Tratinčica

TRATINICA List uenika O Sveti Matej Vikovo
KA O SVETI M
I
N
E
ATE
U
T
J
LIS
Tema broja:
Lake se die.
A uz zdravstveni
odgoj uimo
i kako.
VIKOVO
SVIBANJ 2013. g.
Rije urednice
Dragi nai itatelji!
Noeni valom promjena u gotovo svakom djeliu naih ivota pa tako i u kolskom, i u ovom broju Tratinice
pripremili smo za vas mnotvo radova kojima smo pokuali izrei to o njima mislimo. Zato vas pozivamo
na zajedniku plovidbu novim brojem naeg kolskog lista. Nadamo se da ete ga s uitkom itati i uz to se
diviti likovnom umijeu naih marljivih uenika.
Danijela Bartolovi Anti
Andrea Mari 5.a
ISSN 1332-7143 - TRATINICA - LIST UENIKA O SVETI MATEJ

Izdava:
Za izdavaa:
Urednica:
Novinari:
Literarne radove odabrale:
Crte na naslovnici:
Fotografije:
Tehnika obrada:
Grafika priprema i tisak:
Osnovna kola Sveti Matej Vikovo, Vozie 13

ravnatelj Josip Crni, prof.
Danijela Bartolovi Anti, prof.
Sara Jela 8.c, Lucija Glad 8.c, Stefani Simi 8.b, Dorian Lovrovi 8.b
Radosna Barbali, prof., Tatjana Makovac, prof., Danijela Bartolovi Anti, prof.
i uiteljice razredne nastave
Nikolina Koul 8.c
Foto Sveti Matej
urednitvo
Helvetica d.o.o. Rijeka
Sadraj
Tema broja:
Lake se die, a uz Zdravstveni odgoj znamo i kako 4
Dan kole 2012. (foto stranice) 5
Halubje 2012. 7
Osmae zamijenili neki novi klinci 8
Poetak nove kolske godine:
u sportskom duhu i uz blagoslov svetoga Mateja 9
kolska zadruga 10
Dani kruha Kvarneri Dvije nove mentorice 11
estai otkrivaju ljepote Trsata 12
Pria o osmaima 13
O ljubavi i HDF-u 15
Vijesti iz kolske knjinice 16
Kako ue i to rade treai 18
akavii pul Ronjgi Majevica Srea 20
Lirske latice 21
U carstvu lutaka 41
Makarane uance Kiparska kolica 43
Svijet tehnike 44
Globe i dobra djela 45
In sterreich 46
What do we like to reed and what movies do we like? 47
Razmiljamo o ozbiljnim stvarima 48
Klub ljubitelja putovanja 51
Nebeske stranice 56
Sport 58
Eko aktivnosti 61
Uenici i njihovi mentori na natjecanjima 63
Kabinetska
nastava
U drugom polugoditu zapoela je kabinetska nastava. Naime,
nema vie razrednih uionica,
ve svaki predmet ima svoju
uionicu. Uenici od prvih do
etvrtih razreda preselili su se u
prostorije vrtia, tj. u staru kolu
pa su i fiziki odvojeni od starijih
uenika. Zbog ove je promjene
najvie koristi imao 6.b razred
koji se do drugog polugodita
morao seliti iz jedne uionice u
drugu. Sa mnom se slau brojni
uenici koji takoer misle da je
kabinetsku nastavu trebalo prije
uvesti jer su mlai uenici odvojeni od starijih pa nema mogunosti za meusobne sukobe. Ima
i onih koji su protiv takve organizacije rada u koli jer misle da
je bilo bolje imati svoju uionicu
i stvari ostavljati u njoj. Vidjet
emo kako e kabinetska nastava
djelovati na smanjenje sukoba na
odmoru meu mlaim i starijim
uenicima i na kvalitetu uenja i
nastave.
Antonela Oani 6.b
Promjena uionica
Poetkom drugog polugodita kolske godine 2012./2013. napokon je dugo eljeni prostor
vrtia konano postao kolski uioniki prostor uenika i uitelja mlaih razreda.Time je rijeen dugogodinji nedostatak radnog prostora koji je utjecao na organizaciju nastave u naoj
koli. Nedovoljan broj uionica bio je uzrok nezadovoljstva uenika i uitelja. Problem je bio
organizacija redovne i izborne nastave jer je uenika i razrednih odjeljenja svake godine sve
vie, a prostor se nije poveavao. Na razred bio je prisiljen jedan sat vjeronauka tjedno boraviti
u prostoru biveg marendarija, tj. u blok satu njemakog jezika morali smo se premjetati iz
jedne uionice u drugu. Sada je i taj problem rijeen.
Kabinetska nastava ima dosta prednosti. Uionice se napokon mogu adekvatno urediti pa su
prepoznatljive, materijali za rad uvijek su uiteljima pri ruci pa ne moraju vie sa sobom nositi
projektore, grafoskope ili raunala. Tako se vodi vea briga o tehnikim pomagalima pa e im i
vijek trajanja biti dui. Istina, uiteljima se ova promjena vie svidjela nego uenicima. Oni se
moraju seliti, zato esto zaboravljaju i gube svoje stvari. Jedino je ostala nepromijenjena buka
i guva na preuskim hodnicima. Svi znamo da hodanje kolom uenicima nije jaa strana jer
svi ee trimo. urei iz uionice u uionicu, na malom je odmoru premalo mjesta za rijeku
uenika koja se slijeva hodnicima i stepenicama. Preostaje nam jedino uvjebavanje pravila
kretanja desnom stranom.
Sara Jela 8.c
Evo to o ovoj promjeni misle uitelji i uenici: Uenici:
Uitelji:
Antonela, 6. razred: Mislim da je prije bilo bolje zato jer je sada nastao vei nered na hodniciAna Troskot, prof. njemakog jezika:
Meni odgovara ovakav nain rada jer predajem ma nego to je prije bio.
Martina, 8. razred: Ova promjena ne odgovara
izbornu nastavu, a prije je manjkalo prostora.
uenicima. Lake je jednom profesoru doi do
Tea Varlaj, prof. engleskog jezika:
Pozitivna strana je ta to je engleski jezik napo- trideset uenika, nego da cijeli razred ide k jedkon dobio vlastitu uionicu, ali mi se ne svia nom profesoru.
nered koji je nastao zbog premjetanja uenika. Ines, 8. razred: Promjena je loa jer ima vie
Marica Brala, nastavnica biologije i prirode: guve na hodnicima.
Mislim da je ova promjena pozitivna zato jer Marko, 7. razred: Mislim da je ova promjena
profesori vie ne moraju sa sobom nositi karte, laka profesorima, jer ne moraju nositi svoj pribor, ali nama je tee.
grafoskope i slino.
Zdravstveni odgoj
Od ove jeseni u osnovnim i srednjim kolama eksperimentalno se
poeo provoditi zdravstveni odgoj. Puno tema zdravstvenog odgoja se i do sada obraivalo kroz nastavu prirode i drutva, prirode,
biologije, tjelesne i zdravstvene kulture kao i na satovima razrednih odjela. Stoga je program zdravstvenog odgoja oblikovan na
nain koji uvaava sve ono to ve postoji, to se pokazalo dobrim,
a kao dodatne sadraje istie ono emu valja posvetiti jo vie vremena, a za to su predvieni satovi razrednih odjela.
Tono je odreeno koliko e sati razrednih odjela biti posveeno
dodatnim sadrajima zdravstvenog odgoja i uglavnom se radi do
12 sati godinje. Ostali sadraji integriraju se u postojee kolske
predmete.
Svrha zdravstvenog odgoja je uspjean razvoj djece i mladih kako
bi stasali u zdrave, zadovoljne, uspjene, samosvjesne i odgovorne
osobe.
Zdravlje je univerzalna vrijednost i temeljno ljudsko pravo te jedna
od temeljnih odrednica ljudskog ivljenja. Ulaganje u zdravlje je
ulaganje u razvoj. Jedan od naina postizanja i odravanja zdravlja
je i promjena individualnog ponaanja odnosno poveanje znanja
i vjetina. I upravo se zdravstvenim odgojem eli postii da uenici
usvoje znanja i vjetine koje e im omoguiti kvalitetno ivljenje.
Koji su dananji najvaniji (zdravstveni) problemi djece i mladih?
Kronine bolesti
Problemi uenja, kolovanja, zapoljavanja
Rizina ponaanja i poremeaji u ponaanju
Prehrambene navike i poremeaji, tjelesna (ne)aktivnost
Poremeaji mentalnog zdravlja
Seksualno ponaanje i reprodukcijsko zdravlje
Zanemarivanje i zlostavljanje djece i mladih
Mladi s posebnim potrebama

Ozlijede i sigurnost
Zdravstveni odgoj je mjera zdravstvene zatite kojom se, razvijanjem zdravog i mijenjanjem tetnog zdravstvenog ponaanja te
poduavanjem i irenjem informacija o zdravstvenim postupcima, postie unaprjeenje zdravlja, sprjeavanje te lijeenje i ublaavanje posljedica bolesti. (Pavlekovi G, 2001.)
Program zdravstvenog odgoja temelji se na cjelovitom poimanju zdravlja, koje obuhvaa ouvanje zdravlja i kvalitete ivota,
humane odnose meu spolovima i ljudsku spolnost, prevenciju
ovisnosti, kulturu drutvene komunikacije i prevenciju nasilnikog ponaanja. Upravo su to i nazivi etiriju modula u koje su
podijeljeni sadraji zdravstvenog odgoja. Ipak, moduli nisu i ne
trebaju biti strogo odijeljeni pa se srodni sadraji i ciljevi isprepliu i proimaju.
U rasporeivanju sadraja zdravstvenog odgoja u module i razrede vodilo se rauna o specifinostima uenike razvojne dobi te o
interesima koji se u odreenoj dobi pojavljuju kod veine uenika
i o problemima koji ih zaokupljaju.
Vaan cilj svih modula je razvoj tolerancije, pri emu je vano
pomoi svim uenicima razviti pozitivnu sliku o sebi, ali i usvojiti
vanost uvaavanja razliitosti meu ljudima kao temeljnu vrednotu.
Zdravstveni odgoj treba pomoi razvoju sustava vrijednosti kod
mladih osoba, potaknuti razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe
drugih, no istodobno treba ukazati na neprihvatljiva ponaanja i
devijantne pojave koje se ne smiju tolerirati ili ignorirati.
Pedagog: Jasna Pipini, prof.
DAN KOLE
Sportski nastupi u jutarnjim satima
ah
Koarka
Nita bez nogometa
Boanje
ija je blie
Izlobe radova
Izloba likovnih radova
Izloba radova zadrugara
Sveana priredba poslijepodne
Promocija kolskog lista
Igrokazi
Pjesma zbora
Uspjeni aci
Recitacije
Nagraeni uenici
s mentorima
Uenik generacije
U kasnijim veernjim satima

Jubilarci u redovima uitelja
Glazbeni festival Halubje 2012.

odran u Mareljima
Prvo mjesto
Marijeta Bujai 8.b
Drugo mjesto
Nina Jestratijevi 5. c
Osmae zamijenili neki novi klinci

od kojih
smo se
rastali
Prigodni
program
osmaa
Svima se
obratio
uenik
generacije
Hrvoje
Oani
1.A
1.B
1.C
1.D
1.E
Pozdravni
govor
ravnatelja
i naelnika
Poetak nove kolske godine:

u sportskom duhu i uz blagoslov svetoga Mateja
Hrvatski olimpijski dan
Dana 7. rujna 2012. uenici osnovne kole Sveti Matej sudjelovali su
na Olimpijskom danu u gradu Rijeci. Bili smo prisutni na podizanju
olimpijske zastave i prezentiranju
sportova. Sudjelovalo je ak 45
uenika s voditeljicom Vali Boi.
Obilazili smo sve sportove od koarke, preko tenisa, sve do vaterpola, veslanja i mnogih drugih. Sportskog duha nije falilo, a to nam je
potvrdio i gradonaelnik grada Rijeke, gosp. Vojko Obersnel.
Vali Boi
Na misi
Povodom obiljeavanja spomendana svetoga Mateja, zatitnika opine Vikovo, a
ije ime ponosno nosi i naa kola, bili smo
na svetim misama u 7,30, 10,00 i 18,00
sati. Primili smo blagoslov za uspjean poetak nove kolske godine i na taj nain sudjelovali u proslavi Matejne.
Vjerouiteljice
10
Znaajan uspjeh kolske zadruge Malik

Smotra uenikih zadruga u Bribiru
U kolskoj sportskoj dvorani u Bribiru, 01. lipnja 2012.
odrana je upanijska smotra uenikih zadruga Primorsko-goranske upanije. Cilj svake upanijske smotre je pokazati ime se uenika zadruga bavila tijekom
kolske godine uvaavajui pritom mnoge kriterije kao
to su: program rada, ustroj i razvijenost zadruge, odabir,
reprezentativnost i estetski izgled izloaka i izlobenog
prostora, njegovanje batine svoga kraja i zatita okolia.
Naa Uenika zadruga Malik predstavila se slikama
proelja primorskih kua. Cijela slika napravljena je od
prirodnih materijala iz okolia sa eljom da se to orginalnije predoi primorski kraj.
Uz usmeno izlaganje o radu i ustroju zadruge, uenice
Antonia Buterin i Antonela Oani, praktino su prikazale cijeli proces izrade slike. Po prvi put naa uenika
zadruga zauzela je tree mjesto na upanijskoj smotri i
time se plasirala na dravnu smotru.
Jadranka Novak,
voditeljica uenike zadruge
Dravna smotra uenikih zadruga Republike Hrvatske

U hotelu Zora u Primotenu od 15. do 17. listopada
2012. godine odrana je XXIV. smotra uenikih zadruga Republike Hrvatske. Pravo nastupa na dravnoj
smotri imaju uenike zadruge koje su postigle najbolje
rezultate na upanijskim i meuupanijskim smotrama.
Osim dravnoga povjerenstva u provoenju dravne
smotre sudjeluju i povjerenstvo za pripremu izlobe i
prosudbena povjerenstva, koja imenuje dravno povjerenstvo iz svojih redova. Budui da je naa uenika zadruga Malik osvojila tree mjesto na upanijskoj smotri
u Bribiru, plasirala se po prvi put na dravnu smotru.
Svaka uenika zadruga odabrala je izloke kojima e
pokazati raznovrsnost, bogatstvo i kakvou svoga rada.
Izlagai su morali izloke odabrati i postaviti prema kriterijima estetskoga izgleda i racionalne organizacije i
uporabe prostora.
Nau kolu predstavile su uenice Antonia Buterin i Antonela Oani te mentorice Irena Pili i voditeljica uenike zadruge Jadranka Novak. Na naem tandu posjetitelji su mogli vidjeti slike proelja primorskih kua
izraenih od kamenia i prirodnih materijala. Kroz
nae slike pokuali smo doarati ljepotu halubajskog
kraja, a pritom pazei da su svi dijelovi slike prirodni i
ekoloki usmjereni.
Uz usmeni prikaz rada zadruge dravnom povjerenstvu uenice su prezentirale i proces izrade slika.
Zadnji dan, prilikom zatvaranja dravne smotre, nae slike
proglaene su Najproizvodom i zaslueno su dobile plaketu
Hrvatske udruge uenikih zadruga. Iznimno nas veseli to
je na rad primjeen i to smo svoje radove pokazale svim
uenikim zadrugama Republike Hrvatske.
Jadranka Novak,
voditeljica uenike zadruge
11
Provjereno, ukusno i opet uspjeno Dani kruha

Dana 28.09.2012. u Rijeci je odrana upanijska smotra "Dani kruha - Dani zahvalnosti za plodove zemlje".
Sudjelovali su: Lui Loris, Joki Marelja Filip, Pomor Natalija, Marelja Marta, Brinovi Doris i Boi Nora.
Voditeljice: Marica Brala i Vali Boi
Dravna smotra Dani kruha

Dana 14.10.2012. u Starigradu Pakelnica odrana je dravna smotra Dani kruha - Dani zahvalnosti za plodove zemlje.
Sudjelovali su: Lui Loris, Karla Luci, Pomor Natalija, Marelja Marta, Brinovi Doris i Boi Nora.
Voditeljice: Marica Brala i Vali Boi
Kvarneri
Glazbeni festival Kvarneri odran je 30. rujna u kolskoj dvorani u
19 sati. Program su vodili Lena Stojiljkovi i Alen Poli. Natjecatelje
je s punih tribina podravala glasna publika. Veer se sastojala od triju
dijelova. U prvom dijelu su nastupali izvoai iz udruga, potom izvoai do 12 godina i na kraju oni stariji od 12 godina. Na festivalu nisu
nastupili samo natjecatelji iz Rijeke nego i iz drugih dijelova Hrvatske.
Mladim izvoaima podrku su dali i poznati glazbenici kao to su
grupa ENI, Alen Poli i Antonio Kritofi. Odluku o pobjedniku donijeli su navijai i publika. Pobjedu je odnijela Stella Glavi s pjesmom
Kad se more jadi. Ni nai domaini nisu ostali bez nagrade. Zvona
Vikova osvojila su prvo mjesto publike pjesmom Moje primorje koju
je izvela solistica Lucija Kovaevi.
Anamari Romih, Stefani Simi 8.b
Anja Antunovi, Nina Filipovi 8.c
Promocija nae dvije uiteljice

U petak 5.10.2012. na sam Svjetski dan uitelja, odrana je sveana promocija mentora i savjetnika u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu gdje je promovirano 450 prosvjetara.
Odluku o promicanju u zvanju, u uitelja mentora,
ministar MZOS g. Jovanovi i ravnatelj AZOO g. Filipovi, uruili su i naim dvijema kolegicama: uiteljici
razredne nastave Sandri Miki i profesorici informatike Milani Jaki.
estitke!
12
estai otkrivaju ljepote Trsata

2. listopada u 9 sati estai su krenuli na terensku nastavu
na Trsat. Na Trsatskoj gradini smo imali pet sati: Hrvatski
jezik, Geografiju, Povijest, Matematiku te Vjeronauk. Na
Hrvatskom jeziku smo traili motive koje nam je nudio
pogled s Gradine, na Geografiji smo rjeavali zadatke vezane uz Trsat. Na Povijesti smo sluali zanimljivu priu o
povijesti Trsata i Trsatske gradine, a na Matematici smo rjeavanjem zadataka dolazili do novih podatka o Trsatu. Za
kraj smo otili na Vjeronauk u Crkvu Majke Boje Trsatske
i upoznali malo bolje to nae poznato svetite. Nakon toga
uputili smo se prema autobusu te se vratili na Vikovo.
Matematika - Aljoa Matuli i Nataa Marii,

Vjeronauk - Helena Dorii,
a zahvaljujui razrednici 6.b Tei Varlaj imamo veinu fotografija koje nam i zorno prikazuju kako nam je bilo na
terenskoj nastavi.
Marija Markovi 6.c

Naravno, uz uenike bile su njihove razrednice
i predmetni profesori:
Hrvatski jezik
- Danijela Bartolovi Anti i Tatjana Makovac,
Geografija - Indira Patljak,
Povijest - Iva Grini Aurer
TRSATSKA GRADINA
U hladno jesensko jutro gradina je bila tako arobna. Sagraena je od hladnog kamena po kojem se penje zeleni i
tamni brljan oko kojeg jo pelice sakupljaju posljednja
zrnca peluda. Zelena trava posuta kapljicama vode obrasla
je male gredice na ulazu, a drvo lovora i empresa zaeljelo nam je mirisnu dobrodolicu. Opojni mirisi lovora,
rumarina i lavande vladaju gradinom, a stari hravi topovi spavaju usmjereni prema moru. Penjui se po strmim
i sklizavim stepenicama dola sam do otvorenog balkona
na sjeveru gdje me je hladan vjetar pomilovao po licu. U
kanjonu ispod gradine grgolji Rjeina. Taj zvuk ugodan
uhu ometaju radovi na gradini. Gledam prema Kozali punoj visokih nebodera, a u daljini nazirem brijeg i mali dio
Kastva. S desne strane se autocestom vozikaju automobili
budei uspavanu trsatsku ljepoticu. Kada sam sila niz stepenice, popela sam se na junu stranu gradine odakle se
vide Rijeka i Kvarner. Ispod strmih zidina skrivaju se kue
koje su navukle svoje naranaste kabanice za kiu. S desne
strane izdie se dimnjak zatvorene tvornice papira. Izgledao
je kao kakva topovska cijev usmjerena prema neprijateljima. S lijeve strane nalazi se Crkva Sv. Jurja koja je glasno
zvonila. Nad Rjeinom isteu se etiri potpuno razliita
mosta koja spajaju istoni i zapadni dio grada: eljezni i
drveni, betonski i najnoviji najlaki most u ast branitelja.
Pogled ide dalje prema gradu Rijeci koja nekako tiho bruji
onim svojim uurbanim i poslovnim jezikom. Gledajui
preko zelenog krova Hrvatskog narodnog kazalita Ivana
pl. Zajca oko mi se zaustavlja na rijekom terminalu gdje
metalne dizalice ekaju svoj ulov.
Do terminala nalazi se lukobran koji se uvija kao kakav napeti luk koji eka ispaliti zadnju strijelu u prsa protivnika.
Dalje se prostire modro Jadransko more u kojem poiva
otok Cres poput zaustavljene lae. S vrha Trsata vidim cijeli Kvarnerski zaljev. Na zapadu gledaju me Istra i zaobljeni
vrhovi planine Uke kroz bijele oblake.
Sve je odavde tako siuno. Osjeala sam se mono kao div
koji bi s lakoom mogao otjerati svakoga tko bi elio unititi ljepotu moga zaviaja. Grad je poivao tako spokojno
i sigurno u
naruju mora
pod zatitom
trsatskog
topa.
Antonela
Oani 6.b
Osmi razredi na ekskurziji

Ekskurzija 8.a i 8.b
Uenici 8.a i 8.b razreda su bili na svojoj ekskurziji od 18.-20.10.2012. Pratili su ih njihovi razrednici Aljoa
Matuli i Milana Jaki te Edo Anti, a tjedan dana prije njih u Slavoniji su ve uivali 8. c i 8. d s razrednicama
Tatjanom Makovac i Katicom Androevi te Stelom trkovi u pratnji.
Slavonija
Sredinom mjeseca listopada krenuli smo na kolski izlet osmih
razreda u Slavoniju. Kroz prozor zamiljeno gledam ravnice,
polja i brda. arenilo boja izmjenjuje se sa svakom sekundom.
Prizori nestaju prije nego li ih stignem zapamtiti. U oi mi upadaju bijeli znakovi s mrtvakom glavom i crvene trake uz polja.
Teko je zamisliti da su tamo stradavali ljudi, prolazili tenkovi
i padale bombe i granate. Rupe od metaka i sjeanja stradalih nalaze se jo uvijek na svakom koraku. Koliko njih je tamo
udahnulo svoj posljednji dah, ispustilo zadnji uzdah. Stiemo
na Orlov put, eko gospodarstvo okrueno umom. Isprepadan
od znakova koji se nalaze na svega stotinjak metara od Osijeka
gazim samo u blato. U nozdrvama mi se zadrava otar miris
ivotinja. Promatram kako konji jure vukui drvenu koiju.
Drvena kua sa slamnatim krovom vraa me u prolost. Na
ekoloki raspoloen domain kae da svoje malo imanje ne bi
mijenjao ak ni za Francusku. Priao nam je kako je prodao
stan, uloio sve to je imao, kockao se sa sreom, no uspio je.
Iako tamo svi hvale kulen, pas je ganjao dalmatinski prut u
mom sendviu. Nakon to smo se okrijepili domaom marmeladom i sokom, sjedamo u autobus i nastavljamo put. Razgledavamo Osijek, grad kojem sam se divio na televiziji. Osunan
jesenjim suncem protegnuo se ispred mene dok su komarci nemilosrdno zujali oko mene.
Drugi dan smo obili vukovarsku bolnicu, mjesto sjeanja.
Atomsko sklonite, napravljeno u bivoj dravi, moglo je izdrati nuklearni rat i apokalipsu. Snana eljezna konstrukcija s
nasutim olovom izdrala je tri mjeseca neprekidnog rata. Nailazimo na omotane figure, prikaz nijemih svjedoka. Iako su figure
bez ruku, nogu i aka, teko je zamisliti smrad trulog mesa, krvi
i jecaje ranjenika. Jezivo je. Kao da e iza svakog ugla izai duh.
Gledam krevete na kat. Djeca, odrasli i osoblje proveli su tri
mjeseca u mraku i muci. Nemogue je zamisliti kako je to bilo,
zvidanje granata, ljudi koji dolaze u ok sobu Pogledali smo
dokumentarni film o Domovinskom ratu, a zatim se uputili
u Vukovar. Sjetno prolazim kroz Vukovar. U jednom trenutku vodotoranj je izronio ispred mene. Simbol otpora izgleda
kao babin zub, no stoji bolje i vre od mnogo ega. Ne rui
se samo zbog naeg ponosa. Kroz rupe u strukturi vire ipke
armiranog betona, a kroz opeku se vide stepenice i ljestve koje
su vodile do restorana na njegovom vrhu. Na vrhu se vijori hrvatska zastava, a ispod nje se nalazi veliki, zahrali i propucani
rezervoar vode. Dolazimo u vojarnu, a tamo se nalaze tenkovi,
brodovi i avion. Kada sam ugledao vojarnu, osjeao sam se kao
dijete koje jo misli da je rat samo pozitivan i ne shvaa ratna stradavanja. Sjedio sam u tenku i iz puke zabave okretato
ruku, no kasnije sam shvatio da sam cijelo vrijeme sputao i
podizao cijev tenka. Ostvario mi se i san, vidio sam i dotaknuo
Mig 21. Avion ije sam slike gledao, znao sve specifikacije napamet i iju sam maketu napravio, bio je ispred mene. Vozimo
se prema Iloku. Posjetili smo Spomen dom Ovaru, mjesto gdje
je veina osoblja iz bolnice provela svoje zadnje dane. Iako su
vrata zaglavljena da se vie nikada ne mogu zatvoriti, iako stoji
svijea u sredini, iako se imena pale i gase, jo je uvijek mrano.
U blizini, ni dvije minute vonje od hangara, nalazi se mjesto

gdje su svi oni i ubijeni. Tuno sam promatrao pejza na relaciji
hangar Ovara jer sam znao da je to bila jedna od zadnjih
slika koju su Vukovarci vidjeli.
Prolazimo cestom ukopanom u lesnu zaravninu i gledamo Dunav. Opinjeni njegovim izgledom kreemo dalje u vinske podrume. Pri ulasku u podrum, osjeti se miris vina i trulog drva.
Gledamo bavu od devet tisua litara, a zatim ulazimo u nju.
udno je kako se ovjek moe provui i kroz najui prolaz.
Bava je iznutra vea nego to izgleda, s normalnom stajaom
visinom. Unutra me hvatala panika to ako ostanemo bez zraka, to ako se bava krene prevrtati, to ako se netko zaglavi? I
drugi ulaze u bavu, a mene ve boli glava od mirisa.
Trei dan nakon doruka uslijedio je povratak kui. Krenuli
smo put akova, tonije do velike katedrale. Sagradio ju je
Josip Juraj Strossmayer. Ta velika katedrala izgleda jo ljepe
iznutra nego izvana. Sagraena je od sedam milijuna crvenih
opeka. Priali su nam o njezinoj povijesti, znaajkama i o papinom grbu koji znai da papa moe doi stolovati u akovaku
katedralu. Uputili smo se prema Dravnoj ergeli lipicanaca. To
su ustvari crni konji koji s vremenom posijede i dobiju bijelu
dlaku. Gledali smo kako se snaan i obijesan konj igra, tri i
prevre. Proli smo kroz dio koji e nakon izgradnje dvorane za
trening biti zatvoren za javnost. Naa zadnja postaja je Vrpolje,
mjesto gdje je 1883. roen najpoznatiji hrvatski kipar Ivan Metrovi. U galeriji gledam njegove radove, crtee, slike i osobne
dokumente. Cijelog ivota je govorio da se nije nauivao dviju
stvari: majinog krila i svoje domovine. Nakon kraeg razgledavanja uputili smo se prema Rijeci. Pred nama je bio dug put,
a iza nas jedno veliko i korisno iskustvo.
Dorian Lovrovi
8.b
14
Terenska nastava osmaa

