You are on page 1of 195

BIBLIOTEKA

ZNANSTVENIH DJELA

87
KREIMIR KUI

Redakcija
,
"
,
Mr. JOSIP BELAMARI, NEVENKA BEZIC-BOZANIC,
,
dr. DUAN JELOVINA, dr. IVAN MIMICA, dr. IVO PETRINOVIC,
dr. KRUNO PRIJATEU

POVIJEST DALMATINSKE
ZAGORE

Urednik biblioteke
Dr. IVAN MIMICA

Recenzenti
Dr. VJEKO OMAI
Dr. TOMISLAV RAUKAR
Dr. JOSIP-ANTE SOLDO

KNJIEVNI KRUG
SPLIT

1997

UVOD
Dalmatinska zagora kao prostorna cjelina ima za neupuene veoma neodreene granice. Stanovnitvo u Primorju shvaa Zagoru kao cjelokupan prostor
Dalmacije koji se prostire iza primorskoga planinskoga grebena sastavljenog od
planina Trtra, Kozjaka, Mosora i Biokova, a ta se netonost pomalo ustaljuje u
novinama i ostalim masmedijima. Za to bi se isprika mogla nai u injenici da
se, za razliku od prirodno omeenoga Hrvatskog zagorja, prostor Dalmatinske
zagore ne moe na svim stranama tono definirati. Ako se meutim ima uvid u
povijesni, pa i kulturni razvoj i zbivanja u dalmatinskoj unutranjosti, ta potekoa brzo nestaje.
Znajui za granice i opseg Poljike kneevine, Cetinske krajine i prostora
Petrova polja, brzo nam se ukae sjeverna i istona mea, akad Trogirsku zagoru
razgraniimo od marinske kotline, konano dobijemo tonu sliku o rasprostiranju Dalmatinske zagore.
Junu granicu odreuje ijedan opis iz godine 1677., koji glasi:
>>1677. In nomine Xp i amen. Na 29. Augusta. Neka se zna kako no po naredbi
m. p. o. ministra, da izvidim od krana meu od manastira visovakoga blaene
gospe; skupih krstjane kod crkve sv. Ivana u nedilju na usikovanje istoga, metnuvi
na duu starcem i zakleh ih, da mi pravo kau kuda je mea bila od starine, a oni
svi skupljeni obrae jednoga ovika stara i dobre due neka kae, a oni svi sluaju,
bilo je driim za isto vee od pedeset ljudi, i kaza da poima: od Skradina po Trtru
na Vrhpoljac, naMravnicu, naPodnije, *naMurvicu, na Vratkovie, **na Labin,
na Popovie, ***na Bristivicu, na Radoi, na Vuivicu, na Prugova, na Prisinicu,
na Dicmu... 1

Sjeverna granica poklapala bi se s meom nekadanje trogirske biskupije,


a sadanje muke opine. Na to nam ukazuje i injenica postojanja dvaju sela
Mirlovia, od kojih je zagorski dobio pridjevak Zagora, a onaj tik do avoglava
Polje, to znai da se nalazi u Petrovu polju.
Dakle, Zagora je dio june Hrvatske omeen biiima Trtra, Velikog J elinka,
Kozjaka, Mosora, podrujem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom,
1

S. Zlatovi, Franovci Drave Presvetog Odkupitelja i hrvatski puk u Dalmaciji,

Zagreb, 1888., 143. str.

bilom Svilaje i Mosea, podrujem Petrova polja te kanjonom rijeke ikole


(zemljovid 1).
* Zapravo Podluje, sada dio Boraje i Lepenice.
** Sada dio Suhoga Dolca.
* ** Sada dio Labina.

.ole

l. RAZDOBUE HRVATSKIH VLADARA


(od poetka VII. st. do 1102. g.)
Dolaze Hrvati na konjima divljim
i brijezi srca sravnjuju se hitro,
na vrancima zapjenjenim, pitomi i plavi
iz dalekih stepa, pozad gorja golih,
prolaze Hrvati morju svojih snova.
Drago tambuk2
Povijesni podaci o zbivanjima u rimskoj provinciji Dalmaciji koji neposredno prethode dolasku Hrvata u prvoj polovici VII. stoljea toliko su siromani i
nedostatni da se i danas miljenja povjesniara razilaze u mnogim postavkama.
Bilo kako bilo, nepobitna je injenica daje u tom mranom (mranom ponajvie
po nedostatku povijesnih zapisa koji bi nam bolje rasvijetlili tadanja zbivanja)
i krvavom razdoblju definitivno i nepovratno propala izravna vlast Istonoga
Rimskog Carstva (Bizanta) nad dalmatinskom unutranjosti. Ionako populacijski i gospodarski osiromaena u prijanjim provalama barbara, Dalmacija biva
tijekom prva dva desetljea VII. st. preplavljena avarsko-slavenskom bujicom u
tolikoj mjeri da se zatro i svaki lave pasa, to na kraju rezultira i propau njezina
vievjekovnog sredita- stare Salone?
2

D. tambuk, Croatiamaetemam, 11Arrivano i Croati sui cavalli neri\ Zagreb, 1991.,

35. str.

Zapadni Goti u W. st., Istoni Goti i ratovi Bizanta protiv njih u Vl. st., Avari i Slaveni
u VI. st. Vidi: N. Klai, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb, 1971., 126-132.
str.; B. Gui, "Starobrvatsko naseljenje Ravnih kotara", &dovi Instituta JAZU u Zadru
18, Zadar, 1971., 141. str., ... ondanje prilike u svojim pismima opisuje sv. Jeronim,
3

suvremenik tih dogaanja: "Sve je bilo puno uzdaha i plaa i svugdje se susretala samo
slika smrti, a rimski je imperij bio na umiranju. Tada su predjeli Ilirika i Dalmacije ostajali
pusti, lieni stanovnika i domaih ivotinja. Nekada plodne oranice ponovno je prekrila
uma i neprohodna ikara."( ... ) Za kasnijih avaroslavenskih provala pljakaj e bila tolika,
kako kae Agatijas, da se u zahvaenim krajevima ak zatro i svaki lave pasa ... ; Glede

tone godine propasti Salone dugo je prevladava/o mi!ljenje don Frane Bulia da se to
dogodilo 614. god. Poslije se na temelju nekih novijih nalaza razmi!ljalo o 625. god. Usto,
pojavile su se i teze o polaganom odumiranju grada. U svezi s tim vidjeti: N. Jaki,
Predromaniki reljef sa spomenom blaenog Teodora u Bolu na Brau11 , Prilozi povijesti
umjetnosti u Dalmaciji 25, Zagreb, 1985., 56.-59. str.; I. Goldstein, Bizant na Jadranu
Zagreb, 1992., 93., 94. str.; N. Budak, Prva stoljea Hrvatske, Zagreb, 1994., 9. str.
11

I Zagora, kao dio tog prostora, dijeli istu sudbinu. lako pomalo opora, ona
je ipak podruje povoljno za naseljavanje pridole slavenske mase, naroito oko
plodnih povrina Mukoga, Crivakoga, Radokoga, Dicmanjskoga i ostalih
polja. Obraiva zemlja, izvori ili lokve, a i ume, kojih je tada bilo mnogo vie,
davali su temelja da se pridolice brzo uklope u novu sredinu. 4 Usto, brdovitost
kraja pruala im je nekakvu zatitu od neprijatelja. Zacijelo je i manji broj
starosjedilaca preivio sva ta previranja, ali kako su bili potpuno ratrkani, za
relativno kratko vrijeme stopili su se sa slavenskom masom i nestali u njoj.
Jo dok je ovaj proces trajao, pojavio se na tom podruju novi element. Kao
to znamo iz pisanja bizantskoga cara Konstantina VII. Porfirogeneta (913959.), petero brae, Hrvat, Muhlo, Lobel, Kosenac i Kluk, te dvije sestre, Tuga
i Buga, doveli su Hrvate iz dananje june Poljske u novu domovinu.5 Porfirogenet pie kako su oni ratovali s Avarima i kako su ih pobijedili, to im je
omoguilo da zavladaju zemljom. Na taj su nain HrvatiJlfeuzeli gospodstvo
nad Slavenima koji su bili dotadanji avarski podlonici. Iako su Hrvati bili
premoni u organizacijskom i vojnikom pogledu, ipak je njihov sloj rodovske
ratnike aristoKracije bio pretanak da bi nametnuo i vlastiti jezik, tako da se
dogodilo neto slino kao u Francuskoj i Bugarskoj.?
N. Klai, Povijest Hrvata ... , 132. str.
N. Tomai, "ivot i djela cara Konstantina VII Porfirogeneta Vjesnik laalj.
hrvatsko-slavonsko-dalmatinskogzemaljskogarkivaXX, Zagreb, 1918., 75., 76. str....Hrvati pako stanovahu u ono vrijeme tamo od Bagibareje gdje su sada Bjelohrvati. J edan njihov
rod, naime petoro brae Klukas, Lobelos, Kosences, Muhlo i Hrobatos, i dvije sestre
Tuga i Buga, odijelivi se od njih skupa sa narodom svojim, dooe u Dalmaciju ... ; vie o
tome vidi kod l. Goldstein, n. dj., 127.-131. str.
6
N. Kiai,Pov(!'estHrvata ... , 96., 147., 148. str.
7 Kad je u V. st. germansko pleme Franci osvojilo rimsku provinciju Galiju, dolo je do
njihovog ubrzanog asimiliranja sa starosjedilakim galoromanskim stanovnitvom, tako da
su Franci preuzeli njihov jezik; a njima su dali svoje ime; isto se dogodilo u sluaju turanskih
Bugara koji su u VII. st. zavladali slavenskim stanovnitvom istonog Balkana. O sluaju
Hrvata dosta govori ve sam Konstantin Porfirogenet (i Anonim) jer se u nabrajanju petero
brae i dviju sestara, po mojem miljenju, krije raznorodnost etnikih skupina koje su se stopile
u jednu cjelinu, a kako je najuglednije mjesto imakz skupina Hrvata (ili Prahrvata), porijeklom iz sarmatskoga konjanikog plemena, ona je i dakz ime cijelom narodu (usp. N. Budak,
Prva stoljea ... , 12. str.; M. Jei, "Hrvati su- Slaveni", Slobodna Dalmacija, 27. 2. 1995.,... mogue je da je jedna vojna sknpina s dijelom slavenskog puanstva dola na ove
prostore i da je bila iranska. U trenu kad je dolazila, sigurno je barem dijelom bila
slavenizirana, ali ne do te mjere da od svoje batine ne bi nita sauvala( ...) To je ono to
se tie neposrednog dodira slavenskog puanstva i jednog elementa grupe doseljenika,
mogue ak aristokracije koja je mogla biti iranskog podrijetla... ; Dunja Brozovi
11
Ronevi, Namarginamanovihstudijao etimologiji imena Hrvat ,FOC 2, Zagreb, 1993.,
8. str. - "... Slijedee je znaajno pitanje koliko je uope brojano bilo "Protohrvata"
(pripadnika upravo one zajednice za koju se moe rei da je bila jezgrom budueg
hrvatskog plemena, koje je pak na neki nain bilo, barem imenom, jezgra buduega
hrvatskog naroda) te kada su oni jezino slavizirani, u pra domovini prije seobe, ili je pak
moda slavizacija dovrena na prostoru na kojem Hrvati i danas obitavliju? ... ~.~, 9. str.~.~ ... Za ime Hrvat, koje je ujedno i etnonim, najprihvatljivija je, ili kako kae Radoslav
4

11

11

lO

Jezgra naselj~v~nja bilo je podruje izmeu rijeka Zrmanje i Cetine, tako


da se I!P!~v~ dana~nJa :zagora n~~la ?eg~je ~_sredini tog prostora iz kojeg su se
~att si~;ih 1na taJ nam z~o~z1vah ten~onJ ~atske. Mala i zatiena poljca
bil~ s~ pnkladna ~~ nas~anJ.~v;nJerodovskih skupina iz kojih su se uskoro uzdigle
POJ~dme IS~~I!t!Je ob~t~lJI .. Stare ceste, graene jo od rimskih legija koje su
skrile oaJmki otpor ilirskih plemena, jo su mogle posluiti za meusobno
poveziva?je hrvats~ ro~ova i ~obUavanje drave.9 Jedna od tih cesta ila je
pre~o Klisa na. Mu 1 dal!~ .d~h?om Vrbeyrema Petrovu polju, dok je druga
vodila preko D1cma na TrilJ 1SmJ. Ceste su 1male i manje ogranke koji su zalazili
u unutranjost :z:a~ore. 10 S druge. st_rane postojala je cesta preko Boraje, k(]ia je
P?VeZJ~ala danasnJ e k~telansko 1ibensko podruje. Zaj edno sa smjerom Sibemk-Kum tako se formirao prsten unutar kojega se odvijao, za ranosrednjovjekovne prilike, veoma buran ivot.
Pre"?a spomenutom djelu De administrando imperio<< cara Konstantina

yu. P?rfirog~?e~a, sta_ru h,rvatsku d.~.avu inilo je 11 upravnih jedinica, upani-

Ja, _na celu. koJ.ih Je stajao ~pan kOJI Je stolovao u upanijskome gradu utvrdi,
smJetenoJ obino na polozaJU prikladnom za obranu od neprijateljskog napaKati~i~ ~ajmanje je r;tevjero~atna, iranska etimologija... ~.~, 10. str.- "... Moglo bi se dakle
zaklJUili da sedam u~ena 1 bailo pripadaju zajednikoj protohrvatskoj batini. Imena
predaka l oznaka vkzda]U~ Ji;nkcl)e upravo su ono to treba oekivati da preostane od nekog
malog nametnutogvlad8Juceg etnosa i nakon njegove jezine asimilacije u etnosu kojim
~e zavladao. S~~ seje~ikzaboravlja, ali imena vladara i predaka dugo se pamte... "(autor
IStaknuo masnqzm slovlma).
Da su hai konfa~ic~ govore brojni nalazi ?,struga po grobovima (vidi sljedeu biljeku).
PostoJe neki IOJ?~~'t"'. napodruju Za!ore ko]! su nesumnjivo neskzvenski, pa bi ih trebalo
posebzce obradztz l. ISpzta~t ~Jl~ovu moz~bitnu povezanost s protohtvatskim preicima. Tako
brd? Trlar- u snuslu pnb]eite, sklonite - flrdtar koji titi, brani (usp. C. Barlholomae,
Altiram.sches Worl~rbuch, Strassburg, 1904:, 804. str.; Drni (za kog su mislili da su mu to
<me. nadJenuli Ture~! -dar C!Jepat4 rqzdv'!JIII =kao opisno ime poetka kanjona rijeke ikole
koJim se on~probt]a IZ -!'etrova polja, 11! dama- utvrda, sjedite (isto, 690-692. str.); didi
tMdaray- ko]! neto posJeduJe (!Sto, 731. str.); Sratok (na Camotijevu zemljovidu iz 1572
zabiljeen kao 11Stratuca"), Nevest, Mitio, itd.
.
8
D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, Split, 1976., 83. str.
.
9
I. Bojanovski, D~kzbelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmacij~ Sarajevo,
197~.. 130. str.- (Cesta).~graena 16/17. god. od VII legije iz garnizona u Gardunu na
Cetm! ~ao ~e':.a sa legiJOm u Ivoevcim~. Tu na trasi izmedu Svilaje i Mosea Rimljani
su unali n.~Jteze tpib~tk~ u ratu sa Deimatun~. 48/47. god, poraen je Au! Gabinije, a 14.
~od. kasmJ~ ranJen Je 1 sam A.u!\ust. Cesta Je 17. god. dola do Mua, a 20. do Promine
1Krkio To Je prastara trasa ~OJa Je povezivala najstarije delmatske utvrde i naselja ...
Isto, 52. str.- ...cesta Je kroz Porta Caesarea vodila do izvora Jadra zaobilazila sa
istoka D~belu glavu i uspinjala se na Klis uz Bili brig. Na klika vrata izl.:Zi!a je istono
od sela, lSJ?Od tvrave, a ne IZnad), kod ~e~ina prelazi dubo kn provaliju preko nasipa.
Tu s~ ~o 1 na Btlom bn!l? kolotet~e1 dolJe Ide na Grlo, gdje se rava cesta za Mu (Via
Gab1ma~a). S Grla ~odttspod Kom]eg. brda desno od modeme ceste preko visoravni
DugopolJa. I tu .~~ vt?e. du?oke. koloteme. Izmeu Orguza i Metaljke, penje se preko
Bubovae na KrlZlce 1 silazi u DI~D!o. U zaseoku Kraj odvaja se cesta na Trilj. Od Dicma
td~ tr!"'o!" modeme ceste do SmJa. 221. str.- ...jedan vicinalni put odvajao se iznad
RilDlca 1poveZivao Salonu sa brdovitim podrujem iza Kozjaka...
.

X!

ll

daja. Postojali su i drugi, manji, utvreni punktovi i pribjeita. Dalmacija u


dananjem opsegu i shvaanju uope nije postojala. Tijekom IX., X. i XI. st. ona
je na kopnu bila svedena na uska podruja Zadra, Trogira, Splita i Dubrovnika, ll pa je tako i Zagora isprva pripadala Klikoj upaniji da bi preraspodjelom
u XI. st. postala zasebna cjelina, s vlastitim upanom. Staro upanijsko sredite
bilo je u tvrdom gradu Klisu, kao glavnoj obrambenoj toci, uz koji su se koristile
i mnogobrojne suhozidne gradine preostale po brdskim vrhovima jo iz predrimskoga dobaP Kad se Zagora odijelila, sjedite joj je postavljeno na gradinu
Bogoin iznad Uneia. Zagoru je, uz ostale, nastanjivao jedan hrvatski rod za
koji iz kasnijih isprava znamo da su se zvali Svaii. 12 Prema starom zapisu iz
benediktinskog samostana sv. Petra u Poljicima, ti Svaii bili su jedan od est
rodova izmeu kojih su se birali hrvatski banovi (ostalih pet su: Kaii, Kukari,
Udomirii, Mogorovii i ubii). 14
Upravo zbog prije spomenuie sauvane cestovne mree, bila je mogua
meusobna vra povezanost upanijskih sredita, a samim time i oblikovanje
hrvatske drave. Ali ceste nisu sluile samo za ustrojavanje drave. Njima su
dolazili i kranski misionari da proire Radosnu vijest meu Hrvate, koji su do
poetka IX. st. jo golemom veinom vjerovali u stara boanstva, Peruna,
Svetovida, Cmoboga, a bilo je i mnogo primjesa dualizma, tj. vjerovanja u
ll P. Andreis, Povijest gnu/ll Trogira, Split, 1977., prijevod: V. Rismondo, 19. str.Samo sedam gradova... , etiri na kopnu: Zadar, Trogir, Split i Dubrovnik, imalo je sreu
da sebi odri dalmatinsko ime ...; Ivan Luci, Povijesna svjedoanstva o Trogirn, Split, 1979.,
prijevod: J. Stipii, 90. str. Dalmatinci su neko vrijeme ivjeli u ntiru sa svojim susjedima
Hrvatima. Trogirani nisu mogli imati na kopnu nita drugo osim susjednog polja zajedno
s oblinjim bregovima ...
12 Svaie poinjemo susretati od XI. st. (vidi: F. Raki, Documenta ... , Zagreb, 1877.,
486. str.~ pa u Trogiru u XIII. i XIV. st. (M. Barada, Trogirskispomenic~ Split, 1988., 389
str.- ...4-51311 ... C. Domini consules preceperunt Stoisce Suacice, quod non discedat de
logia nisi prius soluat Juny Desse IIII libras, XII solidos cum pena quarti, sub pena XL
solidorum .... , 22/2 1331... Citatus Radissa Sfacich ad petitionem Draghos predicti per T.

rivarium termina ad respondendum; sententiatum ad dandum dicta Ra .......... II ducatos

auri hine ad octo dies sub pena quarti ... ), i /wnano u olwlici Splita {Antonio Krekich,
"Documenti per la storia di Spalato (1341-1414)",Atti e memorie 2, Zadar, 1927, 154. str.
- 1343, l novembre ...Stoisa Volcoeuich, Radecta Volcoeuich, Cranisclauus Chernich,

Veselcus Draghinich, Racteco Radoseuich, Osore Cuciloeuich et Milgost Dublanich et


quihbet eorum, precibus et mandatis Drasoi et Vochese filiorum Radosclaui et Goisclaui
filii Prodii de Saucichorum, eoque omnium consobrinorum se fideiussores et principales
solutores constituendo pro eis Rade Migauicich stipulanti et recipienti nice et nomine
egregiorum uirorum dominorum Mladini et Pauli eoru~.que fratris ~mitun;t Clissi~n
sium eorumque heredum et succesorum ....Actum Spaletl m monasteno sancti Benedicti...).Posvemu tome dode se naslutiti do su Svaii obitavali u dananjoj Dalmatinslwj zagori,
iako su bili vjerojatno nazoni i na irem prostoru.
13 I.Bojanovski,n. dj., 130. str.- Andetriumje uBatonovom ustankuosvojioTiberije
9. god.(... ) nalazio se na ukovoj gredi, na gradini Breeva u Gornjem Muu. 208. str.

Synodion se nalazio na Balinoj glavici u Kljakama nasuprot Umljanoviima ...


14 M. Barada, "Historicitet imena Svai",

Zagreb, 1935., 138. str.

12

Vjesnik arheolokog drutva, n. s. XVI, 1/2,

neprestanu borbu Dobra i Zla, Svjetla i Tame. Hrvatski su vladari od poetka


bili skloni misionarima, kojima je u pokrtavanju na ruku ila i blizina ouvanih
primorskih gradova u kojima je postojalo crkveno ustrojstvo. Neka od poganskih
kultnih mjesta i sada su lako prepoznatljiva jer su, gotovo u pravilu, na njima
podignute crkvice okruene prstenastim gomilama. To su npr. Bogoin iznad
Uneia, Biranj na Kozjaku i drugi15 (T I.).
Prva vladarska povelja koja je na neki nain povezana s prostorom Zagore
glasovita je darovnica kneza Trpimira (846-864.) iz godine 852., napisana kod
crkve sv. Marte u Bijaima u dananjemu Katelanskom polju. Njome on daruje
svojega kuma, splitskoga nadbiskupa Petra, zemljitima koja se nalaze u Katelima i Poljicima ili blizu njih. 16 Kako znamo da je dvor kneza Trpimira bio na
Klisu, a darovana zemljita nalazila su se na podruju Klike upanije, namee
nam se zakljuak da je kneev rod bio iz istoga kraja, jer je knez mogao darovati
samo svoju rodovsku zemlju. 17
Iz tog doba sauvan je zapis kneeva gosta, uenog benediktinca Gottschalka, o Trpimirovim priy,remama za rat s >>narodom Grka<<, koji e rat kuez
uspjeno privesti kraju. 8 Hrvatska drava bila je gotovo u potpunosti sazdana
na rodovskom naelu, paje i sama vojska kojoj je na elu bio kuez, bila rodovska,
skupljena od odlinika pojedinih rodova.
Glavni nosioci misionarskog rada bili su benediktinci, koji na hrvatskom
teritoriju podiu brojne crkve i samostane. Jedna od najpoznatijih graevina iz
15
l. Pilar, "O dualizmu u vjeri starih Slovjena i njegovu podrijetlu i znaenju",
Zbornik za narodni ivot i obiaje Junih Slavena XXVIII/l, Zagreb, 1931., 34. str., A.
kobalj, Obredne gomile, Sveti Kri na iovu, 1970, 325., 327., 438-447. str.- ...Budui da
su se u poganskoj religiji, a i u ranom kranskom razdoblju, kod starih Hrvata svi obredi
obavljali veinom na vrhuncima brda, dogaa se, da se takvim imenom nazivaju i oni

poloaji gdje nema nikakve crkve. Na mnogim takvim poloajima, po zakonu povijesnog

kontinuiteta, sagraene su kranske crkve i nastavio se kranski kult s istom snanom


tradicijom, koja traje sve do danas, kao to je sluaj i ovdje kod Svetog Ivana Bimja...; L.
Marun, "Arkeologiki prilozi o religiji poganskih Hrvata", Starohrvats/w prosvjeta I/2.,
Knin, 1897. 78.,79. str.... Kruan vrh "V. Bogoina", zavruje, u plateau, u premjeru od
150 m, koji se polagano podie s juga k sjeveru, te je obzidan netesanim kamenjem u
suhozid 2 met. visokom, a 4.50 m. irokom ogradom. Ta se ograda lomi negdje na
nepravilne kutove, a negdje savija se u polukrunice. Imala je sa sjeveroiztone strane tri
ulaza iroka po 2. 70 m., a sa jugozapadne etiri po 1.50 m....Pri sjevernom kraju plateaua,
30 m. daleko od ograde, podie se umjetno naneena gromila, visoka 6 m. sa premjerom
od 20 m.... Peina ispod vrha Bogoina mogla bi ulwzivati na kult boga Deve (ili Dive), za
kojega se vjerovalo do prebiva u peinama.
16 M. Barada, Dvije nae vladarske isprave, Zagreb, 1943.
17
N. Budak, n. dj., 20. str.- ...Zemlje koje su bile osnova vlasti i moi Trpitnirovia
mogle su potjecati iz dva izvorita: ili su bile batina roda, ili su bile dio nekadanjeg

carskog fiska to se sada naao u rukama hrvatskih vladara (...) U Klisu je stolovao
Trpitnir, pa moemo ak pomiljati da se njegov rod uzdigao do najvie asti u Hrvatskoj
zahvaljujui tome to je u svojim rukama imao kljunu utvrdu ...
18
L. Kati, Sakeonac Gottscha/k na dvoru kneza Trpimira, Zagreb, 1932., 8. str. ... Cum enim Tripemirus, rex Sclavorum, iret contra gentem Graecorum et patricium

eorum et esset in ipso confinio futuri belli villa nostra ...

13

tog razdoblja podignuta je upravo u Zagori, u M uu Gornjemu. Bila je to crkva


sv. Petra, ostaci koje se nalaze ispod dananje upne crkve, zadubina slavnog
kneza Branimira (879.-892.), onoga kneza koji je za hrvatski narod dobio
blagoslov od pape Ivana VIII. i za ije vladavine je potuena mletaka pomorska
sila na Jadranskome moru godine 887. kod Makarske. Godine 1871., prigodom
obnove crkve, naeni su kameni ulomci na kojima je natpis koji spominje kneza
Branimira i vrijeme gradnje crkve, godinu 888. 19 (T II.). Crkva se nalazila na
veoma pogodnom poloaju, iznad plodnog polja, pokraj puta koji iz Solina vodi
u Petrovo polje. Gotovo sa sigurnou se moe tvrditi da je knez imao svoje
posjede upravo u sadanjem Muu (koji se tada zvao Zmina). 20 Nakon spomenute pobjede, knez je, poivjevi jo nekoliko godina, umro na vrhuncu moi,
ostvarivi nezavisnost hrvatske drave. Pokopan je u kamenom sarkofagu u crkvi
sv. Marije u Biskupiji kraj Knina. 21
Sudei po nekim kasnijim podacima, na podruju Zagore bilo je jo starohrvatskih crkvica, koje su, na alost, unitene za vrijeme ruilakih turskih ratova
u XVI. i XVII. st. 22
Crkvenopravno sva je Zagora u poetnom razdoblju bila pod jurisdikcijom
splitskoga nadbiskupa. Pri kraju IX. st. ninski su biskupi neko vrijeme upravljali
Zagorom, a kad se 925., odnosno 928. godine izjalovio pokuaj biskupa Grgura
da svojoj biskupiji isposluje metropolitansku vlast nad cijelom Hrvatskom,
Zagora je opet dola pod okrilje splitske nadbiskupije. Kasnije, u X. st., osniva

se trogirska biskupija, koja se prostirala po sredinjem i zapadnom dijelu Zagore,


a nakon toga stanje je ostalo nepromijenjeno do osnivanja ibenske biskupije.
Za vrijeme Branimirovih nasljednika, kneza Mutimira (892.-910.) i njegova
sina Tomislava (910.-928.), Zagora uiva nepomuen mir i spokojstvo, osobito
nakon Tomislavljevih pobjeda nad Maarima, i posebno nad Bugarima za cara
Simeona godine 925., to je i potvreno proglaenjem Tomislava prvim hrvatskim kraljem. Hrvatska drava i Hrvati ulijevaju toliko strahopotovanje svojim
susjedima, da arapski putopisac Al-Bekri navodi i: ... oni (tj. Hrvati), koji na
zapadu stanuju, jesu najhrabriji, a stanovnici te zemlje trae u njih pomo i boje se
njihove sile... << 23 Razdoblje pod kraljem Miroslavom (945.-949.) proeta je sokobima i bezvlaem, to je dovelo do slabljenja drave, ali kraljevi Mihovil Kreimir
II. (949.-969.), mu dobre kraljice Jelene, i Stjepan Drislav (969.-996) uspijevajn povratiti mo hrvatske drave. Drislavljevom smru nanovo dolazi do
slabljenja, to je potaknulo Makedonce i Mleane na vojne akcije protiv Hrvatske. Makedonski car Samuila doao je posljednjih godina X. st. u snkob s
Hrvatskom, koja je bila saveznik Bizantu u ratu s Makedoncima. Samuila je u
svom pohodu prodro sve do zadarske okolice, to namee zakljuak da je
njegova vojska prola zagorskim podrujem. Taj ratni sluaj nije ostavio trajnih
posljedica, jer se stanovnitvo sklonilo po umama i utvrenim gradinama, ali su
pritom vjerojatno stradale sakralne graevine na koje je naila Samuilova
vojska. 24

F. ii, Prirunik izvora, dio I, est I, Zagreb, 1914., 123. str. (tempore ducis)
BRANIMIR! ANNOR(um) CHRISTI SACRA DE VIRG(ine) CARNE(m) VT
SV(m)PS(it) S(acrnm) DCCCLXXXVIII VIQ(ue) INDIC(tione).
20 L. Kati, Starohrvatska upa Srnina (Zmina) Vjesnik za arheologiju i historiju
dalmatinsku, Split, 1928., 77. str. ...ime Zmine je danas isezlo, premda je i 1700. bilo
dobro poznato. Rukopisna grada koja je sluila Farlatiju kae Zmina- teritorij sada zvan

U isto doba, uspjean pomorski pohod mletakog duda Pietra Orseola na


primorske gradove bio je uzrokom prestanka plaanja danka Hrvatskoj.
Ve zapoeto izdvajanje pojedinih rodova i pojedinaca, u XI. se stoljeu
sve vie ubrzavalo i Hrvatska je poela ulaziti u feudalizam. Na kraljevskim sn
~e dvorovima (kojih je u to doba bilo nekoliko, u Ninu, Biogradu, Kninu,
Sibeniku, Bijaima, Solinu) donosile presude, pisale su se povelje i darovnice, u
kojima su svjedoci bili upani, banovi, biskupi i dvorski slubenici.25

19

11

11

Sminovo. Ovo se ime esto sree u privilegijama splitskih nadbiskupa, a privilegije su im

podijelili vladari ugarski, bosanski i grki. Tako se zove prostrano polje razdijeljeno na
razna sela, a vrlo plodno i ubavo. Stere se izmedu brda, koja se diu nad Katelima, koji

pripadaju Trogiru i Splitu i izmedu brda, koja se diu prema Sinju i Cetinskom polju ...
Ime bi moglo poticati od imena upskog grada Zmijina - Zmijna- Zmina (ili Zmijinovo- Zminovo). Uz samu crkvo sv. Petra u G. Muu tee potok Zmijevac ...
21

M. Dragievi, 110dora i znamenje hrvatskog kralja", Hrvatska obzorja 2, Split,

1993., 332. str.


22
P. Andreis, n. dj., 311. str.- ...Blizaj, iskvarenim govorom nazvan Blizno (...)
Barbarstvo Turaka razorila je jednu vrlo lijepu crkvicu, sagraenu na grki nain pod
zatitom Djevice, o kojoj prua potvrdu jedna odluka Komune, donesena 1300... , 313.
str. Prgomet je selo ... U starim vremenima ovdje je bila

sagraena

... castriAlbona, Radosichy, et Smine, que sunt circha montes et in montibus,


et sub montibus Dubraue... <<,

crkva sv. Stjepana

Prvomuenika,

ali se o ovoj ne uva nego otrcana uspomena .... Ako ove podatke usporedimo s onima na str. 354., koji se odnose na crkvu sv. Nikole u Katel Starome: "crkva sv.

Nikole od Podemorja, smjetena iznad Katel Starog, spada u stare onog podruja,
graena na grki nain( ...) bilaj e napravljena na svod ... ", i na crkvu sv. Jurja "... crkva sv.
Jurja od Podemorja, sada nazvana u Oriac, pod unjare iznad &tel Starog grkog je
ustroja i vrlo stara. ... ~ onda se stjee dojam da je Andreis zamijetio neka vanjska arhitektonska obiljeja koja su bila zajednika tim crkvama, pa ih pogreno naziva "grkima'~ a zapravo
su karakteristina za starohnJatske crkvice.

14

Poslije monog Petra Kreimira IV. (1058.-1074.) na prijestolje je doao


kralj Zvonimir (1075.-1089.), veliki papin pobornik i prijatelj splitskoga nadbiskupa Lovre (T III.). Zvonimir daruje Crkvi mnoge posjede pa tako i nadbiskupiji daje posjede u Zagori. Postoji prijepis darovnice od 16. travnja 1078. u kojoj
se meu ostalim spominju:

23

S. Srkulj, Izvori za hrvatsku povijest Iv, Zagreb, 1910. 16. str.- Ibrahim-Ibn-Ja'kub
o Hrvatima oko god. 965.
24
25

J. Ferluga, Vzzantisko uprava u Dalmacij~ Beograd, 1957, 87., 88. str.


Tako u Zvonimirovoj darovnici od 16. travnja l 078. koja spominje Labin, Radoi

iZminu: "... Ovo bt uinjeno pred ovim svjedocima: Grgurom, asnim biskupom Hrvata,
Ivanom, opatom,( ... ), Adamom, ninskim upanom, Stresinjom, bribirskim upanom, ... "

15

to u prijevodu glasi: >> utvrde Labin, Radoi i Zmina, koje su (smjetene) oko
gora i u gorama, i pod gorama Dubrave ... << 26 (T IV.). U navedenim mjestima
bilo je doputeno napasanje stoke koja je pripadala nadbiskupovim podlonicima. Utvrde koje se sponiinju nisu zidane tvrave, nego samo suhozidne gradine
kojih se ostaci jo i danas mogu zamijetiti u sva tri sela. Nedugo potom, godine
1083., Zvonintir je darovao nadbiskupiji i selo Konjsko u upi Zmina, a ispravu
je potvrdio u nazonosti nekoliko svjedoka, medu kojima su njegova ena i sin
Radovan.Z7 Njegova dobrota i pravdoljublje davali su obinom puku osjeaj
sigurnosti, a to je na posljetku dovelo do procvata Hrvatske, ujedno i Zagore,
to nam potvruje pop Dukljanin:
.. I osta kraljem Zvonimir, koji poteni kralj, sin dobroga spomenutja poe
crikve veoma tovati i ljubiti. I poe dobre pomagati, a progoniti zale. I bi od svih
dobrih poljubljen, a od svih za/ih nenavijen, jere ne mogae zla viditi. I tako ne bie
on za Hrvate, zato oni nee biti dobrotom dobiti, da, bolji su pod strahom. I za
dobroga kralja Zvonimira bie vesela sva zemlja, jere bie puna i ureena svakoga
dobra, i gradovi puni srebra i zlata. I ne bojae se ubogi da ga izji bogat~ i nejaki da
mu vazme jaki, ni sluga da mu uini nepravo gospodin, jere kralj svih branjae, zato
ni sam prezpravdeno ne posidovae, tako ni inim ne dadie. I tako veliko bogactvo
bie, tako u Zagolje, tako u Primorje, za pravednoga kralja Zvonimira. I bie puna
zemlja svakoga blaga i bie vee vridna ureha na enah i mladih ljud~ i na konjih,
ner i nada sve imanje. I zemlja Zvonimirova bie obilna svakom raskoorn, ni se
nikogar bojae, ni jim nitkore mogae nauditi, razmi gnjiv gospodina Boga... .?8

Upravo u vrijeme Zvonintirovey~adavine banovao je jedan Svaigo i~enu


Petar, kojemu se uskoro 1:1kaza~a prilika da preuzm~ hrvatsku Ja:i':lu. ~~nne,
nakon Zvonimirove smrti, godine 1089., razbuktati su se sukobi! nemm oko
26 1. Luci, PST, 505. str. Vjerodostojnost cijele isprave krajnje je sumnjiva, ali bar neki
njezini dijelovi odgovaraju stanju na terenu.
27 F. Raki, Documenta ..., Zagreb, 1877., 138.,139. str.- ...territorium in loco, qui
Srnina nuncupatur, illudquidem, quod Conustina nom.inatur, donare tali uero modo, ( ... )
in primis regine Lepe, Radouani regis filii ...
28 F. ii, Letopis popa Duldjanina, Beograd-Zagreb, 1928. 412. str.
29 F. Raki Documenta... , 486. str.; N. Budak, n. dj., 118.- ...Kronolokije problem
ispravno rijeio M. Barada, smjestivi Slavca u posljednje desetljee 11. st., dakle u vrijeme
nakon Zvonimirove, a moda i Stjepanove smrti (... ) Slavac je bio brat Rusina (... ) Njegov
neak, a Rusinov sin Petar nosio je nadimak Slaven( ... ) Kralja Slavca bismo mogli povezati
s milin banom Slavcem spomenutim u pripisu Supetarskom kartnlaru ... , 119. str.- ...Vlast
su mu zacijelo priznavale neretvanske upanije, a preko imotske i hlijevanjske upanije
morao je ostvarivati vezu sa sredinjim dijelom Hrvatske. (...)U okolici Knina, stvarnom
sreditn drave, zavladao je (vjerojatno nakon Slaveve smrti) Petar, proglasivi se za
kralja. Njegovo je porijeklo nepoznato, ali ne bismo trebali olako odbaciti podatke iz
Supetarskogkartnlara po kojima je u vrijeme kralja Zvonimira, a potom i za kralja Slavea,
banom bio neki Petar, moda iz roda Snaia (tbim daje ispravno Svaia- vidi pod 12,
Radissa Sfacich). Nije bez osnova ni iieva kombinacija, da je rije o Slavevom sinovcu
Petru Slavenu ... Ja bih tim Svaiima pridodao Slovinjina oca koji je bio djed kneza
Doma/da. Ako pogledamo Doma/dovo rodoslovlje, vidjet emo esto ponavljanje koralaeristinih imena Imsin, PettJr i S/mlae (S/ovirifa, Slavogost).

16

prijestolja jer je ve prije umro kraljevi Radovan. Zemlja se podijelila na


pristae ugarskoga kralja Ladislava, koji je polagao pravo na Hrvatsku kao brat
Zvonimirove udovice Jelene Lijepe, i pristae domaih kraljeva iz kue Svaia.
Najprije je kratko vladao Slavac (1091.-1093.), a onda ga je naslijedio sinovac
Petar. Zagora je kao postojbina Svaia stala na stranu hrvatskoga kralja. U
tijeku tih smutnji, kriari, koji su godine 1096. krenuli iz zapadne Europe u
pohod na Jeruzalem, prolaze dijelom kroz Hrvatsku, a kako su se kretali podalje
od jadranske obale, vjerojatno je barem dio njih proao i kroz Zagoru dolinom
Vrbe. Jedan od sudionika vojne, Francuz Rajmund de Agilles, nenaviknut na
krki krajolik, napisao je za Zagoru da je toliko divlja i brdovita da u njoj nema
ni ivotinja. 30
Znajui za prilike u Hrvatskoj, Ladislavljev nasljednik, ugarski kralj Koloman, odluio je ukloniti jedinog ozbiljnog takmaca za hrvatsku krunu - kralja
Petra Svaia. U tu svrhu alje u Hrvatsku vojsku na elu s vojskovoom
Merkurijem. Prispjevi na more, Maar kree iz Biograda prema Kninu. Na
vijest o tome kralj Petar pokuava skupiti pristae s kojima bi uspio poraziti
Merkurija. Pokazalo se, medutim, da se samo manji dio velmoa odazvao kralju
Petru - najvjerojatnije oni iz njegova roda, te oni iz istonih dijelova Hrvatske
(oko Sinjskoga, Duvanjskoga i Livanjskoga polja, te iz Poljica). Ta mala skupina
vjernih koji nisu podnosili Ugre pokuala je ouvati hrvatsku nezavisnost.
Maari su krenuli prema kralju Petru starom rimskom cestom koja je vodila
preko Krke na Rokom slapu. Znajui da je slabiji, kralj Petar se pokuao spojiti
s glavninom vojske koja mu je hitala u pomo s istoka. Zbog toga je bitku
nametnuo Merkurije i do sudbonosnog sraza dolo je na dananjem zapadnom
Moseu. Maari su bili brojniji i tragian kraj bio je neizbjean. Na elu vjernih
upana i satnika iz svojega roda Petar Svai poginuo je godine 1097. i povijest
Hrvatske krenula je posve drugim tokom.
Tako je na alost pao posljednji hrvatski kralj narodne krvi. Kao trajna
uspomena na njega ostalo je ime Petrova polja, a i planina Mose je sve do kraja
XVII. st. nosila ime Petrove gore. 31

3
F. Raki, Documenta... , 461.-463. str.; F. ii, Prirunik izvora l, 401.-404. str.,De
Aguillesov opis magle kroz koju se je kretala laiarska kolona moe nam biti jasan ako smo
se ikad nali na pristrancima planina koje okruuju krka polja i vidjeli more guste magle
ispod nas.
31 Vidi: S. Gunjaa, 111Gvozd' 11 u ratovima Arpadovaca u Hrvatskoj potkraj XI
stoljea", Izbor iz djela, Split, 1991., 189. 327. str.; N. Budak, n. dj., 124., 125. str.; Slaem
se samo djelomice s postavkama S. Gunjae. Ako je ve prije bitke vei dio stare Hrvatske (tj.
dio zapadno od Krke) bio u maarskoj vlast~ onda kralj Petar i nije mogao iziipredMerkurija
negdje na sjeveru. On je bio upuen na vojsku sastavljenu od svog roda i Hrvata iz istonih
upanija. Kn ko su Sva ii drali kraj juno i istono od Knina, on je pokuJao vjerojatno dobiti
u vremenu povlaei se u tom smjeru u cilju prikupljanja jae vojske kojom bi se odupro
Ugrima. Merkurije ga je sustigao i takav ishod bitke bio je neminovan. Uostalom, slino se
dogodilo i s Mladenom II., 225 godina kosnije. Opet je prodirala vojsko sa sjevera, pa je
Mladen sa slabijim snagama bio primoran povlaiti se Ptema pojaanjima koja su mu trebali
dati Vlasi i Poljiani. Tako je preao cijelu Zagoru od Sibeniko do blizu Cetine i tek tamo je

dolo do

obrauna,

u kojemu su snage gonitelja, bana Stjepana

Babonia

i udrnenih

velikaa, pobijedile Mladena II.


17

Nakon pet godina dolo je pak do sporazuma izmeu voa 12 hrvatskih


plemena i maarskoga kralja Kolomana, kojim je on izabran za hrvatskog
vladara. Predstavnik Svaia koji je sudjelovao u tom sudbonosnom izboru zvao
se Juraj. 32 Kao posljedica tog ina Hrvatskoj je ostala iroka samouprava na elu
s banom. U Zagori, kao dijelu hrvatskoga ozemlja, takav izbor u poetku nije
donio velikih promjena, ali zato su se na moru i u primorju poele vrlo brzo
oitovati njegove negativne posljedice. Dok su Mleani ve polako preuzimali
inicijativu u borbi za prevlast na Jadranu, dotle je hrvatska unutranjost nastavila
svoj ivot gotovo bez ikakva utjecaja dalekoga stranog kralja. To je tako
potrajalo stotinjak godina, a onda su nastupile dalekosene promjene.

RODOSLOVUE HRVATSKIH VLADARA


iz roda Svaia

Branimir,
hrvatski knez
(879.-892.)

Domagoj,
hrvatski knez
(864.-876.)

Slavac (Slavogost),
hrvatski ban,
hrvatski kralj
(1091.-1093.)

Rusin,
primorski upan
?

Petar,

Slovinja,
(kraj XI. st./
poetak XII. st.),
djed kneza
Domalda

hrvatski ban,
hrvatski kralj
(1093.-1097.)

1.1. VJERA STARIH HRVATA


Ve su Slaveni koji su s Avarima doli u rimsku provinciju Dalmaciju,
donijevi vjeru u svoje bogove, ponitili posvema kranstvo u unutranjosti
pokrajine. Njihov glavni bog bio je Svarog ili Svetovid, koji je imao sina Svaroia. I sin je imao jo dva imena, Radigost i Svasti. 33 Svetovid je bio stvoritelj
svjetlosti i svemira i njemu su Slaveni prinosili rtve od najboljih plodova
prilikom etve. Simbol Svetovida bio je km;tj bijelac i po hodu tog konja proricala
se budunost. U lipnju, na dan kad sunce najdue sjaji na nebu, palile su se velike
vatre, kresovi, njemu u ast, i to na vrhuncima brda, gdje bi se narod okupljao u
velikom broju. Drugi put u godini, u prosincu, kad se dan opet poinje produavati, bila je svetkovina namijenjena Svaroiu. Taj dan je simbolizirao
raanje malog Svaroia i pobjedu Svjetla nad Tamom. Drugo boanstvo osobito
omiljeno kod Slavena bio je Perun, nebeski bog grmljavine i groma. Kao i Svarog
ubrajao se takoer u dobre bogove, a simbol mu je bio hrast. S druge strane
nalazili su se zli bogovi, kojima je na elu bio Cmobog ili Diva. Njega je
simbolizirala tama i zima, a za razliku od Svetovida koji te stolovao na nebu, Diva
je stanovao u mranim peinama i dubokim Juinama. 3 Stalnu borbu sila svjetla
i sila tame promatralo se u svakodnevnoj izmjeni dana i noi te u godinoj smjeni
ljeta i zime. Poslije svega nije onda udno da se takvo vjersko poimanje malo-pomalo poelo oblikovati u dualizam, a i sama Zagora sa svojim brdima i
spiljama lako je poticala matu tih priprostih ljudi.
Dolazak Hrvata samo je uvrstio takvo vjerovanje. Njihova vladajua jezgra
ve je imala potpuno uvren dualizam, koji se odmah oitovao na podruju
Zagore u brojnim nazivima brd, lokava i sei. Taj dualizam, tj. vjera u nepre-

F. Raki, Documenta ..., 482. str.; M. Barada, Historicitet.... , 138. str.


J. Peisker, "Koje su vjere bili stari Slaveni prije krtenja", $!arohnJatskaprosvjeta,
n. s. 11/1-2, Zagreb, 1928., 58. str.; N. Greti, O vjeri starih Slovjena, Mostar, 1900., 33.,
58. str.
34 N. Greti, n. dj., 35. str.; J. Peisker, n. dj., 59., 78. str.
32
33

18

19

stanu borbu dobrog i zlog boga ogledao se i u ustaljenom naelu rasporeda


svetita, paje i danas lako prepomati gdje su se ona nalazila. U temeljnom obliku
postojala je neka rijeka ili potok koji su, tekui, predstavljali ljudski ivot.
Gledajui u smjeru toka, s lijeve strane nalazilo se brdo posveeno dobrom bogu,
Svetovidu ili Perunu, a s desne strane brdo zlog boga, Crnoboga ili Dive. 35 Kako
je Zagora oduvijek oskudijevala vodama tekuicama, njihovu ulogu su preuzimale lokve ili suhi klanci koji su dijelili dva brda posveena bogovima. Za
predstavljanje bogova sluili su vrhovi brda i brojne zgodno postavljene peine.
J edno od sela koje ima sauvane simbole dualizma je Radoi. Ve samo njegovo
ime pokazuje da je dobilo ime po dobrom bogu Radogostu. 36 Otprilike po
sredini sela nalaze se dva brijega razdvojena prodolinom. Na lijevom brijegu
(gledano prema suncu) danas je crkva sv. Jurja sa seoskim grobljem, a na
desnome je gradina po kojoj brijeg i nosi ime. Upravo je ta Gradina bila
posveena stranom Divi, koji je >>Stanovao<< u peini podno sjeverne padine tog
brijega, dok je lijevi brijeg bio posveen Svaroiu - Radigostu.37 Drugo selo s
lako prepoznatljivim starohrvatskim poganskim svetitima je Nevest. Na zapad
od sela die se brijeg Bogoin. Kao to sam ve spomenuo, i tamo se na sjevernoj
strani brda nalazi peina, brlog Dive, a ve samo ime brijega govori da je na
njemu bilo staro svetite. 38 Sljedei primjer je selo Sratok (nesretno preimenoJ. Peisker, n. dj., 78. str. - ... l. tekua voda, 2. bogu posveena gora lijevo, 3.
zloduhova peina desno. (... ) Sve svijetlo, dobro i lijepo na svijetu, djelo je boje, sve
tamno, zlo i runo zloduhovo djelo. Bog i zloduh dvojci su, kao svjetlo i sjena nerazdruivo
jedan na drugog vezani do sudnjeg dana, kada e bog konano nadvladati zloduha... ; I.
Pilar, 110 dualizmu u vjeri starih Slovjena i njegovu podrijetlu i znaenju , Zbornik za
narodni ivot i obiaje Junih Slavena XXYIII/1, Zagreb, 1931., 19. str.
35

11

36 I. Pilar,n. dj., 33. str.- .. .Ja sam pomiljao daje Radun hipokoristik od Radogost,
kao to je Perun od Perovit. Utvruje me u tom shvaanju injenica, da se ondje na
(tonije: sjeverozapadnoj) strani, naime, upravo u zaleu Bimja, nalazi selo
Radui (tono: Radoi), to izvodhn kao i kod svetita pod brojem I. od Radogost. Po
tom svemu drhn, da je na vrhu Bimja nekad bilo svetite posveeno bogu Radogostu ...
Sa slinim imenom u Zagori postoje jo sela Raduni i Radoni.

sjevernoj

37 Sv. Jure, 282 m, Gradina, 301 m. Istina je da tu nema vodenog toka koji bi
upotpunjavao uobiajenu sliku, ali ve samo postojanje dva brijega, a osobito postojanje
peine (koja se danas zove Ninevia peina, po oblinjem zaseoku) davalo je dovoljno
elemenata za svetita.
38 Ovdje se susreemo s ogradom oko svetita (vidiA. kobalj. n. dj., 413. str. - ... Veliku
slinost izmedu svetih brda-rtvita i oltara imamo u ogradi, koja je okruivala posveeni
vrhunac kao Boje boravite ... ). Ogradu su postupno nasipavali stari Hrvati kao znak rtve
ili pokore Bogu, a prije bi moglo biti ovo drugo (usp. -baga- Gospod, Bog i imdne- okajati,
datipokaru, vidi C. Bartholomae, n. dj., 921. str., 597. str.). Stari Hrvati su, dakle, bojei se
zlog Dive, nosili na vrh brda kamenje gdje su ga ostavljali oblikujui na taj nain suhozidni
prsten (vidiA. kobalj, n. dj., 445. str.- ... Bacanje kamenja za 11pokOru 11 Izraz "za pokoru"
11
11
znai dobro djelo ili Sevap . U mnogim hrvatskim krajevima narod pripovijeda, da su se
gomile nasipale kamenjem, koje se nosilo na vrh brda ili na neku gomilu 11Za pokoru 11 ... ).
Ovdje bi svetite Dobrog boga bio mnogo manji brijeg Gradina (375 m) lijevo od lokve Nevest;
Bogoin (473 m) je naime desno od lokve.

20

vano u Bogdanovie ). Tamo se otprilike na sredini sela nalazi lokva Bogdan;


gledano niz prodolinu, desno se nalazi brdo s Crnim umcem, a lijevo brdo
Tritenica. Upravo to ime u sebi nosi simbol Peruna - trijes, grom. 39 Drugi
Perunovsimbol, hrast, nalazimo u Prugovu, Kruvaru i Dugopolju. 40 Zajedniko
svetite Radoiana, unjarana, Radunjana i Ostroana bio je vrh Kozjaka
Biranj, imad Katel Lukia (vidi biljeku 15). I u drugim selima irom Zagore
nalazimo toponime koji nas podsjeaju na stam hrvatsku vjeru. 41

1.2. POKRTAVANJE HRVATA U ZAGORI

... Diva sina porodi


avlu silu svu slomi...
stara hrvatska boina pjesma
~d se je st~nje nakon doseljenja. Hrvata smirilo, poele su se uspostavljati
veze IZmeu nov1h gospodara u Zagoni preostalih Romana pritajenih u primorskim gradovima. Moemo zamisliti kako su iz Trogira i Splita tamonji Latini sa
strahom gledali goleme >>svitnjake<< koje su stari Hrvati palili po vrhovima
Kozjaka i Mosora slavei najdui dan, 21. lipnja, i poetak produavanja dana
21. prosinca. I dok se gradski puk pobono kriao, u glavama kranskih misionara vjerojatno se zaela ideja da se krene u propovijedanje Blage vijesti meu

~riten_ic.a, 45~ m, Crni ~mac, 551 m. Vulimo potpuni dua/istiki scenarij: Perun voda - Dtva (vidt J. PeiSker, n. dj., 78. str.).
40
L Kati, "Prilike u ~~~!skoj okolici poslije odlaska Turaka", Starine 47, Zagreb,
1957., 244., 255. str. -IzCuptllljeva pohoda 1709. god. saznajemo za hrastove u kruvarskom
grob/j~ (47 stabala~, prugo~skom (neko/Ua;, stabala) idugopo/jskom groblju (104). To nas
navodz na kontinuztet svetita, koje je prenvjelo ak z turska razaranja. Veliina hrastova
ukazuje na n~ih?V~ starost: najvjerojatnije je da potjeu iz predturskog vremena, kada je jo
btla iv~ tr_ad!Ctja IZpredkraWfkog razdo~lja (vidi A. Skobalj, n. dj., 432. str. - ... Na tom
putu stigli su u gaJ s vrlo starun hrastovuna, oko kojega se nalazio slobodan prostor,
9meen ogradom sa dva ulaza. To je bilo svetite itavoga podruja ... ).
41
Brtanovo ima brdo Divojar (616 m) s desne strane, a Orguz (582 m) s lijeve strane
(Orguzje vjerojatno turcU:am kojijeza'!'ijenio nekadanj~ s!aro ime brda); Divojevii (prije
Turaka Zagonane) tmaju lokvu Dtvojevac, to nas podsjeca na kultno mjesto gdje se moli
DtVl. To Ujedn_o gov~ri da je selo promijenilo ime, ~li lokva nije, to fe sluaj i kad sela Sitnog,
s lokvom Stf1?tcom; IZmeu Suhog Do~ a l PraP_atnzce na brdu Praz nalazi se Vulova gradina
- bog Svetovid; u Suhom Docu nalazt se polujama Samograd, koja u drugom dijelu imena
krije 11,arada- peina kao nastamba Divina bia (premaC. Bartholomae, n. dj., 522. str.); u
Gomjt;':" Muu brdo je Otamik (674 m), ije ime takoe ukazuje na kultno mjesto; u
Kladnjtcama prema vrljevu je Crni umac (desno) i Pavlovo brdo (lijevo); u Rastovcu je opet
brdo Otar; u Dugopolju kod Kriica brdo Metaljka; cijelo Mideno brdo izmedu Pokrovnika
i Pakava Sela podsjea na Mednika, tj. Svaroia (vidi J. Peisker, n. dj., 58. str.); itd. VuJi
kod: D. Brozovi-Ronevi, "Tragovi poganskih, kranskih i islamskih kultova u toponimiji11, Zbornik este jugoslovenske onomastike konferencije, SANU, Nauni skupovi, knjiga
XXXVII, Beograd, 1987.,117.-121. str.
39

21

te opore, ali dobroudne gortake. Tako je i bilo: propovijedanjem, a ne nametanjem, poelo se iriti kranstvo meu Zagoranima.42 Sveenici su pouava
njem i djelom stekli povjerenje puka, a onda su, koristei se mnogim slinostima,
uspijevali privoljeti Hrvate na primanje sakramenta krtenja. Kljuni trenutak
nastao kad je neki upan ili drugi uglednik pristupio Kristovim vjernicima.
Njihov primjer i autoritet kod naroda vjerojatno je bitno pridonio ubrzavanju
procesa pokrtavanja.
Misionari su mudro zakljuili da je vano zamijeniti poganska svetita
crkvicama koje bi bile posveene odgovarajuim kranskim svecima. Usto su
nastojali to mani$' mijenjati narodne obiaje, da se pokrtavanje ne bi shvatilo
kao in prisile. 43 Cini se da su se starim Hrvatima u Zagori najvie sviala dva
sveca- sv. Jure i sv. Mihovil. To je i razumljivo kad se zna da su oba bili sveci
ratnici, a kad to upotpunimo slikom gdje sv. Jure jaui konja bijelca probada
zlogzmaja,jasno je daje on lako zamijenio Svaroia koji se borio protiv Dive. 44
42 A. kobalj, n. dj., 514. str.- ... Pokrtenje Hrvata trajalo je dugo vremena, moemo
slobodno rei, vie stoljea ... ; J. Goldstein, n. dj., 131. str.- Oko problema pokrtavanja
( ... ) ispreplela su se u historiografiji vrlo razliita miljenja. (... ) Manje se uzimalo u obzir
daje to bio vrlo sloen drutveni pokret,(...) daje prolazio kroz relativna zatija i uspone ... ,
132. str.- Vjerojatno je postotak pokrtenih bio vei sukladno blizini centara kristijanizacije- dalmatinskih gradova. 133.-135. str. itd.; N. Budak, n. dj., 98. str.- ... Pokrtavanje
HIVata kao dugotrajan, viestoljetni proces, ne moe se sagledati odvojeno od problema
crkvene organizacije u Hrvatskoj, Dalmaciji i sklavinijama u kojima su Hrvati ivjeli.( ... )
Zasada se ini da je prodiranje nove vjere zapoelo kratko po doseljenju, krajem prve
polovice 7. st. ... ; N. Crnkovi, 11Vjerai svetita starih Hrvata11, Croatica Christiana 33/XVII,
Zagreb, 1994., 64. str.
43 A. kobalj, n. dj. 515. str. - ... Zbog te njihove upornosti trebalo je po starim
uputama Grgura Velikog, graditi kranske crkve na njihovim poganskim vrhuncima,
njihova poganska boanstva zamijeniti kranskim svecima slinog imena i jo vie slinih
ratniko-dualistikih obiljeja, te zadrati ak njihove poganske rtve pretvarajui ih u
gozbe ...
44 J. Peisker, n. dj., 58. str.- ... Svaroiu-Radigostu bio je posveen bijeli konj ... ; I.
Pilar, n. dj., 20., 21. str.- ... Crkve su naime kadto graene na istom mjestu, gdje je nekad
stajalo staroslovjensko svetite, a esto i samo u blizini; vrlo esto pod brdom, koje je
nekada bilo posveeno staroslovjenskomu bogu. ( ...) Sv. Ivanu dalo je svetkovanje
najduega dana i kresove; sv. Iliji nevremena, munje i gromove, a sv. Vidu ime i lijeenje
oiju ('Vidanje"); tim svojim postupkom lake mu bijae slomiti mo Svetovidovu ... ; A.
kobalj. n. dj., 441. str., ...Taje razdioba s obzirom na dualistiku religiju starih Slavena
veoma vana, jer sveci-ratnici, koji simboliziraju svladavanje suprotne sile ili imaju vezu
s vatrom ili nekom borbom, kao sv. Juraj, sv. Mihovil, sv. Ivan Krstitelj, sv. Ilija i drugi,
slini su dulaistikim boanstvima, koja sama posebi predstavljaju vjenu borbu i suprotnost Dobra i Zla, Svjetlosti i Tame ... , 515. str.- ... Zbog takvog postupka ostali su ne samo
ti stari poganski obiaji, nego i mnogo staroga poganskoga, dotino magijskoga shvaan
ja... ; Takve crkvice graene su iskljuivo na lijevim brdima (Dobri bog), ili kod nekog
materijalnog simbola dobra, a to je u krkim bezvodnim krajevima bila voda, tj. lokve i izvori.
Tako imamo Sv. Jurja i u Sitnomu kod lokve Sitnice, u Brtanovu (sada Velika Gospa), i Sv.
Mihovila u Mit/u, itd. Ne slaem se s Pilarovom tvrdnjom da je sv. Juraj nadomjetao Divu,
jer je na njegovo mjesto dolazila crkva posveena Blaenoj Djevici Mariji, to je vidljivo i u
Katelima. Gospa Stomorija upravo se nalazi na mjestu staroga sela piijana, koje je dobilo
ime po peini koja se neko zvala Pe, a sada se zove Mate tina peina. I tu je Gospa 11istjerala 11
Divu iz brloga na padini Kozjaka.

22

Tako je u Radoiu podignuta crkva sv. Juri, a jednako je bilo i na vrhu Kozjaka
iznad Solina. Pokrovnik je dobio Sv. Mihovila, kao i Dugopolje i Mu Donji. U
nekim su zagorskim selima ponajprije pokuavali udobrovoljiti Divu, pa su
misionari tamo podizali crkvu posveenu Blaenoj Djevici Mariji, jer je ona
simbolizirala pobjedu Dobra nad Zlom. To je sluaj sa spomenutim Nevestom,
a slino je bilo i u Bliznoj. Upravo je Boja mati satrla petom glavu opakog
zloduha Dive i pokazala im svojega sina za kog se nekoliko dana iza 21. prosinca
pjevalo:

... U pono se Bog rod~


nebo i zemlju prosvitli...
Tako je i mali Isus, istisnuvi Svaroia, postao Boi- mali Bog, a zloduh Diva
je starim Zagoranima postao kranski avao - otpadnik od Boga.
Poslije prve crkve sv. Petra u Muu Gornjemu nastavilo se je podizanje i
drugih crkava jo dugo nakon izumra narodne dinastije, i kranstvo je irilo
svoj blagotvorni utjecaj meu zagorskim pukom. Te crkve su bile ne samo vjerske
graevine nego i sunani kalendari po kojima se znala odrediti i svetkovina i
poetak radova u polju.45 Na taj su nain crkve seljanima postajale nezaobilazni
dio ivota. Hrvati su nastavili pokapati svoje mrtve na starim grobljima svojih
pradjedova, dolazili su paliti svitnjake o Sv. Ivanu i za Badnjak, a za Sv. Juru bi
obavljali blagoslov polja. Poprimanje svih kranskih obiljeja bio je veoma dug
proces, koji se protegnuo do duboko u srednji vijek, a preici poganstva ostali
su i do naih dana_46

1.3. IMENA OSOBA S PODRUJA ZAGORE !(OJA SE SPOMINJU U


OVOM RAZDOBUU:
Vuina,

Dragoslav,

1071.
1089.

upan47
upan48

45

N. Crnkovi, n. dj., 73. str. - ... slobodno se moe rei kako je veina sadanjih
crkava podignuta na prvotnim kultnim mjestima poganskih Hrvata ... , 66. str. - ... Te su
crkvice sunani satovi, geoastronomski opservatoriji, orijentiri u prostoru i vremenu,
kalendari i rokovnici za poljodjelske radove, za mjesne blagdane i obiaje, za ivotnu
svakodnevicu i, posljednje ali ne najmanje vano, za ope i mjesne bogotovne ine ...
46 A. kobalj, n. dj., 441. str.- ... U svakom sluaju procesije se u mnogim krajevima
Hrvatske obavljaju tako, da se pojedini obredi i blagoslovi obavljaju upravo na starim
gradinama, vrhuncima i poloajima, koji, povezani sa starim poganskim kultom vrhunaca,
jo i sada na sebi nose obredne gomile i na njima se pale krijesovi, kao oiti dokaz tih
starih poganskih obreda. U Jesenicama procesija za blagoslov polja natrag vie godina
ila je po samom vrhu planine, od Ostroga do Sukrnajsina... , 442. str. - ...Na Kozjaku se
u Katelima kod crkve sv. Ivana Birnjajo i danas obavljaju takva slavlja i gozbe ...
47 F. Raki, "Borba junih Slovena", Rad JAZU 27, Zagreb, 1874., 115. str.
48 MHAS Split - AM Zagreb, Kralj Zvonimir- Dokumenti i spomenici, 23. str. ... Uiseni Zetinsti~i Dragoslaui Sagorstici, ( ... )ac ceterorum (nostrorum) nobilium ...
23

2. POD GRADOVIMA I VELIKAIMA (1102.- 1463.)


Nova dravna zajednica u kojoj se nalazila Zagora donijela je jednu bitnu
novost, naime, da je sredite drave i teite njezina interesa premjeteno s obala
Jadrana na srednjoeuropske, panonske prostore. titei svoje interese, primorski gradovi potvruju stare i stjeu nove privilegije i autonomni status unutar
drave, dok moni hrvatski rodovi dobivaju malo-pomalo cijele upanije u
nasljedno vlasnitvo za zasluge steene u kralja. Bilo je tu i iznimaka, kao to su
bili knezovi Kaii, ije se sredite nalazilo u Makarskom primorju. ini se da
oni nisu ba previe drali do ugarskih kraljeva budui da su dolazili u sukob s
njima. irei svoj utjecaj sve do dananjih Katela, tonije do sela piljana, 1 oni
su se u Poljicima suprotstavili prodoru Splita u okolni prostor. 2
Bizant, koji se nije pomirio s izlaskom Ugarske na Jadran, ekao je priliku
za protuakciju, koju je zapoeo godine 1167. Car Emanuel Komnen poslao je
vojsku koja je pobijedila U gre, tako da je granica uspostavljena na rijeci Krki.
Zagora je potpala pod drugu dravu, ali samo na dvadesetak godina, jer se
uskoro umorni div s Bospora zauvijek povukao s nae povijesne scene.
Sredite Klike ili Primorske upanije, neosvojivi grad Klis, postao je u to
doba predmetom interesa okolnih velikaa i grada Splita, ponajvie zbog njegova
dominantnog poloaja nad putem koji kroz Zagoru povezuje gradove Trogir i
Split s unutranjou, ali i zbog jo jednog razloga. Naime, posjedovanje Klisa
osiguravalo je i vlast nad oblinjim zagorskim selima iji su stanovnici davali
dobra za opskrbu tvravske posade, ito, vino i novana davanja. 3
1 I. Luci, Povijesna svjedoanstva o Trogiru, preveo J. Stipii, Split, 1979., 1050. str.,
T. Smiiklas, C.D. II, Zagreb 1904., 240., 241. str. 1189....Testes ( ... )isti sunt( ... ) Vilcoiz
Caciz ...
2
T. Arhiakon, Kronika, preveo V. Rismonda, Split, 1977., 68. str.
3
l. Luci, n. dj., 1082. str. ...Toma Dakojevi, Kraan Martinovi i Dragoslav
Radojevi iz klikog distrikta (... ) zamolie ( ... ) da im (potvrdimo) slobotine koje su dugo
vremena uivali u tlaci i novanim podavanjima njihovih sela zvanih Suhi Dol i Prgomet,
u kojima su njihovi preci i oni imali svoje prebivalite i boravite, sa svim pravima koja im
od davnine pripadaju u skladu s povlasticama (po kojima je) svako domainstvo u selima
Suhi Dol i Prgomet svake godine duno dati( ... ) katelu Klisu tri stara ita tj. jedan star
penice, jedan star jema i jedan star zobi i 40 soldi za kunovinu, zatim tri uobiajena

25

Kad je kralj Andrija IL, zbog zavjeta koji je njegov otac dao papi, godine
1217. prikupio kriarsku vojsku, u kojoj su osim Maara i Hrvata bili i Nijemci,
spustio se s njome preko Klikih vrata do Splita. Klis je tom prilikom predao u
sigurne ruke vitezova templara, da ga uvaju do njegova povratka iz Svete
zemlje. Splitski kroniar Toma Arhiakon (1200.-1268.) ljutio se tada na svoje
sugraane, jer je kralj i njima bio ponudio kljueve tvrave, ali su ih oni odbili.
Toma kae za svoje sugraane da su, kao i obino, nemarni za ope potrebe, a
lakomi za vlastite. Templari su ostali na Klisu do godine 1221., kada grad dolazi
u vlast monoga cetinskog kneza Domalda, iz roda Svaia, kojemu je i otac
Saracen ve bio kliki upan 1171. godine. Na taj nain on je zaokruio svoju
dravinu, dobivenu od kralja Andrije II., koja se protezala od Kamenice do
Kozjaka. 4 Ubrzo nakon preuzimanja grada, knez Domald se sukobio sa Spliani
ma, koji su se ve prije bili obraunali s Cetinjanima, braom Budimirom i
Hranislavom. Naime, prilikom jedne od pljakakih provala, koju su ta dvojica
izvela u Splitskome polju, graani su bili ustrajni u potjeri: uputivi se preko
Klisa, uhvatili su pljakae u jednoj kotlini, vjerojatno u dugopoljskom polju,
gdje su ih poslije estokog okraja i porazili.5 Sukobi izmeu Domalda i Spliana
vodili su se 1224./1225. godine, a za njih Toma ne navodi povoda. Siloviti knez
doao je u konflikt i s hrvatskim hercegom Kolomanom, koji je bio prisiljen
potraiti pomo u Splitu. Iako je Domald bio zarobljen od nekog Pavla u Klisu
1226., ubrzo je ponovno na slobodi, jer su ga zamijenili za 12 splitskih plemia
koje je drao u tamnici. Klis je ipak pao u ruke Petra Humskoga 1227., ali ni to
nije bilo zadugo, jer su ve godine 1234. Domaldovi pristae doveli staroga kneza
na vlast, gdje je i ostao sljedee dvije godine. Nedugo nakon toga knez Domald
je umro u dubokoj starosti.
U tom razdoblju okraja izmeu gradova i velikaa zbio se dogaaj koji
je po svojoj vanosti i traginom ishodu natkrilio sve ostale. Gradske komune
Trogira i Splita ve su u prethodnom stoljeu poele prodirati u svoju okolicu i
iriti vlast nad okolnim selima, tako da je na kraju preostalo samo selo Ostrog,
iznad dananjega Katel Lukia. Ono je bilo trn u oku i jednima i drugima, pa
su se, iako su bili u gotovo neprestanoj meusobnoj svai, udruili i zajedno s
knezom Petrom podigli za ono doba golemu vojsku. Prema Tominim rijeima,
godinja poklona i za vino 20 saidi, i to svako od reenih domainstava, kao to je reeno
i nita vie ...
4 I. Luci, n. dj., 125. str.- ...Stoga zemlju imenom Cetina i Trilj i s obraenim
zemljama ( ... ) Domaldu i b~tiJ;ticima zauvijek dajemo (... ) Ovih pak zemalja ~~de s~ ove:
na istoku Kriova, Kamemca 1 Imat, Sutozel, odatle prema moru do VrulJa 1 zatim do
rnovnice, onda do Stipalca, zatim do Cera sve do Stiberpuca i onda ide do Prela kod

Jakina, zatim do Laktena sve do Bilaj a...


s T. Arhiakon, n. dj., 90., 91., 92. str.- ...i kad su se uspeli i preli Kliki katel, poavi
dalje nali su neprijatelja u nekoj kotlini, koja je sa svih strana okruena breuljcima, te
nije bilo slobodna puta za skretanje na drugu stranu. Bili su, dakle, ve bez brige i odmarali
su se na livadama...
26

>>itava vojna ekspedicija brojila je vie od tri tisue naoruanih. Unato neustraivom otporu stanovnika, osvajaka sila bila je prejaka i selo je zauzeto i
divljaki uniteno.
Dok su se tako gradani razraunavali s hrvatskim didiima, tko je od svih
njih mogao slutiti to se valja prema jadranskim obalama iz golemih azijskih
stepa. Godine 1241. krenuli su Mongoli pod Batu-kanom na hrvatskougarsko
kraljevstvo. Nakon velikog poraza na rijeci aju, kralju Beli IV. (1235.-1273.)
nije preostalo nita drugo nego da potrai spas u bijegu. Put ga je vodio preko
Zagreba u Knin i Klis, starom >>Vojnikom cestom<<, a mongolska konjanitvo,
kojim je zapovijedao Kajdan, gonilo ga je gotovo u stopu. Poetkom oujka
godine 1242. doao je Kajdan s Mongolima pod Klis. Neosvojiva tvrava koju
su branili knez Butko i Herbert Oslov pokazala je svoju vrijednost. Toma je
zabiljeio:

>>-.Vjerujui, pak, Tatari, da se kralj nalazi u klikoj tvravi, ponu sa svih


strana napadati na katel odapinjui strijele i bacajui koplja. Ali jer je poloaj bio
po prirodi utvren, mogli su nanijeti malu tetu. Tada, siavi sa konja, ponu se
puzajui rukama penjati na vie. A oni, koji su bili u katelu, kotrljajui na njih
ogromne stijene, jedan dio njih ubiju... <<

U meuvremenu kralj Bela se iz nesigurnog Splita sklonio u Trogir, a prije


nego to su Mongoli doli i pod njegove zidine, otplovio je galijom na jo sigurnije
mjesto, jer je znao da oni nemaju brodova. Mongoli su se nato smjestili sa svojom
vojskom na podruju Zagore, jer su njihovi konji trebali dobra pasita, kojima
je ona obilovala. Odatle su provaljivali u okolicu Trogira i ibenika, pa su se na
tom podruju odigravale borbe izmeu Hrvata i Mongola. Zbog toga to nije
uspio uhvatiti kralja, a i zbog iscrpljene ispae, Kaj dan je povukao vojsku prema
glavnom taboru, pa je tako za Zagoru i Primorje nestalo opasnosti, ali su ostale
pusto i ruevine iza divljih horda. 6
Kraljevu nevolju s Mongolima najbolje su ini se iskoristili pri~orski gradovi i patriciji koji su mu pruili gostoprimstvo, osobito Trogirani i Sibenani.
Ova dva grada nastojala su na svaki nain proiriti svoje gradsko podruje, pa je
kraljev boravak bio idealna prigoda da to ostvare. Gradovi su zapravo traili
prostor za ispau mnogobrojne stoke koja se uzgajala za trgovinu s prekomorskim krajevima, a jo su vie traili plodne povrine za uzgoj itarica, kojima su
primorski gradovi oduvijek oskudijevali. Prostor okolnih zagorskih sela rjeavao
je i jedan i drugi problem.
Stari Zago rani ve su od davnih vremena bili upueni na prodaju drva, stoke
i ita u primorskim gradovima. Da bi im to bilo doputeno, morali su plaati

6
J. A. Soldo, 11 Provala Tatara u Hrvatsku", Historijski zbornik XXI-XXII, Zagreb,
1968/69.- ... Tomina tvrdnja da su se Kajdanove ete zalij etale iz Zagore u okolicu Trogira
daje uporita gdje treba traiti sukobe Hrvata i Tatara ... Poetkom oujka 1242. dolazi
Kajdan s dijelom vojske pod Klis jer je zbog dobre pae ostatak ostao kod Knina ...

27

ulaznu carinu na gradskim vratima, ali i izlaznu, npr. na prolazu zvanom Vrata,
kojim se s podruja Klisa izlazilo na trogirski teritorij. 7 Tek kad su s vremenom
gradovi ostvarili vlasnitvo nad pojedinim zagorskim selima, njihovi stanovnici
osloboeni su tih davanja, te im je bilo omogueno da donose svoje proizvode
na gradske trgove.
Kao prvi od svih primorskih gradova Trogir je uz pomo bana Stjepana
uspio sebi isposlovati ustupanje kraljevskog posjeda Bristivice, pa je na taj nain
grad uao u prostor Zagore godine 1245.
to se tie crkvenih granica, one su bile dogovorene jo godine 1185. na
sinodu odranom pod vodstvom splitskoga nadbiskupa Petra. Zagora je bila
podijeljena izmeu Trogira, sa zapadnim i sjevernim selima,_te Splita, kojemu
je pripala okolica Klisa i Mua. 8 Javio se medutim problem Sibenika. Njegove
elje za potpunim osamostaljenjem i promaknuem u status grada dovele su ga
do sukoba s Trogirom i glede crkvenoga i gradskog podruja. To se osobito
oitovalo na zagorskom prostoru. Kralj Bela IV. odredio je granice ibenika u
povelji od 22. studenog 1251. godine, a iz zemljovida 2 moemo vidjeti da su sela
Dobari, Ziharina, Marii, Kosevi, Sitnica i Lepenica pripala ibeniku9 (Dobari je sada dio Danila, Z ih arina je sada Pakovo Selo, Kosevi je Mir/ovi Zagora,
a Sitnica je selo Sitno). Tu su povelju poslije potvrdili i drugi kraljevi. U drugom
sluaju papa Klement X. je godine 1266. uzeo u zatitu trogirskoga biskupa te
mu je tom prigodom dao pravo na desetinu sela Radoia i N evesta, kao i ostalog
dijela Zagore.l 0
Trogirskom plemiu Marinu Amblaevu Crnotinu (poslije Andreisi)
kralj je darovao selo Prapatnicu 1270., a Ljubitovicu 1272. Selo Bliznu kralj
Ladislav daje Trogiru 1278., a Radoi je poslije dugih parnica napokon dospio
u ruke Petra Cege godine 1386. Suhi Dolac dobila je obitelj Andreis 1409., kao
i Prgomet. Petar Chiudije od 1410. gospodar u Trolokvama (sl. 1).
Za to su vrijeme crkveni nesporazumi otili tako daleko da su se morali
rjeavati ak kod pape Grgura X., koji godine 1274. u Lyonu trogirskome
biskupu Kolumbanu potvruje pravo jurisdikcije u selima Nevestu, Koprnu,
Radoiu, Gradcu i na itavom podruju Zagore.

7 I. Luci, n. dj., 112. str.- ...proizlazi da su se ( ... ) granice teritorija Trogira bile
pomakle na sjever preko bregova koji lee nasuprot gradu i da su se protezale sve do
prolaza koji se zato to lei izmedu dviju litica potpuno okomitih kamenitih brda, koji slii
vratima, naziva Vrata ...
8 I. Kukuljevi, Acta regni I, Zagreb, 1862.32.-34. str.- ...Episcopus Spalatensis has
habeat Parochias: Clissam, ... Sminam ....Traguriensis Episcopus has habeat Parochias:
... et totum Comitatum Zagoriae.; I. Luci, n. dj. str.- ... Biskupija trogirska ima ove upe:
Trogir, Drid, ibenik i itavo podruje Zagore ... (1185. god.)
9 J. Barbari, J. Kolanovi, ibenskidiplomatarij, ibenik, 1986., 13., 14. str.
10 T. Smiiklas, C.D. V, Zagreb, 1907., 380.,381. str.

28

Andreis

Ce ga

Chi u dis

Cippico

Mi ch eli- Vitturi

Rottondo

Zavorovi

Jakovljevi

Divni

(Tartaglia)
Sl.l Grbovi trogirskih (1-6), ibenskih (7-8) i splitskih plemia (9) koji su imali
posjede u Zagori
Die Wappen der Ade/igen von Trogir (1-6), Sibenik (7-8) und Split (9), di ihre
Grundbesitze in Zagora hatten
Stemmi dei nabili di Trau (1-6), di Sebenico (7-8) e di Spalato (9) che avevano i
possedimenti nel Zagora
29

Kraj XIII. st. ujedno je i kraj hiVatskougarskih kraljeva iz kue Arpadovia.


U tom su razdoblju knezovi ubii Bribirski doivjeli uspon i ugled dotad
nevien meu h!Vatskim plemstvom. Poev od kneza Stipka,l' oni se vjeto
koriste prilikama, i ire svoju vlast. Uspijevaju pribaviti povlastice od Arpadavia, ali i od Anuvinaca, novih pretendenata na hiVatsku krunu. Knez Pavao
ak je dobio bansku ast u nasljedno pravo, a njegova su mu braa postala
suvladarima. Od tog vremena 01,1i su i gospodari Klisa, upravnog sredita cijele
Zagore. N a taj su nain postali i gospodarima svih sela na tom podruju, to se
vidi iz ugovora o prodaji Dugopolja, iz godine 1287., u kojemu stoji:
...za

uzvienog gospodina Pavla, bana hrvatskoga, gospodina Jurja svijetlog

kneza ... 12
Mo knezova ubia Birib irskih bila je potkrijepljena i kneevskim poloajima u svim primorskim gradovima. Oni dijele povelje i privilegije kao pravi
vladari, a zahvaljujui njima razrijeen je i dugotrajni crkveni spor izmeu
Trogira i ibenika. Uz njihovu pomo ibenik je konano dobio vlastitu biskupiju, koja se velikim dijelom protezala preko zagorskog prostora.
Poloaj ubia bio je neokrnjen sve dok kneza Pavla nije naslijedio sin mu
Mladen Il. On se ubrzo sukobio s udruenim gradovima i velikaima, tako da su
mu ostali vjerni jedino Poljiani i vlasi. Poslije neuspjene opsade ibenika ban
Mladen se naao pred vojskom koju su vodili slavonski ban Stjepan Baboni,
knezovi Kurjakovii iz Like, Stipanii iz Donjih krajeva (oko rijeke Sane) i
Mihovilii iz Livna. Znajui da nema izgleda protiv tolike sile, Mladen je
pokuavao izbjei izravan sukob, ali je na kraju ipak dolo do velike bitke, koja
se je odigrala kod Biska u svibnju godine 1322. Nakon poraza koji je pretrpio,
ban Mladen je bio prisiljen na uzmak kroz Poljica, odakle je otiao u Klis. Nakon
druge bitke i ponovnog poraza, dva mjeseca kasnije, kod Knina, sve je bilo
izgubljeno i ban Mladen je pao u zarobljenitvo kralja Karla Anuvinca, koji ga
je odveo u Ugarsku, gdje je i umro.B Od kralja poslani ban Nikola je nakon
11 Ne Stjepko, koko se gbiava pisat~ nego Stipko kao to stoji kod Lucia u PST na
genealokoj tablici knezova Subia na 554. str.

12 L. Kati, "Veze primorske Dalmacije kroz Kliki prolaz od prethistorije do pada


Venecije (dalje VPD)", Starine 51, Zagreb, 1962., 300. str.
13 M. Madijev de Barbazanis,Legende i kronike, Historija, preveo Vladimir Rismonda, Split, 1977., 175., 176. str.- .. .Isto tako je ban Ivan Baboni sa svojim sljedbenicima

progonio Mladena sve do Bliske, gdje je zametnuo veliku bitku s Vlasima, zarobivi ne

malu koliinu stoke, ljudi i kljusadi, a ban Mladen pobjegne u Poljica i doe na Klis te je
ondje ostao petnaest dana ... Usudil u se ustvrditi da je islwd ove bitke kod sela Bisko u
mnogoemu odluio sudbinu Hrvatske. injenica je da je u rukama Mladena Il ubia bila
ne samo jezgra stare Htvatske nego i Bosna (u svojim p1Votnim granicama), sa Zahumljem,
dok je u isto vrijeme kraljev utjecaj bio vrlo slab. Nesrea je bila u tome to nikome od
Mladenovih susjeda nije odgovarala njegova snaga. Gradovi su stalrw rovari/i potpomagani
od Mleana, a svoje interese nautrb Mladena preferirali su i njemu podloni plemii. Na.
posljetku, i kralju je vie odgovaralo da su hrvatski velikai rascjepkani i neslon~ iako su mu

30

uspjenih borbi doao do polja Kamo, vjerojatno Kopmo, i nakon to je sazvao


sve uglednike, produio je u Split.14
Sva ta zbivanja odrazila su se snano i na samu Zagoru. Ne samo da su
vanjski sudionici dogaaja djelovali po njezinu podruju nego su i sami Zagorani
aktivno sudjelovali u njima. A kako nije bilo premoi ni na jednoj ni na drugoj
strani, teko stanje otezalo se jo od godine 1317. Ni sami Trogirani nisu bili
sloni; tako su njihovi protjerani sugraani koristili priliku da napadaju i pljaka
ju trogirsko Velo i Malo polje, uz pomo svojih ljudi iz seli! Prapatnice i
Ljubitovice15 (vidi sl. 4. i steke seoskih ratnika). Na istom podruju odigravali
su se i sukobi meu gradovima. Tako izmedu ibenana i Tro girana, u kojemu
pobjeuju piVospomenuti, opet uz pomo podlonih seljaka iz dijela Zagore pod
gradskom vlau. 16 U opem bezvlau koje je zavladalo bilo je i oitih pljaki,
kao u sluaju kad su Spliani opljakali Trogirane kod sela Vraca (sada dio
Segeta Gomjeg).17

urujui ve otprije s Mleanima, gradovi su iskoristili slom ubia da se


predaju u ruke Republike. PIVi su to uinili ibenani, a odmah za njima
Trogirani godine 1322. Split ih je slijedio est godina kasnije.
Mletaka je Republika, odmah nakon uspostave vlasti nad dalmatinskim
komunama, uredila njihove meusobne odnose i utvrdila granice. Tako su
kneevi Trogira i ibenika po dudevoj zapovijedi godine 1333. razgraniili dva
kotara na podruju Rastovca. 18 Napokon su bili ureeni i odnosi s didi ima sela
Radoia koji su ve dulje vrijeme ivjeli u gradu Trogiru, 19 i to na nain da je
potpuni gospodar sela postao plemi Stipan Cega. Nad ostalim dijelom Zagore

primorski gradovi i neke stare hrvatske upanije uskoro nakon bitke izmakle iz vlasti. Jedini
koji su ostali vjerni Mladenu bili su Poljiani i Zagorani s vlasima, ali te snage ipak se nisu
mogle othrvati razjarenim Mladenovim progoniteljima. Na kraju bitke najvei su dobitnici
bili Mleani i bosanski ban Stipan Kotromani, koji je jednostavno pripojio Livno, Glamo
i Duvno svojoj dtavi. Kao to znamo, granica na Dinari ostala je do dana dananjega.
14 M. Madijev de Barbazanis, n. dj., 178. str.- ... uzvieni i moni mu, gospodin
Nikola, ugarski plemi bi poslan od Karla, kralja Ugarske, u dalmatinske i hrvatske strane
za bana i gospodara.( ... ) Ipak je prijelaz istog bana od poetka spreavao Ivan Baboni i
njegovi neaci tako da je u samom prijelazu preao s malo njih na tu stranu jer se nalazio
na strai sin samog Ivana Babonia, a ostali Ugri, koji su bili s banom, prijeu sa svom
njegovom vojskom te udare i potuku vojsku koja je bila na strai Ivana Babonia ... Uao
je u Hrvatsku i doao na polje Kamo, gdje je sebi sazvao sve iz Hrvatske i dalmatinskih
gradova te je doao u Split...
15 I. Luci, n. dj., 402. str.
16
P.Andreis,Povijestgrada Trogira, preveo Vladimir Rismondo, Split, 1978., 69. str.
17 P. Andreis, n. dj., 74. str.
18 ihenskidiplomatarij, 157., 158. str.
19 I. Luci, n. dj., 495., 496. str.- ...u spomenutim presudama to su bile objavljene
istog dana 7. prosinca 1334. (... )U piVoj se na dugo iiroko govori o pravima sela Radoia

31

gospodari su bili kninski knez Nelipi (sl. 2 a,b) i kliki knez Mladen III. ubi.
Kako su njih dvojica bila u sukobu oko zagorskih sela, posredovali su Mleani,
koji su uspjeli nagovoriti kneza Nelipia da odustane od gradnje neke utvrde na
svom podruju, Da bi to potkrijepili, naumili su podignuti kulu u Sratoku, blizu
trogirske granice, u Zaj!ori. 20 Mirotvorstvo jm meutim nije uspjelo u sljedeem
ratu koji se vodio oko Sibenika. Premda su Sibenani godine 1342. izgradili kulu
u Goriu kako bi blokirali Nelipia, kneevi ljudi su unato tome u estini sukoba
opljakali ibenska sela u Zagori izlijeui iz utvrde u Bmjici. 21 Nita bolje nije
prola ni trogirska Zagora, kroz koju je prola bosanska vojska bana Stipana II.
Kotromania, koji je tada bio u neprijateljstvu s knezom Mladenom III. u Klisu.
Iako je bosanskim zapovjednicima upanima Ostoji i Bogdanu Grdoeviu bilo
upueno poslanstvo s darovima, oni su opustoili sve kud god su proli. 22 Kako
su tek onda prola sela koja su pripadala Klisu?! (sl. 5 a,b)
Iako su se sukobi iz prethodnog razdoblja odigravali po cijeloj Zagori, ipak
imamo vrlo malo podataka o selima koja nisu pripadala primorskim gradovima,
tj. selima uz meu Cetinske upanije. Jedan od prvih spomena nalazimo u ve
navedenom ugovoru iz doba bana Pavla ubia, gdje Klianin Vueta pok.
Mihovila prodaje plemiu Ivanu Klianinu selo Dugopolje za 60 libara malih
venecijanskih denara, te 200 koza i tri svinje. N a slian se nain u darovnici kneza
Mladena III. iz godine 1336. spominje selo Brtanovo. Knez je selo darovao
Vidaju i njegovoj braiza virnu slubu naim pridnim. 23 U povelji koju je izdao
kralj Ludovik l. godine 1345. za kneza Ivana Nelipia, navodi se meu ostalim i
utvrda Breevo, koja se nalazila na podruju dananjeg sela Braevia (vidi zem.
2). Tim je ugovorom ona postala posjed reenoga kneza, koji je tako osigurao
vezu izmeu svojih posjeda u tadanjoj Hrvatskoj. 24 Na alost, nisu spomenuta
imena plemia s tog posjeda kojima je naloeno da budu vjerni knezu Ivanu dok
bude gospodar Breeva. 25 Utvrda je imala vrlo dobar poloaj, s kojega se
oko kojih su se sporili potomci starijih stanovnika tog sela koji su se htvatskim imenom
zvali Didii. Kad su se ovi kasnije nastanili u gradu, ban Stjepan (koji je bio i trogirski
knez) naredi trogirskim sucima da rijee spor. Stranke se nagodie, pa je presuda bila
donesena 18. travnja 1255. i u njoj je bila izvrena podjela dobara Radoia tako to su
poimence bile navedene granice posjeda svake strane. Poto su njihovi potomci predali
svoja prava Stjepanu Cegi 1324. ovaj je imenovaozupanum et magis veteranum (upana i
starjeinu) svih zemalja i prihoda Radoia ...
zoI. Luci, n. dj., 497. str., P. Andreis, n. dj., 81. str., Sime Ljubi, Listine Il, Zagreb,
1870., str. 137.
21 K. Stoi, Sela ibenskog kotara, ibenik, 1941., 107. str.
221. Luci, n. dj., 535., 536. str.
23 Benedikta Zeli-Buan, "Bosanica u srednjoj Dahnaciji", Prilog3. svesku/zdanja
Historijskog arhiva Split, 1961.
24 S. Gunjaa, 11 Ubikacija srednjovjekovnog castruma Breevo 11 , Izbor iz djela, Split,
1991., 95.-123. str.
25 S. Gunjaa, "Tiniensia II", Starohrvatska prosvjeta III/7, Zagreb, 1960., 45. str.

32

l. ubi.
Mleani,

ttvrde na
ku, blizu

Zemljovid2;

jedeem

Granice gradskih, crkvenih i plemikih posjeda u Zagori do 1434. god.;


Die Grenzen der Grundbesitze der Stlldte, der Kirche und der Adeligen in Zagora bis 1434:
Delimitazioni cittadine, ecclesiastiche e di possedimenti nabili ari nel Zagora fino al 1434:

tdilikulu
li sukoba
>olje nije
:ipana Il.
. u Klisu.
:viu bilo
i. 22 Kako

ibensko podruje do 1251.


dasGebietvonSibenikbis 1251

tenitoriodi Sebenicofinoall251
ibensko podruje do 1463.
das Gebiet von Sibenik bis 1463
teni tori o di Sebenico fino al 1463
trogirsko podruje do 1300.
das Gebiet von Trogir bis 1300
territorio di Trau fino all300

trogirsko podruje do 1463.


das Gebiet von Trogir bis 1463

~ori,

ipak
adovima,
mo u ve
!eta pok.
1ra malih
Lici kneza
darovao
"je izdao
ostalim i
:vidizem.
osigurao
1omenuta
vanudok
wjega se
n imenom
i trogirski

esuda bila
:ako to su
nei predali

'(upana i
ll, Zagreb,

;kn/zdanja
ije/a, Split,

, 45. str.

territorio di Trau fino all463


posjed knezova Nelipia krajem 14. st
der Grundbesitz der FUrstenfamilie Nelipi Ende des 14. Jahrhunderts
possedimento dei duchi Nelipi verso la fine del'300;
posjedi pojedinih hrvatskih plemia
die Grundbesitze verschiedener kroatischer Adligen
possedimenti dei singoli nobili croati
posjed splitske nadbiskupije
der Grundbesitz des Enbistums Split
possedimento dell' Arcidiocesi di Spalato

...

".----

granica posjeda kneza Mladena III ubia do 1348.


die Grenze des Grundbesitzes des FUrsten Mladen III ubi bis 1348
delimitazione dei possedimenti del duca Mladen III ubi fino al 1348;
granica posjeda Ivanca Novakovia do 1450.
die Grenze des Grundbesitzes von lvanac Novakovi bis 1450
delimitazione dei possedimenti di Iv anac Novakovi fino al 1450.

Sl.2 a) Grb ubia Bribirskih, gospodara u Zagori i hrvatskih


banova
Das Wappen der Familie ubi von Bribir, die der Herrscher
in Zagora und die kroatischen Bane Waren
Stemma degli ubi di Bribir, padroni nel Zagora e bani croati

S/.2 b) Grb Nelipia, knezova Cetinskih i Zagorskih do


godine 1434.
Das Wappen der Familie Nelipi, der Furs/en zu Cetina und
Zagora bis 1434.
Stemma dei Nelipi, duchi della Cetina e del Zagora fino al
143~

33

nadgledao put dolinom Vrbe, a ispod nje je bilo polje tada zvano Kanjevaa. Na
obronku prema polju bilo je podgrae nastanjeno stanovnitvom koje je ivjelo
ponajvie od trgovine i sitnog obrta.26 Jedan od ostalih kneevih vazala, plemi
Jure Dubravi, imao je oko godine 1369. posjede u Zmini, tj. oko dananjeg
Mua.

Zagorska sela koja su pripala primorskim gradovima ili gradskom patricijatu, meusobno su ivjela u miru, jer Mleani, koji su tada gospodarili hrvatskom obalom, nisu doputali meusobne razmirice. Sela nisu osobito osjetila ni
rat koji se vodio izmeu kralja Ludovika i Mleana godine 1346. u okolici Zadra
i koji je zavrio potpunim kraljevim neuspjehom. Takvo stanje bilo je prekidana
samo pojedinanim ispadima, kao to je bio sluaj otimaine koju je poinio knez
Grgur Galei. On je 27. prosinca 1349. iz Radoia odveo 38 velikih volova, 60
ovaca i 4 mazge Josipu Stipanovu Cegi iz Trogira. Orobljeni plemi podnio je
tubu i u presudi je odreeno da sva tri grada, Trogir, Split i ibenik, uzvrate
obitelji Grgura Galeia i njegovim ljudima koji su sudjelovali u reenoj otimaini.27 To zorno pokazuje koliko su gradovi bili sloni u obrani svojih ljudi i
posjeda u Zagori.
Sve su te nevolje bile meutim neznatne u usporedbi sa strahovitom epidemijom eme smrti koja je harala po primorskim gradovima i njihovoj okolici, pa
tako i po Zagori. Kuga se najprije pojavila u Splitu, a zacijelo je bila dola u
brodskom teretu negdje iz Europe. Kako je krenula u svoj smrtonosni pohod na
Boi godine 1347., za kratko vrijeme se proirila. 28 im je kuga prola, odmah
su nastavljena i trvljenja izmeu velmoa i kralja te kralja i Mleana. Jelena,
udovica kneza Mladena III. ubia, gospodarica klikih sela u Zagori, ak je
pozvala u pomo vojsku svojega oca Stefana Duana. To je, meutim, bila kratka
epizoda, jer je uskoro kralj Ludovik u svom drugom ratu protiv Mleana bio
mnogo uspjeniji, paje, nakon to ih je porazio, dobio u svoju vlast cijelu hrvatsku
obalu. Trogirani su prvi zbacili mletaku vlast, a pothvat je izveo Josip Cega uz
pomo svojih seljaka iz Radoia. Oni su uspjeli zarobiti mletake vojnike na
gradskim vratima pa je uskoro cijeli grad bio osloboen. Tako se nanovo itavo
podruje Zagore nalo u jednoj dravi. 29

26

M. Ani, "Gospodarski aspekti stoarstva Cetinskog komitata u XIV. st".,Acta

historicooeconomica 14., Zagreb 1987., 95. str.

271. Luci, n. dj., 578., 579. str.


28 A. Cutheis, Tabula, prijevod V. Rismonda, Split, 1977., 192., 193. i 194. str.; P.
Andreis, n. dj., 89. str.- ... Bio je opustoen grad Trogir tako da je, ne nalazei se nitko tko
bi se bavio sam.ilosnom slubom ukopavanja, komuna predloila 15 dukata bastaima ili
upanima Sv. Duha da bi ukopavali siromahe ...
251. Luci, n. dj., 550., 551. str.
291. Luci, n. dj., 580., 581. str.

34

Kraljeva nazonost u okolini primorskih gradova bila je prigoda da se


razrijee neke stare parnice koje su se vodile oko zagorskih sela. Tako su redom
dolazila poslanstva zainteresiranih strana i iznosila svoje razloge. Kralj nije
priznao zahtjeve splitskoga nadbiskupa Hugolina, nego je naloio da Radoi i
dalje ostane u vlasnitvu obitelji Cega. 30 U isto je vrijeme ibenik, koji je puni
gradski status dobio tek osnivanjem vlastite biskupije, proirio svoj kotar jo vie,
tako daje privilegijem kralja Ludovika od 16. prosinca 1358. dobio i selaNevest,
Prteni, Koprno i Sitnicu u svoj posjed (vidi zem. 2). Istodobno je odreeno da
nitko bez dozvole grada ne moe goniti stoku na ispau po gradskom podruju.
Trogirski biskup je nato isposlovao pravo ubiranja desetine u navedenim selima.31 Jednako tako zapovjeeno je banu da vojskom brani ibenik od svakog
neprijatelja, no ini se da se to nije previe dojmilo vlaha, koji su se uporno sluili
gradskim panjacima bez dozvole. Zato su gradski izaslanici uloili albu kralju
koji je naredio hrvatskom banu Nikoli Seu da ih smjesta sve preseli, sa svom
njihovom stokom i stvarima, sa ibenskoga podruja u druge krajeve. 32 Sline
nevolje s vlasima imala su i zagorska sela koja su pripadala Trogiru. Iz presude
koju donosi ban Nikola Se vidi se da su vlasi dolazei na podruje tih sela,
uzrokovali goleme tete usjevima, vinogradima, panjacima i gajevima, a i to da
su podizali atore i privremena zaklonita za svoju stoku.33 Zagorani su pred kraj
vladavine kralja Ludovika imali sve vie problema s njima, jer su uza sve morali
pomagati i u obrani Trogira u novome ratu protiv Mleana 1378. godine. 34

30 I. Luci, n. dj., 609. str.


31 ibenski diplomatarij, 20., 21., 22., 23., 24. str. ; l. Luci, n. dj., 616. str.
32 Tko su bili ti vlasi i kad su p111i put stupili na povijesnu scenu? Miljenja znanstvenika
se razilaze. Jedan od najstarijih spomena u H111atskoj je njihovo sudjelovanje u bici kod Biska
godine 1322., u kojoj su bili na strani bana Mladena ll. To bi se slagalo s tvrdnjom I. Lucia
koji kae na 623. str. 11Povijesnih svjedoanstava o Trogiru 11 da 11 bijahu u ono vrijeme pastiri
u planinama koje dijele Bosnu od Hrvatske. Kada su banovi Pavao i Mladen zagospodarili
Bosnom, ovi im dozvolie da se zimi spuste u doline koje w:anie s teritorijima primorskih
gradova ... " ini mi se nekako najutemeljenijim miljenje efika Belagia* koji razlikuje
11
etnike Vlahe i ostalo stoarsko planinsko stanovnitvo. Pravihn Vlaha je bilo vrlo malo, ali
se stjee dojam da ih je bilo mnogo viJe zbog njihove velike pokretljivosti i upletenosti u mnoga
zbivanja na podruju srednjovjekovne Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Kako su oni od
poetka imali izdvojen i privilegiran poloaj u odnosu na ostalo seosko stanovnitvo, dolo je
do situacije da se Vlasima sami proglaavaju i drugi zbog poreznih olakica (to je osobiti
zamah dobilo u doba Turaka). Drim dalje da je u toj prvoj nvlakol migraciji sudjelovalo
stanovnitvo koje je u potpunosti poprimilo jezik i obiaje starosjedilaca, pa ih zato i piem
malim poetnim slovom, da ih oznaim kao staleka skupinu, a ne kao etnikum.
*. Belagi, Steci- kultura i umjetnost, Sarajevo, 1982.
33 I. Luci, n. dj., 623., 624., 625 str.
34 I. Luci, n. dj., 684. str.- ...Jo iste noi na poziv bana pourie ljudi iz trogirskog
podruja kako oni iz bliza tako i oni iz daleka stiui jedan za drugim i tako bijahu
porazdijeljeni po utvrdenjima otoka; 692. str. Isto tako bi prihvaeno da svi seljaci iz
35

Budui

da Ludovik nije imao mukog nasljednika, njegova smrt izazvala je


smutnje, za kojih je i Zagora esto mijenjala vladare. Njezin istoni dio, koji je
uvijek bio vezan za Klis, doao je godine 1387. pod vlast bosanskog kralja
Tvrtka. 35 Iako novi hrvatskougarski kralj igmund nije jo imao uvrenu vlast,
pojedini su gradovi traili od njega da ih podri u njihovim nastojanjima. Tako
u albi ibenana protiv >mevjemog Radoslava Sudolia, koji im je zaposjeo selo
Unei, vidimo koliko je ibeniku stalo do zagorskih sela. 36
Gradske su se komune lukavo koristile suparnitvom pretendenata na
prijestolje te su dobivale od njih jo vee povlastice. ibeniku je kralj Tvrtko ll.
lipnja 1390. dao pola sela Humljana u posjed, a grad se nato s cijelim kotarom,
pa tako i sa zagorskim selima koja su mu pripadala, stavio pod njegovu zatitu. 37
Da ni njegova zatita nije bila svagdje potovana, osjetili su sinovi Petka Skorenia, koji su bili prodali Drinovce (u Dicmu) za 500 dukata, ali su ih ubrzo
opljakali neki Bosanci. 38 Kako je kralj Tvrtko umro ve godine 1391., promijenio se odnos snaga, pa su Trogirani ustupili sela Prapatnicu, Ljubitovicu i Dasine
Doce cetinskom knezu Ivaniu Nelipiu, kojega su ujedno proglasili i gradskim
knezom godine 1393.
Kneeva mo bilaj e utemeljena jo za njegova oca, koji se ponaao kao mali
vladar. Stolovao je u Sinju, gdje je izdavao povelje te sazivao zborove podanika
sa svojih prostranih posjeda. Tako je na jedan zbor okupio mnoge ljude iz
Braevia, Ogorja i Kriica, 39 a sela je darivao po vlastitu nahoenju ljudima koji
su mu uinili nekakvu uslugu (npr. splitskom plemiu Jurju Prodaiu godine
1407. selo Osoje kod Klisa, 40 kao i svom slubeniku Frani, kojemu je dao
unjare, odnosno Zagradinje u dicmanjskom kraju). 41
Kliki kotar, koji je ve dulje vrijeme gubio svoja rubna sela u korist
primorskih gradova, znatno je promijenio granice. 17. listopada godine 1396.
dogovorom u Nevestu izmeu klikoga katelana, ibenskoga kneza i sudaca. U

trogirskog distrikta tj. njihov osmi dio, mora ostati kroz osam dana i noi u gradu radi
gradske strae kao i radi njihovih obaveza na radovima oko utvrdivanja pod prijetnjom
kazne od 40 soldi ... ; P. Andreis, POT, 115. str .... Dne 8. oujka 1381 zapovjedila je(... )
da svi teritorij alci budu uneseni u spisak, a spisak razdijeljen u etiri dijela,( ... ) a ako bi
do potrebe dolo danju, da moraju( ... ) dotrati naoruani u roku od est (sati).
35 I. Luci, n. dj., 736. str.
36 ibenslddiplomatarij, 32., 33. str.
37 ibensld diplomatarij, 33., 34. str.
38 L. Kati, n. dj., 302. str.
39 S. Gunjaa, n. dj., 99. str... .Isti sunt qui eran! in dicta sahodom: .. .Item quoque
plures de Br~uo. Item de Ogorge multi. Item de Cresesce plures....
40 J. A Soldo, "Cetina srednjovjekovna upanija i kuetvo Nelipia", Sinjsk/J spomenica 1715-1965.,90. str.
41 L. Kati, n. dj., str. 302.
36

sporazumu je odreeno da granica ide s brda Veli Ovnjak, pod selo Planjane na
Braevu lokvu, gdje je kri, pa na Krpuine kamenice, gdje je takoer kri, Buble
sedlo, na Duplu gomilu, s kriem prema selu Visokoj, od reenog sela na Uljene
kamenice, od kojih je na sjevernoj strani napravljen kri na javnom putu. Odatle
na selo Mani Dolac, pa pod brdo trbac, gdje je Gradina, pa pod brdo Penjak,
na javnom putu gdje je stari kri, nasuprot kojemu je podruje grada Trogira.42
Prema jednoj drugoj ispravi, koja je izdana u Ninu 4. oujka godine 1397., u
kliki kotar ubrojena su sela u Dubravama (tj. u zapadnom dijelu Zagore):
Sratok, Koruce, Radoi, U Kal (Kaline), Labin, Vuevica, Zelim, Visoka,
Nisko, Brtanovo, Kladnjice, Goriane, Mravnica, Drinovci, etiri sela u dolini
Suhi dolac, Prugovo, Crne Luke, Draice, Konjsko, Broanac, Dugopolje,
Kruvar, Gradac; osim njih jo Zbi, Koprivno, Nevest te Zmina (Mu), Kriice,
Raduni, Postinje i Raii. 43 Prilikom boravka kralja igmunda u Kninu godine
1397., kamo se sklonio nakon poraza od Turaka pretrpljenog u bici kod Nikopolja (grad na Dunavu u Bugarskoj), Matija Cega uspio je izuzeti Radoi iz
klikog podruja i pripojiti ga trogirskome.44 U isto vrijeme kralj je potvrdio
vlasnitvo nad selimaZawarycham<<i Dugopolje nekome Ivanu i Matiji iz Klisa.
Nita manje revni u potvrivanju svojih posjeda nisu bili ni splitski biskupi, iji
su slubenici napravili popis u kojemu se spominju i zagorska sela Labin i
Konjsko kao biskupski posjedi. 45
Zbog toga to je kralj u nekim razdobljima bio nemoan da podri svoje
odluke, nezadovoljnici su provodili svoju volju snagom oruja i pljakanjem
suparnikoga teritorija. Tako je dio Spliana, uz pomo vojske s Klisa i Polj iana,
godine 1401. opljakao gotovo cijelo trogirsko podruje. Ugovor o miru koji je
uskoro sklopljen nije dugo potrajao, jer je ve u studenome iste godine Radoi
pao u ruke Ivania Nelipia prilikom njegova podsjedanja Klisa. Vojvoda Hrvoje
Vuki Hrvatini, kao Nelipiev zet i zatitnik, potvrdio je sve dotadanje
posjede primorskih gradova u Zagori, a ujedno je proglasio i zabranu bilo kakvog
boravka vlaha na reenim seoskim podrujima. 46
U tom razdoblju, karakteristinom po brzim promjenama, selo Kriice u
klikom distriktu dano je jednom splitskom plemiu kao naknada za tetu koju
42

ibenski diplomatarij, 36., 37. str.


inv. br. 538; don Lovre Kati, n. dj., str. 308.
44 I. Luci, n. dj., 800. str.
45 L. Kati, "Reambulacija dobara splitskog nadbiskupa 1397. godine", Starohrvatsk!J
prosvjeta 111/5., Zagreb, 1956., 160., 161. str.
46 I. Luci, n. dj., 823. str. Dolazak Klisa pod vlast cetinskog kneza uinio je da se s
ostalima priklone bosaoskoj straoci, pa su zajedno sa ibenanima( ... ) dobili privilegije.
Onaj trogirski ... glasi: "... Osim toga podjeljujemo im milost da nijedan Vlah na teritoriju
i na podruju distrikta reenog grada ne smije ostati niti pasti stoku pod prijetnjom kazne
od 200 zlatnih dukata ...
43 Kaptolsld arhiv Split,

11

37

je pretrpio ruenjem njegove kue u gradu. U meuvremenu je bio umro i pravi


vlasnik Radoia Matija Cega, pa je u posjed sela doao liki plemi Toma
Kurjakovi. Kako je Matija imao dvije keri, od kojih je starija, Pelegrina, bila
udana, selo je pripalovrbakom knezu Petrici Jurjeviu, njezinu muu, po odluci
kralja Ladislava Napuljskog. 47 Ponovno jaanje igmundova utjecaja iskoristili
su Bla Andrijin i njegovi sinovci da dobiju potvrdu za sela Suhi Dolac, Prgomet
i Zbije (sada dio Prgometa, oko zaseoka Papia), dok knez Ivani kao najjai
velmoa u junoj Hrvatskoj daruje obitelji Chiudi selo Trolokve godine 1410. 48
Uzbuenje i razoaranje koje je zavladalo u primorskim gradovima godine
1409. poslije sramotne prodaje Dalmacije Mleanima od strane kralja Ladislava,
dovelo je u sljedeim godinama do ozbiljnih sukoba, koji su se odigravali i u
Zagori. Kako je ibenik poslije duge opsade pao pod mletaku vlast, tako su i
zagorska sela koja su mu pripadala promijenila vrhovnog vladara. To je odmah
izazvalo sukobe sa susjednim podrujem, kojim je gospodario knez Ivani Nelipi. Onje, naime, bio podigao neku utvrdu kojoj je pripojio nekoliko sela na koja
su ibenani polagali pravo.49 Za vrijeme tih nemira Turci su godine 1415. kao
bosanski saveznici iznenada prohujali Zagorom, gdje su nakon krae opsade
privremeno zauzeli selo Zvoniac (sada Podumci).50 Knez Ivani Nelipi pruio
im je otpor, a tako je postupio i prilikom njihova sljedeeg upada godine 1432.51
I Trogir i njegova sela estoko su se suprotstavili mletakoj vojsci kojom je
zapovijedao Pietro Loredan, no nakon bezuspjenih bojeva i ne dobivi nikakvu
pomo od kralja, morali su se predati godine 1420., a nedugo nakon njih isto je
uinio i Split. 52
vrstoa i nepopustljivost Mleana glede stege u novoosvojenim gradovima
stupila je odmah na vidjelo. Mali spor koji je potaknuo trogirski biskup kod
seljaka iz Bristivice godine 1421., u svezi s dodjelom desetine, bio je samo
trenutani otklon od uobiajene taktike koju su Mleani primjenjivali prema
zauzetim selima i okolnim podrujima Zagore pod vlau hrvatskih plemia. Ti
novi mletaki knezovi odmah su poradili na uvrivanju granica koje su ile kroz
Zagoru i koje su dijelile ibenska, trogirska i splitska sela od sela koja su bila u
hrvatskome dijelu. Istodobno su rjeavali i meugradske sporove (kao u sluaju
dvojice vlaha utamnienih u ibeniku koji su pljakali po selima Trogirske
47 1. Luci, n.

dj., 848., 849. str.


