UDK 628.49:624.131.

54

Primljeno 25. 1. 2010.

Deformabilnost mehaniko-bioloki
obraenog komunalnog otpada
Igor Petrovi, Vlasta Szavits-Nossan, Davorin Kovai
Kljune rijei

I. Petrovi, V. Szavits-Nossan, D. Kovai

Prethodno priopenje

mehaniko-bioloki
obraeni otpad,
mehanika svojstva,
stiljivost,
konsolidacija,
propusnost,
veliki edometar

Deformabilnost mehaniko-bioloki obraenog komunalnog otpada

Key words

I. Petrovi, V. Szavits-Nossan, D. Kovai

biomechanically treated
waste,
mechanical properties,
compressibility,
consolidation,
permeability,
big-size oedometer

Deformability of municipal waste after biomechanical treatment

Mots cls

I. Petrovi, V. Szavits-Nossan, D. Kovai

dchets soumis au
traitement biomcanique,
proprits mcaniques,
compressibilit,
consolidation,
permabilit,
grand oedomtre

La dformabilit des dchets communaux suite au traitement biomcanique

Prikazana su ispitivanja mehanikih svojstava mehaniko-bioloki obraenog (MBO) komunalnog

otpada koja se bitno razlikuju od tih svojstava neobraenog komunalnog otpada. Dani su rezultati
ispitivanja stiljivosti, konsolidacije i propusnosti MBO otpada provedena u novom velikom edometru
domae proizvodnje. Uz podatke o vlastitim rezultatima istraivanja autori su dali i pregled objavljenih
rezultata istraivanja drugih autora. Usporedba je pokazala dobro slaganje rezultata.
Preliminary note

The testing of mechanical properties of municipal waste subjected to biomechanical treatment is

presented. These properties differ significantly from properties of municipal waste prior to such
treatment. Results obtained by subjecting the biomechanically treated waste to the compressibility,
consolidation and permeability testing, as conducted in the new big domestically-produced oedometer,
are given. In addition to information about their own test results, the authors also present test results
published by other authors. The comparison has revealed a good correspondence of results.
Note prliminarie

Les essais des proprits mcaniques des dchets communaux soumis au traitement biomcanique sont
prsente. Ces proprits diffrent de manire considrable des proprits des dchets communaux avant ce
traitement. Les rsultats obtenus en soumettant ces dchets aux essais de compressibilit, consolidation et
permabilit, et cela dans le nouveau grand oedomtre produit dans le pays, sont prsents. En plus de
l'information sur les rsultats de leurs propres essais, les auteurs prsentent galement les rsultats des essais
publis par d'autres auteurs. La comparaison a montre une bonne correspondance des rsultats.

. , . -, .

,
-
,
,
,
,
,

, -

Schlsselworte

I. Petrovi, V. Szavits-Nossan, D. Kovai

mechanisch - biologisch
bearbeiteter Abfall,
mechanische
Kennzeichen,
Verdichtbarkeit,
Konsolidierung,
Durchlssigkeit,
grosser Oedometer

Verformbarkeit des mechanisch - biologisch bearbeiteten Kommunalabfalls

, -
(M),
. , -
, , .
.
.
.
Vorherige Mitteilung

Dargestellt sind Untersuchungen der mechanischen Kennzeichen mechanisch - biologisch bearbeiteten

(MBB) Kommunalabfalls die sich wesentlich von diesen Kennzeichen des unbearbeiteten
Kommunalabfalls unterscheiden. Vorgelegt sind Ergebnisse der Untersuchung der Verdichtbarkeit,
Konsolidierung und Durchlssigkeit des MBB Abfalls im neuen grosse Oedometer einheimischer
Herstellung. Neben den Angaben eigener Untersuchunsergebnisse geben die Verfasser auch einen
berblick der verffentlichten Untersuchungsergebnisse anderer Verfasser. Der Vergleich zeigte gute
bereinstimmung der Ergebnisse.

Autori: Prof. dr. sc. Vlasta Szavits-Nossan, dipl. ing. mat., Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Zagreb;
dr. sc. Igor Petrovi, dipl. ing geot.; prof. dr. sc. Davorin Kovai, dipl. ing. gra., Sveuilite u
Zagrebu Geotehniki fakultet
GRAEVINAR 63 (2011) 3, 255-264

255

Deformabilnost MBO otpada

Pokusi stiljivosti provedeni su na tri uzorka MBO otpada koji su pripremljeni tako da su za poznati obujam edometarske elije, poznatu gustou estica otpada i proraunski udio vode uzoraka od 7 % proraunane ukupne
mase potrebnog otpada i mase vode za razliite udjele
vode uzoraka pri ugradnji. U uzorcima je udio vode iznosio za prvi uzorak 65 %, za drugi uzorak 31 %, a za
trei uzorak 45 % [4].
U ovom lanku prikazani su rezultati laboratorijskih ispitivanja karakteristika stiljivosti, konsolidacije i propusnosti mehaniko-bioloki obraenoga komunalnog
otpada. Na osnovi edometarskog modula i indeksa stiljivosti moe se prognozirati veliina slijeganja u tijelu
odlagalita, to onda moe sluiti za procjenu integriteta
256

