Sie sind auf Seite 1von 107

Slobodan M. Filipovi}

SRBIZMI U TURSKO-ISTO^WA^KIM JEZICIMA

Autorsko izdawe, Beograd, 7524 godina srpskog ili 2015 hri{}anskog kalendara

POSVE]ENO

RODITEQIMA

Re~nik srbizama s novim metodolo{kim pristupom na arijskom ili arha~inom arpskom jeziku, ura|en je na osnovu re~nika \or|a Popovi}a i zadr`ava wegovu ideju o gra|i za veliki srpski Re~nik.

PREDGOVOR

^ovek se u svemu rukovodi navikama a ne mi{qewem. Otuda, u nauci se nahode stavovi li{eni zdravog razuma, koji nemaju za ciq istra`ivawe i saznawe u metodolo{kom pristupu ve} ostvarewe ideolo{kih ciqeva. Istorija na{e civilizacije ne po~iwe s najstarijim spisom arijske ili arhai~no srpske mitologije, nego s wegovim prepisima mla|im barem nekoliko milenijuma. Za{to nauka dr`i da su u{i starije od glave? Zato {to je Helm (Balkan) kulturna kolevka sveta i ishodi{te naroda koji je ~ove~anstvu darovao pismo i broj. Da je iznedrila starohelmske tvorce kulturnog isto~nika sveta, kako bi onda mogla da doselina Helm wihove potomke Srbe, pod izmi{qenim imenom Sloveni”? Iz tog razloga su anti~ki preci Srba pretvoreni u stare Grke”, a preistorijski i praistorijski u virtuelne Indoevropqane. Uz potpuno ignorisawe srpskog neolitskog kalendara koji broji 7524 godinu, istorija zapo~iwe s Jelinima, Latinima i Jevrejima {to nije problem po sebi. Problem je {to istorija s wima treba i da se zavr{i uz pomo} srpske intiligencije. O ovom duhovnom kriminalu koji traje ve} vi{e od trideset vekova, postoje brojni svedoci: jelinsko prisvajawe Sorbeja (jel. Orfej), i Momira, tvorca Ilijade i Odiseje, izvorno pisanih na anti~kom srpskom jeziku, odluka rimskog Senata da uni{ti pisana dokumenta Rasena (Etruraca), spaqivawe srpskih anti~kih biblioteka u Kartagini, po Maloj Aziji, Leksandriji i Carigradu, uz paqewe 1000 druidskih rukopisa. Zatim, pqa~ka Desjatinske kapele u Kijevu; nalozi jelinskoj i vizantinskojvojsci da na osvojenoj teritoriji da svaku srpsku kwigu spali ili mleta~ki i austrougarski prepla}en otkup srpskih kwiga, radi spaqivawa. U ciqu uni{tewa srpskog kulturnog identiteta, bombardovana je napalm bombama i Narodna biblioteka u Beogradu. Da ovi navodi itekako imaju imaju smisla, svedo~i podatak da nema ve}eg muzeja u svetu bez neke srpske stvari. Od svih evropskih naroda, samo su Srbi u pro{losti bili u Indiji ([afarik) o ~emu nepodmitqivo svedo~i na prvom mestu onomastika. Isto~ni pisci su Srbe zvali narodom kwige, {to podupire jedinstveni nivo duhovnosti srpskog kulturnog nasle|a (Stevan~evi}), kao i glasovne vrednosti srpskog jezika koje jedine objediwuju slovni izgovor Evrope i Azije.

Sli~nosti u jeziku i obi~ajima Evrope i Azije poti~u od drevnog naroda i majka jezikaa to je srpski, koji spada u fleksivnu ili najsavr{eniju grupu jezika, {to na prvom mestu vremenski odre|uje wegovu najve}u mogu}u starost. Dva jedina duhovna jezika na svetu su srpski i arijski (arhai~ni srpski), koji imaju ista gramati~ka pravila. Uostalom, srpski je najstariji neklasi~ni kwi`eni jezik Evrope, {to se nikako ne uklapa u pri~u o divqim Srbima. Istinu o Srbima najvi{e kriju oni sami, jer su veliki narod u velikim stvarima ali najmawi na svetu u malim stvarima. Toliko mali, da istina o wima mo`e дa prodre i kod wihovih neprijateqa, ali, nikako me|u wima samima. Srpska nesavesnost i pomodarstvo proizvode nedostatak samopo{tovawa i ne~iwewe, koje je opasnije od ~iwewa. Zato je dosada{wa istorija Srba svedok wihovog nestajawa.

UVOD

Podunavqe i Sedmore~je ili Belore~je Helma su prostor najstarije i najsjajnije preistorijske civilizacije dana{weg sveta, koja se {irila pravcem od Evrope ka Istoku, a ne obratno, na ~emu zvani~na nauka uporno insistira. Jedini izuzetak predstavqa Tilakova teorija civilizacijskih tokova, ali je ona premezolitska. Jezik, mitologija, srpsko-indijsko predawe i pisani izvori anti~kih pisaca svedo~e nam da su kulturne tekovine preistorijske kulture Helma (Balkana) preneli na Istok starohelmski Ariji, preci dana{wih Srba, u svojim pohodima do Indije Svedoci tih kulturnih uticaja postoje i danas u jeziku i obi~ajima na ogromnom Evro-azijskom prostoru. Jedini su Srbi od svih evropskih naroda bili u Indiji ([afarik) u antici ili preistorijskom vremenu, ali, svi dokazi podunavskog kulturnog isto~nika se sistematski prikrivaju, a vrhunac politikanstva u nauci jeste besmislica o Indoevropqanimawihovim tobo`wim zajedni~kim precima. Osim, ako su wihovi potomci u Evropi pobeleli a u Indiji pocrneli. U prvom istorijskom pohodu do Indije ravnopravni saveznici Arija ili Srba su bili Arapi. Posle povratka iz Indije Ariji su zauzeli Baktrijanu, dr`avu isto~no-parskih Baktra, stvoriv{i na Bliskom Istoku veliku dr`avu razli~itih naroda. U toj dr`avi, koja je posle drugog pohoda dobila ime Surija (jel. Asurija), po bogu Asuru ili Serbonu, gde su Ariji bili povla{}ena mawina vi{eg stale`a, s presudnim kulturnim uticajem, tako da arijska kultura ~ini temeq dana{we indiske, persijske, arapske i jevrejske kulture, ali nikome ne pada na pamet da se upita, {ta }e takozvani turcizmiu ovim jezicima? Poseban oblik starohelmskih kulturnih uticaja predstavqa prostor M. Azije i dana{we turske dr`ave, gde su Ariji imali prevagu i u fizi~kom tipu. Glavno arijevsko pleme Medi imalo je tri dr`ave u kontinuitetu (20 - 6 veka s. e.): Hetiju, Brigiju (jel. Frigija) i Qudeju (jel. Lidija). Po~etkom 14-og veka, na ovim prostorima je jo{ uvek `ivelo nekoliko stotina hiqada wihovih potomaka, dok je Turaka Osmanlija bilo svega nekoliko hiqada ratnika. Ni danas u Turskoj nema vi{e od ~etvrtine stanovni{tva pravih

Turaka. Koreni i osnove u maloazijskom turskom jeziku prete`no su srpskog, persijskog i arapskog porekla, sa ne{to jelinskih, a najmawe turskih! Da je ovo ta~no, pokazuje nam velika razlika u govoru izme|u sredweazijskih i maloazijskog turskog jezika. Turski osvaja~i koji se vremenski (od 11 do 14 v.) posledwi pojavquju na istorijskoj sceni, usvojili su kulturni re~nik starih naroda, sa zajedni~kim izvorom u arijskom jeziku starohelmskog isto~nika podeqenog na ~etiri govora prema kastama. Arijski jezik ili wegova recenzija sanskrit, kako ga imenuju priznat je u nauci kao majka jezik. Ima ista gramati~ka pravila kao srpski jezik, zajedni~ke korene i iste ili stilizovane slovne znake. Dakle, svetski jezik staroga veka bio je jedan oblik arhai~nog srpskog (slovenskog) jezika. Jezi~ka pravila promene glasovnh vrednosti su antropolo{ki uslovqena, jer su prilago|ena glasovnim mogu}nostima organa za govor, ali je wihov smisao

5

nepromenqiv. 1 Od svih jezika na svetu, jedino savremeni srpski (slovenski) jezik stoji u direktnoj vezi sa majkom jezika ili arhai~nim srpskim jezikom. Arijski i savremeni srpski kao wegov direktni naslednik, su dva duhovna jezika jedina na svetu, koja svojim uticajem pokrivaju Evropu, Bliski Istok i Indiju s odbleskom na Daleki Istok. Dokaz ovoga uticaja su preuzeti duhovni pojmovi, koji se po pravilu u svim ostalim jezicima javqaju u svojim ni`im oblicima: mentalnom i naj~e{}e materijalnom. 2

Autor

1

2

tactilis.

U arh. srp. sp'ota, spot, smisao.

U arh. srp. tatkala, taktil, dodir duhovnog pojma s ni`im oblikom > lat.

6

SKRA]ENICE:

azerb.

azerbejxanski

ar.

arapski

arij.

arijski

arm.

aramejski

asir.

asirski

arh.

arhai~ni

v.

vidi

it.

italijanski

zem.

zemqopisno

jap.

japanski

jevr.

jevrejski

jel.

jelinski, srbizirani gr~ki

(huritski)

kalm.

kalmi~ki

kelt.

keltski

ma|.

ma|arski

med.

medicinski

misir.

misirski (egipatski)

mong.

mongolski

nem.

nema~ki

per.

persijski

ra{.

ra{anski (brigiski,

qudejski, etrurski)

rus.

ruski

srp.

srpski

sr.

sravni

st.

stari

tur.

turski

tat.

tatarski

fr.

francuski

ukr.

ukrajinski

hald.

haldejski

{p.

{panski

{atr.

{atrova~ki

{ipt.

{iptarski

A

aba, aba, postati vidqiv, o~igledan,

ba, sjajan > asir. ababu, sjajan, svetao:

ar. aba, debelo sukno, dervi{ko odelo, tur.

aba: jevr. aba, an|eoska svetlost ili an|eo slu`iteq. abadon (jevr. Nav), abud, dno, RV I, 24, › bud, buditi > jap. futon, du{ek za pod. abaz (vrag), abas, privi|ewe, pojava, izgled, bas (baz), sjajan, pojaviti > asir. bi{a, zao, lo{, jevr. abaz, sjajiti se, hald.

beša, ne~astivi: jakutski abasi, zao duh, vrag. Abaz, v. abaz. aba(jl)ija, v. aba.

A. je prekriva~ od abe, ali je nema u

turskom jeziku.

abaja, v. aba(jl)ija. Abas, v. abaz.

A. u ar. zna~i lav, a to je ogwevita

`ivotiwa Nava, koja je sinonim za zloduha.

Zna~i jo{ i namr{ten, sr. ibret. abati (tro{iti), v. aba. abaxija (suknar), v. aba i xija > tur. abaci. abaxiluk, v. aba i luk > ar. Tur.

abacilik. abdest (avdest, Vuk), ƒp, voda + hƒsta, abrakadabra (uro~nik), ‚bi~araka, magija, mag. re~i za prizivawe (zlih) duhova, (zle) ~ini, › ~ar, ~arati > hald. abada ke davra, nestati kao re~, jevr. abreg ad hâbra.

