i za decembar sam dobio
35,70 para. Od tad ni pare. Koliko ko ima ne znam. Sad imamo neki zakljuak na osnovu
ovoga, pa u ja jo neke stvari dodati.
Znai to je tih devet taaka i ova deseta o pitanju invalidnine. Runo je za jednu dravu koja
nastoji da dri do sebe, do svog grba, himne i zastave i svega to je ini dravom da smo mi
ratni vojni invalidi doli na ovom najviem zakonodavnom tijelu traiti svoja prava. Da je
sve ilo kako treba na nivou ministarstva, Vlade mi ovdje pred ovim parlamentom danas ne
bi ni priali. Mi smo svjesni po onoj narodnoj Zdrav ne razumije bolesnog, ali ispostavlja
se da ova drava nam nije ni maeha a kamoli mati. Obzirom na va rad i vae sadanje
242
243
Duan.
Ratko.
264
obaveze gospodo poslanici mi invalidi i porodice palih boraca ne elimo vam oduzimati vie
vremena. Samo jo jedna napomena. Ostane li situacija i poslije ovog izlaganja na Skuptini
ista onda oekujte sakate ljude i ljude u crnom ispred vrata predsjednika Vlade, ministra
odbrane, ministra za boraka i invalidska pitanja, predsjednika drave, optina itd. Ovi ljudi
e za par dana biti prosjaci. Zahvaljujemo.
Druga stvar, kad su u pitanju zakoni koji se tiu ove kategorije ljudi, mi zahtjevamo da
dok ne budemo imali ministra odredimo nekog od naih ljudi da uestvuju u donoenju
predloga zakona. Suludo i nelogino se neki zakoni a da se nas nita ne pita. A nas ima
poprilian broj, a ja ne bi o tome jer milicija prenosi o tome govorio je cifra je povelika,
mogu vam rei da se radi o hiljadama ljudi. Jo jedna stvar koja je vrlo bitna u zadnja trietiri dana je jako manipulisano sa nama oko podrke ovome, onome itd. ak imamo jednu
informaciju sa novosadske televizije da je dola, a ko je potpisao ja sigurno ne, a tie se nas.
Mi ne zastupamo ni jednu stranku, mi smo vanstranako Udruenje. I u naem statutu tako
pie. I dok sam ja predsjednik tog Udruenja bit e tako. Juer je cura ona na Dnevniku
poela je ovo itati, onda su iskljuili, nestalo je struje, ta se desilo, uglavnom dola je do
polovine i stala, a zato u ga ja sad proitati: Jel se ovo prenosi. Odlino. Da narod vidi. Ovo
je sa televizije, ovo je knjiga protokola, itd. Saoptenje za javnost: Udruenje ratnih vojnih
invalida RSK energino odbacuje sve insinuacije i pokuaje da se nai stavovi prikau kao
stavljanje na stranu bilo kog pojedinca ili politike partije, to je pokuano gospodo u zadnja
dva-tri dana. I to neemo dozvoliti. Nai stavovi vezani za posljednje dogaaje u Skuptini
RSK su iskljuivo rezultat nae brige za budunost drave i elje da se do kraja rasiste sve
pojave koje predstavljaju opasnost za ostvarivanje naih nacionalnih ciljeva. Ti ciljevi prije
svega podrazumijevaju slobodnu, suverenu Republiku Srpsku Krajinu za koju su ivote dali
mnogobrojni patrioti i u kojoj e vladati zakon i demokratski odnos. Kao aktivni uesnici
otadbinskog rata na tome emo istrajati i ubudue jer smatramo da nam to pravo niko ne
moe uskratiti. Prema tome, jasno se govori da se ne radi o pripadnosti ni jednoj partiji.
Mi smo podrali inicijativu da se do kraja rasisti negativnost koja se tu nagomilala koja se
prikazuje i preko TV i radia i novina. I na kraju ja u ime Udruenja, jer sam ovlaten da tu
danas priam, traim od vas gospodo poslanici, da se odredite prema ovim zahtjevima tu.
Ja u jo jedanput neke stvari rei. Tu imamo etiri stvari koje ne moraju proi zakonsku
proceduru. One se mogu odmah rijeiti. To je rijeiti problem prostora. Druga stvar koja
ne mora proi zakonske regulative, to pitanje 88 hiljada koje se nalaze u tom nekom fondu
mjeovitom da se prebace, da bi ih mogli usmjeriti tamo kud treba, rekli smo oko pomagala
itd.
Trea stvar je ovo za televiziju, mi smo ve dobili odgovor, znai da o tome ne treba da sad
raspravljamo i etvrta je pitanje goriva. Ovih ostalih pet kojih imate pred sobom, to treba
proi kroz Vladu i doi tu da li da se usvoji ili ne.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Zahvaljujem gospodinu ubrilu.
PRIBIEVI:244
Potovano predsjednitvo, uvaeni ministri, dame i gospodo poslanici, dragi moji saborci.
Dozvolite mi da vas sve skupa pozdravim u ime Udruenja oslobodilakih ratova RSK i da
vam se zahvalim na datoj mi mogunosti da danas pred vas iznesem probleme sa kojima se
susree organizacija.
244
265
Problemi koji su vama manje vie poznati, a nije se do danas o njima raspravljalo iz
objektivnog, subjektivnog ili nekog treeg razloga. Na samom poetku moram vas
upoznati sa linom kartom Udruenja boraca RSK. Udruenje boraca RSK formirano
je u Okuanima, 23. 04. 1994. godine uz prisustvo delegata iz 19 optina nae RSK.
Prisutni delegati su sa oduevljenjem prihvatili svoju novu drutvenu vanstranaku,
socijalno-humanitarnu i patriotsku organizaciju kojoj je cilj djelovanje na demokratskim
principima u skladu sa Ustavom i zakonom. Draga brao i sestre imali smo tada veliku
moralnu podrku ne samo boraca, nego i svih struktura vlasti. Imali smo ak i sreu da su na
osnivakoj Skuptini prisustvovali predstavnici predsjednika drave, Glavnog taba Srpske
vojske Krajine, predstavnici Vlade, predsjednici borakih organizacija Srbije, Crne Gore,
Republike Srpske i Jugoslavije, predstavnici humanitarnih organizacija kao i predstavnici
Srpske pravoslavne crkve. Realizirali smo to su sve nae srpske zemlje imale. Osnovali
smo republiko Udruenje boraca koje e ubudue voditi brigu o borcima, invalidima i
porodicama palih boraca i civilnim rtvama rata. Prema vaeim propisima odmah smo
izvrili registraciju Udruenja u Ministarstvu unutranjih poslova i 29. 04. 1994. godine
upisani smo u registar drutvenih organizacija. Budui da je na osnivakoj Skuptini bilo
prisutno 19 optina, odmah smo Skuptini poslali materijale i ostalim optinama. Bila je
to pomo svim optinama radi iskljuivanja u daljnju veliku ratnu porodicu i mogu danas
slobodno kazati da je danas gotovo u svim optinama formirano optinsko udruenje ili
inicijativni odbori. Ima razliitih problema koji osporavaju nae aktivnosti. Nepokretni
smo jer nemamo vozila, problemi su sa komunikacijama, mala pomo nekih optinskih
struktura. Jo uvijek radimo na dograivanju situacije na terenu. Jednostavno reeno, idemo
na daljnje formiranje osnovnih organizacija u svakom selu nae republike. Kada proradi
zamiljeno Udruenje od optinskog do republikog tada moemo ii na daljnje snimanje
situacije i to:
stvaranje spiskova svih lanova Udruenja invalida, porodica poginulih, spiskove sa
osnovnim podacima o civilnim rtvama rata, stvaranje kartoteke o ueu u ovom ratu za
svakog borca, stvaranje kartoteke i evidencije za uesnike Prvog i Drugog svjetskog rata.
Koliko smo organizovani toliko e biti i na doprinos. Da bi realizirali sve potrebne zadatke
potrebna nam je vaa pomo. Do sada smo se obraali doslovno reeno svim, ali smo imali
malo pomoi. Mnogi nisu ni odgovorili na nae dopise, pa smo dosta ljuti i alosni na
takvo ponaanje prema nama. Do danas nijedan funkcioner nije imao vremena da svrati
u Staru Gradiku i da upita nas Udruenje za probleme sa kojima se susreemo, a kamoli
za probleme koje smo isticali u dopisima koje smo uputili. Da ne bi krivo shvatili ili neke
konstatacije evo vam primjera. U toku 94. godine poslali smo 71 dopis i to predsjedniku
drave, predsjedniku Vlade 21 dopis, nita odgovora, Skuptini RSK 18 dopisa, 1 odgovor,
Ministarstvu za rad, boraka i socijalna pitanja 13 dopisa, nita odgovora, Ministarstvu za
informisanje 2 dopisa, nita odgovora, Ministarstvu odbrane jedan dopis, jedan odgovor,
Ministarstvo finansija, tri dopisa, nita odgovora, Ministarstvo energetike tri dopisa, nita
odgovora, Ministarstvo unutranjih poslova dva dopisa, jedan odgovor, Biro Vlade u
Beogradu jedan dopis, nita odgovora i Glavnom tabu Srpske vojske Krajine, dva dopisa,
jedan odgovor. U vie navrata primljeni smo kod predsjednika republike i Vlade, kao i
Ministarstva za rad, boraka i socijalna pitanja, na nau alost sve se svelo na obeanja koja
do danas nisu realizirana. To draga brao i sestre teko pada. Porodice palih boraca, invalidi
i borci od vas trae da rjeavate njihove probleme, a mi praktino irimo ruke i ostajemo
njemi. Molimo vas da nam pomognete. Osjeamo da je i informisanje slaba taka u naoj
266
dravi i za to smo se odluili na borake novine, odtampali smo prijedlog u hiljadu komada
i poslali svim optinama, radio stanicama, korpusima i TV-centrima. Poslali smo i vama
dragi poslanici, samo s jednom namjerom da nam kaete da li ovaj prijedlog valja ili ne.
Imamo pohvale za ideju i svi kau to je davno trebalo da se uradi. A ja vam postavljam
pitanje kako? Svi dosadanji pokuaji su mrtvo slovo na papiru.
Mi od vas traimo:
1. Republikom Udruenju boraca da se prizna status drutvene organizacije od posebnog
znaaja poto su zasluge naeg lanstva posebne i smatram da ova organizacija predstavlja
cjelokupni boraki sastav nae RSK.
2. Da se razdvoji Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja na Ministarstvo za boraka
pitanja i civilne rtve rata i Ministarstvo za rad i socijalnu zatitu. Smatram da zbog obima
poslova i zadataka koji proistiu iz Ministarstva za rad, boraka i socijalna pitanja nisu u
mogunosti da adekvatno rjeava probleme uesnika rata i socijalno ugroenih.
3. Donoenje Zakona o zatiti boraca na nivou drave, da se odredi status borca, jer kao to
vam je poznato postoji Zakon o zatiti porodica poginulih i Zakon o zatiti ratnih vojnih
invalida i analogno tome smatram da bi trebalo zatititi ljude koji ovu zemlju brane ve petu
godinu.
4. Da se hitno uvede Pravilnik odlikovanja i drutvenih priznanja. Smatramo da je
najnormalnije da neko ko je pokazao sve ljudske, patriotske, borake vrline i kvalitete drava
im treba odati priznanje.
Gospodo poslanici, smatramo da je ovo najminimalnije vaih obaveza prema onima koji su
poloili ivote za nau otadbinu, koji su krvarili i dalje krvare za slobodu koja nam je svima
zajedniki cilj. Draga brao na kraju naeg izlaganja mi vas pozivamo na jedinstvo koje nam
je potrebnije vie nego ikad. Ovo je podrka boraca sa svih krajeva koji svi brane srpstvo.
U trenutku kada ustaka drava otkazuje gostoprimstvo UN i atakuje na granice Republike
Srpske Krajine. Interes nam mora biti svima isti. To je Republika Srpska Krajina i druge
nam alternative nema.
Sa vjerom u Boga i srpstvo uvjereni smo da imamo dovoljno pameti, hrabrosti i snage za
konanu pobjedu.
(Aplauz)
PREDJEDNIK RAJKO LEAI:
Hvala naem saborcu Pribieviu.
uli smo predlagae ove take dnevnog reda. Otvaram pretres.
DRAGAN VOJNOVI:
Potovani poslanici, potovani predsjednie, potovani ministri, dozvolite da vam kratko
predoim stavove i zakljuke sa proirene sjednice predsjednitva Udruenja boraca optine
Petrinja jer su me zaduili da prezentiram njihove stavove i miljenje vezano za status i poloaj
poginulih, ranjenih, naalost u zadnje vrijeme i nestalih naih boraca. Predlae se prvo da
se na nivou Republike Srpske Krajine donesu zakonski propisi i da se Udruenje boraca
stavi na budet RSK ili optine, jednostavno da se nae neko jedinstveno rjeenje, a ne da
ovisi o optinama i regijama. Drugo, trai se da se zakonskim propisima izvri kategorizacija
poginulih, ranjenih boraca, zatim da se prui puna zatita porodicama nestalih boraca. Za
sada to nije rijeeno. Da se rijei zakonski propisana zdravstvena zatita lanova poginulih
boraca i ranjenih boraca, invalida. Da se preko organizacija putnog saobraaja obezbedi
besplatan prijevoz invalida za stalno i za pojedini odlazak na ljekarski pregled kao i lanova
porodica poginulih. Zatim da se ublae socijalne razlike koje su nastale izmeu boraca
267
Branko.
269
to se tie samog finansiranja danas vjerojatno neemo rijeiti, ali sam pristalica ovakvog
naina rjeavanja, da se rijei kroz budete optinskih skuptina kad su u pitanju optinska
udruenja, ali isto tako iako nema zakonske osnove da pokuamo donijeti onaj zakon kako
bi rijeili i republiko Udruenje boraca. Na neki nain vidimo da je nadleno ministarstvo
vrlo ozbiljno to prihvatilo da je rijeilo odreeni broj problema koji su bili, a na neki nain
danas ovdje na ovoj Skuptini dajemo podrku i nadlenom ministarstvu i udruenjima
jednom i drugom, da se to na neki nain ubrza. Ja vjerujem to se tie samih boraca,
apelujem da se borcima na prvim linijama rijei njihovo finansiranje. To je po Zakonu o
platama, to nije na dnevnom redu, ali koristim priliku da pozovem nadleno ministarstvo,
da taj Zakon na neki nain stavi na dnevni red Vlade iz vie razloga. Iz razloga toga to su
neke radne organizacije i neke dravne slube u prvom redu mislim na optinske dravne
slube iskoile izvan odreenih kriterija. I to je ono to bode oi. Prema tome, ako doemo
svi u odreenu normalu, onda e biti drugaije i borcu na prvoj liniji. I nadalje ubiranje
poreza. Ja o tome neu danas govoriti, jer to nije danas na dnevnom redu. A kad doe
ta taka imam prijedlog da se to vrlo brzo i efikasno rijei. Ubiranje poreza, jer neko tu
eskivira. Ja se izvinjavam gospodi inspektorima, jer na njih mislim to znam ako to rade
neki inspektori onda budu smjenjeni sa mjesta inspektora. Ako se ubire porez onda nema
problema da se plati borac, dakle kad to doe na dnevni red Skuptine, ja se nadam da e
doi ja sam uvjeren da emo mi to vrlo korektno i poteno odraditi. Hvala lijepo i dajemo
podrku ovim udruenjima.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Zahvaljujem gospodinu Marku Atlagiu. Ministar Veselinovi.
MINISTAR VESELINOVI:
Potovano predsjednitvo, dame i gospodo poslanici, neu ovdje ponavljati ta je reeno
u vezi ovih zahtjeva od strane nadlenih ministarstava, mislim na ministra Peria i ministra
Budia, samo bih htio ovdje naglasiti da upravo u okviru ovih zahtjeva koji su ovdje izneeni,
da smo mi kao Vlada dio ovih zahtjeva ve rijeili. Upravo uvaavajui ova udruenja mi
smo i prihvatili prijedlog upravo kod ovog zahtjeva pod takom 4. i taj dio zahtjeva koje
je poslalo Udruenje invalida i porodica palih boraca mi smo ugradili u predlog Zakona o
akcizama i porezima na promet i uputili na ovu Skuptinu na usvajanje. Isto tako ovdje kad
je u pitanju ovaj fond, mislim da se on nalazi u okviru Glavnog taba i trebalo bi vidjeti
u tom dijelu ta se moe napraviti. Ono to ovdje nije reeno u ovom zahtjevu, a ono
to je Vlada uinila a to je da je ova Vlada Zakonom o budetu koji je uputila Skuptini
predvidjela da se kompletno sve naknade, odtete porodicama palih boraca, invalida isplati
u toku 95. godine. I taj dio smo na osnovu podataka prikupili i taj dio smo predvidjeli u
budetu da taj dio isplatimo. Isto tako kad je u pitanju ovaj zahtjev o rjeavanju stambenih
problema mislim da je ministar Budi ovdje rekao mi isto tako pripremamo jedan Zakon o
imovini, koji emo jedan isto tako dio regulisati, mislim da smo na istim ovim zahtjevima.
Kad je u pitanju prevoz, mi smo isto tako predvidili stavku u budetu, znai za 95. godinu
da se znai ovaj dio isplati i ovdje je ministar Peri rekao ako nema iskaznice moe se takoer
refundirati u samom ministarstvu. Isto tako prihvatamo ovaj prijedlog, mislim da emo
ga mi kao Vlada razmotriti oko redosljeda isplate plata. I to prvo porodice palih boraca
i invalidi pa onda svi oni ostali. Veliki je raspon izmeu plata. Mi smo kao Vlada taj dio
razmotrili i mi smo sada upravo poeli raditi Zakon o platama. to se tie ubiranja poreza,
to ide jako teko, ali smo uspjeli i to nekako rijeiti. Mi smo za ovu godinu ubrali 81 milion
poreza a nasljedili 2,5 miliona. Hvala.
270
Boko.
271
od tih pitanja rijeiti, na ovakav nain, verovatno kako i nai ovdje predstavnici govore. Sve
zahtjeve koje sam dobio, kao predsjednik Vlade operativno sam traio da se ministarstvo
odmah ukljui u razrjeavanje tih pitanja. I drugo u nekoliko navrata to sam stavljao na
dnevni red tu problematiku i upravo i te zahtjeve i izlaganje ministra Peria vidjeli ste i
konkretizaciju nekih od tih naih pristupa koje smo radili verovatno ne mogu nai ovdje
predstavnici borake organizacije i invalidske biti zadovoljni sa svim onim to smo uinili.
Bez obzira na objektivne okolnosti koje su prisutne, moramo da naemo jo dodatna
rjeenja. I mi smo ustvari sami predloili, ja sam elio da ovo pitanje doe na Skuptinu da
parlament stane iza ovakvih stavova i pristupa koji su danas nai i ubrilo i Pribievi iznesli
i da Vlada moe ii korak dalje, kad je u pitanju ovaj dio zahvata u invalidsko-borakoj
zatiti. Mislim da je dobro, da je apsolutno dolo na parlament. ubrilo je rekao, bio
iznesao etiri konkretna zahtjeva i ne mogu kazati da je i jedan suprotan i od mog vlastitog
razmiljanja, isto tako i ono to je iznesao Pribievi. Jedno od krupnih pitanja jeste problem
oko stambenih pitanja. Ne samo u stvari to sam vodio razgovor sa ubrilom, a tano je, a ja
sam izmeu ostalog dao i jedan takav zadatak na Vladi i na tome se sada ozbiljno radi, prije
se po tom pitanju nije radilo ozbiljno. Taj problem je bio povuen i na Vrhovnom savjetu
odbrane. Dakle rije je i o problemu vojnih stareina stanova koji nemaju rijeeno stambeno
pitanje i nalaze se u stvarno nemoguim uslovima kad je u pitanju stambena problematika.
I ovdje nije rije o neemu to je samo u Kninu, nije Knin izuzetak, skoro u svim naim
optinama koje su ranije imale dosta da kaem drutvenih stanova i u dravnom vlasnitvu
i u vlasnitvu od preduzea, prisutna je takva problematika. Ja apsolutno prihvatam da
se napravi ubrzanje tih aktivnosti. Mi smo sugerisali i moemo da sugeriemo da se sada
moraju po optinama informirati organi, prije dakle kad se 91. godine desilo se sve to i sve
to poslije otadbinskog rata i u toku njega, ljudi su na razliite naine ulazili u te stanove.
Bilo je sigurno onih koji su zadrali kue, negdje imaju na selu, uli su u te stanove, imamo
takvih ve primjera, to nam je i dojavljeno. Vjerojatno je taj problem prisutan u mnogim
optinama. Potrebno je ubrzati tu aktivnost koju smo zapoeli, preko naeg Ministarstva za
urbanizam, graevinarstvo, stambenu djelatnost gospodina Budia, ja sam izmeu ostalog
od njega traio da se inspekcijski dio naih ljudi koji rade u tom ministarstvu utvrde po
optinama ko se nalazi u tim stanovima i na kakav nain su uli u stanove, tamo gdje je stvar
opravdana, to e optinska komisija moi i utvrditi.
Slaem se i sa odlukom parlamenta, da se ovaj zakljuak posebno apostrofira i da se na
njemu radi po hitnom postupku. To znai da ukljuimo znaajan broj ljudi da se na tom
pitanju radi. Ovo to se tie goriva mi smo takvu odluku donesli, moemo uveati ako je
ta stvar u pitanju, ali ne smije da bude u pitanju po optinama, da invalidima rata, takvu
smo odluku i doneli mislim da se tu radi o dvadeset litara ili ak 10. Moemo se odluiti na
uveanje, ali za vas ne smije biti problem po optinama prema pumpnim stanicama da se to
regulie svakoga dana kako ljudi dolaze. to se tie i zapoljavanja apsolutno to prihvatam,
mislim da je to jedno od veoma krupnih pitanja, a i sam ovaj kad je rije o prevozu. I ovaj
prijevoz takoer treba sada spustiti i sa sjednice Vlade koju emo apostrofirati kao poseban
zakljuak ove nae dananje rasprave i ja sigurno mogu da kaem da moemo izjednaiti
i nema razloga da izjednaimo ovaj zahtjev to je rekao gospodin ubrilo. Ovdje se radi
o postotku jedan odnosno 1,8 i bez obzira to je Peri rekao jedan od problema, ali mi
trebamo taj Zakon u potpunosti izjednaiti sa Jugoslavijom. I neka ostane kao to je u
Jugoslaviji i onako smo na niem nivou to se tie primanja, ali neka oni imaju sigurnost
272
da taj Zakon bude takav kakav jeste u Jugoslaviji. Mislim da se to moe provesti preko
ministarstva.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Hvala lijepa. uli smo izlaganje prvog ministra Vlade uli smo diskusije, ako neko ima
jo neto da doda pa da donesemo zakljuak.