Budui da je krajnji cilj MBO otpada smanjenje volumena otpada koji je potrebno odloiti na odlagalite,
interes investitora za ove tehnologije je neupitan. Osim
produenog vijeka trajanja odlagalita zbog smanjenja
volumena otpada, treba naglasiti da MBO otpad posjeduje i bolja mehanika svojstva od neobraenoga otpada
to projektiranje nasipa od MBO otpada ini znatno pouzdanijim. Redukcija volumena i bolja mehanika svojstva MBO otpada glavni su imbenici koji potiu istraivanja ovog tipa i opravdavaju radove o ovoj temi.
2 Ispitivanje uzoraka MBO otpada
Standardizirani postupci za ispitivanje parametara stiljivosti, konsolidacije i koeficijenta propusnosti MBO
otpada ne postoje pa rezultati uvelike ovise o postupcima ispitivanja koje su primjenjivali pojedini istraivai.
Budui da je MBO otpad vizualnim izgledom i granulometrijskim sastavom nalik krupnozrnatom tlu, uputno je
pri ispitivanju geotehnikih karakteristika MBO otpada
rukovoditi se praksom i standardiziranim postupcima
koji se primjenjuju za ispitivanje tla. U ovom su se istraivanju uglavnom slijedile preporuke norme BS 1377:
Part 5: 1990.

2.1 Stupanj zasienosti

Osnovni geotehniki parametri za sva tri uzorka prikazani su u tablici 1.
Tablica 1. Osnovni geotehniki parametri ugraenih
uzoraka
w
[%]

1.
2.
3.

1366
1093
1350

65
31
45

d
[kg/m3]
828
834
931

s[ kg/m3]

Stoga je, u sklopu znanstvenoistraivakog projekta

Karakterizacija krutog komunalnog otpada, na Geotehnikom fakultetu Sveuilita u Zagrebu (voditelj projekta: prof. dr. sc. Davorin Kovai) pokrenuta izrada
velikog edometra u kojem je mogue ispitivati stiljivost
MBO komunalnog otpada. Kao to je opisano u prethodnom lanku [4], za potrebe ispitivanja stiljivosti
MBO otpada, a na temelju suglasnosti Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, uzorci
MBO otpada uvezeni su s odlagalita MBO otpada iz
Republike Austrije. Uvezeni su uzorci prosueni na
zraku i nakon dva tjedna suenja odreen je udio vode
koji je iznosio 7 %. Granulometrijski sastav [4] pokazao
je da je ispitivani MBO otpad dobro graduirani krupnozrnati materijal irokog raspona veliine zrna i maksimalne veliine zrna 30 mm 20 mm. Gustoa estica
ispitivanog MBO otpada s, odreena na uzorcima veliine zrna do 4,75 mm, iznosila je 2,147 g/cm3.

Na osnovi koeficijenta konsolidacije moe se prognozirati vremenski tijek onog dijela slijeganja u tijelu odlagalita koji se odnosi na deformacije zbog promjene efektivnih naprezanja. Ovim se koeficijentom ne moe prognozirati vremenski tijek slijeganja koji e se ostvariti
zbog razgradnje organskog otpada u tijelu odlagalita.
Koeficijent propusnosti neizravno je odreen iz koeficijenta konsolidacije. Posluio je za usporedbu dobivenih
vrijednosti s objavljenim vrijednostima drugih autora.
Tamo gdje je bilo mogue, prikazani su rezultati drugih
autora i za ostale karakteristike MBO otpada. Pokazuje
se da se dobiveni rezultati dobro uklapaju u raspone objavljenih vrijednosti.

[kg/m3]

Prema odredbi Pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada [1], a u skladu s Direktivom 99/31/EZ o odlagalitu otpada [2], na odlagalita otpada doputeno je
odlaganje samo prethodno obraenog otpada. Na temelju Plana za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007.-2015. godine [3], takoer je
prepoznata potreba za obradom komunalnog otpada
prije njegova odlaganja, pri emu je upravo mehanikobioloka obrada (MBO) najee planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada u nacrtima upanijskih planova gospodarenja otpadom. Time se namee potreba za
poznavanjem mehanikih parametara MBO otpada, kako
bi bilo mogue osigurati integritet i stabilnost zatitnih
slojeva odlagalita, stabilnost njegovih privremenih i
trajnih pokosa, stabilnost sustava za otplinjavanje i sl.
Ovdje valja napomenuti da kod nas jo uvijek ne postoji
nijedno postrojenje za mehaniko-bioloku obradu otpada, a time ni iskustvo u laboratorijskom ispitivanju MBO
otpada.

pokrovnog sustava. Pokrovni sustav moe, naime, biti

podvrgnut znatnim vlanim naprezanjima zbog pojave
diferencijalnih slijeganja te time podloan oteenjima.

