Apokrifni Hadisi-Zbirka Laznih Hadisa PDF

prof. dr.
efik Kurdi
APOKRIFNI HADISI
Izdava
Korektura
El-Kelimeh, Novi Pazar
NouraJesri
Za izdavaa
Prijelom i DTP
Malik Nurovi
Fahrudin Smailovi
Recenzija
Korice
Prof. dr. hfz. Safvet
Ifet Alikovi
Halilovi
tampa
Prof. dr. Fuad Sedi

Urednik
Senad Redepovi
Grafiar, Uice
Tira
300
Lektura
Jahja Fehratovi
Sanela Misirli
Cl P - KaTanonHai..IMja y ny6m1Kai..I MjH
HapOAHa 6M611HOTeKa Cp611je, 6eorpaA
28-252-274.2
KUROIC:, $efi k, 1958-
Apokrifni hadisi : zbirka lanih hadisa koji se koriste u narodu
i literaturi l Sefik Kurdi. - Novi Pazar: EI-Kelimeh, 2010 {Uice:

Grafiar).- 190 str:; 22 cm
Deo teksta uporedo na arap. i bos. jeziku. - Tira 300. - Str.
5-12: Krupan doprinos hadiskoj nauci na naim prostorima l

Safvet Halilovi. - Biljeka o autoru: str. 187-190. - Napomene i
bibliografske reference uz tekst.- Bibliografija: str. 179-186.
ISBN 978-86-7980-029-9
COBISS. SR -ID 175045900
5efik Kurd i
APOKRIFNI
HAD ISI
Zbirka lanih hadisa koji se koriste
u narodu i literaturi
Novi Pazar, 201 O.
UMJESTO PREDGOVORA
Krupan doprinos hadiskoj
nauci na naim prostorima
ivotni put, rijei i praksa poslj ednjeg Boijeg
vjerovjesnika Muhammeda, a.s., detaljno su zabilje
eni i vjerno prenijeti potonjim generacijama. To je
najvjerodostojniji izvjetaj o ivotu jednog vjerovje
snika. Do nas je prenijet putem pouzdanih i sigurnih
predanja koja, s naune strane, ne ostavljaju prostora
ni za najmanju sumnju u vlastitu autentinost. To nam
omoguava da tano i detaljno upoznamo Poslanikov
ivot, kao i ono to je on govorio i (u)radio i tako jasno
raspoznamo ono to je tokom povijesti eventualno
dodato ili izmiljeno.
Openito gledano, s tepen vje rodostojnosti
Poslanikovog ivotopisa toliki je da ne ostavlja pro
stora sumnji, to nije sluaj sa ivotopisima ranijih
poslanika. Tako, npr., o Musau/Mojsiju, a.s., imamo
pouzdanih vijesti, ali su se one izmjeale sa idovskim
izmiljotinama i izmjenama, tako da se ne moemo' s
$mk Kurdi
pouzdanjem osloniti na postojei Tevrat/Stari zavjet
ako elimo rekonstruirati vjerodostojnu biografiju
Musaa, a.s. Mnogi kritiari, ak i na Zapadu, izraa
vaju otvorenu sumnju u neke knjige Starog zavjeta.
Neki tvrde da pojedine knjige Starog zavjeta nisu
zabiljeene za ivota Musaa, a.s., niti neposredno
nakon njegove smrti, ve dugo vremena poslije, te da
se ne zna njihov autor. To je, samo po sebi, dovoljno
za osnovanu sumnju u autentinost biografije Musaa,
a.s., koju nam nudi Stari zavjet.
Slian problem je i s onim to je govorio i radio
Isa, a.s., kojeg krani nazivaju Isusom. Evanelja
koja su priznata od Crkve zapisana su ne za vrijeme
ivota Isaa, a.s., ve mnogo kasnije. Ta evanelja su
odabrana, bez znanstvene valorizacije, izmeu sto
tina evanelja koja su tada bila u posjedu krana. Ni
autorstvo tih evanelja nije nauno utvreno da bi
ih ovjek mogao mirne savjesti prihvatiti. Takoer,
ta evanelja ne sadre neprekinuti lanac prenosilaca
koji bi dosezao do autora. Uz to, zapadni kritiari se
razilaze po pitanju imena nekih autora: ko su oni i kada
su tano ivjeli? Sve to dovodi u sumnju autentinost
onoga to evanelja sadre.
Ako je takva situacijama s biografijama velikih
poslanika koji su kljune linosti najrairenijih religija u
svijetu, logino je da ivotopisi osnivaa drugih, manjih
religija i filozofskih pravaca (poput Bude, Konfuija
i dr.) budu na manjem stupnju vjerodostojnosti.
Predanja koja njihovi sljedbenici prenose o njima, sa
6
APOKRIFNI HAPISI
znanstvenog stajalita, nemaju znaajnije osnove. Radi
se o predanjima koja sveenici prenose jedni od drugih,
pri emu u svakoj generaciji bude pridodato neto od
praznovjerja i legendi koje zdrav razum, osloboen
vjerskog fanatizma, ne moe prihvatiti.
Tako dolazimo do spozaje da su ivotni put i
prasa posljednjeg Boijeg vjerovjesnika Muhammeda,
a.s., najvjerodostojniji i najpouzdaniji izvjetaji, jer
su pomno zabiljeeni i vjerno preneseni potonjim
generaCIJama.
Islamski uenjaci su veoma rano uoili da je, za
ouvanje autentinosti onoga to je Muhammed, a. s.,
rekao ili uradio, potreban sened- neprekinuti lanac
pouzdanih prenosilaca putem kojeg e poslanika
praksa i mudrost biti vjerno preneseni. U tom pogledu
je u islamskoj tradiciji ustanovljen itav niz naunih dis
ciplina u vezi s prenoenjem onoga to je Muhammed,
a.s., rekao i uradio, a te discipline -inae poznate po
nazivima ulumul-hadis, ilmul-mustaleh, ilmur-ridal ili
el-dierhu vet-ta'dil- predstavljaju mehanizme zatite

na osnovu ojih se potpuno pouzdano moe znati
da je ono to se dovodi u vezu s Posljednjim Boijim
glasnikom uistinu tano i autentino.
Muslimanski uenjaci su uloili ogroman napor na
putu uspostavljanja jedinstvene naune metodologije
u kojoj su postavljeni rigorozni kriteriji pomou kojih
se povlai jasna linija izmeu autentinih i apokrifnih
predanja. To je jedinstven sluaj u vjerskim tradicijama.
7
Sefl.k Kurdi
Zahvaljujui toj injenici, sauvan je sunnet Allahovog
Poslanika, a.s.
U jednom hadisu, Muhammed, a.s., je nagovije
stio da e tokom povijesti biti pokuaja podmetanja i
izmiljanja apokrifnih predanja, ali e oni biti osujeeni
naporima istinske uleme, uvara poslanike prakse
i mudrosti. U tom hadisu, kojeg biljee Ibn Derir
et-Taberi, Ibn Adijj i drugi hadiski autoriteti, Allahov
Vjerovjesnik, a.s., kae:
Hadis e iz svake generacije

prenositi najasniji i najpouzdaniji ijudi. Oni e od njega
odstranjivati iskrivljena tumaenja fanatika, imp utiranja
laova i pogrene interpretacije neznalica.
Zahvaljujui tim ogromnim naporima islamskih
uenjaka, uspostavljena je precizna nauna metodo
logija koja omoguava raspoznavanje onoga to je
Posljednji Boiji vjerovjesnik uistinu rekao ili uradio
od onoga to je eventualno podmetnuto od strane
odreenih ljudi ili frakcija koji su lanim predanjima
nastojali zadobiti legitimitet za svoja nastrana uenja
1
pravce.
Knjiga Apokrifni hadisi istaknutog bosanskog alima

i doktora hadiskih znanosti profesora efika Kurdia je
po mnogo emu jedinstvena. To je, zapravo, tivo koje
se po prvi put pojavljuje na naim prostorima. Ranije
smo bili u prilici na naem jeziku itati prijevode, pa i
komentare, znamenitih hadiskih djela, poput Buharije,
8
APOKRIFNI HADISI
Muslima, Tirmizije, Nevevija i dr.,t ali je ovo jedinstven
sluaj da i na bosanskom jeziku imamo zbirku lanih

(apokrifnih) hadisa. To je iznimno vano, naroito
ako se ima u vidu da se uvaeni profesor fokusirao
upravo na one hadise koji se uestalo koriste u narodu
i literaturi. Nije rijedak sluaj na naim prostorima
da pojedini vaizi, hatibi i muslimanski intelektualci u
svojim nastupima koriste upravo takve hadise, to je
apsurd i nedopustivo! Najveu odgovornost za ou
vanje autentinog islamskog uenja ima ulema, koja
treba biti istinski uvar Poslanikovih rijei i prakse.
U ovoj knjizi, u uvodnom dijelu, profesor Kurdi
iznosi kratak historijski osvrt o nastanku i razlozima
izmiljanja lanih hadisa, na osnovu kojeg italac, na
jednostavan i saet nain, dobiva vrlo korisne infor
macije o ovom iznimno vanom podruju.
Potom je cijenjeni autor, prema vlastitom izboru,
naveo 333lana (apokrifna) hadisa, koji su, radi bolje
preglednosti, razvrstani po temama. Tako, npr., p.od
naslovom Allah, navodi sljedei hadis, odnosno hadi
si-kudsiju: Bio sam skrivena riznica, pa sam htio biti
upoznat, te stvorih svijet, upoznah ih sa Sobom, pa Me

upoznae! N akon toga, uvaeni profesor ukratko
pojanjava zato je navedeno predanje apokrifna i ko
je to od istaknutih hadiskih autoriteta ustanovio. U
1
Smatramo bitnim napomenuti da je profesor Kurdi uestvovao

u prevoenju nekih kapitalnih hadiskih zbirki, poput prijevoda
Buharijevog Sahiha, a neke je zbirke sam preveo, poput Muslimovog
Sahiha (saetak), koji je tampan u tri zamana toma.
9
efl_k Kurdi
vezi s navedenim predanjem, dato je sljedee poja ..

njenje: "Ovaj hadisi-kudsi nema - kako tvrde Ibn
Tejmijje, Zerkei, Ibn Hader el-'Askalani, Sujuti i
dr. -nikakvog utemeljenja u merfu predan jima koja se
veu za Allahovo g Vjesnika, s.a.v.s. ak ne postoji ni
slabo predanje koje see do Vjerovjesnika, s.a.v.s." a
potom navodi zamaan popis strune literature u vezi
s ovom tematikom/ da bi onda konstatirao sljedee:
"Na alost, ovaj hadisi-kudsi se esto citira ne samo
kod obinog naroda nego i u muslimanskim inte
lektualnim krugovima, kao predanje koje se vee za
Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Ovo se posebno odnosi
na sufije, koji smatraju, kako navodi Abdulfettah Ehu
Gudde, da i ukoliko nema lanca prenosilaca koji see
do Vjerovjesnika, s.a.v.s., ovo predanje je utemeljeno
kefom/ otkrovenjem."
I tako, uz svaki navedeni (lani) hadis, cijenjeni
profesor daje kratak komentar i vlastite stavove argu
mentira kroz brojnu strunu literaturu iz podruja
hadisa i hadiskih znanosti, iji popis na kraju ove
knjige dosee 78 bibliografskih jedinica. Za iitava
nje tako brojne literature, potreban je ogroman trud
2
U tom popisu se navodi sljedea struna hadiska literatura: Es-Sehavi,

El-Meh.sidul-hasene fi bejani kesirin minel-ehadisi-mutehere 'alel
e/sine, str. 386, predanje br. 838; Ali el-Kari, El-Esrarul-merfu'a fil
ahbaril-mevdu'a, str. 269, predanje br. 353; El-'Adluni, Keful-hafa'
ve muzilul-ilbas, 'ammetehere minel-ahadisi 'ala elsinetin-nas, 2/132,
predanje br. 201 6 i El-Ezheri, Tahzirul-muslimin minel-ehadisil
mevdu'a 'ala sejjidil-murselin, str. 1 47, predanje br. 248 i Mehmed
Handi, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 93.
10
APOKRIFNI HAD/SI
i viegodinji angaman, to cijenjenom profesoru nije
bilo teko jer ova knjiga, prije svega, ima za cilj uka
zati na ono to je, tokom dugih vremenskih perioda,
izmiljeno i imputirano posljednjem Boijem posla
niku Muhammedu, a to, u sutini, nema nikakve veze
s njegovom poslanikom misijom i praksom. Iz tog
razloga, ova knjiga ima izuzetnu vanost, jer na svjetlo
dana iznosi ono to se lano vezuje za Posljednjeg
Allahovog vjerovjesnika i, doprinosi ouvanju auten
tinog islamskog uenja. Imajui u vidu navedeno,
smatram veoma korisnim objavljivanje ove knjige na
naem jeziku.
Knjiga je ispisana briljantnim stilom, veoma je
pregledna i, to je najvanije, utemeljena je na vr
stim naunim osnovama. Pojavljivanje ovakve knjige
na naem govornom podruju viestruko je korisno,
pogotovo ako se ima u vidu da se, u posljednje vri
jeme, u naim medijima sve vie ustupa prostor onim'a
koji bi htjeli "prekrajati" islam po svojim linim ili,
pak, neijim mjerama, naruavajui pri tome islamske
konstante (thawabit al-islam) i konsenzus islamskih
uenjaka (idma e ,u/ama e al-ummah)! Islam asni
je vjera u koju su pozivali svi Boiji vjerovjesnici, a
njihova kruna i peat je Boiji miljenik i odabranik,
hazreti Muhammed, a.s., ija e rije i praksa ostati
sauvani do Sudnjega dana!
Knjigu najtoplije preporuujem naoj javnosti,
naroito studentima islamskih nauka, ali i svima onima
koji se ele upoznati s autentinim islamskim uenjem.
11
efi.k Kurdi
Molim Svevinjeg Gospodara da autora ove vrijedne
knjige nagradi svakim dobrom za veliki trud koji je
,
uloio prilikom njenog pisanja!
duma, 24. zul-hidde, 1430. h.godine/petak, 11.

decembar, 2009. godine
Recenzent:
prof. dr. Safvet Halilovi,
profesor tefsira i kur'anske antropologije,
lan Vijea povjerenika Svjetske unije islamskih
uenjaka
12
UVOD
Apokrifna predanja, koja na narod naziva i hadi
sima zato to se pripisuju Posljednjem Allahovom
poslaniku, s.a.v.s., prisutna su u naoj svakodnevnici.
Ona su, ak, preplavila i brojne naune i strune
tekstove, a nerijetko se citiraju i u nastupima veoma
uglednih i respektabilnih islamskih intelektualaca.
To je primjetno i kod onih krugova koji bi se trebali,
snagom argumenata i naunom valorizacijom, smjelije
angairati na minimiziranju i neutraliziranju lanih
predanja koja su se, vremenom, zbog razliitih pobuda
i brojnih aspiracija, infilrirala u originalno islamsko
uenje.
Apokrifnim hadisom smatra se svako predanje
koje je neko izmislio i pripisao Muhammedu, s.a.v.s,
a koje on nije izgovorio. Ovo je predanje, u hadiskoj
terminologiji, oznaeno kao el-Mewdu - umetnuto,
izmiljeno, lano. To, ustvari, i nije hadis, ali se tako
naziva zato to se u narodu koristi kao hadis i on ga
tako tretira. Takve hadise nije dozvoljeno upotrebljavati,
citirati ili bilo kojim povodom koristiti, izuzev kada
se eli ukazati na njihovu falsificiranost i apokrifnost.
13
Sr/lkKurflit
Svako ko bi prenio ili citirao ovakvo predanje, izuzev
ako eli ukazati na njegovu apokrifnost, ubraja se u red
laaca na Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s.,
pa makar mu namjere bile najplemenitije. Ovo se
temelji na autentinom hadis u
. Vjerovjesnika, s.a.v.s:
Ko prenese od mene jedan hadis, znajui da je laan, i

on je jedan od laaca na mene P
Takoer, nije dozvoljeno prenositi od Vjerovjesnika,
s.a.v.s., bilo kakva predanja, bez detaljne provjere i
potrebne valorizacije od strane hadiskih eksperata, to
se eksplicite razumije iz rijei Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., u vjerodostojnom predanju Ehu Hurejrea,
r.a, gdje se kae: Dovoljno je lai jednom ovjeku da
prenosi sve to uje!'

Ova vrsta predanja u vrijeme Allah ovog Poslanika,
s.a.v.s., uope nije bila poznata, budui da su svi ashabi
bili izuzetno povjerljivi i do krajnjih granica iskreni,
tako da su se angairali da pouzdano i precizno prenesu
rije i djelo Posljednjeg Allahovog poslanika, s.a.v.s.
El-Bera b. Azib, r.a., kae: Mi nismo sve to prenosimo
od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, izravno uli od njega.