48 I. Luci, n. dj., 919. str. 11 .. .1van, sin Ivana Nelipia, izmedu ostalog knez Cetine,
Klisa i Rame, itd. ( ...) Kao nagradu za spomenute usluge vjernosti, neko nae selo u
klikom komi tatu koje se po narodnu zove Trolokve, dadosmo Petru Mateja de Chiudis ... n
49 ibenski diplomatarij, 216., 217., 218., 219. str.
50 K. Stoi, n. dj., ibenik, 1941., 105. str.
51 S. Gunjaa, Tiniensia/1, 57., 67. str.
521. Luci, n. dj., 913., 914. str.
38

zagore).53 Granica ibenskog kotara i dravine kneza Ivania Nelipia dogovorena je i potvrena pred Kninskim kaptolom godine 1434., a prolazila je kroz
Zagoru ovim smjerom: od sela Sitnice na jug do vrha brda trpca ili Kovrljice,
odatle na Gradinu (gdje je znak kria), pa na vrhove Kudricu i Gradinu (oznaeno kriem). Otuda je dalje granica povuena preko Lakoga na brdo
Lakijevac (znak kria), pa zapadno preko doia do Kamenice pod brdom
Orljakom (kri). OdLadiine drage ila jena brdo aval (kri), pa preko Bublina
sedla na lokvu Vruicu ili Piet, koja se nalazi pokraj brda Kovrljice, te na
Krpuine kamenice (gdje je na sjevernoj strani na velikoj stijeni znak kria)
zapadno od Raskrija pod Divnia seliem. Granica je dalje ila na gomilu na
vrhu Golog brda (kri) pa na lokvu Rogoznicu, gdje je produavala na Petrovu
goru na Straicu glavicu (kri). Tamo je nastavljala na Novi studenac u Obodini,
pa preko Modrog vrha (kri) padinama Petrove gore na Orle stine ili Strop i
otuda na K<Waev dolac i na Kravlji brod, gdje je znak kria (to je gaz na rijeci
ikoli, tada zvanoj Poljica).54
Navedena isprava potvrena je jo jednom tako da je preciznije odreena
granica izmeu dvaju podruja u Zagori. Crta je ila od spomenutih Orlih stina
ili Stropa na Pliivu lokvu ili Losoini dolac, pa na brdace Hrano i Veprine
kamenice (oznaene s tri stara kria i jednim novim), te na brdo Veli Ovnjak.
Odatle je bila povuena na Ljubuu i na stijenu s june strane Bogdanje glavice,
te preko lokve Blizni.7e pod brdo Ropovo, pa na Prii!; dalje na Duplju pa na
Golubinku i zemlju Skrilnik, otuda na Skalice i sjeverno od Kamenica preko
doia zvanog Ozaljia dolac. Dalje je ila granica prema Stojevim njivicama i
na brdo Kliak i kod gomile koja je na putu prema Prteniu. Od gomile je ila
na brdo Komornik pa na Bogdan, smjeten izmeu Uneia i Prtenia, a pripao
je jednima i drugima. Mea je otuda nastavljala preko zapadne strane Pra/ada i
kria na Babinu gracu na brdace Doszavada. 55 Tako su knezu Ivaniu ostala
sela Sedrami, Planjane, Zyoniac (sada Podumci), te Prteni (sada dio
Uneia), dok su ibenski bili Zitni, Kosevi (sada Mirlovi Zagora), Ljubostinje, Koprno i Unei.
Nedugo nakon toga umro je knez Ivani, a kako je bio bez mukog nasljednika, dolo je do borbe za njegove posjede. U tim nemirima najvie su nevolja
puanstvu Zagore zadavali vlasi kneza Ana Frankopana, mua Ivanieve keri
Katarine, koji je kao nasljednik posjeda Nelipia zakratko stolovao u Sinju. Iako
je novi hrvatski ban Petar Talovac, kao konani vlasnik bivih posjeda Nelipia,
obeao kanjavanje krivaca, ne samo da nije poduzimao nita ozbiljnije protiv
njih nego je njihovu glavaru Vignju Dubraviu i sinovcu mu Miklouu darovao
53
ibenski diplomatarij, 244., 245., 246. str.
54 ibenskidiplomatarij, 87., 88., 89., 90. str .... dato u Sinju 23. svibnja 1434. god .. .
55

ibenskidiplomatarij, 133., 134., 135., 136. str .... dato u Kninu 3.lipnja 1434. god .. ..
39

u znak zahvalnosti Koprivno i planinu Privedrinu i imu poljanu. 56 ini se da su


te pljake bile uzrokom to se obitelj Chiudi odrekla sela Trolokava u korist
grada Trogira godine 1443., jer ga oito nisu mogli braniti od nasilnika. 57
Probleme s ispaom tue, a poglavito trogirske stoke imala su i sela ibenske zagore, 58 a i ban je zahtijevao isplatu paarine za stoku koju su ibenski
podanici izvodili na hrvatski dio Zagore. Nakon razgranienja izmeu trogirskoga sela Suhog Dola i ibenskih Bilia, uestali su upadi Hrvata i vlaha u ibensko
podruje, na to se je banu Petru alio ibenski kuez. 59 J e dini koji se uspio odrati
poslije smrti kueza Ivania bio je njegov vojvoda Ivan ac Novakovi, koji je vladao
juno od ikole do svoje smrti godine 1450.
Premda su ve u razdoblju od 1415. do pada Bosne godine 1463. zabiljeene
turske provale, ope nespokojstvo nastalo je tek raspadom bosanskog kraljevstva. Od tog vremena vie nije bilo sigurnog sela ni u jednom dijelu Zagore.
Turski upadi, pljake i odvoenje u ropstvo toliko su uestali daje zavladao opi
oaj i beznae. Malobrojni odjeli hrvatske vojske inili su najvee napore da se
othrvaju toj sili, ali nakon dugotrajne i bespotedne borbe morala se je hrvatska
crta obrane pomakuuti daleko na sjever, a to znai i daleko od Zagore, koja je
ostala preputena na milost i nemilost sili polumjeseca (zemljovid 3).

56 . unnin, Hrvatski spomenici l, Zagreb, 1898., 156. str.; J. A. Soldo, n. dj., 100.
str....dato 1443. god....
57 I. Luci, nj. dj., 968., 969. str.
58 J. Jelaska, nzatita uma u statutima i drugim aktima srednjovjekovnih dalmatinskih komuna11 ,ActaHistoricooeconomica Jugosl. 10., Zagreb, 1983.27. str.
59 ibenskidiplomatarij, 266., 267., 268. str.; 274., 275., 276. str.

40

se da su
u korist
57

a ibenibenski
ogirskoiibensko
>odrati
e vladao
>iljeene
kraljevZagore.
dao opi
>re da se
hrvatska
,, koja je

n. dj., liJO.

dalmatin-

Zemljovid 3:

Ratna zbivanja u Zagori do 1450. god.:


Die Kriegsgeschehnisse in Zagora bis 1450:
Avvenimenti bellici nel Zagora al1450:

..,... ______ _

+----

............................

pohod kralja Andrije II i kriam iz Saske 1217. god.


Heereszug des KOnigs Andrija ll und der Kreuzriuer aus Sachsen im Jahr 1217
campagna militare di Andrea II e dei crociati dalla Sassonia nel 1217;
pohod Tatara 1242. god .
Heereszug derTataren 1242
campagna militare dei Tartari del 1242;
povlaenje bana Mladena II ubia prije bitke kod Biska 1322. god.
der RUckzug des Banus Mladen II ubi vor der Sc hl acht bei Bisko 1322
ritirata del bano Mladen II ubi prima della battaglia di Bisko del 1322;

mjesto bilke kod Biska


der Ort, wo die Schlacht bei Bisko gesch\agen wurde

luogo della battaglia di Bisko ;


prodor Turaka 1415. god .

der Durchbruch derTUrken im Jahr 1415


irruzione dei Turchi nell415.

RODOSLOVLJE CETINSKOGA KNEZA DOMALDA


iz roda Svaia
(sjenenjem su naznaeni oni koji su vladali pojedinim zagorskim selima)
Slovinja,
(kraj XI. st./
poetak XII. st.)

Bozyn
?

Rogerij
(oko 1239.)

moda
iz 1244.
god .
. . . . . . .. .. .. .. .; : ......... .
Nelipi

:.~ ~

Petar,
splitski knez
1272.

Stipko,
cetinski knez
1272. i 1277.
Nerad
Miros1avi

Juraj

Rusin
(oko 1345.)

Hrvatin,
(oko 1345.)

Ilija
(oko 1345.)

41

RODOSLOVLJE KNEZOVA UBIA BRIBIRSKIH


su naznaeni oni koji su vladali pojedinim zagorskim selima)

ZAGORSKI PLEMII BISERII

(sjenenjem

Bogdanac (1164.)
upan bribirski

Vian, splitski knez


1221.- 1223.

Stipan,
trogirski knez
1229.-1234.

Jakov
(oko 1251.)

Grgur 1.,
splitski i
ibenski knez
1227.- 1234.

Radoslav
(oko 1275.)

Pavao I.
(?- 1312.),
hrvatski ban
1274.- 1312.

Vidoje,
oko 1336.,
gospodar
Brtanova

Grgur, kninski
biskup, 1200.- 1229.

Mladen 1.,
splitski knez
1278.- 1301.

Boiko,

oko 1410. u
Brtanovu

Ilija,
oko 14 10. u
Brtanovu

'\

'\

Juraj
oko 1410. u
Brtanovu

Ljuboje,
oko 1410. u
Brtanovu

Svetin,
oko 1410. u
Brtanovu

Mladen Il.
(?-oko 1342.),
hrvatski ban
1312.-1322.

Pavao Ill,
(?-1 356.)

42

Deodat,
(?-1348.)

Juraj III.
Zrinski.

43

RODOSLOVLJE CETINSKIH KNEZOVA NELIPIA

ZAGORSKI PLEMII
DUBRAVI!

iz roda Svaia
(sjenenjem su naznaeni oni koj i su vladali pojedinim zagorskim selima)

'-......
Nelipac
(oko 1244.)

Dubravac
?

Jure,
oko 1369.,
gospodar

l
Isan
(oko 1253.)

Ivan,
oko 1382.

Mua

l
Juraj
(prije 1304.)

,...-------~ """''''''''' ' "'"

Dionizij,
oko 1391.,
gospodar Mua

Stipan,
knez
oko 1391.

Vladislav,
oko 1397.

.. . . . . . . . . . ... . . . .. . . . . . . . . . . . . . . ! .. . . . . . . . . . . . . .

pridruili se uskocima poslije pada Klisa 1537. i Neoria 1538.


- -

Nelipac
?-1344.)
kninski knez,
splitski knez
1327.

Isan Kljuki
(oko 1335.)

Konstantin
(?-prije 1375.)

Ivan
(?-prije 1383.),
cetinski knez

Nelipac

T
Kljuki,

l
Nevenski ,

Ivan Dubravi,
oko 1551.
uskok u Senju

44

l
Ivani
(?-1434.)
trogirski knez
1393.,
cetinski i
kliki knez,
splitski knez
1403.,
hrvatski ban
1420.-1434.

(oko 1396.)
Jelena,
ena vojvode
Hrvoja,
(do 1416..)

l
Katarina,
ena Ivana
Frankopana

----'

l
Margareta,
ena Karla
Krbavskog

45

ZAGORSKI PLEMII
NOVAKOVII

RODOSLOVLJE CETINSKIH KNEZOVA T ALOVACA


su naznaeni oni koji su vladali pojedinim zagorskim selima)

(sjenenjem

"

Ivan
Dubrovanin

(oko 1396.)

Vuk,
oko 1420.
poslanik kneza
Ivania Nelipia

Matko
(?-1445.),
kapetan
beogradski
1430.,
slavonski ban
1435.-1445.

Ivanac
(?-1450.),
gospodar u
Sedramiu,

Franko
(?-1448.),
severinski ban
1435.

Ivan
(?-1445.),
prior vranski
1439.

Matko

Franjo
oko 1458.

Planjanima,
Podumcimai
cijelu Uneiu

? ............ ...... ................:

Marko
(?-1508.),
poginuo u boju
s Turcima

Ivani
oko 1458.

Stjepan
oko 1458.

?
Nikola
oko 1458.

izbjegli ispred Turaka u Slavoniju i sjevernu Hrvatsku

46

47

2.1. ZIVOT ZAGORANA U SREDNJEM VIJEKU


Relativno autonomni status Hrvatske, a u njezinu sklopu i Zagore, koji su
izborili predstavnici hrvatskih r~~ova 1102. ~odi?e, bio je vr~opog_o_dan za daljnji
razvoj hrvatskoga narodno g btca. ZahvalJUJUCl tome, ah 1 pnhno rubnom
poloaju Zagore, nije dolo do nagi~. promjene u nai~u ivot?: Stare ve~e
izmeu gradova i sela koja su lill grav1t1rala b1vale su sve Jae. Vecma ratarskih
proizvoda koji su manjkali tim. gradovima dolaz~la j~ upravo sa zagorsko~
podruja, a viak se prodavao 1 ~rek? mora. Bas to !~ nav~lo grado~e, a 1
istaknutije pojedince, da krenu u rrenJe SVOJega podruga, pa Je razumlJIVO da
su rubna zagorska sela bila prva na udaru poslije zaposjedanja primorskih
krajeva. to se toga tie, Trogir je bio"~ bolje~ polo_aju neg? i~enik ili Split.
Kao to znamo iz prethodnog teksta, S1benik Je kasniO s dobtvanJem gradskog
statusa dok je Split bio nezgodno smjeten u odnosu prema Zagori jer je
doslov~e bio odsjeen tvravom Klis i podrujem budue Poljike kneevine.
Pokuaj njegova nadbiskupa Amira, ~o)i je, krivo~o.rei. ispra~e, pokuao na ~il u
nametnuti vlast splitske crkVe u PolJIClllla, zavrIO Je nJegovim kamenovanJem
od strane Kaia i Poljiana. (Istina je, dodue, da je splitska crkva ve prije
stekla sela Labin i Konjsko, ali su ta sela bila prostorno odsjeena od grada. Vidi
prethodno poglavlje!) Sto,ga .~u Sp~ia~i i Trogirani sv~j slje~e~ potez povukli
mnogo odlunije i bezobzirniJe. Pn op1sanom pohodu 1 osvapnJU sela Ostraga
propala je, po svemu sudei, 1;11o~nost ~~doe d?n~stankajo j':dne pros~~rne
i upravne cjeline kao to Je bila. PolJIC~.a. knezevma: Razlozi. za t_o, bili su
mnogostruki. Ponajprije, rod Ka1a, kOJI Je stalno b10 u manJem il1 veem
sukobu ne samo s gradovima nego i s kraljem, bio je previe daleko da bi mogao
Ostrogu pruiti jednaku pomo kao i Poljianima. Gradovi su, za razliku od
Kaia, bili i previe blizu. Drugi_ razlog je! nezgodan p~loaj Z~gore, ispre~ije:
cane vanim prometnicama koJe su vodile prema pnmoiJU IZ unutranJOSti
Jrrvatsko-ugarske drave, dok su Poljica bila sa strane. Napokon, prije ili kasnije,
sam bi kralj dodijelio to podruje nekom velikau ili primorskim gradovima kako
bi ih na taj nain vezao za seb~. T~ se u~stalo11_1 i dogodilo. N a kraju, s~m za_gorski
reljef bio je pogodan za prodrranJe S~Jerom ISt~k-~apa?, dok su Cet~a, Zrnovnica i Mosor bili prirodna brana SVlffi nasrtlJIVClffia 1 zgodan okvir za malu
samostalnu Polj iku kneevinu.
2.1.1. Puanstvo

Ono to je bilo zajedniko z:ago~i. (~j. Zm!tti! D~~ravama), potkozja~kim


selima (prethodnicima Katela) 1 PolJICima, bilo Je nJihovo puanstvo koJe su
dijelom inili i didii, k_ao V_?dei sloj. Ti zagors~ di~i bili s~ potomci on!~
Hrvata koji su, doaVI poc~tkom Vl~: st., pobiJe~ill Av.ar~ ~ zagospodarili
zemljom i preostalim stanovnlt-:o~. N!1hov rodovski ustroJ b10 Je tako vrst da
je i nekoliko stoljea nakon doselJenJa bilo poznato tko spada, a tko pak ne spada
48

u rod. ini se da je Zagoru u preteitom broju nastanjivao rod Svaia, od kojih


su kasnije potekli i velikai kao knez Domald i Nelipii, te brojno sitno plemstvo.60
Da su oni bili Hrvati, poznato je bilo i Tomi Arhiakonu, koji to otvoreno
naglaava, u nekoliko navrata, opisujui rat, to se vodio za selo Ostrog:
>> ... U isto vrijeme neki Hrvati To/jen, Vueta, sinovi Butkovi, sa svojim roaci
ma... ,
pa opet:
.. A s protivne strane Hrvati, opkoljeni u grebenima .... "61
Nakon pada sela Ostraga preivjeli su bili odvedeni u Split, a poslije su se
neki prebacili u Trogir, odakle su jo dugo vodili borbu za svoja prava. Sluaj
didia iz Radoia nije imao tako tragian tijek, ali se krajnji ishod nije bitno
razlikovao od onoga kod Ostraga. Kako Luci navodi, potomci radokih didia
koji su ivjeli u Trogiru, dugo su se sporili za prava svojega sela. U prvoj presudi
iz godine 1255. spor je rijeen tako da je njihov posjed tono razgranien od
posjeda druge strane. Nakon to su godine 1324. nasljednici tih didia predali
svoja prava Stipanu Cegi, on je imenovao upana i starjeinu u Radoiu,62 a jo
jedna presuda u korist Ceginih donesena je deset godina kasnije. U meuvre
menu, ostroki didii bili su podrani u svojim traenjima s pomalo neoekivane
strane od samog roda Bribiraca, koji su tada bili banovi Hrvatske i knezovi u
svim primorskim gradovima. Njihovom presudom bilo je odlueno:
... O zaseoku, pak, koji se zove Ostrog, zbog kojeg se izmeu gradova Splita i
Trogira vodio spor, (.. .) odluili smo, (... ) da zaselak zajedno sa svojim panjacima,
livadama, gajevima, vodama i svim okoliem i pripadnostima opina i grad Trogir
odsada prepusti potpuno i konano svima onima koji borave u Splitu ili Trogiru, a
na slavenskom se jeziku zovu Dedi~ koji su ga, kako smo posve sigurno doma/i,
posjedovali i drali u vrijeme prvog rata, neka ga njihovi batinici i nasljednici
slobodno i mimo trajno uivaju te neka ovaj spomenuti zaselak sa svojim pripadnostima unaprijed pripadne svim ovim reenim Dediima... << 63
Sigurno da ova presuda nije bila po volji ni Splianima ni Trogiranima.
Dade se to zakljuiti po zluradosti kojom su popratili pad ubia godine 1322.
Splianin Miha Madijev tada je napisao:
60 M. Pera, Poljiki statut, Split, 1988., 123. str.- Veliki knez Mate Mianovi je 21.
svibnja. 1799. godine podnio austrijskoj pokrajinskoj vladi u Zadar sljedea tri iskaza.
11

1. ~ist ili. prije:pis kataloga, prevedenog doslovce iz ilirskog jezika, u kojem su


optsana 1mena 1 preZimena od koljena svih plemikih obitelji, koje potjeu iz poljike
krajine, i vuku lozu od triju sinova velemonog i plemenitog gospodina kneza Miroslava ... ", 207. str.; L. Kati, VPD, 308. str.- Po registru posjedi nekog Kubrana koji je od 12
plemena (plemenitih Hrvata) ... (pisano 1397. god.).
61 T. Arhiakon, Kronika, 94., 95., 96. str.
62 I. Luci, n. dj., 496. str.
63 I. Luci, n. dj., 274. str.
49

"_.Jer(.. .) zemlje i posjede primorskih gradova i Dalma~in.aca ~ilom zauzimahu i meusobno drijebom dijeljahu, tvrdei da pod nas (1]. Subzce) potpa~a sv_e
ono to se nalazi izvan gradova, kako po oinskom pravu, tako po pravu moz, koja
je od Boga nama udijeljena ... 64
Zato su ubii donijeli presudu kojom su podrali ~idie, a suzbi~i gr~dove,

moe se naslutiti iz njihova sveukupna odnosa s gradovuna. :z:~amo h koliku su


im odanost iskazivali i poljiki didii, moemo to protumai!l.J.e?nost.avno k~o
osjeaj pripadnosti istom narodu i istoj strani u sukobu sy~evrtl]!Vlm pnmorsk1m
gradovima. Kako su gradovi pokazivali nepre~ta~u t_ezn)u da.za~~spodare zagorskim selima, didii su jedinu zatitu mogli ocekiva!l ?d Sub1ca. J~ _du~o
nakon pada Mladena II. Zagorani su imali po~oru od khke. grane bnblfSkih
knezova. Njihova meuovisnost bila je tolika ~a Je n~on smrt1 ~ade_na III., .1.
svibnja godine 1348., bila ovjekovjeena na nJegovoJ nadgrobnoJ ploi u trogirskoj katedrali:

.. .Jao! Dragulj blistavi


sva mu vrijednost propade
Mladen velianstveni
a sva nada svojima.
Jurja kneza sin bijae
Skradinom on vladae
estitosti uzor bje
ko proljetni nesta cvijet
Bjee tit Hrvatima
.. "l ..65
upravo na]Ja
Ta uporna stoljetna borba didia bila je okonana presudom kraljevih
izaslanika godine 1359., a potvrena od samog kralja L~_dovika g_odine 1362..~0
njoj je odlueno da didii ne dobiju nikakva prava o ~OJ~a se msu dogovonh s
gradom,66 a to je znailo da su gradovi konacno pob!Jedlh.
Lako je mogue da se u proglasu kralja Ladislava Napuljsko~a ~- 1403 .. pod
imenima Toma Dakojevi, Kraan Martinovi i Dragoslav Rado]evzc zz kiikog
distrikta takoder kriju didii. Oni su tom prilikom traili da im se potvrde
67
dotadanje slobotine i podavanja gradu KlisiL
Ono to me navodi na pomisao o uskoj povezanosti rad_o_kih i ~stroki~
didia, jest poloaj dvaju sela. Ona su naime s~jetena otprilike ~a Jed.nakoJ
udaljenosti od impozantnog vrha Kozjaka na koJemu se sada nalazi crkvica sv.

Ivana (T 1.). Vrh je s june strane obrubljen klisurom zvanom Kruna, a sa


sjeverne, manje stnne strane, ostaci su suhozidnog utvrenja koje je imalo
nekoliko linija obrane. Upravo po svom smjetaju ta je gradina idealna za oba
sela kao pribjeite u sluaju opasnosti, a vjerojatno je sluila i kao zajedniko
kultno mjesto u razdoblju prije pokrtavanja.

2.1.2. P l e m i i
Da je didia bilo i u drugim selima Zagore, moe se zakljuiti po stecima
i uklesanim grbovima koji su sauvali uspomene na pojedine zagorske plemike
obitelji. Isto tako u grbovniku obitelji Korjeni-Neori iz godine 1595. nalazimo
grbove obitelji Divojevi, Novakovi, Neori, Bibi i Rajkovi68 (sl. 3). Uspomene na obitelj Divojevi sauvale su se u imenu sadanjega sela u srednjoj Zagori,
lokve Divojevac, gomile kod zaseoka Grgurevia sa stecima koji nose oznake
njihova obiteljskoga grba i u jednoj pjesmi iz >>Razgovora ugodnog... << fra Andrije
Kaia Mioia. U njoj on, nabrajajui uzvanike na svadbi bosanskog kralja
Stjepana Kristia (Tomaevia), pjeva:

... Gizdave je svate sakupio,


sve po izbor bane i knezove ...
... od Zagorja Divojevi Marka ...
Osim njega spominje i:

... a od Mua bana Neoria,


zagorskoga po izborplemia ...
od Zagorja dva mlada plemia,
ba Bibia i Mirilovia...
od Ogorja kneza Rajkovia ...69
Nain ivota tih plemia didia nije se odvie razlikovao od onoga koji su
vodili plemii u drugim okolnim hrvatsKim krajevima, primjerice u Uci, Cetini,
Humu, itd. Osim u estim feudalnim sukobima i razmiricama oni su vrijeme
provodili u lovu i obilasku svojih posjeda.7 Kako su ume tada bile guste i velike,
!lovina je bila zacijelo obilata. U lovu su se sluili kopljem, lukom i strijelom, a
pomagali su im i uvjebani sokolovi i lovaki psi (T V.). Njihov ponos to su
vlasnici lovnih sokolova i konja vidi se najbolje na nadgrobnim spomenicima u
Bisku. Lov je zapravo bio neka vrsta porta, ali rat je ve zahtijevao puno vie
ozbiljnosti. Ti isti plemii inili su udarni dio vojske, na elu koje su bili velikai

68

64M. Madijev, n. dj., 174. str.


651. Luci, n. dj., 550., 551. str.
661. Luci, n. dj., 610. str.
67 1. Luci, n. dj., 1082. str.

50

1. Banac, Grbovi- biljezi identiteta, Zagreb, 1991.


69 A. Kai Mioi, "Razgovor ugodni naroda slovinskoga", 18. Pisma od Stipana
Kristia i njegovih svatova, 41., 42. str. NZH, Zagreb, 1946.
70 Vidi: V.Uri, "Lov sa sokolom u BiH', Napredak- Hrvatski narodni kalendar

Sarajevo, 1936. Kad vidimo kojom su se brzinom smjenjivali velikai na vlast~ shvaamo d~
je trebala velika spretnost i srea da se opstane u krugu posjednika i slobodnih ljudi.

51

Burmazovi

Divojevi

koji su stolovali u Klisu ili Sinju. Kako ratovi nisu bili rijetka pojava, vjerojatno
je bilo Zagorana koji su, sluei nekoliko knezova, sudjelovali u takvim pohodima {slino Vignju Miloeviu iz Koerina u zapadnoj Hercegovini). Ratna
oprema bila je veoma dragocjena i nedostupna siromanijim ljudima. U nju su
spadali kaciga, tit, ma, bode, koplje, te luk i strijele. Oklopi i iane koulje
bili su tako skupi da su ih mogli nabaviti samo velikai i gradske komune, a i oni
su ih preteno uvozili. 71 Pretpostaviti je da su ti bogatiji pojedinci koji su sebi
mogli priutiti skupo oruje, bili i veoma ponosni na njega, jer su o tome eljeli
ostaviti spomen i nakon smrti, to se lijepo moe vidjeti na stecima iz tog doba.
irom Zagore ima primjeraka s takvim ukrasima, poev od Lepenice, preko
onoga u Labinu ispred upne crkve, s uklesanim titom i maem iza njega, te
slinih steaka u Mit! u, Blizni, Brtanovu i Konjskom. 72 {sl. 4).
Osim srednjeg plemstva postojalo je i nie plemstvo, bolje reeno slobodni
seljaci, koji su ivjeli od rada na svojoj batini. Njihovu vezanost za zemlju i
batinu moemo prosuditi iz slinog sloja seoskih plemia koji su ivjeli u
susjednim Poljicima. Ni oni se nisu nita manje diili svojim ralima, konjima i
oruem. Gledajui veliki steak ispred crkve u Brtanovu, s podboenom
mukom figurom, kao da osjeamo vlasnikov ponos to ima svoju batinu, konja
i ralo. Moda je upravo pod tom gromadom pokopan jedan od one brae Biseria
kojima je Mladen III. ubi dao zemlje u Brtanovu zbog vjernog sluenja
njegovu rodu, jo od vremena >>Pavla bana dida naega<<. Cijela isprava, iz koje
zrai zahvalnost i velikodunost gospodara Klisa, u prijepisu iz 1410. god., glasi:
MI KAPITUL' VELIKE IT{?) MITRE CRIKOVNE
SPLICKE PRIPORUUEMO I DAEMO VIDITI VSAKO
MU LOVIKU KOMU SE DOSTOI DA PLEMENIT'
LOVIK' PRISTUPI PRI NAS' NA VELU MISU
A TO IMENEM 'LUBOE BISERI' I U IME BRATJE
SVOE BO.IKA I JURJA I ILIE I SVETINA
I ZA SVOJU BRATJU OSTALU NOSEI LIST JEDAN
S PEATOM' VISUIM' O RELENI SVILI
POVRZEN' I TA LIST NOSE K NAM' MOLEI LU
BEZNIVO DA OVI PRIVILEI VOLA LIST OT{D) RII
DO RII PRIPIEMO U OBRAZ' NAEGA PRIVILE
LIJA VOLA LISTA DA OBRATIMO KOI LIST BIE
TARMAN' I KRIZEN' NA MISTA KOJA SMO OSTAVILI

Rajkovi

S/.3 Grbovi zagorskih plemia


Die Wappen der Ad/igen aus Zagora
St emmi del nobili del Zagora

52

71
I. Luci, n. dj., 416. str. - .. .10. oujka 1323. doe u Trogir i Petraka Petra de
Petrachis, izaslanik Spliana traei da mu Trogirani posude 40 oklopa za obranu omike
tvrave. Dadoe mu samo 20 oklopa, 20 oklopnih ovratnika i 20 ljemova sa znakom
svetog Marka,( ...); 546. str.- ...u ime Trogiraoa bi poslao u Venecijn Kaot Nikolin da
nabavi razne vrsti oruja(... ) stotinu dobrih titova. Isto tako pet stotina dugih kopalja.
Isto tako tisuu sulica. Zato e se obavezati i dati jamstvo o vremenu plaanja, ...
72 A. kobalj, "Obredne gomile", Sveti Kri na iovu, 1970., 351., 355., 357. str.

53

GDI SE NE MOE TITI I RAZUMIT! I TAKO SE UDR


AE U TOM LISTU IMENUE SINOVE DRUGOGA
JURJA KNEZA GRADOV' DALMACKIIH' POIVEGA.
MI MLADIN KNEZ' I Z BRATJOM' NAOM' DAEMO VI
DITI VSAKO(M)U ERE GLEDAJUE SLUBE VIDOEVE
JERE ZA LJUBAV' l VIRNU SLUBU NAIM' PRIDNIH'
UMR' JE I TAKOE BRATJA EGO VA SLUILI SU ZA TO PRVO
(T)JE VIRNE SLUBE PAMETUJEE OSTALIH' DOSTOI
NIM OBRANENJEM' POTVRDffi NIM' l VIDOE
Vl KUI I S NIM' BRATJO M' KOI K NIM' P(RIR?)E
DAJU INIM' OSTALIM' DILNIKOM' PISMA-' SEGA
LISTA DAEMO SELO BRTANOVO KAKOVIM' ZAKONOM'
I KOM' PRAVDOM' Ml DAROVASMO OBLASTJU SVO
BODNO I DOSTOINO PRAVOM' PRAVDOM' VIKI
VIKOM' KO SU SELO UDRALI
SVOBODNO ESU IMILI U VRIME G-NA PAVLA BANA
DIDA NAEGA l DRUZIH' NAIH PRIDNIH' JA B IRAC'
lJANIH' NAIVOLNII I AKO Ml --U-- E GODI BUDE PRITI
K NAM' A Ml SMO EM OITO -AZMI KRIVI NE
ILI NEVERE AKO Bl KOJU U------- VOLAN' ISTA
N OVIT' DA ROV---E JE-- KORE I U NIKO RE VRI
ME MOI BUDE-- IMIN TI USILffi
NEPROMINENU I U VANA U SVOEl TVRDINI DAVE
NIM' PRIST----- HU SIH' NAEGA VERNOGA I OB
LUBLENOGA NALU(?)- ILIEVIA S KOVAEM VOE
VODIEM' SE U (A?)ST UINISMO NA' PEAT'
PRIVISITI V- JU G-NA NAEGA ISUH-TA l TRISTONO
l TRIDESETNO I ESTO AGOSTA ISHO DEA DAN' PETI.
A SADA MOLEI NAS' (KAPI)TUL' I PROSEI UI(N)ENA ISTI
LUBOE VRHUREENI IVSI VRHU IMENOVANI ZAIEDIN'
DA NEMU l NIM' ZA PRAVO SVIDAASTVO TA LIST U OBRAZ
NAEGA PRIVILEIJA DAMO l DOSTOJNO OBRATIMO
O EM VSE SA VSIMA VIRNO I SVIDONO TA LIST' TO
VELISMO l POTVRDIMO POD NA KAPITULARSKI I SLOBODNI
PRIVISITI PEAT' I NAINOM KAPITULSKIM
IZNETI. A TO DANO U SPLm U NAEl KATEDRALSKOI
CRIKVI S-TOGA DUIMA NA DAN S-TOGA PETRAAPOS
TOLA NA LIT' G-NA NAEGA ISUH-TA TISUE l ETIRI
STAl DESETE 1410

ime su im sluili i ime su zasluili ovu darovnicu, vidimo po susjednom


s uklesanim maem i titom (sl. 4).

steku

54

S/.4.1 Stee~
Die Miuelalterlichengrabsteine,
Pietre sepolcrali medievali
a) Mitio
b) B/izna

2.1.3. Teaci
Teaci su ivjeli ivotom kojim su upravljali vremenski uvjeti, gospodari
zemljita koje su obraivali i sukobi koji su se dogaali izmedu gradova i velikaa.
Na za to prikladnim zemljitima uzgajali su bob, Jeu i kupus, ali sva bolja
zemljita koritena su za uzgoj itarica. Sijali su se penica, jeam, proso, zob i
sirak. Kukuruza i krumpira dakako nije jo bilo jer su doneseni u Europu tek
nakon otkria Amerike. Za preoravanje zemljita za sjetvu koriteni su volovi
(T VI.). Iz raznih zapisa vidi se koliko je velika bila vrijednost tih ivotinja. Pri
oranju volovi su vukli jednostavno ralo, kojim se nije moglo zadrijeti duboko u
zemlju. Nakon etve, koja se obavljala srpovima, ito je skupljano i mlaeno da
bi se zrno odvojilo od stabljike. Stabljika je sluila za pokrivanje krovova. To
teako ito bilo je ono za im se u gradovima oduvijek udilo i ega je stalno
manjkalo.13 Zbog toga je i bio zabranjen izvoz svih vrsta itarica i lee izvan
gradskog podruja. Kako bi seljaci sebi neto priskrbili, sjekli su drva koja su
nosili u gradove za gradu i ogrjev, a prodavali su i ovce, koze, goveda, magarce
i konje. Cijene u Trogiru krajem XIII. st. bile su sljedee (izraene u mletakim
librama, l libra= 20 soldi; l soldo = 12 denara):
ROBA

CIJENA

l konj

18- 29 libara

lvol

7- 9libara

l krava

3 libre

l brav

6 soldi

l ovca

9-10 soldi

ljanje

5 soldi

l greda od lO lakata
l centenarij soli
l

kabli

(25litara) vina

l volovska koa
l

ovja

koa

l lakat sukna

7,5 soldi
22,5libara
4,5- 5,5 soldi
36 soldi
l soldo
35 soldi

Premda je uzgoj stoke bio naporan i rizian posao (zbog brojnih pljaki),
donosio je najvie zarade. Za usporedbu, sluga ili slukinja u gradu dobivali bi u

73

66

I. Luci, n. dj., 692. str.

najboljem sluaju godinje 2 do 3 solda. Nadniari bi dobivali kruh bob vino i


2 solda za dnevnicu, a ene 12 denara bez hrane. Plaa gradskih vojnika' bila je
oko 13 libara i 6 soldi, a veslai na galiji dobivali bi za tri mjeseca od 12 do 20
libar~.14 Kod ':l.govaranja zakupa teaci bi plaali oko petine do polovine priroda
vlasniku zemlJIta. Iz svega se toga vidi da su teaci pod Klisom imali puno bolje
uvjete za ivot, bar to se tie davanja. Oni su morali godinje dati tri stara ita

tj. jedan starpenice, jedan starjema i jedan star zobi i 40 so/di za kunovinu, zatir/.

tri uobiajena godinja dara i za vino 20 so/di<<.

Rijetke su bile gozbe u seljakovu ivotu. Kad je za sve ostale bila sveanost
on. je i ~a.d~ mor.ao samo. d~vati. Prilik?m dolaska kralja u grad, trebalo j~
pnprem1t1 brrana Jela, a se~ac1 su tome naJvie pridonosili. Zanimljiva je odredba
koja je odreivala to su seljaci iz Zagore duni dati za prehranu kralja Ludovika
i njegove svite kad se proulo da e on doi u Trogir. Svaki seljak, bez obzira na
imovno stanje, duan je dati dvije kokoi i deset jaja. Vlasnici sitne stoke morali
su ustupiti dobre kopce, ali uz opinsku naknadu.7S
Uvijek ista znanja i vjetine u teatvu prenosila su se s oca na sina, tako da
nije bilo ne~.h vel~hyoboljica u prinosima, premda Luci govori da je Josip
Cega sa SVOJim selJaCima u Radoiu >> ,posebnom marljivou obraivao one

najbolje (zemlje), ime je sigurno poveao svoje prihode koji su u vrijeme rata
prestali, (... ) on je u vrijeme P.rim_irja nadaju_~i se ~iru kao marljivf"ospodar irokom
rukom pomagao svoJzm seljaczma da zas!JU nJegove zemlje... . 6 Kad to znamo
onda se i ne treba uditi zato je Josip Cega bio toliko pomagao od svojih seljak~
u oslobaanju Trogira od Mleana (T VII.).

. '( anost izvora vode bila je, kao i danas, velika, a to se vidi iz odredbe kojom
sel1ac~ odr.e~enog sela ni~u s~jeli uskratiti ~oritenje pojilita za stoku drugim
seljacima IZ Istog podruja, s IZUzetkom dvtju lokava koje su ostale za njihove
potrebe. 77 To je osobito vrijedilo u kasnijem razdoblju, kada se sve vie prelazilo
na stoarstvo, koje je donosilo lijepu zaradu gospodarima Zagore.
I grad~_vi i velikai crpli su iz toga nemalu dobit, a sve skupa privuklo je i
trgovce, kOJI su se u odredene dane okupljali u pojedinim zagorskim naseljima
kako bi trgovali sa seljacima. Tamo su donosili finije tkanine, sol, vino, a i zlatari
su prodavali svoje rukotvorine, dok su se u grad vraali sa stokom, sirom i vunom.
Kod plaanja su se sluili raznim novcem, od mletakoga do ugarskoga, a domai
?ovac kovali su gradovi i velikai (sl. 5). N a posljetku, to je blagostanje omoguilo
I ponekom seoskom satuiku i obrtniku da priuti sebi steke na kojima su

I. Luci, n. dj., 799. str.; Mijo Mirkovi, "O ekonomskim odnosima u Trogiru u
XIII. stoijeu",HistorijskizbomikW/1-4, Zagreb, 1951., 46.-48. str.; V. Omai, Topografija /(Qjtelanskogpo/ja, Split, 1978., 112. str.
75 I. Luci, n. dj., 641., 642. str.
76 I. Luci, n. dj., 579., 580. str.
77
l. Luci, n. dj., 799. str.
74

67

:~

ostavljali simbole zanimanja od kojeg su ivjeli78 (vidi sl. 4). Prvi steak iz MitJa,
sa titom, ekiem i klijetima, po svemu sudei pripada majstoru klesaru i
kovau koji je i izraivao te nadgrobno ploe.

2.1.4.Nevolje
a)

~
b)

Sl. S Primjerci srednjovjekovnog novca koji je kolao Zagorom: a) splitski


(XIJI.st.), b) bana Pavla I: ubia (XW.st), e) vojvode Hrvoja Vukia
Hrvatinia (XV. st.)
Einige mittelalterlichen Munzen, die in Zagora im [jm/auf Waren: a) die
Munzen aus Split, b) die Munzen des Banus Pavao I Subi, e) die Munzen des
Herzogs Hrvoje Vuki Hrvatini
Certe monete che nel Medioevo erano in circolazione nel Zagora: a) spalatine, b)
del bano Pavao I ubi, e) del principe Hrvoje Vuki Hrvatini

Zime i studeni jo su se nekako i podnosile, jer je na ognjitu uvijek gorjelo,


ali zato sn pokora bile godine rata, bolesti i nerodice. U razdoblju od etiri
stotine godina bilo je desetak veih ratova i bezbroj manjih sukoba, a kuga se
pojavljivala nekoliko puta poslije 1348. godine. 79 Izninmo dojmljiv opis njezine
prve pojave i svega to je pratilo njezino haranje dao je Splianin Cutheis:
>>Najprije je ova ljuta kuga smrtno zapoela kod divljih ivotinja, svrab i guba
potpuno su pritiskati konje, volove, ovce i koze, tako da su dlake s njihovih hrbata
linja/e i padale, i oni su postajati mravi i slabi i poslije malo dana umirali. Zatim
je poela ova bijesna kuga pretravajui po itavom svijetu smrtno bjenjeti protiv
jadnih ljudi i slabiti njihove snage tako, kako se pojavljivao nekom ovjeku neki
znak lijezde ili crnog prila na njegovu tijelu s vruinom groznice, i on nije imao
vie nikakve nade da e vie ivjeti na ovome svijetu_ (.. .) O koliko se veliko zavijanje
i pla ljudi uzdizao k nebu!!! Trali su ovamo onamo svatko plaui svoje drage
rodake i najblie (... ) Nisu znali jadni to bi radije izabrali, da li da ukopaju leeve
ili sami pobjegnu daleko, da se ne bi zarazili od takve smrtonosne zarazne bolesti,
a pojedini idui po crkvama uzdiui svoje ruke k nebu i molei zahvaljivali su Bogu,
a neki od njih bjeali su daleko lutajui po razliitim mjestima i ostavljali su mnoge
leeve svojih radaka koji su leali u kuama i crkvama nezakopani, a nije bilo onoga
tko bi ih pokopao...
Ove stravine slike koje je zabiljeio ljetopisac bile su ipak blae u onim
krajevima koji su imali manje dodira s gradskom sredinom, a to je bio sluaj s
veinom sela u Zagori. Kao to se vidi, bolest su irili brojni bjegunci iz gradova,
a nisu joj mogli izbjei ni najvei velikai, jer je npr. i Mladen III. ubi umro od
kuge.
Vidjeli smo da su seljaci morali i ratovati, ako je usfrebalo. U vojsci su bili
njezin slabiji dio, neuvjeban i jadno naoruan sjekirama i drugim oruem, tako
da nisu imali nikakvih ansi protiv oklop ljenih vitezova i pjeaka. Seoski zapovjednici nosili su naslov satnika i predvodili su te naoruane grupe u sukobima
gradova i velikaa. Kad su gradovi potpali pod vlast Mleana, seljake je snala
jo jedna obveza. Svako zagorsko selo unutar gradskog podruja moralo je davati
ljude za slubu veslaa na galijama. Izmedu poslanih seljaka izabirali su se
78

M. Ani, Gospodarski aspekti. ..., 86., 92. str.


spominju se i sluajevi iz 1405., 1407. i 1465.

79 Osim velike epidemije kuge godine 1348.

godine.

69

kockom oni koji su morali veslati i za to su bili plaeni. injenica je da su neki


od Zagorana zamjenjivati kockom izvuene veslae iz grada za plau koja se
davala unaprijed, to znai da ivot na galiji i nije bio tako lo u usporedbi sa
ivotom na selu. 80 Kad se godine 1470. opremala trogirska galija za rat protiv
Turaka, od 165 galijota etrdeset dvojica bili su iz Zagore. to izravno, to u
zamjeni, najvie su ljudi dala sela Slivno i Bristivica - po sedam, Radoi est,
Suhi Dolac dva, itd. 81 Ostali su bili iz starih pretkatelanskih sela i ire okolice.
Kako su galija i njezini veslai Zagorani proli, ne zna se, ali obiaj prikupljanja
galij ota iz Zagore trajao je sve dok Turci nisu zavladali zagorskim selima.
Vie od svih moguih vojski koje su prolazile Zagorom, najvie tete nanijeli
su joj vlasi. Jezgra su im bili pohrvaeni potomci predslavenskoga stanovnitva
koje se zadralo u visokim bosanskim planinama. Izrazitije su stupili na vidjelo
tek s poetkom XIV. st., kada su ih bribirski knezovi ubii poeli ukljuivati u
svoju vojskn. 82 Kako su se ti vlasi gotovo iskljuivo bavili stoarstvom, bili su
prisiljeni, u potrazi za boljom ispaom, poduzimati sezonske seobe, pa su,
prelazei preko podruja zagorskih sela, nanosili tete seljakim njivama. 83
Zahvaljujui Luciu, znamo da su vlasi za svojega boravka u Zagori podizali
privremene nastambe za stokn i atore u kojima su sami boravili. U svim kasnijim
sukobima koji su se zbivali u Zagori, vlasi su koriteni kao redovita ili neredovita
oruana sila. Kao to znamo iz sauvanih ugovora, upravo zbog svojih ratnikih
sposobnosti oni su bili zanimljivi hrvatskim velikaima, a i kralju. U jednoj ispravi

je pisalo:

V. Omai, "Opremanje galije soprakomita Jakova Andreisa godine 1470.",


Split, 1980., 87. str.- .. .ljudi na galiji isplaeni su 3. svibnja. Veslai
su loe proli jer su mjesto 40 libara, dobili samo 24libre (...)Budui da je galija trebala
ostati u slubi etiri mjeseca, veslai su dobili svega 24libre...; 91. str. -Veslai Trogira su
svi, osim nekolicine, nali zamjenike (96. str. - ... Dragi, sin Markov iz Crivaca, krupan,
brazgotina na lijevoj ruci, jedna bradavica na lijevom kaiprstu, ide za Tomu Dagobeliju
s Otoka ... )...
81 V. Omai, "Opremanje galije ... ", 92.-106. str. - itni- tri veslaa, Mileina - tri,
Mitio - dva, Ljubitovica - dva, Dasini doci - dva, Kosmai - jedan, Konjevrate - jedan,
Crivac - jedan, Prapatnica - jedan, Subi Dolac - jedan, Labin - jedan, Prgomet - jedan,
Zbije- jedan, Vraca-jedan, Ladine- jedan; imenik veslaa je u popisu imena pod godinom
80

Fislwviev zbornik ll,

1470.
82 M. Madijev,Historija, 174. str.- ...Uvijek je (ban Mladen) prianjao uz prijateljstvo
Vlaba...
831. Loci, PST, 623., 624. str. - ...nekolicina Vlaba istoga gospodina naeg kralja
sila na njihov teritorij i da su ostali Vlasi razapeli svoje atore na teritoriju koji pripada
njihovu gradu dovodei tamo svoje ivotinje odnosno stoku na pojilita nanosei tako
neprestano ogromnu tetu usjevima odnosno itu, vinogradima, panjacima i gajevima
otjeravi odonud teake (...) i podigli kolibe radi napajanja stoke...

70

da slui s unom (vrsta koplja), a ld nima sela, tai na koni


ali stri/ami i s maem. Ki ne ide na voisku, a zapovi mu se, est
libara plaa; ot togai gre voivodi vlakom deseto ... 84
Oni su malo-pomalo stekli toliki utjecaj da su im bila darivana cijela sela u
posjed pod jednakim uvjetima kao i drugim hrvatskim plemiima (vidi primjer
Vignja Dubravia pod 56).
Nevolje seljaka upotpunjavale su i umske zvijeri, naroito vukovi, koji su
se katkad znali toliko razgoropaditi da bi rastjerali i unitili golema stada ovaca
kao ono kneginje Margarite Nelipi.ss
. Ki Vlah ima selo,

itom

maem,

2.1.5. Crkva
Do konane podjele zagorskog prostora izmeu biskupija dolo je tek
nakon osnutka ibenske biskupije, a karakteristino je bilo to da se gradske i
crkvene granice nisu poklapale. Broj upa bio je malen, tako da je i po nekoliko
sela spadalo pod jednu crkvu. Vodili su ih sveenici glagoljai koji su se odrali
sve do dolaska Turaka, kad su zajedno s veinom puanstva ili istrijebljeni ili
izbjegli u sigurnije krajeve.
U ovom razdoblju nije dolo do onakvih promjena u vjerskim prilikama kao
u Bosni i Humu. To se moe zahvaliti ponajprije glagoljanju sveenika, iako oni
katkad nisu bili po volji seljanima, kao npr. pop Luka u Pokrovniku i itniu
1487. godine. 86 K tomu su i biskupi otro suzbijali bilo kakvo vjersko otpadnitvo
na svojem teritoriju, a i sami gradovi nesmiljeno su progonili svaki oblik hereze,
iako su to gdjekad svjesno krili, kad se radilo o opim interesima grada. 87 Moe
se sa sigurnou tvrditi da je slino bilo i u ostalim podrujima Zagore, koja nisu
bila pod upravom gradova. Pobonost starih Zagorana vidi se i iz primjera
Ivania Pavlovia izNevesta koji je godine 1480. ostavio upniku crkve sv. Marije

84 R. Lopai, Hrvat.ki urbari, Zagreb, 1894., 9., 10., ll. str.


85 M. Ani, n. dj., 78. str.
86
K. Stoi, n. dj., 103. str.
87 1. Loci, n. dj., 535. str.- ... Protiv njih (krivovjeraca) su u statutima Trogira i Splita

postojali zakoni da se takvi imaju protjerati, a ako budu uhvaeni te im bude dokazano
da su krivovjerci da imaju biti spaljeni... P. Andreis, nj. dj., 85. str.- ...Biskup je svojim
naredenjem bio zabranio da se itko iz grada Trogira usudi da odrava neko openje s
Bosancima, koji su budui okaljani krivovjerjima patarena i manibejaca, pravili svoje
openje vrlo sumnjivim za neku zarazu. Zabranio ja takoder komuni da pravi koju bilo
vrstu poklona upanu Ostoji i Bogdanu Grdoeviu, koje je poslao Stjepan... (kao) kapetane vojske. Komuna je obiavala u ime prijateljstva, kad je na njenu podruju morala
proi neka prijateljska vojska, poslati joj u susret poslanike s darovima... Ova je odluka
Vijea bila skroz protivna Lampridijevim naredenjima ... da je proglasio upalim u
izopenje skupa s odaslanima itavo trogirsko Vijee ...

71

dio svojega posjeda za pet misa, 88 a postojale su i bratovtine, kao npr. ona u
Zamelici i susjednoj Ziharini (sada Pakovo Selo). 89
Kao i uvijek, seoski upnici su, kao vjerodostojne i gotovo jedine pismene
osobe, predstavljali svoje selo i seljane kod raznih sporova i razgranienja. 90

ZAGORSKI PLEMII
NEORI!

Koren,

Bogdan,
prije 1270.

prije 1270.

2.1.6. Parnice
Ve

u najstarijim zapisnicima koji su voeni prilikom sudskih postupaka


kao stranke nalazimo stanovnike zagorskih sela. Pritom oni u poetku nisu
podlijegali gradskoj jurisdikciji, ali je i to rijeeno u sklopu darovnica i drugih
privilegija koje su vladari udjeljivali.91 Sadraji tih sporova govore da su se
problemi najee javljali kod izvrenja oporuka, ili kod teta koje je pravila
stoka na neijem posjedu.

Marin,

Jura,

oko 1270.

oko 127~.

l?

Stari Zagorani imali su ivu svijest da pripadaju hrvatskoj dravi, to se vidi


iz oporuke Vesele iz sela Konjskoga, u kojoj ona naglaava da isprava ima biti
sastavljena po hrvatskom obiaju. 92

Utien,
prije 1394.

Ivanko,
oko 1394.

?
--- --~ .... -- .............. .
pridruili se uskocima poslije
pada Klisa 1537. i Neoria 1538.

....:.::.:.::.o

-----pred Turcima otili u sjevernu


Hrvatsku
' " T . ...

. ..... ,.........

..

...
Jakov Koreni,
oko 1540.
uskok u Senju

K. Stoi, n. dj., 90. str.


89
K. Stoi, n. dj., 104. str.
90
K. Stoi, n. dj., 88., 89. str.- ...granica je ila(...) od kria urezana u ivcu kamenu
na putu od sela Sitnice u selo Koprno, pa od kria do vrha gore Sreiak i od kria kroz
dolinu Draevica gdje je kri u ivcu kamenu, te od njega preko brda Kostovac prema
selu Nevestu do zemlje zvane Rapat...
.
91
I. Luci, n. dj., 799. str. - ...Uz to je reeni ser Petar htio da reeni seljaci... budu
odsada unaprijed obvezni i podloni jurisdikciji grada Trogira u graanskim i kriminalnim
stvarima kao i ostali seljaci distrikta reenog grada ...
92
V. Rismondo, "Iz knjiga splitskih srednjovjekovnih notara", Izdanje Historijslwg
arhiva Split 9., Split, 1967., 223., 224. str.- ... che li deuese far el so testarnento segundo

Cipronja,
oko 12zo.

Davne 1272. godine neki je Tolko ukrao vola svome susjedu Radou, pa ga
je ovaj tuio. U sporu koji je nastao javljaju se svjedoci koji su bili vidjeli Tolka
kako vodi vola putem za Brtanovo, ali obrana je zahtijevala njihovo izuzee jer
su bili rodbina reenog Radoa.
Neki Ljubitovianin, Sidovin, pobjegao je godine 1328. ak u Apuliju (na
jugu Italije), kad je samovoljno prodao stoku nekoga Mije Priala, koji mu ju je
povjerio kao pastiru na uvanje. Na to je Mijo tuio kupca svojega pronevjerenog
blaga, Bratoa Vukitia iz Smokvice (danas Seget Gornji), da mu vrati preostale
ivotinje. Sud je presudio da ih Brato mora vratiti ili isplatiti vrijednost traene
stoke.

Ora,
(?-poslije 1203.)

88

Vuk Neori,
oko 1533.
u Nedeliu

Vukoslav Neori,
oko 1533.
u Nedeliu

nepoznati vlasnik
grbovnika
Korjeni-Neori

(oko 1595.)
Juraj Koreni,
oko 1618.
uskok u Brinju

vsam;a de Crouacia ...


72

73

2.1.7./zgled sela
Kako su izgledala pojedina sela nije nam poznato, ali zato su nam ostali
neki opisi njihovih granica. Ve u prvom spomenu Radoia godine
1078. spominje se nekakva utvrda u tom selu.93 Luci, opisujui Radoi, najprije
naglaava da je to >>Zapravo jedna dolina smjetena iza vrhova brda to se diu
iznad obale (.. .) lijepa, duga i sa znatnim prihodima, a kako se nalazi blizu Klisa,
ne mnogo udaljena od Cetine... <<, a potom donosi i preciznije granice sela
... zvanog Radoi koje lei na istonoj strani uz suhozide Malca i Grabrova jarka
koji se nalazi izmeu Ladika i Radoia sve do vrha brda koje se nalazi izmeu
Ubala i Radoia na sjeveru, do vrha brda koje se nalazi izmeu Ubala, Zagorice i
Radoia na zapadu, uz brdace koje se zove Susel na jugu, a koje se brdace nalazi
izmeu sela zvanog Trolokve, sve do jame zvane Golubica, do vrha brda zvanog
Opor na sjeveru, do vrha brda koje se nalazi izmeu trogirske opine i reenog sela
Radoi... ~ 4

prema istoku na Ratnu gomilu, a od nje na lokvu Bristovau koja se sva nalazi
n~ ~~ju sela Labina, a granii na sjeveru s podrujem 'Stichi<< (Zbii?)
~ ; ~Je pr?~u~vala_ u. smjeru juga javnim putem koji ide za Opor sve do vrh~

sauvani

Spominju se i imena dviju lokava, Dobre lokve (sada Lutvije) i Gluetune<<


(Plitvine),95 a crkva sv. Jure ve je u to doba postojala i bila je smjetena gdje i
dananjagradevina. 96 Labin i njegova utvrda spomenuti su u istoj ispravi godine
1078., te jo jednom godine 1191., u razgranienju poduzetom od strane splitskoga nadbiskupa, ali postoji mnogo detaljniji, iako noviji, opis seoskih meda iz
godine 1397. Tamo stoji daje selo smjeteno u klikom kotaru i da mu granice
teku od kamenih stupova koji su u dolini koja je prema Trogiru, pa odatle
zapadno prema gomili pokraj javnog puta, pa po sredini lokve zvane Mravnica
i od nje prema grebenu brda iznad sela Smokvice. Nadalje po brdu Labinici,
pa niz udolinu do ravnice od koje se penje na brjei neko zvan Plana, a sada
Tudar. Pod tim se brdacem na sjevernoj strani nalazi uklesan kri od kojega je
ravno prema sjeveru preko ravnice vodila meda obiljeena mnogim krievima i
slovimaD<< do na brdace Znoj ilo iznad sela Suhi Dol. Otuda je meda ila ravno
93 Vidi I. poglavlje/- Mjesto gdje je bila ta Ulllrda mogao bi biti vrit brdaca Gradine na
/wjemu se nalaze rnevine nelwkvih suhozidina.
94 1. Luci, n. dj., 798. str.
95 l. Luci, n. dj., 799. str. Pod imenom Dobra lokva krije se dananja lokva Lutvija
/roja je smjetena otprilike po sredini sela, nedalelw odlwlske zgrade. Ime LUlllijaje turcizam
Irojim je doslovno prevedeno staro ime lokve. Vuli: Abdulah kalji, Turcizmi u srpslwhrvat
sirom jeziku, 436. str. Lutfija, LUlllija, hipok. LrUfo, LUivo (ar.) musL mulw ime. < tur.
Lutfi, mu/w ime, "Dobroudni" < ar. lutji "dobroudan" (ar. lutf "dobrota" + ar. - perz.
adj. suf. i).
Pod imenom Gluetuna ne moe se otkriti nijedan dananji toponim, pa jedino ostaje
da nagadamo to se krije iza toga. Postoji mogunost do je gre/rom krivo transkribirano ime
lokve Plitvine /roja se nakui /rod raskrija puteva za zaseoke lwpljance i Kuie.
96 P. Andreis, n. dj., 312. str. ...U ovom je selu bila u nae doba jedna crkva
posveena sv.

Jmju, smjetena usred jednog breuljka ...

dr a k pora l. VaJU vel_ikih gomila. Od njih se sputala na Kamenice i po grebenu


o ne e gomile od koJe se vraala na reene stupove. 97
Za sei~ Prgomet navodi se samo daje u njemu vrlo stara crkva sv St]"e

pana

Prvomuenika.9B

Zahvaljujui jednom sporu iz godine 1397. imamo neto opirni]"

mee sela Suhi

Dolac:

e opisane

b d ''i/~ zapadnoj strani je velika udo/ina zvana Mag/inica koja se protee prema
~ ~ ~Jeev~ izna~ Roe~ika, pa do Sedam Voda i pored Stob/ia i 'Voloran
Lm1sno (.. .) tamo Je udo/ma zvana Penik i Ilova polje... .,99
. . ~ratok.~Bo~danovii) navodi se prilikom jednog spora 1272. godine 100 kao
l pnlikom VIJesb da Mleani namjeravaju graditi neku utvrdu godine 1342.
U Prapatnici je opet spomenuta samo crkvica sv. Tome.IOI
Andreis o B~stivici kae da je u njoj kapela ili crkva sv. Ivana Krstite!" a

sagraena uz doprmos komune godine 1372.102

I opisi drugih sela posve su turi jedino kod Blizne osim G


kv
spomenute 1300
di
,
'
ospme cr e,
navo se nekakav Katel Vidovac u blizini sela}03
_L~ubitovic~ je imala crkvu sv. Mihovila, koja je bila smjetena negdj"e na
gran1c1 s Leperucom.l04

:; Codexdip_lomat~usXVIII, Zagreb, 1993., 185., 186. str., 263., 264. str.


P. Andreis, n. dJ., 313. str - U starim vrem
d" b"
sv. St~pana ~rvomuenika... Posiojet~ crkva je novij~n:J::~::a.J J ila sagraena crkva

V. Rismonda, 'Trogirsko i splitsko zalede u nekim d kmn


"

o
entim~: ' Radovi
magna que vaca tur Maglini~ et est versus ;.,ante;" . ~.' ... a parte cephin est fossa
cha, ~bi dicitur ad Septem Auuos (?), et iuxta Stobliqh ~~Du...,~~ supra ~osseni
.

Filozofs/wg faladteta u Zadru 14/15, Zadar 1976 490 tr -

totaliter nuncupatis quod territorium

e ee

o oran Liutsno, locts uulgo

Pecbnich et Illouo Pogle ... (03.04.1397 Juncupatnr Obrouech et est ibi fossa que vaca tur
Zagr;:. ~?~~ada, Trogirs/dspomenicil/1 Zagreb, 1948., Sime Ljubi,Lirtine II, str. 137.,
101 p Andr .
d"
.d
kvi.
els, n. 1-, 309. str.- ... Od starih je vremena u ovom selu bila sa d
Je na102
cr ea, posveena u ast sv. Tonu'...
gra ena
103 P. Andreis, n. dj., 309., 310. str.
P. Andreis, n. dj., 311. str - odluilo d
Ka 1
nalazinikakavostatak. .. BarbarstvoTu;u.
i". . se le Yidovac, od kojeg se ne
na grki nain pod zatitom Djevicer oak~_ril~dnuvrduloliJepucrkvicu,sagradenu
donesena 1300...
'
OJOJ P
potvr Jedna odluka komune,
104
P. Andreis, n. dj., 310. str.

74
75

Sela Vraca, Dasini Doci, Kosmai (njemu je spomen sauvan u imenu lokve
Kosma kod zaseoka eera u Suhom Docu) i Zbi vie ne postoje kao samo-

stalna naselja, nego su sada dijelovi drugih sela na tom podruju (Zbi je predio
oko zaseoka Papia u Prgometu, a ime se zadralo sve do XVIII. st., to
potvruje tabla VIII. 105
Na klikom podruju najstariji spomen ima Mu, koji se tada zvao Zmina,
tj. tako se zvala njegova utvrda u navedenom dokumentu iz godine 1078.
Konjsko je spomenuto u Zvonimirovoj darovnici iz godine 1083., kad dolazi u
posjed splitskih nadbiskupa. Dugopolje ima, zahvaljujui jednom kupoprodajnom ugovoru, opise svojih mea iz godine 1287.:
>> granice su zemlje, posred glavice koja se zove utanj, pa do meaa puki
nazvanog "Scilip" (Stup?) sve do javnog puta kojim se ide u Cetinu, od njega do
meaa koji se zovu irivuci, pa na mea kod Ponikve koja je u Dugopolju, i zatim

k trima stablima povie Kamena oko spomenutog puta ... <l06


Za Koprivno imamo podatak iz godine 1371.17
Koruce, Vuevica, Visoka, Nisko, Kladnjice, Prugovo, Broanac, Kruvar,
Raduni i Postinje spominju se zajedniki 1397. godine. 108
Brtanovo je navedeno u sudskom spisu iz godine 1272., kao i Goriani. 109
Braevi je spomenut godine 1345. u povodu davanja utvrde koja se nalazi
u tome mjestu.
Ogorje je samo usput navedeno godine 1378.

105 Svim tim selima su ili promijenjena imena ili su ona uklopljena u sastav okolnih
naselja. Do te promjene dolo je krajem XVII. i poetkom XVIII. st. doseljavanjem izbjeglog
stanovnitva iz Rame i Hercegovine. Oni su bili brojniji od starosjedilaca (gdje ih je uope i
bilo), pa su nadvladala nova imena. "Vraca" su se nalazila izmeu Segeta Gornjeg i
Prapatnice, "Dasini Doci" su sada dio Segeta Gornjeg, Kosmai" su dio Suhog Doca, a
"Zbii" su dio Prgometa (Papii). Isto tako, "Gradac" je sad predio u Labinskim dragama,
ime ''Kriice" sada nosi prijevoj izmeu Dugopolja i Dicma, "Crne Luke" su dio Prugova, a
11

Sela U Kal, Zelim, Crne Luke, Draice, Gradac, Raii, "zawarycham<< i


Kriice vie ne postoje kao samostalna naselja, ve su pripojena drugim selima.
O napuenosti cijele Zagore moemo samo nagaati, ali zahvaljujui postupku utemeljenja ibenske biskupije godine 1298., imamo popis puanstva bar
onih zagorskih sela koja su se nalazila unutar granica te dijeceze. Lijevi stupac
je abecedni, a desni daje poredak po veliini:
Boraja
Brnjica

133
129
Dobari (=Mir Jovi)
121
Draga?
60
Gori
111
Konjevrate
269
Koprno
153
Lepenica
51
Ljubostinje
113
Mitio
243
Nevest
268
Paklenica?
85
Planjane
120
Pokrovnik ( + Ziharina)
306
Radiani (=Radoni?)
48
Selce?
93
Sitno
203
Unei ( + Prteni)
208
Vranak?
81
Zamea?
43
Zamelica (=Pakovo Selo) 126
~voniac ( =Podumci)
151
Zitni (+Boac)
329

"Zelim 11 je moda prodolina Zelena na zapadnoj strani Leevice (prema topografskim

Veze... , str. 300.


107 L. Kati, Veze ... , str. 301. ... 11 ujte vi kanonici i kaptole! Pravdao sam se s
Nikolom i Stipkom Mariima i pred sudom ldikim i kninskim i pred banom Hrvatske
zbog sela Koprivna koje sam imao od njihove majke Mare kao zalog za 200 dukata." ...
108 L. Kati, Veze ... , str. 308.; ime prodoline Zelena istono od Bogdanovia vjerojatno
uva ime sela koje se tu nalazilo, a koje je bilo dopunjeno rijeju "vas'~ na to upuuje enski
rod pridjeva 11zelena". Slino tomu i ime sela Vzsoka (u odnosu na Sratok, koji je mnogo nie
poloen) imalo je vjerojatno u dodatku 11 vas 11 Te dodatke imenu novo je stanovnitvo

odbacilo jer nije znalo njegovo znaenje, ali je ostao enski rod pridjeva kao ime.
109 M. Barada, Trogirski spomenici Il/1, str. 80.,- ...per viam Brestani ...

76

Radiani (=Radoni?)
Zamea?

329
306
269
268
243
208
203
153
151
133
129
126
121
120
113
111
93
85
81
60
51
48
43

IBENSKE MJERE U XV. STOUEU

zemljovidima 1:25000 tih predjela).


106 L. Kati,

itni (+Boac)
Pokrovnik ( + Ziharina)
Konjevrate
Nevest
Mitio
Unei ( + Prteni)
Sitno
Koprno
Zvoniac ( = Podumci)
Boraja
Brnjica
Zamelica (=Pakovo Selo)
Dobari ( =Mirlovi)
Planjane
Ljubostinje
Gori
Selce?
Paklenica?
Vranak?
Draga?
Lepenica

-za duinu:

seanj (pa)
pertika .
lakat. .
stopa ..

2,426m
1,213 m
0,606m
0,303m

- za povrinu:

gonjaj ..
drib (90-96 gonjaja)
laka libra . . . . . . .
teka libra. . . . . . .
kal atar (oko 8 libara) . . .

847,5- 851,252 m2
7-7,5 ha
361,475 g
572,398g
oko 3 kg

-za teinu:

77

centenar (100 libara)


milijar (1000 libara)
-za zapreminu tekuina: modij za vino i ulje . . . . . . . 42,92- 53,651
star za ulje . . . . . . . . . . . . 2,68 - 3,3 l
amfora (14 modija)

-za povrinu:

-za ito:

modij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104,15- 124,141


star ili mala kvarta . . . . . . . . . . . . . 17,36 - 20,83 l
kvarta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35,323 l

~za

-za sol:

modij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98,76- 103 kg


veliki kabao . . . . . . . . . . . . . . . . . 51,51 kg
mali kabao . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49,13 kg

(podaci uzeti iz >>Spisi kancelarije ibenskog kneza Fantina de Cha de Pesaro


1441-1443<<, Muzej grada ibenika, 1989.)
TROGIRSKE MffiRE ZA VRiffiME MLEANA
-za duinu:

seanj(pa)(6stopa) . . . . . . . . . . . . 2,086m
stopa (lO palaca) . . . . . . . . . . . . . . 0,3477 m
palac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 0,03477 m

-za povrinu:

padovanski kanap (840 pertika) . . . . . .


pertika (6 stopa) . . . . . . . . . . . . . . .
stopa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
vrit (144 rozge) . . . . . . . . . . . . . . .
rozga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

-za teinu:

mala libra . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301,22 g


teka libra (12 unci). . . . . . . . . . . . . 476,99 g
oka (32,5 unci) . . . . . . . . . . . . . . . 1,291 kg

- za zapreminu tekuina: b arilo za vino i ulje (6 sia) . . .


si ili kabao ( 4 staria) . . . . .
stari (4 kvartoa) . . . . . . . .
kvarto . . . . . . . . . . . . . .
vidro (6 staria) . . . . . . . . .
-za ito:

3847,2 m2
4,58 m2
0,7633 m 2
773,66 m2
5,37 m 2

star . . . . . . . . . . . . . . . .
kvarta ( 40 oka ili 3 male kvarte)
mala kvarta. . . . . . . . . . . .
variak . . . . . . . . . . . . . .

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

62,32 l

l O,73 l
2,68 l
0,67 l
16,11
831
76,93 l
25,5841
9,611

(podaci uzeti iz Povijesti Katela<< Vjeke Omaia, 1986.)


SPUTSKE MffiRE ZA VRiffiME MLEANA
-za duinu:

78

seanj (pa) (6 stopa) . . . . . . . . . . . . 2,086 m


stopa (lO palaca) . . . . . . . . . . . . . . 0,3477 m
palac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 0,03477 m

teinu:

padovanski kanap (840 pertika) . . . . . .


pert ika ( 6 stopa) . . . . . . . . . . . . . .
stopa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
vrit (144 rozge) . . . . . . . . . . . . . . .
rozga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3847,2 m 2
4,58 m 2
O, 7633 m2
853,13 m 2
5,92 m2

mala libra . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301,22 g


teka libra (12 unci) . . . . . . . . . . . . 476,99 g
oka (32,5 unci) . . . . . . . . . . . . . . . 1,291 kg

-za zapreminu tekuina: barilo za vino i ulje (6 sia) . . . .


si ili kabao (4 staria) . . . . . . . . . . .
st ari ( 4 kvartoa) . . . . . . . . . . . . . .
kvarto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
vidro (6 staria) . . . . . . . . . . . . . . .

68,421
11,40 l
2,85 l
0,7121
17,11

-za ito:

831
76,93 l
25,584 l
9,611

star . . . . . . . . . . . . . . . .
kvarta (40 oka ili 3 male kvarte)
mala kvarta . . . . . . . . . . .
variak . . . . . . . . . . . . . .

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

(podaci uzeti iz Povijesti Katela<< Vjeke Omaia, 1986.)

2.2. IMENIK OSOBA KOJE SE SPOMINJU U PISANIM IZVORIMA U


OVOM RAZDOBUU (obraeno po selima)
RADOI:

Stanko
Radoslava
Kuzma
Vlatko

Bo kai
Petar Ribariku
Juraj
Franu!
Mihovil Ratnii
Radoslav
Mate
Pava!
Mate
Toma
Luka Stoi
Mihovil
Marin
Ivan

1282. Radoslavin pokojni mu


1282. ena pok. Stanka
1317. ena mu ima tri sestre
1470. sin Bokaiev, vesla
1470. otac Vlatkov
1470.jamac
1470. sin Franulov, vesla
1470. otac Jurjev
1470. sin Radoslavov, vesla
1470. otac Mihovilov
1470. sin Pavlov, vesla
1470, otac Matin
1470. sin Tomin, jamac
1470. otac Matin
1470. sin Mihovilov, vesla
1470. otac Lukin
1470. sin Ivanov
1470. otac Marinov
79

OPOR:

Dobro
Druko
''Lagachemam"
LABIN:
Ivan Strizibrada
Hvalia
Hranko
Pripko
Radoje
Grkoje
Brajdrug
Dragoslav
Radoslav Krojaa (Cherne~)
Mate
imun
PRGOMET:
Toma Dakojevi
Kraan Martinovi
Dragoslav Radojevi
Ivan
Bla Rai
SUHI DOLAC: Damjan

KOSMAI:

1217. knez
1320.
1320.
1191. podupan
1272.
1272. ima brata i ujaka Pripka
1272. Hrankov ujak
1272. zet Grkojev
1272. punac Radojev
1272.
1282., 1293.
1282.
1470. sin imunov, vesla
1470. otac Matin
1403. Suhi Dolac?
1403. Suhi Dolac?
1403. Suhi Dolac?
1470. sin Blaa Raia, vesla
1470. otac Ivanov
1271. didi, sin pok. Vuete
Vueta
1271. otac Damjanov
Damjan Drakovi (Drasceuich) 1287. sin Vuihin
Vuiha Drakovi (Drasceuich) 1287. otac Damjanov
Petar
1311.
Ciprijan Pobrin (Pobren)
1311.
Desica Draganova
1311.
Krasena (Crasena) Jurjeva
1320.
Ozralii
14--.
imun
1470. sin Ivanov, vesla
Ivan
1470. otac imunov
Butko Blidovi?
1470. jamac
1470. sin Ivana Boikovia,
Mate
vesla

Ivan Boikovi
MRAVNICA:? Bilii
Stipko Milmani
VRACA (sada dio Segeta Gornjeg):
Cvitan Sabojevi
Radivoj
DASINI DOCI (sada dio Segeta Gornjeg):
Bartol Predojevi
Mate
Lokica Pavlovi
80

1470. otac Matin


1450.
1442.
1470. sin Radivojev, vesla
1470. otac Cvitanov
1470. sin Matin, vesla
1470. otac Bartolov
1470. vesla

BRISTIVICA: Bratko
Predrag
Rado Militi
Milat
Petar Radoslavi
Radoslav
Radoje Prebitojevi
Martin
Bratoje
Blako
Smilovi
Juraj Bioi
Stipan Brajkovi
Mileta Militi

1270. sin Predragov


1270. otac Bratkov
1470. sin MiJatov, vesla
1470. otac Radoa Militia
1470. sin Radoslavov, vesla
1470. otac Petra Radoslavia
1470. vesla
1470. sin Bratojev, vesla
1470. otac Martinov
1470. sin Smiloviev, vesla
1470. otac Blakov
1470. sin Vroiev?, vesla
1470. vesla
1470.jamac
(moda brat Radoev)
BLIZNA:
Dobrica
1273. ki pok. Obrada,
ena Radojeva
Obrad
1273. otac Dobriin
Radoje
1273. mu Dobriin
Hranko Prodan
1292. brat Radoev
Rado
1292.bratHrankov
Vukoje Cekilini (<;echilinich) 1317. zet Bratojev, mu Stojin
Stoja
1317. ena Vukojeva
Bratoje
1317. sin Radovanov
Radovan
1317. otac Bratojev
Radoje Varii (Varissich)
1328.
Radomir (Ilijin)?
1316., 1317.
Dragan Nesuin (Nesusce)
1316.
Lukina
1320.
Ostoja Pripkovi
1441.
MITLO:
Stojislav
1470. sin Petrov, vesla
Petar
1470. otac Stojislavov
MateJasni
1470. sin Marinov, vesla
Marin
1470. otac Mate Jasnia
PRAPATNICA: Toljen
1281.
Jure
1281.
Juraj Radoslavi
1470. vesla
UUBITOVICA: Sidovin (Sidouin)
1328.
Radoniga
1328. ena Sidovinova
Radoje Ivanievi
1470. sin Ivaniev, vesla
Ivani
1470. otac Radojev
1470. sin Petkov, vesla
Vid
Petko
1470. otac Vidov
81

MILEINA (sada izmeu Ljubitovice i Lepenice):

LEPENICA:

BORAJA:

SITNO:

KOPRNO:

UNEI:

82

Mate
Pribi!
Jurica
Ivan
Ivan Buavin
Brajko

1470. sin Pribilov, vesla


1470. otac Matin
1470. sin Ivanov, vesla
1470. otac Juriin
1470. sin Brajkov, vesla
1470. otac Ivana Buavine

Matej
Grgo Lanjevi
Radok Pari
Radi Miluini

1328.
1448.ks
1449. ks
1477. ks

Draga
Marin
Radoje
Matko "de Racheta"
Juraj Maroevi
Budisava
Petar Pripi
Martin Ivani
Radojko Petrovi
Milivoj Rozani
Ivan Kozlovi

1312. majka Marinova


1312.
1312. tetak Marinov
1312.
1431. ks
1442. ki Petra Pripia
1442. otac Budisavin
1443. ks
1449.ks
1451.ks
1453.ks

Stanko Kosani

1362, 1367. mornar,


pa brodar u Splitu
1365.
1367.
1367.
1397. sin Petrov
1397. otac Milgostov
1397.

NEVEST:

Radoslav Sudoli (Sudolich)


Gruban Radoslavi

1388.
1449.ks,p

Nadimir
Striko
Orao
Bogdan Poganovi
Dmnak Mileti (Milletik)
Drako
Dragoslav
Luka Bogdavi
Ivani Pavlovi
Jurica Pavlovi

1272.
1272. sin Orlov
1272. otac Strikin
1397.
1397.
1397. sin minjin
1397. sin minjin
1397. otac Drakov i
Dragoslavov
1441.ks
1480.ks
1496. ks

Martin Laodi
Bla Gojmilovi
Pava! Laodi (Lassadich)
Grgur Miloevi
Antun Miloevi
Juraj
Grgo
Pava! Iliji
Ilija
Mate
Pava!

1441.
1441.
1442.
1468.
1468.
1470. sin Grgin, vesla
1470. otac Jurjev
1470. sin Ilijin, vesla
1470. otac Pavlov
1470. sin Pavlov, vesla
1470. otac Matin

minje

ITNI :

Vukac Kosani
Vukac Jurjevi
Ozrin Grguri
Milgost
Petar
Budak Kosani (Co~anich)
Milgost Kosani ( Co~anich)
Dminoslav
Grgur
Ivan Radmilovi
Radmil
Martin Stani

1397. sin Grgurev


1397. otac Dminoslavov
1443. sin Radmilov
1443. otac Ivanov
1449. ks

Stojko Rui (Rugich)


Matej Magli (Maglich)
Petar
Slavoj e

1397.
1397.
1397. sin Slavojev
1397. otac Petrov

BIDNI:

Juraj
Dragan

1272. didi, sin pok. Dragana


1272. otac Jurjev

CRIVAC:

KOSEVI (sada dio Mirlovi Zagore):

Juraj Bala

1397 _braa

Prvoslav Mirili
Junota Mirili
Stanac "Tragudich"
Ratko Tragudi
Rado Dralo
Andrija "Calin"
Juraj "Sagin"
Juraj Bogdai

1418. sin pok.


Prvoslava Mirilia
(Murilig)
1418. otac Jurjev
1443.
1442.
1443.
1443.
1443.
1443.
1443.

Nenad
Utien (Vtisoenum)
Juraj

1397.
1397.
1397.

Dra~

1470. sin Markov, vesla


1470. otac Dragiev

Marko

83

Ilija Biseri
Juraj Biseri

1336. ima brau


1397.
1397.
1410.}
1410.} braa, potomci
1410.} Vidojevi

Ljuboje Biseri
Svetin Biseri

1410.}
1410.}

BRTANOVO: Vidoje
Biloje Bisesi (Bissesich)
Bilo Bisesi (Bissesich)
Boiko Biseri

Nemanja
Obrad
Prijo
Vukobrat
Ugrina
DRINOVCI (sada dio Dicma):
Petko Skoreni
Ratis
Ivan
Radi

UNJARI (sada dio Dicma):


Frane
ZMINA (Mu): Stenen Drai*
Butko
Bogdan
Jure Dubravi
Ivan Dubravi
Stipan Dubravi
Dionizij Dubravi
Vladislav Dubravi
NEORI(?):

Bogdan Neori 110

Koran
BILII*:

GORIANI (sada ili Divojevii ili Dugobabe):

Gode Ramljanin (Ramianin)

J ura
Cipronja (Ceprengna)
Marin

1272. ima brata Nemanju i


neaka Obrada
1272. brat Godin
1272. neak Godin
1272. sinovac Tolkov
1272.
1272.
1393. ima sinove Ratisa,
Ivana i Radia
1393. sin Petkov
1393. -/1393. -11406. pisar kneza Ivania,

Budi

Jurko
Stana
Slavomir
Prvoslav
Ivan Putnikovi
SRATOK (sada Bogdanovii):
?Damjan
? Vueta
Ciprijan
Mil drug
Vuk(Volch)
Drako

"Septeni1;t
Radoslav
Budi

D eko (Desoct)
Stanislav

1270. sin Bogdanov


1270. sin Bogdanov
1270. sin Korenov (Coranni),
ima neaka Petraa
1270. didi, irna brata Bogdana
i sina Marina
1274. sin pok. Jurka, mu
pok. Stane i otac Prvoslavov
1274. otac Budiev
1274. pokojna ena
Budieva, majka
Prvoslavova i ki Slavomirova
1274. otac Stanin
1274. sin Budiev i Stanin
1442. vlah
1271., 1272. didi, sin
pok. Vuete
1271., 1272. otac Damjanov
1272. didi, sin Mildrugov
1272. otac Ciprijanov
1272. didi, sin Drakov
1272. otac Vukov
1272.
1272.
1272.
1272.
1272.

oko 1300.
1358. sin Bogdanov
1358. otac Butkov
1369. plemi
1382.
1391.knez
1391. plemi, sin Dubravev
(Dubrancii)
1397. plemi

POKROVNIK: iva Radojevi


'
Stana Vukoevi
Stjepan Vrkovi
Martin Medunovi
Mate Dobri
Jure Mari
Juraj Rui

1386.
1447.ks,z
1451. ks, z
1465.ks,z
1471. ks, z
1471. ks, z
1483. ks, z

1270. didi, ima sinove J uru


i Cipronju, te brata Korena i
sinovca Marina

KONJEVRATE: Marko Radojkovi


imunRadoj
Grgo Draoevi

1415.ks
1415.ks
1418.ks

110 M. Barada, Trogirskispomenicil/1, Zagreb 1948., 116. str. Reeni BogtkJn Neori

mogao bi biti rodonaelnik obitelji Neori, po kojoj je vjerojatno i samo selo Neori dobilo
ime. Neorii se spominju jo nekoliko puta: Ofa Neori poslije 1203. (vidi: S. Zlatovi,
Viestniknarodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu, Zagreb, 1870., 161 str. - ... Na koricam
velike jedne knjige latinske u knjinici manastira Franjevaca S. Lovre u ibeniku tie se
vlastoruno pismo biskupa trogirskoga Ivana Vidovia ovako: 11Dum peragebam in civitate

84

Tiniensi seu Kniniensi quando dicta civita erat. .. tunc supra portam Ecclesiae=quae vulgo
apellabatur Capitulum .. .intus in ecclesia in muro supra=unum lapidem parvam erant
scripta haec verba=Hic jacet Vrsa Neorlch. .. ), Ivanko Utienov Neori 1394. god (C.D.
XVIII, Zagreb, 1990., 588. str.), kao i ugrbovniku Korjeni-Neori iz 1595. god. (Korjenii
ili Skoren ii spominju se u njihovu susjedstvu u Dicmu 1393. god.).

85

Stanislav Dobrinovi
Juraj Plenkovi
Tomazij Jurjevi
Radoslava

Nikola
imun
Mihovil
Mate
Grgur ari

1419.ks
1419.ks
1423.ks
1423. ks, udovica Stojana
Ljubia

Stojan Ljubi
Vlatko Krni
Juraj Kudelii
Milan Butkovi
Mihat

"Cevethe11
Stjepan Krueli
Ivan
Grgur Bartolovi
Benedikt
Juraj Radmili
Juraj Dobrini
Milin Butkovi
Mihovil. Dobrini
Petar Dobrini
Blagoje Tvrtkovi
Mate Kovai
Grgo Radievi
Radi Radunii

SLIVNO:

Jurislav Vrankovi
Bare Stojakovi
Marko Radijevi
Juraj
Ratko Zlokoi
Mrdea Radunii
Ktj. Grkovi
Stjepan Jerkovi
Nikola Mihatovi
Dragia Blaevi
Ivan ari
Juraj Ljubomirovi
Mate
Petar
Ivan
Martin
Toma
Hikovi?

86

1423.ks
1434.ks
1436.ks
1441.
1441. sin "Cevethin"
1441.
1441. ks
1442. sin pok. Benedikta,
mlinar
1442.
1442. otac Ivanov
1442. klobuar
1442., 1443.
1443. ks
1443. otac Jurjev
1443., 1459. ks
1444. ks
1449.ks
1449.ks
1458.ks
1467. ks
1468.ks
1470. sin Jurjev, vesla
1470. otac Marka Radijevia
1474.ks
1475.ks
1480.ks
1485.ks
1488.ks
1499.ks
1442. otac Grgurev
1442.
1470. sin Petrov, vesla
1470. otac Matin i Ivanov?
1470. sin Petrov, vesla
1470. sin Tomin, vesla
1470. otac Martinov i
Hikoviev?
1470. sin Tomin, vesla

1470. sin imunov, vesla


1470. otac Nikolin
1470. sin Matin, jamac
1470. sin Mihovilov
1470. pok. Ivana aria,
vesla

BRNJICA:
GORI:

Antun
Radislav
Matija Petrovi
Radulin
Draeta
Mate Brdari
Vukain Grbei
''Petrucio" Pavlovi
Ivan Vuki
Vukain Radoslavili
Hrelja Budanovi
Grgur U gri i
Draeta Dragoevi
Radonin Budanovi
Petar Tvrdinovi

UUBOSTINJE: Vukoslav Maki


ZVONIAC (sada Podumci):
Duje Beendi
Dragan Ljubii
Ivan Radainovi
Radmil Radainovi
Mate Stani
Juraj Vranjevi
ZAMELICA (sada Pakovo Selo):
Pavao Brandui
Franu! Dujanovi
RadeMedni

Milutin Dikli
Mate Brandui
BREEVO (sada Braevi):
Dominik Klapev
Milat Vukojevi
KONJSKO:
Vesela
Slavogost
Nikolota
Milain Gojakovi

1470. sin Radislavov, vesla


. 1470. otac Antuuov
1470.jamac
1442. brat Draetin
1442. brat Radulinov
1430. ks
1442.
1442.
1442.
1442.
1449.ks
1449.ks
1450.ks
1459.ks
1480. ks
1423. ks
1443.ks
1443.ks
1443.ks
1443. ks
1443.ks
1443.ks
1444.ks
1448.ks
1451. ks
1479. ks
1490. ks
1386.
1400. u Splitu
1429. ena Slavogostova
1429. mu Veselin
1429. neakinja Veselina
1429.
87

'

Radoslava Gregojevi
1429.
Bogun Vlatkovi
1429.
ZBII (sada dio Labina):
1424.
Radoslav Dragievi
Mate
1470. sin Grgurev, vesla
Grgur
1470. otac Matin
LADINE (selo u okolici Klisa, sada dio nekog drugog sela):
Ivan
Stipan
(iz sela X blizu Goriana):
Rado
-----: Tolko
-----: Dobre Dragin
OSOBE IZ NEIMENOVANIH SELA:
Radin Vrvilo (Uaruillie)
Grgur Galei (Galexich)
Galea
Bogoslav Stani
-----------------: Juraj
-----------------: Pribi! Dragoslavi
-----------------: Ivi Sveseri
Brajko Urini
Ninoje Sankovi
Jakov
Ivan Vukojevi
Dobrilo Medojevi
Pavao Medoevac
Radoslav Radojevi
Gojslavi

Sanko Radnikovi

1470. sin Stipanov, vesla


1470. otac Ivanov
1272. susjedi
1272. -/1272.-/1317. elnik
1349. knez, sin Galein
1349. otac Grgurev

1402.
1420. vlah
1420.
1420.
1421. vlah
1442. katunar, otac Jakov
1442. sin Ninojev
1441. vlah
1441. vlah
1441. katunar
1442. vlah
1442. katunar
------ vlah

oznaka ks znai da su imena preuzeta iz knjige don Krste Stoia.

88

Zemljovid 4:

Zemljovid sa prikazom ratnih zbivanja od 1463. do 1617. god.:

Die Landkarte wo die Kriegsgeschehnisse von 1463 bis 1617 ge"Zeigt sind:
Carta geografica con illustrazione degli avvenimenti bellici dal 1463 al 1617:

...............................................

smjerovi prodora Turaka


Richtung der Durchbtilche der TUrken

direzioni dell'irruzione dei Turchi;

protuakcije Kru.ievih uskoka (do 1538.).


Gegenangriffe der Uskoken von Krui (bis 1538)
azioni contrn.rie degli uscocchi di Krui (fino al 1538)
protuakcije senjskih uskoka (do 1617.).
Gegenangriffe der Uskoken von Senj (bis 1617)
azioni contrarie degli uscocchi di Segna (fino al 1617);

w
v

mjesta najveih bitaka s Turcima

die Schaupliitze der grOBten Schlachten mit den Tiirken


local ita delle maggiori battaglie con i Turchi;
utvrde
die Befestigungen
fortificazioni

3. TURCI (1463.- 1684.)


Nekoliko turskih pljakakih pohoda koji su se dogodili u prvoj polovici XV.
st. nisu ozbiljnije poremetili ivot Zagorana. Jo uvijek su oruani sukobi bili
svedeni na povremena arkanja izmedu hrvatskog bana i gradova koji su bili pod
Mleanima. Presudni trenutak za cijelu junu Hrvatsku, pa tako i za Zagoru,
nastao je padom Bosne, nakon ega je dolo do opeg osjeaja nesigurnosti, jer
su turski pljakaki upadi, tzv. akini, postali redovita svakogodinja pojava.
Turski nain ratovanja donio je novosti, koje je na sebi osjetilo ponajprije
sjedilako stanovnitvo Zagore. Iz sredinje Bosne (podruja oko Travnika,
Zenice i Sarajeva) turski su konjaniki odredi sustavno upadali u Hrvatsku,
pritom se ne obazirui previe na granice, tako da su preko teritorija hrvatsko-ugarske drave ili u pljaku podruja pod mletakom vlau i obrnuto. U
Zagoru su prodirali uglavnom iz smjera Drnia, Sinja i Trilja (zemljovid 4). U
tim naletima Turci se nisu zaustavljali ispred utvrdenih gradova, nego su unitavali njihovu okolicu, palili ume, sjekli vinograde i vonjake, zatrpavali ponore
i, to je najgore, rastjerivali, ubijali i odvodili u ropstvo seosko stanovnitvo.
Dolo je do velikih seoba hrvatskog ivlja, koji je bio primoran spaavati goli
ivot. Smjerovi iseljavanja iz Zagore veinom su vodili u primorske gradove i
druga obalna naselja, koja upravo u to doba i nastaju gradnjom utvrdenih
dvorova gradske vlastele. Neki su bjeali i na otoke, a dosta ih je otilo i preko
mora. Dio stanovnitva ibenske zagore pobjegao je pred Turcima u Istru, a za
neke se plemike obitelji, kao npr. Talovce i Neorie, zna da su otili u Slavoniju. 1
Za razliku od njih, drugi su ostali i prihvatili se oruja i dok je bilo ikakvih izgleda
za otpor, branili su svoj kraj i svoje obitelji. Kad su naposljetku ostali bez ikakva
uporita u Zagori, pridruili su se uskocima (na njihovim se propisima spominju
Korenii i Zagorci), pa su poeli vraati Turcima milo za drago. 2
1 E. Laszowski, Monumenta habsbuf1lica Il, Zagreb, 1915., 186. str. - ...In oppido
Nedelche ( ... ) Neworych Farkos (Vuk, primj. a.), (... ) Wolfgangus (Vukoslav, primj. a.)
Neworych, Horwathynoych...
2 R. Lopai, Spomenici hrvatske krajine Ill, Zagreb, 1889, 392., 393. str. - .. .IV. U
Senju, 1540. Popis vojske na hrvatskoj Krajini u Senju i Otocu ... Jacob Karenitscb... ; 394.
str.,- ...Anthon Sagoratz, ... lwan Politschanin ... ; 396. str.,-....Tomas Tnynanin ... ; 409. str.,
- .. .Ivan Dubrautschitsch ... ; Prouavajui ove popise uskoke, namee se zakljuak keko se
naziv "Vlah11 davao da bi se njime oznaili ne ljudi koji su doli iz podruja pod Turcima,

89

Kako su hrvatsko-ugarski kraljevi neredovito isplaivali kliku posadu,


vojnici su bili prisiljeni otimati od susjednog stanovnitva s gradskih podruja,
tako da je i to pogoravalo jadan poloaj seljaka. 3 Iako su Mleani pokuavali
zatititi zagorsko stanovnitvo poetkom drugoga rata, pokazalo se da su ta
nastojanja nedostatna da zadre seljake u selima. Gradnja utvrde Znojilo kod
Prgometa pokazala se kao potpun promaaj, pa je na posljetku bilo nareeno
da se tvrava razori. Padom Klisa godine 1537. Zagora je u potpunosti dospjela
u turske ruke, pa e, uz krae prekide, pod Turcima i ostati sljedeih 150 godina.

3.1.RASAP
Turci nakon osvajanja Bosne nisu gubili vrijeme i ve se godine 1463.
sukobljuju s Hrvatima. Po opisu Nikole Sagudina u bici koja se odigrala kod neke
nego ba etniki Vlasi. Poznat je sluaj kad 1530. god. ban Ivan Karlovi javlja Ivanu
Katzianern da su iz Turske uskoili mnogi Vlasi (E. Laszowski, Monumenta habsburgica I,
411. str., ... Ceterum intimauerunt vestre magnificencie ac nobis de Thurcis aliqui Vlazzy,
vt saltum facient ad has partes multi vel quinquaginta homines cum familiis hune
venient...). Deset godina kasnije nalazimo dosta imena koja ukazuju na to: 406. str., Martin
Vlah; 410. str., Perko Vlach, a i jo neka bi mogla bit~ kao: 394. str., Stipan Mustafa; 396.
str., Vuk

Popovi;

39Z str., Vuksan

Vukievi,

Andre Murat, Radia H erakovi; 40Z str.,

Toma Sekula, Obrad Vignjevi; 409. str. Vujica Kararadi; 410. str., Lale Preradovi; 411.
str., Novak Popovi, itd. Kako su uskoci bili cijeli jedan konglomerat sastavljen od ljudi posve
razliita podrijetla, onda je sasvim razumljivo da su meusobno davali pridjevke koji nam
otkrivaju njihov zaviaj. Bilo je tu Nijemaca, Fur/ana, Slovenaca, a Hrvati su imali ili staro
rodovsko prezime (392. str., Frane Cubrani; 393. str., Anton Snai, ili jednostavno Pava/
Hrvat ili Toma Hrvati, 393. str., 409. str.). Meutim kako su oni ptvi izbjeglice prozvani
"Uskoci'~ to je ostalo zabiljeeno za ubudue. I upravo stoga to su svi kasnifi nastupali
zajedniki, oni su i za Mleane i za Turke bili uvijek i samo "Uskoci" i ta je oznaka prebrisala
sve njihove posebnosti. Analogno tome isto naelo moemo primijeniti i na turske "Vlahe" u
Zagori. Kako su se Turci na Balkanu najprije susreli s etnikim Vlasima, taj naziv su
primijenili na sve ostale koje su ukljuili u prihvaenu vlaku organizaciju. I na kraju, i
11
Mleani (i uskoci uostalom) sve te turske podanike zvali su bez razlike Vlast' i onda kad oni
to uope nisu bili. Znakovito je i to da u turskim defterima nema osobe koja bi izriito bila
nazna~na kao Hrvat, a kod uskoka taj sluaj postoji. Znajui da stotinjak godina kasnije
Evlija Celebi govori o "naputenim hrvatskim selima" u Zagori, namee se zakljuak da se
veina Zagorana koji su preivjeli piVe turske ratove smatrala Hrvatima. Zanimljiv je i primjer
osoba s pridjevkom "Nomad" i nDolica" (F. Spaho, Splitsko zalee ...,) to opet govori da
ostali to nisu bili kad ove na taj nain razlikuju od ostalih. Hasan Kaimija u XVII. st. Vlasima
naziva sve mletake podanike, i vjerojatno mu je to sinonim za Latine, tj. rimokatolike (usp.
H. Kaimija, "O vi Vlasi mletaki'\ Pet stoljea hrvatske knjievnosti 10, Zbornik stihova
XVii. stoljea, Zagreb, 1967., 298. str.
3 P. Andreis, Povijest grada Trogira, Split, 1977., preveo V. Rismonda, 201. str .... Ali
nisu bila sama haranja Turaka, u kojima je ginuo svijet podruja; bili su se podigli,
bezoni nita manje od Otomana, Ugri koji su, pljakajui polja i vrebajui na imovine,
ostavljali stvari ispunjene lupetinama i pokoljima ...
4
Iako bi se moglo kazati da fe funi dio Zagore bio nekakva vrsta kondominifa, naroito
u mirnijim razdobljima, ipak su Turci uvijek imali posljednju rije i bez njihova pristanka
nita se nije moglo napraviti.

90

utvrde u Cetinskoj upaniji, oni zarobljuju bana Pavla pirania.s Uskoro je


dolo do novih turskih provala, sve do i~enskog polja godine 1468. Razmjere
njihova unitavanja zabiljeio je Juraj Sigori, koji izraava svoju duboku
potresenost zbog turskih zvjerstava, a jedinu nadu ipak vidi u obrani rodne
grude. 6 Unato golemoj turskoj opasnosy, izmeu ibenana i banovih ljudi
nanovo izbijaju razmirice zbog mea sela Zitnia 1469. godine. 7 U meuvreme
nu je bilo manjih okraja, ali je novi mletako-turski rat bio uzrokom gotovo
potpunog unitenja zagorskih sela.
Nakon to su Turci naprosto preplavili Zagoru godine 1498., veina preivjelog stanovnitva izbjegla je u primorska naselja i na otoke. Prilikom tih provala
osobito je stradalo selo Sitno, iz kojega su Turci odveli u ropstvo oko 150 ljudi,
a oteto je i 6000 grla stoke. U vrijeme banovanja Ivania Korvina hrvatska je
vojska davala najvie to je mogla da obrani zemlju. Tako je ban godine 1499.
pobio svu tursku vojsku koja je bila opljakala ibenski teritorij, a pritom je
oslobodio i zarobljene seljake. 8 Nakon toga nai su poduzeli navalnu akciju koja
se uspjeno odvijala do Rakitnoga (u zapadnoj Hercegovini), ali su pri povratku
naili na tursku zasjedu i sve je propalo.
Spomenuta utvrda Znoj ilo bila je podignuta s namjerom da zatiti taj dio
Zagore (sl. 6a). Unato ratnom stanju koje je gotovo neprestance vladalo,
Trogirani i Mleani uspjeli su zavriti gradnju 1500. g. Premda su u njoj ve bili
postavljeni konjanici plaenici i katelan, ipak je donesena odluka da se utvrda
porui, jer je bila na nepovoljnu mjestu, a prijetila je i opasnost da je zauzme
neprijatelj.' U svrhu poboJ.ianja obrane Zagore, Mleani su pozvali u pomo i
polj ikoga velikog kneza Zarka Draoj evia s njegovim vojnicima, jer je slovio
kao iskusan i neustraiv ratnik.
Ugovor o miru koji je sklopljen nije imao gotovo nikakva znaenja na
prostoru Zagore jer su turske horde i dalje upadale i odvodile ljude i stoku. Da
bi se barem sprijeilo iznenaenje pri upadima turskog konjanitva, odreivane
su strae koje su motrile na kretanje Turaka i upozoravale puanstvo na opasnost
(otuda brojne Strabenice - nazivi vrhova brda po Zagori). 10 Kao to to uvijek
biva, jedno zlo nikad ne dolazi samo, pa je nakon ratnih pustoenja nastupila
S. Gunjaa, "Tiniensia" II, Starohrvatska prosvjeta Ill/7, Zagreb, 1960., 73. str.
V. Gortan, Hrvatski latinisti I, Zagreb, 1969., str. 142.
7
S. Gunjaa,n. dj., 75. str.
8
S. Gunjaa, n. dj., 80. str.
9
P. Andreis, n. dj., 203., 204. str.- ... U ono vrijeme im je bila dovrena (gradnja),
povela se rasprava oko ruenja katela Znoila, jer je bio vie od tete, nego od javne
koristi ... ; Kreimir Kui, "Zaboravljena utvrda", HTVatski zemljopis l//4, Zagreb, 1995.,
5

21. str.
10
P. Andreis, n. dj., 208., 209. str.- ... Uza sve to to su u Carigradu bili u toku radovi
oko sklapanja mira ipak su uestala pljakanja Turaka... Razne strae bile su razasute za
sigun;IDst po razliitim mjestima podruja da bi upozoreni na nastale pljake na vrijeme
mogh, ako ne imutak, barem ivot izbaviti od neprijateljskog barbarstva.

91

f
a)

'--~'\
~--------

-----

b)

'

--._.

... --.-----------..
..'\

-/ /

. =:

</

,/fi ( \

/>!/

"

i'\

\_

godina teke gladi, 1505. 11 Godine koje su slijedile nisu bile nita bolje i krvavi
dogaaji niu se jedan za drugim. Prilikom dopremanja opskrbe u opkoljeni Sinj
godine 1508. poginuo je junaki starac arko Draojevi (1438.-1508.) u borbi
s Turcima negdje iza Klisa. Hrvatskog banovca Turci su uhvatili godine 1510.,
utvrda Nuak, na Cetini kod Biska, pada u turske ruke godine 1513., a dana 10.
veljae 1516. zbio se veliki pokolj seljaka s trogirskoga podruja.'2 Grozote koje
su se zbivale mogu sasvim dobro doarati nalazi lubanja iz tog doba u Dicmu,
od kojih je svaka avlima bila pribijena za ciglu,B ili enski i djeji kosturi
bjegunaca koji su se sklonili u peinu kod Dvogrla (sjeverozapadno od Klisa). 14
Iscrpljena Hrvatska, naputena od europskih sila, nije bila u stanju da se
svuda uspjeno odupre turskoj premoi. (Sjajni hrvatski ban i biskup, Trogiranin
Petar Berislavi (oko 1450.-1520.), koji je u svrhu obrane Hrvatske razdao sva
svoja imanja i biskupske prihode i na kraju i poginuo, jednom prigodom zdvojno
e rei: Neemo da nam ova toli bijedna domovina radi nemara i nebrige tako
bijedno pogine!) Kako su uskoro pali Sinj (prvi put godine 1513.) i Knin, godine
1522., Zagora se nala opustoenom, bez ikakve zatite. J edino su se jo odupirali
Klis i Neori s okolicom, gdje je zapovijedao legendarni Petar Krui (sl. 7).
Mleani, ako nisu ometali njegovu obranu, brinuli su se uglavnom za zatitu
uskog obalnog pojasa, te su davali odobrenja za podizanje utvrenih sela i malih
kula straarnica po istaknutim vrhovima. 15 Iako je hrvatski puk bio ve na granici
izdrljivosti i ve spreman da napusti kraj, ipak je veina ustrajala u otporu. 16
Pismo koje je Krui poslao kraljevskom rizniaru Gerendiju daje vjernu sliku
oajnog stanja u kojemu se nalazio. 17
Nakon osvajanja Knina i Skradina godine 1522. bezobzirni bosanski
sandak Husrev-beg namjeravao je iskoristiti nastalu pomutnju. Godine 1524.
uputio je vojsku na preostale hrvatske utvrde Neori i Klis. Unatoviemjesenoj

S. Gunjaa, n. dj., 87. str.


12 P. Andreis, n. dj., 210. str.
13 J. A. Soldo, Cetina Sinjska spomenica 1715-1965., 73. str.
14 U. Girometta, Jame i peine srednje Dalmacije, Beograd, 1923, 108. str. Peina
kod Dvogrla (Osoje) lei l km sjeverno od Kuline ... u kojoj naosmo nekoliko enskih i
djejih kostura na okupu naslonjenih na pobone stijenke, vjerojatno bjegunci iz doba
turskih provala (indeksi lubanja 82,5 83,5 brah.) ...
15 P. Andreis, n. dj., 210. str..... Utvrena naselja na trogirskom podruju: Marina,
Seget Donji, Katela (zajedno sa splitskim dijelom) ... Od velikog broja straarskih kula,
sauvala se jedino ona kod Sv. Mihovila, na podruju iznad Katel Kambelovca, dok su od
11

<~:

, o

. J".

oo'~

' fi.:.,;,

i.

'"".J (' \ \ \

o~.P
n~P 1 , ..
.o.,.,(> ~: ...

--

Sl. 6 a) Utvrda Znoji/o. Tlocrt utvrde s kasnijim nadogradnjama


Die Befestigung Znoji/o. Der Grundrij3 der Befestigung mit spliteren Aufbauten
Piano del forte di Znoji/o con le edificazioni piu recenti
b) Utvrda Neori. Tlocrt utvrde s kasnijim nadogradnjama
Die Befestigung Neori. Der Grundrij3 der Befestigung mit spiiterenAufbauten
Piano del forte di Neori con le edificaziani piu recenti

drugih ostali samo tragovi (na prijevoju Malaka, na poloaju Kulina iznad Katel Novog,

itd.).
S. Gunjaa, n. dj., 88. str.... .Ivan Mauro kapetan galija, govori da su Hrvati (na
jugu) oajni i raspoloeni da napuste kraj ako im se ne pomogne, jer trpe tete od Turaka,
i da se sami snalaze i grade zaklone po selima...
17 E. Laszowski, n. dj., 103., 104. str; Marko Perojevi, Petar Krui kapetan i knez
grada Klisa, Zagreb, 1931., 98., 99. str. Pismo pisano glagoljicom.
16

93

opsadi, Krui je sa svojim uskocima uspio obraniti obje utvrde. 18 Kad se doulo
da sandak-beg namjerava nastaviti s napadima, intervencija Porte u tome gaje
sprijeila. Taj kratkotrajni predah turski su spahije iskoristili kako bi naselili
seljake u gotovo opustjela sela Trogirske zagore, da im obraduju polja, 19 a i
vlasnici sela Ljubostinja, Andreisi, prihvatili su nove doseljenike. Tako je bilo u
zapadnom dijelu Zaore, koji je bio manje na udaru rata i sukoba to su se
nastavljali oko Klisa. 0 Turci medutim nisu stali samo na naseljavanju zauzetih
podruja - odmab su ta podruja uklopili u svoj upravni sustav. Sva osvojena
sela u istonom dijelu Zagore ukljuili su u vilajet Hrvati, iji je vojvoda sjedio
u Sinju, a kadija u Skradinu. Tako su godine 1528. tamo spadale nahije Dicmo,
Zminje Polje (Mu) i Petrova gora, tj. Zagora od Radoia do Sedramia21
(zemljovid 5). Iz popisa stanovnitva koji je tom prigodom sastavljen, vidi se kako
je gotovo neprestano ratovanje izazvalo znatno smanjenje puanstva.Z2 Jo gore
je bilo u okolici Klisa, jer su sve turske vojske koje su ga opsjedale dolazile preko
Dicma, unitavajui sve pred sobom, pa je stoga i izgladnjela klika posada bila
prisiljena pribavljati hranu otimajui je iz sela naseljenih turskim podanicima.
Tako su se godine 1530. Kruievi uskoci zaletjeli do sela Zbije odakle su odveli
1000 goveda, 100 konja i 5000 ovaca, pravdajui se pred Trogiranima (kojima je
nekad pripadalo to selo), da su ionako ti seljaci turski podanici. 23 U sklopu
neprestanih pokuaja da se domognu Klisa, Turci su ga pokuali izolirati sa svih
strana, kako bi ujedno prekinuli i vezu s Neoriem, pa su godine 1530. u
Konjskom izgradili utvrdu, u iju se je ogradu moglo smjestiti 1000 konja. Jo

KRUI

Sl. 7 Grb Petra Kruia, klikoga kneza i kapetana


Das Wappen von Petar Krui, dem Fursten wzd Burggrafen von Klis
Stemma di Petar Krui, podesta e capitano di Clissa

18
Cronaca d'ignoto,Bullettino di a. es. d. V, 1882., Split, 190. str. -1524.- ... Il vicebano
Marcioco abbandona la piazza di Knio perche non aveva piu vittuarie. I Turchi occupano
Knio e vogliono prendere anche Neorich e Clissa. Quest'ultima citta viene assediata per
piu mesi, ma il Crusich respinge gli attachi dei Turchi i quali non riescono a prendere
nemmeno Neorich ...
19 G. Novak,Morlaci (Vlasi)gledonosmletakestrane, Zagreb, 1971,593. str.- Franjo
Difnik kae da je oko 1500. svo stanovnitvo napustilo sela u Zagori, a kad je pao Skradin,
da su neke spahije dovele Modake da im obraduju polja (pisano oko 1566. ); Marin
Sanudo, "Dnevnik", Starine XVI; 1884., Zagreb, 169. str. - ...Ad 2 Augusti. Da Trau di S.
Aluise Calbo, conte e capitano, ( ...) et li Murlachi turcheschi, che hanno semenato alli
confini dil territorio sopra le ville dila Signoria nostra...
2 F. Spaho, 11Splitsko zalede u prvim turskim popisima11 ,Acta historica oeconomica
Jugosl. 13, Zagreb, 1986., Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1528. godine, 62. str. ... Ovo su mezre (nekada naseljeno obradivo zemljite) Kuti i Ogorje u okolini tvrave
Klis. Spomenuta mezra je u blizini neprijateljske tvrave Klis i pusta je i razruena ...
21 H. abanovi, "Bosanski paaluk", Nauno drntvo NR BiH, Djela XIV, Sarajevo,
1959., 176. str.
22 F. Spaho, n. dj., 4764. str.
23 E. Laszowski, MonumentaHabsbwgical, Zagreb, 1914., 456., 457. str.- ...in loco
quodam Spieho nominato, qui subest iurisdictioni Tragurii, quibusdam Murlachis cognominatis Popouichiis, eius loci inhabitatoribus, abegisse animalia seu boues mille, eques
centum et pecorum aliorum quinque millia ... ; Marko Perojevi, nj. dj., 177. str.

95

jedna kula je:Eodignuta ponad Grla, a druga na prijevoju kojim je prolazila staza
iz Konjskog. Unato tome, Kruievi uskoci i njemaki vojnici koji su im se
pridruili nisu davali mira Turcima, pa su krajem ljeta godine 1532. obilazili
Zagoru u koju su se u sijenju iste godine doselili pastiri sandak-bega Ibrahima;
Oni su pod zatitom Turaka napasati svoju stoku, tako da su unitavali usjeve
Katelanima.25 Za vrijeme tih nemira, turski podanik Marko Jelai iskoristio je
priliku da opljaka seljake u Zbiju, na to su reagirali Mleani, nastojei
sprijeiti takove ispade. Kako Kliani i nadalje nisu dobivali nikakvu pomo,
morali su se krajem zime 1533. namiriti kod Radoiana, kojima su oduzeli dio
stoke.26

3.1.1. Uskoci
...Tolike vojvode Borajka gora zna
ld bihu uhode i eta osobna...
Juraj Barakovi, Vila Slovinka
N akon dugotrajnih opsada i nebrojenih juria turske vojske klika tvrava
pala je u turske ruke 13. oujka godine 1537. Njezin zapovjednik Petar Krui
poginuo je dolazei u pomo s vojskom, a preivjeli su pod orujem otili u Senj,
odakle su nastavili nemilosrdnu borbu protiv Turaka. Tako se povijest senjskih
uskoka, s kojima su se susretali stanovnici Zagore u sljedeih 80 godina, utkala
u povijest Zagore.
24
Cronaca d'ignoto, Bulletina... V, 1882, 191. str. - ...Nella valle di Coinsco, sopra
una rupe feee costruire una torre quadrata con un gran spazio chiuso e coverto, dove
potevano allogiare piu di 1000 eavalli, tagliando cosi le comunicazioni tra Neo rich e Clissa.
Feee fabbricare un altra torre con largo spazio chiuso sopra una collina del Monte Mossor
di fronte al passaggio stretto, detto Garlo, per impedire le comunicazioni con Dizmo e
Dugopoglie e col Monte Mossor. Feee ancora fabbricare una torre sopra Rupotina per
impe dir le comunicazioni per quella valle, e cosi rest6la sola comunicazione con Spalatro
e col mare.
25 M. Sanudo, "Dnevnik", StarineXVI,195. str.- Ad 2Februarii. Da Trau di S. Aluise
Calbo, conte e capitanio, di 9 zener, riceutezeri. Li romi passati sono venuti sopra questo
territorio li pastori de Imbraim vayvoda et altri mariachi Turchi con gran summa di
animali, e pascolano sopra le ville nostre, che differentia de confini, et vieneno fmo neli
campi seminati de questi citadini, et fanno malti danni. O zerchato farli retirar, ma
perseverano a star. Item e venuti tre Turchi nel ditto territorio e astrengono li mariachi,
che pascolano sopra tre ville di questa cita, fingendo valer scuoder per conto di soi sub diti,
ozi ditti mariachi si ha dolesto di questo.
26 M. Sanudo, "Dnevnik", Starine XX1Y, Zagreb 1892., 170. str., XXV, 1893., 103.,
105. str. - ... 18. Gennajo 1533. Da Trau di Sr. Zuam Aloixe Dolfim conte e capitano di
25 xbrio, riceute a di 15 zener. La note passata uno Marco Jelacut (Jelacich) moriacho
turcho, capo di fanti zercha 80, mandata da alcuni Turchi vene ad asaltar tre habitation
de morlachi in una villa sato quello teritoria, chiamata Sbochie, oltra li monti; e depre~
dono anime tre di una habitatiom et portono via la substantia lhoro, e certa numero de
animali, e li animali, come a di 15 scrissi, ... ,114. str.

96

staza
m se
laziJi
lima.
sjeve
tio je

Zemljovid 5: Stanje u Zagori tijekom 16. st.:

Die Situation in Zagora wiihrend des 16. Jahrhunderts


Situazione nel Zagora durante il '500:
podruje turske nahije Zminje 1528. god.
das Gebiet der tUrkischen Nahie Zminje 1528

ojei

.
territorio della nahija turca (distretto) di Zminje nel 1528;

mo,

podruje

li dio

l ------1
'l

zna

ma...
linka

:dava
rui

Senj,

gskih
tkala
sopra
, dove
:Ussa.
[ossor
zrno e
1a per

ala tro
'\luise

1uesto
ma di
to neli

rr, ma
rlachi,
J b diti,

'103.,

ano di
riaeho
tation
lepre :
~rode'

turske nahije Petrova gora 1528. god,

das Gebi et der tUrki sehen Nahie Petrova Gora 1528


territorio della nahija tun:a (distretto) di Petrova Gora nel 1528;

granica turskih nabija Zminje i Petrova gora 1550. god


die Grenzen der tUrtdschen Nahi e Zminje und Petrova Gora im Jahr 1550
delimitazione tra Ja nahije turche (distretti) di Zminjee Petrova Gora nel 1550;
kraj oko Klisa i Neoria pod kontrolom uskoka 1530. god
das Gebi et um Klis und Neori herum, unter der Kontroli e der Uskoken 1530

locali!A di Oissa e Neori controllata dagli uscocchi nel 1530;

l l

krajnji dosegThrskog Carstva (do 1645. god.)


das TUrki sche Imperium (bis 1645)
massim.a estensione dell'impero turco (fino all645):

sela koja su plaala porez uskocima i caru Rudolfu II. Habsburkom 1579. god,
die ~cr, die den Uskoken und dem Kaiser Rudolf ll von Habsburg die Steuer bezahlt
haben (1579)
villaggi che pagavano le imposte agli uscocchi e all~mperatore Rodolfo ll Asburgo ncll579.

