The European Unions Project

Provide a Good Reason for EX Yugoslav Countries in the EU

for Bosnia and Herzegovina, Croatia, Macedonia, Montenegro, Serbia, Slovenia

VRSTE DEBATE U
OTVORENOM DRUTVU

A project implemented
By Centre of Cultivating Dialogue
Contract No.: 2009/202-250
Address: Augusta Brauna 6,
71 000 Sarajevo
Tel:+ 387 33 203 668
Fax:+ 387 33 208 370
E-mail: izvjestaji.ckd@gmail.com
www.ckdbih.com

This project is funded

by the European Union
Delegation of
The European Union
In Brussels
Tel:+ 32 2 29 68 407
Fax:+ 32 2 29 68 407

The European Commission is the EUs executive body.

The European Union is made up of 27 Member States who have decided to gradually link together their knowhow, resources and destinies. Together, during a period of enlargement of 50 years, they have built a zone of
stability, democracy and sustainable development whilst maintaining cultural diversity, tolerance and individual
freedoms. The European Union is committed to sharing its achievements and its values with countries and
peoples beyond its borders.
This publication has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this book are
the sole responsibility of Centre of Cultivating Dialogue and can in no way be taken to reflect the views of the
European Union.
Ova publikacija je producirana uz pomo Evropske unije. Sadraj ove knjige je iskljuiva odgovornost Centra za
kulturu dijaloga i ne moe se pod bilo kojim okolnostima smatrati da odraava stavove Evropske unije.

O PROJEKTU
Projekat Navedi dobar razlog za Ex YU zemlje u EU adresira nedostatak suradnje, meukulturnog dijaloga i
zatite prava manjina u Regiji. Ovaj problem se posebno istie kod mladih, prvenstveno srednjokolskog
uzrasta. S obzirom na nedostatak izravne komunikacije mladi nisu svjesni zajednike povijesti zemalja, kao ni
zajednikih problema. Evropska komisija sa uredom u Briselu, The Balkan Trust for Democracy, Open Society
Institute New York, Grad Sarajevo, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Ministarstvo porodice,
omladine i sporta Republike Srpske, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajev i Avaz d.o.o. su prepoznali
ovaj Projekt kao izuzetno znaajan i podrali ga u omjeru 80% ukupnog budeta. Drugi problem je aktuelna
politika situacija, koja predstavlja osnovu za stvaranje predrasuda prema drugima, pogotovo ako dolaze iz
razliitih zemalja ili su razliitog etnikog porijekla. U pozadini tih problema je dominantna etno-nacionalistika
ideologija koja stvara nedostatak tolerancije, atmosferu nepovjerenja i mrnje izmeu lokalnih etnikih
zajednica. Takva ideologija onemoguuje konsolidaciju demokracije u Regionu, jer su manjine esto tretirane i
kao marginalizirane skupine koje nemaju nikakvog znaajnog uea u javnom ivotu. Nedostatak
sudjelovanja u drutvu, utjecaj problema integracije manjina u sve sfere drutva i nedostatak meusobnog
razumijevanja dovodi do diskriminacije, iskljuenosti i sukoba.
Projekat postavlja temelje efikasne i otvorene suradnje meu graanima BiH, ali i izmeu BiH i zemalja
Regiona. Projekt jaa potencijale mladih ljudi, koji su osnovni subjekt razvitka svakog graanskog drutva,
drutva koje poiva na osnovnim principima demokracije, drutva u kojem svi graani imaju ista prava, drutva
koje se ne boji razgovarati o prolosti, ivjeti u sadanjosti i planirati zajedniku budunost sa susjedima iz
Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Projekt e pomoi u rjeavanju izazova sa kojima se BiH
danas suoava: ispunjavanje uslova za ulazak u Evropsku Uniju, stvaranje nekonfliktnog drutva, neometano
voenje dijaloga uz uzajamno potivanje sugovornika bez obzira na njihovu vjeru, naciju, spol ili boju koe,
promoviranje potivanja drugih i drugaijih Projekat promovira jednakost i razliitost dvije stvari koje su
krasile BiH kroz njenu dugogodinju povijest. Kroz projektne aktivnosti promoviraju se iskonske vrijednosti
Bosne i Hercegovine, te je zbog toga od izuzetnog znaaja obezbijediti podrku aktivnostima koje e BiH
zemljama Regiona, Evropskoj Uniji ali i cijelom svijetu predstaviti u najljepem moguem svjetlu jedinom koje
Bosna i Hercegovina i njeni graani zasluuju.
Generalni cilj projekta:
o Jaanje efektivne interkulturne razmjene i zatita prava manjina u zemljama Zapadnog Balkana
o Jaanje organizacija civilnog drutva Zapadnog Balkana za doprinos konsolidiranju demokracije u
Regionu i procesu donoenja odluka
o Omoguiti mladima da uestvuju u meunarodnom upoznavanju kroz interkulturni dijalog, mirnu
komunikaciju bez predrasuda o tome ko govori, kao i osposobiti ih da uestvuju u promoviranju ljudskih
prava, prava manjina i marginaliziranih skupina u svojoj lokalnoj zajednici
Ciljevi:
o Ojaati NVO-e kako bi ispunili svoju ulogu kroz zajedniku akciju u:
Jaanju efektivnog interkulturnog dijaloga
Doprinosu konsolidaciji demokracije u Regionu
Ueu u procesu donoenja odluka
Osiguranju zatite ljudskih prava manjina u zemljama Zapadnog Balkana
o Promovirati graanski aktivizam mladih openito, a posebno pripadnost Evropi to je zajednika tenja
svih zemalja uesnica u Projektu (Slovenija primjer pozitivne prakse)
o Razviti solidarnost i promovirati toleranciju meu mladima, posebno sa ciljem jaanja socijalne kohezije
u Evropskoj Uniji
o Jaati meusobno razumijevanje meu mladima u razliitim zemljama
o Promovisati europsku suradnju mladih
o Promovisati anti diskriminacijske politike
2

 Podciljevi projekta
o Razviti i implementirati aktivnosti koje e osigurati uee i predstavljanje etnikih manjina iz Regiona
o Organizirati regionalnu suradnju unutar zemlje i partnerstvo sa drugim NVO-ima
o Stvoriti i jaati regionalnu mreu i koaliciju, kao grupa za zagovaranje ouvanja efektivnog dijaloga i
interakcije sa lokalnim vladama, dravnim institucijama u oblastima vanim za razliite narode, jaanje
boljeg razumijevanja uloge koju igra civilno drutvo
o Borba protiv rasizma i ksenofobije
o Uspostaviti inter-etniki i inter-religijski dijalog izmeu mladih u zemljama Regiona bive Jugoslavije
o Diskutirati o post-konfliktnim rjeenjima i mogunostima rekonstrukcije
o Regionalna suradnja na putu ka EU
o Podizati svijest o evropskim integracijama
o Promovirati socijalno ukljuenje marginaliziranih grupa kao to su djeca sa posebnim potrebama
o Promovirati anti-diskriminacijske stavove i obuiti mlade najbolji nain zalaganja za zatitu ljudskih prava
Ciljna grupa
o srednjokolci
o srednjokolski profesori
o mladi pripadnici manjinskih skupina
o djeca i mladi sa posebnim potrebama
Centar za slijepu i slabovidu djecu i
omladinu
o mladi iz ruralnih i urbanih sredina
o svi uesnici Projekta su lanovi debatnih
programa u Regionu
o predstavnici lokalne zajednice
Krajnji korisnici
o Mladi u Regionu, srednjokolski profesori
iz Regiona, mladi i nastavnici u BiH
Aktivnosti:
o 43 TV debate
Uestvuju debatanti iz zemalja u Regionu i BiH
Emitovanje na BHRT dravnoj televiziji
Uee gostiju eksperata
Teme: zatita ljudskih prava, diskriminacija, prava manjina, ksenofobija, post-ratni hladni konflikt u
Regionu, ukljuivanje marginaliziranih skupina u redovne aktivnosti...
Cilj: emitiranje TV debata u cijelom Regionu
o 2 meunarodna debatna takmienja B&H Open
6 lanova svakog debatnog programa u Regionu
Format debate: Karl Popper Policy obavezan plan
Takmienje obuhvata miksane timove
Teme: ljudska prava, socijalno ukljuenje, jednakost
Trajanje: 5 dana ukljuujui vrijeme putovanja
o 13 seminara/treninga za uesnike projekta
Debatanti trebaju razraditi debatne projekte i podijeliti iskustva
Treneri koji vode seminare trebaju pomoi mladima sa se pripreme za Meunarodno takmienje
Razviti pozitivnu praksu i znanje u nekonfliktnim rjeenjima
Cilj aktivnosti: sruiti barijere, izgraditi razumijevanje i ojaati odnos unutar i izmeu razliitih zajednica
Trajanje dva dana
3

o 30 Internacionalne Debatne Novosti

Mjeseni informator o aktivnostima u projektu i implementaciji projekta
Teme: prava manjina (injenice i primjeri prava manjina u Regionu); druga vana pitanja (definicija
diskriminacije, razmjena anti-diskriminacijskih strategija, razmjena iskustava, primjeri pozitivne
prakse u Regionu)
Distribucija: u svim zemljama
o 9 regionalnih sastanaka
Uestvuju po dva predstavnika svakog debatnog programa
Cilj aktivnosti je uspostaviti novi model komunikacije i zajedniku strategiju za rjeenje problema
ljudskih prava i manjinskih prava u Regionu
Ukupno 12 uesnika predstavnika Debatnih programa
Ilustriranje primjerima naina za razvoj zajednice
Primjeri e biti preuzeti iz zemalja uesnica projekta
Razvoj okvira za partnerstvo unutar Regiona, NVO-a i ireg civilnog drutva koje e ojaati
partnerstvo u Regionu
Diskutirati trenutna pitanja u vezi sa implementacijom projekta i dogovoriti naredne korake projekta
Ilustrirati kroz primjere kako zajednica funkcionira u razliitim kontekstima koji se odnose na
manjinske grupe
Diskusija narednih aktivnosti i mjesta takmienja i snimanja TV debata
Sastanci su jednodnevne aktivnosti
o tampanje promotivno-edukativnih materijala i broure Svi isti - svi razliiti - zajedno u Evropu
Broura Provide a Good Reason for Ex YU Countries in the EU
Debata u otvorenom drutvu
Debata: Svi razliiti svi isti: Debatom do ljudskih prava
Zbornik debatnih vjebi Svi razliiti svi isti Zajedno u Evropu
Vrste debate u otvorenom drutvu
o Klupske aktivnosti
aktivnosti uenika u kolama kao pripremama za regionalne aktivnosti

UPOZNAJMO NAJZNAAJNIJE DEBATNE

FORMATE
KARL POPPER DEBATNI FORMAT
Tip debatiranja koji preferira Debatni program BiH kao i najvei broj srednjih kola jeste Karl Popper debata u
kojoj uestvuju dva tima po tri lana, tri do pet sudaca i mjeritelj vremena. Karl Popper debatni format, prije
svega, ima za cilj da mlade ljude naui zajednikom radu kako u pripremanju debatnog materijala tako i javnoj
prezentaciji, vjetinama promiljanja i govorenja, kritikom i logikom miljenju. Kau da su dobre voe uvijek i
dobri govornici, dobri advokati, psiholozi... ali oni takoer, moraju, to je jednako vano biti dobri sluaoci.
Kada se nekoga slua eli ga se uti jasno i razgovijetno (clara et distincta), bez upotrebe argona, bez
gestikulacije (koja najvie odvlai panju auditorijuma), ali ne treba zaboraviti da i sluatelj esto moe biti
sluan (barem od najbliih) pa zato treba uvijek imati u vidu ta je to to kod drugog smeta.
Bitna karakteristika Karl Popper debate je zajedniki rad. On se ispoljava u organizaciji rada tima, pronalaenju
materijala kao i zajednikim nastupom prilikom debatiranja.
TOK KARL POPPER DEBATE
Svaka debata ima svoju strukturu, pa tako i Karl Popper debata.
A1 (6 minuta)
CX - N3 - A1 (3 minute)
N1 (6 minuta)
CX - A3 - N1 (3 minute)
A2 (5 minuta)
CX - N1 - A2 (3 minute)
N2 (5 minuta)
CX - A1 - N2 (3 minute)
A3 (5 minuta)
N3 (5 minuta)
Vrijeme za pripremu 2x8 minuta
OBAVEZE GOVORNIKA
A1

Pozdravlja, predstavlja lanove svoje ekipe

Afirmie tezu
Definira kljune termine teze
Uspostavlja kriterij tj. cilj za koji se zalae kroz argumente
Daje prvo izlaganje dokaznog postupka (u kratkim crtama), tj. PRIMA FACIE koncept
Iznosi prvi, drugi (sa podargumentima A i B) i trei argument
Zakljuuje sa jasnom vizijom afirmacijske strane
Na kraju kae sada sam spreman za unakrsno ispitivanje

CX - N3 - A1
N3 poziva na unakrsno ispitivanje lana A 1
Moe traiti definiranje pojmova
Debatanti se ne smiju konsultovati za vrijeme unakrsnog ispitivanja
5

 Pitanja moraju biti logina

Pitanja treba da budu kratka i duboka i ne treba da poinju sa Zato
Lina pitanja ne postavljati, jer ona ne mogu, ni na koji nain odrediti debatu, a i debata nije rasprava o
linim stavovima
Pitanja fokusirati na bitne stvari
N1

Pozdravlja i predstavlja ekipu

Definicije moe, ali i ne mora prihvatiti
Moe ponuditi alternativne definicije teze
Predstavlja argumentacijsku liniju svoje ekipe
Prihvata kriterij ili nudi alternativni
Pobija argumentacijsku liniju afirmacijskog tima, slijedei strukturu afirmacijskog tima
U debatu uvodi negativnu konstruktivnu tezu, iznosi prvi, drugi itd. argument
Zavrava obavjetavajui da je spreman za unakrsno ispitivanje