3
14
Hadis biljei Muslim u uvodu svog Sahiha: (Usporedi: Nevevijev

komentar, 1/62) i Ibn Made u Sunenu (El-Mukaddima, S- Babun
men haddese an Resulillahi, s.a.v.s., hadisen ve buve jura ennehu
kazibun, hadisi 38-41 ). Inae, ovaj hadis prenose od Vjerovjesnika,
s.a.v.s., Ehu Hurejre, Zubejr b. Avvam, Ali b. Ehi Talih, Semure b.
Ehi Dundub, Mugire b. u'be i Ebu Katade, r.a.
Predanje biljei Muslim u uvodu Sahiha. Vidi: Nevevijev komentar,
1/73.
APOKRIFNI HAD/Sl
Jedan dio smo uli izravno od njega a drugi su nam

prenijeli nai drugovi. I mi nikada ne laemo/"5
Jednom prilikom je Enes b. Malik, r.a., upitan: Jesi
li ti taj hadis izravno uo od Allahovog Poslanika, s.a. v. s.
- pa je odgovorio: Ili sam ga uo izravno od njeg,r i/,
mi ga je ispriao onaj ko ne lae. Tako mi Allaha, mi
nikada nismo lagali, niti znamo ta je la!6
Ashabi su se krajnje odgovorno odnosili prema
hadisima, tako da mnogi od njih nisu uope prenosili
niti jedan hadis bojei se da ne pogrijee u citiranju
ili interpretaciji. Ako bi neko i citirao hadis, dodao
bi: nahve haza/u tom smislu ev kerna kale/ili kao to je
rekao ev ebihen bi zalike/ili slino tome, to je kasnije
u hadiskoj nauci prihvaeno kao struni termini kod
prenoenja hadisa po znaenju.
Zato vjerodostojni hadis Ehu Hurejrea, r.a., u kojem
Vjerovjesnik, s.a.v.s., prijeti: Ko na mene namjerno slaie,
neka pripremi sebi mjesto u diehennemskoj vatri7 treba
shvatiti kao preventivu da do toga ne bi dolo onda
kada se pojavi razjedinjenost, rascjepkanost i iskue
nja unutar muslimanskih redova koje je nagovijestio
Vjerovjesnik, s.a.v.s., u vie predanja.
Znaajno je naglasiti da brojna predanja koja su
citirana u ovom djelu nisu, netana i neispravna, ak
5
6
7
Dr. Ekrem Dija el-Umeri: Buhusun fi tarihis-sunnetil-muerrefe, str.

21.
Isti izvor, str. 21-22.
Hadis biljei Muslim u uvodu Sahiha. Vidi: Nevevijev komentar,
1/67-68.
15
eflk Kurdi
imaju lijepo i logino znaenje. Primjetit ete da
su mnoga od njih u suglasju s kur'anskim tekstom,
sunnetom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i original
nim uenjem islama. Meutim, ona su izmiljena,
zato to ne postoji ni najmanja mogunost da ih je
izgovorio asni Allahov Poslanik, s.a.v.s. Ukoliko ne
postoji argumentacija i provjeren niz prenosilaca da
je takvo predanje izgovorio Vjerovjesnik, s.a.v.s.- to
se kategoriki odbacuje, kao to bi svako pametan
udaljio od sebe posudu meda u kojoj je siguran da
ima neto otrovnih materija i supstanci, koje bi mu
mogle, konzumirajui takav med, zaraziti organizam
i oslabiti imunitet.
Treba kazati da neka citirana predanja predstav
ljaju velike mudrosti koje su izgovorili asni ashabi,
plemeniti tabiini ili ueni ljudi iz kasnijih generacija.
Meutim, sve se to ne smije pripisati Allahovom
Poslaniku, s.a.v.s., isto kao to mu se ne smiju pripisati
ni najokrutnije lai odreenih kugova kroz historiju,
koji su, poturanjem odreenih predanja, pokuali rea
lizirati svoje uske ciljeve i ostvariti odreenu dobit.
Uzroci nastanka apokrifnih hadisa

Uzroci nastanka apokrifnih hadisa su mnogobrojni.8
Navest emo samo one grupacije i pojedince koji su
ih najvie infiltrirati u hadisku znanost:
8
O uzrocima i razlozima nastanka apokrifnih hadisa pogledaj opirnije:
Es-Suju ti, Tedribur-ravi, 1/153-157; Muhammed Ebu Zehv: El-Hadisu

16
APOKRIFNI HAD/Sl
1.
Heretici, ateisti i neprijatelji islama koji su,
nemogavi unijeti crv sumnje u Kur'an, pokuali laima

na Vjerovjesnika, s.a.v.s., nauditi istoti i ljepoti islama
i njegovog uenja. Posebno su se usmjerili na temeljne
islamske istine i nepatvorene dogme kako bi ih deval
virati i ubacili sumnju u njih. Najbolji nain da se to
uini jeste iskoristiti autoritet Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., pa kroz izmiljena i lana predanja koja seu
do njega, zavarati iroke muslimanske mase i u njihovu
ivotnu praksu unijeti ono to se ne slae s originalnim
uenjem islama. Tako je, npr., samo Dabir b. Jezid,
prema navodima Tajjiba Okia, stavio u promet oko
50.000 hadisa.9
Meu osobama koje su se isticale u izmiljanju
predanja koja seu do Vjerovjesnika, s.a.v.s, svakako
je, Abdulkerim b. Ehi el-Avda, koji je, nakon to
je otkriven i osuen na smrt od strane basranskog
namjesnika Muhammeda b. Sulejmana b. Alija, pri
znao: "Ubacio sam etiri hiljade hadisa u kojima sam
vel-muhaddisune, str. 259-267; Nuruddin ltr: Menhedtun-nakdi fi

'ulumil-hadisi, str. 302-307; Ahmed O mer Haim: Kavaidu usulil
hadisi, str. 94-95; Mahmud et-Tahhan, Tejsiru: mustalehil-hadisi, str.
89-91; Ebul-Ajnejni Bedran: El-Hadisun-nebevi-erif, str. 64-65;
Omer Naki evi: Uvod u hadisku znanost, str. 145-147; efik Kurdi:
Apokrifni hadisi, Zbornik radova Islamskog pedagokog fakulteta
Univerziteta u Zenici, br. 5., decembar 2007., str. 31-33:
Vidi: Tajjib Oki, Islamska tradicija, Gajretov kalendar za 1937. god.,
Sarajevo, 1936., str. 15.
17
efl.k Kurdi
dozvolio ono to je zabranjeno i zabranio ono to je

dozvoljeno. "1 0
Hammad b. Zej d tvrdi: "Nevjernici su po turili
Vjerovjesniku, s.a.v.s., 14.000 hadisa."11
2. Politike stranke i grupacije koje su, infiltri
ranjem lanih predanja, pokuale ojaati svoj utjecaj
u drutvu. U tome su se posebno isticale rafidije. Od
hadisa koje su rafidije izmislile, najvie je onih u kojima
se velia Ali b. Ehi Talih, r.a., u odnosu na druge ashabe.
Ibnul-Devzi napominje: "Puno je vjerodostojnih
predanja koja govore o vrijednosti i kvalitetu Alije,
r.a. Meutim, rafidije se nisu time zadovoljile, nego
su izmiljale predanja i veliali Aliju, r.a.12
Amir e-a'bi kae: "Ni na jednu osobu u ovom
ummetu nije vie izneseno lanih predanja kao to je
to uinjeno s Alijom, r.a."13
Kao odgovor na iitsko velianje Alije, r.a. i ehlul
bejta, neke pristalice ehlis-sunnetskog pravca, u elji
da zatite pojedine ashabe, poele su izmiljati hadise
u kojima se veliaju Ehu Bekr, Omer, Osman i drugi
as hahi, a devalvira Alija, r.a., i njegova linost.1 4 Na taj
10
Usporedi: Es-Sehavi: Fethul-mugis, 1/257; Subhi es-Salih: Ulumulhadisi ve mustalehuhu, str. 270 Ekrem el-Umeri, cit. djelo, str. 34-35;
Ahmed Muhammed akir: El-Ba'isul-hasis, str. 88; Muhammed
Udad el-Hatib: Usulul-hadis, str. 450.
11 Ahmed Muhammed akir: El-Baisul-hasis, str. 88.
1 2 Dr. El-Hatib, cit. izvor, str. 446-447.
1 3 Hafiz ez-Zehebi, Tezkiretul-huffaz, 1/77.
14 Vidi o ovome opirnije: Et-Tibi: El-Hu/asa fi usulil-hadis, str. 75-82;
El-Hatib, cit. djelo, str. 446-448; El-Umeri, cit. djelo, str. 22-30;
18
APOKRIFNI HAD/Sl
nain su politika netrpeljvost i podvojenost poprimile
vjerski karakter iz kojih se iznjedrio ogroman broj
apokrifnih hadisa.
3.
Fanatici koji su taj fanatizam izraavali kroz
pristrasnost svome imamu, jeziku, plemenu,
naciji
ili pokrajini. Izmiljanje lanca prenosilaca i vezivanje

istog za Poslanika islama, s.a.v.s., dobro je dolo pri
strasnim pristalicama odreene pravne kole da svoje
imame afirmira a druge devalvira. Tako Muhammed b.
Mesleme prenosi hadis u kome se kae da
i kuga nee ui u Medinu,
Dedidial
a budui da je Ehu Hanifa
jedan od Deddala on nikada nije ni uao u Medinu.15

Meutim, zna se, na temelju relevantne islamske lite
rature, da je Ebu Hanifa
55 puta obavio had i toliko
puta posjetio Mekku, a poznate su i njegove naune

rasprave sa !mamom Malikom u Poslanikovoj, s.a.v.s.
damiji u Medini.16
Naravno, im se pojavi laan hadis koji devalvira
linost jednog od velikih imama, odmah se nau fanatici
iz njegove pravne kole, koji izmisle lanac prenosilaca
15
16
Abdurrahman: Maalimus-sunnetin-nebevijje: str. l 07-1 09; Hammam

Seid: Et-Temhid fi ulumil-hadis, str. 140; i Haim el-Husejni: El-Mevduat
fil-asar vel-ahbar, str. 141-144.
Ovo lano predanje spominje Hatib el-Bagdadi u uvenom djelu:
Tarihu Bagdad, 13/395 i 415. Usporedi: takoer: efik Kurdi, Ebu
Hanife i namaz u hanefijskom mezhebu, str. 53-54 i Ebu Hanife i
njegov doprinos hadiskoj znanosti, str. 44.
Vidi o tome: El-Kevseri, Te'nibul-hatib, str. 204-205; Kurdi: Ebu
Hanife i namaz u hanefijskom mezhebu, str. 54 i Ebu Hanife i njegov
doprinos hadiskoj znanosti, str. 44.
19
etilcfiiAflt
i pripiu Vjerovjesniku, s.a.v.s., hadis u kom veliaju
i afirmiraju svoga imama. Tako dolazi do predanja
Ehu Hurejrea, r.a., u kom Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

kae: U mome ummetu e se pojaviti ovjek po imenu
Nu'man, koji e imati nadimak Ebu Hanife. On e biti

svjetlo moga ummeta. Hatib el-Bagdadi je ovaj hadis
oci.jenio apokrifnimP7
4. Neuki vaizi i pobone neznalice. U poetku
su mnoge hadise izmislili vaizi, predavai i razliiti
pripovjedai, jer im je glavni cilj bio okupiti to vie
ljudi, rasplakati ih na skupovima i time postii eljenu
popularnost meu masama. U islamskoj literatur-i se
spominje sluaj velikih hadiskih strunjaka Ahmeda
ibn Hanbela i Jahja ibn Meina. Njih dvojica su jedne
prilike klanjali namaz u mesdidu Resafa, kad pred
njima ustade jedan vaiz i poe govoriti: "Kazivali su
nam Ahmed ibn Hanbel i J ahja ibn Mein, rekavi:
' Kazivao nam j e Abdurrezak o d Katade, a on o d
Enesa, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ' Ko kae La
ilahe illellah, Allah e mu za svaku rije stvoriti pticu,
kljun e joj biti od zlata a perje od bisera."' Ahmed i
Jahja se pogledae, pa J ah ja upita Ahmeda: "Jes i li ti
ovo priao?" Ahmed mu odgovori: "Tako mi Allaha,
ovo prvi put ujem!" Nakon to je ovaj ovjek zavrio
kazivanje, prie mu Jahja ibn Me'in i upita ga: "Ko ti
je to priao? " Vaiz mu odgovori: "Ahmed ibn Hanbel
i Jahja ibn Me'in." Jahja mu ree: ''Ja sam Jahja, a
1 7 Tarihu Bagdad, 13/335.
20
APOKRIFNJ HAD/Sl
ovo je Ahmed -i nikad nismo uli za taj hadis!" Na

to mu ovaj ree: "Nisam do sada uo da je Jahja ibn
Mein luak, ali sam se u to tek sada uvjerio." Jahja ga
upita: "Kako to?" Vaiz samouvjereno ree: "Zar na
dunjaluku ne postoje drugi Ahmed ibn Hanbel i Jahja
ibn Mein osim vas dvojice?!'' -pa nastavi: "Ja sam do
sada biljeio hadise od sedamnaest osoba po imenu
Ahmed ibn Hanbel i Jahja ibn Mein."18
Na alost, esto su pobonjaci i dobri ljudi izmiljali
hadise da bi podsticati ljude na dobro, vjerujui da se
tako duhovno pribliavaju Allahu. Tako su izmiljeni
mnogi hadisi o vrijednosti uenja pojedinih sura, vri
jednosti ibadeta u odreenim mjesecima, kao to je
redeb, i tome slino.
Nuh ibn Ehi Merjem j e priznao da je izmiljao
hadise o vrijednosti uenja pojedinih sura. Upitan
je: "Otkud da ti prenosi hadise od Ikrime, od Ibn
Abbasa, o vrijednosti uenja pojedinih sura, kada
niko od Ikriminih uenika od njega ne prenosi takve
hadise? " On je odgovorio: "Primijetio sam da ljudi
iz dana u dan sve vie zapostavljaju uenje Kur'ana,
pa sam izmiljao hadise o vrijednosti uenja Kur'ana
kako bi ih na to podstakao."19
El-Hakim i drugi navode da je jedan od zahida
otkriven da izmilja hadise o vrijednosti Kur'ana i
Ahmed Muhammed akir: El-Baisul-hasis, str. 89 i dr. Muhammed
'Udad el-Hatib, Usulul-hadisi ve mustalehuhu, str. 452.
1 Dr. Muhammed Udad el-Hatib: Usulul-hadisi ve mustalehuhu, str.
4S3.
21
eflk Kurdi
njegovih pojedinih poglavlja, pa mu je reeno: "Zato
si to radio?" Odgovorio j: "Vidio sam ljude kako malo
panje poklanjaju Kur'anu, pa sam ih elio potai na

njega." Onda mu je reeno: "Ali Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
je rekao: 'Ko na mene namjerno slae, neka sebi pri
premi mjesto u Vatri!"' Odgovorio je: ''Ja nisam lagao
na njega! Ja sam lagao za njega!"20
5. Pohlepnici za zaradom i materijalnim dobrima..

Iz brojnih apokrifnih predanja, jasno proizilazi da su
izmiljena zbog materijalnog bogaenja. Oni koji su
imali puno rie izmiljali su predanja Vjerovjesniku,
s.a.v.s., u kojima se govori o rii kao najboljoj hrani,
kako bi vjernici, respektirajui Poslanikove, s.a.v.s.,
rijei, daleko vie kupovali riu. Oni koji su gajili
patlidan, izmiljali su predanja u kojima Vjerovjesnik,
s.a.v.s., navodi da je ta biljka lijek za sve bolesti, kako
bi to bre i prodali velike koliine patlidana.
Tako u'be, jedan od velikih i pouzdanih ue
njaka iz druge generacije islamskih uenjaka, za jed
nog od prenosilaca koji su optueni za poturanje
predanja Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., jasno pot
crtava: "Sreo sam ga. Za samo jedan ponuen dir
hem, on je spreman izmisliti ak pedeset hadisa!"21
20
21
22
Dr. Jusuf el-Karadavi: Razumijevanje sunneta, str. 35; dr. Mahmud

et-Tahhan: Tejsiru mustalehil-hadisi, str. 92.
Ahmed Muhammed akir: El-Ba'isul-hasis, str. 88.
APOKRIFNI HAQISI
Identificiranje i raspoznavanje
apokrifnih predanja
Uzvieni Allah je uinio da su prve generacije od
samog poetka kodifikacije hadisa shvatile njihovu
vrijednost, pa su, svojevrsnim filterima i kriterijima,
razvrstale provjerene od falsificiranih predanja.
Znajui za ajete:
\ e_u;t lli J)
Ko se pokori Poslaniku, taj se pokorio i Allahu!
(En-Nisa',
80)
;. i_;:J j ;.i:J S?
Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor!
(El-Ahzab, 21)
kao i brojne hadise koji iniciraju primjenu sunneta,

ashabi su sa posebnim pijetetom i dunim potova
njem primjenjivali sunnet Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
kako za vrijeme njegovog ivota tako i poslije njegove
smrti.
Mnoge uenjake iz prvih generacija muslimana,
koji su udarili temelje kritikom sagledavanju sva
kog hadisa i njegovog lanca prenosilaca, umnogome
je inicirao hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kojeg
biljee Ibn Derir, Ibn Adijj, Temmam i drugi, a u
kom Vjerovjesnik, s.a.v.s ., nagovjetava tri destruktivna
elementa koja e predstavljati izuzetnu opasnost po
23
Seflk Kurdi
njegovu batinu i originalno uenje: Hadis e iz svake

generacije prenositi njeni pravednici koji e od njega
odstranjivati iskrivljena tumaenja fanatika, imputiranja
laova i pogrene interpretacije neznalicaY
Na ouvanju Poslanikovog, s.a.v.s., originalnog
uenja angairali su se do maksimalnih granica ue
njaci prvih generacija. Oni su pokazali kako se u svim
segmentima ivota, krajnje ozbiljno i revnosno, odnosi
prema Allahovoj Knjizi i sunnetu Njegovog posla
nika, Muhammeda, s.a.v.s. Oni su znali da se krajnjim
respektom prema ova dva fundamentalna izvora i
permanentnim bdijen jem nad njihovom originalnou
moe sauvati isto ta i ljepota islama. Otuda se njihov
odnos prema hadisu manifestira kroz izuzetnu ljubav,
posebnu panju i paradigmatinu preciznost. Oni su,
ustvari, ovakvim savjesnim odnosom prema drugom
izvoru, trasirali puteve buduim generacijama i zorno
im pokazali kako se uvaju i njeguju univerzalne vred
note asnoga islama.
Ono to posebno karakterizira prve generacije
muslimana jeste dosljedna p rimjena onoga to j e
radio, preporuio ili naredio Allahov Poslanik, s.a.v.s.
Izuzetno su bili svjesni injenice da e ouvanjem
22
24
Ovaj hadis Ibn Kajjim el-Devzijje smatra jakim zbog mnotva puteva
kojima se prenosi. Ibnul-Vezir ga ocjenjuje sahihom ili hasenom,
takoder, zbog mnobrojnosti puteva kojim se prenosi, ali i zbog
toga to ga imami Ahmed b. Hanbel i Ibn Abdulberr ocjenjuju
takvim. Sve kazano nas upuuje na zakljuak da je hadis pouzdan i
da se na njega moe osloniti. Vidi iru elaboraciju o ovom hadisu:
Jusuf el-Karadavi: Razumijevanje sunneta, str. 28-32.
APOI\RIENI HAf)ISI
sunneta Allahovog Poslanika, s.a.v.s., biti sauvan i
Kur'an, obzirom da je Poslanikov, s.a.v.s., hadis, ustvari,
komentar i pojanjenje onoga to je poslao Gospodar
svih ljudi kroz Svoju Knjigu. Otuda je opreznost pri
prenoenju hadisa bila njihova prepoznatljiva crta.
Ovu injenicu najbolje ilustrira Abdurrahman b.
Ehi Lejla, jedan od najpoznatijih uenjaka iz generacije
tabiina: "Zapamtio sam stotinu i dvadeset ashaba. Svaki
je volio, kada treba citirati hadis, da to uini neko drugi.
Znalo se desiti da jedno pitanje bude upueno jednom
ashabu, a on ga proslijedi drugom, a ovaj treem, pa
se to pitanje ponovo vrati na onog prvog."23
Oni nisu bili oprezni samo kod prenoenja, ve su
takvi bili i kod prihvaanja hadisa. Iako se u poetku
islama, za vrijeme vladavine prvih pravednih halifa,
nije znalo za la i podmetanj u hadisu, ipak su ashabi
itekako bili oprezni u njihovom prihvaanju, shvaa
jui da, ukoliko bi zbog te nesmotrenosti dolo do
neprovjerenih predanja, to bi ugrozilo originalnost
islamskog uenja. Naime, oni su bili svjesni falsifici
ranja Allahove rijei kod krana i idova, a znajui da
je posljednja verzija Allahove rijei- Njegov Kur'an
- zagarantiran od bilo kakvog spoljnog infiltriranja,
svu svoju opreznost su usmjerili ka ouvanju i zatiti
komentara te Allahove rijei, ime bi, na najbolji nain,
ouvali istotu i ljepotu kompletne Allahove vjere!
23
Dr. Muhammed Udad el-Hatib: Usulul-hadis, str. 93.