A. se smatra aramejskom re~i i povezuju s

imenom Mitre. Ova jantra s 11 slova (trouglova) tuma~i se pomo}u misir. ab, Ovan i Ra, Sunce, {to fonetski odgovara dana{wem obliku re~i, ali nije izvorna spota. Abraham, abir‚ma, ushi}uju}i, privla~an, o~aravaju}i, pridevci boga Nava,abr, varqiv > asir. abi rama, "otac uzvi{en", rus. Abram, ar. Ibrāhīm, jevr. ram-kabala, "kosmi~ko znawe". Avram je sin Tare, boga Nava i oca svetih {amana, koga Jevreji pod imenom boga iz Me|ure~ja pogre{no tuma~e, jer se odnosi na istoimenog sumerskog kneza iz Ura, posednika mudrosti prepotopskog vremena (Tablica simbola).

9

ruka > per. tur. abdest, obredno prawe ruku. Abdije (ar. jevr. sluga: ime an|ela), b“d'ati, bdeti, bud', budan > ar. abd. Abdul, v. Abdulah. Abdal je u arapskom pustiwak, monah (Popovi}). Abdilvahid, v. Abdul i Vahid. Abdulgafar, v. Abdul i gebir. Abdulkadar, v. Abdul i kadar (stawe). Abdulatif, v. Abdul i Latif. Abdulah, v. Abdije i Alah > ar. Abdulāh, sluga Alaha. Abel, v. Aveq. aben (zlo, traqavo: stvar od abe), v. aba. abewak, v. aben. aber (glas), bƒra, glas pesme ili molitve, stvoriti zvuk: ime za Vi{weg, bri, (pro)nositi > srp. abrovi, glasine:

ar. habär, glas, vest, dozivawe, prorokov glas:

tur. haber. Aber, v. aber. aberdar, v. aber i dara > ar. per. tur. haberdar, upu}en, izve{ten, opomenut.

A. je top ili pu{ka kojom se

ne{toobjavquje. abdidahma, v. apo i tema (postavka) > pali abhi + dhamma. aberwa~a (pu{ka), v. aber. abravnica (Vuk), v. obramica (obravnica).

abra{, ab, oblak, nebo, abr, lutati > asir. erpu, oblak, hindi ablak, {arenko: abras, ar. abraš, {areni sivac:

ablak, tur. abraş, pegav. abra{qiv, v. abra{. U srpskom jeziku, abra{qivje pridevak za kowa s belim i crnim pegama po {arenilu oblaka na nebu. abrono{a, v. abra{. abu (ar. otac, deda), v. ava. abuna (etiopska titula), v. abu. av (lov), › av, dr`ati u pokretu, loviti,

inf. avati.

ava, ava, za{tita, blagonaklonost, RV 1, 128, pokroviteqstvo, › av > hald. avva, arm. abba, asir. abu, jevr. aba, st. srp. avva. avaz, va~ (= vak), izre}i, govoriti, najaviti > per. avaz, glas, zvuk, jeka, jap. vaka, japanska poezija, jel. ep, epos. avajlija (jabuka, Vuk), v. Avala. A. je semanti~ki jednaka kelt. afal, jabuka, za koju ka`u da je kumovala lat. Avalon,

Ostrvo jabuka, poznata kao keltska zemqa blagostawa, koja je kod Vel{ana ime za Nav ili dowi svet. Zemqa Avalon se vezuje za legendu o Arturu, ali jabuka raste samo u srpskom mitu.

Avakum(l. ime) ‚vuka, otac (dramski), › va~ avalit (mineral), v. Avala.

> jevr. Habaqquq. Liturgija je obredna drama, umetni~ki izvo|ena, jer se verski pojmovi od iskona najlak{e prihvataju pomo}u mitolo{kih predstava. aval (zlo, pokora), ƒvara, zapadni, u vezi Nava, › av > srp. avale, utvrditi, bug. havale, breme, ar. zaval, haval, prepreka. U srp. mitu Nav po~iwe na zapadu, smirajem Sunca. avanica (ptica lovica), v. av. Avala, ƒvara, ime bogiwe Nava. Avdija, v. Abdije. Aveq, v. Havil. avet (utvara), avatara, pojava bo`anstva na zemqi, naro~ito Vi{weg u deset oblika, tri, ispuniti > asir. uhatu, vr. vile, per. afet, nesre}a, ar. hajalet, st. srp. aveta, pro}i, iste}i: srp. avetan. avlija, alaja, mesto stanovawa, dvori{te,

U pretpro{lom veku bilo je ~etiri Avale: kod Beograda; zatim Gabele na desnoj obali Une; tre}a naspram Vakupa

i brdo iznad Bukovca blizu karlova~kog Stra`ilova.

avan (tucaw), avana, naterati, progutati, › av, nagnati, potpomo}i, pridoneti, progoniti, jesti > per. hawen: tur. havan. avanica (tur. zlikovac), v. av > srp. Avanica, ptica lovica. Avar, ƒvara, niska roda, podre|en > tur. havar, skitnica. avarija ({teta, kvar), ƒvara, male vrednosti

> rus. avariя.

avaris (het. {anac), pura, utvr|eno mesto s

isturenim rovom.

Agara, v. Agarjan > asir. Agarinnu, majka. A. je po predawu crnoputa majka, po kojoj su mitski potomci арапског родоначелника Ismaila dobili ime Agareni. agarjan (ne~ist), ‚garin, ime za me{anu kastu, ag, omotati, uviti > rus. agarяne, asir. agaru, ste}i, unajmiti, jevr. hagri. Agarta, gƒrta, {upqina, kripta.

li, le`ati, sakriti, pripiti se > ra{. Agatodemon, agada, zdrav, dobar + dama,

(etr.) avle{, sused, rus. aul (Kavkaz,

demon, pridevak cara mrtvih du{a

Berberija), asir. ‚lu, mesto stanovawa, stan: > misir. agatodemon, Zmija, dobar duh.

jevr. elam, predvorje, trem: tur. (h)avli, avlu. Avlonija (tur. Valona), valli, (u)vala, val, prekriti. avra (jevrejska bogomoqa), bƒra, uputiti molitvu, b™i, voditi, ponuditi > jevr. hebra, tur. havra. Avram, v. Abraham. avramija (ogrta~ tamne boje), ab, oblak > per. harvani, ogrta~ bez rukava, srp. Avramija, por. ime. Zmajeva ko{uqajuna~kog speva ima vrednost magijskog ogrta~a, u mitolo{kom pore|ewu za tminu no}nog neba. avxija (lovac), v. av i xija. aga (gospodar (Vuk), agƒ, ime za zloduha, zlo, opasan, ag, gre{an > asir. egu, greh, rus. aga, stare{ina, ar. per. tur. aga, vojna titula (u~enim qudima se obra}a s jelinizmom ”efendi”) ili naziv za u`ivaoca kmetskih sela. Agabeg, v. aga i beg. agaluk (dostojanstvo age), v. aga i luk > tur. ağalik. Agar, v. agarjan.

agrama, agrimƒ, glavni, najva`niji, najve}i > tur. ağramak, oğrama, srp. gramak (u kletvi: Gramak te spopao). agro, -(poqe, -ski), ƒxra, poqe, › ax >

Agni{ (het. bog Sunce), v. ogaw. agr (jak, ohol, ponosit), ƒgra, mera za ja~inu, glavni deo ne~ega, › g™‡, grunuti

> tur. oğrama.

jevr. arka, zemqa.

ad (Nav), adƒs, ispod, dowi region, › ad

> avest. ada, dole ispod, st. srp. adъ.

…da (ostrvo), ‚d’, plovilo, › ad > tur. ada. Ada, v. ada. ada, ad´a, svakako, zaista, povezati

> avest. ada.

Adakale (tvr|ava, Dunav), v. ada i kale. Adad (asir. bog Oblak), v. Dodol. Amoritski Adad je sin Dagona, istorodan hananskom Belu. Adam, adamƒ, najni`i, najgori, ad, (po)jesti > asir. Adamu, tamno obojeno: ar. misir. adam (adem), ~ovek, jevr. ādām(āh). Otac i majka ra|aju samo telo, tamnicudu{e, koja dolazi od Boga, jer ~ovek je

10

prognan na Zemqu po kazni bo`ijoj. Biblijska pri~a ka`e, zato {to je jeo s drveta saznawa(vaseqenska jabuka), a Lu~a, zbog toga {to je stao na stranu kneza Tame. Adem (prah zemaqski), v. Adam. Adembeg, v. Adem i beg. Ademdim, v. Adem i Din. adet (obi~aj), ƒ-datta, dato, {to nije

Azerbeidzn, Serbixan (Medija), per. Adarbadegān. azilut (jevr. svemir), asurj…, bo`anska

priroda, duhovnost, zajedni~ko duhovno bi}e: nepristupa~an, › as, postojati > srp.

azil.

Azio (l. ime), ƒhi (ƒzi), Sunce, zmija, zmijoliki zloduh, › ah, ispuniti, obuhvatiti > qudejski Azio, istorijsko ime

regulisano zakonom: zastarelo, preostalo, srpskog vladara iz loze Sardoni}a.

› de, {tititi > rus. adet, hindi ar. ādät, tur. âdet. admiral (mor. titula), sāmudra, morski, odnos prema moru, RV 6, 72 (= samudrƒ, more), od ud, vla`an > asir. ‚mu, more, rus. admiral, ar. amir ul bahr. Adnan, d„nu, ime za bo`anski par neba i zemqe > ar. Adnān.

A. je ime sina Ismailovog i nekih plemena

iz Haxaze i Nexade. Adonis, d´uni, ime boga Meseca ili

reke, › d´an > fil. fen. Adon, jevr.

Adonai,

Zemaqski apekt A. stoji u vezi prole}nih voda, a nebeski u vezi Venere. A|ul (per. tur.), v. |ul. a`daha (a`daja), v. a`der > per. Tur. ejder. a`der, ahindra, ime zloduha (< ƒhi, zmija, RV 9, 77), koga je pokorio Gromovnik, RV 10, 138, anh, gu{iti udaviti > srp. e`der (Bosna), steznik, pojas, deo

`enske no{we, per. ederha, ala, tur. ejderha, rus. jel. i st. srp. ehidna.

A. je zmija s krilima. U narodu se ka`e:

Dok zmija zmiju ne pro`dere, ne mo`e

a`dahom postati. Narodno predawe je povezuje s vodom. az, ƒham, ja, › ah > avest. azem. Azbukovica, v. has i Bukovica. Ime dva sela u Podriwu. azdija, ƒhi, sunce, anh, sijati > srp.

hazdi (Bosna), pokriva~, ogrta~: per. azde, mutno, tamno, izbu{eno, {areno, obojeno. Azdija je zlatan ogrta~ ili pla{t po slici neba, pokriva~ od svetlosti sunca, epski

kolast po svodu nebeskom

i junaka. Ova re~ ne postoji u turskom. azdisati, v. azdija > tur. azmak, azdimak. U srp. zna~i posiliti, (po)besneti. Azer (Azarija), v. A{ur > pers. Azer, potomci Meda. Azerbejxan, v. Serb i xanum > st. ar.

arm. And, ra{. Atunis.

koja krije kowa

Azija, v. Azio > jevr. asja. Azija je staro ime Sarda, glavnog grada Meonije (Brigija, Frigija), na raskrsnici puteva Istoka i Zapada, koji se kasnije razvio u kulturnu prestonicu tada poznatog sveta. Neki smatraju, da je Azija dobila ime od asir. asu, istok, {to je semanti~ki isto. azur, v. lazur. Aini (jap. ~ovek), aina, ime za narod, › m‚, bo`anski pridevak. Aini su Arij(ev)ci, nosioci jomunske kulture i potomci naroda [erbis (Serbis), za koje predawe ka`e da su nebeski narod. Britanika ih ubraja u proto-Normane koji su izvorno Srbi i Rusi iz Balti~ke Srbije, poznatiji kao Varjazi. aja (hindi dadiqa), ‚jƒ, novoro|en~e, pristup, RV 2, 38. ajan (ar. stare{ina mesta), xāja, pokoriti, nadvladati, › xi, pobediti >

ar. a´jān.