Uskoki zapovjednik u Neoriu prkosio je i dalje, pa je sa svojom posadom


Izlij etao u okolicu i napadao Turke. Ali ni to nije dugo potrajalo jer ga je drniki
dizdar opkolio godine 1538. kod Banove esme (sada Banovae u Otavicama) i
pobio cijeli odred sa zapovjednikom. Nato su se preostali uskoci povukli iz
neorike kule na Mose. Turci ih po tako besputnom terenu nisu mogli goniti,
pn su uskoci, drei se planinskih grebena, uspjeno doli do Senja.27 Da bi
nastavili akcije, uskoci su jo vie pojaali svoju mreu dounika u Zagori, od
kojih su dobivali dragocjene obavijesti. 28 Odmah po zauzimanju Klisa Turci su
formirali istoimeni sandak u sklopu kojega su se nalazile nahije Zagorje i Klis.29
Poslije sljedeeg rata, koji se vodio od 1537. do 1540., u toku kojega je
Husrev-beg doao sve do pod zidine Trogira, mletaka vlast u zagorskim selima
koja su neko pripadala primorskim gradovima bila je gotovo posve onemoguena (T IX.). Nakon razgranienja koje je proveo Ulamabeg, 41 selo u bivim
gradskim kotarima pripalo je Klikom sandaku. Prema novom popisu Klikog
sandaka iz godine 1550. nabroj ena su 24 zagorska sela i 20 gotovo pustih selita,
koja su sveukupno imala samo 335 ognjita, to i nije udno nakon svih ratnih
razaranja koja su se odigrala na tom podruju (selo Pokrovnik Turci su spalili
godine 1543.).30
Posljedica tog razgranienja nametnutog od pobjednike turske strane bila
je da gradovi vie nisu imali nikakva prava na seljaka davanja, bez odobrenja

27

Cronaca d'ignoto, Bullettino VI, 15. str. - Neorich non si era ancora resa, e quel
comandante, per pater campare, faceva coi suoi Uscocchi delle scorerie fino al Campo
Piero di Dernis. Una volta il Vicebana comandante di Neorich, ch' era sortito, fu respinto
dal comandante turco di Dernis, e nel ritirarsi, il Vicebana comandante sudetto, si ferm6
pressa la Cadinaglavizza, che alora aveva altro nome, e trovasi in Campo Piero, li fu
circondato dai Turchi e ucciso con tutti i suoi compagni. La fontana dove ci6 avvene si
chiama ancor oggi Banovazza assia la fontana del Bano. Gli Uscocchi restati a Neorich,
nbbandonarono la rocca e si ricoverarono nel vicino monte Mosech, o caminando sempre
per le cime delle montagne, senza pater essere inseguiti e nemmeno molestati dai
Turchi, arrivarono a Segna...
28
l. Bojnii, "Izvjea o kretanjima turske vojske uz hrvatsku granicu u drugoj
polovini 16. st.", Vjesnik kralj. hrv.-slav.-dalm. zemaJiskogarhiva 16., Zagreb, 1914., 61. str.
- ... ibenanin Ivan Rudi preporua nekog Simuna i Miloa senjskom kapetanu
Martinu Gallu za tajnog dojavljivaa o kretanju turke vojske (ibenik, 14. 05. 1545. god.).
29
H. abanovi, n. dj., 204. str.
30
S. Gunjaa, Izbor iz djela, Split, 1991., 289-302. str.- Nabrojena su sela: Orije,
Strievica, Slivno, Bodine, Podluje, 11Edersteno11 , Grebac, iroka, Prtini, Kotelji, 11Mlaste11, Gustirna, Hrastovac,Mwvica, Obutac, Vinovac, GuzjeDrage, Masline,* Smokvica,*
Mitlo, Tribei, Lepenica, Ljubitovica, Blizna, Podboraj, Bristivica, Prapatnica, Vrata,
Opor, Prgomet, Kosmai, Suhi Dolac, Trilokve, uelj,' Pakoani, Radoi, Labin,
Zlosela, 11Polimanazat', 11Laditzie", Biranj* ... Drim da piJeva ubikacija Masline i Smokvice kod Prhova i Rogoznice nije tona, jer se spomen na reena sela sauvao na podruju
Segeta Gornjeg, to se lijepo vidi iz topografskog zemljovida 1:25000. Takoer "selo iuelj"
nije nepoznato jerje sauvano i u ranijim ispravama i dananjem imenu lokve i bunara ue/j
u selu Radai6u kod zaseoko irli6a. Luci ga navodi koo 'brdace koje se zove Susel (... )
koje se nalazi izmeu sela zvanog Trolokve..." (1. Luci, PST, 798. str.). U istoj ispravi
nalazimo i Ladike (kod Radoi6a), koji bi mogli biti selo "Laditzie". Pisac u Silom djelu
navodi 323 ognjita u tim selima.

97

turskih vlasti, pa su to nastojali nadoknaditi trgovinom. Uvijek sumnjiavi


mletaki gradski knezovi nastojali su sprijeiti prevelike dodire primorskoga i
zagorskog pu~nstva, koje su razdvajali sam~ ~oneki obi.!~ ak je i nonja
primorskog pucanstva bila posve nalik na nosnJU u Zagon. S druge strane,
nastojali su, gdje god su mogli, odrati dobre odnose s turskim gospodarima
Zagore. U tu su svrhu izmjenjivali darove, a i pomagali se meusobno ako su im
neprijatelji bili zajedniki.3'
31

Za usporedbu s ovim popisom sela moemo navesti jedan drugi:


F. Spaho, Splitsko zalee u prvim turskim popisima, 65-77. str. - ... Opirni popis Klikog
sandaka iz 1550. god., ... Perosi, * Dobrice,* Gizdavac, Bidni, Kruice (vjerojatno
Kriice iznad Dugopolja, D._gorje, Mu i vrljevo, (Vuice,* Hodua* i Proline,* Strmikua * Luka,* ili Crnice,* Cera* pripadaju Muu ili vrljevu ), Prugova, Donje Zelovo
Polj~ (vjerojatn?, ~elovo. S~tinsk?), Tomin~* sa _1;illle~~m, K~nturajna* i Str~no*,

Postinje, Radomc 1 RamlJam... Ostro tih sela tz nahije ZmmJe Polje, spomenuta su 1 sela
iz Petrove Gore, tj. isto!le Zagore: Dugobabe, Stinice,* Labin sa Sinokosom,* Opor,
Trolokve sa Temiljem, * Zuelj, Radoi, Leevica i Ubla, Pakotane,* Branice Mileevo
i Zlopolje, Kladnjice, Zagoriani tj. Divojevii (vidi popis iz 1579.),J'lisko, Utore (za njih
stoji da su "ljet~o i zimsko i~pasite s~~a Rud?i"), Vito,* Brbi, * Ze~tinica, ~ok!ovt;fl<.,
Brnjica, Pakleruca,* Grahovtce,* Gons, Vrruca, Kruevo, Koprno, Vtsoka, LJUbttovtca,
11
11 Ledenica Dor 1 (tj. Lepenica), Prapatnica, Nisko,
Hratevi Dolanci" (tj. Rastovac),
Trenjevica,* Kovai,* Ptiar,* Suhi Dolac, Kui,* Zvanian (tj. Podumci) i Lokve,*
Zablatje,* Skute,* Planjani, Nevest, Cera, Ljuboina* sa Premetnim,* Pretisnica* i
Brtanovo ... ,
* sadanja imena sela navedena ~u u popisu osoba iz ovog razdoblja;
K. Stoi, Sela ibenskog kotara, Sibenik, 1941.,103. str.
31 v. Omai, "Mletako-tursko razgranienje na trogirskom podruju nakon Ciparskoga i Kandijskog rata i njegove posljedice", Muzej grada Trogira I, 1971. god., 16. str. ...Dolaze turski podanici 11Vlasi" s kojima se sklapaju ugovori slini onome iz 1551. da se
Komuni daje 1/6 ita, l brava, l janje, l sir, 6 tovara drva po obitelji. Ali Turci iz Klikog
sandaka smatraju njih svojim podanicima i zahtijevaju davanje poreza sultanu i dravi ...
32 G. Novak, n. dj., 589. str.; D. Boi-Buani, "Prilozi poznavanju interijera kue u
Splitu iz druge pol. 16. vijeka", Izdanje Historijskog arhiva Split 3, Split, 1961. god., 124.,
125. str. - ...un cortello alla turchesca con la nazina fornida d'arzento, una vestura de rassa
turchina ( ...),un altra vestura de rassa turchina con un annello .( ... ), un rodolo de rassa
bianca senza bollettin con una pezza turchina, una centura alla turchesca et anel d'arzento...
11
33 S. Ljubi, "Rukoviet jugoslavenskih listina , Starine X, Zagreb, 1878., 7., 8., 9., 10.
str.- ... 1558. u IDivnu. Svitlomu, plemenitomu i visoko potovanomu, i svake plemenite
asti i hvale dostoinomu gospodinu Fabijuu Kanalu, kapitanu od fusta, pretelu naemu,
poklon i pozdravlenie, u lubavi nae dost?ino priporuenie. Po tom neka zna v.n;t .. d~
prijasmo knigu ~d v.m., koiu_alete .estitomu Ferhat begu, naemu m. gospo.dmu, ~
razumismo, to ptete 1 to ebjete nasemu gospodinu. lstma, sada nega doma ruJe, da h
mi koji misto nega vladamo na svemu, v.m. dvorna i vele lubeznivo hvalimo, kako naemu
pr~telu, i to uzelite i uzpitate, kada gospodin doe, oete prijati od nega boli odgovor.
I darove, koje ale v.m., sve lipo prijasmo, i na nih dvorna hvalimo v.m. Od darova doli
nam su, naiprvo dvi konestrici, u jednoi e narana, prvo kako piete, i drugu za testemele,
a. skatulu speija, a. kalupa sapuna, a. veruicu od zlata, sedamdset litara pirina, d. glave
cukara. A za ovoga junaka, koga priporuate v.m. oemo ga gospodinu naemu pripo~
ruiti i vau lubav. I bog v.m. veseli i udri dugo a u dobru. Pisan na Hlivnu avgusta dan
g. N~suf ehaja. Svitlomu, plemenitomu i svake plemenite hvale i asti dostoinomu
gospodinu Fabiju Kanalu, kapitanu od fusta, gospodinu i naemu pretelu, u asanu, da se

poda. A Spalato ...


98

Premda su Mleani ulagali stalne napore, i u Carigradu i kod lokalnih


Turaka da im se povrate oduzeta sela, stanje se nije bitno promijenilo. Prema
izvjeu koje je pisano godine 1569., na ibenskom podruju turski su podanici
uzurpirali zemljita iza Trtra, od Goria, itnia, Zamelice (Pakova Sela),
Pokrovnika, Ljubostinja, Zvonica (Podumaca), Uneia, Nevesta, Koprna,
Sitnog, do Mravnice, Lepenice i Boraje. U Dragama i Brnjici gospodario je
musliman Behram Ljubi, dok su Mirilovii bili u Konjevratima. Sa aljenjem su
ibenani utvrdili da samo neka od tih sela daju duna davanja svojim pravim
vlasnicima. U tome se ogleda sva nemo primorskih gradova i samih Mleana.3 4
Kako su Turci uvijek polazili s pozicije sile, stanje se nije popravljalo, a kad je
uskoro dolo do Ciparskog rata \1570.-1573.) Turci su jo vie ojaali svoj poloaj
u odnosu na primorske gradove 5 (T XII.). Svoje dotadanje neprijatelje uskoke
Mleani su objeruke prihvatili za saveznike, tako da su zajedniki izveli nekoliko akcija u kojima su unitavali turske posjede u Zagori. Jedan od najuspjenijih pothvata izveli su godine 1573. u nekom selu pola dana hoda udaljenom od
Trogira, gdje su, zahvaljujui dounicima, poubijali 125 Turaka i 200 ih zarobili.
Zarobljenike i golemi plijen od 2000 grla krupne i 18.000 komada sitne stoke, te
8000 mazgi otjerali su n Trogir. 36 Uskoci su pokuavali osloboditi Klis godine
1572., i to uz pomo turskog podanika Jurja Zulinovia, ali nakon nekoliko
pokuaja sve je propalo.37 U toku rata neki su pametniji Mleani, kao npr.
generalni providur Jakov Foscarini, uvidjeli da se moraju pouzdavati u borbeni
duh Zagoraca, vie nego u talijanske plaenike, koji se boje Turaka.
Poslije zavretka rata sve je krenulo po starom, uskoci nastavljaju borbu i
protiv Turaka i protiv Mleana, a Mleani opet pokuavaju diplomatski dobiti
neka sela. Sve njihove elje ponitio je jednostranim potezom kliki sandak-beg
Ferhad-paaSokolovi, koji je godine 1574. granicu povukao od Luki-kose na
Treanicu, a odatle preko Crnog kruga i pogranine straarske kule na Pettossich i sruenu kulu, te preko izvora Biranj po Kozjaku dalje. 38 Tim povodom
34

Sopra Li Confini,Arhiv HAZU, II b. 53, 2., 6.-14. str.- .. Pochrofnich: Situato soto
Pur Versso !=>arniss Ma da la Banda nra: Zoe d qua d la Fiumara Polschiza:
Confina Con Luchofruch: ch era loco nro:./. Questo Pochrofnich e hitato p li Morlachi
etia inanlj la Guera: Ma mdeano li Terratici alli sibnzani & da la Guera in qua l'hano di
Tu to Vsurpata senca rndr alt.o, & l'habitano Vsq. i hodiernu ... (... ) ... Chopamo: Situato
Tra Neues!. & Zaplagne Propinq.o piu a Varhpogie ch ad altro loco murato ut s.a ./.
HabJtato da molto Tempo da Morlachi, fino al pnte: Quai fino ala Guera rndeano li
Terraticj alJi Sibenzani. Ma da la gnera in Qua Niente ...
35 S. Gunjaa, Izbor... , 291. str.
36 K. Horvat, Monumenta historiam Uscocchorum illustrantia I, Zagreb, 1910., 8., 9.
str.
37 J. N. Tomi, Grad Klis u 1596. god., Beograd, 1908.
38
.
V. Oma~i, Mletako-tu_rskorazgranienje... , 16. str.- "... e per la colina seguitando
si v~ene a Luchstch cossa, e da h per strada versata verso la banda sinistra si viene alluoco
detto Terzianizza vi a un Castello detto Cricuch (Crni krug) e di la a Pettossich si viene a
un Castello distrutto e del sorgente di Biran arriva alla montagna di Cosgiach ... "
Zam~liza

99

Zagorani iz Bristivice, Vraca i Opora prestali su davati Trogiranima dohodak,


to je izazvalo trogirskog kneza na protumjere, na to su opet intervenirali Turci,
kako bi oslobodili svoje podanike. Sve to ilo je na ruku bespravnom doseljavanju novih turskih podanika na prostore opustjelih zagorskih sela. 39
ini se da su uskoki prodori i pljake u Zagori toliko bili utjerali strah u
kosti Zagoranima, da je puanstvo sela Sitnog, Suhog Dolca, Sratoka, Divojevia, Kladnjica, Utora, Bristivice, Blizne, Rastovca i MitJa odluilo plaati
godinji porez uskocima i nadvojvodi Karlu. Trogirski arhiakon Benko Rotondo izvjeuje godine 1579. o tome nadvojvodu i alje mu poimenini popis
glavara kua koji ele plaati spomenuti porez od jednog dukata na godinu (vidi
popis osoba u 3.3. Imeniku iz 1579.). 40 Iako kralju Rudolfu to nije bilo po volji,
ipak je odobrio taj potez, pa je nadvojvoda Karlo naloio uskocima da tite
spomenuta sela. 41 Meusobno nepovjerenje nastavilo se i dalje, to se vidi iz
pisma senjskoga kapetana Caspera Raa ba u kojemu kae dau susjednim selima

koja nisu dala prisegu borave martolozi koji se slau s Turcima, i da bi bilo dobro
navesti i te drnge da daju porez. 42
Stalna turska posada u Klisu nije bila ba uvijek budna, pa su ih uskoci,
znajui za njihovu oputenost, ponovno pokuali uhvatiti na spavanju. Akcija je
poduzeta oko Nove godine 1583., i zamalo je uspjela. Razljueni turski poslanik
dao je izbatinati neopreznog klikog sandaka kao opomenu ostalima. 43 Kako
je kod Klisa bilo preopasna, uskoci su ponovno iznenadili Turke iste godine u
Trogirskoj zagori, ubivi ih dvadesetak. Puanstvo se nato razbjeglo oekujui
osvetu, koja je i uslijedila, kad su Turci, opljakavi kraj, ubili tri seljaka i isto
toliko ih odveli u ropstvo. To nije bilo sve jer su Turci htjeli obnoviti kulu na
Znojilu, a da bi suzbili nove prodore uskoka, naumili su drati odreeni broj
konjanika u Radoiu, jer je tamo bilo obilje vode, za razliku od Bristivice i
Znojila, a ni Klis nije bio daleko. Razumije se da je to izazvalo strah kod Mleana,
koji su odmah intervenirali kod svog izaslanika u Carigradu. 44 I Turci su katkad
39

G. Novak, Mletaka... , 189. str.

40

R. Lopai, Spomenici hrvatske krajine I, Zagreb, 1884., 82., 83., 84. str.

41

R. Lopai, Spomenici/..., 87., 88., 89. str.

42

R. Lopai, Spomenici/..., 93., 94. str.

43

K. Horvat, n. dj., 32. str.


44
G. Novak, Mletaka... IV; 430. str. - ...Nella qual giuriditione di Trau (drieto pero
li monti) s'attrouano alcuni lochi cioe Bristiuiza, vicina alla citta per miglia cinque, Znoillo

per miglia otto, et Radossicchi per l'istesso spatio, ma non piu di miglia quattro discosti
dalli castelli, ... ,che Turchi uolessero fabricare, ... , le qual fabriche quando si efettuassero
sarebbero di grandissimo danno a tutta quella citta et territorio, et massime sopra il detto
loco di Radossicchi per esser comodo d' aqua, cosa che manca negli altro doi di Bristiuiza,
et Znoillo, et anca per esser il detto loco di Radossicchi a caualliero sopra li castelli...
Istina je da selo Radoi obiluje vo,_dom, uzimajui u obzir kr/d kraj u kojem se nalazi. Na
podruju sela nalazi se niz lokava (Zuelj, Plitvina, Lutvija, Tmovaa i dr.), te bunara (uelj,
Pite ti, Ninevia bunar i dr.). U neposrednoj blizini jo su neki izvori vode.

100

imali uspjeha pa su godine 1583. uspjeli zarobiti jednu skupinu od 23 uskoka. 45


Opu nesigurnost koja je vladala na cijelom podruju uveavali su i hajduci.
Premda su oni zapravo bili martolozi, tj. pripadnici neredovite turske vojske, bili
su izvan iije kontrole, pa su i pljake poduzimali preteno za svoj raun. Tako
je i Trogiranin Mihovil Chiudi osjetio njihovu neobuzdanost; on je naime kraj
sela Braevia bio napadnut te je jedan ovjek iz njegove pratnje i ubijen. Oni
koji se nisu mogli obraniti prolazili su jo gore, pa su tako godine 1588. voe
martoloza Milin i Nikola ipi oteli etvoricu Katelana koji su ili na vridbu
u Radoi, i predali ih klikom sandak-begu, a isto su tako oteli ijednu enu iz
Mezline (sada Seget Gornji). Sam tro~irsk:i knez rekao je o njima da su krani,
ali da rade zlodjela gora nego Turci. 4
Fra Aneo Trogiranin pokuao je opet godine 1586. organizirati oslobaa
nje Klisa, i za to je traio podrku na vie strana, od pape do njemakog cara, ali
na kraju je sve opet bilo preputeno uskokoj odvanosti.
Koliko je cinina znala biti kraljevska irokogrudnost, najbolje je osjetio
ibenanin Faust Vrani kad mu je kralj Rudolf IL godine 1587. zbog nekih
zasluga darovao<< izmeu ostalih posjeda i Mu, koji je odavna bio u turskim
rukama. 47
Nastavljajui svoju staru taktiku i udarajui tamo gdje su ih Turci i Mleani
najmanje oekivali, uskoci su se pri kraju zime godine 1591. iskrcali u Primotenu
i navalili na zagorska sela Jordan, Veguinse e Porsanze (ovo tree selo su vjerojatno Branice, to bi znailo da se dogaaj zbio u okolici Boraje) gdje su zarobili
20 osoba i mnogo stoke. Turci su nato nanovo poeli pripreme za gradnju kula
u Radoiu i Bristivici, pa su ak godine 1593. pripremili pei za vapno u
Ublima.48
Uskoci i njihovi pristae su, nakon dugog planiranja i ponovnog traenja
pomoi od pape i cara, krenuli ponovno na Klis, te su poetkom proljea godine
1596. uspjeli na prepad osvojiti grad (T XIII.). U tome su nezamjenjivu ulogu
imali Zagorci iz tvravske posade, koji su omoguili uskocima preuzimanje
nadzora nad gradom. U tom smjelom potezu istaknuli su se meu ostalima i
Kotleniani Luka i Marko Selveri, riskirajui da im se glave nau na kolcu zbog
45

K. Horvat, MHUI l, 34., 35., 36. str.

Novak, M/etaka... JV, 458., 461. str. - ... che non s'habbi riceuuto delle ingiurie
ct offesc dalli Capi di lora martelossi, li quali sono Milin et Nicol6 Cipcich christiani di
nome, ma con opere peggior che Turchi ...
47 Bullettinodi arch. e st. dalm., Split, 24/1901., 189. str.; R. Lopai, Spomenici..., 155.
str.
48 G. Novak, Mletaka uputstva i izvjetaji V, Zagreb, 1966., 63., 64. str.- ...tcnt6 di
uoler fabricare due Torri, l'una uicina alla Campagna de Radossich, il qual luoco e
lontano dalla Citta per miglia sei in circa, et l'altra a Bristiuizza nella giuridittione
indubitata di Vestra Serenita et per effettuar questo suo pensiero egli feee poner
all'ordine XVI. fornaci per calcine nel loco di Vble ...
46 G.

101

izdaje. 49 Kako Mleani nisu ni pomiljali da im prue pomo, uskoci su se uskoro


nali u tekoj situaciji, jer je turska vojska koja je opsjedala grad bivala sve vea.
Iako su postojale naznake da e im se pridruiti kransko puanstvo Zagore,
pokazalo se da to ne odgovara istini. Kad se, u cilju razbijanja blokade grada,
general Juraj Lenkovi iskrcao s vojskom koju su inili veinom uskoci i Katelani, upravo zahvaljujui neodlunom dranju Zagoraca dolo je do poraza
uskoka, a meu poginulima bili su i senjski biskup i tri kanonika. Nedugo zatim
uskoka se posada povukla u Senj. Kako je u tijeku bio rat izmeu Austrije i
Turske, sukobi su se nastavljali nesmanjenom estinom. Tako se i novi uskoki
upad u trogirsku Zagoru zbio ve zimi godine 1597.50 Turci su se poeli osjeati
potpuno nesigurnima u tom podruju, pa su pokuali suzbiti uskoke jaim vojnim
postrojbama. U tuje svrhu zimi 1602./1603. godine u Klikom sandaku boravila
velika tursko-tatarska vojska. Nazonost tolike sile davala je Turcima osjeaj
sigurnosti, pa je to navelo klikog sandaka Mehmed-bega da krene skupljati
hara po zagorskim selima. Kako su vojnici u selu Baliu (Baghlic, Baghle) (?)
napastovali ene, izazvali su estok odgovor. Seljani su zajedno sa susjedima
napali i pobili oko 400 Turaka. Turci su nemilosrdno uzvratili. Najprije su
pogubili seoske starjeine, a prema legendi koja se s tim povezuje, navalili su u
bijesu na Pribude, gdje je narod bio skupljen na misi. Tom prilikom su sruili
crkvu sv. Luke i pobili narod zatrpavi ga u crkvi skupa s fratrom. Jo neiivljeni,
Turci su krenuli dalje pa su sruili i kapelicu sv. Frane i upnu kuu pokraj nje
u Braeviu. 51 Posljedica svih tih zlostavljanja od strane Turaka i neprestanih
upada uskoka bilo je iseljavanje Zagorana izmeu 1603. i 1624. godine. 52 Upra49
R. Lopai, Spomenici ... [, 224. str. - ... 1596. julija Dalmatinci, vojevavi pod Klisom
pod kapetanom Ivanom Albertiom, mole pomo u cara Rudolfa. Skoro godinu dana
nastojali su oni, da se Klis predobi i kod toga izgubili imutak i obstanak svojih obitelji na
kocku stavili. Da su voljni i dalje sluiti cesaru i svaku rtvu doprinieti. Podpisani su pod
talijanski pisanu molbu: Luca, Vuiza, Martin, Matheo Milosevich, fratelli quatro, Vio,
Vuin, Ilia Milicich, fratelli et lar padre Giacomo Milicich fu amazato, Lorenzo et Paulo
Michnich fratelli, Luca Selverich, figliolo di Balleta Selverich, che fu amazzato in Clissa,
Marco Selverich, fratello di Balleta, Giovani Vobievich, Pietro Giadrich, Barissa, Michel
Banich fratelli. Giovanni Nolich, fu amazzato, ma gli e restato la famiglia. Opet je i tu
znakovito da nitko ne spominje "Vlahe'~ jer im su Zagorani za Cara, onda prestaju biti i
"Vlasi" i "vlasi". Zlatovi u 11Franovcima ... " 98. str. navodi primjer: "... Na knjievnik Tomko
Marnavi, koji kako sam kae bijae Bonjanin i pisae hrvatski, njega istoga ibenski knez
nazivlje: morlacconatoqui. (... )di nation morlaca... Medutim kad kasnije kae, da "graanski

stanovnici prosliedie zvati Morlacchi prekogorsku eljad, ne po jeziku i narodnosti~ nego


jedino po odjei'~ drim da to nije tono, jer je odjea i Zagoraca i Primoraca u XVI., XVII.
i XVIII. st. bila gotovo jednaka. Ve u sljedeoj reenici: "... Ovi isti seljani, kad se nastane u
gradu i po gradjanski obuku, oni postanu gradjani cives ... ", on se pribliava istini da je klju
jednostavno u mjestu stanovanja dotine osobe. - Navedeni Selverii su po svemu sudei iz
Kot/enica, na to me navodi toponim Serve/ovac (kota 462), sjeverno od zaseoka Punde u
Kotlenicama. I ostali su vjerojatno iz nekih okolnih sela budui da su bili u posadi klike
tvrave godine
5

1596.

K. Horvat, MHUI I i II, 63., i 156. str.

Sl K. Horvat, MHUI II, 49. str.; M. Peroj evi, Klis u turskoj vlasti, Sarajevo, 1936., 93.
str.; S. Gunjaa,Izbor..., 119. str.
52
J. Erdelj anovi, O porek/u Bunjevaca, Beograd, 1930.

102

vo u tom razdoblju poinju se pojavljivati prve skupine pravoslavnih vlakih


nomada koje Turci dovode kako bi naselili opustjelu Zagoru. Oni su se oito u
odijevanju znatno razlikovali od starosjedilaca, jer su ih Zagorani ubrzo prozvali
hrkai (kasnije se uobiajilo 'rkai) po hrki- vrsti ogrtaa koji su nosili. 53
Otkako su Mleani 1592. godine otvorili splitsku skelu kako bi trgovake
puteve skrenuli u svoje luke, uskoci su se jo vie zalijetali u zagorske strane, to
je onda, razumljivo, izazvalo jo stroe protumjere kod Mleana. Malene i
pokret!jive uskoke skupine bile su vie nego hrabre, ali ih je to katkad i skupo
kotalo. Tako se godine 1605., negdje u Zagori, jedna skupina od 60 uskoka
namjerila na tursku vojsku od 8 tisua vojnika i, nemajui kud, prihvatila borbu.
Poginuli su svi osim dvojice, ali su zato i oni usmrtili 170 Turaka. 54 Poetkom
1607. senjski zapovjednici ponovno mole kod cara Rudolfa doputenje da mogu
skupljati porez od Zagorana. Pritom su ga uvjeravali da oni ne namjeravaju initi
ni najmanja zlodjela Mleanima i njihovim podanicima, kao ni Turcima, nego
da e samo braniti krane i asno i u punom miru skupljati svoj porez 55 ini se
da su se toga i drali, jer su im Mleani katkad i poputali, kao primjerice godine
1613., kada je bilo doputeno uskocima da pokupe godinji danak od Zagorana
na podruju iza Klisa. 56 Sve je to bilo privremeno, jer je poslije tzv. uskokog
rata mirovnim ugovorom u Madridu godine 1617. odlueno da se uskoci isele iz
Senja. Taj za uskoke sudbonosan dogovor velikih sila ponajvie je koristio
Turcima, koji su se uskoro toliko osilili da su pravili skoro neprestane smetnje
primorskim gradovima. Ne samo da nisu priznavali ugovorene granice nego su
istjerivali s batine one Zagorane koji su bili voljni plaati pristojbe gradovima,
a na njihovo su mjesto naseljavali svoje podanike iz unutranjosti carstva. 57 Uz
to su i prijetili, to se vidi iz pisma koje su uputili Ahmet -aga, Dafer, i jo
dvadeset ijedan aga s Klisa i iz Kamena. 58 Stanje se sve vie pogoravalo i sve
intervencije Mleana da im se prizna vlasnitvo nad selima unutar starih granica
bile su neuspjene. Iz izvjetaja koji je godine 1630. poslan mletakom poslaniku
K. Stoi, Sela ... , 103., 104. str. To je poetak treeg vala doseljavanja, i spomenuti
pravoslavci su izravni Vlasi, to se vidi i po razliitoj odjei koju su nosili; otuda im i kasnije
ime s podrngljivim prizvukom- tzv. 'Rkai, to potjee od hrka ar.- gornja haljina od raznih
tkanina, naloena pamukom i proivena, pamuklija, tj. oni koji nose hrke.
53

54

K. HoiVat,MHUI I, 63. str.- ... Di Dalmatia si ha, che li sangiachi di ClissaetLicca


havevano posti insieme da 9 mila combattenti per andare ad unirsi col bassa della Bossina.
Et mentre marchiavano, s'incontrorono a sorte in 60 Uscocchi che erana entrati a far
bottino. Questi vedendo non pater fuggire fecero testa et difessa tale (benche poi res tati
tutti morti, ecceto che doi pregioni vivi), che ucisero da 170 Turchi et ferirono malti. ..
55
R. Lopai, Spomenici htvatske krajine II, Zagreb, 1885., 437., 438. str.
56 K. Horvat, MHUI II, 121. str.
57
V. Omai,Mletako-turskorazgranienje ..., 45. str.- ... Mustafa Baracovich Turco
da Clissa s'e intruso con animali, e pastori nelle possession di Zorzi Dobromanovich Illia
Suhnovich...
'
58
V. Omai, n. dj., 17. str.

103

u Carigradu vidi se stanje u trogirskim kotaru. 59 Izvjetaj sadri i popis kua


Zagorana koji su ivjeli u tim selima. Pokualo se i kod novog klikog sandak-bega, a sve u cilju da se Turci udobrovolje i priznaju trogirsko, tj. mletako pravo
na podruju od Radoia do Bristivice {T XIV.). Zaotreno stanje u Zagori
ilustrira i sluaj Damjana antia iz Katel Novog, kojeg je ubio i opljakao Ivan
Plani (?),pastir Ahmed-age Omerbaia iz Solina, za ije rjeavanje se zauzeo
godine 1631. trogirski knez. Knez je morao razrijeiti i spor izmeu obitelji
Rottondo i reenog Ahmed-age. Ovaj je naime zaplijenio neko sukno kao
naplatu za zakupnine koje su Rottondovima isplatili Zagorani iz sela Zbija
(meu njima je bilo i muslimana). Pokuavajui uvjeriti sandak-bega, knez
navodi kako su i drugi Turci koji su obraivali zemlje u Radoiu redovito plaali,
a jedino Omerbai i Barakovi to izbjegavaju i hukaju Zagorane protiv Trogirana.60

Zna se da su Mleani bili zainteresirani za to da se Zagorani zadre na


Zagore, jer su ih smatrali nekom vrstom tampon-zone izmeu sebe i
Turaka. 61 To se pokazalo ispravnim sve dok je vladao kakav-takav mir, ali
izbijanjem Kandijskog rata dolo je do golemih preseljavanja i sve se iz korijena
promijenilo.
podruju

3.1.2.Kandijski rat

(1645. - 1669.)

Rat koji je zapoeo zbog turske namjere da osvoji otok Kretu, prouzroio
je velika razaranja i gubitak ljudskih ivota u cijeloj junoj Hrvatskoj, pa tako i
u Zagori. Mleani su bili nepripravni za rat pa su u poetku Turci imali
inicijativu. Poduzeli su prodor preko Klisa godine 1645., ali su bili suzbijeni. 62
Turci su nato okupili oko est tisua konjanika u okolici Drnia, smjerajui
prema ibeniku. Kako su se ibenani pravodobno pripremili, Turci su odustali
i varljivo primirje potrajalo je cijelu iduu zimu. Naredne godine u ostalim
dijelovima Dalmacije vodile su se gotovo neprestane borbe, ali Zagora je i dalje
mirovala. Meutim, novi bosanski paa, Tekelija, poeo je pripreme za napad
na ibenik godine 1647., a u sklopu operacije poslao je klikog sandak-bega
59

V. Omai,Mletako-turskorazgranienje ... , 35.-45. str.

60

V. Rismonda, "Prilike na trogirsko-turskoj granici poetkom tridesetih godina


XXVII, 1980/1011, Split, 1980., 1125.-1130. str. - ... Et prima

XVII

stoljea", Mogunosti

dirli che nel principio del reggimento ... Domian Santo da Castel Nouo andat... pace et

liberta del commertio et del paese al termine con Zuanni Placnich, pastor di Ahmat Aga
Omerbasich, et portato seco 50 reali per comprar animali, e stato da quello assassinato et
priuato di uita e tuiltoli li danari...
61 G. Novak, Mletaka uputstva i izvjetaji..., 181. str.- ... Ma peggio sarebbe quanto
a me se il confine non fosse tramezzato da detti Mariachi, che sono come un'antemurale
da una et l'altra parte ...
62 F. Difnik, Povijest Kandijskog rata u Dalmaciji, Split, 1986., prijevod S. i D.
Kekemet,

104

68. str.

Ibrahima da uznemirava Spliane. Skupivi vojsku i topove, paa je 17. kolovoza


stigao u Konjevrate da bi se uskoro utaborio na prostoru od Danila do Dubrave. 63 Poslije neuspjele opsade bio je prisiljen povui se natrag u Drni 16. rujna.
Nae su snage, kojima je zapovijedao general Leonardo Foscolo, to iskoristile
pa je u protunapadajima osloboen Drni, a time i cijela zapadna Zagora.
Oso koljena tim uspjesima naa je vojska, koja je osim od mletakih plaenika,
bila preteno sastavljena od domaeg stanovnitva, krenula na Klis, koji je od
pada u turske ruke bio neprestanim ciljem u protuturskim ratovima. Sauvan je
popis harambaa koji su vodili nae ete. To su bili:
Jerko Sui,
Mihovil Ivanevi,
J akov Krili,
Vuica ilovi,
Ilija Barievi,
Stjepan Lukri,
Nikola Parai i

Jakov Gangi,
Lovro Mihi,
Milo Mandi,
Petar Grubii,
Juraj Listeevi,
Jako v Baranovi,
Stjepan Poljakovi. 64

Pred kraj zime godine 1648. otpoela je opsada tvrave u koju su se Turci
sklonili zajedno sa svojim obiteljima, oekujui pomo. Foscolo je pravodobno
otkrio namjeru pae Tekelije da pomogne opkoljenima pa je, poslavi vojsku,
potjerao oko dvije tisue Turaka sve do Dugopolja, gdje im je poslije nametnuo
bitku u kojoj ih je konano porazio unato oskudici i ljutoj zimi. 65 To je
obeshrabrilo Turke u Klisu, pa su se predali pod uvjetima koje im je diktirao
Foscolo. Prilikom izlaska iz grada jedan od najozloglaenijih Turaka, Ahmed-aga Barakovi, poeo je prijetiti nekim Poljianima, nato je poslije dolo do

F. Difnik, n. dj., 143. str.- ... U meuvremenu je Tekijeli pripremio sve potrebno,
krenuo s vojskom i topovima iz Drnia i 17. kolovoza stigla je njegova prethodnica u
Konjevrate, dvanaest milja od ibenika ...
64 ... Quattro sono le nationi ch'effetivamente sexvono al presente: cice Crovata e
Albanese, che si posso ridur in una, mentre se ben vi sono diversi capitani di natione
Albanese ad ogni modo son li soldati per la maggior parte Crovati, et molto pochi
Albanesi; di pai Italiani et Oltremontani...
63

F. Difnik, ":dj., 177.:184. s~r;- ... Vlasiprvizapodijenu borbu. Turci su se pre!varali


da uzmtu pred nJihovom stlovttoscu; puste Ih da prodru unutar njihovih atora i dok su
o~~ bili zauzeti pljaka~jem, nep~ijatelji se okrenu, zaskoe ih, liivi mnoge ivota i
pliJena. Premda su nase pomogh odmah Crutta, Messia i Cipci, koji su sa svojim
Albancima, Hxvatima i Katelanima junaki suprostavili Turcima, ipak su bili nadvladani
od broj~i.h n~prijatelja. Na~!i su se~ ne~al_oj .Pogibe!ji, ~tada se ~egna zaletio sa svojim
oklopmctma 1 znatno umanJIO nepnJateljskt btjes. Posto Je nadolazto sve vei broj Turaka
o~azi~~i Long~yalle da Begni n~ stie nikakva pomo, ne ekajui na daljnja nareenj~
GmrgtJa, odVOJI se od desnog krila, napadne s takvom silinom neprijatelje s boka da im
je ubrzo umanjio obijest i spojivi se s Begnom, prisili ih na bijeg, dugo ih progon~i sve
dok Giorgio nije da znak za povlaenje ...
65

105

krvavog obrauna s njim i njegovom pratnjom koja se izvlaila iz grada. Kako


Turci nisu mogli tek tako pretrpjeti gubitak Klisa, uputili su iz Bosne vojsku, iji
je jedan odjel pod vodstvom alajbega Dafera popalio Dicmo i Konjsko66 (TV.).
Kao i uvijek, poslije ratnih uasa nastupila bi kuga i glad, to bi do kraja
iscrpila stanovnitvo. Tako se uskoro bolest pojavila i u ibeniku. Naime, nakon
turskog povlaenja, vojska i narod nanijeli su u grad mnotvo opljakanih stvari
meu kojima su neke bile i okuene. Kako je grad bio pun izbjeglica iz Drnike
zagore i okolice, bolest je u kratko vrijeme poprimila strane razmjere i broj
rtava je procijenjen na dvanaest tisua, to graana, to Zagorana i ostalih. 67
Svi dotadanji vojni uspjesi nisu ponukali Mleane da osiguraju osloboene
utvrde, nego su ih samo razruili, pa kad su Turci sredili redove i nastavili rat,
osvojili su ponovno gotovo sve utvrde pa tako i prostor Zagore. Ponovili su i
prodor preko Klisa, ali su opet bili suzbijeni. Godine 1654. novi providur Dolfin
krenuo je preko Zagore na Knin, gdje je zbog loe organizacije pretrpio teak
poraz. Nato su Turci sljedee godine poduzeli nekoliko upada preko Zagore na
podruje ibenika. Nekoliko godina proteklo je u obostranom arkanju, ali
dolaskom novog bosanskog pae Seid Ahmeda, poturenoga Grka, opasnost se
uvelike poveala. Paa je u travnju godine 1657. preko Klisa napao Split, ali je
nakon ogorenih borbi morao pokupiti tabor iz Rupotine i povui se putem iza
Kozjaka prema Radoiu i Prapatnici. 68 Tada ga je Ahmed-aga, neko solinski
spahija, nagovorio da napadne selo Bosiljinu (sada Marinu), kako bi pljaka
njem ublaio vojniki bijes zbog poraza. Nakon estokog otpora Marinjana,
Turci su se, osvojivi nakon velikih gubitaka selo, povukli s opljakanim blagom
u Livno. Osmanlije su nanovo pokuali s osvajanjima godine 1660., kada su preko
Sinja, Vrbe i Danila prodrli u ibensku okolicu koju su nemilice oplijenili. Kako
se tom prilikom u turskoj vojsci naao i poznati putopisac Evlija elebi, o tom
pohodu imamo mnogo vie podataka nego o ostalima. 69
66

S. Zlatovi, Franovci drave Presvetog Odkupitelja i hrvatski puk u Dalmaciji,

Zagreb, 1888, 101. str.


67 F. Difnik, n. dj., 215., 216. str.- ...A da to ne bude jedino zlo u ovome nesretnom
gradu, pridruio se i bi strane zaraze kuge to su je iz neprijateljske zemlje, gdje je uvelike
harala, prenijeli Vlasi koji su tamo odlazili u pljaku ... , ...jer je tijekom etiri mjeseca
pomrlo to graana, to vojnika i Vlaha, preko dvanaest tisua... ...Ni tu nije bio kraj
nevolji tog nesretnog naroda, nego se uveala krajnjom nestaicom ita, tako daje cijena
stara ita dosegla dvadeset dukata, pa su mnogi koji nisu podlegli kugi pomrli od gladi ...
68 F. Difnik, n. dj., 243. str. - ... Nekoliko dan su nastavili paleem ugroavati splitska
i solinska polja nastojei zauzeti tvravu Gripe, u namjeri da napadnu grad. U tu svrhu u
ve bili dovezli nekoliko topova u Rupotine. No u meuvremenu je pristigao general s
novim pojaanjima ... Oni su pridonijeli da je paa, predomislivi se, odstupio s taborom
iza trogirskih planina, putem prema Radoiu i Prapatnici ...
69 F. Difnik, n. dj., 261. str.; Evlija elebi, Putopis, Sarajevo, 1973. prijevod Hazim
abanovt, str.176. -_1660. god. podigli su se Turci da plijene okolicu Sibenika i Splita.
Preko Prologa 1 SrnJ a dola JO VOJska u Vrbu (178 str.), gdje je ve ranije "tri hiljade
raje-erahora sa konakijama i sjekirama prosjekli tijesna i teko prohodna mjesta na
106

Budui da su i mletake i turske snage ve bile iscrpljene dugogodinjim


neprestanim ratovanjem, poduzimale su se samo manje akcije, i u jednoj od njih,
godine 1666., dva su odreda nae vojske, katelanski i zagorski, koji je bio pod
vodstvom Jure Listea, bila poraena kod Obrovca na Cetini. Naih je izginulo
450, a Turaka oko 150. 70 Uskoro je dolo do sklapanja primirja, jer je nakon pada
Krete godine 1669., rat izgubio smisao za obje strane. Pri sklapanju mira Turci
su jo jednom pokazali svoju bezobzirnost jer su zahtijevali da im se vrate posjedi
koje su izgubili tijekom rata. 71 Kad su vidjeli nespremnost Mleana da brane
osloboene krajeve, Turci su, prekrivi primirje, zauzeli gotovo svu Zagoru
osim bl~e oko~ice Klisa, _tako da) e granica opet bila povuena po prijedlogu
turskog tzaslamka HasazJJa. Sva Stbenska zagora ostala je pod turskom vlau
a ni Trogirani nisu dobili natrag sela Suhi Dolac, Trolokve i Radoi, jer j~
razgranienje ilo po crti od Babe lokve prema Prosiku, pa dalje na istok po hrptu
Kozjaka.72

.. U razdoblju do Morejskog rata cijela Zagora bila je nesigurno podruje,


kOJim su harali i turski i kranski razbojnici. Razgranienje koje je provedeno
nije odgovaralo ni jednoj ni drugoj strani, a upravo su zagorska sela bila
predmetom spora. Bezvlae je najbolje odgovaralo raznim prijestupnicima, a ni
turske slubene vlasti nisu poduzimale mnogo kako bi smirile svoje podanike.

topov~kim putov_ima k~j~ su bila obr~sla hrastovinom; kamenje su porazbijali i pretvorili


u ~ra~mu, a drvlJe spaltlt .... Sve granJe, trnje i bunje sasjekla je janjiarska sjekira pa je
zacas tzg,;~~en prostran ~~m. (179 str.) P~slije ~u .svi topovi~ komora, veliki atori i vojska

lakoproslt. Odatle su sl!glt na brdo Musnik gdje Je opustjelo hrvatsko selo. Za osam sati
sttglt su u Suhu Vrbu, a (180 str.) odatle u Vrhpoljice. (191 str.) Drni je bio "tako velik i
golem grad da je iz njega svake godine stotinu do sto gedeset ljudi ilo na hadiluk" ...
\25~)

Na audijen~iji kod velikog vezira Mehmed-P_ae Cuf?.rilia Evlija pokazuje tipino

rstocnJakopretJer?v~~Je (~56

str.)_- .. :Prvo smo s vojskom CIJelog bosanskog ejaleta proli

t~po? Khsa h.ara~uct, z~tliD opl~Jemh va~o pnmorskog grada Splita i muslimanskim
SJ~kirama ~asjekh ~ve ~Je~ove vmograde ~ ba~e. Iza toga smo opustoili i poharali sav

n1ihov posjed Manne 1 Rme do grada ibenika. Muslimanske gazije su zarobile etiri
hiljade odabranog roblja i sa zemljom sravnile jo mnoge okolne gradove. Odatle smo
plijenei desno i lijevo, za dvadeset dana prodrli pod grad Zadar ...
:op_ Andreis, n. dj., 293. st~.- ... Novom godinom 1666. poveala se pohlepa Morlaka
( ... ),I skupa s nekimKatelaruma_9. OUJka,oprell';ivi dobar skup ljudi za pljakanje
o~olmh o.tomana 1 nJihovih podanika, krenuh su u VIe eta( ... ); oni sa Klisa sa Zorzom
L1stoom 1 harambaama Katela sa 500 onamonjih stanovnika ...
71 F. Difnik, n. dj., 299. i 330. str.
72
F. Difnik, n. dj., 321.-326. str.; V. Omai, Mletako-tursko razgranienje ... , 25. str.
107

3.2. IVOT ZAGORANA

3.2.l.Nevolje
Pojava Turaka u Zagori prouzroila je iste teke posljedice kao i u ostalim
dijelovima Hrvatske. Primjenom svoje vojne taktike, koja je bila nadmona u
odnosu na bilo koju europsku, pa tako i hrvatsku, Turci su gotovo neprestano
postizavali uspjehe. Drugi razlog njihovoj superiornosti bila je eljezna stega
zaogrnuta krajnjim vjerskim fanatizmom. Na jednom turskom barjaku koji je
godine 1648. pao u nae ruke bilo je ispisano:

>>Alah sveopi pobjednik, koji otvara i pomae. Alah koji prvi iri i daje milost
onima na ispravnom putu prolih i buduih zabluda. Neka Alah pomogne izabranima i onima koji tee opoj duhovnosti. Nema boga osim Alaha, boga ivog i
monog, koji jedini bdije nad zemljom. Onaj koji podaruje onima koji su uz njega
spoznaju najskrovitijih i najoitijih stvari izmeu neba, zemlje i mora, jer nema
niega to mu je nepoznato. Bog koji vjeno brine o nebu i zemlji, gospodar i
upravitelj najuzvienijih znanja.
Nema boga bezA/aha
Muhamed je prorok boji.
73
Pomozi po zapovijediAlahovoj, bliski o Muhamede, sveopi objavite/ju.
Vjerujui u potpunosti da provode Alahovu volju, Osmanlije su neprestance navaljivali. Uz pomo male poetne jezgre iz Turske uskoro su u svoje
osvajake planove upregli i domae stanovnitvo u zaposjednutim krajevima.
Tako su malo-pomalo potureni Hrvati iz Bosne postali najgori neprijatelji
svojoj brai koja se nisu htjela odrei svoje kranske vjere. Jo nam je turski
putopisac elebi iz XVII. st. ostavio svjedoanstvo kako su tadanji muslimani
bili svjesni da su dio hrvatskog naroda:

prijedlog da se ide na Marinu zbog mogueg plijena. Odmah se


izmeu vojske odabralo osam hiljada konjanika i tri hiljade odabranih pjeaka
... Pada

hrvatskih junaka ...


Slino

njemu i Hasan Kaimija prijeti se u povodu ratnih zbivanja u Kandij-

skom ratu:

>>... 0 vi Vlasi mletaki!...


(... )
Nemojte se kladiti,
a Hrvate paliti;
za to ete platiti... 74
73

F. Difnik, n. dj., 171. str.

74 E. elebija, n. dj., 189. str.- ...Pada prijedlog da se ide na Marinu zbog mogueg

plijena. Odmah se izmedu vojske odabralo osam hiljada konjanika i tri hiljade odabranih
pjeaka 11 hrvatskih junaka11 Uavi u klanac poslije pet sati stigli su pred Marinu ... ; Hasan

108

Unitavajui pohodi turskih konjanikih odreda imali su za posljedicu


gotovo potpuno etniko i gospodarsko unitenje Zagore. to nije pobijeno,
odvedeno je u ropstvo ili je izbjeglo u Primorje ili ak u Italiju. Napadaji su bili
nenajavljeni, pa se nikad nije moglo znati hoe li se posijana penica poeti i
hoe li se vinogradi obrati. Turci su bili smiljeno temeljiti u unitava!'ju, to
dokazuje i jedna od zapovijedi poslanih iz Carigrada koju je zabiljeio Celebi:

>> ... tih dana doe s Porte kapidibaa idonesecarskuzapovijed (.. .)Melek-Ahmed-paa, moj svijetli veziru srca veseloga!(... ) S vojskom cijelogejaleta opljakajte
i opustoite gradove Zadar, Sibenik, Split i Klis. Ne dopustite neprijatelju da zasije
nijedno zrno goruice; opljakajte i opustoite njihove prispjele usjeve, sela i gradove... 75

ll

Razumljivo je onda da je poslije Turaka glad bila neizbjena, pa je puk iz


Zagore bio primoran na seljenje u gradove, to je zabiljeio Frane Boievi
Na talis:

>>... S visokih litica skupie se brani koje


ljuta glad natjera da krenu to dalje.
Jedva stoje na nogama, moe im vidjeti otekle
udove,
pod tvrdim kostima jo im samo ivi dah.
Obilaze kune pragove, u velikom broju po svim
kuama

tunim

glasom prose hranu i po danu i po noi.


Tijela su im k tome sasvim iznemogla, na sve
strane
lee iscrpljena i isputaju teke izdisaje... 16
Istu nevolju zabiljeio je u svom ljetopisu i fratar imun Jurjev Klementovi
rijeima:

>> ... Te fraki napisah na Zaglavi pri svetom Mihovilu miseca pervara 10
let boih 1505, i tada bie mnogi glad v Zadri i po svoj Dalmacii i posvem
svitu. V Zadri nebie penice, ni ozimca, ni prosa, ni sirka, ni niednoga ita. I tada
nevo/ni hristjane gladom mrahu. (... )I tada iimahu kruh v Zadri od boba i nebie
ga ... 77
tekuih

Kaimija, 11 0 vi Vlasi mletakJI', Pet stoljea hrvatske knjievnosti l O, Zbornik stihova XVII.
Zagreb, 1967 ., 298. str. - Ovdje stvarno dolazi do apsurdne situacije, Kaimija kao
bosanski Hrvat islamske vjeroispovijesti naziva Hrvate katolike, mletake podanike, Vlasima
i poruuje im da ne navaljuju na Hrvate muslimane.
75 E. elebija, n. dj., 148., 149. str.

stoljea,

76 F. Boievi-Natalis,

Govori protiv Turaka, Split, 1983., 28. str.

77 "L'1et opts
' Fratra 'Imuna Kl'tmentovta
. , Arkiv za povjestnicu jugoslavensku IV,
11

Zagreb, 1857., 31. str.


109

Iako su Turci, ili bolje reeno poturice, nesmiljeno unitavali sve crkve u
Zagori koje su im leale na dohvatu ruke, to im nije bio glavni cilj. Razumijemo
ipak alosne uzdisaje starih hrvatskih domoljuba, koji sa zgraanjem opisuju
turske postupke:
... Eno jo oltari tvoji raskidaju,
I sve svete stvari tlaiti ne haju,

u temple sve svete konje uvajaju,


Prilike propete pod noge metaju...
Marko Maruli
.. .A ondje, Kriste, gdje je blistala slika tvog lika,
tuje mjesto psima, tu kao u staji borave konji ...
biskup Toma Niger
Nasuprot timjahai~a apokalipse stajali su nai ljudi sa svijetlim idealima,
to nam ih opisuje Juraj Sigori:
... Za

te, o vjero sveta, za te, o mili moj dome,

ivot rtvujem svoj, divlji to vreba ga rod,


Tebi se zaklinjem, za te svoje sad polaem grudi,
Pripravan za tebe mrije t kTVav i izranjen sav...
(Vidi biljeku 6.)
Turci su jednostavno htjeli osvojiti to vie tude zemlje uz to manje svojih
gubitaka. To im je uglavnom i polazilo za rukom, iako su Hrvati pruali besprimjeran otpor. Sredite otpora bila je tvrava Klis na junom rubu zagorskog
prostora, koja je bila kost u grlu ne samo Turcima nego i Mleanima. Neosvojivost su mu podarile klisure na kojim je bio sazdan, ali jo vie od toga hrvatska
posada, koja je bila preteno sastavljena od uskoka. Takvim momcima je i
do likovao zapovjednik kakav je bio Petar Krui. Znatnu pomo u obrani davali
su i stari Zagorani, od kojih se vei dio borio zajedno s Kruiem u obrani Klisa,
dok je samo manji dio prihvatio tursko gospodstvo. Premda je cijeli Zapad
shvaao znaenje Klisa, samo je rimski papa odrijeio kesu i slao pomo Kruiu.
U kakvoj je nevolji bio, vidimo iz Kruieva pisma kraljevskom rizniaru Gerendiju:
... Vzveliani i vzmoni gospodine,

gospodine meni milostivi. Ponieno i urni-

leno preporuenie gospodinu milostivomu. Neka da zna vae veliatvo, kako mi e


dala kraleva (milost) driati tri grade: Sen i Otoac i Klis; svitli kral novu mi e slubu
obeal etira tisua

dukat a staru slubu da oe njih svitlost dobrimi plaami kako


imam napisano u Ustih nega svitlosti; i ovo, milostivi gospodine, ni mi bi stare ni
nove slube, nego ovo premiramo gladom i vsakom nevoljom, i znaj vaa milosti
vse a godi sam imil vse sam u zaklad da~ blago, veru i duu i ni mi vee a u zaklad
dat~ a dokle ga i blo ivi/ sam i brani/ sam i drial sam grade svitlosti kraljeve, a sada
jur dale ne mogu, za mi je vsega nestalo, ob em ljudi ivu. Molim vau svitlost,
110

milostivi gospodine, polite ludi u grade a biste najbie mogi~ za su gradi na


pogtbelz, jedno od Turak, drugo od benetakih gradov, kime ne navide tako i Turci
i vse za uzrok svitlosti cesareve i kraleve. I znajte vaa milost kako bih i naal nikoliko
ji/ia i pope/jah ga u grade kraleve svitlosti i prioe bentaki ljudi i vzee mi ga i
sam s teka u Klis utekoh i teko i nevoljno nutra ivem, i ovo vim, da mi je u ovoj
nevolji i umriti. Za to i joe molim vau milost poljite ljudi vnutar va 've gradove
i meni list mentovani, da kraljeve svitlosti ljudem predam grade, ako li ih ne bude
u bnu vrimenu, ne vnite mi ga u oi, za se dalje dlati ne mogu i bojim se, da im
je poginuti kao i Jajcu, moje ubotvo i moja glava neka bi poginula, drian sam ti
da ni dobro, da ovi ovakovi gradi svi kraleve od krstjanstva poginu i znaite vaa
milost, milostivi gospodine, kako Turci dohode oda dne do dne prosei grada Klisa,
a benetaki ljudi joe vee nastoe~ da bi Klis dopa! poganskim rukam. A za glase
neka zna vaa milost otil se je car dignuti na Ugre na dan svetoga Marka i u te dni
pride velik potres trnj ih meite to erikve doli obali i fundae se i mnogo hi v Carigrad,
t kako se to utnt nt se dvigal; a mei tim prili su pos/i k njemu kraleve svitlosti i tako
se ne vi oe li se dvignuti ali ne, i da ako budem mogal ou dati na znanje vaoj
milosti tr ako bih a istino s/ial. Dan maja miseca 15. u Klisu 1528.
Petar Krui, kapitan senski i kliski, sluga vae milosti.
(Vidi biljeku 17.)
N akon svega navedenog Kruiu se nema to zamjeriti jer mu i nije preostalo drugo nego da otme stoku onim Radoianima i Prgomeanima koji su
priznavali tursku vlast. Na kraju je, zbog kukaviluka carskih i papinskih vojnika,
neustraivi kliski kapitan poginuo, tako da je Klis dospio u turske ruke u
kojima je i ostao sljedeih 111 godina.
'
Kad se stanje smirilo, opustoenu Zagoru naselilo je puanstvo koje ju je
poznavala ve otprije. Dolazili su bilo na svoju ruku, bilo na poziv starih vlasnika
sela ili, najee, po nalogu aga i begova koji su zagospodarili zagorskim selima.
Razumije se da su stoga u mirnim razdobljima i morali davati na vie strana.
Najprije su izvravali sva turska potraivanja, pa su tek onda dolazili na red
nekadanji vlasnici sela. Bilo je vremena kad su plaali porez trima vladarima u
isto vrijeme, samo da bi mogli ivjeti u miru. Tako su pred kraj XVI. i poetkom
XVII. st. sultanu u Carigrad davali godinje jedan dukat po "dimu<<, tj. po kui
u kojoj je ivjela ira obitelj. Caru u Be, bolje reeno, uskocima morali su
ispl~ivati isto toliko, a puanstvo nekih ibenskih i trogirskih sela slalo je i dio
svOjlh prmzvoda u reene gradove pod mletakom vlau. Ali nije sve na tome
zavravalo. Neki krani u Turskom Carstvu, pa tako i dio Zagorana, imali su
jadan poloaj turske raje. Raja, doslovno prevedeno, na turskom znai stoka, a
Turci se u veini sluajeva i nisu drukije ponaali prema kranima nego kao
prema stoci. Dakle, osim carskih daa Zagorani su morali davati dio svome
spahiji, pa suylaali porez na svinje (kad ih muslimani ve nisu smjeli jesti, onda
su se potrud1h da Zagoranima zagore njihov uzgoj). Dalje su tu bili polj arina,
pa. J?Orez na ~lin,_ na med, na sijeno, a porez su morale plaati ak i nevjeste
pnhkom udaje. Djevojke su morale platiti 30 aki, a udovice koje bi se nanovo
udale 15 aki. Mletaki dukat je godine 1590. vrijedio otprilike oko 120 aki, to
111

ll

znai daje djevojka plaala oko 1/4 dukata. 78 Ipak je najgori danak bio odvoe
nje djeaka u janjiare, to su Turci dugo vremena provodili.
Razumije se da su Turci morali provesti popis stanovnitva na podruju
kojim su vladali, kako bi mogli pobirati porez. Jo godine 1528., to znai prije
potpunog osvajanja Zagore, oni su napravili popis puanstva pod njihovom
vlau. To su ponovili godine 1550. upotpunivi podatke onima u novoosvojenim
79
selima. Slijedili su popisi iz 1574. i 1604. godine, uz reviziju posljednjeg 1624.
U prvom razdoblju svojih provala u Zagoru uskoci su otvoreno otimali
blago, jer su Zagorane jednostavno smatrali sultanovim podanicima. Kako nije
bilo drugog izlaza ni zatite, seljaci iz sela koja su bila najee na udaru, odluili
su plaati porez caru samo da ih uskoci ne diraju. Sigurno je da Zagoranima
uskoki nain ratovanja nije bio najmiliji, iako su u veini sluajeva pomagali
kransku vojsku. Znamo za mnoge Zagorane koji su bili uskoki dounici, pa i
izravni pomagai prilikom borbi uskoka s Turcima oko Klisa. Ipak, stalno
odvoenje stoke izazvalo je osvetoljubivost, to je i razumljivo kad se zna to je
stoka znaila za tamonje puanstvo. Prilika da uskocima vrate milo za drago
pruila se godine 1596., kad su Zagorani ostavili na cjedilu Lenkovievu vojsku
koja je hitala u pomo opsjednutim uskocima u Klisu. Vjerojatno je istina i to
da su pomo uskratili i zbog procjene da kranska vojska nije dovoljno jaka da
potue Turke, pa bi oni zbog preuranjeno g opredjeljivanja kasnije imali grdnih
problema s razljuenim Turcima.
Kako su uskoci uskoro nestali sa zagorskih prostora, Turci su se tako
razgoropadili da su prilikom skupljanja haraa po nekim selima izazvali otvorenu pobunu. Povod za nju bilo je napastovanje domaih djevojaka i ena, na to
im Zagorani nisu ostali duni, pa su najprije smaknuli siledije, a onda su im
odsjekli spolovila i poslali ih pai. Moda e se taj postupak uiniti barbarskim,
ali takva su bila vremena i slino su postupali i Primorci, kad bi ih prilike na to
8
natjerale. 80 Nije bilo nita bolje ni u Europi u baroknom XVII. st.

78 F. Spaho, Splitsko zalee... , 51. str.


79 F. Spaho,Jedan turski popis ... , 22. str.
80 V. Solitro, Povijesni dokumenti o Istri i Dalmaciji, prijevod V. Rismonda, Split,
1989., 211., 212. str.- (Sibenik, 1574. god.) .. .! priaju takoer jedan drugi dogaaj, da su
jednom, od toga ima mnogo godina, dvojica turskih uhoda, koji su se morali vratiti s
obavjetenjem u koji je sat bilo prikladno da se njihovi spuste, uhvatili na jednoj esmi

dvije mlade djevojke, koje su se vraale u selo, te ih odvukli u jednu pilju na brdu, koje
se vidi blizu Katela, te su htjeli ukrasti onim djevojkama njihovu stidljivost. One su se
ispoetka oprle, ali poslije, ne mogui se oprijeti, pravile su se kao dase povinuju Turcima.
Ali kad su Turci bili ve blii da im ukradu njihovu stidljivost jedna od onih djevojaka
zakalje, to je bio znak. I iznenada jednim velikim snanim udarcem izgule uhodama
testikule i s njima u ruci potre svojim kuama, a neprijatelje ostave kao mrtve. Potom

podu svi skupa oni iz sela u peinu te nadu one poluive, pa je pop, koji je bio poao,
ponudio da li se hoe pokrstiti. A oni ne odgovarajui izdahnu. Onda su ih odnijeli u selo
i tako ih zakaiti na dva visoka koca da bi ih neprijatelji vidjeli, objeene za grkljan, a
testikule su prilijepiti na trbuh da bi neprijatelji takoder i njih vidjeli. Tko razumije ovaj
jezik, uje da ovdje pjevaju ove stvari s velikim zadovoljstvima, mada su to gnjusobe ...
81 G. Freytag, Bilder aus der deutschen Vergangenheit II, Hamburg, 1978., 278. str. ... Von dem Schicksal seiner Frau und seiner TOchter schweigen wir, das Greuliche wurde

112

Takav in izazvao je stravinu tursku odmazdu, tako da se velik broj


Zagorana iselio u Liku, a dio su odveli i sami Turci, i to ak u dananju Baku.
Dananji Hrvati u junoj Maarskoj i u Bakoj njihovi su potomci. 82 Nakon toga
Turci su poeli otvoreno prijetili primorskim gradovima, kad su ovi pokuali
nagovoriti preostale Zagorane na stara davanja:
>> chachoie cestiti zar sfami osica confine i iedni dmzin dali vime chnige od
confina, ter chmeti choi daiu cest(it)om zaru Haraz od to/ico sela, receni Vu/aste/i
od gnich dohodche uzimgliu, sfachio godischie stima/ori sbandirani otuorenimi
migliu zemglie zareue priuzimiu tere zareue chmete taru, a mi dosada radi susidstua
i radi splitsche schale muca/ismo, a sad stoie chodi od oue darxaue craine agha i
nefesa, tolichratimie Zareu emer dohodio, chachoie od starine osiceno da taco
uzdarze crutoinie zapovidio, od sada acose ne bi ostali i od tudanebi viran couich
dossa choi bi prouidi, ucloni boxe ucinitchiese zmetnia i razme/nuti scala na Splitu
radi receni ch confina ...

Ovaj su dokument potpisali Ahmet-aga, dizdar kliki, i Dafer, kapetan kliki, a


o~im njih jo sedamnaest aga i ehaja s Klisa, solinski dizdar Jusufaga i 4 age, te
dizdar Kamena Alaga i 3 age (vidi biljeku 58).
Iako su, dakle, bili pritisnuti sa svih strana, Zagorani nisu rado ratovali
protiv svoje subrae iz Primorja. To zakljuujemo po tome to su im Turci
prijetili nabijanjem na kolac ako se ne bi odazvali pozivu u rat. Osim toga, nisu
im povjeravali ni vanije dunosti, niti su ih putali u vee utvrde bez nadzora
jer se J_Jekoliko_puta .~o~odil? da su pom~ga~i uskocima. 83 Razumije se da je rat
donosio drukIJe obiCaJe, ah to se odnosilo Jednako na puanstvo Zagore kao i
Primorja. Pljakali su i jedni i drugi, jer su za vrijeme rata mnogo lake dolazilo
do bogatstava s pukom u ruci nego za vrijeme mira s plugom.84 Upravo ta
so _gewti_hnlich, daB eine Ausn~hme _befremdlich war. Und noch andere Leiden folgten.
s.eme Tochter, s~mer !vfagd, sem klemer Knabe ~rden nicht nurviehisch gemillhandelt,
ste waren aue~ m dnngender Gefahr, durch Uberredung oder Gewalt fortgefiihrt zu
werden. Denn Jedem Heerhaufen folgte der rohe unselige TroB von Dimen und Knaben ...
82 F. Raki, "Prilozi za geografskostatistiki opis bosanskog paaluka", Starine XIV,
Zagreb, 1882., 179. str.- ... Del1600 che si feee la descritione universale del sanzacato per
ordene di Mustagi Begh furono trovati piu di case 30 m. di contadini che si atrovano nel
sanzacato alli zagmi e s_pahie. J?el 1624 che Mehmet Begb, fiol dl Mustaj, ne feee la
desc!t.cmne.~ re';lsto~e, h t~ova dlfllllllllh oltre il terzo, e ne ascrivevano la causa per essere
parhh malti m dtverstlocht, spectalmente delli del Danubio, et inparticolare per teme del
detto Mechmet e di suo padre doppo la solevatione, che fecero ...
83 I. Gr~~, "Opis Klikog sandak~ s ove strane Velebita i Dinare iz godine 1572".,
Za_d~rska revqa V/4, 1956., 260. str.- ...tl su krani ratoborni i izvrsni vojnici, ali im fali
volm,ka naobra:zba (..) T~rci ih koriste kao pjeadiju i gone ih na provale u Dalmaciju,
diZUci Jednoga ih dvOJICu IZ kue, prema potrebi. Kad ih zovu idu od kue do kue i
p~ijet~ im da e nabiti na kolac, tko se ne odazove. Za tu slubu ne'daju im nikakvu nagradu
m placu.
84 V. Omai, nprilogpoznavanju teakog pokreta u Dalmacijiu Izdanje Historijskog
arhiva Split 7., Split, 1969., 148. str.
'
113

nepopravljiva sklonost k pljaki bila im je zajedniko obiljeje i zbog toga su


mnoge bitke s Turcima, ve gotovo dobivene, na kraju bile izgubljene, a u
mnogim ostalima spas je doao od redovite vojske. 85 Sve to ne bi trebalo bacati
preveliku sjenu na uobiajenu predodbu o naim ratnicima, jer su i europski
vojnici rezonirali otprilike jednako: ... vojnika plaa je bila skromna, plaanje
nesigurno, plijen je osiguravao vino, kocku, neku kienu cum, zlatom opiveno

odijelo sa perjanicom, jednog ili dva konja, jaanje poloaja u eti i izglede za
promaknue. Tatina, tenja za uicima i astohleplje razvilo se u opasno oboljenje
vojske. Ne jednom prokockan je uspjeh u nekoj bitci zbog toga to su se vojnici
prerano dali u pljakanje... 86
Za sve obveze koje su morali ispuniti seljaci pojedinog sela bio je pred
Turcima odgovoran seoski glavar ili knez (tako se 1575. spominje Nikola iz
Ljubitovice, katunar svih okolnih sela). 87 Obino bi to bili bolje stojei ljudi i
istaknutiji junaci. Bilo da se radilo o skupljanju svih onih poreza ili odlasku u rat,
knez se morao pobrinuti da se sve tono izvri. Kad bi dolo do kakvih nemira,
knezovi bi prvi bili pogubljeni kako bi to ustraila ostale i odvratilo ih od pobune.
U ratno vrijeme knezovi su morali biti na elu svojih seljana, tako da su u poetku
nosili naslov vojvode, a kasnije su pod utjecajem Turaka preuzeli titulu harambae. Voa veeg broja takvih naoruanih skupina diio se naslovom serdara.
U sastavu pomonih eta Zagorani su u poetku bili naoruani kopljima,
dugim noevima i buzdovanima, a tek kasnije, pri kraju XVI. st., poele su se
pojavljivati rijetke puke arkebuze. 88 Opremu je upotpunjavala pancir-koulja s
malom kacigom. Razumije se da su Turci bili mnogo bolje naoruani i preteito

su bili konjanici. U sluajevima veih turskih ratnih pohoda Zagora je sliila na


mravinjak u kojem~ se dobro vidjela visoka razina turske ratne organizacije.
Zahvaljujui Evliji Celebiju, znamo s koliko su umijea Turci probijali puteve
kroz gutare i ljuti kr da bi mogli prevui topove s kojima su opsjedali primorske
gradove:
Godine 1660. podigli su se Turci da plijene okolicu ibenika i Splita. Preko
Prologa i Sinja dola je vojska u Vrbu, gdje su ve prije>> ... trihiljade raje-erahora

sa konakijama i sjekirama prosjek/i tijesna i teko prohodna mjesta na topovskim


putovima koja su bila obrasla hrastovinom; kamenje su porazbijali i pretvorili u
prainu, a drvlje spalili.... Sve granje, trnje i bunje sasjekla je janjiarska sjekira pa
je zaas izgraen prostran drum. Poslije su svi topov~ komora, veliki atori i vojska
lako proli... . 89
S jednakim umijeem Turci su ureivali i izvore koji su im sluili za
napajanje sve silne marve koja je vukla ratnu opremu. S druge strane, bili su jo
temeljitiji u unitavanju kad se radilo o kranskim krajevima:

>>... i ovdje su hrabre drvosjee po/omile i sasjekle sve vinograde... 90


Od sredine XVII. st. Turci se vie nisu osjeali jedinim gospodarima
Zagore. Zanimljivo je kako su bili poeli razmiljati o tetnosti ratova, osjeajui
da im bojna srea okree lea. Tako Bosanac iz Soli (danas Tuzla) Muhamed
Hevaji Uskjufi pjeva:
.

>>.. .Je li slika bit se, robit,


po neviri si~ morit,
jedno drugom kue orit?

85 Da

se ova tvrdnja potkrijepi, dovoljno je navesti samo nekoliko primjera: Pn"/ikom


opsade Knina (1688.) graani Splita i Klisa bili su odreeni za penjanje na zidove, kako bi
odvratili panju Turaka; Turci su se povukli iza drngog pojasa pa su krajinici uli u grad i
dali se odmah u pljaku, nato su Turci u protunapadu natjerali ove u bijeg, to spreava
Cornaro (providur). Drugi primjer je poznati sluaj iz 1596. god. kad je prilikom pokuaja

razbijanja turske blokade Klisa, zbog istog razloga dolo do poraza.


86 G. Freytag, n. dj., 268. str. - ... Der Sold war beschieden, die Zahlung unsicher, die
Beute verhieB Wein, Spiel, eine schmucke Dime, ein gold verbrtimtes Kleid mit einem
Federbusch, ein oder zwei Pferde, die Aussicht auf grOssere Bedeutung in der Kompanie
und auf Avancement. Eitelkeit, Genu&ucht und Ehrgeiz entwickelten diese Sehnsucht
zu einer gefiihrlichen Krankheit der Heere. Mehr als einmal wurde der Erfolg einer
Schlacht dadurch vemichtet, dalJ die Soldaten sich zu friih der Pliinderung iiberlieBen ...
87 P. Andreis, Povijest grada Trogira II, Split, 1978., 391. str. - ... Le Ville in effetto
sono tredici, come si e discorso di sopra, ma uolendo separar Suchi Dol da Cosmaci che
e una med/esi/ma Villa, et inciuder Mitio e Lepenizze, che in realta sono nel Confin de
Sebenico, formana n/umer/o di 16 questi sinistri de Mariachi prouati da Traurini,
operama che l' anno 1575. Nicalo Cattunaro hab/itat/o aGliubitouizza, Capo de tutte le
Ville sud/et/te, si coligasse a toro nome corrisponder et far corrisponder essi Terratici e
regalie, cosi alla Com/muni/ta, come a particolar Patroni, et poco dopo uien laudata
l'obligat/io/ne da quelli di Bristiuizza, Dassine Doce, Triloque e Blizna ...
88 1. Grgi, Opis ... , 257. str.

114

Dosta se je zla inilo,


paski klalo i svinji/o
i bezumno jo kinji/o ...
Na alost, on ni sada ne nastupa kao ravnopravan sudionik, nego s visine,
naduto poruuje:

E. elebija, n. dj., str. 176.- 1660. god. podigli su se Turci da plijene okolicu
Sibenik
i Splita. Preko Prologa i Sinja dola je vojska u Vrbu (178. str.), gdje je ve ranije
11
tn hiljade raJe-erahora sa konakijama i sjekirama prosjekli tijesna i teko prohodna
mjesta na topovskim putovima koja su bila obrasla hrastovinom; kamenje su porazbijati
i .Pr~tvoril~ u prai!lu, a drvlje spalili.. .. Sve granje, trnje i bunje sasjekla je janjiarska
SJekira pa Je zaas Izgraen prostran drum (179. str.) Poslije su svi topovi, komora veliki
atori i voj sk~ l~k<? proli Odatle su stigli na brdo Musnik gdje je opustjelo hrvatsko selo.
Za osam sati stigli su u Suhu Vrbu, a (180. str.) odatle u Vrhpoljice ...
90 E. elebija, n. dj., 157. str.

89

11

115

Ja, kauri, vami velju:


hodte nami vi na viru ...

i tim stihom zavrava svaku kiticu.9<l Meutim, vrijeme turske premoi je


prolazilo, a i narodu je dogorjelo, i kad se pruila prva prilika, digao se da
protjera mrske ugnjetavae odakle su i doli. A Mleani su se, iako su odavno
znali za vojnike kvalitete Zagorana, i unato velikim poetnim uspjesima,
ustezali krenuti u konano osloboenje Zagore od Turaka. Unitavaka taktika
generala Foscola imala je za rezultat jo jednom veliku promjenu u sastavu
puanstva, jer se tek od tada poinju u veem broju doseljavati pravoslavci na
rubna zagorska podruja. Turci su znali da e im, ako nastupe bahato, Mleani
odstupiti skoro sve, pa su tako opet vratili Zagoru?1 Nerijetko su Mleani
ostavljali na cjedilu nae ljude, kojima nije preostalo nita nego da ustvrde:

Dud pusti Primorje Caru (tj. Sultanu); a budu se zakleo zakletvom, da ga


nee pustiti nikada, i budui odnio Misal na kom se kleo: to mi ostajemo kako riba
na ose/di, i to tije uzdanje u svakomu. 92
Strahote Kandijskog rata jo su se dugo zadrale u uspomeni ljudi, tako da
su se kasniji ratovi s Turcima inili mnogo lakima. Ovako E vlija opisuje jedan
krvavi sukob:
>> neprijatelj (krani)

je najposlije iziao iz peina i ponovo navalio na nas i


vodi pasje klanje. Prokletnici su ubili iz puaka preka stotinu naih junaka,
ali nai ratnici nisu obraali panju na taj nesretni sluaj, nego su i dalje puna dva
sata vodili borbu i kreevo uz poklik ''Allah, Allah!" i natjerali neprijatelja na
bjeanje. Od onolikih neprijatelja ni jedan nije mogao glavu spasiti. Mi smo odsjekli
510 glava i zarobili 40 ivih vojnika... << 93

poeo da

Iako su muenja i mrcvarenja bila svakodnevna pojava, zadanu rije su


drali kao svetinju i nai i Turci. Bratimljenja su se sklapala uz sljedee rijei:
>> Tvoja je vjera moja, a moja vjera je opet tvoja.
Je li?

Jest!...

90a

M. Hevaji Uskjufi, "Ja, kauri, vama velju", Pet stoljea hrvatske knjievnosti 10,

Zbornik stihova XVII.

stoljea,

Zagreb, 1967., 294. str.

V. Solitro, n. dj. ~ ... Sjetio sam se da se sve ovo dogaa zbog nae pretjerane
trpeljivosti i od jedne podlonosti, koja je nespojiva s naim dostojanstvom i s karakterom
ovih divljih razbojnika, naih neprijatelja,koji, to Republika vie pokazuje da izbjegava
uvrede, onamo misle da kod nas vlada velik strah i slabost ...
91

S. Zlatovi, "Kronaka o. Pavla ilobadovia", Starine 21, Zagreb, 1889. 108. str.
93
E. elebija, n. dj., 182. str.
92

116

Zatim bi meusobno liznuli krvi i time bi pobratimstvo bilo zakljueno do


kraja ivota jednog od pobratima? Junaci su se mjerili brojem dobivenih
megdana, a dvoboji su voeni sabljama i kopljima, jer puke nisu bile cijenjene
kao oruje za junake?5

3.2.2. Crkva i vjera


Crkvene i vjerske prilike bile su stalno na granici izdrljivosti, uz stalan strah
od Turaka. Za vrijeme Morejskog rata franjevac Stanii zabiljeio je u knjizi
sumartinskog samostana sljedee:
>> Kad

rajui se

sam g. 1716. bio u manastiru Zaostrogu kao diak na nauku, razgova-

o ondanjem ratu s pokojnim redovnikom fra Tomom Franiem, starcem

od 90 godina, on mi kroz pla govorio: Sinko moj, sad je rat, ali se sad ne podnose
velike muke i nevolje glada, patnje i progonstva kao to se je podnosilo u vrime
Kandijskoga rata. U ono vrime bialo se je po planinah i skrivalo se po piljah, i
vie puta morao sam razdiliti pogau misnicim ne od penice ili jema, nego od
sirka, i to ne do sitosti, nego da se uzdri dua u tilu ... 96

Jo je gore bilo fratrima na turskom podruju. Sam Bog je sauvao visovaki


samostan od ratnog unitenja. Samostan je bio jedini vjerski i
kulturni svjetionik za cijelo zagorsko podruje, jer se sveenici iz primorskih
gradova nikako nisu uspijevali odrati u tamonjim upama. Za razliku od njih,
fratri su unato svim progonima i zlostavljanjima ostajali uz svoj vjerni puk.
upska podjela iz pred turskog doba bila je posve izbrisana, tako da je za cijelog
alosnog turskog doba Zagora bila u sklopu samo dviju upa. Petropoljska je
obuhvaala podruje koje se protezalo od Mosea i ikole do Visoke i Blizne,
dok je u upu Zmina spadao sav istoni dio Zagore. Pri kraju XVII. st. dolo je
do sukoba izmeu franjevaca s Visovca i onih iz Rame glede nadlenosti nad
zagorskim upama. Naime, ramski fratri pratili su puk koji je postupno doseljavao iz Hercegovine u polu pusta sela muke okolice. Dogaalo se tako da budu
dvije upe u istome selu. Nakon prilinih trzavica, posebni povjerenik je uz
pomo zakletih svjedoka utvrdio podruje koje su pokrivali visovaki franjevci?'
Fratri su se kretali od sela do sela, krijui se od Turaka, i gdjekad bi prolo
i vie mjeseci dok bi ponovno doli u isto selo. Rijetke su bile crkve koje su se
sauvale u ratnom vihoru, a ni zvona nije bilo jer se njihov zvuk nije sviao
franjevaki

94

E. elebija, n. dj., 148. str.

95

P. Andreis, n. dj., 231. str. (pisano oko 1673. god.) - ... Bitke su se u ono vrijeme

(1570. god.) obiavale voditi kopljima, istonjakim krivim sabljama i palama, sve oruja
u kojima se oituje vrlina i hrabrost, to je pronalaskom puke iezlo ...
96 L. Kati, etiri priloga historiji grada Splita XVll i XVIII st.,
97 S.

Split, 1954., 88. str.

Zlatovi, Franovci..., 143. str.

117

Turcima. Puk je dolazio sluati svetu misu pa makar je za to katkad morao


propjeaiti i desetak kilometara, a obred se veinom odravao ispod kakva
hrasta ili, kao u Brtanovu, na oltaru napravljenom od steaka pod vedrim
nebom. U tim bi prigodama upnici znali krstiti i po desetak djece koja bi se
rodila nakon posljednjeg posjeta, a i vjenanja su bila brojna. Najtee je bilo kod
podjele bolesnikog pomazanja i pokopa, jer bi sveenik obino stizao prekasno.
Zahvaljujui upravo franjevcima, tim neumornim kranskim junacima, odralo
se katolianstvo u tom dijelu june Hrvatske. Mora se priznati da im je u tome
na ruku ila neprohodnosti besputnost Zagore. U tih sto ezdeset godina turskog
zuluma fratri su sauvali svoj puk, tako da se broj poturica u Zagori mogao
doslovce pobrojiti na prste dviju ruku, za razliku od susjedne Cetinske krajine,
gdje su muslimani nastavali itava sela.98 Istina je da je veina prijelaza na islam
bila dobrovoljna, a razloge tomu moemo nai u prividnoj bezizglednosti opstanka kranskih drava pred naletom Turaka, kao i u prilici za napredovanje
u sklopu osmanlijske drave. Svaki slavodobitno zavren rat bio je prigoda
Turcima da propagiraju svoje vrijednosti. Tako je i Hasan Kaimija u povodu
osvojenja Kandije godine 1669. poruivao:

"O vi Vlasi mletaki!


Oti e

vam Kandija.

Budite suanj turski,


kad vam ode Kandija.
(. .. )
udo ete kukati,
Turci e vas tuka ti,
otidoe dukati,
kad vam ode Kandija.
(... )
Zapovjedi Isukrst:
turite se, digni prst,

obori se na tle 'Rist,


kad vam ode Kandija .... 98u
Boe

sauvaj

ako bi Turci posumnjali da neki fratar pokuava vratiti u


katolianstvo kojeg poturenjaka. Slijedilo bi stavljanje na muke, ne samo
pojedinca nego i cijele samostanske zajednice. U najboljem sluaju proli bi uz
velike globe, ali moglo se dogoditi da zavre i na kolcu. 99
98

Vidi djela F. Spahe.

a H. Kairnija, "O vi Vlasi mletaki", Pet stoljea hrvatske knjievnosti 10, Zbornik
stihova XVII. stoljea, Zagreb, 1967., 298., 299. str.
99
S. Zlatovi,Franovci ... , 234. str.~ ... na samu sumnju daje koji redovnik sudjelovao
bjegu kog Turina ili Turkinje, da na kranskoj zemlji budu kreni, Turci kao bicsni
zapalili bi kapelu, zasunjili kapelana i na smrtne muke stavili, a njegova srea, ako bi ga
98

118

Neki od poturica samo bi se pretvarali da su primili islam, a zapravo bi i


dalje odravali vezu s kranima, kao u sluaju petorice brae iz okolice Klisa.
Luka, Vujica, Martin i Mate Miloevi, te potureni Ibrahim bili su upleteni u
klike zavjere, a kad su nai godine 1596. nakratko oslobodili Klis, Ibrahim se
odmah vratio na kransku vjeru. 100
Iz prvih turskih popisa znamo da su stari Zagorani veinom nosili narodna
imena, a od kranskih svetakih imena najea su bila Jure, Ivan i Ante. Poslije
Tridentskog koncila Katolika crkva propisala je po kalendaru koja se imena
mogu dati djetetu prilikom krtenja, pa je uskoro dolo do suprotne pojave i
ostalo je samo nekoliko narodnih imena u upotrebi. To se lijepo dade vidjeti iz
Knjige krtenih fra Bonaventure Biloglava koji je, u najgorem razdoblju, prije
Bekog rata, iao od sela do sela krtavaj ui, a katkad i pokapajui. Od narodnih
imena ostali su samo Boe, Stana, Cvita i slina (T XVI.).
Pred kraj turske vladavine, za vrijeme najveeg bezvlaa, nakon doseljenja
malog broja pravoslavaca, poinju kroz Zagoru krstariti kalueri. Oni su, kao i
obino, iskoritavali mrnju i nesnoljivost koju su Turci iskazivali prema katolikim sveenicima te su poeli navaljivati na zagorski puk da prijee na pravoslavlje. Zacijelo je ta njihova rabota bila uzela velikog maha, jer se glavari Suhog
Doca i okolnih sela ne bi bez razloga obraali ak Svetoj Stolici da ih od toga
zatiti:
... Isus i Marija. Mi Stipan Vojnovi, knez od Vojnovia, Matija Radeljkovi
knez od Vratkovia, Petar Bakovi knez od Suhog Doca i Labina odreeni i poslani

od svega puka i krana koji su u Suhom Docu, u Labinu, u Bristivici, u Bliznjoj,


u Praputnici i u Podluju, utei se na ime svega puka i prikazati svetoj crkvi nae
potribe duhovne, kako je istina i nee se inako nai, nego kako je ovdi opisano, to
jest da nemremo za vee uzroka drati medu nami kapelana popa:
J. Zato smo esto napastovani od paara grkog, i da nas fratri ne brane
svojimi privilegiji, koje imadu od cara davno bismo bili po papu podloni reenom
koja privilegija neima du popi

paaru

2. Kada nas Turci pritisnuglobami i avganijami popovi nas ostave i bie, a mi


ostajemo bez pastira

3. Mi

iemo

naim imanjem na pau u tursku zemlju etiri dni hoda daleko,

gdi popi doi nesmiju


4. Kad bi Turci znali, da meu nami stoje ljudi iz drugog vladanja, bili bismo
i mi i oni na kolju, a naa dobra u begluk, zato emo pri ostavit nae zemlje i odavle
otit~ ali e iskati Turci uzrok, i zato mora biti smutnja i nemir obenski.

kransko milosrdje za veliki novac muka i smrti oslobodilo. tije se u fojnikoj kro~ici u

Livnu: "1635. Sulejmanpaa teko oglobi manastir fojniki s potvore, da su fratn potureno dite arapovia opet priveli na kranstvo i mnogo alosti podnie fratri u to
. ... "
vnme
!OO J. N. Tomi, Grad Klis u 1596. godini, Beograd, 1908., 93.-97. str.

119

Zato molimo vaa gospodstva previsoka, da nas u taki nemir nezaputate, ~go
da stojima i da smo, kaka i dosad slueni bijasmo od redovnika dobro 1 poteno, 1 bez
tete slueni i sad i post~ i ljubima njihove svete noge. Dne 8. kolovoza 1682. 101
3.2.3. Trgovci (i hajduci)
Osim Turaka haralija te fratara s Visovca, jedino su jo trgovci prolazili
kroz Zagoru. Unato svim ratovima, trgovina nikad nije zamrla. Glavni putov~
ili su preko Konjevrata u Drni, te preko Dicma u Sinj i dal)': u Bo~nu. Trgo~.ci
su se veinom drali u veim skupinama da bi se lake obranih od hajduka, kOJih
nikad nije manjkalo u okolnim umama. Konji, mazge i magarci bili su jedina
prijevozna sredstva koja su m?gla svladati jadne P';'to~e to su povezivali spomenute gradove i tako je ostalo JO dugo nakon prot]envanp Turaka; Trg?val~ ~~
i na malo, i to veinom na dane pojedinih svetaca, kad su se odrzavah vec1 Ih
manji >>derneci i >>pazark Jo od davnina bio je poznat pazar na Malu Gospu
u Solinu, ali bilo ih je i po drugi~ ~jes.tima, kao~~~ pri~jer ':' Bidn!~, gdje ga
spominju jo u prvim turskim popiSima IZ XVI. st. Trogirani su poceh trgovati
. l'1 u o ko lna mJes
. t a, 103 a s vremes novopridolim Zagoranima netom su ovt. stig
nom se to ustalilo pa su seljaci donosili na prodaju sir, meso, ito, med, vunu,
sukance, vosak i ~stalo, a kupovali su ulje, zaine, vino, sukno, bakar, eer i
najvie od svega sol, koja je bila od iznimne vanosti kod uzgoja stoke. Samc;?d
soli ibenska je blagajna dobivala 4640 dukata na godinu. 104 Kronina nestas1ca
itarica svih vrsta najvie se ublaavala kupovinom kod Zagorana (kako kae G.
B. Giustinian godine 1553., ibenik ima ita samo za 6 mjeseci, a slino je i u
Trogiru, koji iz okolnih plodnih dolina pribavlja lijepu penicu).
Ope siromatvo, kojega u to doba nije b~o potede~ o ni Pri~orje, tje~alo
je ljude da i protiv odredaba vlasti trguju na SVOJU ruku. Kastelani su cesto kr1~om
ili preko Kozjaka, da obave kakav sit_,an posao sa Zagorani~a. Vlast! su too~tro
kanjavale, zbog opasnosti od prenosenp zaraze, ah ljudi niSu previe ha)ah za
to. Katelani su sa Zagoranima najvie trgovali vinom, itom i stokom, 1 to se
odvijalo na obostrano zadovo~jstvo, dal~k? od o!ju turskih .ili ~leta~ bi~a. 105
Vie od dravne vlasti trgovci su se bojah broJnih razbOJnikih druzma koje su
harale Zagorom. Tako je neke Trogirane, iako su bili u grupi, opljakao Azaklija,

S. Zlatovi, Franovci. .. , 170. str.


10 F. Spaho, Splitsko zalee ... , 49. str.
103p, Andreis, n. dj., 213. str.- ... Knezje ciljao na odvraanje mnogih ~~kidanja.~
naredio je svojom odlukom od ll. svibnja 1526. god. da kala tar bude uteg koJI se sastOJI
od 11 mletakih libara,( ... ) Morlaci podanici Turinovi, uvozili su u Trogir SVOJU robu,
koja se ponajvie donosila ut~re; ali, da bi izbjegli namet mjeraa, bili su uveli na tetu
101

onih sluba zloupotrebu prodaJe odoka.


104 G. Novak, Mar/oci ... , 588., 591. str.
105 V. Omai, "Prilog poznavanju teakog pokreta u Dalmaciji Izdanje Historijskog arhiva Split 7., Split, 1969., 147. str.
1
\

120

vojvoda klikog sandaka. On ih je iznenadio l. kolovoza 1588. dok su prolazili


pokraj seoske lokve u Dugobabama. 106 Jo gore su stradavali samci, koji su
trgovali potajice. alosna je istina da su trgovci katkad gubili glavu upravo od
pastira na koje bi se namjerili putem, koji bi zamijetili debelu kesu s novcem
zaraenim od trgovine. Medu razbojnicima naroito su se isticali neki Hasan-beg, te Ahmet Perkovi, koji je godine 1676. doekao ispod Malake nekog
Petra Maina i tako ga pretukao daje ovaj uskoro umro. Napadao je i pljakao
i narednih godina, sve dok se nije namjerio na junakog Doanina Petra Radia
zvanog are, koji ga je pogubio u dvoboju. Ivana Vuletina spasio je od sigurne
smrti Toma Lali iz O gorja. Vuletina su, naime, uhvatila tri Turina i nakon to
su ga pretukli, htjeli su ga ubiti, ali kad im je Toma ponudio svoje govedo u
zamjenu za Ivana, oni su ga pustili. Hasan-beg je, takoer u Radoiu, u T ep loj
dragi, 9. kolovoza godine 1680., presreo Pavla Baria i Silvestra Sarajinova Sanu
i, ubivi ih, oteo im dva konja s ormom, dva maa, dva barila vina i jo neke stvari.
Ni drugi nisu bolje prolazili, pa su tako g_odine 1682. po Boiu Mahmut i Svirac
Slavii oteli u Radoiu Mati Strmiu Caletiu etiri velika vola. 107
Zna se da su Katelani obraivali zemlje iza >>Grede<< (pritom su oni iz
Katel Starog ili najee u Radoi, a oni iz Lukia u Vuivicu 108 ). To nije bilo
nita manje opasno od trgovanja. Kad je Mate Fratriev na Dan mrtvih godine
1682. iao orati u Vuivicu, presreli su ga tri Turina iz druine Arslan-bega
Kositerovia. Vezali su ga, uzeli mu konja, volove, novac i alat i, to je najgore,
odveli su mu sina Ivana. Iako je Mate u potrazi za sinom obiao sve od Like do
Banje Luke, nije ga pronaao, tako da se ojaen vratio kui.

3.2.4. Putnici (i pijuni)


Ratna zbivanja dovela su u Zagoru i brojne vojnike plaenike iz r!'znih
zemalja Europe i Azije. Bilo je tu i Nijemaca, jo od doba Petra Kruia, pa Skota
i Talijana, dok su Turci dovlaili jo egzotinije vojnike, od Tatara do Crnaca.
Razmjerno rijetki bili su ostali putnici namjernici koje bi put doveo u Zagoru.
Veinom su to opet bili biskupski vizitatori koji su ili dalje u Bosnu, a po broju
su ih jedino premaivali lanovi mnogobrojnih pregovarakih izaslanstava. U
jednom su bili i ibenani Frane Butrii i Ivan Divni, koji su ostavili opis
svojega puta od ibenika do Drnia. 109 Od vizitatora valja spomenuti Atanazija
106

p. Andreis, Povijest ... II, 249. str. - ... al primo d'Agosta vennero huomini sudditi
di Trati passandocon sue somme et mercantie la fiumara di Dugobaba, Asachlia, voyuoda
del Sanzaco di Clissa, gli assalt6 ammazzandone uno d'una archibuggiata et ferrindone
un'altro, rubbando le lora robbe, insieme con cinque caualli et doi ronzini, ...
107 M. Peroj evi, 11 lZ arhiva Slade-ilovi 11 , Bullettino di a. e s. d., XXVII, Split, 1904.
108
v. Omai, Prilog.. ,170. str.- ... Nota, che or Castellani arana anche terre di la da
monti, massime quelli di C. Vecchio a Radosich (campagna da tre secoli di ragi one de'
Cippici) e quelli di Castel Vitturi a Vuciviza, come anche quelli di Castel Novo, e Stafileo
in altri Luoghi, ...
109
F. Raki, Starine XIV, Zagreb, 1882., 191.-195. str.

121

Jurjevia

te Pavla iz Rovinja. Nerijetko su njihova izvjea bila i izvor za


upoznavanje opeg pa tako i vojnog stanja turske vlasti u Zagori. Iz Jurjevieva
izvjea mogao se doznati broj i vrsta topova po turskim utvrdama uokolo
Zagore, kao i broj vojnika u posadi.11 Meu rijetkim avanturistima bio je
engleski vitez Henry Blun t, koji je proao preko Klisa i Dicma na putu u Sarajevo
nedugo poslije Kandijskog rata. Kao stranca najvie ga je zaprepastio opseg
ratnih razaranja za koje su najvie krivnje snosili ov31j put ne Turci, nego upravo
Mleani. 111 Od Turaka imamo svjedoenje Evlije Celebija, i to tek iz doba kad
su Turci poeli malaksavati. Kao pravovjernom<< Turinu najvei uitak mu je
bilo opisivanje turskog razaranja i unitavanja kaurskih<< sela:
... Prvo smo s vojskom cijelog bosanskog ejaleta proli ispod Klisa harajui,
zatim oplijenili varo primorskog grada Splita i muslimanskim sjekirama sasjekli
sve njegove vinograde i ba~e. Iza toga smo opustoili i poharali sav njihov posjed
Marine i Rine do grada Sibenika. Muslimanske gazije su zarobile etiri hiljade
odabranog robija i sa zemljom sravni/e jo mnoge okolne gradove. Odatle smo
plijenei desno i lijevo, za dvadeset dana prodrli pod grad Zadar... "
(Vidi biljeku 69.)

3.3. IMENIK OSOBA KOJE SE SPOMINJU U PISANIM IZVORIMA U


OVOM RAZDOBUU
(imena oznaena zvjezdicom nisu bila potpuno jasna osobe oznaene sa S
prese lile su.u Solin; os?be ozna~ne sa << preselile su~ ibenik; osobe iz godine
1630. oznacene ZVjezdtcom protjerane su sa svojih imanja)

"SYTNICH" (vjerojatno sadanje Sitno)


Stipan Lui
Toma Nikoli
Milo Vukainovi
Ivan Boidarovi
Vukman Rajevi
Mato Ivanovi
Juraj Dragievi
Pava! Ivanovi
Stipan Mratinovi
imun Milunovi
Stipan Brajkovi
Antal Milunovi
Marko Salkovi
Petar Mihovilovi
Juraj Salkovi

1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.

"CHOTORAGNA" (nepoznato selo u blizini Sratoka)


Ivan Radoevi
1579.
Matko Pavlovi
1579.
"Bilof' Mustapi, Turin
1579.
"KONTURAINA" (moda gore spomenuta "Chotoragna") i "STRANOG"
(vjerojatno Sratok)
110

M. N. Batini, StarineXYII, Zagreb, 1885., Njekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj

povijesti, 139., 140. str. ~ ... 1. Clissa, che e loco murata e di centa case in circa, ha tre pezzi
d'artigliaria grossa et alcune poche di minuta, che sono cinque os sei( ... ) 4. Koziak e
luoco murata picciolo, che non ha quasi altro che una guardiola; pero vi si numerano
trenta buoni soldati (... ) 9. Dernis, Citta murata, ( ... )Vi sono dentro quattro o cinque

pezzi d'artigliaria minuta ...


111

122

H. Blunt,Morgenlandische Re ise des Ritters Blunt, Helmstadt, 1687, 157. str.

Grgur
Milosav
Marko
Martin
Andrija
Ivan

1550. Vukosavov sin


1550. Radom i lov sin
1550. Ivanov* sin
1550. Ivanov* sin
1550. Mihovilov sin
1550. Radin sin
123

Ivani

1550. Vukiev sin

SRATOK (BOGDANOVI!)
Matija Brazrojevi
Jakov Radmilovi
Mihovil J uri ili Skovari
Petar Nikoli ili Stovai
Matko Juri ili Stovai

1579.
1579.
1579.
1579.
1579.

KLAD NJICE
Stipan
Mate
Grgur
Nikola
Ivan
Lalica
Jurina
Vukdrag
Milo
Petar ilovi
Petar Mihovilovi
Pava! ilovi
Mihovio Boidarovi
Bartul Loki (Lochich)
Vukdrag Ili
Miljko Loki
Maks (Max) Ili
Grgo Radelji
Grgur Ili
Toma Ivanovi

Martin Matijevi
Raden Loki
Nikola Martinovi

1550. Vukiev sin


1550. Jakovljev sin
1550. Brankov sin
1550. Vuetin sin
1550. Grgurev sin
1550. Markov sin
1550. Radosavov sin
1550. Ilijin sin
1550. Sekuloviev sin
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.

DIVOJEVII ili ZAGORIANE

Ivan Pari
Dragi imanovi

124

1579.
1579.

Petar Radonji
Marko Grubii
Nikola Pasjakovi
Stipan Plazonji
J adre Pasjakovi
Juraj Plazonji
Anti Grubii

Nikola Grubii
Antu! Grubii

1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.

TROLOKVE s Temiljem (moda dananje Seline)


Jakov
1550. Verasavov sin
Petar
1550. Dragiev sin
Ivani
1550. Dragiev sin
Martin
1550. Grgurev sin
Jako*
1550. Putiin sin
Mate*
1550. Stipanov sin
Jurko
1550. Radovanov sin
Nikola Jureti*
1550. iz Temilja
Juraj
1550. Radovanov sin
Nikola
1550. Putiiev sin
Toma
1550. Pavlov sin
Nikola Bai
1579.
Martin Grgurevi
1579.
Jakov Bai
1579.
Paval Ivanievi
1579.
Paval Bai

Mihovio Petrovi
Grgur Petrovi
Lucija udovica
Toma Milankovi
Jadre Domazi
Jure Bai
Ivan Bai
Pave Markovi
Bla Bai

j;

ll
ill

1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1630.
1630.
1630.
1630.
125

Mihovil Ljubii
Grubia Ljubii
Ivan Bai
Mihovil Kovaevi
Vid Kovaevi

1630.
1630.
1630.
1630.
1630.

ZBII (sada dio Labina)


Popovii
11

Nikola Nauchichich
Grgur Fauro"
Pave Grubii

11

11

Radi

BO RAJA
Mihovio (Mihovio) Ivanovi
Martin Gali
Hodak (Hodach) Gali
Grgur Doganovi (Dognanovi?)
BLI ZNA
Grgur Lui
Ivan Ivanovi
Nikola Razojevi
Vuk Milovi
Mate Gali
Boe Pletkov
Tomica Ostani (Ostanich)
Mihovil Stani
Mate Bulj ko (Buglcho)

1530.
1630.*
1630.*
1630.*
1630.*

Toma Krckovi

1579.

Vrsajko Krckovi (Cherzchovich)

1579.

Luka Markovi
Ostoja Markovi

1579.
1579.

Martin Markovi

1579.

Juraj Radivojevi
Vugdrag Markovi

1579.

imun Nebrilovi

1579.

Bogoje Radovanovi

1579.

J akov Markovi

1579.

Petar Radivojevi

1579.

UUBITOVICA (s Lepenicom 1550.)


1579.
1579.
1579.
1579.

Petar

1550. Dragiev sin

Toma
Jako*

1550. Radojev sin

Radoje*

1550. Mijakov sin


1550. Mrdein sin*

1550. Radojev sin

Berisav
Ivan
1579.
1579.
1579.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.

1550. Radoslavov* sin

Malko
Radoje Ivanovi

1579.

Pava! Pribisavi

1579.

Bartul Radonji

1579.

Mihovil Brljevi

1579.

Luka Radojevi

1579.

Grgur Petrovi

1579.

Ivan Sablji

1579.

Nikola
Vrsajko
Juraj
Marko Kozarii
126

1550. Radovanov sin


1550. Pavin sin
1550. Markov sin
1550. Miloev sin
1579.

1550. Jurkov sin

Vukelja Pavlovi

1579.

Luka Falijsich
Dujam Falijsich
Jakov Katunar
Pave Knezovi
Mate Mrdea (Mardessa)
Lovre Falisijch

1630.

11

UTO Rl
Rugoje

1579.

11

11

11

11

11

1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
127

PRAPATNICA
Matija
Tonko
Vukman
Jakov
Petar
Mrajko?
Pava!*
Bla
Juraj*
Vukosav
Marko
Grgur
Grgur Matijevi
Vujica Jurjevi
Marko Vukosavi
Jadre Lijai
Mihovio Lakonovi (Jakovovi)
Martin Vukmanovi
Ivan Pavleni
Mita(r) Buljkori
Luka Petrovi
Ivko Buljkori
Mihovil Ivanovi
Katarina udovica
Bartul Jm:jevi
Stipan Vukosalji
Ivan Mikuli
Mileta 11 Selendenovich 11
Stipan Mihovilovi
Marko Marcih 11
Jure MiJatovi
Ilija MiJatovi
Bartul aleti
Ilija aleti
Pero Mrmi (Marmich)
11

128

1550. Blaev sin


1550. Pavlov sin
1550. lvaniev sin
1550. Radojev sin
1550, Vukomilov sin
1550. Petrov sin
1550. Milkov sin
1550. Grgurev sin
1550. #ov sin
1550. Milobradov sin
1550. Lukin sin
1550. Stipanov sin
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.

Radosav Mrmi
Cvitko Pavii
Marko Raji

1630.
1630.
1630.

BRISTIVICA
Mikula Hrastovai
l lija Martinovi
lvani Bilosavi
Jakov Radekovi
Luka Rajevi
.l uraj Jurjevi
Mikula Miloevi
Matko J akojevi
V ranko Jakovovi (laconovi ch)
Martin Gluje (Gluhie)
Pave Vukanjkovi
Stipan Krni
Martin Radeljkovi
Tadija Radeljkovi
Peria Hodakov
Marko Durakov
Vujica udina
Mate Divni
Ilija Marinkov
Vujica Hrastovai
Mate Radeljkovi

1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1673.

RASTOVAC
Milan Novakovi
Grgur Stipanovi
Jadre Ivani
Petar Pitei (Bytesich)
Lovre Ivanovi
Bartul Pavkovi
Lovre Pavkovi
Ivan Vukovi (Vuconich)

1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
129

MITLO
Ivan Milkovi
Pava! Dragii (Draglisich)
Juraj Ivanovi
Vuina Plotkovi

Luka Stani
Ivan Stani

1579.
1579.
1579.
1579.
1579.
1579.

VRATKOVII*

Matija Radeljkovi

1682. knez

PRGOMET
Marin Radeljkovi
Pave Trobrad
Stipan Nenadi

1620.
1630. *
1630. *

VRACA (sada dio Segeta Gornjeg)


Ivan Sodin

1630.

OPOR
Marko
Marko
Vukas
Vid Vlaji

1550. Jurjev sin


1550. Blaev sin
1550. Pavlov sin
1630.

DASINI DOCI (sada dio Segeta Gornjeg)


imun Pitei
Ivan Pitei
Pero Pitei
Ivan Markoj evi

1630.
1630.
1630.
1630.

SUHI DOLAC
Mihovil
Ivan
Mili a
Radosav

1550. Radin sin


1550. Matijaev sin
1550. imunov sin
1550. Dragiev sin

130

Ivan
Marko Radi
11
Drazizza n Radi
Ivan Viicin (Vicizin)
Svetin Radi
Stipan Veselii
lvan Ankovi
Milo Jelini (Gelinich)
Martin Radi
Boe Vujiin
Petar Bakovi
Jakov Bakovi
Luka Bakovi
Ivan Gizdi
Petar Radi
Ivan Bakovi (Baco ... )

1550. Jeliiev sin


1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1682. knez
1688.s
1688.s
1679.
1679.
1679.

KOSMAI (sada dio Suhog Doca oko lokve Kosma)


Boe Jerkovi (Cercovich)
1630.
Mate Jerkovi
1630.
Dujam Rakovi
1630.
Antu! Rakovi
1630.
Filip Rakovi
1630.
Boe Kuluzovi
1630.
Jure Lalija
1630.

LABIN (sa Sinokosom)


Vukdrag
Petar
Jako*
Marko
Marua?
Milosav
Nikola
Pava!*
Martin

1550. Ivanov sin


1550. Martinov sin
1550. Brkiev sin
1550. Radojev sin
1550. Radojev sin
1550. Ivanov sin
1550. Ivkov sin
1550. #ov sin
1550. Pavkov sin
131

Budia
Jako*
Mili a
Mate*
Ivan Papi
Boe Ivkovi (Gucovich)
Pave Maljkovi
Andrija Maljkovi
J a kov Maljkovi
Radoje "Marsich (Martich )"
Milo Giljanovi (Ghignalovich)
Luka Giljanovi
11

Andrija Marsich

11

Raanja Giljanovi

1550. #ov sin


1550. Jurkov sin
1550. Piriviev? sin
1550. Herakov sin
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.
1630.

RADOI

Alija Ilij azov*


Mate Vlastelica
Cvitko Milankovi
Vicko Zalinovi
Marko Rakojevi
Jure Zalinovi
Ilija ukovi (Chiucovich)
Jure Dobromanovi
Ilija Suhnovi
Mihovil Caraobrezovi (Zaraobrezovich)
Pero Vlaji
Juria Rak

1550.
1630.
1630.
1630.*
1630.*
1630. *
1630.*
1630.*
1630.*
1630.
1630.
1630.*

UEU (sada lokva zapadno od zaseoka irlia)


Vrsa
1550. Petrov sin
Petar
1550. Ivanov sin
VOJNOVI!*

Stipan Vojnovi
132

1682.knez

VUIVICA

Ilija Boljatov

1676.

LEEVICA s UB LIMA

Jakov,

1550. Bartulov* sin

Radoje,

1550. Vukilin sin

Vuki,

1550. Ivanov sin

Jakov,

1550. Ivanov sin

Polain?

1550. Mihovil ov sin

PAKOTANI*
*Mihovil

1550. sin Radoja Vuhia, knez

Toma

1550. Radiin sin

Radosav

1550. Milu tinov sin

*Paval*

1550. sin Radoja Vuhia

*Jakov

1550. Jurjev sin

*Stipan

1550. Petrov sin

*Ivan

1550. Boidarev sin

BRANICE (vjerojatno Boranica po Boraji)


Sladi

1550. Brajanov sin

Jurko

1550. Radiin sin

MILEEVO ili MILOEVO*


Milo

1550. Mihovilov sin

Pava!*

1550. Markov sin

Ivan

1550. Marinov sin

Grgur

1550. Matijaev sin

Ivan

1550. Jurjev sin

Marko

1550. Radiin sin

Ivan

1550. Radiin sin

Vasil

1550. Milunov sin

Mate*

1550. Milu tinov sin

133

ZLOPOUE* (moda Zlonjive izmeu Boraje i Ljubitovice)


Poljan
1550. Ivanov sin
Mate
1550. Radiin sin

Sui

Vuli

1616. ks
1616.ks
1616.ks

PODINE

BRNJICA
Marelja
Radak

1550. Radovanov sin


1550. Ivkov sin

#
Grgur
Luka
Nikola
Radojica

1550. Pavlov sin


1550. Radeljanov sin
1550. Grubiin sin
1550. Lukin sin
1550. Markov sin

Marko

1550. Plaviev sin


1550. Ivaniev sin

IVANIEVI*

Ivan

Grgurevi

POKROVNIK
Dragoje
Toma
Radibrad
Pava!*
Ostoja
Radin
Juraj*
Milain J uri i
Vukman Cetinjanin
Dabravi

Husein
Luli

Mukrukopi
Radakovi
Rajkovi
Sinobadovi

St ili
134

GORI
Ivanko
Jako*
Jure*

VRSNO
Dragi

Vlatkovi

1589.

1550. Radibradov sin


1550. sin dolice
1550. Poljankov sin
1550. Bariin* sin
1550. Ivanov* sin
1550. Radojin. sin
1550. sin dolice
1587.
1616.ks
1616. ks
1616. ks
1616.ks
1616.ks
1616.ks
1616.ks
1616. ks
1616.ks

SITNO
Petar Rilii
Radica
Lajko
Stipan
Grgur
Ivan
Ivan
imun
Pava!*
Milan Kotlovi
Vukain
Stipan

1550. Radakov sin


1550. Radojev sin
1550. Smoljanov sin

Martin
Stipan Rai (Rachich)

1519. ks
1550. Radovanov sin
1550. Radovan ov sin
1550. Miloradov sin
1550. Radojin. sin
1550. Ivaniev sin
1550. Boidarev sin
1550. Markov sin
1550. Mihovilov sin
1550. otiao
1550. Radovanov sin
1550. Radovev sin
1550. Vukosav. sin
1550. Milojev sin
1550. Rujiev? sin
1582.

SLIVNO
Vudrag Radojevi

1581.

BRTANOVO
Stipan

1550. Mihovilov sin

Vuki
Vuki

135

Ivan
Grgur ii
Vidosava V rvilova
DUGO BABE
Dragoj e
Juraj
Vuk
Hasan

----- Barievi
NISKO
Ivan

1550. Dinoliev* sin


1662. s
1679.