Uzorak

1 Uvod

I. Petrovi, V. Szavits-Nossan, D. Kovai

e0

S
[%]

2147
2147
2147

1,59
1,57
1,31

88
42
74

GRAEVINAR 63 (2011) 3, 255-264

I. Petrovi, V. Szavits-Nossan, D. Kovai

Deformabilnost MBO otpada

Iz tablice 1. vidljivo je da su pripremljeni uzorci bili nezasieni to je posebno naglaeno za drugi uzorak. Za
nezasiene uzorke efektivna naprezanja ne ovise samo o
tlaku vode u porama, ve i o tlaku zraka u porama prema sljedeem izrazu:
' = ( ua) + (ua - uw)
gdje je ua tlak zraka, uw tlak vode u porama tla, a parametar je povezan sa stupnjem zasienja uzorka.
Kada je = 1 ovaj se izraz transformira u poznati izraz
za efektivna naprezanja u tlu: ' = - uw koji vrijedi za
potpuno zasiene uzorke. Na slikama 1. i 2. prikazan je
odnos parametra i stupnja zasienosti za razne materijale. Iz prikazanih se slika vidi da za morenu (materijal
koji se sastoji od razdrobljenih stijena razliitih dimenzija - od sitne praine do blokova) i prah, pri stupnju
zasienosti od 88 %, priblino iznosi 0,95, dok je za
stupanj zasienosti od 74 % priblino 0,85. Iako, iz
dostupne literature, nije pronaen odnos parametra i
stupnja zasienosti za krupnozrnato tlo, pretpostavljeno
je da ovako velike vrijednosti parametra ine utjecaj
tlaka zraka na efektivna naprezanja dovoljno malim da
ga se moe zanemariti.

Nadalje, vrijednost drugog dijela izraza za efektivna naprezanja u nezasienim uvjetima, odnosno vrijednost
usisa (ua - uw) obrnuto je proporcionalna radijusu kapilara koje se nalaze u uzorku. Za krupnozrnate materijale,
kakav je i razmatrani MBO otpad, radijus kapilara je, u
odnosu na sitnozrnate materijale, velikih dimenzija tako
da ovaj dio izraza ima mali utjecaj na ukupna efektivna
naprezanja. Tako su, za interpretaciju rezultata prvog i
treeg uzorka, ovi uzorci tretirani kao potpuno zasieni,
dok za drugi uzorak to nije bilo mogue pretpostaviti.
Stoga se drugi uzorak nee rabiti za interpretaciju rezultata pokusa koji se odnose na indeks stiljivosti, koeficijent konsolidacije te koeficijent vodopropusnosti.

2.2 Zavretak primarne konsolidacije i inkrementi

optereenja
Prema istraivanju koje su proveli Doedens i dr. [7], koeficijent propusnosti MBO otpada s najveim zrnom od
40 mm, pri rasponu optereenja od 25 kN/m2 do 400 kN/m2,
kree se u granicama od 10-5 m/s do 10-8 m/s (slika 3.).
Oitanja priblinih vrijednosti koeficijenata propusnosti
sa slike 3., pri optereenjima od 50, 100, 200 i 400

Slika 3 Ovisnost koeficijenta propusnosti o efektivnim naprezanjima [7]

Slika 1. Odnos parametra i stupnja zasienja za prah [5]

kN/m2, prikazana su u tablici 2. Ista tablica prikazuje i

srednje vrijednosti edometarskog modula pri
optereenjima od 50, 100, 200 i 400 kN/m2 odreenih na
osnovi edometarskog modula MBO otpada koje je
objavio Kuehle-Weidemeier [8], a prikazani su u
poglavlju 3.1.1, tablica 6. Na osnovi ovih vrijednosti
moe se i izrazom

cv =

Slika 2. Odnos parametra i stupnja zasienja za morenu, til i

ejl [6]

GRAEVINAR 63 (2011) 3, 255-264

k zasiceno M v, srednje

proraunati odgovarajua vrijednost koeficijenta

konsolidacije MBO otpada za pripadajua optereenja.
Proraunani koeficijenti konsolidacije prikazani su u
tablici 2.
257

Deformabilnost MBO otpada

I. Petrovi, V. Szavits-Nossan, D. Kovai

Tablica 2. Proraunane vrijednosti koeficijenata konsolidacije

Optereenje
[kN/m2]

Mv,srednje
[kN/m2]

0- 50
50-100
100-200
200-400

792
1412
1898
2960

Koeficijent
propusnosti
[m/s]
710-6
210-6
810-7
610-8

varivanje 90 % konsolidacije te je odlueno da e svaki

inkrement optereenja na uzorku ostati 24 sata, kao u
standardnom edometarskom pokusu, to je dovoljno za
ostvarivanje primarne konsolidacije.

Koeficijent
konsolidacije
[m2/s]
5,510-4
2,810-4
1,510-4
1,810-5

Poetno optereenje krutom ploom za prijenos inkremenata optereenja na uzorak iznosilo je 4,7 kN/m2. Inkrementi optereenja iznosili su kako slijedi: 0-36, 3682, 82-180 i 180-365 kN/m2. Pri optereenju od 180 kN/m2,
uzorak je rastereen i ponovno optereen da bi se dobile
karakteristike rekompresije za edometarsku krivulju.