25
e[j_k Kurdi
U tom pogledu su Ehu Bekr i Omer, r.a., traili,

kada im neko prenosi predanje od Vjerovjesnika,
s.a.s.v., da jo neko od ashaba to potvrdi, a Alija b. Ehi
Talih, r.a., je traio zakletvu Allahom da je istina ono
to prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.24
Koliko su ashabi bili svjesni odgovornosti onoga
to prenose drugima i koliko im je bilo stalo da istan
ana i provjerena Vjerovjesnikova, s.a.v.s, rije doe do
buduih generacija, najbolje e nam ilustrirati brojni
primjeri njihovog nesebinog odricanja i dugotraj
nog putovanja da saznaju ili, ak, samo provjere neki
hadis koji su znali. Primjeri Ehu Ejjuba el-Ensarija i
Dabira b. Abdillaha, r.a., koji su putovali po mjesec
dana,25 na iznurenim konjima i devama, po uarenom
pustinjskom pijesku i danima punim jake suneve
ege, ak do Sirije i Egipta, da samo provjere po jedan
hadis, sasvim dovoljno nam ilustrira njihovu elju da
ouvaju nepatvoreno poslaniko uenje i podastru ga
dolazeim generacijama.26
24 Vidi opirnije o opreznosti ashaba u prihvaanju predanja: Muhammed
Udad el-Hatib, cit. djelo, str. 95-99.
25 Vidi o tome opirnije: El-Hatib el-Bagdadi: Er-Rihletufi talebil-hadisi,
str. 1 1 0-120; Ekrem Dija el-Umeri: Buhusun fi tarihis-sunnetil
muerrefeti, str. 213.
26
Zanimljivo je djelo poznatog hafiza hadisa, El-Hatiba el-Bagdadija,

koje je nazvao Er-Rihletu fi talebil-hadisi (Putovanje u potrazi za
hadisom), u kojem je naveo fascinantne primjere islamskih uenjaka
iz prvih generacija koji su se angairali na ouvanju originalne islamske
misli. Zaljubljenicima u znanost preporuujemo da proitaju ovu
knjigu koja e ih, sasvim je sigurno, jo vie podstai na angairanije
prodiranje u tajne svih vrsta znanosti.
26
APOKRIFNI HAQISI
Sa istim arom i entuzijazmom su nastavili tabi'ini

slijediti ashabe na putu razvrstavanja hadisa Allahovo g
Poslanika, s.a.v.s., od onih koji su inifiltrirani i potureni
u hadisku zaostavtinu. Tako Seid b. el-Musejjeb kae:
"Putovao sam danima i noima samo zbog jednog
hadisa. "27
Navodi se primjer Ibnud-Dejlemija koji je iz
Palestine, gdje je ivio, otiao jedne prilike u Taif da
bi saznao samo jedan hadis od Abdullaha b. Amra b.
el-Asa, r.a., a druge prilike je otiao u Medinu i kada
ga nije naao, a uvi da je u Mekki, produio je do.
Mekke, da samo provjeri jedan hadis koji je uo da ga
Abdullah, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s. 28
Nakon ashaba i tabi'ina, nastavlja se angairano
bavljenje hadisom od strane prvih velikih imama, a
zatim sve veeg broja intelektualaca koji su, zbog para
digmatine zaljubljenosti u hadis Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., i rtve da razdvoje iz njega infiltrirana predanja,
dobili titule hafiza hadisa, pa ak i najvee titule, poput
titule Emirul-mu 'm inine fil-hadisi, koju je zadobio
Imam Buhari i drugi velikani hadiskih znanosti.
Zahvaljujui tim ogromnim naporima hadiskih
autoriteta, iznje drena je i do u tanine razraena
nauna metodologija i posebni kriteriji pomou-kojih
se uoava razlika izmeu autentinih i apokrifnih
27 Er-Rihletu fi talebil-hadisi, str. 127; Ibn Abdilberr: Dami'u bejanil'ilmi ve fadlihi, 1 /94; Buhusun fi tarihis-sunnetil-muerrefeti, str.
214.
28 Er-Rihletufi talebil-hadisi, str. 135-139.
27
ftf!turiit
predanja. T i nauni kriteriji obuhvaaju nekoliko
metoda, koje emo ovdje spomenuti, a svaka od njih
moe napraviti jasnu distancu izmeu pouzdanog i
lanog predanja. Hadiski eksperti su, uglavnom, do
sada prepoznavali i razdvajali apokrifne od autentinih
predanja, na temelju sljedeih pet metoda: 29
1 . Falsifikatorovo priznanje da j e ubacio neki
lani hadis. To se deavalo, uglavnom, u sluajevima
bolesti ili svijesti o eventualnoj brzoj smrti nekog
od-falsifikatora ili pokajanju nekog od njih za ono
to su uinili i njihov povratak na istinsko slijeenje
Pravoga puta.
Najbolji primjer za to je priznanje Omera b. Subha
b. Imrana et-Tejmija da je izmislio hutbu i poturio je
u predanja Allahovog Poslanika, s.a.v.s; Ehu !smeta
Nuha b. Ehi Merjem, koji je priznao da je u usta
Abdullaha b. Abbasa, r.a., stavio hadise o vrlinama
Kur'ana i to za svaku suru pojedinano ili priznanje
Mejsere el-Farisija da je poturio sedamdeset lanih
hadisa o vrijednosti Alije b. Ehi Taliba, r.a.
2. Kada se pojavi greka u izrazu ili znaenju pre
danja, to je nezamislivo da se desi kod Vjerovjesnika,
s.a.v.s. Otkrivanje takve greke u dotinom predanju
29 O ovim metodama pogledaj: Ibn Demaa: El-Menhelur-revijj, str.
54; Es-Sehavi: Fethul-mugis, 1/267-271; Ahmed Muhammed Sakir:
El-Baisul-hasis, str. 86-88; Mehmed Handi: Uvod u tefsirsku i
hadisku nauku, str. l 02; Mahmud et-Tahhan: Tejsiru mustalehil-hadisi,
str. 89; Nuruddin Itr: Menhediun-nakdifi 'ulumil-hadisi, 310-317;
Ebul-Ajnejni Bedran: El-Hadisun-nebevi-erif, str. 66-68;" Omer
Nakievi: Uvod u hadiske znanosti, str. 143-144.
28
APOKRIFNI HAD/Sl
kod iskusnih hadiskih eksperata rutinski je posao, jer

njihovi precizni kriteriji otkrivaju takvu vrstu mahana
tako detaljno kao to rendgentski aparat precizno snimi
svaki detalj i promjenu u naem organizmu.
3. Kada odreeno predanje odudara od zdravog
razuma i oponira normalnom rasuivanju. Radi ilu
stracije, navest emo dva primjera koji e nam na
najslikovitiji nain to demonstrirati.
- Ebu Hurejre, r.a., prenosi merfu-predanje u kome
Vjerovjesnik, s.a.v.s., kae: Allah je stvorio konja i
toliko ga tjerao da se on oznojio, a onda je od tog
znoja stvorio Sebe!"30
- Abdurrahman b. Zejd je j edne prilike upitan:
"Tvoj otac ti je prenio od tvog djeda da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Zaista je Nuhova laa obavila
tavaf oko Kabe, a onda klanjala dva reka ta kod Mekami
Ibrahima."' na to je on odgovorio: Da!"31
"
4. Kada dotino predanje govori o velikom obeanju
za neznatnu stvar, ili, obratno, kada nagovjetava straho
vitu kaznu za beznaajan propust. To se primjeuje
u predanjima u kojima se obeava vjeni boravak u
dennetskim ljepotama, u kojima teku predivne rijeke,
a ije e uivanje poveati prisustvo hiljada dennetskih
ljepotica, za onoga ko uradi preporuljivo (mendub)
djelo, ili vjeita dehennemska vatra, sa svim silnim
30 Subhi es-Salih: Ulumul-hadisi ve mustalehuhu, str. 265.
31 Dr. Subhi es-Salih, nav. Izvor, str. 265; dr. Omer Nakievi;
Uvod u
hadiske znanosti, str. 144.

29
$)1k'IB!fjt
Allahovim kaznama i Njegovom srdbom, za onoga

ko bude propustio preporuljivo djelo ili uradio neto
pokudeno (mekruh).
Ovakva predanja su ljudi esto ubacivali u hadise
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako bi privukli panju
i pridobili srca irokih narodnih masa.
Nije se uditi neukim ljudima, ali je primjetno kod
naih intelektualaca, pa, na alost, i islamski obrazo
vanih, da upotrebljavaju ovakvu vrstu predanja, kako
bi zadivili publiku.
5.
Kada falsifikator takve vrste predanja bude

prepoznatljiv kao osoba slabe i nestabilne vjere, kao
ovjek sklon lai, krivotvorenju hadisa i injenica,
a sve u cilju udovoljenja linim interesima.
Najbolji primjer za to jeste lano predanje Seida b.
Tarifa. Naime, Hakim navodi predanje Sejfa b. Omera

et-Temimija, koji kae da je sjedio kod Seida b. Tarifa,
kada mu se sin vratio iz mekteba plaui. Otac ga
pita: "Zato ple\e?", a on odgovori: "Istukao me
uitelj!" Tada otac ljutito ree: "Ja u njih danas osra
motiti!"- pa izmisli sljedee predanje i ree: "Prenio
mi je Ikrime od Ibn Abbasa, r.a., da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., rekao: 'Uitelji vae djece, najvee su vae zlo,
najmanje su milostivi prema siroadima i najgrublji
"'
prema siromanima! 32
32 Dr. Subhi es-Salih, cit. djelo, str. 266; dr. O. Nakievi, cit. djelo, str.
144.
30
APOKRIFNI HAD/Sl
j
Ibn Hibban kae da je Seid b. Tarif poznat po

poturanju hadisa. Jahja b. Mein upozorava da nikome
nije dozvoljeno njegove hadise prenositi, dok Hakim
kae ak da je bio optuen za nevjerstvoP3
Najpoznatija djela iz oblasti

apokrifnih predanja
Analizirajui djela hadiskih velikana dolazi se
do nedvosmislenog zakljuka da su brojni hadiski
strunjaci upotrijebili vanrednu intelektualnu snagu
u ralanjivanju jednih predanja od drugih i definitiv
nog odvajanja apokrifnih predanja od predanja koja
su 'utemeljena u hadiskoj znanosti.
Veliki hadiski kapaciteti -kao to su: Ehu Hatim,
Ibn Ehi Hatim, Buhari, Muslim, Nesai, Darekutni,
Zehebi, Ibn Hader el-Askalani i brojni drugi - su u
razliitim djelima definirali svakog prenosioca pona
osob, dajui kritiku ocjenu o njemu, kako bi ukazali
na to od koga moemo preuzimati predanja a od koga
to nije dozvoljeno initi.
Mi emo, meutim, ovdje spomenuti neka poznata
djela u kojima su autori naveli predanja za koja veina
islamskih uenjaka tvrdi da su lana. To su, ustvari,
zbirke izmiljenih i apokrifnih hadisa. Najpoznatija
su:
33 Ahmed Muhammed akir: El-Baisul-hasis, str. 86; dr. Subhi es-Salih,
cit djelo i strana.

31
etlk Kurdi
1. El-Ebatilu vel-menakiru Husejn b. Ibrahim

el-Devzekani (543) ,
2 . Tezkiretul-mevdu 'at - Ebul-Fadl el-Makdisi (570)
3. El-Mevduatul-kubra - Ebul-Fered ibnul-Devzi
(597),
4. Ed-Durrul-multekit fi tebjinil-galet - Ebul-Fadl
'es-Sagani ( 650) ,
5. Ehadisul-kassas - ejhul-islam Ibn Tejmijje,
6. El-Menarul-muniffis-sahihi ved-daif - Ibn Kajjim
el-Devzijje (751),
7. El-Lealiul-mesnuafil-ehadisil-mevdua - Delaluddin
es-Sujuti (91 1 ) ,
8 . El-Fevaidul-medmua fil-ehadisil-mevdu 'a
Muhammed b. Jusuf ed-Dimiki (942) ,
9. Thnzihu-eriatil-merfua anil-ahbari-eniatil-mevdua
- Ibn ,Irak (963),
l O. El-Esrarul-merfua fil-ehadisil-mevdua - MuHa Ali
el-Kari (1024) ,
l l. El-Masnu fi marifetil-hadisil-mevdu - Mulla Ali
-
el-Kari,
El-Fevaidul-medmua fil-ehadisil-mevdua Muhammed b. Ali e- evkani (1 250) ,

1 3. Tezkiretul-mevduat Muhammed b. Tahir
.1 2.
el-Hindi,
1 4. El- Gamaz alel-lumaz fil-mevduatil-mehurat

- Es-Semhudi,
32
APQKRIFNI HADISI
1 5 , Ed-Durerul-masnu 'at fil-ehadisil-m evduat

- Es-Sefarini,
1 6. El-Asarul-merfua fil-ehadisil-mevdu 'a - Abdulhajj
el-Leknevi (1304) ,
1 7. El-Lu'lu 'ul-mersu fima kile: la asle lehu ev biaslihi
mevdu - Ebul-Mehasin el-Kavekadi (1 305) ,
1 8. Tahzirul-muslimin minel-ehadisil-mevduati ala
sejjidil-murselin - Muhammed Beir Zafir el-Azhari
(1329) ,
1 9. Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua - Muhammed
Nasiruddin el-Albani.
20. Daiful-Diamiis-sagiri ve zijadetuhu - El-Albani.3 4

Sve su ovo djela objavljena na arapskom jeziku.
Dolo je, konano, vrijeme da bar jedan dio tih lanih
predanja ugleda svjetlo dana i na naem jeziku. Drago
nam je da ova naa knjiga predstavlja prvu zbirku lanih
hadisa na Bosanskom jeziku.35
34
O zbirkama apokrifnih hadisa konsultiraj: dr. Hasan Muhammed

Makbuli: Mustalehul-hadisi ve ridialihi, str. 188-189; dr. Mahmud
e t-Tahhan, Tejsiru mustalehil-hadisi, str. 92; dr Nuruddin Itr:
Menhedun-nakdi fi ulumil-hadisi, str. 318-319; i Kemal Zaglul
el-Misri uvod u knjizi: hafiz Zehebi, Tertibul-mevduat libnil-Devzi,
str. 4-5.
35 Nepravedno bi bilo zaobii i neke nae autore koji su pisali o ovoj
tematici. Pored autora koji su u svojim udbenicima hadisa i hadiskih
znanosti spomenuli i definirali apokrifne hadise, poput Muhammeda
Tufe, Mehmeda Handia i drugih Omera Nakievia, tekstove o ovoj
vrsti lanih hadisa objavili su i nekadanji reisul-ulema Demaludin
ef. auevi, ali i nai predavai hadisa u bosansko-.hercegovakim
medresama: prof. Mahmud Karali, prof. Mirsad Mahmutovi i prof.
Salih Indi.
33
eflk Kurdi
Upotreba apokrifnih hadisa kod nas