DOKTOR ERNJAKOVI:247
Ja bi samo gospodine predsjednie imao ispred invalida takoer jer su me zamolili ispred
moje optine da iznesem problem a to je u vezi ortopedskih pomagala, odnosno za invalide
pojedinih kategorija, konkretno druge kategorije. Za uvoz vozila, da se omogui beneficija
ili da se ne plaa onoliki iznos carine koliko se sada plaa jer prva kategorija invalida su ljudi
teko oteeni ili bez ruku, bez obadvije noge, bez oba oka. Ti ljudi nisu pokretni ti su ljudi
za krevet ili da lijenik ne kaem da trebaju tuu pomo. A imate ljudi druge kategorije
koji su bez jedne noge, s protezom i njemu automobil ne slui za luksuz, ve je to njemu
kao ortopedsko pomagalo i tako bi se trebalo tretirati i da takva vrsta ljudi mogu da uvezu
automobil bez plaene carine ili sa bitno smanjenom carinom. To je moj prijedlog.
MINISTAR PERI:
Ostale su dvije stvari ove iz ovih diskusija koje su pomalo nedoreene do kraja. Naime
ovaj zahtjev da bude 1,8 kako je u Srbiji, mi njega moemo ispotovati, a da ne mjenjamo
Zakon. Na Zakon ima lan, ini mi se 69. je ostavio mogunost da Ministarstvo za rad,
boraka i socijalna pitanja u dogovoru sa nadlenim Ministarstvom za finansije moe
poveati i ta primanja vie od onoga to Zakon nalae. U Zakonu e ii povlastice od prve
do etvrte grupe. Hvala.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Eto uli smo diskusiju, uli smo i prvog ministra Vlade, ja ovako predlaem, da ove
zahtjeve koje smo uli od Udruenja porodica palih boraca i ratnih vojnih invalida i
Udruenja boraca, da su opravdana i Skuptina RSK zadui Vladu da ove probleme rei.
Konstatujem da je ovaj zakljuak jednoglasno usvojen.
Mi gostima, dragoj brai iz Udruenja zahvaljujemo na ueu u ovoj taci dnevnog reda.
Prelazimo na desetu taku dnevnog reda Poslanika pitanja.
MARKO ATLAGI:
Neko ree uvijek imam pitanje. Zato me baza ovdje i postavila. Postavljam pitanje. elim
da mi se za slijedeu Skuptinu odgovori u pismenom obliku.
Informiran sam da izvjesni Stanisavljevi u optini Graac republiki inspektor zbog
to je u dvije firme dao rjeenja da se naplati porez dobio otkaz. Prvo postavljam pitanje
direktoru Republike uprave prihoda da li je to istina; ako jeste drugo pitanje: Misli li
nadleno ministarstvo vratiti istoga na posao, a direktora Republike uprave prihoda da
povue odreene konsekvence.
Misli li Republika uprava prihoda zajedno sa inspektorima kad i kako e naplatiti porez
privatnim preduzeima i dravnim preduzeima? Ja pitam ovo ponovo jer sam dobio
odgovor vrlo udan, na proloj sjednici da to nije stvar Republike uprave prihoda. Ako
nee misli li direktor Republike uprave prihoda podnijeti ostavku, ako mu inspektori nee
da naplauju porez. Ukoliko ne dobijem odgovor, bit u prinuen da zatraim ostavku
nadlenih u Republikoj upravi javnih prihoda.
Zato na Skuptini RSK jo nije bio na dnevnom redu Zakon o platama?
247
Milan.
273
UBRA MILAN:
1. Ko je donio odluku da graanima RSK vojnim obveznicima, kojima komande korpusa
treba da izdaju potvrde za izdavanje putnih dozvola i pasoa, jer mislim da je to jedna
stvar ovako malo iskarikirana. Otkuda da komandant korpusa moe da daje tako neto, ili
neto slino, daje miljenje ili nekom graaninu daje papir na osnovu kojeg e mu izdati tu
ispravu, jer je apsurd objanjenje da e on napustiti teritoriju RSK?
LIINA RATKO:
1. Imam jedno pitanje za Ministarstvo za urbanizam i stambeno komunalne poslove i
graevinarstvo. Kod mene je ova dokumentacija, ja u vam ukratko rei o emu se radi.
Udruenje boraca i invalida rata optine Graac dobilo je na koritenje od Izvrnog savjeta
optine Graac, jedan objekat jednu slastiarnu koju je jedan Albanac koristio i koja je
naputena i koja je prema uredbi Vlade koja je jo na snazi. To se daje na korienje, na
licitaciju ili se daje na koritenje nekim prioritetnim organizacijama, to bi bilo logino da
ovakovo Udruenje bude. Meutim ovo ministarstvo je donijelo nekakvo rjeenje da se to
ponovo vraa u postupak licitacije. Ja u priloiti tu dokumentaciju.
To je jedno pitanje.
2. Pitao bi ministra odbrane kad e biti isplaene one uniforme koje je Kamensko Graac
sailo u januaru mjesecu, koje su zavrene 7 dana prije roka, a kod nas je manje vie zbog
toga dolo do revolucije?
To preduzee bi trebalo da pone da radi meutim vie nema para i faktiki e ponovo da
stane.
3. Insistiram da mi se prije poetka ove druge sjednice koje smo rekli da e biti, da se ovdje
uje onaj fonogram na kojem smo mi inzistirali.
ORE BJEGOVI:
1. Ja bih samo zamolio da mi se na sljedeoj sjednici odgovori zato je [direktor]
Poljoprivredne zadruge Palaa razrjeen dunosti sa rezultatima kakve ima? To bi bilo
dobro da ujemo na iduoj sjednici.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Ko se javlja za re? Oito poslanici nemaju vie pitanja.
Sa ovim zakljuujemo desetu taku, prelazimo na jedanaestu taku dnevnog reda Informacija
o pripremi drutva u skladu sa skuptinskom odlukom o proglaenju stanja neposredne
ratne opasnosti.
(Upadice sa mjesta)
Poto ministar odbrane, smatra poto e izneti podatke koje ne bi trebalo da zna druga
strana ja bi molio da televizija iskljui, jedino da snimi za potrebe slube.
Gospodin ministar odbrane kae da ova taka treba da bude zatvorena za javnost molim vas,
ja molim da se javnost iskljui. Molim da se snima za potrebe slube.
Gospodin ministar Tanjga.
MINISTAR TANJGA:
Mi smo zamislili neto drugije da bude ova taka, meutim imamo razloga zato
predlaemo da skratimo ovu taku samo na informaciju koju bi podnio ja, moj bi bio predlog
da to bude bez diskusije i zbog toga neemo ii na pauzu. Zbog toga ini mi se da bi trebali
napraviti nune pripreme na Vrhovnom savjetu odbrane i na slijedeoj Skuptini onda ii sa
svim ostalim stvarima koje su potrebne, a koje se tiu zakonske regulative koja bi omoguila
da efikasnije radi Srpska vojska Krajine, ali i da Vlada u skladu sa svojim ovlatenjima vodi
politiku odbrane ako je to u krajnjoj liniji u Ustavu zacrtano. Ja sam informaciju predvidio,
274
a imam nekoliko taaka. Prvo stanje odbrambenih priprema u Srpskoj vojsci Krajine.
Drugo organizacija rada dravnih organa RSK u stanju neposredne ratne opasnosti, tree
donoenje ratne regulative za organizaciju i rad RSK u stanju neposredne ratne opasnosti
i ratu. etvrto, pregled mjera i aktivnosti koje radi Ministarstvo odbrane i prijedlozi za
usvajanje na Skuptini. Pripremajui se za prvu taku dnevnog reda dobio sam i informacije
neke osnovne od Glavnog taba o stanju odbrambenih priprema u SVK koji je zapravo
presjek referisanja u novoborbenoj gotovosti SVK izvreno 10. 02. 1995. godine kome su
prisustvovali komandanti korpusa, samostalnih brigada i najodgovornije stareine Glavnog
taba. U prvom dijelu referisanja prisustvovao je i predsjednik Marti.248 Referisanju nije
prisustvovao niko iz Vlade jer niko nije bio ni pozvan. Osnovne stvari koje su diskutovane
to su i o kojima su donijeti zakljuci je stepen borbene gotovosti, komandovanje,
organizacijsko-formacijska struktura SVK, borbeni moral, popuna aktivnim vojnim licima,
posebno kad je u pitanju popuna iz Vojske Jugoslavije, osposobljenost oficirskog i vojnikog
kadra i obuka, ininjerijsko obezbeenje, mobilizacijska gotovost, sistem bezbjednosti,
pozadinsko obezbeenje sa naglaskom na tehniko-intedantsko, saobraajno-sanitetsko i
finansijsko obezbeenje.
U 1994. godini stepen borbene gotovosti rastao je sporije i stagnirao je u odnosu na
ubrzani rast borbene gotovosti hrvatske vojske. Zaustavljena su karakteristina opremanja
savremenim borbenim sistemima, posebno u artiljeriji velikog dometa i avijaciji. Na stanje
borbene gotovosti, tokom 94. godine nepovoljno je utjecalo vee oslanjanje hrvatske
vojske na infrastrukturu NATO i UNPROFOR-a to hrvatsku vojsku stavlja u povoljniji
poloaj prema Srpskoj vojsci Krajine. U odnosu na potrebe i opasnosti kojima je izloena
Republika Srpska Krajina borbena gotovost je na nivou koji garantuje uspjeh, samo uz
krajnje naprezanje i koritenje svih raspoloivih mogunosti Srpske vojske Krajine i resursa
drave. Mislim da je to jedan od izuzetno vanih zakljuaka koji sve nas obavezuju. U 95.
godinu SVK ulazi u oekivanju agresije Hrvatske koja moe uslijediti, prije, poslije i u toku
eventualnog povlaenja snaga UNPROFOR-a. Opasnost od agresije s time je izvjesnija to
su koraci koje ini Hrvatska prethodno podrani od Njemake i SAD. Neizvjesnost poveava
moguom i najavljenom ulogom NATO u navodnoj zatiti UNPROFOR-a pri povlaenju.
Komandovanje kao elemenat borbene gotovosti bilo je maksimalno angaovano na jaanju
borbene gotovosti SVK. Rezultati su srazmjerni stepenu popunjenosti starjeinskim
kadrom pogotovu aktivnim podoficirima i oficirima ija je popunjenost samo 26% od
potrebnog broja i opremljenou komandi savremenim sredstvima za vezu i komandovanje.
Organizacija obavjetajno-izviakog obezbeenja ne zadovoljava potrebe komandovanja,
posebno je vidna nespremljenost, neopremljenost sa sredstvima za osmatranje i izvianje
i obradu podataka. Maskiranje ne ostvaruje svoju funkciju to negativno utjee na
borbenu gotovost dijela jedinica. Nepopunjenost komande starjeinskim kadrom bitno
onemoguava djelovanje komandi kao cjeline. Planiranje se vri na svim nivoima komandi,
ali se rad ne odvija po planu. Sistem veza u SVK ne obezbeuje neprekidnost tajnosti i
blagovremenost komandovanja i za poslednjih pet godina nije uraeno nita na odravanju
i usavravanju postojeih sistema veza, a najslabije su veze na nivou komandi korpusa pa
prema komandama brigada. Funkcionisanje postojeeg sistema veza u ratu ne bi moglo
zadovoljiti ni minimalne potrebe komandovanja, tome doprinosi i slaba popunjenost
jedinica, veza popunjenosti. Sadanja popunjenost je 40%. Organizacijsko-formacijsko
248
Milan.
275
ratne opasnosti i ratnog stanja i donoenje prijedloga uredbi za stanje neposredne ratne
opasnosti i ratno stanje. U skladu sa navedenom inicijativom obavezuju se resorna
ministarstva da do 10. 03. dostave Sekretarijatu prijedloge sve. Obavezuje se Ministarstvo
pravosua i uprave i Ministarstvo odbrane da sagledaju i analiziraju prijedloge i idu na
Vladu. Obavezuju se resorna ministarstva da pripreme prijedloge drugih uredbi iz svoje
nadlenosti kako je dato u prilogu ove inicijative do 15. 03. i Vlada e to onda usvojiti u
skladu sa svojim ovlatenjima, zatim Skuptini e predloiti, predsjedniku republike ono
to treba da u skladu sa njihovim Ustavnim ovlatenjem da se donese. I sve ove uredbe
primjenjuju se u skladu sa potrebama odbrane zemlje u vrijeme rata ili neposredne ratne
opasnosti, a po odluci Vlade i ne objavljuju se u Slubenom glasniku. ta je to ministarstvo
uradilo i koje su to mjere u toku najprije je bilo vraanje u nadlenost Ministarstva odbrane
poslova o ostvarivanju vojne obaveze i mobilizacije. I sad u vezi toga cijeli niz aktivnosti.
Zatim intezivirana priprema, odnosno popuna ratnih rezervi za potrebe vojske, i odmah
ovdje s obzirom da je sjednica zatvorena da se moe govoriti o tim stvarima bez obzira
to mi ni Srbija ne treba da na velika zvona da pria priu i dri velike politike govore,
ovdje se radi o slijedeem, 12.000 tona hrane je u procesu ulaenja u Srpsku vojsku Krajine
kojim se obezbeuju zapravo nama osnovne rezerve za minimalne rezerve za voenje rata,
za sluaj agresije. I dalje isto jedna i ozbiljna cifra, preko 70 miliona je cifra za municiju
koja treba da ue u Srpsku vojsku Krajine. Zatim preduzete su mjere na intenziviranju
poslova za pripremu i ureenje teritorije. Intenzivirane su aktivnosti i operativne mjere u
pripremi za aktiviranje tabova, jedinica i povjerenika civilne zatite i njihovo dovoenje u
stanje gotovosti za izvrenje zadatka, na sklanjanju civila i otklanjanju posledica ured ratnih
dejstava. Preduzete su mjere na neposrednim pripremama postupaka i javnog uzbunjivanja
stanovnitva u oblasti vojne privredne djelatnosti i obaveza preduzea, sainjeni su ugovori
izmeu ministarstva i preduzea koji se realizuju u skladu sa finansijama. Rezerve su nam
u toku etverogodinjeg rata iscrpljene i bez veih ulaganja finansijskih teko je da se
mogu, ozbiljnije neki tokovi pokrenuti. U oblasti ratne organizacije republikih organa,
zatim pokrenuta je inicijativa za donoenje paketa, popisa i usklaena je organizacija veza u
zemlji sa potrebama vojske, koritenje postojeih sistema veza, PTT, eljeznice itd. U toku
je aktivnost sa Ministarstvom odbrane Savezne Republike Jugoslavije, oko preuzimanja i
usklaivanja odgovarajuih propisa i zakonske regulative. Dalje, na zajednikoj sjednici
zajednikog Vrhovnog savjeta odbrane koji je bio odran u Banja Luci sa [Republikom]
Srpskom, mi smo napravili zajedniki plan, mi smo prije toga imali i zajedniki sastanak
dva ministarstva kao to smo imali zajedniki sastanak Ministarstva odbrane Republike
Srpske Krajine sa Saveznom Republikom Jugoslavijom, tako i sa Republikom Srpskom,
napravili bilanse, napravili planove rada i moram rei da smo dobar dio toga i tih stvari
i izvravamo i obavljamo, naravno sve je osnovni limit jesu finansijska sredstva. Mi smo
moram rei i to s obzirom da postoje i neke negativne konotacije, ja ne mogu da se sada oko
toga opredjeljujem na ovom zajednikom sastanku Vrhovnog savjeta odbrane ja sam traio i
inzistirao da ne idemo u javnost previe s tim jer se to nama moe negativno vratiti nego da
mi te sve pripreme [pravimo], ali meni je ao to sve to nije tako prolo. U vezi toga napravili
smo neki plan zajednikog rada, meutim problem je bio slijedei mi smo uvjetovani nekom
zajednikom odbranom sa Republikom Srpskom, time da isporuimo Republici Srpskoj
pet hiljada tona nafte [trnih] naih vikova. Ja nisam siguran da mi to moemo napraviti.
Zajednike planove neke pravimo, s tim da se barata sa nekim zajednikim planom odbrane
u varijanti kad se ukljuuje i Savezna Republika Jugoslavija. U toj varijanti bi bilo onda
278
ukljueno dvije divizije iz Savezne Republike Jugoslavije, naravno to sada otpada. To je neki
stari, bivi plan, a osam brigada Republika Srpska pridodaje nama. Zbog toga to su dvije
divizije Vojske Jugoslavije ule u Republiku Srpsku. Oni i dalje barataju s tih osam brigada
koje bi dodijelili nama. Naa vojska sada nema pet hiljada tona nafte, da mi to imamo mi bi
bili carevi. Nema anse da imamo pet hiljada tone nafte. Nema anse. Evo uzmite bilanse, tu
je i ministar energetike. S obzirom da ste primjetili iz mog izvjetaja, vjerojatno se primjetili
jer smo mi imali dvije tematske Vlade i dvije tematske sjednice Skuptine posveene
odbrani primjetili da postoje materijalni problemi, ali postoje i jo neki drugi problemi
koji ne odgovaraju tokovima kojim mi idemo, a to je ipak Skuptina kao zakonodavno ili
Vlada kao izvrna vlast, naravno predsjednik sa svojom ulogom takoer u obje mjere izvrne
vlasti, ali i predstavljanje drave. Da bi stanje u nekakav sklad i time pomogli naoj dravi
posebno, vojsci predlog bi bio da mi idemo sa jednim paketom, na slijedeoj Skuptini,
naravno da to proe proceduru koja je legalna, koja je demokratska, to znai proceduru
kroz Vrhovni savjet odbrane, da idemo sa nekim prijedlozima paketa zakona koji bi trebali
obezbediti Vladi da izvrava svoju Ustavnu nadlenost a njena Ustavna nadlenost je da
vodi politiku odbrane. Do sada vi ste, zato ja to i pominjem, veina vas je primjetila kad
ja izaem ovdje da ja tu balansiram neto, da ja masu stvari ne znam ni rei vam, nemam
podatke, upravo zato to mi kao Vlada nismo bili iz odreenih razloga koje moemo i
slijedei raspraviti, da nismo bili u stanju da vodimo politiku odbrane kao to bi trebali da
vodimo i druge politike. Jer smo izvrna vlast, u tom smislu. Prema tome, da bi to izbjegli,
predlaemo slijedee:
1. da Skuptina donese odluku o permanentnom zasjedanju Skuptine u sluaju neposredne
ratne opasnosti, ja ak mislim da je to i Ustavno regulisano,
2. da se takoer donese odluka o permanentnom zasjedanju Vlade za sluaj rata,
3. da se donese na slijedeoj Skuptini izie sa prijedlogom Zakona sa mjerama za sluaj
vanrednog stanja,
4. zatim, prijedlogom Odluke o teritorijalnoj organizaciji izvrne vlasti,
5. i prijedlogom Zakona o odbrani i prijedlogom Zakona o Srpskoj vojsci Krajine.
I naravno sa neim to je ve pripremljeno i gotovo je prijedlog Zakona o odlikovanjima s
kojima bi trebalo poto je gotov to je Ministarstvo odbrane napravilo da se izie na Vladu.
Ja bi molio ponovo da bi mogli da se ovo shvati kao informacija, a da mi nakon Vrhovnog
savjeta odbrane na slijedeoj Skuptini otvorimo temu, tu je bilo i nekih drugih prijedloga
ako se ne varam i kolega Vojnovi249 je predlagao da se postavi pitanje odgovornosti za
ali i gospodin ii,250 pitanje odgovornosti za dogaaje koji su se desili na Baniji, itd.,
ja bi napravio slijedee: ja bi molio da mi uvaite to da prihvatite moj prijedlog da bi
imali jedinstvo svih struktura vlasti u dravi da mi na Vrhovnom savjetu odbrane stavimo
to na dnevni red i ovu informaciju i opte stanje odbrambenih priprema i da idemo sa
jedinstvenim zajednikim stavom na Skuptinu, a odbrambene pripreme neke koje su u
toku nee se time nita prekidati. Eto hvala toliko.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Zahvaljujem gospodinu ministru na opirnim informacijama.
Mislim da je prijedlog dobar i da se ovo shvati kao informacija, a da za narednu sjednicu
Skuptine se pripremi jedna prava razrada ove teme, poslije Vrhovnog savjeta odbrane.
249
250
Milivoj.
Dragan.
279
ORE BJEGOVI:
Ja bi vas samo zamolio za jednu stvar. Mi kao poslanici ovdje primamo svakakve
informacije. Ovo je fantastina informacija, ali primamo i svakakve. Kolika je naa
odgovornost u primanju ovih informacija? Ja bi molio da na iduoj tematskoj sjednici
dobijemo informaciju jesmo li mi duni da napravimo saradnju u ovom trokutu, etverokutu
ili jesmo li mi u parlamentu duni to. Ja bi uz sve ostalo da kaem koji su to problemi da
vi ne moete zajedno sjesti i rijeiti ih. Govorim, predsjednik Vlade, predsjednik republike,
ministar odbrane, Glavni tab Srpske vojske. Mi stalno to se zamjenjujemo. Rijeimo
problem organizacije i problem saradnje. Kad to rijeimo neemo ovdje gubiti toliko
vremena. Problemi e dalje biti i finansija i veza, problemi e biti i u organizovanju kadrova
i sve dalje, ali e se to moi rjeavati korak po korak. Ja shvatite imam 55-tu godinu, 30
godina preminulog rada, a ja vie ne mogu da trpim ovakvu neorganizaciju i ovakav nain
rada. Hvala vam lijepo.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Zahvaljujem. Pukovnik.
PUKOVNIK SLADAKOVI:251
Gospodine predsjednie, (upadica sa mjesta: gospodina predsjednika Rajka Leaia),
gospodo ministri.
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Ja bi stvarno molio da mi ovu informaciju prihvatimo, a da se ovo razradi na Vrhovnom
savjetu odbrane pa da na slijedeoj sjednici dobijemo jedan pravi elaborat. To je prijedlog
ministra odbrane.
PUKOVNIK SLADAKOVI: Da li mogu nastaviti?
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Ja bi predloio da nastavimo na slijedeoj sjednici, kad budu dati svi mogui podaci, a
ovo je samo informacija. Poto je predloeno da se uje da se da informacija, ja bi predloio
da mi informaciju prihvatimo.
(Upadica sa mjesta gospodina Bjegovia).
UBRA:
Ja se stvarno izvinjavam, ali mislim da ovome nedostaje kompletan Vrhovni savjet odbrane.
(aplauz)
U vezi ovoga gospodine pukovnie i vi drugi pukovnie, to gospodin ii oko ove
odgovornosti i ovoga svega zamolio bih da se stvari u vojsci postave onako kako treba da
idu. Da postoje izvrene analize toga dijela, od tih i tih jedinica, stigne depea prema vama,
a ne da ovdje nekome ova Skuptina sjee glave i jednostavno tamo gdje ga nije postavila.
(aplauz)
PREDSJEDNIK RAJKO LEAI:
Ja molim poslanike da ovu informaciju prihvatimo i da se za slijedeu sjednicu napravi
materijal. Ko je za neka digne ruku.
Ova informacija je usvojena sa etiri glasa uzdrana. Sa ovim je dnevni red iscrpljen prve
sjednice prvog redovnog zasjedanja i zakljuujem prvu sjednicu.
Potovani kolege poslanici poto smo zakazali i drugu sjednicu prvog redovnog zasjedanja,
a radi se i o Danu ena 8. martu da naim damama omoguimo da proslave svoj dan, ja
predlaem da odmah nastavimo sa drugom sjednicom prvog redovnog zasjedanja.