Ako se sada, na osnovi izraza koji slijedi iz metode korijena vremena, odnosno Taylorove metode
0,848 =

3 Rezultati

cv t90

Izgled uzorka na kraju edometarskog pokusa prikazan je

na slici 4.

d2

prorauna, prema podacima iz tablice 2., vrijeme potrebno

da se u obostrano dreniranom uzorku, visine 20 cm, ostvari 90 % primarne konsolidacije (t90), moe se procijeniti potrebno vrijeme trajanja pojedinog inkrementa optereenja. Proraunane vrijednosti prikazane su u tablici 3.
Tablica 3. Vrijeme potrebno da se u obostrano dreniranom uzorku, visine 20 cm, ostvari 90 %
primarne konsolidacije
Koeficijent
konsolidacije
[m2/s]
5,510-4
2,810-4
1,510-4
1,810-5

Optereenje
[kN/m2]

Vrijeme potrebno za 90 %
primarne konsolidacije [s]

0- 50
50-100
100-200
200-400

15,4
30,3
56,5
471,1

Slika 4. Uzorak otpada u

edometarskoj eliji nakon
zavrenoga pokusa

3.1

Karakteristike stiljivosti

3.1.1 Edometarski moduli

Na slici 5. prikazane su krivulje 1 ' za sva tri uzorka,
uz napomenu da za drugi uzorak nije poznata tona
vrijednost efektivnih naprezanja. U tablici 4. prikazani
su dobiveni sekantni edometarski moduli (Mv) svih triju

Iz tablice 3. vidi se da je potrebno kratko vrijeme za ost0

Prvi uzorak

Relativna deformacija

0.05

Drugi uzorak

Trei uzorak

0.1

0.15

0.2

0.25
0

50

100

150

200

250

300

350

400

Efektivna naprezanja [kN/m2]

Slika 5.Krivulje efektivnih naprezanja i relativnih deformacija za sva tri uzorka

258

GRAEVINAR 63 (2011) 3, 255-264

I. Petrovi, V. Szavits-Nossan, D. Kovai

Deformabilnost MBO otpada

uzoraka ispitivanog MBO otpada. Radi lake usporedbe

s rezultatima drugih istraivaa moduli stiljivosti
prikazani su za uobiajene inkremente optereenja (050, 50-100, 100-200 i 200-365 kN/m2). U tablici 5.
prikazani su dobiveni sekantni edometarski moduli
takoer za uobiajene dekremente optereenja.
Tablica 4. Edometarski moduli za pojedine inkremente
optereenja
Raspon
optereenja
1. uzorak
2. uzorak
3. uzorak

4,7-50
[kN/m2]
566
657
686

0.1

Relativna deformacija

0.2

0.3

0.4

0.5

Tablica 5. Edometarski moduli za pojedine dekremente

optereenja
Raspon
rastere.
1. uzorak
2. uzorak
3. uzorak

365-200
[kN/m2]
41250
36087

200-100
[kN/m2]
33333
16667

0.7
100

200

300

400

500

600

Efektivna naprezanja [kN/m2]

Slika 6. Krivulje efektivnih naprezanja i relativnih deformacija MBO otpada (F-40 sastojao se od
60 % MBO otpada i 40 % otpadnog mulja) iz vlastitih istraivanja i iz literature
0

Prvi uzorak
Trei uzorak
Carrubba i Cossu - MBO [8]
Kuehle, 0-20 mm [10]
Kuehle, 0-60 mm [10]

Relativna deformacija

0.05

50-4,7
[kN/m2]
3775
5033

365-4,7
[kN/m2]
9075
-

Na slici 6. prikazan je sumarni dijagram 1 ' koji ukljuuje

krivulje 1 ' nekoliko autora i krivulje 1 '
50-100
100-200
200-365
dobivene u sklopu ovog istraivanja, a na slici 7. prika[kN/m2]
[kN/m2] [kN/m2]
zan je uveani dio slike 6. Na slici 7. vidi se da su rela1190
1515
3666
1316
1639
2860
tivne deformacije uzoraka na kojima se obavljalo istra1613
1961
3722
ivanje istog reda veliine kao i relativne deformacije
koje su postigli drugi istraivai
ispitujui uzorke MBO otpada s
raznih odlagalita MBO otpada u
Republici Njemakoj. U ove se
rezultate ne uklapa istraivanje
Carrubbe i Cosua [9] (slika 6.),
koji su ispitivali uzorke MBO
otpada iz Italije. Nadalje, vano
Prvi uzorak
Drugi uzorak
je uoiti da sva istraivanja MBO
Trei uzorak
Carrubba i Cossu - F40 [8]
Carrubba i Cossu - MBO [8]
Duellmann [9]
otpada u edometru pokazuju njeKuehle, 0-20 mm [10]
Kuehle, 0-40 mm [10]
Kuehle, 0-60 mm [10]
govo elastoplastino ponaanje.
Edometarski moduli MBO otpada
iz literature prikazani su u tablici 6.

0.6

100-50
[kN/m2]
25000
10000

Drugi uzorak
Carrubba i Cossu - F40 [8]
Duellmann [9]
Kuehle, 0-40 mm [10]

0.1

0.15

Usporedbom vrijednosti edometarskih modula iz tablica 4. i 6.

moe se zakljuiti da se, za uobiajene inkremente optereenja
od 0 50 (25-50), 50 100 i
100 200 kN/m2, dobivene vrijednosti dobro uklapaju u raspon
vrijednosti drugih istraivaa. Za
inkrement optereenja od 200
365 kN/m2 ovim su istraivanjem
dobivene neto vee vrijednosti
edometarskih modula u odnosu
na Bidlingmaiera i dr. [10] te
Kuehle-Weidemeiera [8], iako
je, prema Duellmannu [11] i Ziehmannu [12], za taj inkrement optereenja mogue dobiti i veu
vrijednost edometarskih modula.