Na alost, veliki broj apokrifnih predanja cirkulira
i u naem narodu. To nije ni udo, budui da veina
ljudi ne zna njihovo porijeklo, niti opasnost koja
proizilazi iz upotrebe i korienja ovakvih predanja .
Simptomatino je to ova predanja koriste ugledni
intelektualci, pa ak i oni sa, uvjetno reeno, islamskim
obrazovanjem, a koji bi trebali biti najei protivnici
upotrebe ovakve vrste hadisa. Njihova upotreba i
korienje u jednom drutvu neminovno dovodi do
izvitoperivanja nepatvorenog islamskog uenja i nje
gove paradigmatine lj epote i istote.
Otuda emo u narednim redovima spomenuti
neke od ovih predanja koja se koriste u naem narodu,
pa ak i na hutbama u damijama, a koja bi posebno
trebala biti svjetionici istine koji emaniraju originalnu
islamsku misao, a ne podstrekai maglovitih i falsifici
ranih ideja koje nastaju citiranjem ovakvih provjereno
lanih predanja.
Oito je da se radi o odsustvu potrebnih kriterija
za upotrebu Vjerovjesnikovih, s .a.v.s., hadisa . Naime,
ne bi se smio citirati ni jedan hadis bez prethodne
provjere, jer, kako navode hadiski strunjaci, da nije
Takoer, ovom prilikom istiem dvojicu recenzenata ove knjige: prof. dr.
hfz. Safveta Halilovia i prof. dr. Fuada Sedia, koji su, dobronamjernim
i strunim savjetima, doprinijeli da ova zbirka bude u ovoj formi
koja je pred vama.
34
APOKRIFNI HAD/Sl
te provjere i tih kriterija, personificiranih kroz sened
lanac prenosilaca odreenog hadisa, onda bi, kako
primjeuje Abdullah b. el-Mubarek: "rekao ko bi htio,
to bi htio!" 36
Permanentni zadatak ove knjige je uozbiljiti na

odnos prema hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a
posebno upozoriti one koji prenose i citiraju ovakvu
vrstu predanja preko predavanja, hutbi i slino i time
ire oitu la na posljednjeg Allahovog poslanika,
Muhammeda, s.a.v.s., a da toga, u veini sluajeva,
uope i nisu SVJesni.
Citirana predanja ovakvih vrsta hadisa na najbolji
nain e nam argumentirati ono to iznosimo. Ova
predanja, koja izuzetno puno koristimo u svakod
nevnom ivotu i komunikaciji, trebaju nas podstai
na sasvim drugaiji odnos spram drugog izvora eri
jatskog prava. .
Spomenut emo samo ona predanja koja se najvie
citiraju u knjigama, raznim objavljenim tekstovima,
na predavanjima, hutbama i u svakodnevnom govoru.
Radi lakeg pronalaenja lanih predanja, razvrstali
smo ih po tematskim cjelinama i klasificirali ih abe
cednim redom.
36 Usporedi: Muslim u uvodu svog Sahiha , l/12; Ibn Ebi Hatim,

El-Dierhu vet-ta'dilu, 2/16; Tirmizi: Kitabul-'ilel, 5/695; El-Hakim:
Ma'rifatu 'ulumil-hadis, str. 6; Es-Subki: Et-Tabekatu-afi'ijjetul
kubra, 1/167; Muhammed es-Sabag: El-Hadisun-nebevi, str. 128;
dr. Asim el-Karjuti: El-lsnadu mined-din, str. 21.
35
APOKRIFNI HADISI
Allah
l . B io sam skrivena riznica, 37 pa sam htio biti upoznat,
te stvorih svijet, upoznah ih sa Sobom, pa Me

upoznae!
Ovaj hadisi-kudsi nema, kako tvrde Ibn Tejmijje,
Zerkei, Ibn Hader el-Askalani, Suju ti i drugi, nika
kvog utemeljenja u merfu-predanjima koja se veu za
Allahovog Vjesnika, s.a.v.s. ak ne postoji ni slabo
predanje koje see do Vjerovjesnika, s.a.v.s.3 8
37
38
Skrivena riznica (Al-Kanz al-mahfiyy) je, kako definira dr. Reid

Hafizovi, veoma esta metafora u ezoterijskoj tradiciji islama, kojom
se oznaava Bog u Svom apsolutno transcendentnom mirovanju
i neoglaenosti; Bog u stanju prije Svog kreacijsko-relevacijskog
zahvaanja u spoljni svijet. Usporedi: dr. Reid Hafizovi: Ibn Arabi,
Draguiji poslanike mudrosti Fusus al-hikem, str. 384.
Usporedi: Es-Sehavi: El-Mekasidul-hasene fi bejani kesirin minel
ehadisi-muftehere 'alel-e/sine, str. 386, predanje br. 838; Ali el-Kari;
El-Esrarul-merfua fil-ahbaril-mevdua, str. 269, pre danje br. 353;
El-Adluni: Kefjul-hafa ve muzi/ul-ilhas, ammeftehere minel-ahadisi ala
elsinetin-nas, 2/132, predanje br. 2016; El-Ezheri; Tahzirul-muslimin
37
mt Kurdit
Na alost, ovaj se hadisi-kudsi esto citira, ne
samo kod obinog naroda nego i u muslimanskim
intelektualnim krugovima, kao predanje koje se vee
za Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Posebno se ovo odnosi
na sufije, koji smatraju - kako navodi Abdulfettah Ehu
Gudde- da i ukoliko nema lanca prenosilaca koji see
do Vjerovjesnika, s.a.v.s., ovo predanje je utemeljno
kefom/otkrovenjem. 39
Abdest
2. Ko legne pod abdestom, pa umre te noi, umrijet e

kao ehid.
Sulejman b. Seleme, koji se pojavljuje u ovom
hadisu, okarakteriziran je od strane hadiskih eksperata
Ibn Hibbana, Hakima, Ehu Nu'ajma i drugih, kao
osoba koja navodi lane hadise te ovo predanje ne
moe biti pouzdano.4 0
3. Ko nakon uzimanja abdesta jedanput proui lnna

enzalnahu fi lejletil-kadri, 41 ubrojit e se u iskrene.
39
40
41
38
minel-ehadisil-mevdua ala sejjidil-murselin, str. 147, predanje br.

248.
Vidi o ovome ir u elaboraciju ejha Ebu Guddea u komentaru djela
El-Masnu [za ma'rifetil-htdisilmevdu, od Alija el-Karia, str. 141142.
Muhammed Nasir uddin el-Albani: Silsiletul-ebadisid-da'ife vel
mevdu'a, 2/91, predanje br. 629; El-Albani, Daiful-Diamiis-sagiri
ve zijadetuhu, str. 792, predanje br. 5497.
To jest, ko proui sur u El-Kadr.
APOKRIFNI H@ISI
Kojeproui dvaputa, bit e stavljen na spisak ehida.

A ko je proui tri puta, Allah e ga sakupiti zajedno
sa skupnom vjerovjesnika.
S obzirom da je Ehu Ubejde, jedan od prenosilaca
ovog hadisa nepoznat, islamski uenjaci definiraju ovo
predanje apokrifnim. 42
4. Kada neko od vas uzima abdest, neka svoja stopala

ne pere desnom rukom!
Ahmed b. Hanbel i Ibn Adijj Sulejmana b: Erkama
i njegovog uenika Muhammeda b. Kasima el-Ese
dija, koji od njega prenosi ovo predanje, optuuju za
apokrifnost.43
5. Prilikom abdesta, perite dobro vae brade i izaperite

onaj dio ispod vaih nC?kata, jer, zaista, ejtan cirkulira
izmeu vaeg mesa i nokata.
U ovom predanju se nalazi Isa b. Abdullah, koji
je nepoznat hadiskim strunjacima, dok je Osman b.
Abdurahman, poznat po tome to prenosi, bolje reeno
po tura pouzdanim prenosiocima, lana predanja. 44
42 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 3/646-647, p redanje br. 1449 i
4/35, predanje br. 1 527.
43 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/34-35, p re danje br. 1 525;
Daiful-Diamii-s-sagiri ve zijadetuhu, str. 63, prededanje br. 441.
44 Provjeri: Silsiletul-ehadisid-da'ife vel-mevdu'a, 4/197, predanje br.
1 705 i Da'iful-Diami'is-sagiri ve zijadetuhu, str. 419, predanje br.
2847.
39
efj_k Kurdi
6. Dodirivanje ene ne kvari abdest.

Ovo predanje nije poznato u hadisu Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. 45
7. Pet stvari kvare i post i abdest: la, ogovaranje,

prenoenje tuih rijei, pogled popraen strau i
zakletva zasnovana na grijehu.
Ehu Hatim, Ibnul-Devzi, Sujuti i Ibn Irak smatraju
da Muhammed b. el-Haddad, jedan od prenosilaca
ovog hadisa, nije utemeljen te da je sklon poturanju
hadisa. 46
8. Nemojte uzimati abdest u toaletu, gdje vritefizioloku
potrebu!
Predanje je apokrifno, a ubacio ga je Jahja b. Anbese,
koji je ocijenjen -kako tvrdi Ibn Kajjim -kao laac
deddal, koji je sklon lairanju hadisaY
Ambicije
9. Ambicije ijudi, brda rue!

Tahzirul-muslimin, str. 150, predanje br. 271.
Ibn Irak: Tenzihu-eriatil-merfua anil-ahbari-eni'atil-mevdua, 2/147,
predanje br. 9; Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/199, predanje
br. 1708.
47 El-Esrarul-merfua, str. 365, pre danje br. 584; El-Masnu, str. 206,
predanje br. 394 i Tahzirul-muslimin, str. 165, predanje br. 431.
45
46
40
APOKRIFNI HAD/S/
Aludira se na to da odluni i ambiciozni ljudi, ne

samo ostvaruju enje i planove nego njihova odlu
nost, ambicioznost i upornost uini i mnogo vie.
Konkretno, ovo predanje nema osnova u hadisima
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., iako ga neki pripisuju
.
.
'ku, s.a.v.s. 48
VJerovJesm
Arapi
1 0. Volite Arape zbog tri stvari: zato to sam ja Arap,
zato to je Kur'an na arapskom jeziku.i zato to e

arapski jezik biti jezik stanovnika Denneta.
Iako hadis ima lijepo znaenje, ipak ga nije izgo
vorio Allahov Poslanik, s.a.v.s. Oito je ovo govor
nekog drugog. Ukoliko ga upotrebljavamo kao govor
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., onda emo se uvrstiti
-kako navode Nesai, Ibn Hibban, Zehebi i drugi u
laljivce. 49
Na alost, ovo predanje je esto u opticaju i u
naem narodu, ali, to je jo udnije, citira se kao
hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s., od strane imama i
islamskih intelektualaca!
Ovaj hadis je i tekstom i smislom apokrifan i mora
'
se odbaciti zbog tri razloga:
48
49
Keful-hafa, 2/333, predanje br. 2888 i Tahzirul-muslimin, str. 163,

predanje br. 417.
.
El-Mekasidul-hasene, str. 42, pre danje br. 3 1 ; Keful-hafa, 1/54,
predanje br. 1 33; Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/293-298,
predanje br.160.
41
$mk
- U lancu prenosilaca se nalazi El-Ala b. Amr el

Hanefi el-Kufi, koji je poznat hadiskim strunjacima
kao osoba sklona izmiljanju i prenoenju izmiljenih
hadisa. Ebu H atim ga smatra laljivcem, Ibn Hibban
kae da nije nikako dozvoljeno bilo ta temeljiti na pre
dan jima koja se od njega prenose, a Zehebi ga svrstava
u red osoba koje su prenosile apokrifna predanja.
- U .ovom lancu se pojavljuje i Jahja b. J ezid kojeg
hadiski uenjaci ocjenjuju izuzetno negativnim. Jahja
b. Mein kae da je on slab prenosilac hadisa, Ehu Zura
smatra da je kod prenoenja hadisa kontrirao pouz
danim prenosiocima, dok Sagani, Ukajli i Ibn Darud
ovog raviju svrstavaju meu slabe prenosioce.
- U lancu ovog hadisa se pojavljuje, takoer, i Ibn
Durejd koji je okvalificiran kao mudellis/prevarant i
koji je, prema Imam u Ahmedu, bio sklon prenoenju
apokrifnih predanja.50
- Na alost, ovaj hadis se esto citira na hutbama,
predavanjima, ali i u pisanim radovima. ak je uvrten
i u zbirke hadisa tampanih od strane najmjerodavnijih
institucija koje se bave pitanjem islama i islamskih
znanosti!51
50 Usporedi: Ez-Zehebi: Mizanul-itidalfi nakdir-ridal, 3/103; 4/4 14;
Daiful-Diamiis-sagiri ve zijadetuhu, str. 26, hadis br. 1 73; Silsiletul
ehadisi-d-daife vell-mevdua, str.293-298, predanje br. 160; Mahmud
Karali: Hadisi i havadisi, Islamska misao, br. 85-86, 1985, str. 32.
51 Pogledaj: Jakub Memi: Izbor Poslanikovih hadisa, Starjdinstvo IZ,
Sarajevo, 1985., II izdanje, str. 91.
42
APOKRIFNI HAD/Sl
1 1 . Ako Arapi budu ponieni, bit e ponien i islam!

Oito je ovo izjava nekog arapskog nacionaliste i
fanatika. Ovo predanje je, prema ocjeni velikog broja
hadiskih eksperata, ocijenjeno lanim i nitavnim!52
As hahi
12. Ashabi su kao zvijezde, za kojim god krenete neete
zalutati.
Predanje je ocijenjeno apokrifnim zbog Selama

b. Sulejmana, koji se pojavljuje u njegovom nizu
prenosilaca a koji je poznat kao osoba koja prenosi
lane hadise. O tome su se izjasnili Ibn Hibban, Ibn
Abdulberr, Ibn Kudame, Ibn Hazm i drugi islamski
uenjaci. ejh a'rani tvrdi da, iako je ovo pedanje kod
hadiskih struanjaka diskutabilno, ono je, s pozicije
kefa, autentino. 53
Tano je da su svi ashabi iskreni, poteni i pouz
dani, te za kojim god bi krenuli, ne bi s Pravog puta
skrenuli. Meutim, nema pouzdanog predanja da je
ba ovo izgovorio Muhammed, s.a.v.s. Oito je da je
tu reenicu izgovorio neki simpatizer ashaba, to nije
greka i neistina, ve je pogreno ovo predanje pripisati
Vjerovjesniku, s.a.v.s.
52 Provjeri:
' 53
Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/301-304, predanje

br.163; Daiful-Diamiis-sagiri ve zijadetuhu, str. 71, predanje br.
495.
Keful-hafa, 1/132, predanje br. 381; Silsiletul-ehadisid-daife vel
mevdua, 1/144-145, predanje br. 58.
43
efl.k Kurdi
13. Primjer mojih ashaba je kao primjer zvijezda. Za

kojim god krenete, bit ete upueni.
Iako je znaenje hadisa tano, ipak ove rijei i
na ovaj nain nije izgovorio Muhammed, s.a.v.s. To
nam tvrde Darekutni, Ehu Zur'a i Zehebi, koji zbog
Da'fera b. Abdulvahida, koji se pojavljuje u lancu
prenosilaca, a koji je optuen za la, ovo predanje
smatraju nitavnim. 54
14. Moja porodica (ehlul-bejt) su kao zvijezde. Za kojim

god krenete, neete zalutati.
Ovo predanje Zehebi, Sujuti, Ibn Irak i evkani
smatraju apokrifnim, zbog Ahmeda b. el-Kasima el
Lukija i Ahmeda b. Ishaka el-Edeija, koji su poznati
kao laljivci i poturai hadisa.55
1 5. Najsigurniji na Sirat-upriji na Sudnjem danu bit

e oni koji su najvie voljeli moju porodicu i moje
ashabe.
Inae, ovo predanje biljei Dejlemi. Budui da
se u konkretnom nizu prenosilaca nalaze Husejn b.
Humrani Kasim b. Behram, za koje Ibn Hibban, Zehebi
i Ibnul-Devzi tvrde da su veoma sumnjive i diskuta
bilne osobe, ovo predanje je ocijenjeno lanim.56
54
55
56
44
Silsiletul-ehadisid-daife vtl-mevdua, 1/631-632, predanje br. 438.

Vidi: Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/152, predanje br. 62.
Provjeri: Silsiletul-ehadisid-da'ife vel-mevdu'a, 4/459-460, predanje
br. 1996 i Da'iful-Dami'is-sagiri ve zijadetuhu, str. 134, predanje br.
APOKRIFNI HAD/Sl
1 6. Psovanje mojih ashaba je neoprostivi grijeh.

Ibn Tejmijje tvrdi da je to la na Allahovog Poslanika,
s.a.v.s.,57 jer Allah eksplicite kae kome jedino nee
oprostiti grijehe:
\.!.)- lJ"'!.
-., ], :' : f , . :, 4ill 1.)
l
'= S t;
: :I &JS
' :',
, !.JJ
-J ';. 1.)
Allah nee oprostiti da Mu se neko drugi smatra rav
nim, a oprostit e manje grijehe od toga, kome On
hoe.
(En-Nisa, 48)
1 7. Ko bude psovao moje ashabe - biujte ga. A ko bude
mene psovao - ubijte ga.