1550. Bogunov sin


1550. Dragiev sin
1550. Ivkov sin
1550. Huseinov sin
1653. s

*Ivan
*Andrija
*Pava!*
*Luka

1550. Radojev sin


1550. Markov sin
1550. Bartulov* sin
1550. Bratiev sin
1550. Ivanov sin
1550. Bartulov* sin
1550. Jurjev sin
1550. Jurjev sin
1550. Milovev sin
1550. Milanov sin
1550. Dragiin sin
1550. Stipanov sin

"VITO" (vjerojatno Vinovo)


Pava
Radoje
Mihovil
Vukdrag
imun
Bartul
Ruko
Martin
Stipan
Bartul

1550. Vidkov sin


1550. Jurjev sin
1550. Milosavov sin
1550. Vukmanov sin
1550. Ivanov sin
1550. Vue tin sin
1550. Dragojev sin
1550. Jurjev sin
1550. nekad posjednik Banove poljane
1550. Markov sin

Dragi

Toma*

Jako*
Mihovil
Mate
Pla?
Ivan

136

11

BRBIn

Stipan
Juraj
Jako*
Branko
Juraj
Ivan
Brajan
Radoje
Juraj
Toma
Pava!*
Rogo?
Jako*
Vukdrag
Juraj
Ivan
Pava!*
Marko
Radoje
Stipan

1550. Lukin sin


1550. Radovan ov sin
1550. Mihajlov sin
1550. Nikin sin
1550. Martinov sin
1550. Tomin sin
1550. Kuliev sin
1550. Vukiev sin
1550. Radojin sin
1550. Vladosavov sin
1550. Ivanov sin
1550. Ivanov sin
1550. Vukainov sin
1550. Vukiin sin
1550. Markov sin
1550. Pavlov* sin
1550. Tomiin* sin
1550. Milanov sin
1550. Miluniev sin
1550. Martinov sin

ESTINICA (sada lokva na Treanici)


Ivani
Vukain
Radovan
Radica Radojin
Ilija
!skender
Marko
Mate*

1550. Radenkov sin


1550. Radovanov sin
1550. Milinov sin
1550.
1550. Ivanov sin
1550. Radkov sin
1550. Ivaniev sin
1550. Milanov sin

UNEI s PODUMCIMA ("Kui i Zvanian s Lokvama")

Vukosav
Radoje
arko

1550. Ivanov sin


1550. B(foniev sin
Radojev sin
137

Ivko
Mili a
Ivan
Ivan
Obrad
Paval*
Milobrad
Marko
Vukdrag Ivanov
Radoje
Nikola
Boiko

Petar
Ivan
Radoje*
Vukdrag
Vukmir
Vladosav
Matija
Radosav
Radoje
Radica
Radica
Vukosav
emso
Vukdrag
Radosav

1550. Marojev sin


1550. Ivanov sin
1550. Vukainov sin
1550. Dragojev sin
1550. Radojev sin
1550. Duboniev? sin
1550. Vladkov sin
1550. Vladkov sin
1550.
1550. Ivanov sin
1550. Ivanov sin
1550. Markov sin
1550. Ivkov sin
1550. Vukmanov sin
1550. Vukmanov sin
1550. Vukiev sin
1550. Vukosav. sin
1550. Ivkov sin
1550. Vladkov sin
1550. Vladiin* sin
1550. Ivaniev sin
1550. Maruniev sin
1550. Vukiev sin
1550. Bilotiniev* sin
1550. Kasimov sin
1550. Ivaniev sin
1550. Maruniev sin

"UUBOINA s PREMETNIM" (vjerojatno predjeli Ljube i Pometeno brdo)


Radosav Radojinov
1550.
Ivan
1550. Radojinov sin
Marko
1550. Radovanov sin
Pava!*
1550. Matejev sin
Vukdrag
1550. Vranev? sin
Boja
1550. Radojev sin
Radojina
1550. Jurjev sin
138

Dragia
Dragia
NEVEST sa CEROM
Toma
Vukain
Pava!*
Radoje

1550. Radiin sin


1550. Vukosav. sin

Radojina
Husein
Hasan
Pava!*
Cvjetko Ninevi
Petar Stoslavi

1550. Dragiev sin


1550. Prelanov* sin
1550. Radojev sin
1550. Prelanov* sin
1550. Radanov sin
1550. #ov sin,
1550. Vukainov sin
1550. Radosav. sin
1550. Markov sin
1550. Ivanov sin
1550. Grubiin sin
1550. Radosavov sin
1550. Markov sin
1550. Vukimirov sin
1550. Radosavov sin
1550. Ivaniev sin
1550. Rukov sin
1550. Ivanov sin
1550. Milinov sin
1550. Ivanov sin
1550. #ov sin
1550. Vladisavov sin
1550. Vukdragov sin
1550. Abdulahov sin
1550. Ruviev sin
1596.ks
1617.ks

PLANJANI
Mihovil
Juraj
Martin

1550. Antolov sin


1550. Markiin* sin
1550. Ivkov sin

Vuki

Jakov
Radoje
Mihajlo*
Mihovil
Bartul*
Ivan
Ivan*
Petar
Mika*

Marko
Grgur
Mate*
Luka
Mate*
Paval*
11

Vulko"

139

Grgur
Vu koje
Lipoj evi
Pava!*
Grgur

1550. Radojev sin


1550. Vladisavov sin
1550. otiao
1550.
1550. Pavlov sin

LEGATOVI (moda okolica dananjih Lagatoria)


Ivanovi
Jurjevi

1610. ks
1610. ks

Juraj
Mate*
Ivan*
Martin
Luka
Milan
Martin
Radoje
Juraj
11

VISOKA
Mihovil
Dragi

Juraj
Mate*
imun Drai
KOPRNO
Stipan
Luka
Petar
Juraj
Radosav
Vukdrag Milobradov

1550. Luliev sin,


1550. Markov sin,
1550. Luliev sin,
1550. Lu !iev sin,
1679.

1550. Boginov sin


1550. Antunov sin
1550. Ivanov sin
1550. Draiev sin
1550. Stipanov sin
1550.

"TRENJEVICA" (moda brdo Tritenica kod Trolokava)


Jakov
1550. Dragiev sin
Radica
1550. Divniev sin
Gale*
1550. Milanov sin
Jakov
1550. Ivanov sin
Nikola
1550. Radojev sin
Ivan
1550. Divniev sin
Andrija
1550. Grgurov sin
"KOVAI" (moda dio itnia)

Juraj
140

1550. Petrov sin

1550. Mrkin sin


1550. Radojev sin
1550. Radmanov sin
1550. Marojev sin
1550. Pavlov sin
1550. #ov sin
1550. Grgurev sin
1550. irojev sin
1550. Radovanov sin

PTIARt1

Gruj ia
Stipan
Toma

1550. Radovan ov sin


1550. Pavlov sin
1550. Radiin sin
1550. Mihovilov sin

"ZABLATJE"
Jako*
Juraj

1550. Radojev sin


1550. Vukov sin

Marine?

nSKUTEn
Petar
Toma
Mate*
Vuka
Ivani
Jurica

1550. Bosiev? sin


1550. Brankov sin
1550. Stipanov sin
1550. Glumev sin
1550. Radojin. sin
1550. Berisavov, sin

"PRETISNI CA" (moda Prteni, sada dio U neia)


Radica
1550. Nikolin sin
Radosav
1550. Lukin sin
Marko
1550. Ivaniev sin
Stipan
1550. Nikolin* sin
Ivan
1550. Petrov sin
Radoje
1550. Ivkov sin
Mile
1550. Ivanov sin
141

Vukoje
Radoje*
Luka
Stipan
Ivan
OGORJE
Alija*
imun
Juraj
Juraj
Vukdajica?
Ivan
Grgur
Juraj
Stipan
Matija
Petar
Radica
Ivani
Antun
Ilija
Sladi

Radica
Marko
Juraj*
Jurko
Matija
Nikola
Juraj Uskok
Poljan
Juraj
Matija
Jakov
Ivan
Martin Buli
142

1550. Markiin* sin


1550. Petrov sin
1550. Ivanov sin
1550. Mihovilov sin
1550. Petrov sin

1550. Bartulov sin


1550. Ivanov sin
1550. Godin ov sin
1550. Vukilin sin
1550. Ivanov sin
1550. Markov sin
1550. Jurinin sin
1550. Radinov sin
1550. Markov sin
1550. #ov sin
1550. Stipanov sin
1550. Budeviev? sin
1550. Radojev sin
1550. Ivanov sin
1550. Radin sin
1550. Brajanov sin
1550. Radiin sin
1550. Vukainov sin
1550. Martinov sin
1550. Radiin sin
1550. Plein* sin
1550. Martinov sin
1550.
1550. Kulinov sin
1550. Stipanov sin
1550. Markov sin
1550. Ivanov sin
1550. Jurjev sin
1656.s

Toma Lali
Jere Despotovi
Ilija Raji
Katarina Buevi

1676.
1679.
1679.
1679.

ZELOVO
Vuksan
Milin
Radoje
Juraj
Vukac
Ilija
Vuk
Jure Samardija

1550. Radojev sin


1550. Radenkov sin
1550. Radiin sin
1550. Vukdragov sin
1550. Radojev sin
1550. Radojev sin
1550. Vladkov sin
1679.

BIDNI

Hamza
irmerd
Petar
Pava!
Milanko
Matija
Nikola
Mili a
Radivac
Miloj e
Ivan
Marin
Radoje
Mate*
Radovan
Radosav
Vukoje*
Juraj
Martin
Radosav

1528. Brankov sin


1528. novi musliman
1528. Pavlov sin, knez
1528. Martinov sin
1528. Martinov sin
1528. Petrov brat
1528. Milankov sin
1528. Markov sin
1528. Purgarov sin
1528. Dorotin sin
1528. Radosavov sin
1528. Radunov sin
1528. Bogojev sin
1528. Vladosavov sin
1528. oljanov sin
1528. Mihotin sin
1528. Radosavov sin
1528. Tomaev sin
1528. Radiradov sin
1528. Radovinov sin
143

Ivan
Antun
Marko
Milorad
Petar
Marko
Mate*
Radica
Marko
Pava!*
Mate*
Stipan
Marko
Vukdrag
Juraj
Mate*
Vukman
Matija
Marko
Juraj
Milenko
Mate*
Radak
Stipan
Juraj
Matija
Mate*
Mihotina*
Pava!*
Vuki

Stipan
Juraj
Mate*
Obrad
Nikola
Martin
144

1528. Dimitrov sin


1528. Ivanov brat
1528. Grgurev sin
1528. Radiradov sin
1528. Radiradov sin
1528. Vladosavov sin
1528. Brankov sin
1528. Matin brat
1528. Filipov sin
1528. Miliin sin
1528. Ivanov sin
1528. Radojev sin
1528. Radojev sin
1528. Markov brat
1528. Pavlov brat
1528. Radivev sin
1528. Matin brat
1528. Ivanov sin
1528. Vladosav. s.
1528. Radovan ov sin
1528. Mihotin. sin
1528. Jurjev brat
1528. Tomaev sin
1528. Radakov sin
1528. Radosavov sin
1528. Jurjev brat
1528. Jurjev brat
1528, Jurjev brat
1528. Ivanov sin
1528. Dimitrov sin
1528. Vukiev sin
1528. Vukiev sin
1528. Vukiev sin
1528. Grgurev sin
1528. Miloradov sin
1528. Nikolin brat

Marin Dolica
Ivan
Pava!*
Mate*
Pava!*
Vladosav
Juraj
Marko
Milenko
Cvitko
Gruj in
Vuki

Petar
Grgur
Bartul*
Ivan
Pava!*
Juraj
Mate*

Vukdrag
Radoje
Radoje
Mate*

Cvijan
Matija
Dragi

Radosav
Juraj
Milo

#
Paval*
Vladosav
Matija
Antun
Radosav
Marko

1528. nomad
1528.
1528..... sin
1528..... sin
1528..... sin
1528. Pavlov brat
1528. Grgurev sin
1528. Jurjev sin
1528. Jurjev sin
1528. Milenk. sin
1528. Cvitkov brat
1528. Cvitkov brat
1528. Radojev sin
1528. Petrov brat
1528. Ivaniev sin
1528. Bartulov brat
1528. Bartulov brat
1528. Bartul ov brat
1528. Radosavov brat
1528. Radivojev sin
1528. Vukdragov sin
1528. Vukosavov sin
1528. Radojev sin
1528. Radojev sin
1528, Radojev sin
1528. Milkov sin
1528. N ovakov sin
1528. Radosavov sin
1528. Radosavov sin
1528. Miloev brat
1528. Miloev brat
1528. Miloev brat
1528. Miloev brat
1528. Markov sin
1550. Radmilov sin
1550. Martinov sin

i,

145

imun
Juraj
Ivan
Stipan
#
Ivan
Nikola
Juraj
Cvitan
Luka
Mihota
Radoje
Grubia
Mate*
Petar
Ivan
Selak*
Grgur
Cvitko
Toma
Vukimir
Radojina
Ivan
Duje Grubii

1550. Radmilov* sin


1550. Radmilov* sin
1550. Petrov sin
1550. Vukiev sin
1550. Milosavov sin
1550. Grgurev sin
1550. Boidarev sin
1550. Vukiev sin
1550. Radojinov sin
1550. Matejev sin
1550. Radotin sin
1550. Vukin sin
1550. Lukin sin
1550. Ivanov sin
1550. Jurjev* sin
1550. Radojev sin
1550. Radivojev sin
1550. Jurjev* sin
1550. Vukainov sin
1550. Bogiin sin
1550. Radiin sin
1550. #ov sin
1550. Gojkov* sin
1679.

ZMINA ili MU sa VRUEVOM (te selita Luka, Dobro Selite, Oradovica, oo, Strmikue, Vuice)
Vuki Radojinov
1528. knez
Pava! Radojinov
1528. Vukiev brat
Stipan Radojinov
1528. Vukiev brat
Radko Radojinov
1528. Vukiev brat
Pavko Radojinov
1528. Vukiev brat
Vladislav Radojinov
1528.
Stipan
1528. Vladislavov sin
Vuki Radojinov
1528. Vladislavov brat
Radoslav Nikojev
1528.
146

Ivan
Ivan Nikojev
Dragi

Vukdrag
Radobrad
Petar Vukdragov
Martin Stroj in
Grgur
Mihalj
Ivan
Bartul Strojin
Juraj
Mij ak
Smoljan Vukainov
Milun Strojin
Ivan
Mate
Juraj
Pava!
Milko
Koj adin Bogdanov
Radin
Ivak*
Radica
Obrad
Vukain Milinov
Vukman
Vukoje Miliev
Obrad
Dragoj e
Marko
Radoje
Radojina
Dragi

Milan
Radojina Vukev

1528. Radoslavov sin


1528. Radoslavov brat
1528. Radoslavov brat
1528. Radoslavov sin
1528. Vukdragov brat
1528.
1528.
1528. Martinov sin
1528. Martinov brat
1528. Martinov brat
1528.
1528. Bartulov brat
1528. Bartulov sin
1528.
1528.
1528. Milunov sin
1528. Milunov sin
1528. Milunov sin
1528. Jurjev sin
1528. Jurjev sin
1528. slijepac,
1528. Kojadinov sin
1528. Kojadinov sin
1528. Kojadinov brat
1528. Kojadinov brat
1528.
1528. Vukainov brat
1528.
1528. Radiin sin
1528. Radiin sin
1528.
1528. Radovanov sin
1528. Radovanov sin
1528. Radanov sin
1528. Vlaiev sin
1528.
147

il

Vukdrag Radiin
Juraj Radiradov
Juraj Grgurev
Boidar Kopilov
Petar
Nikola
Radica Kopilovi
Paval Radiin
Radivoj Kopilovi
Vuki

Stipan
Dragi

Grubia Brajanov
Ivan
Radoje Kojadinov
Paval
Pavko
Ivani
Jelovac
Marko
Mihotina
Milain
Stipan
Juraj
Paval
Radoslav
Radin
Stipan
Vuki

Dragi
Ivan
Vukosav Radojev
Vukimir Radojev
Milorad Strivojev
Ivko
Vukmir
148

1528.
1528.
1528.
1528.
1528. Boidarov brat
1528. Boidarov sin
1528.
1528.
1528.
1528. Mrkin sin
1528. Vukiev brat
1528. Vukiev brat
1528.
1528. Grubiin sin
1528.
1528. Radojev sin
1528. Radojev brat
1528. Stipanov sin
1528. lvaniev sin
1528. Ivanov sin
1528. Markov brat
1528. Mihotin brat
1528. Mihotin brat
1528. Mihotin brat
1528. Grgurov sin
1528. Radovanov sin
1528. Radoslavov brat
1528. Radanov brat
1528. Radojev sin
1528. Vukiev sin
1528.
1528.
1528.
1528.
1528. Miloradov sin
1528. Milobratov sin

Vukac
Dragi,

Ivan
Jurko*
Radivoj
Radovan Bogdanov
Vukdrag
Dobrilo
Vuki
Dragi

Miloje*
Milorad
Juria Radiin
Jure*
Petar
Paval
Pavko
Nikola
Ivan
irmerd
Murad
Sulejman
Jusuf
Ferhad
Cvitko
Petar
Grgur
Vukimir
Bartul*
Mihovil
Stipan
Vladosav
Vueta

Vukain
Mihovil
Stipan

1528. Vukmirov brat


1528. Vukmirov brat
1528. Mrkiin sin
1528. Ivanov brat
1528. Ivanov brat,
1528.
1528. Radovanov sin
1528. Radovanov brat
1528. Radovanov brat
1528. Omilinov sin
1528. Milanov brat
1528. Milanov brat
1528.
1528. Ivanov sin
1528. Jurin brat
1528.
1528. brat
1528. brat
1528. brat
1528. Radiin sin
1528. nomad
1528. Muradov sin
1528. Muradov sin
1528. Muradov brat
1550. Vukiev sin
1550. Ivanov sin
1550. Martinov sin
1550. Miloradov sin
1550. Petrov sin
1550. Markov sin
1550. Radovanov sin
1550. Radojin sin
1550. Vukdragov sin
1550. Biliev sin
1550. imunov sin
1550. Ivaniev sin
oooo

oooo

oooo

149

l
l

Vukdrag
Radosav
Radojina
Vuki

Stipan
Ivani
Radan
Milo
Ivan
Dragi

Nikola
Ivan
Jurko
Pavko
Kosta
Vukman
Osman ibn Abdullah
Matija Juri
Ivan obela
Mihovil erini
Jela Vukavi
VUICE* (spadaju pod Mu i Vrljevo)
Sulejman

1550. Radosavov sin


1550. Smoljanov sin
1550. Radovanov sin
1550. Radojinov sin
1550. Jakovljev sin
1550. Radosavov sin
1550. #ov sin
1550. Ivanov sin
1550. Dragojev sin
1550. Umoljanov? sin
1550. Vukosavov sin
1550. Jurin* sin
1550. Ivanov sin
1550. Nikolin sin
1550. Vukosaliev sin
1550. Tvrdkov sin
16--.
1665.s
1666. s
1679.
1679.

Ivan
Ivan
Milan

1550. Muradov sin


1550. Vukdragov sin
1550. Jurjev* sin
1550. Radojev sin

Ivan
Juraj
Nikola
Paval*

1550. Radojev sin


1550. Radiradov sin
1550. Milunov sin
1550. Jurjev sin

HODU A i PRO LINE (spadaju pod Mu i Vrljevo)


1550. Muradov sin
Jusuf
1550. Komarinov sin
Radica
1550. Milanov sin
Mil obrad
150

Paval*
Vuki

Radoje
Toma
Cvitko
Dob rilo
Juraj*
Jurko*

1550. Radojev sin


1550. Markiin * sin
1550. Mrkiev sin
1550. Jurjev sin
1550. Obradov sin
1550. Radovanov sin
1550. lvakov* sin
1550. Markiin * sin

STR MIKU A (spada pod Mu i Vrljevo)


Ferhad
Juraj
Vukain
Vukman
Vuki

Vukdrag
Grubia
Mihalj

1550. Muradov sin


1550. Petrov* sin
1550. Vukiev sin
1550. Miliev sin
1550. Ivanov sin
1550. Vukotin sin
1550. Brajanov sin
1550. Martinov sin

LUKA ili CRNICA (spada pod Mu i vrljevo)


Hasan
Marko
Vukica
Ivan

1550. Ferhadov sin


1550. Ivanov sin
1550. Miloradov sin
1550. Radovanov sin

DOBRICE (vjerojatno oko vode Dobre u


Vukain
Stipan Bani
Radovan
Grgur
Stipan Jurjev*
Toma
Marko
Milenko

M uu Gornjem)
1528. Stipan. sin
1528.

Lain?

Pava]*

1528. Stipanov sin


1528. Stipanov brat
1528.
1528. Stipanov sin
1528. Stipanov sin
1528. Nikolin sin
1528. Milenkov sin
1528. Milu tinov sin
151

Radosav
Mate*
Vui

Petar
Radoje
Pava!*
Mihotina*
Badrin
Ivan
Martin
Juraj
Toma
Badrin
Smoljan
Trudan
Pava!*
Milan
Radica Pokrajac
Juraj
Matija
Juraj
Juraj
Petar
Dragi

Matija
Radica
Marko
Dragi

Smo ljan
Pava!
Luka
Luka
Vukdrag
Radovan
Mihovil
Matej
152

1528. Milu tinov sin


1528. Radoslavov brat
1528. Radoslavov brat
1528. Radosavov sin
1528. Radiradov sin
1528. Radojev sin
1528. imunov sin
1528. Mihotin sin
1528. Mihotin brat
1528. Radojev sin
1528. Martinov sin
1528. Martinov sin
1528. Jankov sin
1528. Radunov sin
1528. Miloev sin
1528. Radmanov sin
1528. Vladiev sin
1528.
1528. Miloev sin
1528. Nikolin sin
1528. Nikolin sin
1528. Miliev sin
1528. Jurjev sin
1528. Jurjev sin
1550. Stipanov sin
1550. Pokrajev sin
1550. Stipanov sin
1550. Jurjev sin
1550. Radovanov sin
1550. Milun ov sin
1550. Milenkov sin
1550. Jurjev sin
1550. Ivanov* sin
1550. Stipanov* sin
1550. Pavlov* sin
1550. Milanov sin

Radosav
Mihovil
Petar
Ivko

1550. Baniev sin


1550. imunov sin (nema ga)
1550. Radosavov sin
1550. #ev sin

DUGOPO UE
Vuen Brajkovi

1665.s

l
l

KUTI i OGORJE "u okolici Klisa" (vjerojatno Kute, dio Dugopolja)


Mihovil
1528. Vukasov sin
Ilija
1528. Radan ov sin
Grgur
1528. Petrov sin
Juraj
1528. Vladkov sin
Luka
1528. Jurjev brat
Dolin?
1528. Kalobradov sin
Ivani
1528. Brati nov sin
Jurko
1528. Radiin sin
Ivani
1528. Miloev sin
Matija
1528. Polainov? sin
Marko
1528. Vukasov sin
Juraj
1528. Godulov sin
Petar
1528. Stipanov sin
Mihotina*
1528. iriev sin
Mikula Stojinov*
1528.
Pava!*
1528. Markov sin
Matija
1528. Markov sin
Stipan
1528. Mihaljev sin
Radosav
1528. Stipanov brat
Nikola
1528. Miloev sin
Mate* Milii
1528.
Milu tin
1528. Miliiev sin
Marko
1528. Stipkov sin
Martin
1528. Stipanov sin
Pava!* Doli nov
1528.
Poljan
1528. Pavlov brat
Martin
1528. Ilijin sin

i,

'

,'ji
~ l,,i

153

1528. Martinov brat


1528. Jurjev sin
1528. Ivaniev brat

Vukdrag
Ivani
Ivan
Petar
Petrovi?

Braneev?

Jurko
Dragi Kupii

Nikola
Petar
Jakov
Jelovac
Ivan
imun
Martin
Juraj
Juraj
Martin
Bartul*
Nikola
Marko
Mate*
Vukdrag
Juraj
Radoje
Radica
Milo
Radica Bulatov/Bilotin *
Radosav
Mate*
Milosav
Mate*
Pava!*
Antun
Pava!*
Nikola
154

1528. Jurjev sin


1528.
1528. Mikulin zet

DICMO
Vujica Podrugovi

1666. s

NEORI
Stojan Juri

1669. s

1528.
1528. Dragiev brat
1528. Bartulov sin, potknez

POSTINJE
Jusuf

1528. Petrov brat


1528. Petrov brat
!528. Vladosavov sin
1528. Ivanov sin
1528. Vukasov sin
1528. Martinov sin
1528. Radanov sin
1528. Jurjev sin
1528. Martinov brat
1528. Bartulov sin
1528. Bartulov brat

Pava!*
Ivan
Boidar
Antun
Boidar Borovac
Luka
Radoje
Grgur
Juraj
Juraj
Grgur

1528. Ivanov sin


1528. Matin brat
1528. Vukin sin

Ivan
Anto!
Ivan*

1528. Jurjev brat


1528. Radinov sin
1528. Radiin sin

Mate*
Juraj
Ivan

1528. Grgurev sin


1550. Pavlov sin
1550. Radovanov sin
1550. Matejev sin
1550. Radovanov sin
1550. Boidarev sin
1550. Boidarev sin
1550. Bogdanov sin
1550. Vukasov sin

1528.
1528. Radiin sin
1528. Radiin brat
1528. Ivanov sin
1528. Milosavov brat
1528. Milosavov brat
1528. Milosavov brat
1528. Martinov sin
1528. Milosavov sin

!skender
J urain Burilovi
Tomica Grubii

1550. Jusufov sin


1662. s
1674. s

Mustafa nmalin

1528. Koj iev sin


1528.
1528. Milanov sin, potknez
1528. Petrov sin
1528. Jurjev sin
1528. Radovanov sin
1528.
1528. Boidarov sin
1528. Radovanov sin
1528. Radovanov sin

CRIVAC
-----Bui

1653. s

KONJSKO
----- Delij a

1653. s
155

VRBA
imun Banovac
MILEINA s TOMINOM*
Evrenos
Hamza
!skender
Vukosav Vrani
Juraj
Nikola
Mij o
Radoje Petranov*
Radosav Radojev
Bogia
11
11
Vuki Beltruk
Matija

#
Juraj
**Ivan
Mileta
Juraj Bani
Juraj Milovi
Ivan Radovanov
Petar
Radin*
Petar
Ivan
Pava!*
Mihovil
Milosav
Vukosav
Vukdrag
Mileta
Petar
Juraj
Vuki

156

1679.

1528. Abdulahov sin


1528. Radojev sin
1528. Evrenosov sin
1528.knez
1528. Vukosavov sin
1528. Vukosavov sin
1528. Vukosavov sin
1528.
1528.
1528. Dobrainov sin
1528.
1528. Barbarin* sin
1528. Matijin sin
1528. Matijin sin
1528. Baniev sin
1528. Ivanov sin
1528.
1528.
1528.
1528. Ivanov sin
1528. Mijakov* sin
1528. Radinov sin
1528. Radinov brat
1528. Radinov brat
1528. Radinov brat
1528. Radinov brat
1550. Bradojev sin
1550. Jurjev* sin
1550. Ivanov sin
1550. Ivanov* sin
1550. Pavlov sin
1550. Ivana Ko laka sin

Jakov
Nikola
Dragi
Mate*
Petar
Mihovil
Mate*
Mihovil Bra ........
RAMUANI
Dragoj e Grubii
Ivan
Martin
Ivan
Luka
Toma
Juraj
Ivan
Stipan
Grgur

#
Ivan Radojev
Ivani
Gale
Bedrina*

Toma "Kajak
Martin
Juraj
Luka
Juraj
Stroj in
Juraj
Andrija
Grgur
Petroje*
Juraj

11

1550. Ivanov* sin


1550. Vukosav sin
1550. Antunov sin
1550. Jurjev* sin
1550. Radmilov sin
1550. Mij okov sin
1550. Pavliev sin
1679.

1528.knez
1528. Dragojev brat
1528. Milojev sin
1528. Martinov sin
1528. Martinov brat
1528. Martinov brat
1528. Markotin * sin
1528. Jurjev brat
1528. Antunov sin
1528. Stipanov brat
1528. Radovanov sin
1528.
1528. Ivanov brat
1528. Milanov sin
1528. Galin brat
1528.
1528.Tomaev brat
1550. Dragojev sin
1550. Martinov sin
1550. Vukasov sin
1550, Radojev sin
1550. Ivanov sin
1550. Anto lov sin
1550. Antolov sin
1550. Vukov sin
1550. Bartulov sin
157

JI

Ivan
Luka

1550. Vladenkov sin


1550. Ivanov sin

RADUNI (s Paprenovicom i Lukom)

Radoje Tijani
Martin
Grgur
Pava!
imun Grgurev
Radivoj
Radoje Bokov
Mihotina*
Radosav
imun Radojev
Radivoj Ivaniev
Luka
Vladosav Dragiev
Ivan Vukiev
Juraj* Radovanov
Toma Matejev
Vuki

Radoje Vukojev
Radica
Juraj
Ivan Vladosavljev
Boidar Milosavljev
Nikola
Brajan
Jakov Matejev
Ivan
Juraj
Radojina
Grgur
Pava!*
Stipan
Luka
158

1528.
1528. Radojev sin
1528. Vladkov sin
1528, Grgurev brat
1528.
1528. imunov sin
1528.
1528. Radojev brat
1528. Radojev brat
1528.
1528.
1528. Radivojev brat
1528.
1528.
1528.
1528.
1528. Tomin brat
1528.
1528. Radojev sin
1528. Radojev brat
1528.
1528.
1528. Boidarov sin
1528. Boidarov brat
1528.
1528. Jakovljev brat
1528. Jakovljev brat
1550. Matiev sin
1550. Vladkov sin
1550. Vladkov sin
1550. Ivanov sin
1550. Stipanov sin

Toma
Dragi Vlado

Brajan
Mihovil
Nikola
Nikola
Vuk
Juraj
Petar
Juraj
Marine?

1550. Matejev sin


1550.
1550. Boidarev sin
1550. Jurkov sin
1550. Jurkov sin
1550. Radojev sin
1550. Markov sin
1550. Radovanov s.
1550. Radovanov s.
1550. Milanov sin
1550. Matiev sin

PEROSI* (vjerojatno kod Puriia vrila u Muu Gornjem)


Stipan*
1550. Milainov sin
Radoje*
1550. Baltin sin

Mihajlo*
Grgur
Jakov
Nikola
Pava!
Ivani
Marko
Tvrde!ja
Ivani

Stipan
Juraj
imun
Ivan
Milo
Vuki

Ivan
Ivan
Radojina
Vukman

1550. Vukainov sin


1550. Jurkov* sin
1550. Mihovilov sin
1550. Grubiin sin
1550. Jankov sin
1550. Ivanov sin
1550. Ivanov sin
1550. Ivkov sin
1550. Jurjev sin
1550. Jurjev* sin
1550. Vukiev sin
1550. Ivanov sin
1550. Radoev sin
1550. Radovanov sin
1550. Ivaniev sin
1550. Lukin sin
1550. Jurin sin
1550. Grubiin sin
1550. Tvrdkov sin
159

GIZDAVAC
Ivan
Pava!*
Vladosav

1550. Nikolin sin


1550. Radojinov sin
1550. Radiin sin

KR UICE (vjerojatno dananji predjel Kriice)


Grgur
1550. Radojev sin
Mate*
1550. Vladkov sin
Nikola
1550. Jurinin sin
Maroje
1550. Radojev sin
PRUGOVO
Ivko
Pava
Vuk

1550. Milobradov sin


1550. Radosavov sin
1550. Pavkov sin

Jakov Gangi
Petar Grubii
Mihovil Ivanevi
Jakov Krili
Jure Liste
Stjepan Lukri
Milo Mandi
Lovro Mihi
Nikola Parai
Stjepan Poljakovi
Jerko Sui
Vujica ilovi
Ljubii

Mate Strmi ili aleti

1650. harambaa
1650. harambaa
1650. harambaa
1650. harambaa
1650., 1666. harambaa
1650. harambaa
1650. harambaa
1650. harambaa
1650. harambaa
1650. harambaa
1650. harambaa
1650, harambaa
1676.
1682.

ERA (moda erine na Blacima)

Bedrina*
Milosav
Stipan

1550. Stipanov sin


1550. Jelaviev sin
1550. Nikolin sin

Osobe nepoznata podrijetla:


imun
Milo
Hrkorovi (Harcorouich)

Radoje Radoje
Ante Radoje
Nikola aleti
Jure 11 ZipraZ 11
Milin
Nikola ipi
Satarovi

Ivan Plani (Placnich)


Jakov Baranovi
Ilija Barievi
160

1545.
1545.
1575. tri brata
1587. otac Antin
1587. sin Radojev
1590.
1590.
1590.
1590.
1593. poglavar
1631.
1650. harambaa
1650. harambaa

,,,
l

"i

161

4. >>POD KRILOM PRIVEDROGA PRINCIPA<<*


(1684. - 1797.)
Nakon katastrofalnog turskog poraza pod Beom godine 1683. dolo je do
pokreta za osloboenje od Turaka. Poslije uspjeha kotarskih ustanika,
Zagorani su zajedno s Petropoljcima potjerali Turke iz Drnia. Premda su se
Mleani nevoljko upustili u novi rat, uspjesi ustanika i redovite vojske doveli su
do konanog protjerivanja Turaka iz cijele Zagore.
U svojim izvjeima Mleani su hvalili nae ljude i njihovu sranost i
izdrljivost, ali su uviali i njihove mane, od kojih je najvea bila nedostatak
discipline 1 Kako je Mleanima jedna od najjaih osobina bila krtost, oduevljavala ih je i skromnost Zagoraca. Mletaka je taktika ila za tim da na svoje
podruje iseli sve kransko stanovnitvo iz turskih krajeva i da na taj nain oslabi
gospodarski temelj turske drave. Da bi to postigli, pravili su neprestane prodore
u Bosnu, a na ruku im je ilo i neljudsko potlaivanje kojemu je narod bio
izvrgnut od strane Turaka. Zato se ne treba ni uditi opem protuturskom
raspoloenju u narodu, koje su poticali i franjevci.
opeg

4.1. VELIKA SEOBA


Poneki cetinski poglavari, kao npr. Ilija Perajica, jo su se nekali da li da
na mletaku stranu, ali to silom, to milom, i to je uskoro ureeno, tako

prijeu

Iz predgovora prvog izdanja Razgovora ugodnog iz godine 1756.


B. Desnica, Istorija kotarskih uskoka Il, Beograd, 1950., 61. str., - ... Li Mariachi
sono bellissima gen te assuefata alle fatiche che sa maneggiare lc arm i, che chi li volesse
per servirseme, non v' r bisogno di dadi dona tivo, si bano sopra illuoco insoma per fare
un corpo in manenti di 6 e 7 mille, al tro non vi varebbe che il pane e qualche poea paga
al mese. Con queste gen te io credo che si potrebbe fare qualsiasi tentative ... Sebenico 25.
febraro 1684 M. v. Martin Michiel provveditor estraordinario commissario.- 94. str. Manca a questa nazione la disciplina, per altro vir ferocia, robustezza sopra il eredibile,
e que ilo piu importa non vi r patimento che la distrugga, ne uarieta di tempo che la
disciolga. Dorme alle scoperto sia vento, piogga o neve non si stanca nel malagevole o
dificile camino, et averebbe cuore, se la rapina moite volte non la divertisse, e fosse
concondotta nel pericolo senza confusione per avvanzarsi nel medemo ... - Vrulje 07. 07.
1685.
1

163

da se na proljee godine 1685. pod Perajiinim vodstvom oko 1600 ljudi sa


svojom stokom doselilo u opustjela zagorska sela u okolici Trogira. Glavni
providur Jeronim Cornaro odredio je da se u popisu prebjeglih napie koliko
su stari, koliko ih je i gdje e se naseliti. 2
Drugi val doseljenika uslijedio je kad je serdar Stojan Jankovi godine 1687.
dopro do Rame, a tamonji franjevci nato poveli sav narod iz okolice na podruje
pod vlau mletakoga duda. Hrvatski puk iz Glamoa, Kupresa, Livna, Uskopija, Duvna, Rakitna, Doljana i Rame (negdje oko 5000 dua) napuio je osim
Cetine i zagorska sela Ogorje, Mu, Dicmo, Dugopolje, Prugova, Konjsko,
Brtanovo, Leevicu, Prgomet, Bristivicu, Bliznu, Ljubitovicu, Suhi Dol, Visoku
i Vrljevo. 3 Doseljenici su stizali i iz Hercegovine, i to u Prugova, Dicmo, Neori,
Mu i Gizdavac. 4 I danas nam neka obiteljska prezimena otkrivaju odakle su iz
Bosne njihovi preci doli i naselili krnu Dalmatinsku zagoru. 5
Jo u tijeku rata (koji zavrava godine 1699.), Mleani su radili na podjeli
zemljita u zagorskim selima. Obian puk dobivao je omanje povrine, a istaknutiji pojedinci i obitelji znali su dobiti mnogo vee parcele pa i itava sela. Tako
je godine 1689. Ivan ikara iz Katel Novog dobio oko 60vriti zemlje u Radoiu,

2 N. Mila, Documenta spectantia historiam orthodoxae diuersi~ Dalmatiae et lstriae a


XV usque ad XIX saecu/um, Zadar, 1899., 68. str. - ...gen. providur P. Valier javlja da se

Marlaci, koji su zimovali u Cetini, kolebaju i o teu da se opredijele, da bi se kasnije stavili


na stranu jaeg. Zato je poslao na njih Stojana Jankovia i Zavorovia sa 3000 Morlaka.
Na to su oni obnovili s njim pregovore i obeali taoce. Cetinjani su preli k Mleanima sa
600 ljudi sposobnih za oruje, 30000 glava sitne stoke i 1000 volova u zalee Trogira.
Njihov je voa glasoviti Ilija Peraica ... , Split, 22. 03.1685.; 81. str.- ...Dalmatinski providur
P. Valier odreuje mjesenu plau od 10 dukata serdaru Iliji Peraici koji je sa 1600 dua
uskoio na mletaku stranu i naselio mjesta naputena od Turaka ... , Split. 30. 04. 1685.;
J. Ante Soldo, "Civilna 'varia' arhiva Franjevakog samostana u Sinju", Kai 12, Split,
1980., 221. str.; To bi bila etvrta seoba tijekom koje je starosjedilako puanstvo dolo iz tih
bosanskohercegovakih krajeva. To znai da ni oni nisu bili "Vlasi" po etnikom imenu, nego
opet "vlasi" po zanimanju.

S. Zlatovi, Franovci Drave Presvetog Odkupitelja i htvatski puk u Dalmaciji,

Zagreb, 1888., 154. str.


4 S. Zlatovi, n. dj., 162., 163. str.
5 Ve u Matici fra Bone Biloglava (kraj XV/J. st.) neka nam prezimena otkrivaju
povezanost Zagorana s prostorom Hercegovine. Jo brojnija su ona koja potjeu iz gornjeg
toka Vrbasa, tj. htvatske i kasnije starobosanske upe Uskopije. Tako je htvatski knjievnik
Ivan Bandulavi* iz Donjeg Uskoplja (Vakufa) (XVI. lXVII. st.), a isto prezime nosi i jedna
obitelj iz Dicma (1709.). U isto vrijeme u Bidniu je obitelj Do/janin, to nas podsjea na
Do/jane ispod vrsnice, a sada razgranata prezime kopljanac izravno govori da je njihov
predak doao iz Uskoplja. Za mnogobrojne Bonjake ne treba ni ukazivati otkuda potjeu jer
im to ime govori.
*L. orali, "Duhovne osobe s hrv. prostora u Mlecima od XIV. do XVIII. stoljea",

Croatica christianaXVI/30, Zagreb, 1992., 69. str.

164

jer je odrubio 3 turske glave. Ta je zemlja bila neko vlasnitvo Turina Barakovia.6 Davalo se i u drugim selima, kao npr. u Dicmu. Tamo su harambae:
Bartul Jelavi,
Marko Bebi,
Vid Jelii,
Martin Sedlar,
Grgo Palini,
Grgo Grivii,
Ivan Patkovi,
imun ulj evi,
Vid "Seleuich",
Mate Peki,
Juria Markovi,
Luka Peri,
Mate Peri,
Mihovil Vukovi,
Grgo "Colicich11 ,
Martin "Ciusich11 i

Luka Gusi,
Vid "Veretconich'',
Ivan Peri,
Kate "Ceniscozza'',
Nikola udur,
Luka Luti,
Petar Vuii,
Luka Vuui,
Ilija Vuii,
Petar Vuii,
Petar "Secenich",
Jure Bla,
Jure "Perrz",
Cvitko Petrievi,
Toma ivanovi,
Ana 11Ceniscozza11

podijelili Dicmanjsko polje. Slino tome postupilo se i u Zelovu, a i u ostalim


selima7 (T XV.). Zbog toga to su prebjegle iz Bosne, 24 obitelji elana dobile
su mnoge zemlje u dugopoljskom Vuipolju, ali je te zemlje ve bio zaposjeo
Jure Cakta sa svojom braom na to je nareeno Caktaima da odstupe, pod
prijetnjom kazne od 50 dukata. 8Poneke obitelji dobivale su privilegij neplaanja
desetine i ostalih daa, to se onda ljubomorno uvalo, kao kod obitelji ula p u
Dugopolju, kojoj je potvrdu izdao sam glavni rrovidur Querini godine 1743.
zbog zasluga njihova pretka harambae Barie 9 U selima koja su nekad bila
posjedi gradske vlastele novopridoli seljaci nisu htjeli davati desetinu, to je
V. Omai, Mletako-tursko razgranienje ... , Muzej grada Trogira I, 1971., 25. str. ... Zemlja je proglaena dravnim vlasnitvom i dijeljena je doseljenicima i ostalima na
staroj steevini. Davala se desetina. Zemlja se diielila samo do granice u zagorskim selima.
Jerolim Corner uveo je u posjed 1689. Ivana Cikaru iz Novog Ger je odrubio 3 turske
glave) od 60 vriti ~ernije u Radoiu koja je prije bila od Barakovia, a stari pravi vlasnici
se ne spominju (Cipiko). Ivan Terzi dobiva Polinac i Gabrovac u Radoiu koji su prije
bili Turina Slaviia ...
6

7 Bullettino di arch.

e storia da/m., Split, 1893.

8 L. Kati, "Veze primorske Dalmacije kroz kliki prolaz ... ", Starine 51, Zagreb,

1962,

403. str.
9 L. Kati, Veze ... , 413. str.; J. A. Soldo, Varia ... , 235. str.- "... Poliza d'incanto per la
deliberazione delle decime de' prodotti sopra beni, e tenute di nuova, e novissima
conquista situate nelle pertinenze della Dalmazia ... "

165

navelo providure da ih opomenu, a i stari vlasnici pokuali su doi do svojih


posjeda podiui tube potiv seljaka. 10 Kad je velika seoba zavrila, oko godine
1711., broj Zagorana u pojedinim selima bio je sljedei:
Bidni

Bisko
Blizna
Brtanovo
Braevi

Bristivica
Vrljevo

Dicmo (cijelo)
Divojevii

Dobre

(sada dio Mua)


Dugobabe
Kladnjice
Koprno
Koruca
Labin
Leevica

Lepenica
Lepenica
Ljubitovica
Ljubostinje
Mirlovi

Mravnica
Mu
Neori

Nevest i Cera
Nisko
Ogorje
Pakovo Selo
Planjane (+Marcele)
Pokrovnik
Postinje
Prapatnica

10

166

28
369
171
250
234
320
98
677
145
407
99
170
69
206
480
353
50
94
138
56
456
55
509
138
214
182
206
171
233
129
163
185

V. Omai, Mletako ... , 27. str.

Pribude
Radoi

Rad uni
Ramljani
Sedrami

Sitno (+Zaplanje)
Sitno II.
Sratok
Suhi Dolac
Trolokve
Unei (+Prte n i)
Utore
Vinovo Donje
Vinovo Gornje
Visoka
Vrsno
Vuevica Donja
Vuevica Gornja
Zminovo (sada dio Mua)
itni

Zminovo (sada dio Mua)


Dicmo (cijelo)
Mu

Labin
Mirlovi

Suhi Dolac
Pribude
Dobre (sada dio
Bisko
Leevica

Bristivica

Mua)

409
278
77
204
288
102
139
287
445
178
64
154
69
94
117
28
83
126
709
179
709
677
509
480
456
445
409
407
369
353
320

Sedrami

Sratok
Radoi

Brtanovo
Braevi

Planjane (+Marcele)
N e vest i Cera
Koruca
Ogorje
Ramljani
Pra patnica
Nisko
itni

Trolokve
Blizna
Pakovo Selo
Kladnjice
Postinje
Utore
Divojevii

Sitno II.

288
287
278
250
234
233
214
206
206
204
185
182
179
178
171
171
170
163
154
145
139

Ljubitovica
Neori

Pokrovnik
Gornja
Visoka
Sitno ( + Zaplanje)
Dugobabe
Vuevica

Vrljevo

Lepenica
Vinovo Gornje
Vuevica

Donja

Rad uni
Koprno
Vinovo Donje
Unei ( + Prteni)
Ljubostinje
Mravnica
Lepe nica
Bi dn i
Vrsno

138
138
129
126
117
102
99
98
94
94
83
77
69
69
64
56
55
50
28
28

i,,,,l

1.

"il

4.2.NEVOUE
Premda su Turci bili strahovito oslabljeni nakon poraza pod Beom, sablje
su im jo bile britke. To je umalo na vlastitoj koi iskusio providur Pietro Valier,
koji je godine 1685., sabravi svu raspoloivu vojsku u predjelu Mramor u
Vuevici, krenuo na Sinj, ne bi li ga zauzeo. Na elu zagorskih eta bili su
harambae Ilija Per'!,jica, Stipan udina, Marko Puli, te Ivan Radeljkovi, a iz
okolice Klisa Mate Zakuli i Martin Mihi.U Zahvaljujui nespretnom Valije11

J. Alaevi, Tabularium vol. I, fasc. I, Zadar, 1901. 131. str. Ad 30 aprile 1685.
Comparscro in officio li Karambassa
Matteo Xaculich - Martin Michich
da Clissa ...
Ilia Peraizza- Stefano Chiudina -Marco Pulich - Zuane
Radercovich
(morlacchi, nuovi habitanti)

167

rovu voenju, dolo je do potpunog poraza, ta,ko da se i sam providur morao


spaavati bijegom, i to uz pomo harambae Cuine, koji ga je proveo preko
zagorskih brda do Trogira. Turci su pokuali iskoristiti pomutnju koja je zavladala, pa su odmah uputili jedan svoj odred, koji je prodro sve do Boraje, odakle
se, unato gubitku tridesetorice svojih, vratio vodei 60 zarobljenika i oko 700
grla stoke 12 Nai su se ipak brzo oporavili pa su krenuli jo ee na Turke.
Pritom su se morali boriti i protiv pravoslavaca, koji su bili gori od Turaka. 13 U
sljedeem pokuaju, 1686., god., Sinj je bio osloboen, ali Turci jo uvijek nisu
odustajali. Novi providur Girolama Cornaro poveo je 1687. vojsku preko Konjskog i Dicma prema Sinju, gdje konano razbija tursku opsadu i deblokira Sinj.
U posljednjem ratu koji je Venecija vodila protiv Turaka, od 1715. do 1718.,
nije bilo nekih veih vojnih djelovanja na zagorskom podruju. Turci su za
vrijeme poznate opsade Sinja, u namjeri da opljakaju stoku i pribave sijeno,
napravili prodor s odredom od 2000 vojnika u dva smjera, i to prema Drniu i
prema Klisu. Doli su do Konjskog, a onda su bili potueni kod Mua, a nita
bolje nije prola ni druga grupa, kod Vrbe. Poslije toga vie se nikada nisu usudili
zai na podruje Zagore.
Kad nije bilo rata s Turcima, otpoeli su ratovi sa susjedima oko mea,
zato to raspodjela zemlje koju je provela mletaka vlast gotovo nikoga nije
zadovoljavala. Osobito je ogorena bila obitelj Cipiko, koja je bila vlasnik
Radoia prije dolaska Turaka. Premda su uspjeli izboriti pravo da im se daje
desetina uroda, nitko od seljaka nije pristajao na to. 14 Budui da su Mleani
poputali seljacima, vie ih nitko nije mogao natjerati da potuju obveze prema
plemiima. Ali nije se stalo samo na tome. Premda je godine 1711. napravljen
detaljan katastik s imenima vlasnika i osobinama zemljita, dolo je do sukoba
oko panjaka. Najee i najdugotrajnije bile su borbe Zagorana s Katelanima,
osobito oko gajeva Kralj evci i Biranjina. 15 Seljacima iz Kladnjica bilo je godine
1704. zabranjeno napasanje stoke na tim podrujima, ali se moralo popustiti
zahtjevima Radoiana. 16 S time se nisu slagali Lukiani i Staroseljani, pa ni
odluka providura Em a iz godine 1715., kao ni kasnije opomene da se ne ometaju
Zagorani, nisu smirile duhove.
N avljanima su se osobito zamjerili Oporani i Labinjani, i to obitelji Vlaji
(sada Boti) i Maljkovi. Pomicanje meaa bila je svakodnevna pojava, tako da
12
S. Zlatovi, "Kronaka o. Pavla ilobadovia 11 , Starine 21, Zagreb, 1889., 111. str.... 1685., miseca aprila na 10. turska vojska otila na Vlaje u Boraji do Katela i plina dosta
zapline, ali plati, jer ji pogibe 20, a drugi rekoe 30, a Turci odvedoe robja, niki rekoe

50 a niki 60, a plina 600 ali 7 stotina.


13 N. Mila,n. dj., 89. str.- ... Dalmatinski providur poslije razbivanja turske opsade
Zadvarja otkupljuje turske glave od Morlaka i na taj nain ih potie da progone Turke i
pravoslavne hriane koji su se pokazali gori od Turaka ... Vrulje, na galiji, 19. 06. 1685.

V. Omai, Povijest Katela (PK), Split, 1986., 210. str.


15 V. Omai, Mletako ... , 28., 30. str.
16
V. Omai, PK, 212. str.
14

168

su mjernici imali pune ruke posla da ustanove pravo stanje. Izmeu Zagorana i
~ukian~ ~odine 1726. spo~azumno je polegnuta granica}tarim putem koji je
tsao za Khs tza SJevermh padma Kozpka, a tstodobno su se Stafiliani sporili oko
Trea nice.
Jo vie sukoba bilo je u selima koja su pripadala splitskim plemiima, kao
npr. u Konjskome, koje je jo 1686. dospjelo u vlasnitvo obitelji Tartaglia. Kliki
je providur Venier odredio da se seljaci moraju pokoravati odredbama Petra
Tartaglije kod etve ita, na to su se seljani pod vodstvom Mate Vukovia i
Marka Brkljae povukli u planine, odvevi sa sobom sve konje i oru da za vridbu.
Kad nagovaranje nije uspjelo, u ljeto godine 1744., vlasti su skupile konje iz
drugih sela te su o'(rle ito, a za kaznu su odveli 15 volova iz Konjskog te ih
prodali za 2210 lira. Stovie, to nije bilo sve, jer su Tartaglije godine 1787., unato
svim dokazivanjima seljaka, dobili jo vee ovlasti u Konjskom, Prugovu i
Koprivnom. 17 S druge strane, potraivanja Ci pikovih u Radoiu nisu se nikako
ostvarivala, pa je ponovno godine 1774. bilo propisano od vlasti da seljaci ispune
svoje obveze.
Openita pojava u svim selima u Zagori bila je da se ljubomorno uvala
zajednika seoska imovina (T XVIII.). Preko harambae Periia Dugopoljci su
nastojali .zatititi panjake Orguz, Gomile na stupih i Linjevau, te Vinar,

"Giulia", Su tanj, Debelo brdo i Plonjak od svake zloupotrebe u razdoblju od Sv.


Marka do Sv. Martina. Na vodama Babievu bunaru, Novaku i Bratimskoj bilo
je doputeno napajanje stoke i pranje rublja. Za konje, volove i krave uhvaene
u teti plaalo se 8 sold i po glavi, a zateene ovce i svinje bilo je doputeno zaklati
na licu mjestal 8
U to doba dolo je do prave poplave lihvara. Kad bi zaredale neradne
godine, Zagorani su bili prisiljeni uzimati pozajmice uz visoke kamate. Samo
obitelji Garanjin seljaci iz 16 sela Trogirske zagore dugovali su poetkom godine
1754. oko 30.500 lira. 19, Zagorani su se zaduivali i kod bolje stojeih Katelana,
kao npr. kod Stipana Curkova iz Novoga, te kod Ivana Berketa iz Lukia. Ali
nisu se svi ni zaduivali, bilo je i vjerovnika. Tako je 23. listopada godine 1762.
Ogoranin Boe Kapitanovi sudski utjerivao dug od Ivana Manenice Ante
Juria, Petra Rae, Tome Milete, Mate Sedlara, imuna i Jerka Mari~ia te
Luke Didia- sveukupno 508lira, tj. oko 14 dukata. ini se daje to natjeralo i
Jerka Marinia iz Vrbe da.potrai svoje dunike, koji su mu dugovali neto vie
od 42 lire. Sluaj Petra Skopljanca karakteristian je utoliko to je on kao
nasljednik utjerivao dugove pok. Luke kopljanca. To je bila svota od 474 lire
(vie od 13 dukata), a i Staroseljani Petar arkovi, kova, Lovre Remetin i
Toma Benuti bili su na tom popisu. U Labinu je Nikola Pribudi potraivao
L. Kati, Veze ... , 409. str.
L. Kati, Veze ... , 413. str.
19 V. Omai, PK, 348. str.
17
18

169

,,

'

est i po variaka ita i posuena crno domae odijelo od Ante Polarna i njegove
20

majke Stane.
Kolika je bila neimatina vidi se i po izgledu malobrojnih.~upskih ku,a koje
su nazivane >>kuie samo zato to su bile zidane vapnom. Vecma ih Je ]OS uVIJek
bila graena usuho, pod im je bio od nabijene zemlje, a krov od slame. Samo
rijetki seoski glavari ili serdari ~s~ije~ali su ~zgraditi kule. U s,uhom, Docu
takva je kua brae Radia. Na nJOJ se 1sada v1de dVIJe kamene place s nJihovim
imenima. Na desnoj pie:
1765. S.H.V.
ANTONA RADICH
SIN P. ANTON
RADICH
Na istome zidu sa zapadne strane, na lijevoj ploi, ita se:
BVDI FAGLIENO PO SVE VRIME
ISVSA
I MARIE SLAVNO IMME
ARBOR IZHOGENIA ANTE
RADICHIA V ARXINE
SVETIN IVAN IVRE
ANTONA
ANTONA IVAN IVRE
MARCO FRANE C.C. 1775

Obian puk ivio je u bijednim potleuicam~ zajedno sa svojim blago.?', koje


mu je u stvarnosti i bilo gotovo jedino blago koJim Je raspolagao. Ostavsti~e s~
kod takvog siromatva bile nezgodna stvar. Kad b1 UJ:?rla sestra, bra~a bi
podijelila njezinu imovinu s majkom tako da su svi dobih podJednak broJ grla
1
stoke, a jedno grlo ilo bi za travarinu i upniku za redovinu.2
Pravu nevolju izazvala je kuga koja se pojavila u Zagori u sijenju godine
1764., i to u selu Broancu. Naime, neke osobe iz tog sela donijele su zaraene
predmete iz Splita, gdje je kuga ve ~velik~ bjesntda, i ubrzo ~~ razboljela
stotinjak osoba. No zlo se nije zaustavilo, posast se smla na Neone, Prugova 1
Vuevicu. U lipnju je u M uu otkrivena u k~i o?itelji Deli, kad su: na al os~:
ve svi ukuani bili mrtvi. Od kuge su pomrli 1neki VOJ lliCI u ContanmJeVOJ straz1
22
koja je bila otposlana iz Venecije kako bi suzbila pomor Kako je bolest opet

20

Povijesni arhiv Zadar, Trogirski arhiv, Mandati reggimento Zuane Bragadin, b.

190, 47.s. (nastavak biljeke na str. 193.).


21 L. Kati, Veze ... , 4D8. str.- ... (29.VII 1792. u Dugopolju).
22 K. Prijatelj, 11 Ljetopis nepoznatog Splianina od 1756. do 1811.", Starine XX,
Zagreb 1952., 70. str.
170

buknula, ali od strane Knina, bile su poduzete stroge mjere, pa su tako podruja
svih gradova bila meusobno odijeljena, a kretanje je bilo ogranieno.
Redoviti posjeti telj Zagore nakon neradnih godina bila je glad, a poetkom
ovoga razdoblJa jedna od najcrnjih je ona iz godine 1709.2' Nesrea bi bila
utoliko vea ukoliko bi izostala etva i u mletakim posjedima u Italiji. Nakon
ljute zime 1773. u kojoj je sve smrzla glad je svojom koatom rukom odnijela
sve slabo i nemono. 24 Takvo stanje stalno se ponavljalo, a posljedice su uvijek
bile tragine, kao npr. i nova epidemija kuge godine 1782. Ako je prema
suvremenom opisu harala Splitom, kako li je tek bilo u Zagori u to doba, pred
kraJ mletake vladavine, zaboravljenoj od sviju.
Iz Kotlenica je sljedee godine kuga nanovo krenula u svoj smrtonosni
po~od, ali je nakon nekoliko mjeseci suzbijena, zahvaljujui zalaganju vlasti,
koJa se bojala da ne ostane bez prihoda od trgovakih karavana iz Bosne to su
prelazile preko Zagore. Glavni providur Paolo Baldu izdao je proglas koji su
narodu prenijeli upnici s oltara. Iz njegova hrvatskog teksta vidi se sva strogost
vlasti kod suzbijanja opake bolesti:

Mi Pavao Baldu po Privedroj Republici Mletackoj Providur General u Dalmaciji i Albanii...


Parva. Da nase Proklam od 28. Auguscta 1782 (.... ) ima bit u svim svoji clan ezi
i dilih brez niednogh pomagnkanja od svakoga obsluxen, navisctujuchi, da svako
najmagne pristupanje nascih Provigenja u gnemu uzdarxani ima bit pokarano
s'izgubglienjem xivota, nek to se izgnage i obistini koje ochiesc tako najmagne
pristupanje i ne obsluxenje (.. .)
Cetvarto. I zascto je sasvim potribito za uzdarxat zdravje od kuxne bolesti da
stoje pom,glivi Glavari od sviu sellah i svarhu oni bolestih koje bi se u isti s;lich
ukazale, 'kaje dobro nepaxene mogle bi po nesrichi donit i rascirit kuxnu bolest
radt toga tma ossobita duxnost kapitanah, Arambascah i drughi seglianski Glava:
rah u dogaglaJU koje nenadgne i napriscite smarti, i koje opazne i sumlgive bolesti
u komu seglmmu gon recem sellah odma razdtbt kuchu martvoga illi bolesnoga
okoliscivsciuh sP,omglivim straxam da se ne bi s'nikim miscala (... j Svaki Glavar,
koj! bt u ovakoj SVOJOJ duxnosti pomagnkao, koju mu mih occitim nacinom
l
23 Sinjska spomenica 1715-1965,

:,

24

'l

Sinj, 1965, 139. str.


G. Bujas, "Makarski ljetopis od god. 1773. do 1794.", Starine 47, Zagreb, 1957.
288. str.: ... Gennara 1773. Ova godina ravo poe, zato bih velik glad, budu da nije bilo
tta, n_t_vma, ve vrl? malo,~ ulja mo~~ re~i nimalo, i ~~ko bih sve skupo i alosno; a Italiju
buduci v<_>da potopila, osta tsta brez zita, 1 tako navahse odasvuda trgovci zakupljivat ito,
a n~vlasttto enicu, i poskupie svako ito, tako daje bila kvarta makarska (53,3236litara)
e~c~ p~ 35 i po ..~?libara, i ~o ljulj ivo i neisto, i kako je enica bila skupa, tako na polica,
ozimtca, 1 ostalo ztto, zato cma ide za enicom ... Sada procinite, kako moe siroma iviti?
Dois~a rav'? i ~evolj~~ budui. da n:ima nikakve in trade za. prodati, ve valja da sve
kupuje, a z~ sto ce ku pt t~, kad ne Ima msta? ... Febrara 1773. Na Istoga nade snig tako velik
da ~~ete hpo do mo~a, 1 ne samo ovda u Primorju, negoli po svi skolji sve do mora, i stab
nedilju dana da se ntje mogao dignut, budui se sve smrzla ... i kad je bio ovaki snig oko
mora, promisli kakav je bibo iza Planine! Kau da je bibo visok za ovika, a na smete i
vee, i ne samo da je bio snig, ma je bio i led estok i ovda i po drugim mistim ...

171

l,

'l
'l

il:

'

naregiujemo, podnichie pokom s:izgubglienjem svoga glavarstva, s 'voxenjem Ga !lie,


s'zatvoranjem u Tammczu, 1 s zzgubglzen]em zstoga xtvota, kako bude zzzsktvat
gniovo sagriscenje ... (. ..)
.
.
Peto. Buduchi mnoggo potribito svegemo odenje Ronda (... ) d'! zs t~ Rand~ t
oni od koji su ucignene, ako ne bi cini/i gniovu duxnost,, tih ako bt ko]l_ od gnth
pomankoo ne doch cirz,it Ronduimadu podna p_okom, svoxenJem Ga/ile, ;;:utvaranjem u Tamniczu, 1 s zzgubljen]emxzvota po mm tegochte gnwva sagnscenJa (... )
Ovi sadagni Proklam, illiti Proglasienje (. .. ) da bude s'Oltara navisten u
svakomu sellu gniove Darxave za opchieno znanje sviuh. U koji Virm.
U Za dm na l. Luglia 1783. "

25

(Naputak kod itanja: sc= , ch = , gn = nj, gl = lj, x = .)

4.3. GOSPODARSTVO I UPRAVA


Jo u tijeku Morejskog rata (koji zavrava godine 169?.), Mle~ni su poeli
raditi na upravnoj podjeli podruja Zagore. Tako J~ provtd~r Jerohn:z Cornaro
podijelio i trogirsku Zagoru na tri dijela, na elu_ koj th su b_t!t glav~nth guvernaduri. U prvo podruje, kojim je zapovijedao trogtrskt plemtc Jerolim Race tm, uz
neka su primorska sela spadali jo:
Vinovac Sitno, Suhi Dolac, Rastovac, Blizna, Mitio, Podboraja, Prapatnica, Znoilo, L~bin, Opor, Prgomet, Trolokve, Nevest, Ljubitovica, Utore, Zelovo
i Koprivno.
Ivan Markovi upravljao je drugim dijelom, koji su inili:
Radoi Vuevica Gornja i Donja, Vinovo, Sratok, Vuje Stine, Vrljevo,
Dugobabe, Buliia Selo, Brtanovo, Duevi povie Mua, Zelovo povie
Mua, Koruce, Leevica i Uble.
Sela: Bristivica, Drobec, Zminovo, Bidni, Postinje! Ramljan':, Pribvdeko~
Svilaje, Podgorje kod Svilaje, Raduni, Crl}a I,uka, Gtzdavac, N tsko, Ctcave 1
Kladnjice - dodijeljena su serdaru Sttpanu Cudmt.
.
.

.
Odmah nakon proglaenja odluke dolo je do ne_mtra, al~ ?'letacke _vlas_tl
nisu bile voljne mijenjati prethodne odluke. Zagoran_t su _dobth pravo b~ranJa
seoskih glavara, serdara, harambaa i sudaca; Suci su tmah pravo presutvanJa
samo u sitnijim sporovima, kao u jednom slucaJU na Vtsokoj:

"pisano ... mi ozdal podpisani Sudzi Laslexeni? u Pro--me-u pisanuna 18.


Marza i odvascega priuzviscenoga Viadagnia data nami oblast Sud ucmlll megzu
Antonom Peschiech i Marianom Scrapichem. Mi razvidismo i Koliko mogosmo raz
sudit razsudismo megniugnima mi nagiosmo da ob anno Krozasctose priu Ante i
Mariam da nittijeAntino ni Marijanova nego !vanna Lojicha Nego odsudismoAntt

25 11 Ljetopis11 ... , Starine 44, 74. str.; J. A. Soldo, Varia ... , 233., 234. str.

172

Peschichiu po dopustegniu !vanna samo onni nuga stoje Ante izkarcia, a dase vech
Ante neima pomiszat nigda visce u napridak. Akobise pak od ovi dvaja nasao dabi
u napridak poceo korcit olli zapet Masklinom da ima bitti Castigan pd Praude
Prinzipove i da ima Platit penu u Cancielariu Prinzipovu
ja F. Ilia Despotovich Parvak koji pisa
ja Stipan Sudaz Draxich neznaduchi pisat cinim zlamef"'e l. +
ja Petar Buri/o neznaduchi pisat cinim zlamegne l. + 6
i

Sve zemljite koje je lealo iza grede pravno je pripadalo dravi, pa ga je


ona i dijelila po vlastitu nahoenju. U nekoliko godina, od 1709. do 1711.,
napravljene su veoma detaljne katastarske knjige, iz kojih se moglo vidjeti i
koliko stoke ima seljak, koliko peradi, njiva, panjaka, ume i neobradivog
zemljita. Takoer su navedeni dob i spol svakog lana kuanstva (tab. XVII.).
Svi zemljini odnosi rjeavani su u sklopu tzv. Grimanijeva zakona, donesenog i
provedenog pedesetak godina kasnije.
Naime, iako je Mleanima bilo u interesu da napue puste dalmatinske
predjele, pa tako i Zagoru, oni u poetku nisu ozbiljno pristupili ostvarenju toga
svojega nauma. Nerijeena pitanja oko vlasnitva zemljita u selima koja su
nekad davno prije turskih ratova pripadala gradskim plemiima gomilala su se,
a dolazilo je i do tekih sukoba. ak je bilo doseljenika koji su se vraali na
begovske posjede, jer su, doavi desetak godina prije iz >>Turske pod dudeva
okrilje, uvidjeli da su porezi kranske Mletake Republike nesnosniji od poreza
muslimanske Turske Carevine (vidi Catastico del Terito rio di Sign, Mu, ban dira
harambae Petra olia - ... sud. tofu Mattia e Nicola Striseuich pasati in Turchia ... , ili Zminovo (Mu Gornji), ... sud.o fu de Biasio Nicolich e Zuane Volareuich in Turchia). Potaknut tom neugodnom injenicom, providur Grimani
godine 1756. podnosi mletakom Senatu prijedlog zakona o razdiobi slobodnog
zemljita i njegovoj podjeli obiteljimar,rebjeglim s turskogpodmja, kao i domaim
siromanim i zaslunim obiteljima. 7 Do prihvaanja je dolo brzo jer su odgo26 Statut grada Trogira (preveli M. Berket, A. Cvitani i V. Gligo), Split, 1988.
372.-374. str.; Povijesni arhiv Zadar, Trogirski arhiv, b. 49. - "Addi 13. Marzo 1792...
Visoca ... 11
27 B. Ungarov, "Agrami odnosi na podruju Dalmacije tijekom Mletake vladavine
s posebnim osvrtom na Grimanijev agrarni zakon i Grimanijeve mape", Geodetski list,
46(69), 3., Zagreb, 1992., 381. str.; B. Stulli, Iz prolosti Dalmacije, Split, 198.. , 130., 131.
str., - ... Sve zemlje to ih je Venecija tijekom 17. i poetkom 18. st. (do zakljuno
Poarevakim mirom 1718. god.) stekla od Turske carevine na dalmatinskom kopnu,
proglasila je svojom dravnom imovinom ... Pritom su osnovni ciljevi mletake politike
bili:
- da se, po pravilu, poharani i opustoeni krajevi, s vrlo malo preostalog stanovnitva,
ponovno to bre u zadovoljavajuoj mjeri nasele ... ( ... )
-da se to izvri sa to manje dravnog troka, s izgledima na budue poveanje dravnih
prihoda i jaanje obaveza tog pograninog stanovnitva u skladu s razvitkom mletakog
krajikog sistema ( ... )

173

vorniljudi u Veneciji uvidjeli korisnost odredaba. Zbog brige Republike za dobro


svojih podanika odlueno je da svaki siromani stanovnik, kao i prebjeg, dobije
po dva padovanska kampa zemljita na koritenje (oko 7500 metara etvornih).
Korisnik je usto bio duan zasaditi dvije voke, a svake godine morao je dravi
dati desetinu od procijenjenog uroda. Da bi se uivaoca dodijeljene parcele
primoralo na redovitu obradu, bila je odreena nagrada onome koji prijavi
lijeninu. Naime, taj dojavljiva dobio bi polovicu zemljita koje bi neodgovorni
vlasnik dvije godine uzastopno drao neobraenim. Na njivama su se sijala ita,
a po podvornicama su se uzgajali enjak, luk, ratika i drugo povre. Osim
obiteljskog zemljita, za svako selo bio je odreen panjak za orae volove, a
putanje druge marve bilo je zabranjeno uz kaznu od 4 sol da za stoku sitnog i 5
lira za stoku krupnog zuba, to bi pripalo selu. Bilo je nadalje propisano da se
redovito iste izvori, lokve, bunari, te korita potoka i jaruge, ponajprije radi
osiguranja pitke vode, tako dragocjene u bezvodnoj Zagori, a potom zbog
sprjeavanja poplava u nekim mjestima gdje je bilo vodenih tokova (npr. Mu,
Vrba). Onima koji bi se usudili pre graivati puteve ili ih suavati, prijetilo se
kaznom od 100 dukata, a to je bila svota koja bi se teko smogla i prodajom
cijelog imanja. I tetoinama koji su unitavali tui trud i muku grozilo se
tamnicom od 18 mjeseci ili plaanjem dvostruke vrijednosti uinjene tetc. 28
Kako bi se svi upoznali sa zakonom, bilo je naloeno da se u svim selima on
oglasi na uobiajen nain, najvjerojatnije s oltara ili pred crkvom. Za provoenje
Zakona i striktno potivanje njegovih odredaba bili su zadueni svi notari,
posebno seoski kapi tan, harambaa i sudac.
Jedna od bitnih pojedinosti je i uredba o nasljeivanju. >>Principova elja
je bila da zemlja prelazi samo na muke potomke, a ako bi nasljednici bile samo
keri, one bi imale pravo na uivanje posjeda do svoje smrti. Nakon toga
. zemljite je opet dolazilo u dravne ruke, a drava bi ga onda dala novim
prebjezima ili brojnijim obiteljima. Dioba nasljedstva raena je po naelu da se
podvornice daju obiteljima, a ostale zemlje po glavi. 29
Najpromiljeniji detalj Grimanijeva zakona jest zabrana raspolaganja zemljitem, tj. zabrana prodavanja i zalaganja dodijeljenog zemljita. U sluaju takvih
makinacija svi su kupoprodajni ugovori bili nitavi i svaki muki lan obitelji
morao je vratiti posjed u prijanje stanje, i to bez obveze vraanja primljenog
novca. Ni lihvari nisu mogli utjerivali svoje dugove kod seljaka ovrhom zemljita
ili volova, pa je na t~ nain barem djelomino sprijeeno osiromaenje zagorskog
seljaka (T XVIII.). 0
Mletaka je uprava provodila praktinu razdiobu po slijedeim smjernicama:
- nema unaprijed limitirane veliine udjela pojedinca i obitelji

- apsolutnu prednost imaju sudionici rata s Turskom 1684-1699. god., a zatim drugi
zasluni za mletaku stvar, kojima se dodjeljuje "iz milosti 11
28 B. Ungarov, n. dj., 383. str.
29 B. Ungarov, n. dj., 382. str.
30 B. Ungarov, n. dj., 383. str.

174

Vidjeli smo da gotovo nitko nije bio zadovoljan podjelom, ali barem zelenai nisu imali mo~nost zapljene seljakovih zemalp zbog dugova. Seljaci su
za uzvrat bili dum dravi davati desetmu, obavljati besplatne radove te sluiti
u seoskim etama. 31

Osim toga, Zagorani su, kao oprobani i vjerni ratnici, odlazili u vojnu slubu
po cijelom podruju Mletake Republike. Obino bi bilirasporeivani u oruane
posade galija i tvrava, a ono to ih je najvie privlailo bila je plaa koja se
dobivala unaprijed. Na odlasku su pjevali i igrali kolo po domau, to je stvaralo
poseban ugoaj u primorskim gradovima iz kojih su ili u mletaku >>terrafermu.32

Gotovo dvostoljetno neprestano ratovanje stvorilo je osobit duh u narodu,


koji se izraavao u prevelikoj prgavosti, naglosti i osvetoljubivosti. U Prgometu,
Prugovu i Vrpoljcu znali su se krvavo potui na svetkovinama, a psovanje je bilo
gotovo opa pojava (premda se tadanje psovke ne mogu usporediti s dananjima). ak je i sam biskup Kai bio >>ispraen psovkama od Leeviana, paje
morao otii u Radoi. 3
Hajduije je bilo toliko da se i sami biskupi, to emo vidjeti, nisu usuivali
u pohod bez oruane pratnje seoskih orunika. Putnici su najvie strepili na
dvama glavnim putnim smjerovima, od Klisa prema Drniu, i od Klisa prema
Sinju. Tako su u Vrbi godine 1724. hajduci doekali neke like trgovce, ubili ih
i bacili u jamu. Svoje jatake su imali posvuda, a ako bi ih ovi pokuali izdati, ljuto
bi im se osveivali. Neki Pave Ozakovi, bivi lan hajduke druine Tome
Bakovia, bio je dobio ovlatenje od Mleana da hvata hajduke, ive ili mrtve.
Ni nakon tri mjeseca Ozakovi ih nije uhvatio, ali se Bakovi zarekao da e se
svima osvetiti. Na koncu se skruio pred starim biskupom Kaiem, te je doao
godine 1730. pred njega, ljubei mu noge i ruke, hotijui da se ispovjedi. Ali dok
ga je biskup odgovarao od osvete, hajduk se sve vrijeme osvrtao i oslukivao
ii

,l

umove plaei se izdaje. 34

Ruka crkvenih uitelja morala je biti pravedna, ali i vrsta i nepopustljiva,


jer ona druga ruka, ruka mletakog inovnitva, nije bila stvorena ni za to drugo
nego da uzima. Seoski upnici su posredovali kod pomirbe zakrvljenih obitelji,
pa je tako dugopoljski upnik svjedoio u jednom ugovoru koji glasi:
U Dugopolju 21. maja 1793.
Ovo inimo, nek se zna gdi bude prineseno svakoj pravdi principovoj a to
budui baneni Mijo i Ivan, braa evamii, sinovi pokojnog Jure, kako izgovara
ista banda, dok ne prosti rodbina Orule, eri pok. Ilije Roguia, ene Jadre
31
32

V. Omai, PK, 209. str.


F. Baras, Dalmacija Anno Domini, Split, 1988., 40., 47. str.

33 L. Kati, 11 Povijesni podaci iz vizitacija trogirske biskupije u XVIII. stoljeu'\


Starine 48, Zagreb, 1958., 290., 321. str.
34 L. Kati, n. dj., 299., 300. str.

'

'

175

i!
ii!l
l

'l

evamia bie isti baneni. I ele isti siromasi smiriti se sa svojim kraljem upitae
mir u iste matere, brae i sestara pokojne Orule, i isti pustie mir i uinie pismo s

pogodbom prid svidocima, a to da ima Mijo i Ivan dati materi, brai i sestri dva
cekina odma, a kad se svari intrada dva cekina, a unaprida za dvi godine po tri
taljira i troje mise za tri godine, svake godine po trideset. A u kancelariji neka smiruju
s principom, kako znadu.
Ovomu jutamentu svidoci arambaa Ante Perii i Cargo Bali, ja isti doli
potpisani.
Pisa ja don Mijo Radan, kurat, u viru. 35
Kako su braa Mijo i Ivan to >>Smirili s principom<< ne zna se, ali vrlo lako
im se moglo dogoditi da dobiju kaznu viegodinjeg veslanja na robijakim
galijama.
Da bi lake vladali, Mleani su se koristili svojom starom i prokuanom
taktikom stvaranja nesnoljivosti, ovaj put izmeu Primoraca i Zagorana, tako
da su stalno potpirivali nekakve sukobe oko mea, ili su koristili Zagorane kod
guenja seljakog pokreta u Katelima godine 1740. Kad nisu mogli skriti
pravedni otpor Katelana na redovit nain (prijetnjama i podmiivanjem), glavni
providur Cavalli onda je sazvao vojne zapovjednike trogirskoga podruja, meu
kojima i zagorskog serdara Ivana udinu. On je uskoro dobio zadau da sa 50
probranih Zagorana doe u Katela, kako bi potkrijepio odluke vlasti. Uskoro
je ta skupina ojaana s jo stotinu momaka, kojima su se naposljetku pridruili
odredi redovite mletake vojske. Kad su po mletakoj zapovijedi Zagorani
poeli ruiti kue nekih pobunjenika, glavnina Katelana se pokorila i tako je
zavrila ta alosna epizoda. 36 To je sve skupa produbilo nesnoljivost izmeu
seljaka Katela i Zagore, a korist je opet odnio tuin.
Dok su tako Zagorani bili neslavno manipulirani, istodobno su mletaki
namjetenici u svakoj prigodi maltretirali zagorsku sirotinju, cijedei iz njih na
sve naine pristojbe i poreze. 37 Ali kad god bi se Talijani nali licem u lice sa
Zagoranima, kukaviki su izbjegavali obraun, pa su ih u nemoi nazivali >>te
35 L. Kati, Veze ... , 400. str. Slobodno se franjevcima moe pripisati iskljuiva zasluga
za postupno podizanje kulturne i uijudbene razine hrvatskoga puka u Zagori. Nakon zavretka
ve spomenutog Tridesetogodinjeg rata, Nijemci su imali mnogo bolje prilike za oporavak,
jer: ".. Allerdings ist wahrscheinlich, daf3 sich das Landvolk ganz in schwiinnende Banden
aufge/Ost hiitte und daf3 die Stiidte niemals imstande gewesen wiiren, ein neues Volks/eben
hervorzubringen, wenn nicht drei Gewalten den deutschen Landmann vor den giinzlichen
Zerst6mng bewahrt hiitten: seine Liebe zu dem viiterlichen Acker, die Bemahungen seiner
Obrigkeit und vor a/lem der E ifer sein es Seelsorgers, des Dorfpfarrers. " (Gustav Freytag,
Bilder aus deutschen Vergangenheit II, Hamburg, 1978., 282. str.)
36 V. Omai, PK, Split, 1986., 321., 324., 326. str.
37 L. Kati, "Prilike u splitskoj okolici poslije odlaska Turaka", Starine 47, Zagreb,

divlje zvijeri, bestija/ni nerazumnici, ti barbari itd. Meutim, sva mletaka


povrnost i podmitljivost nestala bi onoga trena kad bi vlasti preko svojih
dounika doznale da se netko eli izvui iz apa mletakog lava.

Osjetivi na vlastitoj koi podmitljivost i nepotenje Talijana, Zagorani su,


elei opisati neiju prevrtljivost, govorili pasja viro ili lacmanska viro.

Izrugivali su se s Talijanima i zato to su ovi poslije obavljene velike ili male


nude drali none posude u sobama. 38 Sve Talijane, posebno one nae ljude
koji su nosili odjeu po talijanskoj modi, oni su jednostavno zvali lacmani
rastriena prkna. 39 Da se ne bi stekao dojam kako je to bilo jednostrano
miljenje, jedan austrijski pijun je godine 1775., izvjeujui svoje pretpostavljene, naveo za otoane da su pokvareni talijanskim obiajima, postali veinom
dvolini i laljivi, varalice i sumnjivci i indiskretni prema strancu, a da primorski
puk ima vie zajednikog sa Zagorcima nego s otoanima. 40
Fra Filip Grabovac otvoreno je napao te domae otpadnike u svojim
pjesmama, ali kad se usudio buditi ponos o pripadnosti hrvatskom narodu,
poklopila ga je apa vlasti. Ono to je zasmetalo mletake bire bili su stihovi:

... Pogrdie zemlju Dalmaciju


tu harvacku drugu provinciju,
zemlje, grade, sela i varoe:

od Mleana poznani su loe.


(... )

Dalmacijo, kmno svita,


eto spava puno lita;

mnogi vrsni bie ljudi,


da te nitko ne probudi.
(.. .)

Sad te svaka ra gazi,


pak jo ide ter te mrazi.
Sad si puna svake re,
a jo pos/i bie gre... 41
Nikad se vie fra Filip nije vratio u svoju Dalmaciju, ali nadivjele su ga
njegove pjesme, unato odredbi mletakih vlasti da se cjelokupno izdanje >>Cvita
razgovora spali.
A. Fortis, Put po Dalmaciji, preveo Josip Bratuli, Zagreb, 1986., 37., 55. str.
F. Baras, Dalmacija ... , 54. str.
40
G. Novak, "Dalmacija god. 1775176 gledana oima jednog suvremenika", Starine
49, Zagreb, 1959., 22. str.
41
F. Grabovac, Cvit razgovora naroda i jezika ilirikoga aliti rvackoga, Zagreb, 1951.,
198. str.
38

39

1957., 412. str.

176

177

U posebnu skupinu spadali bi pomalo otueni intelektualci, meu koje bi


se mogao smjestiti i sin sinjskih posjednika Ivan Lovri, koji je, dodue, ukazivao
na potrebu prosvjeivanja puka, ali nije propustio da se u svojim djelima izruga
narodnoj tradiciji. U njegovu sluaju predaja je vjerojatno govorila istinu, a
radilo se o uvjerenju starih Muana da je crkva sv. Petra najstarija u Dalmaciji.
Upravo je ta crkva bila ona koju je dao izgraditi knez Branimir u IX. stoljeu. 42
Kad se pri kraju XVIII. st. pribliio kraj truloj mletakoj vladavini, nije
ostalo nita korisno u materijalnom obliku to bi podsjealo puanstvo na
Veneciju koja se voljela zvati Serenissima, tj. Prejasna. Putevi su bili kao u doba
Turaka, pa se od sela do sela ilo oputinama i kozjim stazama, ponajee pjeice.
Ostalo je zapisano da je od sela do sela trebalo:
od Bristivice do Blizne
od Blizne do MitJa
od Milla do Vinovca
od Ljubitovice do Lepenice
od Lepenice do Vrsna
od Suhog Dola do Mravnice
od Visoke do Nevesta
od Nevesta do Sitnoga
od Visoke do Sratoka
od Sratoka do Sitnoga
od Vrljeva do Vinova
od Vrljeva do Kladnjica
od Vrljeva do Divojevia
od Radunia do Ogorja
od Radunia do Braevia
od Radunia do Crivaca
od Radunia do Postinja
od Radunia do Ramljana
od Brtanova do Niskoga

l sat hoda,
l sat i 1/4,
l sat i l/4,
l sat,
l i 1/2 sat,
2 i l/2 sata,
l sat,
l i 1/2 sat,
l i 1/2 sat,
2 sata,
l sat i 3/4,
2 i 1/2 sata,
3 sata,

l sat,
l sat,
l i 1/2 sat,
l sat,

l sat,
3/4 sata,

L. Kati, PS OPO, 244. str.- ... Lovri pie: "Poao sam da pohodim crkvu sv. Petra,
koja se nalazi na malenom breuljku, da vidim, nema li tu kakav natpis, ali uzaludan mi
bio trud. Reeno mi je neto to pobuuje saaljenje. Ovu bi crkvu trebalo proiriti zbog
umnoenoga puanstva, ali neki seljaci nee da je rue, jer im je tradicionalno neznanje
sauvalo uspomenu, da je ona prva medu svim crkvama u Dalmaciji. Zaista je vrijedno da
potomcima bude sauvan jedan tako dragocjen starinski spomenik, alija ne bih savjetovao
nijednog arheologa, da uini ni korak, da ga vidi."; Marijan Stojkovi, "Historijski prilozi
etnografiji Hrvata", Zbornik za narodni ivot i obiaje 37, Zagreb, 1953., 266. str.
42

178

od Brtanova do Dugobaba
od Leevice do Koruaca
od Koruaca do Vuevice
od Prgometa do Labina
od Prgometa do Radoia
i od Prgometa do Prapatnice

l i l/2 sat,
l sat,
l sat i l/4,
3/4 sata,
l sat i 1/4,
l sat i l/4. 43

Nita bolje nije bilo ni u drugim dijelovima Zagore; sav teret se nosio na
a kola su bila prava rijetkost.

leima,

4.4 CRKVA I VJERA


Kako su se franjevci prvi nalazili sa svojim pukom, odmah su pristupali
pokrtavanju malobrojnih preostalih poturenih Zagorana (u sinjskom Katas tiku, u Dicmu, spominje se Ivan Kovaevi p. Ebraina<< (Ibrahima)). Provincijal
Mijo Radni javlja u Rim godine 1684.:

... Turci su u takoj smetnji da ne znadu na koju e stranu bjeati, s toga mnogi
svojevoljno ostaju i pitaju da budu krteni... 44
Taj proces nije bio kratkotrajan nego se nastavio vie od etrdeset godina,
ali su ga franjevci obavili temeljito, kao i sve ostalo ega bi se uhvatili.
Zahvaljujui donekle smirenoj situaciji oko granica, vrlo brzo su crkveni oci
izvrili pregled stanja u zagorskim upama koje su bile jo uvijek u sklopu
Provincije Bosne Srebrene. S tom zadaom je godine 1708. poslan fra Ivan
Krstitelj de Vietri. 1z njegova izvjea se vidi da su Zagoru opsluivala dva
samostana, na Visovcu i u Sinju. Visovakom samostanu pripadale su upe u
Drniu (s nekim zagorskim selima) i Mirlovi Zagori. Prugovska upa, kao i one
u Brtanovu, Ogorju i Suhom Docu, spadale su pod sinjski samostan. 45 Kako je
broj doseljenih bio vei od broja starosjedilaca Zagorana, providur Daniel
Do!fin jo je godine 1695. pravo na upe dodijelio novim franjevcima, tako da
je visovaki samostan izgubio dosta od svojega starog podruja. 46 Premda bosanskim franjevcima toliki gubitak vjernika i fratara koji je uslijedio nakon seobe
nije bio po volji, stvarnost je pokazala da povratka na staro nema pa su ramski i
ivogoki franjevci preuzeli upe u kojima je nadvladalo puanstvo iz Bosne i
Hercegovine. Kasnije su se dalmatinski samostani iz kojih su dolazili zagorski
43

L. Kati, PPVTB, 276., 277. str.


Zlatovi.,Franovci... , 148., 149., 236., 237. str.

44 S.

45

M. N. Batini, "Njekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj poviesti", Starine XVII,

Zagreb, 1885., 89.-91. str.

46 S. Zlatovi, Franovci... ,

172. str.

179

upnici, a s njima i podruje Zagore, izdvojili iz Franjevake provincije Bosne


Srebrene i formirali novu provinciju, Presvetog Otkupitelja.47 Pri kraju XVIII.
st., tonije godine 1775., iz pisama provincijala Josipa Radmana vidi se kakvo je
bilo stanje u podjeli upa po samostanima. Visovcu je pripadao Mirlovi s fra
Andrijom Copiem i Nikolom Podbiokom, ivogoe je dralo Mu Donji u
kojemu su upnikovali fra Grgo Petrovi i Petar Bandi, Sinjani su bili u Dicmu
Gornjem i Donjem (fra Mijo Matas i Girolama Bru!'etti), u Bri~tivici (fra Ante
Poli i Ante J ake !i), u O gorju (fra Andrija Mandi i Sime Guli-Simi). Nadalje,
upravljali su i u Prgometu !fra Petar Alfirevi i Frane Maljkovi), na Visokoj (fra
Mijo Titli i Bla Jeli), u Cvrljevu (fra Toma J aji), u Leevici (fra Bartul Zeli),
u Suhom Docu (fra Filip imi), u Lju bitovici (fra Ante Burazer) i na Brtanovu
(fra Ivan Rosi). Splitski samostan dobio je Prugova (fra Ivan Erceg) i Mu
Gornji, gdje je upnik bio fra Ante Deli. 48
I biskupi ibenika, Trogira i Splita obilazili su novoosloboene krajeve koji
su spadali pod njihove biskupije. Tako je ve godine 1709. splitski nadbiskup
Stjepan Cupilli pohodio katoliki puk po istonome dijelu Zagore. Poslije
obilaska sinjskih sela iz Potravlja je pristigao u Zelovo, gdje je upravo bila
podignuta crkva, zahvaljujui obitelji Juki. U Muu Donjemu naao je crkvu
Blaene Djevice Marije, s prednjim zidom od drva, dok joj je krov bio od evara.
Zvono je visjelo na dva drveta. Crkva sv. Mihovila bila je gotovo posve poruena.49 Odatle je Cupilli doao u Mu Gornji, gdje je pregledao crkvu sv.
Petra. Crkva je bila od kamena i pokrivena ploom, a u njoj je bilo i ukraenih
svetakih slika. Ba to bi mogla biti ona crkva koju je dao sagraditi knez Branimir
godine 888., a ini se da su i stari Muani nasluivali njezinu vrijednost jer su bili
ponosni na njenu starinu. 50 U Prugovu Cupilli je naao crkvu sv. Ante, novu i s
lijepo ukraenim slikama. Sv. Mihovil u Dugopolju imao je drveni oltar, glagoljski misal i jo nekoliko knjiga, te srebrne, djelomino pozlaene kalee. Osim
toga, sama je crkva bila obdarena zemljitem od 16 dana oranja. Poslije obilaska
nekih drugih sela, nadbiskup je s pratnjom stigao u Bisko. Tamo je naao
proirenu crkvu, sa zvonikom i velikim zvonom. Crkva je bila opskrbljena i
misnim priborom. Kad se uputio prema Dicmu, u susret mu je iziao harambaa
Bilandi sa svojom seoskom etom. Cupilli je tamo razgledao crkvu sv. J akova
ureenu slikama svetaca. Pri odlasku je, na harambainu zamolbu, dopustio
gradnju nove kapele u selu.
Neumorni je nadbiskup nanovo godine 1718. krenuo u obilazak svojih
vjernika nakon posljednjeg rata s Turcima. Krenuvi iz Klisa, svratio je u
Dugopolje, gdje je pregledao crkvu koja je imala groblje unutar kojeg su rasla
47
J. A. Soldo, ""Bosanski franjevci" u povijesnoj prekretnici Dalmacije pri kraju
XVII i prvoj polovici XVIII st.", Kai 15, Split, 1983., 20., 21. str.; F. anjek, Kranstvo
na hrvatskom prostom, Zagreb, 1991., 471. str.
48 I. Markovi, Le parrochie francescane in Dalmazia, Zadar, 1885., 124., 126., 127.

str.

180

49 L. Kati, PSOPO, 243. str.


50 L. Kati, PSOPO, 244. str.

104 golema hrasta. Nakon Biska, u Dicmu je vidio crkvu sv. Jakova, koju su Turci
zapalili godine 1715. U Kruvaru je ve bila sagraena crkva za koju je nadbiskup
dao dozvolu. 51 Neoriku crkvu takoer su spalili Turci u posljednjem ratu, ali je
narod obeao izgraditi novu im se smiri stanje na granici.
I trogirski biskup Fonda u svom izvjeu poslanom u Rim godine 1746.
naglaava potrebu poveanja broja upnika jer su narod i sela toliko ratrkani
da ih upnik uspije pohoditi samo jednom mjeseno.52
Jedan od nasljednika nadbiskupa Cupillija, Pacifik Bizza, takoer je pokazivao veliku skrb za vjersko i moralno stanje svojih \]ernika pa je obilazio
zagorska sela 1748. i 1750. Najprije je preko Klisa i Dicma otiao u Sinj, a poslije
je navratio u Dugopolje, gdje je opominjao upljane da poprave svoje ponaanje
jer su obiavali psovati i krasti. 53
Didak Manola, Fondin nasljednik u trogirskoj biskupiji, im je doao u
Trogir, najavio je obilazak svojih upa po Zagori. Tamo se uputio na proljee
godine 1756. u pratnji svojega tajnika Marka Peroj evia. upniku Prgometa bilo
je ~alo.eno da~~ prijevoz biskup?ve pratnje i prtljage poalje 20 konja u Trogir.
Posto Je prenoc10 u selu, biskup Je pregledao crkvu sv. Stipana Prvomuenika,
koja je bila proirena, ali na nestruan nain. Crkvi su dolazili ne samo mjetani
Prgometa nego i Suhog Doca, a u upi su postojale i dvije bratovtine, jedna u
Bakoviima, a druga u Prgometu i Trolokvama. Njoj su pripadale jo dvije crkve,
sv. Silvestra u Labinu i sv. Jure u Radoiu, dok u Trolokvama u to doba jo nije
bilo crkve. Labinska crkva bila je u vrlo loem stanju, a radoka slabo opremljena
(T XIX.). Krenuvi dalje, biskup je, u pratnji radokog harambae Ante Bilua
stigao na seoski meja, gdje su ga doekali leevaki upnik fra Andrija Beti
harambaa Jerko Despotovi. Harambaa je sabrao cijelu oruanu etu s razvijenim zastavama, pa je nakon poasnog plotuna doveo biskupa u selo. Tamo su
nali novu crkvu, sa slikama ukraenim srebrom. upi su spadala jo sela
Koruca i Vuivica. Kako do crkve u Vuivici nije bilo nikakva puta osim kozje
staze, tamo se uputio dekan Marislavi. Naao je potpuno siromatvo, jer Bolja ti,
koji su podigli kapelu, nisu imali ni pravo zvono, nego su pozivali na misu
trub ljenjem u rog od hrastove kore. 54 Iz Leevice Mano lu je do Koruaca ispratio
harambaa Despotovi, gdje ga je preuzeo Ivan Male. Uz Despotovievu
pratnju biskup je stigao u Brtanovu, a na oprotaju je blagoslovio oruniku
etu. Sve te pratnje nisu imale samo poasno obilieje, nego su bile prijeko
potrebne zbog hajduka koji su se kretali unaokolo. 55 Zupu Brtanovu opsluivao
je ~ra Pavao Mari, a spadala su joj jo dva sela, Dugobabe i Nisko (T XX.).
Brstanovska crkva Vehke Gospe, neko sv. Jure, bila je dobro opskrbljena i
ureena. Biskup je pohodio i crkvu sv. Mihovila pod Moseem, koja je neko

51 L. Kati, PSOPO, 256. str.


52 L. Kati, PPVTB, 275. str.
53 L. Kati, PSOPO, 271. str.
54 L. Kati, PPVTB, 289.-291. str.
55 L. Kati, PPVTB, 292. str.
181

pripadala selu, ali su je Cam bij i oteli i dodijelili svojim seljacima. Tu su Mano li
iskazali svu poast ogorski harambae, pa su ga odveli u svoje selo. U prolazu su
svratili do pustinjske crkve Gospe od Sniga, koja takoer nije imala zvono, nego
su se sluili rogom da sazovu ljude na misu.
Ogoranska upa bila je velika i imala je pet crkava u isto toliko sela (T
XXIV.). Tamo su spadali Ogorje, sa sredinjom crkvom sv. Jure, te Zlopolje,
Crivac, Ramljane i Postinje. Biskup je nakon posjeta Ramljanima pohvalio
seljane zbog dobrog upravljanja i opremanja crkve sv. Ivana Krstitelja. Zlopolje
ili Bracvi biskup je posjetio tek sljedee godine, kad je razgledao novu kamenu,
a neko drvenu crkvu. 56 Tamo mu se upnik Babaja poalio na loe enidbene
obiaje u selu.57 U Crivcuje posjetio crkvu sv. Marka, koja je bila u loem stanju,
a odatle je produio u upni dvor, sastavljen od tri prostorije pokrivene slamom.
Okolo su bile trenje, orasi i ljive. Nakon to je sasluao nevolje seljaka i nakon
to se odmorio, biskup je preko Mosea krenuo u Vrljevo. U susret su mu izili
harambaa Mate Bogi i barjaktar Josip ilovi, sa 36 vojnika. Putem je razgledao crkvu sv. Marka u Vinovu, pa je, nastavivi, doao u Vrljevo. upa je jo
pokrivala sela Kladnjice, Vinovo i Divojevi (T XXV). Putem prema Visokoj
proao je Manola pokraj divojevike crkve, a onda su ga na mejau doekali
Visoani s harambaama, koji su organizirali posebno svean ceremonijal. Naj56
57

L. Kati, PPVTB, 297. str.


L. Kati,PPVTB, 298. str.- ... 1. Najprije protiv odredaba mladii, budui vjerenici,

daju ocu budue vjerenice dar, tko 5, tko 6 ili 7 cekina. Ako i vjerenica nema oca, Laj se
dar daje brai njezinoj ili drugim starijima, a otac, brat ili drugi stariji vjerenice u vrijeme
zaruka odvraaju darovima.
2. Kad mlada pristane, da nekoga uzme za vjerenika i primi zaruke, odmah one noi spava
s onim, koji joj je dao prsten, bio to otac ili brat budueg mua. Sve je to bez sablazni ili

kakve sumnje ukuana, koji bi sc pae sablaznili, kad ne bi spavala s buduim djeverom
ili svekrom ....
9. Prvi dan kad prispije kui vjerenikovoj, malo se vidi vani, jer stoji povuena u kui s
djeverom ...
ll. Prije nego pode spavati, pretrae joj (mladoj) pomnjivo sve dijelove odijela, koje ima
na sebi, da na tome ne bi bio kakav uzao, pa ako ga nadu, odmah ga razrijee, jer vjeruju
i vrsto dre, da su to ari i dok je tu uzao, da sc mladi ne mogu zdruiti u enidbi ...
13. Drugu ili treu no, ne imajui mlada slobodu da spava s djeverom, a ako ima vie
djeverova, spava s najmlaim, a ne s drugima. Kad spava s djeverom, bude nedoputenih
doticaja, koliko hoe, a ako sc sluajno djever zbog kreposti uzdri od tih nedoputenih
doticaja, onda je to znak, d ajoj nee dobro nego zlo. Ako djever nema razbora, lako doe
medu njima do tjelesnih veza ...
15. Ako nevjesta ne spava s djeverom, u kui su svade i omraze i nema nigda mira. Vjerenik
ne pokazuje nikakve ljubomore, to njegov brat spava s njegovom enom ...
17. Dok jutrom svatovi peru ruke, mnogi, da ne reem svi, maaju se nevjeste za prsi ili
za sramotne djelove tijela, a to ine slobodno u prisutnosti vjerenika, koji ne pokazuje
nikakvo negodovanje. Zaista koliko moe nastoji izbjei svaki takav doticaj ...
24. Pod ovom kabanicom dogaaju se bezbrojni nedoputeni doticaji, pa je to prcdigra i
kojega drugog nepotenog djela, koje sc poslije kod mnogih u svoje vrijeme otkrije ...

182

prije su se poredali u jedan red konjanici, a njima nasuprot u drugom redu bili
su pjeaci. Nakon to su ispalili puke, Vrljevljani su dobili blagoslov i vratili se
kui. Nato su Visoani s izvuenim handarima krenuli u selo. Bubnjari su
udarali u bubnjeve, vojnici su pucali, a zvona su zvonila sve dok biskup nije uao
u crkvu. Zadravi se samo nakratko u selu, biskup je opomenuo crkovinare da
bolje gospodare imovinom, pa je nastavio put do Nevesta. Tamonja crkva bila
je solidna i dobro opremljena. Nakon susreta s harambaom Mijom Delalijom,
Mano la se vratio na Visoku, gdje je odsjeo u dobro graen oj upnoj kui. Odatle
je stigao pred crkvu sv. Nikole u selu Sratoku, koje je takoer spadalo pod
visoku upu (T XXVI.). Put je Manolu vodio dalje u Sitno, a onda su ga na
granici Suhoga Doca doekali harambae tog sela i Mravniee (T XXVII.).58
Tamonji seljaci poeli su pripreme za gradnju crkve, ali ih je u tome omelo
ope loe stanje i siromatvo. Nakon to je biskupa ispratio harambaa Kesi,
uzeo ga je pod zatitu lepeniki harambaa Kneevi i odveo ga do sela, gdje ga
je ugostio Nikola Mardei. upa se protezala od Prapatniee do Vrsna, a u nju
su spadala jo Prapatnica, Ljubitovica i Boraja. (T XXVIII. i T XXIX.). Sve njih
je opsluivao upnik Anton Czernin, Nijemac iz Kostajnice. Crkva u Lepenici
posveena je sv. Grguru i bilaj e u dobrom stanju. Prilikom obilaska Ljubitovice
biskup je naao malu i neuglednu crkvu sv. Kate, ali seljanin Ivan Munjizi radio
je oko podizanja vee gradcvinc. Poslije pohoenja crkve sv. Tome u Prapatnici,
otiao je u Bristivicu, gdje su ga doekali dvojica harambaa sa svojim etama.
Tamo se smjestio u bratskoj kui, pa kad sc odmorio, iznijeli su mu problem
veliine upe, u koju su jo spadala sela Blizna, Mitio i Vinovac. 59 Kako bi sc u
to sam uvjerio, seljaci su ga nagovorili da posjeti Bliznu, gdje je naao crkvu u
gradnji, ali ovaj put pod nadzorom iskusnih zidara. Biskup je potom pohodio jo
nekoliko sela i naposljetku se uputio prema Trogiru, dokle gaje pratila i oruana
eta sa zastavama, na elu sa scrdarom ud inom i harambaom Brzakom. 60
ibenski biskup Ivan Dominik Calegari pohodio je godine 1712. zagorske
upe svoje biskupije, pa je nakon povratka pohvalio rad upnika koji su se
osobito istaknuli u obnovi poruenih i izgradnji novih crkava. Zahvaljujui
njemu, znamo daje tih godina obnovljena crkva sv. Lovre u Koprnu, sv. Jure u
Uneiu i crkva posveena istome svecu u itniu. Nanovo su izgraene crkve
Marijina Uznesenja u Mirloviu i sv. Mihovila u Pokrovniku, pa je na taj nain
bilo omogueno odravanje misa u veini sela. 61
Iz pregleda vjerskih prilika ne moe se nikako izdvojiti kulturni utjecaj koji
su manje-vie irili upnici. Oni su od samog poetka imali velikih problema sa
suzbijanjem praznovjerja, koje je bilo uhvatilo duboka korijena u narodu za
L. Kati, PPVI'B, 306. str.- ... U dnevniku je zabiljeeno da sc Sitno prije zvalo
Zaplanjc ... -Drim da je to samo djelomino tono, jer se staro Zap/anje samo stopilo sa
selom Sitnim, koje je oduvijek imalo takvo ili slino ime "Sitnica".
59
L. Kati, PPVJR, 31 O. str.
60 L. Kati, PPVTB, 312. str.
61 J. A. Soldo, Bosanski franjevci. .. , 24. str.
58

183

.i

!~ :

vrijeme turske vladavine. Bilo je doista svakakvih primjera. Tako je primjerice


u Prgometu bio obiaj da se konju kad ugine odree glava, koja se onda stavljala
uz kuu, jer se vjerovalo da se time od nje odvraa zlo. U Sitnome su djeci na
odjeu p~iivali malo vuje dlake, jer su vjerovali da i to uva od uroka. Neka
Luca iz Cavoglava savjetovala je Simi Svalini iz Ogorja da kao lijek za svoju
epileptinu ker nae lubanju djevojke koja se sama objesila, sastrue je i
pomijea s paunovim izmetom, te dade keri umrkivati tu smjesu. Neka baba
Ljuta iz Radoia savjetovala je Ivku Rogli imunovu da kroz sastavljene prste
gleda svog svekra ne bi li ga udobrovoljila. 62 Ako je to utjeha, puno bolje nije
bilo ni u Katelima u to doba. Tamo je neka Kata e lanova pouavala djevojke
u trovanju. Na olti je bio obiaj pokapati nekrtenu umrlu djecu u kuama. 63
Sva ta vjerovanja u vjetice i vukodlake (zla bia), te bahornice (dobra bia),
bila su tako ukorijenjena i oita da su ih zabiljeili i putopisci koji su prolazili
kroz Zagoru. 64 U nevolji bi se Zagorani obraali pojedinim upnicima koji su
bili na glasu zbog >>zapisa koji pomau i odgone zlo.
Ali bilo je i upnika to su se bavili i poslovima koje im je nametala injenica
da su kolovani i vjerodostojni. Obino bi potvrivali oporuke, ili bi sastavljali
zapisnike u sluaju nesrea, kao u Prugovu godine 1757., kad je izgorjela kua
Marka Baia sa svom imovinom. Tom prigodom upnik je svjedoio da je visina
tete iznosila 8000 lira te da je obitelj unesreenoga sa 18 lanova upala u
bijedu. 65
Doslovce jedini koji su se brinuli o opismenjavanju zagorskog puka bili su
opet franjevci. Njihova temeljna dunost bila je da vode knjige krtenih,
vjenanih i umrlih. Obino su ih pisali na hrvatskome jeziku, bosanicom, a
zabiljeeno je da je tako bilo u upama Dicmu Donjemu, Konjskome, Muu

Donjem i Neoriu, a slino je bilo i u Sitnome, Radoiu, na Visokoj i u nekim


drugim selima. 66
Takoer se vidi izvizitacija da je svaka crkva u Zagori imala obredne knjige,
l!"'. avete<<, na hrvatskome jeziku. Pojedini biskupi zalagali su se u promicanju
upotrebe narodnog jezika u crkvama. Nije onda udno daje godine 1749. u Sinju
starjeinstvo Provincije donijelo odredbu koja glasi:
... Budui mi H!Vati, zaudno je, da se nalaze medu nami mnogi, koji ne znaju
pimti na.im matelinskim jezikom i pismeni, .~to je prevelika nepristojnost. Zato
nareivamo svim otcim uiteljim, da svoje uenike poduavaju u pisanju u istom
jeziku, kao i ake, koji se kod njih nalaze; jer davamo svakom na znanje, da niti e
se mladii u redovnike oblaiti, niti aci na reenje slati, ako ne dokau svjedobom
samostana, da su reena pismena nauili... 6?
Slina zapovijed izdana je i godine 1775. i zahvaljujui tome odrala se
brana od prodora talijantine koja je do tada ve uvelike iskvarila primorski
govor.

upnici su okupljali nadareniju djecu i davali im temeljne pouke iz pisanja


i itanja. Nakon toga bi njihovi uenici na pai, dok bi uvali blago, uili drugu

djecu i neto od sveg tog truda bi i ostalo. 68 Pojedini nadareniji franjevci, kao fra
Toma Babi i nezaobilazni fra Andrija Kai Mioi, napisali su sredinom XVII.
st. knjige koje su jo dugo bile jedino tivo dalmatinskom Zagorcu. Bilo je tu i
vjerskih i udorednih tema, kao kod Luke Terzia, sveenika iz Biska, ali najveu
popularnost stekle su Kaieve pjesme naih kralja, bana, vitezova i vrsnih

junaka, spjevane u desetercu. Iz 99. po redu navodim dio koji govori o Zagaranima:

PISMA OD YITEZOVA DRNIKIH I ZAGORSKIH


L. Kati, PPVTB, 300., 326. str.
L. Kati, Prilike ... , 275. str.
64 A. Fortis, Put ... , 44., 45. str.,- ... Morlaci vjeruju u vjetice, zloduhe, none utvare

62

63

i vradbine tako jogunasto kao da su njihov uinak vidjeli na djelu tisuu puta. Vjeruju
takoer vrlo vrsto u postojanje vampira i pripisuju im, kao u Transilvaniji, da djeci siu
krv. Kada umre ovjek u kojega se sumnja da moe postati vampir ili vukodlak, kako oni
kau, znaju mu prerezati potkoljenicc i svega ga izbosti iglama, tvrdei da poslije ta dva
zahvata ne moe vie tumarati naokolo. Dogodi se ponekad da neki Morlak prije smrti
zamoli svoje nasljednike i obvee ih da s njim postupe kao s vukodlakom prije nego to
mu le poloe u grob, predviajui da e zacijelo silno eati djeje krvi.
Najhrabriji hajduk pobjegao bi to ga noge nose da mu se ukae kakva utvara, dua, sablast
ili slian zloduh, to ih nikada ne uzmanjka pred oima uzavrele mate lakovjernih i
upozorenih (?) ljudi.. .. Morlake su ene, to je posve naravno, stoput straljivije i
zanesenije od mukaraca, a neke od njih, sluajui kako im to govore, same vjeruju da su
zaista vjetice ...
65 J. A Soldo, Varia ... , 223. str.- 1708. 15. l. Prugova, Oporuka Vidosave, udovice
Grgura BoJ:ia, koja ostavlja sve svoje Marku Durakovu ... Oporuku je napisao kapelan
fra Grgur Covi ... ; 229 str.- 1757.5. 11. Potvrda upnika Prugova fra Andrije Mandia ...

184

...U Zagorju ljute zmije kau,


dva Radnia od sela Sitnoga,
koji Turkom rane zadadoe
i njihove glave odsicae.
Jednom Mijo lipo ime bie,
Armanda se pridivkom zovie:
on isie pod Glamoem Turke
ter junaki okrvavi ruke.
66
B. Zeli-Buan, "Bosanica u srednjoj Dalmaciji", Prilog 3. svesku Izdanja Historijskog arhiva Split, Split, 1961.14. str.; L. Kati,PPVTB, 305. str.
67

S. Zlatovi, Franovci... , 291., 292. str.

68

A Fortis, Put... , 198 .. 42., 43. str.


185

Drugi bie Jure barjaktare:


to svidoe sve delije stare,
viteki je Jure vojevao,
svitlu sablju krvce napojio.

ve

se skae na noge junake,


po vojsci je konje izbirao,
za se konja nai ne mogae,
ve sejsanu uca pod samarom.

Radia je viteko kolin o


u Zagorju puno ponosito,
jer porodi sive sokolove,
na oruju silne vitezove.

Kad Jankovi razbi Ormupau,


n toj vojsci bijae delija,
po imenu Radiu Ilija
iz Zagorja od Suhoga Doca.

Radnii su roda junakoga,


krunu brane duda mletakoga:
tako kau starci od Zagorja,
od Petrova polja do Ogorja.

Lipo ga je Stipe osedla o


ter ga igra uz polje, niz polje.
Veli njemu Jankovi Stojane:
Ej delijo Ma tase Stipane,

Radi Petar jedan se zovie,


silni are pridivkom se pie:
viteki je Sare vojevao,
s J ankoviem Turke isikao.

Junaki se Ile podnosae,


s J ankoviem glave odsicae,
ne bi nigdi boja ni mejdana
brez Radia Petra i Ilije.

J o de liju kau od mejdana


od Zagorja Ljuticu Bogdana:
ljuti zmaje od Zagorja bie,
na mejdanu glave odsicae.

nuder uzmi mojega pu taija


jer o ludo izgubiti glavu!
Ali junak za to i ne haje,
ve poleti uz to polje ravno,

On pogubi Amei zulumara,


a uhvati Musu Zekijia:
ocu mu je odsikao glavu
i pogubi Saraj Bai Alu.

Jo mi kau Bou Zoriia


ter ga hvale kano Ugriia:

s Jankoviem na vojsku iae,


Turke sie, robje dovoae.

Ko pogubi silu Memedagu


i deliju Tursulovi Ibru
i uhvati olaka Ameta
nego Radi are od Zagorja?

Ne udi se, pobratime mili,


junaci su Zoriii bili
estokoga rata od Kandije,
malo pasli Bea i Marije ... 70

Velikoga rata od Kan dije


ne bijae takog mejdandije,
od njega se pivaju popivke,
slavit e se Ljutica uvike.
Rodi majka zmaja i i unaka
u Zagorju Despota Colaka:

desna mu je ruka odsiena


bojak biju s carevim delijam.

Livom turske glave odsicae,


kada junak na vojsku iae;
on posie petnajest Turaka,
krajinika po izbor junaka.
Kad se jednom vojske sastadoe
nasrid Livna, polja velikoga,
vie

junak iz vojske careve

ter dozivlje u vojsku dudevu:

supro

njemu Turin mejdandija,


ter se s britkim sabljam udarie,
ali Matas bolji junak bie,
Turinu je glavu odsikao.
Ej delijo Mandariu Pavle
od Zagorja, junakc drave,
junaci te spominju i slave,
jer si Turske odsicao glave.

Zagorani vjetiji knjizi itali su ih naglas, da ih zapamte ostali i usmeno prenesu


dalje. Ipak su se, barem u prvom razdoblju, pismeni ljudi rijetko sretali, pa nije
ni udno to je prilikom biskupove vizitacije posebno spomenut Visoanin Jure
Bonjak kao pismen ovjek, a vidjeli smo da su i seoski suci bili nepismeni.
Medutim, ni u Katelima nije to bila rijetkost jer se jo 1788. u Lukiu seoski
sudac Andrija Strmi potpisivao kriem ( + ). 71

Kad Vrljiku Turci porobie


ter lijepo robje odvedoe,
doeka ih Mandariu Pavle
u busiji u gori zelenoj.

Najsposobniji franjevci obnaali su misionarske dunosti u dalekim zemljama. Iz Zagore je pred kraj XVIII. st. fra Augustin Burilovi boravio u Libanonu,
a fra Grgo Kurtovi u Palestini. U pismu koje je godine 1792. napisao Burilovi
sinjskomu gvardijanu, stoji:

Na Turke je juri uinio,


po gori je Turke rastirao,
mnoge Pavle odsijee glave

... Sada se stanik nahodim u velikoj planini Libanonu, gdi je ajer mnogo dobar
i zdrav, ali ne imade eljadi iz Europe na ovom mistu. Ovdi se nahode etiri
patrijarke, to jest: Maronita, Armena, Sorijana i Grka sa svojim nm-odim, i imade
u svem osamdeset i etiri manastira. Ovdi ne ima Turaka, ni nevimika, nego je puna

samo svojih sedam vitezova.


70

Nije ]'koga porodila majka,


da m'izae na mejdan junaki?
Svi junaci mukom zamuknue,
ali ne kti Ma tase Stipane,

186

Ote Turkom robje zarobljeno


i lijepo plina zaplinjeno:
to se zgodi rata Malenoga,
po krane puno nesrinoga.

71

A. Kai Mioi, Razgovor ugodni naroda slovinskoga, Zagreb, 1946., 235.-238. str.
L. Kati, PPVFB, 305. str.; Povijesni arhiv Zadar, Trogirski arhiv, b. 39.- A di 13.

Lu gl. 1788. CL Vitturi. Elletti noi dueGiudici Arbitri con Pubbl. C- dei 13. Lu gl. 1788
----nel. off.o Civile di Tra u, ctoe noi Nico lo B tlus da Radosich per parte di Pietro Rajcich
abbitante nella Villa Radosich, cd Andrea Starmich da CL Vitturi per parte di Jure ed
Andrea Bogliat da Vucivizza ... ( ... )lo Nicolo Bilus Arbi tre da Radosich ... Croce +
lo Andrea Starmich Arbitrc da CL Vitturi ... Croce+

187

planina kipotovaca, to jest neznaboaca, oni su gospodari od ovih mista i sasvim


su izvanjskim nainom ljudi dobri. Obsluuju zapovidi naravne, to jest: to nije
njima drago, ne ine ni drugomu. Nalaze se meu njima mnoge razlikosti u
obsluenju, to jest: jedni se klanjaju salivenoj ivini, jedni stvarim naravnim i nikim
travam, koje pJ1)e izniknu miseca svibnja, jedni pak nijednoj stvari, izvan to govore,
da viruju ono to viruje koji je najbolji meu njima; nita ne manje boljih ljudi nisam
vidio od ovih kipotovaca. Nami redovnikom nose veliko potenje kad nas vide, dali
ne svi, budu da oni koji se daleko od nas nahode, dre da smo niko stvorenje novo
itaka bie od nas i hrdjavo nas gledaju ... "
Neto kasnije javio se i Kurtovi iz Carigrada:
... Evo se sad nalazim u ovoj prista/nici sultana kao upnik HaJ1)ata, jer ne
ima drugoga misnika koji poznaje na jezik. Mislio sam pot/a toliko godina, da u
se ove godine povratiti u otabinu; ali vidim, daza sad nije mi mogue, jer mi na
misto patrijarka ne bi dopustio, niti cesarov poklisar, ma niti starjeina poslanstva;
jer ovi siromani nai Hrvati ostali bi bez misnika; sasvim da je vo petnaest godina,
da sam ovdi na slubi u iztoku, pokle sam bio deset godina u Jeruzolimu i to kao
gvardijan u Bet/emu, i prisidnik u Aleksandriji i na Malti, bio evo napokon odredjen
za Petrograd u Rusiji, ali zarad rata nisam mogao poi. Ve mi je brada posidila i
zaelio sam se povratiti u otabinu, ali se bojim, da ne u moi, jer evo se je kuga
svakud proglasila ... "

Sudbina je htjela da ni jedan od njih vie nije vidio domovine -obojica su


umrla u Palestini 72
U razdoblju koje je neposredno slijedilo iza protuturskih oslobodilakih
ratova, veliina rcdovine koja se davala upnicima bila je preputena volji
kunog domaina. Ukoliko je bio bogatiji, utoliko je bila i redovina vea, osim
ako nije bio krtac. Kako se s vremenom uspostavila crkvena organizacija po svoj
Zagori, tako su i pojedini biskupi odredili visinu davanja za razliite prigode.
Ta poretina, kako kae Zlatovi, bila je ista u sve tri biskupije koje su se
protezale po Zagori. Splitski nadbiskup Lelije Cipico donio je godine 1794.
odluku o utvrivanju redovine u franjevakim upama. U odluci stoji:
... Svaki e domain davati variak penice, a domaica variak napo/ice i
za svako drugo eljade od 13 ili 14 godina variak ita koga mu drago, izvan sirka.
Svako deseto brave, vune, sira i masla po broju ivotinje i koji parpilia. O Boiu
pogau i koje plee mesa, a o Uskrsu jaja i dva ili tri tovara drva; na vjenanju samun
kruha, plee mesa i bocu vina, a na pogrebu za pjevanu misu est libara. Svake
nedjelje i svetkovine prizvat e upnika na objed po redu svaka kua, ili mu dat za
ruak variak penice ...