Ajan, v. ajan. ajatolah (per. bo`iji), aj‚tu, RV 7, 34, nedemon, java ili Jav, › jat, urediti.

Ajatolah, v. ajatolah > ar. Ajetulāh, l. ime, "Alahov znak". ajvar, v. kavijar. ajgir, (`drebac, pastuv), v. agr > tur. augir.

ajde, ajƒt´a, noga RV 10, 28, pe{ke, aj (= i) i}i, kretati, micati > srp. ajdec, namera polaska (Lika).

A. je glagolski zapovedni na~in podsticawa,

neodobravawa i dopu{tewa, sa istim izgovorom i zna~ewem u Srbiji, M. Aziji i na Kavkazu.

Ajet, ais, pridevak boga Nava > fen. Al-ait, bog Vatre.

A. mo`e da bude skra}ewe od Ajetulah.

Ajkuna (epska kolovo|a), v. ajde > srp. Ajka,

skitwa: ajka~a, `ena koja aja ili skita (Lika).

11

ajluk (plata), › aj, prido}i + › luk, opaziti > tur. aulik. ajmokac, amokjƒ, spojeno, povezano, neoslobo|en, neodre|en, › mu~, osloboditi, prepustiti > srp. smok, mo~a. ajs, ajas, po}i (uzvik za terawe kowa). Aj{a (`. l. ime), ai{a, bo`anski, carski, Apsolut, odnos prema bogu Nava > ar. A´iša. akati, akati, kretati, vijugavo, › ak > misir. ak´, bestelesni deo ~oveka. aka{a (mat. el. prostora), ‚k‚{ƒ, nebo, prostor, › k‚{, vidqiv. akaxija, v. akati i xija. Akrab (zvezda [korpije), v. akrep (insekt) > jevr. a`krav. Akran, -m, kram, pribli`iti, nastojati, podi}i. akrep (neg. ru`an), a, ne + k™ˆp, lep, lepota, ko stanuje u lepoti, bog Ogwa, RV 10, 20. akrep (insekt), ak™ipa, nemilosrdan, k™ˆp > tur. akrep, {korpija, ar. 'aqräb. akro, -(krajwi, gorwi), ƒgra, vrhunac, gorwi, › ag > jevr. akra. ak~am (parwak, ispisnik), kram, pribli`iti, ispru`iti, u~inak > tur. akram. ak~ija, ak{i, oko, ponuditi, posti}i, a{, prodreti svuda. Ak~ija pazi da gosti (ve}ih sve~anosti) budu uslu`eni. ak{am (prvi mrak), k{ƒm, zemqa, tlo > jevr. akšam, tur. akşam. al (st. srp. crven), aru, sunce, › ™i, prikazati > bengalski alo, svetlost, tur. al, ar. Al-Hamrāh, Alhambra, Crvena palata. ala, valƒ, zloduh olujnih oblaka ili bo`anski pridevak u zna~ewu sila, snaga ili mo}, › val, vaqati, zaokrenuti > ugaritski Val, asir. ili (ilu), Bog, het. illu, fen. ilus (Saturn), jevr. El, ar. Valah, medo getski uil, Sunce, st. srp. al, beda, napast, srp. oluja, jak vetar s ki{om, asir (ugaritski), Val bog Oluje, a wegova prera|ena pohvala nalazi se u 25-om psalmu Biblije (M. Dehud). ala (uzvik kretawa), olax, izbaciti, pokrenuti > jevr. aller: 'alak. alabuka, v. ala i buka. alaj, alaja, budnost, pripravnost,

spremnost, stalnost, › l‡, ograni~iti > st. srp. alaj, vojna formacija (Asirija, Rodanija), tur. alau. alaj barjak (voj. zastava), v. alaj i barjak. alajbeg (titula u sanxaku), v. alaj i beg. Alajbeg, v. alajbeg > tur. Alaubeg. alal, arare, uzvik priziva (= alele), al, jak, mo}an, sposoban > asir. alilu, jak, mo}an: allu, ja~ina, snaga, allallu, jak, heroj, rus. alala, srp. alaliti. alaman (grabqivac, otima~), h‚ra–‚, ko uzrokuje grabqewe ili otimawe > tat. alaman, razbojnik, tur. almak. alamet (znak, prenosno), v. alem > tur. alamet, beleg. alapa~a (brbqivica), ƒlapaha, alapa~a, od lap, laprdati, brbqati > mak. lafiti, govoriti. alat (kow ri|e dlake), v. al i (h)at > srp. alatu{a. alat (pribor, oru|e), al‚ta, uzrok spora ili razdora, al, stru~an, sposoban > ar. alet, ālāt, tur. alât, alet. Alatir, gr†had´‚ra, polarna zvezda ili pupak neba, podupira~ vasione > ar. alt´ir, ptica, polarna zvezda u Alfi (M. Medved). Alatir je mitska bo`anska planina na kojoj raste jabukovo drvo, a na wegovom vrhu zlatna jabuka(Severwa~a) oko koje se okre}u Malo i Vel. Koledo. Alatu (asir. bo`. Nava), atala, ime za pakao ili boga Nava, › at. alatu{a (ri|a kobila), v. alat. Alah (Valah), valƒ, ime sina boga Tvorca i brata Sunca, › val, ograditi > ar. tur. Allāh, Illāh: allahi billahi, tako mi Boga! alga, algƒ, ivica gde se dva luka spajaju, › al, sposobnost > malajski agar-agar, vr. alge. Aldebar, v. Aldebaran. Aldebaran, bara–a (bara–‡), glavna zvezda Bika i ~etvrta ku}a mese~eva, › bri, nositi > ar. al-dabarān. Najsjajnija je zvezda Hijada i ~uvar istoka. Spada u kraqevske zvezde, a ikonografski se predstavqa s jednim okom (Bika). aldum (zlatan direk), v. altun. alev (crven), v. al > per. alev, crven, tur. alev. Aleksandar, v. Lesandar > ar. Al- Iskandar.

12

Aleksandrija, v. Aleksandar. Podignuta je na mestu Tira koji je poru{en. alem, ƒlam, podesan, prikladan, odgovaraju}i, ve{t: mogu}nost, al, ukrasiti > rus. alam, ar. ‘aläm, simbol, dragi kamen, dijamant, jevr. halem. Alem dragi kamen je mitsko pore|ewe za prole}no nebo. Alem, v. alem > tur. Alam. alemdar, v. alem i dar > tur. alemdar. Alemdar (barjaktar), v. alemdar. Alema (`. ime), v. alem. alen (crven), v. al > jevr. Halen, crveneti se. Alen (per. Crven), v. alen. Alep, v. Haleb > ar. Halab. Ali, v. Alija. Alibeg, v. Ali i beg. Alibunar, v. Alija i bunar. Alija, al„jja, napada~, Gromovnik, l‡ > ar. ali, visoko, uzvi{eno, gorwi deo neke stvari > Alī(ja), odli~an, plemenit. alija (spahijska zemqa), v. avlija. aliluja, v. alal > asir. alalu, pevawe, jevr. halelujah, srp. rus. liturgijski uzvik. alim, v. ulema. Alisej, v. Jelisije. alica (vr. crvene tre{we), v. al. Alixan, v. Ali i xan. ali{ah (vrhovnik), v. Alija i {ah. Ali{ah, v. ali{ah > ar. Alīshāh, veliki car, vrhovni vladar. alka, algƒ, ru~ka, alka (crkvena). alkali, s„ra, so(l), › s™i > ar. halkah. Alkoran (Alkuran), v. Koran (Kuran). alma (tur. jabuka), v. alem. almas, ƒlam, stawe, mogu}nost, prikladan, › am > ar. tur. alamas. Almas, v. almas. Altaj (Zlatna planina), v. altan > rus. Altaй, kalm. mong. Altä. altan (zlato), v. al > rus. altin, altыn, vr. novca, tur. altin, mong. altan, zlato, tat. altun, jevr. haltum, -n, crtati po crvenoj povr{ini, srp. altun. U juna~kom spevu altan ~eloje zlatom ukra{eno ~elo. Altana (= Zlatana”), v. altan. al~a(k), halaka, kow crvenkasto `u}kaste dlake, hal, brazditi > srp. Al~akovi}, por. ime.

am (kowska oprema), am, slu`iti, u~vrstiti: i}i, kretati > rus. i st. srp. jam, mesto gde se mewaju umorni kowi ili kowska oprema, ma|. ham, tur. geim. ama (a, ali, suprotno), ƒma, `estina, am, govoriti (zvu~no) > asir. ‚ma, ne, nije, ar. tur. amma. Amazonke, manu{a, `ena, › man, slo`iti. Amazonke su brojne sve{tenice bogiwe Keve, arijske Pramajke. Zvali su ih Sarbatkiwe (Stefan od Vizanta), a prikazivane su u hetskoj no{wi, naoru`ane sekirom, labrisom i peltom (ilirski {tit u obliku broja osam). Smatra se da je wihova postojbina Kolhida. U Trojanskom ratu su u~estvovale na strani Trojanaca. Pogre{no jelinsko tuma~ewe mu`evnosti ovih brojnih sve{tenica bogiwe Keve, stoji u vezi s wihovom obrednom upotrebom oru`ja, jer su one u kultu bile povezane s bogom Rata kome su prinosile kowe. amajlija, v. hamajlija. Izvorno je vezana za muliku (jela). Amajlija, v. amajlija. amaldar (carinik), v. mal i dar > ar. amel-dār. aman, amanas, nepa`qiv, nerazuman, am, {tetan, ose}ati > asir. amanu, u~vrstiti, poverewe, rus. aman, milost, ar. el-ämān, opro{tewe, milost, bezbednost, okriqe, iskrenost, ar. tur. aman. amanet (nasle|e, zavet), amani, put, staza, am, slu`iti, po{tovati > rus. amanƒt, zalog, ar. tur. emanet. amar (gorko, -~ina), ~āmarikā, vr. biqke (Veratrum album), › ~am, piti ili jesti > asir. marru, gorak, srp. ~emer. amaterasu (jap. bogiwa Sunca), v. mater. Po vedskom mitu bogiwa Majka godi{we prepora|a Sunce. ambar (magaza), ƒmbara, susedstvo, okru`ewe skupiti (= ambarja), amb, i}i > rus. ambar, krim. tat. ambar, azerb. alt. kazah. anbar. Kod Arapa je u istom zna~ewu `itnice (uz jo{ nekoliko zna~ewa), kao i kod kavkaskih Alana koji su sarbatskog roda. ambarxija, v. ambar i xija > ar. tur. ambarçi. amber, v. ambra. Amber (l. ime), v. ambra.

13

ambra, ƒmbara, vrsta mirisne smole, amb, zvu~ati (> fig. mirisati) > ar. ‘anbär, tur. amber.