U nizu prenosilaca ovog predanja, pojavljuje se
Ubejdullah el-Umeri, koga Imam Nesai ubraja u
laljivce.58
1 8. Ebu Bekr i Omer su, izuzeviposlanike i vjerovjesnike,
najbolji od onih prvih i posljednjih generacija i oni

su bolji i od stanovnika nebesa i od stanovnika
Zemlje.
22.
57 El-Esrgru/-merfua, str. 218, predanje br. 223
i El-Masnu', str. 110,

predanje br. 151.
58 El-Esrarul-merfua, str. 219, predanje br. 223; i Daiful-Damiis-sagiri
45
efl_k Kurdi
Zehebi i Ibn Hader optuuju De bruna b. Vakida

za la, tako da ovaj hadis ubrajaju u apokrifna predanja
na koja se ne moe osloniti.59
19.
Pozicija Ebu B ekra i Omera kod mene je kao to je

bila pozicija Haruna kod Musaa.
Ovo predanje j e o cijenj eno lanim od strane

Zehebija i Ibn Adijja. Ibn Adijj smatra da je Kaz'a
b. Suvejd, koji je jedan od prenosilaca ovog hadisa,
poznat po krai hadisa.60
20. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je pozvan jedne prilike

da klanja denazu jednom ovjeku, ali je on to
odbio, rekavi: On je mrzio Osmana, pa ga je Allah
zamrzio!
Ovo predanje biljee Tirmizi i Sehmi u Tarihu
Durdanu. Imam Tirmizi ovaj hadis ocjenjuje garib
predanjem, napomenuvi da je Muhammed b. Zijad
el-Jekuri, jedan od prenosilaca ovog hadisa, izuzetno
slab. Hafiz Ibn Hader svrstava ovog prenosioca u
osobe sklone laima i poturanju hadisa, to ovo pre
danje svrstava u red apokrifnih predanjaY
59 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/227-228, predanje br. 1 742; i
Daiful-Diamiis-sagiri ve zijadetuhu, str. 10, predanje br. 58.
60 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/219-220, predanje br. 1 734.
61 Silsiletul-ehadisid-daifevel-mevdua, 4/438, predanje br. 1967; Daiful
Dtamiis-sagiri ve zijadetuhu, str. 301, predanje br. 2073.
46
APOKRIFNI HAD/Sl
2 1 . Ljubav prema Aliji unitava grijehe kao to vatra
guta drva.
Hatib el-Bagdadi i Ibnul-Devzi svrstavaju ovo
predanje u apokrifna. 62
22. Spominjanje Alije je ibadet.

Ibn Hibban, Zehebi, Suju ti i drugi velikani hadisa
ubrajaju ovaj hadis u lana predanja, koja Poslanik,
s.a.v.s., nikada nije izgovorio. 63
23. Gledanje u Aliju je ibadet.

Ovaj hadis biljee H akim i Taberani, hadiski
eksperti, provjeravajui ga, doli su do zakljuka da
se radi o apokrifnom predanju. 64
24. Ja sam zatvorio kruinicu vjerovjesnika, a ti si, Alija,

zatvorio kruinicu evlija. 65
Hatib el-Bagadi i Ibn Hader el-Askalani ovaj
hadis ubrajaju u apokrifne, zbog Omera b. Vasila,
Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 3/350-351, predanje br. 1 206;
Abbas Ahmed Sakr i Ahmed Abduldevad: El-Ehadisil-mevdua
minel-Damiil-kebir, str. 46, predanje br. 125.
63 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/216-21 7, predanje br. 1 729;
Daiful-Damiis-sagiri ve zijadetuhu, str. 448, predanje br. 3049.
64 Es-Sujuti: El-Lealiul-masnua fil-ehadisil-mevdua, 1/3 1 5 i Daiful
Damiis-sagiri ve zijadetuhu, str. 863, predanje br. 5992.
65 To jest, fa sam posljednji Allahov poslanik, a ti si posljednji evlija.
62
47
eflk Kurdi
jednog od prenosilaca, koji je poznat po poturanju i

izmiljanju hadisa. 66
25. fa sam predvodnik sinova Ademovih, a Alija je

predvodnik Arapa.
H afiz Zehebi tvrdi d a j e ovo predanje
apokrifno. 67
26. Vjerovjesnik, s.a.v s., je rekao Aliji, r.a: Ti si moj
nasljednik!
Hadiski strunjaci kategoriki tvrde, na temelju
preciznih kriterija,.da je ovo predanje lano. 68
27. Ko donese sa/avat na mene, a ne bude donio sa/avat
na Alzju, taj me je ve iznevjerio.

Ali el-Kari tvrdi da ovo predanje ne postoji meu
hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 69
28. Alija e nositi bajrak na Sudnjem danu.

Ibnul-Devzi je meu apokrifna predanja uvrstio
i ovo.7.0
Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 2/136, predanje br. 694.
El-Esrarulmerfua, str. 223-224, predanje br. 235.
68 El-Lealiul-masnua, 1/297.
69 T
ahzirul-muslimin, str. 1 58, predanje br. 352.
70 El-Esrarul-merfoa, str. 290, predanje br. 389; El-Masnu, str. 148,
66
67
48
APOKRIFNI HAD/Sl
29.
Nema sablje do zulfikar-sablje, niti mladia do

Alije.
Ovo je jedna od rafidijskih izmiljotina/1

Zulfikar je naziv najpoznatije i najubojitije sablje
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.72 Inae, Poslanik, s.a.v.s,
je posjedovao devet s ablji. Sao je s ablju Me'sur
naslijedio od svog oca Abdullaha, a ostalih osam je on
nabavio. Ibn Kajjim navodi jo sedam njegovih sablji
poimenino: El-Adb, El-Kal'i, El-Bettar, El-Hatf,
Er-Resub, El-Mihzem i El-Kadib.73
3 0. Naslov vjernike stranice (sahife) glasi: Ljubav
prema Aliji b. Ebi Talibu.

Zehebi, Ibnul-Devzi i Munavi tvrde da ovo pre
danje nema nikakve osnove u hadisima Allahovog
Poslanika, s.a.v.s/4
3 1 . Muaz b. Diebel je najznaniji, nakon poslanika i
vjerovjesnika, od prvih i potonjih generacija. Allah

se, uistinu, ponosi njime pred melekima!
71
Mekasidul-hasene, str. 545, predanje br. 1307; El-Esrarul-merfu'a, str.

367, predanje br. 595; Keful-hafa, 2/363, predanje br. 3069; Tahzirul
muslimin, str. 120, predanje br. 298.
72 Vidi o Vjerovjesnikovom, s.a.v.s., oruju, a posebno sabljama: efik

Kurdi: Putokazi islama, str. 29-32.
73 Usporedi: Ibn Kajjim: Zadul-mead, 1/ 1 3 0 i Ahiretska opskrba,
1/103.
74 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 2/205-206, predanje br. 789;
49
ffikKqnl;t .
U lancu prenosilaca hadisa kojeg biljei Hakim,
pojavljuje se Ubejd b. Temim, koga hafiz Zehebi
ubraja u nepoznate prenosioce, a ovo predanje ubraja:
u apokrifno/5
Beriet
32. Beriet je u kerkama. 76

Ovo predanje je apokrifno zato to se u nizu
prenosilaca ovog hadisa nalazi jedan prenosilac koji
je optuen za apokrifnost.77
33. Beriet je u kretanju.

Istina je da islam ne voli statinost. Brojni ajeti
podstiu na permanentnu aktivnost i pojaanu anga
iranost. Pogledajmo samo neke:
lJ
- J
t.
.u 1 l(', , , <"\;,; 1 ! '\i

,.:.)_J 'Y") "+:}
y .)
'
p \ rLl 1:.: lli , , On

t.r'i '-l, y.
l'
vam je Zemlju pogodnom uinio, pa hodajte predjelima

njezinim i hranite se onim to On daje/78 (El-Mulk, 1 5) ;
,
, l
" \,; l 9 l.:.)'.!
r.-l
u \'!J
r3-'
ovjekovo je samo o n o to sam uradi!

,
(En-Nedm, 39) ; \) u9 .Uu i l :: 9;
t

75 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/336, predanje br. 1 856.
76 To jest, beriet je u enskoj djeci.
77 El-Esrarul-merfua, str. 163, predanje br. 120; Tahzirul-muslimin, str.
169, predanje br. 7.
78 El-Mulk, 1 5.
so
APOKRIFNI HADISI
A kada se namaz obavi, onda se po zemlji raziite i

Allahovu blagodat traite! (El-Dumu'a, 1 0)
j J1 -dl:j lpourite oprostu Gospodara

svoga! (Ali Imran, 1 33) i: '?l l_,i;:..\l Vi se potrudite da
druge, inei dobra djela, preteete! (El-Be kare, 1 48)
Meutim, ovo predanje nije izrekao Allahov
Poslanik, s.a.v.s., nego je to govor nekog iz prve
generacije muslimana.79
Bid'at
34. Svaka novotarija, izuzev u ibadetu, zabluda je.
U nizu prenosilaca ovog predanja, nalazi se Ehu
Bekr Muhammed b. Hasan el-Bagdadi, koji je optuen

za la, i Hej sem b. Adijj et-Tai el-Kufi, koji je okarak
teriziran kao laac. 80
35. Allah nee primiti ni post, ni namaz, ni sadaku, ni
had, ni umru, ni dihad, ni ulaganje truda, niti

estitost- onome ko prakticira novotarije. On izlazi
iz islama kao to dlaka izie iz tijesta.
El-Mekasidul-hasene, str. 356, predanje br. 751 ; El-Esrarul-merfua,
str. 255, predanje br. 324; El-Masnu, 129, predanje br. 210.
80 El-Esrarul-merfu'a, str.268, predanje br. 350; El-Masnu', str. 135-136,
predanje br. 226 i Keful-hafa', 2/120, predanje br. 1971 .
79
51
ld,Kwdlt
Jahja b. Mein, Ebu Ha tim i Ibn Hader ocjenjuju
ovaj hadis lanim zbog Muhammeda b. Mihsana, koji
se pojavljuje u nizu prenosilaca ovog predanja.81
Biser
36. Ne bacajte bisere u usta svinja!
Misli se na to da nedostojnim i glupim ljudima ne
govorimo mudre stvari i teko shvatljive ideje, jer e
ih oni krivo shvatiti i, svojom glupou, devalvirati.
Ibnul-Devzi ovo predanje smatra apokrifnim.82
Blud
3 7. uvajte se bluda, jer on rezultira etvero: uklanja
sjaj sa lica, prekida nafaku, ini srditim Gospodara

svjetova i uvodi onoga koji ga ini da ostane vjeno
u diehennemskoj vatri.
Ibnul-Devzi, Ibn Adijj, Suju ti i M unavi ocjenjuju
ovo predanje lanim, zbog Amra b. el-Demia, koji
se nalazi u nizu prenosilaca, a koji je ocijenjen kao
laac.BJ
81 Silsiletul-ehadisid-daife vel-me'lldua, 3/684-685, predanje br. 149;

E-evkani, El-Fevaidul-medmuafil-hadisil-mevduA, str. 274, predanje
br. 7; Tahzirul-muslimin, str. 165, predanje br. 436; Daiful-Damiis
sagiri ve zijadetuhu, str. 901, predanje br. 6242.
83 Ke!ful-hafa, 1/273, predanje br. 858; Silsiletul-ehadisid-da'ife vel
mevdua, 1'/273-274, predanje br. 1 43; Daiful-Damiis-sagiri ve
82
52
APOKRIFNI HAD/SI
Bolesnik
38. Nemojte prisiljavati vae bolesne da jedu i piju, jer
njih, uistinu, Allah i hrani i napaja.

Hafiz Zehebi ovo predanje kategoriki odbacuje
i smatra apokrifnim. 84
Brada
39. Svako ko ima dugu bradu, ima kratku pamet! Ili:
Duga brada - kratka pamet!

Ovo esto ujemo i kao izreku koja je uprisuena
ko naeg naroda. Meutim, problem je to to neki
autori citiraju kao Vjerovjesnikov, s.a.v.s., hadis. Nedm
el-Gazzi kategoriki tvrdi da ovo nije hadis AllahO"Vog
Poslanika, s.a.v.s.85
40. U znake ovjekove sree spada njegova kratka
brada.
Hadiski strunjaci se slau da je ovo predanje lano,
zbog prenosilaca ovog predanja: Jusufa b. Garika,
zijadetuhu, str. 324, predanje br. 2200.
84 Tahzirul-muslimin, str. 164, predanje br. 429.
85 Tahzirul-muslimin, str. 108, predanje br. 1 77.
53
tli1rKUgli(
koji je optuen za la, i Sukejna, koji je poznat po
poturanju hadisa. 86
Brak i intimni odnosi

4 1 . ienite se a nemojte se rastavljati, jer rastavom braka
potrese se Allahovo prijestolje.

Po Jahja b. Meinu, Hatibu el-Bagdadiju, Ibn Iraku
i Suju tiju ovaj hadis je izmiljen. 87
42. Ko bude u intimnom odnosu sa svojom suprugom,
neka ne gleda u njen spolni organ, jer to izaziva

sljepou, i neka ne govori puno, jer ko to ini moe
zanijemiti.
Hadiski strunjaci ovaj hadis ubrajaju u lane i
poturene Vjerovjesniku, s.a.v.s. 88
4 3. etvero se ne moe zasititi drugim etvero: zemlja kie,
ena ovjeka, oko pogleda i uen ovjek znanja.

86 Ez-Zehebi, Tertibul-mevduat libnil-Dievzi, str. 36, predanje br. 66;
El-Ehadisul-mevdua minel-Diami'ilezheri, str. 159, predanje br. 341;

Tahzirul-muslimin, str. 1 59, predanje br. 362.
87 El-Fevaidul-medmua, str. 139, predanje br. l ; Silsiletul-ehadisid
da'ife vel-mevdua, 2/161, predanje br. 73 1 ; i Daiful-Dami'is-sagiri
88 El-Lealiul-masnua, 2/144; El-Fevaidul-medmua, str. 127, predanje
br. 30; Silsiletul-ehadisid-da'ife vel-mevdu'a, 1/351-354, predanje br.
195; Daiful-Damiis-sagiri ve zijedatuhu, str. 65, predanje br. 453.
54
APOKRIFNI HAD/Sl
'
Imam Ahmed, Ibn Hibban, Sujuti i drugi veliki
muhaddisi ubrajaju ovaj hadis u izmiljena predanja,
koja nemaju utemeljenja u govoru Vjerovjesnika,
s.a.v.s.89
44.
ienite siromane, pa e vam Allah nadoknaditi i

uiniti vas bogatim!
Iako je, po mnogima, znaenje ove reenice

ispravno, ipak nema merfu-predanja koje se moe
pripisati Allahovom Vjesniku, s.a.v.s. 90
45. Ko stupi u brak sa enom zbog njenog imetka, Allah
e mu haram uiniti i njen imetak i njenu ljepotu.

Sehavi kae da ovo predanj e ne postoji meu
Vjerovjesnikovim, s.a.v.s., hadisima.91
46. Spoznajte i nauite erijatska pravila i propise prije
nego se oenite!
Sehavi tvrdi da je ovo govor Omera b. el-Hattaba,
r.a. Pod ovim se podrazumjeva da treba pravila nauiti
jo u mladosti prije nego ovjeka obaveze preplave.
Slino ovome je savjetovao Ehu Ubejd Kasim b. Selam:
89 Ibn Kajjim, El-Menarul-munif, str. 99-1 OO, predanje br. 1 78; Keful-
hafa, 1/107, predanje br. 309 i Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua,

2/185-1 87, predanje br. 766.
90 T
ahzirul-muslimin, str. 94, predanje br. 44.
91 El-Esrarul-merfua, str. 325, predanje br. 475; El-Masnu, str. 181,
predanje br. 326 i Tahzirul-muslimin, str. 1 56, predanje br. 335.
ss
lrJik(lfJJit
"Traite znanje i uite dok ste jo mladi, prije nego
postanete autoriteti i voe! "92
Briga
47. Ko se ne brine o stanju muslimana, on nije od
njih!
Ali b. el-Medini, Darekutni, Ibnul-Devzi, Sujuti i

drugi veliki muhaddisi, Ishaka b. Bira, koji se pojavljuje
u predanjima vezanim za ovaj hadis, smatraju lacem
i zbog toga ovaj hadis ulazi u kategoriju apokrifnih
predanja.93
48. Nema vee brige od brige duga, a nema jaeg bola
od bola oka.
Ovo predanje Ibn Hibban, Ibn Adijj, Zehebi,
Ibnul-Devzi i drugi smatraju apokrifnim.94
Celibat
49. Najgori od vas su neenje.
92 Tahzirul-muslimin, str. 94.
93 El-Mekasidul-hasene, str. 501, predanje br. 1 1 82; Keful-hafa, 2/279,
predanje br. 2617; Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/479-483,

predanje br. 309-312.
94 El-Mekasidul-hasene, str. 547, predanje br. 1316; El-Esrarul-merfu'a,
str. 369, predanje br. 597; Keful-hafa', 2/369, predanje br. 3094;
Silsiletul-ehadisid-da'ife vel-mevdu'a, 2/168-169, predanje br. 746.
56
APOKRIFNI HAQISI
Predanje je apokrifno zbog Halida b. Ismaila koji
je poturao hadise.95
50. Kada moj ummet doivi 360. godinu, 96 bit e mu
dozvoljen celibat. 97
Ovo predanje hadiski strunjaci ocjenjuju la
nim. Inae, Ibn Kajjim el-Devzijje, sva predanja
koja afirmiraju celibat, kategoriki odbacuje i smatra
95 Tertibul-mevduat libnil-Dievzi, str. 200, predanje br. 665; El-Mekasidul-
hasene, str. 299, predanje br. 589; El-Lealiul-masnu'a, 2/136; El-Esrarul

merfu'a, str. 228, predanje br. 242 i El-Fevaidul-medimua, str. 120,
predanje br. 5 i El-Ehadisul-mevdu'a minel-Diami'il-ezheri, str. 129,
predanje br. 196.
96 Misli se na 360. godinu po Hidri.
97 Celibatje neenstvo. To je praksa koju su prakticirali i danas prakticiraju
krani, odnosno njihovi sveenici, koji se vjenaju za crkvu, umjesto
vjenanja s enom, elei time podstii Boije zadovoljstvo.
Poslanik islama, s.a.v.s., je, znajui za vanrednu vanost te institucije,
zabranio celibat/neenstvo. To jasno primjeujemo u predanju Sa'da
b. Ebi Vekkasa, r.a., u kom stoji: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je odbio
neenstvo/celibat Osmanu b. Maz'unu, kada je od njega to traio!"
(Buhari, Muslim, Nesai i 'Iirmizi)
Inae, Allahov Poslanik, s.a.v.s., u brojnim predanjima podstie na
udruivanje osoba suprotnog spola u branu vezu. ak upozorava da
je neprakticiranje braka vrsta neprakticiranja sunneta i nepripadanja
njegovom pravcu. U hadisu koji prenosi njegova asna supruga
Aia, r.a., to se eksplicite vidi: "Brak je od mog sunneta. Ko ne
bude prakticirao moj sunnet, ne pripada meni! enite se, jer u se
ja ponositi brojnou svoga ummeta nad drugima! Ko bude imao
mogunosti - neka stupi u brak, a ko ne bude - neka posti, jer mu
je post tit!" (Ibn Made)
57
If!!!l<tlfdf
poturenim Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., znajui stav
islama u tom pogledu. 98
efini
5 1 . Ko zamota umrloga u efine, zadobit e nagradu za
svaku njegovu dlaku.