251
Ilija.
280
65
1995., oujak 8.
Knin
Odluka Skuptine RSK o izboru Drage Kovaevia za ministra informiranja u Vladi RSK
Na osnovu l. 86. Ustava Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik Republike Srpske
Krajine br. 1/92.) i l. 4. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (Slubeni
glasnik Republike Srpske Krajine br. 3/92.), Skuptina Republike Srpske Krajine na 1.
sjednici I. redovnog zasjedanja odranoj 08. marta 1995. godine donijela je
283
ODLUKU
o izboru ministra informisanja
u Vladi Republike Srpske Krajine
I
Za ministra informisanja u Vladi Republike Srpske Krajine bira se DRAGO KOVAEVI,
dipl. soc. radnik iz Knina.
II
Ovu Odluku objaviti u Slubenom glasniku Republike Srpske Krajine.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA
Broj: 01-02-02-20/1-95. M. P.252 PREDSJEDNIK SKUPTINE
Knin, 08. mart 1995. godine
Rajko Leai253, s. r.
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 9.
66
1995., oujak 8.
Knin
Zakljuci Skuptine RSK o rjeavanju problematike prava pripadnika SVK i o razdiobi
Ministarstva za rad, boraka i socijalna pitanja na dva posebna ministarstva
Skuptina Republike Srpske Krajine na sjednici odranoj 08. 03. 1995. god. usvojila je
slijedee
ZAKLJUKE
1. Republikom Udruenju boraca priznati status drutvene organizacije od posebnog
znaaja.
2. Izvriti razdvajanje Ministarstva za rad, boraka i socijalna pitanja na Ministarstvo za
boraka pitanja i civilne rtve rata i Ministarstvo za rad i socijalnu zatitu.
3. Donijeti Zakon o zatiti boraca, kojim e se ujedno odrediti status borca.
4. Hitno donijeti Pravilnik o odlikovanjima i drutvenim priznanjima.
Broj: 01-02-03-83/1-95.
M. P.254 PREDSJEDNIK SKUPTINE
Knin, 08. 03. 1995. Rajko Leai,255 s. r.
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 9.
252
253
254
255
284
67
1995., oujak 8.
Knin
Obavijest MUP-a RSK podreenim tijelima o zapovijedi predsjednika RSK Milana Martia
da do daljnjega dunost ministra unutarnjih poslova RSK vri Neboja Pavkovi
Republika Srpska Krajina
Ministarstvo unutranjih poslova ifrirano dd
Kabinet ministra
Broj: 00/1-2053/95.
Knin, 08. 03. 1995.
SUP u RSK s v i m a
SJB u RSK s v i m a
CDB u RSK s v i m a
Obavjetavamo vas da je predsjednik RSK i vrhovni komandant oruanih snaga RSK u
skladu sa svojim Ustavnim i zakonskim ovlatenjem izdao nareenje koje vam u cjelosti
prenosimo:
Republika Srpska Krajina
Predsjednik republike
Na osnovu lana 78. stava 1. taka 5. Ustava RSK (Slubeni glasnik RSK br. 1/92.), i
lana 8. i lana 40. Zakona o odbrani (Slubeni glasnik RSK br. 2/93.)
Nareujem
1. Vrilac dunosti ministra unutranjih poslova Neboja Pavkovi ostaje na funkciji ministra
unutranjih poslova do daljnjega.
2. Zabranjuje se preuzimanje dunosti ministra unutranjih poslova od bilo kog izabranog ii
imenovanog lica, bez predhodne konstatacije sa vrhovnim komandantom, jer se bez takvih
konstatacija ministar ne moe izabrati.
3. Ova naredba upuuje se ministru unutranjih poslova Neboji Pavkoviu koji je obavezan
da sa istom upozna sve potinjene nosioce funkcija u Ministarstvu unutranjih poslova, u
cilju njenog striktnog sprovoenja.
4. Ova naredba stupa na snagu, izvrena je i primjenjuje se odmah.
broj: 00/1-202/95. Predsjednik republike i
Knin, mart 1995. vrhovni komandant SVK
Milan Marti
Prednje se dostavlja na znanje, te je potrebno postupiti u skladu sa odredbama nareenja.v. d. m i n i s t a r
Pavkovi Neboja
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 2.
285
68
1995., oujak 9.
Knin
Slubena zabiljeka Ministarstva vanjskih poslova RSK o susretu ministra Milana Babia
i veleposlanika SAD-a u Republici Hrvatskoj Petera Galbraitha, na kojemu se, izmeu
ostalog, razmatrala mogunost povlaenja Zatitnih snaga UN-a iz Hrvatske, te eventualne
posljedice takve odluke
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SLUBENA TAJNA
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
Knin, 09. 03. 1995. godine
ZABILJEKA
o susretu 09. 03. 1995. godine u Kninu izmeu dr. Milana Babia ministra
inostranih poslova i Pitera Galbrajta256 amerikog ambasadora
Razgovoru prisustvovali Duan Vjetica i Rik Holc Apel.257
Prevodilac are258
Razgovor zapoeo u 11 asova.
Posjeta Pitera Galbrajta Republici Srpskoj Krajini odnosno MIP-u je izvrena na njegov
zahtjev a u svrhu prenoenja poruke Holbruka,259 zamjenika sekretara Stejt Departmenta.
elja je Galbrajta da razgovori ostanu u tajnosti i lino ne namjerava davati nikakve izjave.
Galbrajtova poruka je sljedea:
1. Izraava zabrinutost povodom mogueg povlaenja UNPROFOR-a i vjeruje da se
moe nai mirovno rjeenje, a dok se to ne ostvari ne ele da narod bude nezatien.
2. Bojazan da ako UNPROFOR ode moe doi do rata, obnove rata i ovdje i u BiH,
postoji opasnost da se ukljui i Srbija kao i druge zemlje pa i sam NATO. Zato ele da se
to izbjegne. Iz tih razloga sa saveznicima vre pritisak na Hrvatsku da se produi mandat
UNPROFOR-a.
3. Treba biti realan i zato ne vjeruje da je mogue odrati postojei mandat.
Tuman260 ne moe povui svoju izjavu zbog svog naroda.
4. Kako saosjea sa RSK tako saosjea i sa drugom stranom.
5. UNPROFOR je pokazao neuspjeh kod povratka izbjeglica i nije osigurao zatitu
nesrpskog stanovnitva.
Pregovaraki proces predugo trajao.
6. Nije lako produiti mandat ali poto je od izuzetnog znaaja sa saveznicima e traiti
trajno rjeenje preko promjene mandata.
7. Nove snage koje e svoja ovlaenja imati iz novih rezolucija imae zadatak
da odravaju prekid vatre od 29. 03. 1994. godine,
256
257
258
259
260
Peter Galbraith.
Rick Holzappel.
Prireivai nisu utvrdili ime.
Richard Holbrooke.
Franjo.
286
287
Galbrajt dalje daje predlog (kae razmiljam naglas) da bi se moglo nai rjeenje oko
prihvatanja novog mandata na nain da se naftnom kompanijom koja snabdjeva gorivom
opravda kontrola granice prema Bosni zbog rata i ouvanja niskih cijena.
Dr. Babi istie da je neprihvatljivo navesti da UN titi granicu Hrvatske.
Na pitanje dr. Babia da li novim rezolucijama otpada primjena Rezolucije 743 Vensovog264
plana, Galbrajt odgovara:
elimo novu rezoluciju sroiti tako da UN ima etiri uloge:
primirje,
Privredni sporazum,
novi sporazum kao i politiki,
UN da sprovodi sve postojee rezolucije,
vjerujem da odgovor na vae pitanje mogao bi biti da poto Vensov plan i dalje ostaje
unutar rezolucija.
Takoer dodaje da nisu razraene pojedinosti te da sam vjeruje da je problem Zapadna
Slavonija i Sektor Istok, ali da se mora rjeavati u sklopu Ekonomskog sporazuma ili
nekih drugih predvienih poglavljem 5. iz Sporazuma.
Kae da bi dolo do nekih sporazuma onda bi se i mandat mogao preinaiti na taj nain.
Ukoliko se uspostavi da se stanovnitva mogu vratiti onda bi i UN drugaije postupila i u
tom sluaju bi obe strane (zamjena stanovnitva) morale neposredno sklopiti sporazum.
Istie da se Tuman zasigurno nada u neke druge snage, a da oni rade da ostane UN sa
novim mandatom te iznosi mogunost da te nove snage budu manjeg obima to povlai
i druga pitanja. Promjena mandata UNPROFOR-a je vana da se ne predstavi kao poraz
Hrvatske i zato je potrebno da se javno ne omalovaava Tumanova odluka poto postoji
opasnost da ne prihvati produenje mandata. Zbog ovog smatra da srpska strana treba
uzvratiti konstruktivno jer je Tumanov stav da se UN povue i ako se postigne ostanak
onda je ostvaren cilj.
Dalje Galbrajt pita za miljenje da li bi lino voljeli (dr. Babi) da ove razgovore vodi Akai
ili jedna ili vie lanica Savjeta bezbednosti kao npr. SAD-e i sl.
Iako plan Z-4 nije tema razgovora, usput se na njega osvre Galbrajt:265 Objanjava proces
rada Z-4 iz razloga to se odustalo od naela uzmi ili ostavi te komentarie da je plan
Z-4 pravedan i korektan a obje strane uputile inae zamjerke, da je bilo 250 lanaka o
planu, a samo 5 podralo plan. Kae da je Hrvatska tampa korektno prenijela plan.
Dovreno u 13 asova.
Dostaviti:266
Zabiljeke vodio Marti,267
Duan Vjetica Mikeli,268
Leaji,269
Tanjga,270
264
265
266
267
268
269
270
Cyrus Vance.
Reenica dopisana rukom.
Dopisano rukom.
Milan.
Borislav.
Rajko.
Rade.
288
Peri.271
[., v. r.]272
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 39.
69
1995., oujak 9.
Knin
Priopenje za javnost ministra vanjskih poslova RSK Milana Babia o protivljenju promjeni
mandata UNPROFOR-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA REPUBLIC OF SERBIAN KRAYINA
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA MINISTRY OF FOREIGN AFFAIRS
Kralja Petra I. Oslobodioca 2, KNIN Kralja Petra I. Oslobodioca 2, KNIN
tel. 0780/60-445 tel/faks: 011/2351-556
tel. 0780/60-445 tel/faks: 011/2351-556
Za Republiku Srpsku Krajinu nee biti prihvatljiva sutinska promjena mandata Mirovnih
snaga Ujedinjenih nacija na teritoriji Srpske Krajine, niti njihovo stavljanje pod komandu
drugih tijela ili organizacija van organizacije Ujedinjenih nacija, bez obzira na stav Hrvatske
i njenu prijetnju agresijom na Republiku Srpsku Krajinu. Moje lino uvjerenje je da se
bez potivanja Sporazuma o prekidu vatre postignutog izmeu Republike Srpske Krajine
i Hrvatske273 i jaeg razmjetanja Mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na liniji razdvajanja
Krajine i Hrvatske teko moe izbjei novi rat koji Hrvatska najavljuje Krajini.
Bez obzira na meusobne odnose u politikom i dravnom vrhu Republike Srpske Krajine
koji su dobili svoj rasplet u Skuptini, gdje se jedino mogu takvi odnosi i razrjeavati,
Ministarstvo inostranih poslova Republike Srpske Krajine odrava intenzivne odnose
sa svim meunarodnim faktorima koji uestvuju u rjeavanju krize na podruju bive
Jugoslavije, kako bi stavovi i interesi Krajine i srpskog naroda bili blagovremeno
predstavljeni i branjeni.
Knin, 09. 03. 1995. M I N I S T A R
M. P.274 dr. Milan Babi, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 604.
271
272
273
274
Slobodan.
Potpis je neitak.
Zagrebaki sporazum, 29. 3. 1994.
Prijemni peat: Javno preduzee Radio-televizija Republike Srpske Krajine Knin, broj: 87/95., 9. 3. 1995.
289
70
1995., oujak 9.
Knin
Priopenje za javnost Slube za informiranje Ureda predsjednika RSK o stavu predsjednika
Milana Martia glede neuvrtavanja prijedloga o smjeni predsjednika Vlade RSK Borislava
Mikelia na dnevni red 2. sjednice prvog redovnog zasjedanja Skuptine RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SLUBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
SLUBA ZA INFORMISANJE
Broj: 020/5-205/2-95.
Knin, 09. 03. 1995. g.
SREDSTVIMA JAVNOG INFORMISANJA U RSK
/ s v i m a /
U prilogu vam dostavljamo saoptenje za javnost Slube za informisanje predsjednika
Republike Srpske Krajine u kojem se iznosi stav predsjednika o dogaajima na protekloj
sjednici Skuptine RSK.
Zahtjevamo da tekst saoptenja objavite u cjelini, bez ikakvih skraenja ili urednikih
intervencija.
S potovanjem.
EF SLUBE
Petar Damjani, [v. r.]
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SLUBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
SLUBA ZA INFORMISANJE
Broj: 020/5-205/95.
Knin, 09. 03. 1995. g.
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Povodom dogaaja na proteklom zasjedanju Skuptine Republike Srpske Krajine koji su
bili sakriveni od javnosti, Sluba za informisanje Predsjednika Republike duna je da saopti
slijedee:
Ono ta je uraeno na 2. sjednici I. redovnog zasjedanja Skuptine Republike Srpske
Krajine ostae zapameno kao najgrublje krenje osnovnih principa na kojima poiva drava
i demokratski parlamentarizam.
Javnosti je poznato da je Predsjednik Republike zatraio od Parlamenta raspravu i glasanje
o smjeni Prvog ministra Bore Mikelia, a inicijativu za njegovu smjenu pokrenula i grupa
od 20 poslanika, pripadnika svih stranaka u Parlamentu Republike Srpske Krajine.
Zahtjev Predsjednika Republike Srpske Krajine temelji se na odredbama Ustava RSK i
Skuptina nema pravo da odluuje da li e ili nee raspravljati o ovom predlogu. Ustavna
je obaveza Skuptine Republike Srpske Krajine da zahtjev Predsjednika o razreenju Prvog
ministra uvrsti u dnevni red, otvori raspravu o njemu, te da na kraju glasa o povjerenju
290
71
291
Vaa ekselencijo,
vijest da je Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR) do daljnjeg suspendovao isporuke
humanitarne pomoi Srbima u Republici Srpskoj Krajini, uz obrazloenje da oni blokiraju
kretanje konvoja tog Komesarijata u bihaki kraj, vie nego nas je iznenadila i zabrinula.
Takva odluka Visokog komesarijata UN za izbjeglice najvie e pogoditi upravo same
izbjeglice i protjerana lica u RSK i to u trenutku kada je pomo meunarodne zajednice
i onako drastino smanjena, a i u situaciji otvorene prijetnje ratom od strane Republike
Hrvatske.
Udruenje izbjeglih i protjeranih lica u RSK, kao nevladina i nepolitika organizacija
ne moe a da ne izrazi svoje uenje i nezadovoljstvo, kao i najotriji protest povodom
te politiki obojene odluke Visokog komesarijata u UN za izbjeglice, koje izbjeglice i
protjerana lica u RSK stavlja u teak i neravnopravan poloaj prema drugim izbjeglicama na
prostorima bive Jugoslavije.
Optepoznata je injenica da izbjegla i protjerana lica u RSK ni na koji nain nisu
doprinjela blokiranju kretanja konvoja UNHCR-a u bihaki kraj, pa ni rjeavanje
problema vezanih za dostavu humanitarne pomoi na to podruje ne moe se rjeavati
obustavljanjem dostave humanitarne pomoi na drugo podruje, konkretno u RSK, koja se
inae tretira kao zona pod zatitom UN-a.
Ovakvom odlukom na najdrastiniji nain kanjavaju se izbjegla i protjerana lica u
RSK, to smatramo krajnje nehumanim i u suprotnosti sa osnovnim naelima OUN-a.
Napominjemo da takvo ponaanje predstavnika Visokog komesarijata za izbjeglice stvara
klimu koja ne moe ii na ruku procesima uspostave mira i humanijih odnosa na prostorima
bive Jugoslavije, pogotovu na prostoru bive Socijalistike Republike Hrvatske.
Vaa ekselencijo,
u ime 130.000 protjeranih i izbjeglih lica u RSK, molimo vas da snagom vaeg autoriteta
utiete na visoki Komesarijat UN za izbjeglice da djeluje u skladu sa principima te
organizacije i na naelima Povelje OUN-a da izmjeni ovu odluku i da nastavi sa isporukama
humanitarne pomoi izbjeglim i protjeranim licima u RSK.
S potovanjem!
PREDSJEDNIK UDRUENJA
M. P.276
Dragan Vukmirica, [v. r.]
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1734.
72
276
292
STROGO POVJERLJIVO
MUP RSK
Uprava javne bezbjednosti
KNIN
Predmet: Operativna saznanja, zahtjev za dostavu podataka.Neposredno nakon putanja auto-puta u promet, a posebno u posljednje vrijeme uoen je
pojavni oblik ostvarivanja susreta porodica iz RH i RSK i kontakata po drugim osnovama i
to na dijelu auto-puta koji kontrolie RH. Kako na taj nain neminovno dolazi do oticanja
podataka i kako obavjetajno bezbednosne slube RH takve susrete potiu, raspolaemo
saznanjima da na taj nain prikupljaju obavjetajne i druge podatke o ukupnom stanju u
RSK.
Obzirom da naa Sluba zbog objektivnih okolnosti nema mogunosti da sve navedene
susrete i kontakte pravovremeno registrira i pokriva, predlaemo da se na graninom prelazu
Okuani ustroji i vodi evidencija o prelazima lica.
Molimo vas da nam u tom smislu jednom nedjeljno ili u drugom vremenskom periodu
dostavite spiskove lica koji prelaze na pomenutom graninom prelazu, tako da bi naa
Sluba mogla vriti eventualna operativna kombinovanja.
NAELNIK UPRAVE
M. P.277 Olui Milorad, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 4.
73
293
PREDSJEDNIKU SKUPTINE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K n i n
PREDMET: Razmatranje promjene mandata UNPROFOR-a.Na osnovu novonastale situacije otkazivanjem mandata mirovnim snagama UNPROFOR
od strane hrvatskih vlasti kao i najnovijim aktivnostima koje se provode s ciljem promjene
mandata, odnosno utvrenjem nekih novih mirovnih aranmana, Skuptina optine Pakrac
od Ministarstva inostranih poslova trai da poduzme sve mogue diplomatske aktivnosti
da srpski etniki prostor zapadne Slavonije konano dobije zaslueno mjesto u politikim
pregovorima izmeu Republike Srpske Krajine, Republike Hrvatske i organa meunarodne
zajednice.
elimo po tko zna koji put da naglasimo da nam nije poznato zato je jo prilikom
usvajanja Vensovog279 plana isputeno iz stavljanja pod zonu zatite velikog dijela srpskog
etnikog prostora.
Odluni smo u stavu da sadanji prostor Zapadne Slavonije koji se prema sadanjem
mandatu UNPROFOR-a nalazi u zoni pokria ne moe biti na minimum u smislu srpskog
etnikog prostora Zapadne Slavonije kao integralnog dijela Republike Srpske Krajine. To
naroito ne moe biti sadanji prostor Zapadne Slavonije koji je pod naom kontrolom.
Uvjereni smo da rukovodstvu Republike Srpske Krajine nije nepoznato da je kvalitetno
rjeenje pitanja srpskog etnikog prostora Zapadne Slavonije temeljno pitanje u pristupu
rjeenja sveukupnih odnosno sa Republikom Hrvatskom.
Opte poznata je injenica da se Srbi, sa prostora Zapadne Slavonije koji je pod zonom
zatite ali izvan nae kontrole, izgone i da su svedeni na gotovo beznaajan broj. Kako tek
prolaze oni Srbi Zapadne Slavonije koji nisu pod zonom zatite, a sa tih prostora su Srbi dali
otpor Tumanovoj280 vlasti.
Nai zahtjevi u sklopu promjene mandata, odnosno u sklopu novih mirovnih aranmana
moraju biti u skladu nekoliko odluka Skuptine Republike Srpske Krajine, poev od odluke
od 16. oktobra 1993. godine sa Plitvica
to se smatra srpskim etnikim prostorom zapadne Slavonije kao integralnim djelom
Republike Srpske Krajine
pa do odluke Skuptine Republike Srpske Krajine od 24. februara 1995. u Okuanima,
kojom je odlueno da se sastavnim dijelom Republike Srpske Krajine smatra cjelovit srpski
etniki prostor Zapadne Slavonije.
Zahtjevamo da se u novim mirovnim aranmanima pod efikasnu zatitu stave srpski
etniki prostori i to: 45 srpskih naselja sa podruja optine Slavonska Poega, cijeli prostor
optine Podravska Slatina uz 20 naselja sa podruja optine Slavonska Orahovica, 7 naselja
sa podruja optine Donji Miholjac i minimum 28 naselja sa podruja optine Virovitica.
Odbacujemo svaku eventualnu tvrdnju da je to, ili da bi to bila, velika provokacija
Hrvatske. Ovu tvrdnju imamo u injenici da je samo na podruju optine Slavonska
Poega ostalo izvan prijedloga za stavljanje pod pokrie (zatitu) jo 20 srpskih sela (mimo
45 predloenih) koja su rastresito razmjetena po bivoj optini Slavonska Poega.
279
280
Cyrus Vance.
Franjo.
294
Ve smo ranije dostavljali podatke o nazivima naselja koja zahtijevamo da se stave pod
zatitu, ali ako bude potrebno to emo ponovno naknadno precizirati.
Mislimo da je obaveza svih nas da se postignu takvi mirovni aranmani koji e obezbjediti
punu zatitu srpskog stanovnitva i mogunost njegovog povratka na prostore cjelokupne
Zapadne Slavonije i predstavljati dobru osnovu za kvalitetno politiko rijeenje za Republiku
Srpsku Krajinu ukljuujui kompletan srpski etniki prostor Zapadne Slavonije.
Uvjereni smo da se u pregovorima sa Republikom Hrvatskom i meunarodnom
zajednicom ne smije prihvatiti nikakvo parcijalno i razliito politiko rjeenje za neke oblasti
Republike Srpske Krajine, ve se mora rijeiti cijelovito i jedinstveno za kompletan srpski
prostor Republike Srpske Krajine.
Uz pozdrav!
M. P.281
PREDSJEDNIK SKUPTINE
Dipl. in. Miroslav Grozdani, [v. r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 15., kut. 9.
74
295
75
Stevo.
Prireivai su izostavili priloge.
Okrugli peat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli peat: RSK, Vlada, Knin.
Prireivai su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastorunim potpisima.
Dopisano rukom.
Isto.
Isto..
296
76
297
Donji.
Okrugli peat: RSK, MUP, SUP Okuani.
Stara.
298
77
O B R A Z LO E NJ E
Dana 18. 03. 1995. god. s poetkom u 12 asova, na trgu Stojana Jankovia u Kninu,
zakazan je miting SRS, na kojem su kao gosti bili najavljeni dr. Vojislav eelj, Branko
Vojnica i jo nekoliko funkcionera stranke. Okupljanje uesnika mitinga na trgu ispred
eljeznike stanice, poelo je neto prije dvanaest asova, a onda je saopteno da dr. eelj iz
objektivnih razloga kasni i da e miting neto kasnije poeti.