Na Istoku se a. me{a s duvanom za pu{ewe Srpsko predawe zami{qa bedu (jad, napast)

ili se wome kade prostorije. ambrozija, ƒmbara, nebo > tur. Nevruzije, jel. Ambrosía. ament, ament, skriveno, ve~no, › am > misir. amn, skriveno, nevi|eno. Amentet (bo`. Zapada), v. Ament > misir. amentet, skriveni svet, Nav. amin (obredno potvrdna re~), aminƒ, po{tovati, u~vrstiti (= ƒminat, nepromenqiv, nepovrediv, nepogre{iv, nenaru{iv, neizmenqiv, RV 4, 56), › m‡, u~vrstiti, osnovati > asir. omn, rus. amin, jevr. āmēn, neka bude, srp. aminovati. N. Vitez re~ amintuma~i pomo}u obredno misti~nih slogova "hum" i "am", izgovaranih na po~etku i kraju ~itawa svakog vedskog teksta. Na Istoku se ova obredna re~ ~esto poistove}uje sa hindi simbolom za stvarnost: om, omkara, odu{evqewe svetlo{}u sunca. Amina, v. amin > ar. Amina, verna, pouzdana. Amon (misir. bog sunca Ra), homagni, obredna Vatra (< h‘ma, obredno prosipawe), › hu, uzdizati do neba > srp. oman, jedna od sedam svetih biqaka paqenice: pers. homa, mitska ptica sre}e (lit.), jevr. Amon. Homan je obred s paqenicom Ogwu, gospodaru i stare{ini svih qudi, RV 8, 1, ~uvaru svetih obreda i posredniku izme|u bogova i qudi. Otuda je misirski Amon bog plodnosti i Nava (kasnije Ra), simbol stvarala~ke mo}i, predstavqen s ovnujskim rogovima (oli~ewe ravnodnevice u Ovnu) u tekstovima piramida, koje su najstariji religiozni spisi. Amoriti, v. Mari > akad. amurru, zapad, misir. amar, sum. martu. Amoriti su arijski Veni~ani (Vadel), osniva~i vavilonskog carstva koje Sveto pismo zove Hananci. Na Istoku su izme{ani s Hetima (Sajs). ana (tur. majka), v. nana. Anadolija, uttare–a, nadir, sever, severna strana, tri. andrak (vrag, ne~ista sila), ~andraka, Mesec, mese~ina, krug meseca > rus. andrak, per. adre(n)k, bol, `alost, nesre}a.

an|ama, awxana, mitska zmija: no}, awx, uzrok kretawa, pojaviti se > per. henğam, beda, jad.

kao bi}e koje luta po svetu, mu~i i davi

qude.

anil (indigo biqka), nila, lila (boja),

› nil > ar. annil.

ank, › a•k, beleg, obele`iti, kretati se po krivuqi, > misir. ānkh (crux ansate), krst `ivota. Ank je simbol du{e, `ivota i svemira, pa ga bogovi uvek nose u desnici, jer, desna strana (kola nebeskog) je bo`anska i

"krsna" i pripada svetlosti. Anpu (misir. bog Nava), v. Anubis. antala (nerazborit, nesabran), antaraja, ograni~iti > srp. antalija, lo{e skrojeno odelo. anterija, antaraja, do}i izme|u, sakriti,

› ant, (s)vezati, umotati > ar. ‘antäri, tur.

antari, enteri, gorwa haqina dugih rukava.

A. je deo srpske narodne no{we iz dva dela.

antika, antika, {to ne pripada sada{wosti, › ant, okon~ati > jevr. atik,

stari, -starost, tur. atik. antre, ‚ntara, unutar > avest. antara. Anubis (oli~ewe Pse}e zvezde), {una, pas, › {un, {uwati > srp. {uwo ({undo ili }ena). apa (st. srp. voda), ƒpa, RV 7, 67, voda,

› ‚p > avest. af{, per. ab.

Apep, p‚pƒ, ime za pakao ili

razuzdanost, lo{, zao, › p‚.

A. je misir. bog Haosa, kosmi~ka zmija

Nava, mitolo{ka suprotnost boga Ra.

Apis, pa{“, Bik, obredna `ivotiwa,

› pa{, videti duhovnim o~ima > het.

pa{u, misir. sveti Bik, oli~ewe Ozirisa, hindi pashu, per. pasu, jevr. pēsach, pāsach. Bik je arijski simbol Meseca, ~uvara bikovog semena. Tako|e kod Maja, pa{u je Mesec ili jedan od meseci majanske godine. Apo (avest. bog Voda), v. apa. aps (zatvor), upas, uslu`an, imati pod rukom, sedeti pored (po)slu`iti, › as, prisutan, pripadaju}i > rus. aps, ar. habs. apsana (zatvor), upasana, ~in sedewa, dohvat ruke, ~ekaju}i. Apsu, ‚pas, voda, › ‚p, ispuniti, dosti}i > asir. Apsu, an|eo Bezdana (oli~ewe plodnosti), sum. Apsu.

14

Abzu ili Apsu iz Me|ure~ja je tako|e oli~ewe vodenog ambisa. Apulunas (het. Apolon), pula, bog Nava, › pul > ra{. Apulu, bog Sunce. A. je hetsko bo`anstvo kapija koje brani od zla. ara, ara, kru`ni oltar, radius kruga > tur. ara, prostor izme|u dve ta~ke. ar(a)ba (vr. kola), rabi, deo kola, › rab, posedovati > tur. araba. arabeska, v. Arapi. Arabistan, v. arap i stan. arak, v. raki. arak (hartije), v. varak. aram (bibl. prokletstvo), ƒram, spremnost, {to odgovara svrhi ili je podesno, dovoqnost, RV 1, 142, po`urivawe, RV 8, 46, › ™i, pomeriti, pribli`iti se neprijatequ > tur. haram. aramba{a (~etovo|a), ‚rambƒ, dramski po~etak kovawa zavere, po~etak poreklo, ri, postaviti.

U srpskom jeziku hajdu~ija je duhovni pojam,

u smislu za~etka narodnog otpora, dok na Istoku ova re~ pogrdni mat. taktil za

razbojnika: ar. tur. harami başi, vo|a razbojnika, v. aramija i ba{a. Aramejci, v. Arimi > asir. a´lamu, jevr. Aram, Sirija. aramija, v. haramija. Arap, lamb, tama, zalazak (sunce) > asir. erebu, tamna boja: arabu, pusto{iti, uni{titi, ar. arab, Arapin lutalica: arab, stanovnik pustiwe: areb, varo{lija, rus. arap, ~ovek crne puti, hindi, arab, ~ovek neu~vr{}en u veri, azerb. ~ag. araba, tur. Arap. Crna ili tamna boja je mitsko obele`je

Nava, koji zapo~iwe na zapadu, strani sveta

na kojoj sunce zalazi, s ~vrstim osloncem u

mitskoj simbolici juna~kog speva. Na Istoku re~ za Arape ima druga~ije tuma~ewe. Strabon ka`e da su Arapi dobili ime po narodu Arba (Sarba) iz doline reke Sarabis (danas Arabis), koja je bila granica izme|u Inda i Arapa. Staroarapi su po kulturi bili sli~ni Srbima. Ne samo da su `iveli su s wima u zajedni~koj dr`avi Asiriji, ve} su sa Srbima ravnopravno i{li u prvi pohod na Istok, pod Ninom Belovim i Arijem, {to

upu}uje na zakqu~ak da su Arapi me{avina Srba i Ku{ita.

Ararat (bibl. pl. potopa), kurara, planina sum. urartu, het. kalmara, planina, tur. Agri. Arafat ( visoravan: l. ime), ravˆ, planina. arbija (motka), ƒrbuda, izraslina > tur. harbi. arvanija, v. avramija > tur. harvani. ardasina, v. Sardi. Persijska svila je uvo`ena iz Ser(b)ike u Petore~ju. ardija, ƒrda, mesto, deo, strana, › ard, pomeriti > arm. art´a, kurdski erd, jevr. eretz, tur. ardi. Ari, „rja, po{tovan, uva`en ~ovek plemenita stale`a, › ™i > het. arri, plemenit, misir. haru, Sirijac. Ari je naziv za arijske Hete (Vadel), a tako|e ime za Arije kod Hinda i Ahemenida. Ariji, „rja, ~ovek plemenita stale`a, posve}en, po{ten > avest. Arja. Ariji su iz Podunavqa (^ajld), u Indiji su sami sebe zvali Hati (Vadel). U Fenikiji su prisutni kao Subarejci, Egejci i Pelazgi (Delaport). Ime su dobili po sazve`|u Orion ~ije je staro narodno ime Jarilo. Arimi, ƒrjan, pridevak Oriona, RV 10, 85 > bibl. Aram, Sirija i Me|ure~je. Arim je jelinsko ime za helmske Mede glavno pleme Arijaca u Podunavqu, koji se u asirskim zapisima zovu Amuru, Amoriti ili Elamiti. Arion, v. Orion. Postoji u asirskim spisima, Odiseji, Postawu kao Veliki Div-lovac, u Starom zavetu kao Nebrod, a Ahil ga nosi na svom {titu kao Serbona svog bo`anskog pretka. arka, arkƒ, Sunce, kristalna posuda (sunca), fig. barka, pohvala, › ar~ > st. srp. arka, kov~eg: le|a od haqine, bibl. arka, Nojeva barka. Mitolo{ki zlatni ~amacje pehar boga Sunca, pa je Izidina barka u Misiru slavqena u martu pu{tawem niz vodu. Biblijska barka je kod Dogona svemirski brod. Arkaim, v. arka. Megalitski grad-opservatorija uralsko- kazahstanskih stepa stara 7000 godina. Rig Veda ga imenuje kao [ambalu. Arkas (Veliki), arkƒxa, odnos prema

15

Prvi od 200 an|ela koji vlada Zemqom (Kw. Enohova). arlati (urlati), ‚raši, galama, buka, › raš, vikati > rus. orátь, tur. irlamak, pevati . arli (silan, qut, Vuk), v. arlati. arslan (lav) ƒrxuna, svetli, ime za Gromovnika ili boga Serbona, rax, nadvladati > st. srp. arslan, lav, srp. Arsa, Arsen, tur. Arslan, l. ime, jel. arsen, mu{ki, jak, jevr. Ariil, lav bo`iji (alegorija za Jerusalim). Serbon (Arxuna) zvani Davlijaza{titnik je kulture, ikonografski predstavqen kako davi lava {to simboli{e pobedu reda u Prirodi. Arsa, v. Arsen. Ime vladara Misira u vreme Ramzesa Tre}eg. Arsen, v. Arslan. A. je Div Lovac (arxunaka) sin Gromovnika i heroj Mahabharate. arsenal, ƒrxuna, fig. ja~ina > ar. dār-al -sinā´ah, ku}a manufakture. arslanija (st. tur. novac), v. arslan. arhi, -(pra, prvi), arha, pravovaqan, legitiman > hindi arhat, jevr. arrach. arhirabin, v. arhi i rabin. Asar (misir. bog Oziris), sura (= sara), Sunce, bog, › sur, vladavina. Asar-Hapi, v. Serapis. Ime sv. Bika slavqenog u Memfisu, kasnije bog `ivotvorne reke Nil, po kome je nastalo jel. Apis. Asim (ar. branilac), v. sinor. Asimudin (ar. vere), v. Asim i Din. Asirija (etnonim), v. A{ur. Starinci Asirije su Subareji, a ime starovekovne dr`ave Sur(b)ije, sa srpskim vladarom i plemstvom, zadr`an je u dana{wem nazivu Sirija, sa jelinskim oblikom izgovora. Geograf Tolomej je prvi upotrebio u drugom veku ime Asirija za oblast Gorweg Zaba (Sarba) ili Srbice koja se uliva u Tigar. asmak, asm„ka, na{, na{e.