CX - A3 - N1
lan A3 poziva N1 na unakrsno ispitivanje
A2
Ponovo uspostavlja afirmacijski kriterij
Ponovo uspostavlja afirmacijski koncept sa
podargumentima, prati originalnu strukturu
koncepta, uvodi novi dokazni materijal,
navodi kritike aspekte ve iznesenog
materijala
Direktno se osvre na N-strategiju (slijedei
negacijski tok izlaganja)
Pobija N-argumentacijsku liniju
Zavrava svoje izlaganje obavjetavajui da
je spreman za unakrsno ispitivanje
CX - N1 - A2
Unakrsno ispitivanje
N2
Ponovo uspostavlja N-strategiju
Pojanjava osnovne razlike afirmacijske i negacijske pozicije
Ako je N1 ponudio alternativne definicije podrobnije ih objanjava, a samim tim i alternativni kriterij ukoliko
je i on postavljen
Razrauje N-poziciju
Objanjava propuste afirmativnih stavova razraujui ih taku po taku, onim redom kojim su izreene
Daje obavezne dokaze i primjere
A1 - N2
Unakrsno ispitivanje
A3
Rezimira tok debate svog tima
Fokusira na najbitnije stavove svog tima koji definitivno treba da ubijede sudije kako su njihovi argumenti
jai
Slijedei redosljed iznesenih teza razmatra najvanije argumente radi utiska na sudije
6

 Podsjea na kriterij i vezu argumenata i kriterija

Izlae nedostatke N-casea (N- argumentacijske linije)
Ne smije uvesti nove argumente
N3

Izlae sudijama presudne stavove svoje ekipe

Razmatra svako neslaganje slijedei raspored afirmativnih stavova kao orijentira svog izlaganja
Fokusira panju na najvanija pitanja debate
Podsjea na kriterij i vezu sa argumentima
Uporeuje A i N argumentacijsku liniju kako bi istakao jo jednom prednosti svoje ekipe
Opovrgava svaki napad kako bi se svi jo jednom uvjerili da svi stavovi negacijskog tima zaista stoje
Ne smije uvesti nove argumente

Nakon svakog izlaganja timovi mogu traiti predvieno vrijeme za konsultacije. Da li e odmah utroiti svih 8
minuta predvienih za konsultacije svakog tima (ukupno 16 minuta) ili ne, ovisi o situaciji i potrebi timova.
UESNICI U KARL POPPER DEBATI
1.
2.
3.
4.

Dvije ekipe (Afirmacijska i Negacijska) sa po tri lana

Tri suca (na takmienjima moe biti i vei broj sudaca, samo je bitno da je neparan)
Mjeritelj vremena i voditelj debate
Publika

Ekipe
1. Svaki lan ekipe ima podjednaku odgovornost tokom debatiranja
2. Debatanti treba da ubijede snagom argumenata sudije, oponente i publiku u ispravnost svoje pozicije
3. Zbog efektnijeg nastupa govornici govore stojei, a to je ujedno, i znak potovanja prema ostalim
prisutnim u debati
4. Timovi nastupaju po utvrenom slijedu
Sudije
Sude realno i nepristrasno
Trebaju biti upueni u pravila debate
Lini stav sudije ne smije uticati na konanu odluku
Paljivo sluaju
Snaga ponuenih argumenata je najjaa
Za uvjerljivost argumenata dobivaju se individualni bodovi
Debatanti se boduju od 1 do 10 (u tri razliita segmenta, dakle, ukupno mogu imati 30 bodova)
Na osnovu cjelokupnog utiska sudije se opredjeljuju za bolji tim
Sudija reaguje iskljuivo ukoliko je neki debatant krajnje agresivan i ugroava drugog
Sudija MORA voditi biljeke koje predstavljaju materijalni dokaz sudake odluke i ocjena
Mjeritelj vremena i voditelj debate
Mjeri vrijeme i oznaava poetak i istek vremena predvienog za izlaganje, unakrsno ispitivanje ili pripremu
Proziva govornike
Pazi na red u prostoriji gdje se odvija debata. Teze Karl Popper debate treba da u svom sadraju imaju neku
definiciju, mogunost, opravdanost. Npr.
Debata treba biti uvedena u kolski sistem
Naunik treba da je emocionalno nezainteresiran
Mukarci su bolji kuhari od ena
Smrtna kazna je opravdana
7

ZATO KARL POPPER DEBATNI FORMAT

Karl Popper je zastupnik izrazito racionalistikog modela u filozofiji, a ubraja se u pravac analitike filozofije
koja se orijentira prema znanosti i njenim metodama. Izuavao je postupke dolaenja do znanstvenog otkria
u tzv. prirodnim znanostima i nastojao je to primijeniti na socijalne znanosti.
U svojoj uvenoj knjizi Logika znanstvenog otkria, trebalo je da iznese na vidjelo obrasce racionalnog
postupanja i miljenja za sve sfere ljudskog ivota, a po uzoru na prirodne znanosti. Uveo je model ISTINE
kao tvrdnju iza koje stoji najbolja argumentacija u okviru zajednice znanstvenika, tj. onih koji su najupueniji u
vjerodostojnost ili nevjerodostojnost date tvrdnje (tim eksperata - takvi timovi se mogu formirati u svim
oblastima drutvenog ivota povodom svih pitanja koja su od interesa).
Kao i svaka znanstvena istina, svaka argumentativno usvojena
tvrdnja (istina) ostaje istina samo dok god se ne pojavi nova
tvrdnja koja ima BOLJU ARGUMENTACIJU iza sebe.
Dakle, svaka istina je temporalna (privremena) i hipotetika. K.
Popper je doao do uvida da ni jedna istina nije due trajala, a
pogotovo opstala u itavoj tradiciji znanosti. Znanost je upravo
povijest stalnog odbacivanja starih i usvajanja novih istina (nema ni
jedne trajne znanstvene, apsolutne, svete, neprikosnovene,
dogmatske istine.) Upravo u toj promjenljivosti, nedogmatinosti i lei
uzronost i racionalnost naune istine.
Dakle, bit racionalnosti i stroge znanstvenosti jeste otvorenost za diskusiju, upitnost, sumnjiavost spram
svake znanstvene istine, svakog postignua. Sve je otvoreno za diskusiju i sve je dobro dok nema boljeg.
SLOBODNO DRUTVO je racionalno drutvo, a racionalno je ono koje je otvoreno za slobodno miljenje, a to
znai za debatu o svim vanim pitanjima, gdje e najbolje rjeenje biti ono o kojem se sloe eksperti za datu
oblast. Sve treba prepustiti ekspertima koji donose odluke na osnovu najbolje argumentacije. To je drutvo u
kojem stalno krue ideje, u kojem se stalno razmjenjuje miljenje.
Uzor demokratije - zajednica znanstvenika na djelu (svako moe rei to hoe, ali biti e usvojeno ono to je
najubjedljivije tj. ono to ima jau argumentaciju iza sebe). Upravo tako Karl Popper debata je debata
otvorenog miljenja, slobodne rijei, snage argumentacije, istraivakog duha...
Pored ovih, evo jo par informacija o misliocu roenom 28.
jula 1902. godine u Beu, gdje je studirao i doktorirao.
Potom odlazi na Novi Zeland, a nakon 1946. godine odlazi u
Englesku i radi kao profesor logike i znanstvenih metoda.
Jedna od njegovih najznaajnijih knjiga pored ve
spomenute je i Otvoreno drutvo i njegovi neprijatelji. I tu
se takoer susree sa jednim od njegovih bitnih, ve
spomenutih, stavova da ak ni sam tok historije nije predodreen
ve da je djelo naih slobodno donesenih odluka...Moji termini
ukazuju na RACIONALNU DISTINKCIJU; ZATVORENO
DRUTVO se odlikuje vjerom u magijske tabue, dok je
OTVORENO DRUTVO ono u kojem ljudi ue da, do odreenog stupnja, budu kritini prema tabuima i svoje odluke
zasnivaju na autoritetu vlastite inteligencije (poslije rasprave)... (Otvoreno drutvo i njegovi neprijatelji str. 264)...Ili
dalje kritikujui Platonovu misao nalazimo sljedeu potvrdu:...

Lekcija koju moramo, tako, da nauimo od Platona je potpuno oprena od onoga emu nas je on pokuao
nauiti. To je lekcija koja se ne smije zaboraviti. Izvrstan kao to je bila i Platonova socioloka dijagnoza,
njegov razvoj dokazuje da je terapija koju je preporuio gora od zla protiv kojeg je pokuao da se bori.
Zaustavljanje politike promjene nije lijek, to ne moe donijeti sreu. Mi se nikada ne moemo vratiti nevinosti i
ljepoti zatvorenog drutva.1
Na san o raju ne moe se ostvariti na zemlji. Kada jednom ponemo da se oslanjamo na na razum i da
rabimo nae kritike moi, kada jednom osjetimo zov line odgovornosti, i, s tim, odgovornost da se pomogne
unapreenju znanja, mi se ne moemo vratiti u stanje bezuvjetne potinjenosti plemenskoj magiji. Za one koji
su jeli sa drveta znanja, raj je izgubljen. to vie pokuavamo da se vratimo u herojsko doba tribalizma,
sigurnije stiemo do inkvizicije, Tajne policije i romantizovanog razbojnitva. Poinjui s guenjem razuma, i
istine, moramo zavriti s najbrutalnijom destrukcijom svega to je ljudsko. Nema povratka harmoniom stanju
prirode. Ako se vratimo natrag moramo prei cio put, moramo se vratiti zvijerima.
I na kraju ili samom poetku otvaranja otvorenog miljenja vrijedi spomenuti jo jedan stav velikog filozofa koji
je umro 17. septembra 1994. godine u Engleskoj:
Ja moda grijeim, a vi ste moda u pravu,
ali mi zajednikim nastojanjem
moemo dosegnuti
istinu.
BRAINSTORMING
Pripremna faza debate bi se mogla nazvati i brainstorming (zajedniko traganje za novim idejama i rjeenjima). O
ovome govori i ameriki filozof John Dewey koji se, izmeu ostalog, bavi razvijanjem vjetina kritikog miljenja.
Brainstorming je osnovno sredstvo koje se koristi u kritikom miljenju. Brainstorming opseno koriste grupe i
organizacije koje nastoje da pronau najbolje mogue rjeenje u specifinim okolnostima u kojima se nalaze.
Sve obrazovne, menaderske, drutvene i politike grupe koriste ovaj sistem kao odskonu dasku za
izuavanje problema ili teme.
U debati se brainstorming koristi prilikom stvaranja teze, pronalaenja argumenata, pronalaenja pobijajuih
argumenata i to je najvanije u kreiranju istraivake strategije pomou koje debatanti mogu dokazati ono to
zastupaju.
Brainstorrning omoguava da o idejama bude raspravljano bez ikakve cenzure. Ono doputa idejama da jedna
drugu oplouju i da se razvijaju. Ponekad najapsurdnije sugestije mogu otvoriti put praktinom rjeenju. Stoga
nuno je slijediti pravila i koristiti brainstorming kao prvi korak u bilo kojem traganju.

Plemenski raj je, naravno, mit (mada neki primitivni narodi, najvie od svih Eskimi, izgledaju dovoljno sretni). Moda osjeaj
preputenosti okolnostima nije postojao u zatvorenom drutvu, ali postoji snaan dokaz o drugim oblicima straha - strah od
demonskih sila izvan prirode. Pokuaj oivljavanja ovog straha i njegove upotrebe protiv intelektualaca, naunika, itd., karakterizira
mnoge kasnije pobune protiv slobode. Svaka ast Platonu, Sokratovom ueniku, to mu se nikada nije dogodilo da predstavi svoje
neprijatelje kao potomstvo kobnih demona mraka. On nije bio naklonjen tome da idealizira zlo koje je za njega, jednostavno, bilo
unieno, degenerirano ili osiromaeno dobro. Samo U jednom pasusu U Zakonima, 896e i 898c, postoji mjesto koje bi moglo
predstavljati sugestiju o apstraktnoj idealizaciji zla.) To je ishod s kojim se moramo otvoreno suoiti, ma koliko to bilo teko za nas.
Ako sanjamo o povratku u nae djetinjstvo, ako smo kuani da se oslonimo na druge i tako budemo sretni, ako se usteemo od
zadataka da nosimo na kri, kri humanosti, razuma, i odgovornosti, ako izgubimo hrabrost uzmaknemo pred teretom, onda
moramo pokuati da osnaimo sebe jasnim razumijevanjem proste odluke koja stoji pred nama. Moemo se vratiti zvijerima. Ali ako
elimo da ostanemo ljudska bia, onda postoji samo jedan put, put u otvoreno drutvo. Moramo poi u nepoznato, neodreeno,
nesigurno, koristei razum koliko god je mogue da bismo to bolje planirali oboje: i sigurnost i slobodu.
(Karl Popper, Otvoreno drutvo i njegovi neprijatelji str. 418, Pravni centar FOD BH, 1998.)
1