Meutim, rijetko gdje su se Zagorani drali tih odredaba, pozivajui se na


starije obiaje. Obino se davalo jedno iljee ili janje pa makar vlasnik imao i
vie od stotinu ovaca. I drva se davalo manje, kao i pilia. 73 Ali kad bi naslutili
da im se blii kraj ovozemaljskog ivota, odreivali su za spas svoje due dio od
imovine, kao Grgur Boi iz Prugova, koji je odredio za mise kacu masta iz svog
vinograda redovnikom koji budu sluili ovde. 74
Doved~ni pravoslavci bili su ratrkani u nekoliko zagorskih sela, a najvie
ih je bilo u Zitniu, Ub lima i Radoiu. Njih su ponajee obilazili kalueri iz
manastira Dragovia koji se nalazio na Cetini izmeu Vrlike i Bitelia. Njihovi
duobrinici openito su imali mnogo loije vjersko znanje, a i putopisci su
primijetili da su im crkve bile neuredne i pune prljavtine. Kako je ve otprije
postojala nesnoljivost izmeu katolika i pravoslavaca, mletaka se vlast koristila
i tom prigodom u svoju korist, istodobno ne isputajui kontrolu iz svojih ruku,
tako da je najotrije reagirala na pokuaj bespravne gradnje pravoslavne crkve
u Broancu. Mletaki je providur, naime, naredio serdaru Lovri Tomaeviu da
je porui, to je ovaj i uinio godine 1738. 75

Prema zapisima biskupskih tajnika dade se zakljuiti da su katolici i


pravoslavci ivjeli preteno u miru, za razliku od prethodnog razdoblja. Mukarci pravoslavci iz Radoia dolazili su u katoliku crkvu na sve svetane dane s
izuzetkom Boia, jedino to su to branili svojim enama. Onim pravoslavkan',a
koje bi udajom prele na katoliku vjeru,Jeko bi oprostili takav in, kao to se
dogodilo Pavici Strievi, udanoj za Luku Zikova Brkljau, kojoj ni roena majka
na samrti to nije oprostila. Osim toga njihov im je paroh prijetio da e prokleti
svakoga koji se prekrii naom blagoslovljenom vodom. Katolici su im najvie
zamjerali to rade na Boi 76
4.5. OBIAJI
Osim turskih trgovakih karavana, kroz Zagoru su sve vie poeli prolaziti
strani putnici. Na to su ih navodile svakojake prie koje su opisivale domae
puanstvo. Najvie je tome pridonio Alberto Fortis, koji je krenuvi od Klisa,
doao u lijepu dolinu Dicmo. Nakon posjeta okolici Sinja, uputio sc natrag
preko Mua. U Gizdavcu opisuje krto polje, a za ono u Prugovu navodi kako
se svake zime pretvara u jezero koje presahne tek s proljea."
Opisujui zagorsku nonju, nabraja kod mukaraca opanke, bjeve, navlakae, hlae, koulju, jaermu, kabanicu te crvenu kapu. Uz odjeu se obvezatno

nosio handar s jednim ili dva samokresa zataknuta za pas. Uza sve to neizbjena
S. Zlatovi, Franovci ... , 288.-290. str.
J. A. Soldo, Varia ... , 221. str.,- 1684. Prugovo ...
75
N. Mila, Documenta ... , 312. str.
76
L. Kati, PPVTB, 288., 290. str.
77
A. Fortis, Put ... , 179., 182. str.
73

74

72

S. Zlatovi, Franovci... , 344. str. Bilo je jo Zagorana vani: fra Ivan Nikoli i fra Ivan

Medvidovi

u Bugarsko;~ fra Ante Bustro.c i fra Marijan Batoi, fra Jakov Pletikosa, fra
Stjepan Bauk, fra Josip Frani u Palestini, fra Pave Bujas, fra Josip Beli i fra Tomo Depina

u Egiptu.

188

189

je bila lula s dugim kamiem. Kosu su brijali, a ostavljali su samo p~rin (tab.
XXV.). enska se nonja vie razlikovala od kraja do kraJa, ahzaJedmcke su ~lie
modre suknje, te sadak78 (tab. XXVI., XXVII., XXVIII.). yotvrdu~a su nosnJe
Zagoraca i Primoraca bile vrlo sline, n~lazimo u os.tavstmt Sphcanma (t to
magistra) Mate Dobrojevia Vitle iz godme 1692., gdje se navode do/am~ sa
crnim pucetima po tursku, haljine koje nose Murlake, srebrne toke po murlacku,
'td 79
.
.
jeerme sa sre b rmm pucettma ... , 1 .
Spomenuti Lovri od zagorskih obiaja osobito istie ir~kogrudnu gosto~
ljubivost. Kad je jednom bio u urbi, prijatelj mu je rekao: Cekaj barem, da ll
dam ispei janje, da popijemo gutljaj vina. Svi gostl su morah (llll, a ako ne bi,
onda bi se govorilo: 0 sramote! Odo.~e nam gostL trz1ezn!! Pn~ateljs~vo JC ~~o
ideal iznad svih ostalih, a trajalo je doslovce do groba. Zemdbc bl do!aZ!le po~hJC
zagledanja koje bi obino poinjala kod zajednikog past!fskog Z!vota,.Ill na
dernecima, za vanijih svetkovina. Tamo su sc plesa!~ kola koJa su 7aht~1e:ala
dobro tjelesno stanje, a osobito sc cijenila cura koja b1 sv.c to m.ogla 1zdrzall do
kraja. Mukarci bi odravali i natjecanJa u gaanJU !Z puskc, trcanJU, skakanJ~,
hrvanju i bacanju kamena s ramena. Bilo Je 1 turmra na konJI~a. ~ko m~adc~
ne bi dobila doputenje za udaju: onda bi je njezin l<~~ ugrabio. Plfovanje bl
trajalo od nedjelje do etvrtka, a Jela b1 bilo na pretek. Mladu je djever 1h n~kl
muev roak, pod kabanicom, dovodio do crkve, a t~t(~ ~a~o 1 nat~~1g do k~cc:
Kad bi mlada stigla, nekoliko koraka ispred kue dah bl JOJ malo dijete, koje b1
ona nosila milujui ga do vrata. Prije ulaska bi bacala preko krova pbu~u 1h
dunju, koju bi nazoni svakako nastojali ugra~iti. Onda bl mlada na kucnom
pragu dobila reeto s nekoliko zrna da 1h proreseta, pa b1 klekla 1poljubila prag
i ula u kuu. Unutra bi okrenula sve lopie oko komma, a nakon toga bt JOJ
ukuani razvezali kosu stavljajui novu vrpcu. Dok bi bila u postelji s muem, sv~
oko kue udarili bi u pjesmu, to bi trajalo do zore. Poslije prve noi nevjesta b1
jutrom izlazila van da svatovima opere ruke i tom ~i pr~~ikom ~vatko _prcm~
svojim mogunostima u vodi ostavljao novac. PrctposljednJI dan ptra nevjeste h1
dijelile darove uzvanicima. xl
Kad bi Zagoranin obolio, nije ni pomiljao na kolovanog lijenika, nego bi
pustio da bolest sama prode. Odraslima je lijek bio aica rakije u koju bi usuh
78 A. Fortis, Put ... , 46., 55. str.
79 D. Boi-Buani, "Interijer kue u Splitu u 17. vij.", _Izdanj~ !fisl?rijskogarhiva
Split, Split, 1965, 136., 137. str.- .. Quattro uerc d'argento, chlamatl Ioch1 alla Murlaca.
Una Geccrma con zen dori(?), una geccrma, ... , Un Zogel d'argcnto md?rato alla Turchcsca ... , Dieci rosctine dette Maite, che portano Murlachc, d'argen~o mdoratc, con due
anci! i d'oro uno con pietra ross a, ct al tro bolio ... , U na Casaca d1 panno u erde, dctta
Dolama con bottoni ncri alla turchesca d'scda, ct con azolc inargcn_tate, U~a ~olama
rossa di scarlatin ... , Una Gecerma con bottoni sei d'argcnto ... , Un per di bragom, ch ~ama tc
Dimic ... , Una Dolama di panno qauonazzo usata, Una gccerma di pan no Scarlato u~ata.:;
Due imbrichi di rame alla Turchcsca ( ... )Una Conca turchcsca dt rame ... ; M. Stojkovtc,
n. dj., 264. slr.
80 F. Baras, Dalmacija ... , 55.-57. str.
Hl L. Kati,PPVTB, 297., 298. str.
190

puanog

praha ili soli, nakon koje bi se dobro oznojili. Koristili bi se napitci od


sljeza i bazge, kod oteklina, a smola od smria kod rana. Bilo je ljudi koji su bili
pravi strunjaci u primjeni ljekovitih trava, kao primjerice Ivan Topa iz Trolokava. Premda je bio nepismen, s uspjehom je primjenjivao znanje koje mu je
predao neki Kuan iz Bristivice, pa je bio pozivan u sve okolne krajeve-" 2

4.6. KRAJ REPUBLIKE


Ve otprije irile su se po Zagori razne glasine o zbivanjima koja su se
odigravala s one strane Jadrana. Na proljee godine 1797. raspala sc Mletaka
Republika pod pritiskom Francuza, a da nitko nije opalio ni metka. Zagorani,
koji su se medu ostalim Hrvatima nalazili u posadama mletakih gradova, vratili
su sc u domovinu zlovoljni i oaloeni. Iskrcali su se u Trogiru, a prvi put su
doli pod orujem, te su ih zbog toga prozvali }>mukctari.83 Oni su, potaknuti
od dijela plemstva, a ponajvie zahvaljujui franjevcima, razvili i kod ostalih
posvemanju odbojnost prema svemu to je iole mirisalo na }>francutinu. Sve
najgore strpavalo sc pod pojam jakobinstva. U tu svrhu upnici su drali
vatrene propovijedi, a po Zagori su sc irili i leci.~'~ 4 Kako je u gradovima, posebno
u Trogiru, zavladala gotovo potpuna anarhija, neki su avanturistiki nastrojeni
Zagorani pokuali sudjelovati u podjeli opljakane imovine. Neke su skupine
dole sve do gradskih vrata, ali su ih gradani otjerali zahvaljujui odlunosti
Antuna Cipika. 115 Uskoro je sazvana skuptina, na kojoj su se svi stalei trchali
dogovoriti o zajednikim potezima. Uz ostale na njoj su sudje]ovali trojica
Labinjana, tc franjevci fra Andrija Ravli, fra Radoi i fra Marko Bai kao
predstavnici ostalih seh-t. Najvaniji zakljuak bio je izbor cara Franje II. za
suverena Trogira i njegovog zagorskog podruja, a u cilju smirivanja stanja i
sprjeavanja bczvlada donesen je proglas:

l
... U lmme

Boga Go.spodina nase ega


Rasg/asegne svernu Puku Grada, i Darxave Troghirske
Buduchi bio uzdignut po milosti Boga nascega Gospodina Standaracz, a/liti
Bmiak nepridobitnoga, i Primoguchiega Samodarsca Franceska Il. Krag/ia od
Ungarie, i huduchise s' tvardom virrom pod/oxilo gnegovu Vladagniu svako bitehie,
HZ L. Kati, PPVTB, 326. str.; M. Stojkovi, n. dj. 266. str.

S. Zlatovi, Franovci ... , 318. str.


V. Omai, PK, 376. str.
85 V. Omai, PK, 381. str. - ... Trogirani i Katelani su uspjeli opljakati svo
bogatstvo koje su poznati zclcnai Garanjini uspjeli nagrabiti u prethodnom razdoblju.
Bilo je tu ulja, vina, ita, velika koliina gotovog novca i ostale imovine. Dobar dio toga
steen je lihvarcnjcm kod zagorskog puanstva, pa nije udo to su sc neki Zagorani nali
pozvani da nadoknade oteto ...
Kl
114

191

'l

i varsta Puka ovoga Grada, iDarxave,jest duxnost zato svakoga cegliadeta prikazati
gnemu podpuni posluv, i sluxbu, za da svaki srichno moxe uxivati mir, i pocivagnie
svake pod priklonitim mogujstvom toliko vel/ika Gospodara, i ocza.
U Imme dakle Glavari, il/ivam Presidenze Zborra, il/ivam Skupstine ovizi
Pukov dajese svakome naznagnie, koliko je naredjeno u naslidujuchi Poglavgli.
I. Nijedan od kojemu kodir va rsti neimade dilovati ikakvu stvarprotivnu Svetoj
Virri Kattolicanskoj Apostolskoj Rimskoj, ni s' ricju, ni po nijedan drugi naein
navlastito s' Psostim, inacije bittichie pedipsan kako bude dostajalo gnegovo pomagnkagne.
II. Svaki cuvatichiese ciniti zuluma illi s' ricju, illi s' dillom, illi s' koimu drago
drughim nacinom... (.. .)
III. Nechie bitti takojer dopusteno ikomure oditti oboruxanu obnoch, asvim
onima, koimamje zapovidjeno od vlastiti Glavari oruxja ... (.. .)
W Pos/i dva vrimena, olli dvi ure nochi nechie ikomu biti dopusteno oditti
brez svichie toliko u ovomu Gradu, koliko u gnegovim Se/lima ... (... )
V. Svaki, koibi ubijo, o/li ukrao toliko u ovomu Gradu, koliko u svoj gnegovoj
Darxavi, imade bitti dan na znagne od vlastiti Causcih svi mista... (... )
Vl. Nijedna xenna, kojemu drago varsti ona bila, neimade navlastito u ocito
darxati razgovore moguchie uzbuditi na sarxbu ikogare, i smutiti opchieni mir... (... )
Ova Naredba nettom budde proglasena u ovomen Gradu, bittichie poslana po
svim Sellima gnegove Darxave, i bittichie duxnost postovani Xupnikov, i ostali
Glavari, za da budde brez odmiczagnia, podpunno, i pomglivo obsluxena u vemu i
posvema, i tako ...
U Troghiru na 23-lipgna, ollivam Giugna 1797.
Ivan Anton Pinelli Biskup Troghirski Presidente
Santo Contarini Conte e Capitanio Presidente
6
Ivan Anton Cippico Presidente i Sopraintendante. <1'
Meutim, car je ve davno znao da je postao gospodar Dalmacije, pa tako
i cijele Zagore, i njegova vojska na elu s generalom Matijom Rukavinom ve j~
bila na putu. Hrvatski vojnici, koji su inili veinu u njegovim postrojbama, b th
su doekivani svuda s oduevljenjem, jer je puk mislio da e se ostvariti njegova
elja o pripojenju Dalmacije Hrvatskoj. Od svih elja i nadanja malo se to
ostvarilo.

86 V. Omai, "Lipanjski dani u Trogiru 1797.", Mogunosti XXVII, 10-11, Split,


1980, 1139., 1140. str.; V. Omai, PK, 383. str.; S. Zlatovi,Franovci... , 327. str.

192

Dopuna biljeke 20
1: Ljubi~ovica, l~.list?P,ada 1762., ~i e~pone ~iverentemente Simon Pitesich da Prapatmza, ~hi da .mol ti anm. s _aveva un ple.ggm per 11 qm. Ivan Mamich da Prapatniza verso il
qm. stge: G10: Garagn~m per tanta ~mv~ fa tt~ dare all'anted.to Mamich per la suma lire
set~nt~c.mq_ue e no.n sm vendo S_llf?hto il deb1tore a don.do esso Pitesich come pieggio
s?d~sf.1 il stg. cred1tore Garagmm della sudetta suma; per il che non curandosi Illia
S1gl~anoto del pred.zo Mamich come erede e bonatenente del sud.o Ivan suo padre a
sod1sfare ...

48.s.
2. Ogorje, ~3.listop~d~ 1762., And~~?o Boxe Capitanovich da Ogorje creditore da molto
t~mp~ dalit sottoscnttl delle sume Ill mcontro de lora nomi aposte ne curandosi renderlo
nserct~o tutte c~e pi u vo~te eccit~ti ~ome agli Capitanovich umilmente ci rapresenta pero
se cost e ~ometla~o alh medestml perche nel termine di giorni otto derossimi venturi
debbano ImancabJlmente suplire a respetivi lora de biti in pena in caso d'inobedienza di
sumarie esecuzioni avendo pero ragioni d'adurc compariscano che le sara aministrata
giustizia in quorum fidem
Ivan Maneniza lire 40 e quatro varichiachi orzo
Ant.o Giurich l. 49
Piero Raggia l. 21
Toma Mileta l. 22
Matte Sedlar l. 290
Simon Marinich I. 28, e quarte due segala
Gierco Marinich l. 50
Luca Dirich l. 210
Adi 18. prosinca 1762., Replicato a
Luca Di dich
Gicrco Marin ich
Simon Marinich
Ant. o Giruich
Tomaso Mileta
e Piero Raggia,
Adi g geno 1762 m. v. Replicato alli sottoscritti.
3. Vrba, 23. listopada 1762., Andando creditore Gierco Marinich da Varba dagli infrascntt_I d.e~le resp~hve_ sume e. non _vo~endo essi sup lire al donnto pagamento nonostanzi
molttphci urbam eccttamentt famigh, ariverenze istanza pero del sud.o Marinich cometerno s~ cosi e _agli sott~scritti dener nel termine di giorni otto aver risercito l'instanze in
p_ena dt sumane esecuz10ni da eserli praticate iremisibilm.te e avendo ragional incontrano com paran o per gli essenzi di guiustizial in quorum
Giacomo Sarnarsich lire 19,4
Arambasa Cuitco Chiosich l. ll, 5
Zuitco Sedlar l. 7, 10
Ant.o Zecovich l. 4, 2
49.s.
4. Leevica, 23. listopada 1762., Ad istanza rinerente Matte Bocina da Lechievizza
cometemo et espresamte comandiamo a Marco Bocina suo convilico...
'
52.s.
5. Radoi, 5. studenog 1762., Essendo creditore Paolo Lonzar da Radosich di lire
duec~nto e d?d~c_i da Ge!co <?irlich e. non p~tendo conseguire il donnto pagamento non
ostante molttphct urbam eccttamenh se cost e a riverente istanza del Lonzar creditore
comettemo in rissoluta forma al Girlich debitore che nel termine di giorni otto debba
aver sodissfatto l'instanza in pena di sumarie esecuzioni in caso ma avendo raggioni al
193

incontrario comparisca per gli effetti di giustizial in quorum.


58.s.
6. Radoi, 24. studenog 1762., Essendo creditore Gierco Girlich da Radosich da Michiel
Ercegh suo convillico della suma di petizze dieci e non potendo conseguire il donnto
pagamento non ostanze moltiplice urbani eccitamenti se cosi e a rinerente istanza del
Girlich creditore cometterno in rissoluta forma all' Ercegh debbitore, ...

60.s.
7. Nevest, 28. studenog 1762., Andando crdeitore Zuanne Buchievich da Nevest di 1140
da Paolo Buchievich suo convillico ne curandosi sodisfatto ...
8. Labin, 30. studenog 1762., Creditore Nicolo Pribudich da Labin d'Ant.o qm Martin
Pularn, e Stana sua Madre di varichiachi sei e rnezzo di formento et una velada nera di
rassa, e ricredendo essi alla donnta resistenza ...

6l.s.
9. Sratok, 30. studenog 1762., Essendo creditore noi !seppo Besich Bacovich d'un
castrato, et un paro magittte d'argento d'Ant.o Duchich da Sratoch, e non volcndo egli
suplire ne col pagamento ne con la restituzione ...
10. Suhi Dolac, Sratok, Sitno, Nevcst, Prapatnica, Vinovo, Blizna, Prgomet, Planjane,
Unei, prosinca 1762., Rappresentandoci noi con umilissima istanza da Barbara G avala
andar crcditore da infrascritti della villa di Sui Dolaz delle segui--- --sministra-- urgenti
bisogni comettemo al zaus o sia gastaldo di detta villa perche in timar debba a cado d'essi
di doncrlo ...
Piero Rachich lire 111
Mattia Vuchich d.o Radich l. 3
Zorzi Bal ov l. 40
Illia Murat l. 46
Simi le fatta per li sotoscritti dalla villa Sratoch
Ant.o Duchich l. 91, 12
Zuanne S(G)omurlovich d.o Mulich l. 20
Sim ile fatta per li sotoscritti dalla villa Sitno
Filippo Drasich figlio d'Ant.o l. 13
Sirnille ... villa Nevest
Barissa e Giacomo fra.lli Budisich l. 200, 7
Mattia Sunara l. 40
Asa Paolo Zelalia l. 80
Gregorio Zelalia l. 39
Simille ... villa Pargomet
Ivan asia Ivanca Papich l. 22
G iure Papich 5, 10
Nicola Rogulg l. 29, 18
Piu di doverren--erconta di tre animali bovini- tren ta menuti dali a soceda consegvanti
il suo giusto frutto e capita le come meglio fosse di giustizia.
Simile ... ----Boxe -------ich da Prapatniza l. 20, 6
Gregorio Mandarich da Vinovo l. --

Mattio Suich da Vinovo l. 12


Steffano Bigliacusich l. 15
Illia Drasich d.o Balov da Vinovo l. 15, 12
Simile ... da Blisna
Luca Aghich d.o Pletcovich l. 52, 10

194

Mio Pletcovich d.o Mamut l. 83, 10


Ivan Regnich l. 13, 10
Mattio Galich l. 20, 16
Mio Plecovich d. o Blizanac l. 4
Simile ... da Radosich
Ant.o Bralich l. 44
Tomaso Raicich l. 80, 8
Arambassa Ant.o Bilus l. 32
Nicola Bilus l. 28
Nicola Harach l. 9
Pieggio de sudi Ant. o Bralich sudo.
Simile ... da Segetto
--1.68,17
Eredi del qm lvanco Gilgianovich da Labin I. 65, 13
Sim ile ... villa Plagnane
Luca Stipichievich l. 22
Mattia Giamanov l. 4
Andrea Mardesich l. 12
Mattio Rachin l. 7, 6
87.s.
14. Seget G., 21. svibnja 1763., Avendo incominciate la fabrica d'una casa ct erretto la
porta sopra la ~edesima Nico lo Livacovich qm. Illia dalla-- di levantc posta in Scghetto
attaco la casa d1 Marco Giglianovich, e cio nel covrino di raggione di Lucia ed Antiza
Siglie del qm. Steffano Sulich e cio aprave dan no pregiudizio d'cssc Lucia et Antiza come
dalle mcd.rne ci vicne umilmente esposto a Lora ...
115.s.
15. Katel Novi, 25. listopada 1763., Ad istanza di Zuannc Sveti nov credit ore d'una barila
d'oglio da Ivan Studio da C. Novo cancstemo al gastaldo di C. Novo che bolar debba il
vino di raggionc del sud. debi tore Studio ...
16. ~adoi, 25. listopada 1763., Ci rapresenta
dos~ch, _corn~ crede del qrn. Luca Scopianaz di

umilmente Noi Pietro Scopianaz daRalui tratto che li qui sottoscritti li siano
debi ton ogm uno delle respetive sume appavcriti qucstc intestarncntaria disposizione
qmo: gena. 1762 m: v: d'esso qrn. Luca Scopianaz fatti essen dire, e non curandosi li dcbi tori stessi di sodisfarc l'crcdc suacenato per piu urbani cccitamenti...
Scguono li debitori 27.
ll6.s.
da Radosich Arambassa Ant. o Bil us de dc lire 38.
Girolama Girl ich l. 64
Nico lo Girlich l. 2
Paolo Girlich l. l
Boxe Girlich l. ll, 8
Dujam Bassich qrn. Zorzi l. 40, 12
Ellia Ercegh l. 20
Zuanne Striccuich l. 4
Ellia Striceuich qm. Luca l. 3, 20
Lorenzo Bcraich l. 5
Greg. Cusich l. 4.

Petar Vlasteliza l. 28
Paolo Beglich l. 8
Paolo Scariza l. 4
Biasio Harach l. 2, 10

195

Tomiza rta Giacomo Bajlich l. 60


lllia Striceuich varichiachi due di formento, e l. 48
Lorenzo Barach l. 30
da Sratoch Steffano Bigliacusich l. 35
Ant.o Mandich l. 14
da Pargomet Marco Chios ich L 5
Simon Chiosich l. 14
Simon Golubovich L 3
da Sitno Barne Drasich L 8
da C. Vechio Pietro Zarcovich covaz l. 15
Lorenzo Remetio l. 5
Tomaso Benutich l. 3

174.s.

17. Radoi, 20. rujna 1764., Ci viene riverinternetc csposto per pana e nome delli
Tomaso, Nicalo, Zuanne, e Boxc Rajcich da Radosich possedcre in virtu d'invcstita
alcunni pczzi di terra situata in gori, e volcrsi arhitravinemcntc in quelli mancamc terc
Illia Capitanovich; che pero se cosi e comrno atto stcsso Capitanovich perche astenersi
debba d' aver --nna ingcrenza nelle terre mcdcsimc, ma profesando qualchc raggione
prescntadsi debba al ecc--: suprema carica sinde. cio compctcnze affine in quorum fid cm

182.s.
18. Radoi, IH. listopada 1764., Replicato, Dcscucndodi fat to, e propria autoritaZuannc
e Paolo frat.li Simeno qm. Mattia da C. Vitturi alcuni cffetti, e salarij per merccdi di
servita prcstantoli da lvanizza Listcs qm. Mattia Harach da Radosich, ne curandosi
sodisfarlo tono che pi u voltc .. .
V. Omai, PK, 350. str.- ... Godine 1762. dugovali su odredene svote novca Stjepanu
urkovu iz Novoga Zagorci Ante kopljanac, Jakov Erceg, Marko Erceg, Ilija Erceg,
Ilija Kui i ime Gali. Ivan Berket iz Lukia potraivao je od nasljednika pok. Boe
Bailova iz Radoia odreenu sumu novca. Doznavi da su dunici pohranili kod Pave
Lonara i Mije kare iz Radoia svoje ito, Berket ih je tuio sudu. Knez je naredio
Lonaru i kari da zasada zadre to ito ...

4.7. IMENICI OSOBA


U sljedeem poglavlju nalazi se pet popisa osoba s podruja Zagore. U
prvom popisu su imena iz Knjige krtenih fra Bonaventure Biloglava iz razdoblja
od 1679. do 1686. godine. Imena su izvorno bila zapisana u sklopu teksta na
latinskom jeziku, pa sam ih vratio u hrvatski oblik gdje god su bila prepoznatljiva.
Redoslijed imena je onakav kakav je i u izvorniku.
U naredna tri popisa nalaze sc imena iz zemljinika koje je napravila
mletaka vlast u Zagori poetkom XVIII. st. Ta imena, koja su bila zapisana na
mletakom narjeju, takoder sam vratio u hrvatski oblik. I tu su prezimena
poredana prema izvornim ispravama (tj. prema abecednom poretku imena u
talijanskom obliku).

U posljednjem, petom, popisu naveo sam prezimena koja su se pojavila


tijekom XVIII. st., sluei se djelom ge Danice Boi-Buani.
Razumije se da svi ovi popisi ne daju potpunu sliku stanja puanstva, ali
zalaenje u kasnije upne matice ili sudske spise isuvie bi opteretilo knjigu.
Nadam sc da e ovo poglavlje, uz poglavlje o nastanku prezimena i imena, ipak
dat~ ! ta telju jasnu sliku o dananjim prezimenima Zagorana i onih koji odatle
potjCCU.

4.7.1.Knjiga krtenih fra Rone Biloglava,


upnika upe Zmina od 1679. do /686. god.
Objanjenje:
*-krten ik,
-prva osoba iza krtenika- otac,
- druga osoba iza krtenika - mati,
-trea osoba iza krtenika- kum ili kuma
Ante Vukosavli
Mihovil Vukosavli
Petrica Vukosavli
Jure Stipievi
Bone Radmilovi
Nikola Radmilovi
Klara Radmilovi
Jure 11 Suna"
Vid erini
Mihovil erini
Ivanka erini

196

1679. *
1679.
1679.
1679.
1679.*
1679.
1679.
1679.
1679.*
1679.
1679.

Nikola?
Ivan erini
Petar eri na
Manda erini
Mihovil ii?
Jela .uni
imun .uni
Margareta .uni
Vidosava Solini?
Nikola Solini
Ivanka Sol ini

1679.
1679. *
1679.
1679.
1679.
1679.*
1679.
1679.
1679. *
1679.
1679.
197

Luca .ivi
Ivan unjerdi
Ivan unjerdi
Margareta unjerdi
Petar Marasovi
Marko Banonijevi
Filip Banonijevi

1679.
1679.*
1679.
1679.
1679.
1679 *
1679.

#
1679.
Toma Babi?
1679.*
Jela Stipievi
1679.
Grgo Stipievi
Margareta Stipievi
1679.
1679.
Manda Stipievi
1679.*
Matija Bilobrk
1679.
Petar Bilobrk
1679.
Kata Bilobrk
1679.
Jela?
1679.*
Kata Bri?
1679.
Vid Bri
1679.
Manda Bri
1679.
Luca Vukasovi
1679.*
Luka Despotovi
1679.
Marko Despotovi
1679.
Ana Despotovi
1679.
Luka Vlastelica
1679.*
Luca Ivi
1679.
Ilija Ivi
1679.
Cvita Ivi
1679.
Jurka ari
1679.*
Kata Burilovi
Martin Burilovi
1679.
1679.
Kata Burilovi
Margarita udinovia 1679.
1679.*
Ivanka Juri
1679.
Boo Juri
1679.
Ana Juri
1679.
Kata Buevi
1679.*
Ana eri
1679.
Ilija eri
1679.
Manda eri
1679.
Cvita Perii
1679.*
Mate Radni
1679.
Jure Radni
1679.
Kata Radni
198

Ilija Boi
Mate Stipievi
Ante Stipievi
Matija Stipievi
Boe Buevi
Matija Stipievi
Marko Stipievi
Manda Stipievi
Mihovil Mileti
Luca Palini
Ivan Palini
Kata Palini
Kata Grubii
Luca Peri
Jure Peri
Manda Peri
Jela Buevi
Mate Radmilovi
Nikola Radmilovi
Manda Radmilovi
Boo Ivi
Luca Jelui
Jela Jelui
Jure Jelui
Kata Jelui
Luca Pra Agustinovi
Jela Pra Agustinovi
Kata Bri?
Vid Bri
Manda Bri
Luca Vukosavi
Luka Despotovi
Marko Despotovi
Ana Despotovi
Luka Vlastelica
Martin Vlaji
Nikola Vlaji
Vidosava Vlaji
Petar Stipievi
Margarita Ivi
Martin Ivi
Manda Ivi
Luca Grubii
Jaka Gru(bi)i

1679.
1679.*
1679.
1679.
1679.
1679.*
1679.
1679.
1679.
1679.*
1679.
1679.
1679.
1679.*
1679.
1679.
1679.
1679.*
1679.
1679.
1679.
1679.*
1679.*
1679.
1679.
1679.
1679.
1679.*
1679.
1679.
1679.
1679.*
1679.
1679.
1679.
1679.*
1679.
1679.
1679.
1679.*
1679.
1679.
1679.
1679.*

Petar Grubii
Petar Juri
Ante Buevi
Jure Buevi
Cvita Buevi
Martin Grozdani

1679.
1679.
1679.
1679.*
1679.
1679.
1679.

Boo Bezinonovi?
Ivan Bezinonovi

1680.*
1680.

Ana Grubii

Frane ari
Luka oli?
Martin oli
Ana oli
Frane ari
Ivan Perinov
Mate Perinov
Manda Perinova
Pave Ivi
Martin Buevi
Stipan Buevi
Manda Buevi
Jure Peri
!van Stipievi
Simun Stipievi
Ivanka Stipievi
Ivan Raji
Petar Mandari
Ivan Mandari
Luca Mandari
Ilija Ivi
Andrija Burmaz
Frane Burmaz
B.... taBurmaz
Stoji Bilobrk
Kata Juri
Stojan Juri
Orula J uri
Manda Perii
Jela Mikai?
Jure Mikai
Manda Mikai
Kata Stipievi

1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.

Ivan 11 Machich"
Ivan Machich
Nediljka Machich
Ivan Brajkovi
Petrica Ivanevi
Nikola Ivanevi
J anja Ivanevi
Nikola Bogi
Nikola Gaurina
Nikola Gaurina
Sofija Gaurina
Marko Sunara
Jure (Vu)kasovi
Nikola Vukasovi
Ivanka Vukasovi
Mate Runovi
Manda Grozdani
Marko Grozdani
Marta Grozdani
Margarita Perii
Marta Grubii
Ante Grubii
Jela Grubii
Dorate~a Mileti
Matija undov
Mate undov
Manda undov
J ela Buevi
Boo j:upanovi?
Jure Zupanovi
Kata Zupanovi
Marko ilovi?
Ivan Jureti
Martin Jureti
Cvita Jureti
Jure Boi
Orula J ur eti
J akov J ur eti
Petrica Jureti
Ivan Raji
Matija Poli
Martin Poli
Kata Poli
Manda Jureti

1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
199

Ivanka uli
Luka uli
Manda uli
Manda Ivankovi
Luca Mihi
Ivan Mihi
Ana Mihi
Pave Jakovovi
Vidosava Radni
Grgo Radni
Marta Radni
Ana Juri
Boo Dujmovi
Pave Dujmovi
Ana Dujmovi

Petar Ivi
Manda Dujmovi
Mate Dujmovi
Ivanka Dujmovi
Kata Buevi
Vid Ostoji
Grgo Ostoji
Manda Ostoji
Boo Juri
Mate Vukorepi
Cvitko Vukorepi
Toma Vukorepi ()
Martin Grozdani
Ante Gusarevi
Vice Gusarevi
J ela Gusarevi
Nikola Buevi
Petar Bri
Mate Bri
Klara Bri
Stipan Mili
Petar Mileti
Mate Mileti
Orula Mileti
Jakov Vlaji
Mate Bri
Grgo Bri
Kata Bri
Nikola Vukorepi
200

1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.

Petar Grbei
Boo Grbei
J ela Grbei
Jure Peri
Josip Burilovi
Nikola Burilovi
Orula Burilovi
Ivan Brakus
Ivan Ljubi?
Luka Ljubi
Luca Ljubi
JakovCuli

Martin Ragi
Nikola Ragi
MandaRagi

Marko Mialjevi
Matija Ani
Nikola Ani
Manda Ani
Manda Raj()i
Mate Stipievi
Petar Stipievi
Ana Stipievi

Marko Radmilovi
Boo Radmilovi
imun Radmilovi
Margarita Radmilovi
Stipan Lui?
Nikola Bilokapi
Luka Bilokapi
Orula Bilokapi
Jure Bandalovi
Manda ilaevi
Boo ilaevi
Marta ilaevi
Kata Bilobrk
Jure Biloslavi
Stojan Biloslavi
Jela Biloslavi
Damjan ulinovi?
Kata uti
Ivanka uti
Mijovil uti
Ivaoka Poli

1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680. *
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.

Vid Valii?
Bartul Valii
..... ?Valii
... ani..cus Radni
Mijo komarljovi?
Petar komarljovi
Luca k omar!jovi
Mijo olei
Jure Buanin?
Ivan Buanin
Luca Buanin
Nikola RaG)i
Ivan Kalini
Ilij a Kalini
Ivanka Kalini
Frane .. .i
Mijo Vlaji
Mate Vlaji
Luca Vlaji
Mate Mauracenus?
Martin Peri
Mate Peri
"Gaudencija" Peri
Petar Mileti
Mijo Boi?
Toma Boi
Matija Boi
Nikola Buevi
Mate Draeti?
Petar Draeti
Margarita Draeti
Stipan Radni
Margarita Perijakovi?
Ante Perijakovi
Jela Perijakovi
Matija "Basocina"
Marija Baii
Mate Baii
Ivanka Baii
Diva? Radni
Kata Radni
Ivan Radni
Margarita Radni
Jela Brnjanovi

1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680. *
1680.
1680.
1680.
1680 *
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.

Kata Brai?
Vid Brai
Marija Brai
Doroteja Miloinovi?
J,-uka Brkuljevi
Sim un Brkuljevi
Luca Brkuljevi
Boe Obuina
Luca Lacmanin
Grgo Lacmanin
Sofija Lacmanin
Ana Zeevi
Ana Burilovi
Nikola Burilovi
Ivanka Burilovi
~a Prnjakova
Sima Biljakovi
Nikola Bilj akovi
Jela Bilj akovi
Ivanka Baranovi
ime Ivi
Luka Ivi
Margarita Ivi
Boo Buevi
Ivanka Buevi
Nikola Buevi
Kata Buevi
Kata Vlaji
Ivanka Markovi
Mate Markovi
Manda Markovi
Kata Vudragovi
~etar Raji

Simun Raji
Margarita Raji
J ure Despotovi
Margarita Bilobrk
Grgo Bilobrk
Manda Bilobrk
Marija .... .ii
Andrija()
Luka
Margarita
Nikola Despotovi

1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680. *
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680. *
1680.
1680.
1680.
1680. *
1680.
1680.
1680.
1680. *
1680.
1680.
1680.
1680. *
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
201

Martin Vukai
imun Vukai
Luca Vukai
Nikola ... .i
Stanislava Bri
Marko Bri
Doroteja Bri
Stanislava Rusinovi?
Anastazija Vuki?
Petar Vuki
Kata Vuki
Luca Labrovi
Bla Ivi
Nikola Ivi
Vidosava Ivi
Ivan Miloevi
Margarita Vuii
Petar Vuii
Vidosava Vuii
Manda Ivi
Margarita Boi
Luka Boi
Marija Boi
Kata Bilobrkova
Ante Mandari
Vid Mandari
Luca Mandari
Pave Ivi
Toma Vuii
Mate Vuii
Ivanka Vuii
Stipan Buevi
Orula ()
Mate
Orula
Manda Sunara
Manda ari
Petar ari
Jela ari
Nikola Zec
Ana Mili
Petar Mili
Petrica Mili
Luca ii?
202

1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.

Luca Juri
Jure Juri
Ivanka Juri
Grgo Vudragovi
Jure olini?
Nikola olini
Ivanka olini
Grgo ii
Orula Baranovi
Vid Baranovi
Luca Baranovi
J ela Grgurevi
Grgo Brakusevi
Mate Brakusevi
Luca Brakusevi
Ivan Mandi
Stanislava Drai
Mate Drai
Marija Drai
Manda Drai
Ante Bilja......
Nikola?
Jela?
Stanislav Zec
Manda Gruii
Ivan Gruii
ima Gruii
Luca Stipievi
Margarita .. .i
Martin
Ivanka
Ivanka Grozdani
Filip Buevi
Nikola Buevi
Kata Buevi
Pave Ivi
Ana ii
Frane ii
#
Petrica Jureti
Vid Stipievi
Grgo Stipievi
Margarita Stipievi
Andrija Raji

1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.

Petar Radei
Pave Radei
Cvita Radei
Jure ... si
J ela Pralii?
Jure Pralii
Sofij a Pralii
J ela Kola .. .i
Vidosava Raji
Lovre Raji
Luca Raji
Manda Brakusevi
Ante Buli
Luka Buli
Manda Buli
Nikola Zec
Ante Zeevi
Andrija Zeevi
Stana Zeevi
Jakov .. ulj
Pave Bilj akovi
imun Bilj akovi
Luca Bilj akovi
VidBo&_i

Ivanka Cavi?
Marko avi
Ana avi
Manda Sirkovi
Ana Ani
Nikola Ani
Manda Ani
Ivanka Staga?
J ure Marasovi
Ivan Marasovi
Luca Marasovi
Nikola Zec
Vidosava Ivanevi
Nikola Ivanevi
Agata Ivanevi
Nikola Zec
Ivanka Raki?
Pave Raki
Manda Raki
Margarita Mari

1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.

Ante Mihi
Ivan Mihi
Ana Mihi
Martin ari
Kata Ulinovi?
Vid Ulinovi
Jela ulinovi
Kata J e lui
Ivanka Manenii
Marko Manenii
Marija Manenii
Kata Buevi
Ana Raki?
Cvitko Rai
Kata Raki
Nikola Zec
Rua Raki?
Martin Raki
Manda Raki
Ivanka Ani
Ilija Baranovi
Petar Baranovi
Ana Baranovi
Jure Penga
Jaka Pavi
Marko Pavi
ima Pavi
J ur ka Radni
Vidosava Dognanovi
Petar Dognanovi
Ana Dognauovi

Margarita Mari
Stipan Ka..evi
Nikola Ka.. evi
Jela Ka ..evi
Grgo Mihi
Luka Zec
Nikola Zec
Jela Zec
J ure Valii
Frane Bezina
Ivan Bezina

1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680. brat
Martinov,
1680.
1680.
1680.*
1680.
brat Cvitkov,
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1680.*
1680.
203

LucaBezina
Dujam ari
Margarita Juri
Mihovil Juri
Manda Juri
Nediljka iina?
?
Petar Bilobrk
Petar Bilobrk
Kata Bilobrk
Ilija Perajica
Luca Prandus?
Grgo Prandus
Matija Prandus
Kata Vlaji
Nediljka Mili
Mihovil Mili
Ivanka Mili
Margarita Brakus
Kata Perajii
Marko Perajii
Margarita Perajii
Jela Penga
Mate Drai
Martin Drai
Margarita Drai
...... Bogi
Margarita#
Stojan#
Jela#
Duje Marasovi
Mihovil Mandi
Jure Mandi
Orula Mandi
Mihovil ...molj i
Pave Petrovi
Cvitko Petrovi
Orula Petrovi
Ivan Radojevi
Ivanka Radmilovi
Petar Radmilovi
Luca Radmilovi
Orula Mandi
Ivanka Mileti
204

1680.
1680.
1680.*
1680.
1680.
1680.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683. *
1683.
1683.
1683.
1683. *
1683.
1683.
1683.
1683.*

Petar Mileti
Petrica Mileti
Orula Ivanevi
Ivanka Obuina?
imun Obuina
Manda Obuina
Jela Ivanievi
Mate Miloevi
Grgo Miloevi
Kata Miloevi
Pave Ivanevi
Kata Vukorepi
Jure Vukorepi
Matija Vukorepi
Ilinka ilojevi
Luca Liste
Vuk Liste
Manda Liste
Manda Ivi
Manda Vuii
Filip Vuii
Luca Vuii
Orula Ivi
Stanislava Drai
Frane Drai
Petrica Drai
Jurka Radni
Kaimir Baranasovi?
Frane Baranasovi
Doroteja Baranasovi
Nikola Zec
Petrica Despotovi
Jure Despotovi
Margarita Despotovi
Manda Bezina
llij a Radojevi
Ivan Radojevi
Ana Radojevi

Duje Radmilovi
Ana ~ojevi
Martin Sil~evi
Stanislava ilojevi
Manda Bogi

1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.

Nikola

1683.*
nahoe,

#
#
Toma Sua
1683.
Vid Juri
1683.*
Jure Juri
1683.
Margarita Juri
1683.
Toma Sua
1683.
1683.*
Ivan Ivi
Luka Ivi
1683.
Margarita Ivi
1683.
Mate Ivanevi
1683.
Petar Radei
1683.*
Pave Radei
1683.
Cvita Radei
1683.
Ilija eri
1683.
Mate .. .!i?
1683.*
Petar .. .!i
1683.
Ana .. .!i
1683.
Nikola Zec
1683.
Mate Grozdani
1683.*
Jure Grozdani
1683.
1683.
Matija Grozdani
Martin Ivi
1683.
Boo Lj .. .i?
1683.*
VidLj ... i
1683.
Ana Lj .. .i
1683.
Jure Sunara
1683.
"Gaudencius" Burmazovi 1683. *
Pave Burmazovi
1683.
Margarita Burmazovi 1683.
Ilija Male
1683.
Ivan Bri?
1683.*
Mate Bri
1683.
Jela Bri
1683.
Mihovil Stipievi
1683.
Ivanka#
1683.*
Grgo#
1683.
Kata#
1683.
1683.
Margarita Buljevi
Ivan uli?
1683.*
Mate uli
1683.
Ana uli
1683.

Jure uli
Petar Vnkavi
Ivan Vukavi
Manda Vukavi
Jure ie?
Ilija .... .i
Mate .... .i
Kata .... .i
Filip Bali?
Matija Baranovi
Stipe Baranovi
Jela Baranovi
Luca Baranovi
Nikola komrlj inovi
Martin komrljinovi
Manda komrlj inovi
Jure Miloevi
Nikola Bili
Pave Bili
Ivanka Bili
ime Manenica
Stanislava Strievi
Mate Strievi
Margarita Strievi
Andrija Boi
Kata Strievi
Luka Strievi
Rua Strievi
Marko Despotovi
Jakov Vrvilovi
Lovre Vrvilovi
Kata Vrvilovi
Grgo Male
Ante Mihai
J ure Mihai
Manda Mihai
Grgo Vrvilo
Fabjan Gusar
Pave Gusar
Ana Gusar
Toma Babi?
Ante Sirakovi?
Cvitko? Sirakovi
Manda Sirakovi

1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1683.*
1683.
1683.
1683.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
205

J akov "Pari" Bog.


Petar Milanovi
Ivan Milanovi
Manda Milanovi
Petar Biloglav
Toma Milanovi (.)
Vid Milanovi
Stana Milanovi
Rua Kukavii
Matija#
Vid#
Kata#
Ivanka Ivi
Lovre Radni
Filip J akov Radni
Nediljka Radni
Frane Perajica
Manda#
Jure#
Jela#
Jurka Radni
Ante ilojevi
Mihovil ilojevi
Ana ilojevi
llija Ivi
ime Strievi
Nikola Strievi
Ana Strievi
Mate Vlaji
Grgo Brkuljevii?
Nikola Brkuljevi
Ana Brkuljevi
Jure Mandi
Ivanka Maleevi
Grgo Maleevi
Kata Maleevi
J ela Marui
Mate Brali
Duje Brali
Luca Brali
Jure Penga
Kata Stipievi
ime Stipievi
Ivanka Stipievi
206

1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.

Kata Manenica
Frane#
Ante#
Ivanka#
Petar Babi?
Luca Drai
Martin Drai
Margarita Drai
#
Martin komrlj en
Martin komrlj en
Margarita komrlj en
Jure Mandi
Mate Vudragovi
Ivan Vudragovi
Vida Vudragovi
Mate#
Ivanka Jureti
Martin Jureti
Margarita Jureti
Luka ii?
Luca Plazevi
Marko Plazevi
Kata Plazevi
Jela Penga
Luka Dognanovi
Petar Dognanovi
Ana Dognanovi

Pave Regdavi?
Mate#
Grgo#
Margarita#
Nikola Zec
Marko Juri
Boo Juri
Ana Juri
Petar Stipievi
Cvita .. ura?
Mihovil ..ura
Petrica ..ura
Margarita Stipievi
Jela Vlaji
Mate Vlaji
Stana Vlaji

1684.
168.. *
168..
168..
168..
168.. *
168..
168..
168 .. *
168..
168..
168..
168 .. *
168..
168..
168..
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.

Orula Peri
Grgo Jelii
Vid Jelii
Manda Jelii
ime Delalija
ime Despotovi
Jure Despotovi
Margarita Despotovi
Andrija Rozgi
Stanislava Gospi
Frane Gospi
Kata Gospi
Stanislava Despotovi
Orula Zeevi
Grgo Zeevi
Ana Zeevi
Frane i Ivanka ari
J ela Brakusevi
Petar Brakusevi
Manda Brakusevi
Kata Buevi
CvitaLapov
LovreLapov
Nediljka Lapov
Ana Grgurevi
Petar Gruii
Petar Gruii
Ana Gruii

Nikola Zeevi
Jure Grubi
Mate Grubi
Luca Grubi
Ivan Zec
Tomica Uli?
Mihovil Uli
Urula Uli
Ivan Gusar
Ivan Baranovi
Grgo Baranovi
Ana Baranovi

Ilija Ivi
Stana Patrovi
"Gaudentij" Patrovi
Luca Patrovi

1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.

Ana Uli?
Matija Petkovi
Luka Petkovi
Ana Petkovi
Jurka Uli?
Ana Uli?
Mate Uli
Ana Uli
Margarita Polini
Mate Vukavi?
Ivan Vukavi
Manda Vukavi
Frane Perajica
Matija ... si?
Martin .. si
Kata .. si
Jurka uli?
Filip Baranovi?
Petar Baranovi
Ana Baranovi
Nikola Zec
Petar P ... ?
Ivan P ....
Vidosava P ....
Jure .. an.. ?
Filip Baranovi
Boo Baran ovi
Margarita Baranovi
Ivan olaevi?
Filip _iloQevi)?
Boo Silo ....
Luca ilo ....
Ivan ..... ?
Matija Patrovi?
Pave Patrovi
Manda Patrovi
Ml!Ilda Sa ... aeva
Bla Ivi
Nikola Ivi
Vida Ivi
Ivan Miloevi
Margarita Buri
Luka Buri
Marija Buri

1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1684.*
1684.
1684.
1684.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
207

Kata Buri ili Bilobrk


Ante Mandari
Vid Mandari
Luca Mandari
Pave Ivi
Toma Jurii
Mate Jurii
Ivanka Jurii
Stipan Buevi
Orula Bandalovi
Mate Bandalovi
Orula Bandalovi
Manda Sunari
Manda ari
Petar ari
Jela ari
Nikola Zec
Ana Mili
Petar Mili
Petrica Mili
Luca ari
Luca Juri
Jure Juri
Ivanka Juri
Grgo Vudragovi
Jure Pogla?
Nikola Pogla
Ivanka Pogla
Grgo Vudragovi
Orula Baranovi
Vid Baranovi
Luca Baranovi
Ivanka Grgurevi
Grgo Brakusevi
Mate Brakusevi
Luca Brakusevi
Ivan Mandi
Stanislava Drai
Mate Drai
Marija Drai
Manda Buevi
Ante Bilj ak
Nikola Bilj ak
Manda Biljak
208

1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.

Stanislav Zec
Manda Gruii
Grgo Gruii
ima Gruii
Luca Stipievi
Margarita Juri
Martin J uri
Ivanka Juri
Martin Grozdani i
Manda Sunara
Filip Buevi
Nikola Buevi
Kata Buevi
Pave Ivi
Ana ii?
Frane ii
Luca ii
Petrica Jureti
Petrica Dadi
Ivan Dadi
Petrica Dadi
Luca ii?
Ivan Ivi?
Martin Ivi
Manda Ivi
Jakov La ... ?
Vid Stipievi
Grgo Stipievi
Margarita Stipievi
Andrija Rajkovi
Petar Radojevi
Pave Radojevi
Cvita Radojevi
Jure Mihi?
J ela Pralihi?
Jure Pralihi
Stana Pralihi
Jela Selakovi
Vidosava ... ci?
Lovre .. ci
Luca ... ci
Manda Brakusevi
~te Biljai?

Sime Biljai

1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685. *
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.

Luca Biljai
Nikola Zec
Pave Uli?
Luka Uli
Manda Uli
Vid Bo&,i
Ivanka Cavi?
Marko avi
Ana avi
Manda Sirotkovi
Ana? Ani
Nikola Ani
Manda Ani
Jela Stega?
Jure Marasovi
Ivan Marasovi
Luca Marasovi
Nikola Zec
Vidosava Ivanevi
Nikola Ivanevi
Agata Ivanevi
Nikola Zec
.. ana Raki?
Pave Raki
Manda Raki
Margarita Mari
Duje Mihi
Ivan Mihi
Ana Mihi
Mate ari
Kata ulinovi?
Vid Ulinovi
Jela ulinovi
Kata Jelui
Ivanka Manenii
Marko Manenii
M arij a Manenii
Kata Buevi
Ana Raki
Cvitko Raki
Kata Raki
Nikola Zec
Rua Raki

1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685. *
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685. brat
Martinov,
1685.
1685.
1685.*

Martin Raki

Nikola Radovanovi
ivanka Radovanovi
Grgo Mihi
Luka Zec
Nikola Zec
Jela Zec
J ure V alii
Frane Bezina
IvanBezina
Luca Bezina
Duje ari
Margarita Jureti
Mihovil Jureti
Margarita Jureti
Nediljka ii?

1685. brat
Cvitkov,
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685 .
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.
1685.*
1685.
1685.
1685.

Petar Bilobrk
Petar Bilobrk
Kata Bilobrk
Ilija Perajica
Nediljka Mili
Mihovil Mili
Ivanka Mili
Margarita Brakuseva
Luca Brandus?
Grgo Brandus
Matija Brandus

1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686,*
1686.
1686.

Manda Raki
Ivan Bri?
Ilija Baranovi
Petar Baranovi
Ivanka Baranovi
Jure Penga
Jaka Pavi
Marko Pavi
ima Pavi
Jure Radni
Vida Dognanovi
Petar Dognanovi
Ana Dognanovi
Margarita Mari
Stipan Radovanovi

209

Kata Vlaji
Kata Seraji?
Marko Seraji
Margarita Seraji
Jela Penga
Mate Drai
Martin Drai
Margarita Drai
Luka Bogi
Margarita Bilobrk
Stojan Bilobrk
Jela Bilobrk
Duje Marasovi
Mihovil Mandi
Jure Mandi
Orula Mandi
Cvitko komrlj in
Pave Petrovi
Cvitko Petrovi
Orula Petrovi
Ivan Radojevi
Ivanka Radmilovi
Petar Radmilovi
Luca Radmilovi
Orula Mandi
Ivanka Mileti
Petar Mileti
Petrica Mileti
Margarita Ivanievi
Mate Maleevi
Grgo Maleevi
Kata Maleevi
Pave Ivanievi
Cvita Vukorepi
Jure Vukorepi
Matija Vukorepi
Hinka ilojevi
Luca Liste
Vuk Liste
Manda Liste
Manda Ivi
Manda Vui?
Filip Vui
Luca Vui
210

1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.

Orula Ivi
Stana Drai
Frane Drai
Petrica Drai
Jurka Radni
Kaimir#
Frane#
Doroteja#
Nikola Zec
Petrica Despotovi
Jure Despotovi
Margarita Despotovi
Manda Bezina?
Ana ilojevi
Martin ilojevi
Stana ilojevi

Manda Bogi
Ilija Radni
Ivan? Radni
...... Radni
Duje Radmilovi
Nikola

1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
nahoe,

#
#
Toma Sua?
Petar Juri
Jure Juri
Margarita Juri
Toma Sua
Ivan Juri
Luka Juri
Margarita Juri
Mate Ivanievi?
Petar Radojevi
Pave Radojevi
Cvita Radojevi
Ilija eri
Mate Uli?
Petar Uli
Ana Uli
Nikola Zec
Mate Grozdani
Jure Grozdani

1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.

Matija Grozdani
1686.
Martin Ivi
1686.
Boo Lj(uti)i?
1686.*
Vid Lj(uti)
1686.
Ana Lj(uti)
1686.
Jure Sunara
1686.
"Gaudentius" Bunnazovi 1686. *
Mate Burmazovi
1686.
Klara Burmazovi
1686.
Ilija Male
1686.
Ivan Bri
1686.*
#
Klara Bri
1686.

Mihovil Stipievi
Ivanka Brandus?
Grgo Brandus
Kata Brandus
Kata Buevi
Ivan uli?
Mate Uli
Ana uli
Jure Uli
Petar Vukavi?
#
Manda Vukavi
Vid "de Buda"

1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.
1686.
1686.*
1686.
1686.

4.7.2. Osobe iz zem/jinika ibenskog dijela Zagore iz


godine 1709.
(Objanjenje: Posjednicima iz drugih sela uz ime je navedeno mjesto iz
kojeg dolaze)
Catastico del TERITORIO Dl SCARDONA E SEBENICO
FATTO PER COMANDO DELL' ILLmo et Eccmo S'. VINCENZO
VEND RAMIN
PROV. GLE in DALMAT". et ALB. Dalli Pub'i Periti l' Anno. 1709
ITNI

Ante AJdukovi
Bogdanovi Mudre
Dunava, udovica Milie Miljevia
Filip Krasi p. (G)vozdena
Filip Moivuna p. V uena
Grgo Radni, harambaa
Grujica Vujavi p. Radovana
Ilija Bogdanovi
Ilija Miljevi p. Janka
Ilija Mudre
Mileta i Marko Kai
Milin Kai p. Petra
Mate Tomi p. Andrije
Mitar Milatovi p. Pavla
Nikola Kai p. Cvitka
Novak Baljak

Sedrami

Balj ci

Drni

Balj ci

Balj ci
211

Petar Roi p. Radmana


Petar "Cidich"
Riste Kai p. Nikole
Ruica, udovica Ante Aldukovia
Rade Baljak p. Radula
Ruica, udovica Petra Plazonia
Stipan Copi Melada
Cvitko AJdukovi
Vukadin Milii General p. Pavla
(G)vozden ili Mitar MiJatovi p. Pavla
Vukain Matijevi
Vukadin Petrovi p. Mirka
Jovan Baljak, kapitan Baljci
Jovanica Milinkovi
ura Milinkovi p. V uena
Jovanica Miljevi p. Janka
imun Plazoni
Frane Jurii Jurjev

Pakovo Selo

Drni

Sedrami

SEDRAMI

Ante AJdukovi p. Nikole


Dujam Naki
Ilija Naki
Ilija Boi p. "Boixctta"
Grgo Obuina p. Ivana
Marko Obuina p. Luke
Marko Obuina p. Ilije
Martin Obuina p. Mije
Mijo Elez p. Jakova
Marko Raji
Mijo "Boizettich" p. Milivoja
Marijan Lonar
Nikola Milakovi p. Mijajla
Boo Radini p. Vuka
Nikola V eti p. Lovre
Nikola Obuina
Boo Obuina
Petar Plazoni p. Lovre
Stipan Obuina p. Ilije
imun Obuina p. Mije
..... Naki, serdar
imun "Cismereuich" p. Ivana
Trifun "Boixetich" p. Jovana
Vid Obuina p. imuna, harambaa
212

Mirlovi
Mirlovi

Vukadin Milakovi p. Mijajla


Vukain Radonji p. Vukosava
Ivan Radini p. Vuka
Ivan Bunardi p. Mate
Lazar Dragi
PLANJANE
Ilija Kovaevi p. Cvitka
Grgo Stipievi
Luka Vukorepi p. Nikole
Luka Stipievi
Marko Stipievi p. Mate
Mijo Stipievi p. Mije
Mate Juri p. Mije
Mate Bakovi p. Ante
Nikola Radai p. Jakova
Petar Para! p. Ivana
Petar Milanovi p. ..
imun Stipievi p. Mate
Vid Vukorepi p. Nikole
Vid Radan
Jure Juri p. Tad ije

Siveri

Drni

Mir lovi

Mirlovi

Ivan "Chiopich" p. Abrama

Ivan Para t p. Stipana


Cvitko Milkovi p. Jakova
Jure Bakovi p. Ante
Jure Stipicvi

Planjane

Miri ovi

MARCELE (sada dio Vinova Donjeg)


Ilija Bakovi
Jakov Raji
Ilija Raji
Martin undovi p. Nikole
Martin Ercegovac p. Frane
Marko Rakovi
Mijo Bakovi
Nikola Zorii
PAKOVO SELO (Pavcovo Sello)
Andrija Zeli p. imuna
Bartul Jakeli p. Tome
Jakov Raki, harambaa

Miri ovi

Nevest

"Zaplane"
(sada dio Sitnoga)
213

Grgo Raki, harambaa


Gabro Devi
Jakov "Rassich n
Ilija Raki Ilijin
Luka uChiosich" p. Frane
Luka Rudeli p. Nikole
Luka Zori Lukin
Mate Vukui p. Luke
Marko "Rasich" p. Vulete
Marko Zorii
Marko Chiosichn
Milin Kai
Mate Lovri p. Marka
Mate Zori p. Petra
Marko Miljevi p. Milina
Marko Raki p. Vulete
Mate Raki p. Jure
Nikola Zorii p. Iv~na
Petar Marinovi p. Simuna
Petar "Chiochich"
Stipan Zorii p. Ante
Stipan Raki
Toma Zori
Toma Suri
Toma Zuri p. Martina
Ivan Raki p. Nikole
Jure Jakeli p. Ivana
Ivan Zorii
Ivan Kova p. uvsso"
Cvitko Zorii p. Mije

imun Vidovi p. Petra


Jure ~enui p. Boe
Jure ~trkalj p. #
Ivan Strkalj p. Grge
RADONJI, KONJEVRATE, GOLO BRDO

11

POKROVNIK
Grgo trkalj p. Frane
Grgo "Lusich" p. Jure
Grgo "Losich" p. Petra
Ivica ari trkalj
Luka ipi p. Vida
Nikola Copi p. Jure
Boo Lui p. Petra
Petar Drirep p. Jakova
Petar trkalj
Petar 11 Lusichn
Rade Novakovi
imun Menui p. Boe

214

ibenik

itni

Zaplane
Zaplane

Ante Jurei
Ante Grubei
Ante Jari
Ante Vrani
Dujam Jurei
Ilija Manenii
Ilija Galijotovi
Francesco Cortelini
Filip Tu li
Filip Stopi
Grgo Dulibi
Gligo Zubievi
Josip Peresi
J osip Bagari
Lazar "Mrenzich"
Lazar Niki
Lovro Pilipovi
Luka Yerlaiaza''
Mate "Couich"
Marko Slavii
Mijo ari
Marko Vukovi
Mate Golinovi, harambaa
Mate Kostanovi
Mate "Tasich"
Milovan N ovak ovi
Mijo Galijotovi
Mijo "Verlaiza"
Martin A uina
Mate "Zitcouich''
Nikola Jurei
Nikola Kos tan ovi
Nikola Klapii
Nikola uzitcouich"
Petar Vudraina
Petar Bunjevac
Petar Pekasovi
Petar Cninesigh"
11

Zaplane

Drni

11

ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
Dobrei
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
Gori
ibenik
Drni
ibenik
ibenik
Drni
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
Dobrei

ibenik
Do brei
Drni
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik

215

Petar Kovaevi
Pave Auina
Pave Vukievi
Rade Munimagarac
Rade Zubievi
imun Vuleti
imun Vidovi
imun Pavkovi
"Sfianon Dobri
imun Klanevi
Todor ari
Tome "Suerlauich
Todor Zubievi
Vule Panduri
Vid "Raceuich"
Vule "Marco ... "
11

Vuki Vulinovi

Ivan Stopi
Ivan aleti
Ivan Milainovi
Ivan Markov
Ivan

Perii

Ivan Jurei
Ivan Vudraina
Jure Ani
Cvitko ulinovi
Jure upuk
Ivan

Marturovi?

Ivan Kaloperovi
Ivan Maglov
Jure Milii
Ivan "Ccchich"

ibenik
Do brei
Dobrei

ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
Dobrci
Dobrci

ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
ibenik
Drni

ibenik
Do brei
Drni

ibenik
ibenik

Jure Ercegovac

DOBRII (sada dio Mirlovi Zagore)


Ilija Galijotovi p. Grge
Ilija Galijotovi p. Vinka
Ilija Vukievi
Josip Vukievi
Lovro Pilipovi p. Cvitka
Mijo Galijotovi p. Ivana
Martin Auina p. Vujice
Mate Vukievi p. Ivana
Mate "Vcrzich11 p. Petra

216

Napodine
Napodine

Nikola "Zaich" p. Jure


Nikola Kovaevi p. Pavka
Pave Vukievi p. Jerka
Pave Auina
Pave Kovaevi

Cvitko Vukievi p. Mije


Jure "Verzich" p. Vuj ice
Ivan Vukui p. Nikole
MIRLOVI (ZAGORA)
Bartul Bulat p. Luke
"Co. Liugouich" p. Nikole
Dujam Naki p. Tome
Ilija Naki p. Pave
Ilija "Chinese" p. Stipana
Ilija Doljan p. Ivana

Jakov 11Glugo"

Grgo Male p. Mije


Grgo Zavalji p. Ilije
Grgo S tip ievi p. Nikole
Jakov Kosor
Luka Stipicvi p. Franc
Luka Brali p. Mije
Martin Naki p. Dimitra
Mate

Vuicvi

Mijo Sudarevi p. Bartu la


Mijo Buri p. Vida
Mate Pili p. Jure
Mate Ga urina
Mate Marasovi
Mate Vukorepi
Mijo "Dizach"
Marko Stipievi
Nikola Miloevi p. Milovca
Boo Buri p. Nikole
Nikola Kukolj
Nikola Gruii
Nikola Brali p. J ure
Petar Bulat p. Luke
Petar Pili p. Vida
Petar Ivanevi
Petar Sui p. Petra
Petar ukovi p. Luke
Pave Smoli

Badanj

Do brei

Badanj
Mokro Polje
Plan jane

ibenik

217

Petar Maljkovi p. Ivana


Rade Novakovi
Radin Bibi
Rade Kovaevi
.. N aki, serdar
!ipan Naki p. Stipana
Simun Buri p. Ivana
tipan Brali p. Stipana
Simun Stipievi
Toma Bulat p. Ivana
Vid Radan p. Nikole
Vid Radai
Vicko ukovi p. Grge
Ivan Naki
Ivan Auina p. Petra
Ivan Kova p. Kurta
Jure Naki p. Mije
Ivan Juri
Jure Vukovi
Ivan Do ljan p. Ivana
Ivan Matasovi p. Nediljka
Jure Brali p. Jakova
Cvitko Smoli
Jure Maljkovi p. Ivana
Jure Bri p. Petra
Jure Stipievi p. Nikole
Jure Tili "Cingani" (Ciganin?)
Milivoj Krika p. Vuka
Mijo Mami p. Martina
PARTIM IR (Prteni dio U neia)
Andrija Butkovi, harambaa
Bartul Antunovi p. Ante
Grgo Raji
Grgo Peri
Mijo Raji
Mijo Delalija
Marko Vojni
Mate Reloti p. Ivana
Nikola Ivanievi
Nikola Babi
Pave koprac
Petar Babi
Toma Babi

218

Drni
sa Svilaje

Ivan Raji
Ivan Delalija
Jure Babi
Ivan Vojni

Milj evci

Drni

Planjane

Planjane
Drni

Nevest

UNEI
Abram Babi
Filip Babi
Grgo Peri p. Ilije
Mijo Lagatovi p. Milaina
Marko Vojni p. T adije
Nikola Ivanievi
Nikola Babi
Petar Babi
Toma Babi
Ivan Vojni p. Mije
Ivan Babi
Jure Lagatovi p. Milaina

NEVEST sa Cerom
Andrija Slipevi p. Mate
Bartul Zorin p. Andrije
Ilija Raji p. Ivana
Filip Sunara p. Petra
Frane Svirevi p. Ivana
Frane Buevi
Filip Babi
Grgo Peri
Mijo Delalija p. Petra
Mate Raji p. Mate
Mate Reli p. Lovre
Mijo Buevi
Mate Gali
Boo Matasovi p. Mate
Nikola Pregustin p. Ivana
Nikola Babi
Nikola Buevi
Boo Redenkovi
Petar Slugan p. Mije
Petar Janjoevi p. Stojana
Petar Svirac p. Nikole
Petar Buljan p. Ivana
Petar Ivanevi

Blizna

Mir! ovi

219

Mate J?leevi l? Mije


Mate Cuklin p. Sim una
Nikola Bulata
Petar Burazin p. Andrija
Cvitko, harambaa, i Petar Kneevi
Cvitko Kneevi p. Vujice
Toma, Burazin p. Andrije
Ivan Cuklin p. Simuna
Ivan Burazin p. Andrije
Jure Burazin p. Andrije

Pave Buevi
Petar Babi
Stipan Bili()? p. Tadije
Toma Matasovi p. imuna
Toma Babi
Cvitko Sunara p. Vida
Ivan Budii p. Stipana
Cvitko Vlai p. imuna
Ivan Babi
Ivan Vojni
UUBOSTINJE
Grgo Blaevi
Grgo Pai p. Ivana
Ilija Raki, harambaa
J osip Vlakovi

Luka Zori uzorzichn


Mate nzorzich
Nikola "Maicich" p. Grge
11

Nikola Zorii 11 Zotzich11


imun 11 Rossich 11

Stipan 11 Maicich11 p. Ivana


Stipan Krni p. Grge
Cvitko nzorzich"
Stipan uzorzichu
Vid Brni, harambaa
Ivan "Chaich 11 p. Ivana
KOPRNO
Josip Mati p. Mate
Mate Zorii p. Marka
Marko Hrga p. Mate
Mijo Mati p. Mate
Mate Gali
Nikola Mati
Boo Redenkovi
Jure Mati
Ivan Mr kovi p. BiJete
PODLUJE (sada dio Boraje i Lepenice)
Luka Udina p. imuna
Mijo Burazin p. Andrije
Mijo "Bulata" p. Vida

220

ibenik
Sitno
ibenik
Pakovo Selo
Pakovo Selo
Pakovo Selo
ibenik

Pakovo Selo
Pakovo Selo
Mandalina

B!izna

MRAVNICA
Krian Jerkovi p. Ivana
Ilija Ljubii p. Grge
Luka Ljubii p. Mije
Martin Ljubii p. Petra
Mate Radi p. Stipana
Nikol~ Ljubii p. Mije
Jure Zepin? p. Martina
SUHIDOLAC (dio)
Jakov Raki
Marko Raki
Mate Raki
Stipan Raki p. Jure
Tadija Raki p. Vida
Ivan Kuni
ZAPLANJE (sada dio Sitna Gornjeg)
Bartul J ak eli
Ilija Raki p. Cvitka
Filip Valii
Frane Raki p. Jure
Jakov Raki p. Ilija
J ako v ekeli
Marko Raki p. Jakova
Mate Raki p. Jure
Stipan Jakeli
Stipan Raki p. Ivana
Jure Musolinovi

Sitno
Sitno
Sitno

Sitno

ibenik

SITNO (dio sela)


Dujam Bakovi

221

Grgo Pregustin p. Jure


J akav Radni
Grgo Radni, harambaa
Grgo krapi
Mijo Storebrin
Nikola Drai
Petar Pregustin p. J akova
Ivan Drai
VINOVO DONJE
Ilija Goreta
Filip Babi
Grgo Mri p. Nikole
Mijo Babi
Nikola Babi
Nikola Liste
Nikola Petrovi p. Ivana
Petar Babi
Petar 11 Pichich 11
Cvitko Grbea
Toma Babi
Ivan Babi
Ivan Grbea p. J akova
Ivan Topi

Drni

Kadina Glavica
Unei

Unei

Vinovo Gornje
Unei

K!jaci
Balj ci
Unei
Siveri

Mare 11 Cattela 11 , udovica Mate Katelia.

4.7.3. Osobe iz zemljinika trogirskoga dijela Zagore iz


godine 1711.
(Objanjenje: Posjednicima iz drugih sela uz ime je navedeno mjesto iz
kojeg dolaze.)
CATASTICO DEL TERITORIO DI TRAU
Fatta per Comando dell' mmo et Bee""" Sig'. CARLO PISANI
Prou. Gele in Dalm'. et Alb'. dalli Pub'' Periti l' Anno. MDCCXI
PRIBUDE
Abram Bilomarkovi p. Marka
Abram Skoibui p. Mije
Ante Stipievi
Andrija Latri p. Mije
Bartul imi p. Pave
Dujam "Iogaz" p. Jure

222

Miri ovi

David Lovri p. Pave


Ilija Vetei
Jakov Mornar
Grgo Beli p. Petra
Jakov Buji p. Grge
Grgo Stipievi
Jakov Didi p. ime
Jakov Ivanevi p. Jakova
Jakov Ivanevi p. Jakova?
Grgo Cvitanovi p. Ivana
Jakov "Blasteuich" p. Jakova
Jakov "Osach" p. Mije
Marko Vukorepi p. Tome
Mijo Stipievi
Mate Mornar p. Grge
Marko Ivatovi p. Ivana
Mate Bui p. Marka
Mate Bakovi
Mijo Pepuni
Martin Rajevi p. Stipana
Mijo "Chiosich" p. Pave
Martin "Chiurepich"p. Vida
Mijo Prani p. Frane
Nikola Bui p. Ivana
Nikola Deli p. Andrije
Petar Domazet p. Vida
~etar Mari... p. Ivana
Simun Puli
imun Stipievi
Stojan Vukorepi
~tipan

"Berugliu

Simun Ivanevi p. Andrije


Stipan Svalini p. Martina
Tadija Luj i p. Cvitka
Vid Deli p. Mije
Vid Bakovi
Vid Cvitanovi p. Marka
Vid Radei Mirlovi
Ivan "Vergos 11 Bisko
Jure Bigava p. Ivana
Jure Matei p. Ivana
Jure Vu ..vi p. Marka
Ivan Vuji p. Mate
Ivan Juki

Miljevci
Leevica

Planjane

Planjane

Suhi Dolac
"Cerloglaua"

Mirlovi

Planjane
Planjane
Miljevci

Suhi Dolac

Braevi

223

Jure Juri p. Marka


Ivan Svalini p. Martina
Ivan Latri p. Mije
Ivan eri

Trolokve

BRAEVI (Brazzoevich)

Ante Gladini p. Stipana


Ante Sui
Ante Raji
Krian "Bagnilouich" p. Nikole
Dujam Radmilovi
Ilija Radmilovi
Filip komrlj
Filip Sunara
Frane Radakovi
Frane Lonarovi p. Luke
Jakov Radi
Grgo komrlj
Grgo Goreta
Grgo Raji p. Petra
J ak ov Raji
Luka undovi p. Mate
Lovro ipa! o p. Andrije
Mate Banovac
Marko "Iulich" p. Jure
Mijo Radmilovi
Marko Perlavac p. Petra
Mate Sedlarovi p. Grge
Martin komrlj
Mate Delaovi p. Nikole
Mate Ljubii
Mijo komrlj
Martin Ragi
Mate Sui
Mate Dadi
Mijo Buievi
Martin Sedlarovi p. Jakova
Mate ~ileti p. Petra
Nikola Skom rlj
Nikola Radmilovi
Boo Galiotovi
Boo Mami p. Mije
Boo Zorin ovi p. Marka
Boo Rogulj

224

Bisko
Ogorje
K. Novi
Sratok
Sr a tok
Nevest
Sratok

Boo Kolakovi p. Ivana


Nikola Sui
Orula, udovica Mate Odakovia
Petar Radmilovi are
Pave "Giuchich" p. Grge
Pave Banjilovi p. Ivana
Pave Bakovi
Petar Mileti p. imuna
Stipan komrlj
Stipan Galiotovi p. Grge
Stipan "Baze" p. Mate
Stipan mire p. Petra
Stojan Pavi p. Mije
Toma Bakovi
Vid komrlj
Ivan Banovac

Sratok
Sratok
Kadina Glavica
Ogorje

Sratok
Sratok

Jure Mandi
Cvitko Sunara
Ivan "Giuchich" p. Jure
Ivan Rogulj
Ivan Kolakovi p. Ivana
J ure Pralija
Ivan Kolj anin
Jure Crnica, kolonclo
Jure Mileti p. Jure
Ivan Berjanovi p. Marka
Ivan Kolakovi p. Ivana
Ivan Deanovi

Bisko
Sratok

Suhi Dolac
Mileina
Sratok

Suhi Dolac
Sratok
Sratok
Sratok
Nevest
Sratok
Sratok
Sratok

Sratok
Sratok
Sratok
Ogorje
Bisko
Bisko
Utore

Sratok
Sratok
Sratok

Sr a tok

OGORJE (Podgorie)
Ante Raji p. Nikole, harambaa
Ante Ljubii p. Franc
Ante Ljubii
Ante Vlasteli
Bla Despotovi
Ilija Raji
Ilija Despotovi
Ilija Ljubii
Ilija Zorevi
Ilija Teija
Ilija "Chiuruelich"
Ilija Despotovi
Frane Buievi
Frane Vlasteli

Koruca
Radoi

Leevica

Nevest
Leevica

Koruca

Nisko
Ub le
Leevica

Ub le
Utore
Radoi

225

Filip Buli p. Mije


Jakov Sladojevi p. Luke
Grgo Manenica
Grgo Vlaji
Jakov Raji
Grgo Ljubii
Jakov Despotovi
Ignacio Despotovi p. Stojana
Lovre Raji
Luka "Gianich" p. Mate
Mijo Buevi
Mate Ragi p. Cvitka
Mate Raji
Mate Despotovi
Mijo Buli p. Ilije
Mijo Zelalija
Mijo Zelalija
Marko Tomin Despotovi
Mijo "Samich" p. Pave
Marko Despotovi
Mate Matasovi
Manda, udovica Ivana ulia
Nikola Ragi p. Cvitka
Nikola Buevi
Nikola Matasovi
Nikola Preagostin
Boo Despotovi
Nikola Ljubii p. Jure
Boo R .. di Despotovi
Pave Buevi
Petar Manenica
Pave Veljaa
Petar Elez
Petar Preagustin
Petar Despotovi
Petar Preagustin
Pave Ljubii
Pave Vlasteli
Toma Buevi
Toma Rui
Toma Buli p. Ilije
Tomica, udovica Nikole "Praschiza"
Ivan Raji

226

Milj evci
Mi ljevci
Marcele
Koruca
Leevica
Radoi

Utore

Ivan Zelalija
Jure Raji
Ivan Raji
Jure Despotovi
Jure Despotovi p. Boe
Ivan Grubii p. Jure
Ivan Burmazovi p. Miloa
Ivan Kranjac p. Mate
Ivan Ljubii
Ivan Raji
Ivan 11 Sabich"

Utore
Laza .. ?

RAD UNI
Ante Samardi p. Ivana
Ante Vujavi p. Martina
Filip Babi
Grgo Raji
Mate Uri (Ciurich)
Marko "Calich"
Mijo Babi
Marko Despotovi
Mate Raji
Boo Matasovi
Nikola Matasovi
Boo Raji Matin
Petar Matasovi
Petar Samardi p. Marka
Pave Ninevi p. Nikole
Petar Uljak (Suliach) p. Jure
Petar Babi
Petar "Calich"
Petar Despotovi
Toma Babi
Toma Matasovi
Tadija Despotovi
Toma Radonovi
Vid Vujavi p. Martina
Vid Gusar (Guzar)
Ivan Rajevi
Ivan Matasovi
Ivan Babi

Radoi

Jure Vrlika
Ivan Babi

Nevest
Leevica

Nisko
Nevest
Leevica
Leevica

"Cizave 11 (sada
dio Kladnj ica)
Utore
11
Cizave"
Nevest
Leevica
Leevica

Utore
Miljevci
Radoi

Rui

Nevest
Leevica

Sitno
Koruca
Radoi

lvanRaji

Miljevci
Unei
Unei
Leevica

Koruca

Unei
Unei
Leevica

Leevica
Unei
Leevica

Nevest
"Cizave 11
Kladnjice

Unei
Leevica
Leevica

Unei

Nevest
Leevica

Hrvace
Unei
Unei
Mirlovi
Unei
Unei
Leevica
Unei

227

Jure Despotovi
RAMU ANI
Ante 11 Zurich11
Ante Gladina
Ante Filipovi p. Ivana
Ante Gabrievi p. Nikole
Ante Raji, pukovnik
Krian Banjanovi
Filip Didi
Filip Sunara
Grgo Ivanevi
Jakov Didi
Jakov Prki p. Mate
Grgo Pavin ovi p. Mije
Grgo Odovai
Luka Bai p. Petra
Mate Didi
Marko Juki
Mijo Skoibui p. Jure
Mate Zelarevi
Mijo Balaji p. Ivana
Mate komrlj ovi p. Nikole
Marko Despotovi

Marko 11 Perleuazn
Marko Galiotovi
Boo Galiot
Nikola Bai p. Jure
Pave Bunjanovi
Petar Jelui p. Pave
Stipan Galiotovi
Stipan Maji p. Petra
are (Sare) Radi
Stipan Bai p. Kriana
Cvitko Grubai
Stipan "Sipich" p. Vuete
Stipan 11 Baze. n
Tadija Filipovi p. Grge
Toma Bakovi
Vid Radmilovi p. imuna
Ivan "Pochrestianin" (pokrtenik?)
Jure Mandi
Ivan Bartulovi p. Jure
Ivan Mrkoti p. Boe

228

Leevica

Ivan ~admilovi p. imuna


Ivan Skomrljovi p. Nikole
Ivan Dominii
Ivan Pipuni p. Marka

Split

Klis
Braevi

Ogorje
Braevi

Pribude
Nevest
Pribude
Pribude
Braevi

Pribude
Braevi
Braevi

Leevica
Braevi
Braevi

Sratok
Braevi
Braevi

Suhi Dolac
Koruce

VINOVO GORNJE
Ante Ivi
Bla Liste p. imuna
Ilija Vukavi p. "Iuiza"
Jerko Ivi p. Boe
Mate Ivi p. Vida
Mijo Vukavi p. uluizau
Mate Ivi p. Rade
Nikola Barievi
Pave Ivi, harambaa
Petar Ivi p. Vida
Vid Mandari p. Ivana

Miljevci
Utore
Milj evci

VRUEVO

Andrija Mili p. Andrije


Jerko Mili
Jakov Mili
Luka Mili
Martin Mili p. Mate
Mijo Mili p. Ivana
Mate Boi p. Jure
Marko Boi p. Jure
Mijo Boi p. Grge
Mate Perajica Marka
Pave Boi p. imuna
Petar Boi p. Jakova
Rade Boi p. Grge
Stipan Babi p. Nikole
Ivan Mili p. Ivana
Ivan Mili
Jure Boi

Utore
Utore
Utore

i'

Utore

Braevi
Braevi
Braevi

Sratok

NISKO
Ante Brakus p. Mate
Ante Baturina p. Marka
Grgo Male, harambaa
Ilija Zorojevi p. Ilije
Ilija Jakeli p. Mije

Brtanovo

229

Ilija Male
Ilija 11Giuranovich"
Luka "Zulich"
Mijo Brakus p. Jure
Mijo M~le
Marko Steti p. Jure
Nikola Zorojevi p. Petra
Boo Burmaz p. Jure
Petar Gali p. Ivana
Petar Male p. Marka
Petar unjergi p. Pave
Pave Buri p. Mije
Petar 11Znlich11
imun 11Zulievich 11 p. imuna
Cvitko Male
Cvitko Lalkovi p. Ivana
Tadija Kujuni p. Ivana
Vu .. m teti p.Jure
Jure Bilobrk p. Stojana
Jure 11Sumen" p. Mije
Jure Bilobrk p. Grge
Ivan Mihajlovi p. Luke
Jure Male
BIDNI

Andrija Jureti
Ante Brakus
Andrija Mili
Andrija Mikai
Krsto Kati
Dujam Vrvilovi
Ilija Male
Ilija Despotovi
Jela Maruni
Grgo Male
Grgo Grubii
Grgo Topi
Jakov Jureti
Grgo Jureti
Lovro Vuli
Luka Mikai
Luka "Zuli"
Martin Jureti Atlagi
Martin Krekovi "Chiesa" p. Mate

230

Brtanovo
Brtanovo
Brtanovu

Brtanovo
Brtanovo

Martin Jureti p. Marka


Mijo Male
Martin Poli
Mate Topi
Mijo Mikai
Marko Bitunjac
Mijo Jureti
Mijo Brakus
Nikola Taragaa p. Ivana
Nikola Peri
Nikola Sori
Petar Gali
Pave Bari
Petar Male
Pave Marevi
Petar unjergi
Petar Vrvilovi
Petar Mikai
Petar Topi
Petar Zuli"
.... Ratkovi

Postinje

Koruce

11

Brtanovu

Stipan Jureti
Stipan Taragaa p. Ivana
Vid ii (Sissich)
Jure 11Priuachia11
Ivan Vukavi
Cvitko Male
Jure Male
Ivan Poli
Ivan "Maze"
Ivan Sui
Ivan Vrvilovi
Ivan Krekovi p. Mate
BRTANOVO
Andrija Jureti p. Luke
Andrija Juri
Dujam "Verculouich" p. Grge
Jela, udovica Vujice Marunia
Jela Male p. Filipa
Grgo Male p. Filipa
Grgo J ur eti p. Luke
Jakov Jureti p. Filipa

11

SminOV0 11

(sadaMu)

11

Sminovo"

Dugobabe

231

Grgo "Sicheriza" p. Luke


Luka Strievi
Luka Zeli p. Ivana
Mijo oli
Martin Jureti p. Filipa
Mijo Jureti p. Pave
Martin Jureti p. Marka
Martin Peli p. Jure
Mijo Male p. Filipa
Marko "Pliplizouich"p. Kambera
Manda Micigliena
Nikola Bri (Bercich)
Nikola Peri p. Marka
Boo Kumadoi
Pave Serenichu
Petar oli
Petar "Zulich" p. Ivana
Petar Vrvilovi p. Marka
imun uli p. Ivana
Stipan Jureti p. Ivana
Vid Sesich" p. Frane
Ivan oli, harambaa
Cvitko Male p. Martina
Jure Male p. Filipa
Ivan Vrvilovi p. Ivana
Ivan Poli p. Nikole

Nikola Matasovi p. Mije


Boo Baranovi p. Jure
Petar Matasovi p. Blaa
Petar Baranovi p. Ilije
Toma Radanovi
Jure Grubii p. Petra
Jure ilovi p. Petra
Ivan Pensi p. Petra
Jure

Boi

Ivan ilovi p. Pave


imun Gudeli p. Ilije
Stipan Mija p. Grge
Vid Brajkovi p. Mije

Hrvace

Vrljevo

11

DIVOJEVI

11

Ivan 11 Sesich 11 p. Tome

Jure Juri
Jure Bilobrk
Ana, udovica Kriana Smoljana
Mijo Piplicovi p. Kambera
Ivan Markovi p. Mate
KLADNJICE i "CIZZAVE"
Ante Radeli p. Mije
Jerko Babi
Luka Radanovi p. Ilije
Luka ilovi p. Luke
Mate Baranovi p. imuna
Mate Oman p. Vida
Mate Kaleevi p. Ivana
Mijo ilovi p. Vicka
Nikola Matasovi p. Frane
Boo iak p. Frane

232

Dugobabe
Nisko

Vrljevo

Ante T erzija
Ilija Plazani
Luka Bogi p. Vida
Luka "Chiaulichich" p. Marka
Lovro Grgurovi p. Cvitka
Nikola Zec p. Mije
Pave Bogi p. Nikole
Pave Bogi p. Mije
Stipan Bogi p. J akova
imun Plazani, harambaa p. Lovre
Toma Grgurovi p. Tome
Vid Plazani p. Ivana
Jure "Chiucouich" p. Andrije
Ivan Grgurovi p. Nikole
Ivan Plazani p. Vida
Frane Bogi p. Stipana
Mijo Ercegovi p. Pave
Ivan Bai
UTORE
Ilija Goreta
Frane Radeljkovi p. Boe
Frane Buevi p. Jure
Jakov Mili p. Bartula
Jerko Mili p. Miloa
Luka Mili p. Mije
Mijo Buevi p. Boe
Martin Buevi p. Stipana

K. Stari

Kadina Glavica

233

Nikola Barievi p. Jakova


Nikola Buevi p. Ivana
Pave Buevi p. Ivana
Jure Melvan p. Vida
Ivan Mili p. Petra
Mate Ivazi p. Tome
VISOKA
Bartul Burilovi p. Mate
Ilija Drai p. Frane
Filip Drai p. Radoja
Grgo Burilovi p. Lovre
Luka Burilovi
Mijo "Barcaceuich" p. Mate
Petar Drai p. Ivana
Petar Labrovi p. Lovre
Petar Nevoli p. Marka
Jure Bilu p. Tome

Jure "Zaich"

Mate upanovi
SITNO
Ante Drai
Jakov Drai p. imuna
Grgo Drai p. Frane
J akov Radni p. Stipana
Jakov Pregostina
Grgo Radni, kapitan
Mijo Drai p. Vida
Marko Pregostina
Nikola Drai p. Pave
Petar Pregostina
Ivan Drai p. Petra
Ivan nzule"
Jure Bakovi
Ivan Vukui
imun Vuji
SRATOK
Dujam Radmilovi
Ilija Radmilovi p. Grge
Ilija Plazani
Filip Sunara

234

Sitno Donje
Sitno Donje

Frane Plazani p. Ilije


Frane Bogi
Frane Radakovi p. Luka
Grgo Goreta
J ako v Radi p. Grge
Luka Bogi p. Stipana
Mijo komrljovi Filipov
Martin Radmilovi p. imuna
Martin komrljovi p. Martina
Mate Ljubii p. Grge
Mate Juri p. Boe
Mate Banovac p. Filipa
Mate Pralija p. Jure
Boo Galiotovi p. Mije
Boo Roguljovi p. Marka
Nikola komrlj ovi p. Petra
Nikola Radmilovi p. Nikole
Petar Radmilovi p. Tome
Pave Ljubii p. Grge
tipan komrljovi p. Nikole
Simun Plazani, harambaa
Stipan Juri p. Pave
Vicko Sunara
Vid komrlj ovi p. Marka
Jure Mandi p. Miloa
Ivan Rogulj ovi p. Marka
Ivan Radmilovi p. imuna
Jure komrljovi
Ivan Plazani
Ivan Banovac p. imuna
Ivan Kolj anin
Jure Rajevi

Divojevi

Kadina Glavica

Divojevi

Nevest

Ramljane
Divojevi

Sitno Donje
Suhi Dolac
Suhi Dolac

K. tafili
Divojevi

Nevest

LEEVICA

Andrija Bai p. Ivana


Frane Gospi p. Vida
J ako v Despotovi p. Martina
Jakov Momarovi p. imuna
Jerko Strievi p. "Sisco"
Ilija Despotovi p. Filipa
Ilija Strievi p. Frane
Ilije Despotovi p. Jerka
Luka Strievi p. Cvitka
Luka Strievi p. Marka

235

Marko Despotovi p. Tome


Marko Despotovi p. Petra
Mate Despotovi p. Jerka
Mate Despotovi p. Ivana
Marko "Calich" p. Stipana
Mijo Mii p. Vida
Mate "Scurich" p. Marka
Boo Despotovi p. Nikole
Boo Despotovi p. Martina
Nikola Bai p. Grge
Petar Despotovi p. Pave
Petar Gali p. Stipana
Petar Strievi p. Milina
Cvitko Grbei
Vid Deli p. Mije
Vukadin Strievi p. Jure
Jure Despotovi p. Petra
Jure Vrlika p. imuna
Ivan ilovi

Koruca

Kladnjice

KORUCA
Andrija Mikai p. Jure
"Ledenizan
Ante Ljubi
Doroteja, udovica p. Frane "Zaulich"-a
Grgo Topi p. Mije
Grgo Grubii p. Vicka
Jakov Grubii p. Mate
Ilija Mari p. Mate
Luka Mikai p. Vida
Mate Topi p. Nikole
Mate "Ducalceuich" p. Luke
Mijo Mikai p. imuna
Mijo Marojevi p. Petra
Mate Marojevi p. Nikole
Petar Topi p. Mate
Pave Marojevi p. Petra
Petar Mikai p. Vida
bandira Raji (osobe iz Koruaca kojima zapovijeda harambaa Raji)
Grgo Ljubi p. Grge
Ilija Ljubi p. Jakova
Jure Ljubi p. Mate
"Ledenizen
Ivan Ljubi
236

DUGO BABE
Andrija Rui p. Tome
Ilija Vuii p. Boe
Ivanica, udovica Nikole Vuiia
Lovro Novakovi
Broanac
Luka Mikai
Koruca
Mate uli p. Jure
Nikola Novakovi
Broanac
Petar Vuii p. Vukosava
Petar Vuii p. T adije
Pave Novakovi
Broanac
Petar Mikai
Koruca
Cvitko Vuii p. Tad ije
Broanac
Vid Prosenica
Jure Novakovi
Broanac
ban dira Male (osobe iz Dugobaba kojima zapovijeda harambaa Male)
Andrija Juri
Grgo Juri
Nikola Juri
Jure Juri
VUEVICA GORNJA

Ante Ljuti p. Mate


Frane "Bauidich"
Luka Oronjak p. Mije
Matija, udovica Petra Oronjaka
Mijo nBersich" p. Jure
Mijo Borojevi p. Boe
Mate Boljat
Nikola "Bersich
Pave Bri p. Martina
Rade Oronjak p. Jovana
Vule Oronjak p. Jovana
Jovan Borojevi p. Petra
11

VUEVICA DONJA
Ante Ljubi p. Mate
Ante Rajevi
Ante Kovaevi
Ante "Putua"
Ante Jerkovi
Ante Matoi
Ilija Pavkovi

Vuevica Donja
Brtanovo

Ogorje
K. Luki
K. Luki
K. Luki
K. Luki
K. Stari
237

Luka Botii
Mate Boljat p. Nikole
Mate Milinovi
Mijo Milinovi

Mate 11 Supa11
Mijo J akai
Mijo Savi
Mijo Lemi
Mate Matilijevi
Mate Mini
Mijo Fratri
Nikola Ljubi p. Jure
Nikola Strmi p. Nikole
Nikola Raji
Nikola Miloevi
Petar Boljat p. Petra
Pave Matei
Pave Bioi, harambaa
Petar Michieleuichn
Pave Reli
Pave Ivankovi
Petar Skokin
Pave Omai
Pave Nikoli
anto Brassich
Stipan Bosni
Stipan Rakovi
Toma Tomaevi
Vicko Juri
Ivan Tumurolovi p. T adije
Ivan Ljubi p. Vida
Ivan Raji
11

11

11

Ivan Matijevi
Ivan Milinovi
Ivan Biliko
Ivan Rajevi
Ivan mari "Gon."(zastavnik?)
Ivan Braoi
Ivan Frani
Jure Frani
Ivan Mini
Jure Rodin
Ivan Mikai
Ivan Omai

238

K.

Luki

K.
K.
K.
K.
K.
K.
K.
K.
K.

Luki
Luki

Split
K. Luki
K. Luki

Stari
Luki

Stari
Stari
Stari
Stari
Stari

Radoi

K.

Ivan Pusignoli
Ivan Kaliterna
Jakov Frani
Ivan Tabak

Luki

K. Luki
K. Luki
K. Luki
K. Luki
K. Luki
K. Luki
K. Luki
K. Luki
K. Stari
K. Luki
K. Luki
K. Luki
K. Luki

Radoi

K. Luki
K. Luki
K. Luki
K. Luki
K. Novi
K. Luki
K. Luki
K. Luki
K. Luki
K. Luki
Koruca
K. Luki

RADOI

Frane Vlastinii p. Marka, harambaa


Ante Vlastinii p. Mije
Ante Bilu p. Ivana
Ante Stipkovi
Ante Terzija
Ante Raji, kapitan
Ante Toli
Ante Raduni
Ante Kalac
Bartul Bilu
don Petar Parii
Dujam Brkljai p. Stojana
Dujam Bokovi Palo, u Turskoj

Dujam 11 Franfin11
Dujam Stipojevi
don Vicko ivanovi
Damjan anti
Jerko Strievi
Grgo Bai
Grgo Beretin
Jeronim Cipico
Jakobina, udovica Jure Melade
Ilija "Deres" p. Vida
Josip Milesi
Ivanica, udovica Tome Trifonovia K.
Ilija Pavkovi
J anko Pavii
LukaBarai

Luka Strievi
Luka Ivankovi
Luka Bai
Lovre Radunovi
Luka Lui
Marko Erceg p. Petra
Marko Bilu p. Jure

K. Stari
K. Stari
Ogorje
K. Stari
K. Stari
K. Novi
K. Stari
K. Kambelovac

K. Stari
K. Stari
K. Stari
K. Novi
Ub le
Trolokve
K. Novi
K. Novi
K. Novi
Split
Papali

K. Stari
K. Novi
Trolokve
Ub le
K. Stari
Trolokve
K. Stari
K. Stari

Mijo 11 Giurisich11 Jurjev


Marko irli p. Ilije
Mijo Mii

Ub le

239

Mijo Metlica

Michielina", udovica Duje Stipojevia


Marija, udovica Petra Klepanovia
Marija, udovica Nikole Markovia
Mate Tranfin
Mate "Suppa"
Martin Ragi
Mate Bukovi
Marko Pavkovi
Marko Prosi
Mijo Pili
Mijo Puljas
Mate Vrleti
Nikola Raji Lovrin
Nikola Buri! ovi p. Nikole
Boica, udovica Nikole Oronjaka
Boo Bilu p. Mate
Boo Bai
Nikola Tai
Boo Bai
Petar Vlastinii Pavlov
Petar Mijalovi Nikolin
Pave Vlastinui p. Martina
Petar Kui p. Mate
Petar "Vasich" p. Mehmeta
Petar Strievi
Pave karica
Pave "Chichich"
Sava Bajilovi p. Jovana
Sava Gali p. Mije
"Stefanou Vukasevi p. Pavla
Stojan Mijalovi p. Nikole
Stanko Skolii p. Rade
Stanko Valjani, otiao u Tursku
Stipan Kili
Stipan Strievi
Stipan Pili
Stipan Stipkovi
imun anti
Toma Bai
Todor Gali p. ura
Vid kopljani p. Mate
Vicko Bilu, harambaa "Ba"? u K. Novom
Vukadin Strievi

K. Novi

11

240

Trolokve
K. Stari
K. Stari
Ogorje
K. Stari
K. Stari
K. Stari
K. Stari
K. Stari
K. Stari

Trolokve
K. Stari
K. Novi

Vicko Bartoloi
Vicko Bilu
Vicence Cipico
Vicko Stipkovi
Vicko karica
Vicko Ivi
ivko Brkljai p. Jure
Ivan Barai p. Marka
Jure karica p. Petra
Ivan Ninevi p. Jure
Ivan irli p. Ilije
Ivan Vrdoljak
Ivan Raji
Jure Cvitkovac p. Milia
Ivan elanovi

Ivan "Bonfanich
Ivan Puljas
Ivan ikarina
Ivan karica
Ivan Buovac
J ure ikovi
Jure Kulin

Ivan

Ub le
K. Stari
K. Stari

K. Stari
Uble
K. Stari
K. Stari
K. Novi
Trolokve

Ub le

11

Baanovi

Ivan Kiki
Ivan Tranfin
Ivan Pralija

Jure 11 Lanzonichn
Ivan Bartoloi
Ivan Peranovi
Jure "Sagonich"
Ivan Ani
Ivan ani
Marko Raji Ivanov
Nikola Brievi
Jure Bilu p. Tome

K. Stari
K. Stari
K. Stari
K. Stari
K. Stari
K. Stari

K. Stari
K. Stari
K. Stari
K. Novi
K. Novi
K. Stari
K. Stari
K. Stari
Trolokve
K. Stari
K. Stari
K. Stari
K. Stari
K. Stari
K. Stari
K. Stari
K. Stari
K. Novi

'

TROLOKVE
AndJCija Bai p. Martina
Ilija Sari p. Grge
Ilija Samardi p. Mate
Ilija Bakovi p. Cvitka, harambaa
Jakov Prnjakovi p. Grge
Grgo Baoka p. Miloa
Grgo Bai

Radoi

241

,:1

Jakov Giljanovi
Luka Giljanovi
Luka Bai p. Boe
Luka Barai p. Marka
Marko Nimii p. Ivana
Milan "Relich"
Mijo Cetini
Boo Bai p. Boe
Boo Giljanovi
Nikola Markovi
Pave Bakovi
Petar Vladai p. Tome
Petar Barai p. Ivana
Stipan Bakovi
Stipan Maljkovi
Stipan "Relich"
Toma Giljanovi Borzi
Toma Maljkovi
Toma Bai p. Ivana
Vid Vukovi p. Grge
Vid Giljanovi
Ivan Turlumovi p. Ivana
Jure Kopreti p. Jakova
J ure Crnica, pukovnik
Jure Vojni p. Mije
Ivan Bai p. Ilije
Jure Katalini
Ivan Giljanovi
SUHI DOLAC
Andrija Radi "Chiorich" p. Martina
Ante Bakovi p. Petra
Dujam Murat p. J akova
Dujam Bakovi p. Mije
Ilija Radi p. Martina
Ilija Bri p. Martina
Ilija Bakovi p. imuna
Ilija Bakovi
Grgo Bakovi Despot ovi p. Grge
J akav Bakovi p. Grge
Grgo Bakovi p. Frane
Lazar Bakovi p. Luke
Mate Radi p. Nikole
Mate Radi p. Ilije

242

Labin
Labin

K. Novi
K. Novi
Labin
K. Stari
Suhi Dolac

Suhi Dolac
Labin
K. Novi
Labin
Labin

Labin

K. Novi
Labin

Mate Balovi p. Lovre


Mate Bakovi p. Pave
Martin Murat p. Jakova
Mijo Bakovi p. Boe
Marko Radi p. Mate
Marko Bakovi p. Ivana
Mate Bakovi p. Petra
Nikola Radi p. Grge
Nikola Penji p. Jakova
Boo Bakovi p. Cvitka
Boo Gaurin p. Ivana
Pave Balovi p. Frane
Petar Radi p. Boe
Pave Sarateli p. Mije
Pave Bakovi p. Mije
Stojan Radi p. Bartula
Stipan Bakovi p. imuna
imun Bakovi p. Ante
Toma Sarateli p. Mije
Vujica Radi p. Vida
Vid Bakovi p. Vida
Ivan Balovi p. Frane
Jure Radi p. Ivana
Cvitko Bakovi p. Ilije
Ivan Radi
Jure Bakovi p. Pave
Ivan Bakovi p. Marka
Jure Bakovi p. imuna
Cvitko Bakovi p. Grge
J ure Bakovi

Seget

LABIN s Babom Lokvom

Trolokve

Ante Giljanovi p. Vida


Ante Maljkovi p. Mate
Ante Papi p. Dujma
gospodin Andrija Bucareo
Agostin Tartaglia, harambaa
gospodin Agostin Cindro
vl. don Ante Radoi
Ante Krsulovi
Andrija Dobri
gospodin Koriolan Comulo
Dujam Mri p. Martina
Dujam Giljanovi p. Jure Jurjevia

Split
Split
Split
K. tafili
K. tafili
Trogir

243

Dujam Boji
gospodin Dujam Marislavi
Dujam Margeti
Ilija Mri p. Jure
Frane Giljanovi Borzi p. Mije
Frane Giljanovi Jurjevi p. Jure
Filip Giljanovi p. Boe
gospodin Frane Ciga
Frane uzareua"
Jakov Giljanovi p. Mije
gospodin Gapar Zeeba
gospoda Andreisi
gospodin Ivan Krstitelj Bufalis
gospodin Jeronim Cipico
Vitturijevi nasljednici
Gruievi nasljednici
Tamburinijevi nasljednici
Macarolievi nasljednici
Luka Giljanovi Borzi p. Marka
Luka Pavi p. Ivana
Luka Dobri
Luka 11Lumaz11
Mate Papi p. Ilije
Mare, udovica Mate Giljanovia
Marko Kurtovi p. Nikole
Mate Kurtovi p. Ivana
Mijo Mri p. Ilije
Mate Mri Mijin
Marko Mri p. Jure
Mijo Miljuravi p. Ivana
Mate Ivkovi p. Duje
Mate Miljurai p. Ivana
Marko Giljanovi Zombi p. Mije
Mijo Maljkovi p. Pave
Mate Vlaji Bota p. Ivana
MateDujan
Mijat 11Lanceuich"
Marua Klaki

Mijo "Zareuo"
Madalena Zeccha
gospodin Mihovil Grisogono
Marko Vukovi

Mijo "Zarco 11
Mate Dobri

244

Trogir
Tro_gir
K. Stafili

Tr';ir
K. tafili
Trogir
Trogir
Trogir
K. Stari
Trogir
Trogir
Trogir
Trogir

K. tafili
Nehaj

K. Novi
K. tafili
K. tafili
K. tafili
Trogir
Tr~r
K. tafili
K. tafili
K. tafili

Mate Leroti p. Grge


Nikola Papi p. Marka
Nikola Papi p. Lovre
Boo Ivkovi p. Jure
Boo Giljanovi Borzi p. Marka
Boo 11 Cepucichu
Nikola Pavkovi
Nikola Marii p. Ivana
Petar Miljurai p. Jure
Petar Papi p. Boe
Petar Papi Kova p. J ure
Pave Giljanovi p. Nikole
Pave Maljkovi p. Mijajla
Petar Pribudi p. Grge
Petar Jurjetinovi Ivai
rspodin Petar Christofoli
imun Ivkovi p. Ivana
Stipan Giljanovi p. Ilije
Stipan Maljkovi p. Jure
imun Papi p. Mije
imun ipi
Stipan Dobri
Stipan Margeti
Stipan Demanov
Toma Giljanovi Borzi p. Marka
Toma Maljkovi p. Mije
Toma Maljkovi p. Mijajlov
Vid Gilj anovi Borzi
gospodin Vicenco Cipico
Vid Burazin p. Duje
Ivan Giljanovi Borzi p. Ilije
Cvitko Miljurai p. Ilije
Cvitko Kurtovi p. Nikole
Ivan Mri p. Mate
Jure Giljanovi p. J11rka
Ivan Giljanovi p. Vukosava
Ivan Pribudi p. Grge
Jure Katalini
Jure Cvitanovi
PRAPATNICA
Anica Mami
Kata, udovica Petra Mamia
Duje Bakovi

K. Novi
Trogir

Split

K. Novi
K. tafili
K. tafili
K. tafili

K. Stari

K. Novi
K. tafili

>

245

Grgo Bakovi Despotovi


Luka Roguljovi p. Ilije
Lovro Strizirep p. Marka
Marko Mami p. Ivana
Mate Radeljkovi
Mate Roguljevi p. Ilije
Marko aleta
Martin Roguljevi p. Ilije
Martin Rui p. Petra
Marko Bakovi Bri
Mijo Bakovi
Marko "Sasich" Gattina, kapitan
Marko Boi
Mijo Boi
Mate Pitei
Mate Filipovi p. Andrije
Mate Zulinovi

Bristivica
Katela

Suhi Dolac
Trogir
Seget
SelJe!
p. Simuna

Mate 11 Cheres 11 p. Ivana


Boo Mami p. Tome
Nikola Radeljkovi
Nikola Pitei p. Jure
Nikola Radai
Nikola Peni
Nikola Bai p. Stipana
Boo Pletkovi p. Jakova
Petar Mami p. Ante
Pave Mami Zulijanovi p. Luke
Pave Bakovi
Stipan Milatovi p. Ivana
Vid Mami p. Ante
Vid Bakovi
Ivan Sodinovi p. Nikole
Ivan Mami p. Pave
Jure Kova p. Nikole
Ivan Radeljkovi

Bristivica
Trogir

Suhi Dolac
Seget

Ante 11Muninsich 11
Ante Marjanovi
Ante Katalini
Boe Radeljkovi
Duje Vukmanovi
Frane Odakovi p. Mije
Grgo odi p. Tome
Jakov Tomasovi

Jakov 11 Bottori 11

Jure Bezu

Ivan Smrdei

246

LEPENICA
Luka Mrdei p. Cvitka
Mijo Mrdei p. Nikole
Martin Mrdei p. Duje
Cvitko Mrdei p. J akova
Vid Mrdei
Ivan Mrdei
Jure Nikolin
Jure Mrdei Futar

Gajine?

Prapatnica

Gajine

ibenik
Prapatnica
Slivno

BRISTIVICA

11

UUBITOVICA
Ante Valii p. Ivana
Andrija Valii Vrbatovi p. Ivana
Dujam Valii Vrbat p. Ivana
Filip Valii
Grgo Valii p. Tome

Luka Valii Topi


Mate Valii p. Duje
Mate Valii Rapi p. Marka
Mate Valii Vrbatovi p. Mije
Martin Valii p. Jakova
Nikola Pi lei
Pave Valii p. Nikole
Stipan Valii Rapi p. Marka
Stipan Valii Topi
Stojan Valii Banovac p. Martina
Vid Valii p. Andrije
Jure Valii Musolin p. Petra
Jure Valii p. Nikole
Ivan Valii Musolin p. Nikole

Sitno

Grgo Marjanovi
Ilija Brekovi p. Grge
Ilija Odakovi p. Ivice
Ilija odi p. Andrije
Ilija Barievi p. Jakova
Josip Brkanovi p .. Jvana
Luka Kursan
Luka Vranjkovi
Lovro Strizirep

Ljubostinje
Seget
Seget

Seget
Seget
Seget

Seget
Prapatnica
247

Mijo Radeljkovi p. Mate


Marko Bre kovi p. Vuj ice, harambaa
Marko Pauk
Marko J aji p. Ivice
Mate Brekovi p. Mije
Mate udina p. Stipana serdara
Mijo Odakovi p. Bartula
Marko Domazet
Mijo Odakovi
Mate Milatovi
Mate Radeljkovi p. Vujice
Mate odi
Marko Barievi p. J akova
Martin atipovi p. Jure
Marko "Sassich"
Martin Golia (Guliija?)
Marko Marjanovi
Martin J aji p. Mate
Marko Odakovi p. Ivana
Marko Radeljkovi p. J akova
Nikola Brekovi p. Luke
Mate Domazet
Nikola odi p. Duje
Petar Marjanovi
Petar Brekovi p. Vujice
Petar Brkanovi
Rade Odakovi p. Bartula
imun Gali
imun Barievi p. Martina i Marko "Velicha
Stipan odi p. Duje
Cvitko Marjanovi
Stipan Vranjkovi
Stipan Giljanovi,
Toma Odakovi p. Grge
Vicko Tomasovi
Ivan J aji p. Mate
Jure J aji p. Vida
p. Bartula
Ivan Odakovi
Ivan Vranjkovi
Jure Torba
Jure Radeljkovi p. Nikole
Ivan Radeljkovi p. Jakova
J ure Marjanovi
Jure "Botton"

248

Bl izna

Trogir
Seget

Seget

Bl izna
11

Seget
Seget

Seget

Trogir

Seget
Seget

Ivan Marjanovi
Ivan Livakovi
Mijo Radeljkovi p. Boe
Toma odi p. Ivice
Mate "Versich" p. Mije
BLIZNA
Ante Gali p. Marka
Ante Stani
Ante Marinov
Boe Gali p. Vuka ?
Frane Plekojevi p. Mije
Grgo Plekojevi p. Ilije
Jakov Plekojevi
Jakov Pauk
Ilija Pavkovi p. Jakova
Ilija Plekojevi
Lovro Stani p. Mate
Marko Stani
Mate Plekojevi
Marko Pauk
Martin Milovac Vidov
Mate Pitei
Marko "Sasich"
Nikola Plekojevi p. imuna
Nikola Pitei
Pave Plekojevi
Pave Milovac
Petar Stani p. Mate
Petar Pauk
imun Pavkovi
Stipan Gali
imun Gali p. Mate
Toma Plekojevi
Toma Stani p. Mate
Jure Plekojevi
Jure Gali p. imuna
Ivan Stani p. Martina
Ivan Stani p. Jakova
Ivan Stani p. Ivana
Jure aleta
Jure aji
Ivan Rai.

Seget
Seget

Boraja
Bosoljina (sada Marina)

Prapatnica
Trogir
Prapatnica

249

4.7.4. Osobe iz zemljinika sinjskoga dijela Zagore iz


godine 1709.
(Objanjenje: Posjednicima iz drugih sela uz ime je navedeno i mjesto iz
kojeg dolaze.)
Catastico del TERITORIO DI SIGN
Nouam" fatta ridurre nella miglior, e piu accurata forma dali'
ILLmo et Eccmo S'. VINCENZO VEND RAMIN PROV. GLE IN DALMAZ. et
ALB. in Zara l' Anno. MDCCIX
BISKO
Nikola Bulatovi p. Stipana
Mijo Bulatovi p. Vida
Ante Bradari p. Andrije
Jakov Benkovi p. Andrije
Vid "Chaijch" p. Vida
Marko Urkui p. Petra
Mijo Kovaevi p. Todora
Ivan Dadi p. Martina
Petar Dadi p. Martina
Mate Dadi p. Martina
Jure Dadi p. Ilije
Ante Dadi p. Mate
Boo Dadi p. Ilije
Mijo Dadi p. Ilije
Ivan Dadi p. Ivana
Pave Ercegovac p. Petra
Ivan Jankovi p. Marka
Luka Jankovi p. Marka
Grgo onli p. Vida
Ivan Markovi p. Mate
Toma Markovi p. Mate
Pave Markovi p. Mate
Ivan Miloevi p. Ante
Petar Prani p. Nikole
Mate Petrovi ?
don Frane Re goli p. Mate
Ilija Sui Jurin
Cvitko Sui Jurin
Ivan "Sandrecouich11 p. Petra
Luka "Surcolouich" p. !var."