Hafiz Zehebi navodi da je vidljivo da je ovo pre
danje apokrifno, zbog Ebul-Alaa el-Haffafa el-Kufija,
jer je hafiz Ibn Hibban rekao da se njegova predanja
ne smiju koristiti. 99
Dareljivost
52. Postao sam prepoznatljiv sa etiri stvari u odnosu na
druge ljude: dareljivosti, hrabrosti, velikoj potenciji

i izuzetnoj estini.
Zehebi tvrdi da je ovo predanje apokrifno zbog
Husejna b. Alija en-Nehaija, koji se pojavljuje u nizu
prenosilaca, a koji je okarakteriziran kao laljivac.100
El-Menarul-munif, str. 1 1 1 , predanje br. 221; Tahzirul-muslimin,
str. 168, predanje br. l i 'Abbas Ahmed Sakr i Ahmed Abduldevad,
El-Ehadisul-mavdu'a minel-Dami'il-kebir, str.22, predanje br. 17.
99 Mizanul-itidal fi nakdir-ridal, 4/554; El-Menarul-munif, str. 46,
predanje br. 42; Tahzirul-muslimin, str. 160, predanje br. 374.
100 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/101-102, predanje br. 1 597;
98
58
APOKRIFNI HAD/Sl
5 3 . Dvije vrline Allah voli, a dvije mrzi. Voli dareljivost
i toleranciju, a mrzi loe ponaanje i krtost. Kome

Allah eli dobro, On ga uini da ispunjava potrebe
ijudi.
Islamski uenjaci ovo predanje, zbog slabosti
unutar seneda, ocjenjuju apokrifnim.101
54. Dareljiv ovjek je Allahov prijatelj, pa makar i
grjenik bio, a krtacje Allahov neprijatelj, pa makar

i poboan bio.
Sehavi tvrdi da ovo predanje nema osnove u
Vjerovjesnikovim, s.a.v.s., hadisima.1 02
Dijete
55. Dijete je tajna svoga oca.

Sagani i Sehavi ovo predanje ocjenjuju apokrifnim.103
Na alost, ovo predanje nalazimo u brojim djelima
klasinih islamskih intelektulaca.
101
Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/197-198, predanje br. 1706;

Daiful-Dfamis-sagiri ve zijadetuhu, str. 418, predanje br. 2843.
102
El-Mekasidul-hasene, str. 374, predanje br. 800; El-Esrarul-merfua,
str. 263, predanje br. 340 i Tahzirul-muslimin, str. 146, predanje br.
246.
103 El-Mekasidul-hasene, str. 530, predanje br. 1268; El-Esrarul-merfua,
str. 137, predanje br. 574; Keful-hafa, 2/338, predanje br. 291 1 ;
El-Fevaidul-medlmua, str. 137, predanje br. 60 i Tahzirul-muslimin,
str. 164, predanje br. 421.
59
M19!!1JJI
56. Dijete nastalo iz vanbrane veze nee ui u
Dennet.
Ali el-Kari i drugi hadiski strunjaci odbacuju ovo
predanje, smatrajui ga nitavnim.104
Djela
57. Sto je dobro djelo za pobone (el-ebrar), to je loe.
djelo za Allahu bliske (el-mukarrebun) f15
Ovo ne spada u hadise Allahovog Poslanika,

s.a.v.s., 106 ve je, prema provjeri islamskih uenjaka,
izreka Ehu Seida el-Harraza.107
1 04 El-Menarul-munif, str. 133, predanje br. 299; El-Esrarul-merfua, str.
362, predanje br. 575; El-Masnu, str. 204, predanje br. 391; Keful
hafa, 2/339, predanje br. 291 8; Tahzirul-muslimin, str. 164, predanje
br. 422.
t os
Ibn Tejmijje pojanjava da obini, poboni ljudi Allahu robuju iskreno,
ali oekuju neku vrstu nagrade i poveanje stepena za dobra djela,
dok oni koji su Allahu bliski robuju Uzvienom Allahu ne oekujui
nita naprosto, njihovo uivanje je iskljuivo u robovanju samo
Njemu! Vidi: Keful-hafa, 1/357.
106
El-Mekasidul-hasene, str. 224, predanje br. 404; El-Esr4rul-merfua,
str. 195 i El-Masnu, str. 94, predanje br. 1 1 1.
107
Ehu Se'd el-Harraz (negdje se spominje kao El-Hazzaz - to je
neispravno, kako napominje Muhammed Lutfi es-Sabbag) bio je jedan
od sufijskih velikana. Umro je 280. hidretske godine. Usporedi:
Keful-hafa, 1/357.
60
APOKRIFNI HNJISI
Dobro
58. to muslimani smatraju kao dobro, toje i kod Allaha
dobro. A to muslimani smatraju kao loe, to je i kod

Allaha loe.
Prema hadiskim strunjacima ovakvo predanje nem
temelja u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 108
Dobroinstvo
59. Podijeli ono to ti je u depu, nadokanit e ti se na
Onom svijetu.
Ovo se smatra obinim govorom ljudi i niko od
hadiskih strunjaka ga ne ubraja u Vjerovjesnikove,
s.a.v.s., had.Ise. 109
60. Bolje je zalogaj gladnome u stomak staviti, nego
damiju napraviti.
Hadiski strunjaci su utvrdili, kako navodi Adluni,
da ovo nije hadis.110
108 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 2/1 7-19, predanje br. 533.
109 Keful-hafa, 2/21 2, predanje br. 641; Tahzirul-muslimin, str. 92,
predanje br. 31.
1 1 Keful-hafa, 2/145, predanje br. 2055; Tahzirul-muslimin,
str.
151,
predanje br. 279.

61
e[j_k Kurdi
6 1 . U riznice dobroinstva spada prikrivanje nedaa i
bolesti i tajno dijeljenje sadake.

Ibn Hibban, Ibnul-Devzi i Zehebi smatraju ovo
predanje apokrifnim.l11
Dova
62. Dova je jedan od vojnika Allahove vojske.
Zehebi i Munavi ovo predanje, zbog Numejra
b. Velida el-E'arija, koji nije uo ovaj hadis od
Vjerovjesnika, s.a.v.s., smatraju apokrifnim.11 2
63. Dova roditelja za njegovo dijete je u istoj ravni kao
i dova Poslanika za svoj ummet.

Imam Ahmed, Zehebi i Ibnul-Devzi definiraju
ovaj hadis apokrifnim.113
Dunjaluk
64. Ljubav prema dunjaluku je glava svakog grijeha!
111
Tertibul-mevduat, str. 291, predanje br. 1037; Tahzirul-muslimin, str.

159, predanje br. 363; i Daiful-Dtamiis-sagiri ve zijadetuhu, str. 767,
predanje br. 53 1 1 .
112 Silsiletul-ehadisid-da'ife vel-mevdua, 4/3 71-372, predanje br. 1 899; i
Daiful-Dtamiis-sagiri ve zijadetuhu, str. 440, predanje br. 3000.
m T
ertibul-mevduat, str. 248, predanje br. 873; Tahzirul-muslimin, str.
136, predanje br. 147; Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 2/203-204,
predanje br. 786.
62
APOKRIFNI HAD/Sl
Sagani tvrdi da je ovo predanje apokrifno. Imam

Sehavi kae da se ovo predanje vee za lsaa, a.s., ili
Malik b. Dinara, dok na drugom mjestu smatra da se
vee za Hasana el-Basrija. Ibn Tejmijje misli da se ovo
predanje vee za Dunduba el-Bedelija, r.a., i da nema
nikakve veze s Vjerovjesnikom, s.a.v.s.1'
65. Dunjaluk traje samo asak, zato ga iskoristi
pokornosti Allahu.
N erna naznaka da je ovo rekao Allahov Poslanik,
s.a.v.s. Oito se radi o izreci nekog od drugih ljudi. 1 1 5
Meutim, treba priznati da je znaenje ovog predanja
ispravno, na temelju rijei Uzvienog: \,; 0j;. f
1 :
.f
J l J
l::. \ \_;'
i UJ :J:!
-
t:
A onoga Dana kada doiive ono im e se prijeti,
uinit e im se da su ostali samo jedan as dana!
(El-Ahkaf, 35)
66. Dunjaluk je ahiretska njiva.

Imam Sehavi ovo predanje ne s matra hadisom
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.11 6 Znaenje ovih rijei je
ispravno i temelji se na rijeima Uzvienog Allaha:
114 El-Ma!Msidul-hasene, str.218, predanje br. 384; Keful-hafa, 1/344,

116 El-Mewidul-hasene, str. 260, predanje br. 497; El-Esrarul-merfua,
str. 206, predanje br. 205; El-Masnu, str. 101, predanje br. 135; Keful63
efl_k Kurdi
_:.;. ;j !.\ _:.;. z,t 0-A

-
Onome ko bude elio nagradu na Onom svijetu umnogostruit emo mu je!
(E-ura, 20)
6 7. Dunjaluk je zabranjen ljudima koji ude za Ahiretom.

Ahiretje zabranjen onima koji ude za dunjalukom.
A i dunjaluk i Ahiret su zabranjeni Allahovim
miljenicima.
Sujuti u Damius-sagiru, i Dejlemi, u Musendul
firdevsu, ovo navode kao merfu-hadis od Ibn Abbasa,
to Ibn Mein i Zehebi ocjenjuju apokrifnim predanjem
zbog Debelle b. Sulejmana, koji se pojavljuje u lancu
prenosilaca. 1 1 7
68. uvajte se dunjaluka, jer je na njemu vie sibira

nego to je bilo kod Haruta i Maruta.
Ibn Ebid-Dun'ja, Bejheki i Gazali ga spominju,
posredstvom Ebud-Derdaa, r.a., kao merfu-predanje.
Zehebi, Ibn Hader i Munavi, pak, ovo predanje svr
stavaju u grupu onih predanja koja nemaju utemeljenja
u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.U8
hafa, 1/412, predanje br. 1320; Tahzirul-muslimin, str. 136, predanje
br. 139.
1 17 Keful-hafa, 1/410, predanje br. 13 14; Silsiletul-ehadisid-daife vel
mevdua, 1/105-106, predanje br, 32.
118 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/106-108, predanje br. 34;
64
APOKRIFNI HAD/S/
69.
Dunjaluk je leina, a psi su oni koji ga trae!
Sagani kategoriki tvrdi da j e ovo predanje

apokrifno.119
70. Dunjaluk je most (prema Ahiretu) pa ga preite, a
nemojte na njemu vjeno ostati.

Sagani tvrdi da je ovo predanje apokrifno.1 20
71.
Na troje se ne oslanja: na dunjaluk, na vladara i na

enu!
Sehavi tvrdi da ovo nije hadis Allahovog Poslanika,

s.a. v.s.t 2 t
72. Kada bi dunjaluk bio svjea krv, vjerniku bi na
njemu opskrba bila dozvoljena.

Imam Sujuti tvrdi da ovo predanje nema uteme
ljenja u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Nedm
el-Gazzi smatra da je ovo izreka Fudajla b. Ijada i
pojanjava da bi vjerniku na dunjaluku zarada bila
halal, kada bi sve bila svjea krv, upravo zbog toga
to vjernik uzima i troi samo minimalno i ono to
119 Keful-hafa, 1/409, predanje br. 1313; Tahzirul-muslimin, str. 136,
predanje br. 141.

120 El-Mekasidul-hasene, str. 260, predanje br. 497; Keful-hafa, 1/412,
predanje br. 1320; Tahzirul-muslimin, str. 136, predanje br.140.
str. 181, predanje br. 150; El-Masnu, str. 88, predanje br. 99; Tahzirul
muslimin, str. 95.
65
d/(flrtllt
mu je nuno. A kada je u nudi, njemu i ono to je
zabranjeno postaje dozvoljeno.1 22
Damija
73. Ne govorite: "Diamijica!" niti "Mushafi!"
Islamski uenjaci su utvrdili da ovo nisu rijei
Muhammeda, s.a.v.s.1 23 Meutim, ispravno je da je
pogreno upotrebljavati deminutiv za Kur'an, Mushaf,
damiju ili mesdid, budui da prema svemu ovome
treba pokazati duno potovanje. Otuda, moemo
kazati: mali Mushaf, mala damija, elei time izraziti
mali format Kur'ana, ili Mushafa, ili malu povrinu
damije ili mesdida!
Dennet
74. Stanovnici Dienneta e biti bez dlaka, osim Musaa,
sina Imranova. On e imati bradu do pupka.

Ibn Adijj, Ukajli, Zehebi, Ibnul-Devzi i Sujuti
ovo predanje smatraju izmiljenim.1 24
El-Esrarul-meifua, str. 287, predanje br. 382; El-Masnu, str. 149,
123 T
ertibul-mevduat, str. 33, predanje br. 56; Tenzihu-eriatil-merfu'a,
1/1 74, predanje br. 1 5; Tahzirul-muslimin, str. 1 65, predanje br.
437.
124 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 2/142, .predanje br. 704.
122
66
APOKRIFNI HADISI
Egipat
75. Egipat je majka dunjaluka.
Nedm el-Gazzi kategoriki tvrdi da ovo nije
hadis, nego govor nekog iz kasnijih generacija. Suju ti
smatra da ima indicija u nekim svetim knjigama da je
Egipat riznica itavog dunjaluka. Ono to je, pak, za
nas ovdje znaajno jeste da ovo predanje nema osnova
u Vjerovjesnikovoj, s.a.v.s., hadiskoj zaostavtini.1 25
Glad
76. Glad je nevjernik, pa ko je ubije (neutralizira) bit
e od stanovnika Denneta.
Sehavi i Ali el-Kari tvrde da ovo nema veze s govo
rom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako neki smatraju
nego je to govor obinih ljudi.1 26
Govor
77. Govorite ljudima ono to mogu shvatiti!
125 Keful-hafa, 2/212, predanje br. 231 O; Tahzirul-muslimin, str.' 1 15,
predanje br. 249.
126 El-Esrarul-merfua, str. 184, predanje br. 1 57; Tahzirul-muslimin, str.

67
e[j_k Kurdi
Ovo je izgovorio Ali b. Ehi Talih, r.a.1 2 7 Imam

Buhari, u Poglavlju o znanju, u svom Sahihu, navodi
ove rijei Alije b. Ehi Taliba, r.a., koji je potcrtao da
se ljudima govori prema stepenu njihovog razumije
vanja kako ne bi poeli sumnjati u Allaha i Njegovog
Pos lam'ka, s.a.v.s. 1 28
78. Govor u damiji unitava dobra djela, kao to

ivotinje, jedui, unitavaju travu.
Ovo predanje navodi Imam Gazali u Ihjau u/u
mid-dinu. Ocjenjujui hadise u ovom Gazalijevom
djelu, hafiz Iraki navodi da ovom predanju u hadisima
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nigdje nema osnova,1 29
a Subki navodi da lanac prenosilaca za ovo predanje
uope ne postoji. 130
79. Ne gledajte ko govori, nego ta govori.

Ovo nije Vjerovjesnikov, s.a.v.s., hadis, nego je,
kako Sehavi navodi, izreka Alije b. Ehi Taliba, r.a.131
127 Tahzirul-muslimin, str. 97, predanje br. 67; Daiful-Damiis-sagiri ve
zijadetuhu, str. 399, predanje br. 2701.
128 Vidi: Buharijina zbirka hadisa, 1/152.

129 El-Esrarul-merfua, str. 194, predanje br. 171; El-Masnu, str. 92, predanje
br. 109; Kef!ul-hafa, 1/354, predanje br. 1 121; Silsiletul-ehadisid-daife

vel-mevdua, 1/60, predanje br. 4.
130 Provjeri: Es-Subki, Tabekatuf-afiijje, 4/145-146.
131 El-Esrarul-merfua, str. 367, predanje br. 591; El-Masnuu, str. 206,
predanje br. 397; Kefjl-hafa, 2/361, predanje br. 3055; Tahzirul
muslimin, str. 120, predanje br. 300.
68
APOKRIFNI HAD/Sl
80. Ko puno govori, puno pada u greke. Ko puno pada

u greke, puno grijei. A ko puno grijei, onda mu je
diehennemska vatra najprea!
Hafiz Zehebi smatra ovo predanje nitavnim.
El-Askeri tvrdi da je ovo izreka Omera b. el-Hattaba,
r.a.132
Grijeh - grjenik
8 1 . Ko bude inio grijeh smijui se, ui e u diehennemsku

vatru plaui.
Ovo predanje kao merfu-hadis biljei Ehu Nuajm.133
Meutim, ovo predanje je ocijenjeno apokrifnim od
Ibn Hibbana, Darekutnija, Zehebija i Munavija.134
82. Kada se pohvali grjenik, Allah se rasrdi i zbog toga

se zatrese Allahovo prijestolje.
Jahja b. Mein, Ebu Hatim, Zehebi i Ibn Hader sma
traju Ehu Halefa, jednog od prenosilaca ovog hadisa, la
cem, te time ovo predanje postaje neupotrebljivo.135
132 Tahzirul-muslimin, str. 1 17, predanje br. 270 i Daiful-Damiis-sagiri

133 Ehu Nuajm, Hil'ietul-evlija ve tabekatul-asfija, 4/96.
134 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/71, predanje br. 17; i Daiful
135 Ke!ful-hafa, 1/99, predanje br. 275; Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua,
2/60, predanje br. 595; Daiful-Damii-s-sagiri ve zijadetuhu, str. 99,
predanje br. 694.
69
$1Mftnjjt
83. Uistinu postoje grijesi koje nita ne moie otkloniti,
osim stajanje na Arefatu.
Hafiz El.;.Iraki tvrdi da ovo predanje nema osnova
u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.136
Had
84. Ko obavi hadi a ne posjeti me, taj me iznevjerio.