U 13 asova miting je otvoren, a u to vreme na mitingu je bilo prisutno nekoliko hiljada
ljudi, a od prisutnih manji broj je bio u uniformama SVK od kojih je svega njih nekoliko
bilo naoruano linim naoruanjem, odnosno automatskim pukama.
U svojim izlaganjima, govornici su davali podrku predsedniku RSK Mili Martiu dok su za
predsednika Vlade B.296 Mikelia isticali da je eksponent S.297 Miloevia.
295
296
297
299
Predsednik Miloevi, nazivan je, od strane govornika, najveim srpskim izdajnikom, koji
sve poteze vue na nagovor svoje supruge dr. M.298 Markovi. Takve ocene meu prisutnima
nisu izazvale neko vee odobravanje i samo jedan manji deo prisutnih je aplauzom podrao
izneto.
Predhodnici dr. eelja u svojim kratkim izlaganjima uglavnom su se zalagali za smenu
predsednika Miloevia i predsednika Vlade RSK Mikelia i davali bezrezervnu podrku
predsedniku RSK Martiu.
Dr. eelj je u svom izlaganju izneo hronologiju dogaanja u politikom i vojnom ivotu
RSK, zalaui se za smenu Miloevia kojeg je nazvao najveim srpskim izdajnikom ravnim
Vuku Brankoviu koji kako ree, trenutno ne zna kako bi RSK predao NDH zbog velikog
pritiska zapadnih zemalja.
Za Miloevia, dr. eelj kae da ga je ispoetka podravao i da je imao velike zasluge u
odbrani srpskog naroda, ali da sada radi protiv srpskih interesa i da se na vlasti odrava uz
pomo tajne policije, KOS-a i ratnih kriminalaca, te da ga im prije treba smeniti. Dr. eelj
za narod RSK kae da je to junaki narod koji je za svoju slobodu prolio reku krvi i da
nema niko prava da dade ni pedalj svoje zemlje, a da nikad ono to je tue neemo traiti.
Kao i njegovi predhodnici, podrao je predsednika Martia i dr. Babia299 za koje je rekao da
se nisu u ovom ratu obogatili za razliku od drugih pojedinaca.
Nakon izlaganja dr. eelja miting SRS zavren je oko 14 asova i prisutni su se mirno
razili.
Miting je protekao bez ikakovih izgreda i bilo kakvog podvajanja i sukoba, kao ni pucanja
iz vatrenog oruja, od strane prisutnih. Na mitingu je bilo prisutno i nekoliko televizijskih
kua, od kojih su neke bile iz inostranstva.
VM/NV300
Izvornik, strojopis, latinica
HMDCDR, 2., VSO, reg. br. 005-057, br. 377.
78
IZVJETAJ
Dana 20. 03. 1995. godine u periodu od 13,00 do 18,00 asova izvreno je obezbeenje
dolaska, boravka i povratka dr. Vojislava eelja na javnu tribinu koju je u smislu javnog
skupa organizirala Srpska radikalna stranka Zapadne Slavonije i za isti skup dobila
odobrenje. Prilikom obezbeenja javne tribine koja je odrana u prostorijama kino sale
298
299
300
Mirjana.
Milan.
Izvjee Komandi 7. korpusa SVK poslao je kapetan Milivoj Vukadin.
300
u Okuanima sve je prolo u redu i nije bilo nikakovih incidenata. U dolasku i odlasku
Vojislava eelja saobraajna patrola je izvrila pratnju od Okuana do mosta na Savi kako
je i naloeno u depei MUP-a. Za napomenuti je da je organizator Skupa SRS na ulazu u
kino salu postavio redarsku slubu u zeleno maskirnim vojnikim uniformama sa dugim
orujem AP to je u samom poetku okupljanja graana prigovoreno organizatoru i dugo
oruje uklonjeno.
K O M A N D I R
panovi Rade, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 79.
79
80
302
Broj: 08-05/2-1150/95.
Okuani, 23. 03. 1995.
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA RSK
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
K N I N
V E Z A: Na dopis broj 08-05/2-1150/1 od 18. 03. 1995. godine
U vezi naeg dopisa broj gornji obavjetavamo vas da su dana 20. 03. 1995. godine
u 11,00 asova komandant 18. korpusa Lazo Babi, naelnik SUP-a Kresovi Stevo
i komandir SM za saobraaj panovi ore obili dio auto-puta na kojem je ranije
uoena problematika. Prilikom obilaska utvreno je da postoje ilegalni ulasci na autoput koje kontroliu pripadnici vojske gdje se uzima gorivo, ne izdaju potvrde, ve se isto
evidentira.
Komandant korpusa bio je iznenaen zateenim stanjem, te je istoga dana u 20,00 asova
zakazao sastanak sa najbliim svojim saradnicima, a na kojem su bili prisutni predstavnici
SUP-a Kresovi Stevo, panovi oko i naelnik za suzbijanje kriminaliteta Abramovi
Milan, te predsjednik Oblasnog vijea Vitez Duko. U uvodnoj rijei komandant korpusa
informisao je prisutne o zateenom stanju prilikom obilaska auto-puta, te izdao naredbu
da se svi ilegalni prelazi odmah prekopaju i da se ne smiju oduzimati predmeti od graana
(gorivo i ostalo), ve da se svi upuuju na legalni prelaz naplatne kuice. Veina prisutnih
dala je podrku u diskusiji u cilju spreavanja nezakonitih radnji.
Dana 23. 03. 1995. godine u 09,00 asova obiena je trasa auto-puta od predstavnika
SUP-a gdje su vei dio ilegalnih prelaza prekopani ili su radovi u toku osim ulaska u
Donjim Bogievcima gdje je prolaz ostavljen zbog potrebe vojske odlaska na poloaj, ali
gdje i dalje pojedinci ne za potrebe vojske ulaze i izlaze na auto-put radi nabavke goriva i
druge robe.
U cilju daljnjeg spreavanja ilegalnog ulaska na auto-put a u dogovoru sa komadantom
korpusa i komadantom brigade u ijoj se zoni odvijaju nedozvoljene radnje formirat e se
zajednike patrole.
O svim navedenim poduzetim radnjama vezano za ovu problematiku biete obavjeteni.
O TOME OBAVIJEST:
M. P.302 za S E K R E T A R-a
1. Oblasno vijee Okuani Veselinovi Drago,
2. IS SO Okuani [., v. r.]303
3. Komanda 18. korpusa St.304 Gradika
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DASB-SACP, OV SO ZS, kut. 6.
302
303
304
303
81
Dopisano rukom.
Vidi: Dokument br. 76.
Vidi: Dokument br. 80.
304
4. Namerno ste preutali injenicu da neuporedivo najvei broj prijavljenih za prekraje iste
ini u civilnom odelu, privatnim automobilom i u slobodno vreme (kad nije angaovan u
jedinici). A oni su tada graani RSK, kre civilne a ne vojne propise i vi ih u tome morate
spreavati. [.]308 lica za 90 dana govori samo o efikasnosti vaeg rada. Toliko lica
ilegalno pree granicu za 12 asova. Morali bi se zapitati to stvarno rade vae patrole.
5. Optuili ste pripadnike vojske da ilegalno prebacuju Hrvate u RH. To su teke i opasne
optube. Ako ste ili tako daleko, onda ste morali navesti i lica protiv kojih ste pokrenuli
istragu. Preutali ste da ste u prisustvu komandanta korpusa, zatekli lice koje ilegalno
prebacuje Hrvate iz RS i da je proao va kontrolni punkt na mostu preko Save. Jasno
nam je da to niste ni mogli napisati jer se to ne uklapa u besprekornu sliku vaih ljudi koju
prezentujete svojim pretpostavljenima. Dotino lice je iz RSK navodno inspektor MUP-a.
6. Niste naveli da vae patrole izbacuju vojne policajce iz svog sastava. Nas to ne udi
jer nitko ne trpi nepoeljne svedoke. I mi dobijamo prijave da vai milicioneri uzimaju
proviziju u novcu i robi, ali to je va problem i vae unutranje kontrole. Ako ste deo ljudi
zbog toga i otpustili (niste ih zatvarali, krivino gonili i slino) oni su sada na rasporedu u
naim jedinicama (ne u vojnoj policiji kako tvrdite) i verovatno rade isto. Samo mi ih ne
moemo isterati iz vojske kao vi iz milicije.
7. Bilo bi korektno, ako ne prema vaim pretpostavljenima, a onda zbog komande korpusa
da ste bar jednom reenicom dali makar naslutiti da su problemi oko auto-puta rezultat:
nedovoenja auto-puta u tehniku ispravnost po standardima koji se u svim zemljama
primenjuju za takvu vrstu saobraajnica,
nedostatka odreenih roba na terenu,
nedovoljnog broja ljudi i njihovog neefikasnog angaovanja da obezbede ulaze na autoput kad je ve puten u stanju u kakvom je bio,
da se vercom bavi veliki broj ena, invalidi i starije osobe i da niko od njih nije pripadnik
vojske,
da ste dozvolili da se veliki broj vozila kree u javnom saobraaju bez registarskih oznaka
zna se i zato,
da vei broj graana odlazi u N.309 Gradiku, Novsku i dalje, da se uzimaju domovnice
podnose molbe za penzije i da ste operativnim radom uspeli otkriti ak tri lica jer ste
sluajno, da li sluajno, to vee gledali HRT.
8. Ni u kom sluaju ne elimo negirati ono to su injenice. Pojedinci zloupotrebljavaju
svoj rad na punktovima i ine nedozvoljene radnje o kojima ste pisali. Ali isto tako, vi
morate znati, da svaki pojedinac sam odgovara za svoje postupke. Zato je neprihvatljivo
da pojedinane sluajeve, broj i nije bitan, uoptavate u zajedniki pojam vojska i to
pripisujete dodue indirektno ovoj komandi. Vama je jako dobro poznato da su do sada
jedine izreene kazne za nedozvoljene radnje izreene od strane nadlenih stareina v/o.
9. Zbog svega navedenog, bilo bi korektno, da navedene izvetaje korigujete i dovedete u
sklad sa injeninim stanjem, sem ako ih niste pisali po narudbi.
Optuivanjem samo drugih neete poboljati rad svojih slubi i uiniti ih efikasnijim.
Komanda korpusa e i dalje preduzimati mere iz svoje nadlenosti vezane za spreavanje
upada sa auto-puta kao i spreavanju v/o da se bave nedozvoljenim radnjama, a vi morate
preuzeti va deo obaveza i odgovornosti.
308
309
Neitko u izvorniku.
Nova.
305
Bez obzira na tok vaih izvetaja i dalje emo vam pruati pomo ako je budete traili. Ali
morate znati da je uspena saradnja dvosmerna komunikacija.
M. P.310
za K O M A N D A N T a
p u k o v n i k
Lazo Babi,
[., v. r.]311
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DASB-SACP, OV SO ZS, kut. 6.
82
306
Donji.
307
83
308
VOJNI
Broj: 98-2315/95.
U Vojniu, 25. 03. 1995. god.
ODELENJE VOJNI
Naelniku O CZ
PREDMET: Plan prihvaanja evakuiranih, trai se.316
Na sastanku odranom dana 24. 03. 1995. god. u MO Uprava Kordun, prisustvovali
su naelnici O CZ Krnjak, Vrginmost i Vojni. Razmatrana je problematika evakuacije
civilnog stanovnitva iz ugroenih MZ Optine Krnjak za sluaj otpoinjanja borbenih
dejstava protiv Republike Hrvatske.
Na osnovu procjene O CZ Krnjak, na Vae podruje u datom momentu bi se evakuisalo
sa podruja MZ Sajevac, Popovi Brdo, Trebinja, Vukmani-Knez Gorica i Tuilovaki
Cerovac, oko 600 stanovnika sa stokom i pokretnom imovinom.
Predlae se da evakuirani budu prihvaeni u MZ Bukovica, Mandi Selo, Utinja Vrelo i
Kartalija Selo.
Isto tako sa podruja MZ Tuilovi evakuisalo bi se oko 250 stanovnika sa stokom i
pokretnom imovinom, a Vi bi ih trebali prihvatiti u MZ Kupljensko.
Duni ste do 31. 03. 1995. god. izraditi plan prihvaanja evakuiranih i razradite do
mikro organizacije oko prihvata, razmjetaja, materijalnog osiguranja i ostalih mjera koje se
u takvoj situaciji pojavljuju.
Dana 31. 03. 1995. god. u MO Uprava Kordun Vojni, sa poetkom u 08,00 sati
odrat e se sastanak sa naelnicima gore navedenih O CZ na koji ste obavezno duni doi
i donesti navedeni plan radi usklaivanja i dogovora o daljnjem radu.
S potovanjem!
M. P.317 N A E L N I K
Janko Poti, prof., [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., SO Vojni, kut. 1.
84
Dopisano rukom.
Vidi: Dokument br. 87.
Okrugli peat: RSK, MO, Knin, Uprava Kordun, Vojni.
309
SJB-SLUNJ
Broj: 08-03/1-2-1-SP-4/95.
Slunj, 27. 3. 1995.
M. P.318
MUP-a K n i n /ujb/
SUP-a G l i n a
M. P.319
Predmet: Granatiranje graninog pojasa, obavijest.Dana 25. 3. 1995. godine oko 19,30 asova na podruju Kordunskog Ljeskovca u blizini
na rijeci Korani u T.320 Ratelama u graninom pojasu prema zapadnoj Bosni eksplodiralo
je vie artiljerijskih mina od kojih su lake tjelesne povrede zadobili Vignjevi Zora rodjena
1963. godine, Vignjevi eljko i Lazi Zdravko za koje ne raspolaemo drugim podatcima
osim da im je prebivalite na podruju Gline ili Petrinje. Njima je pruena prva pomo u
Domu zdravlja Slunj, a zatim u bolnici Sv. Georgije u Vojniu odkud su nakon obrade
puteni kui.
Operativnim radom doli smo do podataka da je granatiranje izvreno sa naeg teritorija
iz orua koja se nalaze nedaleko navedenog mjesta, te da je vreno i 23. 3. i 24. 3. 1995.
godine oko 20,00 asova.
Na osnovu prikupljenih saznanja razlog granatiranja je spreavanje nedozvoljene trgovine
sa pripadnicima 5. korpusa321 koja se odvija na navedenom prostoru.
Granatiranjem je dovedeno u opasnost stanovnitvo Kordunskog Ljeskovca i gospodarski
objekti a nedozvoljena trgovina privremeno je obustavljena samo u sitnijem obliku po
nainu vrenja.
Prema naim saznanjima nedugo nakon granatiranja dolaze organizirano kamioni koji
dovoze veu koliinu robe i na mostu u Ratelama vre nedozvoljenu trgovinu.
Vezano za navedeno molimo SUP Glina da pronae povreena lica i obavi sa njima
informativni razgovor na okolnosti ranjavanja i boravka na podruju Slunja.
Komandu 21. korpusa i komandu 13. pbr. molimo da poduzmu mjere iz svoje
nadlenosti.
O tom obavijest:
1. SUP Vojni.
2. Komanda 21. korpusa SVRSK.
3. Komanda 13. pbr. Slunj.
Naelnik:
Veljko Vujaklija
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 606.
318
319
320
321
310
85
Cyrus Vance.
311
86
312
SEKRETAR PREDSJEDNIK
Savo trbac Borislav Mikeli
Vlada Republike Srpske Krajine na svojoj vanrednoj sjednici odranoj 30. marta 1995.
godine u skladu sa svojim Ustavnim ovlatenjima razmatrala je nacrt Rezolucije Savjeta
bezbednosti Ujedinjenih nacija kojega je Savjetu bezbednosti predloila Kontaktna grupa i
usvojila sljedee stavove:
1. Vlada Republike Srpske Krajine jo jednom istie svoje opredjeljenje da se svi sporovi
rjeavaju mirnim putem i pregovorima i pozdravlja angaovanje Organizacije Ujedinjenih
nacija na traenju mirnog rjeenja jugoslovenske krize na principima nepristranosti i
ravnopravnosti svih subjekata krize.
2. Mirovna operacija Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji (C/23280 aneks III) prihvaena je
u Republici Srpskoj Krajini na osnovu sadranog principa kao dogovor u cilju stvaranju
uslova za mir i bezbjednost potrebnih za pregovore o sveobuhvatnom rjeenju jugoslovenske
krize koja ne bi prejudicirala ishod takvih pregovora. Predvieno je da bi operacija trajala
dok se rjeenje sukoba ne ostvari pregovorima. rtva koju je narod Srpske Krajine podnio
za realizaciju dosadanjeg mandata Zatitnih snaga Ujedinjenih nacija je odlazak vojske
i institucija drave Jugoslavije u ijem je sastavu bio i preputanje svoje bezbjednosti
u nadlenost Ujedinjenih nacija u okviru zona pod zatitom Ujedinjenih nacija. Iako
UNPROFOR nije ponekad ostvario potpunu zatitu on je omoguio uspostavljanje trajnijeg
mira izmeu Hrvatske i Srpske Krajine i omoguio ostvarenje odreenih ekonomskih
aranmana i time stvorio pretpostavke za pregovore o rjeavanju i ostalih otvorenih pitanja
izmeu Srpske Krajine i Hrvatske.
3. Vlada Republike Srpske Krajine ocjenjuje da ne postoji niti jedan razlog da se okona
dosadanji mandat Zatitnih snaga Ujedinjenih nacija kojega je Savjet bezbjednosti
Ujedinjenih nacija ustanovio Rezolucijom 743 od 21. februara 1992. godine, te od Savjeta
bezbjednosti Ujedinjenih nacija oekuje da se dosadanji mandat Zatitnih snaga produi.
4. Vlada Republike Srpske Krajine smatra da novo predloena operacija UN-a (UNCRO)
moe doprinijeti uvrenju mira ukoliko se utvrdi kao nastavak i proirenje mirovne
operacije UN-a utvrene Rezolucijom 743 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, odnosno
na principima i osnovama dosadanjeg mandata Zatitnih snaga u Republici Srpskoj Krajini
i zonama pod zatitom Ujedinjenih nacija.
5. Prijedlog da operacija Ujedinjenih nacija, shodno paragrafu 5. predloenog nacrta
Rezolucije, bude privremeni aranman za stvaranje uslova koji e dovesti do sporazumnog
rjeenja, a koje e biti u skladu sa teritorijalnim integritetom Republike Hrvatske, ukoliko
se odnosi na teritoriju Republike Srpske Krajine je apsolutno neprihvatljiv.
Republika Srpska Krajina suverena drava srpskog naroda i svih graana koji u njoj ive nije
u sastavu nikakve drave Hrvatske, te nee prihvatiti nikakav aranman Ujedinjenih nacija
koji bi je mimo njene volje doveo u takav poloaj.
6. Vlada Republike Srpske Krajine smatra neprihvatljivim angaovanje mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija na svojoj teritoriji ukoliko bi one u svom nazivu prejudicirale politika
rjeenja, a na tetu srpskog naroda i Republike Srpske Krajine.
7. Vlada Republike Srpske Krajine ne moe dozvoliti blokadu granica Republike Srpske
Krajine od strane bilo kojih oruanih formacija koja bi bila u suprotnosti sa principima
dosadanjeg mandata Zatitnih snaga Ujedinjenih nacija.
313
8. Vlada Republike Srpske Krajine odluuje da se o ovim njenim stavovima obavijesti Savjet
bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Broj: 06-5-340/95.326
U Kninu, 30. mart 1995. godine
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 23.
87
Dopisano rukom.
Vidi: Dokument br. 83.
Okrugli peat: RSK, Optinski tab CZ, Vojni.
Dopisano rukom.
314
88
1995., travanj 4.
Okuani
Izvjee PJM Zapadna Slavonija o stanju u postrojbi i nespremnosti za izvravanje borbenih
zadataka
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UP-A IFRIRANO DX
SUP-A O K U A N I
POSEBNA JM ZAPADNA SLAVONIJA
BROJ: 08/4-08-441/95.
OKUANI, 04. 04. 1995.GOD.
MUP RSK K N I N
N/R KOMADANTA SPECIJALNIH JEDINICA DRAI BOKO
PREDMET: IZVJETAJ.VEZA: VAA DEPEA BROJ: 08/1-1-2764/1-95. OD 03. 04. 1995. GODINE
VEZANO ZA NAVEDENU DEPEU DA SE IZVRI PRIPREMA I GOTOVOST
ZA UPOTREBU PRIPADNIKA PJM ZAPADNA SLAVONIJA, MOEMO VAS OBAVJESTITI DA JE PJM ZAPADNA SLAVONIJA PO POVRATKU SA NJEZINOG
ZADNJEG BORBENOG ZADATKA PODNELA JEDAN OPIRNI IZVJETAJ VEZANO ZA UPOTREBU NAE JEDINICE. U TOM IZVJETAJU NAVEDENI SU
PROBLEMI KOJI SU SE POJAVILI NA TERENU I UOPTE KOJI SU U JEDINICI, A IZ NJIH JE VIDLJIVO DA JEDINICA NIJE SPREMNA ZA IZVRENJE BILO
KAKVOG BORBENOG ZADATKA. DOK SE NE RIJEE NAVEDENI ZAHTJEVI
I PROBLEMI VEZANI ZA STATUS PRIPADNIKA PJM I DR. (NAVEDENI U NAOJ DEPEI BROJ: 08-05/1-2-113/95) IZ GORE NAVEDENOG, A I ZBOG BROJA
PRIPADNIKA KOJI MOGU II NA IZVRENJE OVOG ZADATKA KOJE JE VRLO
MALI, TANIJE PJM ZAPADNA SLAVONIJA JE SADA RASPOLAE SA 23 PRIPADNIKA (DRUGI KOLA I BOLOVANJE) KOJI NISU NIIM ZAINTERESOVANI I MOTIVISANI ZA IZVRENJE NAVEDENOG BORBENOG ZADATKA.
K O M A N D I R PJM
ZAPADNA SLAVONIJA
PRODANOVI MIODRAG
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 80.
315
89
1995., travanj 5.
[New York]
Pismo posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za bivu Jugoslaviju Yasushija Akashija
predsjedniku RSK Milanu Martiu, u kojem trai prekid napada na Biha, zapoinjanje
pregovora s 5. korpusom ABiH te uspostavljanje primirja
UJEDINJENI NARODI
Posebni izaslanik Glavnog sekretara
za bivu Jugoslaviju
5. april 1995.
Potovani g-dine Marti330,
Piem Vam opet kako bih hitno zatraio saradnju u zaustavljanju nastavljenog krvoprolia
na podruju Bihaa.
Prema naim razmatranjima, vojno stanje u sjevernom dijelu bihakog depa skoro
poinje sliiti pat-poloaju. Unato odlunim naporima sa svih stran, malo se toga, izuzev
rastueg broja rtava, promijenilo od poetka ove godine. Kao to Vam je poznato, meu
poginulima je i sve vei broj vaih vojnik, a nastavak traenja vojnog rjeenja e dovesti
do jo besmislenijih patnji. Ukoliko nastavite istim slijedom, bojim se da e Vas to kotati
dodatnih ivot te da nee znaajnije pomoi vaim ivotnim interesima.