Osmai su u srijedu 8. svibnja uobiajenu klasinu nastavu
zamijenili zanimljivijim izvanuioninim posjetom znanstvenim i kulturnim ustanovama u gradu Rijeci. Prvo smo posjetili
Astronomski centar Rijeka gdje smo prisustvovali pounom
kvizu na ija su pitanja uenici spremno odgovarali. Zabavljajui se u kvizu nauili smo mnogo zanimljivih znanstvenih
injenica. Saznali smo da su plave zvijezde nekoliko puta toplije od crvenih iako se to logikom ne bi moglo zakljuiti. Takoer smo saznali da je Venera druga po udaljenosti od Sunca.
Nakon zanimljive prezentacije uputili smo se prema jedinom
digitalnom planetariju u Hrvatskoj gdje smo poblie upoznali svemir. Sluali smo o prozorima u svemir, tj. teleskopima
poslanim izvan Zemljine orbite i njihovim svrhama. Hobbie
je prvi teleskop poslan u svemir. Pomou nekih teleskopa mogue je pratiti roenje, razvoj i smrt zvijezda dok neki mogu
pronai najstariju svjetlost u svemiru.
Nakon toga smo se uputili u jedini informatiki muzej u Hrvatskoj Peek and Poke. Voditelj nas je proveo kroz izlobu u
kojoj smo vidjeli prva raunala. Govorio nam je o prvom komercijalnom raunalu Apple preminulog Stevena Jobsa.
Mogli smo isprobati i neke od najstarijih igrica za raunala, a

na katu muzeja gdje se nalaze igre s konzolama takoer smo
pokazali svoje sposobnosti u virtualnom svijetu igara. Informatiki muzej napustili smo s vie znanja o raunalima.
Posljednji dio nae terenske nastave bio je odlazak u kazalite
gdje smo gledali mjuzikl Gusla na krovu.
Luka Skitareli i Karlo Vesel 8.c
Gusla na krovu
Gusla na krovu je mjuzikl Jerryja Bocka nastao prema priama
elema Alejhama objavljenima 1864. te libretu Josepha Steina.
Praizveden 1964. na Broadwayu Gusla na krovu je zajedniki projekt svih ansambala rijekog kazalita: Zbora i Orkestra
Opere, Hrvatske i Talijanske drame i Baleta. esto s prikazom
idovskog humora ironino prikazuje priu o bezvremenskom
problemu malih ljudi koji nastoje sauvati svoju tradiciju u tekim vremenima. To je bio najdugovjeniji brodvejski mjuzikl
do Briljantina.
Prikaz ruskog sela Anatevke je vrlo realistian za to se pobrinula scenografkinja Dinka Jerievi, a jedina odstupanja od realnosti na sceni su kue s prozorima koji stalno svijetle i drvo koje je uvijek tono na sredini pozornice.
Kostimi su izraeni prema tradicionalnoj idovskoj i ruskoj

nonji. Koreografije raznih plesova i prikaz vjenanja oslikavaju idovsku tradiciju i ruski utjecaj. Pod vodstvom redatelja
Ozrena Prohia i dirigenta Igora Vlajnia glumaki ansambl
predvodili su Olivera Baljak i Bojan ober ispriavi publici
priu na rotirajuoj pozornici. A lik guslaa na krovu postao
je simbol opstanka jer kao to i sam mljekar Tevye u mjuziklu
kae: Mi smo svi vie-manje guslai na krovu koji pokuavaju odsvirati svoju skromnu melodiju, drei ravnoteu na tom
krovu, u nadi da e nas netko uti.
Sara Jela 8.c
Meunarodno istraivanje raunalne i informacijske pismenosti

Naa kola odabrana je kao predstavnik RH u ovom meunarodnom istraivanju koje je 10. travnja 2013. organizirao
ICILS, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a provedeno je meu uenicima osmih razreda. Dvadeset
osmaa odabrano je s konanim ciljem istraivanja: unaprjeivanje uenja i pouavanja raunalne i informacijske pismenosti. Istraivanje e analizirati razlike u razinama raunalne
informacijske pismenosti i koritenju raunala uenika osmih
razreda. To je prvo meunarodno komparativno istraivanje o
pripremljenosti uenika za ivot u informacijskom dobu definiranoj kao sposobnost koritenja raunala za istraivanje,
stvaranje i komuniciranje radi uinkovitog sudjelovanja u ivotu kod kue, u koli, na radnome mjestu i zajednici.
U istraivanje su bili ukljueni i uitelji koji su rjeavali anketni upitnik.

Zadatci su bili vezani uz program Microsoft Powerpoint. Izraivali smo prezentacije u kojima smo pokazali osnovno znanje
naueno na informatici: rezanje i umetanje slika, mijenjanje
fonta i poveavanje slova Ispunili smo i upitnik o svojoj raunalnoj pismenosti i pismenosti roditelja.
Testiranje je trajalo dva sata, a mnogi su zavrili prije zadanog
vremena. Roditelji koji su dali suglasnost za sudjelovanje djece
u ovom istraivanju kao i testirani uenici voljeli bi saznati
rezultate.
Stefani Simi 8.b
15
Ljubav je
U naoj kolskoj dvorani 16. listopada 2012. odrana je
predstava pod nazivom Ljubav je. Predstava traje etrdeset i pet minuta i namijenjena je uenicima petih, estih,
sedmih i osmih razreda. Zapravo je to kola poezije i proze
u kojem glumci citiraju rijei Gundulia, Matoa, Krlee, Ujevia, imia, Cesaria, Paljetka, Baloga i Kueca. U
ovom susretu glumci Perica Martinovi i Goran Matovi
govore Gundulievu Himnu slobodi, Ujeviev izbor iz Kolajne, imievu Ljubav, Cesariev Povratak, Voku poslije
kie, Slap, Paljetkove Mieve i make naglavake Predstava je satkana od uzbudljivih poetskih i proznih tekstova
hrvatskih i stranih autora.
Bavei se vjenom zagonetkom koja se zove ljubav, odabrani autori tu duhovnu senzaciju prenose u najvrjedniji govor, govor ljubavi. Scenska igra Ljubav je osmiljena je
u dijalokoj formi. Perica Martinovi i Goran Matovi pokuavaju odgovoriti to bi to ljubav mogla biti. Ulanavanje pjesmotvora, proznih ulomaka i anegdota te interaktivna igra glumaca i uenika ovom kazalino-poetskom inu
daju posebnu uzbudljivost. Ovaj scenski susret dinamina
je kompozicija koja se razvija u dodiru s uenicima i njihovim reakcijama. Nakon predstave kratko smo intervjuirali
nae glumce. Priljivijom se pokazala, naravno, glumica!
Kako je zapoela vaa karijera?

Perica:
Zapravo, mi suraujemo ve dugi niz godina. A zapoelo je kada smo oboje glumili glavnu ulogu u predstavi
Gala.
Tko vam je dao ideju za kola poezije i proze koju ste
nam izveli?
Kada smo igrali Galu, palo nam je napamet da bismo
i mi mogli izvesti predstavu kako bismo djecu upoznali
s istinskim ivotnim vrijednostima.
Suraujete li u jo nekom projektu?
Ne, svatko radi na svojim ulogama.
Kada ste se odluili za ovu profesiju?
Perica:
Ja sam roena u Dubrovniku i uz sve festivale u kojima
su gostovali vrhunski glumci oduvijek mi je elja bila
baviti se ovim poslom.
Jeste li zbog karijere napustili rodni kraj?
Perica:
Jesam. Jedinu mogunost da postanete glumac imate u
Zagrebu, stoga sam tamo otila.
Koji vam je lik bilo najtee glumiti?
Perica: Salvadora u Gali.
to biste bili da niste glumci?
Perica: Ja bih bila ribar, bilo to vezano uz more.
Goran: Ja bih bio uitelj razredne nastave.
Sara Jela i Lucija Glad 8.c
Manda Kneevi 8.b
XIX. Hrvatski djeji festival

Na XIX. Hrvatskom djejem festivalu
pod nazivom Djeca nose svjetove na
dlanu, sudjelovali su uenici O Sveti Matej s literarnim i likovnim radovima. Likovni rad uenice Teje Tomljanovi, 3.b (Balerina) uvrten je
meu najboljih 16 likovnih radova od
ukupno pristiglih 305 likovnih radova iz 31 osnovne kole Republike Hrvatske. Rad uenice Teje Tomljanovi
sudjelovao je na popratnoj izlobi
HDF-a Allegreto Moderato. Osim
likovnih radova, literarni rad uenice
Ane Glancer, 5.c (Ljeto u Slavoniji)
voditeljice Radosne Barbali uvrten
je meu 20 najboljih literarnih radova. Oba nagraena rada nalaze se u
zborniku HDF-a.
Uenice i njihove voditeljice dobili

su poziv da sudjeluju na popratnoj
izlobi Allegreto Moderato i okruglom stolu koji se odrao u nedjelju,
18.studenoga 2012. u KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Tom pozivu
odazvala sam se kao voditeljica uenice Teje Tomljanovi. U dogovoru s
roditeljima sudjelovali smo na izlobi
i okruglom stolu gdje su nam uruene
zahvalnice i zbornici XIX. Hrvatskog
djejeg festivala. Za kraj, prisustvovali
smo i na XIX. HDF-u koji se odrao
u KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.
Uiteljica
Antonija Grubii
16
Vijesti iz kolske knjinice

Humanitarno-ekoloka akcija
EPOVIMA BOCA DO INVALIDSKIH KOLICA 2!
epove su marljivo skupljali 6.c

Knjinica O Sveti Matej poznata je po svom humanitarnom radu! kolska knjiniarka i Mladi knjiniari
uvijek se rado odazovu i pomau kad mogu, a pritom, isto
tako, uvijek imaju nesebinu pomo i podrku uenika i uitelja kole!
Zato smo uz moto DOVOLJNO JE MALO DOBRE
VOLJE ZA NAPRAVITI VELIKO DOBRO DJELO!,
odluili Mjesec hrvatske knjige 2012. obiljeiti humanitarno-ekolokom akcijom EPOVIMA BOCA DO
INVALIDSKIH KOLICA 2!. Nastavili smo sa sakupljanjem plastinih epova za Drutvo multiple skleroze PGe, iji lanovi epove alju na reciklau u Italiju, a zauzvrat
dobivaju financijska sredstva za nabavu hodalice ili
i 7.a, ali i mnogi drugi raz
redi
invalidskih kolica za svoje lanove kojima su ova pomagala

nuna za kretanje.
Ono to nas posebno veseli, a istovremeno ini izrazito ponosnima, je injenica da su nai maliani (ak i slatki, mali
prvaii), roditelji, none i nonii, uitelji nae kole te veliki dio mjetana Vikova (ak i jedan dida iz Siska), bez
rezerve i s puno truda prihvatili nastavak akcije sakupljanja
epova i ponovno se u potpunosti angairali za pomo Drutvu multiple skleroze PG-e!
20 velikih vrea punih epova i dobrih elja s velikom radou dostavili smo tijekom mjeseca prosinca 2012. godine
naim prijateljima u Drutvo multiple skleroze u Rijeci.
Mladi knjiniari
Meunarodni dan KOLSKIH KNJINICA 2012.

Meunarodni dan kolskih knjinica slavi se u Mjesecu hrvatske knjige, tradicionalnoj nacionalnoj kulturnoj
manifestaciji s osnovnim ciljem promicanja knjiga i itanja.
Mjesec hrvatske knjige 2012. godine bio je posveen Europskoj godini aktivnog starenja i meugeneracijske
solidarnosti. I mi smo se, poput knjinica irom svijeta,
odazvali proslavi svoga roendana, a uz to se i ukljuili u
zajedniku akciju svih knjinica u Hrvatskoj pod nazivom
itajmo zajedno!
Stoga smo u super drutvu malih prijatelja iz 3.a, 3.b, 3.c,
3.d, 3.e, 4.a, 4.b, 4.c, 4.d, 4.e razreda i njihovih uitelja
u ponedjeljak, 22. listopada i utorak, 23. listopada 2012.
godine, u naoj prekrasnoj knjinici organizirali dvodnevno
knjievno sijelo koje je preraslo u veselo generacijsko druenje!
Uenici su itali zajedno svoje pjesmice i prie na temu
ovogodinjeg Mjeseca hrvatske knjige, a u goste smo zvali
none i nonie, bake i djedove, susjede seniore ije smo prie i
mudre rijei s velikim zadovoljstvom uklopili u nae druenje. Time smo se na najbolji mogui nain odazvali inicijativi
ovogodinjeg Mjeseca knjige jaanju svijesti o doprinosu
starijih osoba u drutvu i solidarnosti izmeu generacija!
Bilo je to izuzetno veselo i kreativno druenje kojim smo na

najbolji mogui nain podrali manifestaciju kojom se populariziraju knjige i itanje. Ujedno smo i ispunili glavni cilj
- potaknuli smo uenike na druenje s knjigom i na to ei
boravak u kolskoj knjinici to je osnovni preduvjet stvaranja trajnih navika itanja i cjeloivotnog uenja na izvorima
informacija i znanja.
Mladi knjiniari
Prvaii u kolskoj knjinici
RASPJEVANI KNJIEVNI SUSRET

U tjednu kada slavimo Meunarodni dan djeje knjige i povodom Europske godine glasnog itanja, naa kolska knjinica pridruila se nacionalnoj kampanji itaj mi!.
05 travnja 2013. godine u knjinici smo ugostili Kseniju Sobotini tropin, profesoricu i knjiniarku, autoricu prekrasne
pjesmarice s cd-om etiri godinja doba. Pred zahtjevnom
publikom od stotinjak uenika drugih razreda nae kole, goa
je itala svoje pjesmice o svijetu flore i faune kroz etiri godinja
doba. Da ne bi sve ostalo samo na itanju, potrudili su se nai
klinci, koji su jako brzo usvojili stihove koje im je profesorica
Ksenija proitala te su ih uz njenu dirigentsku pomo bez problema i otpjevali! I to vrlo glasno i uz poprilino veselu koreografiju!
Moramo priznati da ve dugo u kolskoj knjinici nismo imali
tako vedro i raspjevano druenje. Veliko hvala naoj dragoj goi
Kseniji Sobotini tropin jer osim to smo itali na glas, nauili
neke nove glazbene termine, ponovili mnoga znanja o godinjim
dobima, istovremeno smo se jaaaako dobro zabavili. A u tome i je
prava vrijednost kolske knjinice uenje kroz zabavu!
Mladi knjiniari
Druenje s hrvatskim olimpijcem

U mjesecu Hrvatske knjige na druenje i razgovor s uenicima nae kole, naalost, mogao je doi samo uspjeni
koarka Aramis Nagli umjesto najavljenih olimpijaca
Mirze Dombe, Snjeane Peji Susretu su bili nazoni uenici - sportai kole i kolski novinari. U uvodnom
dijelu zaeljeli smo dobrodolicu olimpijcu i izrazili divljenje i ponos njegovim sportskim uspjesima. Potom smo
uli neto vie o povijesti Olimpijskih igara. S gospodinom Nagliem razgovarali smo o njegovoj sportskoj karijeri te o njegovim uspjesima tijekom 23-godinje karijere. Priali smo takoer o njegovu kolsku obrazovanju.
Saznali smo da gospodin Nagli voli itati knjige, no nije
imao puno vremena. Takoer nam je otkrio da je kolsku
lektiru volio itati, ali kao i veina dananje mladei, nije
volio pisati. Najdrai djeji pisac gospodina Naglia bio
je Mato Lovrak, a najdrai predmeti su mu bili Povijest i
Geografija. U osnovnoj je koli bio odlian uenik dok je
u srednjoj bio vrlo dobar.
Manda Kneevi 8.b
Kako ue i to rade treai?

PUTEVIMA BAJKI
(Jednodnevni izlet uenika 3. a i 3. c razreda)
Putevima bajki krenuli smo 26. rujna 2012. godine. Iz Vikova prema Ogulinu putovali smo turistikim autobusom.
Uz laganu vonju po autocesti i kratko stajanje na odmoritu
Ravna Gora brzo smo stigli na odredite. Na gradskom trgu
doekala nas je animatorica preruena u Malika Tintilinia i
tada je zapoela naa arolija.
Upoznali smo se sa znamenitostima grada. Posjetili smo muzej
u kojem smo puno doznali o ivotu i radu nae najpoznatije
spisateljice za djecu Ivane Brli Maurani. U samom gradu
obili smo ulin ponor i Vilinski izvor i uli mnoge legende
vezane uz ogulinski kraj.
Posjetili smo i mjesnu crkvu, proetali gradom i otili do mjesta gdje je nekad bila spisateljiina rodna kua. Nakon obilaska Ogulina prepuni dojmova obili smo jezero Sabljaci. U
prostoru restorana na jezeru proveli smo ugodno vrijeme u
zanimljivim radionicama crtanja, glume, plesa i letenja na metli. Svi smo poloili ispit letenja i dobili vozake dozvole za
vonju metlom.
U veselom raspoloenju vratili smo se u Vikovo. Prepuni dojmova jo smo danima prepriavali doivljaje s izleta.
3.a i 3.c razred
Moje prvo planinarenje

U nedjelju 21.10.2012. godine ili smo na izlet na Pli. To
je brdo iznad sela Lisac, visoko 933 m. S nama su ili nai
roditelji i uiteljica. Izlet je organiziralo Planinarsko drutvo Vikovo.
U 9,00 sati krenuli smo autobusom s parkiralita Milihovo
prema Liscu. Jutro je bilo sunano, bez daka vjetra. S nama
je bio i voditelj planinara, gospodin Radovan Brneli, koji nas
je upoznao s radom planinarskog drutva i aktivnostima planinara. Brzo smo stigli do Lisca. Tamo su nas doekali drugi
planinari i poastili s krafnama. Nakon to smo pojeli, krenuli
smo prema Pliu. Putem smo upoznali planinarske oznake i
divili se ljepoti prirode, okupane rosom u rano, sunano jutro.
Uspon nije bio previe strm, pa smo ga s lakoom svladali. Do
vrha nam je trebalo sat i pol laganog hoda. A onda, prekrasan
pogled kamo god se okrene. Planinari su nam podijelili peate
i onake, jer je planinarski obiaj da svatko, tko prvi put savlada neki uspon, dobije peat. S uiteljicom smo malo ponovili
stajalite, obzor i strane svijeta, te se i sami uvjerili da je s vieg
stajalita i obzor vei.
Na jugu Kvarner, na sjeveru planine, a na sjeverozapadu sela

susjedne drave Slovenije. Takav pogled nam ne moe opisati
niti jedna knjiga. Ostatak prijepodneva proveli smo u druenju s roditeljima i planinarima. Uivali smo u svjeem zraku i
ljepotama prirode. Oko 12,00 sati krenuli smo prema Liscu.
Za silazak nam je trebalo oko sat vremena. Planinari su nam
se zahvalili na druenju i pozvali nas da im se pridruimo u
njihovim aktivnostima.
Puni lijepih dojmova, krenuli smo autobusom prema Vikovu.
3.a razred
Disney on ice
Kostimi klizaa bili su prekrasni, kao i glazba koja ih je pratila tijekom izvoenja predstave. Uz krau pauzu, radi ienja leda, predstava je zavrila oko 13,00 sati.
Nakon predstave ili smo na Bundek. Tamo smo se zabavljali i druili na djejem igralitu, hranili labudove na jezeru
i etali do 14,30 sati kada smo krenuli kui.
U subotu 03.11.2012. godine ili smo u Zagreb na predstavu Disney on ice u organizaciji putnike agencije Fiume.
S nama su ile nae mame, prijatelji i uiteljica.
U 7,30 sati krenuli smo s parkiralita Milihovo prema Zagrebu. Zaustavili smo se na odmoritu Vukova Gorica gdje smo
marendali. Nakon odmora nastavili smo put. Pred Arenu
sportova stigli smo u 10,30 sati. Predstava je poela u 11,00
sati. Jako nam se svidjela jer je na jedan zanimljiv nain bio
predstavljen cijeli niz najpoznatijih Disneyevih crtia.
Uz krae zaustavljanje na odmoritu Vukova Gorica, u Vikovo smo stigli u 18,30 sati.
3.a razred
3.b, d i e razredi u Cinestaru

Dana 20.oujka 2013. godine, 3. b,d i e razredi
s uiteljicama Antonijom Grubii, Katarinom
Suanj i Majom Ke, posjetili su kino CineStar. Odlino su se proveli grickajui kokice u
dobrom drutvu te proivljavajui 3D pustolovinu s glavnim glumcima filma Pijev ivot 3D.
Pratei filmske efekte kroz 3D naoale, uenici

su proivjeli brodolom, borbu za opstanak, te
vjeru i nadu kojima nas je pouio glavni glumac filma, a uz to upoznali mnoge prirodne
pojave i ljepote, te raznolike biljne i ivotinjske
vrste. Uenici su vidljivo uivali u spoju zabave
i uenja te eljno isekuju novi posjet kinu.
Uiteljica Katarina Suanj
3. b, d i e razredi na terenskoj
nastavi u Parku prirode Uka
U petak, 25. listopada 2012. godine 3.b, d i e razredi s uiteljicama
Antonijom Grubii, Katarinom Suanj i Sandrom Miki posjetili
su Park prirode Uka. Cijelo jutro proveli smo u etnji na svjeem
zraku, razgledavali smo prirodne ljepote te upoznali biljni i ivotinjski svijet Parka prirode Uka.
Posjetom ovom iznimnom parku prirode ne samo da smo upoznali
ljepote i prirodne znamenitosti Uke i nauili mnogo o biljnom i ivotinjskom svijetu, ve smo imali predivan pogled na na primorski
zaviaj. Krenuli smo od mjestaca koje se zove Poklon i nauili da se
upravo na tom mjestu spajaju dvije planine Uka i iarija. Doznali
smo da je najvii vrh planine Uke Vojak i da se nalazi na 1401 m
nadmorske visine.
Za poetak smo sudjelovali u radionici u prirodi koja nas je edukativnim sadrajima i kroz igru uvela u biljni i ivotinjski svijet ovoga
parka. Nakon radionice krenuli smo u etnju prirodom kao pravi
planinari. Ono to smo nauili u radionici imali smo prilike i vidjeti.
Upoznali smo biljni svijet parka: crni grab, javor hrast, bukva, gljivu sumporau, ipak, malinu, kupinu, ljenjake... Nauili smo da je
bilje poput gljive sumporae i muhare otrovno i ne smije se jesti te
da nas neke ivotinje i biljke samim svojim izgledom i bojom upozoravaju da su otrovne. Takoer, da bismo znali kako se treba ponaati
nae su nas vodikinje upoznale s pravilima ponaanja koje smo brzo
usvojili i strogo ih se pridravali, a neka od njih glase: ne smije se
zagaivati priroda, potrebo se prikladno obui, ne smije se brati i
unitavati bilje te ni na koji nain uznemiravati ivotinje.
Osim toga, nae simpatine vodikinje uvele su nas i u svijet bajki pa

smo doznali da u umi ive Vile Ukarice koje pomau svim ljudima
u nevolji te dobri duh Malik pa smo cijelim putem oprezno gledali
nebismo li ih ugledali. Zanimljivo je da Malik ivi u najstarijoj bukvi
u umi koja ima oko 200 godina i ima oko 30 metara. Nauili smo
da na Uki ive ivotinje, sova, medvjed, zec, leptiri, jeleni, dadevnjaci, vjeverice, puhovi
Nakon duge etnje odmorili smo se, neto prigrizli te poigrali na
svjeem zraku. Da bi dojam bio upotpunjen, po povratku smo naili
na farmu s konjima. Ljubazni vlasnici dozvolili su nam da podragamo prekrasne konje i slikamo se s njima.
Puni pozitivnih dojmova, osvjeeni istim zrakom vratili smo se
kui. Sloili smo se da je ovo bilo jedno predivno iskustvo i da emo
od sada i sami ee boraviti u prirodi, brinuti se o njoj i uvati je.
Uiteljica Katarina Suanj
3. b, d i e razredi u obilasku grada Rijeke i okolice

U petak, 7. prosinca 2012. godine 3.b, 3.d i 3.e razredi s uiteljicama Antonijom Grubii, Katarinom Suanj i Sandrom Miki bili
su na terenskoj nastavi. etnjom i vonjom turistikim autobusom
poblie su upoznali i razgledali sredite Primorsko-goranske upanije
grad Rijeku i okolicu.
Okupili smo se ispred kole u 8. 30 sati i krenuli u obilazak grada
Rijeke, Opatije, Trsata. U gradu Rijeci prvo smo ili na Trg bana
Josipa Jelaia, a zatim u Stari grad gdje smo vidjeli Crkvu Uznesenja
Blaene Djevice Marije. Pored te crkve bio je i Kosi toranj. Nastavili
smo etnju i doli na Mljekarski trg gdje smo vidjeli kip ene koja je
nekada nosila vreu s mlijekom na leima skroz od Grobnika do Rijeke. Otili smo do Crkve Sv. Vida gdje smo se pomolili. Nakon toga
smo razgledali Rimski luk (Stara vrata), a zatim smo proli po Koblerovom trgu kraj fontane. Proli smo ispod Rijeke ure, a zatim otili
etati po Korzu. Poslije toga smo vidjeli Rijeku luku i Jadranski trg.
Nastavili smo vonju turistikim autobusom koji je bio na kat. Otili
smo u Opatiju gdje smo etali. Pored mora vidjeli smo kip Djevojke
s galebom. U Opatiji smo vidjeli mnogo hotela i predivan park s
labirintom od biljaka i tamo smo jeli. Iz Opatije smo nastavili nau
vonju prema Trsatu. Proli smo pored Voloskog i kampa na Preluci.
Vidjeli smo stadion i bazen na Kantridi te brodogradilite 3. maj.
Kada smo doli na Trsat prvo smo stali kraj Crkve Gospe Trsatske
gdje su se neki takoer pomolili. Nastavili smo hodati i doli do
Trsatske gradine. Na Trsatskoj gradini vidjeli smo stari top i zmaja
i imali smo prekrasan pogled na cijelu Rijeku. Kada smo se vraali
prema autobusu vidjeli smo Dvoranu mladosti.
Mislimo da je ova terenska nastava za nas bila zabavna i lijepa. Puno
smo nauili o prekrasnom gradu Rijeci i okolici.
Leonardo osi 3.d
20
akavii pul Ronjgi

Ustanova Ivan Mateti Ronjgov izdala je 18. zbornik
radova akavii pul Ronjgi, a njegovu prezentaciju odrala u naoj kolskoj
dvorani 1. prosinca 2012.
godine. Nagraeni uenici
itali su svoje radove i za njih
primili nagrade, a za sveani program pobrinuli su se
mali i veliki zbor nae kole
te uenici koji su sa svojim
pjesmama nastupili na Kvarneriu i Glazbenom festivalu
Halubje 2012.
Sara Jela 8.c
Majevica
Na ovogodinjoj Majevici odranoj 5. svibnja brojni treai su, pod
budnim okom uiteljice razredne nastave Katarine Suanj i uitelja
TZK Eda Antia, pokazali kako su se nekad igrali njihovi vrnjaci.
to je srea?
Uenici estog a, c i d razreda istraili su sklopu nastave
Hrvatskog jezika to ih ini sretnima.
22 estaa i 13 njihovih uitelja ispunili su anketni listi
na kojem su brojevima 1-10 oznaili to im je najvanije
(1), a to najmanje vano (10) za sreu. Evo do kojih rezultata su doli.
Na etvrtom mjestu im je OBRAZOVANOST, a podjednako su im zatim za sreu vani USPJEH i PRIJATELJSTVO ODANIH PRIJATELJA.
Tek se na sedmom naao ZANIMLJIV POSAO, dok
posljednja tri mjesta zauzimaju IZGLED, MATERIJALNO BOGATSTVO i MODERAN AUTO.
Najvanije za sreu im je ZDRAVLJE.