Ovo predanje Ibn Hibban, Ibn Adijj, Darekutni,
Zehebi, Ibn Tejmijje, Zerkei, Sagani i evkani sma
traju apokrifnim.137
85. Ko u jednoj godini posjeti i mene i moga oca

Ibrahima, 13 8 ui e u Diennet.
Nevevi, Ibn Tejmijje, Zerkei i evkani smatraju
da je ovo predanje apokrifna te da nema nikakva ute
meljenja u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.139
86. Ko obavi hadi iposjeti moj kabur poslije moje smrti,

to mu se rauna kao da me posjetio za vrijeme mog
iivota.
El-Esrarul-merfua, str. 149, predanje br. 97; El-Masnu, str. 69, predanje
br. 67 i Keful-hafa, 1/254, predanje br. 784.
137 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/1 19, predanje br. 45; Tahzirul
muslimin, str. 1 54, predanje br. 310.
m Podrazumijeva se posjeta Vjerovjesnikovog, s.a.v. s ., i Ibrahimovog,
a.s., kabura.
139 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/120, predanje br. 46.
136
70
APOKRIFNI HAD/S/
Ovaj hadis biljee Bejheki, Darekutni, Taberani,
Ibn Adijj i drugi. Meutim, zbog prenosilaca koji su
optueni za la i podmetanje, a koji se nalaze u nizu
ovoga lanca prenosilaca, Ibn Hader i drugi hadiski
strunjaci kategoriki odbacuju ovaj hadis kao merfu
predanje, smatrajui ga apokrifnim.140
8 7. Obavljajte had, jer se hadom otklanjaju grijesi,

kao to se vodom pere prljavtina.
Ovo predanje je oznaeno apokrifnim, zbogJa'laa
b. el-Edeka, koji se nalazi u nizu prenosilaca, a koji je
definiran od strane hadiskih eksperata kao laac.141
88. Had treba obaviti prije enidbe.

Ovo predanje je ocijenjeno lanim.142
89. Ko stupi u brak prije nego obavi had, taj je ve

krenuo sa grijeenjem.
Sujuti s matra ovo predanje apokrifnim, zbog
Muhammeda b. Ejjuba, koji se pojavljuje u konkret
nom predanju, koji je ocijenjen kao osoba koja ima
obiaj prenositi lana predanja.143
140 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/120-124, predanje br. 47; i

141 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 2/23, predanje br. 542 i Daiful
142 Daiful-Damiis-sagiri ve zijadetuhu, str. 408, predanje br. 2763.

143 El-Lealiul-masnua, 2/101.
71
tJikKWt#t
90. Hidr i Il'ias, a.s., sastaju se svake godine na Mini u
sezoni hada_.
Ovo predanje, kako tvrdi Ibn Hader, nema nika
kvog utemelj enja u hadisima Allahovog Poslanika,
s.a. v. s. 1 44
Halal-opskrba
9 1 . Uistinu Allah voli da vidi Svog roba kako se umorio

u traenju halal-opskrbe.
Ebu Men sur De j lemi spominje ove rijei od Alije,
r.a., kao merfu-predanje, koje se pripisuje Vjerovjesniku,
s.a.v.s., u svom djelu Musnedul-firdevs. Meutim, hafiz
Iraki ocjenjuje ovo predanje apokrifnim, zato to se u
lancu prenosilaca nalazi Muhammed b. Sehl el-Attar,
koji je poznat po poturanju lanih hadisa. 145
Haram
92. Sve to je zabranjeno - slatko je!

Imam Sehavi, Ali el-Kari i drugi tvrde da ovo nije
hadis, ve je ove rijei neko drugi izgovorio.146 Ali el144
El-Masnu, str 46.
145 Silsiletul-ahadisid-daife vel-mevdua, 1/66, predanje br. 10 i Daiful
Di.amiis-sagiri ve zijadetubu, str. 247, predanje br. 1716.
146 El-Mekasidul-hasene, str. 384, predanje br. 83 1; El-Esrarul-merfua,
str. 268, predanje br. 351; Keful-hafa, 2/125, predanje br. 1988;
Tahzirul-muslimin, str.107, predanje br. 165.
72
APOKRIFNI HAD/Sl
Kari smatra da je znaenje ovih rijei tano, 147 ako se
usporede sa Allahovim rijeima u kojima On zabranjuje
Ademu, a.s., i Havvi: O Ademe, iivite ti i ena tvoja,
u Diennetu i jedite u njemu koliko god elite i odakle

god hoete, ali se ovom drvetu ne pribliujte pa da sami
sebi nepravdu nanesete! (El-Bekare, 35)
Meutim, oito je da je zabranjeno slatko i privlano
ljudima, pa je i Adem, a.s., sa enom uinio ono to
Allah nije elio: I ejtan ih navede da zbog drveta posrnu
i izvede ih iz onoga u emu su bili. (El-Bekare, 36)
Hi dr
93. Da je Hidr bio iiv, mene bi zijaretio.
Ovo predanje je potureno Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s. O ito j e da se radi, kako s matra hafiz Ibn
Hader, o rijeima nekog iz prve generacije muslimana,
koji su negirali da je Hidr ivio i u vrijeme Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., kako ima nekih miljenja.148
147 El-Esrarumerfua, str. 268.

148 El-Esrarul-merfua. str. 212, predanje br. 212; El-Masnu, str. 105,
predanje br. 139; i Tahzirul-muslimin, str. 151, predanje br. 281. Za

detaljniju elaboraciju o h. Hidru, pogledaj izvanrednu studiju Nezira
Halilovia: Tajanstvene linosti u Kur'anu: Hazreti Hidr, u izdanju
Biblioteke El-Hali! - Prijatelj iz Zenice (bez godine izdanja), koja
sadri 180 stranica i tretira brojna zanimljiva pitanja vezana za ovu
tajanstvenu linost.
73
MPit
Homoseksualci
94. Kada bi se homoseksualac okupao vodom koliine

mora, opet bi na Sudnjem danu doao neist.
Imam Sehavi ocjenjuje ovo predanje lanim.149
Hrana i pie
95. Hrana krtice je bolest, a hrana dareljivog je

lijek.
Hafiz Ibn Adijj tvrdi da ovo predanje nema ute
meljenja u Vjerovjesnikovim, s.a.v.s. hadisima.150
96. Dibril mi je donio jelo151 iz Denneta, pa, nakon

to sam ga pojeo, zadobio sam potenciju etrdeset
ljudi, kada je u pitanju intimni odnos.
U ovom predanju se pojavljuju Selam b. Sulejman
i njegov uitelj Nehel, koji su optueni za la i pod
metanje u hadisu.152 Ukajli kae da je ovo predanje
predanje br. 249; i Tahzirul-muslimin, str. 148, predanje br. 259.

str. 241 , predanje br. 279; Tahzirul-muslimin, str. 142, predanje br.
202.
1 51 U ovom predanju je spomenut termin el-herise, to oznaava jelo od
brana, maslaca i eera, a, u isto vrijeme, oznaava neku vrstu bungura
(izdrobljene penice), kao i jelo od prekrupe kuhane s mesom.
1 52 El-Fevaidul-medmua, str. 176, predanje br. 54; Silsiletul-ehadisid
daife vel-mevdua, 4/1 80-1 83, predanje br. 1686.
74
APOKRIFNI HAD/Sl
poturio Muhammed b. Haddad el-Lahmi, koji je
bio vlasnik i proizvoa herise - jela koje je Poslanik,
.
s.a.v.s., navo dno, ovdJe spomenuo.! 153
97. Pijte vodu prilikom jela, zasitit ete se!

Ovo predanje je ocijenjeno nitavnim.154
98. jedite voe prije jela!

N erna nikakvog argumenta koji bi upuivao da
je ovo Vjerovjesnikovo, s.a.v.s., predanje. ak nema
potvrde da ga je izgovorio ashab ili tabiin.155
99. Konzumiranje lubenice prije jela potpuno isti stomak

i u korijenu unitava bolest.
Brojni hafizi hadisa ovo predanje, zbog Ahmeda
b. Jakuba el-Durdanija, koji se pojavljuje u nizu
prenosilaca, a iji su hadisi nitavni, ubrajaju u lane
i apokrifne.156
1 00. Konzumirajte so (slanu hranu), jer je u tome lijek

za sedamdeset bolesti.
153 Pogledaj: El-Fevaidul-medfmua, str. 1 76.
155 Kef/ul-hafa, 1/312 i Tahzirul-muslimin, str. 95.
156 Kef/ul-hafa, 1/286, predanje br. 910; Silsiletul-ehadisid-daife vel
mevdua, 1/308, predanje br.167; Daiful-Damii-sagiri ve zijadetuhu,

75
$Jfilrfurdlt
Hadiski uenjaci su ovo predanje, na temelju ve
postavljenih preciznih kriterija, definirali nitavnim.
157 Vjerovatno je i ovo predanje izmiljeno iz koristo
ljublja. Oito je da su trgovci solju pokuali to prije
prodati velike koliine svoje robe, pa su izmiljali
ovakvu vrstu predanja.
1 0 1 . Ustrajte u konzumiranju groia s hljebom.

Predanje je ocijenjeno nitavnim.158
l 02. Zabranite
sebi konzumirati ukusnu i mirisnu

hranu, jer to jaa ejtana i daleko vie mu olakava
cirkuliranje po vaim venama.
Budui da ovaj hadis oponira kur'anskim ajetima

o dozvoli konzumiranja lijepih i ukusnih jela, Sujuti,
Ibnul-Devzi i Ibn Irak, dre ovo predanje izmilje
nim, a uz to, u njegovom senedu se pojavljuje Je zid
Ehu Halil, poznat po izuzetnoj slabosti u prenoenju
hadisa.159
1 03. Popiti ostatak vode ili tekuine iza vjernika je

lijek.
157 ElMenarul-munif, str. 55, predanje br. 74; Tahzirul-muslimin, str.
158 El-Menarulmunifi str. 55, predanje br. 73; Tahzirul-muslimin, str.lH,
predanje br. 224.
159 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdu'a, 4/357-358, predanje br. 1 879.
76
APOKRIFNI HAD/Sl
Ovdje se misli na vodu ili sok koji ostanu iza vjer
nika, pa ga uzme druga osoba i popije do kraja, elei
time pokazati svoj\1 skromnost, ali i bliskost i neku
vrstu bratstva s onim ko je to prije njega pio.
Ovo predanje je izmiljeno, jer, prema Ahmedu
el-Gazziju al-Amiriju, ono uope nije hadis. S njim se
slae i Adluni, a i Ali el-Kari ga svrstava u apokrifne
hadise.1 60
1 04. Znak skromnosti je da ovjek popije ono to ostane

iza njegovog brata. Ko popije ono to ostane iza
njegovog brata, teei time Allahovom zadovoljstvu,
podignut e se za sedamdeset stepeni, izbrisat e mu
se sedamdeset grijeha i upisat e mu se sedamdeset
stepeni.
Predanje je apokrifno, kako navode, Ibn Hibban,
Ibnul-Devzi, Suju ti i dr., zbog Nuha b. Ehi Merjema
koji se pojavljuje u njegovom nizu prenosilaca, a koji
je ocijenjen kao laac u brojnim predanjima.1 6 1
1 OS. Tri osobe nee biti pitane za naslaivanje i rasko u

hrani i piu: postaprilikom iftara, postaprilikom
160 El-Mekasidul-hasene, str. 276, predanje br. 534; El-Esrarul-merfu'a,
str. 214, predanje br. 217; Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/177,

predanje br. 78.
161 Tertibul-mevduat, sfr. 229, predanje br. 794; Tenzihu-eriatil-merfua,
2/259; El-Fevaidul-medmua, str. 1 85, predanje br. 71 i Silsiletul
ehadisid-daife vel-mevdua, 1/1 77-1 80, predanje br. 79.
77
eflk Kurdi
sehura i domain koji ima gosta. 1 62 A tri osobe nee

biti kritizirane zbog loegpostupka: bolesnik u asu
bolesti, posta dok se ne iftari i pravedan voa.
Medai b. Amr, koji se nalazi u nizu prenosilaca
ovog predanja, okarakteriziran je od strane Ibn Hibbana
kao osoba poznata po poturanju lanih hadisa pouzda
nim prenosiocima, kako bi, onda, ljudi lake prihvatali
takve hadise. Uz to, Ibn Hibban podvai da se njegova
predanja ne smiju spominjati u literaturi, izuzev da se
ukae na njegovu lanost i apokrifnost.1 63
Ibadet
1 06. Lijepo obavijajte naftle, jer e vam one nadoknaditi
farzove.
Zna se, na temelju drugih Vjerovjesnikovih, s.a.v.s.,
predanja, da e se na Sudnjem danu, kada ne bude
dovoljno farzova, nadomirivati nafilama. Meutim,
162
Pod ovim se podrazumijeva da te tri osobe mogu manifestirati vie

raskoi kod jela i pia i jesti i vie nego to treba: posta kako bi
mogao prepostiti; onaj koji se iftari, jer je itav dan postio i nije nita
konzumirao i domain koji ima gosta moe daleko vie jesti i ne
prestati konzumirati hranu, sve dok gost ne prestane jesti - ukoliko
domain prvi odustane, postoji bojazan da e se gost zastidjeti i prestati
jesti, iako nije zadovoljio svoje osnovne potrebe. Uz to, domain e
ponuditi raskoniju sofru kako bi musafir mogao izabrati ono to
mu odgovara.
163 Silsiietul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/447, predanje br. 1980 iDaiful
Diamiis-sagiri ve zijedetuhu, str. 381, predanje br. 2582.
78
APOKRIFNi HADISI
hadiski strunjaci ne poznaju konkretno ovakvo pre

danje od Vjerovjesnika, s.a.v.s.1 64
1 07. Ibadet je gledanje u Mushaf, djetetovo gledanje

roditelja i gledanje u Aliju b. Ehi Taliba.
Predanje j e apokrifno zbog Muhammeda b .
Zekerijjaa, koji s e pojavljuje kao jedap o d ravija, a
koji je poznat po poturanju lanih hadisa.1 65
1 08. Ibadet je gledanje u lijepo lice.

Iako neki autori ovo predanje koriste kao hadis
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Ibn Tejmijje i Ibn Kajjim
ga odbacuju kao lano i nitavno, jer uope nije pre
neseno od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.1 66
1 09. Ostavljanje obiaja je ibadet.

Nema osnova u Vj erovj esnikovim , s .a.v. s . ,
hadisima.1 67

str. 195, predanje br. 173; El-Masnu, str. 94, predanje br. 1 1 3.
165 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/531-532, predanje br. 356.
79
efl_k Kurdi
Imam
1 1 O. Ko umre a ne bude upoznao imama svog vremena,

taj je umro diahilijjetskom smru.
Ovo predanje je raireno u literaturi iija i kadijanija,
a nikakvog utemeljenja nema u hadisima Allahovog
.
Pos lam"ka, s.a.v.s. 1 68
Iman
1 1 1 . Umri kao musliman i onda se ne brini.

eli se rei da ako ovjek umre kao vjernik, onda
je uspio, jer e vjera biti jedini preduvjet konanog
svretka u dennetskim perivojima, bez obzira na faze
kroz koje e ovjek prolaziti do njegove posljednje
faze - zadobijanja dennetskih ljepota.
Meutim, Imam Sehavi kae da uope ne zna za
ovo predanje meu Poslanikovim, s.a.v.s., hadisima.1 69
1 1 2. Driite se vjere starica!

.
Sehavi i Sagani tvrde da ovo predanje nema uteme

ljenja u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.170
predanje br. 294; Tahzirul-muslimin, str. 1 52, predanje br. 295.
80
APOKRIFNI HAD/Sl
1 1 3. Kada nastupi ahiriz-zeman i kada strasti i notarije

budu dominirale, driite se vjere ljudi sa sela i
iena.
Ovo, po mnogim uenjacima, nisu rijei Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. Neki tvrde da je ovo izreka Omera
b. Abdulaziza. 171 Ovim se, naime, hoe kazati da e
poplava raznih iskuenja i anarhija, najmanje zahvati t i
osobe udaljene od tih centara raznih iskuenja, kao to
su sela, pustinje i ene, a posebno starije ene, ija su
iskuenja minimizirana njihovom starou.
1 1 4. Ljubav prema vjerniku je dio imana.

Sagani tvrdi da je ovo predanje apokrifno.172
1 1 5. Ljubav prema domovini je dio imana.

Iako je, kako tvrde uenjaci, znaenje ovog pre
danja autentino, ipak ne postoji potvrda da je ovo
izgovorio Allahov Poslanik, s.a.v.s, ve j e to, kako
naglaava Sagani, apokrifno predanje.173 Ali el-Kari
navodi da ovo predanje nema nikakvog utemeljenja
kod hadiskih strunjaka i niko ga ne uvrtava u preda171 El-Fevaidul-medmua, str. 505, predanje br. 94; Daiful-Damiis-sagiri
172 Kef{ul-hafa, 1/345, predanje br. 1 101.
173 El-Mekasidul-hasene, str. 218, predanje br. 386.; Kef{ul-hafa, 1/345,
predanje br. 1.102; Tahzirul-muslimin, str. 133, predanje br. 1 1 6;
Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/1 10, predanje br. 36.
81
e[j_k Kurdi
nja koja se veu za Allahovog Vjesnika, s.a.v.s.174 Ovo

predanje su esto citirali hatibi i vaizi u svojim istupima
za vrijeme socijalistikog reima u bivoj Jugoslaviji,
to je, oito, pogodovalo tom reimu!
1 1 6. Ljubav prema maki je dio imana.