250

imun Sui p. Mije


Stipan Sui p. Jakova
Grgo Sui p. Vida
Nikola Sui p. Mate
Marko Sui Akrap p. Petra
Ante Sui p. Nediljka?
Tadija Sui p. Marka
Jakov Sui p. Marka
Grgo Sui p. Jure
Vid Sui p. Mije
Toma Sui p. Grge
Mate Sui p. Mije
T .... Terzi p. Pave
Pave Terzi p. Nediljka?
Martin Terzi p. Jure
Jure Vrdoljak p. Luke
Ivan Vrgoevi p. Jakova
Jure Vrgoevi p. Stipana
Nikola Vidovi p. Vida
Petar Vrgoevi p. Jakova
Mate Vrgoevi p. Mije
Marko Vrgoevi p. Mije
DICMO sa Sianima, Mojankom, Koprivnim i Radinjama
Jure Ajdukovi Jakovljev
Andrija Ajdukovi p. Mije
Jakov Ajdukovi p. Andrije
Vid Brali p. Lovre
Boo Brali p. J erka
Mijo Bilokapi p. Jure
Jakov Brali p. Nikola
Boo Barovi p. Boe
J ure Bu.ovi p. Boe
Vujica Bali p. Ilije
Pave Bali p. Vida
J ure Bali p. Nikole
Ivan Blaevi p. Tome
Boo Babi p. Mije
Nikola Bilokapi p. Vulete
Stipan Bilokapi p. Jakova
Ilija Buzdovani p. Jure
Ivan Bobanovi
Marko Bandulovi
Grgo atipovi Ivanov

Klis
Klis

251

Ivan atipovi p. Mije


Ilija ipi p. Mate
Bartul "Cisfarich" p. Marka
Martin Kovaevi p. J akova
Ivan Kovaevi p. "Ebraina" (Ibrahima?)
Mate Devi p. Mije
Ivan Devi p. Pave
Ivan Didovi p. Andrije
Mate Filipovi p. Gapara
Jakov Gazibari p. Grge
imun Ga .. i p. Pave
Ivan Ga .. i p. Pave
Nikola Gr .. i p. Marka
Petar Gr .. i p. imuna
Mate Grubii p. Jerka
Jure Grubii p. Ivana
Ilija Jadri Grgin
Frane Ivanievi p. Petra
Ivan Ledenkovi p. Mije
Krian "Lechich" p. Stipana
Ivan Luji p. Bernarda
Vicko La .. zann p. Vida
Ilija Mareti, harambaa p. Boe
Mate Milanovi p. Ivana
Vid Milanovi p. Petra
Ivan Milanovi p. Vuka
Ilija Marinovi "Gionoga" (olonga?) p. Marina
Toma Mami p. Tome
imun Mami p. Ivana
Ilija "Mircitich" p. Vujice
Luka Milanovi p. Pave
Mijo "Naerilouich" p. Vuka
Mijo 11 Naerilouich11 p. Mirosava
Nikola Naerilovi p. Grge
Grgo Pani p. Vule
Mate Podrugovi p. Vida
Marko Pavii p. Mate
Frane Pakalovi p. Pakala
Nediljko Podrugovi p. Jakova
.... Pavleti p. Gabre
Frane Pavleti p. Mitra
Boo Radonovi p. Nediljka
Marijan? Regolovi p. Martina
Vuleta Radonovi p. Vida
11

252

Livno

Ivan Radonovi p. Luke


Petar P ... si p. Smoljana
Ivan Radi
Grgo Radi
.... Smoli p. Grge
Nikola "Seseuich" p. Ivana
Petar S.. .li p. Pave
Stipan Stolii p. Pave
Ilija Stolii p. Vida
Ivan Stolii Matin
Martin Stolii Matin
Pave Stolii p. Nikole
Ivan Stolii p. Grge
Marko Strizirep Stipanov
Grgo "Zeseuich" p. Ivana
Marko ukovi p. Rade
Dimitar ukovi p. Vuka
Petar "So/erbich" Petrov
Rade ukovi Vulin
Ilija "Sulich" p. imuna
Mijo Tomi p. Tome
Jakov Vuii p. Pave
Ivan Vukojevi p. Vuka
Rade Vukojevi p. Mate
Frane Vidovikovi p. Vida
Mijo Vojkovi Marijanov
Grgo "Vecelich" p. Kokana
Marko Vojni p. Vuka
Pave Vojnovi p. Grge
Nediljko Zebi p. Mate
Jure Zebi p. Mate
!'etar Zebi p. Mate
Simun "Zurichn Markov
Martin nzurichn Ivanov
Petar akuli

Klis
Klis

Livno

Klis

MUINEORI

Dujam Mirosavljevi p. Mije


Pave Asanovi p. #
Mate Bazinovi p. Marka
Stipan Benkovi p. Vida
Vid Brati p. Nikole
Ante Bazi p. #
Petar Bilonosi p. Andrije

253

Ivan Kraljevi p. Grge


Ilija elanovi p. Marka
Grgo elanovi p. Petra
Marko elanovi p. Petra
Petar Katui p. Mije
Jure Jakojevi p. Ivana
imun Galei p. Pave
Ivan Galei Kovaevi p. Pave
Petar Landekovi p. Vida
Marko Piplii p. Stipana
Ante Pavii p. Andrije
Mate "Resich" p. Andrije
Jure StupaJovi p. Mate
Ivan Serdarevi p. Marka
Nediljka egojevi, pok.
Mate Toki p. Blaa
Grgo Vuini p. Frane
Mate Vei, serdar p. Jure
Pave Vegarovi p. Mate
Ivan Vrdoljak p. Petra
Jure Zubanovi p. Mije
MU (bandira harambae Petra olia)

Boica, udovica Nikole Oronjaka


Frane "Bauid sta a Bustanori q. Nicola"
Filip Bezina
Frane Miji p. Frane
Jerko Strievi p. Jure
Grgo Bezina
Juria Juri p. Pave
Grgo Novakovi p. Jure
Grgo Kalini_p. Frane
Ilija Barovi Simunov
Ilija egovi p. Vukaina
Luka Strievi p. Marka
"sud. to fii Mattia e Nicola Striseuich pasati in Turchia"
Luka Strievi p. "Bailusa"
Luka Oronjak p. Mije
Mijo ari p. Luke
Mijo Mii p. Vidaka
Mate Boljat p. Ilije
Mate Miji p. Mate
Mijo i Jure Sari
Mate "Zipsuchia"
254

Vuevica

Prugova
Prugova
Radoi

Prugova
Prugova
Broanac
Broanac
Vuevica
Broanac

Radoi
Radoi
Vuevica

Prugova
Leevica
Vuevica,

Prugova
Radoi

Klis

,.o Zuane,.

Mijo Barovi p. Boe


Mijo Bri p. Jure
"sud. to fii di Pietro Bercich pasato in Turchia"
Mijo "NNisich"
Marko Juri p. Mate
Mijo Strievi p. Vidaka
Marko i Frane Vidakovi p. Grge
Mijo Vuleti p. #
Nikola i Mijo Novakovi p. Nikole
Orula, udovica Pave Juria
Pave .. !i i braa
Petar Strievi p. Sekula
Petar Bri p. Mije
"sud. to fii Zorzi e Simon fratelli Bercich pasati in Turchia"
Pave Novakovi p. Martina
Petar ari p ... .ian
Petar Oronjak p. Mije
Pave Bri p. Martina
"sud. to fii Zorzi e Simon fratelli Bercich pasati in Turchia"
"sud. to la Mera e laltro Mera delli sud. to"
Petar Juri p. Jure
Petar Miji p. Milina
Petar Vuji p. Stojana
Petar egojevi p. Ivana
Perina, udovica Ante Menonija
Stojan Gali i braa p. Mijajla
Stojan "Rosich" p.
"Steff.o e Gouan" Barovi p. Petra
Cvitko "Bersich"
Todor Bai p. Nikole
Vule Oronjak p. "Juiza"
Vukadin Strievi p. Ivana
Vid Prosenica p. S....za
Ivan Karaman p. Mate
Jure Strievi i braa p. Smoljana
Ivan i Vuen Loli p. Vice?
Jure Juri p. Pave
Ivan Kalini p. Ilije
Ivan Barovi p. Petra
Jure Novakovi p ......
Ivan Vuji Paraina p. Stojana
Ivan Vuji p. Todora
Boo Kalini Ilijin
Jerko Kalini p. Frane

Vuevica
Vuevica
Radoi

Prugova
Radoi
Broanac
Broanac

Brtanovo
Radoi

Brtanovo
Broanac

Prugova
Vuevica
Vuevica

Prugova
Broanac
Broanac

Sinj
Radoi
Vuevica

Prugova
Vuevica
Radoi
Broanac

Broanac
Radoi

Prugova
Prugova
Prugova
Broanac
Broanac
Broanac
Broanac
Broanac

255

Pave Kalini p. Frane


Martin Kalini p. Stipana
Ivan Kovaevi
Jure 11Bauidin 11
Jure .. .i p. Marka
Ivan Milai p. Grge

Broanac
Broanac

Brtanovo
Vuevica
Broanac

Prugova

Toma .rakovi p.
Nediljko Ilak p.
Filip 11 Gielmiseuich 11
Toma Juraevi p.
Petar 11 Giarpolouich"
Stipan Ivi p.
Visko Lovri p.
Marko "Lanza p.
Mate Lui p.
Petar Lali Armanda p.
Lovro Lovri p.
Mijo Marasovi
Ivan Mijali p.

Sinj
Vrlika

11

BIDNI

Stipan Anui p.
Pave Abramovi p.
Ivan Barakovi p.
Petar Boinovi p.
Bla Bradari p. Marka
Mijo Bonjak p. Ivana
Nikola Boinovi p.
Dimitar Baon ovi p.
Filip Boinovi p.
Marko Boinovi p.
Mijo Bali p.
Stipan Bacevanovi p.
Ante Bai p.
Boo Banovi p.
Ilija Banovi p.
Nediljka, udovica Ilije Bugarinovia
Marijan Bulj ak p.
Jela Bamovi p.
Luka "Ceniceuich 11 P.
Grgo Chiocouich", harambaa
Petar Knezovi? p. Luke
Ivan 11 Chiursian p.
Petar Krekovi

ljudi harambae Grge Malea:

11

Jure Knezovi p.
Petar Kasumovi p.
Mate Klianovi "Coniugian
Ivan Klianovi "Coniugia"
Ivan Kekezovi p.
Grgo Do ljanin p.
Frane Delaevi p.
Bartul Doljanin Stipanovi p.
are Dodige "Niscoga" p., iz bandire Male

256

Zagora

Zagora, "era d'Piero


Uarichiach pasatto
in Turchia"
Sinj
Sinj

Grgo Male, harambaa p.


Cvitko Male p.
Ivan Mutri p.
Vid Milkovi p.
Petar Malovan p.
Luka Pletikosi p.
Petar Pavi p.
Martin Polei, iz bandire Male,
Nikola Pletikosi p. Tadije
Nikola Pletikosi p.
Luka Pezelj evi p.
Martin Pletikosi p.
Mijo Romi p.
Marijan Romi "Chius 11
Toma Radanovi p.
Petar Radolovi p.
Mijo Radanovi p., iz bandire Male
Ivan Stipanovi Jurjev
Marko Sari p.
Nikola Strmi p.
Mate Sui p.
11
Bon Tersich" p.
Stipan "Tarachia", iz bandire Male
Mijo Vukman p.
Luka Vuleti
Jure Vrdoljak p.
Toma Vuleti
Mijo Vrdoljak p.

l
'

Sinj

Sinj

Sinj

Sinj
Sinj

257

1.

POSTINJE
bandira Kati:
Mijo Bai Vidalinovi p. Vida
Krsto Kati p. Nikole, harambaa,
Perina, udovica Tome ncerneuich"
Agustin "Glastich" p. Nikole
Stipan Grampsarevi p. Grge
Luka Jurievi
Bartul Ljubii p.
Grgo Poplati p. Mate
Ivan Peri p. Mije
Vid imii p. Jure
Marijan imii p. Jure
Nikola oi p. Nikole
Luka Stupal ovi p.
Mate Strmi
Lovro Vuli
p. Mate
p. Mije
Ivan Vujani
Petar ivanovi p. Marka
Andrija Zokovi p. Vicka
Toma ivanovi iz ban dire Buljan
Ilija upi iz bandire Buljan
bandira Buljan:
Ilija Arambai p. Ivana
Tadija "Ansich" p. Mije
Grgo Buljan, harambaa
Mate Benkovi p.
Vid Bera. enovi p.
Grgo Krianovi p. Kriana
Ante Kravi p. Vida
Mate Krpi p. Ivana
Ivan onlui p.
Krian Gabrievi p. Ivana
Marko Gonaroi p. Pave
Mate Gudi p. Ivana
ljudi bandire Male:
Mijo "Menidonich" p. Mate
Toma Maukat p. Beira
Ante Marasovi p.

258

Sinj
Split

Andrija Petrini? p. Ivana


Boo Plazibat p. Mije
Vuk Radoji p. Milaina
Mijo Soldi p.
J ure Soldi p.
Nikola Skubanjovi p.
Mate Kravi Ivanov
Ilija upi p. Mate
Ante Kravi p. Vida
Toma ivanovi p. Lovre
Stipan Kravi p. Andrije

Zelovo

DOBRE (sada dio Mua Gornjeg oko izvora Dobre)

Sinj

Filip Ajdukovi
Marko Bebi p. J akova
"sud. to era de Vido Vusich in Turchia"
Luka "Beselouich" p. Mije
Ante Blaevi p. Mate
"sud.to fu de Zuane Perisich in Turchia
Mijo Bombi p. Lovre
Ivan Barai p. Mije
Mijo "Bersich" iz bandire oli
Pave Ukovi Martinov
Luka ukovi Martinov
Grgo "Chiermich" p. Mije
Nikola Kuduzovi p. Stipana
Grgo Kroli p. Ilije
"sud. tofu di Zorzi Marcotich in Turchia"
Boo Kokanovi p. Mate
Stipan Kuduzovi p. Marka
Ivan Chiuscouich p. Luke
Lovro Cvitkovi p. Ivana
Mate eli p. Nikole
Petar erini
"sud. tofu di Zorzi Marcotich in Turchia"
Stipan Klari p. Jure
Grgo Dropuli otiao u Tursku
Mate Kokanovi p. Mate
"sud. tofu di Vido Perich in Turchia"
Ante Koki p. Ivana
Grgo "Chiuchich"
Josip Jerkovi p. Ilije
Bartul Jelavi, harambaa
imun "Gusich11 Grgin
11

11

11

259

Vid Jelavi p. Jakova


"sud.o fu de Vido Perich in Turchia"
Jure Giljanovi p. Jure
Luka "Gusich" p. Luke
Vid Jelii p. Petra
"sud. o fu de Zorzi Marcotich in Turchia"
Mate Jelii p. Petra
Luka Ljuti p. Ante
Frane Miji iz bandire oli
Marko Patrovi p. Luke
"sud. o fu di Zorzi Marcotich in Turchia"
Ivan Patrovi p. Martina
Mijo Patrovi p. Nikole
Cvitko "Pechich" p. Stipana
"sud.o fu de Zorzi Marcotich in Turchia"
Grgo Palini p. J anka
Boo Paukovi p. Ivana
Grgo Peri p. Petra
Cvitko Petrii p. Jure
Nikola Palini p. Janka
Mijo Paukovi
fu de Zuane Perich in Turchia 11
Nikola Papovac
11
fu di Fran.co Vuscouich in Turchia11
Grgo Patrovi
Marko egojevi Grgin
Ilija "Vusich" p. Boe
Petar "Vusich" p. Tadije
Mate "Vusich" p. Luke
Petar "Vusich" p. Vukosava
Mijo Vlai p. Ivana
imun "Zulich"
Ivan "Zeseuichu p. Martina

Sinj

11

Lovro "Zulieuich 11
ZMINOVO (sada dio Mua Gornjeg)
Vid Asanovi p. imuna
"sud.o fu de Zuane Vulareuich in Turchia"
Jure Asanovi p. Cvitka
Petar Badarevi p. Jure
Toma Blai p. Marka
"sud. o fu di Piero Archach in Turchia"
Marko Bitunjanin p.
"sud.o fu de Gierco Tochich e Nicalo Cherze .. in Turchia"

260

Split

Nikola Bugarinovi p. Frane


"sud.o fu de Zuane Volareuich in Turchia"
Stipan "Barzich" p. Luke
"sud. o fu di Marco Raicheuich in Turchia"
Nikola Bai Kovaevi p. Stipana,
"fu de Martin Brazanin e Duimo Tomich pasalo in Turchia"
Grgo Buljan, harambaa
Stipan Kokanovi p. Boe
Ivan ulumovi p. Jure
Savko Kozli p. Mijajla
"sud.o fu de And. B.calouich in Turchia"
Mate/Boe osi p. Mate
"sud. o fu di And.a Giocouiglieuich in Turchia"
Vid Krivi p. Nikole
Martin "Cuilesich" p. Grge
Jerko Konakovi
Split
"era di Duimo Bilich ora in Gabela"
Petar "Culich"
Split
"fu di Paulo Bersich in Turchia"
Kate "Cichouich" p. imuna
Petar Kneevi p. T adije
Ante "Clauich" iz bandire Buljan
Mijo Deli p. Andrije
"sud. o fu de Zuane Grubisich in Turchia"
Bla "Ducinouich11 Ivanov
"sud.o fu di Zaneo Losich in Turchia"

Mijo Ducinouich" p. Jure


11

Zagora

Mijo Filipovi p. Grge


Mijo Jelini p. Vida
Marko Grubii p. Stipana
Martin Jelini p. Grge
"sud.o fu de Gregorio Verlich Ant. Ba ..ich e Marco Grubisich in Turchia"
Grgo Jelini Nikolin
Frane Grgi p. Marka
"sud. o fu de Marian Grebouaz in Turchia"
Mijo "Gilich de Piero Chiaus"
"sud.o fu di Mattia Spaich in Turchia"
Ivan "Gusich11 Nikolin, harambaa
Mate Grani p. Nikole
"sud. o fu di Paulo Ciamasich in Turchia"
Ivan 11 Gilich" Petrov
"sud. o fu di Zorzi Mersich in Gabela"
Grgo "Gilich" p. Luke
imun "Gilubouich" p.

261

Mijo Grgi p. Mate


Vid Glavurdi p. Cvitka
Ana, udovica Ilije Grania
Mate 1uchich Martinov
"sud.o fu de Crisan Bezeleuich, Zuane Chiorapouich e Piero Popouaz in Turchia"
Jure Lagator p. Marijana
Agustin Mati p. Ivana,
"sud.o fu de Zuane Bile in Turchia
Ivan Mati p. Mate
"Michiel Maier" (Nijemac?)
Pave Mileti Lukin
Ilija Novakovi
Ivan Odakovi p. Vida
"sud. o fu di Duimo Tomich in Turchia"
Jure Opsenica iz bandire Buljan
Pave Petrovi p. Mate
"sud.o fu de Biasio Nicolich e Zuane Volareuich in Turchia"
Stipan Pe. kovi p. Petra
"sud. o fu di And. a Giacouilgieuich in Turchia"
Andrija Petrovi p. Ivana
"sud. o fu di Marco Raiceuich in Turchia"
Andrija Pavii p. Jakova
Toma Parelovi? p. Martina
Nikola Promi? p. Ivana
Mijo Perkovi "Cerlieno" p. Marka
Grgo Perkovi p. Petra
Jure Radnovi? p. Mije
"sud. o fu de Zuane Volareuich in Turchia"
Mijo Radnovi p. Marka
"sud. o fu de Zuane Volareuich in Turchia"
Stipe Radninovi p. Mije
11
sud.to era di Martin Berdar11
Ilija Ratkovi p. Andrije
nsud. to era di Zuane Chiorapouich"
"sud. to era di Nicolo Cherze"
nsud.to era di Antonio Babich"
Bla Ratkovi p. Nikole
"sud. to era di Zuane Chiorapouich"
Pave Boi p. Nikole, serdar
usud. to era di Marco M..... .ich"
Ilija "Rossich" p ...... o
Ivan Roli? p. Roka
Mate Radmanovi Jakovljev
11

11

11

262

Stipan Reli p. Mije


Mijo Rajevi p. Marka
Nikola "Rossich" p. Mate
Bartul Soldi p.
Ivan Zalinovi p. Mije
"sud. to era di Nico lo Cherze"
Nikola imunovi p. Ilije
"sud. to era di Martin Berdar"
Petar Smolii Ivanov
Mate Smolii p. Nikole
Stipan Cvitkovi Nikolin
Petar Samardija p. Ilije
J ure antarovi Lukin
Petar Tom urin ovi p. Mije
Mijo Tadi p. Martina
"sud. to era di Zuane Cutlesich"
Ivan Tomurinovi p. T adije
"sud. to era di Giose.e Dragoeuichn
"sud. to era di Biasio Nicolista"
Luka Toki p. Tome
Filip Toki p. Tome
"sud.to era di Piero Repouo
"sud. to era di Piero Varenilla?"
Ante Toki p. Mije
Petar Toli p. Jure
Boo Toki p. Mate
Stipan Tomurinovi p. Nikole
Mate Tomurinovi p. Luke
Mate Vasiljevi p. Mije
"sud. to era di Martin Ger ..... n
Andrija Vlajevi p. Ivana
"....... di Ellia Citchouich"
Ivan Vlaj evi p. Ilije
usud. to era di Cerio? Be .. ilouich .. "
Grgo "Vuxich"
Ilija "Zu.ich" iz bandire Buljan
Toma ivanovi iz bandire Buljan
11

(Potravnik)*
Split

1.

Sinj

!i
263

4.7.5.Nova prezimena nastala dijeljenjem starih rodova


tijekom XVIII. stoljea*

Grozdanovi

Vugdirv (Vudragov?) Mihovil... ....... kova

1774-1789.

BRAEVI
1735-1754.
Banovac

Biukov
Dela
Ko ljanin
Kurubasa-Matas
Odak
Sedlar
Zorina

Grozdani

Galiot
Zorin

1763-1767.

DIVOJEVII

Matas

1753.

Parina

Grgurevi

Svilan

MILEINA

Omelji

1755.

Plazoni

Akrap

Zeevi

Dadi

Prokapa

1774-1777.

1763.

1763.

Baranovi-Buljaja
Omelji

avka

Penga
Soloni

Raa

1769.

1755-1757.
1774-1776.

Bacelj
G rui
Kolak
Matas-Kurubasa
Pralija
Raanin

Plazoni-Kamber

1763-1767.

Banjanin
Galiotov
Gudi
Juki

uko-au

KORUCA

BRTANOVO

DUGOBABE

1753.

1753.

1759-1763.

Ljubi

Bari

Juri

Brakus
Jake le

Juri-Tintor
Roi

KLADNJICE I "CIZZAUE"

Vrvilovi

1753-1754.

VRUEVO

Bacilj

1753.

Copi-Osto

Barievi

Boi;Buani, "Prilog poznavanju


-leevike Zagore", Cakavska ri 2, Split, 1988.

264

Guti

Barguov Grgo Filipov


Baroni

LEEVICA

Bulaj in
Bulaja
Bulgija

1753-1754.

Radanovi

stanovnitva i antroponima

Ljubi
Orlovi-Kova

1763-1767.

1774-1776.

Migai=(Mikai)

1763-1767.

Sikirica
ipi

Beker- Peri Marko

Skoko

1755-1756.

Grgur

Juri

Sverdov
Zorina

* Danica

HajdukMijo ......................... Rom

Manenica

Skoibui

undov
mire-Nenadi

Bali

Despotovi-Boina

Despotovi-orvili

muka~

1755-1757.

Despotovi-Marki

Baranovi-Balagda?

Despotovi-Martinovi
Despotovi- Runti

Parina

Despot ovi Sp .. za
265

Despotovi- Teij a
Gospi-Ke lam
Grubii
Ljubi

Ljubi-ile
Migai (Mikai)
Sivri

Vrlika

Raji-Savo

1755-1757.
Baji

Rosi-Leskur

Jakelja
onjerga
1763-1766.

PRIBUDE
1753-1754.

Zoroje

Co to
Giljui
Ivanev

1755-1757.

Kan ija

1753-1754.
Despotovi-Buani
Despotovi-Runti
Despotovi-Sivri
Despotovi-Teiji
Strievi-Striak
Tei-Despotovi

1763-1767.
Despotovi-olak (Colach)

1754-1757.

1755.

Mileti

Bakovi

Muslin-Karaun

eri

Ninevi

Vrgo

Marcela)

Raa

Bali-Boko
Despotovi-Boina

Guti(Giuti)

Iv ...
Kurobasa
Manenica
Mileti

Privaen

1753-1754.

Prokapa

Jakela
Male
umelj
Vrdoljak

1774-1776.

266

Strievi-Striak

Valjanin Stanko ............... ( u Turskoj)


Vlastelica

1763-1767.

Zore
Zoroje

Strievi-Mii

Zekonji

Strievi-Bajlui

Zoki

Kui
Lonar

Skopni

Samari

NISKO

Ivievi

Kozlica

Vukovi

Raji.............................. (iz

Raji-Bi uk

Kelam

Mornar
Taoze? (Trze?)

Brali

Gruica

Tener(Tenzer)

Runti

Strievi-Mari
Kapitanovi

Mateji

Brali-Girica
Kapitanovi

Martinovi

1774-1775.

RADOI

1753-1754.

OGORJE
Deli

Terzi

Raji-Runti

1763-1766.

Baerdah?
Kisi( Chisich)

Mornar
Radai

Bara

Milin
Strievi

kopljanac
Vlastelica-Kriani

Vlastelii

1763-1767.

1774-1776.

Erceg
Jurica
Skopjanac
varpmn
slipe................... (u Turskoj)

Brajkovi

1774-1796.

Svalina

Coti

urapi
urepi

Bil u-Gagi
Strievi- Beara

Didovi
oga

Biuk

Grani

Biuk-Raji

Lovri-Zekoni

Despotovi-olak
Sivri- Elez
Sivri- Muslim

1755-1757.

RAMU ANE
1753-1754.

Lugi(Guji)
Marini-Mravak

Betovi

Mori

Vrgo

267

1755-1757.

1755-1757.

Jelai

Babi-Boti

Kardum
Radmilovi

komrlj
komrlj ovi
Sedlar

1763-1767.
Mihi

(Michich}

VISOKA

1763-1767.

1755-1757.

Serdar

ori

1774.
Bartulovi
Filipovi-Kardum
Pari

Pipleta Mijo ........................ kova


UTORE

5. AUSTRIJA (1797. - 1918.)


Iako je puk u Zagori zbog straha od jakovljevaca<< dolazak austrijske vojske
pozdravio s oduevljenjem, pokazalo se da Austrija nije imala sluha za njegove
molbe (uostalom tako su proli i Katelani). Franjevci su stvorili takvo raspoloenje u narodu da su svi mislili kako e se Dalmacija, a time i Zagora, konano
vratiti u sklop banske Hrvatske. Meutim opet se potvrdilo da mali snuju, a veliki
odluuju. Ve davno prije bilo je odlueno u bekim dvorskim krugovima da
Dalmacija ostane posebna krunska zemlja, bez ikakve politike veze s Hrvatskom, pa je u Zadru postavljeno sijelo carskog namjesnika koji je odgovarao
samo Beu.

Drai-Bonjak

Labrovi-ori
Labrovi- Lemo

Labrovi-Pekla?

1764-1767.
ori
Juki

1753.

Helebrna

U samoj Zagori ostalo je gotovo sve kao to je bilo i prije. U selima je vladalo
manje ili vee siromatvo, a primjeivalo se i sve vee zaostajanje za primorskim

Pervan
Radeljak

1769.

selima.

Radeljkovi

1763-1767.
Radeljko
Buevi-Ljoti

1769.
Mili-Sam otvor

VINOVO GORNJE
1753-1754.

aa (Zaiggia=Daja?)
Taslak

1774-1787.
Burilovi-Kanonik

a tlak
Drai
Labrovi-Pesla

Radi-ori

(Kuga}

VUIVICA

Grbei-Reja

1753.
Bavida
Boljat
Milin

Ivi-Kuli
Ivi-Vranjianin

Oranja-koranca

Babi?

Grbea

Vukava
268

5.l.NEVOUE

Mladarevi-Blizanac
Oranji

Nije dugo potrajalo i opet je nakon nekog tueg rata doao novi gospodar
u Dalmaciju, pa tako i u Zagoru. Francuski generali Lauri ston i Molitor zaposjeli
su godine 1806. u ime Napoleona cijelu pokrajinu. 1 Prve nevolje nastale su onoga
trenutka kad je Napoleonu ustrebalo novih vojnika. U tu elegantno zamiljenu
Kraljevsku dalmatinsku legiju<< trebali su ii i momci iz Zagore. ak su propisane potanje norme u koje se trebao uklopiti stas unovaenih Zagorana. Nitko
nije smio biti nii od 4 stope i 10 palaca, niti vii od 5 stopa i 5 palaca, a meu
odabrane nisu uzimali oenjene s djecom, jedince, ni sveenike. Kao odora bio
je predvien kratak haljetak zelene boje s crvenim zavratkom na prednjim
skutovima, za kopanje deset bijelih puceta, na rukavima su bila tri puceta na
crvenim zavratcima, ispod je bila koulja, a hlae su bile od zelenog sukna,
zatvorene iznad gleanja s tri puceta. Na nogama su bili uobiajeni opanci, dok
je na glavi bila slubena kapa ravnjaa s kiticom (u vojarni su nosili domae
crvenkape). Sve je bilo fino zamiljeno, ali unato proglasu punom carske i
1

A. V. Marmont, Memoari, preveo F. Baras, Split, 1984, 27. str.

269

kraljevske ljubavi<< prema podanicima, dolo je do potpunog bojkota novae


nja2 Drugu netaktinost Francuzi su uinili kad su, nastojei popraviti sveukupno stanje, krenuli s gradnjom cesta, koje su im trebale i zbog njihovih vojnih
potreba. Zagorani su morali na proljee godine 1807. po zapovijedi ii na gradnju
cesta ibenik-Trogir i Split-Sinj, za to nisu imali ba prevelike volje, jer su uz
hranu i pie dobivali samo pet soldi za dnevnicu.
Ve u travnju 1806. god. Zagorani iz Kop rnog, Sitnog i jo nekih okolnih
mjesta naoruali su se s namjerom da prue otpor Francuzima. Kako su seljaci
drali da su upnik fra Ante Juri i njegov pomonik fra Ilija Soldo potpomagali
novaenje, umalo je dolo do kamenovanja. Samo zahvaljujui Juri Jakeliu iz
Sitnoga i Iliji Paiu iz Ljubostinja, sprijeeno je krvoprolie 3 Premda se nemir
proirio i u okolnim krajevima, od Trogira do Svilaje, stanje se postupno
smirivalo, tako da nije bilo ozbiljnijih posljedica Ali kako je Marmont ustraj avao na zacrtanoj mobilizaciji, prilike su se opet pogorale. Svim onim priama
kako Francuzi uvode konje u crkve, kako namjeravaju opljakati i pobiti puan
stvo, pridruile su se jo >>Stranije<< i nije puno trebalo da doe do ozbiljnog
sukoba. Kad su se Katelani podigli, koncem kolovoza iste godine, ubrzo su im
u pomo pohitali Zagorani, obraunavi se prije toga s pristaama Francuza.
Jedan od tih, drniki serdar Boo Milovi, morao je bjeati iz Mirlovia i Pakova
Sela nakon to je upozoren od upnika i Mate Zoriia. Glavar Mir! ovia, Frane
Bulat, zamalo je nastradao od one iste dvojice koji su obranili upnike, tc od
Mije Paia. Martin Raji iz Sitnoga i "alfir" (zastavnik) Mrela nekako su ga
izvukli, premda je dobio dosta udaraca. Nije to bilo sve, jer kad je stigao kui,
morao je nahraniti i smjestiti osam pobunjenika. Seljaci su se skupljali i u
Kladnjicama i Divojeviima. 5 Sastavi se s onima iz Brtanova, Leevice, Nevesta, Ogorja, Radoia i Sitnoga, skupili su odred od 500 naoruanih ljudi, koji je
zajedno s Katelanima naumio zauzeti Trogir, gdje se nalazila francuska vojna
posada. Doavi 14. rujna u Donja Katela, smjestili su se po kuama i krmama.
Na kraju nita nije uinjeno, nisu nali ni Bariu Zovia, koji im je prilikom
novaenja najvie prijetio, a nakon nagovaranja glavara Katela krenuli su
natrag. Jedna skupina uputila se preko Labina pod vodstvom Ivana Bilua
Gagia zvanog Pea, sina radokog harambae, Marka Buania i Tome Matasa, sinova leevikog i kladnjikog harambae. Tu su bili jo i podnarednici Mijo
Pei iz Sitnoga i Ante Sunara iz Nevesta. Prije nego to su prispjeli, Zov i ih je
na svoju sreu ugledao i pobjegao u StranU<<. Ispred pobunjenika okupljenima
se obratio Josip Skopljanac rijeima:
Di je ti Bonaparte? Dije General da ga rasiemo na komade?

F. Baras, Dalmacija Anno Domini, Split, 1988., 221., 222. str.

3 O.

V. Kapitanovi, "Nemiri u srednjoj Dalmaciji 1806-09", Kai 6, Split, 1976:,73.

4 T.

Erber, Storia della Dalmazia dal1797. al1814., Zadar, 1888., 42., 43. str.

str.
5 V. Kapetanovi,

270

"Nemiri." ... , 74. str.

Nato su os taJi iz skupine skoili i razvalili vrata na Zovievim kuama. Zbog


kinog vremena Skopljanac nije uspio potpaliti krov prve kue, ali je zato Mate
Parina zvani Bile ta maklinom raskopavao krov druge, a pomagali su im i drugi.
Ubrzo nakon to su iskalili sav nakupljeni bijes na Zovievoj imovini, razili su
se kuama, ali su prije toga dogovorili okupljanje na bilo kakav novi znak
opasnosti.6 Prigodu za to dale su glasine da Francuzi alju harambau Marka
Vuemilovia iz Jej"via sa Cetinjanima da uhiti Mrelu. Saznavi za to, Delalija je preko Kate Cuk (danas Mareti) obavijestio traenog zastavnika. Ovaj
tada nije trenuo ni trena da uzbuni sva sela, pa se ubrzo okupilo oko 600 ljudi
podijeljenih u dvije grupe, u Koprnu i Sitnu. Kako Cetinjana nije bilo, svi su se
razili kuama. Uzavrelo je bilo i na splitskoj strani, pa je namjesnik Vicko
Dandolo dao nalog da se u Splitu skupe svi panduri. Doli su i oni iz Dugopolja
i okolice, ali su ih naoruani Spliani razoruali i uputili natrag kuama. Nakon
to su slino prole i druge pandurske skupine, regularna francuska vojska
morala je preuzeti stvar u svoje ruke, pa je skrila otpor Spliana. 7 U meuvre
menu je p rovi dur Vicko Dandolo dobio opirno izvjee od upravitelja Katela
Paitonija iz kojeg se vidi tko je jo sudjelovao u napadu na Zovievu kuu. To
su bili: Josip Bai i Jure Runti iz,Leevice, Pave Kevi (danas, Kevo), Ivan
Kova (danas Piplovi), Ivan i Mijo Soli iz Brtanova, te Marijan Skrapi, Mijo
Kevi i Pako Radni iz Sitnog.
Meutim, mir nije dugo potrajao, jer je ve zimi 1806./1807. god. puk
Ogorja, Mileine, Radunia i okolice ustao protiv Francuza, polaui nade da
e im se pridruiti i oni iz okolice Sinja i Trogira. Nade su se meutim pokazale
neutemeljenima. Pukovnik pandura Jakov Celio Cega pokuao je podijeliti
stanovnitvo, pa je nakon pregovora s nekima od pobunjenika, naloio sinjskim
harambaama Andriji Lovriu i Filipu Zubanu da sa svojom prethodnicom
krenu na Raduni, Ogorje i Mileinu. Radi uspjenog izvrenja akcije bili su im
pridodani Drniani i ibenani. ini se, meutim, da od tog ambiciozno zamiljenog plana nije bilo nita 8 Nakon prividnog smirivanja, providur Dandolo
odluio je natjerati Ogorane na poslunost i na predavanje desetine. Prije toga
obeali su imunu Juriu, zapovjedniku ogoranskih pandura, promaknue ako
se iskae kod smirivanja pobune. Shvativi zadau ozbiljno, Sinjanin Lovri i
Neorianin Zuban skupili su oko 300 pandura, te su ih poveli na pobunjene
seljake. Nato su se ovi povukli u peine na planini Svilaji, odakle su pruali otpor.
Panduri su unato tomu sve vie napredovali, pa su se, uz nagovor sumjetana,
pobunjenici predali. Dana 17. travnja godine 1807. njih etrdesctorica bili su, s
konopcem oko vrata, pod nadzorom zapovjednika zagorskih teritorijalnih postrojba Vidovia, sprovedeni u Split. Tamo je odreeno da, meu ostalim, za
kaznu moraju raditi na izgradnji reenih cesta, a veina seoskih uglednika bila
6
V. Kapetanovi, "Nemiri11 , 75., 76. str.; T. Erber,n. dj., 44., 45. str.- ... e dopo avcrc
distrutto a Labin a casa cd i poderi dell'arambassa dei panduri Zuri, in pena della sua
ativitta spie gata per la leva militarc, quasi tutti ritornarono alle proprie case ...
7 T. Erber, n. dj., 45. str.
8 V. Kapetanovi, "Nemiri" ... , 82. str.

271

je smijenjena. U Mileini su umjesto harambae Ivana Malenice i podnarednika


Ivana Miletia postavljeni Jure Dadi i Jure Malenica. U Raduniu su postavljeni Grgo Biuk i Boo Kapitanovi na mjesto Jure i Petra Kapitanovia. I u ostalim
mjestima podno Svilaje bili su posmjenjivani svi nepoudni panduri, a za opomenu seljanima postavljena su vjeala. 9 U ostaloj Zagori Vidovi je u Kladnjicama umjesto Andrije ilovia za harambau postavio Duju Kalaa, a od ostalih
najvie mu je glavobolje zadavao radoki harambaa Petar Bilu. Bilu je bio
prava junaina, kadar da se uhvati u kotac s hajducima, a nije bio milostiv ni
Katelanima kad su zapoele svae oko mejaa. Opet su glasine prouzroile
napetost, pa su se Radoiani okupili kod lokve Lutvije, na Malakoj i na
Kapitanovoj vlaki. Iako je tom prigodom bilo rijei i o ostalim problemima, ipak
je otpor Zubanu bio glavni razlog skupova. 10 Vojni zapovjednik Dalmacije
maral Auguste Marmont je, da bi sauvao kontrolu u svojim rukama, u lipnju
iste godine izdao prijetei proglas upuen svim stanovnicima Dalmacije, u kojem
stoji i ovo:

GENERAL GLAVAR OD VOJSKE


UDALMACZII

Hotiuchi postaviti svarhu privaram Mosckovaczaa, koji protiva zakonim od


posctenja ovdi nevojuju nego poti~zajuchi nabune, i platjajuchi razbojstva; i hotiuchi ukloniti Puk od Dalmaczie, i od Kraine Dubrovaczke od onnizih nesrichiaa koje
Mosckovczi dozivgliu varhu gnegove glave s 'laxivim obetanijm, i himbenim zamamglienjem,
Naredjiva scto s/idi.

9 T. Erber, n. dj., 47. str.- ...Gli insorgenti, soprafatti dal numero, si ritirarono nelle
caveme dello Svilaja e di la minacciavano le sebiere del Lovri e dello Zuban. Ma i panduri

s'avanzarono coraggiosamente e dispersero i rivoltosi ( ... ) l'obligazione lora di tradurre


la decima, di obedire ai lora superiori, di lavorare sulle strade, di chiedere Perdono al
Cielo in Messa solenne ne'loro Villaggi, per aver contravenuto agli ordini di Dio, ... ; V.
11
11
Kapetanovi, Nemiri , 84. str.- Smijenjeni su panduri iz ogorsko._Gokruga: Ante Gladina,

Stipan Juki, Mate Beli, Toma komrlj, Nikola Sedlar, Josip Skomrlj pok. Mate, Ivan
Buri,

Mate Brekuz i Jerko Tadi, a ostali su zastavnik Marko Juki, i panduri: Cvitko

Duka, Nikola Juki, Ante undov, Marko Juki pok. Petra, Josip Prani, Ante Osi
Matin, Toma Bui, Marko Kerum, Pilip Biuk, Dujan Elez, Petar Elez, Ante Kerom,
Jakov Kapetanov, Ilija Leskur, Pilip Buli, Jakov Buli, Petar Kokeza, Jakov Boko, Luka
Karan i Adam Raa. Umjesto smijenjenih su doli: Cvitko Banjan, Josip i Mate Juki iz
Braevia, Nikola eri Jakovljev i Ante Banovac iz Pribuda, te Grgo Tadi, Jakov Panda
i Luka Dadi iz Mileine...
10 V. Kapetanovi,

272

11

Nemiri11 , 85. str.

(:LAN L
Kojmudrago Dalmatin, al/i Dubrov~anin koji bude pridobiven daje possao na
brodove Ruske il/iti Mosckovske, bicchie priveden prid jedno Vojni~ko Pristoglie, i
odsudjen na smart... Il

V to doba Zagora je bila naprosto okruena francuskim postrojbama. Tako


je u Sibeniku bila 18. regimenta, u Trogiru i Katelima 5., a u Klisu dio ll.
regimente. U isto vrijeme u Sinju je bilo smjeteno francusko konjanitvo. 12
Zahvaljujui strogim Marmontovim mjerama, stanje je naizgled bilo mirno, ali
u Zagori je kljualo, i ekala se samo prilika. Ona je iskrsnula godine 1809.,
nakon nekih uspjeha koje je poluila Austrija, to je u narodu pobudilo nadu u
istjerivanje Francuza. Dugopoljci i neki drugi Zagorani, pod vodstvom hararnba~e I~j~ Bilandi.~a iz Dicl!la Donjega, te ~lije Maretia iz Dicma Gornjeg,
pndruzil1 su se akc~ama pro!iv Napoleona, ali su se uskoro vratili kuama. Kako
je general Delzons poduzeo uspjenu protuakciju, prodro je do Klisa. Na
iznenaenje Francuza Zuban je, nakon to je sklonio obitelj, preao na austrijsku
stranu. Kod Mua je skupio oko 600 oruanih Zagorana, pa se sa njima uputio
prema Dicmu gdje je prekinuo komunikaciju izmeu Sinja i Klisa. Poslije toga
Je harambaa Zuban razoruao kod Trilja Grguriieve pandure. Ali sve je to
bilo uzalud, jer se po odredbama francusko-austrijskog mirovnog ugovora Dalmacija morala predati. Francuzi su se brzo oporavili, pohvatali su neke voe
p~b?n~ i ~jihoye P~':"~ga.~ i izve!i ih pr:d Voj_ni. sud. Nakon viednevnog
VIJecanJa IliJa Bilandi 1 IliJa Mareli te Bozo Kes1 IZ Trolokava osueni su na
l Ogodina tamnice P
Ali kako je francuska sila dola, tako je i otila, a godine 1813. vratila se
Austrija.
Ono to je oduvijek najtee pogaala Zagorane bile su boletine i gladne
godine. Unato promjeni vlasti, opet je sve krenulo po starom. Na svu sreu,
kuga ~oja je godine 18.15. poharala neke dijelove Dahnacije, zaobila je Zagoru.
Zato Je kolera u nekoliko navrata harala po siromanim selima u kojima nije bilo
nikakve zdravstvene slube.
Kad se godine 1836. kolera pojavila u Trogiru, neki je Rogulj, koji je valjda
bio sluga kod Burievih, ne znajui da je zaraen, otiao k svojima u Prapatnicu,
gdje je obolio i za kratko vrijeme umro, a s njim je u grob otilo i petero od sedam
njegovih ukuana. Obitelji >>Panizza<<, Bogi i Ivai, koje su takoer izbjegle iz
Trogira, spasile su sebe i ostale tako da su strogo izolirale kuu Roguljevih.
Unato tomu, kolera je nastavila svoj pohod. Iz Rogulja je jedna djevojka bila
udana u Muu, pa se, uvi o nesrei koja je pogodila njezine, uputila u
Prapatnicu da oplae svoje i da rijei pitanja vezana za ostavtinu. Nakon to je
11 A. V. Marmont,n. dj., 277. str.
Memoires du marechal Marmont due de Raguse de 1792 a 1841 Ill, Paris, 1857., 15.

12

str.

13 K. Prijatelj, "Ljetopis nepoznatog Splianina od g. 1756. do 1811.", Starine 44,


Zagreb, 1952., 90., 91. str.; T. Erber, n. dj., 72.75. str.- ...Elia Bilancich, Elia Maretich,
(... )Natale Kessich, (... )alla pena di diecianni di ferri...

273

sve obavila, vratila se s neto

domaeg

sukna

kui,

i ne

slutei

da je s njime

donijela klice bolesti. Nije dugo prolo i ona je izdahnula, a na groblje su dospjeli
i drugo dvoje iz njezine obitelji. Ostali Muani dobro su proli zahvaljujui
mjerama koje je poduzeo Sebastijan Cambj, seoski posjednik.
Drugi put je kolera preko Carigrada i Trsta dospjela u Koprivno godine
1849. Neki je mornar Armanda, poklonivi prijateljima iz obitelji Podrug neto
odjee, unio u kuu bolest. Od nje su umrli majka i ki iz kue, a ni dvojica brae
nisu ih dugo nadivjela. Oni su, naime, otili u Sinj, gdje je smrt snala jednoga
od njih. Vidjevi to, drugi je pourio kui, ali i on umire, te biva pokopan ispod
nekog stabla. Ni ivot u divljini planine Svilaje nije spasio jednu obitelj, iji je
glavar donio koleru dok je prolazio kroz zaraena sela. Ubrzo po njegovu
povratku, bolest ih je sve usmrtila.
U Leevici je godine 1855. neka Iliika, perui rublje, od sina dobila bolest.
On se bio upravo vratio iz Splita, gdje je kolera uvelike bjesnjela. Gotovo u isto
vrijeme i Labin je bio zaraen, preko neke ene koju~su protjerali iz grada. Opet
je bolest dola u odjei, ovaj put u Mirlovi, i to iz Sibenika. Jadna je obitelj u
kojoj se pojavila poslije estokog napadaja boljetice spala na sedmero od
petnaest lanova. 14
One manje opasne bolesti nitko nije ni biljeio, osim ako bi se toliko
proiri le, kao 1877. god u splitskom okrugu, kad je zbog ospica odgoen trogirski
sajam u povodu blagdana sv. Ivana Trogirskoga. 15 One siromanije, zbog dugotrajne pothranjenosti, te nezdravi h uvjeta stanovanja desetkovalaje iz narataja
u narataj tuberkuloza, a kao posljedica oskudice u godinama Prvog svjetskog
rata Za gorane je masovno kosila i panjolica<<, koja ne bi u normalnim okolnostima imala tako tragine posljedice. U Gornjem Muu je od te gripe u jesen
godine 1918. oboljela cijela jedna obitelj od esnaest lanova. Poslije sedam
dana, koliko ih je bolest drala, umrlo ih je trinaest, a ostali su ivi samo djed,
baba i jedan unuk. 16
Kroz cijelo XIX. st. gotovo svakih desetak godina ponavljale su se estoke
zime ili duge sue, to je kao posljedicu imalo pranjenje svih ostava i a mbara,
te nastupanje gladi. Po najveoj oskudici ostale su zabiljeene godine 1817./18.,
1828./29., 1834., 1847. i 1865., a bilo ih je jo, sve do kraja austrijske vladavine u
Zagori. Vlada u Zadru obino bi s velikim zakanjenjem priskakala u pomo, ali
najee s nedovoljnim koliinama ita, dok na ozbiljnije i svrsishodnije mjere
nije nikad ni pomiljala. Gotovo biblijski stravine bile su te godine gladi. Stanje
je znalo biti tako teko da su ljudi umirali od neishranjenosti unato svim
intervencijama austrijskih vlasti i pomoi iz bogatijih krajeva.
Osobito je bila pogaana trogirska Zagora s okolicom. Tamo su krajem
zime godine 1872. skapale tri osobe u Vrsinama i jo neke u Marini. Nije bilo
14 Il eho/era
15

morbus, Antonio de Cerineo, Split, 1856., 26.-42. str.

NL, 90/1877.
16 PL, 38/1918.

274

nita bolje ni u Blizni i drugim okolnim selima. Novine su o tome opirno


izvjeivale, pa je tamo bila upuena i komisija iz Trogira. Ona je ustvrdila kako
je neimatina bila tolika da su ljudi bili prisiljeni jesti osuene smrike i neke
nezdrave trave. Posvuda su viali djecu upalih oiju i mlohavih miica koja su
im upuivala alosne osmijehe. 17

Jedan od listova koji su najaurnije pratili alosno stanje u Zagori bio je


list. Tako se u broju 17 iz godine 1901. spoitava vladi zbog nebrige:

Puki

... Zagora je uvik davala svojim vlada rim krv i novac a njoj se nije odv(r)ati/o
blizu nikad nita, kao i da ne opstoji na ktUgu zemaljskom il da je Krajina izvan
Pokrajine i prosvjetljene Drave.

Ne udim se to se na bekom sabo/U o na.foj Zagori, toj kapljici u velikom


oceanu, nikad nije progovori/o, al se udim, da i u dalmatinskom saboru od poela
dosad, o njoj i njezinim potrebom sasvim malo, prem zagora sainjava: dvadesetpeti
dio Dalmacije, pa ne znam za koju pasju paru biramo zastupnike i dajemo im na.fe
pouzdanje ... Putevi su nam seoski jadni i kukavni, a vode u ciloj Zagori taj glavni
uvjet zdravlja bolestne, smrdee i u najgorem stanju; s tog esto haraju poJastne
bolesti a linika nigdi za lik, jer dok iz varoa pri.~pije dogodi se vie puta, da se je
bolestnik ve ohladio.
U gladnim godinam, koje nas esto pohadjaju, jadna i mrava Vladina
zato dakle plaamo danjke: Dravi, Pokrajini i Opinam, kad nam se
malo u em vidi? Podpunim pravom moemo rei, da u ciloj Dalmaciji neima
zapu..tenije Krajine od zagorske . ... i svagdi manje vie prilie se u pomo, a nama
kao da nismo kost od iste kosti, krv od hrvatske krvi, nikad nita!... 18

pripomo;

Nevolja se nastavljala i dalje, pa ve sljedee godine list izvjetava:


... Ova godina moe se ubrojiti u jednu od onih sedam mr.Vavih krava Faraunovi. Ovake neradne godine ivui starac ne pamti. Ljetina u svemu izdala sasviem
da je narod krvavo se muio obragjivanjem ovog tvrdog kra. Jeam, koga zagorac
ponajvema sije, izdao ko nikad. Kukuruza jedva se nalo tretinu. Vina deseta kua
nala toliko, da moe utrnuti boinu svieu. Mnoge obitoli nemadu sada brana
17

Il Nazionale, 37, Zadar, 1872.- ... Pressa pach e famiglie, ed erana le pi u fortuna tc,
trovammo modica quantita di bacche di ginepro, che erana asciutte, tar late, immaturc cd
indurite, m entre la maggior parte delle famiglie cibavansi d'erbe inopportune e dan nose.
Si vedevano quci poveri pazienti colle fisionomie sparute, lc mucose pallide, gli occhi
profondati neli e orbite, i muscoli fiacchi e poco resistenti ( ... )E nei teneri fanciulli si trov6
tanto abattutala nutrizione, che provocandoad arte il sorriso su quei volti la~guidi e grami
( ... )I morti sono i seguenti Matussa Marinov, Giacomina Klaravi i Elia Cemovi. Che
siano periti da inedia e un fatta ammesso in generale; e gia legalmente lo atestarono
Giakus Luca, Lucia vedova di Stipe Ivanev, Joso Giakus, Ante Klaravi, Salov Joso q.
Giorgio ...
18

PL, 17/1901.
275

sirkova, da umjeaju malo kae svojoj djeci. Polovina stanovnika velikom tednjom
jedva e do Boia dokruiti. Jadan zagorac skamenio se od straha pri ovakoj
zlogodini, pa ne zna kud ni kamo. Zarade ma nikakve. Trgovac zavezao kesu i nee
da dui. Zagorac niti je nauan, nit zna kud seliti. On ii od uasa pred gladom,
a, ne bude li kakve brze i obilne pomoi u ovoj oitoj biedi, narod e umirati od
gladi ko gamad od studeni. Dajte vi, vis(o)kopoloena gospodo, zavirite u ovaj
zaputeni kraj, pa ete uti i viditi biedu i alost da ti srce puca ... 19
Sve to pisanje i ukazivanje na ozbiljnost situacije imalo je ipak uinka jer je
uskoro poela pristizati pomo. Na puk iz Jelse i Paman a skupio je neto novca,
a nakon to se osvjedoio u stanje na Vrljevu, akciju je poticao i posjednik iz
Katel Starog Slavomir Vuletin ovim rijeima:
.. Ako se putem novina ne bude agitira/o da se kupe dobrovoljni prinosi,

zaista

e biti, kako sam se osobno uvjerio, dosta mrtvih glava uslied glada ... <<20

Novinska izvjea potaknula su i ostale, pa su priloge poslali: don Nikola


karica, Ivan Bartulica, Pavao Ergovac, Martin Vuletin, Rikard Tacconi, Mijo
imetin, dr. Gajo Bulat, dr. Ante Trumbi, Frano Supilo, Niko Dubokovi, a
pridruili su se i aci VI. i VII. razreda realke, te VIIL razreda gimnazije.
Izvanredne zasluge za prikupljanje pomoi steklo je bekoDrutvo za promicanje
ekonomskih interesa Dalmacije na elu sa svojim predsjednikom Johannom
grofom Harrachom. Na njegov poticaj skupljeno je: od grofa Lanckoronskog
300 forinti, od baruna Chlumeckog 200 f, a sam Harrach je dao 500 f. U jo
nekoliko navrata svojim nesebinim zalaganjem pripomogao je grof puanstvo
Mua i Leevice. 21 Prikupljeni novac rasporeivao se po opinama, pa je Leevi
ca dobila 3500 f, Mu 2500, a trogirska Zagora 1000 f. Bilo je i zamisli da se novac
ne daje tek tako, nego da se s prikupljenom svotom otvori gradnja cesta, na
kojima bi mogli raditi Zagoraniizpogoenih mjesta. 22 Tek poetkom 20. stoljea
poele su zagorske opine organizirano nabavljati hranu, koju su onda po
povoljnim cijenama prodavali seljanima. 23
Dok se to ostvarilo, godinama su manji ili vei zelenai derali siromane
Zagorane. Meu tim bezdunim unitava teljima seljaka bilo je raznih tipova, a
to je najgore, dobar dio je potekao ba iz seljakih krugova. Oni bi osjetili svoj
trenutak nastupom tih loih godina, pa bi se onda obarali na nevoljne ljude.
Njihove kamate iznosile su 30 do 50 posto, a nisu bile rijetke ni one od 80 do 100
19 PL, 9/1902.
20
21

NL, 11/1903.
PL, 5, 6/1903.; NL, 13, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 30, 33/1903. -Kolike su te svote bile,

moemo lake pojmiti ako znamo da je cjelogodinja dravna plaa mladog lijenika u to
doba iznosila oko 3000 kruna.
23

276

PL, 19/1904.

posto, a kod utjerivanja duga bili su toliko nemilosrdni da je to izazivalo ope


zgraanje. Jure Zekan je godine 1885. upropastio mnoge iz Mua, a ve njegov
otac ogulio je selo Postinje. Seljaci su morali rasprodavati sve, od prijeko
potrebnoj': alata, do sjemena za sljedeu sjetvu, ne bi li se izvukli iz njihovih
panda. Cak su i neki dobrostivi upnici odustajali od svojih redovina u namjeri
da spase upljane od lihvara. 24 U selu Radoiu bio je osobito ozloglaen Ivko
Veljaa zvani Ciganin. Ivko je, radei u Trogiru, izuio za kovaa, pa je malopomalo poeo posuivati svojim sumjetanima. Pritom je imao posebnu taktiku.
On bi, naime, ugovarao posudbu s nekolicinom seljaka, od kojih bijedan, obino
bolje stojei, jamio za sve ostale. Kad bi zbog propale ljetine dunici bili u
nemogunosti da Ivku vrate svotu, onda bi on pograbio jamca, kome bi oduzeo
imanje. U malo godina on je na taj nain nagomilao golemo bogatstvo od
stotinjak tisua forinti. Meutim, to bi se reklo, vrag je doao po svoje, jer je
nekom njegovom duniku pao mrak na oi, ali mu nije zadrhtala ruka koja je
drala puku. Dana 16. lipnja 1890. Veljaa se uputio iz Katela u Radoi sa
enom i slugom. Kad su se poeli sputati prema Radoiu s Malake, sjaio je
sa konja govorei eni da pripazi na vino u burai. U tom trenutku bio je pogoen
iz zasjede. Poinitelj ubojstva nikad nije pronaen. 25
Porast broja stanovnitva, sveopa oskudica i gotovo nikakvo ulaganje od
strane drave u Zagoru natjeralo je Zagorane na iseljavante u primorske gJCadove. Osobito ih je privlaio Split, a neki su ili i na otoke 26 Cak ih je bilo na Sol ti,
24

NL, 33/1862., 86/1885.


NL, 46, 47/1890.
26
N. Bezi-Boani, "Doseljenici u Split poetkom 19. stoljea ... 11 , akavska ri 16,
Split, 1988., 72., 73. str.- ... BISKO -Aneli 1811, Brakus 1803, Dori 1821, BLIZNAJeli 1815, BOiyVA- Burazer 1805, BRISTIVICA- Bori 181~ Domazet 1811, RadeJjak 1824, BROCANAC- Deli 1821, CRIVAC- Vukovi 1803, cVRUEVO- Ivi 1828,
KLAD NJICE- Parina 1827, KORUCE- Grubii 1801, Ljubi 1823, Plosni~ 1800,Topi 1801, Vui 1805, LABIN- Bili 1798, Kioi 1797, Maljkovi' 1799, LECEVICA
- Azara 1820, Kelam 1822, Kokan 1826, Teija 1800, Topi 1826, UUBITOVICA
Kneevi 1797, MITLO- Brakus 1824, NISKO- Cuki 1807, OGORJE- Biuk' 1805,
Biljak' 1797, Lastura 1797, Rajisn97, imi 1820, POSTINJE- Vuli 1802, PRAPATNICA- Strizirep' 1805, RADOSIC- Bilu 1819, SRATOK- Banovac' 1803, Biljak'
1808, IIJandi 1799, SUHI DOL- Ivaca 1810, Puzi 1816, pani 1811, (Dolac= Suhi
Dol') Zuni 1816, TROLOKVE- Bai zv. Jadri 1814, Generalov 1828, Jadri 1808,
VUCIVICA - Boljat 1821, BRTANOVO - Cerina 1802, Piplica 1798, oro 1820,
Vuica 1818, DICMO- Babi 1810, Beker 1797, "Gincussich" 1820, "Giurcha" 1820,
"Kiasiuch" 1808, Radaev 1803, Rudi 1823, Stolica 1798, upa 1798, DONJE DICMO
- atkovi 1800, Gabrilo 1799, Hermandi 1798, Mareti 1813, Radovanovi 1799,
Ramljak 1798, GORNJE DICMO - "Batarrello" 18D6, Bilandi 1805, Blaji 1798,
urkovi 1810, "Guenda" 1800, Ramljak' 1812, DUGOB~BE- Juri 1797, Rosi 1807,
Tintor 1801, Vui zv. Vuica?, DUGOPOLJE- Bali zv. Zaka 1799, Ban 1825, Dodor'
1826, J urevi 1824, Marti 1806, Perii 1798, Radojevi 1797, Raa 1826, Rogoi 1797,
Smodlaka 1800, Tomasovi 1806, Tomaevi 1804, Tomai 1800, Vukovi' 1822,
GIZDAVAC- Peeli 1804, KONJSKO- Brkljai 1804, akun, Deli 1805, Glavu~di
1798, Grubii 1826, Kokan 1813, Panda' 1825, Vrleta 1823, Vukovi' 1825, MUCBara 1818, Bebi 1798, Grani 1797, Jelavi 1798, Ljubi' 1823, Krolo 1803, Petkovi
25

277

koja je bila jedan od siromanijih otoka. U Gornjem Selu se 1832. spominje


Nikola Alajbeg iz Ljubitovice; 1875. Nediljko Dovi iz Mua Donjeg; 1895. Petar
Patar iz Gizdavca. U Srednje Selo je godine 1832. doao Ante Bali iz Dugopolja, a 1891. Ivan Vuli iz Postinja Gornjeg.2' Iako je taj proces trajao cijelo
razdoblje do kraja austrijske vladavine, ipak nije poprimio masovne razmJere.
Mukarci su veinom obavljali najtee fizike poslove, a djevojke bi obino
sluile kod bogatijih obitelji. Njihovo prihvaanje i uklapanje u gradsku sredinu
bio je vrlo dug i muan postupak, jer su se u meuvremenu javile i politike
razlike osim onih kulturnih, koje su postojale otprije. Zbog tih pojava ondanje
novine su postavile pitanje ... zato nepotui! se na zlostavljanje zagoraca na

raznim mjestim, kao to se je neuljudno postupalo protiv jedne zagorke tu nedavno


u bolnici splitskoj?. 28
Svojedobno je velik publicitet u javnosti dobila tragina Sl) dbina Leevian
ke Jakice Mikai. Nju je ubio Ante Malvasija 1914. god., a CIJela pna optsana
je ovako:

Proba noem ljubeznicu, pa onda sebe


Ante Malvasija, rogjen u Drniu, a odgojen u Splitu, zloinac je, da muje netko
ravna. Do svoje 29 godine bio je osugjen 22 puta za kragje, ozlegjivanja, prietnje i
opiranja redarstvu. Jednom u tunjavi s jednim redarom, kad je bio uhvatio redara
za grlo, pa onda odskoio, redar ga se je maio sabljom, te ga junaki zasjekao po
zglavku, tako da su kanje !jenici morali odsjei Malvasiji nogu. I ako bijae ostao
bez jedne noge; i ako je bio sto puta naakan i isprebijan u raznim tunjavama, ipak
vrag Malvasiji nije nikada dao iva mira, te je u Splitu bilo pravo udo, ako bi prola
sedmica dana, a da se ne bi ula koja nova njegova za dorka.
Pred tri godine sastao se opaki Malvasija ~ Jakicom Mikaievom, rodom iz
Leevice, a slubenicom u Splitu. Mlatio ju ko kuku, pa ona jednom pobjee u
ibenik, da ondje nagje slubu, ali Malvasija poleti za njom; iupa joj polovicu
1803 Pilipui 1803, Roguli 1816, Roza 1817, Stani 1800, Toki 1820, Vuevi 1803,
DONJI MU-ulum 1819, Pavii 1798, Radman 1811, Reli 1804, ~osi 1821, Smoli
1820, Soin 1816, imi 1827, Treselj 1797, Zoro 1803, GORNJI MUC- Jeliizv. Baki
1804, Kokan 1805, Kivela 1812, Maji 1799, Miji 1799, Serdarevi 1809, Vei 1825,
Vrdoljak 1822, PRGOMET- Bara 1800, Biki 1798, Mari 1798, Marini 1813, Milina
1800, Rogulji* 1803, Strize 1824, Vuleti 1828, PRUGOVO- Bai 1821, Boban 1813,
Dori 1814, Dujmovi zv. Varovo 1824, Miji 1811, ari 1814, Varivodi 1810, Vidoevi
1824, KOPRIVNO- Didak 1822, Radman 1807, Strizirep 1810, UBLE- lvanev 1815,
Lovrovi 1815, ZELOVO- Domazet,1805,ostala Zagora Babi 1801, Bii 1798, Buevi
1813, Gali 1806, Ivi 1799, Kesi 1806, Mazar 1821, "Maftasser" 1806, Pitei 1803, Vii
1799, Vulat 1798...
27 M. A. Mihovilovi, Otok olta, M. Andreis, Stanovnitvo otoka olte, Zagreb,
1990. 124. str. - Osim navedenih, bili su jo: ...u Grohotama 1788. Ivan Grubii-Orlovi
iz M~a Donjeg; u Stomorskoj 1897. Mate Sarun iz Koprivna; u Maslinici 1866. Stipan
Juri

iz Prugova; u Donjem Selu 1884. Pako


PL, 1/1901.

28

278

Buevi-Nikoli ...

kose s glave i na silu povrati ju u Split, gdje nevoljna Jakica, od straha da ju ne ubije,
morala i dalje s njime ivjeti i podnositi njegove bubce. A bijae Jakica Mikaieva
pristalo plavokoso djevoje, te ju je svak alio, to je upala u pande onoga ivoga
vraga.

Na 16 prosinca prole godine porjekao se Malvasija na etnji sa svojom


ljubeznicom Jakicom, pa ju stao pomalo akali odma s rive i tjerati ju pred sobom,
a ona je morala da mui, jer joj je prietio, ako li samo obieli zube, da e ju probosti
noem. Kad dotjera zloinac Ante Malvasija nesretnu Jakicu u tiesnu ulicu blizu
Sv. Duha, istlie no iza pasa, te ugna vas otrac Jakici pod desnu sisu. Ona jauknu
i srui se na zemlju u mlazovima svoje krvi. Doleti narod i redari. Jakicu odnesoe
u banicu, a Malvasiju u zatvor.

Na istu sriedu bilajeAnti Malvasiji rasprava zbog spomenutog zloina. Jakica


bijae preboljela, te, pozvana za svjedoka, kazala je po istini, da joj je Malvasija
rinuo no pod sisu, doim on joj je bio pisao iz tavnice, neka na sudu slae, da je

sama sebe probola.


Kad u zloinac Ante Malvasija, gdje toboe njegova Jakica zasvjedoi proti
njemu, zapita da e ii askom za potrebu na stranie i sudac mu dozvoli. U
izvadi Malvasija no, to ga je bio sakrio u postol, zadi ga za pas; pokri ga

straniu

letom od haljetka, pa se uputi da se povrati u dvoranu, gdje se je vodila rasprava.


Kad dogje do svjetine pred dvoranom rasprave, gdje se je nahodila i Jakica
Mikaieva, u tren oka ist/e Malvasija otar no i tri puta rinu ga svojoj ljubeznici
u trbuh, a onda dvaput samu sebi. Na sama dva koraaja daleine stala su dva

redara i jedan andar, ali Malvasija je takovom bninom izveo svoje zloinako

djelo, da ga nije bilo mogue preprieiti. Nastade urba i povici. Suci sa rasprave
izletie u hodnik; izmiea se deli tribunal, a po gradu poleti glas, da je Ante
Malvasija na dibatimentu proba najprije svoju ljubeznicu Mikaievu, pa onda
sama sebe.

Nagrnu naroda kao pljeve pred tribunal, a kroz grad, kuda su pronieli do
bolnice Antu i Jakicu, nisi se mogao mititi od velike navale svjetine. Tuna Jakica
je nakon malo preminula, a i Malvasija teko da preboli. 29
Poslije odlaska Francuza hajduija ne samo da nije jenjavala nego je
dvadesetih godina bila i u porastu. Pojaani promet novim cestama mamio je
razbojnike skupine da napadaju bogatije trgovce i druge putnike. Tako su kod
Prapatnice opljakali Josepha Maximiliana von Lichtensteina, a spasili su ga
pripadnici seoske strae. 30 etrdesetih su godina na cesti Klis-Sinj pljakali
putnike Josip Metrovi iz Klisa i Jure Milin iz Prugova. Za njih su vlasti raspisale
tjeralicu uz nagradu od sto forinti za one koji bi ih uhvatili. 31 U splitski zatvor su
1872. bili sprovedeni Ilija Roi, Mate Prki i Jozo Male. Ovaj posljednji
29

PL, 12/1914.
L Pederin, "Austrijski putopisi prema Hrvatima Dalmacije ... ", Radovi /JAZU, 21,
Zadar, 1974., 201. str.
31
. Perii, Gospodarske prilike Dalmacije od 1797. do 1848., Split, 1993., 81. str.
30

279

skonao

je nekoliko godina poslije, a novine su izvijestile da je drugi dan po


Novoj 1876. godini mrtav naen hajduk Jozo Male iz Brtanova. Njegovo je
skrovite bilo u jednoj pojati na Moseu, odakle se zalij etao po okolici. Razlog
smrti nije bio objanjen. 3
Bijedan ivot, a i kakav sukob s vlau navodio je neke silovitije momke da
se upuste u hajduiju. Bilo je i onih koji su izbjegavali novaenje ili koji su
dezertirali iz vojske. Meutim, upornom i nesmiljenom progonu vlasti malo koji
su uspijevali due odolijevati, tako da su u veini bili pohvatani i povjeani, ili u
boljem sluaju baeni na dugogodinju robiju. Osim progona, drugi razlog
presudan za njihov nestanak bilo je i ukidanje karavanskog prometa s Bosnom
i izgradnja eljeznica. Medu posljednjim hajducima u Zagori bili su oni koji su
uhvaeni na Svilaji godine 1897. 33
Od drugih vrsta zlodjela najei su bili lopovluci koji su se sastojali ponajvie u krai stoke ili pruta. Bilo je i onih bezobzirnijih, pa tako nou od 23. na
24. oujka godine 1877. neznani zloinci, provalivi vrata, uljegoe u Braeviku
crkvu, u Muskoj opini i pokradoe razne svetinje, meu kojima jednu asu ijednu
pliticu srebrnu, ukupne vriednosti od for. 100. Vjerojatno isti lupei provalili su
desetak dana kasnije i u crkvu u Dugopolju, odakle su odnijeli dva srebrna
kria. 34 Svi ti sluajevi bili su tako zanemarivo malobrojni, da su i dalje sva vrata
mogla stajati nezakljuana, ne samo zbog toga to se malo to imalo ukrasti nego
i zbog razloga to bi ukradena stvar bila brzo primijeena od strane susjeda.
Gotovo vie od privatne imovine uvala se opa seoska imovina, a osobito
seoski gajevi i lokve. Katkad bi se sporazumno dogovorili oko njihova koritenja,
kao godine 1824. seljaci Ljubostinja i Slivna oko lokve Bristovae, te Vrljevljani
i Daniljani 1852. Seljaci Radonia su, za razliku od prethodnih sluajeva, morali
voditi dugogodinje parnice s Konjevraanima da ostvare svoja prava, a sudski
su se sporili i seljaci Perkovia i Ljubostinja. 35 Kad bi krv provre la, bilo je i teih
posljedica, pa je u sukobima Postinjana, Ramljana i onih iz Niskoga dolazilo do
obrauna vatrenim orujem. 36 Kako je izgledalo sasluanje stranaka u parnici
Radoiana i Trolokvanjaca vidimo iz sudskog zapisnika od 16. lipnja godine
1894. u Trogiru:

N. O. Zovem se Ante Grgi p. Ante iz Tro/okova nep. (=nepismen) rondar


411 Nijeno; nego samo poto sam ja iz Trolokava mogao bi imati koristi ili
tete iz ove pravde
32

NL, 6/1876.; S. Obad, SZHNP, 173. str.


33 S. Obad, Dalmatinsko selo..., 87. str.
34 NL, 29, 32/1877.
35
K Stoi, Sela ibenskog kotara, ibenik, 1941., 89., 103., 105. str.
36
S. Obad, SZHNP, 174. str.

280

Vrhu okolnosti ogovora?


Poznam dobro misto Osoje za koje danas visi pravda od kad pamtim dem(?)
d_a su u to misto pasli mimo i bez iije oprike obitelji Boni, Jadri, Gjirli i Bai.
Cu o sam govoriti ali nisam vidio da kad je bilo suno lito ne samo da bi pasle reene
obitelji ve svi ostali seljani Tro/okova i to bez smetnje. Medju parbeno mjesto i
Trolokska paa nije bilo medja ni kula doim tih medja bilo je sa strane mejaa
Prgometi. Pot/a neg je bio mira Paut opazio sam da je bilo postavljeno nekoliko
kula to prije nije bilo.
_ etri-5 godin nazad radio sqm na jednu moju zemlju kad dodje k meni Ivan
Sero te poto sam ja rondar isti Sero pozvao me je da idje njimen jer da su dole
nike osobe i da miru na gaj Osoje otidjosmo su jo drugi rondara ali netom smo
pristupili na jedno 200 koraaja daleine orunici nam zaviknu u Ime Zakona da
ne idjemo naprid. Ivan ero odvrati orunicimada i on je ovik od zakona da eli
samo dvi beside progovoriti ali jedan od orunika betimajui naredi nam da se
imamo odaleiti inae da e du zapaliti u nas. Na te beside mi smo se odma odalei/i
i otili u Trogir.
Drugo meni nije poznato.
P.P.P. i pitam za nadnicu[ 1:60
+Ante Grgi
Nakon njega sasluani su jo: Ante Teija Ivanov (nepism., za nadnicu 0:50
f.), Marko Keram p. Ante (nepism., za nadnicu 4 f), oba iz Leevice, Filip
Drnasin p. Ivana (nepism., 3 f) iz Prgometa, Mate ilovi p. Adama (nepism. 2
f) iz Kladnjica, a svjedok Marka i Jure Gjirlia bio je udaljen s rasprave. Na
drugom sasluanju Marko Jadri p. Mije iz Trolokava istakao je da su samo
irlii uz ostale Trolokvanjce imali pravo napasati stoku u spornom gaju. Njegov
iskaz osporio je Cvitko Teija Ivanov iz Lecvice, a Ante Juri p. Stipana iz
Sratoka nije dobro poznavao blago sukobljenih. Proces su dobili ini se Trolokvanjci, ali tek godine 1903. 37
Bilo je sukoba i u drugim selima, ali svi oni su bili sitnica u usporedbi s
borbom Radoiana i Lukiana za panjake na osojnoj strani Kozjaka, tonije
reeno za Kraljevce i Biranjinu, te za Vuivicu. Kako su i jednima i drugima ti
panjaci bili od ivotne vanosti, nisu odustajali od njih ni po cijenu ljudskih
ivota, to se vidi po ubojstvima nekih pastira.
U cijelom razdoblju do Prvog svjetskog rata Zagora je imala sreu da bude
poteena od ratnih razaranja, ali su vojnici iz Zagore sudjelovali godine 1866.
u Vikoj bitci, kad je austrijsko brodovlje pod Tegetthofovim zapovjednitvom
izvojevalo presudnu pobjedu nad jaom talijanskom eskadrom. Tom prilikom
ivot je izgubio Lazo Barovi iz Vuevice, mornar III. razreda s linijskog broda
>>Kaiser<<, a ranjeni su Ante AJduk, mornar III. razreda, i neki drugi. Kad je
kasnije u splitskoj bolnici AJduk umro, posljednju poast odao mu je sam
37

Kopija sudskog zapisnika kod autora.

281

dalmatinski namjesnik barun


brzojav koji glasi:

Filipovi,

a splitska

opina

poslala je drnikoj

Ante Alduk iz Sedramia kod Drnia, jedan od vikih junaka, podlegav


pretekim ranama, ode u vjeni mir dne 29. srpnja. Sp/jet astei u ovom pokojnom
gostu slavu, kojom se ponosi zajednika domovina, sveano ga prati do posljednjega
poivalita. Sp/jet se ponosi, to moe da iskae bratsku ljubav posestrimi opini;
javlja joj taj dogaaj, elei, da k1v Dalmatinaca, koji su pali kod Visa, bude
polica/om mira i sloge sinovima zajednike otadbine nae.

Drniani su odgovorili:
Ova opina zahvaljuje Spijetskoj na asti, koju je Dukijanov grad iskazao
Anti A/duku, velikom junaku, i slae se u mdoljubnoj elji, oitovanoj u tako
sveanoj prigodi.

(U to doba u Splitu je bila na vlasti tahjanaka stranka, to se vidi po


izbjegavanju spominjanja Hrvata u njezinu brzojavu.) 38
Prilikom

politike

krize do koje je dolo

uoi

ulaska Austro-Ugarske u

Bosnu, vojska je izvodila manevre koji zapravo nisu previe utjecali na ivot

Zagore. Nekima je to ak odgovaralo, jer je zbog potrebe za tovarnom stokom


vojska kupovala konje i mazge po drnikom i sinjskom kotaru 39 Kako se kriza
zaotravala, bili su ak postavljani topovi po nekim prikladnim poloajima oko
Mua. 40 Sve je to bilo zavreno sljedee godine, ulaskom austro-ugarske vojske
u Bosnu.

Atentat na Franju Ferdinanda28.lipnja 1914. god. bio je popraen izrazima


a proglaenje ratnog stanja 28. srpnja potaklo je dosta Zagorana na
dobrovoljno prijavljivanje u vojsku. Neki Granii Buri s Mua, koji su se upravo
bili vratili iz Amerike, nisu se htjeli ni javiti svojima kui, ne gosu se odmah upisali
kod vojnih vlasti. 41
ogorenja,

Prvi svjetski rat dogaao se previe daleko da bi se izravno osjetio u Zagori,


poele sve ee stizati obavijesti o poginulima i kad se rat
oduljio, narod je uvidio da sve skupa ne vodi dobru. Ako emo vjerovati
>>Pukom listu, prvi poginuli.iz Zagore bio je Jerko Brnada, a u sljedeih
nekoliko mjeseci slijedili su ga Mijo oli iz Mua, Mate Bri, Boo Delalija,

ali, na alost, kad su

38

P. Kunii, Viki boj, Zagreb, 1907., 80-110. str. Moda su Zagorani i Ilijp Erceg, te

Ante Rizvan, oba mommi Ill. razreda s "Kaisera"; a meu odlikovanima: S. Poli sa
Srebrnom medaljom hrabrosti l. stupnja, S. Jureti, M. Deli, V. Bibi, A. Barievi, A. Strize
i l. Veljai, sa Srebrnom medaljom za zasluge II. stupnja.
39
40

41

282

NL, 33/1876.
NL, 59/1877.

PL, 15/1914.

Marko Parat, Jakov Sedlar, Petar Skelin, ime Skelin, Ante Vukorepa i drugi,
dok su ranjeni u tom razdoblju bili Mate Skelin, Stipan Topi, Ante Erceg, itd. 42
Iako je dravno ministarstvo, u svrhu suzbijanja ratnog profiterstva, odmah
donijelo propise o cijenama ita i brana, poele su oskudice svake vrsti, a osobito
uznemirenje izazvao je popis hrane koji je obavljen u oujku godine 1915. 43

5.2. GOSPODARSTVO
esti ratni sukobi poslije pada Mletake Republike i s time povezana
izmjena vlastodraca nisu pogodovali popravljanju gospodarskog stanja u Zagori. Dogaaji od najvee vanosti, koji su kasnije imali dalekosene posljedice na
njezin razvoj, bili su davanje zemlje u vlasnitvo seljaka i izgradnja cesta.
Premda je naum o cestama postojao jo otprije, tek su Francuzi to ostvarili,
i to s najveom brzinom i kvalitetom u gradnji. Cesta koja je ila iz Zadra do
Splita prolazila je Zagorom od Vrpoljca preko Boraje i Prapatnice na Trogir, i
u cijeloj duini dovrena je za samo est mjeseci. 44 Nisu onda udne narodne
legende o Marmontu koji je >>uzjahao i zapovjedio da se izgradi cesta, a kad je
sjahao, cesta je bila gotova. Dakle, godine 1807. po Marmontovu nalogu, seljaci
Boraje i okolnih sela, njih oko 600, gradili su srednji dio trase, a na istome poslu,
ali na cesti prema Sinju, bili su tamonji seljaci.

Austrija je u poetku samo odravala dotad izgraene ceste, ali kako je na


mnogo mjesta uoena potreba za ureivanjem jo nekih cesta koje su ile preko
Zagore, gradnja je opet krenula. Od Konjevrata, preko Pakova Sela do itnia
graena je od 1841. do 1843. solidna cesta koja je povezivala ibenik s Kninom. 45
Ako pogledamo prvo poglavlje knjige, vidjet emo da su ove prve ceste bile
izgraene upravo po trasama starih rimskih cesta, to znai da se tek nakon 1900
godina poelo organizirano ulagati u prometnice. Poev od godine 1834. po tim
su cestama ve prometovale dilianse i njima su putovali i prvi putnici. Kad je
otvorena ptpga od ibenika do Trogira godine 1876., putnik je morao na
polazitu u Sibeniku biti u 5 sati u jutro, odakle bi krenuli za Boraju, gdje bi sc
koija i etiri putnika (vie ih nije moglo ni stati unutar kabine) okrijepili u
otariji. Za vrijeme te stanke od dva sata bili bi promijenjeni i konji. U Trogir bi

.l

,ll

42 PL, 18, 19,21-22, 23-24!1914.


43 PL, 5/1915.
44 A. V. Marmont, n. dj., 63. str.

45

Srbsko dalmatinski magazin, 21/1844.; La Dalmazia, 1/1845. - ... Pochc sono lc


strade buone. Quella postale che da Sebenico conduce fino Spalato, fatta al tempo dei
franccsi, attravcrsa una porzionc del sindacato di Bristivizza; ( ... )Le rimancnti sono pi u
o mena scabrose ed anguste. Quanto sarebber utili le strade ben fatte, egli e facilc a
vcdersi. Cosi e difficultata }'interna comunicazionc co'villaggi montani ...

283

l
l

se stiglo oko l i po popodne. Za to putovanje od pedesetak kilometara, dugo


sedam i po sati i puno praine, cijena povratne karte iznosila je 2,50 forinta. Iz
izvjetaja se vidi da je linija bila slabo popunjena, za razliku od one iz Zadra za
Split, a sve skupa je ovisilo i o vremenskim (ne)prilikama. 46
Trea vana cesta koja je prola kroz Zagoru od Klisa preko Koinjeg brda
prema M uu i dalje prema Drniu bila je izgraena etrdesetih godina XIX. st.
Za ostale lokalne ceste pokrajinska vlada nikad nije imala novca, pa su one dole
na red tek krajem stoljea. Poslije upornog zalaganja narodnih zastupnika, 1894.
iz Bea je za tu svrhu bilo poslano 400 forinti. S tom siromakom svotom gradila
se cesta od Leevice do Divojevia, 47 a samo zahvaljujui savjetniku Pichleru i
nekim Splianima izgraena su godine 1902. etiri kilometra ceste u mukoj
opini. 48

Teretni promet se do izgradnje cesta odvijao samo pomou tovarnih ivotinja, a najee su bile karavane koje su preko Klisa i Dicma dolazile iz Bosne
prema Splitu i obrnuto. Nalet kuge godine 1815. naveo je vlasti da obustave
gotovo svaku trgovinu s Turskom i takvo stanje potrajalo je sve do 1845., nakon
ega se promet opet normalizirao. 49 Tek izgradnjom boljih cesta poela su se
koristiti zaprena kola za prijevoz. 50
Pojava prvih automobila izazvala je upravo smijene reakcije puanstva
koje je ivjelo uz prometnice. Da nisu shvaali ni potivali tu novotariju, vidimo
iz lanka u kojemu stoji:
... Neki su seljaci odve protivni automobilima. Kad se je skoro vozio automobilom prema Sinju, ofer je opazio pred sobom nekoliko seljaka, koji su se bili
izredali preko sve irine ceste. Sofer je zvidao i zvidao, ali oni su se jedva pomicali
i to sve jedan po jedan. Nae se pak jedan koji se ne htjede nipoto odaleiti, nego
ostade na sredini ceste... (... ) ...predlanjske godine jedan seljak iz splitske okolice
uhvatio je 8 mjeseci tavnice, to je bio zapalio iz puke za automobilom ... " 51

Razumije se da je nakon izgradnje prometnica uspostavljena i redovna


potanska sluba, iji su temelji postavljeni ve u doba francuske vladavine.
Meutim, gotovo sva pota samo je prolazila kroz Zagoru, a prvi uredi su
osnovani tek u drugoj polovici XIX. st. Na njezinu podruju je godine 1871.
jedino Mu imao potanski ured, dok su sva ostala sela bila opsluivana iz
okolnih veih mjesta (Drnia, ibenika, Trogira i Klisa).52 Bilo je mnogo prituaba na redovitost i tonost dostave poiljaka, to je izazivalo zahtjeve za novim

potama. elje su usliane, pa se 1876. otvorila pota u Leevici za sela od Vinova


i Visoke. do Vuevice i Dugobaba. 53 Mrea je proirena tek 1893., kada su
osnovan~ u~~dt u Prg~metu, Ogorju, Zitniu i jo nekim selima, ali jo godine
1903. lecevtcka Je operna spadala u dostavno podruje e. i k. potanskog ureda
u Katel Starom. 54
Tadanje udo tehnike, telegraf, proirio se pedesetih godina stoljea takoer preko Zagore, od Trogira preko Ljubitovice prema ibeniku, i od Klisa
prema Sinju i Drniu. Godine 1871. u ljubitovikomje uredu radio nadzornik L
klase Filip Smoli.
Ipak je najveu promjenu u ivotu Zagorana izazvala izgradnja eljeznikih
r.ruga. Dokazivanj~ o potrebi takvog jednog pothvata i natezanja o najpogodniJlm smJe~ovtma trapl~ su dvadesetak godina, ali se na kraju sve lomilo oko cijene
kop Je bila enormnovtsoka zbog iznimno tekog zagorskog terena kojim je pruga
Ue ba~~ prolaziti. K?na~o j~ odl?eno da se izgradi pruga od rudnika ugljena u
Stvencu do luka u Stbemku 1 Sphtu. Svi zemljani radovi, koji su trajali nekoliko
godina, bili su bogomdani izvor prihoda za puanstvo seHl. uz koje je bila ucrtana
trasa. Kako nije bilo nikakve mehanizacije, sve se radilo runo, uz mnoge
opasnosti. U jednoj od nesrea koja se dogodila u lipnju 1876. Luci eldum iz
Blizne kola su bila prela preko noge i satrla joj kost, a na nekog Ivana Lauria
sruila se gomila kamenja i ubila ga. Malo potom je na dionici kod Suhog Doca
ueksplo~~i pog~nuo neki Istr~nin, a jo tri su ranjena. Unato svemu, radnika je
bilo sv~ vtse }'a Je sa~o u troglfSkom kotaru u rujnu godine 1876. bilo zaposleno
126? ljudt.5 Radovi su pod paskom nad~ornika brzo napredovali, pa je pred
Bo1 te godine ve bio dovren dio od Sibenika do Perkovia. U to doba iz
trogirske okolice radilo je oko 570 radnika. 56 Svi su nestrpljivo iekivali putanje

u promet, pa su novine svaku imalo vaniju vijest u vezi s feratom s pomnjom


prenosile. Tako je 16. svibnja 1877. itateljstvu slavodobitno javljeno:
... Sino nam brzojavie iz Drnia: eljezniki vlak iz ibenika stigao je sretno
u Siveri... <?7

Moemo zamisliti oduevljenje rodoljubivo g puanstva i nevjericu staraca


kroz ija je sela prolo to zadimljeno udo. Svi glavniji radovi privedeni su kraju
u Jesen 1877., pa Narodm hst od 3. listopada 1877. pie:
... Sutranjim danom zapoeti e javni prievoz putnika i trgovine na Dalmatinskoj eljeznici ili da tonije kaemo, na eljeznikoj prugi ibenik Siveri Sp/jet...

Kada ta osnova bude izvedena, imat


46

NL, od 24. S. 1876, i drugi tijekom '76. i '77. god.


47 PL, 9/1894.
48 PL, 13/1903.
49 . Perii, n. dj., 130. str.
SO . Perii, n. dj., 126. str.
5! PL, 2/1912.
52 Manuale del Regno di Dalmazia/1871, Luigi Maschek, Zadar, 1871., 56. str.

284

emo

se

emu

svi radovati: Dalmacija

nee

biti kao to je danas pusti otoi osamljen u sred bielog svieta!...


53

NL, 73/1876.

54

PL, 10/1893., NL, 8/1903.

55

NL, 51, 63, 87/1876.


NL, 103/1876., 14/1877.
57
NL, 38/1877.

56

285

Opis velike fete list nam donosi u sljedeem broju:


Svetani otvor Dalmatinske eljeznice sliedio je juer u etvrlak.... baron
Rodi i savjetnik Nord/ing doekani u Katilam na postaji Svetoga Nikole uz
narodnu glas bu trogirsku ... Priobujemo povozni dobnik e. k dalmatinske dravne

eljeznice od dana otvorenja, 4. listopad t.g., do daljnje odredbe. Postaje Siveri


Spljet: vlak za putnike broj l provozi u utorak: etvrtak, subotu i nedilju: Ila i Illa
razred. Od/az u jutro:
Siveri

na

Drni
itni
Unei

Perkovi-Slivno

na

Dolac
Labin
Stari
Gami/ica, Kambel.
Suurac

Solin
a Sp/jet na

U samom poetku car i kralj Franjo Josip l. dao je odobrenje da ravnatelj


dalmatinske eljeznice bude Friedrich Neumann, a kako nije bilo nikakvog
domaeg kolovanog kadra, i sve vanije slube vodili su stranci, Nijemci i
Talijani. Zagorani su u bili samo najnii radnici, koji su se brinuli o odravanju
pruge i njezinih postrojenja. 60

5 sati,
5.12,
5.47,
6.45,
7. 23 dolazak, a na
7.41 odlazak,
8.11,
8.59,
9.50,
10.10,
10.21,
10.37,
10.37 dolazak, a na
Il. 03 odlazak.

Drugi eljezniki pravac, koji je trebao prolaziti istonim dijelom Zagore,


bio je onaj prema Sinju, tj. Bosni. I u ovom sluaju dugo sc razglabala gdje i kako
potegnuti trasu, a novca je ve poslovino manjkalo 61 Ipak se na prijelazu
stoljea krenulo s izgradnjom pruge, koja na alost nije bila normalnog nego
uskog kolosijeka. Novine su nanovo redovito donosile izvjea o napredovanju
gradnje, meutim sve je bilo pomueno nametanjem njemakoga i talijanskog
jezika. 62 Otvaranje te pruge 12. rujna 1903. zbog takvih je postupaka vlasti
proteklo u alobnoj atmosferi koju nam doarava i ondanji novinar:

Postaje P(e)rkovi-ibenik: vlak putnika broj 21 provozi u utorak, etvrtak,


subotu i nedilju, a vlak putnika broj 23 provozi u ponediljak, sridu, petak i subotu:
Ila i Illa razreda. Od/az ujutro:
P(e)rkovi-Slivno
Vrpolje
ibenik

7.38 i po podne
8.27ujutro
do/az u j. na 9. 5

6.7
i 6.56. po podne
a po p. na 7.34 58

Novine nisu tedjele na pohvalama prilikom opisa kvalitete radova:


Kau da zasluge graditeljskog tie/a nove eljeznice izim tonosti i sdunosti
kojom su sve radnje izvedene, sastoje u gorostasnim i tvrdim dije/ima i liepim
zgradama koje su na njoj. eljezni mostovi na Dabru, iko/i i na Solinu; duboki
prolomi i prokopi u ivcu kamenu i visoki nasipi od ogromnog kamenja sazidani
na Labinu; vodovod u Starom, vodokup s lokvom u Slivnu kod Perkovia i parna
sisaljka vode iz ikole u Drniu; kuice i atrnje uvarima, postajne i ostale zgrade
na kolodvorima u ibeniku, Vrpolju, Slivnu, Uneiu, itniu, Drniu, Siveriu,
Docu, Labinu, Starom, Gomilici, Kambelovcu, Suurcu, Solinu i Sp/jelu sve od
58

286

NL, 77, 78/1877.

ivca kamena udjelana, svake su hvale VJiedna .... Dok se parovoz die lio iz ibenika,
drugi je ve bio na putu iz Dmi.ia ... za ll /2 sat vozio se vlak kroz kamenitu Zagoru
prolazei izpred postaje u Docu, pa u Labinu dok je jednom dovrao naoigled
mora ... Dalmatinska eljeznica ima sliedeu dugljinu. Glavna pruga Spljet-Siveri
duga je 84.35 kilometra, a ogranak Perkovi-ibenik 21. 76 kilometra, ili ukupno
106.12 kilometara. Troak eljeznice iznosi 12.161.000 fiorina ... Na toj eljeznici
nema la voznog razreda, ve samo d1ugi i trei .... 59

"U zadnju subotu uz grobni muk bija.ie otvorena eljeznika pruga Sinj-Split.
Silni oruniki aparat bio se je ve mnogo prije postavio na uvanje pro/unarodnih
tabla. Jo.\ mnogo dana prije otvaranja bili su porazmjeteni straari za uvanje istih.
U subotu poslij'e podne pro.ao sam eljeznikim kolima i udio se, da su ornnici
upravo namjeteni kraj tabla, a za tunele neka se brine providnost Boja!... 63

i,l
l

Uza sve to, ni cijene na toj novoj krnj-eljeznici nisu bile pristupane pa
se svak jo tui na visoki eien ik koli za osobe, toli za trgovinu, pa ako se isti ne snizi,
bit emo prinudeni, da opet kolima prenosimo trgovaku robu, a siromani teak
da na nogama do Splita klipa, jer za trei razred do Splita troi se l forint i 70 novia
za odlazak i povratak. I ako je odredjeno, ipak nije zaveden etvrti razred, kojim bi
se mogao posluiti siromaniji dio puanstva. 64
59 NL, 79/1877.
60
NL, 68/1877.
61
Hugo Kolb, eljeznika pmga Zenica-Duvno-Split, Split, 1955., 5. str.
62
NL, 64, 70/1903.
63
NL, 75, 81/1903.
64
NL, 75/1903.

ll
!

.l
287

Sam izgled eljemice, njezina sporost i esti kvarovi naveli sn narod od


da joj dade ime uljarica, a tek kasnije prozvana je rera (kod jedne od
prvih vonji izbjegnuta je nesrea samo zahvaljujui budnosti strojovoe Josipa
Saria i loaa Petra Dadia). 65 U planu je bio nastavak gradnje pruge od
Dugopolja prema Aranu, a neki su ak predlagali i eljyzniki spoj Drni-Sinj,
ali sve je omeo poetak rata.66
,
poetka

Nestaica vode bila je veliki problem u cijeloj Zagori, to se uvelike oito


valo za vrijeme estih sunih razdoblja. Samo neka sela imala su nepresuive
izvore, to se ve smatralo velikom olakicom. ak su i djevojke koje su se
udavale u kue blizu takvih izvora, izazivale zavist kod svojih prijateljica. Ostala
sela su u poetku uzimala vodu iz seoskih bunara. Znalo se na alost dogoditi
da budu zagaeni, to je bilo uzrokom irenja bolesti (vidi biljeku 18). Kako je
to bilo od ivotne vanosti za puanstvo, cijelo selo se udruivalo kod izgradnje
javne atrnje, ali ni tako nisu bili u stanju smoi novca da dovre posao, pa su
traili pomo sa strane, kao u sluaju sela Ljubitovice, Sratoka, Bristivice, Blizne
i Lepenice, kojima je godine 1876. sam car Franjo Josip l. udijelio svakome po
200 forinti za gustirne. 67 U Perkoviu je za potrebe vlakova napravljena atrnja
iznad eljeznike postaje. Druga sela su mnogo kasnije dobila >>opinske vode<<,
pa je ak i Leevica tek godine 1908. poela graditi atmju. 68
Kad je u toku francuske uprave ukinut Grimanijev zakon, te zemlja podijeljena onima koji je obrauju, izgledalo je da je Zagoranin konano doao na
svoje. Ali vrlo brzo se pokazalo da je to bila samo varka. Zbog spomenutih
nerodnih godina seljak nije mogao ishraniti sebe i obitelj pa se morao zaduivati
kod trgovaca i seoskih lihvara. Ako bi te gladne godine zaredale, nije bilo druge
nego da imanje ode na bubanj, tako da se stvorio velik broj ljudi koji su ostali
bez zemlje. Ono njive to je imao, seljak je orao starinskim ralima, iji se oblik
nije mijenjao ve stoljeima. 69 Bolje stojei ve su imali prave plugove, ali i oni
su ponajee u potpunosti bili izraeni od drveta. U njih je uprezao volove koji
su mu bili najdragocjenije to je imao od stoke. Takav plug nije mogao zadrijeti
u zemlju vie od 7-8 cm, pa zbog toga ni zemlja nije mogla dati zadovoljavajui
urod. Samo malobrojni veleposjednici mogli su sebi nabaviti eljezne plugove.
Krajem stoljea najea marka pluga bila je Sack<<, iz tvornice u Plagwitzu.70
Od ita je najee bio zasij avan jeam, i to sorta spasitelj ili sinjski goli, a
od penica najea je bila brkulja ili cjelica. Kukuruzne sorte bile su bmda i
zuban, te ponegdje inkvantin. Kroz cijelo XIX. st. jo se uvelike sijalo proso i
pir, a u nekim mjestima mogla se nai i ra. 71 S krumpirom je bila posebna pria.
65 NL,

76, 81/1903.
22/1903.,22/1914.
31/1876.
68 PL, 811908.
69 S. Oani, Poljoprivreda Dalmacije u prolost~ Split, 1955., 216. str.
70 S. Oani, n. dj., 219. str.
71 S. Oani, n. dj., 220. str.
66 NL,
67 NL,

288

Dugo se nije moglo navesti ljude da ga sade jer nisu uviali njegovu korisnost.
ak su vlasti poklanjale odreene koliine ne bi li privoljele seljake na njegov
uzgoj. Tek sredinom stoljea krumpir je bio prihvaen, te su se ustalile neke
njegove sorte kao bila, ruevac, Oneida i B6mov. 72
Duhan je spadao pod dravni monopol, paje dugo trebalo da vlasti dopuste
njegov uzgoj, a i to je bilo strogo kontrolirano. Tek je godine 1893. u opinama
Leevica, Trogir, Klis i Mu bila ukinuta zabrana, ali samo uz uvjet da svaki
uzgajatelj zasadi 2000 strukova. Odmah je bila ugovorena i otkupna cijena, koja
je iznosila:

KLASA

CIJENA PO KG

PREMIJA

najfinija
l.ldasa
II. klasa
Ill. ldasa
W.ldasa
najloija

1,5 forinti
1,2[
0,9f
0,6[
0,4[
0,2[

+0,2f
+ 0,15[
+ O,lf
+0,05[

I da ne propadne obiaj<<, ve pri prvom otkupu u Leevici procjenitelj


Kavalovski je varao. Narod je u duhanu ve vidio bolju zaradu, pa je zbog toga
bio posebno ogoren. 73
Vinova loza poela se jae iriti tek od kraja mletake vladavine, to nije
ako se zna da su Mleani zabranjivali njezin uzgoj u Zagori. Meutim
i to to se uzgaj alo po Zagori nije bilo dovoljno, pa se vino najvie nabavljalo u
Katelima74 i u okolici ibenika. Jedan od razloga nabave vina sa strane bila je
i loa kvaliteta zagorskog vina, koje se brzo kvarilo, ali to je u to doba (sredinom
stoljea) bio openit sluaj u Dalmaciji.

zaudno

Bilo je nekakvih pokuaja uzgoja lana i konoplje u okolici Mua, ali to je


takoer prestalo jer klima i zemljite nisu bili pogodni za te biljke. 75
Stanje nije bilo bolje ni u povrtnjaku. Tamo su Zagorani sadili ratiku,
ljutiku, slanutak te bob i na tome je sve zavravalo.
Od voaka bilo je neto sitnih kruaka, a ako bi se gdjegdje vidjela trenja
ili bajam, onda je to obino bilo u upnikovu vonjaku, ali zato se posvuda moglo
nai divljih kruaka i raeljki. Jedan od narodnih zastupnika koji je nastojao
popraviti stanje u poljoprivredi bio je Luka Stojanac, koji je na Dicmu poticao
72

S. Oani, n. dj.

73 PL, 1/1893., 22/1894.


74 La Dalmazia, 1/1845.

75 . Perii, n. dj.,

39. str.
289

sadnju vianja i kruaka, ukazujui na moguu dobit od 100 tisua kruna godinje.76
Stanje u uzgoju stoke posve je odgovaralo stanju u poljodjelstvu. Goveda
su bila mala (prosjena teina vola bila je 350 kg, a krave 190 kg), a nita bolje
nisu bile ni ovce, koje su davale lou vunu i malo mlijeka. Seljacima je koza bila
zahvalnija jer je zahtijevala manje brige, a uz to je davala vie mlijeka, i to ba u
doba godine kad nije bilo gotovo nikakve hrane. Unato svim pokuajima vlasti
da se smanji njihov broj, seljak nije odustajao od uzgoja koza. Kroz cijelo XIX.
st. jo uvijek je odravan obiaj sezonskog gonjenja stoke na panjake Svilaje i
Dinare, gdje bi se boravilo od proljea pa do kasnog ljeta. Velika potekoa bila
je i nabava soli za prihranu blaga.
Sve tc potekoe i zaostalost uoavati su dobronamjerni kolovani ljudi iz
primorskih gradova, pa su to nastojali rijeiti pouavanjem preko listova. U
Bristiviei, Bliznoj i Prapatniei propagirali su uzgoj bajama, jer su prva zasaena
stabla pokazala da im tamonji teren izuzetno odgovara. 77 Na potrebu prosvjeivanja puka osobito su ukazivali dopisnici Pukog lista kroz rubriku
Svilajsko-mosckogpastira 78 Pametniji posjednici smiljeno su unaprjeivali
svoja imanja uvoenjem novog orua i boljih vrsta sjemena. S vremenom su i
seljaci koji bi upoznali bolji nain obrade, prenosili ta iskustva na svoja imanja.
Kad je 1891. bila odrana Poljoprivredna izloba u Zagrebu, na njoj je sudjelovao
Lambert Cambj sa svojim buhaem i bajamima iz Mua. Kakvoa njegovih
izloaka bila je takva da se vratio kui s nagradama za oba proizvoda. 79
Kako se nekako u to doba poela iriti peronospora, opinski naelnik
Cambj nastojao je nabaviti modru galicu za zatitu vinograda u Prugovu.
Leevika opina u vlastitu je aranmanu nabavljala sadnice amerike loze koje
je kasnije prodavala po pristupanim cijenama. 80
Zadovoljstvu seljaka nije bilo kraja onih godina kad je mogao rei da je
lit ina dobra, penica ve sazrijala i ve enje se, kokwuz na8toji dobro, dade li mu
Bog kie; loza u zdravlju sasvim po/ivena, i do 2 i 3 puta, duhan kratka resta ali
ugodan ... . 81 Tih godina i sajmovi su bili ivlji, pa se moglo nai svega. U mnotvu
pazara, koji su se obino odravali uoi nekog svetanog dana, isticali su se
svojom posjeenou i tradicijom onaj za Malu Gospu u Solinu, te sajmovi za
Veliku Gospu u Sinju i Vrpoljcu. I na onima manjim, kao npr. u Prugovu za Sv.
Antu i u M uu, znao se skupiti poprilian broj seljaka i trgovaca, paje za Sv. Iliju
1894. bilo ponueno dosta volova i konja, ali nije bilo jaeg interesa, doim je
76 NL, 8/1903.
77 La Dalmazia, 1/1845. - .. .l villaggi di Bristiviza, Blisna, Prapatniza nel mon tano
distrctto di Trau ne mostrano pochi, ma bcllissimi (mandorli); se non che, ove vi sono
pochi, e si rigogliosi, vc ne po treb bero essere anche in copia numerosa ...
78 PL, 4, 6, 7, 13/1903. i ostali,
79
PL, 15/1891.
80 PL, 22!1893., 19/1904.

81

290

PL, 15/1894.

janjaca i kozlia bilo prodano etiristotinjak. Slinih i manjih derneka bilo je po


skoro svim mjestima u Zagori 82 (T XXXII.). Izvjee sa splitskog pazara iz
godme 1877. (prvi stupac) donosi sljedee cijene:
"~~~~--~~~~~~-~--~-~~-

1893.

1877.
8,15-7,50

MJERA
hektolitar penice

kvarta (66_,5 kg) 6,56_::5_,50


3,90-3,66
4,90
2,83-2,66

.hektolit~~je~m_a~~~~4-~~~5-_4~-
i

oka prosa
oka zobi
hektolitar kukuruza
hektolitar boba
hektolitarvina
_-~0-0-kg__ll_lj_a-~--

-i
l

5,75-5,25
6,90-6=''=25:c__~i

[
~T

20-12
54-52

~--------

100 kg krumpira
5-4
oka 0,03
l kg govedi_n~ _______________ 0,5-0,4
____ lk~ 0,50-0,-:-4cc-8~~j
1 kg sk_op_cw_inc ________+ ______::0,4-0,3
l kg 0,40-0,36
l k_gJiJ11Lctinc _ _
~--- _0,4-0,35
___-kg_0,70:0,30
l kg _svinjetine
0,_6_____ ___ ____
l kg 0,50
l oka teletine
____________
1,00
l m drva
6-4,5
2,40-2,00
----12 jaja
0,20-0,16
rarkokoi
1,15
par pilia
0,80-0,60
---------3,20
odojc_icl()__ __
1 oka vune crne
1,60
l oka vune bijele
1,00-0,85
-~-

Kad usporedimo podatke iz drugoga stupca (iz godine 1893. ), vidimo da se


cijene u normalnim okolnostima desetljeima nisu bitno mijenjale.
Premda je Zagora siromana ruda ma, ipak su neki poduzetnici nali interesa u iskoritavanju podzemlja. Na podruju sela Mravnice pronaen je godine
1842. asfalt, a poetkom XX. st. nakon istraivanja naeni su njegovi tragovi i u
Radoiu i Suhom Docu. 83 Veliko oduevljenje izazvala je vijest koju je svom
itateljstvu prenio Narodni List, da je otkriven rudnik eljezne rude bolje
vrste u Kotlenicama. Kako je njegov vlasnik, Splianin V. Miotto, ve bio
iskopao 1000 tona, donesen je plan o izgradnji ceste do eljeznike postaje u
82 PL, 16/1894.
83
. Perii, n. dj., 75. str.

291

Dugopolju, a pojavile su se i nade u oivljavanje kraja. Na kraju je oduevljenje


splasnula, jer se pokazalo da bi eksploatacija nalazita bila neisplativa. 84

5.3. UPRAVA
Kad je Austrija preuzela vlast godine 1797., nametnula je takvo prikupljanje
poreza koje je vie sliilo nekakvoj ratnoj otimain i. Poreznik bi doao na njivu,
gdje bi odvojio svaki deseti snop iz kupa, pa bi sve to skupa bilo odneseno na
gumno da ga ovre >>subaa<<. Najgore je bilo to to su porez prikupljali zakupci
koji su nastojali izvui to je vie mogue od naroda, a pri ruci su im bili seoski
orunici. Tko ne bi bio u stanju platiti dug, oduzimale bi mu se nekretnine i stvari
osim vola i konja za oranje, ratarskog alata i puke 85
Francuzi su odmah nakon zaposjedanja Dalmacije izvrili upravnu razdiobu, pa je na taj nain i Zagora bila podijeljena izmeu Splita i Sibenika. Tom
prigodom ureeno je i plaanje poreza dravi, na nain da su stanovnici davali
jednu desetinu od uroda, a procjenu bi obavili poreznik i nekoliko uglednijih
staraca. S istom praksom nastavili su i Austrijanci kad su 1816. uspostavili
vaenje svojih zakona i u Zagori.
Do 1837. jedan dio poreza plaao se seljakim proizvodima, a od tada se
iskljuivo naplaivao u novcu. 86 Upravo tih godina vlasti su pokrenule opsene
radove oko snimanja posjedovnih prilika na terenu. Karte koje su tom prilikom
raene bile su tako kvalitetne da su se jo dugo zadrale kao temelj svih kasnijih
premjeravanja; ak je i trasa budue eljeznike pruge ucrtavana preko starih
oznaka. Osim crtanja zemljovida, prikupljani su svi podaci koji su mogli utjecati
na visinu poreza, i to ne samo pojedinano po kuama nego i openito po selima.
Kad je cijeli posao bio obavljen, spis je d avan na uvid i potvrdu seoskim glavarima
i vienijim seljacima, a godine 1840. u Radoiu su to J.?ili: glavar Mate Veljaa
te Ivan Ninevi, Petar Raji, Ivan Vlastelica, Ante Skopljanac, Mijo Gali i
Ivan Bilu. 87
Od godine 1852. Zagorani su morali plaati zemlj arinu. Sva ta davanja bila
su veliko optereenje Zagoranima, a jo je gore bilo kad je prikupljanje poreza
bilo ustupljeno raznim zakupcima. To je redovito izazivalo pritube puanstva
na seoske harambae i rondare, kao npr. 1903. u trogirskoj Zagori. Vlasti su
takoer znale uputiti osobe koje nisu znale ni rije hrvatskog jezika, to je
tzaztvalo revolt, pa su se tako Leeviani alili na nekog mjernika Giovannija de
Peru zato on u zagoru gdje nema nikoga tko zna talijanski. 88
84 NL, 61!1903.
85 L. Kati, "Gospodarsko stanje Splita i okolice po desetini u prvoj pol. XlX st.",
Anali historijslwg instituta u Dubrovniku VI/VII, Dubrovnik, 1959., 80., 81. str.
86

. Perii, n. dj., 17. str.

87

Povijesni arhiv Split, Protocollo Comune di Radosich, 10. 09. 1840.

88 NL, 43/1877.

292

Zanimljiva je usporedba visine ubranih poreza


primorskih sela godine 1882.:
SELO
itni
Dugopolje
Radoi
MuDonji

Bisko
Boraja
Suhi dolac
Katel Stari
Katel Luki

---------

izmeu

nekih zagorskih i

STANOVNIKA

FORINTI UKUPNO

649
1445
764
782
458
633
825
863
1000

301
1078
859
948
637
286
809
1708

---

151289

Osim plaanja raznih poreza, Zagorani su morali za dravu besplatno raditi


na javnim radovima, ponajvie na popravcima i izgradnji cesta.
Poetna upravna podjela pokazala se prekrupnom, pa je Austrija godine
18~3. napravila preraspodjelu, tako da su neka zagorska sela postala sjeditima
operna. U splitskom Je okrugu 1841. donaelnik muke opine bio Ante Rosi
a u Bristivici je naelnikovao Marijan Rozga, uz pomo Frane ode. Glavari
leevik~ opine bili su Ante Drai Bal ov i Mate Male. 90 Poslije velike pobjede
n~ t~b?~tma god~ne 1870._vlastje preuzela Narodna stranka, a u opine su uli i
VtJecmct. U Drmsu su to b th: Ante Malada, Ante Mili trkalj, Josip Skelin, Josip
Slugan i ostali. Seoski glavari su bili:
Mirlovi Zagora ........... Filip Buri, imun Buri,
Mose ................... Ivan Strunje, Jure Duge,
Ostrogaica ............... Jakov Radan, Ivan Kedo,
Pak~vo Selo .............. Mate Jakeli, Stipan Bili,
Planpne ................. Mate Juri, Ante Miljak,
Pokrovnik ................ Nediljko trka_lj, Marko Menui,
Podum~t ................. Ivan Mareti Cuk, Toma Smolje,
Radomc ................. Tadij a N aki, Nikola Vri
Sedrami ................. Ivan Begonja, Grgo Duge,Kanelir,
Sttno .................... Mate Ilii, Josip Arambai
Unei ................... Marijan Ivanievi, Ivan Vu'ki Raji,
ymovo .................. Grgo Krsti, Petar Pajdak,
Zitni .................... Ante Malada, Ignjatije Beader.

89 Statistika obina kraljevine Dalmacije, Zadar, 1882.


90 Schematismo dell'!. R. Governo della Dalmazia, 1841., Zadar.

293

U sklopu ibenske opine glavari zagorskih sela bili su:


Brnjica ..................
Boraja ...................
Vrljevo .................
Gori ....................
Konjevrate ...............
Mravnica .................
Radoni .................
Slivno ...................

--, Mate Ljubi,


Ivan Kneevi,
Mate Vrljak,
J akov Labor,
Krsto Krni,
Frane Papak,
Marko Zlatan,
Toma eli, Marko Crljen.

Neki od vijenika izklike opine bijahu: Ivan Vukovi, Mate Bali, Ivan Kolak,
Nikola Punda, Marko Tuki, Stipan Vukovi i Nikola Cakta. Selima su uredavali:
Konjsko .................. Jure Brkljaa, Andrija Kolak,
Kotlenice ................ Ante Tuki, Stipan Vukovi,
Dugopolje ................ Josip Rogoi,--.
U 19 sela muke opine, kojom je naelnikovao vitez Jerolim Cambj, glavari su
bili:
Braevi

.................
...........
Broanac Gornji ..........
Crivac ...................
Gizdavac .................
Mileine .................
Mu Donji ...............
Mu Gornji ...............
Neori ...................
Ogorje Donje .............
Ogorje Gornje ............
Postinje Donje ............
Pos tinje Gornje ...........
Pribode ..................
Prugova Donje ............
Prugova Gornje ...........
Radoni .................
Ramljane ................
Sutina ...................
Broanac Donji

294

Jure Duka, Ante Juki,


Ivan Deli,
Ante Karaman, piro Prosenica,
Josip Juri, Mijo Kosi,
Mate uni, Nikola Melvan,
Grgo Dadi, Andrija Buevi,
--, Ante Boi,
Ivan Bebi, Vid Jelavi,
Nikola Vei, Mate Vrdoljak,
Luka Raa, Grgo Kapitanovi,
Ante Muslim, Mate Teija,
Ante Masteli,
Marko Soo, Nikola i!llii,
Mate Banovac, Pako Seri,
Jakov Jakeli, Jakov Boban,
Jure Juri pok. Ivana, Jure Juri,
Ivan Kerum pok. Frane, Jure Sivro,
Jakov Bakovi, Jakov Prki,
imun oli, Jure Mihi.

Osim njih u

vijeu

su bili jo i: Boo Zekan, Filip

Vlaevi,

Mate

Deli,

Ivan

Topi, Stipan Brati, Toma Bezina, Vicko Biuk, Mijo osi, Josip Mija, Filip
Relja, Filip Rosi, Ante Samardi, Marko komrlj, Martin Vuji, Jure Zekan i

Ivan Zuban.
U zagorskome dijelu trogirske opine za seoske glavare izabrani su bili:
Blizna ...................
Bristivica .................
Labin ....................
Lepenica .................
Ljubitovica ...............
Prapatnica ...............
Prgomet .................
Sitno ....................
Sratok ...................
Suhi Dolac ...............
Trolokve .................