Na viskom drugom mjestu nala se OBITELJ, a na treem LJUBAV VOLJENE OSOBE.
6.a, c i d razred
21
U carstvu lutaka
PETAI NA LUTKARSKOJ PREDSTAVI
U petak 9. studenog bila je organizirana terenska nastava
petih razreda. Ili smo u Hrvatski kulturni dom na Suaku gdje je prireena lutkarska predstava "Ljepotica i zvijer"
prema bajci Charlesa Perraulta. Predstavu su izveli glumci
Pozorita lutaka iz Nia u reiji Zorana Lozania.
Na nagovor svojih dviju lijenih i oholih keri, trgovac odlazi
po njihovu robu kroz zaaranu umu, umjesto duim, ali
sigurnijim putem. One su sebine i nije ih briga ako im je
otac u opasnosti. ele samo nove haljine. Trea ker, Ljepotica, je skromna i ljubazna. eli samo ruu ubranu usput. U
zaaranoj umi trgovac ubere ruu, ali zaluta zbog meave i
sretne Zvijer. Ona nareuje ocu da mu dovede svoju ker pa
e ga potedjeti to mu je ubrao ruu.
Ljepotica odlazi k Zvijeri jer se smatra odgovornom to je
traila ruu, a zapravo su dvije lijene sestre krive to je otac
iao kroz umu.
Zvijer ima arobno ogledalo. Ono se protivi ljubavi izmeu
Ljepotice i Zvijeri jer e arolija nestati ako netko zavoli
Zvijer istinskom ljubavlju.
No, Ljepotica se ipak zaljubljuje u Zvijer zbog njegove dobrote prema njoj te lijepog i ljubaznog glasa. Tako Ljepotica
prekida aroliju, ogledalo pukne u bezbroj komadia, a Zvijer se pretvori u lijepog princa.
Zavidne i zle sestre stigne kazna za njihovo ponaanje i one

naporno moraju raditi u kuama svojih mueva.
Glumci su blagim govorom i pokretima doarali blagost,
dobrotu i skromnost Ljepotice, oca i Zvijeri.
Isto tako, njihovu skromnost je naglaavao i sam izgled;
skroman i jedinostavan, za razliku od nakienih i kriavih
oholih sestara iji su pokreti i govor grubi i naglaeni.
Scenografija je bila dobro osmiljena i prikazivala je kuu
skromnog trgovca, umu, dvorac, cvjetove, rue, vrt i ogledalo.
Zanimljivo je bilo kako su cvjetovi plesali pri promjeni scena.
Zvukovi grmljavine i vjetra lijepo su se uklopili u dio prie
s nevremenom pa se uinilo da e i publiku zamesti snijeg.
Predstava mi se zaista svidjela i bilo je zanimljivo i uzbudljivo. Publika se uivjela u sudbinu Ljepotice i Zvijeri i upijala
svaki dio prie.
U podne smo se ve vratili pred kolu puni utisaka o predstavi i svima znanoj prii koja nam poruuje da ljude ne
procjenjujemo po vanjtini, ve po tome kakvi su u dui.
Aldon Hari Valdino 5.c
Ema Sgardelli 3.d
22
Lutka
U povodu dana Opine Vikovo, 11. travnja u 20 sati, u
Domu branitelja odrana je predstava Mire Gavrana Lutka. Glavni glumci komedije su Robert Kurbaa i Doris
Pini , svima poznata Lara iz Larinog izbora. Predstava je izazvala velik interes mladih pa je u Domu branitelja
bilo puno uenika nae kole. U komediji se radi o ovjeku
u 40-tim godinama koji ivi dosadni samaki ivot. To se
mijenja kada na natjeaju, kao jedan od sedmorice odabranih, dobije lutku koja je programirana raditi sve kako bi ga
razveselila. I ako je gledalite bilo puno djece od 1. do 4.
razreda neki dijelovi nisu bili primjereni njihovim godinama. Lutka izgleda kao pravo ivo bie, a ne kao robot. Programirana je da logiki zakljuuje, a njen pogled na svijet
jednak je onomu njene stvoriteljice Barbare.
U humoristinim dogaajima lutka Stella pomogne Marku

da se vrati svojoj staroj ljubavi Mariji za kojom dugo pati.
Takoer mu objanjava kako se svatko ponaa onako kako
se odnose prema njemu. Ona se ponaala kao lutka a ne kao
ena jer ju je on doivio kao lutku i tako se ponaao prema
njoj. Iako je Lutka komedija, u sebi nosi dublju poruku
o ivotu.
Gledatelji su nakon predstave imali priliku provesti nekoliko minuta s glumcima od kojih su dobili autogram i zajedniku fotografiju. Glumci su na sve zahtjeve i pitanja
odgovarali s osmijehom pa su najzadovoljnija bila djeca.
Sara Jela 8.c
Osvrt na kazalinu predstavu Djeaci Pavlove ulice

Uenici viih razreda razreda nae kole uivali su u gostujuoj
predstavi djejeg klasika koji je obiljeio djeju knjievnost, kultnog romana jednog od najpoznatijih maarskih autora Ferenca
Molnara Djeaci Pavlove ulice. Kazalite KNAP (Kulturni centar Peenica iz Zagreba) izvelo je predstavu 7. veljae 2013. u
HNK Ivana pl. Zajca. KNAP-ovci su se prihvatili scenskog rada
na ovom tekstu u trenutku kada je ulino i kolsko nasilje u naoj svakodnevici postalo esta i bolna pojava od koje se glave ne
mogu okretati i o kojoj se vie ne smije utjeti.
Glavni likovi neizostavnog sadraja lektire osnovnih kola izali su
iz romana na pozornicu s minimalnom scenografijom u dojmljivim izvedbama glumake druine, tj. petorice mladih glumaca:
Svena Madarevia, Petra Cvirna, Tomislava Krstanovia, Zorana Pribievia i Silvija Vovka. Knjievni je to tekst koji je uspio
rastuiti, rasplakati i uiniti ponosnim i najtvre srce. Snanim
scenskim nastupom, prema jednom od najljepih i najpotresnijih romana za djecu, redateljica Aida Bukvi oarala je uenike i
doarala svijet odrastanja na jedan suvremen i aktualan nain, blizak dananjem djetetu, praen izvrsnom glazbenom pozadinom.
Glumci su nam prenijeli snanu poruku o posljedicama nasilja,
aktualnu danas moda i vie nego prije sto godina kada je roman
napisan. Roman je dramatizirao i sceni prilagodio Matko Boti
koji je priu o vjernosti druini, prijateljstvu, hrabrosti malenih
te prije svega ponosu osuvremenio pa se tako, primjerice, glavni
lik Nemecsek ne prehladi, nego ga protivnika banda pretue. Pitanje maloljetnikog nasilja priblieno je dananjem gledatelju.
Djeaci Pavlove ulice djeji je roman ija je radnja smjetena u

Budimpetu u Pavlovoj ulici. Skupina djeaka, uenici 4. razreda,
svoje slobodno vrijeme provodili su na grundu. To je bilo mjesto
koje su djeaci jako voljeli i ono im je znailo beskrajnu slobodu
igre. Taj grund htjela im je oduzeti skupina djeaka zvanih Crvenokouljai. Djeaci te skupine uinili su einstand, tj. objavu
rata. Izazov su prihvatili djeaci iz Pavlove ulice i poeli se pripremati za borbu za svoj grund. Skupine djeaka hrabro su se borile;
na kraju su pobijedili djeaci Pavlove ulice. Pomogao im je njihov
prijatelj, mali i slabaan Nemecsek. Grund je bio njihov, ali su,
naalost, izgubili hrabrog Nemecseka koji je uskoro umro. Djeaci Pavlove ulice pisani su za djecu. Jednostavna pria govori
o slobodi, hrabrosti, portvovnosti te zemlji koju treba obraniti,
ali nepogreivo ukazuje na sve tragine posljedice koje toj djeci u
nasljedstvo ostavljaju igre odraslih.
Molnrov klasik s potpunim razumijevanjem itaju i dananja
djeca u kojima su pritajene agresije navijakih skupina dobro poznata svakodnevica. Kazalite u ovom sluaju ima ulogu slinu
Nemecsekovoj pa na pomalo patetian nain ulazi u nepotenu
borbu s drutveno prihvaenim nasiljem koje ga okruuje.
Danas, kada je nasilje meu mladima i u kolama postalo uobiajena pojava, dobro je pogledati ovakvu izvedbu i podsjetiti mlade
koje su posljedice nasilnog ponaanja.
Dorian Lovrovi 8.b
etvrtai i Veli Joe

30. travnja 2013. okupili smo se na kolskom parkiralitu i autobusom krenuli prema gradu. U 9,00 sati stigli smo pred lutkarsko
kazalite gledati predstavu Veli Joe koju je napisao Vladimir Nazor.
Joe je div kojega ljudi maltretiraju i iskoritavaju. elio je biti slobodan pa je okupio i ostale divove, ali oni su se prodali ljudima
za bocu vina. Jou nisu uspjeli potkupiti, pobjegao je u umu u
slobodu.
Predstava je trajala jedan sat i nakon nje smo se vratili na Vikovo.
Ovaj posjet lutkarskom kazalitu i predstava Veli Joe ostat e mi u
lijepom sjeanju.
Laura Hajdin 4.c
Opet mali elim biti
Bijelo svijetlo
Nikome se ne da do
mog toplog d
oma
koa proetati
Kad ima se
a
ti triba
Da ga ee mogu vidjeti
Uvijek, tata imat u tebe

Sljedee god
ine bit u ma
ca
Zbog jeseni je aren svijet
Crvene je boje s
rce moje
di zelenoj
Cvijee cvjeta na liva
Podlistak
Lirske latice
Vilija Boja
Vedran Brni 7.b
24
Opet mali elim biti
Blago prijateljstva
Ja imam svoju najbolju prijateljicu.
Jako je dobra i dareljiva. Uvijek
kad me tuga obuzme ili srea
napusti, ona je tu.
Ona je sa mnom do kraja svijeta.
Jako je smijena i zabavna i uvijek
mi sve da.
Kada doe neto strano ili zlobno,
to eli unititi nae prijateljstvo,
ona se ak i rtvuje za mene.
Ja to zovem blagom prijateljstva.
Moja kujica Donna

Vjetija juha
Vjetija se juha kuha,
puna je debelih, zelenih i smrdljivih buha!
Juha se u velikom, ljubiastom loncu krka,
a vjetica po mranoj kuhinji prka.
Vjetija soba puna je udnih aba,
a ona je prava dosadna, stara baba!
Mislim da je ta vjetica gluha,
a u juhi je puno kruha!
Dina Smiri 3. d
Dorotea are 5. a
Moja kujica Donna

najljepa je na svijetu,
crnu dlaku ima
i voli se igrati sa svima.
Njezin izgled krasi
veliki upav rep,
a smee joj oi
svijetle u noi.
Ispod kratkog vrata
bijeli uperak ima,
a na licu vlaan nosi
koji svia se svima.
Kada ugleda maku,
uzbudi se jako,
a umirit je nitko
tono ne zna kako.
Kada me ugrize,
pocrvenim sva,
ali ne od sree
ve od bolova.
Eto, to je moja Donna,
radost naeg doma,
svi je volimo i mazimo
i na nju jako pazimo.
Ana Glancer 5. c
Adriano Hunak 3. b
Obrnuti svijet
Kako me je nedjelja provela?
Jutros, kad se krevet ustao iz mene, televizija me poela gledati. Na Suncu je sjalo nebo. Zadaa me poslala
da piem mamu. Bio sam spaen kad me crkva nazvala
da idemo kod prijatelja. Na oblacima se pojavilo nebo.
Po kii su se slijevali prozori. Zadaa nije odustajala od
mame. Kompjuter je jedva doekao da me malo poigra. I kad je krevet otiao u mene, televizija se izborila
da me malo pogleda. Eto, tako me je nedjelja provela.
Antonio ipi 5. b
Jednoga dana biljka me odluila posaditi. Stavila me u

muljarinu s kantom i krenula sa mnom. Nosila me preko
brduljina sa zelenim cvjetovima i arenom livadurinom.
Cijelim mi se putem glavurina ljuljala. Dole smo do crvene potourine. Motika je kopala biljkom i iskopala rupeinu. Mene je stavila u rupeinu pa upitala potourinu:
Bi li mi dao vode da zalijem ovjeka?
Grgolji se meni za tebe i vodu!
Naljutila se biljka pa upitala lokvu: Bi li meni dala vode?
Pih, lokvurina se meni za tebe i vodu!
Bijesna biljka otila pitati bunar za vodu:
Bunari se meni za tebe i vodu!
Biljka skroz pobjenjela pa otila do mene i iupala me.
Sebe posadila i problem rijeila.
Nika Vuki 5. d
25
Opet mali elim biti
Opet mali
elim biti
Nije vano smee
to u kanti stoji,
i neka su po podu
svi stripovi moji.
Ne mogu sad jesti,
vremena ja nemam,
zar ne vidi nitko,
u kolu se spremam?
urim se u kolu
i piem lektiru,
molim mamu svoju:
Pusti me na miru!
Trim na autobus
i bez daha sjedam.
Opet mali elim biti,
da crtie samo gledam.
Aldon Hari Valdino, 5.c
Izgubljena kornjaa
Jednog jutra kada se moj djed Mile vraao iz trgovine na cesti je ugledao kornjau i ponio ju kui. Bila
je to jako lijepa vodena kornjaa. Svi smo joj htjeli
pomoi.
Nekoliko je dana provela u vrtu pokraj bakinog
ribnjaka. Budui da se pribliavao kraj ljeta, a zimu
ne bi preivjela, odluili smo ju premjestiti u njeno prirodno stanite. Baka Branka se dosjetila kako
na otoku Krku postoji prirodno jezero. Djed, baka i
ja spremili smo se, ponijeli kornjau i uputili se na
Krk. Najprije smo naili na manje jezero koje je bilo
prepuno lijepih vodenih biljaka oko kojih su letjeli
areni vretenci. Tu je nismo htjeli ostaviti zbog blizine ceste. Kad smo doli u Ponikve, pjeaili smo
dva kilometra od ceste i pustili kornjau u au, u
movarnom dijelu blizu jezera.
Na povratku kui bio sam tuan zbog rastanka i
to je nikad vie neu vidjeti. Na kraju je tugu ipak
nadvladao ponos to smo uinili dobro djelo i
pomogli jednoj maloj kornjai da preivi.
Ivan Uljebrka 3. a
Jura
Tko je to?
Ona me voli,
ona me treba.
Kad je sunce visoko,
nje skoro i nema.
Ona je uvijek sa mnom,
osim kad su kini dani,
najvie se s njom
volim igrat vani.
Ona je tiha,
ona se ne uje.
Kada se probudim,
ve tu je.
Uvijek tri za mnom
kad je neto hitno,
radi ega trim
njoj to nije bitno.
Zato me prati
to nitko ne zna.
Otkrit u vam tajnu to je moja sjena.
Stipe Veri 5.a
Jura je moj maak mali,

svatko se s njime ali.
Malo prede, malo spava,
pahuljica on je prava.
Na stabla se penje
bez imalo straha,
jo se manje boji
kad na grani stoji.
Tia Franovi 2.b
Riki
Neprijatelj mu je voda,
rep mu slii na antenu,
brkovi su mu do poda,
od psa ne voli niti sjenu.
esto umiljat je, prede,
ptice nam na dar nosi.
S moga dlana Smoki jede,
dok ruamo hranu prosi.
Znam ga prestrait u mraku,
tada mijenja svoju ud:
nakostrijei svaku dlaku,
pa me grebe kao lud.
Ja ga mazim, grlim snano,
a ne znam mu buha broj.
Ako je blatnjav, nije vano,
to je Riki, maak moj!
Aldon Hari Valdino 5. c
Lorena Kovi 1. c
26
Opet mali elim biti
Da imam arobni tapi

Da imam arobni tapi, umjesto kie padali bi
slatkii. Smee pobacano u prirodi pretvorila bih u
cvijee. Tunim ljudima stavila bih osmjeh na lice,
a bolesne pretvorila u zdrave. Umjesto metaka, iz
oruja bi letjeli bomboni, zaustavila bih sve sukobe
i uinila da svi ljudi ive u miru.
Ella imievi 3. c
Kada bih predsjednik

svijeta bio
Letim, letim
Aldon Hari Valdino 5.c
Mandy Jurevi 1. e
Za sreu puno potrebno nije

dovoljno je samo da se netko smije.
Al osmijeh taj iskren mora biti
neki od sree i suze ponu liti.
Srea svakoj osobi treba
jer kad si sretan,
eli poletjeti do neba.
Kad sreu ima pravu
glasnim smijehom moe pokrenuti lavu.
Svatko si sam nju bira
i kad ju nae,
ivi u svijetu mira.
Belma Aliaji 6. c
Da mi je krejuti imet,
pa visoko,visoko poletet,
pogledat odzgora celi svet.
Va pustinju suhu se spustit,
seh ejneh dobro vodi napit,
sen bolnen lekarije podelit,
sen alosnen kap utjehi dat,
a onput se nazad tornat.
Moj Kvarner preletet,
sen juden pomahat,
va Vikovo se spustit,
i tu zavavek ostat.
Mia op 5 a
Kada bih predsjednik svijeta bio,

sve bih oruje negdje u Svemir skrio,
pa ne bi nasilja bilo vie
ni ljudi to se od rata skrie
negdje daleko od kue svoje
pa sada u redu za kruh stoje.
Uinio bih da gladi vie ne bude,
koja ubija djecu i odrasle ljude,
da siromatvo svud prestane
i djeca sretno ive svoje dane
bez straha da sutra nita jesti nee,
bez straha od zla, bijede i nesree.
Zabranio bih sve to Zemlji teti,
bilo bi nam ugodno i zimi i ljeti.
Ne bi bilo poplava ni umskih poara,
ni zagaenja to ozonsku rupu stvara.
Kada bih bio predsjednik svijeta,
sretnija bi bila naa planeta.
Srea
Da mi je krejuti
imet
Bio je tmuran, jesenski dan. S roditeljima sam etao po rijekom Korzu.

Poela je padati kia. Otvorio sam
kiobran. U tom je trenutku zapuhao jak vjetar. Odnio je moj kiobran i povukao me za sobom. U
poetku me bilo strah. Kasnije sam
uivao. Vidio sam rijeku luku,brodove. Ptice su mi dolazile u susret.
Dupini su izranjali iz mora. Smijali
su mi se.
U tom sam trenutku uo mamin
glas: Ivo, probudi se! U udu sam
je gledao. Tad sam shvatio da je to
bio samo san. Na alost!
Ivo Pili 2. a
Kolikodrijem i brzodrijem
Draga djeco, ove dvije rijei sam izmislio upravo ja i ispriat u vam
kako. Jedne veeri gledao sam zanimljiv film. No, poele su reklame.
Meni se spavalo, a film je bio zaista zanimljiv. Tada sam izmisio rijei
kolikodrijem i brzodrijem. Kolikodrijem znai da moe spavati koliko
god hoe, a brzodrijem znai da, na primjer, kada su reklame na brzinu zamiri, odmara i odspava, dok ne prou reklame. Eto, to je moja
kratka pria o kolikodrijemu i brzodrijemu.
Kristian Simi 3. d
27
Opet mali elim biti
Molim sve ljude

Muke po sapunici
Te veeri sam uzeo daljinski u ruke
i tad su krenule moje muke:
turske sapunice, pa one iz Meksika,
a na programu s crtiima nije dobra slika.
Pa sam na sapunicu okrenuo neku
gdje glavnoj glumici stalno suze teku.
Siromana je ona i ne zna tko joj je mama,
i ini joj se da joj je ivot tama,
i zaljubljena je u Huana, al on u nju nije,
a sestrina joj istinu o mami krije,
i stalno se pojavljuju nova braa
pa tko joj je zaista rod vie ni ne shvaa.
No nita se ne brinem za sudbinu njenu
jer stei e bogatstvo i slavu nevienu
pa e je sretno pronai mama
i bit e s Huanom, a ne vie sama.
A ako sluajno s litice padne ili je upucaju
ivot joj se nee pribliiti kraju,
ve e nakon lijeenja imati novo lice.
Eto, takve su sve sapunice.
Tina Filipovi,
Haya Manjgoti,
Katarina Tiak
3.b
Kad ima se a ti treba,

kad su s tobun si ki te vole,
kad ti niki zlo ne dela,
va tvojen je srce srea vela.
Jo ti je puno boje
ako sreu deli daje,
bit e vavek dobre voje,
to veselje bit e tvoje.
Pozabi na brigi,
neka te ne mue vie,
ivot ni lepo ne vidi
ako ti srea va srce ne pie.
Ana Glancer 5.c
Srea
Pokucala mi jedno jutro na vrata
dala mi smijeak vrijedan zlata.
Prihvatila sam ju kao poseban dar s neba
i shvatila da podijelit ju s prijateljima treba.
Martina timac 3.c
Mrak
TRATINICA:
Gljivice prii blie,
mraka se bojim,
tamnoga zraka.
GLJIVA:
Neu ti prii blie,
dan uskoro stie,
nemoj da ti strah prie
blie.
TRATINICA:
Gljivice, jako se bojim.
Ne mogu ni da stojim
na nogama svojim.
GLJIVICA:
Nemoj pasti u san
uskoro e biti dan.
Ja imam sretno djetinjstvo

i svi oko mene me vole,
ali znam da u mnogim zemljama
sretna djetinjstva ne postoje.
Tuna sam kada ujem
da oruje svijetom vlada,
i da zbog svae odraslih
mnogo djece nastrada.
I glad je sramota svijeta,
sramota i svih nas,
i dok mi uivamo u svemu,
ne ujemo siromanih glas.
I zato molim sve ljude
da prekinu patnje i boli
i da sva djeca, kao i ja,
imaju nekoga tko ih voli.
Srea
Laura Mra 6. d
Internet
Od jutra do noi
on mi je od pomoi.
Od domi do kole
njin san boje voje.
Va uenju i va igre
uz njega se lagje gre.
Do mojga prijatelja
on je veza najbra.
Stalno je s manun,
a ne moren ga taknut.
Ma samo grom
nau e vezu prekinut!
Stefani Simi 8.b
Paola Pavi 1. c
28
Bijelo svjetlo mog toplog doma
kolski park
kolski park smjestio se na breuljku gdje je tvrava znanja. Kada se penjem uz njegovu strmu uzvisinu, imam osjeaj kako ga kakljam pa se migolji. Zbog te mane
skratili su ga i sagradili stepenite zatieno bijelom ogradom na koju se naslanjaju
djeca poput ptiica na ici. Park se morao stisnuti izmeu dviju cesta- prometne i
kolske. Nudi pravi osjeaj kontrasta: s jedne strane je ovjek, a s druge predivna
zelena priroda.
Voli se poigravati s nama pa dok hodamo, on nam podmetne nogu svojom strmou. Jako brzo raste. Zimi se nakiti bjelinom poput bijele ptice. Svu ovu ljepotu uvaju visoki i ponosni uvari koji stoje u redu ba kao vojska. Smreke su prva linija
obrane od ovjeka. Svojim stranim noevima bodu svakoga tko ih takne. Kesteni
su druga linija obrane, ali zbog velikog uspjeha smreki, svake jeseni otiu s dunosti i utonu u dubok san. Svi uvari tite slabano cvijee. Park se u proljee pokriva
zelenom dekom koja ga titi od noica i klizanja.Podno zatitnika siguran dom nali
su uitelj, majka s djetetom, kosac i ptice koje na njemu sjede i osjeaju se sigurno
meu tolikom djecom. Sigurnost stanovnicima parka daje znanje pohranjeno u malenom i toplom skrovitu knjiga arolikih zidova, utvreno poput bunkera oko kojeg
se uvijek igraju djeca.
Marino Markovi 6. b
Sebastian ivkovi 3. d
Rijeka
S trsatske kule
vidim Rijeku cijelu:
krovove crvene,
veliku lau bijelu...
Ulice, etalita,
trgovi, luka,
jedan veliki, lijepi galeb
po moru to pluta.
Stubama se sputam
do sredita grada.
Svu ljepotu moje Rijeke
vidim ja tek sada.
Korzom se kreu
nasmijani ljudi.
Prijateljstvo i osmijeh
najljepe je to moj
grad nudi.
Nina Mrvi 6. d
Moja domovina
Moja domovina nije mala
uz Jadransko more
ona je stala.
Ima predivan primorski kraj
kao da je mali raj.
Kad odem iz nje
jako sam tuan
svaki drugi grad
meni je ruan.
Anamari
Romih 8. b
Dorijan Biondi 3. b
Moj zaviaj
Moje Halubje
Smee nan se ve roice diee,
al sneg jo na put doma ne kree.
Tii okolo lete i veselo kantaju,
dok se judi za teplo vreme
parievaju.
Lastavice e nan prit,
njazlo spod strehi storit.
Roice e ari stolnjak zait
i travu ga njin prekrit.
Celi na kraj tad e lepo zadiet
pa morda ni Mariina vie nee
smrdet.
Nika Marelja 3. a
Spustila se gusta
tmina.
Bijeli sag prekriva
moj zaviaj.
U nijemoj tiini,
u maglovitoj tmini
nestaje kameni zvonik
moga grada.
Bijelo svijetlo mog
toplog doma
obasjava ledenu
samou.
Sve tone u duboki san.
Lovro Krapi 7. a
Ivona Dopu 8. c
29
Bijelo svjetlo mog toplog doma
Ljeto u Slavoniji
Dalmacijo
Kada u lipnju zamiriu lipe

i kolsko zvono najavi kraj,
ja brzo spremam kofere svoje
i urim u bakin zaviaj.
Tamo me eka iroka ravnica
i zlatna polja zreloga ita,
skrivene staze Papuk planine
i baka to stalno za mene pita.
I dok kroz sela prolazim razna
moja dua pronae mir
jer se sjetim djetinjstva svoga
i prijatelja radosnih.
S njima provedem najljepe ljeto
u podnoju starog Ruica grada,
a Jankovca i Orahovakog jezera
rado se sjeam jo i sada.
Moja lipa Dalmacija,

najlipa na cilom svitu,
u jeseni, proliu ,zimi i litu.
Di su kale tisne ,
di su klapske pisme.
More,ume i njive
Svi joj se dive.
Dalmacijo, uvik sjaj.
Veselje i radost ti nam daj.
Ti vlasnitvo si najlipe,
hrvatsko i samo nae.
Nina Barievi 5. a
Ana Glancer 5. c
Tea Tomljanovi 3. b
Nikol Luketi 8. b
Nikome se ne da do koa proetati
Molitva Zemlje
Molim sve ljude da me ne unitavaju jer bez mene ne bi bilo
ivota. Ne guite me smeem
i otrovnim plinovima iz automobila i tvornikih dimnjaka.
uvajte moj biljni i ivotinjski
svijet, mora, rijeke i zrak. Samo
me vi moete unititi, ali i spasiti.
Ella imievi 3. c
Mislav Glancer 6. d
Poruka Zemlji!
uvajte me!
Manje vozite automobile,
motore, kamione
Zatvorite tvornice.
Ne koristite tetne sprejeve.
Ja sam jedina planeta
na kojoj ima ivota.
Ne alite se sa mnom!
Ja vas volim, a vi mene????
Anja Ivaneti 3. e
Anita Terzi 7. d
Eko pjesma
Ja sam val, zovu me Valko.
O zagaenju zna ve svatko.
Nikome se ne da do koa proetati,
svi e radije u more smee baciti.
Ulje, nafta, prljavtine i smee
Hrpe su u moru od njih sve vee.
Papire od bombona, limenke od Cole
ljudi bacaju u nekad bistro more.
Zbog toga sam alostan,
jer u smeu putujem,
uljepajte nae more,
da manje tugujem.
Nina Barievi 5. a
30
Kad ima se a ti triba
to je meni moj jezik