Faze rada
Napisati jasno temu i svrhu kako bi je svi mogli vidjeti
Dati uesnicima tj. istraivaima po jedan minut da zapiu, neovisno jedni od drugih, svoje reakcije
Traiti od debatanata tj. istraivaa da razmjene svoja zapaanja i zabiljee ih na pano
Izabrati zapisniara ako je neophodno, te staviti sve ideje na pano to je mogue preciznije
Kada grupa iscrpi svoje ideje moe se poeti sa kategorizacijom, a ideje se mogu pisati i prepravljati prema potrebi
Evo par teza u vezi kojih se moe napraviti brainstorming:
Nae kolstvo je konzervativno
kolske uniforme je opravdano nositi
ena ne treba raditi izvan kue
Puenje na javnim mjestima treba zabraniti
Pravila brainstorminga
1. Sve ideje se usvajaju. Ne treba kritikovati i cenzurirati ideje odmah nakon to se pojave.
2. Nema granica u predlaganju. Svaka sugestija ma kako udna, je dobrodola kada se razmatra problem.
3. Ne zaustavljati se na tri-etiri ideje. Prihvatati ih to vie.
4. Razmjenjivanje i kombiniranje ideja je esencijalno za brainstorming.
5. Paljivo slijediti sve ideje zapisane na panou.
6. Ako dosadi istraivaki rad i ako se misli da su sve ideje iscrpljene onda treba proitati zapisano i raspraviti o tome.
7. Upranjavati brainstorming kolektivno sve dok studenti, uenici, istraivai...njime ne ovladaju, a onda e
svako od njih biti sposoban da to sam ini u bilo kojem istraivakom radu.
KAKO ISPRAVNO POSTAVITI TEZU?
U prethodnim poglavljima esto smo kombinirali izraze "teza" i "postaviti tezu". Ali ta to uopte znai? Thesis
je starogrka rije koja znai postavljena tvrdnja ili postavka. Malo ire, ta rije oznaava tvrdnju koju
govornik kani dokazati. Klasina logika je zasnovana kao logika tvrdnji (apofantika logika) a, formula tvrdnje
glasi S=P, pri emu se nekom subjektu pridaje neki predikat, tj. neto se o neemu izrie. Teza je ono ime
debata, uope, moe zapoeti. Lako je rei "ja zastupam odreenu tezu", ali problem nastaje kada je treba
definirati ili to je jo zanimljivije kada neko pita ta uope znai teza. Tada se dolazi u slinu situaciju kao i
kada pitaju ta je debata, te umjesto da se direktno odgovori na postavljeno pitanje, odgovara se ta sve moe
biti teza debate. Dakle THESIS ili postavljena tvrdnja da bi bila logiki odriva mora zadovoljiti nekoliko
logikih uslova. Ova loginost prilikom postavljanja teze odnosi se, prije svega, na afirmacijski tim koji ujedno
ima i BREME DOKAZA (BURDEN OF PROOF). Da bi teza bila to bolje postavljena i formulirana treba izbjei
sljedee greke:
1. Teza treba biti jasno i precizno izreena
Npr. Trebalo bi da razmotrimo ukidanje davanja ocjena uenicima srednjih kola, iji je sastavni dio
upravo ocjenjivanje samo. Ovo je pogreno postavljena teza, jer odvlai panju od biti samog
istraivanja tj. predstojeeg debatiranja. Ispravno postaviti tezu o ovoj debati znailo bi svesti je na
jasnu tvrdnju: Ocjenjivanje uenika treba ukinuti. Ovdje se ima jasan, kratak, odreen stav koji treba
dokazati ili pobiti. Postoji jo jedna greka prilikom postavljanja teze.
2. Teza ne moe biti postavljena kao pitanje.
Npr. Da li treba ukinuti ocjenjivanje, Da li treba ili ne, to e se vidjeti tokom debate.
3. Jasnost postavljanja teze je bitna je bitna i za definiranje. Nejasno postavljena teza onemoguava
kvalitetno definiranje. ta to znai? Ukoliko definicija nije svedena na svoj minimum postoji mogunost
da debata preraste u raspravu o definiciji i tada se gubi smisao debate. Ovakvu greku uglavnom
pravi negacijski tim kada eli osporiti definiciju afirmacijskog tima umjesto da ospori tezu u koju je
definicija ugraena.
10

4. Negacijski tim pravi veliku greku ukoliko dovodi u pitanje elementarno pravo afirmacijskog tima da
postavi svoju tezu. Naprimjer
A: "Radi se o analizi politikog teksta...
N: "Politiki tekst nikada nije postojao..."
5. Istu stvar moe uiniti i afirmacijski tim negacijskom timu tako to im osporava svaku mogunost
zapoinjanja sopstvene argumentacije.
6. Gradei svoj stil, obje ekipe moraju initi sve kako bi logiki oteale posao onoj drugoj.
Zadatak svake ekipe je da unaprijed pokua predvidjeti kako e druga ekipa osporiti njihove argumente, te da
ima pripremljene varijante svojih odgovora. Npr.
Da li mislite da je nae kolstvo konzervativno?
DA
Kako onda objanjavate postojanje debatnih
klubova u kojima moete rei da je nae kolstvo
konzervativno?

NE
Kako onda objanjavate da ono to uite na
sociologiji nema nikakve direktne veze sa
aktuelnim socijalnim problemima koji se tiu vas i
vae okoline?

Olakavajuu okolnost imaju afirmacijski timovi ukoliko uspiju da im argumenti ne budu pobijeni, a negacijski
tim budui da nastupa drugi moda, ak, ponekad mora promijeniti svoju prvobitno planiranu argumentaciju,
obzirom da se ne odnosi na ponuenu argumentaciju afirmacijskog tima. U svom poetnom nastupu
negacijski tim ima, uglavnom, pet est razliitih mogunosti obraanja:
1. Mogue je direktno negirati tezu, premda tu lei i velika opasnost za tok debate, jer ovaj pristup praktino
znai "vriti pritisak" na afirmacijski tim, te stoga, debata moe prerasti u raspravu o viim vrijednostima i
izgubiti smisao u odnosu na prvobitno postavljenu tezu.
2. Pokuaj dokazivanja suprotnosti. Ukoliko je postavljena teza: Logika razvija mentalne sposobnosti ovjeka"
i ukoliko negacijski tim svojim argumentima uspije dokazati suprotno, prva teza mora biti oborena, ukoliko je
vjerovati Aristotelu i njegovom logikom principu miljenja, tj. principu iskljuenja treeg koji kae A je B ili
ne-B (svakom pojmu se mora pripisati jedna od dvije kontradiktorne oznake).
3. Ukoliko negacijski tim pone nastup sa iskazom "nije uvijek tano da logika razvija mentalne sposobnosti
ovjeka" dovodi afirmacijski tim u situaciju da mora ubijediti sudije i publiku u to kako jeste uvijek tano ili
barem kako je "ee tano nego netano" njihovo stanovite.
4. Stil "Mi se slaemo sa afirmacijskim timom, ali elimo osvijetliti i drugu stranu te teze koju je afirmacijski tim sluajno
previdio" je, takoer, mogu. Ovakav stil bi se mogao nazvati koncesijom (ustupkom, doputanjem suprotnog stava).
5. Negacijski tim moe mijenjati smjer argumenata i to uglavnom ako je tema ira i ako se moe donekle
modificirati. Npr.
"Ljubav je jedan od sokova ivota Afirmacijski tim
"Ljubav je jedini sok ivota" Negacijski tim
No ova mogunost je prilino ne fer, jer ukoliko se definicijom utvrdi da ljubav jeste jedan od sokova ivota,
onda, ovo suavanje ne odgovara ni samom pravilu definiranja. O ovakvom pokuaju preusmjeravanja
teze tj. ponuenih definicija, pogledati u vjebi kontrola raanja je opravdana
11

6. Jo jedna od mogunosti kojom negacijski tim moe zapoeti svoj nastup jeste poetak tzv. retorikorn
dilemom u kojoj "nema dileme" da je stav negacijskog tima jedini prihvatljiv. Npr. "Nae kolstvo nije
konzervativno" - Afirmacijski tim
"Gospodine sudija, cijenjeni oponenti, ukoliko ne prihvatimo tezu da nae kolstvo jeste konzervativno
uskoro emo se susresti sa ovjekolikim robotima, ogranienog kvantiteta znanja, nesposobnim za
sopstveno miljenje..." - Negacijski tim
PRIPREMA DEBATE
Debatanti (timovi) obino rade u svojim klubovima, odjeljenjima, studentskim grupama gdje trebaju imati na
raspolaganju svu relevantnu literaturu, Internet, E-mail, raznovrsne enciklopedije, raunare, te ono to je
najbitnije za kvalitetan rad - dobru i prijateljsku atmosferu. Pripremaju se za sve vrste debata osim ad hoc
debate. Takmiari zajedno, skupljaju grau za tezu, dogovaraju se kako da definiraju kljune termine, na ta
treba da najvie obrate panju. Kvalitetna debata se mora paljivo i sistematino pripremati, a najbitnija je
priprema A1 lana, ije je govor ujedno i prvi nastupni govor koji treba biti besprijekoran. U pravilu govori ne bi
smjeli biti napisani unaprijed i ne mogu se itati. Unaprijed se sprema samo materijal i taktika. Svaki tim
priprema se za obje mogunosti. Afirmacijski i negacijski tim (ako je priprema za takmienje) u nastupu
predstavljaju najsigurniji i najelokventniji takmiari, tj. oni za koje se ekipa odluila, ali debatne vjetine treba
da savladaju podjednako svi lanovi grupa. U pripremi za nastup trener ili mentor treba posebno obratiti
panju na:
a) Interlokutorske vjetine kao, naprimjer:
sluanje drugoga
govor tijela
vjebanje glasa (intonacija, melodinost...)
komunikaciju pogledom izmeu lanova tima (uspjenost, ove veoma bitne, komunikacije ovisi o
bliskosti debatanata i ostvarenoj atmosferi u timu)
vjebe koncentracije
treniranje samokontrole
b) Govornike vjetine kao to su:
privlaenje i zadravanje panje slualaca
usmjeravanje panje slualaca
jasnost i strukturiranost govora koji se postiu logikom argumentacijom, obrazloenje vanosti teme,
preglednost...
Pripremajui debatu sa eljom da bude to uspjenija neophodno je dosljedno sprovesti redoslijed izlaganja,
te stalno imati na umu ta je zadatak svakog debatanta.
Treba napomenuti:
A1 - N1 (uvod)
predstavlja tim, privlai panju sudija i publike
prezentira tezu, definira, nabraja argumente
obrazlae bitnost teme
logiki grupie ideje
A2 - N2 (srednji dio)
proiruje tezu
dokazuje
ilustruje
A3 - N3 (zakljuno izlaganje)
daje saetak svega preanjeg, bez uvoenja novih argumenata
Ova pripremna faza bi se mogla nazvati i brainstorming, o kojem je ve govoreno.
12

SUDAKI LIST ZA KARL POPPER DEBATNI FORMAT

13

FLOW SHEET ZA KARL POPPER DEBATNI FORMAT koji koriste suci u Debatnom programu BiH

14

KARL POPPER POLICY DEBATNI FORMAT

Poet emo sa idejom da u Policy debati jedna strana predlae promjenu: Ovo bismo trebali uraditi... To je
velika razlika u odnosu na Karl Popper debatni format. Jedna strana, umjesto da tvrdi: Da, teza je tana!,
tvrdi: Da, teza je tana i stoga trebamo poduzeti sljedeu akciju.... Dakle, prednosti na koje emo se
fokusirati, tj. znaajna promjena u Policy debati, jeste da, ne samo da identificiramo probleme, ne samo da
iznosimo filozofiju tima, nego i branimo odreenu promjenu situacije. Druga strana tvrdi da ne trebamo
prihvatiti predloenu promjenu. Sadanja situacija je prilino dobra, ne savrena, ali prilino dobra, te postoje
odreeni problemi koji e se pojaviti ako prihvatimo predloenu promjenu.
Pojam Policy debata u SAD-u ima dva razliita znaenja. Neki ljudi koriste pojam Policy debata kada govore
o odreenom formatu ili rasporedu govora. Radi se o debati u kojoj u svakom timu govore po dva debatanta.
Ukupno: osam govora u cijeloj debati, dakle, svaki debatant iznosi dva govora. Drugi ljudi koriste pojam Policy
debata u smislu filozofije argumentacije. Ova debata se fokusira na akcije, razliite politike, razliite naine
rjeavanja specifinog problema. Mislim da je vano istai da oba ova znaenja moemo koristiti neovisno.
Npr. moete rei: Svia mi se redoslijed govora, ali mi se posebno sviaju teze koje se trenutno obrauju.
Dakle, moete koristiti format Policy debate sa trenutnim vrijednosno-filozofskim tezama ili moete izabrati da
debatirate Policy teze unutar Karl Popper debatnog formata.
AFIRMACIJSKA ARGUMENTACIJSKA LINIJA (KARL POPPER POLICY DEBATNI FORMAT)
A-CASE (AFIRMACIJSKA STRATEGIJA)
AFIRMACIJSKA STRATEGIJA
TEZA DEBATE
DEFINICIJE
Kljunih pojmova teze
KRITERIJ
U KPP formatu kriterij nije neophodan
PROBLEM
to je trenutni problem? Koliko dugo traje? Ko stvara problem? Koje su posljedice?
ARGUMENTI
PLAN
Ko? Kako? Zato? Koliko kota? Koliko traje? Koje e promjene napraviti?
KORIST
Koja je korist primjene vaeg plana: kratkorona, dugorona?

15

NEGACIJSKA ARGUMENTACIJSKA LINIJA (KARL POPPER POLICY DEBATNI FORMAT)

N-CASE (NEGACIJSKA STRATEGIJA)
TEZA DEBATE

Prihvata ili nudi alternativnu DEFINICIJU (u sluaju da ponudi alternativnu definiciju, tj. ne prihvati
afirmacijsku, duan je objasniti zato ne prihvata i nudi. alternativnu definiciju)

Prihvata ili nudi alternativni KRITERIJ (ako nudi alternativni kriterij duan je objasniti zato je npr. pravda
vanija od jednakosti).

Ukoliko su kriteriji isti - naglasak je na vezi

argumenata i kriterija, ili kriterija i koristi koje
plan postie.

Ukoliko su kriteriji razliiti pobijaju se

argumenti, problem i plan, a kriteriji i njihova
vanost se porede.