0.2

0.25

0.3
0

100

200

300

Efektivna naprezanja [kN/m2]

Slika 7. Uveani detalj slike 6. (gornji dio)

GRAEVINAR 63 (2011) 3, 255-264

400

500

600

Takoer treba napomenuti da

osim Bidlingmaiera i dr. [10] nijedan autor nije izvijestio o poetnom stupnju zasienja ispitivanih uzoraka tako da za veinu
objavljenih rezultata ostaje nejasno jesu li dobiveni na uzorcima
koji su bili potpuno zasieni ili
259

Deformabilnost MBO otpada

I. Petrovi, V. Szavits-Nossan, D. Kovai

Tablica 6. Edometarski moduli za pojedine inkremente optereenja iz literature

Raspon
opt./Lit.
[8]

[10]
[11]
[12]
[13]

(0) 25-50
[kN/m2]
840
800
1070
500
940
600
355
239
730
385

50-100
[kN/m2]
1990
1000
1590
1100
1490
1300
1670
905
1480
970

100-200
[kN/m2]
1870
1800
1680
1600
2440
2000
1947
1570
2460
2140

ne. Poetni stupanj zasienja obaju uzoraka koje su ispitivali Bidlingmaier i dr. [10] iznosio je 76 %.
3.1.2 Indeks stiljivosti i indeks rekompresije
Na slici 8. prikazane su krivulje e log ' za prvi i trei
uzorak uz pretpostavku da je za oba ova uzorka tijekom
pokusa priblino vrijedio odnos ' = - uw. Na temelju
ovih krivulja odreen je indeks stiljivosti u podruju
normalne konsolidacije i indeks rekompresije u
podruju prekonsolidacije za dva uzorka. Rezultati su
prikazani u tablici 7. Pregledom literature nije
pronaena nijedna objavljena krivulja e log ' ni
podaci za indeks stiljivosti i indeks rekompresije, tako
da usporedba ovih rezultata s rezultatima drugih autora
nije mogua.

200-400
[kN/m2]
3290
2880
2800
3030
2800
2904
2973
4920
4480

400-600
[kN/m2]
4514
4977
-

280-420
[kN/m2]
5100
7900
-

Frakcija [mm]/ Lokacija

0-20/Schaumburg
0-20/Schaumburg
0-40/Schaumburg
0-40/Schaumburg
0-60/Schaumburg
0-60/Schaumburg
<60/Meisenheim
< 100/Lueneburg
0-30/Lahe
/
< 60 / /

Tablica 7. Indeks stiljivosti i indeks rekompresije za prvi

i trei uzorak
1. uzorak
3. uzorak

Indeks stiljivosti
0,40
0,30

Indeks rekompresije
0,032
0,031

3.2 Koeficijent konsolidacije

Koeficijent pora

Koeficijent konsolidacije parametar je koji slijedi iz Terzaghijeve jednodimenzijske teorije konsolidacije. Osnovna
pretpostavka ove teorije jest da je uzorak potpuno zasien tako da je ovaj parametar odreen samo za prvi, najzasieniji uzorak. Koeficijent konsolidacije moe se odrediti metodom logaritma vremena ili metodom korijena
vremena. Prema Nonveilleru [14], rezultati dobiveni
ovim metodama meusobno se razlikuju do 13 % dok se
prema Verruijtu [15]
ova razlika kree od 10
%
do 20 %. U ovom je
1.6
istraivanju primijenjena metoda korijena
1.5
1. uzorak
3. uzorak
vremena, odnosno Taylorova metoda, budui
1.4
da se nakon 24 sata,
osim za prvi inkrement
optereenja, na krivulji
1.3
pomak log t nije dobila toka infleksije
1.2
koja bi naznaila zavretak primarne i poe1.1
tak sekundarne konsolidacije (slika 9.), dok
1
je iz krivulja pomak
t1/2 za sva etiri inkrementa dobiven poetni
0.9
(manje-vie) linearni
1
10
100
1000
2
dio krivulje i zavrni
Efektivno naprezanje [kN/m ]
dio krivulje koji se asimptotski pribliava koSlika 8. Krivulje e log ' za prvi i trei uzorak
260

GRAEVINAR 63 (2011) 3, 255-264

I. Petrovi, V. Szavits-Nossan, D. Kovai

Deformabilnost MBO otpada

Koeficijent konsolidacije [m2 /min]

nanoj vrijednosti pomaka (slika 10.). Na temelju

krivulja sa slike 10., odreeni su, za pojedine inkremente optereenja, pripadajui koeficijenti konsolidacije.
Rezultati su prikazani u tablici 8. i na slici 11. Slika 11.
prikazuje smanjenje koeficijenta konsolidacije cv s promjenom srednje vrijednosti koeficijenta pora u uzorku
za svaki inkrement optereenja.