Meni je moj jezik kao nasljedstvo
naih predaka.
Oni su ga voljeli, potovali
i za njega se borili.
Hrvatskim se jezikom sporazumijevamo,
njime piemo pjesme, bajke.
Svoj jezik volim,
jer da ga nema,
ne bi bilo ni mog naroda.
Lorena Leoni 5. a
Moj jezik
Ja volim svoj jezik
ko i svoje more.
Ja svoj jezik volim
ko i moje gore.
Taj hrvatski jezik,
od rijei je do rijei divan.
Za me najljepi na svijetu,
ba kao ptica u letu.
a
A je moja uspavanka,
moja muzika
i moja srea.
A je moj koren,
moj ivot
i moja hrana.
A z dajon umi,
na sunce blei
i va roice dii.
A va mojen srce tue
i s manun raste.
Mia op 5. a
Moje a
Rojen san va Kastavine kade se
poveda po domau.
Moji pranonii i pranone su
povedali akavicu, a moji nono i
nona jo vavek
povedaju. Va dananje vreme
teko je sauvat besedu a, a je
puno judi ne razume. Moja nona
je najzasluneja za to da ja znan
akavski.ona van z semi judi
poveda na a kamo god dojde,
magar je pol tega ne razumeju.
Ja u dat se od sebe da se domai a ne zatare.
Luka Vanino 5. c
Vid Vinji 5. b
Iris Frlan 3. b
31
Da ga ee mogu vidjeti
Ti
Ti si moja zvijezda, moj areni cvijet,
moje sunce to vedri mi dan.
Htjela bih biti tvoje svjetlo,
tvoje sunce koje te grije.
Voljela bih da te moja ljubav
zauvijek miluje.
Lara Krasulja 6. b
to li to znai?
Kad joj on jezik isplazi
i ruga joj se svaki put kad prolazi,
to znai da je u nju zaljubljen.
Kad ona njega zadau pita da joj pokae,
da ne zna sama rijeiti kad lae,
to znai da je u njega zaljubljena.
Pa kad ju za kosu vue,
a ona ga knjigom i torbom tue,
i tu se, mislim, o zaljubljenosti radi.
Takva se zaljubljenost iz aviona moe vidjeti
i svatko se eli simpatiji svidjeti.
Eto, takva je ljubav iz kolskih klupa:
upanje za kosu,
laganje,
podmetanje noge,
pogodak u glavu
Zar nije glupa?
Zar nije skupa?
Elena Dela 3. b
to je ljubav?
Ljubav je kad se voli mama.
Ljubav je kad se voli tata.
Ljubav je kad voli sestru i brata.
Ljubav nije kad se tue il
Prijateljicu za kosu vue.
Ljubav je kad joj da okoladu
Jer je najljepa djevojica u gradu.
Damjan Antunovi 3. b
Volio bih da me voli

kao edna zemlja vodu.
kao pela mirisno cvijee.
kao trava rosnu kap.
kao more morski al.
kao ptica slobodan let.
Ljubav
Poput njenoga cvijeta
ljubav mi tvoja mirie.
Poput plavetnila morskog
ljubav me tvoja smiruje.
Poput laganog povjetarca
ljubav me tvoja miluje.
Damjan Ani 6. b
Zaljubljeni djeak
Danas me poljubila
tono u pet,
ne znam vie ni svoje ocjene!
Bio sam toliko crven,
da sam skoro puko onako rumen!
I sada na kraju,
sav sretan i zbunjen,
ne znam jesam li zaljubljen
ili izbezumljen!
Leonardo osi 3. d
Moja simpatija
Sladak je i smea mu je kosa,
ima made kod nosa.
Njegove prekrasne smee oi
sanjam svake noi.
Lijep i snaan,
pravi se vaan.
Od mene je vii,
i, naravno, tii.
Kad ga gledam, najvie me mui
jer onda ne elim ii kui.
Kad pokraj mene proe,
odmah mi temperatura doe.
Puno ga volim
Da ga ee mogu vidjeti,
stalno Boga molim.
Anamarija Klasan 5. c
Ljubavni vlak
Kada sam ula
u brzi vlak,
uao je i
jedan deko drag.
Imao je usne
boje ljive,
a nos mu je bio
poput gljive.
Oi su mu bile
nemirne kao bube,
imao je ute
rairene zube.
Skakao je
lijevo i desno,
bilo mu je
u vagonu pretijesno.
Anela-Neri ori 6. b
Edita Ademi 6. b
Iva Ljevar 3. e
32
Mama
Mama
Moja mama ne voli biti sama,

iako joj smeta velika buka i galama.
Mama se uvijek slatko smije,
dok finu kavu pije.
Dok mama mirno drijema
jako nevrijeme se sprema.
Svi ju jako tlae
pa pravi fine kolae.
Tina Vuemilo 3. d
Jutro me mama zbudi,

veer me njeno zaspi,
utjei me kad san tuna
zlei kad me ne boli.
a god je pitan,
ona mi ree,
kad ja zaplaen
i njoj suza tee.
Kad san ja vesela, ona se veseli,
vavek se najboje ona mi eli.
Nikad na svete neu bit sama,
dokle je s manun moja mama.
Mia op 5. a
Moja mama
Ja jako volin svoju mamu
i ona to dobro zna.
Kad me pogjeda z oimi zelenimi,
vavek mi osmeh da.
Volin kad me zagrli njeno
ko da san bie krhko
ko e se rastopit od jubavi njije.
Voli me ona jako
s njun je se ba lahko.
Leo Pribani 6. a
Baka
esto s bakom sjedim na klupi ispod stare trenje i sluam
njezine prie. Sluajui ju, ponekad utonem u san. Tada kao
da ujem listie trenje kako mi apuu dok me njene grane
uzimaju u zagrljaj. Osjetim toplinu. Probudim se. To bakine
ruke njeno me miluju i dre u naruju.
Antonio Malenjak 3. c
Moja mama
Neki kau da je moja mama triga,
al mene ba je briga
jer ona me uvijek pazi
i pogleda kad kraj mene prolazi.
Meni ona puno daje,
a ne trai nita.
Skae od sree
ve kad samo iznesem smee.
Moja mila, draga mama
za svu njenost, ljubav i panju koju si mi dala
za sve pjesme koje si mi pjevala
kaem ti ovom pjesmom hvala.
Majice draga, ti si mi sve
zbog tebe sam tu
daje mi srce
i duu svu.
Jo jedno ti, mama hvala
za sve to si mi dala,
za sve to mi daje
i uvijek sa mnom ostaje.
Emanuela Martinovi 7. a
Ana Horvat 7. a
Dorian Toi 3. e
33
Najbolji tata
Za Majin dan
Sunce u oujku
prua tople zrake,
a moje oi trae
sneni pogled moje majke.
Misli o njenom danu
roje mi se u glavi,
jer to je mjesec
kada se Majin dan slavi.
to da poklonim
tog dana mojoj mami,
ruu, okoladu
ili e dobri biti afrani plavi.
Mi joj kaemo
da joj kupili nismo nita,
ali kad doe s posla,
crvena rua u vazi zablista.
Bude sretna
odmah se smijei
i sve moje brige
u tom danu rijei.
Ana Glancer 5. c
Moj tata
Njegove su oi
kao svijea u noi,
duboke i snene
uvaju snove
samo za mene.
Njegove su rijei
kao najljepa himna,
pune su snage,
ljubavi i mira.
Njegovi su poljupci
topli poput Sunca,
kada mi ih daje
srce bre kuca.
Njegov je zagrljaj
vrst kao stijena,
uva me od bura
i svih nevera.
Moj je tata mata,

Majstor svog zanata.
Ozbiljan kada treba,
a sa mnom se pravi beba.
Sve odavde pa do mora,
nigdje nema takvog stvora.
Nigdje nema takvog zlata,
kao to moj je tata.
Moj tata nije najsnaniji,
ali je meni najvaniji.
Martina Zdjelar 5.b
Moj tata
Dragi moj tata,
ti za mene nikad nisi umoran
i kad vrati se kasno s posla,
za igru sa mnom ima volje,
uzmemo mi odmah loptu
i svi se osjeamo bolje.
Kad neto mi ne ide
i muim se s time,
ti si tu da mi pomogne
uvijek i sa svime.
Bilo za alu ili za zbilju
uvijek imam te uz sebe.
I kad bio sam malen
i kad narastem,
uvijek, tata, imat u tebe.
Franko Buri 5. d
Tati
Tata, u tvom oku vidim
duboku umu
po kojoj me sigurnom
rukom vodi.
U tvome srcu vidim
dva srca,
tvoje i moje,
to kucaju istom snagom.
Zna li da te volim
vie od svih blaga
i da elim da si sa mnom?
Vidim da se smije
kad te grle moje ruke
i znam da si sretan
kad smo skupa.
Ana Santaleza 5. d
Moja baka
Moja je baka visoka i vitka. Moderno se oblai i najvie voli
nositi hlae. Ima crnu kratku kosu koja joj prekriva dugoljasto
lice. Na njemu se istiu tanke obrve i male smee oi koje su
uvijek pune topline i ljubavi. Ispod pravilna nosa uvijek se smijee pune usnice. Tada se vide lijepi, bijeli zubi. Kad me zagrli,
osjeam se zatienom. Svoju baku jako volim.
Eni ebelja 3. a
Andrea Dodi 6. d
Antonio ipi 5. b
Moja mama
Moja mama zove se Danijela. Ona je visoka i vitka. Ima dugu,
crnu i ravnu kosu. Oi su joj smee. Obrazi su joj blijedi. Usta su
joj crvena, a kada se smije vide joj se bijeli zubi. Nosi naunice od
bijelog zlata u obliku srca. Zimi voli nositi odjeu crvene i crne
boje, a ljeti haljine i arene lanie oko vrata.
Moja mama je dobra, nasmijana, voli moga brata i mene. Pee
nam odline kolae. Uvijek je vedra i puna novih ideja da me
zabavi. Vodi me esto u kino, kazalite lutaka, etnje i svugdje
gdje poelim. Volim moju mamu jer je najljepa i najbolja mama
na svijetu.
Nina Baraba 2. a
34
Nono i nona
Pogodite!
Tko je najzabavniji u mojoj obitelji?
ije su prie najuzbudljivije?
To su moji noni i nona. Keko i Dada.
Oni znaju od mog tunog dana napraviti sretan. Tu su uvijek kada ih trebam i
nikome ih ne dam.
Mateo Faflja 3. a
Moja sestra
Moja sestra
Moja je sestra ludost prava,
od nje me stvarno boli glava!
Stalno vie, skae, lupa,
dobra je samo kada se kupa.
Dugu kosu ona nosi,
njome se jako ponosi.
Gnjavi me i neda mira,
po vazdan me nervira.
Ipak ja je jako volim
i za pomo vas ne molim!
Sven Ratkovi 3. d
Braco
On se igra,
on se smije,
uz svoju se dekicu
u krevetiu grije.
Gugue i skae,
nosi plave hlae.
Hoda po travi
kao kauboj mali,
i vriti
kada ga se gnjavi.
Uz glazbu se njie,
po mojim biljenicama
ko veliki pie.
Ema Petkovi 5. c
Maja
Miu Maju si poznaju,
sagdere se ona najde,
kade j tanac i uur.
Potresujka al makari,
maoretke al fetari,
i Matejna, Majevica,
sagdere kade j veselica.
Morali bi vi nju znat,
a je glavna za tancat.
To j moja kujina Maja,
prava divojka
z matejskega kraja.
Laura Mikovi 5. a
Evo tete koju je moja seka napravila meni:

pokidala mi spajdermena na motoru
i auto to dobih za roendan, srebrni,
i jedan pitolj s drkom sivom,
i nekoliko igraaka jo
za iji lom je smatram krivom.
Za prst me ugrizla dok sam bio beba
pa sam se pitao: Kome starija sestra treba?
Al onda se sjetih njenih vrlina:
igrala se sa mnom lopova i gusara
i drugih vitekih borbi iz davnina.
itala mi prie dok jo slova nisam znao,
masku mi izronila iz dubina,
trala po mamu kad bih pao.
Pitolj na metke mi u petak kupila
pa sebi zato traperice nije,
donijela mi dar na izletu kad je bila
i uvijek se sa mnom raduje i smije.
Nakon ove liste vrlina i mana
istina je meni sasvim dobro znana.
Sretan sam to imam sestru ja!
Sretan sam pa neka i ona to zna!
Djed
Moj dragi djed
vie nije ovdje.
Na oblaku nekom
on plovi nebom.
Ponekad mi fali
da me zovne
MALI.
Viktor Tiak 3. b
Matea Biondi 1. e
Brat
Crnu kosu ima,
voli kad je zima.
Uvijek kada doe kui,
pria nam o provodu
a mi samo hoemo
da malo vie ui.
Ne voli uiti, ne voli kolu,
radije bi jeo
i pio Coca-Colu.
Oboava svata jesti
pa sve oko sebe izmrvi.
Naravno, ne voli mesti,
ali je zato
u koarci prvi.
Medalja puno ima,
i svia se svima.
Jo malo pa e dohvatiti plafon,
jer moj brat je
visok kao LeBron!
Anamarija Klasan 5. c
35
Sljedee godine bit u maca
Makare
Sljedee godine bit u maca,
svakome miu prava faca.
Niti jednom neu dati mira,
pogotovo onome koji me dira.
Nakon toga elim biti ptica,
letjeti visoko iznad snjenih krovia.
Tako sve do toplog juga,
gdje me eka prelijepa duga.
Corina agar 3. d
Moja maska
Kupio sam masku lava
u koli sam bio faca prava.
ak je i ravnatelj oduevljen bio
i upitao me : Paolo, gdje si je kupio?
Paolo Rupi 3. e
Carla Lui 8. a
Karneval
U povorci karnevala
irafica eta mala,
kraj nje seka vjeverica
klaun jedan tunog lica,
vjetice to metlu nose,
gusarice crnokose
Zatim bubamara jedna
i pelica uta, vrijedna,
maak s dugim brkovima
Stvarno ovdje svega ima!
Spalit e se danas Pust,
rastjerati taj snijeg gust.
Jer zvonari zimu gone,
posluajte kako zvone!
Filip Juki Marelja 8. d
Makare va Halubje
Bruce Lee
Djeak sam mali
Koji svata radi
I u svata se pretvorim.
Bruce Lee sam odabrao
Sve sam iznenadio.
Vjetine sam im pokazao
bez teksta ostavio
Takav sam vam ja
U makarama uivam.
Adriano Hunak 3. b
ensko na jedan dan

Bile su makare. Otila sam u kolu obuena kao obino, ali jedan
moj prijatelj nije. Taj dan bio je ensko, barem je elio biti. Na glavi
je imao crvenu periku, lice je namazao ruem a oi plavim sjenilom. Izgledao je kao da ima ljivu na oku. Od mame je posudio
dugu svijetloplavu haljinu koja mu se vukla po podu i tikle ije su
pete bile visoke poput tehnike olovke. Neprestano se spoticao i
jedva odravao ravnoteu. Njegova mala torbica ute boje bila je
lag na kraju. Nosio ju je kao pitolj a ne kao torbicu. Nije ba bio
uspjean u imitiranju, ali je bio jako smijean. Izgledao je onako
kako ni jedna djevojka ne bi voljela izgledati!
Arna Lii 6. b
Iva Ljevar 3. e
Makare su poele
si se vesele.
Pusta smo obesili
i se maske znesli.
Makarana deca po sele
jaja pobiraju i kantaju,
a zvonari
okole kampanaju.
Na pusni utorak
pusta emo vagat,
potresuljku zatancat
i do druge Antonje mirovat.
Nora Marelja 3. a
Lucijan Kesegi 3. e
36
Proljee
Zima nam odlazi
i proljee dolazi.
Leptiri lepraju
i uljepavaju proljee.
Skakavci skau od elje
da se djeca proljeu vesele.
Proljee je veliko doba
za ptiice jedna velika proba.
A bumbari pleu svoj
super-tango ples
i pozivaju svih:
Lets dance, lets dance!
Proljee
Proljee, proljee sve se budi
dok raduju se ljudi.
Cvijee propupa, ptice cvrkuu.
Dolo je, dolo je proljee
djeca se igraju,
djeji glas svud prolijee.
Sve procvjeta, sve prolista,
a cvijee nam zablista.
Ptiice pjevaju cvrk, cvrk, cvrk
na granama veselo trk, trk, trk
Andrej Mandi 2. c
Plavo proljee
Plava je moja omiljena boja.
Ona je boja moja i tvoja.
Jedan plavi cvijet zavrio u mojoj kosi
Dok smo na livadi etali bosi.
Bila je to potonica plava
Koja sada u mojoj kosi spava.
Tea Tomljanovi 3. b
Lucija Luli 2. c
Val
arobno proljee
Ponosan i lijep
morem lutam.
ipkastu ogrlicu
pjena mi stvara.
Ljudi i djeca
ve po zvuku
znaju kada u doi.
I dok put moj
kraju se blii,
postajem sve nii i nii
Dok ne odem zauvijek...
Proljee nam potjera snijeg

i zagrije brijeg.
Ptice lete,
a vjetar snijeg mete.
Visibabe izlaze,
a listovi dolaze.
Tulipani rastu
i dozivaju lastu.
Ptiice cvrkuu
i grade svoju kuu.
Marija verko 2. c
Proljee
U proljee sve se budi i cvjeta
zima je petama dala vjetra.
Cvrkuu ptice i skakuu po grani
vesele se naenoj hrani.
Toplo sunce sve jae grije
sve je ljepe nego prije.
Livade se ogrnule odijelom zelenim
i ukrasile ga cvijeem arenim.
Svjei mirisi svuda se ire
dozivaju ljude da proljeu se dive.
Lucija Prpi 3. c
Ana Kneevi 5. d
Proljetna Pjesma
Dolo nam je proljee,
budi se cvijee.
Djeca se igraju
i proljee dozivaju.
Kada je proljee
vani se igramo
i kiu slono tjeramo.
U proljee sunce sja
i obasjava kraj.
Ptiice pjevaju sad
i pozivaju djeicu na ples tad.
Tea Paurevi 2. c
Mandy Jurevi 1. e
37
Valovi
Kad zapue vjetar,
kad uzburka more,
odjednom na povrini
valovi se stvore.
Jedan iza drugog
blie se alu,
jedan po jedan
zapljuskuju obalu.
Gibaju amce,
jedrenjake nose,
jedni na druge
duboko se ponose.
Vid Vinji 5. b
Val
Morski sam putnik.
Druim se s brodovima,
priam s delfinima,
posjeujem otoke.
Tina Vuemilo 3. d
Skrivao sam se u piljama,

plesao u dubinama,
takmiio se s prijateljima.
Val
Putujem bez cilja,

nekad dobar, nekad zloest,
nekad brz, a nekad spor.
Bojim se
da se ne razbijem o stijene
jer nita nee ostati,
osim malo bijele pjene.
Martina Dopu 5. d
More
Veliko i plavo,
sa sjajem koji nosi,
more pliva,blista,
vjetar mu u kosi.
Zaigrano i veselo krenulo,
propinje se, uzdie,
puinu uzburkava,
pa bijelu pjenu odjenulo.
Vjetar na njemu valove stvara...
Razbijajui ih o stijene prah ostaje...
A onda...
puina opet mirna postaje.
Patricia Baro 5. c
Meu velikim valovima

rodio se mali val.
Ljuljao se,
uzdizao,
rastao,
obalu da vidi.
Pri prvom pogledu
odmah mu se svidi.
Igrao se na povrini
gledajui nebesku sjenu,
a vjetar ga je snano
odgurnuo u stijenu.
Uzdigne se i zapjeni,
spreman da se opet
suprotstavi stijeni.
No vjetar ga
na drugu obalu odnese,
na sunanu plau i pjeani al.
Zauvijek poeli ostati val.
No more mu ne da odmarati,
on se mora ljuljati,
uzdizati,
valjat
Mia op 5. a
Gledam i sluam more

More mi je oduvijek bilo posebno drago,
jedinstveno i blisko. U ranom djetinjstvu
najvie sam vremena provodio ba pokraj njega. Uz njega sam se igrao cijeli
dan, udisao opojne mirise mora, oslukivao um slane vode i gledao tajanstveni
odsjaj mjeseine. A kada bih napokon
krenuo svom pravom domu, zauo bih
stotine zvukova valova kao da me zovu
i mame poput morskih sirena. A ja bih
tuan i pognute glave nastavio hodati.
Sutradan bih sav radostan i zaigran otrao do obale, ispunjen i sretan skakao
po molu i gledao bljetavi trag sunca u
kristalnom zrcalu. U daljini sam traio lik
starog i mudrog ribara iju baricu miluje blago more.
Prolazile su godine, a ja sam se sve vie
udaljavao od svog dragog plavog prijatelja i sve manje sam vremena provodio
uz njega. Uvijek kada sam potiten ili
me neto mui, zastanem, sjednem na
klupicu uz more i razmiljam o tim veselim danima kada se sve inilo bezbrino
poput igre valova. U sebi znam da e me
moj vjerni prijatelj jo jednom sasluati,
zaumjeti i ekati do idueg puta kada
ga zatrebam.
Halil Jaganjac 8. d
38
Jesenske metle
Jesen je dola, S drke od posla
proradile su sve metle. ve im kapa znoj,
Lijepo su mele lie, otpalom liu
bile su ba sretne. ne znaju broj.
Metla na jednu, Prola je jesenvjetar na drugu stranu, ve je dola zima.
bio je toliko jak Vie nema lia,
da je uplaio vranu. snijega sada ima.
I uzalud metle Metla je sad
vrijedno rade, odavno u kutu,
kad im vjetar i ponekad sanja
sve lie krade. lia hrpicu utu.
Jesen je dola
Carlo Colazio 3. d
Ona je tu
Dovlai se u dolove,
blista u jutarnjoj rosi,
na nae stolove,
arene plodove donosi,
a posljednje ljetne tragove
vjetar ve danima raznosi...
Ana Santaleza 5. d
Jesen
S tankim kistom
jesen mala,
jednog dana
slikat stala.
Lie sad je
raznih boja,
crvena, uta...
Ne znam koja.
Jeseni ba je
bujna mata,
naslikat e
sve i svata.
to naslikala
jo nije,
naslikat e
kao i prije.
Ba je
umjetnica prava,
zbog njenog kista
areni se trava.
Naslikala je
ak i cvijet...
Zbog jeseni
je aren svijet.
Jesen
Volim jesen. Volim njezine boje, zvukove, mirise
Raduju me etnje po umi, utanje utog i crvenog lia pod nogama. Uivam gledati i sluati
irove i kestene koji padaju sa stabala. Volim sluati kapanje kie, fijuk vjetra.
Opija me miris i okus peenog kestena
i kukuruza.
A to ne volim u jesen? Ne volim vlagu. Ne volim
se smoiti po kii.
Ipak, puno je vie toga to volim u jeseni.
Zato joj se svake godine iznova radujem.
Jesen je dola,
otpuhala mi al.
Svojom snagom na puinu
poslala je val.
Ogrnula je nebo
sivim kaputom,
a putove umske
haljinom utom.
Po zemlji prosula plodove smee.
Kestenje to kotrlja po cesti
ne da se u svom naumu smesti.
Ema Petkovi 5. c
Ivo Pili 2. a
Tina Vuemilo 3. d
Kiica
Kiica je lijepa, blaga,
samo pada, pada.
Uvijek je s nama tu
ta kiica mala,
i po dana i po noi
uvijek e ona doi.
Stipe Veri 5. a
Tia Franovi 2. b
39
Bijela zima
Bijeloga lica
zima nam stie.
Sa snjenim ogrtaem
sve nam je blie.
No dolazi sve bre
zvijezde sjaje sve due.
Hladna studen sve jae stee,
a bijeli pokriva kud oko see
u daljinu se protee.
Djejem veselju tad nikad kraja
svud odjekuje njihova graja.
Ella valjek 3. c
Zima
Zima se ujutro rano probudila,
bijelu haljinu obukla
i izmice navukla.
Otvorila vrata,
na ulicu izala.
Mrsila djevojicama kosu,
zalijepila im pahuljicu na nosu.
Lucija Prpi 3. c
Zaleeno jezero
Kristalno jezero sjaji
vodu u sebi taji.
U njemu se odraz vidi
svakome se to svidi.
Iris Frlan 3. b
Laura Celcner 3. e
U carstvu zime
U bijelom prostranstvu caruje ljuta baka zima, koja
otre zube ima. Od bezbroj pahulja satkat e svakom stablu kaput i zabijelit e svaki put. Ogoljele
bijele grane ko aveti stoje i nieg se ne boje.
Antonio Malenjak 3. c
Izgubljena gruda
Bila jedna gruda
koja nije znala kuda.
Bila je bijela i mala,
jednog dana s grane je pala.
Kotrljala se kotrljala
i postala sve vea,
tad su djeca od nje
napravila snjegovia.
Marija Mari 2. b
Prvi sneg
Zima
U gradu je nijema tiina,

vlada bijela pusto.
Ledena samoa.
Maglovitu bjelinu krajolika
osvaja
sumrak.
uju se samo um vjetra i
pahulje snijega.
U daljini
svjetlost blista
s prozora tvoga doma.
Marko Marohni 7. a
Sivi su se oblaki tiho navukli,

prosuli bele krpice na putii i lehi.
Bela ponjavica pokrila je saki kantuni,
na ponetricu mi je priletel laan kosi.
Pojil je mrvice i od snega bel
nekamo, skrit se, je odletel.
Stabla su teke kiti prignula,
kad su se belen ijalon ogrnula.
Sneg i daje pada,
ja na ponetre ekan da ferma.
Ni padal tako od lane ,
a sanjki su pred vrati pariane.
Mia op 5. a
40
Crvene je boje srce moje
Zelena pjesma
Plava
Volim ljeto
jer se svatko smije,
volim jesen
kada topla kia lije.
Volim zimu
jer joj bijela haljina lijepo stoji,
ali najvie volim proljee
to cijelu prirodu u zeleno oboji.
Zeleno je lie i zelena je trava,
a najljepa je livada u zelenom kad spava.
Ruiasta pjesma
Plava, plava, plava,

kad bi bila trava,
kad bi bila lava,
kad bi plava bila kava.
Modra, modra, modra,
modra je i Sava,
modra je i Drava,
modra moe biti i glava.
Kad je modro uvijek volim,
sve na nebu to se plavi,
okom mogu vidjet golim,
i sve je to u mojoj glavi.
Luka ulac 6. d
Ruiasta boja iskazuje ljubav,

ruiasta boju iskazuje sreu,
ruiastu boju nikad zaboravit neu.
Ruiasta boja cvijee i proljee,
kroz ruiaste misli sve prolijee.
Ruiasta boja je prava,
ona sva uda stvara.
Ruiasti mali cvijet,
ruiasti velik svijet.
Ruiasto nebo, livade i rijeke,
ruiasto srce i misli vjete.
Luka Illich 6. a
Crna
Laura Blai 6. d
Crvena boja
Kad pomislim na crnu

sjetim se noi
tamne i duge
i da u u krevet poi.
Crna je boja
tame i neba
tad mogu vidjeti
kako me mjesec gleda.
Crna je boja
najdraa moja
crne se ne bojim jer je volim.
to je sve crvene boje?