U pesmi: Kad smo bili u asmaku, samo ja i ti.

Askan, -ije (trojansko ime), skanda, bog Rata, oli~ewe Vla{i}a (= Kartikeja), › skand, sko~iti > lat. Askanius, ime sina Enejevog, osniva~a trojanske loze Julija. Asmodej (hald. ime zloduha), ƒ{vamedƒ,

obred Kowa (`ivotiwa Sunca), kasnije posve}en Gromovniku, › a{, svetleti

> avest. Aešmadeva, jevr. Ashmedaj (Asmoda,

Asmadai), ime an|ela, vesnika bo`ijeg u rabinskoj tradiciji. asna, v. hasna. asovina (carsko ili dr`. dobro), v. has. astal, st´‚la, kuhiwski pribor > st. srp. i rus. stol. Astarot, astra, bajalica za emitovawe svetlosti ili paqewe vatre, › st™i, rasuti. Astarot je jevrejski kraq pakla i zloduh Makavejskih kwiga. Astarta, › st™ˆ, zvezda > asir. Misir. I{tar, oli~ewe pl. Venere, fen. Astarta, majka bogova, jel. Astarte, Astrea, Venera, Astraia, oli~ewe Device (= Dika). asura (rogoz), asurƒ, vrsta biqke (lat.

Sinapis romosa), as, biti, postojati

> ar. hhasar, rogoz, tur. hasir.

asurxija, v. asura i xija. at, atja, kow (poetski) > srp. Atlija, kowanik. ataman, ‚tmƒn, jedinka kao suprotnost celini, › at, pokretan > rus. ataman. Atar (per. genije vatre), atari, plamen,

> per. ātur, adar, sveta mitska vatra, avest. atar, arm. airem, jevr. adar, kalendarski naziv meseca. atar, antƒr, izme|u, unutar > jevr. atar.

Atila, atala, neizmeran, pridevak boga Nava > Atala, pergamski kraq, Atalia, jevrejska kraqica. Atila Me~eslavi} je bio veliki knez kijevski, a wegovo carstvo srpsko (Venelin). Atis, tak{a, ime zloduha, › tak{, oblikovati > jel. Attis, mitski sin pastira ostavqen u korpi na reci Gal, koji je kasnije postao arhigal, glavni sve{tenik maloazijske Kevale (jel. Kubela) ili Keve. Atlagi} (por. ime) v. aga i at. atlija, v. at i lija. atmejdan (hipodrom), v. at i mejdan. Vuk tuma~i kowski trg (Sarajevo). atol, atala, ~vrst > mal. atol. afar (fen. pra{ina), v. prah > jevr. a´far. aferim, v. p´ƒla, nagrada, plodonosan > per. feri, dobro: afrin, per. tur. aferin,

aferim,

afijun (opijum), ap‡na (= apena), › p‡, uzrok obiqa ili bujawa > rus. ‘pij,

pohvalan uzvik: apaferim, pravo.

16

hindi āp’īm, āp’ū, ar. äfuūm, tur. afyon. Afrika, v. afar. Axajli} (por. ime), v. axija i Alija. Axem, a, ne + xanu, du{a > srp. Axemovi}, por. ime.

Izvorno zna~ewe ove kovanice je nearapin

u zna~ewu stranac.

axija (hodo~asnik), axƒ, sunce, znak Ovna (oli~ewe op{te ravnote`ne sile u ulozi

kreatora sveta), ax pokrenuti

> ar. hāğğ, tur. hac(i) (kalambur aci, gorko).

axiluk, v. axo i luk. axo (stric, -ko), axƒ, ime boga Ogwa (otac qudi) i Gromovnika (gospodar bogova i qudi), ax, izbaciti. axuvan, v. xuvan. a{a (odricawe), a{, primiti, uzeti, dobiti. a{ar (desetak), v. u{ur. a{arast (nesta{ko, vragolan), a{ara, vatra, sunce, (< a{ƒ, brz), a{, i}i, v. {a{av. a{ik, ‚{ˆs, `eqa koju zami{qamo u sebi, {‡, po~ivati, privr`enost,

ostati neupotrebqen > arm. ašik, qubav, tur. aşik.

A. je zaqubqenost u misti~nom smislu (ko

gori od qubavi). A{ik, v. a{ik > ar. Ašik (zaqubqen). a{ikluk, v. a{ik i luk. A{ir, v. a{ar > ar. Ašir (skupqa~ desetka). A{kewazi, v. Askan. Jevreji i danas Germane zovu A{kewazi (= Trojanci, medski Brigi ili Arijevci koji su sami sebe zvali Srbima. a{luk, v. a{~i i luk. A{ur (Asur), asura, izvorno bo`anski pridevak, bo`anstvo, an|eo (kasnije

sve{teni~ki pridevak (zlo)duha Nava), › as, band', vezati > jevr. vaglama (paglama),

uticati.

A{ur (A{er) je ime boga i gl. grada Asirije, po vladaru Asirije, istoimen bo`anskom pretku Sardana (= Dardana).

X. Kembel ih naziva Zeretiti (bibl Srbi). Bagre{, v. bagra.

a{}are (o~igledno), v. ak~ija. a{~i (kuvar), a{a, hrana, a{, jesti, piti, konzumirati > tur. aşci. a{~inica (gostionica ), v. a{~i.

B

ba (misir. neg. princip boga Ra), ba, privid, iluzija. Baba bábru, ime bogiwe Nava, › b™i, odr`avati > rus. Baba, kameni idoli na jugu Rusije. babaluk (tast), v. baba i luk. babazeman (staro vreme), v. baba i zeman. babaqko (star ~ovek, poo~im, tast), v. babo. Babilon, v. babu i ili > asir. babilanu, arm. babel. B. je jelinsko ime za asirski naziv babu ilu, Bo`ja vrata. babo (otac), papu, za{titnik, negovawe, pā, za{tititi > rus. baba, asir. babu, otac, ar. abu, arm. babo, hindi babu, titula gospodara ili kneza: nastojnik manastira:

pers. baba kan. babovina (otaxbina), v. babo. babu (asir. vrata), papu, za{tita. babura, bab´r, vrsta povr}a > tur. büber. Baga (oronim), b´ƒga, brat Zore kao oli~ewe isto~ne planine, po kojoj je dobio ime Bagistan ili dana{wi Pakistan. bagav, v. bangav. bagana (jagwe}a ko`a), agagna, jagwe (fig. oli~ewe Sunca bo`ijeg o ravnodnevici, koje svojom ~istotom i neporo~no{}u uklawa svaki greh), › ag, gre{an > hri{}. agnec, jagwe bo`ije (jedno od imena Isusovih): tur. bagana, jagwe.

Bagdad, bagad‚da.

Bagistan, v. Baga i stan. baglama, band'a-kara–a, (po)vezivawe, sapiwawe, zaustavqawe (magijski), ›

svezati, tur. baglama, spajawe, sastavqawe, srp. baglama, {arka: tamburica, Vuk, kelt. baglum, zaponac, kop~a. bagra, bal†gra, najja~i, krajwa sila, › bal.

bad (greben), v. bedem. badava (besplatno), › bid, pro{iriti, pro}i + hava, vazduh: ra{. bad, tur. bedava. badavaxija, v. badava i xija. badavaxiluk, v. badavaxija i luk. badem, padma, vrsta drveta, pad (bad), pasti > rus. badma, tur. badem.

17

Badem, v. badem > ar. Bādem, l. ime. badrqak, v. patrqak. ba`dar, v. bƒxa i dara > per. bāğdār, tur. bacdar. ba|a (bƒta, bƒ~a), v. ba{ta. ba`dar, bax, rasporediti, udeo + dara, dara > per. bāgdār, tur. bacdar. bazar (tr`i{te, pijaca), v. pazar > st. rus. bazar. bāzār, jevr. bazr. bazer|amba{a, v. bazerxan i ba{a. bazerxan (bazer|an), v. bazar i xan > per. tur. bazarğan.

bazati, b…sati, i}i ne gledaju}i kuda, bas, bah~i{, tur. bahşiş.

pokazati, postati vidqiv > per. bazi, igra, bazen, igrati, tr~karati, skitati se, ar. per. bazi, gde koji, neki, srp. nabasati. Baja, ab´aja, bezopasan, prikriveno ime boga Nava kao jednog od osam glavnih bogova oli~enog u strahu (< b´ajƒ, opasnost) ili naziv himne za li~nu sigurnost, b‡. Bajan, v. bajan > avarski Bajan: per. Bayan, vojvoda. Bajan je persijsko a ne avarsko li~no ime ([afarik), dok je u st. rus. naziv za muzi~ki instrument. bajan (bo`anstven), v‚juna, Bog, bo`anstvo, v‡ bajati, bƒjate, opasnost, strah, zastra{iti, b‡, bojati se > rus. baяtь, brig. bālen, govoriti, arm. ban, slovo, re~: paja, usta, govor, hindi badzan, duh. pesma, tur. bajmak, bajawe: bajçi, baja~: uü, magija. ^ini se izvode bajawem koje je deo ~arawa. bajdaluk (xabaluk), v. vajda i luk. bajka, b‚janaka, mi{qewe, ose}awe straha kao jedno od devet dramskih ukusa, mitska Zmija na uzlaznoj putawi zemqe, b‡. bajta, v. vajat > jevr. bajit, dom, ku}a. bak, baka (= b‚ha), rizni~ar, ime boga Nava oli~enog u sazve`|u Bika, › bak. bakalin, v. bak. bakar (vr. metala), {abara, tama, mrak, › {ap, isterati zle duhove > tur. bakir. Bakar je pre sedam milenijuma prera|ivan na Helmu, a onda su do{li Tuci i donelire~ za bakar! Da tuma~ewe stoji u vezi tamno-crvene boje, pokazuje suime za bakar, rus. med, i srp. mije| odakle je nastao pridev sme|. bakva, -ica (drv. posuda) v. buklija.

Posuda u koju pada ispe~ena rakija proizvodi jednoli~an zvuk.

bakizam, v. Bak > ar. bahā´, pers, bahā, sjaj,

rasko{.

B. je religioyni sistem ili sekta. bakra~ (sud od bakra), v. bakar > tur. bakraç. bakropis, v. bak > ar. bahā´, per. bahā.

baksuz (zlosretan), bagna{a, slomqene nade, b'awx, rasturiti > per. tur. bahtsiz. bak~a, v. ba{ta. bak{i{ (napojnica), bak{a, hrana, jelo ili pi}e, bak{, potro{iti > rus. bak{i{,

Bal, balƒ, mo}, snaga, sila, sin Tvorca, › bal, dati `ivot > sum. El, vrhovni bog, asir (akad.). il(u), sum. asir. El, jevr. El, Eloah (mn. Elohim), fen. baal, vladar, El, bog, Elion, najuzvi{eniji(> eon, nebeska sila). balaban, bala, snaga, mo} + b‚n“, gospodar, Sunce, › b’ā, ispoqiti, > rus. balaban, soko, tur. belaban, golem: jastreb. Balaban, v. balaban.

B. je krupan ~ovek ili onaj ko jede ne

~ekaju}i druge.

Balbek, v. Bal.