4.0E-005

8.0E-005

1.2E-004

1.6E-004

2.0E-004

2.4E-004

1.6

1.6

2.2E-004

1.4

Koeficijent pora

1.4
9.2E-005

6.6E-005

Pomak (mm)

1.2

5.5E-005

82 - 180 kN/m2

16
1

10
100
Log t [min]

1000

10000

0
4,7 - 36 kN/m2
36 - 82 kN/m2
180 - 365 kN/m2

12

16
t1/2 [min]

40

60

Slika 10. Krivulje pomak t1/2 za prvi uzorak

Tablica 8. Koeficijenti konsolidacije za prvi uzorak

Raspon
optereenja
[kN/m2]
4,7-36
36-82
82-180
180-365

1000

Modul
stiljivosti
[kN/m2]
498
1122
1671
4130

GRAEVINAR 63 (2011) 3, 255-264

3.3 Koeficijent propusnosti

kzasieno = (w cv) / Mv

82-180 kN/m2

20

Log s' [kN/m2]

100

Iz teorije jednodimenzijske konsolidacije slijedi da je iz

rezultata edometarskog pokusa mogue proraunati koeficijent propusnosti ispitivanog uzorka pomou sljedeeg izraza:

Slika 9.Krivulje pomak log t za prvi uzorak

10

Slika 11. Smanjenje koeficijenta konsolidacije cv s promjenom

srednje vrijednosti koeficijenta pora u uzorku za svaki
inkrement optereenja

180 - 365 kN/m2

0.1

e - log s'; prvi uzorak

koeficijent konsolidacije cv

4,7 - 36 kN/m 2
36 - 82 kN/m2

12

Pomak (mm)

1.2

Koeficijent
konsolidacije
[m2/min]
2,210-4
9,210-5
6,610-5
5,510-5

Na osnovi navedenog izraza i prikazanih rezultata proraunani su koeficijenti propusnosti prvog uzorka. Rezultati su prikazani u tablici 9. Na slici 12. u polulogaritamskom je dijagramu prikazan odnos koeficijenta
propusnosti i efektivnih naprezanja za prvi uzorak, a na
slici 3. (poglavlje 2.2) prikazan je isti odnos prema
Doedensu i dr. [7]. Usporedbom slika 3. i 12. moe se
uoiti podjednak obrazac promjene koeficijenta propusnosti s porastom efektivnih naprezanja. Pri manjim efektivnim naprezanjima ovaj je odnos nelinearan, a s porastom efektivnih naprezanja prelazi u linearan dio. Na
slici 13. prikazan je odnos koeficijenta propusnosti i
koeficijenta pora u polulogaritamskom dijagramu za
prvi uzorak. Pokazuje se da je ovaj odnos linearan, kao
to je to sluaj za tlo [16].
Tablica 9. Koeficijenti propusnosti za prvi uzorak MBO
otpada
Raspon
optereenja

4,7-36
[kN/m2]

36-82
[kN/m2]

82-180
[kN/m2]

180-365
[kN/m2]

Koeficijent
propusnosti
[m/s]

7,410-8

1,410-8

6,610-9

2,210-9

261

Deformabilnost MBO otpada

I. Petrovi, V. Szavits-Nossan, D. Kovai

1.0E-007

Koeficijent propusnosti [m/s]

7.4E-008

1.4E-008

1.0E-008

6.6E-009

2.2E-009

1.0E-009
0

50

100

150
200
250
2
Efektivna naprezanja [kN/m ]

300

350

400

Slika 12. Ovisnost koeficijenta propusnosti o efektivnim naprezanjima

1.6

k = 7.4E-008

1.55
1.5

Koeficijent pora

1.45
k = 1.4E-008

1.4
1.35
1.3

k = 6.6E-009

1.25
1.2
1.15
1.1
1.0E-009

k = 2.2E-009

1.0E-008

1.0E-007

Koeficijent propusnosti [m/s]

Slika 13. Linearni odnos koeficijenta propusnosti i koeficijenta pora za prvi uzorak MBO otpada

Prema Kuehle-Weidemeieru [17], koeficijent propusnosti za MBO otpad kree se u rasponu od 10-5 m/s do
10-10 m/s, a prema Rollandu [18] od 10-6 m/s do 10-10 m/s.
Carrubba i Cossu [8] ustanovili su, mjerei propusnost
MBO otpada metodom konstantnog i promjenljivog
tlaka vode u edometru, da se koeficijent propusnosti
MBO otpada kree u granicama od 10-4 m/s do 10-6 m/s.
Koeficijenti propusnosti MBO otpada pri stupnju
zasienja uzoraka od 100 % prikupljeni iz literature
prikazani su u tablici 10. Usporedbom vrijednosti koeficijenata propusnosti iz tablica 9. i 10. za dane uvjete
ispitivanja u ovom istraivanju, moe se zakljuiti da se
dobivene vrijednosti dobro uklapaju u raspon vrijednosti
drugih istraivaa.
262