Crvene je boje srce moje.
Dok skladam pjesmu rije po rije
crveno sunce sjaji ve.
Duga ne moe bez crvene boje
izgubila bi sjaje svoje.
Crvena prikazuje mir i sreu
i ljubavi punu vreu.
Crvene boje najvie ljeti ima,
a kod tebe jo uvijek zima.
Marko Slavulj 6. a
Edi Buri 6. c
uta
ute boje moe biti svaka stvar:
sunce to se zorom die,
mjesec to nou osvjetljava put
pa ak i proljee to stie.
uto je lie koje jesenji vjetar nosi
ut je maslaak to stoji na jutarnjoj rosi.
uta je svjetlost
to obasjava tamnu no
i zvjezdice koje se spremaju
na spavanje po.
Antonela Dizdar 6. a
Roza
Roza boja je boja sree,
a izgleda kao da na svakom kutu skree.
Roze je boje ivot moj,
a kakve je boje ivot tvoj?
Bajke roze snove piu
i kao da kroz njih diu.
A kada se priblii rozoj boji
pazi da ne odu areni snovi tvoji.
Roza me boja obuzela, uzela pod svoje,
a sad iz kue ne mogu izai bez detalja
njezine boje.
Nadia Malko 6. c
Marko
Andrii
1. a
Naranasta
Naranasta je boja prava,
ljepa i od svih ara.
Naranu ukusnu nam je dala,
narcis lijepi poklonila.
Suton sunce pokae,
a to mi je najdrae.
Marelicu volim najvie,
ali mandarini o tom tie.

Sara Peut 6. a
41
Cvijee cvjeta na livadi zelenoj
Lopta
Zmija
Okrugla, rukometna
Igranje, dodavanje, treniranje
S loptom se moe igrati.
Nogomet
Otrovna, opasna
Skae, pue, ubija
Zmije se svi boje.
Opasnost.
Paolo Rupi 3. e
Paolo Rupi 3. e
Lav
Ljubiica
Njena, mirisna
Raste, cvjeta, mirie
Ljubiica raste na livadi.
Proljee
Opasan, straan
Vreba, lovi, tri
Lav je kralj dungle.
Divljina
Ivan Pranji 3. e
Ivan Pranji 3. e
Mauro Fili 1. a
Zima
Ples
More
Valovito, plavo
Plivati, skakati, roniti
More skriva mnoga
bogatstva.
ivot.
Zima dolazi
i moj roendan s njom.
Veselimo se.
Zabavan, poletan
Uiti, isprobavati, uivati.
Ples je lijep i izazovan.
Sloboda
Ljeto
Iva Ljevar 3. e
Jesen
uto sunce sja,

plavo more duboko,
a voda blista
Lie jesenjim
bojama bljeti, uti
na svakom stablu.
Cvijee cvjeta
na livadi zelenoj.
uto sunce sja.
Mauro Dikli 6. c
Luka Illich 6. a
Jesen
Ina Jureti 6. d
Sve je ve tmurno,
lie je popadalo,
kia lijeva.
Bura
Zima
Bijela zima
U cijeloj tami toj
Veselja ima.
David Krtolica 6. c
Ta bura pue
ona mi mira neda
kosu mi dira.
Luka Illich 6. a
Sara Tepi 6. c
Ljeto
Proljee
More se pjeni
veselo, uzburkano
oekuje nas.
Sunce proviri,
snijeg se otopi,
ptica cvrkue.
Antonija Kevri 6. a
Ljeto
Toplo more i
jako sunce to grije
arke makove.
Antonija Kevri 6. a
Laura Mra 6. d
Zima
Bjelina svuda
donosi sreu svima.
Boi dolazi.
Luka ulac 6. d
Cvijet mirie
svojim mirisom vlada
od rane zore.
Petra Blakovi 6. c
Anja Ivaneti 3. e
Proljee
Proljee
Marko
Tomi
3. d
Iva Vidakovi 6. c
Jesen
Dolazi jesen,
Otpada suho lie,
Grane su suhe.
Erika Ljuti 6. d
42
Cvijee cvjeta na livadi zelenoj
Proljee
Sunce izlazi,
smijei se poput
tek rascvalog maslaka.
Paula Butorac 5. a
Jesen
Jesensko lie,
onako areno,
luta po gradu.
Paolo Brkljai 5. d
Tuna jesen
Jesenje lie
duginih boja
odnose kapi kie.
Martina Zdjelar 5. b
Filip Skeledi 5. d
Sunce je vrata otvorilo,

svoju toplinu
i zagrljaj ponudilo.
Proljetno jutro.
Vraaju se ptiice,
cvrkuu glasno.
Zima
Mekani snijegne elim ga gaziti,
gledat u ga.
Ljetni zagrljaj
Proljetno jutro
Elena Lui 5. b
David Zorica 5. b
Proljee
Maleni leptir
to se spustio na cvijet
granicu ljulja.
Ivan Ribari 5. d
Jesen
Denis izmadija 1. a
Polje
Crvene i ute haljinice
poskakuju i igraju se,
svaka u pokretu je.
Ema Petkovi 5. c
Raznog voa ima:

jabuka, groa, kruaka...
Slasno je svima.
Lorena Leoni 5. a
Boi
Vilija Boja
Boi je sveti dan

meni jako poseban.
Okien tada cijeli je stan
i sve izgleda kao aroban san.
Svaka dua za udom tad udi
pa Boi u nama ljubav ponovo budi.
Veselje i radost svima podari
jer za sreu ne trebaju skupi dari.
Vilija Boja
Vilija Boja je dan ki je sako leto poseban. Si se vesele i s posebnun
uancun za njega pariuju. Nekakov dar kupuje se va zadnji as za judi
ki su nan dragi. Si dari zamataju se va razliite karte na aneli,borii,Djeda Mrazi...ki e bleit pod borien.
Ella valjek 3. c
Boi u mojoj obitelji

Kada Badnjak doe,
tuga s njim proe.
Kada boino drvce poemo kititi,
tata ode lijepe kuglice i lampice kupiti.
A, onda moja obitelj se moli
pa jedemo obrok topli.
Svijeu zapalimo mi
i blagujemo u miru svi.
Kada se probudim na Boino jutro,
moje veselje je veliko.
Ana Kneevi 5. d
Nekada pred uda let judi su se drugaije parievali. Ni bilo tega kia.
Bor je va kue lepo diel, na njemu su decu mamili bomboni al jabuke,
a ne k ot danas boice zbog keh zijaju na nas da jih ne razbijemo. Ako
su imele orehi, none su mesile orehnjau i kiflii pa se njihov dih iril po
celoj kue. Va zdelu su stavjale smokve ke su morale po lete skrivat od
dece dok su ih suile, a bi ih deca bila pojila. Zapolne bi se si okupili va
kue, malo se lepe obukli i parievali za ponoku. Vie familij lo je va
crekvu pomalo akulaju. Jo lepe je bilo ako je bilo i snega. Kuu je
teplilo ognjie, a na sam Boi si su va kalceti zabadali ruki da vide a
su dobili. Neki naranu al jabuku, a ako su stvarno bili dobri nali su i
okoladu. Si su bili z mien zadovojni , a ne kot mi sada. Va kue je sega:
sakakoveh kolai i hrane. Od objesti ni sami ne znamo a bimo pojili al
popili pa se i prekrcamo.
Nekako je Boi zgubil svoj starinski ar, a se one bleave karte toliko
zaslepjuju judi da ne vide daje od nosa.
Stefani Simi 8. b
Makarane uance
43
Va najveselejemu mesecu va lete, o Puste, domai judi pozabe na se brige sakidajnega ivjenja, a najvea je briga va
a se makarat i kamo po va makare na tanac. Kako je to
bilo nekada i je se a promenilo va uancah i va glavah judi
povedala mi je nona.
Kakovi su makarani obiaji bili nekad po starinsku?
Obiaji makaranja poznati su jo od davneh vremen kad
su makarane povorke imele zadatak potirat zle sile i mrzlinu i dozvat plodno proljee. Va makare su hodili samo
muki.Lice su mazali z aun z ognjia i bili sakako obueni (jeftino), a dananje makare obuene su va a lepoj
robe ka se ije samo za tu priliku. Danas se va makarah
prikauje ki e bit lepi pred ken. Makaraju se i muki i
enske, a i deca. Makarani obiaj zrugevanja semu i sakemu ostal je i danas.
Su se tanci odravali kot danaska? Kade ste pustili decu?
Na tanac se lo nedeju. Tanci se nisu kot danas odravali
va veeh otarijah al' domeh. Oni su bili vane na veen
trge kade su se judi okupjali i zabavjali. Deca su bila sama
doma, po navade vei su uvali manjeh.
Kakovi su nekad bili zvonari?
Zvonar je i nekad nosil ovju vunu. Maska je bila od kunelieve al' ovje koe a zgjedala je kot vela bareta. Za nos
je bil stavjen klip od frmente. Imeli su kuje za usta i oi.
Neke su mogle pomicat eljust po emu su se zvale klackalice. Oko pasa su nosili zvona, va jednoj ruke mauku, a va
drugoj kalcetu z pepelon. S ten su popelon posipali decu i
enski. Na nogah su imeli opanki i crvene, plave, al' zelene
kalcete navuene do kolena. njimi su bili vrag, medved i
tat. Vrag je ruke zarnil z aun i ujen da se to a boje apa
za ruku. Potekoval je semo-tamo i mazal judi. Medved je
tancal, judi zabavjal, a tat je uhajal va kue i kral. Se a je
ukral kaneje su judi morali otkupit z hranun i pijaun.
Dananji zvonar ima velo zvono, lepu velu masku, a na
nogah teke rne kornje. Maska se dela od ice na ku se
lepi karton, a na kraje se lepi ovja al' kravlja koa. Zubi su
od gipsa. Imaju vraga i medveda, al' tata vie ni. Ni judi se
vie ne posipaju s popelon.
a se je po kuah pobiralo?
Pobiralo se a se j' arivalo. Jabuki,jaja...
Kako su judi doekevali zvonari po seleh?
Nekad judi nisu toliko parievali za zvonari. Pariale su
njin se fritule, vino i ne kobasic se skuhalo.
Je pust kot danas imel ime od politiari? Zbog ega su mu
zmerali?
Pust se ni smel zvat kot neki politiar,a ih se ni smelo ismijavat. Za pusta se j' zbral neki z sela kemu su se rugali.
Vavek je neki ne va ten lete storil da mu se more zmerat.
Stefani Simi 8.b
Kiparska kolica
I ove zimske praznike mogli smo aktivno provesti uei oblikovati drvo. Dvadesetak uenika
je od 7. do 11. sijenja 2013. godine provelo u
ve tradicionalnoj, sedmoj po redu, zimskoj kolici kiparstva u drvu za djecu i odrasle s podruja Primorsko-goranske upanije koju organizira
Kiparska udruga Mate Tijardovia Vikovo u
O Sveti Matej. Cijeli tjedan mladi su kipari marljivo izraivali svoje radove, a u petak su
ih izloili u kolskom holu na prodajnoj izlobi. Prikupljeni novac udruga je donirala Djejoj
bolnici Kantrida.
Anamarija Hajdinjak 6.b
Adriano Hunak 3.b
44
TEHNIKA KULTURA NA DRAVNOM NATJECANJU

Natjecanje mladih tehniara RH odrano je od 3. do 5. travnja u Primotenu. Damjan i Sreko Miheli iz 8.b, prvaci
na upanijskom natjecanju, potvrdili su znanje i vjetine na
najveem stupnju natjecanja u tehnikoj kulturi. Sreko je u
praktinom dijelu najbolje izradio sklop koji bljeska prema
jaini glasa i postigao 10. mjesto od 23 natjecatelja.
Damjan Miheli na smotri mladih poduzetnika RH je predstavio svoj ureaj za pomo pelarima. Ureaj za skupljanje
matine mlijei je njegova vlastita ideja i projekt. Damjanov
rad je izabran meu etiri izdvojena najbolja rada na temu
Tehnike tvorevine u preradi hrane. Inovatore je posebno
zanimao ovaj rad.
SMOTRA MLADIH PODUZETNIKA

U pravilima smotre pie: Tehnike aktivnosti pridonose
razvoju znanja, vjetina, samostalnosti i odgovornosti uenika a natjecanje mladih tehniara i smotra mladih poduzetnika omoguuju afirmaciju darovitih i talentiranih
uenika i time pridonose njihovu ranom otkrivanju. Mladi
poduzetnici su uenici osnovne kole od petog do osmog
razreda koji povezujui razliita podruja tehnike kulture stvaraju unikatni rad na zadanu temu tijekom kolske
2012./2013.
Tema 1. smotre mladih poduzetnika je Tehnike tvorevine za proizvodnju hrane. Uiteljica je priala o tome a
znamo da je hrana osnovna ljuska potreba pa sam doao na
ideju da konstruiram svoj vlastiti ureaj za sjeckanje voa
koji moe posluiti i za pripremu palainki. Prva izvedba
mog ureaja je sluila svrsi ali je bilo manjih nedostataka.
Bio sam uporan i te manje nedostatke otklonio. Moj rad
je veselio moje prijatelje a najvie mene. Elektrini mikser
je bio gotov ali za prikazati ga na kolskoj smotri trebalo je
napraviti i plakat na papiru formata A3.
Tako sam ove godine stigao na kolsku smotru mladih
poduzetnika koja se odrala 13. 2.2013. i postigao drugo
mjesto. Mislim da bi nasilnog ponaanja meu djecom bilo
manje kad bi se vie bavili ovakvim aktivnostima.
Renato Kata 6.c
45
Da se ne zaboravi
U utorak 19.3.2013. godine uenici estih i
sedmih razreda O "Sveti Matej" posjetili su
Dom hrvatskih branitelja na Vikovu i sasluali
prezentaciju o povijesti Domovinskog rata pod
nazivom Istina o Domovinskom ratu da se ne
zaboravi. Prezentaciju je drao branitelj iz Primorsko-goranske upanije Stanislav Lini. Ona
je odrana da nas podsjeti kako su se nai oevi i
djedovi borili za Hrvatsku i opomene da se Domovinski rat ne bi smio zaboraviti.
Veronika Tiblja 7.a
Uini dobro djelo
U subotu 23. oujka 2013. u kolskoj dvorani odrala se humanitarna akcija pod nazivom Uini dobro djelo u kojoj
su sudjelovali svi uenici kole. Voditelj ove humanitarne akcije bio je vjerouitelj, ali i koarkaki trener Franjo iljeg
zajedno sa ostalim vjerouiteljima u koli i upi. Cilj je bio skupiti namirnice i higijenski pribor za upni Caritas koji
je potom sve podijelio obiteljima u upi kojima je pomo potrebna. Na taj se nain uenike potaklo na razmiljanje o
drugima i tome da svatko moe uiniti dobro djelo. Sveukupno se skupilo preko 400kg hrane. U sklopu akcije odrale
su se i koarkake utakmice uenika od 5. do 8. razreda gdje su igrale djevojice protiv dekiju. Svi smo se zajedno jako
dobro zabavili, a ono to je najvanije pomogli smo drugima.
Globe
Meunarodna smotra GLOBE kola odrana je 11. oujka 2013. u Srednoj
koli Mate Blaine u Labinu. Na toj smotri kao promatrai sudjelovale su i
uenice nae kole Anja Antunovi i Nina Filipovi (8 .c) u pratnji mentorice
Ingrid Wolf Stefan.
Pojedine GLOBE kole prezentirale su projekte za dravnu smotru.
Odrano je i natjecanje uenikih i mentorskih ekipa u poznavanju sadraja
GLOBE programa: atmosfere, hidrologije, pedologije, biometrije.
Uenici nae kole prate procjenu naoblake i tipove oblaka. Podaci se unose u
zajedniku bazu podataka na Globe serveru koja je otvorena i preko interneta
dostupna svim posjetiteljima na adresi www.globe.gov
46
Posjet Austriji
Ausflug nach sterreich
Am nchsten Morgen nach dem Frhstck haben wir den
groartigen Schloss Schnbrunn besucht, der bei UNESCO unterstutzt ist. Schnbrunn war die Sommerresidenz
von der Habsburger. Mit seiner Schnheit hat er uns begeistert. Neben das Schloss ist der grte Zoo in sterreich
- der Tiergarten. Nach dem Mittagessen haben wir Prater
besucht. Prater ist ein berhmter Stadtgarten. In Prater
ist auch ein Freizeitpark. Da ist auch das Riesenrad, das
einen atemberaubenden Blick auf Wien bietet. Nach Prater haben wir die Ringstrae gesehen. Das ist eine breite
Strae, die das Zentrum umgibt. Den Ring hat Franz Joseph gebaut. Hier befinden sich die grten Sehenswrdigkeiten von Wien - die Staatsoper und das Rathaus. Vor
dem Rathaus findet sich im Dezember das bekannte Weihnachtsmarkt namens Christkindmarkt statt. Im Zentrum
haben wir noch den Maria Theresia Platz und das Stephansdom gesehen.
Voller Spannungen sind wir nach sterreich gefahren.

Von Vikovo haben wir mit dem Bus gefahren. In einer
frhlichen Atmosphre haben wir durch das verschneite Slowenien nach sterreich gereist. Zuerst haben wir
Am nchsten Morgen sind wir nach Riegersburg gefahren,

wo sich die Schokoladenfabrik Zotter befindet. Schokolatier Josef Zotter produziert seine handgefertigte Schokoladen. Wir haben den Dokumentarfilm ber den Anbau
von Kakao in Indien und in Lateinamerika gesehen. In dieser Fabrik kann man ber 300 verschiedene Geschmcke
probieren. Als wir in Graz gekommen sind, haben wir den
Schlossberg besucht. Dort haben wir den Uhrturm gesehen. Er ist 28m hoch. Dieser Turm ist ein traditionelles
Stadtsymbol. Danach haben wir noch einen kleinen Spaziergang gemacht.
Auf dem Weg nach Hause habe ich ber Wien nachgedacht. Diese Stadt ist wirklich schn und herrlich. Ich werde diesen Ausflug sicher nie vergessen. Die Ausflge nach
Deutchland und sterreich werden mir immer in einer
guten Erinnerung bleiben.
Loris Lui 8.a
Klagenfurt besucht wo Minimundus ist. Minimundus ist

eine kleine Welt am Wrthersee. Hier sind viele bekannten
Gebude aus der ganzen Welt. Wir haben den Eiffelturm,
den Schiefen Turm in Pisa, die Kirche von Heiligen Peter in Vatikan und viele anderen Gebude gesehen. Am
Nachmittag sind wir in Wien gekommen. Dort war unsere
Jugendherberge. Am Abend haben wir bis spten Stunden
gespielt.
47
What do we like to reed

and what movies do we like?
My Favourite Book
My favourire book is The Twilight Saga. It is a well-known book series written by Stephanie Meyer, a famous writer
from the USA. There are four books, but I will try to describe the whole plot.
The main character is a seventeen-year-old girl named Bella whose parents are divorced. She decides to live with her
father and moves from the sunny Phoenix in Arizona to the cloudy and rainy Forks in Washington. She is an unusual
teenager, but it makes her the person she is - Bella Swan. In the new school she has a hard time getting used to the sudden change. Her heart flatters when she meets Edward, a charming boy who hides a lot of secrets. It makes him really
mysterious to Bella. She immediatelly falls in love with him. It is love at the first sight. However, after some time she
reveals that he is a vampire. This is where epic adventures of The Twilight Saga begin and where the plot gets twisted.
I like it because it is an original love story about vampires and it shows that miracles do happen, even when we don't
expect them to. The message of the book is love at first sight is possible, but you never know what you will have to
sacrifice.
Tea Fajt 7.b
My favourite film
My favourite film is called Twilight.

It is a romance. Catherine Hardwicke
directed the movie. The main actors
are Kristen Stewart and Robert Pattinson. They are very talented, cute and
handsome.
It is about a girl named Bella who comes to Forks to live with her father.
She starts attending school there. In
Forks her life changes. In the new
school her peers accept her. They like
her because she is different and new.
She meets a lot of new friends.
At the biology class she meets Edward,

a cute guy who she has already seen in
the school canteen. At first when she
meets him she thinks they should get
to know each other. However, Edward
starts avoiding her. He is a vampire
and Bella is like drugs to him. Her
smell makes him abnormally thirsty
for her blood. For her good he decides
to leave Forks for several days. When
he comes back they finally meet and
get to know each other better. Edward
thinks that it is his job to protect her.
They fall in love. After some time

Edward tells Bella that he is a vampire. He thinks that Bella is going
to leave him. On the contrary, Bella,
more than anything, wants to become a vampire too. She urges him to
bite her so she can become one. She
is convinced that she has been created
for that. On the other side, Edward
loves her too much and doesn't want
to cause her so much pain. After some
time they agree that if Bella marries
Edward, he will turn her into a vampire. So they get married and during
honeymoon they conceive a baby. The
baby grows very fast and Bella gets
too tired. She has to drink blood to
get stronger. Bella gives birth to a beautiful girl who they name Renesmee.
During the labors Bella almost dies
and to keep her alive Edward injects
his poison into her. A few days later
Bella wakes up as a vampire.
I love Twilight because I love the way
the actors give themselves. Everything
in that movie is perfect to me.
Veronika Tiblja 7.a
Razmiljamo o ozbiljnim stvarima

Ekoloki problemi
ivimo u svijetu moderne tehnologije u kojem nafta pokree svijet. Sve je to lijepo, ali svako zlo za neko dobro.
Automobili koriste naftu, fosilno gorivo koje je nastalo jako
davno u zemljinoj utrobi od mrtvih organizama. Slikovito,
ako vozite auto i toize gorivo, moete zamisliti dinosaure
kako ulaze u va auto u tekuem obliku.
Spominjem automobile, strojeve koji nam olakavaju ivot,
a zatim ga oteavaju. Zahvaljujui vozilima u Pekingu poetkom 2013. bilo je toliko zagaenje da je vlast, na sreu Zemlje, ali na tetu mog djeakog sna, uvela velike poreze na
automobile koji imaju puno komora za sagorijevanje, tonije cilindara. No, hoe li to sprijeiti kupce? Proizvoae?
Kada ve govorimo o zagaenju, dobar primjer je Mariina, mnogima poznato smetlite, ali stanovnicima Vikova,
Klane i Kastva trn u oku. Kako se smee sa starog Vievca
u Mariniima preselilo, tako su za njim odletjeli i galebovi.
Mariina je smjetena u blizini Rjeine, rijeke po kojoj je
grad dobio ime, a ona napaja cijelu Rijeku i okolicu. Vikovo i Kastav su mjesta najizloenija smradu. Organizirani su
prosvjedi, dijelili su se letci, prosvjednici su bili na televiziji
i nisu uspjeli.
Smrad se iri i dalje, trai se maska vie, a predivni pogled

na krajolik je uniten. Zelenilo ume je zagaeno bijelim
plastinim vreama . Ima li rjeenja? Ima mnogo rjeenja,
ali sva rjeenja nisu provediva. Hoemo li iznositi smee u
svemir? Ekoloki problemi nisu neto ega su svjesni pojedinci, veina zatvara oi i svjesno zagauje okoli. Priznajem, ni meni nije ista savjest, ne razvrstavam smee jer mi
izgleda kao gubitak vremena, a dobro znam da emo uvijek
pronai izgovor da ne obavimo neki prljavi posao. Sigurno
imamo neki razlog da izbjegnemo razvrstavanje smea, no
ako odvojimo list, limenku ili plastinu bocu bar jednom
u danu, zajedno emo uspjeti. Zajedno stojimo na jednom
planetu, svatko ima svoju viziju, ali svi imamo jednu mogunost djelovanja. Zamislite Zemlju na kojoj je toliko
toga reciklirano da automobilske i ostale tvornice koje proizvode tehnike tvorevine otkupljuju va otpad? To je samo
ideja koja trai provedbu.
Piem ovo kako bi se uo i moj glas. Ako uvjerim jednu
jedinu osobu u vanost stalnog sudjelovanja u rjeavanju
ekolokih problema, ja sam svoj zadatak obavio.
Dorian Lovrovi 8.b
NETOLERANCIJA
esto se djeca i odrasli susreu s netolerancijom. Netolerantni
smo jedni prema drugima i ne prihvaamo razlikosti, a njih e
naravno uvijek biti. Vrlo je runo kako iz ljudi izbija mrnja prema LGBT osobama. Odrasli ljudi daju lo primjer djeci te oni
ve kao mali govore vrlo okrutne i rune rijei upuene osobama
drugaije spolne orjentacije.
Osobno ne vidim razlog za takvo to: ako te nitko ne dira i ne
ugroava, nemoj ni ti njega.
Na televiziji esto moemo vidjeti vrlo ugledne politiare i sportae kako ire mrnju prema homoseksualcima, pritom se pozivajui na Crkvu. No nevjerojatno je kako ne vide da to to
govore nema smisla. Bog nas je stvorio drugaije pa tko smo mi
da uzimamo pravdu u svoje ruke. Moda se boje da e ih zaraziti, a tu se vidi koliko su zapravo neobrazovani.
Crkva se takoer nerijetko umijea s poprilino zadrtim stajalitima koja su vjernicima podrka za injenje zla. Mnogi psiholozi
tvrde da su homofobi emu takoer moe biti razlog to to su
zapravo prikriveni homoseksualci. Nevjerojatno je kako su ljudi
spremni jedni druge gaati kamenjem, verbalno se stavljati pa i
pljuvati zbog razliitosti. Ne mislim niti da su parade potrebne
jer je netolerantne ljude bolje pustiti na miru i ne buditi u njima
ono najgore. Moda jednoga dana u nekoj ljepoj budunosti
svatko bude mogao rei to osjea bez da ga se napada i kritizira.
Mislim da bi najbolje rjeenje bilo kada bi svatko zapoeo od
sebe i razmislio kako bi se on osjeao kada bi bio u njihovoj koi
ili kada bi njega vrijeali i omalovaavali jer je po neemu drugaiji. Svijet bi tada bio puno ljepe mjesto kada bi svatko mogao
proetati ulicom bez strahova i predrasuda sretan, slobodan i bez
takvih ogranienja.
Dea Safti 8.b
Ken pipl trast politiarima?