Istovremeno, napokon smo dobili jasne znakove od vlasti iz Bihaa i Sarajeva da su
spremni prihvatiti dogovor o prekidu vatre kojim bi se odrao prostorni status quo. Stoga bih
od vaih vlasti zatraio da otponu pregovore s pripadnicima 5. korpusa kako bi se postigao
prekid neprijateljstava i Vas zamolio da upotrebite svoj uticaj na g-dina Abdia331 te da mu
naglasite potrebu da se ostvari primirje na sjevernoj liniji sukoba u bihakom depu.
Nadalje, naloio sam svojim slubenicima Civilnih poslova da prue maksimalnu pomo
radi postizanja stabilnosti na podruju Bihaa koja e imati uzajamnu dobrobit. Uvjeren
sam da je pristup u ovom pismu jedini djelotvoran pristup u nastojanjima da se razrijei
nesretan sukob na podruju Bihaa.
S potovanjem,
Jasui Akai332
Njegovoj ekselenciji g-dinu Milanu Martiu
Knin
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 604.
330
331
332
Milan.
Fikret.
Yasushi Akashi.
316
90
1995., travanj 5.
Knin
Zapisnik sa 17. sjednice Upravnog odbora Privredne komore RSK odrane u Topuskom 9.
oujka 1995. godine
PRIVREDNA KOMORA RSK
UPRAVNI ODBOR
Broj: 02-1-10/95.
Knin, 05. 04. 1995.
ZAPISNIK
sa 17. sjednice Upravnog odbora Privredne komore, odranog u Topuskom, 09. 03. 1995.
godine.
Sjednici su prisustvovali:
a) lanovi Upravnog odbora: Jovan Kablar, Milorad Luki, Dr. Ilija Drakuli, Nikola Kesi,
Milo Priji, Matija Gai, Milica Rakini i Milo Lavrni;
b) sekretar Komore: Ratko Gajica;
c) gost: Branko Trkulja, iz Privredne komore Beograda.
Odsustvo su opravdali: Mr Rade Simi, Miroslav Keravica i Milan Kaar (lanovi Upravnog
odbora).
Na sjednici je utvren slijedei
DNEVNI RED
1) Usvajanje zapisnika 16. sjednice,
2) Izvjetaj o aktivnostima izmeu 16. i 17. sjednice,
3) Priprema za odravanje Tree godinje skuptine PK,
4) Donoenje odluke o imenovanju Savjeta za informatiku djelatnost Privredne komore,
5) Imenovanje komisije za provoenje ispita provjere sposobnosti pripravnika Borisa Lukia
Ad. 1)
U okviru verifikacije zapisnika, podnijet je i izvjetaj o realizaciji zakljuaka usvojenih
na 16. sjednici. Data je informacija o dopisima (1) Vladi i Vrhovnom savjetu odbrane, o
problemima u vezi s angamanom kadrova iz privrede u SVK, (2) Vladi, o problemima koje
izaziva posljednje poskupljenje nafte i derivata, (3) Predsjedniku RSK, za prijem delegacije
privrednika, (4) te o realizaciji drugih zakljuaka.
zakljuak
Usvaja se zapisnik sa 16. sjednice i izvjetaji o realizaciji zakljuaka usvojenih na toj
sjednici.
Ad. 2)
Izvjetaj o aktivnostima izmeu 16. i 17. sjednice podnio je predsjednik Komore.
Predstavnici Komore su posjetili nekoliko optina. Najprije Caprag, gdje su sagledane
njihove privredne mogunosti i dogovoreni mogui naini pruanja pomoi u aktiviranju
tih mogunosti. Zatim su obili nekoliko optina na podruju Like, Banije i Korduna. U
sklopu toga posjetili su nekoliko privrednih firmi, uvijek, s ciljem da se sagledaju uslovi
poslovanja, mogunosti unapreenja proizvodnje, naini privrednog povezivanja i pomo
317
koju moe pruiti Privredna komora. Nastavljeno je snimanje stanja u pojedinim firmama,
u sklopu s ranije utvrenim programom.
U Beogradu je odran sastanak metalaca, u okviru Privredne komore Beograda, radi
meusobne saradnje firmi Beograda i Krajine. Dogovoren je i uzvratni susret na Baniji.
Odran je i sastanak Savjeta za informatiku djelatnost Privredne komore, s temom o
prikupljanju, koritenju i automatskoj obradi podataka, iz privrede, i za potrebe Komore.
Zakljuak
Usvaja se izvjetaj o aktivnostima izmeu 16. i 17. sjednice.
Ad. 3)
U pripremi Tree godinje skuptine, razmotreni su pripremljeni materijali za Skuptinu
i nain njenog voenja.
Svi materijali koji su dostavljeni delegatima Skuptine prihvaeni su bez primjedbi.
Izuzetak je Financijski plan Komore za 1995. godinu. Naime Prijedlog Financijskog plana
koji je dostavljen delegatima Skuptine raen je na bazi procjene da e prosjena bruto plata
u 95. godini biti oko 400 dinara. Kasnije smo zakljuili da je to nerealno, na to je upozorio
i Nadzorni odbor. Iza toga smo dobili zvanini podatak Zavoda za statistiku u kojem je
prosjena plata u januaru 95. bila oko 200 dinara. Uzeli smo taj iznos kao osnovicu za
planiranje i napravili novu verziju Financijskog plana, sa znatno manjim financijskim
iznosom.
Upravni odbor je prihvatio obrazloenje, s napomenom da se u toku financijske godine
moe vriti rebalans Plana, ime se Plan ini realnijim.
Zakljuak
Podravaju se materijali pripremljeni za Treu godinju skuptinu Privredne komore, a
na sjednici Skuptine predloit e se nova verzija Financijskog plana za 95. s obrazloenjem
datim na sjednici Upravnog odbora.
Nakon rasprave i zakljuaka o skuptinskim materijalima, i bez posebne najave,
nametnula se rasprava o problemu prometa roba sa SRJ. Do nje je dolo zato to je to
aktualan problem koji odluujue utie na poslovanje pojedinih firmi.
Pojedini naglasci u raspravi su slijedei:
J.333 Drobnjak
Ako je sadanji reim prometa roba naa budunost, onda od naeg poslovanja i Krajine
nema nita. Sada ne moe proi nita vano za privredu. Pored raznih barijera, razne su i
dabine. Ne radi se o zabrani UNPROFOR-a, ve Srbija nee, jer nema interesa da dozvoli
promet nekih roba. Treba traiti objanjenje od Vlade, to je to embargo na Drini?
I.334 Drakuli
U situaciji kad dominira verc, veliki sistemi su osueni na propast. Sad smo na kraju
ekonomske izdrljivosti. Plae u NP Plitvice ine 7% ukupnog dohotka, to najbolje
pokazuje kakvo je stanje. Nemamo nikakve sigurnosti u poslovanju. Predloili su nam da
u grijanju preemo na mazut, a poslije kazali da nema mazuta. A, ako padne privreda,
pada i odbrana. Zbog svega, potreban bi bio sastanak predstavnika Komore s Vladom, radi
razjanjenja kljunih problema.
333
334
Jovo.
Ilija.
318
M.335 Luki
U svim razgovorima s privrednicima, glavna tema je promet roba sa SRJ. To kazuje koliko
je to velik i vaan problem. Ipak, ne funkcionira nam veleprodaja, a razni sitni trgovci rade
na svoj nain. Oekujem da e i na Skuptini, o ovom, biti otra rasprava, ali problem je i u
tome to nismo organizirani.
N.336 Kesi
Neophodno je da se u ovim pitanjima definiraju pravila igre, jer je razmjena, u velikoj
mjeri pala na pojedince iz verc ekonomije. Sve je ovo posebno vano, zato to su u ovom
momentu robni tokovi kljuni. Glavni problem je granina barijera, a morali bi definisati i
neke procese.
B.337 Trkulja
Na alost, ne moemo izvan okvira opte politike, ali i u tim okolnostima se moe
racionalnije poslovati. Jo vie se moe napraviti na pripremi poslovanja za naredno, mirnije
vrijeme.
Predsjednik Komore, je zakljuujui ovaj dio rasprave, naglasio da ni Komori nisu
dostupne sve potrebne informacije, pa nismo u stanju ni pomoi koliko bi trebali i mogli.
Sve iznijete opaske i upozorenja smatra bitnim i opravdanim i poziva lanove Upravnog
odbora da o tome govore i na Skuptini.
Ad. 4)
S obzirom da je dio lanova Savjeta za informatiku djelatnost Komore, otiao s prostora
RSK, potrebno je izvriti izmjenu u njegovom sastavu.
Radi toga je predloen novi sastav Savjeta.
Odluka o novom sastavu Savjeta za informatiku djelatnost nalazi se u prilogu ovog
zapisnika.
Zakljuak
Prihvaa se Odluka o sastavu Savjeta za informatiku djelatnost Komore, bez rasprave i
kako je predloena.
Ad. 5)
Predsjednik Komore je predloio formiranje Komisije koja bi organizirala i provela ispit
provjere sposobnosti Borisa Lukia, pripravnika u Privrednoj komori Predstavnitvo u
Beogradu. Prijedlog je prihvaen bez rasprave.
Zakljuak
Formira se Komisija za provoenje ispita provjere sposobnosti pripravnika Borisa Lukia,
u sastavu: Ratko Gajica, sekr. Komore, kao predsjednik i Duko Mireta i Petar Dragojlovi,
iz Predstavnitva Komore u Beogradu kao lanovi.
Predsjednik Komore e o ovom donijeti posebno rjeenje, koje ini sastavni dio ovog
Zapisnika.
335
336
337
Milorad.
Nikola.
Branko.
319
Ad. 6)
Iako nije uvrteno u dnevni red, M.338 Gai je traio raspravu o ulozi i zadacima
Regionalne privredne komore u Vukovaru. Upravni odbor je prihvatio razgovor o tome.
Gai je istakao potrebu jaanja Regionalne privredne komore, za to treba, prethodno
rjeiti problem prostora, pomo moe pruiti Regionalna komora Sombor, jer postoji
njihovo obeanje. Istie, da bi za to trebalo otvoriti poseban iro-raun na ime Regionalne
komore.
U kratkoj raspravi je prihvaena ideja o prikupljanju pomoi za prostor Komore u
Vukovaru. Predsjednik Komore je naglasio da je ukupna orjentacija Komore da se regionalne
komore jaaju i osposobljavaju za zadatke na svom prostoru.
O modelu prikupljanja sredstava je bilo razliitih ideja, od otvaranja posebnog rauna do
formiranja posebnog preduzea u okviru kojeg bi se to radilo.
Meutim, svi su se sloili da se to jo mora sagledati i razrjeiti u narednom vremenu.
Zakljuak
Prihvaa se ideja o jaanju regionalnih privrednih komora, a u sklopu toga i rjeenje
prostora i kadrovsko jaanje. O tome e upravni odbor odluivati konkretnije u narednom
vremenu.
Nakon rasprave o ovoj temi, sjednica je zavrena.
ZAPISNIAR M.P.339 PREDSJEDNIK KOMORE
Ratko Gajica, [v.r.] Jovan340 Kablar, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Privredna komora RSK, kut. 1.
91
1995., travanj 6.
Knin
Informacije Slube za platni promet i financijsku kontrolu RSK o rezultatima poslovanja
poduzea u 1994. godini upuene predsjedniku Skuptinskog odbora za budet i financije
RSK
SLUBA ZA PLATNI PROMET
I FINANSIJSKU KONTROLU
CENTRALA KNIN
Broj: 415-02-4/95
Knin, 06. 04. 95.
PREDSJEDNIK SKUPTINSKOG ODBORA
ZA BUDET I FINANSIJE
REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
gosp. Veljko Popovi
338
339
340
Matija.
Okrugli peat: Privredna komora RSK, Knin.
U dokumentu je krivo navedeno Ivan M. Kablar.
320
Okrugli peat: RSK, Sluba za platni promet i finansijsku kontrolu, Centrala Knin.
U dokumentu je pogreno napisano 1994. godina.
321
92
1995., travanj 7.
Okuani
Zahtjevi Srpske radikalne stranke za zapadnu Slavoniju sa skupa Recimo svetu ne,
odranog u Okuanima, upueni Vladi RSK
SRPSKA RADIKALNA STRANKA
ZAPADNE SLAVONIJE
OKUANI, Dana 07. 04. 1995. god.
V L A D I REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N
Danas je u organizaciji Srpske radikalne stranke za Zapadnu Slavoniju odran miting
RECIMO SVETU NE na kojem je prisustvovalo oko 2000 graana bez obzira na
stranaku pripadnost koji su u potpunosti i jednoglasno podrali nae stavove i to:
1. Narod nije upoznat o detaljima putanja pruge i traimo da se na istoj odmah
obustave svi daljnji radovi i da se radnici vrate u jedinice i to odmah. Narod je odluio da
se nee povlaiti sa pruge sve dok se ovaj na stav ne ispotuje
2. U potpunosti odbacujemo rezoluciju 981343 i u vezi iste dajemo veliku podrku naim
zvaninim predstavnicima da nema vie nikakvih ekonomskih pregovora sa Hrvatskom
dok se ne postigne politiko rjeenje
3. Zahtevamo da se odmah postave radnici milicije RSK-e na nau deonicu auto-puta
isto kako su i Hrvatski policajci na svojoj deonici
Rezolucijom 981 Vijea sigurnosti UN-a od 31. 3. 1995. donesena je odluka o pokretanju mirovne operacije
u Hrvatskoj pod nazivom UNCRO (United Nations Confidence Restoration Operation in Croatia), odnosno
Operacija UN-a za obnovu povjerenja u Hrvatskoj kao zamjena za dotadanji UNPROFOR (United Nations
Protection Forces Zatitne snage Ujedinjenih naroda).
343
323
93
1995., travanj 8.
Okuani
Priopenje za javnost Organizacijskog odbora za odravanje skupa Recimo svetu ne u
namjeri da zaustave radove na sanaciji pruge Zagreb Beograd na dijelu koji prolazi kroz
zapadnu Slavoniju
SAOPTENJE ZA JAVNOST!
Dana 08. 04. 1995. godine u 14.30 asova zasjedao je Organizacioni odbor akcije
Recimo svetu ne vezano za obustavu radova na pruzi Beograd Zagreb kroz Zapadnu
Slavoniju, Rezolucije 981 i drugih zahtjeva koji su prezentirani na mitingu Srpske radikalne
stranke dana 07. 04. 1995. godine i tom prilikom doneeni su sledei zakljuci:
1. Organizacioni odbor u koji su uli pojedini lanovi Srpske radikalne stranke za
Zapadnu Slavoniju, proiruje se sa lanovima grupe graana i ostavlja otvoren prostor
lanovima drugih stranaka koji djeluju u Zapadnoj Slavoniji i koji ele da se prikljue
akciji.
2. Organizacioni odbor e djelovati na bazi nacionalnog interesa a ne na osnovu stranake
pripadnosti emu stoji otvoren prostor drugim strankama
344
345
Okrugli peat: RSK, SRS, Oblasni odbor SAO Zapadna Slavonija, Okuani.
Potpis je neitak.
324
3. Obustavljaju se svi daljni radovi na eljeznikoj pruzi sa danom 08. 04. 1995. godine od
15.00 asova, a svu daljnju kontrolu nad ovom komunikacijom preuzima organizacioni
odbor.
4. Stav odbora je da nema putanja pruge kroz Zapadnu Slavoniju sve dok se ne postigne
konano politiko reenje izmeu Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske
uskladu sa odlukom Skuptine RSK-e o zamrzavanju svih daljnjih pregovora izmeu
RSK-e i Hrvatske.
5. Jednoglasno se podravaju svi zahtjevi prezentirani na mitingu Recimo svetu NE
odranom dana 07.04.1995. god. u Okuanima s kojima su upoznati Predsednik RSK-e
gosp. Milan Marti, i Vlada RSK-e.
Organizacioni odbor u potpunosti podrava stavove Krajinskog rukovodstva oko
odbijanja Rezolucije 981 Saveta bezbednosti UN-a.
Odbor e djelovati sve dotle dok se ne ispotuju zahtjevi upueni Predsjedniku RSK-e i
Vladi RSK-e, a u vezi pruge, auto-puta kroz Zapadnu Slavoniju i Rezolucije 981.
U Okuanima, 08. 04. 1995. godine
M.P.
346
94
1995., travanj 9.
Knin
Pismo Vlade RSK Skuptini opine Okuani u vezi nastavka sanacije eljeznike pruge u
zapadnoj Slavoniji
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
BROJ: 05-5-412/95
KNIN, 09. 04. 1995.
Radovi na sanaciji pruge u Zapadnoj Slavoniji,
d o s t a v l j a. SKUPTINI OPTINE
OKUANI
Vlada RSK je, od trenutka potpisivanja ekonomskog sporazuma,347 na vie svojih sjednica
razmatrala pitanje njegovog sprovoenja. Posebno su razmatrani problemi vezani za dalju
implementaciju postojeeg sporazuma kao i problemi vezani za stvaranja pretpostavki i
priprema za dalje pregovore koji se odnose na taku 5 ekonomskog sporazuma.
346
347
Okrugli peat: RSK, SRS, Oblasni odbor SAO Zapadna Slavonija, Okuani.
Sporazum o normalizaciji gospodarskih odnosa izmeu Republike Hrvatske i RSK, potpisan 2. 12. 1994.
325
U svemu tome Vlada se strogo pridravala svog opredjeljenja i zakljuaka Skuptine RSK
da se svi daljnji pregovori zamrznu i prekinu dok Hrvatska ne povue svoj zahtjev za odlazak
UNPROFOR-a. Meutim, Vlada se, takoer, drala i svog opredjeljenja da u ovom periodu
stanja ni rata ni mira, dok je status UNPROFOR-a neizvjestan ne stojimo i pasivno ekamo
nego da aktivnom politikom na irem planu obezbjedimo sebi to bolju pregovaraku
poziciju. U tom smislu intenzivirane su odbrambene pripreme u koje su ukljueni svi
subjekti vlasti i sve institucije drave poevi od Skuptine i Vlade RSK, Predsjednika
Republike, SVK pa do optinskih vlasti. Takoer je voena aktivna meunarodna politika
i komunikacija sa svim raspoloivim meunarodnim faktorima ime smo objanjavali nau
poziciju i branili interes RSK.
Posebno je na 33. sjednici Vlade, odranoj dana 24. 02. 1995. godine u Okuanima,
razmatrano pitanje stvaranja pretpostavki za nastavak pregovora oko otvaranja eljeznike
pruge od Zagreba do Tovarnika. Tim povodom je zakljueno:
1. Da su UNPROFOR i Meunarodna konferencija o predhodnoj Jugoslaviji a
posebno njeni kopredsjednici zainteresovani za nastavak rada na sprovoenju ekonomskog
sporazuma. Poseban interes ovi subjekti pokazali su za taku 5. Ekonomskog sporazuma
koja govori o nastavku ekonomskih pregovora kao i pregovora o humanitarnim pitanjima.
U tom okviru iskazan je njihov interes za eventualno otvaranje eljeznike pruge Zagreb
Beograd kao meunarodne saobraajnice. Ocjena je kopredsjednika da je uspjeno otvaranje
Autoputa, koje je u sebi nosilo puno rizika, garancija da se i eljeznika pruga otvori sa puno
manje rizika a za veliku korist za sve uesnike ukljuujui i meunarodnu zajednicu. Da bi
dokazali koliki je interes meunarodne zajednice za otvaranje pruge i da bi nas motivirali da
uemo u posao oko sanacije kopredsjednici i UNPROFOR svojim autoritetom obezbjedili
su potrebna sredstva i opremu za sanaciju.
2. Da je otvaranje eljeznike pruge Zagreb Beograd interes RSK jer nas pruga vre
vee sa maticom Srbijom i obezbjeujemo bri i jeftiniji transport za nae robe. Uz to na
interes je i u injenici da emo imati mogunost nabavke nafte po svjetskim cijenama i u
respektivnim koliinama.
3. Radovima na sanaciji eljeznike pruge ne ugroavamo nijedan na vitalni interes i ne
prejudiciramo bilo kakav sporazum sa hrvatskom stranom ali se pripremamo da u sluaju
eventualnog nastavka pregovora moemo biti efikasniji. Radovi na sanaciji eljeznike pruge
nemaju nikakvu politiku konotaciju i imaju samo ekonomske motive. Sa bezbjednosnog
aspekta ne ugroavamo nae interese jer inom sanacije nita ne otvaramo i ne ugroavamo
odbrambenu snagu i bezbjednost RSK.
4. Bilo bi dobro da po istom modelu, uz pomo meunarodne zajednice, popravimo
i saniramo sve nae saobraajnice i druge vitalne objekte jer bi time samo jaali RSK i
ekonomski i dravno. Sve navedeno bilo je, po ocjeni Vlade, dovoljna argumentacija da se
donese zakljuak da se ue u projekt sanacije eljeznike pruge. Zakljueno je da se pruga
sanira u dvije faze i to da se u prvoj fazi ide na sanaciju pruge kroz Zapadnu Slavoniju a u
drugoj da se to isto napravi od Mirkovaca do Tovarnika.
Obavjetavamo ovim pismom Skuptinu Optine Okuani sa namjerom da odbornicima
pruimo dovoljan broj informacija i da kao Vlada objasnimo nae postupke i motive, ali i da
uvjerimo odbornike da Vlada kao ni do sada ne ini niti e initi nijedan potez koji bi bio
protiv stavova Skuptine RSK i interesa srpskog naroda.
Sve aktivnosti oko sanacije eljeznike pruge smatramo prije svega stvaranjem dobrih
podloga za nastavak ekonomskih pregovora ako do njih uopte i doe. Ponovo, na kraju,
326
95
327
5. Cindri Milan, sin Franje i majke Francike, roene Juri, roen 11. 09. 1937. g. u
Glinicama br. 50 SO-e Slunj, gdje i sada stalno stanuje.
Da bismo kompletirali gore navedene predmete i dostavili na konanu odluku MUP-u
Knin, potrebno je da nam za ista lica izvrite i dostavite operativne provjere u skladu sa
Uputstvom o vrenju operativnih provjera, pozivom na broj gornji.
M.P.352 N A E L N I K:
Nikola Vuleti, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1069-1.
96
328
Broj: 06-455-3/95-VI
Okuani, 12. 04. 1995. god. P R E D S E D N I K
Aran Dragievi
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Opina Okuani, kut. 1.
97
330
98
331
M.P.358
P R E D S J E D N I K:
Uzelac Predrag, prof., [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., SO Vrhovine, kut. 1.
99
Dr Milan Babi, ministar inostranih poslova Republike Srpske Krajine uputio je zahtjev
specijalnom izaslaniku Generalnog Sekretara Ujedinjenih nacija Nj. E. Jasui Akaiju359 da
naredi deblokadu graninih prelaza izmeu Republike Srpske Krajine i Savezne Republike
Jugoslavije i izmeu Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.
Prepreke su na punktovima: Batina, Erdut, Ilok, Tovarnik i Stara Gradika postavili
pripadnici UNPROFOR-a prekoraujui svoja ovlaenja.