B. je Balov grad u dolini reke Bek.

balvan (deblo), bilvƒvana, stablo jabukovog drveta (bilva) ili wegov deo (koje se kao i jabukovo li{}e upotrebqavalo u obredu boga Nava), bil, odgonetnuti > rus. bolvan, idol: glupak, tur. balvan. Balvan (selo), v. balvan > bug. Balvan. balega, b´allaka, donositi balija (prost ~ovek), bala, prost, budalast,

neuk ~ovek, nezreo, balav(ac), bal, baliti > ar. bāli, starac. Re~ balija ne postoji u turskom jeziku. Balkan (Helm), bal‚hakƒ, planina > srp. Balkan, ime visoravni Stare planine, ~ag. balkan, vis, planina. U maloazijskom turskom nema ove re~i, a Helm se naziva Emineh dag, Helmska planina. Zapadni autori su u XIX veku uveli naziv Balkan za Helm, dok u XX veku Balkan planinu Srbije preimenuju u Staru planinu! balkon, v. Balkan > asir. hetski (amuru) bit hilani, trem ku}e (palate), tur. balahhane, najvi{i deo ku}e, odakle je lep pogled na okolinu, rus. balk‘n. balta (sekira), bal‚t, prisilan, u slu`bi sile, ugwetavaju}i, bal, povrediti >

18

ra{. (etr.) balta, sekira, rus. balta, st. rus. bulƒt, ~elik, sabqa (u kavkaskim govorima velika sekira), tur. balta. baltati (se}i), v. balta. baltaxija (drvose~a), v. balta i xija > tur. baltaci. bal~ak, bal, okrenuti u krug + › ~ak, odbiti, odbaciti > tur. balçak. Bal{a, bale{a, visoki vojni zapovednik. baqa (talir `en. kape), v. bula. baqezgawe, bollaka, pri~a, pri~ati, bal > hindi bolna, rus. baltatь. Baq(k)o, balika, zloduh Nava. bambus, bamba (vamba), › bamb, i}i, kretati > mal. bambu. ban (titula), banu, bog, Sunce, gospodar, gospodin, ba, sjajan, pojaviti > asir. banu, Stvoriteq, Lu~ono{a, svetlost, per. bān, ~uvar, tur. ban. Banat, (regija: brdo na Sinaju), v. ban. bangav, pa•gu, ud, telo, va•g, obele`iti > hindi paṅg, hrom, tur. bağmak, bangav. Re~ "bagqav", bogaq, je u zna~ewu "obele`en od boga", › b'ux, podneti. banduka, bƒnduk‚ma, ~vrsta veza, › band, u~vrstiti, pripojiti.

B. je stare{ina koji obezbe|uje prolaz kroz

tesnac.

bawa, vƒna, oblak (nebeska posuda), › van, spremiti > rus. banя: vana, sve {to je povezano s vodom, arm. bnh, obnavqawe. bawak (topli deo furune), v. bawa. bara, v‚ri, voda, › v™i, prekriti > arm. Bxr, izvor, bunar, mesto gde se zadr`ava voda. baraba, barbar‚, grubost: proklet, zbuwuju}i, › barb, povrediti > arm. baraba: bibl. Baraba, ime secikese. barabar (uporedo), udvajawem bƒra, podupirawe, no{ewe, › b™i, nositi > per. baraber. bardak, vard'anaka, mala posuda za dr`awe

(posve}ene) vode, vard', dr`ati > rus.

bardak, krim. tat. tur. bardak, ~a{a, srp. (reg.) bardov.

B. je zemqani, drveni ili bakarni sud za

pi}e.

barjak (zastava), b‚rj…ka, `ena (< barj…, `ena,

sluga, najamnik vojnik), bri, vladati, podr`avati, (pro)nositi, zadr`ati > asir. barakvu, blesak, sjaj, tur. baurak (= sancak). Mitski barjak (steg) je zastava Zore, gospodarice istoka, jer svetlost sunca je

pasivnog na~ela u odnosu na Ogaw: @arko

sunce moj zlatan barja~e. Otuda, sve duhovne

zastave izvorno su okrugle (svatovska je bele boje). barjaktar (stegono{a, zastavnik), v. barjak. barka, v‚raka, brod, posuda > arm. brk, kopt. bari, jevr. arba, tur. paraket. Misirski bog Nava je imao barku s bikom

na pramcu, a na sredini sokola s

ra{irenim krilima. Barawa (regija), v. baron. baron, bara–a, gospodin, gospodar, › b™i, nositi > rus. Baran, krim. tat. baran. Ova titula prvobitno je vezana za ulogu stegono{e (< bara, borba, bitka, ~in no{ewa), a kako je Ovan prvi mesec Godine, `ivotiwa ovan je predvodnik nevidovne naravi od koje be`e zlodusi. Zato je on ~est simbol na barjaku ili ode}i barona. barut (pu{~ani prah), parƒha (paraga), prah, pra{ina, p™‡, ispuniti, prekriti, razbacati > rus. por‘h, asir. apru, pra{ina, pesak: ar. barud, per. barut, brk, tur. barut, prah za topove. barutana, v. barut i han > tur. barut hne. basan, va~ana, re~, bajalica, savet, uputstvo. › va~, izre}i > rus. basen, hindi badzan, ar. bejan. basma, v. basan > rus. basmƒ, tur. basma, cic (vr. tkanine). B. su tajanstv ene re~i narodne poezije ili proze. basmaxija (baja~), v. basma i xija > tur. basmaçi, onaj {to pravi cic i {ara pe~ate po wemu. basna, v. basan. Basna je moralno pou~na pri~a. Bastet, v. Bubastija. B. je misirska bogiwa, k}er Sunca i za{titnica grada Bubastisa.

bat, v. batina > rus. bot, jevr. b´ata. batak, v. but > tur. batak, blato: bata, bara, glib.

U srpskom jeziku batakosim noge zna~i

najgorwi vrh ko{nice, a u turskom jo{ mesto gde se ~ovek uvla~i. bataliti, bat, podr`ati, negovati + › l‡, ograni~iti > asir. batalu, prestati, zatajiti, izroditi, ar. batil, batal, zaludno, prolazno, {to ne va`i, tur. battalmak. batara (korpa), piš´ara, arhitektonski oblik {upqe posude: lonac, tava, › piš, skupiti > hindi pitari.

19

batlija (~ovek sretne ruke), v. bahant. bahat (neumeren), b‚ha, sre}a (bo`anstvena):

kow, bah, uzrok rasta ili

uve}awa >

srp. bati~an, sre}an ([umadija), ar. per. baht, sre}a. Bahanti su u~esnici anti~kih bahanalija ili praznika boga Baka (Dionisa) o prole}noj ravnodnevici, u sve~anosti dolaska mrtvih du{a (prvenstveno u obliku kowa, kao oblika mrtvih predaka) me|u `ive, da zajedni~ki proslave ~udesnu obnovu Prirode u prole}e. Bahdat (st. prestonica Misira), v. Bagdad. Bahtijar ("Sre}nik"), v. bahat > ar. Bahtijar. Bahrija (ar. mornar), v. bara > ar. Bahrudīn, "more vere". baxa, balāxa, silexija, upotrebiti silu, › bal, povrediti. bƒxa (dimwak), baxja, podeqen, raspore|en, › bax, uperiti, skrenuti > per. bāğe, dimwak, pu{karnica, tur. baca, prozor. ba{, › b'‚{, izjaviti, re}i (b’ā{ā, govor, jezik (nar. Svakodnevni), opis, definicija), opisati, imenovati: koristiti ili primeniti u govoru za spomenik > srp. asir. ba{, sada, biti, postojati, dogoditi se.

ba{ (glava, po~etak, vrh,), v. ba{a > tur. Baş, stare{ina, başa, başar, glavni, rus. ba{kƒ, glava? Koristi se kao pridev (npr. ba{-knez, glavni knez). ba{a (poglavar: titula), balê{a, glavnokomanduju}i, visoki vojni zapovednik, › bal, zbrinuti > tur. başa. ba{aluk (dostojanstvo ba{e), v. ba{a i luk

> tur. başaluk.

ba{luk (nadgrobni spomenik), v. ba{ i luk

> tur. başluk.

ba{ka (odeqeno, posebno), ubƒ, oba, oboje, obe strane, ub, prekriti, ispuniti > rus. ba{ka, tur. başka. ba{kaluk, v. ba{ka i luk. ba{ta (vrt, gradina), v„stu, mesto stanovawa, doma}instvo, › vas, gajiti negovati, odr`avati, zakup > ra{. (etr.) bo{}i, ba{ta, rus. bak~ƒ, (bah~ƒ, bak{ƒ), per. bagče, ba{ta, gradina, vrt, tur. bahçe: per. bag, vrt, deo vrta zasa|en vinovom lozom i drvima, tur. bag, vinograd, mesto za u`ivawe. ba{ta (otac), bašša, titula po{tovanih qudi, › baš, odr`avati, hraniti

> asir. ba{tu, snaga, sna`an, bo`. pridevak:

batu, osnovati, graditi. ba{tina (o~evina), v. ba{ta > asir. Batu, graditi, osnovati. bevut, v. behut.

beg, bƒga, za{titnik, gospodar, bo`anski pridevak bax > avest. baga, brig. bag´a, tur. beu. begenisati, b´og†-d´ana, radost bra~nog `ivota> tur. beğenmek. begluk, v. beg i luk. Bego, v. beg. Begovica (reka), v. beg. beana (mana), v. basan > srp. obejaniti, otkriti. b´d, b´id, raspr{iti, pro}i kroz ne{to

> per. bād, vetar.

beda (zlo, nesre}a), beda, beda, jad, napast,

bid, uznemiravati, polomiti, uni{titi

> rus. bedƒ, per. bed, zlo, tur. bed, zao,

ru`an, nevaqao. bedak (jad, nesre}a), v. beda > per. bedāk, tur. bedak, lud.

bed(u)ast (zle }udi), badu, pogre{no > srp. beduo, malouman, tur. bedlu, zlo}ud. bedevija, ba—avƒ, kobila > ar. tur. bedevî. bedem (nasip), padma, zemqa, › pad, ~vrstina

> ar. beden, trup: ukupnost grada ili

gorwi deo, tur. beden. bedena (zlo), v. beda. bezistan (pokriveno tr`i{te), v. Stan > per. bezistān. bej, v. beg. Bel, v. Bal. belaj (zlo, nesre}a), badra-kali, bogiwa Nesre}e > ar. bälā: alahun belasi, bo`ije napu{tenije, tur. belā, balâ, srp. belajisati, mu~iti se. belajluk (nesre}a), v. belaj i luk.

beleg, ballaka, (pod)nositi, izlo`iti, bal, izlo`iti > rus. beleg, srp. belegija, tur. belegi. belenzuka, v. beleg > tur. bilezin, grivna. beli (javno, razjasniti) bala, naravno, zaista, u vezi jave > tur. belli, ar. bälā, poznato, javno, izvesno, zacelo, bez sumwe. Beligrad (Veligrad), balla, belo + › gurd, mesto obitavawa > tur. Beligrad koj, selo kod Carigrada, naseqeno 1521. g. iz okoline Beograda: Erdel Beligradi, erdeqski Beograd.

20

U narodu se Beograd naziva Veligrad, jer je berberija, v. perper.

bela boja sinonim za "veqe", veliko. belnuk (vr. haqine), v. bent > tur. bendlik, {to se pa{e oko tela. bena (luda, budalast), v. benak > srp. benaviti, tur. bön, lud. benak, ba–g‚, konopqa, bawx, izlo`iti, progoniti, osetiti > avest. banha, rus. penьka, hindi bāng, per. benk, ar. bendz? ~ag. beng, afg. bang.