Ako ste pomislili da smo nepismeni, grijeite. Mi
smo samo uenice koje znaju da je za uspjeh u ivotu potrebno poznavanje jezika, stoga pokuavamo
to bolje savladati engleski jezik. Ali, kada vidimo
tko nas predstavlja u svijetu, bojimo se da znanje
nije presudna ulaznica. Tomu najbolje svjedoi nedavni incident u Europskom parlamentu kada nas
je jedna, do tada ugledna, osoba javno izblamirala.
Zar ona stvarno misli da pipl ken trast hr nakon
samouvjerenog i amaterskog nastupa?
Naalost, to nije jedini primjer naih (ne)obrazovanih politiara. Sjetimo se samo nae bive premijerke koja je u pokuaju uspostavljanja ugodnog
razgovora s turistima na granici pokazala zavidno
znanje engleskog jezika. Ili zagrebakog gradonaelnika koji tvrdi da zna engleski jezik sve do trenutka
kada se mora njime sluiti. Najgore od svega je to
ne sramote samo sebe ovakvim ispadima, nego i narod koji ih je odabrao dok mladi obrazovani poligloti ekaju svoju priliku na birou. Ne vidimo smisao
sramoenja na tako bitnim dogaajima kada postoje
ljudi koji su kolovani i plaeni za prevoenje.
Najbolje rjeenje za cijelu zemlju bilo bi da politiari polau prijemni ispit prije negoli pristupe tako
vanoj politikoj poziciji-. Ako to nije mogue, uvijek postoje instrukcije. Nikad niste prestari za uenje jer uenje i instrukcije nisu sramota, sramota je
neznanje!
Vith best vies jors pjupls:
Sara Jela i Lucija Glad 8.c
49
Tudi jaz grem na morje

Nedavno je cijelo moje ljeto moglo biti upropateno zbog
nesmotrenosti politiara koji misle da im je sve doputeno.
Zato ljudi na vlasti zaboravljaju da su izabrani kako bi
radili u korist naroda?
Ve godinama moja prijateljica Iva iz Slovenije ljetne praznike provodi kod mene. Ljeto nam je nezamislivo bez
druenja. Uivamo u kupanju, putujemo obalom upoznavajui hrvatske ljepote. Sve je to postalo neizvjesno nakon
izjava politiara na objema stranama. Iva mi se zabrinuto
javila E-potom to e biti s naim planiranim godinjim
odmorom. Slovenija prijeti Hrvatskoj, Hrvatska istom
mjerom uzvraa Sloveniji. Zar je istina da neu moi na
hrvatsku obalu ukoliko Slovenija ne ratificira pristupni
ugovor za Europsku Uniju?
Mene je njeno javljanje uznemirilo i razljutilo jer je ucjenjivanje u meudravnim odnosima neprihvatljivo i za politiare i narod pogubno. Razmiljala sam o tome kako e se
razvijati nai odnosi sa Slovenijom.
Hrvatskoj, kao niti jednoj zemlji, ne ide u korist prepirka

sa susjedima, posebno u godini pristupanja velikoj obitelji - Europskoj Uniji. Ba u tom neizvjesnom trenutku za
mene i moju prijateljicu dogodio se Meunarodni rijeki
karneval. On nam je ponudio iekivani odgovor u obliku
natpisa na kostimu rijekog gradonaelnika koji se oito
opametio i u aljivoj atmosferi javno ispriao za svoj nepromiljeni potez. Istog trena sjela sam za raunalo i napisala
E-potu slovenskoj prijateljici. Nemoj brinuti! Moi e
doi na more i to bez ekanja na granici.
Shvatila sam da Europska Unija za mene i moju prijateljicu znai nastavak druenja i breg putovanja te da nijedan
politiar ne moe stati na put slobodnom kretanju graana
ma koliko bio moan i brzoplet.
Lucija Glad 8.c
uma letaka
Kae se: ume su naa plua. One mogu ivjeti bez nas, ali
mi bez njih ne moemo.
Svaki puta kada zamijetim potanske sanduie pretrpane
reklamnim letcima, sjetim se proizvodnje papira i unitavanja uma. A posebno me ivcira kad te letke vidim razbacane po ulicama.
Znam da je reklamiranje djelatnost koja zapoljava ljude, a
pojedinci zarauju raznosei letke. Trgovaki lanci, takoer
mnogima daju posao, ali svejedno alim zbog unitavanja
prirode bez koje ne moemo ivjeti.
Osim toga, letci mnogima koriste i pri kupovini. I moja

mama prelistava letke prije nego obavi kupovinu tada
usporedi cijene proizvoda u razliitim trgovinama, a onda
obavi kupovinu.
Ali, to s letcima kada zavri promotivno razdoblje?
Mislim da bi ti isti trgovaki centri trebali organizirati i
sakupljanje svojih letaka i zatim reciklirati papir. Tako bi
se zadrala radna mjesta, kupci bi bili informirani o popustima, okoli bi se manje zagaivao, a trgovaki centri bi se
nastavili reklamirati.
Emanuela Martinovi 7.a
Nasilje u koli
U dananje vrijeme u kolama ima mnogo nasilja meu djecom. Sve ee se dvoje uenika potuku oko obine sitnice.
Niti ne pokuavaju razgovorom rijeiti problem, ve odmah
pribjegavaju nasilju. Najee uenici problematinog ponaanja nau rtvu, a najgore je to im se esto pridruuje i vea
grupa drugih uenika. Vrlo je zabrinjavaju podatak da uenici fiziki nasru na svoje profesore.
Svi se pitamo to je uzrok tom problemu. Mnogi misle da djeca preko raznovrsnih medija (filmova, interneta, video igara,
novina) nasilje doivljavaju kao neto normalno i pozitivno.
Takoer djeca koja su izloena nasilju u svojoj obitelji ili ustanovi u kojoj odrastaju esto i sami postaju nasilni kada odrastu. Problem je kako pomoi takvom djetetu da izae na pravi
put. Ja mislim da im treba pomoi, ali mislim i da su nasilnici
prezatieni to im alje poruku da mogu raditi to hoe.
Smatram da bi svatko trebao snositi odgovornost za ono to

je poinio. Nisam za fiziko kanjavanje kao to se nekada kanjavalo niti za izopenje iz drutva, ali svakako treba pronai
uinkovitiji nain za rjeavanje takvih sluajeva.
Mislim da nasilniku trebaju pomoi strune osobe, ali isto
tako mora osjetiti teinu onoga to je uinio, a to moe jedino
kroz kaznu za uinjeno. Prvenstveno smatram da bi nasilnika trebalo biti mogue udaljiti s nastave da ne ometa ostalu
djecu koja u kolu dolaze neto nauiti. Zatim bi se obavezno
morao ispriati rtvi i rtvinoj obitelji. Tada slijedi kazna za
poinjeno. Najbolja kazna bio bi drutveno koristan rad npr.
ienje kole i okolia. Mislim da bi tada bilo manje nasilja
u kolama.
Viktor Antunovi 8.d
PUT K OVISNOSTI
U dananje vrijeme sve vie mladih, a i maloljetnika posee za aom ili bocom alkohola. Zato? ime ih alkohol privlai?
Potuje li se zakon drave? Moe li se kriti zakon, a ne biti
kanjen? Imaju li roditelji veze s tim?
Najvee zlo dananjice osim droge je i alkohol koji je sve
privlaniji i dostupniji maloljetnicima. U poetku su to male
koliine iz elje da se postigne bolje raspoloenje i da se uklope u drutvo. Poslije dolaze vee koliine jer misle kako bez
alkohola nema zabave. Kada konzumiraju alkohol, osjeaju
se slobodnije i zrelije to nije istina jer je to samo prolazno
stanje. Prelaenje s male koliine na veu pa jo veu pa jo
veu i sve tako dok te elje za alkoholom ne prijeu u ovisnost. Roditelji pak misle da njihovo dijete koje ima etrnaest, petnaest godina ne moe nabaviti alkohol. To, naalost,
nije istina. Iako i naoj dravi postoji zakon da se alkoholna
pia ne smiju prodavati osobama mlaim od osamnaest godina, alkohol opet dolazi u ruke maloljetnika. ak devedeset i sedam posto djelatnika zna za taj zakon, ali ih se vie
od polovice toga ne pridrava jer im je jedino bitna zarada.
Stop program je program koji se bavi prouavanjem loeg
ponaanja maloljetnika.
Od dvjesto osamdeset i etiri maloljetna ispitanika vie od

pola ih je uspjelo kupiti alkoholno pie samostalno ili uz pomo punoljetne osobe. Podatci su razoaravajui jer pokazuju da u urbanim i visokorazvijenim gradovima maloljetnici
piju vie od ostalih graana, a mladii i djevojke u jednakim
koliinama. Toliko konzumiranje moe dovesti do velikih
broja ovisnika u sljedeih godinu dana.
Ovaj problem se moe rijeiti tako da se uvedu otrije kazne
za one koji prodaju, a i za one koji kupuju alkoholna pia
maloljetnicima. Kako bi se izbjegla prodaja i kupnja alokohola maloljetnicima, trebaju se uvesti video nadzori u male
i velike trgovake objekte. Policija moe pridonijeti eim
untervencijama iza dvadeset i tri sata u zabaenijim dijelovima naselja i gradova. Ipak, najbolji nain da se to opijanje
sprijei, jesu ee provjere roditelja i vea kontrola nad djecom. Ako su roditelji ve posumnjali na to da njihovo dijete
ima problema s alkoholom, mogu ga poslati u udruge koje
pomau osobama koje su na putu k ovisnosti.
Anja Antunovi 8.c
Nezdrava prehrana
Jedan od najeih problema dananjice je nezdrava prehrana. Sve vie ljudi konzumira brzu hranu i nezdrave namirnice. Glavni uzrok tomu je nedostatak vremena. Ljudi su
prezaposleni i nemaju vremena pripremiti neto zdravo pa
najee objeduju u pekarnicama i restoranima brze prehrane. Mnogo je zdravije pojesti povre i voe, no veina to ne
smatra konkretnom hranom. Zbog nezdrave hrane sve je vie
pretilih i bolesnih.
Mnogo je naina kako rijeiti taj problem. Svi bi se trebali
bolje organizirati kako bi odvojili vrijeme potrebno za objedovanje zdravog obroka.
Tko se boji znanja jo?

Ove godine kolstvo je bombardirano reformama. Poevi od
mogueg uvoenja 9.razreda, preko ukidanja ocjena na polugoditu do uvoenja zdravstvenog odgoja u kole. Ali najvie
praine podigao je zdravstveni odgoj. Sveenici, roditelji pa i
neki uitelji prosvjeduju protiv zdravstvenog odgoja smatrajui kako su njihova djeca premlada da sluaju o spolnim odnosima, zatitnim sredstvima, trudnoi i drugim seksualnim
temama. To su, po mom miljenju, naivne osobe koje ne ele
prihvatiti injenicu da ive u vremenu u kojemu djeca u pubertetu znaju vie o tim stvarima nego to misle njihovi roditelji. Roditelji vie nisu toliko ortodoksni i veina otvoreno
razgovara sa svojom djecom o trudnoi, kondomima, a ni seks
vie nije tabu tema kao to je bio kad su oni bili djeca. Dananji napredak djece i njihovo poznavanje podruja spolnosti
njihovim roditeljima moda i nisu najugodniji, ali je jasno da
djeca u sve ranijoj dobi upoznaju seksualnost i da je to tema o
kojoj ne moemo utjeti i zatvarati oi pred stvarnou.
Ipak smatram zdravstveni odgoj nepotrebnim kao predmet
jer veina djece tim temama pristupa neozbiljno i predavanja
prou u smijehu. Prvi sat zdravstvenog odgoja u mom razredu
pokuala je odrati doktorica Kosanovi.
Odrasli bi za vrijeme pauze trebali spemati zdrave obroke

koji nee loe djelovati na njihov organizam, a sve manje
posjeivati mjesta za nezdravi obrok pojeden na brzinu. No
ljudi nisu samo prezaposleni nego i lijeni.
U kolama bi djeca trebala upoznati sve posljedice nezdrave prehrane u programu zdravstvenog odgoja koji je uveden
ove kolske godine. Uitelji bi trebali posvetiti vie vremena
zdravoj prehrani i naem zdravlju jer se zdrav nain ivota
ui od malih nogu.
Marina Ezgeta 8.d
Sve to smo taj sat uli znali smo ve otprije jer smo o tome
uili na biologiji. Sumnjam da e roditelji i sveenici prosvjedovati protiv sata biologije. Velik utjecaj na nae znanje
o temama zdravstvenog odgoja imaju javni mediji, a posebno televizija i Internet. Iako se filmovi koji prikazuju sadraje
neprimjerene malodobnicima prikazuju u kasnijem terminu,
roditelji ne mogu u potpunosti kontrolirati to njihova djeca
gledaju. Ako dijete neto zanima moe i treba pitati roditelje,
a njihova je dunost djecu pripremiti za ivot. Svaki roditelj
kojemu je stalo do sigurnosti svoga djeteta i koji ne eli da
njegovo dijete prerano odraste, posvetit e dovoljno vremena razgovoru s njim o moguim posljedicama neodgovornog
ponaanja. Mnogi roditelji izbjegavaju te teme oslanjajui se
na kolu, a kada im se prui prilika da to kola obavi umjesto
njih, protive se.
Moji vrnjaci i ja ve imamo dovoljno predmeta i preteku
torbu. Uz sve aktivnosti koje pohaamo uz redovitu nastavu
nemamo vremena za uenje novog predmeta. Tko moe izdrati toliki napor? Naa srea to je zdravstveni odgoj jo uvijek
eksperimentalan jer da se ocjenjuje mislim da bi i uenici poeli prosvjedovati protiv njega!
Sara Jela 8.c
(novinarski rad na Lidranu)
51
Klub ljubitelja putovanja

Na iduim stranicama itajte o iskustvima naih uitelja s putovanja. Svoj prilog njima dao je i jedan uenik 6. d razreda i
neka vam ba on bude poticaj da i vi u iduem broju Tratinice podijelite svoja iskustva otkrivanja svijeta s nama. Uivajte!
KRAKOW
Unato hladnom vremenu i niskim temperaturama, ove zimske praznike odluila sam posjetiti Poljsku, tonije grad Krakow. Prije sam
puno itala o tom prekrasnom gradu, puno sluala od ljudi koji su ga
ve upoznali i donijela vrstu odluku.
Krakow je grad u junoj Poljskoj, smjeten na obalama rijeke Wisle.
Nekada je bio glavni grad Poljske. Danas je vaan kulturni, gospodarski, komunikacijski i turistiki centar. Ima preko 20 kazalita,
nebrojeno puno crkava, oko 30-ak muzeja te je konkurent s Warszavom za kulturnu prevlast u Poljskoj. Jedan je od najstarijih i drugi po
veliini grad u Poljskoj. U Krakowu ivi oko 800 000 stanovnika .
Nacionalna valuta su zloty.
Krakow je poznat i kao studentski grad. Tijekom godine u njemu
boravi oko 100 000 studenata. To nije nita udno s obzirom da
je u Krakowu poznato Jagiellonsko sveuilite koje datira jo iz 14.
stoljea.
Povijesna gradska jezgra (Krakovsko staro mjesto) uvrtena je od
1978. u UNESCOV popis mjesta svjetske batine u Europi kao prvo
mjesto uope u svijetu koje je uvrteno na tu listu. Sredinje mjesto
stare jezgre je Rynek Glowny, jedan od najveih europskih srednjovjekovnih trgova. Rynek Glowny privlai ljude brojnim restoranima,
kafiima, suvenirnicama, starim kavanama u kojima moete sluati
glazbu Frederica Chopina, poznatog poljskog skladatelja. Na trgu se
uvijek dogaaju razliiti performansi u kojima uivaju tisue turista.
Trgom dominira uta zgrada Sukiennice. To je nekada bila sredinja
zgrada za trgovinu tkaninom (sukno) na tim prostorima, a u kojoj se
danas nalazi Nacionalna umjetnika galerija.
Na trgu se nalazi i crkva Svete Marije, specifina zbog dva potpuno
razliita tornja. Legenda kae da su je gradila dva brata koji su se
posvaali i svaki je za sebe izgradio toranj. U crkvi se nalazi jedan
od najveih oltara, izrezbaren od drva, a datira jo iz 15. stoljea.
Takoer je i sama crkva dijelom izgraena od drva jer se pazilo da
temperatura bude ugodna ljudskom tijelu ne sputa se ispod 36
stupnjeva. Na crkvenom tornju truba svakih sat vremena izae na
prozor i svira melodiju Zora svete Marije u spomen na mladog
trubaa kojeg je pogodila strijela neprijatelja. Ta se melodija naziva
jo i Krakowska himna.
Brdo Wawel s kraljevskim dvorcem i katedralom izuzetna je znamenitost Krakowa pod zatitom UNESCO-a.
Marije
Rynek Glowny (glavni trg): crkva Svete
ice
ienn
Suk
da
zgra
s dva razliita tornja i uta
U dvorcu su se est stoljea krunili i sahranjivali poljski kraljevi. Legenda kae da je dvorac stvoren u gnijezdu prodrljivog zmaja, a konano ga je ubio princ Krak, osniva Krakowa. Turisti mogu posjetiti
zmajevu pilju ispod dvorca.
Rudnik soli Wieliczka je mjesto koje zaista ostavlja bez daha i neto
to si ovjek ne moe priama predoiti. Izgraen je u 13. stoljeu i tu
se proizvodila sol do 2007. godine. Nalazi se oko 15 km od Krakowa i
to je pravi mali grad ispod zemlje. Sputate se nekoliko stotina metara
ispod zemlje, hodate ureenim hodnicima od soli prepunim raznih
skulptura od soli, npr. pape Wojtile i znanstvenika Nikole Kopernika.
Ima puno kapelica takoer isklesanih od soli. Rudnik ima oko 2000
prostorija koje su rudari klesali od soli za svoje potrebe, dok su radili
u rudniku. ak su i konje vodili u rudnik i isklesali im staje. Dolazite
i do skrivenog jezera. Ogromne dvorane isklesane od soli, lusteri od
soli, neto zaista nevjerojatno. U nekim od tih dvorana odravaju se
koncerti, sveane veere, doeci Nove godine. Zaista divni prizori!
Zadivi vas ogromna crkva pod zemljom s isklesanim jaslicama, motivima iz Biblije, Posljednjom veerom i oltarima. I sve to od soli!
Danas je rudnik dijelom pretvoren u muzej, a dijelom slui kao ljeilite za oboljele od plunih bolesti.
Putovanje u Krakow nemogue je bez posjete logoru Auschwitz -Birkenau, mjesta stradanja milijuna idova tijekom Drugog svjetskog
rata. Svaki bi ovjek, barem jednom u ivotu, trebao posjetiti ta mjesta. Doivljaj barem jednog djelia toga moe vas promijeniti i natjerati da se o puno stvari u ivotu jako zamislite. Koncentracioni logor
Dvorac Wavel s crkvom

Auschwitz-Birkenau bio je najvei koncentracioni logor za unitavanje idova za vrijeme nacistike okupacije Poljske od 1939. 1945.
godine. Danas su dijelovi tog kompleksa muzej i od 1997. godine
pod zatitom UNESCO-a i na popisu svjetske batine UNESCO-a.
Logor je danas mjesto meunarodnog susretanja svih istraivaa holokausta i spomenik rtvama nacistikog progona idova, kao i svih
ljudi protivnika nacizma. Ne ponovilo se nikada i nikome!!!
Opisala sam samo dio ljepote i znamenitosti koje ima Krakow. Jo se
jako puno moe doivjeti i pisati o tom gradu kazalita, galerija, zabave, lijepih trgovina, kako onih s modernim tako i onih s folklornim
artiklima.
To je grad za istraivanje, uivanje, kupnju i etnju u prolost.
Pedagog: Jasna Pipini, prof.
52
Moje ljetovanje
16. lipnja 2012. krenuli smo prema
sjevernoj polarnici. Najprije do Zagreba po kamper, a zatim kroz: Sloveniju, Austriju, Njemaku i Dansku.
U Danskoj smo gledali ogromne mostove, to je stvarno lijepa zemlja, ne
s velegradovima ve s manjim naseljima.
Jedan od takvih mostova tvorio je granicu sa vedskom. U vedskom gradu
Gteborgu smo posjetili nae prijatelje koji tamo ive, a onda nastavili.
Kad smo doli do polarnice, sve je
izgledalo kao Mordor iz Gospodara
prstenova samo sa puno snijega. Zastali smo kod znaka koji nam je govorio da smo na putu za polarnicu,
a onda smo uli u suvenirnicu punu
prepariranih ivotinja koje ive na dalekom sjeveru.
Novac u Norvekoj je kruna i ima vrijednost od tono 1 kune pa si mislite
koliko je skup sladoled u kornetu od
20 kruna.
Nastavili smo put i prolazili kraj mnogo fjordova (slapovi karakteristini za
Norveku) do najvie sjeverne toke
naeg kontinenta gdje smo se malo
zadrali.
Zastali smo na velikom slapu po imenu Tnnforsen, slikali ga, a i dugu

koja se pojavila, napunili boce istom
vodom, kupili kou irvasa i nastavili
put do Stockholma.
To je grad koji lei na vie od 1000
otoia. Razgledali smo ga i pogledali
ogromne palae te obili Junibcken,
muzej posveen priama Astrid Lindgren. Iz Stockholma smo se ponovno
vratili do Gteborga, gdje smo kod
naih prijatelja ostali idue 2 noi.
Onaj dan izmeu iskoristili smo za
posjet Universeumu, vrlo zabavnom
i pounom mjestu spoju muzeja i
velike igraonice.
Idui dan smo se dovezli do baltike
luke Karlskrone, odakle smo Stena line-om plovili tijekom noi od
vedske do Poljske.
U Poljskoj smo posjetili Krakov, jedan od najveih gradova Poljske.
Simbol mu je zmaj od Krakova koji je
terorizirao Krakov i njegove stanovnike dok se jedan kuhar nije dosjetio da
jako zaini janje za zmaja, pa kad je
zmaj pojeo janje, napio se vodom iz
oblinje rijeke Visle dok nije eksplodirao.
Tamo su bili ogromni vrtlozi koji nastaju ulijevanjem Atlantskog oceana u

jedan od tih fjordova svaki put kad je
plima.
Blizu Krakova je rudnik soli koji je

bio jako vaan za srednji vijek kada
je sol bila skupa i nedostupna. Postoji
legenda o tome kako je rudnik nastao, ali je preduga za prepriavanje.
Na povratku juno vie smo

bili u vedskoj, vidjeli irvase (ivotinje kao manji sobovi).
U rudniku su bile svakakve skulpture,

ak i cijela prostorija koja izgleda kao
unutranjost crkve u kojoj je sve od soli.
Sve smo mogli lizati osim skulptura i

hodnik, pa sam navalio na lizanje!
Zatim smo ili u Auschwitz, mjesto
gdje su nacisti ubijali idove, Slavene i Rome iz cijele Europe. Prisiljavali
su ih da rade, a kad vie nisu mogli,
strijeljali su ih ili ih slali u komore
za tuiranje gdje je su umjesto vode
stavljali plin od kojeg bi umrli. Bilo
je tuno gledati to su im radili dok o
tome gotovo nitko nije znao.
U nastavku putovanja prolazili smo
kroz visoke tatre u junoj Poljskoj i
Slovakoj, pa kroz niske tatre u Slovakoj, izali u Panonsku nizinu i njome dalje na jug, sve dok nismo doli
do Budimpete.
Doli smo u kamp i prenoili. Sljedei
dan smo razgledavali grad, preli Lanani most preko Dunava koji je prije
dijelio Budim i Petu, posjetili Trg heroja koji je pun spomenika povijesnih
neprijatelja Hrvatske.
Onda smo ili do Balatona, poznatijeg kao maarsko more. To je dio
putovanja gdje smo se malo kupali u
jezeru. Bila su tamo dva vodena tobogana i jedan manji bazen za djecu.
Nije ba najbolje mjesto za kupanje,
ali su zato patke i labudovi koji su plivali sa svojom mladunadi uivali.
Za kraj smo vidjeli kurto kola, neto kao slatki kruh s okoladnim mrvicama i pee se na rotiju. Da - na
rotilju.
Jo smo jednu no ostali tamo, a zatim se vratili u Zagreb ostaviti kamper. I vratili se kui.
Goran Prpi 6.d
Idemo na sjever (bez Gorana Milia)