Mijo Rozga, Ivan Smolji,


Boo udina, Pako Domazet,
Josip Runji, Lovro Dujilovi,
Mate Vui, Luka Mrdea,
Mate Topi, Jakov Alajbeg,
Josip Rogulj, Andrija Rogulj,
Ante Biki, Boo Drnasin,
Grgo Drai Kero, Mijo Skelin,
imun Banovac, Stipan Juri,
Jure Peni, Ivan Maleta i Jakov Suevi,
Mijo Jadri, Ivan eri.

Dunost leevikog naelnika obnaao je Andrija Poli, uz vijenike: Matu


Raj ia, Matu Za kia, Ivana Matasa, Luku Tapia, Petra Bria, Stipana Bogia,
Nikolu Borovia, Paka Delia,~ Jakova Galia, Matu irlia, Marka Gotovca,
Pavu Grubiia, Bou Kozlicu, Simuna Labrovia, Marka Malea, Matu Malea,
Marijana Matasa, Luku Milia, MarkaParinu, Iliju Pengu, Ivana Prkuta, Marka
Rajia i Miju Vlastelicu, te glavare:
Brtanovo ................
Vrljevo .................
Divojevii ................
Dugobabe ................
Kladnjice ................
Koruce ..................
Leevica .................
Nisko ....................
Radoi ..................
Utore Donje ..............
Utore Gornje .............
Vinovo ..................
Visoka ...................
Vuivica .................

Bartul uli, Bartul Male,


Josip Boi, Bartul Boi,
Ante Grgurevi, Marijan e,
Mate Pisac, Josip Vuica,
Petar Parina, Nikola ilovi,
Mate Topi, Petar Grubii,
Josip Buani, Nikola Teija,
Ivan Zoki, Mijo Male,
Marko Striak, Ilija Raji,
Ante Buevi,
Mate Barievi, Ante Mili,
Ivan Gotovac, Mijo Gotovac,
Marko Drai, Josip Labrovi,
Nikola Boljat, Grgo Bri.

,,,.

Glavari u sinjskom dijelu Zagore bili su:


Bisko .................... Marko imunda, Ivan Vidovi,
Koprivno ................. Mate Kovaevi, Mate Strizirep,

295

Kruvar .................. Ante Jureti, Ivan urkovi.

91

suradnji s domaim puanstvom, i to dosta uinkovito, pa je hajduija u Zagori

bila puno prije istrijebljena nego u drugim dijelovima Dalmacije. Novine su


pozivale vlasti da protjeraju i razne skitnice, pa su ukazivale: ... odavnaje ve da
se skitaju po nekih mjes tih u Dalmaciji po velike ume Cigana . ... Tko pozna cigane,
njihove skule i njihove zanate, taj ih mora da prezre... Sveta je i rodoljubiva dunost
svake vlasti, svake obine i svakog glavara, da nastoji, kako da ih iz svog od.1jeka,
po svaki nain odstrani, nedajui im ni preasiti... Neprimaj ih nitko, nepodpisuj
im nitko, neka iste odkle su i do.~li ... 97

Premda su, dakle, nie jedinice uprave s vremenom bile smjetene po veim
zagorskim mjestima, sve sudske institucije ostale su u primorskim gradovima.

Za bilo koji spor, parnicu ili drugu vrstu pravnog postupka Zagorani su morali
satima putovati do grada, pritom gubei dragocjeno vrijeme, pa su zato s pravom

traili naknadu dnevnice. Neki su izgubili i vie, pa je zimi godine 1876. Ante
Perki iz Ramljana umro u Gizdavcu na povratku sa suda. Zahtjevi zagorskih
opina da sc ustanovi sud kojem bi moglo gravitira ti vie sela, kako bi sc postigla

U svrhu modernizacije vojske Austrija je godine 1851. ukinula teritorijalne

uteda na muci putovanja, nisu naili na razumijevanje vlasti. n

snage tc je poela s novaenjcm vojnika. Bilo je onih momaka kojima sc nije

previe svidjela vojnika stega, pa su bjeali, neki su sc ak odmetali u hajduke.


Ako bi ih vlasti uhvatile, sluili bi dvanaest godina umjesto osam, a ako bi jo

Rijetke su bile prigode da zagorsko puanstvo vidi u svojoj sredini neke vie
dravne dunosnike, a i to bi bilo obino povezano s nekom nevoljom. Osim
samoga cara Franje Josipa I., koji je samo usput boravio u Zagori, godine 1882.
austrijski je ministar poljoprivrede posjetio Mu, upravoZ<t vrijeme poplava koje
su prekrile polje, to su naelnik Jerko Cam bj i upnik Mijo Grani iskoristili da
ukau na potrebu ureivanja potoka, nato je ministar obeao pomo.

93

Manuale del regno ... , 1871., 136-161. str.


NL, 24/1876.
93 S. Obad, SZHNP, 175. str.
94 NL, 47/1890.
95 NL, 30/1914.
92

96

296

Schematismo ... , 1841.

no je i tu nestalo otpora, pa je novaenje postalo neto posve uobiajeno. Da bi


to obavili, zagorski momci obino su odlazili u okolne gradove, pa je tako
poetkom

travnja i svibnja godine 1876. pregled vrcn u Splitu, Trogiru i

DrniuY Kasnije je soldaija jo vie skraena, tako da je pred Prvi svj. rat,
9

Neto

kasnije, ponukan brojnim tubama prispjelima na raun vlade, dvorski savjetnik


i potpredsjednik carskoga i kraljevskog namjesnitva Alfons pl. Pavi von Pfauenthal obiao je neka sela. U svibnju godine 1890. proao je kroz l..cevicu,
Radoi, Prgomet, Labin, Suhi Dolac, Ljubitovicu, Lepenicu i Prapatnicu. Razgledao je crkve, upne kue, te vode, a svoju zgranutost zbog stanja kua u
Prgometu, Ljubitovici i Suhom Docu izrazio je rijeima: To je strano! To je
grozno u kakvom se stanju na hode! Prije odlaska obeao je pomo vlade u svim
potrebama koje su titile Zagoru 94
Nasljednika carskog i kraljevskog prijestolja Franju Ferdinanda Zagora nije
uspjela vidjeti, premda ju je on namjeravao posjetiti nakon obilaska vojnikih
vjebi koje su se odravale u ljeto 1914. u Bosni. Srbin Gavrilo Princip ubio ga
je u Sarajevu 28.lipnja godine 1914. 95
Vojniki i oruniki ustroj koji je oblikovan jo u doba turskih ratova,
Austrija je zadrala jo dugo vrijeme. Seljaci su sami obavljali oruniku slubu
u sklopu seoskih teritorijalnih snaga, tzv. ron di. Zagora je 1841. spadala pod vie
podserdarija, od kojih su sjedita bila u: Boraji, s podserdarom Gaparom
Miroeviem, u O gorju, s Josipom Matroviem, a ostale su bile u okolnim veim
mjestima 96 Njihova dunost bila je ponajprije osiguranje nesmetanog prometa
glavnim cestama, po kojima su harali razbojnici. Te svoje obveze obavljali su u
91

jednom pokuali bijeg, morali su cijeli ivot provesti u vojnikoj odori.'" Postup-

godine 1912., u pjeatvu sluilo dvije

nitvu tri, a u mornarici etiri godinc. 10

~odine

umjesto tri, u topnitvu i konja-

(Vidjet emo kako su se momci na dernecima pravili vani s onih nekoliko


zapamenih njemakih rijei,

to je bila posljedica potpuno njemakog zapovjednog ustroja, za razliku od domobranstva u banskoj Hrvatskoj.)
Vanost prosvjeivanja prvi su shvatili Francuzi, ali zbog kratkoe vladavine

nisu uspjeli nita bitno pomaknuti s mrtve toke. lstinajc daje Dandolo pokuao
neto, ali na potpuno krivom temelju, jer je proteirao talijanski jezik. Kako su
u Zagori ivjeli iskljuivo Hrvati, upnici, koji su ujedno bili i uitelji, sluili bi
se hukovnjakom, Kaievom Pismaricom i slinim knjigama i pouka bi bila
na hrvatskom jeziku. Kao pomagalo sluilo im je vapno, kojim bi pisali po
kamenim ploama, ili bi ak urezivali slova na drvene tapove. Kako pohaanje
kole nije bilo popraeno kaznom zbog nedolaska, sve se svelo na dobru volju
roditelja. Ni satnica nije bila odreena, a svjedodbe su smjeli izdavati samo oni
uitelji koji su bili imenovani od drave. 101 Ako bi se Francuze moglo pravdati
4

,,

.~

'.

na kratkou vladavine, to manje opravdanja ima austrijska vlast, koja je, to se


tie

kolstva, na podruju Zagore potpuno zakazala. Prva puka kola na tom


prostoru bila je u M uu, otvorena jo godine 1827., i u njoj je 1841. poduavao
uitelj Josip Dragojevi. 102 U sljedeih dvadesetak godina otvoreno je samo
97 NL, 63/1877.
98
S. Obad, Dalmatinsko selo ... , 84. str.
99
NL, 18/1876.
100

PL, 8/1912.

101

P. Bczina, Puko kolstvo i franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja, Split, 1987.,

37. str.
102

P. Bczina, n. dj., 46. str.; Schematismo dell'!. R. Govemo della Dalmazia, 1841.,

Zadar,

297

nekoliko kola, i to na poticaj ibenskoga biskupa Beria kojega je podrao


namjesnik Mamula. Zauzimanjem upnika, Ljubitovica je dobila muku pomonu kolu u kojoj je krajem 1856. uiteljevao fra Ivan yuji. Za njim je
krenuo i visoki upnik fra Donat Buli, a i u Suhom Docu i Cvrljevu poduku su
davali mjesni franjevci. 103 Neto '!'alo kasnije kole su dobili i Dugopolje, s
mjesnim upnikom don Stipanom Culiem kao uiteljem, te Dicmo Donje, gdje
je uiteljevao don Ivan Ordulj. 104 Koliko je to bilo nedovoljno pokazuje sluaj
leevike opine, koja nije imala nijednu kolu na svom prostoru, a u to vrijeme
(1871.) bilo je ukupno 735 djece kolskog uzrasta. Da je vlast podcjenjivala
naobrazbu, vidi se i iz ope razine znanja koje je traeno od svjetovnih uitelja.
Naime, tko god se mogao potpisati, dralo se da moe biti uitelj. 105 Ueniji ljudi
iz naroda uporno su traili razumijevanje i pomo vlasti kod otvaranja kola, ali
rijetko kad su dobivali potporu. Svoje ogorenje mogli su izraziti samo preko
tiska, pa tako poetkom godine 1902.. itamo optuujua pitanja: ...zar nije

istina, da Danilo odavno pita kolu? Zamije istina, da pitanje kole na Konjevratim
zavisi o samoj odluci opine?... Pa i ovo je iva istina, da mnoga druga sela odavna
pitaju kolu, ali najvie zapinje kod slavnih opinskih upraviteljstava. Selo Labin,
trogirske opine, ima dvadeset godina, da je potakla pitanje o pukcri lfoli u onom

selu, ali opina nije makla ni prstom malim, da im udovolj'i... Sto je onda
preostajalo upnicima nego da se pouzdaju u sebe i svoje upljane. To to je
radoki upnik sudjelovao u otvaranju pomone kole, navelo je Pokrajinsko
kolsko vijee da godine 1882. odobri njezin rad. U isto vrijeme fra Ivan Vuji
nastoji odrati kolu u Pokrovniku s uiteljem Antom Planief!!. Neto kasnije
fra Ante Gojak isto radi u Niskom, a nastavu dri u kui J oke Skore ~od 1897.
do 1903.), a pohaanje je bilo obvezatno za svako zdravo dijete. 10 Primjer
Prugova pokazuje da se upornim i nesebinim zauzimanjem cijelog sela i upnika, unato svim potekoa!fla, moglo doi do kole. Prugovljanima je pritom na
ruku iao i muki naelnik Sim un Bai (oko 1885. i oko 1900. ). Ipaksu svu teinu
posla iznijeli fra Bone Donelli i njegov nasljednik na upi fra Marin Marinovi
iz Suurca. Donelli je na vlastiti troak pribavio sav ~ribor, a za svoj rad nije
primio nikakvu plau ni od drave, a ni od mjetana. 1
Jedan od rijetkih narodnih zastupnika koji se u Dalmatinskom saboru u
Zadru ustrajno zalagao za otvaranje dravnih kola bio je dr. Ante Trumbi, koji
je godine 1903. podupro elju Suhodoana da imaju kolu 109 Premda su do
Prvoga svjetskog rata otvorene kole samo u Prugovu i Kruvaru, a sva ostala
sela su morala ekati bolje dane, ipak se pismenost poela poveavati. To se
moe zahvaliti i seoskim glavarima ili >>fratarskim momcima<<, koji bi poduavali
1 6

103

P. Bezina, n. dj., 57., 58. str.

104 Manuale

105

del regno ... , 1871., 275279. str.

P. Bezina, n. dj., 58. str.

106

PL, 1/1902.
107 p. Bezina, n. dj., 72 str.

298

z:aintercsira~e onim znanjima koja su dobili od upnika, kao npr. u selima


Cvrljevu, Vmovu, Kladnjicama i Radoiu. 110 Porast pismenosti vidi se iz niza
pretplatnika na domae listove (Raji M. iz Radoia, te Menui N. Vuko-

repa J., Bunarija J., Skelin P., Kevi l. iz drugih sela).


'
.
Jedna od.~elikih novosti u ivotu Zagore i njezina puanstva bilo je uvoen
Je novth metnckth mJera od Nove godine 1876. Iako su ve prije bile uvedene
neke mjere uobiajene u Austriji, ipak se veina jo uvijek sluila onim starima
uobiajenima. Ovaj put promjena je bila obvezna za sve. 111
'
Za vrijeme austrijske uprave provedeno je nekoliko popisa stanovnitva a
prema onom posljednjem godine 1910. na podruju Zagore stanje je bllo
sljedee:

BROJ STANOVNIKA U POJEDINIM SELIMA PREMA POPISU IZ


godine 1910.:
Bisko
Blizna Donja
Blizna Gornja
Bo raja
Brtanovo
Braevi

Bristivica
Brnjica
Broanac Veliki
Cera
Crivac
<;:vrij evo
Cvrljevo()
D ivoj evii
Dugo babe
Dugopolje
Ercegovci
Gizdavac
Gori
Kladnjice
Konjevrate
Konjsko
Koprivno
Koprno
Koruce
Kotlenice

108

P. Bezina, n. dj., 78 str.

110

109

PL, 5/1903.

lli

610
349
199
477
629
742
605
128
558
217
590
478
245
259
324
2127
262
336
256
719
296
474
310
317
459
385

Kraj
Kruvar
Labin
Leevica

Lepenica
Liska
Ljubitovica
Ljubostinje
Mileina Mala
Mileina Velika
Mir! ovi Zagora
Mitio
Mose

Mravnica
Mu Donji
Mu Gornji
Neori

Nevest
Nisko
Ogorje Donje
Ogorje Gornje
Ostrogaica
Pakovo Selo
Perkovi

Planjane

244
744
764
964
160
130
712
232
153
233
349
384
533
124
965
854
837
276
412
472
775
181
620
107
733

P. Bezina, n. dj., 84 str.


NL, 3/1876.
299

Podine
Podumci
Pokrovnik
Postinje Donje
Postinje Gornje
Prapatnica
Prgomet
Pribude
Prisoje
Prugovo
Radoi
Radoni
Radoni()
Raduni

Ramljane
Rastovac
Sedrami

S iane
Sitno Donje
Sitno Gornje

133
120
420
319
237
435
267
339
738
816
1041
885
200
238
548
175
619
479
323
339

Slivno
Sratok
Suci
Suhi Dolac
Sutina
Trolokve
Uble
Unei

.Utore Donje
Utore Gornje
Vinovo Donje
Vinovo Gornje
Visoka
Vrsno
Vuevica

Zelovo
itni

432
762
733
213
297
352
488*
434
170
254
544
392
352
237
538
113
857

'Podatak iz 1900.

POREDAK SELA PO BROJU STANOVNIKA:


Dugopolje
Suhi Dolac
Radoi

MuDonji
Leevica
Radoni

itni
Mu Gornji
Neori

Prugovo
Ogorje Gornje
Labin
Sratok
Kruvar
Braevi

Prisoje
Planjane
Suei
Kladnjice
300

2127
1213
1041
965
964
885
857
854
837
816
775
764
762
744
742
738
733
733
719

Ljubitovica
Brtanovo
Pakovo Selo
Sedrami

Bisko
Bristivica
Crivac
Broanac Veliki
Ramljane
Vinovo Donje

Vuevica
Mose

Ub le
S iane

Vrljevo

Boraja
Konjsko
Ogorje Donje
Koruce

712
629
620
619
610
605
590
558
548
544
538
533
488
479
478
477
474
472
459

Prapatnica
Unei

Slivno
Pokrovnik
Nisko
Vinovo Gornje
Kotlenice
Mitio
Trolokve
Visoka
Blizna Donja
Mirlovi Zagora
Pribude
Sitno Gornje
Gizdavac
Dugobabe
Sitno Donje
Posti nje Donje
Koprno
Koprivno
Sutina
Konjevrate
Nevest
Prgomet
Ercegovci

435
434
432
420
412
392
385
384
352
352
349
349
339
339
336
324
323
319
317
310
297
296
276
267
262

Divojevii

Gori
l)tore Gornje
Cvrijevo()
Kraj
Raduni

Postinje Gornje
Vrsno
Mileina Velika
Ljubostinje
Cera
Radoni()

Blizna Gornja
Ostrogaica
Rastovac
Utore Donje
Lepenica
Mileina Mala
Podine
Liska
Brnjica
Mravnica
Podumci
Zelovo
Perkovi

259
256
254
245
244
238
237
237
233
232
217
200
199
181
175
170
160
153
133
130
128
124
120
113
107

5.4. CRKVA
Napori koje su uloili biskupi i franjevaki red u vjerskom i moralnom
?dg?ju_ naroda n_akon o~loboenja od Turaka urodili su plodom, a to je uviao
1 ~?t~m p_uk, -~a J~ zato Imao gotovo neo~ranieno povjerenje u svoje upnike.
RIJeCI koJe bt culi s oltara, pa makar usmJerene na posve svjetovne teme, bile bi
zak_on za narod: ~toga se nije uditi raspoloenju naroda za vrijeme dogaaja
koJI su prethodili dolasku Francuza na podruje Zagore. Nemiri koji su izbili
god.ine 1797. frilikom propasti Venecije, stiani su dobrim dijelom i nastojanjem

svecenstva. 11

Kad je kratkotrajnu prvu vladavinu Austrije zamijenila francuska vlast

Crkv~je, a oso~ito franj~vci, zauzela stav koji je katkad bio neskriveno neprija:

te!Jskt prema nJima. Marsa! Marmont Je na vrijeme zamijetio franjevaki utjecaj


u narodu te njihovu uenost, paje u njegovim memoarima ostalo zapisano:
V. Omast
"' , "L'tpanJs
. ki dam. u Troguu
. 1797.
1980., 1139., 1140. str.
112

11

Mogunosti

XXVII, 10-11, Split

301

... Ovi vrlo prosvijeeni redovnici, u svakom smislu daleko superiorniji od


ostalog klera u pokrajini, smjeteni su u jedanaest samostana. Milosrdni, marlJivi u

Njegovo velianstvo car i kralj Franjo Josip premilostivo se udostojio udieliti


iz ~voje posebne skrinjice f 200 o*vi u Trolokvam, da se nabave crkovne oprave. 118

vrenju svojih dunosti, ops/uivali su velik broj upa. Bilo je od velike koristi
,pridobiti ih, jer imati njih za p1ijatelje znailo je p1idodati vlasti svu moralnu snagu
kojom su oni raspolag~li... 113
Premda su Francuzi pokuavali stei njihovu naklonost, fratri su ostali
suzdrani, a i odluni u svojim zahtjevanjima, ako bi sc osjetili oteenima. Do
sukoba je dolazilo osobito u primorju, gdje su scNapoleonovi slubenici naroito
okomili na imovine samostana i bratovtina.
Medutim, prolo je vrijeme Francuza, i vratila se Austrija. Nije mnogo
vremena proteklo i ona je poela sa sreivanjem crkvenih prilika u Dalmaciji,
to je imalo za posljedicu i promjenu biskupijskih granica na prostoru Zagore.
Nakon gotovo osam stoljea ukinuta je trogirska biskupija bulom Locum beati
Petri pape Leona XII. od 30. lipnja godine 1828. Prostor koji je ona zahvaala
u Zagori najveim je dijelom,pripao ibenskoj biskupiji, i to upe Prgomet,
Leevica, Brtanovo, Ogorje, Cvrljevo, Visoka, Suhi Dolac, Ljubitovica, Bristivica i Blizna. Ostala zagorska sela ostala su i dalje pod Splitom, s tom razlikom
daje tamonja nadbiskupija degradirana na razinu biskupije. 114 Ostala je nedirnuta provincija Presvetog Otkupitelja sa svojim samostanima, meu kojima su
bile podijeljene zagorske upe.
Godine 1884. pod samostan Visovac spadao je Unei; ibenski samostan
drao je upu u Konjevratima, a sinjski Visoku, vrljevo, Brtanovo, Lcevicu,
Prgomet, Suhi Dolac, Nevest, Ogorje, Zlopolje. Splitski samostan opsluivao je
upu Prugova. Biskupijski sveenici su upnikovali u selima Dicmo Gornje i
Donje, Radoi, Bristivica, Bl izna, Ljubitovica, te Mu Gornji i Donji. 115
Porast broja upljana u selima ponukao je Zagorane da ponu s proirivanjem starijih crkava, pa i s gradnjom potpuno novih. Znalo sc dogoditi da njihove
ambicije ne odgovaraju imovnim mogunostima sela, pa su tada bili prisiljeni
traiti novanu pomo sa strane. Tako sc za popravak crkve u Neoriu potroilo
2000 forinti, a isto tolika svota bila je utroena i na crkvi u Sitnom. 116 U novinama
je godine 1903. bio raspisan natjeaj za popravak crkve u Koprivnom, tc za
proirenje upne kue u Kruvaru, a pred sam poetak I. svj. rata bile su
odreene 8932 krune iz dravnog prorauna za upnu kuu u Ljubitovici. 117
Koliko je bilo siromatvo nekih sela, vidi se iz onodobnog novinskog lanka u
kojem stoji:
113 A.V.Marmont,Memoari, preveo F. Baras, Split, 1984,104. str.
114
K. Jurii, "Bula pape Lava XII 'Mjesto bl. Petra' i crkva u Hrvatskoj danas",Kai
3, Split, 1970., 110. str.
115 S. Zlatovi, Franovci drave Presvetog Odkupitelja i hrvatski puk u Dalmaciji,
Zagreb, 1888., 430. str.
116 Puki/ist, Split, 1/1894.
117 Narodni/ist, Zadar, 7/1903.,46/1914.

302

Neke stare prostrane upe dijelile su se, pa je tako iz velike prgometskc


godine 1881. izdvojeno selo Radoi, u kojemu je ustanovljena nova upa, a
slino je bilo i u Ogorju 119

l
.l
l

l
l

' l

'l

~~

li

Kako Austrija uope nije pokazivala namjeru da ozbiljnije poradi na irenju


kolstva u Zagori, sve je opet palo na plea seoskih upnika, pa su se oni, osim
vjerskom podukom, bavili i opismcnjavanjcm djece. Osim toga, od godine 1829.
postojale su pri svakom samostanu privatne puke kole, s osam do deset
vanjskih aka. 12 Kako su svi upnici dolazili iz naroda, te kako su i njihovi
profesori predavali na hrvatskom jeziku, shvatljivo je da su i oni odgajali djecu
u domoljubnom osjeaju, a ne kao u gradovima, ... koji u zao as nametnue svoj
povod na taljanski nauk. Ovamo su izgubili, onamo nestigli, njihovo potaljane
nel11i u polju raditi, efe prizrelo mu se nekakvo go.\podstvo. 121 U pravo zahvaljujui
tom njihovom nesebinom radu, Zagora je od poetka bila hrvatski bastion u
borbi s talijanaima. HIVa tska irilica, koja se sve do sredine stoljea koristila u
velikom broju upa, kao u Klisu, Dugopoiju, Kotlcnicama, Bisku i drugdje, s
vremenom je ustupila mjesto latinici, koju su unosili novi upnici. 122 Sredinom
stoljea ibenski biskup Ivan V. Beri zahtijeva od vlasti u Zadru otvaranje
pukih kola na Visokoj, u vrljcvu i okolnim mjestima. 123 Mora se rei da aka
~ije bilo puno, paje npr. fra Silvestar Brckovi imao njih pet na Visokoj, fra Ivan
Cavka etiri u Suhom Docu, fra Andeo Gotovac tri u Leevici, fra Jozo uti
etiri na Ogorju te fra Frane uni trojicu u Prgometu. 124 Kladnjianin fra
Konstantin Matas, koji se osobito zalagao za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom,
primio je takoder osnovna znanja od vrljevskog upnika fra Andrije Plave, a
slino su poeli i ostali. 125 Na prve nagovjetaje prelaska kolstva u dravne ruke,
fra Stipan Zlatovi uputio je upnicima okrunicu s molbom da ga obavijeste o
svojim ~amjcrama. Odgovor je dobi~ od fra Iv~na kopljanca u Ljubitovici, fra
Josipa Sustia na Ogorju, fra Ivana Cavke na Cvrljcvu, fra Silvestra Brekovia
na Visokoj, fra Luke Grgia u Suhom Docu, fra Ivana V ujiia u Bliznoj, fra
Ambroza Elaa u Prgometu, fra Anela Gotovca u Leevici, tc fra Nikole Mria
u Brtanovu. 126 Da se poboljaju uvjeti za rad kole u Pokrovniku, mirloviki je
liS NL, 83/1877.
119
Schematismus sibenicensis 1886., 50., 51. str.
120
P. Bezina, n. dj., 46. str.
121
S. Obad, Dalmatinsko selo u pro.f!osti, Split, 1990., Ill. str.
122
Benedikta Zeli-Buan, Prilog 3. svesku Izd. hist. arhiva Split, Split, 1961., 15. str.
123
P. Bezina, n. dj., 55. str.
124
P. Bezina, n. dj., 65. str.
125
S. Obad, "Dalmatinska Zagora u Hrvatskom narodnom preporodu", Radovi
Filozofskog fakulteta u Zadru 15, Zadar, 1988/89., 171. sir.
126
K. Kosor, S. Zlatovi, Kai l, Split, 1967., 226. str.

303

:l
i

,\1

l'

upnik fra Marko ai potpomagao mjetane da sagrade novu zgradu, jer se


za to do tada plaala najamnina. 127
Neprikriveno promicanje hrvatskog duha od strane zagorskih upnika
izazvalo je podmuklu reakciju gradskih talijanaa. Kako se fra Ivan kopljanac
najvie zauzimao za potenje kod izbornog postupka, oni su ga oklevetali kod
vlasti, paje morao proamiti etiri mjeseca u splitskoj tamnici, to je prouzroilo
nemale probleme u opsluivanju njegove upe. 128 Ali to nije bilo najgore, jer je
umalo bila ukinuta i cijela franjevaka provincija u koju je spadala Zagora.
Unato svim politikim podmetanjima i nepokrivanju trokova od strane vlade,
franjevci su nastavljali svoj prosvjetiteljski rad u narodu, dok nije godine 1869.
osnovno kolstvo preuzela drava. Pa i nakon toga seoski upnici bi poduavali
darovi tiju djecu po selima koja nisu imala kole. U Uneiu je fra Petar Ramljak
u upnoj kui uio djecu pisanju, itanju i raunanju, a katkad bi se za vruih
dana za kolu koristila i hladovina dvorita, kao u Prgometu, gdje je pouavao
upnik fra Ante Gojak.
Bilo je upnika koji su se jo vie angairali, a medu njima je osobito mjesto
zasluio don Mijo Jerko Grani, upnik Mua Gornjega. Zahvaljujui njegovoj
ljubavi prema arheologiji, sauvan je natpis kneza Branimira, pronaen godine
1871. prilikom radova na izgradnji crkve u selu. Taj vrijedan spomenik iz
hrvatske prolosti predao nam je ovjek kojeg su opisali kao ... Hrvat od glave

do pete, revan gojite/j hrvatskog jezika jo iz onih doba kad nitko od izobraenije
ruke nije ni mario u Dalmaciji, dapae, se je uope stidio i samo progovoriti pukim
jezikom Don Miho Grani i sborom i tvorom bijae rodoljub izmeu prvih.
Progonjen i muen u prozorju naeg narodnog preporoda, osta uvijek do smrti
vieran hrvatskom barjaku. 130
Pravoslavci koji su ivjeli u nekoliko zagorskih sela bili su podijeljeni u dvije
upe: dicmanjsko-siansku i zagorsku, u kojima su vjerske obrede obavljali
sveenici dahnatinske eparhije. Popravljanje imovnog stanja stvorilo je i kod njih
tenju za uljepavanjem crkava, pa su tako godine 1893. seljaci iz Ubala naruili
u ljevaonici zvona Jakova Cukrova u Splitu dva zvona od 116 kg. 131

5.5. POLITIKA
Nakon odlaska Francuza u cijeloj je Dalmaciji, pa tako i u Zagori, zavladala
letargija, u kojoj su se najbolje snalazili stari potalijaneni gradski
krugovi. Za razliku od njih Zagorani nisu nikad bili skloni talijantini, dijelom
politika

127 P.

Bezina, n. dj., 73. str.


128 S. Zlatovi, Franovci... , 430. str.
130 S. Obad, "Splitska Zagora u Hrvatskom narodnom preporodu (SZHNP)",Radovi
Filozofskog fakulteta u Zadm 15., Zadar, 1989., 171. str.
131 PL, 20/1893.

304

zbog svojega apriornog odbacivanja svega iz Primorja, a jo vie zbog utjecaja


svojih upnika. Oni su veim dijelom bili franjevci i ujedno su bili gotovo jedini
kolovani ljudi sa sela. Kad bi zavrili svoje kole, vratili bi se na seoske upe,
gdje bi ostajali do kraja ivota i odluujue utjecali na politika opredjeljenja
ljudi.
Kad se tridesetih i etrdesetih godina pojavio ilirski pokret u sjevernoj
Hrvatskoj, Zagoru je gotovo u potpunosti zaobiao, osim to je donekle u
njegovu duhu poradio muki upnik fra Jeronim Vrdoljak. 132 Kasnije, za vrijeme burnih godina Jelaieva banovanja godine 1848./49., neki zagorski upnici
podrali su vraanje Dalmacije u sklop Hrvatske. To su bili: Mate Glavina iz
Mua Donjega, Ante Matkovi iz Mua Gornjega, Ivan Buli iz Prugova te
Marko Tadi iz Konjskoga. Oni su uputili pismo banu Josipu Jelaiu u kojemu
su istakli:
... Mi smo Dalmatinci, mi smo Harvati, mi se ne stidimo ovih imena, naeg
jezika. Mi hochiemo se sdruxiti s brachiom naom, Mi hochiemo se stopit s gnimi
u jedno tilo. Trista i osamdeset higliada a ne jedno, drugo ne traxu drugo, ne xele
nego ovo. Nit je pravedno, nit je dostojno ovoliko uzmnoni broj prigorit, zgazit, za
jedno malo igliada negliubeznih narodnogliubaa, da bi inotalianaca i poluDalmatinaca ...

Polaui nade u banov utjecaj kod cara, zagorski upnici su oekivali


ujedinjenje Hrvatske kako bi se lake oduprli raznim neprijateljima koji su
eljeli unititi najlipa dva dara bo)fja:jezik i naronost. 133 Meutim, car Franjo
Josip l. ne samo da nije usliao ope hrvatske molbe nego je na poticaj svojih
savjetnika uveo jo ei apsolutizam, tako da je prividno sve zamrlo. U bespuima Zagore franjevci su nastavili svoj rad u cilju nacionalnog prosvjeivanja,
pratei najnovija zbivanja preko domoljubnog tiska. Stoga je fra Simun Milinovi
mogao s ponosom pisati Ivanu Kukuljeviu da je meu Zagoranima iva hrvatska svijest. U sela su dolazili novi upnici, koji su nastavili rad svojih profesora
s hrvatske franjevake gimnazije u Sinju, pa talijanai doista ne bi imali nikakvih
ansi prilikom novih izbora godine 1861. da se nisu sluili nepotenim metodama.
Pod vodstvom Kladnjianina fra Konstantina Matasa i mukog upnika
J erka Grania, narodni prvaci, meu kojima je bilo i nekoliko trgovaca i bogatijih
seljaka, doekali su svoju priliku na izborima godine 1864. to sve nisu autonomai pokuavali kako bi prevarili narod?! irili su naokolo do su se fratri sdruili

s hriani, jer sad svi hoe da se ene; to kako ne bi mogli pod vladom naega
milostivoga cesara, hoe najprvo, da pridju pod Moskova; s toga da oni puk varaju,
dokle ga dovuku da ga pohriane i uzdignu protiva cesaru. Onda bi se poenili i
redovinu podvostruili, da mogu hraniti enu i djecu, sve na tetu ubogoga puka,
kaga bi spravili pod Krovaciju, da budu vojnici od povoja do pokrova. Dok bi se
132 S. Obad, SZHNP, 168. str.
133 S. Obad, SZHNP, 169. str.

305

muka diete rodilo, namah bi mu muket u kuu korpara! donio, i korporali sudili
i batine die/ili muku i ensku pred licem svega svieta; ali da cesar i vlada brane
puk; ter ako oni budu uz vladu i sluali pretura i potetata, onda e oni suditi fratre
i u red ih ugnati, a puk osloboditi od davanja dosadanje redovine. 134 Te bestidne
klevete ponajee su irili razni opinski inovnici iz primorskih gradova, ali
Zagorani se nisu dali zavesti od tih politikih protuha, pa su listom glasovali za
narodne zastupnike don Ivana Danila iz Katela i don Mihovila Pavlinovia.
Na elo muke opine godine 1865. dolazi osvjedoeni domoljub i posvuda
potivan ovjek Jerko Cambj. Kolika je bila njegova predanost opim narodnim
probitcima vidi se iz njegovih rijei: Bude li od potrebe dignut u se iz postelje, i
init u da me prenesu u sabornicu, da tu vrim svoju dunost, kad to zahtijeva ast
i korist hrvatskoga naroda/ 135 Bijesni talijanai nisu mogli mimo otrpjeti taj
poraz, pa su otricu svojega napada usmjerili na franjevce, na koje su bili najvie
kivni jer su ih smatrali najvie krivima za svoj neuspjeh. Razumije se da nisu
mogli nai nita istinito protiv njih, pa su se opet posluili klevetama. Zbog
~voj ega zauzimanja za pravinost izbora zamjerio im se bristiviki upnik fra Ivan
Skopljanac, pa je na talijanaki poticaj pod orunikom pratnjom 16. rujna 1864.
sproveden u splitski zatvor. Tamo je provedena istraga u kojoj su lani svjedoci
pokuavali uvjeriti sud da je fra Ivan pokuao podii pobunu protiv vlade.
ynato tom!' to su u njegovu korist dali svoj glas i ibenski biskup i provincijal
Simunovi, Skopljanac je bez ikakva razloga odleao etiri mjeseca meu razbojnicima, sve do kraja procesa. 136
Zahvaljujui naivnosti katelanskih teaka, na izborima u splitskome okrugu 1867. opet su prevagnuti autonomai, iako je veina puanstva muke opine
ostala vjerna narodnjacima. To je bio zapravo posljednji talijanaki Uspjeh<<,jer
su od godine 1870. sve izbore dobivali hrvatski zastupnici (do 1876. don Ivan
Danilo i Ivan Dekovi, a do 1883. Gajo Bulat i Jerko Cambj). 137 Da >>tolomai
nisu odustajali od svojih makinacija, vidi se i iz novina 1877. god. koje su javljale
da ... na izborima u opini Leevica od preko 700 imena bilo 110 biraa sela
Radoia. Kako nema glavara u Radoiu, njegov pristav potpisao je da je blagovremeno sve objavljivao; ali on se prije toga sastao s dva tolomaa na mejau
Trogirskom. Ali nije mu uspjelo je je poslije 12 dolo k uredu na izbore preko 40
biraa, ali kasno, pa rekoe da glasuju svi kao i naelnik. Biveg glavara htjeli su
splitski tolomai potkupiti ali se on nije dao ... . 138 Na tim se izborima u leevikoj
opini istaknuo njezin prvi naelnik Raji, ali je zatajio Ivan Gotovac.
Gradnja eljeznike pruge kroz Zagoru tih godina dala je jo jednu prigodu
narodnim neprijateljima da pokau svoju otrovnost i nepomirljivost. Oni su,
naime, dovlaili radnike sa strane, iako je cijela Zagora vapila za nekom dnevnicom kako bi olakala opstanak. Dolo je ak do manjih nemira u Labinu, ali

S. Zlatovi, Franovci ... , 428., 429. str.


Obad, SZHNP, 173. str.
K. Kosor, n. dj., 227. str.
137 S. Obad, SZHNP, 173. str.
134

135 S.
136

306

se sve smirilo, pa su otpadnici, kao npr. ponijemeni eh Klepeka, mogli u


ljutnji samo psovati. Koliko je bio smijean njegov nemoni bijes, vidi se iz psovke
werfluchten Morlaken (prokleti Morlaci), koju je uputio Katelanima kad su se
pojavili pod hrvatskom trobojnicom kod Sv. Nikole. 139 Kako je eljeznica bila u
dravnim rukama, bilo je gotovo nemogue odstraniti njemaki i talijanski
utjecaj na nju, pogotovo stoga to se upraviteljstvo e. i k. eljeznica nalazilo u
Trstu. Spomenuli smo ve provokacije s trojezinim natpisima kod putanja u
promet uskotrane pruge do Sinja, a slino se ponovilo kad to isto upravitelj stvo
nije htjelo priznati loaki ispit dvojici Zagorana jer nisu znali njemaki jezik. 140
Zagorske opine nisu ostajale po strani ni kod akcija koje su pokretane da
bi se ostvario neki zajedniki cilj. Tako su se godine 1877. krugu mnogih
primorskih opina koje su zahtijevale stavljanje slavenskih boja u austrougarsku
trgovaku zastavu, pridruile i opine Drni i Leevica, a malo potom i Mu. 141
Tragini dogaaji godine 1903. pri kraju Khuenove strahovlade u banskoj
Hrvatskoj, teko su se dojmiti zagorskih domoljuba, pa su se u poast poginulima
u protumaarskim demonstracijama odravale glagoljake mise zadunice, kao
u Dicmu pod vodstvom don I. karice ikova. 142 Takvo stanje nacionalne
osvijetenosti u Zagori potrajalo je i dalje, sve do svretka Prvoga svjetskog rata,
premda su zbog iznevjerenih oekivanja bili upuivani otri prijekori narodnim
zastupnicima u Zadar. Nakon rata hrvatstvo je kod Zagorana unato srpskim
nasiljima samo ojaalo, te su oni kasnije podarili puno povjerenje voi hrvatskoga naroda Stjepanu Radiu.

5.6. OBIAJI
Poetkom

XIX. st. cijela je Dalmacija, a osobito njezina unutranjost,

pobuivala sve vee zanimanje meu kulturnim krugovima u tadanjoj Europi.


Ono to je zapoeo Alberto Fortis, nastavilo se i nakon odlaska Francuza. Tako
je i sam maral Marmont ostavio svoje vienje napisavi: ... ovu tako tunu i
138
139

NL, 4/1877.
NL, 45/1877. - ... La costruzione della ferrata dalmata e per essere finita ...

Dagl'impressori fu data in generale a questi forestieri la preferenza nei lavori, e il nostro


popolo, che e senza dubbio il migliore lavoratore dell'Austria fu obbliato: gli si neg6
persino da qualcuno il tozzo di pane che cercava di guadagnare lavorando nella propria
terra! Dagl'insenati si misero in scena i disordini di Sibenico e Labin, ... ; NL, 57/1877. ... Egli, per6, non era il solo a cui la vista della nostra trobojnica metteva il furore nelle
'(_ene. C'era pure in sua compagnia in certa tale sottoimprenditore Klepeka, rinnegato
Ce ho, il quale pure se mordeva le labbre, e non poteva capacitarsi come questi verfiuchten
Morlaken, nostri Castellani, si sono azzardatidi venire alla stazione ferroviarie con
bandi ere nazionali...
140

NL, 8/1914,
NL, 89.,91/1877.
142
NL, 46/1903.

141

307

''

l'

siromanu zemlju nastavaju lijepi, vrijedni i vedri stanovnici; neuki, jednostavn~


spremni da se rtvuju za svoje voe; ali poput svih neuljuenih ne shvaaju
mudrovanja (.. .) Zbog naina ivota i bijede umiru sva slabana i loe graena
djeca; preive samo snani i otporni. Tako svaka generacija doivljava neku vrst
prisilnog ienja koje stvara krnu i otpornu rasu... <? 43
smion~

Uporno zadravanje starih obiaja bilo je ponajvie uvjetovano izoliranou


Zagore od primorskih krajeva. Malo se toga promijenilo jo od doba Turaka, pa
je Zagora bila pravo otkrie za strane putnike namjernike. Njihovo zanimanje
najvie su privlaili obiaji vezani za enidbu i pogreb, te narodna praznovjerja.
Splitski poglavar Heinrich Reha zabiljeio je godine 1822. da puk u Splitskoj
zagori vjeruje u postojanje vjetica, opasnih jednako za ljude kao i za polja
(nestanak mlijeka kod krava, ovaca i koza takoer uzrokuju vjetice). Tu su i
crni ljudi s vatrenim oima, rozima i runjavim tijelom. Za oeake ljude vjeruju da
poslije smrti ustaju i u obliku vukodlaka prolaze selom. 44 Zagorani bi prije
pogreba pokojnika uvali preko noi, a za to vrijeme bi palili veliku vatru kako
bi rastjerali duhove koji su se motali uokolo. Narikae bi oplakivale mrtvaca,
ene iz svojte bi ga ljubile u usta, a neke bi ak nagrivale sebi lice. Poslije pokopa
priredivala bi se gozba. Takoer su se dobro uvali urokljivih oiju, majke su
pazile da mjeseeve zrake ne padnu na dijete, zbog bojazni da ga mjesec ne
prodre. Ako bi koko zakukurijekala, odmah bijoj odsjekli glavu. Kad bi prijetili
crni olujni oblaci, pucali bi u njih iz puaka napunjenih blagoslovljenim voskom.
O svemu tome, kao i o vilama koje znaju opara ti mlade junake, pisao je Marko
Casotti iz Trogira, nakon svojega boravka u okolnim zagorskim selima. 145
Ni Englez A. A. Paton nije mogao odoljeti da ne zabiljei priu nekog ime
imunia. Ovaj je bio ... iao u neki dosta udaljeni vinograd u namjeri da donese
kui mjeine vina koje je tamo napravio. ime je bio siromaan i bilo mu je teko

to, zbog gladi koja je pritisla zemlju, mora prodati vino koje je bio namijenio za
seosku crkvenu fetu. Konj koji je nosio vino takoer je skapavao od glad~ pa je
morao ii polagano. Nebo je bilo zastrto oblacima koji su skrivali poloaj sunca.
Uronjen u misli i otupio na okolinu, ime nije vidio da se blii veer, a do kue je
jo bilo dugo. Stoga je odluio krenuti kroz umu, te je tako hodei meu visokim
stablima i grmljem odjednom ugledao tanak pramen dima koji se dizao uvis.
Pomislio je: 'Znam da nema tamo pojate, to bi to moglo biti -razbojnici?! Pa zato
bi oni oduzeli dvije jadne mjeine vina jednom siromahu s obitelji. Ma idem
naprijed. 'I krene on tako dalje i ugleda kroz granje plamsanje vatre i cijelog velikog
vola na ranju koji je okretala ljudska ruka deblja od najdebljeg hrasta. Nato se
imi najei kosa, a koljena mu poee klecati i on zamre od straha. Kad je podigao
pogled i vidio glavu osobe s licem velikim kao crkvena vrata, te s oima kao
mjeinama vina, koje su ga gledale, zavapio je: 'Siromah sam, i jedva hranim svoju

djecu; sve to imam su dvije bijedne mjeine vina; stoga ne naprei svoju snagu da
rani onoga koji te nikad nije ranio. Uzmi ove dvije mjeine i potedi mi ivot zbog
moje obitelji.' Div padne u glasan smijeh koji je sliio na rzanje konja i ree mu da
bude dobre volje, a ako je gladan i eli veerati da slobodnoprie. Onda mu je kazao
da je on Velika Glad koja je u posjetu Dalmaciji. ime je pristupio divu i naao ga
kako sjedi na zemlji vrtei raanj, dok mu je postelja bila napravljena od stotinjak
bremena sijena. Kad je vol bio peen, div je dao komad mesa imi za veeru, a sam
je pojeo sve ostalo, te popio obje mjeine vina. Usto mu je dareljivo platio i ujutro
ga pustio kui... << 146
U drugoj aljivoj prii govori sekako je Bog u doba stvaranja svijeta prolazio
s vreom kamenja iznad Zemlje u namjeri da ga svuda ravnomjerno rasporedi.
Na nesreu, arhanel koji je krojio i ivao vreu loe je to napravio, pa se ona
proderala upravo u trenutku kad je Stvoritelj letio iznad Dalmacije. Nato se sve
to stijenje sruilo na nesretni kraj.
Neke nar~dne ~~ie ~o~e nisu bile autohtone. To je npr. sluaj s >>Uspom~na".'.a na _DIOkleciJana.~ ~Jeg~vu ker<<. Duje Vukovi iz D!;igopolja uo je
pnpoVIJedatl odAn te Jukica IZ DICma, a ovaj od nekogambra, Zidova iz Splita,
>>da_ie Dioklecijan imao jednu ker koju odlui predati vragu uz uvjet, da mu
ovaJ uva silno blago solinskih riznica od neprijatelja. Pripisao mu je uz uvjet

ako koji momak nabavi Davidovo drvo, lijevo rebro sv. Marka i samotvor tra~
i poljubi mu ker u lice, da prestaje pogodba, da je ona slobodna, a vrag mora
ostaviti blago, a ona poi za tog momka i pokazati mu, gdje su joj oeve riznice.
Od tada do danas djevica eka osloboenje<<. Slino je tome Mate Bali pok.
Andrije priao da ukleta Dioklecijanova ker prolazi u vrijeme boine ponoke
preko solinskog mosta u zlatnoj koiji praena od kvoke s dvanaest pilia. I tu
je treba neki momak oteti, a ona e mu pokazati blago. Lovro Brali pok. Joze
iz Prisoja, Andrija Jelavi Bura iz Mua Gornjeg, te Ivan Kalini pok. Ante iz
Broanca ispriali su gotovo isto. Pripovijetku o kii i grmljavini koju izaziva
Dio!<!ecijan. kazivali su ;\n~e Kuli pok. Frane~ Broanca, Andrija Topi pok.
Ive IZ Ogofja, Jure Kuli imunov te Jure Vuica pok. Mate iz Dugobaba (sve
te prie prikupio je don Frane Buli krajem XIX. st.).147
Obiaj da mukarci briju glavu ostavljajui samo perin bio je udomaen
sve. do druge polovice XIX. st., da bi postupno poeo nestajati, i to ponajprije u
selima koja su bila pod jaim gradskim utjecajima. Osim toga, presudan utjecaj
?a promjene u ponaanju odigralo je i novaenje momaka, koji su dugo izbivali
IZ ro~ne z:agore, a kad su se pruile mogunosti zarade na >>dravnim poslovima, JO VIe se zaputala stara tradicija. Unato svemu ostala je jo dugo
odbojnost prema talijantini, to je takoer primijetio Paton. 148
146

143

A. V. Marmont, n. dj., 57. str.


144 M. Stojkovi, 11 Historijski prilozi etnografiji Hrvata1\ Zbornik za narodni ivot i
obiaje 37, Zagreb, 1953., 266., 267. str.
145 M. Stojkovi, n. dj. 268. str.

308

A. A. Paton, High/amis and Islands of the Adriatic, London, 1849., 36., 37. str.
(preveo autor).
147
F. Buli, Izabrani spisi, Split, 1984., 263-265. str.
148
A. A Paton, n. dj., 10 str.- ...Some years ago the most contemptuous expression
for a Frank was, Lazmani rastrixem perima: 11the man with the s/it tail... "

309

Kue

su jo veinom bile niske kamene potleuice, u kojima se stanovalo


zajedno sa stokom, od koje su ukuani bili odijeljeni samo >>!isom. Tek krajem
stoljea, poboljanjem prilika, poeli su Zagorani zidati kue na kat od klesanaca
povezanih vapnom.
Kako se preteit dio Zagoraninova bogatstva sastojao u stoci, onda nije
neobino mnotvo imena koja su joj se davala. Ovce su se nazivale: blizna, bilua,
babua, biloglava, brize, brna, buba, bilorepa, bubre, bilka, bilonoga, bilokapa,
crnonoga, crnobraza, crnoglava, cigla, crnaka, cvitonoga, oloca, ore, ipre,
ule, ubre, e lica, obanica, pulija, krape, dojka, dobra, divojkusa, doilja, dika,
dugorepa, grle, eroglava, grozde, grive, grlica, gara, golubica, gale, galua,
gavranica, igle, jarebica, jabuka, kudra, kusa, kika, kruoka, krivovrata, kruulija, kopilica, kosovac, krpica, ljuba, latinka, lipua, lipoglava, lanjska, mravoka,
lasica, mladika, malana, malunica, mlada, mezimica, mila, okana, plavoka,
prnje, pivaica, putonoga, puparica, plavoika, rese, runje, rogua, ruta, sridnja,

sedi e, siro tka, sitnica, stariica, stara, slatka, sidulja, sokoli ea, are, ika, trapaka, trza, talijanka, topua, tepa, tane, velika, viverica, vijoglava, vranoka, valajkua, zrne, utaka, utonoga. 150

Bogata nonja, razne igre i natjecanja najbolje su se mogli vidjeti na


seoskim dernecima. Tamo bi se okupljali momci i cure iz blie i dalje okolice, a
svi bi nastojali odjenuti najbolje to imaju (T XXXIII.). Opis onoga to se tamo
dogaalo donosi Puki list:
... to je domainu Boi, dici poklade, to su za mladjariju derneci. Na misec
dana prvo tu se leta i oblie, moli i kumi, proklinje i zaklinje, dok se skloni narodno
odilo za dernek. Ako je igdi lipa kita, jaenna, pripaaj, pas, no, puka, gae,
podveze, arac kami itd. ponosito i sileno mome zagore opaletkuje, da se
nagizdan u derneku prikae. Cure demearice nebi se u.~ivale ni u prosjakinje
uzajmiti koji ures, ako ga samo u ove ima, da ga na se metnu i pod njim se korae,
a ni samoj svetoj slici Boe me ne pokaraj u crkvi nebi u oi gledale, kad bi im se
to za oko zapelo. Naa mladjarija ovako nakekereena i zaodivena, veinom
tudjim perjem to se zna nihaju se u derneku, neka se svit u nje zagleda i ree: gle
bisna momka i zer cure! Umiveni, zalizani, zamazani, pa i napraeni bae se
dernekom ko brod tihom morskom puinom doim jim se iz kose niz obraz irat curi
mast bilie brazgotine po neistoj koi nalik olovke poyapiru, jer, da nije derneka,
proao bi i misec dana, da se naoposum nebi umili. Cudan svit! Ti nebi rekao da
se ono dica siromanih roditelja, ve velikizendjilai. Neodaje mladjarija u derneku
svoju evaratu potleuicu, svoj puki siromaluk i onu rdju, koja je bije medju etiri
gole i trone suhozidine pri suhoparnoj siniji, na tvrdoj postelji bez prostiraa i
pokrovaa. Ama je danas ovako, kad se od sile puca, a od rdje zavaljuje. Smino!
Nego u derneku hoe se i pregre novaca za vino, peenak, knJ.ke, jabuke, sapun,
149

A. V. Marmont, n. dj., 57. str.; S. Obad, Dalmatinsko selo ... , 41. str.

l50 Uz odreene ispravke i nadopune prenio sam imena iz knjige: F. Ivanievi, Poljica,

Split, 1987., 241., 242. str.


310

prstenja, vitice, igle, konac itd. u to divoje na duanu prstom upre. Otkud novci?
To je lasno. Mladjarija ide u svit, izbije, donese, pa misto dati otcu u kuu, on ti ga
ostavi za dernek. Tko neide u svit on kriomice otisne iz kaa koju kvartu ita, ili iz
tora brave, a ni snopu na njivi nebi prostio, ako se samo dogovori s kojom
mamuom kojim naalost obiluje svako selo u zagorju. To se nit proda nit daruje,
ve se dade ilibud za to, a samo da se skuca koji novac za dernek. I curicam se
bata zavirit u materinu skrinju, u ain pripaaj, eda lasnu i alabrknu iz zavenja
koji novi; doim su vite i okoprne do torbom do koa, tikvom do bave,
bndarom do erena u meso, u maslo i do svega, ega se uzmognu dokopati, pa to
kriomice utisnu kojoj kumi u komiluku, da upravi. Kakvi nadobudni roditelji restu
u ovakoj mladjariji, ne triba nagadjanja. Kad roditelji uvide, da im je nestalo ovoga
i onoga udri u psost, potvaranje, sumljianje, a mladjarija hiljadu krivih kletava, da
nije nita ula ni vidjela.
Naa mladjarija u derneku nije ga, sokole, ponizna ni edna ko druge dneve.
Otkud! Ni hoda, ni ponaanja ni beside, ni razgovora za glavu, ve sve navrnula,
da opanci s nogu spadaju gledaju i sluaju. Pusta zveka kova, cvokot postala,
laskanje svilenih rubaca, sve ovo opije i zaslipi mladenaku pamet. Ama u derneku
i jo ima nita neobina, vanredna. Tu je svak mudar ko Solomun. Svak se izmee
ko ulje vrhu vode, nadmudruje i sili. Svak mudar, svak prista, svak snaan! Kad
mladi u derneku stupi svome znancu, nepozdravlja po obiaju, ve se uginje,
zasukuje i privija ko privijena zmija. Ako je bio u vojnitvu, tada mu svaka druga
ri nimaka, a i ono h!Vatskim riim nauli nike naglaske, da nemoe znati, da li
je tur.~ki ili arapski. Kad se je namlatio tako, a da jo lipu krabulju natakne na
glavu, pri rastanku izvali: Alzo s Bogom! Ovi nesretni Alzo pametna ovika
uprav zabnda i zablene uju i sluaju do ta izrod dopire. Ni cure nisu izostale.
Opiju gubice, vrte se, kre se, prigrizaju beside kao da je to nita pobranije, uljudnije
i pametnije. Da, dernek je, valja tu pametno besiditi, jer svit zamira. Kad glava mine
mimo kapu, ko to je mladjariji u derneku, nemoe se boljemu nadati.
Kad sunce nagne onda je prava delendeka u derneku. Tada stari Lozo najai
na bisnoj vraini, pa svak zablii oima ko da je rakiju pekao u dimnoj kui. Starci
na buljucim zasiti i udarili u pritres svojih doivljaja; bake nae zgurene nazdravlja(ju) jedna drugoj, zatim pri siru, pogai i utipcim pribiru i reetaju to im na
pamet dodje. Jedna drugoj opisuju svoje bide i nevolje, to se naplau do mile volje.
Momci i cure od duana do duana, od miine do miine od vrie do vrie pale i
rue ko da su se okladili utamaniti i duu, i zdravlje i kesu. Dodje se do aka, do
kamenica, pa do noa i puke, jer je pamet izgubila stareinstvo. Dogodi se pae,
to je nevirojatno, da momak, tako natroen pia, zagleda se u koju curu, vidi je
nakienu, opranu, krnu, te za ruku i ovda mije put: umakne je! Nesmeta, to nezna
ija je, kakva je, jer je ni vidio piVo nije: on je vodi. Prodje i vie dana nezna joj ni
za ime ni prezime, a moda bi prolo i vie, da nestiguju ulaci ovi po svoj prsten, oni
po rubac itd. to joj tko uzajmio za dernek. Kad svako odnese svoje, kad ostane gola
ko ripa, kad izpui vino iz glave, tada se i momak i cura mlate akom u ludu glavu.
Evo do ta dolazi i kaka na seljak sam sebi jamu kopa. Aka se seljak nekani
ovakoga obiaja, i unaprid u njegovoj siromanoj potleuici nee moi za nita
311

draa

zapeti, nit e mu biti bojega blagoslova u toru u kou i na njivi, uvik e ga

apa apiti i rdja pribijati... ,,tsl

Nije se uditi spomenutom obiaju otimanja, jer je jedna od svrha kasnijega


braka bila izmeu ostalog i raanje djece, pa su na to i suci blagonaklono gledali, to nam svjedoi dr. Ivan Buli:
mogueg

>> .lednom sam branio jednog otmiara, koji je na raspravu doao vjenan sa
mladom, zdravom i ivahnom Zagorkom. Predsjednik rasprave htio je nekako da
ublai strogost zakona i utjei mladu rekavi: 'Eto, nismo ga puno osudili, samo
osam dana', a ona vragoljasto: 'Ne bi bilo puno, da nije i osam noi;- i pobjee
hitro iz sudnice...

To nije bilo nita udno, jer su takav korak prakticirali seljaki krugovi i u
drugim europskim zemljama. 152 Odnose mukaraca prema enama Paton je
opisao, rekavi da su muevi neskloni da dopuste europski poloaj ene, a sve je
potkrijepio poslovicom biraj enu uima, a ne oima. Uz to je primijetio da se
kod biranja ene gleda na njenu majku, tj. na nain kojim ona vodi kuanstvo. 153
to se tie obrauna meu seoskim momcima, gotovo legendarni su postali
oni za Sv. Antu na Prugovu. Koliko je malo trebalo da doe do krvi, pokazuje
sluaj koji se dogodio za pokladnu nedjelju ratne 1915. godine. Tamo je zbog
pola litre vina neki Ivan M. dao zaunicu Petru M. Ovaj mu nije ostao duan, pa
je, sakrivi se iza zida, doekao suparnika i udario ga kamenom u glavu, nato je
ovaj ostao mrtav. 154 Zagorani su ili na fete i u primorska mjesta. I tamo je
dolazilo do tunjava, pa su se znali vraati s modricama, ali bilo je i onih bolje
sree. Za Sv. Duju 1894. vadila se tombola, na kojoj je Mate Medi iz Mua dobio
zgoditak, pa se vratio kui sa 100 forinti (T XXXIV.).

5.7. PUTNICI

Razmah romantizma poetkom XIX. st. naveo je mnoge znatieljne Europijane da putuju po egzotinim zemljama. U to doba i Zagora je spadala u taj
krug. Prie koje su o njoj prenosili putnici navele su i druge da je posjete, a
nonja i osebujni narodni obiaji bili su dovoljan mamac za putopisce. Katkad
151 NL, 14/1914.
152 1. Buli, ibenik i Dalmatinska Zagora, 1932, Zagreb, 24. str.
153

A. A. Paton, n. dj., 34. str. - ... the husbands being indisposed to concede a
European position to the wife. There is very little romance in the courtship. Inquiries are
made as to the disposition of the maiden, on the principle of their own proverb, 11Choose
your wife by your e ars rather than your eyes; inquiries even go to an amusing length, such
as the household qualities of the mother, even to the question of the soundness of her
bodily constitution, and the quantity of milk she could give to her own children ...

154 PL, 5/1915.


312

bi se pojavili i otmjeniji gosti, a meu takve svakako moramo ubrojiti cara Franju
Il., koji je s dosta velikom svitom proao kroz Zagoru godine 1825. u sklopu
upoznavanja svojih<< zemalja. 155 Od okrunjenih glava prvi ga je slijedio saksonski kralj Fridrik August, koji je, nakon posjeta Sinju i upoznavanja Sinjske alke,
krenuo prema Splitu 'sprovadjan od onih vitezah na svojih gizdavih paripih '. !56 Ta
pratnja nije imala samo paradnu funkciju nego je bila i prijeka potreba, zbog
hajduka koji su se u to doba jo uvijek obarali na boljestojee putnike. To je
iskusio na vlastitoj koi prije spomenuti Joseph Maximilian von Lichtenstein kod
Prapatnice.
Ipak je veina putnika nosila ugodne uspomene iz Zagore, a meu njih se
sigurno moe ubrojiti car i kralj Franjo Josip l., koji je prilikom prolaska kroz
Mu bio doekan od mnotva naroda klicanjem ivio na hrvatski kralju<<. 157 Dva
Engleza, Sir John Gardner Wilkinson i A. A. Paton ostavili su mnotvo zabiljeaka o Zagoranima, pri emu su katkad bili i prekritini prema nekim pojavama.158 Wilkinson je proao Zagorom godine 1848. krenuvi iz ibenika prema
Drniu, a prema Splitu se uputio jaui na konju od Sinja do Klisa i ini se da ga
okolica nije ba zadivila. 159 Paton je iao obrnutim smjerom, prema Sinju, ali ni
on nije zamijetio nita zanimljivo, osim to je pohvalio kvalitetu ceste koja je od
Klisa ila prema Pro logu. Za razliku od njih, austrijski vojvoda Ludwig Salvator
bio je zadivljen zagorskim nonjama koje je vidio na svom putu preko Boraje. U
svojem albumu Das was verschwindet<< ostavio je nekoliko vlastitih slika Zagorana, koje je popratio i prigodnim tekstom. Uz ilustraciju koju donosim, napisao
je (sl. 16):

Ova slika nam najzomije prikazuje malu kapu karakteristinu za ibenski


kraj. Ona se nosi privrena oko tjemena tankom uzicom, a s jedne strane visi kita
i daje licu gizdav i kien izgled. to su ljudi mlai i to vie tee eleganciji, to je manja
kapa koju nose, tako da je u stvari ukras, a ne pokrivalo za glavu. Crveno i plavo
obrubljeni prsluci ponekad su opremljeni s okruglim viseim, a ponekad sa potpuno
glatkim pucetima. <<
Zanimljivo je da je i on svojim strunim okom primijetio da je stara
katelanska nonja bila veoma slina onoj zagorskoj.
Pravi turizam, koji se tek poeo razvijati u Primorju, uglavnom je obilazio
Zagoru, jer su sve znamenitosti za tadanja shvaanja bila izvan tog prostora
155

F. II von Habsburg, Bereisung meines KOnigreichs Dalmatiens...


J. V. Sartori, Putovanje kralja saksonskoga, Zagreb, 1838.
157 S. Obad, SZHNP, 174. str.
158
A. A Paton, n. dj., 32. str.- ... in short, the Morlacks principle is to allow the man
to grow as the beast of the forest, strong, healthy, and savage, averse from every labour,
and untamed by any discipline ...
159
J. Gardner Wilkinson, Dalmatia and Montenegro I, London 1848., 195., 241. str.
- ...The only object of interest, between Sign and Spalato, are the fortress of Clissa ...
156

313

(slapovi Krke, slap Gubavica na Cetini). U vodiima koje je za putnike izdavala


dalmatinska eljeznica, bilo je navoda koji su samo mogli odvratiti posjetitelje
od nauma da se usude zai dalje od obale. Radoznalog korisnika K. und K.
Osterr. Staatsbahna<< pripremali su na Zagoru rijeima:
... bujna juna vegetacija ustupila je mjesto kamenoj pustinji.... (Prnga ide)
uzbrdo u smjeru sjeverozapada, kroz teren pun graba, vododerina i udolina, pa kroz
jedan od najduih tunela na trasi. Na visoravni prolazi kroz oskudne, muno
obraene parcele izmeu kojih su razasuta stabla murava. Kud god oko see ne vidi
se nita osim kamenitog, jadnog tla, pokrivenog niskim grmljem iz kojeg se tu i tamo
uzdiu hrastovi medunci. Neko vrijeme pruga ide platoom koji tu zauzima veliku
povrinu iz kojeg se pomaljaju niski breuljci; male njive okruene su neplodnim
tlom; ponegdje se vidi zelena ploha prekrivena krtom travom. 160

U drugom slinom opisu stoji:


>>... Ve putovanje eljeznicom od ibenika do Splita razjanjava pozomom
putniku dobar dio povijesti Dalmacije. Put nas vodi kroz planinsku pusto koja nas
ispunjava potresnom uasnou. Izgleda da je sami vrag pravio ovu zemlju: najdivljije udnovato rastrgane vapnenake klisure; nigdje ni mrvice plodnog zemljita;
nigdje travke ni grma, nema ni ptica ni kukaca, a kamoli kue i ovjeka u uasnoj
pustoi kroz koju nas vodi pruga. A to je samo slutnja onoga, to nam Zagora

nudi...

Ipak nije sve izgledalo ba tako. Zagora je u svojim njedrima krila mnoge
ljepote, koje je tek trebalo prezentirati javnosti. Meu njima prva je poela
plijeniti pozornost spilja Vranjaa u Kotlenicama, koja je otkrivena u ogradi
seljaka Ante Punde godine 1903. 161
portski zaljubljenik kakav je bio dr. M. Oransz, predsjednik austrijske
udruge, proao je godine 1903. na biciklu cijelu Hrvatsku i Bosnu,
pa je na temelju svojega iskustva sastavio knjiicu za on: koji bi ga htjeli slijediti.
Kroz Zagoru je proao Napoleonovom cestom<<, od Sibenika do Trogira. Za
njezino stanje je rekao da je manje dobro ouvana i zbog smanjenog prometa
kola prilino prekrivena tucanikom. Do svratita u Vrpolju teren je lagano
valovit, da bi se na kraju poeo penjati. Od Vrpolja ima kratak pad, pa jai uspon
do gustirne u mjestu Boraji. Odatle je opet srednji uspon dug 3,5 km, pa p akon
pada od pola km, opet uz~rdica. duga 3 km, nakon druga dva k~ je Simi?a
gostiona u Prapatnici. Od Sibemka dovde su 32,8 km. Od Prapatmce shjed1 2
km laganog pada, pa 5 km valovita terena, i na kraju 6 km strmih serpentina,
biciklistike

nakon kojih se stie u Trogir. .. . 162

160 Illustrierter

Fiihrer auf den K. und K. 6sterr. Staatsbahnen ...


161 PL, 11/1903.
162 M. Oransz, Auf dem Rade durch Kroatien, Dalmatien, die Herzegovina und
Bosnien, Wien, 1903., 60. str.

314

Kad je Austrija godine 1918. otila s povijesne pozornice, ostavila je Zagoru


na stupnju razvijenosti na kojem ju je i nala. Dalmacija je bila najzapostavljeniji
dio Carevine, a da bi se shvatilo kako je bilo u Zagori, nije potrebno drugo doli
proitati pjesmu koju je svojedobno objavio Puki list:

PISMA OD ZAGORE
Mili Boe, na daru ti fala,
to u pivat ovo nije ala;
Ne u pivat pisme od junaka,
Nit od onih mladih divojaka,
Ve od jadu zagorskih teaka,
Kako uvik u nevolji bie,

Da nemoe iviti se vie!


Po triba je uvik nas gonila,
J er nas majka u kru rodila;
Nitko nee rei: njemu lako!
Nego, brao, svim nam je jednako.
U zagori ne imade sela,

Da ba ive, majka mu vesela,


Nego svuda 'rgja i nevolja,
Poto tuni ne imamo polja,
Izim jednog sela Radoia,
Pa i u njem velika nesria.
To je polje mrtva crljenica,
Tu bez gjubra ne rodi penica,
A blaga je velika malica;
Do njega je selo Vuevica,
U njemu je zemlja smo lj enica,
Pa za dugo ona vlagu dri,
Tute ito malo sunce pri,
Izvan odve ba da bura pue,
Tako da bi bojali se sue;
Al penicu tu hvata ruina;
Kad zavalja sa mora juina,
Odnese ju puno poloina.
Sad dolazi selo Dugobabe,
U njima su krevite drage,
Mnogo puta ja sam u njim bio,
Toga polja ja nisam vidio,
Izvan nita ispod kose njiva,
Pa i njizih sve draa prikriva;

Megju kuam imade zemalja,


Ali, brate, ni cigla ne valja;
Po brdu je prilinih dolaca,

Al uuvat nem' o od ovaca,


Tute sasvim slaba je litina,
Malo nagju i ita i vina;
Navlastito na Kutia strnu
Po ljutini lako skupe hranu.
Sve sam lipo razgledao ovo,
Sad u kazat selo Brtanovo;
U njem ima lipoga poljica,
Al je zemlja odve prnjavica;
Kukuruza tu bude lipota,
Pogledat ga prava je milota,
Al je slabo ito i penica,
Ne izreste ko mija repica;
J a bih rada kazati o svemu,
Al nemogu doznati po emu,
Ve sam uo ba od starih ljudi,
Da prinu penica ne ljubi,
I najprije moe biti s toga,
Sad u kazat od sela Niskoga.
U njem nije ba pridobro polje,
Al je slatko da nemoe bolje.
Tu, da vidi, kada lito bane,
Pa na zeman jedna* kia pane,
Kako lipo sva litina viri,
Navlastito zeleni kumpiri.
Oni svoga ne izgube lica,
Sad u kazat od sela Kladnjica;
U njim polja vidit je malica,
Ponajvie nikakvih lastvica,
Navraa se tu puno groznica,
A kakvo je selo Leevica?
udo gore, pobro, od Kladnjica!

315

Tu ne vidi ni megje, ni doca,

Ne imade ni najmanjeg poljca,


Ve kr ljuti, da nemoe gori,
A od ege sve opet izgori.
Nikoliko ima godin' dana,
Da se ljudi hvataju duhana,
O njem rade i podnose muku,
Ali mnogim duhan dade ruku.
Leevici

da nije duhana

Propala bi kroz godinu dana!


O njem radi i ensko i muko,
Idem sada u polje Koruka.
Onakoga ba nema do megje,
Svega vidi sa Tapia grede;
udo vidit imade prostora,

A jo da ga ne zaklanja gora?
Od zemlje je tute slaba vrsta,
Nema pupe za etiri prsta,
Ve je ploa, jadna kaljetina,
Odve slaba tu bude litina.
Ja sam ovo kazivao sada
O zagori vrh Trogira grada,
Al sam uo od ljudi govora,
Da je jadna sva cila zagora.
Od Drnia do grada Trogira
Tuan teak nigdi nema mira,
Ve se mui i danu i noi,

Sve se uhva da e naprid poi,


Ali 'rgja sve ga ee bije,
A pomoi ed nikud mu nije!
Sve pritiska kamen i grabua,
Svakog lita umete nas sua,

A ovoga lita za najvie;

Mnogo valja podmiriti danjka:


Polj aru je platit polj arinu,
A zvonaru je dati zvonarinu,
Kovau je dati po kovinu,
A fratru je platit redovinu.
Opina nam teki danjak pita,
Lugar hoe da mu dade mita,
Sad teaku ne ostaje nita,
Ve da crkne s dicom kod ognjita.
Da nam dadu bez dacije ito,
Dobro bi nam uprav dolo i to,
Al se bojim da to biti ne e,

Jer

opina

narodu zamee,

Ada bude ba bi bila sria*,


Lak k bismo doekali* proli a.
Opina

bi ekala nas s novcim,

Ne bi pali u ruke trgovcim,


Da pritisnu nae jadno stanje
I na bubanj bace nam imanje.
to je hvajda da dalje govorim,
Nita nego svoju pamet morim,
Ve

da ste mi zdravo, zagora ni,

to nas maklin i uskija hrani,


I od malja pucaju nam dlani,
A od mace zabole minice,
I tresu se nae lopatice,
Minavaju

kamenje po njivi,

Dragi Boe, zagoru poivi!

Ti daj njojzi ikakvu prosvitu,


Nek ne ivi najgore na svitu,

Il nas, Boe, odavde preseli,


Prije neg smo sasvim se umeli!

Sve litine etvrtina bie,


Mome Zagore.

Pak od onog jadnoga imanjka,

6. ZAGORSKA PREZIMENA I IMENA


Dugotrajni napadaki ratovi koje su Turci vodili jo od godine 1463. imali
na sve oblike ivota kasnosrednjovjekovnih Zagorana.
Meutim, najtemeljitije promjene zbile su se u sastavu puanstva zagorskog
prostora. Sudbonosan je bio prijelaz iz XV. u XVI. st., kojom pri! ik(!_m je golema
veina starih Zagorana izbjegla u primorske gradove i naselja (Sibenik, Primoten, Marina, Seget Donji, Trogir, Katela i Split), a neki su otili na otoke i
u Istru. Oni rijetki preostali su, prihvativi tursku vlast, sauvali uspomene i
jedino na taj nain moe se objasniti injenica daje vrlo mali broj toponima (tj.
imena mjesta, lokava i brda) bio zaboravljen, odnosno promijenjen. Potvruju
nam to zemljovidi iz XVI. i XVII. st. kad ih usporedimo s razgranienjima iz
XIV. i XV. st., a konano i sadanji nazivi tih lokaliteta.
su

unitavajui uinak

Otada do godine 1715. dogodilo se nekoliko odseljavanja i doseljavanja.


Prvo doseljenje je bilo poetkom XVI. st., zatim je na poetku XVII. st. dolo
do odseljavanja, na to je odmah uslijedio manje intenzivan dolazak novoga
stanovnitva, da bi na kraju XVII. i poetkom XVIII. dolo do konanog i
prilino organiziranog useljavanja iz Bosne i Hercegovine. Dakle, Zagora je
pretrpjela dva velika odlaska, i tri dolaska novoga puanstva.
Nakon te tree doseobe neka sela su ipak promijenila ime, pa je Zminovo
postalo Mu, Zamelica Pakovo Selo, a Petrova gora prozvana je Moseem. I
manja brda bivala su preimenovana, tako Orguz u Dugopolju i Orguz kod
Gizdavca dobivaju ime po turskom izrazu za ovarske pojate, torine (ahar, ar
(perz.- tala) + kuz (tur.- janje). To je vjerojatnije tumaenje od onog koje nudi
don Lovre Kati izvodei to iz: oreus -lat. plodna povrina, a ne uvia besmisao
>>plodnih povrina u ljutom kru. Usto zaboravlja na viestruke promjene
puanstva na tom prostoru od rimskog doba (postoji jedno selo Orguz i u
Livanjskome polju podno Kamenice).

***
Malo je bilo ljudi koji su godine 1918. bili svjesni da istjerujui habsburkog
orla, primaju u kuu karaorevievsku svinju.
316

6.1. PREZIMENA
I promjene imena, tj. prezimena nisu bile ni blizu tolike kako bi se to moglo
s obzirom na 170-godinju tursku vladavinu i utjecaj koji su muslimani

oekivati

317

kao

vladajui

upravni i zakonodavni sloj irili u narodu. Nema sumnje da


hrvatskoga katolikog duha ponajprije moemo zahvaliti visovakim
franjevcima, koji su bili svjetionik narodnih i vjerskih osjeaja. Gledajui te prve
turske deftere, vidimo samo poneku osobu s prezimenom koje ima nastavak -I.
Medutim, ve iz uskokog popisa<< iz godine 1579. moemo razabrati prezimena koja su se ouvala ak do danas (tako: Plazoni u Divojeviima). Pozornom
usporedbom nekih od ovih prezimena i onih iz turskih deftera vidimo nain kako
su ona nastajala. Tako se u Kladnjicama godine 1550. spominje Vukdrag, Ilijin
sin, a taj isti se navodi godine 1579. kao Vukdrag Ili, ili u Suhom Docu Mihovil,
Radin sin (1550. ), pa Svetin Radi (1630.) i godine 1711. Ilija Radi, iz ega se
vidi da su ta prezimena patronimici, tj. izvedena su iz oeva imena i dodana sinu
kao prezime. Drugi nain njihova nastajanja utemeljen je na nekoj tjelesnoj
osobini ili gesti osobe. Primjeri za to su prezimena: >>Bejo, Krivo, Erak i staro
prezime >>Naerilovi<< (sadanji oblik glasi: Nedovi). U prvom sluaju neki davni
predak je imao obiaj da plazi jezik, tj. da se >>belji<<, to je njegova okolina
primijetila i dala mu kao nadimak koji je s vremenom postao prezime. Ostala tri
sluaja govore da je bio neki predak koji je ili drao glavu nakoso, >>na'ero<<, ili
je tako hodao. Prezime >>Gali<< ukazuje na osobu koja je bila crne puti.
Dakle, nakon prve doseobe s poetka XVI. st. poela su se ustaljivati
prezimena koja i danas susreemo na tom podruju, ali poslije krvavih dogaaja
na razmeu XVI. i XVII. st. dolazi do druge doseobe u Zagoru. Te pridolice
doseljavaju po svemu sudei jednim dijelom iz dananje Hercegovine, na koji
nas zakljuak navodi nazonost prezimena >> Burmaz<< u spisima dubrovakih
notara iz X.IV. i XV. st., a osim toga, i dandanas postoji seoce Burmazi jugoistono od Capljine. 1 Navedeno prezime iznimno je zanimljivo jer dokazuje da
je u Zagoru dola i jedna tanka struja vlakih doseljenika iz Hercegovine. Iako
su oni ve tamo bili pohrvaeni, ipak su sauvali to svoje prezime do dananjih
dana. Ono na albanskom jeziku znai: veliki ovjek, mukarac, junak - Mrri! i
madh. Jezinim prilagoavanjem poprimilo je kroatizirani oblik. Ostala su jo
neka prezimena istoga podrijetla. Tako je prezime >>Bakmaz<< iz okolice Zadra
(btici! i madh- veliki brat; strievi), te >>Sormaz<< iz okolice Knina (s6rri! i madh
- veliki crnomanjasti ovjek). Ti ormazi su za razliku od Bakmaza i naih
Burmaza doli pod utjecaj preteitog pravoslavnog puanstva, tako da su s
vremenom preli na grkoistono kranstvo.
Drugo znakovito prezime istoga podrijetla je >>Andabaka<<. Ono je poteklo
takoer od vlaka-albanskog jezika, i to od rijei tindi!- jenost, apetit, iptiki!slanina (ili bUki!- kruh). U prvoj kombinaciji (ande + ptiki!) bi znailo: onaj koji
voli jesti slaninu, a u drugoj (ande +bUke): onaj koji voli jesti kruh.
ouvanje

1
M. J. Dini, "Dubrovaka srednjevekovna karavanska trgovina",Jugoslovenski isto~
rijski asopis, Ljubljana, Zagreb, Beograd, 1937. god., 122. str.- ... 7. V111343: Dorman
delli Brumas, capud catonis, Visulle delli Brurnas, Pomochian de lli Brumas, Radoslauus,
filius Danilli, delli Brumas... ; 134. str. - ... Bogdan Glegievich et Bogetta Nenchovich,
Vlachi Bormaxi (1404) ... ; 135. str. - ... Priba~ Nicolich, Vlachus de cathono Burmas,
Moroblachus et catonarius (1407-1418) .. .

318

Neka druga stara prezimena ukazuju na to da je dio puanstva potjecao iz


dananjega Makarskog primorja, koje se za vrijeme Turaka zvalo nabija Fragustin.Z Za utemeljenost te tvrdnje imam nepo bitan dokaz u postojanju prezimena
Pra Agustinov (koje je zabiljeio fra Bone Bil oglav u svojoj Knjizi krtenih; vidi
popis). Tu moju postavku potkrepljuje i rod Despotovia, isto tako spomenutih
od fra Bone, a zna se da se poetkom XVII. st. spominju >>Despoti<< u Zaostrogu
koji je takoder spadao u Fragustin 3
Nakon tree i najvee doseobe (od 1685. do 1718.) Zagorom su prevladali
doseljenici iz jugozapadne Bosne i zapadne Hercegovine. To puanstvo izvrilo
je kljunu promjenu u obiajima Zagoraca. Kako su pridolice prije dolaska bile
ve vie od dvjesta godina pod Turcima, donijeli su i mnotvo turskih rijei i
obiaja, a sve to se odrazilo i na prezimena. Danas nema sela u Zagori, a da nema
neku obitelj s prezimenom izvedenim iz turske rijei. Pogreno je miljenje da
su to potomci nekih pokrtenih >>Turaka<<. Oni su jednostavno imali u govoru
mnotvo turcizama, pa su i za razne pojave i odnose primjenjivali takve rijei.
Takva su tzv. nadimaka prezimena: Topi- od topal, topa- tur. ovjek s jednom
kraom nogom, Pajdek- odpajdak- pe rz. krivonog ovjek, ili prezimena nastala
po zanimanju nositelja: Bai - baa - starjeina, poglavar, Bunardija - tur.
zanatlija koji se bavi kopanjem bunara. Koliki je bio utjecaj turcizama moemo
shvatiti kad usporedimo staro prezime >>Nebrilovi<< (1579. u Utorima) i prezime
>>osi<< iz katastarskih popisa s poetka XVIII. st. Naime, i jedno i drugo
oznaava ovjeka rijetke brade koji se ne treba brijati (oso- pe rz.: nebrilo). Ipak,
nakon svega, i nadalje je veina prezimena potpuno domaa s hrvatskim dometkom -I sa znaenjem: mali, sin (primj.: sin od Ive bi dobio prezime Ivi (mali
Ivo) - u Vinovu Gornjem, ili sin od Mikea - Mikai - u Broancu ).
Sva starija i novija obiteljska prezimena mijenjala bi se poglavito ako bi bilo
puno brae, pa da bi se meusobno razlikovali, dobivali bi dometke od nadimaka
(tako: u Leevici- Despotovii se dijele na Boine, Markie, Buanie i Teije,
a u Ljubitovici- Valiii postaju Vrbati, Tapii, Rapii, Banovci i Musolini).
Kasnije su s vremenom ti razliiti oblici nadvladali, pa se izgubila uspomena na
srodstvo. Zahvaljujui zapisima u katastrima i maticama, znamo za zajednikog
pretka. Konano su se sva prezimena ustalila krajem XIX. stoljea, ali potreba
razlikovanja po nadimcima ostala je i dalje, pa se npr. Vukorepe iz Planjana
dijele na: Biluie, uljke, olpie, Berame, Relje, Makalie, Jolie, Tomalovie,
Antus'novie, Devce, Jason e, Golie, Lugarovie, Leie, Lubnovie, Tomeki2
K. Jurii, "Despotov Zaostrog kroz povijest",Makarskizbomik 2, Makarska, 1989.,
296. str.- ... Kad su Turci konano zauzeli Gornje primorje i nakon to je prije 1497. g.
umro njihov zadnji gospodar turski vazal vojvoda (fra) Augustin Vlatkovi ...
3K. Jurii, n. dj., 300., 301. str. - ... U turskim spisima XVII. st. susreemo neka
prezimena u Zaostrogu, kojih tu ne nalazimo u XVI. st. To su ova: Despotovi (1607.),
(... )navodimo izvorni turski spis u htvatskom prijevodu: "Teskera Kurta sina Velijina i
Halila sina Ihtijareva, da je Luka sin Despotov iz sela Zaostrog u nahiji Fragustin
osloboen od svih tekjalifi urfija, kao i od kesima, jer slui papazima". Na poleini istog
spisa dvaput pie suvremenom htvatskom irilicom: Luka Despotovi...

319

ne, Racetine, Markie, M~kove, ovie, Markut'novie i Interovie (prema


kazivanju pok. Ante Vukorepe pok. Grge).

6.I.l.Prezimena nastala iz turskih

rijei:

Akrap - tur. - tipavac, korpion


Alajbeg - tur. -zapovjednik spahija u sandaku
Anteri- ar. anterija -vrsta gornje haljine
Arambai- ar.-tur. harambaa- voda seoske ete
Armanda - perz. arman - gumno, guvno
Asanovi- tur. osobno ime Hasan
Auina- ar. havnz, hauz- jama za skupljanje vode
Badim - tur. bada - sin stare slukinje
Badoka - tur. bada - otvor na krovn za dim; onaj koji ima oi velike kao
bada
Bailo - ar. bahil - krtac
Bali- tur. balija- prost ovjek iz naroda koji ne pripada plemstvn
Bari- tur. barak- kosmat, kudrav, upav ovjek
Bai - tur. baa - starjeina poglavar
Beara- perz. behar - cvijet voke
Begovi, Begonja- tur. beg -plemi, gospodin; onaj koji se tako ponaa
Beli - tur. belija - pripadnik plaenog konjanitva
Bmjan - tur. bori - truba, truba
Borozan - tur. - truba
Brdak- perz. bardak - zemljana posuda za vodu
Buli - tur. bula - muslimanska ena
Buljubai- tur. buljubaa- zapovjednik ete
Bunardija - tur. - obrtnik koji se bavi kopanjem bunara
Burazer, Burazin - perz. -brat, prijatelj
Buzdovai - tur. buzdovan- vrsta starinskog oruja
Certa - perz. sert - tvrd, ljutit, opor
aji, Daji, aja - l. perz. ehaja, aja - seoski starjeina, pastirski prvak
2. tur. au, ajo - svatovski aljivina
arija - l. perz. ara - lijek, pomo; onaj koji lijei
2. tur. ar- zarada u trgovini; onaj koji dobro trguje
atlak- tur. a! tak- njiva zasijana riom
iek- tur. - cvijet
320

ogelja - perz. ugelj - duga varnjaa; onaj koji tako izgleda


olak- tur. - onaj koji je bez jedne ruke
uli- tur. -onaj koji nema jedno uho
uri - tur. urija- obrtnik koji pravi kape od krzna
atipovi - ar. atib, atip - pisar
eli - tur. - onaj koji je elav
ori, ori- perz. or - slijep u jedno oko
osi- perz. oso - mukarac rijetke brade i brkova
ulum - perz. - buzdovan, topuz
Dadi - perz. dadija, dada - ena koja se brine o djeci
Deli - tur. delija -junak, silovit ovjek
Dalo - tur. dal - starac
Danko - perz. Danan, muko ime -voljeni
Delalija - ar. muko ime- veliki, moni
Depina - ar. - dep
Duderija- ar.- onaj koji je prebolio ospice
eldum - tur. deldi, geldi- doe, stie; onaj koji je doao, pridolica
erek - ar. derah - ranar
irli- tur. dirlija -vrsta kola; onaj koji ivo igra kolo
oli - l. tur. donlija - pripadnik dobrovoljakih postrojba
2. tur. dol -Jezero, lokva; onaj koji uva lokvu
olonga - tur. onlaga - zapovjednik posebno uvjebanih vojnika
ugum - tur. - bakrena posuda irokog grlia
Elez - tur. - vojnik
Hajder - ar. osobno ime - Lav
Hodi, Odi - perz. hoda - muslimanski vjerouitelj
Jaman- ar. iman, aman- vjerovanje u jednog Boga
J aji- tur. jaija- pjeak
Kala - perz. - rasipnik, raspikua
Kalauz - tur. - putovoa, vodi; poseban klju
Kalpi - ar. kalfa- pomonik majstora
Kamber - ar. osobno ime
Karabati- tur. karabatak - gornji dio stegna
Karanui - tur. kara - crn + Anua -ensko ime
Kelam- ar.- besjeda, onaj koji lijepo govori
Kevo, Kevi- perz. keva - tap savijen na vrhu
321

Kuduz - tur. - bijesan


Kujundi, Kulundi

- tur. kujundija - zlatar


tur. kulukija- zapovjednik nonih straara
Kurtovi- tur. kurt -vuk (=Vukovi)
Lagumdija - perz. lagum - mina; onaj koji postavlja mine
Lali - perz. lala - dvornik
Loli - perz. lola - momak, dragi
Malbaa- ar.-tur.- seoski starjeina
Mamut- tur. muko ime Mahmud, Mahmut- hvaljeni
Mandari - l. gr. mandra - pastirsko ljetite s torovima za stoku,
2. ar. mandrak, matrak - toljaga, tapina
Melvan - ar. mevlana - na gospodin, titula uenjaka
Kului-

Menui

- perz. menua - naunica

Mizdrak- ar. - koplje koje ima otrice na bridovima, tj. osoba koja tako
izgleda
Mujan - ar. muko ime Mustafa - odabrani
Mula - ar. - uen ovjek
Munjiza - ar. - pitom, skroman
Murat - tur. muko ime - eljko
Musolin - l. ar. muteselim - naelnik
2. ar. muselem - onaj koji je osloboen nekih poreza
Mustapi - ar. muko ime Mustafa - odabrani
Nazli- tur.-perz. nazli- draestan, dopadljiv
Odak- tur. - dimnjak, ognjite
Pajdak - perz. - krivonogi ovjek
Panda - perz. - apa, kukasti nokat ptice grabljivice
Paraina - tur. arpa -jeam
Pelji - perz. pehlu - pero na elenci
Penga - l. perz. peng - pet - peto dijete
2. perz. penge - pesnica, onaj koji ima velike pesnice
Pralija - onaj koji pravi barut - prah
Ramada - ar. muko ime Ramadan, Ramo

Rizvan - tur. muko ime -zadovoljstvo


Samardija, Samari - tur. samardija - onaj koji izrauje samare
Saratlija, Saratli- perz.-tur. serhatlija, seratlija- krajinik, graniar
Seralija- ar.-perz. sarahor, salahor- uvar tvrave ili nekog mjesta
322

Serdar itd. - perz. - glavar, starjeina


Sivri- tur. sivrije - krojaka klijeta, iljast
Spai - l. perz. posjednik konjanik
2. perz. boljestojei domain
Subai, ubai- tur. subaa- nadzornik imanja
eer - perz. osobno ime; eer

amadan- ar.-perz emidan- svijenjak, tj. onaj koja tako izgleda


eri - ar. - drug, kolega
iko- tur.- debeljko
Tabak - ar. - koar
Tafra - ar. - onaj koji ljutito napada rijeima
Tandara- tur.- rotilj, gradele
Taslak - tur. - bakreni lim u tabli
Tendera, Tenera- tur. -duboka bakrena posuda bez ruki
Terzija, Terzi - tur. - kroja
Teskera - ar. - isprava, potvrda
Topi- tur. topal, topo- ovjek s jednom kraom nogom
Topi -tur. topija -topnik
Torlak- tur. -onaj koji se razmee, hvasta
Tucak- tur. tutsak - zarobljenik
Tuzluk- tur. - sl anik, posuda za sol
Zeki - ar. osobno ime Zekija - bistri
Zoraja- perz. zoran- silan, bijesan
Tumaenja

navedenih prezimena temeljim na rjenicima:


Abdulah kalji, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Sarajevo, 1989.
Grupa autora, Fjalor shqip-serbokroatisht, Pritina, 1981.

6.2.IMENA
Iz priloenih popisa vidi se i to da je velik dio imena jo uvijek starog
hrvatskog podrijetla (Radovan, Vukoje, Grubia, Vladislav, Obrad), osobito u
prvom razdoblju, do godine 1500. Meutim, kranska imena uzimaju sve vie
maha, to se temelji na naputcima Tridentskog koncila (1543.-1563.) da se kod
krtenja djeci daju iskljuivo imena kranskih svetaca. Rezultat toga vidimo 120
godina kasnije, kada u Matici fra Bone Biloglava susreemo gotovo u potpunosti
svetaka imena. ak je revni fra Bone otiao u krajnost pa je latinizirao i hrvatska
imena Radoslav, Boidar i Cvita, koja su postala Gaudentij, Nata!, Flora<<.
323

Zanimljiv podatak je iznadprosjean broj imena Ivan (ili Ivanka), te Katarina i


Margarita, to navodi na postojanje tradicije koja see od doba Nelipia
(poetak XV. st., vidi tablica 1). Kao to znamo, posljednji Nelipii imali sn
upravo ta imena, a kako su vjerojatno ostali u dobroj uspomeni kod naroda, djeca
su esto dobivala njihova imena. Usto je vano napomenuti da su gotovo svi
Ivani<< iz razdoblja A, poslije godine 1383. Kod fra Bonine Matice imamo i
enska imena, pa zbir mukih i enskih >>Ivana<< s Katarinama i Margaritama
daje visok postotak od 18,02 posto u odnosu na cjelokupan broj od 949 osoba. I
na kraju, tablica l. govori da je najomiljenije zagorsko ime IVAN, pa JURE i
MATE. Brojnost imena ratnikog sveca sv. Jmja nije zaudna, jer su i crkve
posveene njemu najbrojnije u Zagori, a njegovi prikazi s oltara najvie su se
doimali pobonog puka.
Visoko mjesto raznih Radoja, Radoslava i Radovana<< upuuje na zakljuak da je novoroeni sin uvijek bio radost u obitelji, kao nasljednik, hranitelj
i branitelj. Da bi dijete odagnala razne uroke, vukodlake i druge napasti od sebe,
trebalo mu je dati odmah takvo ime koje e prepasti te nevolje, pa otuda i
Vukoje, Vukobrati, Vukmani, Vukii<<, iji je lagani porast zamjetljiv nakon
doseljavanja stoarskog puanstva (tablica 1., razdoblje B- b). Taj praznovjerni
obiaj zamijenjen je veim u~ecanjem kranskih svetaca, pa je Vukova<< bilo
sve manje. Oni iz stupca E- (1711. g.) gotovo su iskljuivo pravoslavci.
Apsolutno nizak broj Ilija<< odjednom raste kod D i E, a uzrok tomu
nalazim u injenici da je sv. Ilija zatitnik i omiljen svetac u Bosni, a kako ba
otada Zagoru preplavljuju pridolice iz tih krajeva, oni mijenjaju obiaj kod
nadijevanja imena (tablica 1., E ).
Moram naglasiti da su podaci A s cijelog podruja Zagore, B iz turskog
deftera za sjeverni i istoni dio Zagore, C iz uskokog popisa<< (srednja Zagora),
D iz fra Bonine Matice bez ubikacije nositelja prezimena, dok E imenik potjee
s podruja Sinjske zagore.

....i
,....
t,....

Na alost, enska imena u veem broju nalazimo samo kod fra Bone
Biloglava (1679. - 1686.), dok su kod ostalih popisa samo sporadina pojava.
Matica<< (razdoblje D) ipak daje vrijedne podatke. Primjeujemo spomenute
Ivanke, Katarine i Margarite<<, ali jo vie znaajan broj Orula<<, to je danas
gotovo nepoznato ime u Zagori. Od narodnih imena tu su Vide, Stane, Cvile i
Nediljke<<. Na sve skupa spomenuto doseljenje iz 1711. ini odluan utjecaj, pa
to moemo opet povezati s nestankom Margarita, Orula i Vida<< (tablica 3.)~

324

..-:

'8'

V)

."

"i'

1:1'
_";

oo

"',....

''

o' "i'

."
1:1'

"'
t>n
,....

'8'

."

1:1'
oo

>n
,....

>Q

oo

>n
,....

"O

'

'8'
"i'

."
1:1'

i'

< ."

:E

o>

l;! :;;
'il ::;:

"'oo

"' "' "'r-.

o>

:;;

::;:
,...,

oo_

"'

u' .e'

oo oo
,...,_

"

"'..,.
~

l lS'
8o..

,...,

"' "'

V)

::;}

"l
,..., r--_

,...,

fl

t--

g ~ -a~
o>

el

-a

t--

~ o

"'
N

r-.

"' "' "' "'

"'

o>

[;;

..,.- "'
.,."'~ "'~ "'

2 g:E ~ ~ ~ "'"
,...,
d

g::;: :E

t--

oo

oO

,...,
~ ,..., ,...,

"'

-a

[;;

~
~ "'

1!!l

.o...,
"O
~
~
~ ..... ~ ~
t-- ,...,
o>

N
"'

o>

[;;

.g.
Cl)

,..., fi.
,...,
"- "'....,_
"'
~

~
::;:

::;: )

~
V)

"'
'

r-.

"l

"'- -

t!: t!: t!:


t--

"'

-"' -"' .s

V)

.:; ~

o>

[;;

oo

"' "':::l- .,._

t-- ,..., ('!;


,...,
~

oo

-- "'

' o
Cl)

:;;;. "'
~ "'
~ "'
~ "'
~

orl orl orl

oo

~
o., o.

oo

"'~

o>

'

'

~ .g.

[::]_

1!!l

V)

o>

"' ~

"O

"'

::;:

~- ,...,
~- d
,..., "',..., ,...,
oo

oo

l;!

o>

'il

&
~

o 8 ,...,
oo
oo ('!;
~
oO
'Ci 'Ci orl ~
l;! ~

o>

"'

t--

"' "'

V)

:ii el ::;:~
~ .....
"

"'

Cl)

t--

,...,

'

'

o>

'

:ii

'

,...,
;;}
,...,

'

'

'

'

.g.

"' ~ ~&

~-

V)

V)

~ ~
::;: ::;:

~~

o>

--

"'

"O

"'"'d "'"'d "'~


o

~ :Eo ~

,...,
~ ..,.~ "'-

g, o Cl"'

"' cS :E ~
~

o,...,_

"'
d

,...,

o>

[;;

o>

!;;:_

,...,

"' ~
[;;

~
,...,

t--

'

g,

el '
"'

oo
oo_

!;
o

t--

g "'

'

~ "'"'""
N

'

'

'
o
o_
,...,

V)

'

z !=l:::;o"' '
"',...,
"'"'- ~- "l

'

""..,.
'

,!!!

.s

~
.g. ::;:~ ~
~
M

Cl)

,...,

"O

Cl)

..,.

"~

"'

~
.g. ~
::;:

'

'

N_

- - -"'

V)

'
o.
"'
,...,

Cl)

'

~
,...,

"' ~&
~

-" --.s - - --a N

,...,
"'"'

"O

-- -"' -"' - - -----a "


) g
"'
"' :E
-"' -"" ~

1:1'

-- - -"' d "'
"'
- "' - - "' "

,...,
oo "
oo o_
oo ,.._- 'Ci
~
N
N_

r-. ~ :;f V)
,...,

U tablici 2. vidimo omjer narodnih kranskih 1 i muslimanskih g imena.


U narodna su ubrojene sve inaice imena koja nisu kranskoga podrijetla. Sve
oblike svetakih kranskih imena (premda su ona katkad bila potpuno prilagoena narodnom izgovoru (Filip = Vilip ili Pilip, Frane = Vrane) stavio sam
u drugi red, a muslimanska imena su iz razdoblja turske vladavine. Moram
upozoriti da podatak h ne daje pravu sliku jer je to ipak tzv. uskoki popis<< pa
i nije bilo oekivati da Turci<< drage volje plaaju porez. Ali kako bilo da bilo,
pravi postotak nije bio vei od onoga iz razdoblja B.

-V)

1:1'

"'

..,.'

~
,...,

"'
"' ~o
""'""
;::>~ ().

325

6.2.1. Imena vlakog podrijetla


Dakle, nakane piVog doseljenja s poetka XVI. st. zamjeuje se nekoliko
imena koja izravno dokazuju nazonost vlakih elemenata kod dijela puanstva
u Zagori. Ako pomno iitavamo popise B i e, uoit emo imena kao:
Antu! - vlaizirani oblik imena Ante,
Franu! - vlaizirani oblik imena Frane,

Ana

Orula
Matija

Stana

28

6,25

20

4,46

16

3,57

15

3,34

Ana

13

2,90

Vida

13

2,90

Perina

Malobrojnost i poh!Vaenost tih Vlaha bila je tolika da su se oni uskoro


stopili s ostalim stanovnitvom, pa su i takva imena nestala gotovo bez traga.

12

2,68

Cvita

2,01

Prilikom konanog osloboenja Zagore od Turaka, doselila se trea skupina vlakog puanstva pravoslavne vjere. Ti vlasi su jednim dijelom pretci dananjih pravoslavaca, dok je drugi dio pravoslavaca hiVatskoga podrijetla.

Marija

1,78

Nediljka

1,34

Dora

1,12

Marta

0,92

Rua

0,92

Sofija

0,69
0,69

0,69

0,69
0,69

0,69

GoduJ- vlaizirani oblik hiVatskog imena Gode, Godeslav,


Radul- vlaizirani oblik hiVatskog imena Rade, Radoslav.

Tabl. 2: Omjer narodnih', kranskih 1 i muslimanskihg imena


A- do 1500.
IME

narodno
kransko

Broj
psoba
129
101

musliman. Ukupno

broj
osoba

56,09 134
43,91 226

230

12

100

e -1579.

B -1528.

372

broj
[osoba

36,02 17

broj
k>soba

13,93 49

60,75 104
3,23 l h
100

D -1686.

122

85,25 452

0,82
100

501

E -1711.
broj
k> soba

9,78

42

91,78

100

511

100

Tabl. 3: enska imena 1679 -1686. g.


IMENA

ima
Jurka

8,22

90,22 469

Jaka

Klara

Rada

0,23

Janja

0,23

Ilinka

0,23

Diva

0,23

0,23

0,23

1,78

10,71

400

89,29

14

Toma

NARODNA

KRANSKA

do 1500. 1579.

1711.

Anastazija

broj

broj

broj

broj

broj

Agata

Manda

55

12,28

ostale

Luca

47

10,49

48

44

9,82

UKUPNO

43

9,59

Margarita

Ivanka

38

8,48

Jela

36

8,03

Kata

326
327

'!!