U pismu Dr Babia gospodinu Akaiju stoji:
Vaa Ekselencijo,
Ministar inostranih poslova Republike Srpske Krajine ima ast da pozdravi Vau Ekselenciju
da izrazi svoju veliku zabrinutost zbog naina na koji vojno osoblje Ujedinjenih nacija vri
blokiranje saobraaja na prelazima izmeu Republike Srpske Krajine i Savezne Republike
Jugoslavije i Republike Srpske. Na punktovima: Batina, Erdut, Ilok, Tovarnik i Stara
Gradika pripadnici UNPROFOR-a su izgradili fizike prepreke, postavili rampe i podigli
bunkere te pod prijetnjom oruja zaustavljaju vozila i vre pretrese.
Vaa Ekselencijo,
Odlukom Savjeta bezbednosti Organizacije Ujedinjenih nacija u predlogu misije
Ujedinjenih nacija za izgradnju povjerenja nije predvieno ometanje normalnog odvijanja
saobraaja na predvienim mjestima, ve iskljuivo mogunost posmatranja bez bilo kakve
blokade.
Narod u Republici Srpskoj Krajini, kao to je ve vie puta javno objavljeno ne prihvata niti
e prihvatiti bilo kakvu blokadu na navedenim prelazima.
358
359
332
Vaa Ekselencijo,
Oekujemo da u svojstvu efa Mirovne misije Organizacije Ujedinjenih nacija na prostoru
prethodne Jugoslavije naredite uklanjanje navedenih prepreka, kako bi se deblokirao
saobraaj i mogao nastaviti proces dogovaranja novog mandata Organizacije Ujedinjenih
nacija na principima mira, nepristranosti i koristi za sve narode.
Knin, 15. april 1995. godine
SLUBA INFORMISANJA
M.P.360
MINISTARSTVA INOSTRANIH POSLOVA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
[., v.r.]361
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 39.
100
333
IV
U sastav meurepublike komisije ispred Republike Srpske imenuju se:
1. Prof. dr. NIKOLA KOLJEVI, potpredsednik Republike Srpske,
2. Prof. dr. GAO MIJANOVI, predsednik Vrhovnog suda Republike Srpske
3. MIROSLAV VJETICA, poslanik u Narodnoj skuptini Republike Srpske.
V
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Slubenom glasniku Republike
Srpske
Broj: 02-347/95. M.P.363
PREDSEDNIK
Datum: 16. 04. 1995. NARODNE SKUPTINE
Mr Momilo Krajinik, [v.r.]
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Narodna banka RSK, kut. 1.
101
334
od kuhinje u kojoj se nalazila Vlaini Marica, te je zatim od nje zatraio novac pa kako ga
nije pronaao isti je noem koji je izvukao iz futrole sa svog vojnikog opasaa zadao vie
udaraca u lijevu stranu lea Vlaini Marici oborivi je na pod kuhinje od kojih povreda je
ista podlegla na licu mjesta.
Dakle, drugoga liio ivota iz koristoljublja, pa da bi time poinio krivino djelo ubistvo
iz lana 47. stav 2. taka 4. KZ RSK.
Na osnovu lana 158. stav 4. ZKP-a
PREDLAEM
1. Da se na sve okolnosti u vezi izvrenja krivinog djela saslua osumnjieni.
2. Da su u svojstvu svjedoka sasluaju
Kupreanin Jovo, Krukovac 16, Graac
Maruni Dmitar, Medak 84
Travica Duan, Medak 216
Ljubojevi edomir, Medak 7
Maodu Milan, Medak 17
Ili Ljiljana, Medak
Travica Milan, Medak 216
3. Da se odredi neuropsihijatrijsko vjetaenje osumnjienog.
4. Da se pribavi nalaz i miljenje patologa o obavljenoj obdukciji.
5. Da se pribavi nalaz i miljenje vjetaenja krvi i urina.
6. Da se pribavi socijalna anamneza za osumnjienog.
7. Da se pribavi izvod iz kaznene evidencije za osumnjienog.
8. Da se pribavi pismena karakteristika o ponaanju i vladanju u jedinici za osumnjienog.
9. Da se osumnjienom odredi pritvor.
10. Da se ukoliko se za to ukae potreba preduzmu i druge radnje u cilju utvrivanja
postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti poinioca.
Osnovana sumnja da je Zagorac Duan postupio na opisani nain proizlazi iz krivine
prijave SJB Graac pod brojem 08-02-1/2 KU-20/95 od 19. 04. 1995. godine i priloenih
spisa.
M.P.364 ZAMJENIK VOJNOG TUIOCA
Momilovi Nikola, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6043.
102
364
335
rsk
mup
uprava javne bezbednosti
broj:08/3-1-1-3364/1-95. ifrovano dd
knin, 21. 04. 1995.
M.P.365
sup okuani
n/r sekretara
potrebno je da izvrite sve pripreme za zatvaranje auto-puta zagreb-beograd. auto-put
zatvoriti u vremenu od 24. 04. 1995. g.- u 06 asova do 25. 04. 1995. god. u 06, asova.
neposredno prije zatvaranja auto-puta jo e biti potvren takav stav.
o svim saznanjima h i t n o obavijestiti ovaj mup-a.
zamjenik naelnika:
rajko osi
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 78.
103
336
na osnovu lanka 78. taka 5. ustava rsk367 (slubeni glasnik rsk broj 192.) i lan 40. zakon
o odbrani (slubeni glasnik rsk br. 2/93.)
nareujem
1. spreiti nedozvoljenu trgovinu, odnosno ulazak svih vrsta roba na podruje zapadne
slavonije, bez uredne dokumentacije izdate od nadlenog organa rsk.
2. roba koja je predmet nedozvoljene trgovine na licu mjesta oduzeti, a protiv lica koji
se bavi takvom trgovinom (vercom) odmah pokrenuti odgovarajui postupak u skladu sa
zakonom.
3. spreiti kontakte graana rsk i r. hrvatske na podruju zapadne slavonije bez posebnog
odobrenja izdatog od nadlenog organa rsk-e.
4. za sporovoenje ove naredbe mup i glavni tab srpske vojske krajine formirae i uspostaviti
zajednike kontrolne punktove
5. ova naredba stupa na snagu odmah 21. aprila 1995. g.
6. naredba se dostavlja v.d. ministru unutranjih poslova gospodinu n. pavkoviu,
komadantu general-pukovniku milanu eleketiu i arhivi ovdje.
broj: 020/1-388/95.
knin, 21. 04. 1995.
predsjednik republike
milan marti
v.d. ministar:
pavkovi neboja
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 78.
104
337
Runjai Matija, Srednik eljko, Erakovi oko, Jevii Stevan komandiri p/1 pb/26.
pbr i Korasi Milutin (komandir Samostalnog voda)
Predstavnici Skuptine optine Caprag:
Milivoj Maksimovi potpredsjednik Skuptine optine
Branko Mirilovi lan Izvrnog savjeta Skuptine optine
Boidarka Hini lan Izvrnog savjeta Skuptine optine
Ljuba Hrnjak sekretar Skuptine optine
Inicijator sastanka je Komanda 1. pb/26. pbr a povod su brojni problemi, koji svojim
karakterom na izvjestan nain remete izvravanje redovnih obaveza i zadataka u ratnoj
jedinici.
major Radulovi upoznaje prisutne sa stanjem i problemima u ratnoj jedinici, te istie da
je ovaj sastanak s ciljem da vojna komanda i predstavnici civilne vlasti pokuaju zajednikim
snagama utjecati na rjeavanje prisutne problematike.
Naglaava da je vojna komanda svakodnevno okupirana pitanjima boraca iz domene
civilnog ivota.
Od strane v/o zamjera se Komandi brigade to nije osigurana nafta za proljetnu sjetvu,
sjemenski kukuruz (besplatno za v/o) i mineralno ubrivo; trai se da se sprei verc; pita se
kada su sredstva od sasjeenog drva (za industrijsku preradu) u dravnim umama; zamjera
se to v/o koji su na radnoj obavezi rade svega 8 asova i idu kui; dio v/o je zato da se
sprei odlazak na Autoput, a drugi dio je apsolutno zato, jer je to jedini nain da obezbjede
naftu za proljetnu sjetvu; postavlja se pitanje zato borci koji odlaze s ovog podruja na
zapadno-bosansko ratite nisu plaeni u dolarima, koji su obezbeeni za tu svrhu (pa ih
sve vie odbija da idu na zapadno-bosansko ratite); postavlja se pitanje nesuglasica u
republikom vrhu; nefunkcionisanja Optinske civilne vlasti; zato nitko od civilne vlasti ne
obilazi borce; zato v/o koji nisu pod ugovorom nemaju pravo na zdravstveno osiguranje ve
sve trokove moraju plaati, a vojnika plaa iznosi svega 15 do 20,00 dinara; itd.
Potom upoznaje prisutne s prijedlozima Komande 26. pbr upuenim Komandi 39. korpusa
Srpske vojske Krajine, koji se odnose na:
1. reorganizaciju po uzoru na sistem granine milicije iz 1992. godine (npr. od Kinjake
do Jasenovca na liniji bi bilo cca 900 v/o, ostali v/o su na radnoj obavezi, ili na drugi nain
privreuju za ivot 21 dan u mjesecu, a 7 dana idu na poloaj) ili raskinuti profesionalne
ugovore i svima v/o koji ne rade rijeiti plaanje i zdravstveno osiguranje.
Ministarstvo odbrane Odelenja po optinama sainiti e specifikaciju profila zanimanja
koja su potrebna za angaovanje kroz radnu obavezu i tamo gdje je to mogue organizovati
e se zamjene (jedan v/o odreenog profila zanimanja radi dva mjeseca, potom ga zamjenjuje
drugi istog profila, a on odlazi u r/j)
2. reviziju i smjenu kadrova u SJB (jer u miliciji ima dosta onih koji to ne zasluuju)
3. rjeavanje sistema snabdjevanja gorivom r/j
4. podjelu sredstava koja se u iznosu 3% od plaa izdvajaju u Fond za pomo porodicama
poginulih boraca
5. poduzimanje konkretnih radnji radi suzbijanja verca, odnosno nezakonite trgovine.
Diskusiju zavrava s konstatacijama da je moral boraca slab (sve manje ih je na poloaju),
bezbjedonosna situacija nikakva, rad politikih stranaka je ravan 0 civilna vlast mora ii
15 dana na zapadno-bosansko ratite (za to vrijeme izdaje im se mobilizacijski poziv, briu
se s radne obaveze uvode se u evidenciju r/j, a po povratku ponovo idu na radnu obavezu).
Istie da je zadatak zapreavanje i kopanje rovova 26. pbr pohvaljena za najbolju u
Republici Srpskoj Krajini.
338
2. Zajedno s Odelenjem odbrane potrebno je izvriti analizu uea na zapadnobosanskom ratitu v/o, koji se nalaze na radnoj obavezi. Inzistirati da lica, koja su brisana s
obaveze u ratnoj jedinici, a nalaze se na radnoj obavezi idu 15 dana na zapadno-bosansko
ratite (uz mobilizacijski poziv i aktiviranje obaveza u r/j za taj period).
Ovu aktivnost realizovati u saradnji s Komandom r/j.
3. Potrebno je da predstavnici optinske vlasti posjeuju borce na prvim linijama i
informiu ih o aktivnostima i problematici u realizaciji odreenih zadataka. Ista obaveza
odnosi se na odbornike Skuptine optine i predsjednika mjesnih zajednica, koji su duni
organizovati i sastanke u mjesnim zajednicama. Potrebno je aktivirati rad politikih stranaka.
4. Cijeni se potrebnim hitno okonati aktivnosti izbora predsjednika Skuptine optine
i predsjednika Izvrnog savjeta Skuptine optine Caprag, obzirom da prisutna kriza u
funkcionisanju optinske civilne vlasti bitno demoralie borce u ratnim jedinicama.
5. U svakidanjim aktivnostima posebnu panju potrebno je posvetiti zatiti porodica
palih boraca. Inicijator rjeavanja problema porodica palih boraca i ranjenih boraca,
odnosno, ratnih vojnih invalida je Udruenje boraca.
6. U skladu s Zakljucima Skuptine optine Caprag iz 1993. godine, kod pretpostavljene
Komande Korpusa Srpske vojske Krajine, aurirati rjeavanje problema podijeljenosti nae
Optine u zonu odgovornosti dvije ratne jedinice.
7. Cijeni se potrebnim da na poslanik u Skuptini RSK na iduoj sjednici:
predloi da Skuptina Republike Srpske Krajine zauzme stav oko otvaranja Autoputa,
po osnovu koga je Republika Srpska Krajina dovedena u neravnopravan poloaj u odnosu
na Hrvatsku
zatrai da se hitno rijei pitanje obezbjeenja goriva, sjemenskog kukuruza i mineralnog
ubriva za proljetnu sjetvu, jer e izostanak sjetve imati znaajne posljedice (ekonomske,
politike i obrambene)
zatrai da se sredstva u iznosu 3% izdvojena iz plaa usmjere u optinske Fondove za
pomo porodicama poginulih boraca, radi podjele onima kojima su namjenjena
zatrai da se hitno rijei pitanje zabrane nelegalne trgovine, odnosno verca i da se
uesnici takvih radnji primjerno sankcioniu
zatrai informaciju u vezi isjee drva (za industrijsku preradu) u dravnim umama,
odnosno ostvarenim sredstvima s tog osnova i njihovom koritenju
zatrai da se definie status boraca u ratnim jedinicama i regulie njihovo plaanje
primjereno zadacima i obavezama, te zdravstveno osiguranje (to podrazumijeva i praktino
ostvarenje prava na adekvatno zdravstveno zbrinjavanje u zato nadlenim ustanovama).
ove Zakljuke proslijediti Skuptini optine Caprag na verifikovanje, a potom ih
dostaviti nadlenim shodno naznaenoj problematici.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 607.
105
106
Okrugli peat: RSK, SRS, Oblasni odbor SAO Zapadna Slavonija, Okuani.
Broj nije upisan na dokumentu.
Dopisano rukom.
Isto.
341
2. Blokadu izvriti tako da se postave jeevi na prijanja mjesta, gdje su bile ranpe (izvrioci
radnici graninog prelaza). Postaviti piramide u nedostatku jeeva na GP Paklenica
Juna traka, a na GP Dragali Sjeverna traka, a za postavljanje piramida dogovorit e sa
komandantima 98. i 54. brigade Mandi Ignjatije.
3. Blokadu izvriti dana 24. 04. 1995. u 06 asova, a deblokadu dana 25. 04. 1995. u 06
asova.
4. Svim vozilima RH reg. oznaka kao i drugim vozilima iz RH dozvoliti izlazak iz nae zone
odgovornosti odnosno iz RSK, a ne dozvoliti ni jednom vozilu ulazak na auto put osim
snaga UN.
5. U 4 asa dana 24. 04. 1995. u svim org. jedinicama SUP-a Okuani e biti u konpletnoj
borbenoj gotovosti.
6. Na GP Paklenica uputiti 4 milicionera iz SM Saobraajne sa vozilom 08-M-23 sa kojim
e se nalaziti komandir SM Saobraajne panovi ore, a isti e imati zadatak da regulie
saobraaj prilikom zatvaranja auto puta i zajedno s komandirom SM Raji Vasiljevi
Miloradom e imati zadatak da koordinira tokom navedene akcije.
7. Utjeinovi Marko sa 4 radnika iz SM Saobraajne imat e isti zadatak naveden u taki
5 sa vozilom reg oznake 08-M-26 na GP Dragali i isti zajedno s Mandi Ignjatijom i
Amidi Milutinom kordinirat e akcijom blokade auto puta na navedenom GP.
8. U SM Okuani nalazi e se svi radnici u pripravnosti i stavit e se na raspolaganje
rukovodiocu SUP-a.
9. Na GP naplatne kuice ostaviti 3 radnika, a sve ostale prikljuiti u navedeno vrijeme GP
Dragali.
10. Iz SM Raji 50% snaga zajedno s komandirom Vasiljeviem prikljuiti GP Paklenica
prilikom zatvaranja auto puta.
11. Za izvrenje zadatka zapreavanja auto puta na GP Dragali odgovoran je Mandi
Ignjatije, a za izvrenje zadatka na GP Paklenica panovi ore.
12. U 05.15 asova dana 24. 04. 1995. naelnik SJB Pakrac Ronevi Mio sa konbi vozilom
i 9 radnika nalazit e se u pripremi u objektu SUP-a Okuani sa konbi vozilom navedene
SJB te e se navedeno ljudstvo koristiti za intervencije na GP Dragali.
13. Savanovi Pero sa 9 radnika SM Okuani nalazi e se u 05.15 asova sa umariskin
konbi vozilom i koristit e se za eventualne intervencije na GP Paklenica.
14. Nosioci akcije Mandi Ignjatija i panovi ore zaduuju se za koordinaciju akcije sa
komandantima na Dragaliu 54. brigade i 98. brigade u Rajiu.
15. panovi Rade s ostatkom ljudstva SM Okuani nalazit e se u pripremi u SUP-u.
16. Komandir PJM Prodanovi Miodrag sa svim raspoloivim ljudstvom i pripremljenim
protuoklopnim i MTS nalazit e se u pripremi u KPD Cage.
17. Za pozadinsko obezbeenje zaduuju se Mrkonji Slobodan i Vujkovi Goran kao i
tula Rade.
18. Komandiri svih org. jedinica nalazit e se u SM i pripremati ljudstvo za mogue
intervencije.
19. tab za rukovoenje akcijom nalazit e se u SUP-u Okuani u sledeem sastavu:
SEKRETAR Veselinovi Drago
Naelnik Kresovi Stevo
Abramovi Milan
Papi Jovan
Kosi Nedeljko
342
20. Od 00 asova 23/24. 04. 1995. ne dozvoliti ulazak nai graana na auto put i odlazak u
RH za isto se zaduuje Mandi Ignjatija.
S E K R E T A R:
Veselinovi Drago, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 73.
107
Cyrus Vance.
343
OUN kojima se Republika Srpska Krajina tretira kao dio Republike Hrvatske. Te odredbe
rezolucije 981, Republika Srpska Krajina odbacuje.
5. Republika Srpska Krajina izraava svoju spremnost za daljnju saradnju sa OUN na
traenju mirnog i pravednog rjeenja krize na prostorima bive Jugoslavije, na principima
nepristranosti, i ravnopravnog uvaavanja suverenih prava srpskog naroda i Republike
Srpske Krajine.
Knin, 24.04.1995. PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Broj: 020/1-388/95. M.P.373
Milan Marti, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 3.
108
344
isporuena je znatno vea koliina nafte u Sektoru Sever nego to trenutno eka na prelazu
Lipovac, kako bi se zadovoljile Vae poljoprivredne i humanitarne potrebe.
Pod ovakvim okolnostima, zatraio bih od Vas da odmah ukinete svoju odluku o
zatvaranju autoputa zbog krenja Ekonomskog Sporazuma. Podseam Vas je Vaa Skuptina
odobrila ovaj Sporazum. Zatvaranje autoputa moe imati samo suprotne efekte po Vas i Va
narod, kao i za hrvatsku stranu. Po mom miljenju, dobrobit i zatita Vaeg naroda moe se
najbolje poveati tako to e se u potpunosti sprovoditi Ekonomski Sporazum, ukljuujui
tu i Vae ponovno uee u radu Zajednike komisije i Va pristanak da se nastavi rad na
svim postojeim ekonomskim projektima.
Nj.E. g. Milan Marti
Knin /...
Bio sam izuzetno zabrinut kada sam uo da jedan od polova za hidroelektranu Obrovac
nije ispravan. Hrvatska kompanija koja je popravljala ove polove je voljna da poalje svoje
inenjere da pregledaju i poprave ovo oteenje. Urgirao bih kod Vas da prihvatite ovu
ponudu, koja predstavlja ispravnu i uobiajenu praksu u poslovnom svetu. Izgledi da se
ovaj pol poalje u Saveznu Republiku Jugoslaviju na popravku ne obeavaju mnogo i mogu
samo da dovedu do vrlo dugog ekanja, tokom kog vremena bi hidroelektrana Obrovac
ostala nedovoljno iskoriena, na tetu Vaeg naroda.
to se tie Vaeg predloga za sastanak kako bismo razgovarali o razliitim pitanjima,
ukljuujui potraivanja za plaanje, bilo bi mi zadovoljstvo da se sastanem sa Vama i
Vaim kolegama u Kninu. Zbog planiranih pregovora tokom naredne nedelje o Prevlaki, i
zbog Sporazuma o prekidu neprijateljstava u Bosni i Hercegovini, predloio bih da se ovaj
sastanak odri krajem prve nedelje u maju.
Budite uvereni, Ekselencijo, u izraze mog najvieg uvaavanja.
Jasui Akai375
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 604.
109
Yasushi Akashi.
345
110
1995., travanj
[Knin]
Informacija Narodne banke RSK o ostvarivanju monetarne politike i problemima koji su je
pratili tijekom oujka i travnja 1995. godine
NARODNA BANKA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
INFORMACIJA O OSTVARIVANJU MONETARNE POLITIKE
U PERIODU MART-APRIL 1995. GODINE
I PROBLEMI U SPROVOENJU ISTE
Knin, april 1995. godine
376
377
346
sredstva za ovu namjenu su poveana u iznosu od 1.300.000 dinara, tako da ukupna sredstva
za ovu namjenu iznose 3.900.000 dinara.
Komercijalni zapisi izdati za ovu namjenu, izdati su do godinu dana i u 1995. godini
dospjevaju kako slijedi:
poetkom septembra u iznosu od
1.300.000 dinara
polovinom septembra u iznosu od
700.000 dinara
polovinom decembra u iznosu od
600.000 dinara
UKUPNO: 2.600.000 dinara
U skladu sa Odlukom o vrsti i kvalitetu hartija od vrijednosti na osnovu kojih Narodna
banka Republike Srpske Krajine daje bankama kratkorone kredite u okviru kontigenta
za refinansiranje plasmana banaka u stoarsku proizvodnju, kao i o iznosu i uslovima za
odobravanje tih kredita, ova proizvodnja je finansirana do kraja 1994. godine u iznosu od
3.598.719,60 dinara, a 1995. godine u iznosu od 1.001.280 dinara.
Dospjeem prvih komercijalnih zapisa (komercijalni zapisi izdati za finansiranje
proizvodnje mlijeka i jaja, komercijalni zapisi izdati za finansiranje tova ivine, komercijalni
zapisi izdati za finansiranje tova jagnjadi) nastaju problemi za iskupom istih.
Guverner Narodne banke Republike Srpske Krajine nije donosio Rjeenje za odlaganje
obaveza po osnovu ovih namjena.
Dospjeli komercijalni zapisi izdati za finansiranje stoarske proizvodnje su u iznosu od
532.599,60 dinara.
U okviru tog iznosa iskupljeno je 88.599,60 dinara komercijalnih zapisa. Na dospjelim
nenaplaenim potraivanjima vodi se 444.000,00 dinara komercijalnih zapisa izdatih za
stoarsku proizvodnju.