Poetak je kolovoza. Znojimo se na tridesetak
stupnjeva. ini se, pravo je vrijeme za put na
sjever! Destinacija Nodrkapp najsjevernija toka Europe.
Preko interneta na stockholmskom aerodromu Arlanda rezervirali smo auto za put. Planiramo preko vedske i Finske u Norveku,
do Nordkappa pa natrag, norvekom obalom, a zatim, kroz vedsku untruanjost, opet
do Stockholma. Izraunali smo da bi nam
za tu turneju trebalo biti dovoljno 10 dana
ako vozimo dnevno 400-500 km. U vedskoj
prijestolnici ostat emo dva dana. Raunajui
jo dva dana puta autom do Venecije i avionom, preko Amsterdama do Arlande i natrag,
na put potrajat e 12 dana.
Uzeli smo atore, vree, luftmadrace, jakne i
toplu odjeu sve uobiajene stvari za kolovoz i put pod kotae.
Prvi dan.
Autom do Venecije pa avionom do Amsterdama gdje smo obavili brzinsko etverosatno razgledavanje. Dojam? Puno,
puno vode, mostova, arenih fasada i
mladih ljudi. Ljupko!
Iz Amsterdama, popodnevnim avionom
stigosmo na Arlandu. Spavamo u aerodromskom prenoitu.
Drugi dan.
Avantura poinje! Jedino sigurno to
imamo je renta-a-carova KIA CEED
i hrpa prtrljage. Vadimo karte vedske, Finske i Norveke i uzdajemo se u
navigatora Lea. Vozimo se uz vedsku
obalu, pjeanu i pitomu s mnogobrojnim
otoiima i neizbjenim galebovima.
Zastajemo u Uppsali sveuilinom gradu
gdje bez uspjeha traimo moju bivu uenici Katju koja radi na odsjeku za matematiku
(naravno, a to bi drugo!). Ljeto je i Katja je,
za razliku od nas, u Hrvatskoj. Nastavljamo
prema Umei. Gradovi su slini, irokih uklica, s mnotvom parkova (vjeverice skau oko
etaa) i monumentalnih zgrada od cigle ili
kamena. eemo na ugodnih 19 stupnjeva, a
nae lampave slavenske due ude se urednosti i istoi koja posvuda vlada.
Spavamo u kampu u blizini Sundsvala, u atorima na pijesku, uz obalu Botnikog zaljeva. Kampovi su, za razliku od svega drugoga,
jeftini i naravno, tipino skandinavski uredni. Nadamo se da kupanje u brrrrrr moru
nee ostaviti posljedice.
Trei dan.
Ulazimo u Finsku, a vrlo brzo smo 6633 sz,
tj. u polarnom krugu koji se na jeziku Samija
zove Napapiiri. Samiji su priznati kao autohtoni narod (neto poput Indijanaca, Aboridina ili Inuita), a mi ih znamo pod nazivom
Laponci.
Priroda je krasna, red vode, red smreka, red

irvasa (sobova) i tu i tamo pokoji los (kojeg
mi nismo imali sree vidjeti u prirodi).
Spavali smo u Haparandi, u kampu uz rijeku
i xxl komarce.
etvrti dan.
Preli smo u Norveku. Cesta vijuga uz velianstvene fjordove (zaljeve) iza nepreglednih
uma smreka i breza. Stiemo u grad Altu
poznatu po prapovijesnim crteima koji datiraju jo iz kamenog doba, a na popisu su
UNESCOV-e svjetske batine.
Nastavljamo dalje prema sjeveru, sve su rjee ume breza, a sve ee vidimo prelijepe
irvase pustenih rogova. Sve je hladnije i sve je
manje vegetacije, sada su to uglavnom liajevi, mahovina i vrijesak. Predveer stiemo u
Repvag, ribarsko seoce s nekoliko razbacanih
drvenih kuica. Ispred kua, na trijemovima,
sue se bakalari i mree. Na obali ribari, suncem i vjetrom izbrazdanih lica, vade mree
pune ribe i ogromnih rakova kraba. Spavamo u hladnoj kamp kuici, uz fijuk ledenog
sjeverca.
Peti dan.
Evo nas pred ciljem! Kroz klaustrofobini
6800 m dugaak tunel dovezli smo se do ulazne rampe za Nordkapp. Cijene ulaznica su
tipine Norveke (uasno skupe), za nas etvero gotovo 1000 kn. Ali, smireno plaamo,
jer, doli smo vidjeti najsjeverniju toku nae
stare dame Europe. Nalazi se na 72 s.z.. To
je klif 307 m visok koji stri gotovo okomito
iz mora. Slikamo se na samom vrhu i gledamo zapjenjeno more s divljenjem i strahopotovanjem dok iznad nas povremeno prolijeu blune i galebovi.
Slubeno, postoji i sjevernija toka na kontinentu, ali je nepristupana pa su Norveani,
za potrebe turizma, Nordkapp proglasili sjevernom kapom Europe. So, let it be!
Norvekom obalom vraamo se preko Honingsvaga prema Narviku kroz bezbrojne
fjordove obilazei esta stada irvasa.
Noas emo spavati u malom kampu na jezeru.
esti dan.
Opet se vozimo i vozimo uz fjordove. Toliko
ih je da su nam ve pomalo dosadili. Ipak,
stajemo uz veliki fjord Bjervik uglavnom
zbog fotografiranja za obiteljski album.
Putem nailazimo na POLAR ZOO gdje na
velikom prostoru obitavaju ivotinje polarnog kruga. Vidjeli smo polarne lisice, medvjede, razne ptice i prvi put losa ogromnu
kravetinu sjevera, te vukove koje je iznimno
teko vidjeti u prirodi. Uz pratnju vodia
mogli smo ui u dio ograen za vukove, nahraniti ih pa ak i podragati.
Iz Narvika prebacujemo se opet u vedsku, a
noimo u kampu u Pilijarvi.
Sedmi dan.
U mjestu Galivare razgledali smo protestantsku crkvu. Jednostavnija je i skromnije ukraena od tipine katolike crkve. U jednom
dijelu crkve je igraonica za djecu, a na ulazu
se vjernici i posjetitelji mogu posluiti kavom
i keksima.
Nakon stotina km vonje uz
smrekove ume, rijeke i jezera
stiemo u Arvidsjaur nae veeranje prenoite. Ela se kupa u
jezeru.
Osmi dan.
Naputamo Lapland i vozimo se
prema Uppsali. Ovaj dio smo ve
vidjeli pa vas neu zamarati dodatnim opisima.
Spavamo u kampu, prvi put s TV i
saznajemo za nae zlatne olimpijce
S. Perkovi i G. Cernogorza. Veselo
je nae hrvatsko srce!
Deveti i deseti dan.
Stoemo u Stockholm. Grad je prekrasan.
Stara gradska jezgra pomalo podsjea na
Prag. Vidjeli smo kompeks kraljevske palae i
gradsku vijenicu gdje se dodijeljuje Nobelova nagrada te Vaasa Museum (na brodu koji
je potopljen neposredno nakon porinua).
Spavali smo u kampu u predgrau Stockholma.
11. dan
Vraamo se kui! Valjda od uasnih i bolno
visokih cijena razboljee se i naa crijeva. Na
aerodromu smo zamolili da nam pokuaju
osigurati let kui jedan dan ranije. Omoguili su nam to, naravno, uz nadoplatu. Ukrcavamo se u avion do Amsterdama pa jo
jednom, do Venecije.
U Veneciji nas eka auto. Umorni smo, pere
nas viroza. Vozimo se kui, a do Trsta nam
Francuzi otee zlato u rukometu. Ma, nema
veze glavno da mi stiemo doma. Kod kue
je ipak najljepe!
Ines Kova
54
Australija
Ove sam godine za zimske praznike odluila otii u Australiju posjetiti
svoju rodbinu. Ve dugo vremena mi je to bila velika elja i napokon mi
se ostvarila. Skoro mjesec dana boravila sam u Melbourneu, milijunskom gradu i drugom po veliini u Australiji, koji me oduevio. Ispunjen
je razliitim kulturama i toliko susretljivim i prijateljskim ljudima kojima je vano da se u njihovom gradu osjea kao kod kue. Posjetila sam
razliita mjesta, glavni kolodvor na Federation Squareu, poslovni centar grada, kolibu ovjeka koji je otkrio Australiju Jamesa Cooka, najvii
neboder Eureka skydeck, rijeku Yarru, zatim razne restorane, muzeje,
shopping centre, itd. Takoer sam posjetila i neke oblinje gradove koji
su poznati po turizmu, a naravno nije izostao ni susret sa najpoznatijim
ivotinjama u Australiji, klokanom i koalom na Phillip Islandu. Puno bi
jo mogla nabrajati to sam sve vidjela i doivjela, i iako je jako daleko, sa
sigurnou mogu rei da je to zemlja u kojoj svatko moe pronai svoje
mjesto za ivot.
Helena Dorii
Istanbul
Za ove proljetne praznike odluile smo posjetiti Istanbul.
Krenule smo autobusom iz Rijeke u pravcu Beograda. Tu
nas je ekao vodi s kojim smo proetali Kalemegdanom
prekrasnim parkom na uzvisini s ostacima srednjevjekovne
tvrave i pogledom na Adu Ciganliju, rijeke Dunav u koji
se ulijeva Sava i Beograd, a zatim se spustili u Knez Mihajlovu ulicu koja nas je podsjetila na na Korzo.
Drugi dan uputili smo se u Bugarsku gdje smo se na nekoliko sati zaustavili u Sofiji u kojoj nas je takoer ekao
vodi i upoznao s tim lijepim gradom.
Tada smo konano krenuli put Istanbula. Odmah nakon
to smo ule u grad, prvi dojam je bio prekrasno. Veliki
grad, drugaija kultura, pristojni ljudi i prekrasne graevine okruene zelenilom u samom
centru gdje se u razmaku od nekoliko stotina metara nalaze Topkapi
palaa (sjedite sultana do sredine
19. stoljea okrueno zidinama, vrtovima, sa sultanovim prostorijama
odvojenim od harema ba kako se
vidi u seriji) te Aja Sofija i Plava
damija jedina koja ima 6 minareta i u kojoj se uz jo njih oko
2300 mole graani muslimanske
vjeroispovijesti.
Danju i nou grad ivi istim tempom, ulice pune ljudi, automobila,
na svakom koraku duani s odjeom na tri kata, ulini prodavai
sa kolicima punim voa, povra i
peciva i nosai aja sa tacnom punom alica aja ba kako se moe
vidjeti u turskim serijama. Poseban doivljaj.
Posjetile smo i
Dolmabahe palau koja se nalazi na samoj obali
Bospora i izgleda grandiozno,
izvana okruena
prekrasnim vrtovima, a iznutra sa
krasnim namjetajem, staklenim
stubitem i jednim od najveih kristalnih lustera u Europi
koji tei 4 i pol tone. U njoj su ivjeli sultani nakon to su
se iselili iz Topkapi palae, a tu je umro i njihov predsjednik Ataturk.
Jo jedan poseban doivljaj je bila
vonja Bosporom, jer se s morske
strane vidi veliina grada, prekrasne palae uz samo more, jedan od
8 najveih visei mostova na svijetu i kulturne znamenitosti. Zadnji
dan smo bile na mjestu koje svakako
treba posjetiti da se doivi ar starog
Istanbula i vidi kako se trgovina odvijala stoljeima unazad, a to je najvea zatvorena trnica, poznata Kapali ariji sa velikim brojem duana
punih koe, karakteristinih alica za
ispijanje aja, srebra i zlata i suvenira
karakteristinih za Tursku.
Svakako emo se jo jednom vratiti u
ovaj prekrasni grad jer uvijek nedostaje vremena za vidjeti sve ono to bi
trebalo.
Dubravka najdar i Lara Dubrovi
Kuba
Proteklog ljeta, povea grupa mojih prijatelja, poznanika i ja uputili smo se
na veliko prekooceansko putovanje na Kubu. Kuba je otona drava koja
broji vie od 1500 otoka i otoia, no glavni istoimeni otok ini 95 posto ukupne povrine Kube. Okruena je Meksikim zaljevom, Karipskim
morem i Atlanskim ocenom. Ona je najvei i najzapadniji otok u Velikim
Antilima, nalazi se na ulazu u Meksiki zaljev, izmeu poluotoka Yukatan i
Floride. Povrina Kube je oko 100 860 km2 pa je povrinom gotovo duplo
vea od Republike Hrvatske.
Kuba je jedna od rijetkih socijalistikih drava. Predsjednik drave je Raul
Castro koji je na toj poziciji zamijenio svog poznatijeg brata Fidela 2008.
godine. Slubeni jezik Kube je panjolski jezik.
Tijekom cijelog putovanja bili smo smjeteni u sobama koje iznajmljuje
lokalno stanovnito. Za takav nain smjetaja odluili smo se zbog ekonominosti (znatno je jeftinije od hotela) te zbog boljeg upoznavanja lokalnog
stanovnitva, kuhinje i obiaja. Prvi grad koji smo posjetili bio je glavni grad
Kube Havana ili La Habana. Prvo to smo osjetili odmah po izlasku iz aviona je 100% vlaga i visoka temperatura. Kuba je tropska zemlja i kia je vrlo
uestala pojava, pogotovo u srpnju i kolovozu. Gotovo da nije proao ni
jedan dan bez kie i izrazito neugodne vlage zbog kojeg se pet minuta nakon
tuiranja osjea prljav i ljepljiv.
Stiemo ispred zgrade u kojoj smo iznajmili sobe. Vrata nam otvaraju vrlo
dragi i veseli ljudi te nas vode u nae sobe. Sobe su vrlo uredne i iste, no
s obzirom na veliko siromatvo vrlo oskudno opremljene. Gotovo sve sobe
imale su klima-ureaj koji nas je spaavao tijekom vruih noi, no s obzirom
na vrlo zastarjelu tehnologiju dobro bi nam bili doli i epii za ui. Zanimljivo je da uglavnom nemaju stakla na prozorima pa se dosta velika koliina
energije iz klima ureaja uzaludno gubi.
Nakon to smo se naspavali, sputamo se na doruak. Gazdarice kua spremale su nam svako jutro doruak. Nakon nekoliko dana postalo nam je jasno da e doruak svih dvadeset jutara biti identian. Svjei sok od tropskog
voa, svjee narezano voe, omlet, panin, maslac i med. Zanimljivo je da u
cijeloj dravi postoji samo jedna vrsta maslaca i jedna vrsta meda, te jedna
vrsta kruha. Dakle, svaki dan isti doruak.
Kreemo u obilazak glavnog grada. Na ulici i na zgradama koje su u vrlo
zaputenom stanju vidi se neimatina i siromatvo stanovnita, no istovrememo monumentalnost zgrada otktiva i bogatu povijest grada. Centar grada,
Stara Havana ili La Habana Vieja, je pravo turistiko odredite. Ureena je
glavna etnica, puna trgovina, kafia i restorana. Mnogi obnovljeni trgovi
mame mnotvo turista. Cijeli centar je obnovljen i obojan vedrim bojama.
La Habana Vieja najbolje je ouvan panjolski kolonijalni kompleks na cijelom amerikom podruju, a 1982. godine proglaen je svjetskom batinom
i pod zatitom je UNESCO-a. Mnoge stare zgrade pretvorene su u muzeje,
a u obnovu proelja uloeni su milijuni amerikih dolara. Te epitete se ne
mogu pridruiti ostatku grada u kojem ima puno manje tursita. Tamo vladaju siromatvo, sive i polurazruene kolonijalne zgrade.
Taksisti voze prastare amarike automobile koje u Europi moete nai iskljuivo u muzejima ili old timer klubovima. Glavno prijevozno sredstvo
za turiste je taksi u obliku automobila, kokotaksi ili pak bicitaksi. Jo jedna
od nezaobilaznih znamenitosti Kube su bezbrojini grafiti, spomenici, biste,
natipsi, alice ili majice s otisnutim portretima poznatog revolucionara Che
Guevare i Fidel Castra. Gdje god se okrenete naii ete na njih.
Veernji obilazak je sasvim druga pria. Havana je grad koji odie prolim
vremenima, uzbudljivim nonim ivotom te srdanim stanovnicima. Iako siromani, Kubanci su vrlo veseli i energini ljudi. Glavna nacionalana zabava
svake veeri je ples salsa. Salsu pleu djeca od najmanjih nogu i ne postoji ni
jedna osoba koja ju ne zna plesati. Divno je vidjeti sve te ljude koji savreno
pleu. Naravno, i turisti se okuavaju u plesu. Neki dosta nespretno, a neki
vrlo vjeto pokazuju korake nauene na teajevima salse u svojim domovinama. Ako zapleete na ulici, ne samo da vas nitko nee udno gledati, nego e
vam se ubrzo i drugi pridruiti. Nakon ponoi, svi kafii zatvaraju svoja vrata
i zabava se seli u Casa dela musica (Kua muzike) gdje se salsa plee do ranih
jutarnjih sati, a kako vrijeme odmie mogu se uti i neki drugi, zapadnjaki
ritmovi. Uz salsu tu je nazaobilazno nacionalno pie rum. Kubanci rum konzumiraju svkodnevno u raznoraznim oblicima i koktelima. Rum i cigarete
(duhan) su glavni kubanski izvozni proizvod, velika veina proizvedenog se
izvozi pa time ini vanu stavku ekonomije.
Nakon brunog ivota glavnog grada autobusima ili kombijem kreemo
u proputovanje kroz zemlju. U unutranjosti zemlje prevladavaju tropske
ume, plantae duhana i predivni krajolici, dok se na obali mora mogu nai
mnoge pjeane plae koje zapljuskuje valovito otvoreno more uz stalni vjetar . Na putu smo isprobali mnoga kubanska jela, koja su vrlo jednostavna,
bez previse zaina i dodataka (ponovno posljedica oskudice). Uivamo u
specijalitetima mora kao to su jastog, kozice, riba i to gotovo svakodnevno.
Spomenuta jela se pripremaju identino u svakom kutku zemlje.
Drugi veliki grad koji posjeujemo je Santiago de Cuba. Kao i u glavnom
gradu, centar je ureen i obnovljen, prepun povijesnih i arhitekstonskih znamenitosti. Dolazimo u vrijeme karnevala. Karneval na +30 je jedan savim
drugaiji doivljaj od naeg zimskog karnevala. Ogromne avenije su prepune
ljudi, alegorijskih kola i makara. Glazba dopire sa svih strana, a mnotvo se
giba u ritmu salse
S obzirom na to da smo se odluili na putovanje u vlastitom aranmanu i
smjetaj kod lokalnog stanovnitva, doivjeli smo mnoge neobine situacije
i dogaaje.
Veina turista koji odlaze na Kubu smjeeteni su u hotelskim rezortima koji
su ureeni posebno za turiste, imaju ureene plae, hrana i poslugu te im
nude i izlete.Sve je to lijepo, ali na taj nain se ne moe doivjeti mnoge stvari
koje smo mi doivjeli i vidjeli naim nainom putovanja. Upoznati nain ivota, kulturu i razmiljanje lokalnog stanovnitva, posjetiti mjesta na koje vas
agencije nee voditi. Primjerice, posjetiti malo ribarsko mjestace etrdesetak
kilometara od grada koje je slavnog pisaca Ernest Hemingwaya inspiriralo za
pisanje djela Starac i more. Stei dojam kako zaista ljudi ive na Kubi. Uvidjeti prednosti i mnoge nedostatke represivnog reima brace Castro. Jedan
mladi Kubanac nam je ovako objasnio stanje na Kubi:
Zamislite balon. U tom balonu se, izolirana, nalazi Kuba. Ostatak svijeta
se nalazi izvan tog balona! Mislim da je to najbolji opis stanja na Kubi koji
sam uo.
Svakako je vrijedno posjetiti Kubu i to ubrzo, dok je jo komunizam na snazi
i dok globaizacija nije ulinila od Kube ono to je uinila od veine ostatka
svijeta, barem onog razvijenijeg u kojem i sami ivimo.
Ovo putovanje zakljuimo jednom lijepom izrekom sv. Augustina:
Svijet je poput knjige. Oni koji ne putuju su proitali samo jednu stranicu.
Aljoa Matuli
Nebeske stranice
Isus i ja
Trudim se imati to bolji odnos s Isusom
Kristom. Svoj odnos s Bogom postiem tako
da svaku nedjelju idem na misu i da se redovito molim, ali uvijek je tu prisutan grijeh.
Svi mi grijeimo pa tako i ja. Grijeh moe
pokvariti odnos mene i Boga, ali i ne mora.
Ako se redovito ide na ispovijed, brige nema.
Da nema grijeha, ne bi bilo ni ispovijedi.
Znam da e mi Bog uvijek oprostiti, ako se
iskreno pokajem i ako primam Svetu priest.
Marina Nikoli 7.a
Nebo je granica, jedna velika

praznina koja nas razdvaja. Grijehom ta praznina postaje sve
vea, a ispovijedanjem se smanjuje. Molitvom nestaju sve granice i sve to nas razdvaja to nas
povee. Vjera prema Isusu Kristu
je toliko jaka da nema te snage
ni moi koja nas moe zauvijek
razdvojiti.
Uvijek emo biti razdvojeni, ali
u molitvi spojeni.
Antonela Ronjga 7.a
Janjica Rupi 3.d
Hm...svata.
Malo se alim, iako je to i istina. Razdvajaju me serije, glazba, igrice, itd.
Zabava je prava rije kojom bih najbolje opisala to me razdvaja od Isusa.
Iskreno, po Svetom pismu se vidi da
je Isus dobar, ali nije i zabavan. Kada
trebam ii u crkvu na misu, drae mi
je ostati kui i zabavljati se.
Jednostavno, nitko ne bi rekao da
sam lijena, iako jesam i to jako.To je
jedna od mojih mana.
Evo, mislim da je ovo dovoljno teksta
da se shvati to me razdvaja od Isusa.
Ivona Renduli 7.a
Leonardo osi 3. d
Nikol Leoni 3.c

Danas se mi ljudi mnogi naim postupcima
razdvajamo od Isusa Krista.
To su najee brige o novcu i kako zaraditi,
samo brinemo o ratovima,
ogovaramo, prostaimo, a najgore je to to
smo prestali brinuti o vjeri.
Moji postupci koji me razdvajaju od Isusa
Krista su ogovaranje i prostaenje, koji nisu
tako esti, ali svejedno su grijeh. Najvie to
me razdvaja je to to ne odlazim redovito
na nedjeljnju misu.To pokuavam ispraviti
i elim to ee ii na misu . To obavezno
moram popraviti. Istina je da nisam bila na
ovoj nedjeljnjoj misi, ali ii u na sljedeu,
ispovjedit se zbog toga i nadam se da e mi
Isus Krist i Bog oprostiti.
Emanuela Martinovi 7.a
to me razdvaja
od Isusa?
to je sloboda?
Sloboda je za mene initi sve to elim, ali da ne smetam ljudima oko
sebe, da ne inim zlo drugima.
Kad smo slobodni, nitko nam nita ne nareuje. Kad smo slobodni,
moemo pomagati ljudima oko sebe,
roditeljima, bratu, sestri da oni to od
nas ne trae. Tako inimo dobro.
Biti slobodan ne znai da slobodno

moemo ulaziti u tuu privatnost,
biti zli prema drugima, vrijeati, zafrkavati, ismijavati ili initi tetu dtugima.
Biti slobodan znai initi dobro i
tako pomagati ljudima oko sebe.
Ivan Babi 7.b
Kakvog branog druga elim

elim lijepog, pametnog, dobrog i bogatog mua. elim da ima predivne plave oi, lijepu crnu kosu, predivan osmijeh, i naravno, da ima smisao za humor.
elim da ima stila i da mi bude vjeran.
elim da bude romantian, da se jako
volimo i da smo spremni sve uiniti jedno za drugo.
Voljela bih da bude njean i da bude tu,
za mene, kad ga trebam i da zna kad me

treba potrebno pustiti samu. elim da
me uvijek titi i da ponekad bude ljubomoran. elim da mi stalno govori lijepe
rijei, da me uvijek tjei .
elim da me ljubi i grli bez razloga. Kad
me pogleda u oi, da tono zna to mi
treba.
Lara Milavi 7.a
Ja oduvijek sanjam da je moja budua supruga fotomodel. To bih htio jer bi ona
tada imala puno novaca i bili bismo poznati u svijetu. I ja bih krenuo eninim
stopama i postao fotomodel. Na bi brak
bio savren, kao iz bajke. Nekad bi nam se
novinari popeli na vrh glave traei neke

sone novosti. Imali bismo vile du obale
Europe, a najvee bi bile na Hawajima i
Miamiu.
Patrik Martinovi 7.a
UZORI
Meni je uzor profesorica iz povijesti. Ona je jako simpatina i ljubazna. Voli pomagati i smijati se.
Uvijek nam sve na brzi nain olaka
i pomogne. Ona mi je najdraa uiteljica. Voljela bih biti poput nje.
Uvijek nam sve lijepo objasni. Nije
krta na dobrim ocjenama, s tugom
preda lou ocjenu.
Martina Zdjelar 5.b
Moj je uzor uiteljica Radosna.
Iako volim i druge predmete, neke
moda i vie od hrvatskog jezika,
ona nas potie da vie uimo. Tako
neemo imati problema u viim
razredima. Volim pisati sastave, ali
ih ne volim itati pred razredom.
Volim itati, ne preduge, a i ne prekratke, pustolovne lektire. Jo nikada nisam dobio negativnu ocjenu iz
hrvatskog jezika, zato jer to uim.
Uz to pamtim na satu.
Antonio ipi 5.b
Moja razrednica je moj uzor. Ona
mi pomae engleski kad ga ne
znam. Jako je dobra razrednica.
Kada se netko u razredu svaa,
onda ona to raspravi. To mi se jako
svia kod nje.
Matea Davidovi 5.a
Moj je uzor profesor geografije
Oliver Kvasina. Razlog je tome to
jako volim geografiju, a on me ve
puno toga nauio.
On jako dobro poduava, a dokaz
za to je to sam ja bio na kolskom
natjecanju i postigao jako dobar
uspjeh. On je meni najdrai profesor i svaki se put veselim njegovim satovima. Najdrae mi je kada
ponedjeljkom ujutro imamo blok
sat. Volim geografiju i svaki se put
potrudim da kaem neto to nitko
ne zna kako bih pokazao profesoru
svoje znanje. Jako volim geografiju,
osobito profesora Olivera.
Nikola Dambo 5.a
Uzor mi je bila uiteljica Rina
Afri. Uiteljica nas je dobro uila, sve je lijepo objasnila. Nauila
nas je puno toga: kako se moramo
ponaati, prola je kroz puno svaa, tua koje je odmah rijeila. Bila
je pravedna i davala kazne onima
koji su to zasluili. Kod uiteljice
se lako uilo, a nije davala teke ispite. Htjela bih da ju jo imam jer
mi je bila veliki uzor. Meni je bila
najdraa, najbolja uiteljica i nikad
je neu zaboraviti.
Elena Lui 5.b
Uzor uiteljica mi je uiteljica iz
tehnikog zato to dobro predaje,
nije stroga a pogotovo jer volim
tehniki. Volio bih biti tehniar.
Uiteljica Katica Androevi je

moja omiljena uiteljica.
Borna Blaeni 5.b
Moj uzor je moja mama. Nije jako
stroga. Jako je brina, uvijek nasmijana. Kada imam neki problem,
ona mi pomogne, a kada se posvaam s prijateljicom ona me utjei.
Uvijek je pravedna. Ne ljuti se zbog
loih ocjena jer joj je vano da sam
se potrudio. Voli me i uvijek nae
rjeenje za sve.
Lorena Leoni 5.a
Meni je moj tata uzor. On me podrava u svemu to radim. Jako se
ponosim svojim tatom. On je varilac u tvrtci koja popravlja kruzere .
Moj tata putuje po cijelom svijetu.
Htio bih biti kao moj tata.
Leon Liina 5.a
Oboavam koarku i imam dva
uzora: Anamariu Romih i Antoniju
Dido. Nadam se da u kad narastem igrati koarku kao one i da u
postati koarkaica. Nadam se da
imam talenat i vjerujem da mogu
biti dobra kao i one. Anamari i Antonia idu zajedno u 8. razred. Osim
to odlino igra koarku, Antonija ak ima i prekrasan glas. Znaju
puno koarkakih trikova. Idu u
koarkaki klub Vikovo i one su
za svoje godite kapetanice cijele
ekipe. Uvijek mi daju savjete kako
da postanem bolja i bolja. Puno ih
volim i elim biti kao i one.
Mia op 5.a
Moj uzor - Frank Lampard
Frank Lampard je Britanac koji igra
za Englesku reprezentaciju i klub
Chelsea.
Kod njega mi se svia to je naao
svoje mjesto u Chelsea, nije poput
drugih nogometaa da prelazi u
drugi klub im mu netko ponudi
malo vie novaca.
On je, kako bi se to u nogometnom
svijetu reklo, playmaker, a i uz to
mnogo zabija.
Tomislav Mami 7.c
Jamie Oliver je kuhar koji je od kuhanja napravio jednu od najgledanijih TV emisija.
Jamie od svakidanjih jela radi specijalitete. Dodaje svoje zaine jer
misli da jelu daju bolji okus, miris...
U njegovoj seriji prolaznici kuaju
njegovu hranu i kau da je odlina,
ukusna, super...
Ba bih njegove specijalitete volio
kuati!
Jednoga dana bih volio kuhati poput njega.
Luka Bikupi 7.c
Ella valjek, 3. c
Ljubav je za mene sreca koja
spaja cijeli svijet.
Ljubav je u srcu i tiho apue:
voljeti moramo i svoje neprijatelje.
Lucija Prpic 3.c
Ljubav je za mene kad mi
uiteljica da peticu
i kad me mama poljubi.
Matija Terzi 3.c
Ljubav je
Ljubav je za mene neopisiva srea.
Za mene je ljubav kada mi netko
kupi neto.
Za mene je ljubav kad mi mama
svaki dan kuha.
Za mene je ljubav kad mi netko pomogne.
Filip Terzi 3.c
Ljubav je za mene kada nekoga

voli
i prihvaa bez obzira kakav je.
Kao sto Isus nas voli i prihvaa sa
svim manama i vrlinama.
Marko Kvaki 3.a
Tina Vuemilo, 3. a
Ljubav je za mene kad tata

doe s puta
pa nas zagrli i kad mama
kae da nas voli sve.
Paulo Marincel 3.c
Vjera je za mene vjera u Boga,

majku i oca.
Ja vjeru imam i u prijatelja svoga
jer vjerovati se mora.
Lucija Prpi 3.c
Za mene je ljubav srea, veselje,
toplina u srcu.
Vjera je za mene kada vjerujem
u Boga i u prijatelja.
Ella imievi 3.c
Vjera je za mene: kada vjerujem
u neto i kada vjerujem nekome.
Ja vjerujem - jer kada vjerujem
to mi se i dogodi.
Marko Radi 3.c
Vjera je za mene: kad netko ree
pa mu ja kaem da mu vjerujem.
Paulo Marincel 3.c
Vjera je kada potujem Boga,
kada vjerujem u njega
i kada radim to mi on kae. Ljubav je kada se svi vole.
Renata Hunak 3.b
Vjerovati znai da zna da postoji Bog koji te uva i

pazi. Vjerovati znai da misli kako su svi ljudi dobri.
Ivan Novak 3.a
58
SPORT
Biciklijada
i rolerijada
6.10.2012.
Sudjelovali su:
Marta Marelja
Antonela Ronjga
Marina Nikoli
Doris akovi
Ivana imunovi
Lara Milavi
Martina Trei
Natalia Pomor
Nora Boi
Karla Luci
Na rolerijadi je
1. mjesto osvojila
Lorena Jurii.
Klizanje
17.12.2012.
organiziran je zajedniki
odlazak 7a, 7b i 7c
razreda na klizanje u
grad Rijeku. Klizalo je 90 uenika pod
vodstvom Vali Boi,
Marice Brala i Indira
Patljak. Bilo je ludo i
nezaboravno.
Dora Lucia Nuji 7.c
KROS
Dana 28. 02. 2013. na Trsatu na
heliodromu odrao se kros. U
enskoj ekipi bile su Lana Miholjevi, Ema Joki Marelja, Antonia Dido, Anamari Romih, Petra
Vujovi i Nora Boi. Osvojile su
3. mjesto u PG. Muku ekipu
predstavljali su Filip Joki Marelja, Drago Toki, Halil Jaganjac,
Denis Hodi i Dominik Erbenik. Halil Jaganjac osvojio je 2.
NOGOMET
mjesto pojedinano, a sveukupno

su bili na 5. mjestu.
ODBOJKA
Dana 25. 02. 2013. odralo se kolsko natjecanje iz
odbojke. Na parket dvorane u Mavrincima izale su:
argonja, Lui, Vratovi, egota, Jela, Matijevi, Ravlija i Milardovi. Zavrile su na 5. mjestu.
Poluzavrnica u Mavrincima - dana 12. 02.