Pobija problem i uspostavlja novi, ili prihvata problem. Ukoliko se problem opovrgne, potrebno je iznijeti
razloge zato. Ako se problem prihvati, negira se plan koji rijeava problem i argumenti koji iz njega
proizilaze.
Pobija A ARGUMENTE i uspostavlja N argumentaciju.

Iznosi KORISTI i prednosti N plana nad A planom.

ULOGE POJEDINIH GOVORNIKA
A case
A1

N case
N1

Izlae afirmativni case, koji je

unaprijed pripremljeni
estominutni govor koji se sastoji
od: teze, definicije, kriterija,
problema, argumenata, plana i
koristi.

Osnovni zadatak N1 je da pobije argumente afirmacijskog

tima, redoslijedom kojim su oni izneseni:
o Prihvata ili nudi alternativnu definiciju (u sluaju da
ponudi alternativnu definiciju tj. ne prihvati afirmacijsku,
duan je objasniti zato ne prihvata i nudi alternativne
definicije)
o Prihvata ili nudi alternativni kriterij (ako nudi alternativni
kriterij duan je objasniti zato je npr. pravda vanija od
jednakosti - kako se onda dalje vodi debata:
ukoliko su kriteriji razliiti pobijaju se argumenti,
a kriteriji i njihova vanost se porede
ukoliko su kriteriji isti - naglasak je na vezi
argumenata i kriterija.
Uspostavlja vlastitu argumentacijsku liniju u kojoj
opovrgava tezu.
16

A2
Pobija argumente N1
Opovrgava (pobija) pobijanje N1
nudei dodatnu potkrepu
argumentima afirmacije

N2
Pobija argumente A1
Opovrgava (pobija) pobijanje A1 nudei dodatnu potkrepu
argumentima negacije

A3 i N3
Sumiraju debatu izdvajajui najvanije argumente. Ovdje se porede kriteriji, te se jo jednom uspostavlja
veza kriterija i argumentacije.
U ovom govoru ne bavite se primjerima, nego izdvajate najvanije argumente, te prepoznajete sutinu
debate.
Ne smiju unositi niti jedan novi element u govor. Zakljuni govori su rezime cijelog toka debate.
PLAN I KORIST
Plan je jedan od kljunih elemenata u KP Policy formatu. Potrebno je da svaki plan sadri:
1) KO e biti implementator navedenog plana?
2) TA e se realizirati u sklopu implementacije plana?
3) KAKO e se realizirati plan?
4) KOLIKO e resursa biti uloeno u realizaciju navedenog plana kao i kolika je korist od realizacije
plana?
5) KOLIKO traje?
6) KOJE e promjene napraviti?
7) KOJA je korist od primjene vaeg plana:
a. kratkorona korist,
b. dugorona korist.
Korist je najvaniji element u KP Policy debati. Ukoliko oponentska ekipa uspije dokazati da se realizacijom
ponuenog plana nee ostvariti oekivana korist ili da korist uope ne postoji onda ponueni plan nema smisla
jer plan nudimo kako bismo poboljali postojeu situaciju i prevazili postojei (navedeni) problem. Korist treba
predstaviti taksativno sa kratkim obrazloenjima, kao i vezu sa realizacijom ponuenog plana. Oponentska
ekipa treba pokuati dokazati da veza izmeu plana i koristi ne postoji i na taj nain ostvariti pobijanje
ponuenog plana.
PROBLEM
Znaajna pitanja u vezi sa problemom:
Zato je odabrani problem zaista problem?
to nam ukazuje na postojanje odabranog problema?
Gdje se problem manifestira?
Pokuati opisati kako se odabrani problem manifestira u praksi
Detaljan opis problema
Zato je to problem?
Kako se moe prepoznati?
Gdje se najvie primijeti (u kojem segmentu)?
Zato je opeg znaaja?
Objanjenje svakog problema je najbolje izvriti odgovaranjem na ova pitanja, ali se mora voditi
rauna o dokazima jer je bez njih objanjenje bezvrijedno.
UZROK
Definiranje uzronika problema
Objanjenje ovog elementa se sastoji u odgovoru na sljedea pitanja:
Ko je krivac (uzrok ili uzronik)?
to to oni rade i zato je to to rade (problem) loe?
Vana je kvaliteta, a ne kvantiteta objanjenja.
17

PLAN
Moete imati vie planova, iji broj nije bitan ve se odreuje prema potrebi.
Plan se sastoji iz sljedeeg:
Ko e izvriti odreenu akciju?
Kako e se odreena akcija izvriti?
to ta akcija sadri?
to treba izmijeniti?
Zato?
Od kada do kada?
Koliko kota?
Na to utjee promjena?
Ko e imati koristi od promjena?
Kako e va plan onemoguiti problem?
KORIST
Veoma vaan element plana je korist!
Ovaj element se NE SMIJE objasniti SAMO sa jednom reenicom!
Ovim elementom VI MORATE:
Pokazati SVE prednosti koje se ostvaruju realizacijom plana
Kakav e efekt imati u budunosti, tj. hoe li se voditi rauna da se taj problem ponovo ne
pojavi?
VJEBA: PLAN I KORIST
Ime i prezime: _________________________ Grad:____________________________
kola:________________________________ U Programu sam od:_________________
TEZA: Svi treneri debatnog programa trebaju biti certificirani
KARL POPPER POLICY
DEFINICIJE KLJUNIH TERMINA
1.
2.
KRITERIJ
PROBLEM
ARGUMENTI

PLAN

KORISTI

18

SUDAKI LIST ZA KARL POPPER POLICY DEBATNI FORMAT

19

FLOW SHEET ZA KARL POPPER POLICY DEBATNI FORMAT koji koriste suci u Debatnom programu BiH

20

BRITANSKI PARLAMENTARNI DEBATNI FORMAT

Britanski parlamentarni debatni format jedan je od najstarijih debatnih formata kojim se prvenstveno bave
debatanti koji su ve na univerzitetima. Svakako, osnov svake vrste debate je snaga argumenta i javni govor.
BP format je efikasan nain za nauiti kako valjano kreirati argument i kako ga jo valjanije prezentovati u
javnosti. Ujedno, odlian je nain za nauiti kako analizirati tui javni govor i kako otkloniti strah koji se javlja
svaki put kada trebate govoriti pred osobom koja nije va odraz u ogledalu, te pred irokim auditorijumom. U
narednih par redova, mi vam dajemo pregled osnova ovog formata.
Sutina BP formata jeste da se tu nalaze dvije suprotstavljene strane: Vlada i Opozicija. Svaku od strana ine
po dva tima: 2 Vlade i 2 Opozicije, svaka sa posebnom ulogom. U svakom do timova nalaze se po dva
govornika. Raspored sjedenja u sali je sljedei:

1. Opozicija
DEBATANTI

1. Vlada

2. Opozicija

2. Vlada

Predsjedavajui

OSNOVNA PRAVILA I SAVJETI U VEZI SA STRUKTUROM

Svaki govor traje 5 minuta

Prva i posljednja minuta su takozvano zatieno vrijeme. U tom periodu nije dozvoljeno postavljanje
pitanja ili ulaganja prigovora (points of information)
Pitanja i prigovori mogu biti postavljani tokom 3 minute nezatienog vremena, za vrijeme govora
jednog od oponenata
Govori trebaju imati jasnu unutranju strukturu. U veini
sluajeva, najbolje je poeti govor napadanjem
argumenata koji su prezentovani od oponentske ekipe,
a pozom ukazati na osnove nae strategije. Poeljno je
razdvojiti argumente na dvije ili tri oblasti (npr.,
argument koji je socijalne prirode, argument koji je
politike prirode i argument koji je ekonomske prirode).
Naglasite vae argumente jasno i nedvosmisleno (npr. ovo
je moja prva poenta, a sada prelazim na pojanjenje
drugog argumenta, i konano dolazimo do treeg
argumenta i sl.). Ovo omoguava publici i sucima da lake
prate vae izlaganje.
Budite dio tima! To znai da sa vaim partnerom trebate da unaprijed utvrdite strategiju i da ne
odstupate od iste kao i od podjele poslova koje ste izvrili.
21

STRUKTURA GOVORA
Postoje odreena pravila koja se odnose na strukturu svakog govora. U pravilu, svaki govor se sastoji od tri
dijela: uvod, glavni dio i zakljuak.
UVOD (1 min)
pozdraviti suce/publiku, predstaviti se
zainteresirati publiku za temu; anegdotom, priom, znaajem problematike... Kreativnost je ovdje jako
bitna.
najaviti sadraj govora (pokuati ga to jasnije struktuirati)
GLAVNI DIO (3-5min)
prezentovati sadraj vaeg govora, pratei najavljenu strukturu
ZAKLJUAK (1 minuta)
ukazati na glavne aspekte govora
osmisliti efektan zavretak (upeatljivom reenicom, moda nekim citatom, retorikim pitanjem i sl.)
ULOGE SVAKOG OD GOVORNIKA U TIMOVIMA
- PRVA VLADA Prvi govornik
1. Definie kljune termine u tezi
2. Jasno naglaava strukturu sluaja kojim e se on i njegov partner baviti, te objanjava koji govornik e
objasniti koje argumente.
3. Pojanjava argumente koje je najavio. Sadraj izlaganja bi trebao biti tehniki organizovan u par
segmenata, koji trebaju biti najavljeni.
4. Zavrna minuta govora se treba odnositi na sumiranje osnovnih aspekata vaeg govora.
Drugi govornik
1. Opovrgava odgovore i opovrgavanja koje je prvi govornik Opozicije uputio njegovom partneru.
2. Opovrgava glavne argumente koje je prezentovao
3. Razvija sopstvenu argumentacijsku liniju, struktuiranu u dva ili tri odjeljka
4. Zavrava svoj govor sumiranjem dosadanjeg toka debate sa posebnim akcentom na case svog tima
- PRVA OPOZICIJA Prvi govornik
1. Osvre se na definicije koje su oponenti prezentovali, ako smatra da nisu korektne ili ne dolaze u
direktnu vezu sa tezom. Imate mogunost da redefiniete termine (tj., da ponudite alternativnu
interpretaciju teze), ali ovo moe biti riskantno i savjetujemo da to uradite jedio u sluaju kada
definisanje pojmova ne moe podlijegati debati (u principu, bolje je da se alite sudijama i nadate da
e vam suci dodijeliti dodatne pojmove, npr. Pristup ove vrste: Hm, pa ovo je pomalo smijena
definicija, a li mi smo odluili da emo debatovati sukladno ponuenim definicijama i pobijediti u
svakom sluaju)
2. Opovrgavanje sadraja prvog vladinog govornika
3. Jasno naglaava strukturu sluaja kojim e se on i njegov partner baviti, te objanjava koji govornik e
objasniti koje argumente
4. Nudi dodatne argumente (u prosjeku dva) o tome zato je vladina strategija loa, ILI razvija sluaj koji
stoji nasuprot vladinom (npr., neki alternativni prijedlog). Odluka se rijetko temelji na okolnostima
same debate i samo iskustvo moe kreirati neku vrstu uputa u vezi sa ovim pitanjem.
22

Drugi govornik
1. Opovrgava sadraj govora drugog lana prve vlade
2. Navodi argumente u cilju potpomaganja strukture govora svog partnera
3. Sumira strategiju svog tima
- DRUGA VLADA Prvi govornik
Prvi govornik ima zadatak da prezentuje case radei sljedee:
1. Proiriti debatu na nove segmente (npr. Ova debata se, do sada, fokusirala na zemlje u razvoju, ali
na tim e proirit ovaj aspekt na koristi od zemalja u razvoju)
2. Uvesti par novih argumenata kako bi case njegovog tima izgledao to uvjerljivije. Naravno, ova odluka
ovisi o konkretnom scenariju. Inae, ovo je poprilino kompleksan dio debate da dominirate, ali je
veoma bitno da dodate neto novo debati, u suprotnom bit ete kanjeni.
Drugi govornik
Posljednji govor u debati poznat je pod nazivom Sumarni govor. Ako se naete u ovoj poziciji, trebate se
osvrnuti na debatu u cijelosti i objasniti zato smatrate da vaa strana treba da pobjedi, uzimajui u obzir sve
aspekte koji su bili predmet debate. Pa tako moete:
1. Pratiti debatu hronoloki (ovo ba i nije preporuljivo, jer u principu nije najbolji put za ubjeivanje)
2. Pratiti case jedne strane, a potom druge
3. Pratiti debatu sukladno glavnim poentama u sadraju objanjavajui zato su ba vai argumenti
ubjedljiviji i kvalitetniji. Inae, ovo se pokazalo kao najbolji put za ubjeivanje, te zato ste ba vi
pobjednici u ovoj debati.
- DRUGA OPOZICIJA Prvi govornik
Ova funkcija je veoma slina
1. Morate pobiti sve nove analitike sadraje koje je prezentovao trei govornik Vlade.
2. Takoer, morate proiriti dosadanje aspekte debate: npr. Proirite ovu debatu na nove oblasti ili
iznesite nekoliko novih argumenata
Drugi govornik
Slino kao i druga Vlada, zadnji govornik Opozicije mora posvetiti svoj govor u cijelosti sumiranju debate i ne
bi trebao uvoditi nove injenice, argumente i sl.

PRIGOVORI (POINTS OF INFORMATION)

Prigovori su iznimno vaan dio BP debatnog formata. Oni
omoguavaju da budete aktivno ukljueni u cjelokupan tok
debate, a ne samo za vrijeme vaeg govora. Prigovori nisu
od kljune vanosti za donoenje sudake odluke, ali u
situacijama gdje su oba tima izjednaena u svim drugim
kategorijama, mogu odluiti o tome ko e dobiti debatnu
rundu. Suci e timove koji ponude svega nekoliko prigovora
tokom cijele debate rangirati veoma niskim bodovima, zbog
nemogunosti da se ukljue u tok debate.