Ostali komercijalni zapisi dospjevaju kako slijedi:
krajem aprila u iznosu od
130.200,00 dinara
u maju u iznosu od
523.800,00 dinara
u junu u iznosu od
1.119.840,00 dinara
u julu u iznosu od
543.240,00 dinara
u avgustu u iznosu od
456.600,00 dinara
u septembru u iznosu od
1.113.720,00 dinara
u oktobru u iznosu od
42.000,00 dinara
Kreditna linija za jesenju sjetvu koritena je samo u 1994. godini, sredstva za ovu namjenu
odobrena u decembru Odlukom Vlade preusmjerena su za finansiranje otkupa penice roda
1994. godine. Kod ove namjene nema dospjelih nenaplaenih potraivanja.
PRAVCI DALJEG DJELOVANJA
Analizom monetarnih kretanja, utvreno je da novana masa ne da stagnira, nego pada,
pa je neophodno da se povrate plasirana sredstva kako bi uticala na rast novane mase.
Nelikvidnost banaka bi se rjeavala povratom plasmana od strane komitenata koji bi
trebalo da dou do sredstava prodajom zaliha roba.
Da bi se dolo do sredstava za poljoprivredu potrebno je da i drava obezbedi sredstva za
ovu namjenu.
Imajui u vidu sva naprijed navedena kretanja, kao i probleme u vezi s tim, predlae se da
Narodna banka Republike Srpske Krajine i dalje vri odlaganje obaveza prema bankama, a
tako i banka prema komitentima po onim namjenama gdje je to opravdano, gdje nezavreni
ciklus proizvodnje to zahtjeva uz detaljnu informaciju nadlenog ministarstva.
350
Sva sredstva koja su emitovana preko Narodne banke Republike Srpske Krajine su okvir
novane emisije za budui angaman drave u odreene sektore proizvodnje odnosno moe
se oekivati finansiranje novih namjena samo iz replasmana postojeih kreditnih linija, jer
se u ovom periodu provodi restriktivna monetarna politika.
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Narodna banka RSK, kut. 6.
111
1995., travanj
Knin
Procjena Republikog taba Civilne zatite RSK o ugroenosti stanovnitva te mogunostima
za zatitu i evakuaciju tijekom oruanih sukoba
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
REPUBLIKI TAB CIVILNE ZATITE
ODBRANA
DRAVNA TAJNA
DINARA378
Primjerak br._____
P R O C J E N A
UGROENOSTI I MOGUNOSTI ZA ZATITU I SPASAVANJE
NAELNIK RCZ
ppukovnik
Babi Duko, [v.r.]379
Knin, april 1995.g.380
PROCJENA
UGROENOSTI I MOGUNOSTI ZA ZATITU I SPASAVANJE
I PROCJENA UGROENOSTI I POSLJEDICA OD RATNIH DEJSTAVA
1. Poloaj Republike Srpske Krajine
Republika Srpska Krajina kao dio prostora bive SFRJ predstavlja nekompaktan prostor
sastavljen od uslovno, dvije cjeline.
Jednu teritorijalno povezanu cjelinu ini prostor Sjeverne Dalmacije, Like, Korduna
i Banije i uslovno Zapadne Slavonije koja se, u odnosu na komunikacijsku povezanost,
moe tretirati i kao posebna teritorijalna cjelina. Ova teritorijalna cjelina nalazi se izmeu
dananje Republike Hrvatske i Cazinske krajine, a u dijelu Sjeverne Dalmacije, Bosne i
Zapadne Slavonije povezuje se sa Republikom Srpskom.
378
379
380
Dopisano rukom.
Isto.
U izvorniku je pisalo: Knin, august 1994. Rukom je dopisan novi datum.
351
Drugu teritorijalnu cjelinu ini prostor Istone Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema koji
sa zapadne strane granii sa Republikom Hrvatskom, sa sjeverne Maarskom, a svojim
istonim dijelom povezuje se sa Republikom Srbijom odnosno SR Jugoslavijom.
Ukupna duina granice prema Republici Hrvatskoj iznosi 923 km, Cazinskoj krajini 118
km, a prema Maarskoj 79 km.
Teritorija Republike Srpske Krajine /bez podruja koja se nalaze pod zatitom UN i
prostora koje je okupirala Republika Hrvatska/ ima povrinu od 17.028 km, na kojoj ivi
oko 430.000 stanovnika, od ega je oko 120.000 izbjeglica /dijelom ratom postradalog
stanovnitva koje je izbjeglo iz Republike Hrvatske u Republiku Srpsku Krajinu/.
Prosjena naseljenost je 25 stanovnika /km sa karakteristikom velike neujednaenosti, od
54 stanovnika /km u Istonoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu do 10 stanovnika /km
u Lici.
Poloaj Republike Srpske Krajine je posebno karakteristian po svojoj velikoj duini i vrlo
maloj dubini /irini/. Najvea dubina teritorije iznosi 63,1 km /s. kabrnja s. Tikovac/, a
najmanja dubina su: kod Jasenovca 2,5 km; s. Vedro Polje /Sunja/ Kostajnica 12,5 km i
s. anak granica na Pljeevici 19,5 km.
2. Karakteristike i ugroenost pojedinih djelova i ukupne teritorije Republike Srpske Krajine
U odnosu na oblik i poloaj Republike Srpske Krajine sa karakteristikama velike duine,
relativno male dubine, pogodnosti za presjecanje i mogunosti iznenaenja, a po osnovi
vrlo izraenih agresivnih namjera i stalnih pretnji vojno ojaane Republike Hrvatske,
teritorijRepublike Srpske Krajine se istie po svojoj optoj
ugroenosti.
Navedene karakteristike, pored mogunosti i z n e n a e n j a, u odnosu na vojni potencijal
neprijatelja, omoguavaju da cijela teritorija Republike Srpske
Krajine bude istovremeno ugroena.
Meutim, u strategiji nastupa vjerovatnije je oekivati prodore na odreenim pravcima i
odsjecanje djelova teritorije, a manje je vjerovatna ofanziva na cijelom frontu.
Zbog navedenog, istiu se mogui pravci dejstva neprijatelja:
na Sjeverno-dalmatinskoj operacijskoj osnovici mogui taktiki pravci su:
Zadarsko-Kninski pravac /Zadar-Benkovac-Knin/
Splitsko-Kninski pravac /Mu-Drni-Knin/
ibensko-Kninski pravac /ibenik-Oklaj-Knin/
Sinjsko-Kninski pravac /Sinj-Vrlika-Knin/
s najvjerovatnijim ciljem da istovremenim udarom sa padina Velebita i Skradina /preko
Bribirskih Mostina/ izvre odsjecanje Benkovca i Obrovca od Knina, sa spajanjem u reonu
Bruke.
Prema Kninu, najvjerovatnije e primjeniti manevar preko Oklaja, zatim preko Mosea i
Petrova Polja ime se odsjeca iri rejon Drnia, to bi neprijatelju omoguilo izlazak na Malu
Prominu, ime bi se Knin doveo u veoma nepovoljan poloaj.
na operacijskoj osnovici Lika, mogui taktiki pravci su:
Gospi Graac
Gospi Teslingrad Ljubovo Udbina
Otoac Vrhovine Plitvice
Brinje Plaki Plitvice
352
353
U odnosu na navedene posljedice, posebno se istie ugroenost stonog fonda, bilja i biljnih
proizvoda. Pored pojava odreenih stonih bolesti u navedenim uslovima mogue su i
pojave zoonoza. Zbog navedenog, zatiti ivotinja, namirnica ivotinjskog porjekla i zatiti
bilja i biljnih proizvoda, posvetiti posebnu panju.
Ukupne posljedice, znatno se poveavaju za sluaj istovremene pojave neke od elementarnih
nepogoda: potres, poplava, sua, ime se zadaci zatite i spasavanja znatno usloavaju.
Zato je potrebno, u svakoj optini izraditi odgovarajue procjene i planove zatite, posebno
za svaku elementarnu nepogodu koja se moe pojaviti u odnosnoj optini.
II PROCJENA POTREBA I MOGUNOSTI ZA ZATITU I SPASAVANJE
1. Osposobljavanje i mogunost za organizovanje line i uzajamne zatite
Od ukupnog broja stanovnika /430.000/ cijeni se da je oko 60% ili 260.000 radno
sposobnog stanovnitva. Ako se cijeni da je u jedinice, organe i slube SVK i MUP-a
mogue angaovati oko 20%, a u jedinice i tabove civilne zatite oko 5% od ukupnog
broja stanovnika /ukupno oko 110.000/, proizlazi da je oko 150.000 stanovnika mogue
organizovati i pripremati-osposobljavati za provoenje zadataka line i uzajamne zatite.
I pored toga to je dio stanovnitva proao odgovarajuu obuku po ranijim programima
obuke stanovnitva, jedinica opte namjene ili nekih vrsta specijalizovanih jedinica
civilne zatite, te odreene teajeve prve pomoi /kolski programi, vozai i dr./, cijeni
se da osposobljenost stanovnitva za linu i uzajamnu zatitu ne zadovoljava potrebe.
Mogunosti angaovanja stanovnitva na provoenju line i uzajamne zatite umanjuju
se zbog nepostojanja formacijskih sredstava za linu i kolektivnu zatitu. U odnosu na
navedeno stanje osposobljenosti i opremljenosti, stanovnitvo se moe angaovati kod
provoenja preventivnih mjera zatite: sklanjanja, zamraivanja i zatite od poara, te
koritenjem prirunih sredstava u realizaciji operativnih mjera zatite: pruanja prve pomoi
/samopomoi i uzajamne pomoi/, gaenja poetnih i manjih poara, spasavanja plitko
zatrpanih iz ruevina i zbrinjavanje postradalog stanovnitva. Cijeni se da se kroz linu i
uzajamnu zatitu sa dobro osposobljenim pripadnicima civilne zatite (moe ublaiti) 40%
ukupnih posljedica.
2. Potrebe i mogunosti za organizovanje i funkcionisanje mjera zatite i spasavanja
Potrebe za sklanjanjem stanovnitva dimenzioniraju se na oko 490.000 skloninih
mjesta, od ega:
po mjestu stanovanja.............................................................340.000 skloninih mjesta
po mjestu rada /sa predkolskim i kolskim ustanovama/.......105.000 skloninih mjesta
na javnom mjestu....................................................................45.000 skloninih mjesta
U odnosu na procjenjene zone ugroenosti, prema stepenu zatite objekata za sklanjanje,
cijeni se da je za sklanjanje stanovnitva potrebno:
oko 120.000 skloninih mjesta u sklonitima osnovne zatite
oko 170.000 skloninih mjesta u sklonitima dopunske zatite
oko 200.000 skloninih mjesta u rovovskim sklonitima i zaklonima.
Stanje izgraenih sklonita ne zadovoljavaju iskazane potrebe. Meutim, pored manjeg broja
sklonita osnovne i dopunske zatite u velikoj mjeri se mogu koristiti podrumske i druge
prostorije pogodne za sklanjanje. Cijeni se da se navedenim objektima moe obezbjediti
oko 60% potreba. Rjeenja za ostalo stanovnitvo treba traiti u pomjeranju stanovnitva u
manje ugroene djelove u kojima planirati izgradnju rovovskih sklonita i zaklona.
356
zatite, specijalizirane jedinice prve medicinske pomoi, ekipe prve pomoi Crvenog krsta
i organizacije zdravstva. Mogunosti pruanja prve medicinske pomoi mogle bi biti
umanjene zbog nedostatka sanitetskog materijala i druge opreme, zbog ega rjeenja treba
traiti u koritenju prirunih sredstava.
Zatitu i spasavanje ivotinja i namirnica
ivotinjskog porijekla, zbog ugroenosti i mogunosti oboljenja
stonog fonda organizovati angaovanjem svih raspoloivih snaga i sredstava, od vlasnika
stoke, veterinarskih preduzea i slubi, preduzea koja se bave uzgojem stoke, klaonike
industrije i preduzea koja se bave zatitom i skladitenjem namirnica ivotinjskog porjekla.
Za zatitu bilja i biljnih proizvoda /720.000
ha obradivih povrina i oko 540.000 ha ume/, sagledati mogunosti obezbjeenja sredstava
za zatitu, mogunosti funkcionisanja protugradne zatite i provoenja drugih mjera zatite
posebno biljnih proizvoda.
Procjena i broj poginulih ljudi i uginulih ivotinja, njihova identifikacija, transport i
sahranjivanje, sa uklanjanjem otpadaka i drugih tetnih materijala sa provoenjem mjera
DDD, odreuje potrebe u provoenju asanacije.
Mogunosti za provoenje ove mjere zatite, koja ima za cilj spreavanje irenja zaraza,
epidemija i drugih posljedica, sagledati kroz mogunosti angaovanja komunalnih,
graevinskih, transportnih, zdravstvenih, veterinarskih i drugih preduzea, te ako navedeni
kapaciteti ne zadovoljavaju potrebe, sagledati mogunosti organizovanja i jedinica civilne
zatite i asanaciju.
Procjenjuje se da se organizovanjem i provoenjem mjera zatite i spasavanja moe ublaiti
20-25 % ukupnih posljedica.
3. Potrebe i mogunosti za organizovanje jedinica civilne zatite i organa za rukovoenje
akcijama zatite i spasavanja
Prethodno navedene posljedice, kao i ocjenjene mogunosti ugroavanja stanovnitva i
materijalnih dobara ukazuju na potrebu, kako provoenja odreenih preventivnih mjera
zatite, tako provoenja operativnih mjera zatite i spasavanja. Pored preduzea i drugih
pravnih lica opremljenih i osposobljenih za zatitu i spasavanje, za provoenje operativnih
mjera potrebno je organizirati odgovarajue sastave jedinica civilne zatite, te organe za
rukovoenje akcijama zatite i spasavanja.
U prethodnom dijelu procjene potreba i mogunosti ocjenjeno je da se kroz linu i
uzajamnu zatitu /uz kvalitetan rad povjerenika civilne zatite/ moe ublaiti oko 40%, a
organizovanjem i provoenjem mjera zatite i spasavanja 20-25% ukupnih posljedica. Iz
ovog proizlazi da, za ublaavanje preostalih 35-40% ukupnih posljedica treba organizovati
odgovarajue jedinice civilne zatite.
Ako se cijeni da bi u jedinice i tabove civilne zatite trebalo angaovati oko 5% stanovnitva
ili neto vie od 20.000, u odnosu na broj radno-sposobnog stanovnitva, uvaavajui potrebe
SVK, MUP-a, republikih organa i organizacija, organa lokalne uprave i preduzea i drugih
pravnih lica, proizlazi da postoje realne mogunosti za organizovanje i popunu jedinica i
tabova civilne zatite. Problem u popuni mogu se pojaviti kod jedinica u koje je potrebno
rasporediti psiho-fiziki zdravo ljudstvo, dakle vojne obveznike /jedinice za spasavanje iz
ruevina, vatrogasne jedinice, RHB-zatite i jedinice za dezaktiviranje i unitavanje NUS/.
Ovaj problem rjeavati dvojnim rasporedom istovremeno po osnovi radne obaveze i po
osnovi civilne zatite /radnik izvrava radnu obavezu, a za sluaj potrebe zatite i spasavanja
ukljuuje se u odgovarajuu jedinicu civilne zatite ili organ rukovoenja/.
359
kadrova pristupiti na nain da se uslovno, u svakoj optini obrazuje bar jedna ekipa.
Mogunosti obrazovanja ovih jedinica ekipa sagledati po osnovi broja lica koja su zavrila
odgovarajuu obuku, broja minera i odgovarajuih kadrova koji se nalaze u organima
MUP-a. Pri popuni ovih jedinica nastojati zadovoljiti princip dobrovoljnosti.
Pored moguih problema u obezbjeenju potrebnog ljudstva, poseban problem predstavljat
e obezbjeenje odgovarajuih instrumenata, sredstava i opreme potrebne za obavljanje
poslova pronalaenja, dezaktiviranja i unitavanja NUS.
Potrebe obrazovanja jedinica prve medicinske pomoi cijeniti
po osnovi procjenjenog broja povreenih lica, pripremljenosti i osposobljenosti stanovnitva
za samopomo i uzajamnu pomo, organizovanosti i osposobljenosti univerzalnih jedinica,
brojnosti ekipe prve pomoi Crvenog krsta i razvijenosti zdravstvene slube. Pri tom cjeniti
da od ukupnog broja povreenih, uslovno je 60% lake povreenih ije zbrinjavanje je
mogue kroz samopomo, uzajamnu pomo i uz angaovanje univerzalnih jedinica civilne
zatite. Za potrebe pruanja prve pomoi za preostalih 40% tee povreenosti organizovati
jedinice prve medicinske pomoi, raunajui da jedna ekipa za osam asova moe pruiti
pomo za 25 tee povreenih. Za popunu ovih jedinica koristiti ve osposobljeno ljudstvo uz
angaovanje srednjokolske omladine medicinskog usmjerenja, te eventualno nezaposleno
zdravstveno osoblje, a po potrebi i ostale graane koje rasporediti na dunosti nosaa, vozaa
i sl.
Jedinice za asanaciju, obrazovati u optinama u kojima se ocjeni da odgovarajua
preduzea iz oblasti komunalnih poslova, graevinarstva, zdravstva i veterinarske slube,
nisu svojom organizacijom i popunom, u mogunosti zadovoljiti ukupne potrebe iz oblasti
ove mjere zatite i spasavanja. Svaka optina posebno e cijeniti potrebe i mogunosti
organizovanja jedinica za spasavanje na vodi, veterinarskih jedinica /za spasavanje ivotinja
i np/, te eventualno i jedinica za zatitu bilja i biljnih proizvoda.
Ovisno o potrebama i mogunostima i organizovanosti civilne zatite u pojedinim
optinama, mogue je na regionalnom nivou organizirati odreene vrste jedinica
civilne zatite kao interventne snage zatite i spasavanja za teritoriju odreene regije.
Radi uspjenog rukovoenja akcijama zatite i spasavanja, potrebe u obrazovanju organa
rukovoenja prema slijedeem:
Republiki tab civilne zatite,
Regionalni tabovi civilne zatite,
Optinski tabovi civilne zatite,
tabovi civilne zatite, djela teritorije optine,
Povjerenici civilne zatite u veim stambenim zgradama, blokovima zgrada, ulicama,
naseljenim mjestima i u preduzeima i drugim pravnim licima.
Mogunost poplava /postavljenja/ sagledavati sa aspekta:
radnika na poslovima civilne zatite u Ministarstvu odbrane,
strunost za odreene oblasti zatite i spasavanja,
prethodno iskustvo /i osposobljavanje/ u radu tabova civilne zatite.
4. Potrebe i mogunosti za izvravanje zadataka zatite i spasavanja od strane preduzea
opremljenih i osposobljenih za zatitu i spasavanje
Ugroenost i procjenjene posljedice istiu izrazitu potrebu punog angaovanja preduzea
opremljenih i osposobljenih za zatitu i spasavanje, a posebno iz oblasti graevinarstva,
komunalija, zdravstva, veterinarstva, drutvene prehrane, ugostiteljstva, vatrogastva i dr.
361
112
[1995., travanj]
[Knin]
Zapisnik o posjetu gospodarskih predstavnika Rusije Beogradu, gdje su se susreli s
privrednicima s okupiranih podruja Republike Hrvatske
PRIVREDNA KOMORA RSK
ZAPISNIK
o posjeti privredno-trgovinskih predstavnika Rusije u Beogradu Privrednoj komori i
pojedinim privrednim subjektima Krajine i razgovorima koji su tom prilikom voeni.
Na poziv Privredne komore RSK, trgovinsko-industrijski predstavnici Rusije u Beogradu,
gosp. Jurij M. Frolov i Sergej I. Hrameev, posjetili su Komoru i neke privredne subjekte u
Krajini.
Dogovoreno je da cilj posjete bude ocjena mogunosti privredne saradnje i dogovor o
aktivnostima koje treba provoditi kao pripremu za konkretne trgovinske poslove, nakon
ukidanja sankcija.
Posjeta sa odvijala prema unaprijed dogovorenom programu, u vremenu od 12. do 14.
aprila 1995. god. Program posjete je u prilogu ovog Zapisnika.
Prvi dan, 11. 04. 1995. god.
Dolazak trgovinsko-industrijskih predstavnika Rusije i dogovor s domainima
predstavnicima Privredne komore RSK. Tema ovog razgovora je bio program i realizacija
posjete ruskih predstavnika, Komori i privrednim subjektima Krajine. Tom prilikom
usaglaeni su detalji posjete i razgovora, na podruju Dalmacije, Like, Banije i Korduna.
Drugi dan, 12. 04. 1995.
Sastanak u TVIK-u Kninu, u 8.30 asova.
Prisutni:
(1) trgovinski predstavnici Rusije,
382
362
Like:
363
Vukain.
Jugoslav.
364
Ilija.
Vladimir.
365
Za sigurnost ih se moe uvjeriti, ali ostaje problem putovanja koji je, objektivno lo i spor.
Najlake bi se gosti privukli vezanim posjetama u okviru ireg paketa putovanja.
U tom pogledu, spomenuta je mogunost ukljuivanja krajinskog mora u turistike paket
aranmane. To bi, ocjenjeno je, moglo biti obostrano korisno, i za Plitvice i za Obrovac, a
ruskim turistima bi to bilo zanimljivo.
Nakon Plitvica gosti i domaini su otili na Baniju gdje su, najprije, posjetili Metalsku
industriju Glina, Galinu, tvornicu djeje hrane, u Glini i privatnu firmu Drvoplast u
Petrinji. Prilikom posjeta ovim pogonima, gosti su se upoznali s proizvodnim asortimanom,
tehnikim i tehnolokim mogunostima i poslovnima problemima i tekoama. U toku
posjete razgovaralo se o mogunostima uklapanja ovih pogona i njihovih proizvodnih
asortimana u poslovnu saradnju s privredom Rusije. Konkretniji razgovori o ovim pitanjima,
nastavljeni su kasnije, na sastanku u Gavriloviu.
Sastanak u Gavriloviu, u 18.00 asova,
Prisutni: (1) trgovinski predstavnici Rusije,
(2) predstavnici Komore
(3) predstavnici ministarstava,
(4) predstavnici privrednih subjekata s podruja Banije i Korduna
Lista uesnika je u prilogu zapisnika.391
J. Kablar,
U uvodu je objasnio cilj i sadraj posjete trgovinskih predstavnika Rusije u Beogradu.
Objasnio je da je uinjen posjet i obavljeni razgovori na podruju Like i Dalmacije.
Posebno je upozorio da je Komora eljela omoguiti privrednicima da se upoznaju s
mogunostima i reimom privredne saradnje s privredom Rusije, u novim uslovima.
Kad dovede u neposrednu vezu privrednike obiju strana, Komora je tada izvrila svoj glavni
zadatak. Privrednici tada moraju sami praviti daljnje korake. Ovi sastanci su u toj funkciji.
Obavijestio je da su, prije ovog razgovora, obieni pogoni MIG-a metalne industrije
Glina, Galine tvornice djeje hrane Glina i Drvoplast u Petrinji. Na taj nain se eljelo
stei neposredan uvid u proizvodne mogunosti pojedinih firmi, radi ocjene njihovih
sposobnosti, proizvodnih i tehnolokih, da konkuriraju na ruskom tritu.
J.392 Drobnjak, Gavrilovi Petrinja,
Izrazio je zadovoljstvo ovakvom posjetom i nadu da e ona omoguiti nastavak saradnje
s privredom Rusije, na obostranu korist. Goste je upoznao s biografijom Gavrilovia.