Prema Kuehle-Weidemeieru [17],

rezultati pokusa propusnosti prihvatljivi su ako je promjer uzorka najmanje pet puta vei od promjera najveeg zrna u uzorku. Isti
autor navodi da je ovaj kriterij
kod raznih istraivaa naruen
to rezultira veim propusnostima od stvarnih. U ovom ispitivanju navedeni kriterij nije bio naruen jer je promjer uzorka iznosio 500 mm a promjer maksimalnog zrna u uzorku 30 mm. Uklapanje dobivenih vrijednosti koeficijenta propusnosti u raspone
vrijednosti iz literature ima veliku vanost. Naime, koeficijent
propusnosti u pokusu je stiljivosti
posredni parametar budui da
ovisi o koeficijentu konsolidacije
i edometarskom modulu. Da ove
dvije veliine nisu valjano utvrene pokusom, dobiveni koeficijenti propusnosti ne bi se uklopili
u raspone propusnosti koje navode drugi istraivai, to navodi na
zakljuak da novi edometar, iako
jo uvijek u razvojnoj fazi, daje
pouzdane rezultate.
Iako dobivene vrijednosti odgovaraju onima iz literature za potpuno zasiene uzorke otpada, treba naglasiti da vrijednost koeficijenta propusnosti pada sa smanjenjem stupnja zasienosti pa bi
ove rezultate trebalo ispitati dodatnim pokusima na potpuno zasienim uzorcima MBO komunalnog otpada.

4 Zakljuak
Iskustvo steeno tijekom razvojnog istraivanja prototipa velikog edometra za ispitivanje stiljivosti MBO otpada najvea je vrijednost ovog istraivanja. Koliko je
ovo iskustvo vano svjedoi injenica da edometar takvih dimenzija nije mogue komercijalno nabaviti.
Ovaj ureaj zadovoljava sve standarde za ispitivanje
stiljivosti tla, pa nije pogodan samo za istraivanja u
podruju mehanike otpada nego i u podruju mehanike
tla. Prikazani rezultati istraivanja odnose se na mali
broj uzoraka, ali se iz njih ipak mogu izvui preliminarni zakljuci:
GRAEVINAR 63 (2011) 3, 255-264

I. Petrovi, V. Szavits-Nossan, D. Kovai

Tablica 10.

Deformabilnost MBO otpada

Koeficijenti propusnosti MBO otpada prikupljeni iz literature

Lit.
[10]

[19]

Koeficijent
propusnosti [m/s]
7,810-08
3,710-09
2,310-10
6,510-06
3,610-06
7,010-10
6,210-06
5,210-05
1,810-08

Frakcija
[mm]
0 20
0 20
0 20
0 40
0 40
0 40
0 60
0 60
0 60

7,810-11
1,810-10
8,210-11
7,010-11
6,310-11
6,210-11
3,410-11
5,910-11
3,910-11
3,010-11
1,710-11
1,510-11
1,110-07
3,110-08
2,410-10

< 25
< 25
< 25
< 25
< 25
< 25
< 12
< 12
< 12
< 12
< 12
< 12
< 40
< 40
< 40

1,510-09
1,410-09
2,010-10
1,910-09
5,710-10
1,310-10
6,510-10
2,010-10
2,910-10

< 40
< 100
< 40
< 120

[20]

-< 80
< 40
-

Gustoa pri
ugradnji d [g/cm3]
0,80
0,80
0,80
0,70
0,70
0,90
0,80
0,60
0,90
Relativni d,Pr [%]
93,7
94,3
97,1
97,6
98,9
99,5
88,3
89,9
92,3
92,5
93,2
94,9
87,4
92,2
94,4
Gustoa po
Proctoru d,Pr
[g/cm3]
1,004
0,859
0,839
0,700
0,758
0,828-

Udio vode pri

ugradnji [%]
56
70
72
58
64
67
57
70
53
Optimalni udio
vode wPr
[%]
29,8
35,1
62,8
65,3
60,7
59,7
-

Lokacija
Schaumburg
Schaumburg
Schaumburg
Schaumburg
Schaumburg
Schaumburg
Schaumburg
Schaumburg
Schaumburg
Oberpullendorf
Oberpullendorf
Oberpullendorf
Oberpullendorf
Oberpullendorf
Oberpullendorf
Allerheiligen
Allerheiligen
Allerheiligen
Allerheiligen
Allerheiligen
Allerheiligen
Allerheiligen
Allerheiligen
Allerheiligen

Schaumburg
Schaumburg
Neuwied
Neuwied
Wiefels
Wiefels
Bassum
Bassum
Bassum

- drugi laboratorij

provjereno je da su dobiveni edometarski moduli

redovito istog reda veliine kao i edometarski moduli veine drugih istraivaa
provjereno je elastoplastino ponaanje MBO otpada
provjereno je da se unutar danih raspona optereenja
uglavnom (iako postoje iznimke, Carrubba i Cossu
[9]) moe oekivati relativna deformacija od 15 do
25 % poetne visine
provjereno je da se koeficijent propusnosti, za dane
uvjete ispitivanja, dobro uklapa u raspon vrijednosti
iz literature
pokazuje se da je odnos koeficijenta pora i koeficijenta propusnosti u polulogaritamskom dijagramu
linearan kao i za tlo
neizravno je potvrena kvaliteta izrade i ispitivanja
uzoraka MBO otpada u novom velikom edometru.
GRAEVINAR 63 (2011) 3, 255-264