Benba{a, › band, svezati + b‚{‚, bog Voda beseda, govor (< be{a, gospodar

> tur. bend-baši. Bemba{a je u zna~ewu: zaben}enizvor vode. Benben (kam. humka misir. Atuma), v. Benu.

berber(in), bibrat, brawe, sklawawe, b™i, brati > pers. berber. berberluk, v. berber i luk. beri}et, bibrat, brawe, preno{ewe > ar. bäräkä, obiqe, blagoslov, rus. beritet, tur. bereket > ar. tur. bereketli. Bes (vrag), › be{, strah, u`as > misir. besa, bog koji spre~ava zlo, arm. bl{. Od istog korena je srp. beseditii

asterizma), po kojoj je nastala {iptarska besa. Da je besa izvorno srpska re~, svedo~i trostruka besasrpskog kneza Prelimira, zabele`ena u desetom veku pre doseqavawa

Misirska legenda ka`e da se Sunce prvi [iptara na Helm, gde ova re~ zna~i

put podiglo na Benbenu, svetom kamenu Heliopolisa, gde je sletela Benu, sveta ptica svetlosti. Otuda se bog Sunce-Ra predstavqa se s pti~ijom glavom. Arapi tako|e veruju da sveta ptica Benu (> jel. Feniks) mo`e sleteti samo na sohu nebesku. Benda (por. ime), v. benda. benda, band, dr`ati ili ~uvati zarobqenika > per. bende, sluga, rob, pot~iweni, srp. bendati. bendati, band´ati, obuzdati, posti}i > per. benden, slu`iti. ben|eluk (Vuk), v. benak i luk > ar. per. tur. benkilik, ~esta upotreba benka (opijat, smesa lista bunike ili konopqe). benetati, v. bena. bent (pojas), band, svezati, pri~vrstiti, spojiti, sastaviti > per. bend, pojas, sveza:

nasip, rezervoar, tur. bent, sastavak. Benu, benu, gospodar (svetlosti) zvezda, ›

trostruku zakletvu. Besomar (Biber~e), v. Bes i mora. Biber~e je mitski pogubnik zimskog Besa. bet (jevr. ku}a), v. bajta. bet, v. beda > per. bed. be}ar, v. begar > per. -kār, zlo~inac, nevernik, izdajnik, tur. bekâr, ~ovek neo`ewen, ma|. betjar, neotesan i uobra`en prostak. B. je ~ovek bez svoje ku}e i stalnog boravka (Vuk). Be}ir (l. ime), v. gebir > ar. Bekr, devi~anski. behar, bah“tara, obilan, brojan (< bah“, mnogo), › bah, {iriti, rasprostreti > tur. behar. behut (nesvest), hutƒ, la`an, ime boga Nava, › hu, hvaliti > per. hut, svest. be{ika, bastrika, torbica od ko`e, › bas, popiti > tur. beşik, be{ika: de~ija

b‚, svetlost > misir. bennu, sveta ptica kolevka. biber (zrnast za~in), bimba, kolut (disk)

svetlosti.

Benu se izlegla iz kosmi~kog jajeta, koju je snela kosmi~ka guska, Veliki Gaka~ (druga legenda uznosi Tota i wegvu pticu ibis, a tre}a lotosov cvet, sa {est latica). berat (dekret, carski ukaz), varƒt‚, blagoslov, › v™i, zahtevati, spre~iti > asir. urtu, dekret, naredba, zapovest, ar.

bärat, jevr. verat, va`an spis, tur. berat. Berber (por. ime), barbar‡ka, oblik boga Nava, › barb. Berberi, v. Berber > misir. barbara (= lebu, ma{a{a). Misirci su ovaj naziv upotrebqavali kad Jelini nisu jo{ ni postojali!

sunca ili meseca, bi(n)d, rasturiti > rus. bobrь, tur. kara biber: biberlu. Bimber gro`|enarodne pesme je naro~ito lep rod loze. Biberaga, v. Biber~e i aga. Biber~e, ravˆ bimba, disk Sunca. biberxija, v. biber i xija > tur. biberci. Biblos (ime sirijske luke), kubra, kolut, prsten, zavoj, cvast: provu}i se, › kup, govoriti, svetleti > st. srp. kubla (gubla, gubina), vrsta pe~urke s bukovog drveta, koja koja je slu`ila za pisawe kwiga (obi~no urasta u {upqinu drveta i poprima oblik

21

Biserlija (por. ime), v. biser i lija. bit(ak), b'‚vita(ka), stvoren, manifestovan, proizveden, › b'’, biti > asir. bit, mesto

plo~e) > asir. babil‚a, pisanija. Da su Jelini preuzeli re~ biblos, kwiga iz asirskog jezika, svedo~i stari naziv

Biblosa: Kuniga, od st. srp. kuniga, kwiga, u obitavawa, rus. bitь, crk. rus. bыtie, bitije,

potpuno istom zna~ewu. bidat (porez), › bu, kontrolisati, pripadati, prisvojiti, dodelit > srp.

bidati, kloniti se ne~ega, tur. bid’at, porez

na kafu u Carigradu: beddua, kletva.

Bizant (Vizant), b’{ana, Vi{wi bog, › b’{, pribaviti, RV 3, 25, ukrasiti > srp. Buzani, srpsko pleme, jel. Byzantion. Bizant je ime sela gde je Konstantin premestio svoju prestonicu, koja je po wemu dobila ime Konstantinopoq (Carigrad). Ime je nastalo po ra{anskim Buzanima, osniva~ima naseqa, a jel. Buzanz, mitska li~nost, preuzet je od Bu{ana, mitskog junaka iz srpske etiolo{ke legende o Vla{i}ima. Turci su ga zvali Islambol, obiqe islamado 1923 godine, od kada je Istambul. bik, v. bak > rus. bыk, tur. buga. Bik se odnosi na prole}nu ravnodnevicu, dok je bak vi{e wegova personifikacija. bilbil (slavuj), pilpila, ime bogiwe Sre}e, › pil, negovati. Bilbija (por. ime), v. bilbil. Biqezi (mikrotoponim), v. beleg. biqur, v. belo > ar. ballur. bin (sin), binnƒ, deo, razdvojiti na delove,

postojawe, `ivot, srp. bit, su{tina, bi}e,

imovina: tur. bitmek. bi~, pu~~´a, zadwi deo, posledwi, krajwi, › pu~' > per. pič. bqak, b´ka{ƒ, uobi~ajeno jelo, › b´ak{. Bovan, v. balvan. Bogdan (l. ime), bogƒ-d‚na, bo`anski ~in davawa, bogomdan. Bogdan (tur. ime za Moldaviju), v. Bogdan. Bogdanska je naziv po ukrajinskom nacionalnom junaku atamanu Bogdanu Hmeqnickom, koji su preneli srpski dobrovoqci koji su se u sredwem veku borili u Ukrajini protiv Turaka. Bo`uk (tur. Bo`i}), b'ogƒ, bog, › b'ux, posedovati. bo`ur (vidova~a, cvet boga Vida), palgu, crven, crvenkast, › pal, plodan, sazreti

> ar. busur, bo`ur.

Crveni bo`ur ne mo`e da bude izvorno arapska re~, jer je endemska vrsta s Kosova ili anti~ke Peonije, po kojoj i nosi ime:

rus. pion, lat. Paeonia afficionalis. Bo`ur (pl.), v. bo`ur. Bo`urwa (selo), v. bo`ur. boza (buza), busa, magla, voda, otpadak od `ita (> srp. bus, `etela~ki uzvik), bus, otpustiti, izbaciti > rus. buza (boza), srp. buza, mutno vino, tur. boz, mutno:

bozuk, opao tro{an: buzuk, patoka, lo{e vino, ma|. buzza, `ito. bozuk, v. boza > tur. buzuk, patoka, lo{e vino: anus. Bojan, v. Bajan > rus. Bojan, ime vojvode iz letopisa Bojanova himna(4 vek). Ime B. tuma~i Fasmer od re~i boj, borba, bitka. bokor (Vuk), bahu, mnogo > ma|. bokor. bol, › bal, povrediti > arm. blh, n. per. bala. bora, v. burak. Iznenadni vetar na moru, duva s mora (Jadranskog) na kopno. borija (truba, Vuk), bƒra, proizvesti zvuk, b™i > per. bori, buri, tur. boru. bordo, brad´nƒ, crvenkast, `uto-crven (kow ili obredno pi}e), b™ih > tat. burda, mutno pi}e. Borozan (por. ime), v. borija.

mawe od celog, odlomak, bid, podeliti

na delove, razdvojiti > asir. binu, sin, ar.

ibn(i), jevr. bin, ben, tur. (i)bin. bir (porez), bali, davawe > st. tur. ber. Kod Vuka je b. godi{we `ito popu. birjan (jelo od pirin~a), b'aruxa (b'aruja), kuvan i zape~en pirina~, › b'™ix, pirjaniti > tur. pirinç. birka, b'‡r“, koza > rus. bюro.

birov, bƒra, podi}i glas, voditi, imati odgovornost, punomo}je (baro, izvr{iteq, ko ima izvr{nu vlast), bri, voditi brigu,

upravqati rus. borov, tur. birov, bujurundzu, na~elnik, tat. böjörōwēu.

U turskom birov ima isto zna~ewe kao u

srpskom jeziku, sudija, seoski knez, kmet ili saziva~, a kod Cigana je ciganj-baro najvi{i ~in va`nosti ~oveka. biser, b‚sura, sjajan, svelte}i, svetao, › b‚, sijati > rus. biser, ar. tur. busra, turk. büsrä: ar. bīser.

22

bostan, (ba{ta), v. ba{ta. U Srba je ba{ta za diwe i lubenice, u Persijanaca za cve}e, a u Turaka kuhiwska ba{ta.

boca, vƒhat, posuda vah > arm. buka. bo{~a (boh~a, -k~a), pa{~a, le|a, natrag, pozadi, iza (vr. i prost.), › pa{, povezati

> per. boġče, tur. bohça. marama, prega~a za

no{ewe: bog, zave`qaj). Bo{~a je u isto~noj Indiji ~etvorougaoni {al, kao u turskom, dok je u Persiji pokriva~ za glavu, marama i ~etvorougaono platno. bo{~aluk, v. bo{~a i luk > srp. bo{~aluk, mladini darovi u marami (`eniku i wegovoj ku}i), tur. bohçalik. brav (ovca ili stoka uop{te), avi, ovca, od av, upravqati, ~uvati, voditi > misir. ab, ovan. brava, uparava, otvor, {upqina, ru > tur. pirava. Brawan (ep. ban Pravodar), bra´man, braman, sveta re~, duhovno ispuwewe > srp. Brewe, bratstveni~o ime nevesiwskih starinaca. brat, b´ar‚trƒ, b™i > rus. bratь, per. bratar, burader, jevr. berit. Brata, b´aratƒ, ime boga Ogwa, > hindi Bharate, bratstvo Mahabharate kome je Mane dao ime. brati, b´ƒrati, (pre)nositi, napuniti > asir. beru, rus. bratь, jevr. brh, uzimati. bra{no, pr†{ana, ishrana, provijant > rus. borośno, jevr. bar, zrno. B. je u zna~ewu jela, o ~emu svedo~i crkveni termin Bra{an~evo (Vuk), za posledwu Isusovu ve~eru (Skok). Bra{ovan, para{“-vana, ime za pakao. brvno (deblo), v. balvan. Brvenik (zem. ime), v. brvno. bre (me|uradwa), bru, re}i, kazati, imenovati, govoriti (o nekoj osobi ili stvari), prizivati nekog, proglasiti > jevr.

abure, jel. bre, more: st. srp. brecalo, bubaw:

brecati, svirati ili obrecnuti se. Interakcija breima u srpskom jeziku op{ti smisao: nagla{avawa, poja~avawa, izra`avawa iskaza ili du{evnog stawa, pleonasti~no u pesmi ili u slu`bi sveze, dok se u turskom jeziku upotrebqava samo

u gnevu ili ni`em od sebe.

breg, b´rˆgu, uzvi{ewe, od › b™i, podi}i, porasti > rus. b‹reg, srp. breg, obala,

kelt. briga, breg (utvr|en), arm. barjr, visok. Bregava (vodoime), v. breg. breza, b´urxa, › b´ur > rus. breza, berëza, oset. baerz. brekati, v. bre > srp. brujati: brundati:

vre~ati breme, b´ƒrman, teret, › b´™i > rus. beremя. brzo, basri, hitro, RV I, 120, › b'ur, brzati

> tur. seri, arm. brc, brzina, jevr. zariz.

buba, bimba, okruglast, › bamb > ar. bubē. Buba, bimba, l. ime, sun~ev disk. Bubastija, gƒb´asti, `ena boga Ogwa, zrak

sunca, › gab´ > eng. Bast, Bastet. bubreg, v™ikkƒ, › v™i, okru`iti, spre~avati

> tur. böbrek.

buda, bud'a, budan, › bud' > rus. budka.