2013. na teren su izali: Toki, Ljevar, Zduni,
Kati, Joki Marelja, Jusi, ue, Kneevi,
Trava, Omerdi, Kata, Lazi, Jaganjac, Mari,
Erbenik, Hodi, Babi i Ravli. Osvojili su
5. mjesto u upaniji. Nisu se uspjeli plasirati u
zavrnicu PG jer su izgubili od Bakra i Frankopana
PLIVANJE
Dana 22. veljae 2013. na Bazenima Kantrida
odralo se kolsko natjecanje u plivanju. Nau
kolu su zastupali Marko Marohni, u stilu
kraul - zavrio 11., Rene Brmalj, u stilu leptir
takoer zavrio 11., Filip kopi, u stilu prsno
13., Antonio ipi u stilu leno 8. Sveukupno
su osvojili 8. mjesto.
Ritmiarke Nicol Biga, Doris Brinovi, Marta Marelja, Doris akovi, Antonela Ronjga
i Lara Milavi nastupile su na Matejni 2012.
Bile su pozvane od djejeg vrtia Zvoniica. Uz
nae ritmiarke nastupili su i zborovi.
59
KOARKA
Dana 26.02.2013. u dvorani na Kastvu na teren su istrale
koarkaice: Anamari Romih, Antonija Dido, Eliana Makovac, Ema Joki Marelja, Lucija Marinovi, Nora Boi,
Petra Vujovi, Brigita Kati, Mia Tomljanovi, Laura Bundalo, Ivana imunovi, Sara ogolj, Petra Badari, Lorena
Kraki, Natalia Pomor, Dora Lucija Nuji i Stella Jura.
Djevojke su pobijedile sve utakmice do sad i kreu dalje
u finale.
Dana 15.03. u dvorani na Kastvu odralo se finale. Nae
djevojke su se borile kao lavice i na kraju osvojile 1. mjesto
u upaniji. Bravo!
KOARKA M
Dana 15.03.2013. u sportskoj dvorani u Kastvu odralo
se kolsko natjecanje iz koarke. U naoj kolskoj ekipi
bili su sljedei uenici: Filp Joki Marelja, Karlo Nini,
Marin Spahi, Zvonimir Klasan, Ivan Buterin, Luka Prpi, Viktor Antunovi, Ivan Zduni, Halil Jaganjac, Roko
Krmpoti, Marin ili, Filip Starevi, Gabriel Omerdi,
Adrian Grbac, Lovro Krapi, Bruno Topi i Juraj Starevi. Deki su proli dalje i predstavljat e nau kolu i u
finalu.
Dana 15.03.2013. u dvorani na Kastvu odralo se upanijsko natjecanje. Nai su deki zavrili 2. u upaniji.
RUKOMET M
U sportskoj dvorani na Zametu odralo se kolsko natjecanje iz rukometa. Nau kolu predstavljala je ekipa: Halil Jaganjac, M. Starevi, B. Marijanovi, M. Blaevi,
D. Erbenik, I. Zduni, L. Volari, L. Starevi, L. Saron
Zori, A. Slavi, M. Mataija, P. Martinovi, L. Spini,
N. ukovi i G. Omerdi.
Dana 13.03.2013. u sportskoj dvorani na Zametu odralo se
finale u rukometu. Nai deki osvojili su 2. mjesto u PG.
Bravo deki!
RUKOMET
Dana 05. 03. 2013. u Opatiji odralo se kolsko natjecanje iz rukometa. Nau kolu su predstavljale rukometaice:
Emanuela Martinovi, Veronika Tiblja, Lana Miholjevi, Petra Vujovi, Ivana imunovi, Antonela Oani, Marta
Marelja, Antonia Dido i Anita Fili. Naalost nisu prole dalje.
60
STOLNI TENIS
Dana 30. 01. 2013. u Voloskom odrano je natjecanje u stolnom tenisu. Nau su kolu predstavljali: Marin Spahi, Dino imi, Edin ue,
Vito Mari.
STRELJATVO
Dana 03. 03. 2013. u dvorani 3. maj odralo se kolsko natjecanje u streljatvu. Nau kolu predstavljale su dvije uenice: Ivana i
Martina Zdjelar.
Natjecanja D Malik k. god. 2012./2013.

Voditeljica: Vali Boi
Poluzavrnice zavrnice
Rukomet (M) 2. mj. Primorsko - goranske upanije
Jaganjac, Starevi, Spahi, Marijanovi, Blaevi, Erbenik,
Zduni, Volari, ukovi, Saron Zori, Slavi, Martinovi,
Mataija i Spini
Koarka (M) 2. mj. Primorsko goranske upanije
Klasan, Buterin, Joki, Marelja, Nini, Prpi, Antunovi,
Zduni, Jaganjac, Krmpoti, Zili, Starevi, Spahi, Omerdi,
Grbac, Krapi i Starevi
Koarka () Prvakinje upanije Primorsko goranske
Romih, Dido, Jorki Marelja, Marinovi, Boi, Vujovi,
Kati, Tomljanovi, Bundalo, imunovi, Makovac, ogolj,
Badari, Kraki, Nuji i Pomor
Koarkaice D Malika bile su u Gospiu 15.04.2013. na
meuupanijskom natjecanju gdje su odigrale utakmice: D
Malik D Karlovac (55:36)
Tada su izborile finale gdje su igrale protiv D Velebita (Gospi) D Malik (Vikovo) (33:48)
te stekle pravo odlaska na Dravno natjecanje prvenstava Saveza kolskih portskih Drutava Republike Hrvatske koje e se
odrati od 28., 29. i 30. travnja u Poreu.
Poluzavrnica Dravnog prvenstva iz koarke O

Gospi, 15. 04. 2013.
enske koarkake ekipe iz Karlovca, Gospia, Pule i Vikova
su u ponedjeljak 15. 04. 2013. odmjerile snage za odlazak na
zavrnicu Dravnog prvenstva u koarci.
Prva utakmica se odigrala izmeu ekipe Malik iz Vikova i ekipe iz Karlovca, a druga izmeu ekipe Velebit iz Gospia i ekipe
Vidikovac iz Pule.
Treu utakmicu igrale su ekipe Vidikovac i ekipa iz Karlovca
za tree mjesto. U toj utakmici pobjedu je odnijela ekipa iz
Karlovca, a djevojke iz ekipe Vidikovac su otile bez medalje.
Najvanija utakmica za 1. mjesto se odigrala izmeu ekipe Malik i ekipe Velebit. Obje ekipe su morale dati najbolje od sebe.
Ekipa Malik je na teren istrala puna motivacije koju su im
dali treneri Franjo i Marin, profesorica Vali i navijai i, iako
su djevojke iz Gospia bile fiziki jae, nisu ih sprijeile da
znanjem, trudom i eljom dobiju utakmicu rezultatom 48:33.
Atletika
Atletika: na stadionu Kantrida 10.04.2013. uenici i uenice
pokazali su svoje znanje na upanijskom natjecanju, a je sudjelovalo tridesetak uenika.
Atletika ()
tafeta 4 x 100 Boi Romih Dido Vujovi osvojile su
2. mjesto PG.
300m Petra Vujovi osvojila je 3. mjesto PG
kugla () Matea eketa 2. mjesto PG
Atletika (M)
1000 m Halil Jaganjac 1. mjesto PG
kugla (M) Alan Slavi 2. mjesto PG i Gabriel Omerdi
3. mjesto PG
Na dravnom
prvenstvu u
Poreu 28.
30.
travnja
2013. djevojke su spremno
izale na teren
pobijedivi u
razigravanju
ekipe iz Siska
i Vodica. U
polufinalnoj
utakmici sa svega nekoliko koeva razlike izgubile su od ekipe O Ivanec iz akovca. No,
uslijedila je utakmica za tree mjesto u kojoj su ponovno odmjerile snage s Vodiankama i jo jednom pobijedile te zaslueno osvojile tree mjesto.
61
CRVENI KRI
Dan planeta Zemlje

- PROJEKTNI DAN KOLE
U subotu 16. 03. 2013.god. u O PEINE odrano je

natjecanje iz Crvenog kria. Sudjelovale su osnovne i srednje kole te ueniki domovi. Sveukupno je bilo 20 skupina.
Natjecanje se sastojalo od pismenog dijela koji je obuhvaao
znanje iz prve pomoi, prava djeteta i ljudskih prava, enevske konvencije i povijest hrvatskog Crvenog kria. Drugi dio natjecanja sastojao se od praktinog dijela pruanja
prve pomoi.
Ekipu nae kole predstavljali su: Valentina Grani, Lorena
Dragulji, Brigita Kati, Veronika Tiblja i Karla Luci. U
pratnji im je bio i Filip uturi, a mentorica uiteljica Marica Brala. S obzirom da su druge kole predstavljali uenici
8. razreda, mi smo bile najmlae i nadamo se da emo idue
godine ostvariti bolji rezultat.
Valentina Grani 7.a
Dan planeta Zemlje 22. 4. 2013.

monoksid, ozon
Ekoloki problemi koji nastaju:
efekti staklenika, kisele kie, ozonske rupe
Pelud: biljke otputaju veliku koliinu peluda, a on u zraku uzrokuje
alergije
Ambrozija je jedna od opasnih biljaka koja izaziva jake alergije
Govori se da e za 100 godina na
Zemlji biti 10 milijardi ljudi!
U poetcima naselja ovjeku je
ograda sluila kako bi divljinu zatito, a danas kako bi divljinu zadrao za sebe!
PRIRODU UVAMO: edukacijom, istraivanjem, zatienim podrujima
Nina Mrvi 6.d
Uenici nae kole posjetili su izlobu slika u Filodramatici povodom

Dana planeta Zemlje. U suradnji
s drutvom Naa djeca tom prigodom odrana je i prezentacija
Oneiivai zraka. Evo to smo
iz nje nauili.
Prirodni izvori koji oneiavaju
okoli su: vulkani, poari, pustinjski vjetar
NEPOKRETNI: termoelektrane,
tvornice, kotlarnice
POKRETNI: prometna sredstva
Uinci zagaenosti: 1. smanjenje
vidljivosti
2. negativno djelovanje na materijale, biljke, ivotinje i zdravlje ljudi
Glavni oneiivai zraka: dioksid,
duini dioksid, ugljini dioksid i
22. 4. 2013. u naoj koli ve tradicionalno

se odravaju brojne aktivnosti. Prvi sat se
odvijao kviz po razrednim odjelima gdje su
uenici pokazali znanje iz prirode, biologije, kemije, vjeronauka i ekolokih podruja. Svi uenici natjecatelji su se osjeali kao
pobjednici jer su pokazali hrabrost predstavljati svoj razredni odjel. Drugi i trei sat
uenici su u uionicama sa svojim razrednicima izraivali plakate od likovnih i literarnih radova, ureivali uionice, a zatim
sluali predavanje na temu RAZVRSTAVANJE OTPADA koju su odrali predstavnici Kriznog Eko Stoera Mariina.
Navednim aktivnostima 19.04.2013. prethodila je i akcija sakupljanja starog papira u cilju razvijanja ekoloke svijesti naih
uenika, djelatnika i svih mjetana nae
opine.
MO
Dan VODA 22. 3. 2013.

U suradnji s drutvom Naa djeca nekoliko uenika
nae kole u pratnji uiteljice Marice Brala posjetili su
izlobu na temu VODA u Filodramatici. Toga dana
su posjetili i Zavod za javno zdravstvo gdje su obilazili
laboratorije, sluali predavanja na temu Voda - izvori
pitke vode, Ureaji za proiavanje voda, istoe naih plaa i jo puno toga. Nakon toga dijela uenici su
pokazali likovne kreativnosti pri emu su od razliitog
otpada izraivali ukrasne predmete.
MO
n ZLATNI EKO STATUS
10. svibnja 2013. naoj je koli dodijelje
Jako smo angairani i na edukativnim radionicama kojima promoviramo ekoloki zasnovan sustav gospodarenja otpadom.
3. Jesu li ostvareni preduvjeti za ostvarenje
projekta odvojenog prikupljanja otpada u
domainstvima?
Smatramo da je jedina prepreka provoenju
projekta odvojenog prikupljanja otpada u Rijeci i rijekom prstenu nesposobnost i neodlunost lokalne samouprave te parcijalni politiki i financijski interesi koji guraju tehnoloki
zastarjeli, skup i ekocidan projekt mehaniko-bioloke obrade nerazvrstanog smea kroz
primjenu skupih uvoznih prostrojenja koji
e graane nae upanije kotati 88 milijuna
EUR. Nasuprot tome ulaganje u ekoloki zasnovan sustav gospodarenja otpadom deset je
puta jefitnije i donosi godinji prihod od prodaje ili obrade prikupljenih sekundarnih sirovina kojim se ulaganje moe ispaltiti ve nakon
etiri godine.
4.Postoji li laki nain?
Postoji li laki nain od odvojenog prikupljanja otpada? Pa najlake je sav otpad strpati u
jednu vreu (napraviti od njega smee), baciti
u kontejner za smee i zaboraviti da se sve to
smo bacili nakon toga odlae u na okoli. No
takav nam se laki nain potom osveuje kroz
zagaenje tla, vode i zraka. Takoer, takvim
lakim nainom u nepovrat gubimo silne
koliine vrijednih sirovina. Prema izraunima
u Studiji ekoloki zasnovanog sustava gospodarenja otpadom za Grad Rijeku i okolicu
prodajom odvojenih sirovina iz otpada moe
se godinje ostvariti prihod od preko 12 milijuna kuna. To znai da godinje u smee koje se
istresa na primitivno smetlite Mariina bacimo preko 12 milijuna kuna vrijednih sirovina.
5. Mislite li da e ovaj nain razdvajanja
biti prihvaen od strane stanovnitva?
Jasno, ekoloki sustav odvajanja otpada treba
obuhvatiti sve graane pa tako i onaj manji dio
koji nema interesa za odvajanje otpada. Smatramo da je neophodno potrebno uvesti mjere
koje e demotivirati pojedince koji otpad ne
ele odvajati, nego svo pomijeano smee istresti u istu kantu za smee. Budui da se obrada
takvog nerazvrstanog smea odvija u posebnim
sortirnicama, to izaziva dodatne trokove, naplata trokova odvoza smea prema volumenu
nerazvrstanog smea je sigurno vrlo efikasna
metoda kojom e se i takve pojedince motivirati da odvajaju otpad.
Krizni Eko Stoer Mariina

Intervju s lanicom udruge
Silvanom Vozila
1. Kada je i zato osnovana Udruga Krizni
Eko Stoer Mariina?
Inicijalni je poticaj za osnivanje Udruge bila
borba protiv nesnosnog smrada u kojem su se
Opina Vikovo i dio grada Rijeke guili tijekom ljeta 2012. godine. Meutim, kako su se
lanovi Udruge poblie upoznavali sa sumnjivim detaljima planirane izgradnje upanijskog
centra za gospodarenje otpadom Mariina i
openito katastrofalnim sustavom za gospodarenje komunalnim otpadom u Primorsko
goranskoj upaniji, tako je djelovanje Udruge
obuhvatilo i druge ekoloke, pravne i edukacijske aktivnosti s ciljem zatite zdravlja ljudi i
ouvanja okolia, a s posebnim naglaskom na
zatitu pitke vode na irem rijekom podruju.
Udruga Krizni Eko Stoer Mariina (KESM)
formirana je s osnovnim ciljem zaustavljanja
postojeeg primitivnog modela manipuliranja
smeem na podruju Opine Vikovo.
2. Koje su do sad akcije sprovedene i s kojim
uspjehom?
Udruga je do sada provela veliki broj raznih
akcija poevi od organizacije prosvjednih akcija protiv formiranja primitivnih smetlita i za
ouvanje izvora pitke vode u Vikovu i Rijeci,
preko podrke akcijama graanskog neposluha
na blokadi smetlita Mariina koju su spontano organizirali mjetani opine Vikovo, pa do
postavljanja prosvjednih transparenata tijekom
odravanja sjednica lokalne samouprave i dravne uprave.
Zajedno sa srodnim udrugama (Opstanak iz
Karlovca, Rast Zagore iz Leevice, Zmajevac iz Uneia, Lijepa naa iz Ploa, GIZZO iz Katela) pokrenuli smo ustavno sudski
postupak kojim traimo da Ustavni sud poniti sporni Pravilnik kojim se doputa smjetanje mjesta za gospodarenjem otpadom u
neposrednoj blizini vodozatitnih podruja.
Redovito pratimo kako se smee sada odlae i
kroz stalni nadzor i komunikaciju s dravnim
slubama pokuavamo sve nepravilnosti pravno sankcionirati. Stalnim primidbenim aktivnostima i komunikacijom s medijima putem
redovitih press konferencija nastojimo obavijestiti javnost o svim nepravilostima i tako
izvriti dodatni pritisak na nadlene institucije
da konano krenu s provoenjem modernog
sustava gospodarenja otpadom koji promoviramo te napuste skupi, zastarjeli i ekocidni sustav
mehaniko bioloke obrade nerazvrstanog
smea koji se uporno promovira kroz projekt
CGO Mariina.
Jedno od postignua kojim se najvie ponosimo su i promocijske i komunikacijske aktivnosti koje su rezultirale pristankom KD istoa
d.o.o. da narui i financira Studiju ekoloki
zasnovanog sustava gospodarenja komunalnim
otpadom grada Rijeke s okolicom.
Naravno, odvojeno prikupljanje otpada ne

moe se uspostaviti preko noi. Uz kvalitenu
edukaciju i efikasnu kontrolu sustav se moe
provesti u roku nekoliko mjeseci i kasnije dodatno usavravati.
6. Kada e se postaviti kante za otpad?
Odgovor na ovo pitanje je zapravo u nadlenosti lokalne samouprave, dakle Opine Vikovo,
Grada Rijeke i ostalih opina i gradova rijekog
prstena, te komunalnog drutva istoa d.o.o.
Dakle, uvoenje sustava odvojenog prikupljaja
otpada moe poeti im lokalna samouprava
odlui da taj sustav eli uvesti.
7. Koliko esto e se kante prazniti?
Studija ekoloki zasnovanog sustava gospodarenja komunalnim otpadom grada Rijeke s
okolicom predvia da se reciklabilne tvari (plastika, staklo i metal) te papir i karton odvoze
jednom tjedno. Biorazgradivi otpad bi se odvozio tri puta tjedno tijekom ljetnog i jednom
tjedno tijekom zimskog perioda. Ostatni otpad
odvozio bi se jednom u dva tjedna.
8. Gdje e ljudi stavljati opasni otpad?
Na teritoriju Republike Hrvatske trenutno ne
postoje pogoni koji bi mogli obraivati opasni
otpad, pa je posve izvjesno da e se taj dio otpada morati privremeno skladititi te potom
izvoziti na daljnju obradu u inozemstvo, barem
do onoga trenutka kada Republika Hrvatska
izgradi postrojenje koje e moi obraivati
opasan otpad.
Vano je istaknuti kako je trenutno stanje sa
odlaganjem opasnog otpada zaista alarmantno.
Naime, opasni se otpad istresa na smetlita pomijean s neopasnim komunalnim otpadom.
dakle uope se ne odvaja iz komunalnog otpada i gotovo sav zavrava na naim primitivnim
odlagalitima (u naoj neposrednoj blizini to je
donedavno bio Vievac, a trenutno je Mariina.
9. Kako sortiranje otpada moe smanjiti koliinu otpada na odlagalitu za ak 70%?
Kada se sagleda sastav komunalnog otpada
(biootpad 42%, papir/karton 22%, plastika
12%, staklo 6%, metali 1%, opasni otpad 1%,
teksitl 3%, ostalo 13%) jednostavnim zbrajanjem dolazimo do sljedeih podataka:
odvojimo i kompostiramo biootpad (42%)
odvojimo za reciklau papir/karton (22%),
plastiku (12%), staklo (6%) i metale (1%),
smanjujemo koliinu otpada koja ide na odlagalite za ak 83%.
Intervjuirale: Sara Jela i Lucija Glad 8.c
63
Uenici i njihovi mentori na natjecanjima

UENIK/CA
MENTOR/ICA
PREDMET
RAZINA
Lucija Glad 8. c
Tatjana Makovac
Lidrano
UPANIJSKA
Luka Skitareli 8. c
Tea Varlaj
Engleski jezik
UPANIJSKA
Sara Jela 8. c
Tea Varlaj
Engleski jezik
UPANIJSKA
Marko Marohni 7. a
Marica Brala
Biologija
UPANIJSKA
Dora Lucia Nuji 7. c
Marica Brala
Biologija
UPANIJSKA
Mia Nuji 4. a
Mile Basta
Matematika
UPANIJSKA
imun Petar Tuftan 4. a
Mile Basta
Matematika
UPANIJSKA
Ivan Markovi 4. c
Mile Basta
Matematika
UPANIJSKA
Mateo Bencek 5. a
Nataa Marii
Matematika
UPANIJSKA
Filip kopi 5. b
Nataa Marii
Matematika
UPANIJSKA
Luka epi 6. a
Nataa Marii
Matematika
UPANIJSKA (1.)
Antonela Oani 6. b
Nataa Marii
Matematika
UPANIJSKA
Anton Frlan 8. a
Ines Kova
Matematika
UPANIJSKA
Luka Skitareli 8. c
Ines Kova
Matematika
UPANIJSKA
Ivan Buterin 8. c
Ines Kova
Matematika
UPANIJSKA
Zvonimir Klasan 8. c
Ines Kova
Matematika
UPANIJSKA
Nenad Cvijanovi
Kemija
UPANIJSKA
Nina Filipovi 8. c
Iva Grini Aurer
Povijest
UPANIJSKA
Sara Jela 8. c
Iva Grini Aurer
Povijest
UPANIJSKA
Nikolina Koul 8. c
Iva Grini Aurer
Povijest
UPANIJSKA
Bojana Kovaevi Ivanievi
Povijest
UPANIJSKA
Marija Markovi 6. c
Indira Patljak
Geografija
UPANIJSKA
Stipe Veri 5. a
Milana Jaki
Informatika
UPANIJSKA
Mihal Malko 8. a
Milana Jaki
Informatika
UPANIJSKA
Karlo Vesel 8. c
Milana Jaki
Informatika
UPANIJSKA
Luka Skitareli 8. c
Milana Jaki
Informatika
UPANIJSKA
Antonia Buterin 6. b, Antonela Oani 6. b

Dora Lucia Nuji 7. c, Anamarija Babi 7. c
Vesna Drmi
Vjeronauk
UPANIJSKA
Vedran Brni 7. b, Stella Jura 7. b

Karla Luci 7. b
Jasna Pipini
Debata
UPANIJSKA

Tratinčica

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originalbeschreibung:

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Tratinčica

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

TRATINICA List uenika O Sveti Matej Vikovo

TRATINICA List uenika O Sveti Matej Vikovo

Andrea Mari 5.a

ISSN 1332-7143 - TRATINICA - LIST UENIKA O SVETI MATEJ

Osnovna kola Sveti Matej Vikovo, Vozie 13

TRATINICA List uenika O Sveti Matej Vikovo

Mladi s posebnim potrebama

TRATINICA List uenika O Sveti Matej Vikovo

Nita bez nogometa

TRATINICA List uenika O Sveti Matej Vikovo

Izloba likovnih radova

Izloba radova zadrugara

Sveana priredba poslijepodne

Promocija kolskog lista

U kasnijim veernjim satima

TRATINICA List uenika O Sveti Matej Vikovo

Glazbeni festival Halubje 2012.

TRATINICA List uenika O Sveti Matej Vikovo

Osmae zamijenili neki novi klinci

TRATINICA List uenika O Sveti Matej Vikovo

Poetak nove kolske godine:

TRATINICA List uenika O Sveti Matej Vikovo

Znaajan uspjeh kolske zadruge Malik

Dravna smotra uenikih zadruga Republike Hrvatske

TRATINICA List uenika O Sveti Matej Vikovo

Provjereno, ukusno i opet uspjeno Dani kruha

Dravna smotra Dani kruha

Promocija nae dvije uiteljice

TRATINICA List uenika O Sveti Matej Vikovo

estai otkrivaju ljepote Trsata

Matematika - Aljoa Matuli i Nataa Marii,

Marija Markovi 6.c

Osmi razredi na ekskurziji

U blizini, ni dvije minute vonje od hangara, nalazi se mjesto

TRATINICA List uenika O Sveti Matej Vikovo

Terenska nastava osmaa

Mogli smo isprobati i neke od najstarijih igrica za raunala, a

Kostimi su izraeni prema tradicionalnoj idovskoj i ruskoj

Meunarodno istraivanje raunalne i informacijske pismenosti

U istraivanje su bili ukljueni i uitelji koji su rjeavali anketni upitnik.

TRATINICA List uenika O Sveti Matej Vikovo

Kako je zapoela vaa karijera?

Manda Kneevi 8.b

XIX. Hrvatski djeji festival

Uenice i njihove voditeljice dobili

TRATINICA List uenika O Sveti Matej Vikovo

Vijesti iz kolske knjinice

epove su marljivo skupljali 6.c

i 7.a, ali i mnogi drugi raz

invalidskih kolica za svoje lanove kojima su ova pomagala

Meunarodni dan KOLSKIH KNJINICA 2012.

Bilo je to izuzetno veselo i kreativno druenje kojim smo na

Prvaii u kolskoj knjinici

RASPJEVANI KNJIEVNI SUSRET

Druenje s hrvatskim olimpijcem

Kako ue i to rade treai?

Moje prvo planinarenje

Na jugu Kvarner, na sjeveru planine, a na sjeverozapadu sela

3.b, d i e razredi u Cinestaru

Pratei filmske efekte kroz 3D naoale, uenici

Osim toga, nae simpatine vodikinje uvele su nas i u svijet bajki pa

3. b, d i e razredi u obilasku grada Rijeke i okolice