Potrebna su dodatna ispitivanja uzoraka MBO otpada za

potvrdu iznesenih zakljuaka, a to se posebno odnosi na
injenicu da je MBO otpad heterogenog sastava. Stoga
bi trebalo osigurati vei stupanj zasienosti uzoraka njihovim plavljenjem prije ispitivanja te bi, za ovako velike uzorke, inkrementi optereenja trebali trajati 48 h
umjesto 24 h da bi se ispitale i karakteristike puzanja
MBO otpada.
S obzirom na injenicu da je koeficijent propusnosti k
oito vaan za donoenje odluke o duljini trajanja konsolidacije, predviena je nadogradnja velikog edometra
da bi se u iduim ispitivanjima koeficijent propusnosti
mogao mjeriti direktnom metodom.Meutim, budui da
u Hrvatskoj jo nema postrojenja za MB obradu komunalnog otpada, ovi preliminarni rezultati pokazuju da su
ispitivanja u novom velikom edometru korak u pravom
smjeru za budua nuna istraivanja ponaanja MBO
komunalnog otpada.
263

Deformabilnost MBO otpada

I. Petrovi, V. Szavits-Nossan, D. Kovai

Potpora projektu
Prikazani rezultati proizali su iz znanstvenog projekta Karakterizacija krutog komunalnog otpada (1600831529-3031), uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske.

LITERATURA
[1]

Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama

i uvjetima rada za odlagalia otpada, Narodne novine 117/07

[2]

Council Directive 1999/31/EC of 26 April 1999 on the landfill

waste, Official Journal of the European Communities, L 182,
16.7.1999.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje
2007.-2015. godine, Narodne novine 85/07
Petrovi, I.; Szavits-Nossan, V.; tuhec, D.: Pripremna
laboratorijska ispitivanja mehaniko-bioloki obraenog
komunalnog otpada za veliki edometar, Graevinar 63 (2011)1,
43-53
Donald, I. B.: The Mechanical Properties of Saturated and
Partly Saturated Soils with Special Reference to Negative Pore
Water Pressure, Ph.D. Dissertation, University of London,
London, England, 1961
Blight, E.: Strength and Consolidation Characteristics of
Compacted Soils, Ph.D. Dissertation, University of London,
London, England, 1961,

[3]
[4]

[5]

[6]

[7]

Doedens, H.; von Felde, D.; Cuhls, C.; Ketelsen, K.; Broeker,
E.; Fehre, E.; Giebel, B.: Wissenschaftliche Begleitung der drei
grotechnischen Demonstrationsanlagen zur mechanischbiologischen
Vorbehandlung
von
Restabfaellen
in
Niedersachsen.
Endbericht.
Institut
fuer
Siedlungswasserwirtschaft u. Abfalltechnik der Universitaet
Hannover, Hannover und Ingenieurbuero fuer Abfallwirtschaft
und Entsorgung, Hannover., 2000

[8]

Kuehle-Weidemeier, M.: Landfilling and properties of MBP

waste, Proceedings Sardinia 2003, Ninth International Waste
Management and Landfill Symposium, S. Margherita di Pula,
Cagliari, Italy, 6-10 October 2003

[9]

Carrubba, P.; Cossu, R.: Investigation on Compresibility and

Permeability of Pre-treated Waste Mixture, Proceedings
Sardinia 2003, Ninth International Waste Management and
Landfill Symposium, S. Margherita di Pula, Cagliari, Italy, 610 October 2003

264

[10] Bidlingmaier, W.; Scheelhaase, T.; Maile, A.: Langzeitverhalten von mechanisch-biologisch vorbehandeltem Restmuell auf
der Deponie, Abschlubericht zum Teilvorhaben 3.1 des
BMBF-Verbundvorhabens Mechanisch-biologische Behandlung von zu deponierenden Abfaellen, Universitaet Gesamthochschule Essen, Fachbereich 10 Bauwesen, Fachgebiet
Abfallwirtschaft, 1999
[11] Duellmann, H.: Untersuchungen zum Einbau von MBA-Abfaellen auf der Zentraldeponie Hannover, Laboruntersuchungen
zum Verdichtungs-, Durchlaessigkeits-, Last-Setzungs- und
Scherverhalten. Februar 2002. Im Auftrag des Abfallwirtschaftsbetriebes Hannover, 2002
[12] Ziehmann, G.: Veraenderung des mechanischen Verhaltens
durch die mechanische und biologische Vorbehandlung,
Deponierung
von
vorbehandelten
Siedlungsabfaellen.
Veroeffentlichungen des Zentrums fuer Abfallforschung der
Technischen Universitaet Braunschweig, Heft 14, S. 1 9,
1999
[13] GDA-Empfehlung E 2-24: Setzungsprognosen fr nicht
bodenhnliche Abflle, 3. Auflage, S. 209, DGGT,1997
[14] Nonveiller, E: Mehanika tla i temeljenje graevina, kolska
knjiga, Zagreb, 1979
[15] Verruijt, A.: Soil Mechanics, Delft Univeristy of Technology,
2001
[16] Lambe, T.W.; Whitman, R.V.: Soil Mechanics, John Wiley &
Sons, Inc., 1969
[17] Kuehle-Weidemeier, M.: Geomechanical properties of
mechanically and biologically treated municipal solid waste
Review of literature in German language and own
investigations, Wasteconsult International, Langenhagen,
Germany, 2007
[18] Rolland, C.: Ablagerungsverhalten mechanisch-biologisch
vorbehandelter Abflle, Schriftenreihe des BMLFUW, Band 3,
2001

GRAEVINAR 63 (2011) 3, 255-264