23

Prigovori moraju biti ponueni za vrijeme nezatienog vremena u govoru

vaeg oponenta (nezatieno vrijeme je vrijeme izmeu dva vremenska
signala)

Prigovore bi trebali uputiti samo lanovima suprotne strane

Prigovori se podnose ustajanjem uz uzvik: Prigovor!

Prigovore bi trebali podnositi svaki minut za vrijeme nezatienog govora

vaeg protivnika. Ovo je samo gruba uputa. Ukoliko podnesete premalo
prigovora izgledae kao da nemate kontraargument i da se slaete sa
injenicama koje va protivnik iznosi, a sa druge strane, ako podnesete previe
prigovora izgledae kao da elite uznemiriti oponenta i sprijeiti ga da dalje
govori.

Debatant za vrijeme svog govora moe prihvatiti ili odbiti prigovor na bili koji
nain. Najjednostavnije je rijeima: da, izvolite ili ne, hvala.

Trebate teiti da prihvatite dva prigovora tokom petominutnog govora.

Prigovori trebaju biti brzi i jasni (ne trebaju trajati due od 15 s). Oni bi trebali
produkovati novi podatak koji e objasniti zato debatant govori neispravno
(gledajui sa aspekta vae debatne pozicije) u tom trenutku.

KAKO SE NOSITI SA PRIGOVORIMA?

Mnogi debatanti poetnici smatraju prigovore jednim od najteih dijelova BP debatnog formata. To je najee
zato to podcjenjuju svoju inteligenciju, a precjenjuju protivnikovu. Zapamtite, inteligencija i samopouzdanje
nisu istovjetni pojmovi.
Postoji bezbroj naina kako se nositi sa prigovorima, a mi vam izdvajamo samo nekoliko kljunih:
Kratko ih odbacite i nastavite va govor, ako se radi o irelevantnom prigovoru.
Ukoliko odgovor na prigovor zahtjeva vie vremena, mudro ga spojite sa nastavkom vaeg govora.
Na prigovor moete odgovoriti tako to ete rei da ete do te take doi u nastavku vaeg govora, ali
zapamtite kada koristite ovu tehniku, NUNO je da kasnije naglasite da se odreeni dio govora
odnosi na ranije upuen prigovor. Ovu tehniku ne smijete koristiti kao nain da izbjegnete odgovor na
pitanje, suci e to svakako primijetiti i kazniti vas niim brojem bodova.
KAKO NAPRAVITI DOBAR SLUAJ (CASE)?
Jedna od najteih vjetina u debatovanju je napraviti stabilan debatni sluaj (tj. biti Prva vlada). Mnogi timovi
smatraju iznimno tekim da u 15 minuta (koliko veina BP takmienja doputa kao vrijeme za pripremu, nakon
to organizatori saopte tezu) saine dobar sluaj i potkrepljujue argumente. Klju dobre pripreme je da bude
svjesni vremenskog ogranienja i da se pripremate u skladu sa njim. Morate znati da su i drugi timovi
(posebno oni na prvim pozicijama) ogranieni istom minutaom i da nemate razloga za brigu, jer su svi u
jednakoj poziciji.
Ponekada teze nee biti dovoljno precizne i od veliki pomoi pri konkretizaciji sluaja, npr. :
Ovaj Dom se zalae za zabranu diskriminacije.
Ovaj Dom vjeruje da je kravlje mlijeko zdravo.
Ovakve teze su poznate pod nazivom otvorene teze i uglavnom se ne susreu na ozbiljnijim takmienjima,
ali su dobre za vjebanje pravila formata i za rad u vaim debatnim klubovima.
24

UNIVERZITETSKA TAKMIENJA:
Ova takmienja, u pravilu, koriste zatvorene teze koje karakterie znatno precizniji predmet debatovanja, npr.:
Ovaj Dom se zalae za legalizaciju prostitucije u BiH.
Ovaj Dom se zalae za poveanje stope PDV-a u Srbiji.
U ovakvim tezama je sasvim jasno o emu trebate da debatujete i suci e vas kazniti niim brojem bodova za
svako odstupanje od teze debate. Prvi zadatak koji imate je da definiite strategiju vaeg tima (ak iako to
znai samo ponavljanje teze debate). Npr, u naim primjerima to bi moglo izgledati ovako:
1. Ova Vlada e se zalagati za legalizaciju prostitucije u BiH.
2. Ova Vlada vjeruje da se treba poveati stopa PDV-a u Srbiji, jer bi to povealo sredstva u dravnom
budetu
Suci potuju kratke (jednoreenine izjave) kojima postavljate sluaj, ali to e pomoi i vama da balansirate
misaoni proces prilikom govora. Nije u redu da postavite sluaj na nain da mu je nemogue oponirati:
1. Ako je vaa konkretizacija teze tautoloka (Zagreb je glavni grad Hrvatske).
2. Prema opteprihvaenim naelima istinita (Ubistvo sa umiljajem je krivino djelo).
Ukoliko na ovakav nain postavite debatu, ve u samom startu ste je izgubili. Uloga i obaveza prvog
opozicionog govornika nakon ovakve postavke teze je da objasni zato je postavka teze koju je dala Prva
vlada bila pogrena i onda postaviti novu i fer definiciju oko koje e se nastaviti debata. Nakon to ste pravilno
identifikovali sluaj, jedini zadatak koji imate je da odgovorite na dva pitanja:
1. Kako implementirati problem u datoj tezi? (model/plan)
2. Zato bismo trebali provesti postavljeni model? (argumentacija)

MODEL/PLAN
Model/plan propozicije (Prve vlade) bi trebao biti predstavljen u prvoj minuti premijerovog govora.
Modelom/planom morate dati odgovor na pitanje kako vau postavku teze treba provesti. Suci e vam uzeti za
zlo u koliko nain implementacije teze ne iznesete u prvoj minuti, jer time sprjeavate dalji tok debate. U
naem primjeru u vezi sa prostitucijom Prva vlada bi se morala pozabaviti odgovorom na pitanje kako bi plan
trebalo sprovesti u stvarnost, a najlaki nain je osvrtanje na primjer koji je dostupan u praksi u nekoj od
drugih drava svijeta (npr. Holandija). Da bi dobili sudaku podrku izraenu kroz bodove nije dovoljno samo
navesti primjer zemlje u kojoj se vaa teza sprovodi, ve je nuno da ukaete i na koristi odreenog
modela/plana (smanjenje ilegalne prostitucije, porezi koji idu dravi, zdravstvena kontrola seksualnih
radnica...). esto teze ne zahtijevaju odgovor na pitanje KAKO?, ve doputaju filozofsku raspravu, to moe
biti veoma zanimljivo, npr: Ovaj Dom vjeruje da je mit Potraga za zlatnim runom stvaran?
U ovom sluaju je potrebno da pronaete sve logike i istorijske argumente, ali to nikako ne znai da vaim
modelom trebate nametati odreeni filozofski plan i negirati kulturuloku vanost mitova. Za iskusne
poznavaoce Karl Popper (KP) i Karl Popper Policy (KPP) debatnih formata bi se to moglo predstaviti ovako:
neke teze mogu biti planske, potkrijepljene konkretnim primjerima koji se sprovode u praksi, to odgovara KPP
debatnom formatu, a druge pak mogu zahtijevati samo logiku potkrepu, bez plana, kao to je to sluaj sa KP
formatom. U BP debatnom formatu najee ete se susretati sa poluotvorenim tipom teza. To su konkretno
postavljene teze, koje sasvim precizno postavljaju sr debate, ali izriito ne govore o kojoj zemlji je rije. To bi
bio na primjer o legalizaciji prostitucije, kada bi izbacili geografsko-politiku odrednicu BiH. Kod ovakvih teza
moe nastati problem sa definicijom teze na strani Prve vlade, naprosto zato to se javlja neogranien izbor
zemalja svijeta za postavku teze. Ne dozvolite da vam strategija bude koritenje nereprezentativnih primjera
(sluajevi u zemljama za koje je mala vejrovatnoa da je va oponent uo, pa se nadate da bi na taj nain
mogli dobiti debatu). Pri postavci teze teite univerzalnom principu ili optepoznatim primjerima, jer u
suprotnom suci vam nee biti blagonakloni.
25

PRIMJER SUDAKOG LISTA

TEZA
SUDAC (ime i
prezime, kod)

RUNDA

BROJ SUDACA
MJERITELJ
VREMENA (ime i
prezime, kod)

SALA
PODACI O TIMOVIMA
VLADA

OPOZICIJA
NAZIV TIMA
IME I PREZIME
GOVORNIKA

1. VLADA
1. GOVORNIK

Naziv tima

2. GOVORNIK

/20
/20
/20
/20
/20
/20
/20

/20
/20
/20
/20
/20
/20
/20

/140

/140

Ime i prezime debatanta

SADRAJ IZLAGANJA
ARGUMENTACIJA
ANALIZA
ORGANIZACIJA
PREZENTACIJA
OPOVRGAVANJE
POINTS OF INFORMATION/
PRIGOVORI

/280

INDIVIDUALNI ZBIR BODOVA

ZBIR BODOVA PO TIMU

2. VLADA

(Naziv tima)

2. OPOZICIJA
1. GOVORNIK

2. GOVORNIK

/20
/20
/20
/20
/20
/20
/20

/20
/20
/20
/20
/20
/20
/20

/140

/140
/280
2. OPOZICIJA

1. GOVORNIK

2. GOVORNIK

(Ime i prezime debatanta)

1. GOVORNIK

2. GOVORNIK

/20
/20
/20
/20
/20
/20
/20

/20
/20
/20
/20
/20
/20
/20

SADRAJ IZLAGANJA
ARGUMENTACIJA
ANALIZA
ORGANIZACIJA
PREZENTACIJA
OPOVRGAVANJE
POINTS OF INFORMATION/
PRIGOVORI

/20
/20
/20
/20
/20
/20
/20

/20
/20
/20
/20
/20
/20
/20

/140

INDIVIDUALNI ZBIR BODOVA

ZBIR BODOVA PO TIMU

/140

/140
/280

(Molimo vas da zaokruite broj bodova tima koji je pobijedio !)

26

/140
/280

INDIVIDUALNI KOMENTARI
1.Vlada

1. Opozicije

2. Vlada

2. Opozicija

POTPIS SUCA:
_____________________________________________________________________________

27

WORLD SCHOOL DEBATNI FORMAT

Svjetski kolski format (World School Format, WSF) predstavlja jedan od
popularnijih formata koji se debatuju na meunarodnim takmienjima. Na
Svjetskom prvenstvu svake godine, uestvuju srednjokolci iz pedesetak
drava svijeta.
Prva razlika formalnog tipa izmeu Svjetskog kolskog formata i KP-a je na primjer, u tome to govori
debatera traju due, esto ne postoji vrijeme za pripremu debatera, govornici izlau svoje govore sa odreene
govornice i obraaju se prvenstveno publici. Debatu vodi konferencije (domain debate, uvodniar), on
najavljuje debatere, predstavlja sudije i u nekim situacijama usmjerava pitanja publike. Na kraju svake debate
glavni sudija saoptava odluku, obrazlaui je kroz tri segmenta: sadraj, stil i strategiju.
Ovaj format debatovanja je iako vremenski dui od ostalih formata, veoma dinamian i uzbudljiv. Aktivan
odnos prema publici, potenciranje stila govorenja, stavlja akcenat na govornikovu vjetinu ubjeivanja,
harizmu i duhovitost.
Optost teze
Teme koje se debatuju u Svjetskom kolskom formatu zahtijevaju odreeni stepen optosti, s obzirom da se
debatuju na nadnacionalnom, meunarodnom nivou. To znai da se argumentacija timova ne smije svesti na
suavanje teze, upotrebu specifinih situacija i problema. Dakle, teme na takmienjima ovog formata se
formuliu tako da moraju biti debatabilne za sve uesnike, bili oni iz Kanade, Rumunije ili bilo kojeg drugog
kraja svijeta.
KONSTRUKCIJA SLUAJA U WORLD SCHOOLS FORMATU
Razumne definicije
Propozicija (afirmativni tim) mora predstaviti razumnu definiciju teze to znai:
Da se oba tima kada dobiju tezu moraju pitati: Koji je problem koji treba da debatujemo? ta bi
prosjeno inteligentna osoba pomislila da je tema debate?
Ako teza ima oigledno znaenje to znaenje treba da se predstavi
Ako ne postoji oigledno znaenje, propozicija treba dati takvu definiciju koja ostavlja mogunost
opoziciji da debatuje.
Razumna definicija pretpostavlja da se u tezama sa pojmovima apsolutnog znaenja (svi, svako, sav,
nikada, uvijek) nikada ne oekuje bukvalno definisanje iste. Takvo defnisanje bi onemoguilo jednu od strana
da debatuje. U tezi Ovaj dom vjeruje da su svi politiari lopovi bilo bi nerealno oekivati da je, bukvalno
shvaenu, dokazuje afirmativni tim, pa je u tim sluajevima dovoljno da afirmacija dokazae da je znaajna
veina politiara takva. Ipak, takve rijei se rijetko upotrebljavaju u tezama.
Svjetski kolski format se od drugih formata razlikuje po tome to u njemu afirmacija nema pravo:
da definie tezu na bilo koji nain, tek tako da ima neke veze sa tezom (neki tipovi impropmptu
debata)
niti da uspostavlja plan (model, strategiju) kojim postie visoki kriterijum teze (to je sluaj sa KPP
formatom) i tako cjelokupna filozofska teza svede na neki plan.
da ogranii, modifikuje tezu (altering the motion) npr. Ako je teza Ovaj dom vjeruje da drava treba
da finansira privatne kole, a afirmacija govori o finansiranju privatnih kola u SAD-u, onda je to
alteracija teze.
Ako potkrjepljuje neku tvrdnju da koristi samo primjere iz odreenih zemalja i regiona. Ovaj format je
format optih principa pa i primjeri moraju pokrivati svijet uopte, odnosno vei dio nae planete.
28