B. je zemqanka, zemunica, izba ili dowa

ku}a(gorwa je vas ili selo). B. je dowa ku}au kojoj se ogwi{te nikada nije gasilo,

pa je uvek bilo budno(Ostoji}). Buda, v. buda. Istorijski B. je bio srpski princ Saka, a w. ime se tuma~i od arij. budd'a, budan. budak, p‡daka, tla~iteq, ko pritiska, › p‡d

> tat. botrag, ~ag. butak, tur. budak, grana,

~vor u gredi. budala, buddilak{a–a, znak (trag) intelekta

ili mudrosti, › bud, do}i svesti > tur. budala, idiot. Budim, (Budin), buda, budan (Ogaw) > tur. Budin: st. srp. bdъnїe, no}na slu`ba. Budnost ogwa je kumovala prostorije, a ova imenu grada. budimlija (vr. jabuke), v. Budimqe i lija. Budisav, bod´isattva, svebudan, dostizawe savr{enog znawa. buza, busƒ, otpadak od `ita, voda, › bus > rus. buza, per. buza, tur. buzuk. bujan, ’ja (bujas), › bux, napredovati,

posti}i > per. buj,

büyümek. bujati, ’xati, bujan, koji brzo napreduje, buka, › buk(k), govor > arm buk, ar. qūbā, tur. bah, vika: bagirmak. bukagije, › buk(k), zvuk > jevr. vuhaggije.

miris, tur.

B. (puto) su okov na nogama.

bukva, bukka, vatri{te: jarac > rus. buk.

Bukva najboqe gori od svog drveta, a legenda ka`e da je vrag ukrao sunce,

23

obesiv{i ga na bukvu da svetli samo wemu, {to je kosmogonijska legenda o drvetu `ivota(bukva), kao oli~ewu ogwa ju`nog ovraga (suncovrata) u sazve`|u Jarac. buklija, bukk, glas + › l‡, ograni~iti > aram. buka, boca. B. je obredna ~utura s pi}em kojom se poziva na veseqe, tako da svaki pozvani otpije samo jedan gutqaj. buklum, v. buklija > tur. buklum, nakit u kosi. Bukovica, v. bukva. Bukre{ (tur. Bukure{t), v. Buhara > tur. Bukreş. bula (`ena), b‚lu, krug sunca, › b‚, ispoqiti > tur. bula, bola, ujna, tetka:

bulica, Jevrejka (Carigrad), tibetski pulu,

lopta, srp. bola, bula, okrugao pup~ast beleg

na kantaru: baqa, talir.

Ovaj pridevak za `enu stoji u vezi sa bremenito{}u, odakle je i jevr. ibur, trudno}a. Bula, `. l. ime. bulbul (slavuj), v. bilbil > ar. per. Tur. bulbul. Bulbuder, v. bulbul i dol > Slavujev do. Jedan Bulbuder postoji u Avganistanu. buquk (gomila), balanga, brojna sila, mno`ina, › bal, dati > tur. bölük. buqugba{a, v. buquk i ba{a > tur. bŭluĝbaşi. bumbar (~ovek u poziciji), b’mi, stepen, pozicija › b’ > per. bumber, vlast < bum, gospodovawe. bumba{ir (izaslanik), b”mi, zemqa + › {i, le`ati > ar. mubāšir, tur. mübaşir. bunar (zdenac), ƒmbu-ruha, narastawe vode,

kowe vetrove, / te vetrove burje i vijuge

(rus. vюga, bura s me}avom). Burak (vetrovitkow), b”ra, bura, bur, kretati se brzo ili gr~evito > ar. Buraq, ime krilatog rajskog kowa iz Korana, na kome je Muhamed uzne{en na nebo. burgija, v™ix, oviti, zaviti, okrenuti, zavrnuti > tur. burgi (burgu, borgu), svrdlo. Burzan (por. ime), v, Burhan. burma (ven~ani prsten), kurma, poseban odnos prstiju (blizana~ki ili uzajaman), mitska korwa~a. kurd, igrati se, presko~iti > asir. burmu, iris, tamni deo oka. Burhan, bura–a, buran, pridevak Jezdioca (Kowanika), › bur, brz > ar. Burhan, {to se mo`e pobiti. Manihejci, imenom Burhan zovu Zaratustru glasnika boga Svetlosti. buruntija (zapovest), v. berat > tur. buyuruldu. busija (zaseda), busa, komad zemqe obrastao travom, bus, podeliti > srp. busen, tur. Pusu. Busur (misir. bog Nava), › bas-kara, sunce, ime boga Nava (davalac svetlosti), kao pridev zna~i heroj (= basura) > srp. Busur, ime reke u Ist. Srbiji. but (deo noge), pada (p‚d“) noga, pad > avest. pada, korak, arm. het. Buhara, b‚ha, Bik, oli~ewe boga Nava, › bah, nastojati. B. je Bakovo svetili{te na putu svile, a tuma~i se pomo}u eponimnog Bukura. Mawe je poznato, da su srpski neimari Stevana Visokog, zarobqeni u bici kod Angore,

› amb, pro}i > asir. burtu, bunar, izvor, gradili hanove u Buhari, gde su neki od

cisterna, tur. bunar, punar. bungalov, › bu•g, napustiti > bengalski bānglā.

bungur (tu~ena p{enica), ba•gura, drobqeno buca, batina, kija~a, stra{ilo za ptice.

wih primili islam i ostali. buxa (batina), buxa, grana (debela), bux, koristiti, vladati, posedovati, > tur.

(`ito), lomqeno, › bawx, slomiti,

buxa (uticajan), puxa, po{tovan ~ovek, › pux,

razbiti. bunika (Husciamus niger), v. benak > tur. ban buxak (kut), buxa, krivina, bux, zavi(ja)ti,

oti, ban, trava ban. bunxuk, › bawx, rasturiti, razbiti. B. su {arene |in|uve za ki}ewe kowa.

bura, bura, > rus. bora, burя, per. burah, tur. bora, iznenadan vetar na moru, tur. ~ag. boragan, buragan, vihor, mong. buragan.

U srpskoj nar. pesmi Samovila upre`e

po{tovati.

saviti > tur. bucak. Buxan (ime bika), bux, biti od koristi. Buxuqa (ime krave), bux, koristan.

te

24

V

vakt, vreme, ~as, odre|eni ~as da se ne{to u~ini. vakela, v‚kkeli, igra re~ima, poruga, duhovit razgovor, › va~, (iz)re}i > asir. vaklum, presuditeq, ar. vekaletun, govor, jap. vaka, japanska poezija vakup, v‚kpƒtu, ime gospodara molitve i obreda (= v‚kpƒti, oli~ewe Jupitera), kasnije bog obrazovawa, va~ (vak), govoriti > ar. vakf, tur. vakif, vakuf, muslimansko u~ili{te, zadu`bina u op{te svrhe, Vakuf, (zem. ime), v. vakup. Val, valƒ, sin Tvorca i brat Sunca; vrag ki{nih oblaka kasnije nazvan Bala, › val > asir. Val, bog Oluje. Ugaritska kultura je temeq jevrejske religije (A. Kaku). Stare himne ugaritskom Valu nalaze se prera|ene u Svetom pismu (M. Dehud: Olbrajt). vala, valƒ, sila, snaga, mo}, › val, buknuti. U srpskom jeziku re~ vala se koristi u

vabiti, vab´rati, i}i, zalutati › vab´r > misir. vab, sve{tenik u obredu prino{ewa, srp. vabak. Vavilon, v. Babilon > jevr. Bevél. Vaga, vƒ{a (vƒka), kontrola, provera, smiren, › va{. Prvobitna Vaga su Vel. i Mali Medved, a misirska legenda ka`e da je vaga izmi{qena u `eqi da se izmere dan i no}.

vadati, vƒdati, -e, govoriti, savetovati, ›

vad, osporiti > avest. v ada duweidio.

V. zna~i "voditi nekog", npr. devojku

la`nim obe}awima ili u{trojenog kowa

da ne legne.

vade, vada, govor(nik), vad, najaviti, izre}i > tur. vade, rok.

vaz (ar. propoved, pridika), va~, govoriti, zna~ewu imena bo`ijeg: Vala ne}e{ (= Boga

mi ne}e{)! Valah, v. Alah > ar. Wallah (Valla), tur. vallahi. valija (ar. titula), vƒrja, veli(ki), poglavar, vo|a: bog Qubavi, val, porasti > st. srp. veli, veliki, silan, mo}an, rus. veli(j), per. vali, veliki, uzvi{en, ar. valide, roditeqka, arm. blg, veliki. Valija (ar. otmen, uzvi{en), v. valija > ar. Valija, otmen, visok, uzvi{en. Valona, valli, (u)vala, > Olen (Tolomej), tur. Avloniya. Valtazar, v. Baltazar. vampir, v. lampir > tur. ubyr. var (kre~), pur, zid, › pri. var (oprez), v. vardati > tur. varda, pa`wa varak (list), varaka, veo, prekriti, pokriti, v™i, okru`iti > ar. väräq, tur. varak:

trem ili hodnik.

V. je drvena ku}ica za mladence, ostava,

vaiz, v. vaz > ar. tur. vaiz, propovednik, pouke o veri. vaj, vaju, `eqa, > qud. vaimi (Bilbija), jevr. vaj, tur. vay. vajat, vaja (baja), spoqni deo ku}e, spoqa, › vah, uve}ati > ar. Hajāt, tur. hajat, hodnik, predvorje ku}e (nar. spoqno).

brahman. vaz(n)a, vahana, posuda, vah > rus. vaza, jevr. vaza. vazal, ve{ƒ, podanik (ve{as: vi{a, sluga), › vi{ > kimr. gwasawal, rus. vassal.

ј, eikimr.t i

(iz)re}i > avest. vasta, ar. vaz: vekaletun, govor, srp. vakela.

U

arijskom ili arh. srpskom obi~ne re~i

su

va~, a svete re~i i molitve su

vajda (korist),