'/'XXXIV

7. RJENIK STARIH RIJEI KOJE NESTAJU IZ


SVAKODNEVNOG GOVORA

,l,,

Prikupio: Anelko Kui


a ka' tamo-vija - otii iznenada, bez
najave
abren - ivahan
'ajtat'- voditi brigu
aka, do' u ti aka - stat u ti na kraj
alaburda- izravan napad psa ili zvijeri
s namjerom da ugrize
amato- uope, sasvim, potpuno, skroz
angir - konj pastuh; iva neukrotiva
osoba
antreelj - prazno mjesto na hrptu
napreno g konja
arar- vrea satkana od kostrijeti i loe
vune
atoran- duan (uslugu)
bacigat - voditi brigu
bacit klju- prokljuati, provreti
badilj -vrsta lopate
bageljat- epati
baja - sitni gmiui kukac
bajan -bijedan
bajat- raditi pri slaboj vidljivosti
bajmajstor- nadzornik pruge
bak - rasplodni bik
bakra- zemljani lonac
bakra - veliki lonac
balabrat- govoriti bez smisla

bali t- sliniti na usta; runo govoriti


banda! - govoriti nesvjesno za velike
vruice

bandit - odstraniti
bankaraus, dobi' e bankaraus - prijetnja izbacivanjem van
banzat - glasno obznanjivati
begenat- povlaivali (neiji govor)
bejanuk - deblja ica koja se stavlja
na rilo svinje da joj onemogui rovanje po svinjcu
bekina- ivotinjska koica
bekina, slabe je bekine - slab, nejak,
neuhranjen
ben de, obisit ben de - snuditi se
berialjka, beriketa- jednjak, dunik
berlea, berlonja- priglupa, tupa i nasrtljiva osoba
betean - s tjelesnom manom
bii- uperak (kose)
bijOna- siva mrena
bilig- znak
bleka - budala, glupan
blizon ti je nos guzice- kae se djetetu
kad nije dobre volje
bljuznit - izliti zamalo vodu iz posude

329

il'

.. 1.:

'l
l

bolje bi bilo da si slipa nego ta si lipa


-kae majka keri koja ima puno pro-

cak - ovei komad drva paralelno


odrezanih strana

saca, pa se ne moe odluiti

crkavica- dobro, nepatvoreno vino

bota, na batu - odjednom


branca! - vui po tlu
brekelica - drobilica za kamen
brenovat - napraviti uvojke pomou
vrue ice
bresunica - imulica kupusa
brnjica -vrsta suknje
bronza - zvonce od lijevane bronce

cvarit- otapati se zbog vruine {slanina)


cvit - najfinije brano

ovjeen o stoci oko vrata

bronzin- neemajlirani, nekositreni lonac od lijevana eljeza


brstilo- osoba koja stalno govori
brzdav- prljav oko usta
bumala, brema - drvena posuda za
pie slina bavici, od 1-15 l
bublja, na bublju (skuvat) - skuhati
puru da bude tvrda kao kruh
bukara- drveni sudi za pie s rukom
kojemu je vrh iri od dna
bule i balota - dobar, potpun ovjek
buleta, platit buletu - platiti taksu,
kaznu
bulin, bule- ciljna balota, u igri se prva
baca
busnut - nagao i nepredvidljiv u razgovoru
buturlast- kratkog, irokog lica, kratkog vrata
caca -vrsta graha
centura - podstavljeni dio hlaa oko
pojasa
cer( a) -lijep izgled, boja, lica
Cibat - ljuljkati
cigalin - cigarpic
cigani! se- pogaati se neozbiljno oko
cijene
cirlikat- smijati se veselo
civil -probi rij iv kod jela
330

ampre, ambre

1.

de buja -slab, iscrpljen, bez snage


deka t -pourivati konja u hodu
ctekovat - skriti
denjat se- prihvatiti (neku ponudu)
derina - tvrdo, neukusno vino
diinji- djeji

- pande

urvidat- etati bez posla i cilja, tumarati


er lav - nepravilnog pogleda
gadelina- nevaljalac, bezobraznik
gagorat - potiho se glasati prije nego
snese jaje (koko)
galijot- nevaljalac
gangat- pjevati u veselom drutvu (ali
ne gangu!)
gete- zatvoreni postoJi na latik
gingat se- njihati se na konopu vezanom o granu

pisati, crtati bez smisla


- pjevati po katelansku
ekljun - ostatak slomljenog ogranka
pri debljem dijelu drveta
eprljin - osoba koja previe govori,

deperan - tuan
depetan - pakostan, inatan
diinji, z bande ka diinja zdilica
nikad uz ostale, uvijek sa strane
dikod - katkad

prialo

divan-kabanica - crvena dolama

eranj- mjesto iznad komina pod krovom gdje se sui meso


evrljuga - eva
imavica- stjenica
in kod - ime god, bilo ime
mrknut - srknuti, malo popiti
udo (neega, lijepo) - puno, mnogo
neega, vrlo lijepo
unka- njuka, gubica
urak - vei kruh izraen kao kola i
ukraen (za pirove i sl.)
ut, nemojte se ut - nemojte se
svaati (djeci)
vilja- bubuljica, akna
vrst- brz
anorat- stalno neto prigovarati
eser - alat sa sjekiricom na jednoj i
bradvom na drugoj strani
iverica - elo, tjeme glave
aka - duhan najloije kakvoe za
puenje u luli
okat, koko se naokala - koko se
najela zrnja
unuk - kost preostala od pruta
una - penis malog djeteta
dat - neugodan vonj
danci - sve, potpuno, bez ostatka
debata - gotovo, skoro, umalo

glavi

doukat - saznati, douti


dobri n, ima ji' dobri n - ima ih dosta
dodivat - dodirivati
dojanko - sve bez ostatka
dokon - besposlen
dolekon - daleko
dozvat, nije ni dozvat - nije ni priblino
drina - djeurlija
dredat - spavati dugo hrui
drlepan - neuredna, nepametna osoba
drodit- govoriti puno
drpat - eati se ne ba njeno
drtesina - ve poodraslo dijete slabo
odjeveno i odgojeno
duperan- rab ljen
duperat - troiti, upotrebljavati
dur, dok dur-dur - dok traje-traje
durean- trajan
dvii- janje u drugoj godini starosti
dvizica- ovca stara dvije godine
erdan, endar - andarm
otluk - dio hlaa oko stranjice
umalijc - vrsta obue

tanje konopa
glavnja - gorui komad drveta
glenda - ala
gnjati - noge, potkoljenice
gnjeka - kaljua
gnjetati -gaziti po blatu ili gnoju
grgoat- ispirati grlo
grintav - neraspoloen
grizica - zanovijetalo
grizina - sadraj eluca kod ivotinja
grlavica -bolest grla
grlianje - ljubljenje svijea prislonjenih oko vrata za blagdan sv. Blaa
gromulja- hrpa
grstit se - gaditi se
grualina - prvo mlijeko poslije telenj a, kocnja
gruka! - udarati lagano rubljem po
dasci pri pra nju rai boljeg djelovanja

andrat-

ati!

dumat - micati se, ne mirovati

l
'

- prednji dio samara za nama-

sapuna

gunjak - izlazni dio debelog crijeva


guva - kolut od drveta ili konopa
gu, gu mali - dozivanje praseta
gua- vuneni dio odjee s rukavima ili
bez njih
guba- zbir sitnih muica koje napadaju bob, grah, ipak, breskve i sl.
331

\'

li

guba, ima ki gube - ima mnogo


(neega)

gubea- zakrljao, nerazvijen (za osobu)


guljevina- vuna s krepane ovce
gumai- opanci s potplatima od automobilske gume
guzilo- osoba vee stranjice
(i) na noge- ii pjeice
i uz nos- neodobrava ti
iat se - hitati se, bacati sc kamenom
inbazdat- kod krojenja, koncem ugrubo priiti
intrat- sresti
Iri, Iri, !rudica, majka ti je pogan icauzreica moje prabakc Marije kod sijevanja, grmljavine ili tue
iskcljit sc - postaviti tijelo da sc vide
butine
isklitat - popasti travu do korijena
(konj, magarac, mazga)
iskopretit se- srdito reagirati, usprotiviti se
iskoritastit se- poprimiti oblik korita,
a da se to ne eli (kod neke stvari)
ispopruit - izudarati drvetom po
leima

isporavnit - isprazniti
ispriprostit- otarasiti se, osloboditi sc
ispurgat- iisti ti
isteljuit - izduiti tijelo (nekontrolirano)
isterluat - poderati, izlizati plazenjem
iston - tek, upravo
istrackat- uncrcditi, uprljati radom
iantan - iskrivljen
iibiat - istui ibom (dijete)
ite tit- iai ti, uganuti nogu, ruku
itetiti- uganuti nogu, ruku
izadrit se- zaviknuti
332

izba - prostorija za stoku u prizemlju


ispod tavana
izdovarijat- izdrati, istrajati
izdrei t (oi)- gledati irom otvorenih
oiju
izdregenit

se - sjediti nepristojno,
prekomotno
izdrpat - poderati odjeu; ispipati
ene
izlemat- istui
izlitat- uprlja ti rijetkom stolicom
izmest (mlijeko)- odvojiti maslo od
ukiseljenog mlijeka metenjem ll s tapu
izmendat- zakrpati (arapu, odjeu)
izmerlat- uneredi ti bojdisanjcm, bukanjem
iznccstit- izoblii ti
izorcat- izdrati, istrajati
izumi nj- presluanje
izvan pit- izvjctriti
izvenat- svcnuti, oslabiti
izventat- izmisliti
izvrgnut sc- pobacit i (za ovcu)
jlr', na jir'- na krivo
jer- zato?
jalovenjc- stoka koja nije za rasplod
jami me se- pusti mc na miru
jami se- makni sc, udalji sc
japurdina - jedva prolazno mjesto u
brdima izmedu kamenja i drvea
j arina- janjea vuna
je gori u Turskoj grmi- izraz (u Radoiu) kod grmljavine koja bi dopirala od strane Lccvice
jeuri - srst
jedoli ga?- stie li?, dolazi li?
jcroglavo- nakrivo, ukoso, nije u pravcu
jid - otrov iz bolesnog tijela, ali i iz
zmije otrovnice
k fi p ran glavo n- ii svjesno protiv sebe

kakoat

- kokodakati kad snese jaje


(koko)
kalait- skitati se
kalada - nakupina oblaka sa zapada
kambrk - tkanina za koulju
kim -prljav
kanjerkat- odugovlaiti, otezati
kankarana - ugnojena i ucrvana (rana)
kaparica- mala igla za krpanje
kari tat, za kari tat- za milosre
karonjstvo- nered, nepotenje
kavu! -drveni drak za iglu pri pletenju, zadjene se za pas
kcrav- bez uha
keve- stranjica (velika)
kezme- prai od 15 do 30 kg
kinkor - runo mijealo za buku (u
ibenskom kraju)
kinut, kinija me - odgurnuo me od
sebe s lakim udaranjem
klapi!- isprazno govoriti, sanjati
klepan - klipan, neodgojen momi
kliana - izvezena torba
kll'pati- pjeaiti umorno podiui noge
'ko more, i konj mu more - tko je
dobro stojei (bogat), i konj mu je
dobar, jak
koe ta -leaj od etiri gredice spojene
sa etiri daske
koak - kuica za janjce, kozlie ili
svinje
kol inka- kolijevka, zipka
kondir, in' kondir - kako uzeo da
uzeo- ini raun
kopun - tukac, puran za rasplod
kopuni t se- rado se svaati
korpe! - enski prsluk bez rukava
kriana- duhan iskrian za puenje
kriK; ka' kflk- konica; jak, snaan

krivina- jugo

(vjetar) u svibnju, palac


(koji pali)
krivi se ludo Latine- zagorsko ruganje katelanskom pjevanju
krivi t se- preglasno, neugodno pjevati
krivljcvina- veoma glasan pla, zapomaganJe
krkalina - izmet konja, magarca ili
mazge
krnj atak- ostatak od zuba u desnima
kroet- muki prslukod sukna ili platna
krstac - stranji dio samara u obliku
kria
krv nezabiljena- in, postupak za svaku osudu
krvav si mi prid oima - ne elim tc
vidjeti, moe doi do zla
kucat sc- pari ti se (kuja)
kuja t- patiti, bolovati
kula - kua na kat ili dva zidana u
vapno; visoki oblak na obzoru
kulccat- trati odbacujui se s noge na
nogu
kuljav- velikog trbuha
kunjat- drijemati sjedei, naslonjen
kuntija- hugatstvo, imanje
kvartat sc - dirati se, upletati sc u
neto
kvrca t- naglo kuhati puru na vatri
lambik- dio kotla za peenje rakije
lani t- ukrasti
!apat- zakrpa na poderanoj odjei
lapi- pisaljka, olovka
lfrza- mjesto za prolaz na ograenom
zemljitu
lazi t- hodati uz pomo ruku ili nekog
pomagala
laznu t- liznu ti, okusiti, probati
leto! -bre!
333

'i
!

leurat - teko hodati zbog bolesti ili


iznemoglosti
lepeka -vojnika uturica
Iepit - hlepiti, vrue eljeti neto
lepuat - istiti kukuruzne klipove od
obloge
lepuina - dio kukuruza koji kao list
ovija klip
lepuv - lie otpalo sa stabla
lidra- ena mrava lica i tankih usana
!injak - stog jasenovih grana spremljen za zimnicu
!igo -leaj
lipo stavljen - lijepog izgleda
lisa - pregrada od prepletenog prua
ljatarica- vrsta manjeg oboljenja sluzokoe jezika

ljaljak- mali krumpir


ljubit ljubi li? -prihvaa li ovca svoje
tek ojanjeno janje?
logan (lei) - oboljeti, zalei
lopar - okrugla drvena lopata koja
slui kod peenje kruha
lule - osoba slabog pamenja
macat se- parili se (maka)
maija

- maeha

maginjat- micati se, ne mirovati (malo dijete nogama)


miHi ma - dozivanje praseta
malo ubit oko - malo odspava ti
mamlazina -krupan, nezgrapan
mamulja - mahuna
manitral - vjetar maestral; pie koje
se prodavalo na ae po dernecima
manjiat- micati se stalno, nemati mi-

ra
manjinjorgo - strailo, prikaza
manteljit - izdravati, troiti za ivot
maljin -budak
marovele- uijevi, hemeroidi
materina- povremeno podrigivanje
334

meaja

- drveno pomagalo za odvajanje masla od kiselog mlijeka u stapu


mendule- kripac (alat)
mekinjast- slab, mrav, neotporan
micina- vrsta ira

mider- valjda
mirlisat, ne mirliu mi ruke - nije mi

po volji, nije dobro


miaja - pogodan zaobljen komad
drveta za mijeanje pure
minica - mii nadlaktice
mitit - mimoii

motuz- malo ue od konoplje


mrio a - gare s lonaca
mrit se- parili se (ovca)
mrele - niske oko vrata (vrsta ogrlice)
mrgilj - meani kamen
mrske- gusto nabrani dijelovi haljine,
koulje
mrgavci - nosnice

mudlat - izmotavati se
mukaet, ni mukaet - ni rijei
mukte - besplatno
mule - izvanbrano dijete
mulin, mulea -ovan bez rogova

muma!- jesti punim ustima, lakomo


mu tap- pokriva ili prostira od loeg
sukna

muznice - ovce koje se muzu


muzuknit- poeti se kvariti (hrana)
nabaka - posebno, odvojeno
nabacivat- sijati kukuruz zrno po zrno
za oraem u brazdu
nabada- eljezni probija za rupe na
opancima
nabiguz -lakom na jelo osobito ako je
besplatno
nabotu - odjednom

nabrat - postaviti potrebnu poetnu


veliinu kod poetka pletenja
nabreat - nabubriti
nabrizgat- napuniti vime preivanjem
(krava, koza)
naigled- dobro vidljivo
naurljat- nabrati na brzinu, naupa ti
(na)dovezat se- biti uporno dosadan,
ne dati mira
nainati - iskititi neukusno
nagovedat - izmlatiti nekoga kao govedo
nagraisat- naii nepanjom, te proi s

loim posljedicama
nagrdi! (se)- nabosti (se)
nagverit- gledati jednim okom nakrivljenom glavom
najmenica - sluavka, pastirica
najskoli - naroito
nakan - ima namjeru
nakliat - izvesti terluke, torbe i sl.
raznobojnim koncem
naknatit se - prihvatiti se jela kao da
jesam
namaknit - kupiti, ostaviti domau
ivotinju za rasplod, poveati brojnost
namrskat - namjerno nabrati tkaninu
radi ivenja
naoposa - pravilno, na pravu stranu

okrenuto
napatrljit se - nabosti se na drvo
napravan -lijepa izgleda
naprnjit (lice) - pokazivati po izrazu
lica nezadovoljstvo, ljutitost
naprobivat - izudarali
napundurit se -namrtiti se
nararat, valaj e mi nararat - nee
dobro proi, nadrljat e
naretit - nakrivljen, uzbrdit
naro!jat se- opiti se
naruitije - pogodnije, zgodnije

nasadit - nalei koko na jaja; staviti


dralo na motiku
nlisik- na otro

nastovrljit- podii se na jo nesigurne


noge poslije pada ili preleane bolesti
nastovrljit se- osovili se, stati na noge
nasumit- pomijean (neodvojen)

naaketat- istui akama


nataman - upravo tada, tog asa

natop - obilna kia


natravuljat - obuti bilo to da nisi bos
natutakat- pokuati odgovoriti
na uprt- teret na leima objeen o oba
ramena
nausnica - brii kod momia

navisit- objesiti lonac na komotra da


kuha
navrazae- opanci prepleteni oputom
navunjit se- natmuri ti se, naoblaiti se
nazdravu (zaboli!) - zaboljeti bez vanjskog uzroka
nadralit se - bezobrazno i upadno
promatrati
ne iaj se u Boga stinan - budi skroman, ne trai previe

ne more ti kola na ruku - kae se


djetetu kad je ljuto
nebes(t)an- nemilosrdan, tvrd, opor
neo biliti zuba - ne izgovoriti ni rijei
neposraman -bez srama

neesno - nezgrapno
nezaglavljen- svojeglav, tvrdoglav
ni bile, ni crne- ni rijei
nita ti, kad zna kazat - nije zla, kad
ranjeni-bolesni zna kazati kako mu je
nlkidan -prilog vremena za razdoblje
od 3 do dvadesetak dana
nosac - dio petrolejke kroz koji se
provue stijenj i zapali
nude- daj (da vidim); uzmi
oeprlja! se - ogrepsti se o trn, icu
335

l.

l
!l

oe ta

- okov na prozoru i vratima


obadavat- uvaavati (molbu, zapovijed)
obalota!- porubiti sukno da se ne sue
obazdrit se - pogledati oko sebe
oblaguzan- naroito sklon nekom jelu
obligan - obvezan
oblog, obloina - slabo plodno zemljite, panjak
obod - kalup za prav!j enje sira
obrdan - iznoen, poderan, oteen
obricat - porasti mlada dlaka, a stara
otpasti
ocidito - mravo (lice)
od pla do kaka -veoma mala udaljenost, mali put
odia ini gospodia - po odjei te se
cijeni
oduva - oduak
ograda - panjak, gaj obzidan
zatien od stoke
ograjat - priviknuti se, ovrsnuti
ogrizina- ostatak hrane (kruha, jabuke) koju je netko jeo
ogmja- sukneni ili platneni pokriva
za kiu ili snijeg
okaJat- zaobii, izbjei
okitit - otii brzo, gotovo trei
okoran - krut, nesavitljiv
okosi! - srdit, otar
okuljat - odstraniti dlaku s koe (i
kod pranja crijeva)
okupertat se - oporaviti se
illo- okolo
olumlani - zaprekolani, godinu prije
prekolani
omraj- meso u kui (zajelo)
omrknut- uhvatiti no (osoba)
omuati - oprati netemeljito
omunit se - zaustaviti se u rastu (kapula)
336

opaprit

- udariti nekim predmetom


opleak - enski odjevni predmet s
rukavima
ora', sluaj orle ta tuke divane- sluaj
moni kako ti prijeti nemoni
osin - sjena, hladovina
osJen - od sada
os!jiv- otar, neugodan za jelo
osmudit - opaliti malo vatrom, ne sagorjeti
osurlat- udariti po nosu
osutak - osip
oervat se - pogledati, opaziti
otropac - komadi kamena pri klesanju ili granate nakon ekplozije
ourit - odstraniti dlake i papke
vruom vodom ili paljenjem kod obrade svinje
otenit - odlomiti
otelen - odatle
otpeeno - nepriljubljeno
ozub - pamtiti neije nevaljalstvo i

vratiti mu
obrljat - udariti po licu, zubima
oeg- ara, j arilo
paat se - dirati se, upletati se u neto
palj - iupana dlaka psa, make, zeca
poslije njihova sukoba
palj erka- upalja
panada - suhi kruh, ulje, sol i voda
zamijeana u kau kao hrana za malu
djecu
pandela- lagana haljina
paprit- ii brzo
parba - parnica
pamage -vrsta obue
patri!- crvenjeti, zariti (trenje)
pedana - podvrnuti donji dio haljine
perin- dua kosa kod mukarca spletena u pletenicu i sputena niz lea
pervaz- rub

pia

- hrana za stoku, zimnica


pijuknit- srknuti
p!ljkat - nalijevati vodu na slabom izvoru
pinjur- vilica
pipita -bolest u drijelu kokoi
pipita - tkanina sa sitnim kvadratnim
uzorkom u dvije boje
pirni

- ria

pitat- hraniti nemonog (dijete, starca)


pitat e te ta ti je - bit e dobro
udaren
pitna (trava) - trava koja daje vie
mlijeka
piveno (jaje) - oploena jaje
plls, plisnjav- plijesan, neistoa
plema - rakija najloije kakvoe
pula- rahla, omekoena zemlja
pletiIke - igle za pletenje,
ploska - tikva plosnata oblika za
noenje tekuine
poepuat se - potui se hvatajui se
za kose
poivaljke - mjesto gdje se odmaraju
oni koji pokojnika nose do groblja
poderina- prljavtina na ljuteoj koi
podlanica - mjera irine dlana
podloina - uloak u opanku (obino
sukneni)
podmuaj- napoj za svinje (mekinje i
voda)
podrepit - udariti nogom u stranjicu
podukrajan - pun do vrha
podumenat -temelj (graevine)
podurkat- potaknuti, podgovoriti, nagovoriti
podvoljak- slanina sa svinjskih vilica
poj at se- popraviti se u izgledu, udebljati se

poji tuu kokoicu, svoju vez1 za


noicu - kako su tebe ugostili, spremi
se i da uzvrati
poklepuit se, pokrit se uima - pretvarati se da ne uje to uje
(poleti!) svitnjaci - zaiskriti u oima
od udarca
poloj it- polediti po povrini
pometina- posteljica (ploda)
pomlja, pomlju imaj - obrati pozornost, pazi
pomljiv- paljiv
ponien - pogrbljen
popi' e kavu - dobit e batina
popimanit- porei
popriat (opanke) - oputom popraviti
pokidane okrajke opanaka
porikat se - posvaati se
posrpiti se - pogrbiti se, pognuti se
postav- platno
posubitat se - usuditi se
poakreto - tajno, potajice
poalandrcat- skrenuti s uma
potegni! se - opaliti iz puke; baciti se
kamenom
potpait - poduprijeti
pave- remen na samaru koji stoji preko zadnjih nogu, a ispod repa ivotinje, koji sprjeava klizanje samara
preko glave na nizbrdici
povorne kosti -kosti kraljenice
povrslo- polukruna ruka na posudi
za noenje i vjeanje
pozledit- pogorati se (rana)
pomarit- postati od tamnog svjetlije,
izgubiti boju
prasetan- neodgojen, nepristojan
pratnja - sajmeni dan
pravda - parnienje
pri'tz - ovan za rasplod
pravac - eludac u kokoi
337

ll
l

priguzi - mravi smee boje koji ive


u suhim stablima i zidovima
prdecat se- brzo trati (za djecu)
pregljica- o kovna remenu ili na opancima
prez- bez
prezumit se -prevariti se, pogrijeiti
prga - u peki popreni jeam za jelo
pribrak - komad drveta za udaranje
nabrzinu
prika- ostaci govee koe od koje se
pravi aputa za krpanje opanaka
prijanit- prilijepiti
prijanit jist- poeti jesti, obino poslije bolesti
prilivoda- nestalan, rado mijenja strane u sukobu
primest - ozepsti
primetaa - enski odjevni predmet
od bijelog platna, od vrata niz prsi do
pojasa
prinemagat se - nemati volje niti snage
pripelit, upelit - upozoriti
priporito - primrsno (jelo)
priprstan - sklon krai
priranak- trs kupusa ostavljen zasjeme
prismest se - prevariti se
prisprit - teko dalje snositi
prisumitit- presavitijedno preko drugog
prisvedit - prepei, pregorjeti (jelo)
priestarit- rei u brk osobi ono to joj
nije drago uti
pritrenit - zaspati nakratko
priub -blizu, malo (kod usporedbe)
priupena - ljubazna, srdana kod javljanja
priuza -ue za privezivanje ivotinje

338

prljuga, prljuina - komad zemlje slabo rodan


prlu- zapovijed ovcama da se odvoje
i svaka ide u svoj tor
probreuit - prokinuti rupicu za
kvaenje ili vjeanje
progaratat- promijeati eravu na peki
progona!- ne dati mira djevojci (momak) dodirivanjem kako ona ne eli
promaje, gae na promaje - suknene
hlae s izrezima sa strane trbuha (radi
mokrenja)
promurgat - proprati povrno (staru
odjeu)

pronosak- prvo jaje koje koko snese


proveuran - snalaljiv
provrtit- probui ti
pr(u )v6 -nutkanje stoke sitnog zuba
kodpojenja
puica - malo puce
pulija- vrsta malog puceta
puljovkaste (oi) -izbuljene oi
pundarat - bacati se kamenjem u nekoga
punjka - rupica za puce
punta - upala plua
purlast - ovjek iroka i kratka nosa
pustimice - baciti kamen s visine poda
se
puzdra - spolni organ mujaka svinje,
nerasta
rabi tnjak- radni dan
rai t - osjeati se ugodno, po volji
radi, radi ne do - kuaj, probaj ne
doi (prijetei)

rakam -vez na odjei, ipka


'ramat, zna na koju nogu 'ramlje- zna
to radi, to mu koristi
rastriskat- razbiti glavu
raenit- raspo loviti

ratrambat- razbistriti, razvedriti


razbucat- razbacati, raskopati
razmeat se ka prdac po gaan - biti
bezobziran u ponaanju, dranju; praviti se vaan
razoputit- raistiti, objasniti
'rdina - stare
regnut, samo regni - (prijetei), da ne
ujem glasa
roit se - svaati se
rogua - razmak izmeu vrha palca i
vrha kaiprsta
rudast - kovrast
rujit- glasati se (svinja kad trai hranu)
sada- enski odjevni predmet bez rukava, pokriva stranji dio tijela do pod
koljena
sada- drveni koi za sadnju kt!pusa,
salate i sl.
sadak - enski odjevni predmet, kao i
si\da, ali krai
sadno - nauljak samara ili jarma na
koi ivotinje
salauk, salauina -jak vjetar
salid- plonik
sanpazica - pospanost, omamljenost,
lagana nesvjestica
saparit - opariti, obraditi parom
sasnit - sisati
satra t se- ozlijediti se (jae)
selbezan -bezbrian, slobodan
siimice- otricom (udarati)
sirite - sredstvo koje se dodaje mlijeku kako bi se ono moglo posiriti
sirnjav, simjava vuna - neoprana
ovje runo
sjuit- pogrij ati malo
skucat - skupiti novac strogo tedei
skalcat (bive) - spustiti arape nad
glenjeve

skanatorit - prikupiti neto malo-pomalo da bi se zavrilo


skandeljiv- sklon svai
skela - druina
skevat se - nadebljati se previe
sklitat - uiti i zakrpiti dio odjee od
razliitih i starih komada tkanine
sklonit - sastaviti, napisati
skondrljat se - pasti s kue, drveta,
kamena
skovrljit - skupiti se, iskriviti se
skrljat se- pasti, ozlijediti se
skrljit -polomiti
skurljat- jako smravjeti, oslabjeti
sladit, ne sladit - osjeati se loe
slandrat - svui odjeu na brzinu
slavnica - slamarica
stipica - stara vrsta petrolejske lampe
sljutrit- naglo smravjeti
smaknit - prodati, zaklati domau
ivotinju
smiljat- sliiti
smirit- udariti (nekoga)
smitljika - snijet (gljivino oboljenje)
smlido - smee, tamno
smrdljiv- sklon svai i neljudskim postupcima
smrsit- rei neto nejasno
smudrit- sabrati na brzinu plodove i
lie
smualina
sua

tekuina

od pranja po-

smurit - obariti tek malo na vatri ili


suncu
s ne ruke - nije usput, sa strane
soivica - lea, vrsta mahunarke
s6- poprean av na pregai
soja- drveni podupira kod tovarenja
konja ili magarca
somi- trokutasti dio zida kue s dvoslivnim krovom
339

soparno - nemrsno Gelo)


sorit (se)- sruiti (se)
spirit -uei vatru
sputan - uredan
sputit - vezati konju prednje noge na
kratko
spie (usta) - trpko u ustima
spicijalija -lijek
splestan - bez reda, sklada (za ljude i
stvari)
sprcat - kod ljudi: napasti estoko rijeima; kod pasa: estoko lajati
(s)predat- straiti se
spre - vrsta ljekovite trave koja se
uvlai ivotinji pod kou kako bi se
izlijeila

spreit - strariti, biti oprezan


sprnjavorit - skuhati na brzinu
sprtva -plitka koara za noenje zemlje ili ljunka
sputat (mliko)- kod muzenja, ponovni dolazak mlijeka
spurit - spremiti jelo na brzinu
srbiguzica- plod divlje rue, ipurak
srdeljica- sredina glavice kupusa
sruit- sposoban runo uraditi
sta' se na misa'- poveo je rauna, misli
o tome
staknit - potaknuti vatru da bolje gori
stanje - imanje
stareit se -glumiti starjeinu
stej ana (krava)- krava koja nosi plod
stentan - razuman, bistar, spretan
stiman - cijenjen, vien
stinjat- staloiti
stoji ka magarcu sedlo - ne pristaje
(odjea)

. stopro - tek
strae - dobar pas uvar
straivu trgovcu govno u tobolcu - bez
rizika nema ni uspjeha
340

stravinjat- straiti se
strij a- streha
strnit- strahovati (za nekoga ili neto)
strnit, strne ka ovca noa -boji se kao
ovca od noa
stupit - stajati ili se kretati u malom
prostoru
sturina- ostatak od kukuruznog klipa
kad se skine zrno
suija - tuberkuloza
suk - komad drveta pogodna za udaranje
sumpre, sumpreat- glaalo, glaati
susak - drveni sudi za pie s rukom,
kojemu je dno ire od vrha
sustat- umoriti se
suvotan - onaj koji nema mesa u kui
(zajelo)
svrnit (pisku) -napraviti od jasenova
drva pisak za diple ili trubu
svrzat se, svrza' se- povezao se vre
(s nekim)
avorit se - osuiti se previe
eto - loe kakvoe
akavac - kamen pogodan da stane u
aku
akavice -krajevi rukava uz zapea
aporit - aptati
aravit (osoba) - nepouzdan, nestalan
arovftat- govoriti sve samo ne istinu
ekancija- neugodnost, neprilika
etka - estar
iljee -janje staro oko 10 mjeseci
imin- naroito lijepa djevojka (u opisu)
irljat - mlazom tei
kancina- mjesto za odlaganje tanjura
i zdjela
kito - malo, nedovoljno
klopac- krpelj sit krvi

k6dit, kaat -naplatiti, utjerati dugovanje


komljit - cviljeti, aliti (pas)
kopiguda - osoba vjeta kopljenju
domaih ivotinja
kr6nit - kapnuti vrlo malo
krbat se - ne troiti, tedjeti
krilja- kamen pogodan za bacanje
kriljka- krika
kripi- vrsta oboljenja
kropac- krupne kapi kie noene vjetrom
medljiv- izbirljiv kod jela
mignit -brzo nestati bez traga
mrljat -jesti bez teka
ocija- drutvo, druina mlaih osoba
(podrugljiv izraz starijih)
otana - podsuknja
perit se, perilo mu se je - dogodilo
mu se neto neugodno
pruglja - dugaak prut za mlaenje
oraha i bajama
tampilij a - tiskana slova
trambast - prostran, razvuen, razgraen

trcaljika- proljev
trika- eljeznika pruga; crta
tringa - ena pokvarenica
udar - enski rubac za glavu
udit - pokoran
unjka - njuka, rilo
uporat - kamate
ura, uvar - ep od pluta
umit - sakriti neto na brzinu
ua koza - koza bez rogova
unjevato, unjevata naloi! - baci
granja sa suhim liem (da bolje zasvijetli)!
utina- vrsta metalne kope na bluzama i haljinama
uverin - igica

ubina - lepuina proiena i napunjena u slamaricu


vragat- ukati, eprkati u rupi (mi)
taloga - ostatak od pretopljenog masla
taj enta- eki s otrim drugim krajem
za kresanje kamena
tandrkat- klopotati neugodno pri vui
tanga -boja, bojenje
teg - nedavno uskopano, uzorano tlo
tejano - polako
telarua - tkanina loije kakvoe za
odijela
teljig - dio jarma volu oko vrata
tendit se- razumjeti se u neto
tentat - dosaivati, napastovati nekoga
terkija- koni remen, oputa
t'iit - iriti se (korov ili neka kona
bolest)
tiknit - sjetiti se, pasti na pamet
timenjaa - nakupljena prljavtina na
tjemenu glave
tinit- utihnuti, stiati se (vjetar)
tira t se- pari ti se (koza)
tisan - ne trpi protivljenje svome sta. vu, pa teko oprata
tisika- potitenost
tko vatru ika, gae pika - tko igrajui se prouzroi poar, upiki se u
hlae (djeci)
toit - ii polako pasui (ovce)
toprag- dom, ognjite
trage tat - izvriti radnju uz napor
traljea- nespretnjakovi
travera - pregaa
trbav - poveeg trbuha
treselj it -pri hodu treskati tijelom
trevit - sresti
trlometit- odvajati metlom slamu kod
vridbe konjima
341

trtak - ptica cari


trud- vrsta gljive pripremljene za paljenje vatre kresivom
trzine - posljednje i najmanje od

upai t

okoene mladunadi

usprit

tubok - komadi sira otkinut pri sirenju


tudelen, 'aj' tudelen! -idi odatle!
tui! se -biti stidljiv
turnera - koni gornji dio opanka
tfimit- biti zamiljen; patiti od nostalgije
tutlav- tup, nespretan (za osobu)
tuzgav- prljav, neist
tvorilo - drveni okrugli kalup za sirenje
ugrijat - ui silom, nepozvan
uj! uj!- straenje kokoi opasnou od
bliskog jastreba
ujalo se- od obilnog jela ostao samo
zalogaj
ujam - uur kod mlinara
ujti' e konja - dobit e batina
ujtija ba' ma' -oteo se kontroli, neposluan
uj tilo se (mliko)- mlijeko se zgusnulo,
moe se siriti

uj tit- uhvatiti
ukolinit - potetnoj ovci stegnuti tetive iznad koljena da bude mirnija
ulji - prase od 25 do 35 kg
umakuit - odvesti djevojku uz njezin
pristanak, a protiv volje njezinih roditelja
umeat

se - bacati kamena s ramena

umet -velika teta, nevolja, zlo


umetaljka - kamen (stina) za natjecanje u bacanju
undelen - odanle
unjigavat se -praviti se dragim, dopadljivim (i ivotinja takoer)
342

- uprijeti prstom u nekoga


u plakat se- prihvatiti se ozbiljno posla
urda -pujina, prokuhana surutka

urtat - doi,

ui

ne ba oekivano

-uspravan, prkosan
usrljat- ui s nepanjom
ustra - britva
uestit- dati pravilan oblik
utrupi t se - stajati nepokretan
uvodnica - ovca stara tri godine koja
se nije ojanjila
uvar- kruna, krij esta kod pijevca
uzbijat - uvati stoku na pai
uzglavnica- jastuk
uzjat- uzjahati
uzvirit se- uplaiti se (za stoku)
veat- glasati se (koza)
vajda, nije vajde- nema koristi
vakter - uvar pruge
'vala, iz prazne 'vale nita- za uinjeno
dobro nije dosta rei hvala
vanci- osim
varnjaa

-velika drvena lica


valjat- biti nemiran u postelji
vavik - uvijek, stalno
veruga - karika, kopa
vijar- zrani vrtlog, pijavica
vikat se- parili se (prasica)
vinanica - vodoravna greda na zidu
kue na koju se naslanjaju krovne grede, ronjaci
vinorizi - kao srp savijen noi za
obrezivanje loze i berbu groa
virit -rasti
vie lae neg' more nosit - izuzetno
mnogo lae
vilast- tanak, iv, okretan
vile -ivo, okretno dijete
vla- miran, tih, blag
vlil( a) - meka pura, kruh

vodit- parili se (krava)


vranoka- bijela ovca s crnim kolutom
oko oiju
vrbe- osjetljiv
vrcit- skoiti iznenada
vrcan vrcimice - skokom skokimice
vrid - otrov iz bolesnog tijela
vrietan - osjetljiv na studen i vruinu
vrlji- djeak od lO do 13 godina
vrljovnica - mali grozd ostao poslije
berbe
vro, vr' -vrh

zaa' se- onemoao od gladi ili studeni


zabajetilo - otvrdlo, skoreno
zabalit- pasti malo kie koja tek ovlai
zemlju
zabelengavat - razgovarati da se odvrati pozornost
zableuit- prepasti
zabrkljat (kau)- skuhati puru da bude rijetka mijeajui je drvetom s 3-4
paroka
zabukat - skriti neto u grmlje
zabujat - onemoa ti zbog gladi
zabulat- zaplijeniti
zacenit se - smijati se ili plakati do
gubitka daha
zadava! - glasati se iznemoglim glasom (gladno janje ili kozle)
zagajit- oznaiti granicu zabrane napasanja stoke
zagarazit -estoko se posvaati
zagumat- zagristi ovei komad
zaintai! - traiti uporno, kazivati
uporno
zajat - pozajmiti; otpremiti mazgu,
konja u pau
zakalat - opkoliti
zakosmatit - obrasti dlakom
zakosutra - dan poslije prekosutra

zakukat - ostati malen, ne narasti


zfila, u zfili - u priuvi
zamait - irok, velik, razvijen
zamarepat - naglo otii bez rijei
zamliit oi - zavarati sitnim darom
zanoveta t- prigovarati traei dlaku u
jajetu
zaob lica -janje, iljee za pirove
zaosinit - opsjeniti
zaperuljit, zaperuljilo - trava porasla
poslije kie u proljee
zapodirat- poticati, zapoinjati
zapojarmit - upregnuti, angairati za
neki rad
zaparavan -zauzet, nije slobodan
zapovrnit- obavljati radnju bez ikakvih obzira
zapreat - staviti kruh pod peku i pokriti eravom
zapredat - htjeti da bude po vlastitoj
elji
zarukovetat - pomicati rukom zbog
tekog i dugog rada
zasukan - ovjek na svoju ruku, koji
teko mijenja svoje miljenje
zatrovait -zagubiti, smetnuti s uma
zaturuit - zasukati, zamrsiti
z(a)uar- kakva-takva korist
zaujst se - upaliti se (koa pod pazuhom); osjetiti se uvrijeenim
zavilaeni (rogovi) - rogovi ovna ili
jarca zavijeni u spiralu
zavrljacit- baciti neto visoko i daleko
zavrndat- zamrsiti ue, predivo
zbabna - nosea, trudna ena
zdepat se - nadebljati se previe
zenit - prozelenjeti, pro listati
zere, ni zere - nita

zere, sve do zere - sve bez ostatka


zglajzat - iskoiti iz tranica (vlak);
pretrpjeti neuspjeh (ovjek)
343

l
i'

l
l'

zgledat se - diviti se
zgrabutat -zgrabiti na brzinu
zgranut- suludast, nenormalan
zgripat- zguvati sjedenjem
zguzit petu - zavriti pletenjem petu
na bivi
zivka - zipka, kolijevka
zjakat - govoriti preglasno
zjatno - otvor jame
zlo'ran - izbirljiv kod jela
zubotak, nema ni zubotka - kad na
livadi nema trave ni da se zubima da
zahvatiti
zurat - lutati bez cilja
zvirit -vidjeti kroz rupu na krovu ili u
zidu
zvirka - manja rupa na vratima ili
kunom krovu
zvrknut - zvekast, niije mu svaka na
mjestu
droknit- pojesti na brzinu, progutati
nesavakano (isti glagol u istom

znaenju uo

sam od stare gradian


ske Hrvatice Marije Hajsan iz sela Frakanava)
egaran - osjetljiv, eksplozivan
entil - slab, tanak
erbasto (vino) -pie koje treba jo
razblaiti vodom
ivolazan- iv, nepokoran
mekat - kripati kod hod anj a s
opancima punim vode
rnjat - mljeti u rvnju; kripati u nepodmazanom leaju
ugeljiv- sklon nepotrebnom prigovaranju
unast - plavkast, svijetle kose i puti
utac- platno ukaste boje, pranjem
izbijeli
vijuknut- ustima i prstima zazvidati
voka - natuak na glavi
vrnjok - udarac u glavu srednjeg
prsta i palca

PROVINCIJALI PROVINCIJE PRESVETOG


OTKUPITEUA DO 1918. GOD. RODOM IZ ZAGORE
(prema J. A. Soldo: >>Djelovanje franjevaca Provincije Presvetog Otkupitelja
kroz 250 godina<<, Kai XVII, Split, 1985)
Fra Petar Filipovi ............. Ramljane .............. 1763.-1766.
Fra Josip Radman ............. Mu ....................... 1773.-1776.
Fra Ante Pai ..................... Ljubostinje ........... 1845.-1848.
Fra Stjepan Bosani ........ Dugopolje ............. 1898.-1899. (generalni komesar)
Fra Mate Kardum ............. Dugopolje ............. 1902.-1904.
1909.-1910. (provincijski vikar)
1913.-1915.

FRANJEVCI PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITEUA DO 1918.


GOD. RODOM IZ ZAGORE:
BAKI*

Andrija ........... Sitno ................ 1778. +


BAKOVI-KESI

BIKI

Josip ............... Suhi Dolac ..... 1784. +

Frane .............. Prgomet .......... 1880.+

BAKOVI
Lovre .............. Suhi Dolac ..... 1738.+

BOGI
Bonaventura .. Divojevii ........ 1878. +

BAKOVI
Petar ............... Suhi Dolac ..... 1757.+

Luka ................ Divojevii ........ 1741. +

BAI*

Marko ............ Trolokve ......... 1808. +

344

BAI
Ilija .................. Prugovo ........... 1764.+

BOGI

BOGI
Mate ............... Divojevii.. ...... 1793. +

BAI

BOGI-IAK

Petar Marko .. Trolokve ......... 1808. +

Jure .................Divojevii ........ 1755. +


345

1.'
1

i l

BO UAT
Bonaventura .. Vuevica ......... 1757.+

DELI
Augustin ......... Mu ................. 1807.+

BOSANI

DELI

Stjepan ........... Dugopolje ...... 1927.+

Frane .............. Leevica .......... 1878. +

GOTOVAC
............ Vinovo ............ 1903.+

JURI

Aneo

Lovre .............. Planjane .......... 1871. +

GRANI
Andrija ........... Mu ................. 1791.+

JURI
JURI

Mate ............... Planjane .......... 1814.+

BRALI

DELI

Ivan ................ Donje Dicmo. 1895. +


BULAT
Bartul ............. Mirlovi? ........ 1829.+
BULAT
Josip ............... Mirlovi? ........ 1805.+
BULAT
Luka ............... Miri ovi? ........ 1824. +

GRANI

Hilar ................ Mu ................. 1813.+

Dominik ......... Mu ................. 1772. +

Pako .............. Crivac .............. 1820. +

GRANI
Frane .............. Mu ................. 1764. +

JURI

GRANI
Ljudevit... ....... Mu ................. 1788. +

JURI

BURILOVI

Augustin ........ Visoka ............. 1802. +


COPI

Andrija ........... Pokrovnik ....... 1921. +


COPI-UUBII
Andrija .......... Pokrovnik ....... 1787.+
COPI-UUBII
Ivan ............... Pokrovnik ....... 1793.+
AVKA
Ivan ................ D ivoj evii ....... 1908. +
OVI
Antun ............. Sitno ................ 1787.+
ULI
Aneo ............ Konjsko .......... 1817.+
ULI
Toma .............. Brtanovo ....... 1760. +
VRUAK
Antun ............. Konjevrate ..... 1802.+
DADI

Frane .............. Ogorje ............ 1737. +


DELA
Benedikt.. ...... Zelovo ............ 1793. +

DESPOTOVI-TEIJA

Danijel ............ Leevica .......... 1851.+


DESPOTOVI-TEIJA

Ilija .................. Leevica .......... 1816. +


DRAI
Vinko ..............Sitno ................ 1790. +

GRGI
Pako .............. Trolokve ........... 1812. +

AKOVI

Krsto ............... Gori. ............... 1868. +

GULIN
Juraj ............... Konjevrate ..... 1801. +

IRLI

IVANEVI

Antun ............. Mu ................. 1756.+


IVANEVI

Lovre .............. Mu ................. 1763. +

OGAEVI

IVANOVI

Lovre .............. Crivac .............. 1750.+

Antun ............. Mu ................. 1756. +

ELA

Ambroz Ivan .. Suhi Dolac ...... 1896. +


ELEZ
Bonaventura .. Ogorje ............ .1807. +
ELEZ
Filip ................. Ogorje ............. 1818. +
ELEZ
Petar ............... Ogorje ............. 1839.+

JADRI
Frane .............. Trolokve ......... 1930.+
;

li

i
!

FILIPOVI

Petar ............... Ramljane ........ 1769.+

DELI

GOSPI

Luka ................ Leevica .......... 1772. +

Stjepan ............ Crivac .............. 1790. +


KALINI
imun .............. Broanac ......... 1774.+

KARDUM
Mate .............. .Dugopolje ....... 1924. +
KESI-BUKOVI

Josip ................Trolokve .......... 1784. +

Danijel ............ Radoi ........... 1909.+


IRLI
Petar ............... Radoi ........... 1876. +
IRLI
Marko Stanko.Radoi ........... 1929.+

Antun ............. Mu ................. 1790.+


346

GRGI
Luka .............. Trolokve ......... 1879.+

Stjepan............ Crivac .............. 1758. +

JELAVI
Andrija ........... Gizdavac ......... 1804. +
JELAVI

KOVAEVI

Antun .............. Dicmo .............. 1750. +


KOVAEVI
Filip ................. Dicmo .............. 1743. +
KRIANOVI
Marko ............. Postinje ........... 1788. +
KROLO
Petar ............... Mu ................. 1808.+
LABOR
Mate ............... Gori ................ 1876. +
LEMO-LABROVI

Bonaventura .. Visoka ............. 1878. +

Anselmo ........ Gizdavac ......... 1804.+


JELII don
Petar. .............. Neori ............. 1827.+

UUBI

Bernardin ....... Koruca ........... 1811. +

JUKI

UUBI

Antun ............. Kruvari... ....... 1875. +

Frane .............. Koruca ........... 1758. +

JURI
Filip ................ Sratok ............. 1878. +
JURI
Gaj etan .......... Sratok ............. 1836. +

UUBI

Mate ............... Gori.. .............. 1895.+


MALE
Ivan ................. Mirlovi ........... 1790.+
347

MAUKOVI

MITROVI-BUI

RADANOVI

ROLI

Frane .............. Labin1816. +

Salvator .......... Crivac .............. 1807.+

lgnacije ........... Ogorje ............. 1749.+

MANDI

MRELA

Andrija ........... Sratok ............. 1797. +

Lovre .............. Koprno ............ 1838.+


MRELA
Pavao .............. Koprno ............ 1763.+

Mate ............... Kladnjice ........ 1842.+


RADEUAK
Didak ............. Bristivica......... 1834. +

MANDI

imun ............. Sratok ............. 1793.+


MARAS
Ilija ................. Mirlovi .......... 1813. +
MARETI

J akov .............. Mir!ovi .......... 1771. +


MARETI

Lovre .............. Mirlovi .......... 1838. +


MARETI

Pavao ............. Mirlovi .......... 1763.+


MARETI

Roko .............. Mirlovi .......... 1800.+


MARETI-UK*

Antun ............. Podumci ......... 1851.+


MARETI-UK*

Krsto .............. Podumci ......... 1904.+


MARI-DALO

Frane .............. Prgomet .......... 1828. +


MARI-DALO

Nikola ............ Prgomet .......... 1878. +


MATAS
Ivan ................ Mirlovi .......... 1790. +
MATAS
Mijo ................ Mirlovi .......... 1742.+
MATAS
Mijo ................ Kladnjice ........ 1810.+
MATAS
Nikola ............ Kladnjice ........ 1935. +
MEDVIDOVI
Dominik ......... Pustinje ........... 1765. +
MEDVIDOVI
Stjepan ........... Pustinje ........... 1790. +

NAKI

Mijo Aneo .... Mirlovi ........... 1802. +


NAKI
Mijo ................Mirlovi ........... 1835.+
NAKI

Pako .............. Mirlovi ........... 1811.+


ODAK-KIJEVANI
Bernardin ....... Bristivica ......... 1854. +
OMRENOVI

Josip ................Nisko ............... 1770.+


PAI

Antun .............. Ljubostinje ...... 1857. +


PAI

Toma .............. Bristivica ......... 1778. +


PARATOVI

Jakov ............... Ostrogaica ..... 1813.+

Ivan .................Mu ................. 1792. +

RADI

ROSI
Petar ............... Mu ................. 1809.+

Ante ............... Suhi Dolac ..... 1742 +


RADI-VRINA

piro ............... Suhi Dolac ..... 1928. +


RADMAN
Frane .............. Mu ................. 1789.+
RADMAN
Josip ............... Mu ................. 1784.+
RADNI-SKELIN

RUNJI

Jeronim .......... Labin ............... 1931.+


SMOUI

Ivan .................Mirlovi ........... 1839. +


SUI

Gabrijel .......... Mirlovi ........... 1846. +

RADNI

SUNARA
Bonaventura .. Nevest ............. 1825. +

Vladislav ........ Sitno ................ 1918. +


RAJEVI

Ivan ................ Crivac ............. 1799. +


RAJEVI

Petar ............... Crivac ............. 1785.+

SUNARA
Mijo ................Nevest ............. 1792.+
SUNARA
Mijo ................Nevest ............. 1844.+

RAJI

PARATOVI

RAKI

Jure ................. Ostrogaica ..... 1809. +

ROSI

Mijo ................Mu ................. 1841.+

Jure ................ Sitno ................ 1784.+

Jure ................. Ostrogaica ..... 1793. +

PARATOVI

ROSI

Bonaventura .. Koprno ........... 1751. +


RADEUKO
Josip Marija ... Bristivica......... 1809.+

Augustin ........ Radoi ........... 1840. +


RAJI
Dujo ............... Radoi ........... 1813. +

IMI
Antun .............. Crivac .............. 1763. +
IMI

Filip ................. Crivac .............. 1783. +

Dominik ......... Pustinje ........... 1806. +

Andrija ........... Sitno ................ 1783. +


RAKI
Pako .............. Pakovo Selo ... 1927.+

PEROVI

RAKOVI*

Petar ............... Mu ................. 1871.+

Filip ................ Suhi Dolac ..... 1742. +


RAMUAK
Leonard ......... Koprno ........... 1930. +
RATKOVI
Frane .............. Mu ................. 1883. +

Ivan .................Bisko ................ 1883. +

POLI

RATKOVI

TOPI Andrija

J osip ................Brtanovo ........ 1757. +

Antun Vinko . Mu ................. 1844. +

Bemardin ....... Koruca ........... 1787.+

PENAVI

PILIPUI

Jeronim .......... Mu ................. 1850.+

MEDVIDOVI-PENAVI

POLI

Dominik ......... Pustinje ........... 1808. +


MELVAN
Ivan ................ Utore .............. 1826. +

Antun .............. Brtanovo ........ 1785. +

348

RADEUKOVI

ROSI
Anselmo ......... Mu ................. 1849. +

IMI-AGARA

Josip ................ Kladnjice ......... 1756.+


IMUNDI

KOPUANAC
Ivan ................. Radoi ........... 1900.+
ODI
Ivan ................. Bristivica ......... 1845. +

349

TOPI
Andrija ........... Koruca .......... 1823. +

VUKOVI
imun .............. Gori. ............... 1847.+

VARIVODI
Marijan .......... Prugovo .......... 1771. +

ZORII
Antun .............. Pakovo Selo .... 1771. +
ZORII
llija .................. Pakovo Selo .... 1772. +
ZORII
Mate ............... Pakovo Selo .... 1783. +
ZORII
Mate ............... Pakovo Selo .... 1890. +

VII
Marijan .......... Kopmo ........... 1836. +
VOJKOVI
Ljudevit.. ........ Dicmo ............. 1741.+
VOJKOVI
Ljudevit .......... Dicmo ............. 1801. +
VRINA-RADI

Antun ............. Suhi Dolac ..... 1801.+

ZORII
ZORII-MRELA

Ilija .................. Koprno ............ 1756. +

Mate ............... Suhi Dolac ..... 1852.+

ZORII-MRELA

Lovre .............. Koprno ............ 1757.+

piro ............... Suhi Dolac ..... 1928. +


VUI EVI
Ivan ................ Mirlovi .......... 1786. +
VUKIEVI-DEDI
Andrija ........... Mirlovi .......... 1929.+
VUKIEVI-IMAC
Ivan ................ Mirlovi .......... 1784. +

l. IZVORI

Mijo ................Pakovo Selo .... 1787.+

VRINA-RADI
VRINA-RADI

IZVORI I LITERATURA

ELATI
Lovre .............. Unei ............. 1757.+
IVKOVI

Mijo ................ Mirlovi ........... 1813.+


UNI
Frane .............. Suhi Dolac ...... 1868. +

a)Arhivska

graa:

Arhiv HAZU Zagreb,


Hrvatski dravni arhiv (HDA),
Grafika zbirka,
Kartografska zbirka,
Kaptolski arhiv Split,
Povijesni arhiv Split (PAS),
Katastarske mape,
Povijesni arhiv Zadar (PAZ),
Geografske i topografske karte Dalmacije,
Mape Grimani,
Mape katastarske,
Trogirski arhiv, Mandati reggimento Zuane Bragadin,
Trogirski arhiv, Opinski arhiv,
Zbirka matica, Matina knjiga upe Zmina fra Bonaventure Bilo glava
Trogirski kotarski sud,
kopije presuda.

b)Novine,

asopisi:

La Dalmazia, Zadar, 1845.


Narodni list, Zadar, 1862., 1872., 1876., 1877., 1885., 1890., 1903., 1914.
Puki list, Split,1891.,1893.,1894.,1901.,1902.,1903.,1904.,1908.,1912.,1914.,
1915.,1918.,
Srbsko dalmatinski magazin, Zadar, 1844.,
Slobodna Dalmacija, 27. 2. 1995.,
350

351

c)Almanasi, shematizmi, statistike:


Almanaco della Dalmazia per !'anno 1836, Zadar, 1836.
Illustrierter Fiihrer auf den K und K osterr. Staatsbahnen
Manuale del Regno di Dalmazia/1871, Luigi Maschek, Zadar, 1871.
Schematismo dell'I. R. Governo della Dalmazia, Zadar, 1841.
Schematismus sibenicensis, ibenik, 1886., 1899., 1907., 1909.
Statistika obina kraljevine Dalmacije, Zadar, 1882.
Stato del clero e popolo della diocesi di Spalato e Macarsca, Split, 1872.
Status personalis et localis dioec. spalatensis et makarskensis, Split, 1897., 1909.
d)Tiskani izvori:
ANDREIS Pavao: Povijest grada Trogira I, preveo V. Rismondo, Split, 1977.
Povijest grada Trogira II, Split, 1978.
BANAC, Ivo: Grbovi biljezi identiteta, Zagreb, 1991.
BARAS, Frano: Dalmacija Anno Domini, Split, 1988.
BARBAZANIS, Miha Madijev de: Historija, preveo V. Rismondo, Legende i
kronike, Split, 1977.
BELAGI, efik: Steci- kultura i umjetnost, Sarajevo, 1982.
BEZINA, Petar: Puko kolstvo i franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja,
Split, 1987.
BLUNT, Henry: Morgenliindische Reise des Ritters Blunt, Helmstadt, 1687,
BOJNII, Ivan: Der Adel von Kroatien und Slavonien, Nuernberg, 1899.
BOIEVI-NATALIS, Frane: Govori protiv Turaka, Split, 1983.
BULI, Ivan: ibenik i Dalmatinska Zagora, Zagreb, 1932.
BUDAK, Neven: Prva stoljea Hrvatske, Zagreb, 1994.
BUTKO pop: Misal vojvode Hrvoja, Zagreb, Ljubljana, Graz, 1973.
CATTALINICH, Giovanni: Memorie degli avvenimenti successi in Dalmazia
dopo la caduta della repubblica veneta, Split, 1841.
CERINEO Antonio de: Il eho/era morbus, Split, 1856.
Cronaca d'ignoto, Bullettino di a. e s. d. V, 1882., Split,
Bullettino... VI, 1883., Split
CUTHEIS, A.: Tabula, prijevod V. Rismondo, Legende i kronike, Split, 1977.
ELEBI, Evlija: Putopis, prijevod Hazim abanovi, Sarajevo, 1973.
IRI, Milo: Heraldika I, Beograd, 1983.
URI, Vejsil: Starinsko oruje u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1943.
DEMMIN, August: Die Kriegswaffen, Gera, 1899.
352

DESNICA, Boko: Istorija kotarskih uskoka II, Beograd, 1950.


DIFNIK, Franjo:PovijestKandijskograta u Dalmaciji, prijevod Smiljana i Duko
Kekemet, Split, 1986.
ERBER, Tullio: Storia della Dalmazia da/1797. a/1814., Zadar, 1888.
ERDEUANOVI, Jovan: O poreklu Bunjevaca, Beograd, 1930.
ETEROVI, Adam S.: Croatian and Dalmatian coats of arms, Palo Alto, 1978.
FISKOVI, Cvito: Dalmatinske freske, 1965.
FORTIS, Alberto: Put po Dalmaciji, preveo Josip Bratuli, Zagreb, 1986.
FREYTAG, Gustav: Bilder aus der deutschen Vergangenheit II, Hamburg, 1978.
GIROMETTA, Umberto: Jame i peine srednje Dalmacije, Beograd, 1923.
GOLDSTEIN, Ivo: Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.
GORTAN, Veljko: "Juraj igori, Georgius Sisgoreus, (15. st)",Hrvatski latinisti I, Zagreb, 1969.
GRABOVAC, Filip: Cvit razgovora naroda i jezika ilirikoga aliti rvackoga,
Zagreb, 1951.
GRUBII, Slavo: ibenik kroz stoljea, ibenik, 1974.
HABSBURG, Franz II von: Bereisung meines KOnigreichs Dabnatiens, ?, 18.. ?
HABSBURG, Ludwig Salvator von: Das was verschwindet, Trachten aus den
Bergen und Inseln der Adria, Leipzig, 1905.
IVANIEVI, Frano: Poljica, Split, 1987.
JELOVINA, Duan: Starohrvatske nekropole, Split, 1976.
KAI MIOI, Andrija: Razgovor ugodni naroda slovinskoga, 18. Pisma od
Stipana Kristia i njegovih svatova, Zagreb, 1946.
KATI, Lovre: Saksonac Gottschalk na dvoru kneza Trpimira, Zagreb, 1932.
KLAI, Nada: Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb, 1971.
KLAI, Vjekoslav: Hrvatska plemena od XII do XVI stoljea, Zagreb, 1897.
KLAI, Vjekoslav: Bribirski knezovi, Zagreb, 1897.
KOLB, Hugo: eljeznika pruga Zenica-Duvno-Split, Split, 1955.
KUNII, Petar: Vtki boj, Zagreb, 1907.
LAGO, Valentino: Memorie sutla Dalmazia, Zadar, 1869.
LUCI, Ivan: Povijesna svjedoanstva o Trogiru, prijevod: J. Stipii, Split, 1979.
MARKOVI, Ivan: Le parrochie francescane in Dalmazia, Zadar, 1885.
MARKOVI, Ivan: Sinj i njegovo slavlje, Zagreb, 1898.
MARMONT, Auguste Viesse: Memoari, preveo Frano Baras, Split, 1984.
MARMONT Auguste Viesse: Memoires du marechal Marmont due de Raguse
de 1792 a 1841 III, Paris, 1857.
MIHOVILOVI A, Miro: Otok olta, Zagreb, 1994.
353

OBAD, Stijepo: Dalmatinsko selo u prolosti, Split, 1990.


O MAI, Vjeko: Povijest Katela, Split, 1986.
O MAI, Vjeko: Topografija Katelanskog po/ja, Split, 1978.
ORANSZ M., Auf dem Rade durch Kroatien, Dalmatien, die Herzegovina und
Bosnien, Wien, 1903.
OANI, Stanko: Poljoprivreda Dalmacije u prolosti, Split, 1955.
PATON A. A.: Highlands and Islands of the Adriatic, London, 1849.
PERA, Miroslav: Poljiki statut, Split, 1988.
PERII, ime: Gospodarske prilike Dalmacije od 1797. do 1848., Split, 1993.
PEROJEVI, Marko: Petar Krui kapetan i knez grada Klisa, Zagreb, 1931.
PEROJEVI, Marko: Klis u turskoj vlasti, Sarajevo, 1936.
PETTER, Franz: Dalmatien in seinen verschiedenen Beziehungen, Gotha, 1857.
PETTER, Franz: Das Konigreich Dalmatien, Be, 1841.
POSCHENBURG, Viktor: Die Schutz- und Trutzwaffen des Mittelalters, Stuttgart, 1939.
RENGJEO, Ivan: Corpus der mittelalterlichen Miinzen von Kroatien, Slavonien,
Dalmatien und Bosnien, Graz, 1959.
SANUDO, Marin: Dnevnik, Starine XVI, Zagreb, 1884.
StarineXXW, Zagreb 1892.
Starine XXV, Zagreb 1893.
SARTORI J. V., Putovanje kralja saksonskoga, Zagreb, 1838.
SOLITRO, Vicko: Povijesni dokumenti o Istri i Dalmaciji, prijevod Vladimir
Rismonda, Split, 1989.
STOI, Krsto: Sela ibenskog kotara, ibenik, 1941.
STULLI, Bernard: Iz prolosti Dalmacije, Split, 1990.
ANJEK, Franjo: Kranstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb, 1991.
II, Ferdo: Le/opis popa Dukljanina, Zagreb-Beograd, 1928.
KO BALJ, Ante: Obredne gomile, Sveti Kri na iovu, 1970,
TOMA ARHIAKON: Kronika, preveo: V. Rismonda, Split, 1977.
TOMI, Jovan N.: Grad Klis u 1596. god., Beograd, 1908.
WILKINSON, Sir John G.: Da/matia and Montenegro l, London, 1848.
ZLATOVI, Stipan: Franovci Dlave Presvetog Odkupitelja i hrvatski puk u
Dalmaciji, Zagreb, 1888.

354

e)Zbirke izvora
Barada Miho, Trogirski spomenici l/l, Zagreb, 1948.
Trogirski spomenici l/2, Zagreb, 1950.
Trogirski spomenici Il/l, Zagreb, 1951.
Trogirski spomenici, Split, 1988.
Barbari, Josip, Kolanovi Josip: ibenski diplomatarij, ibenik, 1986.
Horvat, Karlo: Monumenta historiam Uscocchorum illustrantia I, Zagreb, 1910.
Monumenta historiam Uscocchorum i/lustrantia Il, Zagreb, 1913.
Kukuljevi, Ivan: Acta regni l, Zagreb, 1862.
Laszowski, Emil: Monumenta Habsburgica l, Zagreb, 1914.
Lopai, Radoslav: Hrvatski urbari, Zagreb, 1894.
Lopai, Radoslav: Spomenici hrvatske krajine I, Zagreb, 1884.
Spomenici hrvatske krajine Il, Zagreb, 1885.
Spomenici hrvatske krajine III, Zagreb, 1889.
Ljubi, Sime: Listine Il, Zagreb, 1870.
MHAS Split- AM Zagreb, Kralj Zvonimir -Dokumenti i spomenici.
Mila, Nikodim: Documenta spectantia historiam orthodoxae diuersis Dalmatiae et Istria e a XV usque ad XIX saecu/um, Zadar, 1899.
. . .
Muzej grada ibenika: Spisi kancelarije ibenskog kn~za Pantina de Cha de
Pesaro 1441-1443, ibenik, 1989.
Novak, Grga: Mletaka uputstva i izvjetaji W, Zagreb, 1965.
Mletaka uputstva i izvjetaji V, Zagreb, 1966.
Raki, Franjo: Documenta ... , Zagreb, 1877.
Smiiklas, Tadija: Codex Diplomaticus II, Zagreb, 1904.
CodexDiplomaticus V, Zagreb, 1907.
Codex Diplomaticus XVIII, Zagreb, 1993.
Srkulj, Stjepan: Izvori za hrvatsku povijest W, Zagreb, 1910.
Statut grada Trogira, preveli Marin Berket, Antun Cvitani i Vedran Gligo,
Split, 1988.
ii, Ferdo: Prirunik izvora, dio l, est l, Zagreb, 1914.
urmin, uro: Hrvatski spomenici I, Zagreb, 1898.

f)

Rjenici

Bartholomae, Christian:Altiranisches Worterbuch, Strassburg, 1904.


Grupa autora: Fjalor shqip-serbokroatisht, Pritina, 1981.
kalji Abdulah: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Sarajevo, 1989.

355

2. LITERATURA
Alaevi,

Josip: Tabularium vol. I, fasc. l, Zadar, 1901.


"Gospodarski aspekti stoarstva Cetinskog komi tata u XIV. st.",
Acta historicooeconomica 14., Zagreb, 1987.
Barada, Miho: Dvije nae vladarske isprave, Zagreb, 1938.
Barada, Miho: Postanak hrvatskog plemstva, Zagreb, 1943.
Barada, Miho: "Historicitet imena Svai", Vjesnik arheolokog drntva, n. s.,
XVI, 1/2, Zagreb, 1935.
Barjaktarevi, Sulejman: "Turski dokumenti", Starine 44, Zagreb, 1952.
Batini, M. N.: "Njekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj povijesti", Starine XVII,
Zagreb, 1885.
Bezi-Boani, Nevenka: "Doseljenici u Split poetkom 19. stoljea ... ", akavska
ri 16, Split, 1988.
Bojanovski, Ivo: Do/abelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Sarajevo,
1974.
Bojnii, Ivan pl.: "Izvjea o kretanjima turske vojske uz hrvatsku granicu u
drugoj polovini 16. st.", Vjesnik kraljevskog hrv. -slav. -da/m. zemaljskog arhiva
16., Zagreb, 1914,
Boi-Buani, Danica: "Prilozi poznavanju interijera kue u Splitu iz druge
pol.16. vijeka", Izdanje Historijskog arhiva Split 3, Split, 1961.
Boi-Buani, Danica: "Interijer kue u Splitu u 17. vij.", Izdanje Historijskog
arhiva Split 7, Split, 1965.
Boi-Buani, Danica: "Arhivsko spomeniko blago Trogira", Mogunosti
XXVII, 10-11, Split, 1980.
.
Boi-Buani, Danica: "Prilog poznavanju stanovnitva i antroponima muko
-leevike zagore", akavska ri 2, Split, 1988.
Bujas, Gapar: "Makarski ljetopis od god. 1773. do 1794"., Starine 47., Zagreb,

Ani, Mladen:

1957.
Buli,

Frane: Izabrani spisi, Split, 1984.


Crnkovi, Nikola: "Vjera i svetita starih Hrvata", Croatica christiana 33/XVII,
Zagreb, 1994.
Orali, Lovorka: "Duhovne osobe s hrvatskog prostora u Mlecima od XIV. do
XVIII. st.", Croatica christiana 30/XVI, Zagreb 1992.
Uri, Vejsil: "Lov sa sokolom u BiH", Napredak- Hrvatski narodni kalendar,
Sarajevo, 1936.
Dini, J. Mihailo: "Dubrovaka srednjovekovna trgovina", Jugoslovenski istorijski asopis 3, Ljubljana, Zagreb, Beograd, 1937.
356

Dragievi,

Magdalena: "Odora i znamenje hrvatskog kralja", Hrvatska obzorja


2, Split, 1993.
Ferluga, Jadran: Vrzantiska uprava u Dalmaciji, Beograd, 1957.
Gestrin, Ferdo: "Migracije iz Dalmacije u Marke u XVI st.", Radovi Instituta za
hrvatsku povijest 10, Zagreb, 1977.
Grgi, Ivan: "Opis klikog sandaka s ove strane Velebita i Dinare iz godine
1572.", Zadarska revija V, br. 4, Zadar, 1956.
Gunjaa, Stjepan: "Gvozd u ratovima Arpadovaca u Hrvatskoj potkraj XI
stoljea", Izbor iz djela, Split, 1991.
Gunjaa, Stjepan: "Ubikacija srednjovjekovnog castruma Breevo", Izbor iz
djela, Split, 1991.
Gunjaa, Stjepan: ''Tiniensia II", Starohrvatska prosvjetalll/7, Zagreb, 1960.
Gui, Branimir: "Starohrvatska naseljenje Ravnih kotara", Radavi Instituta
JAZU u Zadru 18., Zadar, 1971.
Jelaska, Joko: "Zatita uma u statutima i drugim aktima srednjovjekovnih
dalmatinskih komuna", Acta Historico-oeconomica Jugosl. l O, Zagreb,
1983.
Juri, ime: "Neobjavljena listina cetinskog kneza Ivana Nelipia", Arhivski
vjesnik 19/20, Zagreb, 1976/77.
Jurii, Karlo: "Bula pape Lava XII Mjesto bl. Petra i crkva u hrvatskoj danas",
Kai 3, Split, 1970.
Jurii, Karlo: "Despotov Zaostrog kroz povijest", Makarski zbornik 2, Makarska,
1989.
Kaimija, Hasan: "O vi Vlasi mletaki", Pet stoljea hrvatske knjievnosti 10,
Zagreb, 1967.
Kapitanovi, Vicko: "Nemiri u srednjoj Dahnaciji 1806-09",Kai 6, Split, 1976.
Kati, Lovre: "Starohrvatska upa Srnina (Zmina)", Vjesnik za arheologiju i
historiju dalmatinsku, Split, 1928.
Kati, Lovre: "Veze primorske Dahnacije kroz Kliki prolaz od prethistorije
do pada Venecije", Starine 51, Zagreb, 1962.
Kati, Lovre: "Reambulacija dobara splitskog nadbiskupa 1397. godine",
Starohrvatska prosvjeta III, 5., Zagreb, 1956.
Kati, Lovre: etiri priloga historiji grada Splita XVII i XVIII st., Split, 1954.
Kati, Lovre: "Veze primorske Dalmacije kroz kliki prolaz ... ", Starine 51, Za-

greb, 1962.
Kati,

Lovre: "Prilike u splitskoj okolici poslije odlaska Turaka", Starine 47,

Zagreb, 1957.
Kati, Lovre: "Povijesni podaci iz vizitacija
jeu", Starine 48, Zagreb, 1958.

trogirske biskupije u XVIII. stol357

Kati,

Lovre: "Gospodarsko stanje Splita i okolice po desetini u prvoj pol.


XIX st.", Anali historijskog instituta u Dubrovniku VI/VII, Dubrovnik, 1959.
Klai, Vjekoslav: "Rodoslovje knezova Nelipia od plemena Svai", Vjesnik
hrvatskog arheolokoh drutva n. s. III, Zagreb, 1898/99.
Kosor, Karlo: "0. fra Stjepan Zlatovi", Kai l, Split, 1967.
Krekich, Antonio: "Documenti per la storia di Spalato (1341-1414)", Atti e
memorie 2, Zadar, 1927.
Kui, Kreimir: "Zaboravljena utvrda", Hrvatski zemljopis II/4, Zagreb, 1995.
"Ljetopis Fratra imuna Klimentovia", Arkiv za povjestnicu jugoslavensku IV,
Zagreb, 1857.
Ljubi,

Sime: "Rukoviet jugoslavenskih listina", Starine X, Zagreb, 1878.


Marun, Lujo: "Arkeologiki prilozi o religiji poganskih Hrvata", Starohrvatska
prosvjeta I, 2., Knin, 1897.
Mirkovi, Mijo: "O ekonomskim odnosima u Trogiru u XIII. stoljeu", Historijski zbornik W/1-4, Zagreb, 1951.
Novak, Grga: "Dalmacija god. 1775/76 gledana oima jednog suvremenika",
Starine 49, Zagreb, 1959.
Novak, Grga: Morlaci (Vlasi) gledano s mletake strane, Zagreb, 1971,
Obad, Stijepo: "Splitska Zagora u Hrvatskom narodnom preporodu", Radovi
Filozofskog fakulteta u Zadru 15, Zadar, 1988/89.
Omai, Vjeko: "Mletako-tursko razgranienje na trogirskom podruju nakon
Ciparskog i Kandijskog rata i njegove posljedice", Muzej grada Trogira I,
1971.
Omai, Vjeko: "Opremanje galije suprakomita Jakova Andreisa godine 1470.",
Fiskoviev Zbornik II, Split, 1980.
Omai, Vjeko: "Prilog poznavanju teakog pokreta u Dalmaciji", Izdanje
Historijskog arhiva Split 7, Split, 1969.
Omai, Vjeko: "Lipanjski dani u Trogiru 1797.",Mogunosti, Split, XXVII, 10-11,
Split, 1980.
Pederin, Ivan: "Austrijski putopisi prema Hrvatima Dalmacije ...",Radovi !JAZU
21, Zadar, 1974.
Peisker, Jan: "Koje su vjere biti stari Slaveni prije krtenja", SHP, n. s. ll/1-2,
Zagreb, 1928.
Perii, ime: "Prilog poznavanju brodarstva i pomorske trgovine ibenske regije
u XVIII st.", Radovi Instituta za hrvatsku povijest 7., Zagreb, 1974.
Perojevi, Marko: "Iz arhiva Slade-ilovi", Trogir, Bullettino di a. e s. d. 27,
Split, 1904.
Perojevi, Marko: "Talovci - cetinski i kliki knezovi", Napredak - Hrvatski
narodni kalendar, Sarajevo, 1937.
358

Pilar, Ivo: "O dualizmu u vjeri starih Slovjena i njegovu podrijetlu i znaenju",
Zbornik za narodni ivot i obiaje junih Slavena XXVIII/l, Zagreb, 1931.
Prijatelj, Kruno: "Ljetopis nepoznatog Splianina od 1756. do 1811.", Starine 44,
Zagreb 1952.
Raki, Franjo: "Borba junih Slovena",RadJAZU27, Zagreb, 1874.
Raki, Franjo: "Prilozi za geografskostatistiki opis bosanskog paaluka", Stari-

ne XIV, Zagreb, 1882.


Raukar, Tomislav: ''Venecija i ekonomski razvoj Dalmacije u XV i XVI st.",
Radovi instituta za hrvatsku povijest 10, Zagreb, 1977.
Rismonda, Vladimir: "Iz knjiga splitskih srednjovjekovnih notara", Izdanje
Historijskog arhiva Split 9, Split, 1967.
Rismonda, Vladimir: "Trogirsko i splitsko zalee u nekim dokumentima ... ",
Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 14/15, 1976.
Rismonda, Vladimir: "Prilike na trogirskoturskoj granici poetkom tridesetih
godina XVII stoljea",MogunostiXXVII, 1011, Split, 1980.
Ronevi-Brozovi, Dunja: "Na marginama novijih studija o etimologiji imena
Hrvat", FOC 2, Zagreb, 1993.
Ronevi-Brozovi, Dunja: "Tragovi poganskih, kranskih i islamskih kultova
u toponimiji", Nauni skupovi, knjiga XXXVII, SANU, Beograd, 1987.

Saka Krizin, Stjepan: "Historijski razvoj imena 'Hrvat"', ivot l, Zagreb, 1942.

Soldo, Josip ANTE: "Provala Tatara u Hrvatsku", Historijski zbornik XXI-XXII,


Zagreb, 1968/69.
Soldo, J. Ante: "Cetina srednjovjekovna upanija i knetvo Nelipia", Sinjska

spomenica 1715-1965.
Soldo, J. Ante: "Djelovanje franjevaca Provincije Presvetog Otkupitelja kroz 250
god.", Kai 17, Split, 1985.
Soldo, J. Ante: "Civilna variaArhiva franjevakog samostana u Sinju", Kai 12,
Split, 1980.
Soldo, J. Ante: '"Bosanski franjevci' u povijesnoj prekretnici Dalmacije pri kraju
XVII i prvoj polovici XVIII st", Kai 15, Split 1983.
Spaho, Fehim D., "Jedan turski popis Sinja i Vrlike iz 1604. god.", Acta
historico-oeconomica Jugosl. 12., Zagreb, 1985.
Spaho, Fehim D., "Splitsko zalee u prvim turskim popisima", Acta historicooeconomica Jugosl. 13, Zagreb, 1986., Opirni popis Bosanskog sandaka
iz 1528. godine.
Stojkovi, Marijan: "Historijski prilozi etnografiji Hrvata",

Zbornik za narodni
ivot i obiaje 37, Zagreb, 1953.
abanovi, Hazim: "Bosanski paaluk", Nauno drutvo NR BiH, Djela XW,
Sarajevo, 1959.
359

upuk, Ante: "ibenski Liber baptizatorum 1581-1590", Radovi Instituta za


hrvatsku povijest 7, Zagreb, 1974.
Tomai, Nikola: "ivot i djela cara Konstantina VII Porfirogeneta", Vjesnik
kralj. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva XX, Zagreb, 1918.
Ungarov, Bruno: "Agrarni odnosi na p~dru):U Dalmac_ije tije~om _mlet~ke
vladavine s posebnim osvrtom na Gnman~ev agrarn1 zakon 1Grunantjeve
mape", Geodetski list 46 (69), 3, Zagreb, 1992.
Uskjufi, Hevaji Muhamed, "Ja, kauri, vami velju", Pet stoljea hrvatske
knjievnosti 10, Zagreb, 1967.
Vinski, Zdenko: "Razmatranja o poslijekarolinkim maevima 10. i ll. st. u
Jugoslaviji", MHAS-Starohrvatska prosvjeta III/13, Zagreb, 1982.
Zeli-Buan, Benedikta: "Bosanica u srednjoj Dalmaciji", Prilog 3. svesku
Izdanja Historijskog arhiva Split, 1961.
Zjai, Mirko: "Spisi ibenskog notara Slavogosta", Starine 44, Zagreb, 1952.
Zlatovi, Stipan: "Prilog Zlatoviev", Viestnik narodnoga zemaljskoga muzeja
u Zagrebu, Zagreb, 1870.
Zlatovi, Stipan: "Kronaka o. Pavla ilobadovia", Starine 21, Zagreb, 1889.
Zmaji, Bartol: "Peat sa grbom kneza Ivana II Nelipia",Arhivski vjesnik 19/20,
Zagreb, 1976/77.

360

STO RIA DEL ZAGORA


Riassunto
L' area dell'attuale Zagora ( =retroterra) della Dalmazia- parte integraledell'omonima provincia romana - durante la grande migrazione dei popali venne devastata in
diverse occasioni da svariate tribU barbare. Dopo l'anno 614 vennero a stabilirvisi defmitivamente gli Slavi sotto il dominio supremo degli avari. Per respiogere la dominazione avara dalle proprie vicinanze l'imperatore bizantino Eraclio chiamO i croati, i
qual~ colsero l'invito e, dal territorio della Polonia attuale, si calarono sulla costa orientale Adriatica per sconfiggere gli avari e per instaurare il proprio dominio sopra gli slavi
di questo territorio. L'area del Zagora della Dalmazia presentava la parte centrale degli
insediamenti croati, quindi per i suoi fertili campi carsici si insedio la stirpe degli Svai,
i quali formavano la maggior parte della popolazione della contea di Clissa, il cui centro
era nell'omonima rocca. Siccome ben pres to incominciO il processo di conversione alla
fee cristiana, anche nel Zagora della Dalmazia venivano edificate chiese, la piu nota
delle quali e la chiesa di s. Pietro a Mu Donji eretta dal duca Branimir nell'anno 888.
Le chiese venivano per lo piU fabbricate nei luoghi nei quali in precedenza si trovavano dei santuari pagani degli antichi croati. (Prima della conversione anche presso i Croati incontriamo divinita comuni alle genti slave, anche se pressa di lora era piU
evidente il dualismo, cioe la lotta tra la Buona e la Cattiva divinita.) Nei villaggi di Nevest, Sratok e Radoi cio si puo notare dalla posizione delle chiese. Nei secoli seguenti
certi villaggi vennero a far parte della arcidiocesi di Spalato: Labin nell'anno 1078 e
Konjsko nel 1083 - tramite atti di donazione del re Zvonimir (1075-1089). Dopo la sua morte scoppiarono disordini e il nuovo re Petar Svai veniva sostenuto solo da
parte della nobilta. In base a cerri legami di parentella apparve come concorrente al trono anche il re ungherese Colomano, il quale inviO l'esercito che sconfisse il re Petar sul
monte Gvozd - oggi Mose. Nonostante tutto venne accordata la pace tra lui e i croati,
tra i quali c'era anche un membro della stirpe dei Svai- Juraj. Cosi il Zagora giunse
sotto il sommo dominio dei re ungaro-croati.
Da principio il cambiamento non si senti, ma ben presta incominciO l'espansione
dei comuni litoranei - in primo luogo di Trali, di Sebenico e in parte anche di Spalato.
Questo e pure il perioda del conflitti col duca Domald Svai (1160-1243), il quale dominava nel Zagora. Nel1242, inseguendo il re Bela IV, i Mongoli giunsero fino a Clissa,
TraU e Sebenico, che non conquistarono, ma saccheggiarono il Zagora. Da li a poco i
nobili di Trali sfruttarono l'impoverimento della stirpe antico-croata dei Didi (dal
Zagora della Dalmazia) e comprarono alcuni villaggi, mentre altri ne ricevettero di Bela
IV in segno di riconoscenza. In questo perioda (a. 1185) avvenne anche la delimitazione
tra la diocesi di Trali e l'arcidiocesi di Spalato, alle quali ben presto si affiancil anche
la diocesi di Sebenico che ricevette pure parte dei villaggi eU'area sopraindicata. Si conducevano aspre lotte per il dominio sopra la rocca di Clissa, perche ciO permetteva
il possesso dei villaggi della parte orientale e centrale del Zagora, come pure il controllo
della via mercantile che conduceva verso !'interno. Verso la fine del '200 e al principio
del '300 i bani ereditari della Croazia e i signori della Bosnia - appartenenti al casato
ducale dei ubi- si trovavano all'apogeo della loro potenza. A Pavao I segul Mladen II
contro il quale si alearono Venezia, le citta della costa e il bano bosniaco Stipan II
Kotromani. Con Mladen restarono solo gli abitanti del Zagora e di Poljica. Nella balta-

361

Mehrheit. Aber die Autonomisten geben nicht auf und verursachen iiberall die Unruhen,
die besonders stark in den staatlichen Institutionen, wie z. B. bei der Eisenbahn, waren.
Die wichtigsten Trager der nationalorientierten Ideen sind wieder die Franziskaner,
sowie einige reichere GroBbesitzer und Geschaftsleute, wie z. B. Jerko Cambj. Sie setzen
sich aufopfemd fiir die kroatischen Ideen ein. Dank dieser Bemiihungen ist Zagora bis
zum Ende der 6sterreichischen Herrschaft den heimischen Traditionen treu geblieben.
Zu j ener Zeit reisten durch Zagora Kaiser Franz l, der sachsische KOnig Friedrich
August, sowie Franz Josef I (1875). Der Thronfolger Franz Ferdinand hiitte es auch
besuchen sollen, aber er wurde 1914 in Sarajevo vom Serben Gavrilo Princip erschossen.
AuBer ihnen bereisten Zagora auch andere Reisenden aus dem Ausland, die in Europa
das Bild vom Leben der Zagoraner verbreiteten, von ihren Brauchen und Aberglauben.
Sie berichten tiber ihre reiche Vokstracht, Tanze und historische Sehenswurdigkeiten
des Gebietes.
Der Anfang des l. Weltkrieges ruf! Beunruhigung hervor. Spiiter kommt es auch
zur Armut und Unzufriedenheit. Am Ende ist Kroatien, und damit auch Zagora, aus der
bsterreichisch-Ungarischen Monarchie ausgetreten und haben sich 1918 dem Staat der
Serben, Kroaten und Slowenen angeschlossen. Zagora blieb auch weiterhin der unentwickeltste Teil des KOnigreiches, und dem Volk wurde wenig von dem zuri.ickgegeben,
was ibm friiher weggenommen worden war.
Obersetzung Sandra Hoffman

KAZALO IMENA
A
AGILLES, de Rajmund 17
AL-BEKRI15
ALAGA113
ALAJBEG, Nikola 278
ALDUK, Ante 281, 282
ALFIREVI, fra Petar 180
AMET187
AMET OLAK 187
ANUVINCI 30
Karlo 30
ANDREIS, Petar 75
ANDREIS!, obitelj 28, 95
ANDRIJA Il. {kralj) 26
ANDRIJIN BLA 38
ARMANDA274
ARN1R (nad~iskup) 48
ARPADOVICI 30
AVARI 10, 19,48
AZAKLIJA (vojvoda, turski) 120
B
BAI281
Josip 271
fra Marko 191
imun (naelnik) 298
BABAJA182
BABONI<:, Stjepan {ban) 30
BAKOVIC, Petar (knez, glavar) 119
To'!la {hajduk) 175
BALIC, Ante 278
Gargo 176
Mate 309

368

BANDI, Petar 180


BARAKOVI, Ahmed-aga 103,
105,165
BARANOVI, Jakov {harambaa)
105
BARI, Pavao 121
BARIEVI, Ilija (harambaa) 105
BARTULICA, Ivan 276
BATU (kan) 27
BELA IV. {kralj) 27, 28
BENUTI, Toma 169
BERI, Ivan V. {biskup) 298, 303
BERISLAVI, Petar {biskup i ban)
93
BERKET, Ivan 169
BETI, fra Andrija 181
BIBI51
BILANDI, Ilij a (harambaa)
180,273
BILOGLAV, fra Bonaventura 119,
333
BILU Ante (harambaa) 181
Ivan292
Petar {harambaa) 272
BILU GAGI, Ivan Pea 270
BISERII, obitelj 53
BIUK, Grgo 272
BIZZA, Pacifik (nadbiskup) 181
BLUNT, Sir Henry 122
BOGI273
Mat~ {harambaa) 182
BOLD U, ~avao (providur) 171
BOROVIC, Lazo 281

369

BORI281
BONJAK, Jure 187
BOI, Grgur 189
BOIEVI NATALIS, Frane 109
BRI, Mate 282
BRALI, Lovro 309
BRANIMIR 14, 178, 180, 304
BREKOVI, fra Silvestar 303
BRKLJAA, Marko 169
BRNADA, Jerko 282
BRUNETTI, Girolamo 180
BRZAK(harambaa) 183
BUANCI, Marko 270
BUDIMIR26
BUGA lO
BUGARI 15
BULAT, dr. Gajo 276, 306
Frane 270
BULI, fra Donat 298
don Frane 309
Ivan305
dr. Ivan 312
BUNARUAJ. 299
BURAZER, fra Ante 180
BURI282
BURI!, obitelj 273

BURILO, Petar 173


BURILOVI, fra Augustin 187
BUTK027
BUTRII, Frane 121

e
CAKTA, Jure 165
CALEGARI, Ivan Dominik (biskup) 183
CAMBJ, obitelj 182
Jerko 294, 296, 306
Lambert290
Sebastijan 274
CASOTTI, Marko 308
CAVALU (providur) 176
CEGA, Matija 37
Pelegrina 38
Petar28
370

Stipanov Josip 34, 67


Stipan 31, 49
CEGA CELlO, Jakov (pukovnik)
271
CHIUDI, obitelj 38, 40
Mihovil l Gl
Petar 28
CHLUMECKI (barun) 276
CIPICO, obitelj 168, 169
Antun 191, 192
Lelije 188
CONTARINI 170
Santo (knez) 192
COPI, fra Andrija 180
CORNARO Girolamo (providur)
164,168,172
CRNOBOG 12, 19, 20
CRNOTIN, Amblaev Marin 28
CUKROV, Jakov 304
CUPILLI, Stjepan (nadbiskup) 180
CUTHEIS, A. 69
CZERNIN, Anton 183

AI, fra Marko 304


AVKA, fra Ivan 303
ELAN, obitelj 165
ELEBI, Evlija 106, 108, 115, 116,
122
IKARA, Ivan 164
IPI, Nikola 101
UDOMIRII 12
ULI, don Stipan 298

ELANOVA, Kata
EVARNI, Ivan 175, 176
Jadre 176
Jure 175
Mijo 175, 176
UDINA, Ivan (serdar) 176, 183
Stipan (harambaa) 167, 168, 172
UK, Kata 271
ULAP, Baria (harambaa)
obitelj 165

URKOV, Stipan 169

D
DADI, Jure 272
Petar288
DAKOJEVI, Toma 50
DANDOLO, Vicko (namjesnik)
271,297
DANILO, don Ivan 306
DEK9VI, Ivan 306
DEDICI49
DELI, obitelj 170
fra Ante 180
DELZONS (general) 273
DESPOT OLAK 186
DESPOTOVICH, Ilia 173
DESPOTOVI, Jerko (harambaa)
181
DIDI, Luka 169
DIVA 19, 20, 22,23
DIVNI, Ivan 121
DIVOJEVI Sl
Marko51
DOBROJEVI-VITLE, Mate 190
DOLFIN, Danijel (providur) 106,
179
DOMALD 26, 49
DONELLI, fra Bone 298
DOVI, Nediljko 278
DRAI-BALOV, Ante (naelnik)
293
DRAOJEVI, arko (veliki
knez) 91,93
DRAGOJEVI, Josip 297
DRAXICH, Stipan (sudac) 173
DRNASIN, Filip 281
DUBOKOVI, Niko 276
DUBRAVI, Jure 34
Viganj 39
DUKLJANIN (pop) 16

D
DELALUA271
Boo282
Mijo (harambaa) 183

DAFER 103, 113


alajbeg 106

AMBAR309
ELDUM, Luca 285

E
EBRAIN179
ELA, fra Ambroz 303
EMO (providur) 168
ERCEG, Ante 283
fra Ivan 180
ERGOVAC, Pavao 276

F
FILIPOVI (barun) 282
FONDA (biskup) 181
FORTIS, Alberto 189, 307
FOSCARINI, J akov (generalni providur) 99
FOSCOLO, Leonardo (general)
105, 116
FRANE36
FRANK~PAN, An (knez) 39
FRATRICEV, Mate 121
FRID RIK, August Il. (kralj) 313

GALEI, Grgur 34
GALI, Mijo 292
GANGI, Jakov (harambaa) 105
GARANJIN, obitelj 169
GERENDI (Nikola) 93, 110
GIUSTINIAN B. G. 120
GJIRLI281
Jure281
Marko281
GLAVINA, Mate 305
GOJAK, fra Ante 298, 304
GOTOVAC, fra Aneo 303
Ivan306
GOTTSCHALK 13
GRABOVAC, fra Filip 177

371

GRANI282

don Mijo 296, 304, 305


GRDOEVI, Bogdan 32
Ost<!,ia 32
GRGIC, Ante 280, 281
fra Luka303
GRGUR X. (papa) 28
GRGUR(biskup) 14
GRGURII 273
GRIMANI (providur) 173, 288
GRUBII, Petar (harambaa) 105
GULI-IMI, ime 180
H

HABSBURG, Ferdinand 282, 296


Franjo II. 191
Franjo Josip L 287, 288, 296, 303,
305,313
Karlo 100
Rudolf IL 100, 101, 103
HARRACH, Johann (grof) 276
HASAN-BEG 121
HASAZI107
HRANISLAV 26
HRVAT lO
HRVATINI VUKI, Hrvoje
(vojvoda) 37
HUGOLIN (nadbiskup) 35
HUSREV-BEG (sandak-beg) 93,
97
I
IBRAHIM, sandak-beg 96, 105
ILII, obitelj 274
IVAI273

IVAN37
IVAN KLIANIN 32
IVAN VIII. (papa) 14
IVANEVIC, Mihovil (harambaa)
105

J
JADRI281

Marko281

JAJI, fra Toma 180

372

JAKELI, Ante 180

Jure 270

JANKOVI, Stojan (serdar) 164,

186 187

JEIAi, Josip (grof i ban) 305


Marko 96
JElAVl-BURA, Andrija 309
JELENA LIJEPA (kraljica) 17
JELENA (kraljica) 15
JELI Bla 180
JUKi, obitelj 180
Ante309
JURAJ (Svai) '19
JURI, Ante 169, 281
fraAnte270
imun 271
JURJEVI, Atanazije 122
Petrica (knez) 38
JUSUF-AGA 113
K

KAI, bisk~ 175


KAI MIO I, fra Andrija 51,
185,297
KAII 12, 25, 48
KAJDAN27
KAIA, Duje (harambaa) 272
KALINI, Ivan 309
KAPITANOVI, Boe 169
Boo272
Jure 272
Petar272
KAVALOVSKI 289
KERAM, Marko 281
KESI, Boo 273
KESI (harambaa) 183
KEVIL299

Mijo 271
Pave271
KHUEN, ban 307
KLEMENT X. (papa) 28
KLEMENTOVI, Jurjev fra imun
109
KLEPEKA 307

KLUKlO
KNEEVI (harambaa) 183
KOLOMAN (herceg) 26
KOLOMAN (kralj) 17, 19
KOLUMBAN (biskup) 28
KOMNEN EMANUEL (car) 25
KONSTANTIN VII. PORFIROGENET (car) 10, ll
KORJENI-NEORI 51
KORVIN, Ivani (ban) 91
KOSENAClO
KOSITEROVI~, Arslan-beg 121
KOTR<?MANIC, Stipan IL (ban) 32
KOVAC, Ivan 271
KOVAEVI, Ivan 179
KRIL! ,_ J ako v (harambaa) l 05
KRUZIC, Petar (knez) 93, 95, 96,
110, 121
KUAN191
KUKARI12
KUKUUEVI, Ivan 305
KULI, Ante 309
Jure 309
KURJAKOVI, Toma 38
KURJAKOVI! 30
KURTOVI, fra Grgo 187, 188

L
LADISIAV NAPUUSKI (kralj)
17,28,38,50
LALI, Toma 121
LANCKORONSKI (grof) 276
IATINI21
IAURI, Ivan 285
IAURISTON (general) 269
LENKOVI, Juraj (general) 102,
112
LEON Xli. (papa) 302
LICHTENSTEIN, von Joseph Maximillian 279, 313
LISTE, Jure'(harambaa) 105, 107
UUTICA, Bogdan
LOBEL lO
LOJICH, Ivanu 172

LOREDAN, Pietro 38
LOVRI, Andrija (harambaa) 271
Ivan 178, 190
LOVRO (nadbiskup) 15
LUCA184
LUCI, Ivan 49, 67, 70, 74
LUDOVIK L (kralj) 32, 34, 35, 36,
50,67
LUDWIG SALVATOR (vojvoda)
313
LUKA~op)71

LUKRI Stipan (harambaa) 105

LJ
LJUBI, Behram 99
UUTA184

MATROVI, Josip (podserdar)


296
MAARI 15, 26
MAIN, Petar 121
MAD lJEV, Miha 49
MAKEDONCI 15
MALE, Ivan (harambaa) 181
Jozo 279, 280
Mate293
MALENICA, Ivan (harambaa) 272
Jure272
MAUKOVI, obitelj 168
Frane 180
MALVASIJA, Ante 278, 279
MAMUlA (namjesnik) 297
MANDARI, Pavao 186
MANDI, fra Andrija 180
Milo (harambaa) 105
MANENICA,Ivan169
MANO LA, Didak (biskup) 181,
182,183
MARDEI, Nikola 183
MARETI, Ilija 273
MARI, fra Pavao 181
373

MARINI, imun 169


Jerko 169
MARINOVI, fra Marin 298
MARISLAVI 181
MARKOVI, Ivan 172
MARMONT, Auguste, maral 270,
272,301,307
MARTINOVI, Kraan 50
MARULI, Marko 110
MATAS, fra Konstantin 303, 305
fra Mijo 180
Stipan 186
Toma270
MATIJA37
MATKOVI, Mate 305
METROVI, Josip 279
MEDI, Mate 312
MEHMED-BEG (sandak-beg) 102
MELEK, Ahmed (paa) 109
MEMED-AGA 187
MENUI N. 298
MERKURIJE 17
MIHI, Lovro (harambaa) 105
Martin (harambaa) 167
MIHOVIL ~EIMIR IL (kralj) 15
MIHOVILICI 30
MIJO, Prialo 72
MIKAI, Jakica 278, 279
MIKLOU39
MILETA, Toma 169
MILETI, Ivan (podnarednik) 272
MILIN 101
Jure 279
MILINOVI, fra imun 305
MILOEVI, Ibrahim 119
Luka 119
Martin 119
Mate 119
Viganj 53
Vujica 119
MILOVI, Boo (serdar) 270
MI OTTO V. 291
MIRILOVI 51
MIRILOVII, obitelj 99

374

MIROEVI, Gapar (podserdar)

296

MLEANI 15, 19, 31, 32, 34, 38, 67,

69, 75, 90, 91, 93, 96, 99, 100-192,


289
MOGOROVII 12
MOLITOR (general) 269
MRI, fra Nikola 303
MRELA (alfir) 270,271
MUHAMED108
MUHL010
MUNJIZI, Ivan 183
MUTIMIR (knez) 15
N
NELIPI, Ivan (knez) 32

Ivani (knez) 36, 37, 38, 39,40


Katarina 39
Margarita (kneginja) 71
NEORI51
NEUMANN, Friedrich 287
NICOLICH, Biasio 173
NIGER, Toma (biskup) 110
NIJEMCI 26, 121
NIKOLA (ban) 30
NINEVI, Ivan 292
NORDLING 286
NOVAKOVI51
Ivanac (vojvoda) 40

o
OMERBAI, Ahmet-aga 104,

106, 113
ORULA 175, 176
ORANSZ dr. M. 314
O RD UU, don Ivan 298
ORMU-paa 187
ORSEOLO, Pietro (dud) 15
OSLOV, Herbert 27
OZAKOVI, Pave 175
p

PATAR, Petar 278

PAI, Ilija 270


Mijo 270
PAITONI271
PANIZZA273
PARINA, Mate-Bileta 271
PARAI, Nikola (harambaa) 105
P ARAT, Marko283
PATON A. A. 308,309,313
PAVA_Q (iz Rovinja) 122
PAVIC von PFAUENTHAL, Alfans 296
PAVLINOVI, don Mihovil306
PAVLOVI, Ivani 71
PEI, Mijo (podnarednik) 270
PERAJICA, Ilija (harambaa) 163,
164,167
PERII Ante (harambaa) 176
PERISI9 (harambaa)
PERKIC, Ante 296
PERKOVI, Ahmet 121, 187
PERO DE GIOVANNI 292
PEROJEVI, Marko 181
PERUN 12, 19, 20, 21
PESCHIECH, Ante 172
PETAR (nadbiskup) 13
PETAR HUMSKI (knez) 26
PETAR KREI~IR IV. (kralj) 15
PETAR SVf\CIC (kralj) 16, 17
PETROVIC, fra Grgo 180
PICHLER284
PINELLI, Ivan Anton (biskup) 192
PLANI, Ante 298
Ivan 104
PLAVA, fra Andrija 303
PODBIOK, Nikola 180
PODRUG274
POLI, fra Ante 180
POUAKOVI, Stipan (haramba~ 105
POUl ANI 30, 37, 48, 105
PRIBUDI, Nikola 169
PRINCIP, Gavrilo 296
PRKI, Mate 279
PRODAI, Juraj 36

PULAM, Ante 170


Stana 170
PULI, Marko (harambaa) 167
PUNDA,Ante314
Q
QUERINI (providur) 165
R
RAA,

Petar 169
RAAB, Casper 100
RACETIN, Jeronim 172
RADAN, don Mijo 176
RADEUKOVI, Ivan (harambaa) 167
Ma~a (knez, glavar) 119
RADI , Ilija 187
Stjepan 307
are Petar 121, 187
RADII, braa 170
RADIGOST19
RADMAN, fra Josip (provincijal)
180
RADNI, Jure 186
Mijo (provincijal) 179
Pako271
RADNlARMANDA, Mijo 185
RADOS72
RADOJEVI, Dragoslav 50
RADO V AN (kraljevi) 16, 17
RAJI M. 299
Martin 270
Petar292
RAJKOVI51
RAMUAK, fra Petar 304
RAVLI, fra Andrija 191
REHA, Heinrich (poglavar) 308
REMETIN, Lovre 169
ROI, Ilija 279
RODI~baron) 286
ROGU , Ivka 184
ROGUI, Ilija 175
ROGUU273
375

ROSI, Ante (donaelnik) 293

STRMI ALETI, Mate 121

fra Ivan 180


ROTONDO, Benko 100
ROZGA, Marijan (naelnik) 293
RUKAVINA, Matija (general) 192
RUNTI, Jure 271

Andrija (sudac) 187


SUDOLI, Radoslav 36
SUI, Jerko (harambaa) 105
SUNARA, Ante 270
SUPILO, Frano 276
SVAI! 12, 17, 19, 26,49
SVALINA, ime 184
SVAROI 19, 20, 23
SVAROG19
SVASTI19
SVETOVID 12, 19, 20

s
SAGUDIN, Nikola 90
SAMUILO (car) 15
SARACEN26
SARAJ-BAI, Ale 187
SARAJIN SANE, Silvestar 121
SCRAPICH, Marian 172
SE Nikola (ban) 35
SEDLAR, Jakov 283
Mate 169
SEID, ~ed (paa) 106
SELVERIC Luka 101
Marko 101
SIDOVIN72
SIMEON (car) 15
SKELIN, Mate 283
P.299
Petar
ime 283
SKORENI, Petko 36
SLAVAC (kralj) 17
SLAVII, Mahmut 121
Svirac 121
SMOLI, Filip 285
SOKOLOVI, Ferhad-paa
(sandak-beg) 99
SOLDO, fra Ilija 270
STANII (franjevac) 117
STEFAN puAN (kralj i car) 34
STIPANICI 30
STJEPAN DRISLAV (kralj) 15
STJEPAN (ban) 28
STOJANAC, Luka 289
STRIEVI, Pavica 189
STRISEUICH, Mattia 173
Nicola 173
376

ANTI, Damjan 104


ARI, Josip 288
SERO, Ivan 281
IGORI, Juraj 90, 110
ILOVI, Andrija (harambaa) 272
Josip (barjaktar) 182
Mate 281
Vujica (harambaa) 105
IMETIN, Mijo 276
IMI, fra Filip 180
IMUNI, ime 308
KARICA, don Nikola 276
KARICA IKOV, don L 307
KOPUANAC, Ante 292
fra Ivan 303, 304, 306
Josip 270, 271
Luka 169
Petar 169
KORO, Joko 298
KRAPI, Marijan 271
ODJ\, Frane 293
SOLIC, Ivan 271
Mijo 271, 282
_ Petar (ha~ambaa) 173
SPIRANCIC, Pavao (ban) 90
UTI, fra Jozo 303
UBII BRIBIRSKI 12, 30, 31, 50,
70
Jelena34
Juraj, knez 30

Mladen II., ban i knez 30, 50


Mladen III., knez 32, 34, 50, 53,
69
Pavao, ban i knez 30, 32, 53
Stipko, knez 30
T
TACCONI, Rikard 276
TADi, Marko 305
T ALOVAC, Petar(ban) 39,40
TARTAGL~ obitelj 169
Petar 169
TEIJA, Ante 281
Cvitko281
TEGETTHOF (admiral) 281
TEKEL!JA (paa) 104
TERZIC, Luka 185
TITLI, fra Mijo 180
TOLJEN, Butkov 49
TOLK072
TOMA ARHIAKON 26, 49
TOMAEVI, Lovre (serdar) 189
TOMI;>LAV (knez i kralj) 15
TOPIC, Andrija 309
Stipan283
TOPO, Ivan 191
TROGIRANIN, fra Aneo 101
TRPIMIR (knez) 13
TRUMBI, dr. Ante 276, 298
TUGA10
TURCI 38, 70, 71, 89, 90, 91, 93, 95,
97,99,100-186
TURSULOVI, Ibro 187
TVRTKO (ban i kralj) 36

u
ULAMA-BEG97

v
V ALIER, Pietro (providur) 167
VEUA~ Ivko Ciganin 277
Mate (glavar) 292
VENIER (providur) 169

VESELA72
VIDOJE32
VIDOVI 271, 272
VJETRI de, fra Ivan Krstitelj 179
VI.AJI (BOTI), obitelj 168
VLASTELIC~Ivan292

VOJNOVI, Stipan (knez, glavar)


119
VOLAREUICH, Zuane 173
VRANI, Faust 101
VRDO U AK, fra Jeronim 305
VUEMILOVI, Marko (harambaa) 271
VUETA, Butkov 49
pok. Mihovila 32
VUIC~ Jure 309
VUKOVI, Duje 309
VUJI, fra Ivan 298, 303
VUKITI, Brato 72
VUKOREPA, Ante 283
J.299
VUKOVI, Mate 169
VULETIN, Ivan 121
Martin 276
Slavomir 276
VULI, Ivan 278

w
WILKINSON, sir John Gardner 313

z
ZEKAN, Jure 277
ZEKIJI, Musa 187
ZELI, fra Bartul180
ZLATOVI 188
fra Stipan 303
ZORII, Boe 187
Mate 270
ZOVI, Baria 270, 271
ZUBAN, Filip (harambaa) 271,
272,273
ZULINOVI, Juraj 99
ZVONIMIR (kralj) 15, 16, 76
377


IGMUND (kralj) 36, 37
IKOV BRKLJAA, Luka 189

UNI, fra Frane 303


AKULI, Mate (harambaa) 167
ARKOVI Petar 169

KAZALO MJESTA
A
Aleksandrija 188
Amerika 66, 282
Apulija 72
Arano 288

B
Baka 113
Baba lokva 107
Babiev bunar 169
Babin gradac 39
Bali (Baghlic, Baghle) l 02
Banova esma 97
Banovaa, esma 97
Banja Luka 121
Be 111, 163, 187,269
Betlehem 188
Bidni 120, 172
Bijai 13, 15
Bilii 40
Biograd 15, 17
Biokovo?
Biranj, vrh 13, 21
Biranj, izvor 99
Biranjina, gaj 168, 281
Bisko 30, 51, 93, 180, 181, 185, 295,
303
Biskupija 14
Biteli 189
Bizant 9, 15, 25
Blizna 23, 28, 53, 75, 100, 117, 119,
164,172,178,183,275,285,288,
290,295,302,303

378

Bliznica, lokva 39
Bogdan 39
Bogdan, lokva 21
Bogdanja glavica 39
Bogdanovii 21, 75
Bogoin 12, 13, 20
Boraja 8, ll, 96, 99, 101, 168, 183,
283,294,296,313,314
Bosna 40, 71, 89, 90, 108, 120, 121,
163,165,171,179,282,284,287,
314,319, 334
Brtanovo 32, 37, 53, 54, 72, 76, 118,
164,172,179,180,181,270,271,
280,295,302,303,315
Branice 101
Braeva lokva 37
Braevi 32, 36, 76, 100, 102, 178,
182,280,294
Bratimska lokva 169
Breevo32

Bristivica 7, 28, 38, 70, 75, 100, 101,


104,119,164,172,178,180,183,
191,288,290,293,295,302
Bristovaa, lokva 74
Bristovaa, lokva (Slivno) 280
Brnjica 32, 99, 294
Broanac37,76,170,189,309,319
Broanac

Donji 294
Gornji 294
Buble sedlo 37, 39
Bugarska 10, 37
Buliia Selo 172
Broanac

379

e
Carigrad 99, 100, 104, 109, ll1, 188,
274
Cetina 7, ll, 48, 51, 74, 76, 93, 107,
164,189,314
Cetinska krajina 7, ll8
Crivako polje 10
Crivac 178, 182, 294
Crne Luke 37, 77, 172
Crni krug 99
Crni umac21

apljina 318

ava!, brdo 39
avoglave 7, 184
icave 172
ikola 8, 39, 40, 117, 286
irivuci 76
vrljevo 164, 172, 178, 180, 182,
276,295,298,299,302,303
vrijevo (ibenik) 280, 294
D

Dabar, potok 286


Danilo 105, 106, 280, 298
Dasini Doci 36, 76
Debelo brdo 169
Dicmanjsko polje 10
Dicmo 7, ll, 36, 93, 95, 106, 120,
122,164,165,168,179,180,181,
184, 189, 273, 284, 289, 298, 302,
307,309
Dinara290
Divnia Selie 39
Divojevii 100, 178, 182,270,284,
295,318
Dobari28

Dobra lokva 74
Doljani 164
Donji kraji 30
Doszavoda 39
Draice 37, 77
380

Drage99
Dragovi 189

Drinovci (Dicmo) 36
Drinovci (Suhi Dolac) 37
Drni 89, 105, 120, 121, 163, 168,
175,179,278,282-288,293,297,
307,313,316
Drobec 172
Duevi 172
Dubrava, selo 105
Dubrave 16, 37, 48
Dubrovnik 12
Dugobabe 121, 172, 179, 181, 285,
295,309,315
Dugopolje 21, 30, 32, 37, 76, 105,
164,165,175,180,181,271,278,
280,288,291,294,298,303,309,
317
Dujeevo, brdo 75
Dunav37
Dupla gomila 37
Duplja 39
Duvanjsko polje 17
Dvogrlo93
E

Europa 17, 34, 66, 112, 121, 187,307

F
Fragustin, nabija 319
Francuska 10
G

Giulia 169
Gizdavac 164, 172, 189, 278, 294,
296,317
Glamo 164, 185
Gluetuna, lokva 74
Golo brdo 39
Golubica, jama 74
Golubinka 39
Gomile na Stupih 169
Gori 32, 99, 294

Goriane 37, 76
Gornje Selo 278
Grabrov jarak 74
Gradac 28, 37, 77
Gradina (Radoi) 20
Gradina (Suhi Dolac) 37, 39
Grlo, prijevoj 96
Gubavica, slap 314

Hercegovina zapadna 53, 91, ll7,


164,179,318,319
Hrano, brdo 39
Hrvati, vilajet 95
Hrvatska ll, 17, 19, 32, 48, 49, 89,
93,108,118,192,269,303,305,
307,314
Hrvatsko zagorje 7
Hum51, 71
Humljani 36

I
Ilova polje 75
Istra 89
Italija 72, 109

J
Jadran 19, 25, 191
J adr ansko more 14
Jajce ll1
Jeevi 271
Jelsa 276
Jeruzalem 188
Jordan, selo 101
K

Katel Gomilica 286


Katel Kambelovac 286
Katel Luki 21, 26, 121, 169, 187
Katel Novi 104, 164, 169
Katel Stari 121, 276, 285, 286
Katel Suurac 286
Katel Vidovac 75

Katela 13, 25, 48, 176, 184, 187,


270,271,273,277,286,289,306,
317
Katelanska polje 13
Kaline 37
Kamenica 26, 317
Kamen 76, 103, ll3
Kamenice 39, 75
Kamenice (Labin)
Kandija (Kreta) 104, 107, ll8, 186,
187
Kanjevaa, polje 34
Kapitanova vlaka 272
Karno, polje 31
Kladnjice37, 76,100,168,172,178,
182,270,272,281,295,299,315,
318
Kliak, brdo 39
Klika upanija 12, 13, 25
Klika vrata 25
Kliki sandak 97, 102
Klis ll, 12, 13, 25-32, 36, 37, 48, 53,
67, 74, 90, 93-ll2, ll9, 122, 167,
168,169,175,180,181,189,273,
279,284,285,289,303,313
Knin ll, 14, 15, 17, 27, 30, 37, 93,
106,171,283,318
Koerin53
Koinje brdo 284
Komornik, brdo 39
Konjevrate 99, 105, 120, 283, 294,
298,302
Konjsko 16, 37, 48, 53, 72, 76, 95, 96,
106,164,168,169,184,294,305
Koprivno 37, 40, 76, 169, 172,274,
295,302
Koprno 28, 31, 35, 39, 99, 183, 270,
271
Koruce 37, 76, 172, 179, 181, 295,
316
Kosevi 28, 39
Kosmai 76
Kosma, lokva 76
Kostajnica 183

381

Kotlenice 171,291,294,303,314
Kovaev dolac 39
Kovrljica, brdo 39
Kozjak 7, 13, 21, 23, 50, 99, 106, 107,
120,169,281
Kraljevci, gaj 168, 281
Kravlji brod 39
Kriice 36, 77
Krka 17, 25, 314
Krpuina kamenica 37, 39
Kruvar21,37, 76,181,295,298,302
Kruna, klisura 51
Kudrica, vrh 39
Kupres 164

L
Lakijevac, brdo 39
Lako39
Labin 7, 8, 16, 37, 48, 53, 74, 75, ll9,
169,172,179,181,270,274,286,
287,295,296,298,306
Labinica, brdo 74
Ladiina draga 39
Ladici 74
Leevica 164, 172, 179, 180, 181,
270,271,274,276,281,284,285,
288,289,295,296,302,303,306,
307,315,316,319
Lepenica 8, 28, 53, 75, 99, 178, 183,
288,295,296
Linjevaa 169
Libanon 187
Lika 30, 51, ll4, 121
Livanjska polje 317
Livno 30, 106, 164, 186
Losoini dolac 39
Luki kosa 99
Lutvija, lokva 74, 272

w
Ljubitovica 28, 31, 36, 75, 114, 164,
172, 178, 180, 183, 278, 285, 287,
295,296,298,302,303,319
Ljubostinje 39, 95, 99, 270, 280
382

Maarska juna ll3


Mani Dolac, selo 37

Obodina 39
Obrovac (Sinj) 107
Ogorje 36, 51, 76,121,164,178,179,
180,182,184,186,270,271,285,
296,302,303,309
Ogorje Donje 294
Ogorje Gornje 294
Opor, brdo 74, 75, 172
Orguz 169, 317
Orle Stine 39
Orljak, brdo 39
Osoje36
Osoje, gaj 201
Ostrog 26, 48, 49
Ostrogaica 293
Otavice 97
Otoac llO
Ozaljia dolac 39

Madrid 103
Maglinica 75
Makarska 14
Malac 74
Malaka 121, 272, 277
Malo polje 31
Malta 188
Marina 106, 108, 122,274, 317
Mezline 101
Mileine 271, 272, 294
Mirlovi Polje 7
Mirlovi Zagora 7, 39, 179, 180, 183,
270,274,293
Mitio 53, 69,100,172,178,183
Modri vrh 39
Marija (Peloponez) 187
Mose 8, 17, 97, 117, 181, 182, 280,
317
Mose, selo 293
Mosor 7, 21, 48
Mravnica 7, 37, 99, 178, 182, 291, 294
Mu Donji 23, 180, 184, 278, 294,
302,305
Mu Gornji ll, 14, 23, 28, 37, 51, 76,
101,164,168,170,173,174,180,
189,273,274,276,277,282,284,
289,290,294,296,297,302,304,
305,307,309,312,317
Muko polje 10, 296
Murvica 7
N
Neori

93, 95, 97, 164, 170, 294, 302


Nevest 20, 23, 28, 35, 36, 37, 71, 99,
172,178,183,270,302
Nikopolj 37
Nin 15,37
Nisko 37, 76,172,178,181,280,295,
298,315
Novak, lokva 169
Novi studenac 39
Nuak 93

Paman 276
Pakovo Selo 72, 99, 270, 283, 293,
317
Palestina 187
Papii 37, 76
Penik75

Penjak,

brdo 37
280, 285-288
Petrograd 188
Petrova gora 17, 39, 95,317
Petrovo polje 7, 8, ll, 14, 17, 186
Pettosich 99
Piet 39
Plagwitz 288
Plana, brdo 74
Planjane 37, 39, 293, 319
Pliiva lokva 39
Plitvina, lokva 74
Plonjak 169
Podboraja 172
Podgorje 172
Podnije* 7, 119
Podumci 38, 39, 99, 293
Perkovi

Pokrovnik 23, 71, 97, 99, 183, 293,


298,303
Poljica 39
Poljika kneevina 7, 48
Poljica 7, 12, 13, 17, 25, 30, 48, 53
Poljska 10
Ponikva 76
Popovii 7
Porsanze, selo 101
Postinje 37, 76, 172, 178, 182, 277,
280
Postirije Donje 294
Postinje Gornje 278, 294
Potravlje 180
Pralad39
Prapatnica 28, 31, 36, 75, 106, 119,
172,179,183,273,279,283,290,
295, 296, 313, 314
Prgomet28,38, 75, 76,90, 164,172,
175,179,180,181,184,281,285,
295, 296, 302-304
Pribude 102, 172, 294
Pridil39
Primorje 7, 16, 27, 109, 113, 120,313
Primorje (makarska) 25, ll6, 319
Primorska upanija 25
Primoten 101, 317
Prisinica 7
Prisoje309
Privedrina, planina 40
Prolog, prijevoj 115, 313
Prosik 107
Prteni 35, 39
Prugova 7, 21, 37, 76, 164, 169, 170,
175,180,184,189,279,290,298,
302,305, 312
Prugova Donje 294
Prugova Gornje 294
R
Raii

37, 77
7, 16, 20, 23, 28, 34, 37, 49,
67, 70, 74,95, 100,101,104,106,
107,121,164,168,169,172,175,

Radoi

383

179,181,184,185,189,270,277,
291,292,295,296,299,302,303,
306,315
Radoko polje 10
Radoni (ibenik) 280, 294
Radoni (Drni) 293
Raduni37, 76,172,178,271,272,
294
Rakitno 91, 164
Rama ll7, 164
Ramljane 172, 178, 182, 280, 294,
296
Rastovac 31, 100, 172
Rim 179,181
Rina 122
Roenik, lokva 75
Roki slap 17
Rogoznica, lokva 39
Ropovo39
Rotna gomila 75
Rovinj 122
Rupotina 106
Rusija 188

Slivno 70, 280, 286, 294


Smokvica 72, 74
Solin 14, 15, 23, 104, 120, 286, 290
Split 12, 21, 25, 26, 34, 38, 48, 54,
106,109,113,115,171,180,270,
271,274,277,278,279,282-287,
292,297,302,304,309,313,317
Splitsko polje 26
Sratok 20, 32, 37, 75, 100, 172, 178,
182,281,287,295
Srednje Selo 278
Stoblii 75
Stoj eve njivice 39
Straica glavica 39
Strop 39
Suhi Dolac 8, 28, 37, 38, 40, 70, 74,
75, 76, 100, 107, 119, 164, 170,
172,178-183,187,285-287,291,
295,296,298,302,303
Susel (uelj), lokva 74
Sutina 294
Svilaja 8, 172, 270, 271, 272, 274,
280,290

Tritenica 21
Trilj ll, 89
Trogir 12, 21, 25-40, 48, 66, 74, 99,
120, 163, 168, 180, 181, 183, 191,
192,270,271,273,275,277,280285,289,297,308,314,316,317
Trolokve 28, 40, 74, 107, 172, 181,
191,273,280,281,295,302
Trst 274, 307
Trtar 7, 99
T udar, brdo 74

Sana, rijeka 30
Sarajevo 89, 122, 296
Scilip 76
Sedam Voda 75
Sedrami 39, 95, 282, 293
Seget Gornji 31, 72, 101
Senj 96, 97, 102, 103, llO
Sinj ll, 36, 53, 89, 93, 95, 106, 115,
120, 167, 168, 173, 175, 179, 181,
185,270,271,273,274,279,283285,287,288,290,307,313
Sinjsko polje 17
Sitnica, selo 28, 35, 39
Sitno 91, 99, 100, 172, 178, 182, 184,
185,270,271,293,295,302
Siveri 285, 286, 287
Skalice 39
Skradin 7, 50, 93, 95
Slavonija 89
384

irna poljana 40
ajo, rijeka 27
eeri 76
ibenik ll, 15, 27-38, 48, 104, 106,
109,115,120-122,180,270,273,
274,278,283-287,289,292,313,
314,317
krbac, brdo
krilnik, zemlja 39
olta 184, 277
piljan 25
trbac, brdo 37, 38
unjari 36
utanj, glavica 76, 169

T
Tepla draga 121
Travnik89
Treanica, brdo 99, 169

u
UKal37, 77
Ubla 74, 101, 172, 189, 304
Ugarska 25, 30, 191
Uljene kamenice 37
Unei 12, 13, 36, 39, 99, 183, 286,
293,302,304
Uskoplje 164
Utore 100, 172
Utore Donje 295
Utore Gornje 295

Veguinse, selo 101


Veli Ovnjak, brdo 37, 39
Veliki J elin ak 7
Velo polje 31
Veprine kamenice 39
Vinar 169
Vinovac 172, 183
Vinovo 172, 178, 182, 285, 293, 295,
299,319
Vis282
Visoka 37, 76, 117, 164, 172, 178,
180,182,185,285,295,302,303
Visovac 117, 120, 179, 180, 302
Vojnovii 119
Voloran Liuisno 75
Vraca 31, 76, 100
Vranjaa, spilja 314

Vrata, prolaz 28
Vratkovii 7, 119
Vrba, rijeka ll, 17, 34, 106, ll6,
168,169,174,175
Vrlika 186, 189
Vrpoljac 7, 175, 283, 286, 290, 314
Vrsno 178, 183
Vruica, lokva 39
Vuipolje (Dugopolje) 165
Vuivica 7, 37, 76, 121, 167, 170,
172,179,181,281,285,295,315
Vuje Stine, selo 172

z.

Zadar 12, 34, 109, 122, 172, 269,


274,283,284,298,303,307,318
Zaglav 109
Zagora kroz cijelo djelo
Zagorica 74
Zagorje, nabija 97
Zagradinje
Zagreb 290
Zamelica 72, 99, 317
Zaostrog ll7, 319
Zawarycham 37,77
Zbi 37, 38, 75, 76, 95, 96, 104
Zelim37, 77
Zelovo 165, 172, 180
Zenica 89
Ziharina 28, 72
Zlopolje 182, 302
Zmina 14, 16, 37, 48, 76,117,172,
317
Znojila, brdo 74, 90, 91, 100, 172
Zrmanja ll
Zvoniac 38, 39, 99

itni 39, 71, 91, 99, 183, 189, 283,


285,286,293
ivogoe 180
rnovnica 48

385

SADRAJ
UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

l. RAZDOBLJE HRVATSKIH VLADARA . . . . . . . . . . . . . . . . . 9


(od poetka VII. st. do 1102. g.)
1.1. VJERA STARIH HRVATA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
1.2. POKRTAVANJE HRVATA U ZAGORI . . . . . . . . . . . . . 21
1.3. IMENA OSOBA S PODRUJA ZAGORE
KOJA SE SPOMINJU U OVOM RAZDOBUU . . . . . . . . . . 23
2. POD GRADOVIMA I VELIKAIMA (1102.-1463.) . . . . . . . . . .
2.1. IVOT ZAGORANA U SREDNJEM VIJEKU . . . . . . . . . .
2.1.1. Puanstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.1.2. Plemii . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.1.3. Teaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.1.4. Nevolje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.1.5. Crkva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.1.6. Parnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.1.7. Izgled sela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.2. IMENIK OSOBA KOJE SE SPOMINJU U PISANIM
IZVORIMA U OVOM RAZDOBUU . . . . . . . . . . . . . . . .

25
48
48
51
66
69
71
72
74
79

3. TURCI (1463.-1684.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
2.1. RASAP . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
3.1.1. Uskoci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
3.1.2. Kandijski rat (1645.-1669.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
3.2. IVOT ZAGORANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
3.2.1. Nevolje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
3.2.2. Crkva i vjera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
3.2.3. Trgovci (i hajduci) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
3.2.4. Putnici (i pijuni) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
3.3. IMENIK OSOBA KOJE SE SPOMINJU U PISANIM
IZVORIMA U OVOM RAZDOBUU . . . . . . . . . . . . . . . 123
4. >>POD KRILOM PRIVEDROGA PRINCIPA<< (1684.-1797.)
4.1. VELIKA SEOBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2. NEVOUE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3. GOSPODARSTVO I UPRAVA . . . . . . . . . . . . . .
4.4. CRKVA I VJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

163
163
167
172
179

4.5. OBIAJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.6. KRAJ REPUBLIKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.7. IMENICI OSOBA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.7.1. Knjiga krtenih fra Bane Biloglava, upnika
upe Zmina od 1679. do 1686. god. . . . . . . . . . . . . . .
4.7.2. Osobe iz zemljinika ibenskog dijela Zagore
iz godine 1709. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.7.3. Osobe iz zemljinika trogirskog dijela Zagore
iz godine 1711. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.7.4. Osobe iz zemljinika sinjskog dijela Zagore
iz godine 1709. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.7.5. Nova prezimena nastala dijeljenjem starih
rodova tijekom XVIII. stoljea . . . . . . . . . . . . . . . .

211

5. AUSTRIJA (1797.-1918.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5.1. NEVOUE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5.2. GOSPODARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5.3. UPRAVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5.4. CRKVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5.5. POLITIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5.6. OBIAJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . .
5.7. PUTNICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

269
269
283
292
301
304
307
312

6.ZAGORSKAPREZIMENAIIMENA . . . . . . . . . . . . . . . . .
6.1. PREZIMENA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
6.1.1. Prezimena nastala iz turskih rijei . . . . . . . . . . . . . . .
6.2. IMENA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
6.2.1. Imena vlakog podrijetla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

317
317
320
323
326

SLIKOVNI PRILOG . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

izmeu

189
191
197
197

222
250
264

str. 326/327

7. RJENIK STARIH RIJEI KOJE NESTAJU JZ


SVAKODNEVNOG GOVORA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 329
PROVINCIJAL! PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITEUA
DO 1918. GOD RODOM IZ ZAGORE . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
JZVORIILITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 351
STORIADELZAGORA(Riassunto) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 361
GESCHICHTE ZAGO RAS (Zusammenfassung) . . . . . . . . . . . . . 365
KAZALO IMENA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 369
KAZALO MJESTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 379