Argumenti su isti i u KP i u WS debati i sastoje se od teze argumenta, objanjenja i potkrepe te pretpostavke

argumenta. Ono to je bitno je da argumenti
smiju biti vrlo razliiti jedan od drugog, jer ne
postoji kriterijum koji bi ih limitirao. Jedini uslov je
da argumenti dokazuju tezu i da nisu
kontradiktorni sami sa sobom, drugim
argumentima ili planom.
Svjetski kolski format i plan
Kako je ve reeno, u ovom formatu nije
dozvoljeno da se cijeli smisao teze bazira na
specifinom problemu i modelu (planu) za
njegovo rjeavanje.
Ipak, upotreba plana dozvoljena je u onim sluajevima kada se radi o debati promjene (change debate)
odnosno akcionoj, planskoj debati. Uglavnom, radi se o debatama koje u tezi imaju rije treba da (should).
Ako je rezolucija Ovaj dom bi zabranio upotrebu marihuane propozicija e prvo identifikovati problem
(zdravlje stanovnitva) i izloiti rjeenje. Onda kada to rjeenje zahtijeva vei stepen preciznosti radi se o
planu i tada je on dozvoljen u ovom formatu. Taj plan nikako ne smije limitirati tezu, naruiti osnovni princip
optosti teze.
U tom sluaju, opoziciji ostaju ve pomenute strategije u planskoj debati:
Problema nema ili nije toliko ozbiljan
Model propozicije nee rijeiti problem
Postoje bolji modeli za rjeavanje tog problema
ELEMENTI NASTUPA U WS FORMATU: SADRAJ, STIL I STRATEGIJA
Kljuni elementi nastupa govornika u World Schools Formatu su: sadraj, stil i strategija. Svaki dobar govor
sadri sva tri elementa. Na osnovu ovih elemenata ocjenjuje se individualni debaterski uinak ali i cjelokupna
debata. Standardom usvojenim 1993. na sastanku World Council-a, predvieno je da se govorniku na
sudijskom listiu rasporedi maksimalno 100 poena i to:
SADRAJ
40 poena
STIL
40 poena
STRATEGIJA
20 poena
Za zavrne govore predvieno je pola ovih poena po svim kategorijama (ukupno 50). Ne postoji opta ocjena
za timski rad. Iz ovakve raspodjele poena po kategorijama moe se zakljuiti da u odnosu na standardne
formate, gdje argumentacija, prezentacija i organizacija imaju ravnopravan status (iako se ne moraju
eksplicitno navesti u sudijskom listiu), ovdje stil (odnosno prezentacija), zajedno sa sadrajem
(argumentacija) predstavlja kljunu stavku.
SADRAJ
Sadraj predstavlja argumente koji se upotrebljavaju, odvojene od naina na koji su prezentovani. Sudija ih
procjenjuje kao da su ispisani na papiru, ne obazirui se na govornikovu retoriku vjetinu. Sadraj
podrazumijeva i pobijanja, odbranu svojih argumenata, potkrjepu, logike veze, koherentnost govora. Sudija
ne smije da se vodi linim specijalizovanim znanjem, uvjerenjima i predrasudama kada prosuuje argumente.

29

STIL
Stil je nain na koji govornik izlae svoju argumentacijsku liniju: koliko govornik uspjeno pridobija panju
publike, koliko je duhovit, samouvjeren, siguran u svoju argumentaciju i koliko i kako se slui retorikim
vjetinama.
STRATEGIJA
Strategija pokriva tri vana koncepta:
1. Strukturu govora
svaki dobar govor mora imati jasan: poetak, sredinu i kraj. Govor mora biti dobro struktuiran, sa jasno
istaknutim segmentima. Slijed argumentacije mora biti logian i tei prirodno.
2. Timing
organizacija i raspored vremena govoriti u okviru zadatog vremena i dati odgovarajue vrijeme
svakom argumentu prema njegovoj vanosti (prioritetizacija). Dakle, vaniji argumenti moraju dobiti
vie vremena.
3. Understanding the issues
koliko je debater razumio probleme o kojima se govorilo u debati, da li se usmjerava na najvanije
probleme i strukture debate ili gubi vrijeme na trivijalnim segmentima.
TOK DEBATE I ULOGA GOVORNIKA U WS FORMATU
Tok

Govornik

Sadraj

P1

Prvi govornik
propozicije

O1

Prvi govornik
opozicije

Definie tezu, daje pregled vladinog sluaja, objavljuje podjelu

sluaja (case division) i predstavlja svoj dio sluaja
Napada definiciju, ukazuje na razlike izmeu sluajeva, iznosi
liniju napada, objavljuje podjelu sluaja i predstavlja svoj dio
istog
Pobija sluaj opozicije (2-3 min) i nastavlja svoj dio sluaja
propozicije
Nastavlja pobijanje propozicije (3-4 min) i predstavlja svoj dio
sluaja opozicije
Uvodi novi argument (ako je najavljeno od prvoga) i ojaava tezu
propozicije, te pobija case opozicije. Nakon toga bi trebao
obraditi sukobe (clasheve)
Osnauje sluaj opozicije ali ne uvodei nove argumente,
analizira debatu kroz dominantne sukobe
Ne ulazi u detalje debate nego radi optu analizu propozicija i
opozicija te objanjava kako i zato je vano presuditi za
pojedinu stranu.
Kao i prethodnik, on mora objasniti sr sukoba, elementarnu
logiku svake strane i staviti debatu u kontekst.

P2
O2

Drugi govornik
propozicije
Drugi govornik
opozicije

P3

Trei govornik
propozicije

O3

Trei govornik
opozicije

RO

Reply speech
opozicije

RP

Reply speech
propozicije

Vrijeme
8 min
8 min
8 min
8 min
8 min
8 min
4 min
4 min

Uloge govornika u WS formatu

Prvi govornik propozicije definie pojmove na jasan nain. On objanjava o
emu se radi u debati, to afirmacija treba dokazati, prezentuje svoju ideju
vodilju, generalni sluaj i podjelu uloga (prve 2 minute maksimalno). Prvi
govornik objanjava prvi argument i model ako ga ima. Nakon njega,
generalni smjer propozicije mora biti potpuno jasan.
Prvi govornik opozicije od 2 do 3 minute pobija sluaja propozicija, a
ostatak govora koristi za prezentovanje svog sluaja, svojih temeljnih ideja,
30

podjele uloga i na objanjavanje svog dijela sluaja. Redoslijed ovih radnji je uobiajeno postavljanje vlastitih
temelja (generalni opis negativne strategije) pobijanje objanjavanje svojeg sluaja te ukoliko postoji,
svojeg modela. Prvi govornik opozicije ima dunost i redefinisati ukoliko smatra da su definicije bile problem i
mora to obrazloiti. Ako on to ne napravi negacija vie ne smije priati o definicijama. Uputno je ukazivati ako
afirmacija nije do kraja dokazala tezu koji su to dijelovi koji jo nisu dokazani nakon prvog govora.
Drugi govornik propozicije posveuje oko 3 minute svog govora kako bi uao u pobijanje negacijskih
napada i njihovog sluaja/modela ako su izneseni te kako bi odbranio i ponovo objasnio zato argument prvog
govornika i dalje stoji (ne iznosi ponovo, samo objanjava sukob koji se dogodio do sada!). On upozorava to
nije napadnuto i zato negacijski napadi nisu ostali stajati te ta negacija nije uspjela dokazati. Ostatak govora,
oko 5 minuta provodi u iznoenju svog argumenta. Ako nakon ovog govora teza nije potpuno jasno
odbranjena propozicija gubi debatu.
Drugi govornik opozicije ima istu ulogu kao i drugi govornik propozicije jedino to u njegovom sluaju vei
naglasak mora biti na pobijanju. Nakon ovog govora ne smije se dogoditi da bilo koji relevantan podatak
ili argument koji je iznijela propozicija ostane neobjanjen/nenapadnut od strane negacije. Uloga
drugog govornika i propozicije i opozicije je osnaiti svoj sluaj. Naravno, dio vremena, oko 20% do 30%
vremena on e reagovati na argumente i plan suprotne ekipe. Kao i u KP formatu, cijeni se referenciranje na
svoje argumente kako bi se pobili tui.
Trei govornik propozicije moe iskoristiti oko 2 minute kako bi osnaio svoj sluaj (iako je najavljeno
prezentovao svoj dio sluaja) te moe odgovoriti na pojedine napade ako smatra da su bili posebno tetni.
Nakon toga, trei govornik ulazi u analizu debate prema dva do etiri identificirana sukoba. Trei govornik
mora naglaavati to je njegov tim i kako dokazao u suprotnosti sa time to protivnici nisu dokazali.
Trea opozicija e provesti maksimalno minut/dva objanjavajui svoj sluaj, a 6 do 7 minuta pobijajui,
odnosno analizirati debatu kroz dominantne sukobe. Vano je pokazati to i zato nije dokazano od strane
propozicije! Trei govornik opozicije mora biti analitian i ulaziti u detalje afirmacijskog sluaja i ulaziti u detalje
sukoba jer odmah poslije njega dolazi etvrti govornik opozicije koji e odraditi iroku/vrijednosnu sliku
debate i vano je da sudije mogu vidjeti razliku izmeu tih govora. Na neki nain, trei govornik stvara
clasheve jer on smije povezati razne dijelove debate u sukobe na nain koji najbolje odgovara njegovoj ekipi.
etvrti govor (reply speech)
etvrti govornik mora biti sposoban analizirati debatu iz vie perspektive od samog moj argument-va
argument, mora shvatiti koje su glavne vrijednosti, kako se one prenose na stvarni svijet i uz sve to mora biti
kreativan i zanimljiv. Uloga ovog govora je analizirati odnosno pogledati cijelu debatu i objasniti kako su svoje
temeljne vrijednosti ostale, zato su vane i kako su vane, te kako se to proimalo kroz cijelu debatu. etvrti
govor je zapravo najslobodniji, nema uloge i nema predodreenih obrazaca ali je za njega mnogo vano,
moda i najvanije da bude jasno strukturiran. S obzirom na to da u ovom govoru nemate take odnosno
putokaze poput moj prvi argument i na prvi clash je i to va govor dolazi nakon 45 minuta debate tako da
je sudija ve pomalo istroen od svog tog argumentovanja, jako je vano da etvrti govor bude i zanimljiv.
Takoe, vrlo je vano tokom ovog govora NE UVESTI niti jedan novi argument/primjer/analogiju, bilo to bi
sudiju natjeralo da shvati koliko ste zapravo loe primjere prije toga koristili ili da pomisli da ste nekorektni to
unosite nove stvari a da protivnici nemaju ansu za odgovoriti.
etvrti govornik moe ispriati neku lijepu priu koja se mora totalno jasno vezati na sve izneseno, ali na
konani nain pokazati kako su vaa vrijednost i va plan ono to je uasno vano. Moete imati govor na
temu, sad kad smo uli cijelu debatu pitanja ostaju trebamo li to napraviti i moemo li to napraviti i onda
odgovarati na pitanja kroz analizu debate. U ovom trenutku nije grijeh ni priznati da su protivnici neto
dokazali, dapae to je pristojno ali, naravno ako nakon tog priznanja slijedi no ak i ako! kojim dokazujete
apsolutnu neunitivost svoje pozicije koju moemo dokazati i pored odlino odraenog posla od strane
protivnika.
31

RASPON OCJENA U SVJETSKOM FORMATU

Standard
izvrsno
odlino
jako dobro
vrlo dobro
dobro
zadovoljava
ispotovao elementarne
zahtjeve
prelazna
loe
Standard
izvrsno
vrlo dobro do odlino
dobro
prelazno-zadovoljava

I Substantivni govori (p1, p2, p3, o1, o2, o3)

Ukupno (100)
Stil (40)
Sadraj (40)
80
32
32
76 -79
31
31
74 -75
30
30
71-73
29
29
70
28
28
67-69
27
27
65- 66

26

26

61-64
25
25
60
24
24
II Reply speech (poslednji govori)
Ukupno (50)
Stil (40)
Sadraj (40)
40
16
16
36-39
15
15
35
14
14
31-34
13
13

Strategija (20)
16
15-16
15
14-15
14
13-14
13
12-13
12
Strategija (20)
8
7.5
7
6.5

POINTS OF INFORMATION
U Svjetskom formatu kao i u parlamentarnoj debati, ne postoji uobiajeno unakrsno ispitivanje, ve postoji
mogunost da debater upadne u govor oponenta postavljanjem pitanja u za to dozvoljenom vremenu tokom
prva tri govora (od poetka druge do kraja sedme minute pojedinanog govora).
Point of information (informacija koja je predstavljena govorniku tokom debate) omoguava da se prekine
govor protivnika ukoliko ona ili on to prihvati. Taj metod je idealna prilika da se upadne u izlaganje suparnikog
argumenta i poentira nekim pitanjem ili komentarom koji se odnosi na ono o emu se u tom trenutku govori.
Points of information (POI) se posebno ocjenjuju u sudijskom listiu.
Tokom govora iskusni govornik nee primiti vie od 2 ili 3 pitanja. Poto se od dobrog debatanta oekuje da
postavlja puno pitanja vano je da vi traite to vie pointova. Broje se i oni koje ne uspijete postaviti. Vano je
da su pitanja kratka i jasna po mogunosti da ukazuju na neloginosti suprotne strane ili ukazuju na neki
suprotan primjer. Pitanje postavljate ustajanjem i izgovaranjem pitanje molim ili neto slino. Vrlo je vano da
sve bude pristojno. Postavljena pitanja prihvatate ili odbijate sa nekim pristojnim odgovorom. Biti pristojan je
vano jer pokazuje da kontroliete ta radite.
Ako postavljate pitanje
Pazite da ste u za to dozvoljenom vremenu (prva tri govora, od poetka druge do kraja sedme minute)
Kada elite postaviti pitanje lagano ustanite i zamolite za pitanje
Tek i ako kada vam govornik dopusti smijete postaviti pitanje
Pitanja moraju biti kratka, ako odugovlaite govornik vas smije prekinuti (hvala shvatio sam) i vi
morate sjesti.
Nema potpitanja
Kada ste gotovi sa pitanjem sjednete
Ako vas govornik nije uo, ponovno zamolite za pitanje
Ako vas govornik ni tad nije uo ili vam nije nita pokazao ostanite stajati desetak sekundi i onda
sjednite.
Svi govornici smiju postavljati pitanja, znai sva tri govornika jedne strane smiju ustajati istovremeno.
Ne zlostavljajte pitanjima. Nema dizanja svakih pet sekundi. ekajte bar 15 sekundi prije novog
pitanja. Ovo vrijedi za cijelu ekipu.
32

Ako vama postavljaju pitanja

Pazite da pristojno ili odbijete ili prihvatite pitanje.
Prihvatite najmanje dva pitanja
Kada vam je pitanje postavljeno, vi ga moete:
o Odbiti (ne hvala)
o Prihvatiti (izvolite)
o Odloiti (samo sekundu, im zavrim argument)
Na pitanje odgovorite direktno ili ga ukljuite u argumentaciju (upravo sam to htio rei sljedeim
primjerom/argumentom).
Ako vam pitanje traje predugo, pristojno ga prekinite
Ne prihvatajte pitanja u trenutku kada dokazujete neto vano, ne dopustite da vam pitanja isprekidaju
argumentaciju
Nemojte zavriti svoj govor i onda samo stajati i ekati pitanja. Radije sjednite ranije.