Ova firma traje ve 200 godina. Sada djeluje kao holding, s 8 preduzea. Jedno vrijeme,
po svojim poslovnom-tehnolokim karakteristikama, bila je najbolja mesna industrija u
Zapadnoj Evropi. Pred rat je proizvodila 45 hiljada tona. Izvozila je u vrijednosti 20.30 mil.
dolara. Dio proizvodnje je izvoen u Rusiju. Sposobni smo da idemo vani odmah nakon
skidanja sankcija. U sadanjim okolnostima radimo s oko 10% kapaciteta. Pred rat smo
zapoljavali 5.400 radnika. Optimum je 4-4,5 hiljada radnika. Sada ih radi 1.700.
U novim okolnostima raunamo na rusko trite i nadamo se da i s ruske strane postoji
takav interes.
391
392
366
367
Milan.
Nedostaje ime u izvorniku.
368
S. Hrameev,
U Rusiji se cijena hrane formira prema prosjenoj plati, a cijena drugih roba se formira
na bazi konkurencije. Neke robe su samo za visoke platie. U sve to se treba uklopiti.
J. Kablar,
Zakljuio raspravu, ocjenjujui je korisnom. Objasnio je da e se sutra napraviti zajedniki
zakljuci, koji e biti dostavljeni svim uesnicima u ovim dvodnevnim razgovorima. Nakon
toga e se nastaviti daljnji kontakti i konkretni poslovi, koliko i kada to bude mogue.
Ocijenio je pozitivnim doprinos svih uesnika, a posebnu zahvalnost zasluuju gosti iz
Rusije.
etvrti dan, 14. 04. 1995.
Zavrni sastanak u Topuskom,
Prisutni: (1) trgovinski predstavnici Rusije,
(2) predstavnici Komore,
(3) predstavnici ministarstava
(4) predstavnici Toplice Topusko
Razgovor je voen radi rezimea i ocjene prethodnih dvodnevnih razgovora s privrednicima
na podruju Krajine i izrade konanih zakljuaka o ovoj posjeti.
Uz obostranu saglasnost prihvaeni su zakljuci u prilogu.
ZAKLJUCI
O POSJETI PRIVREDNO-TRGOVINSKIH PREDSTAVNIKA RUSIJE
I RAZGOVORIMA KOJI SU TOM PRILIKOM VOENI
1. Na poziv Privredne komore RSK, privredno-trgovinski predstavnici Rusije u Beogradu,
posjetili su Krajinu i vodili razgovore s privrednicima s podruja Dalmacije, Like, Korduna
i Banije.
2. Tokom posjete, ruski predstavnici su posjetili neka od znaajnijih privrednih preduzea
koja su poslovala ili mogu ostvariti poslovne veze s privredom Rusije.
Cilj posjete je bio upoznavanje s proizvodnim kapacitetima, asortimanom i tehnologijama,
radi ocjene mogunosti ostvarivanja privredne saradnje s firmama u Rusiji.
3. Zajednika je ocjena obiju strana, da je posjeta bila uspjena i obostrano korisna.
Obje strane su dobile korisne informacije, koje e bit polazna osnova za nastavak razgovora,
privrednih komora, ali i pojedinih firmi i privrednika, radi produbljavanja privredne
saradnje.
4. Ruski predstavnici su informirali domaine o novinama koje su nastale u Rusiji, u
privrednoj sferi i istakli znaajne promjene koje su tamo nastale na privredno-sistemskom
planu. Uspostavljen je ist trini odnos i privatizacija, sa slobodnom trgovinom, bez
dravnog uplitanja. To otvara iroke trgovinske i ukupno poslovne mogunosti, ali trai
konkurentnost poslovnih partnera.
5. Ocjenjeno je da, kad zbog sankcija nije mogue ostvariti poslovnu saradnju, treba
vriti sve pripreme za poetak takve saradnje odmah nakon njihova ukidanja.
I u ovoj situaciji, bez obzira na okolnost, treba praviti poslove koji su sada mogui. To
zavisi o konkretnim mogunostima i poslovnoj umjenosti pojedinih firmi.
6. Obje strane ovu posjetu i razgovore smatraju samo poetkom irih kontakata i
poslovnih razgovora, koji e se nastaviti sa irim brojem uesnika i na razliitim nivoima.
369
7. Strane su se dogovorile da se, koncem maja ili poetkom juna, odre susreti s
privrednicima Istone Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.
Ti susreti bi se odrali s istim ciljem i prema programu koji e se naknadno utanaiti.
Polazei od naprijed navedenih zakljuaka, obje strane, u nastavku, istiu neke konkretne
mogunosti koje treba nastojati ostvariti:
Neposredno privredno povezivanje ruske i krajinske privrede treba usmjeriti na
povezivanje s privrednim regionima u Rusiji, odnosno s privrednim komorama Regiona
(jednog ili vie).
Pripremiti i to je mogue prije, ostvariti razmjenu posjeta privrednih delegacija dviju
strana, s ciljem meusobnog upoznavanja s mogunostima privrednog povezivanja.
Ruska strana e odmah vidjeti to se moe uiniti na realizaciji ranije zakljuenih
ugovora. Radi se o neisporuenim narudbama gotovih roba iz TVIK-a, isporuci ugovorenih
koliina sirovina i repromaterijala s ruske strane i naplati potraivanja za isporuenu robu
(obuari i tekstilci).
Sagovornici su se sloili da treba nastojati odmah realizirati konkretne poslove u oblasti
energetike. To ukljuuje isporuku polova za generator RHE Obrovac, isporuku opreme za
elektrene, velike remonte hidroelektrana, pomo u istraivanju i koritenju gasa i drugo.
Sagovornici ocjenjuju, da bi bilo dobro u saradnji s privredom Rusije orjentirati se na
stvaranje mjeovitih firmi i na razliite oblike poslovne kooperacije.
Obje strane smatraju da treba iskoristiti sajmove, izlobe i druge mogunosti, za
prezentaciju roba i asortimana krajinske privrede.
Sagovornici se slau da bi bilo korisno, da jedno lice u okviru privredno-trgovinskog
predstavnitva Rusije u Beogradu bude zadueno za privrednu saradnju s Krajinom.
Bilo bi korisno da se u Privrednoj komori Krajine ili na drugi pogodan nain, saberu
podaci i materijali o krajinskim izvoznim mogunostima, ukupno ili po segmentima
(obua, odjea, hrana i drugo).
Na isti nain trebalo bi sabrati ukupne uvozne potrebe krajinske privrede za sirovinama
i repromaterijalima, kako bi se takve potrebe znale i mogla cijeniti njihova poslovna teina.
Treba sagledati mogunost dislokacije krajinskih postrojenja i plasiranje tehnologija na
rusko trite.
U privredno-komercijalnom nastupu, krajinski privrednici trebaju koristiti dosadanja
pozitivna iskustva na ruskom tritu, graevinara i drugih firmi, kako bi se iz toga izvukle
pozitivne poslovne pouke.
Za rusku turistiku destinaciju treba pripremiti i na pogodan nain prezentirati
krajinske turistike mogunosti.
Ovom posjetom, ruska i domaa strana su eljele stvoriti osnovu za nastavak i
produbljavanje meusobne privredne saradnje i u tom pogledu posjetu i razgovore ocjenjuju
vrlo korisno. Domaa strana izraava elju da se napravi protokol o meusobnoj saradnji,
to e ruska strana razmotriti.
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., Privredna komora RSK, kut. 1.
370
KAZALO IMENA
A
Abdi Fikret, 44, 106, 107, 240
Akashi Yasushi, 165
Atlagi Marko, 95, 97, 99, 160, 169, 177, 209,
213, 257, 258, 260, 269, 273, 281, 283
B
Babi Duko, 16, 351
Babi Lazo, 16, 20, 32, 33, 138, 140, 303, 306
Babi Milan, 3-5, 46, 47, 50, 66, 67, 80, 83,
91, 136, 157, 159, 163-166, 169, 170, 242,
286, 289, 295, 332, 343
Babi Petar, 83, 177, 281
Bagi Mirko, 208
Baki Ranko, 83, 177, 202, 205, 281
Bani Sinia, 154
Banjanin Nevenka, 34, 40
Banjanin Rajko, 34, 39
Beldar Zoran, 83,177, 236, 281
Bibi Branko, 83, 177, 281
Bjegovi ore, 83, 131, 177, 182, 184, 185,
206, 215, 216, 234, 254, 274, 280, 281
Bjelanovi Mirko, 116
Bogdanovi Stevo, 41
Bogunovi Boro, 83, 86, 88, 177, 179, 183, 281
Bogunovi Momilo, 172
Bori Jovo, 34, 39, 41, 83, 177, 281
Borota Nikola, 45
Borota Rade, 45
Bosanac Branko, 32, 138, 140
Bosanac Mitar, 83, 177, 281
Bosni Milan (Mile), 58, 83, 136, 137, 152,
177, 202, 207, 108, 210, 281, 295, 312
Bonjak Dragan, 13
Boikovi Stojan, 36
Boi Radovan, 59
Brai Marija, 148
I
Ivanievi eljko, 34
Ivanovi Obrad, 49, 84, 147, 160, 169, 177,
236, 262, 282
Izetbegovi Alija, 43, 44, 106
J
Jageti Mirko, 84, 177, 282
Jaki Duan, 84, 177, 282
Jaki Neboja, 48, 53
Jeki Milan, 32
Jeljcin Boris, 105
Jerkovi Javorka, 34, 40
K
Kablar Jovan M., 135
Kalember Milan, 84, 177, 235, 282
Kamber Marta, 17
Kerestedijanc Leonid, 106
Kosanovi Bato, 218
Kosijer Mile, 59
Kovaevi Drago, 84, 177, 282
Kovaevi Gojko, 66, 79, 84, 177, 191, 255, 282
Kovaevi Rajko, 181
Kovai Dragan, 84, 177, 282
Krbavac Pero, 226, 229, 233
Kresojevi Milan, 63, 84, 106, 177, 282
Kresovi Stevo, 18, 138, 140, 303, 342
Krika Milivoj, 54, 137, 200, 208, 217
Krni Savo, 102, 103
Krni Simo, 64, 84, 104, 107, 177, 282
Kuhari Franjo, 69
L
Labuzin Milan, 37
Laki Zoran, 173
Lazi Milena, 61
Lemi Milorad, 84, 177, 207, 282
Levnai Sro, 34, 37
Leaji Rajko, 49, 62-68, 73, 77, 79, 80, 83, 84,
86, 88-90, 95, 97, 99, 100, 101, 103, 107,
108-110, 113, 115, 119, 120, 123, 124, 128,
131-133, 136, 144, 152, 154, 178, 179-200,
202, 205-212, 215-221, 223-226, 229, 232237, 249, 284, 288
Liina Ratko, 64, 84, 177, 274, 282
O
Obradovi Tihomir, 84, 177, 282
Orobabi Milan, 18
Owen David, 4, 9, 20, 75
M
Mackenzie John Jeremy, 85
Macura Lazar, 84, 89, 90, 92, 177, 236, 282
Macura Stanimir, 84, 177, 235, 236, 282
Madar Mile, 183
Madarac Ljubomir, 84, 177, 219, 235, 282
Makuza Mario, 84
Maljkovi Radovan, 65, 66, 84, 177, 252, 253,
282
Mandi Ignjatija, 17
Mandi Ljupe, 226, 227
Markovi Ante, 205
Markuzio Mario, 177, 282
Marti Milan, 1, 3, 4, 13-16, 20-22, 42, 44, 51,
52, 68, 73, 95, 96, 108, 110, 125, 131, 132,
135, 136, 175, 176, 237, 245, 285, 290,
299, 300, 307, 316, 325, 336, 341, 343-346
Masnikosa Vukain, 233
Matija Rade, 52
Matkovi Risto, 52
Miakotnik Jurij, 10, 11
Mihovilovi Neboja, 38, 39, 41
Mikeli Borislav, 3, 4, 15, 16, 20, 28, 29, 54,
56, 58, 73, 77, 124, 128, 129, 132, 136-138,
151-153, 159, 167-170, 175, 243, 245, 254,
256, 271, 290, 295, 296, 312, 313, 343
Mikobrada Milo, 84
Mileva Skendi, 40
Miloevi Slobodan, 1, 3, 15, 16, 20, 88, 108,
110, 300
Mirevi Zoran, 84
Mievi Zoran, 166, 177, 282
Miljenovi Mile, 84, 177, 282
Mladi Ratko, 167
Mrkobrada Milo, 177, 282
Mrkonji Slobodan, 22, 23
Musali Miel, 14
P
Paen Milan, 9, 53, 135, 137, 295, 312
Pai Too, 30
Paji Tomo, 11, 12
Papi Jovan, 138, 342
Pavkovi Neboja, 9, 15, 22, 30, 136, 254, 255,
285
Pellns Bo, 125
Peri Branko, 84, 95, 97, 98, 99, 124, 177, 182,
215, 216, 282
Peri Slobodan, 56, 84, 177, 184, 256, 282
Petrovi Branko, 25, 135, 151, 242, 295
Petrovi-Glamolija Radojka, 84, 177, 282
Podunavac uro, 84, 177, 282
Popovi Veljko, 84, 177, 282
Poti Mirko, 45
Priji Ilija, 172
Prodanovi Miodrag, 11, 12, 141, 147, 342
N
Navala Ilija, 37
Nikanor, episkop gornjokarlovaki, 51, 52
R
Radmanovi Milan, 84, 177, 282
Rajii Simo, 84, 177
Raki Duan, 107
Raula Nedjeljko, 52
Ratkovi Stevo, 23, 55, 84, 136, 137, 177, 243,
282, 296
Rebi Branko, 84, 177, 282
Rebraa Jovo, 84, 177, 282
Reli edomir, 177, 212, 282
Rodi Marija, 83
Rodi Mirjana, 62, 170, 178, 249, 281
Romi Milan, 18
Ronevi Milan, 147
Rukavina Ivan, 103
S
Smiljani Duko, 18
Spasojevi Milo, 35
Sro Levnai, 34, 37
Stanimirovi Vojo, 84, 178
Stanko Vujanovi, 84, 174, 177, 281
373
Stefanovi Vera, 61
Stojanovi Mio, 38, 41, 42
Stoltenberg Thorvald, 4, 20, 9, 75, 344
374
arkovi Krsto, 12
egarac Bogdanka, 36
egarac Mirko, 21
ivkovi Milan, 84, 177, 232, 233, 282, 330
KAZALO MJESTA
A
Australija, 2, 51, 52
B
Babina Gora, 60
Banovina, 6, 11, 27, 93, 107, 117, 158, 161163, 191, 227, 230, 232-234, 236, 317,
339, 351, 353, 362, 366, 369
Banski Moravci, 45
Banja Luka, 233, 277, 278
Baranja, 3, 6, 31, 87, 94, 100, 126, 163, 165,
168, 179, 185, 188, 193, 204, 205, 210212, 219, 256, 352, 353, 370
Batina, 5, 332
Batnoga, 45
Be, 14
Beli Manastir, 6, 27, 54, 58, 93, 99, 100, 183,
193, 243, 244, 245, 246, 330, 353
Benkovac, 6, 17, 54, 142, 143, 164,171-173,
210, 213, 228, 261, 352, 353, 364
Beograd, 3, 4, 19, 20, 22, 23, 75, 324, 326, 328,
335, 341
Biha, 44, 46, 70, 129, 189, 316
Bihaki dep, 14
Bijelo Brdo, 6, 353
Bijeljina, 227
Biograd, 54
Bioviino Selo, 153
Biii, 59
Bogojevo, 6, 353
Bolii, 59
Bosna i Hercegovina, 2, 11, 43, 44, 81, 238,
239, 287, 288, 310, 345
Boii, 61
Bratikovci, 234
Brezova Glava, 59, 60
Bribirske Mostine, 6, 352
Brindizi, 105
Brinje, 6, 352
Bruka, 6, 352
Budaka Rijeka, 59
Budimci, 6, 353
Bukovica, 60
Bunii, 59
Buri Selo, 59
C
Cage, 141
Caprag, 227, 229, 231-234, 317, 337-340
Cazin, 107
Cazinska krajina, 6, 103, 352
Cipar, 72
Crna Gora, 43, 81, 95, 96, 124, 255, 266, 344
Cvijanovii, 60, 61
eenija, 31, 84
ikola, 54
D
Dabar, 40, 42
Dabii, 61
Dalmacija, 6, 39, 93, 159, 161, 163, 165, 213,
225, 227, 232, 236, 351, 362, 363, 366, 369
Dalj, 198
Divoselo, 70
Djui, 59
Doboj, 227
Donja umetlica, 48
Donji Bogievci, 18, 45, 298, 303
Donji Skrad, 59
Donji Zemunik, 97
Dragali, 15, 17, 18, 297, 304, 307, 341, 342
Drina, 5, 82, 94, 217, 318
375
I
Ivkovii, 60
Ivoevii, 61
K
Kalanjeva Draga, 17
Kamenica, 103
Kanada, 2, 51
Karlovac, 6, 59-61, 97, 353
Knin, 4, 6, 8, 11, 14-16, 19-22, 24-30, 32, 42,
46, 47, 49-53, 55, 58, 61, 62, 68, 72, 89,
90, 93, 94, 96, 99, 123, 126, 131, 134, 135,
142, 144, 145, 148, 149, 151-154, 157,
158, 162, 164, 165, 168, 170, 171, 174177, 179, 183, 213, 232, 233, 241-245,
247, 249, 250, 253, 255, 258, 259, 261,
262, 264, 269, 272, 283-286, 289-293, 295299, 303, 309, 310, 312, 314-317, 320, 321,
323, 325, 327, 328, 330, 332-336, 343-346,
351-353, 362, 365
Kolari, 61
Komadine, 61
Komesarac, 13
Kopaki rit, 6, 353
Koranski Breg, 59
Kordun, 6, 11, 27, 93, 101, 102, 107, 117, 158,
159, 161-163, 183, 191, 202, 227, 230,
232, 234, 236, 259, 260, 317, 339, 351,
353, 362, 366, 369
Korenica, 35, 103, 228
Kosijeri, 59
Kosijersko Selo, 59
Koutarica, 27, 159
Kozline, 59, 61
Krka, 54
Krnjak, 59, 60, 61, 103, 308, 309, 314
Kupa, 107
Kutina, 6, 353
J
Jasenovac, 27, 152, 159
Jordan, 31
L
Lika, 6, 7, 39, 42, 159, 165, 227, 232, 261, 352
Lipik, 48
E
Europa, 2, 51, 96
G
Galovo Brdo, 59
Glavace, 36
Glina, 18, 19, 30, 94, 227, 229, 246-248, 258,
259, 269, 310-312, 327, 353, 366, 368
Gornja umetlica, 48
Gornji Skrad, 59
Gospi, 6, 97, 334, 352
Graac, 6, 39, 234, 261, 273, 274, 334, 335,
352, 353
Grijakovii, 59, 60, 61
Grozni, 84
Grubino Polje, 147
H
Hamilton, 41
Hrvatska, 1-10, 13, 15, 16, 22, 24-26, 28, 29,
31, 33, 34, 41-43, 46, 47, 50-52, 54, 55, 63,
69-72, 74-78, 80-83, 85, 86, 88-107, 111,
113, 118-120, 127, 133, 141, 154, 156,
157, 161, 164, 168, 169, 171-173, 217,
231, 233, 275, 286-289, 293-295, 297, 298,
305-307, 308, 311, 312, 323, 326, 327,
329-331, 336, 339, 340, 342, 343, 345, 352
Hrvatska Kostajnica, 6, 227, 229, 231, 233,
352, 353
376
254-256, 261, 265, 266-268, 271, 275, 277279, 283-286, 289-291, 292, 294, 295, 301,
302, 311-314, 325, 328, 329, 331-334, 338,
339, 340, 343, 344, 346-354
Rodaljice, 17
Rusija, 51, 194, 362-367, 369, 370
S
Sarajevo, 5, 82, 334
Savezna Republika Jugoslavija, 2, 5, 70, 81, 82,
112, 118, 122, 194, 197, 230, 241, 245,
255, 278, 279, 332, 349
Sisak, 6, 54, 55, 233, 339, 353
Sjedinjene Amerike Drave, 2, 4, 8, 51, 52,
104, 106, 275, 286, 288
Skradin, 6, 352
Skradska gora, 59
Slavonija, istona, 6, 126, 165, 168, 352, 353
Slavonija, zapadna, 6, 9, 12, 16, 20, 24, 27, 28,
32, 45, 46, 49, 75, 85, 86, 88, 93, 105, 107,
108, 110-112, 130, 138, 140, 141, 146,
147, 151, 152, 155-170, 229, 230, 232,
236, 288, 293, 294, 295, 300, 302, 304,
306-308, 315, 323-326, 328, 329, 341, 351,
353
Slovenija, 43
Slunj, 6, 12, 13, 45, 101, 102, 103, 107, 137,
173, 183, 227, 229, 235, 248, 249, 262,
309, 310, 327, 328, 353, 367
Smokovi, 97
Srbija, 41, 43, 81-83, 86, 88, 89, 92, 94, 95,
99, 113, 120, 124, 125, 130, 143, 194, 202,
203, 213, 216, 222, 228, 255, 263, 271,
273, 278, 286, 318, 323, 344
Srijem, zapadni, 6, 31, 87, 126, 163, 165, 193,
352, 353, 370
aule, 61
ibenik, 6, 352
kare, 34, 40
turli, 103
umetlica, 48, 54, 58
T
Tenja, 198
Teslingrad (Liki Osik), 6, 352, 353, 365
378
Topaevii, 61
Topusko, 6, 10, 13, 14, 317, 353, 369
Tovarnik, 4, 5, 75, 82, 326, 332
Trupinjak, 59
Traka Ratela, 14, 46
Tuilovi, 59, 60, 61, 309, 314
Tuiloviki Cerovac, 59
U
Udbina, 6, 352, 353, 364, 365
Utinje, 60
V
Valpovo, 6, 353
Velebit, 6, 352
Velika Kladua, 6, 14, 46, 107, 259, 353
Veliko brdo, 60
Velimirovii, 59
Vinkovci, 6, 353
Vojni, 6, 10, 11, 30, 45, 59, 60, 103, 104, 227,
229, 259, 260, 261, 308-310, 314, 327,
328, 353, 367, 368
Vojvodina, 102, 202
Vrelo Utinje, 60
Vrginmost, 44, 45, 221, 227, 229, 261, 309, 353
Vrhovine, 6, 33-42, 228, 234, 331, 332, 352
Vrlika, 6, 234, 352
Vrnogra, 107
Vrpolje, 6, 353
Vujakovii, 59
Vukovar, 6, 27, 29, 31, 87, 90-94, 99, 100, 114,
122, 137, 179, 180, 183, 198, 215, 254,
255, 258, 269, 320, 330, 353
Vuki, 84, 153, 177, 281
Z
Zadar, 6, 54, 97, 352
Zagorje, 59, 60
Zagreb, 2, 3, 4, 9, 15, 20, 23, 25, 26, 41, 70, 73,
75, 91, 106, 128, 161, 287, 296, 297, 301,
304, 306, 324, 326, 328, 335, 341
Zaseoci, 59
itni, 54