SOKRATOVI DIJALOZI

Sokratska metoda ohrabruje uesnike da promiljaju i razmiljaju nezavisno i kritiki.

Sokratska se metoda prakticira u malim grupama uz pomo moderatora, tako da se samopouzdanje u neijem
razmiljanju pojaava, potraga za moguom istinom u odgovoru na posebna pitanja sprovodi zajedniki.
Nije potrebno prethodno filozofsko obrazovanje; uesnike treba motivirati da isprobaju metodu i budu spremni
da iznesu svoja iskrena razmiljanja i da sasluaju razmiljanja drugih
Pitanja, koja su uglavnom preuzeta iz etike, politike, epistemologije, matematike i psihologije, su ope i
fundamentalne prirode.
Nastojanje grupe jeste dosei konsenzus, ne kao cilj sam po sebi, ve kao nain da se kvalitetnije produbi
istraivanje.

etiri Dieter Krohnova (1998) neophodna elementa sokratskog dijaloga2

Sokratov dijalog poinje sa:
1. Konkretnim i ostaje u kontaktu sa konkretnim iskustvom: Uvid se dobija jedino kada je u svim fazama
Sokratskog dijaloga jasna veza izmeu bilo koje iznijete tvrdnje i linog iskustva.
2. Puno razumijevanje izmeu svih uesnika: Ovo ukljuuje mnogo vie od verbalnog slaganja. Svakome
mora biti jasno znaenje onoga reenog tako to se to testira na njenom ili njegovom linom iskustvu.
Ogranienja linog individualnog iskustva, koja stoje na putu punom razumijevanju, trebaju biti
savjesno razmotrena i samim time prekoraena.
3. Odanost pomonom pitanju dok se na njega ne odgovori: da bi postigli ovo od grupe se trai velika
portvovanost u radu i sticanje samopouzdanja u moi razloga. Ovo u jednu ruku znai neodustajanje
kada je rad teak, ali u drugu znai, biti dovoljno smiren za prihvatiti, za odreeno vrijeme, drugaiji
tok u dijalogu kako bi se vratili na pomono pitanje.
4. Stremljenje ka konsenzusu: Ovo zahtijeva biti iskren u ispitivanju misli drugih i biti iskren u sopstvenim
izjavama. Kada postoji takva iskrenost i otvorenost prema linim i osjeajima i razmiljanjima drugih
tada stremljenje ka koncenzusu, ne neophodno i sam konsenzus, izbija na povrinu.
Jasno uspostavljanje ova etiri neophodna elementa Sokratskog dijaloga mnogo nam govori o zadacima i
ponaanju onih koji uestvuju u tim dijalozima. Najvanija taka u svemu ovome jeste autonomija u
razmiljanju: filozofski uvid mogu dobiti samo oni koji se ukljue u proces spoznavanja linog razmiljanja.
Vanjski uticaji ne ine nita vie osim stimuliranja nezavisnog razmiljanja.

Iz knjige Saran, R., & NEISSER, B. (2004) Enquiring minds: Socratic dialogue in education. Stoke on Trent, UK, Trentham Books

33

Elenkhos (unakrsno ispitivanje radi pobijanja), ee pisano kao 'elenchus', je centralna tehnika Sokratske
metode.
Ako postavite pitanje ili seriju pitanja u kojima se vai pogledi mogu spremno sloiti, onda postavite zavrno
pitanje koje se temelji na tim slaganjima, i dobit ete eljeni odgovor. (neophodni citati)
U Platonovim ranim dijalozima, elenchos je metoda koju koristi Sokrat da bi istraio, na primjer, prirodu
definicije etikih koncepata kao to su pravda ili vrlina. Prema jednoj generalnoj karakterizaciji Sokratova
metoda traenja se sastoji od sljedeih koraka:
1. Sokratov sagovornik brani tezu, na primjer 'Hrabrost je izdrljivost due', koju Sokrat smatra lanom i
cilja ka pobijanju.
2. Sokrat zatim osigurava slaganje svoga sagovornika sa buduim premisama, na primjer 'Hrabrost je
dobra stvar' i 'Glupava izdrljivost nije dobra stvar'
3. Sokrat zatim pokazuje, a sagovornik se slae sa tim, da budue premise impliciraju suprotnost
originalne teze, a u ovom sluaju to vodi ka: 'hrabrost nije izdrljivost due'
4. Sokrat zatim tvrdi da je pokazao da je sagovornikova teza pogrena, a da je njegova, suprotna,
istinita.
Jedno elenktiko ispitivanje moe voditi ka jednom
novom iem, ispitivanju koncepta koji se razmatra,
u ovom sluaju trai ispitivanje tvrdnje: 'Hrabrost je
mudra izdrljivost due'. Veina sokratskih upita se
sastoji od serije elenchai-ja i uvijek zavri sa
aporijom.
Stepen #4 ini nonsens aporijskoj prirodi dijaloga.
Ako se svaka tvrdnja pokae istinitom ne moe biti
sluaj da su sugovornici u aporiji3, stanju gdje oni
vie ne znaju ta da kau o temi o kojoj se
raspravlja. Priroda elenchos-a je predmet mnogih debata, pogotovo onih koji se tiu toga da li je pozitivan metod, koji
vodi ka znanju, ili negativna metoda koja se koristi samo da se pobiju netane tvrdnje kao znanje.
Sokratska metoda je negativna metoda eliminacije hipoteze, u tome to se bolje hipoteze pronalaze u
sigurnijim identificiranjima i eliminiranjem onih koje vode ka kontradikcijama. Sokratska metoda je potraga za
podupiruim hipotezama, pretpostavkama, ili aksiomima koji mogu podsvjesno oblikovati neije miljenje, i
njihovim pretvaranjem u predmet ispitivanja, da bi se odredila njihova konzistentnost sa ostalim vjerovanjima.
Osnovna forma ove metode je serija pitanja koja su formulisana kao test logike i injenica koje pomau osobi
ili grupi da otkriju njihova vjerovanja o nekoj temi istraujui definicije karakterizirajui generalne karakteristike
odreenih tema kroz nekoliko instanci. Ova je metoda zvana i majeutikom metodom. Ovom metodom bi
trebalo iznijeti implicitne definicije u vjerovanjima sagovornika, ili im pomoi proiriti vjerovanja. Aristotel je
pripisao Sokratu otkrie metode definicije i indukcije, na koju je on gledao kao na osnovu naune metode.
Ipak, pomalo udno, Aristotel je tvrdio da ova metoda nije pogodna za etiku.
Dok je nekada prije Sokrata metoda pogreno smatrana metodom koja trai odgovor na problem, ili znanje,
Sokratska metoda je ustvari namijenjena demonstriranju neijeg neznanja. Sokrat je, za razliku od Sofista,
vjerovao da je znanje mogue, ali je i vjerovao da je prvi korak ka znanju prepoznavanje neznanja. Sokrat je
esto govorio da on sam nije znao nita i jedini razlog zbog kojeg je on bio mudriji od ostalih ljudi jeste, da je
bio svjestan svoga vlastitog neznanja, a oni nisu. Osnova Sokratske metode jeste uvjeriti sagovornika, budui
da je mislio da zna neto, da on to ustvari ne zna. Ovaj princip moe zbuniti. Ali jedini nain da provjerimo i
proirimo znanje jeste da posumnjamo ili ak povjerujemo da ne znamo (dovoljno).
Primjena
3

aporija: tekoa, nedoumica, nerjeivo pitanje; oklijevanje izmeu dva suprotstavljena jednako vrsta obrazloenja

34

Sokrat je ovu metodu uglavnom primjenjivao na koncepte kojima je nestostajala konkretna definicija: npr
kljune moralne koncepte: vremena, vrijednost pijeteta, mudrost, umjerenost, hrabrost, pravda... Takvo
ispitivanje je izazivalo implicitna moralna vjerovanja sagovornika, pokazujui nedostatke i nedosljednosti u
njihovim vjerovanjima, i uglavnom rezultirajui zagonetkom poznatom kao aporija. U sagledavanju tih
nedostataka, Sokrat je priznavao svoje neznanje, dok su ostali i dalje tvrdili da imaju znanje. Sokrat je
vjerovao da ga je svijest o njegovom neznanju inila mudrijim od onih koji su, premda neuki, tvrdili da imaju
znanje. Premda se ovo vjerovanje ini paradoksalnim na prvi pogled, dopustilo je Sokratu da otkrije svoje
sopstvene greke tamo gdje su drugi mogli pretpostaviti da su u pravu. Ova je tvrdnja bila poznata po anegdoti
delfijske proroanske tvrdnje da je Sokrat najmudriji od svih ljudi. (Ili radije da niko nije bio mudriji od Sokrata.)
Sokrat je koristio ovu tvrdnju mudrosti za osnovu svog moralnog uvjerenja. Prema tome, on je tvrdio da
glavna vrlina sainjena od brige due zabrinute moralnom istinom i moralnim razumijevanjem , da bogatstvo
ne donosi vrlinu, ali vrlina donosi bogatstvo i svaki drugi blagoslov, i individui i dravi, i da ivot bez
istraivanja (dijaloga) nije vrijedan ivljenja. Sa ovim na umu se primjenjuje Sokratska metoda.
Motiv za modernu upotrebu ove metode i Sokratova upotreba nisu neophodno isto. Sokrat je rijetko koristio
metodu da zaista razvije konzistentne teorije, umjesto koritenja mita da ih objasni. Parmenides pokazuje
Parmedinesa kako koristi Sokratsku metodu da istakne nedostatke u Platonovoj teoriji formi, kao to Sokrat
prikazuje; nije samo dijalog taj u kojem se teorije, koje izlau Platon ili Sokrat, rue kroz dijalektiku. Umjesto da
se doe do odgovora, metoda je koritena da se srue teorije koje drimo, da se ide iza aksioma i postulata
koje uzimamo zdravo za gotovo. Prema tome, prema Platonu mit i Sokratska metoda nisu inkopatibilni; oni
imaju drugaije svrhe, i esto se opisuju kao lijeva ruka i desna ruka puteva prema dobru i mudrosti.
PRAVNA KOLA
Sokratsku metodu koriste u suvremenim pravnom obrazovanju mnoge Pravne kole u SAD-u. Na asu obino
profesor postavlja pitanje i proziva studenta koji se ili javio ili nije javio da odgovori. Profesor tada ili nastavlja
postavljati pitanja studentu ili prelazi na postavljanje pitanja drugom studentu.
Upotreba Sokratske metode ima neke jedinstvene elemente ali na nju moe mnogo uticati temperament
profesora. Metoda poinje prozivanjem studenta nasumice, i pitanjem o centralnom argumentu koji je istaknuo
jedan od sudija (obino na strani veine) u datom sluaju. Prvi korak je traiti od studenta da parafrazira
argument kako bi bilo sigurno da ga je student proitao i da ima osnovno znanje o sluaju. (Studenti koji, iz
bilo kojeg razloga, nisu proitali sluaj, moraju ipak proitati.) Pretpostavljajui da je student proitao sluaj i
da moe artikulisati argument suda, profesor onda pita da li se student slae sa argumentom. Profesor onda
obino igra avoljeg advokata, primoravajui studente da brane svoje stajalite pobijanjem argumenta protiv.
Sljedea pitanja mogu imati nekoliko formi. Nekada
ele osporiti pretpostavke na kojima je student
bazirao svoj odgovor dok se ne slome. Dalja
pitanja mogu biti organizirana da odvedu stavove
studenta do vee mjere specijalizacije, bilo da se
radi o shvaanju vladavine prava ili tog sluaja.
Profesor moe pokuati da predstavi hipotetiku
situaciju u kojoj tvrdnja studenta trai iznimku. Na
kraju, profesori koriste Sokratsku metodu da bi
dopustili studentima da sami dou do nekih
zakonskih principa kroz paljivo izgovorena pitanja
koja potiu poseban niz misli.

35

Jedno od obiljeja Sokratskog ispitivanja jeste da obino postoji vie od jednog tanog odgovora, a esto,
nema jasnog odgovora uope. Primarni cilj Sokratske metode u pravnim kolama nije odgovaranje na pitanja
koja obino nemaju odgovor, ve istraivanje kontura obino tekih zakonskih tema i uenje studenata
vjetinama kritikog miljenja koje e im kao advokatima trebati. Ovo se esto ini mijenjanjem injenica
sluaja da bi se pokazalo kako je rezultat mogao biti drugaiji. Ovaj metod ohrabruje studente da idu preko
pukog pamenja injenica sluaja i da se fokusiraju na primjenu zakonskih pravila na opipljive strukture
injenice. Dati tekstovi su obino pravi sluajevi. Sokratska metoda, ukoliko se pravilno koristi, moe pokazati
da su odluke sudaca savjesne ali esto bazirane na nekim premisama, vjerovanju, i zakljucima koji su
predmet zakonske debate.
Nekada sesija moe zavriti brzom diskusijom o doktrinalnim osnovama (zakonskim pravilima) da bi ojaali
znanje studenta za moderno razumijevanje problema. Druge sesije jednostavno zavre i studenti su primorani
da sami shvate zakonska pravila ili principe koji su bili u pitanju. Da bi ova metoda funkcionisala, studenti
moraju unaprijed biti pripremljeni za as itanjem odreenih materijala (miljenja o sluaju, zabiljeki, lanaka
o pravnim recenzijama itd) i upoznavanjem sa generalnim konturama predmetne materije.
PSIHOTERAPIJA
Sokratska metoda je adaptirana i za psihoterapiju, (u Klasinoj adlerovskoj psihoterapiji i kognitivnoj terapiji).
Moe se koristiti za razjanjavanje znaenja, osjeaja i posljedica, kao i za postepeno otkrivanje uvida ili
istraivanje alternativnih postupaka.
TEORIJA OGRANIENJA
uveni autor u podruju unapreenja proizvodnje se zalae za upotrebu Sokratskog ispitivanja u rjeavanju
oigledno kontradiktornih zahtjeva procesa. Posebno je vano istai kompromise koji ne zadovoljavaju niti
jednu stranu u situaciji oiglednih kontradiktornih potreba. Ova upotreba metode je kljuni element u Teoriji
ogranienja.
LJUDSKI RESURSI, OBUKA & RAZVOJ
Toriju koriste moderne kompanije obuke menadmenta olakavajui vjetine, znanje i promjene stava. Glavni
trener vri ulogu facilitatora koji koristi visoki procenat otvorenih pitanja kako bi uesnici razmiljali kritiki o
svom nainu razmiljanja, osjeanja ili ponaanja u datom kontekstu koji obino sadri problem ili eljeni
ishod, i vodi uesnike ka formiranju zakljuka ili aksioma/principa/vjerovanja/ kroz njihove sopstvene napore,
obino pojaavajui konflikte izmeu misli i akcije sa izvanrednim pitanjima za dalju diskusiju. Generalizirana
forma se onda moe elaborirati sa specifinijim detaljima kroz primjer, npr kejs studija koju vodi Trener.
ELEMENTI PLANA LEKCIJE ZA NASTAVNIKE U UIONICAMA
Ovo je klasina metoda koja je namijenjena kreiranju osoba koje samostalno misle.
Postoje neki krucijalni elementi plana lekcije za ovu formu poduavanja:
Metodologija planiranja
Planirati i izgraditi glavni tok misli kroz materijal
Izgraditi potencijalne zablude (greke) za otkrivanje i diskusiju
Poznavati uobiajene zablude
Moe pomoi da se pone ili provjeri zakljuak i radi unazad

36

Metodologija na djelu
Student i nastavnik se slau o temi nastave
Student se slae da e pokuati odgovoriti na nastavnikova pitanja
Nastavnik i student su voljni da prihvate bilo koji tano rezonovani odgovor. Prema tome, proces
rezonovanja mora se smatrati vanijim od ranije zaetih injenica ili vjerovanja.
Pitanja nastavnika treba da otkriju greke u studentovom rezonovanju ili vjerovanju, zatim formulie
pitanja na koja studenti ne mogu odgovoriti izuzev procesom pravilnog rezonovanja.
Tamo gdje nastavnik napravi logiku injeninu greku, prihvatljivo je da student ukae na greku.
Neformalna diskusija ili slian nain komunikacije moda nisu striktno (Sokratski) dijalog. Prema tome podesan je
kao medij za Sokratsku metodu tamo gdje nastavnici poznaju principe a iste najvjerovatnije poznaju i studenti. Kao
dodatak tome, nastavnik ima dovoljno znanja i iskustva da spontano postavlja pitanja kako bi izvukao zakljuke i
principe itd od studenata. U okviru takve diskusije pedagoki je prihvatljivija, zato to metoda ohrabruje
studente da rezonuju kritiki radije nego da se ale autoritetu ili koriste druge greke.
SOKRATOVA ZAKLETVA
Kao uitelj i odgajatelj obavezujem se:

potovati osobine svakog djeteta,

zalagati se za njegovo tjelesno i duhovno jedinstvo,
potovati njegove osjeaje, sluati ga, uvaavati ga,
traiti njegovo odobrenje za sve ono to inim u njegovo ime, isto onako kao to bih postupao prema
odraslima,
koliko je mogue spoznati zakonitost njegovog razvoja, postaviti ju na dobre temelje i omoguiti
djetetu prihvaanje zakonitosti,
otkriti i unaprijediti njegove sklonosti,
zatititi ga, ako je slabo, i pomoi mu pri prevladavanju straha i krivnje, zloe i lai, sumnji i
nepovjerenja ako mu je potrebno;
ne lomiti njegovu volju ni onda kad nam se ini da je besmislena; pouiti ga kako se koristi razumom
i to je to umijee razumijevanja i shvaanja;
osposobiti ga za preuzimanje odgovornosti u zajednici i za zajednicu;
omoguiti mu sticanje iskustva o svijetu kakav on doista jeste, ali ga ne podiniti svijetu kakav on
jeste;
omoguiti mu da spozna to je i kakav je to dobar ivot
pruiti mu viziju boljeg svijeta i uvjeriti ga da se ona moe ostvariti;
pouiti ga istinoljubivosti, a ne istini;

Ovim se takoer obavezujem

da u, koliko sam u mogunosti, sam tako ivjeti i primjerom pokazati kako se izlazi na kraj s
potekoama, s napadima i ansama u naem svijetu, pa i s vlastitim ogranienjima i s vlastitom
krivnjom;
u skladu sa svojim snagama pobrinut u se za to da narataj koji dolazi zatekne takav svijet u kojem
se isplati ivjeti i u kojem naslijeeni tereti i potekoe ne vre pritisak na vlastite ideje i mogunosti;
javno u obrazloiti svoja uvjerenja i djela, izloit u se kritici posebno kritici onih koji su time
pogoeni kao i kritici strunjaka, moje prosudbe savjesno u provjeravati;
usprotivit u se svim osobama i odnosima pritisku javnog mijenja, interesima udruge, propisima
slube ako budu spreavali namjere koje sam ovdje iznio.
Ovu obavezu oznait u svojom spremnou da se u svako doba provjeri moja djelatnost i ja sam preko datih
mjerila.
37

TEME KOJE SMO ISTRAIVALI I OBRAIVALI TOKOM 13 SEMINARA U PROJEKTU:

Debatna sekcija doprinosi demokratizaciji obrazovnog sistema

Radionice WSDF - prava, diskriminacija, predrasude
Rjeavanje konflikata, nenasilna komunikacija, razliitosti i manjine
Razbijanje predrasuda o drugima socijalna inkluzija
Pozitivna diskriminacija i etnike i nacionalne manjine u Sloveniji i EU
Status predstavnika bivih Jugoslavenskih nacija u Sloveniji
Ovaj dom podrava uvoenje posebnog predstavnika za etnike i nacionalne manjine u lokalnim i
nacionalnim parlamentima
Pozitivna diskriminacija i socijalna inkluzija
Maloljetni delikventi su marginalizirana i manjinska skupina i drutvo ne brine dovoljno o njima
Sankcija je mnogo efikasnija od prevencije maloljetnikog prestupnitva
Moj govor posveen ugroenim predstavnicima manjinskih skupina u lokalnoj zajednici
Evropski vs. Balkanski identitet Balkan kao model multikulturalizma
Komunikacijska etika i pregovaranje
Komunikacija u medijima
Zemlje svije trebaju poveati zatitu ekonomskih i socijalnih prava migranata
Country Expo doprinosi zbliavanju uesnika u aktivnostima gdje je organiziran Country Expo
Internacionalna zatita manjina
Multikulturalizam i prava manjina
Prava Roma
Integracija manjina i ostalih manjinskih skupina u drutvu
Manjine u Evropi i njihova borba za nezavisnost
Debata pomae primjeni prava manjina u zemljama gdje su ta prava ugroena
Ovaj dom vjeruje da Sarajevo treba proglasiti kulturnim centrom Evrope
Kanton Sarajevo ima najvei turistiki potencijal u Regionu
Sarajevo je kulturni centar Evrope
Ovaj Dom vjeruje da treba uvesti cenzuru u medije
Ovaj Dom se zalae za izvoenje nastave na maternjem i jezicima manjina na univerzitetima

TEZE KOJE SU DEBATOVANE TOKOM 2 INTERNACIONALNA TAKMIENJA:

B&H OPEN 2010
Najbolji nain za zatitu manjina je pozitivna diskriminacija
Osnivanje Vijea za istinu i pomirenje u zemljama ex-YU je najbolji nain za uspostavljanje
interetnikog dijaloga
Romi, kao transnacionalna manjina, bi trebali imati specijalnog predstavnika u Evropskom parlamentu
B&H OPEN 2011
Narodi svijeta bi trebali poveati zatitu ekonomskih i socijalnih prava migranata
Sve drave bi trebale odmah ratificirati UN-ovu Konvenciju o zatiti prava svih radnika migranata i
lanova njihovih porodica
TEZE KOJE SU DEBATOVANE TOKOM 43 TV DEBATE KOJE SMO PRIPREMILI:
Politika mladih, ljudska prava i prava manjina
Obrazovanje mladih, ljudska prava i prava manjina
Mladi, PTSD, ljudska prava i prava manjina
Zloupotreba mladih, ljudska prava i prava manjina
Mladi i nasilje, ljudska prava i prava manjina
38

Mladi i manjinske grupe, ljudska prava i prava manjina

Mladi i religija, ljudska prava i prava manjina
Mladi, ljudska prava i prava manjina
Mladi, ksenofobija, ljudska prava i prava manjina
Mladi u regionu, ljudska prava i prava manjina u medijima
Mladi i kultura, ljudska prava i prava manjina
Mladi i EU, ljudska prava i prava manjina
Rezime svih prethodnih emisija, ljudska prava i prava manjina
Ponaanje mladih prema manjinskim skupinama, ljudska prava i prava manjina
Sloboda kretanja, ljudska prava i prava manjina
Sloboda govora, ljudska prava i prava manjina
Afirmativne akcije, ljudska prava i prava manjina
Sloboda seksualnog opredjeljenja, ljudska prava i prava manjina
Dravni I meunarodni predstavnici manjina, ljudska prava i prava manjina
Rasizam, ljudska prava i prava manjina
Pravo na samoopredjeljenje, ljudska prava i prava manjina
Pomo zemljama u razvoju, ljudska prava i prava manjina
Terorizam, ljudska prava i prava manjina
Trgovina ljudima, ljudska prava i prava manjina
Individualna vs. kolektivna prava, ljudska prava i prava manjina
Tolerancija, ljudska prava i prava manjina
Nacionalni identitet, ljudska prava i prava manjina
Zdravlje, ljudska prava I prava manjina
Volonterizam, ljudska prava i prava manjina
Obiljeavanje nacionalnih i vjerskih praznika, ljudska prava i prava manjina
Razvoj civilnog drutva, ljudska prava i prava manjina
Ljubav, ljudska prava i prava manjina
Multikulturalizam, ljudska prava i prava manjina
Politike partije, ljudska prava i prava manjina
Jednakost spolova, ljudska prava i prava manjina
Facebook, ljudska prava i prava manjina
Potroako drutvo, ljudska prava i prava manjina
Ekologija, ljudska prava i prava manjina
Romi, ljudska prava i prava manjina
Globalizacija, ljudska prava i prava manjina
Zapoljavanje, ljudska prava i prava manjina
Budunost knjige-govor mrnje u e-knjigama na internetu, ljudska prava i prava manjina
Umjetnost, ljudska prava i prava manjina

39

Centar za kulturu dijaloga

Augusta Brauna 6
71000 Sarajevo
Tel:+ 387 33 203 668
Fax:+ 387 33 208 370
E-mail: izvjestaji.ckd@gmail.com
Web: www.ckdbih.com

Grad Sarajevo
Ured gradonaelnika

Ministarstvo porodice,
omladine i sporta
Republike Srpske

Avaz d.o.o.

Federalno
ministarstvo
obrazovanja i nauke

Ministarstvo kulture i
sporta Kantona
Sarajevo

Project Provide a Good Reason for EX Yugoslav Countries in the EU

Project funded by European Community, Commission of the European Communities, Brussels
Contract No.: 2009/202-250
This publication has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this publication are the sole responsibility of Center of Cultivating Dialogue and
can in no way be taken to reflect the
40views of the European Union.
Ova publikacija je producirana uz pomo Evropske unije. Sadraj ove publikacije je iskljuiva odgovornost Centra za kulturu dijaloga i ne moe se pod bilo kojim okolnostima
smatrati da odraava stavove Evropske unije.