Ali el-Kari i Sagani se slau da je ovo apokrifno
predanje..175 Oito je da su simpatizeri kunih ljubimaca
ovo falsificirali kako bi ljude inicirali na veu ljubav
spram ivotinja, a posebno maaka.
Insan
1 1 7. ovjek je nazvan insanom zato to je obeao Allahu

da e se samo Njemu klanjati i Njega oboavati, pa
je to obeanje zaboravio!
Zaborav se na arapskom kae nisjan, pa je otuda,
po nekima, i nastala rije: insan. Citirano predanje se
pripisuje Abdullahu b. Abbasu, r.a., i nema nikakve veze
s merfu-predanjem Allahovog Poslanika, s.a.v.s.176
174 Vidi: El-Esrarul-merfua, str. 191, predanje br. 164 i El-Masnu, str.
175 Provjeri: El-Esrarul-merfua, str. 191, predanje br. 165; El-Masnu, str.
91, predanje br. 105; Keful-hafa, 1/347, predanje br. 1.103; Tahzirul
muslimin, str. 133, predanje br. 1 1 7.
82
APOKRIFNI HAD/Sl
Jezik
1 1 8.jezici Allahovih stvoren;'a, N;'egova su pera.

Ovo je izreka sufija i nema veze s merfu-predanjima
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.177
1 1 9. Ko moie li;'epo nauiti govoriti arapski, neka se njim

slui, a neka ne govori perzi;'ski, jer e to rezultirati
licem;'erstvom.
O ito je da j e neko nacionalizam i ovinizam
pokuao ubaciti i u asni sunnet Allahovo g Poslanika,
s.a.v.s. Meutim, islamski uenjaci su razotkrili lanost
ovog i slinih predanja. 178
1 20. Allah se smilovao onome ko sauva svo;' ;'ezik, ko

upozna svo;'e vri;'eme i ko uvrsti svo;' put.
Muhammed b. Zijad el-Jekuri el-Mejmuni, jedan
od prenosilaca ovog hadisa, optuen je za la i potura
nje hadisa, pa je tako ovo predanje od strane hadiskih
eksperata, poput Ahmeda b. Hanbela, Darekutnija,
Zehebija i Munavija, ocijenjeno apokrifnim.179
177 El-Esrarul-meifua,. str. 132, predanje br. 60; El-Masnu, str. 58, predanje
br. 36; Tahzirul-muslimin, str. 92, predanje 29.
178 Silsiletul-ehadisid-daife vel-meudua, 2/12, predanje br. 523; Daiful
1 Silsiletul-ehadisid-daife vel-meudua, 4/253, predanje br. 1771; Daiful
Damiis-sagiri ve zijedetuhu, str. 458, predanje br. 3 1 1 7.
83
ttliiUCg
Kamen
1 2 1 . Kada bi neko od vas imao lijepo miljenje o kamenu,

Allah bi uinio da mu on bude od koristi.
Ibn Tej mijj e, Ibn Kajjim, Ibn Hader i Sujuti
definiraju ovo predanje apokrifnim. Ibn Kajjim sma
tra da su ovo predanje izmislili oboavatelji kipova,
elei time prikazati kamen od kojeg se kleu kipovi
u lijepom svjetlu.1 80
Kupanje
122. Ko se okupa od dunupluka u halal-braku, Allah

e mu u Dennetu obezbijediti stotinu dvoraca od
bijelog bisera; a za svaku kap koju upotrijebi prilikom
tog kupanja, dat e mu nagradu hiljadu ehida.
Ovo predanje je nitavno zbog Dinara el-Habeija
koji je optuen za poturanje apokrifnih hadisa.1 8 1
Kur'an
Mnogo je lanih predanja koja su se vremenom
infiltrirala u islamsku literaturu o vrijednostima Kur'ana
i kur'anskih sura. Abdullah b. el-Mubarek smatra da su
181 Mizanul-itidal, 2/30; El-Esrarul-merfu'a, str. 3 1 7, predanje br. 460;
84
APOKRIFNI HAD/SI
nevjernici poturili predanja koja govore o vrijednostima
brojnih sura, a posebno svake kur'anske sure.1 82
123. Ko ui Kur'an gledajui u Mushaf, A llah e

olakati kaznu njegovim roditeljima, pa makar bili
z nev;ermct.
Ibn Hibban kae da je ovaj hadis apokrifan, zato
to se u njegovom nizu pojavljuje Muhammed b. el
Muhadir, koji je poznat po poturanju lanih predanja
pouzdanim prenosiocima.1 83
12 4. Ko svaki dan proui stotinu ajeta gledajui u Mushaf,

za.govarat e se za sedam kabura koji su uz njegov
kabur, a Allah e olakati njegovim roditeljima, pa
makar i idolopoklonici bili. .
Imam Sujuti ovo predanje smatra apokrifnim.1 84
125. Ko proui sure El-Bekare i Ali Imran, a ne bude

molio za svog ejha (uitelja) , taj je nepravdu
uinio.
Imam Sehavi tvrdi da ovo predanje nema uteme
ljenja u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.1 85
182 Uporedi: El-Lealiul-masnua, 1/207.
183 El-Lealil-masnua, 1/224.
184 El-Lealil-masnua, 1/224.
185 Tahzirul-muslimin, str. 1 54, predanje br. 31 6.
85
JdtfQ!!i4t "
12 6. Ko prouiAjetul-kursijju neposredno nakon uzimanja
abdesta, Allah e mu dati nagradu etrdeset godina,
podignut e ga za etrdeset stepeni i oenit e ga s
etrdeset hurija.
Mukatil b. Sulejman, jedan od prenosilaca ovog
hadisa, ocijenjen je kao laac u hadisu, pa je, prema
tome, ovo predanje apokrifno.1 86
1 2 7. Ko proui Ajetul-kursijju i napieje desnom rukom

afranom po dlanu lijeve ruke sedam puta, pa to
polie jezikom, nikada nee zaboravljati.
Predanje je ocijenjeno apokrifnim :;bog jednog od
prenosilaca koji je prepoznat kao osoba koja potura
hadise.1 8 7
128.]asin je za ono za to se bude uio!

Ovim se hoe kazati da je sura Jasin univerzalna,
te da se ui shodno namjeri. Ako se ui za zdravlje,
onaj ko je bude uio - ozdravit e. Ako se bude uio
za nafaku, onoga ko ga bude uio Allah e obasuti
blagodatima. Meutim, nema predanja u ovom znae
nju od Allahovog Poslanika, s. a.v. s. Imam Sehavi tvrdi
da ovo predanje nema osnova u Vjerovjesnikovim,
. .
1 88
s.a.v.s., hadtstma.
1 86 El-Fevaidul-medimua, str. 312, predanje br. 46.
187 El-Fevaidl-medmua, str. 3 1 1 , predanje br. 44.
188 El-Esrarul-merfua, str. 3 77, predanje br. 619; El-Masnu, str. 21 5,
86
APOKRIFNi HAPISI
129. Ko svakog petka posjeti kabur svo}ih roditel}a, pa

kod njih ili jednog od njih, proui suru Jasin - bit
e mu oproteno grijeha koliko je prouio ajeta ili
harfova.
Ovo predanje od Ehu Bekra es-Siddika, r.a., kao
merfu-hadis biljee Ibn Adijj, Ehu Nuajm u Ahbaru
Asbehan, i Abdulganijj el-Makdisi, u Es-Sunenu.
Obzirom da se u lancu prenosilaca pojavljuje osoba
pod imenom Amr b. Zijad,. koji je poznat po krai i
lairanju hadisa, Ibn Devzi, Sujuti i drugi strunjaci
ovo predanje smatraju apokrifnim.1 89
1 30. Ko ue u kaburistan, pa proui suru jasin, bit e

olakana toga dana onima koji lee u kaburima, a
onaj ko gaproui imat e za svaki harfkoji je prouio
nagradu.
Jahja b. Mein i Ibn Hibban ovo predanje ocjenjuju
lanim.190
1 3 1 . Ko slua uenje sure jasin ima nagradu kao da je

dvadeset zlatnika utroio na Allahovom putu; ko
je proui ima nagradu kao da je obavio dvadeset
puta had; ko je napie (na posudu), pa to popije,
njegovim biem e zavladati hiijadu jekina, hiljadu
svjetala, hiijadu berieta, hiljadu milosti i hiijadu
189 Silsiletul-ehadisid-daife vel-me'Odua, 1/126-128, predanje br. 50.
87
e[J_k Kurdi
vrsta opskrbe, a odstranit e se iz njegovog bia zloba

i bolest.
Sujuti tvrdi da j e ovo predanje nitavno zbog
Ahmeda b. Haruna, koji je jedan od prenosilaca ovog
hadisa, a koga j e hafiz Ibn Adijj optuio za la u
hadisu. 19 1
1 3 2. Ko jedanputprouiJasin, kao da je dva puta prouio

Kur'an. 192
Ovo merfu-predanje Ehu Seida el-Hudrija, r.a.,

Suju ti ocjenjuje slabim, 193 dok ga El-Albani smatra
apokrifom.194
1 33. Ko jedanput proui jasin, kao da je deset puta

prouio Kur'an. 195
Ovaj hadis Es-Suju ti ocjenjuje daifom, 196 dok ga
El-Albani smatra apokrifnim predanjem, koji nema
utemeljanja u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 197
191 El-Lealiul-masnua, 1/213; Tenzihuf-eriati-merfua, 1/286, predanje
br. 4; El-Fevaidul-medtmua, str. 300, predanje br. l l .
192 Hadis biljei Bejheki u uabul-imanu. Usporedi: Daiful-Damiis
sagiri ve zijadetuhu, predanje br. 5789, str. 835.
1 93 Vidi: El-Diamius-sagir, hadis br. 8935, str. 538.
194 Uporedi: Daiful-Damiis-sagiri ve zijadetuhu, predanje br. 5789, str.
835.
195 Hadis biljei Ibn Merdevejh i Bejheki u uabul-imanu.
196
Vidi: El-Dtamius-sagir, hadis br. 8936., str. 538.
197 Pogledaj: Daiful-Diamiis-sagiri ve zijadetuhu, predaja br. 5786., str.
835.
88
APOKRIFNI HADISI
1 34. Naredio sam svojim sljedbenicima da svaku no
ue Jasin. Ko bude ustrajao na tome i svaku no ga

bude uio, pa umre - umrijet e kao ehid.
Hadis je ocijenjen apokrifnim, zbog jednog pre
nosioca u njegovom senedu koji je osumnjien za
poturanje hadisa.1 98
13 S. Alija, uiJasin, jer se u njemu nalazi deset blagoslova
(berieta)! Ako ga proui gladan - asitit e se; edan

- napojit e se; neodjeven - odjenut e se; neoenjen
- oenit e se; onaj koga je strah - oslobodit e se
straha; ukoliko je zatvorenik i zarobljenik - bit e
osloboen; ako je putnik - olakat e mu se put;
onaj ko je neto izgubio - nai e izgubljeno; ako
je bolestan - ozdravit e, a ako se ui kod osobe na
samrti - bit e joj o.lakano/199
Busiri tvrdi da je ovo predanje u kojem se, navodno
Allahov Poslanik, s.a.v.s., obratio Aliji b. Ehi Talibu,
r.a., slabo, budui da se u lancu ovog hadisa nalazi slab
prenosilac Abdurahim b. Vakid. 200 Neki autori ovaj
hadis smatraju apokrifnim zato to se u njegovom
lancu nalazi Mes'ad b. El-Jese, koji je okarakteriziran
od strane hadiskih strunjaka kao laljivac. 201
198 El-Fevaidul-medimua, str. 3 1 2, predanje br. 48.
199 Hadis biljei Ed-Dejlemi i El-Haris u svom Musnedu.
200 Provjeri: Ibn Haer, El-Metalibul-alije, 3/362.
201 Vidi: El-Fevaidul-medmua, str. 312, predanje br. 47; Abbas Sakr i
Ahmed Abduldevad: El-Ehadisul-mevdua minel-Damiil-kebiri
vel-Damii-ezheri, str. 32.
89
$elikKunlit
1 36. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je obraajui se Abdullahu
b. Mes'udu, r.a., rekao: Kada bude uio Kur'an i
kada doe do rijei:
J. 0.\).il Iii WjtJ Da ovaj Kur'an kakvom brdu
objavimo.. . (El-Har, 2 1 ) stavi ruku na glavu, jer je to
lijek za svaku bolest izuzev smrti.
Hafiz Zehebi tvrdi da je ovo predanje nitavno. 202
1 3 7. Ko na sabah-namazu proui sure El-Inirah i El-Fil,

nee imati upalu oka.
Imam Sehavi tvrdi da ovo predanje nema nikakvog
utemeljenja u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Zna
se, na temelju zasnovanih predanja, da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s. uio na sunnetu sabah-namaza sure El-Kafirun
i El-Ihlas, a na farzu preko ezdeset ajeta. 203
138. Ko klanja sabah-namaz a zatim proui stotinu puta

Kul huvallahu ehad, 204prije nego progovori, oprostit
e mu se grijesi koji su se nagomilavali godinu dana,
za svako proueno Kul huvallahu ehad.
Muhammed b. Abdurahman el-Kuejri, prenosilac
ovog hadisa, ocijenjen je od strane Ibn Ehi Hatima,
Ezdija i Hejsemija kao laac.205
202
El-Fevaidul-medimua, str. 3 12, predanje br. 51.

Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/167, predanje br. 68; Tahzirul. muslimin, str. 154, predanje br. 3 1 7.
204
To jest, suru El-Ihlas.
205
Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/583-584, predanje br. 405.
203
90
APOKRIFNI HAD/Sl
13 9. Ko ue u kaburistan, paproui Kul huvallahu ehad206

jedanaest puta, a zatim to pokloni umrlim, dobit e
sevapa koliko ima mrtvih u tom kaburistanu.
Hafiz Zehebi smatra da je ovaj hadis apokrifan
zbog Abdullaha b. Ahmeda b. Amira, koji se nalazi u
nizu prenosilaca ovog predanja.207
140. Uenje sura " kalakil "208 garancija ;e od

siromatva.
Sehavi kae da oo predanje uope ne postoji meu
Vjerovjesnikovim, s.a.v.s.. hadisima.209
141. Vrijednost hafiza Kur'ana nad onima koji to nisu

je kao vrijednost Stvoritelja nad stvorenjima.
Ovaj hadis je ocijenjen od strane hadiskih uenjaka,
kao to su El-Hakim, Hatib el-Bagdadi, Ehu Nuajm
el-Asbehani, Ibn Hader i Es-Sujuti, kao laan, jer
se u lancu prenosilaca nalazi Muhammed b. Temim
el-Firjabi, koji je poznat po podlim laima i poturanju
hadisa.210
206 To jest, suru El-Ihlas.

208 El-Kalakil su kur'anske sure koje poinju rijeju: ku/. To su sljedee
sure: El-Dinn, El-Kafirun, El-Ihlas, El-Felek i En-Nas.
209 El-Esrarul-merfua, str. 257, predanje br. 328 i Tahzirul-muslimin,
str. 1 45, predanje br. 238.
210 Silsiletul-ehadisid-daife fJel-mevdua, 1/571-572, predanje br. 396.
91
, $efik Kunt!f
1 42. Ko se bude lijeio neim drugim izuzev Kur'ana,
Allah ga nee izlijeiti.
Sagani i Adluni ga ubrajaju u lana predanja. 2 11
14 3. Neka mukarac diunup i ena koja ima menstruaciju

ne ue nita iz Kur'ana.
Ahmed b. Hanbel ocjenjuje ovo predanje apo
krifnim. 21 2 Dodirivanje Mushafa je strogo zabranjeno
neistima, pa ak i onima koji nemaju abdest, dok
je, uenje Kur'ana napamet, po mnogim erijatskim
pravnicima, dozvoljeno bez abdesta, pa ak i onima
koji nisu isti u tom trenutku. To se posebno odnosi
na uenike, a pogotovo uenice, koje bi puno propu
stile u danima menstrualnog ciklusa, kada je u pitanju
uenje Kur'ana, produbljivanje saznanja u tedvidu i
slino.
1 44. Ko bude uio u namazu za imamom, taj nema

namazal
Ibn Hibban tvrdi da ovo predanje nema osnova u
Vjerovjesnikovim, s.a.v.s., hadisima. 2 13
Lejletur-regaib
Lejletur-regaib je, u naem narodu, poznata kao

odabrana no u kojoj je h. Amina zanijela Muhammeda,
211
Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/285, predanje br.153.

m
92 .
APOKRIFNI HAD/Sl
s.a.v.s. Meutim, ova no se u Kur'anu uope ne spo
minje. Ni u sunnetu nema pouzdane potvrde o ovoj
noi. Sva predanja koje se koriste u narodu i brojnim
izvorima su izmiljena i patvorena. Posebne vrijednosti
posta prvog etvrtka u mjesecu redebu, kao i vrijed
nosti te noi temelje se, prema konsenzusu hadiskih
strunjaka, na lanim i apokrifnim predanjima. Islamski
uenjaci, ak, estoko osuuju posebno vrjednovanje
ovog dana i ove noi, kako potcrtava Imam Sujuti,
zabranjujui bilo kakav poseban ibadet u njima, kao i
pravljenje hrane i oblaenje sveane odjee.214 Navest
emo samo neke:
1 45. Ko prvog etvrtka naveer u mjesecu redebu klanja
akam-namaz, a potom klanja dvadeset rekata uei

na svakom rekatu Fatihu i Ihlas, a poslije svaka dva
rekata preda selam - znate li kakva je nagrada za
to? Dibril me je obavijestio da e Allah zatititi
njega, i njegovu porodicu, i njegov imetak, sauvat
e ga kaburske patnje i omoguit e mu da preko
Sirat-uprije proe kao munja bez rauna i kazne!
Ovo predanj e je apokrifne, budui da je veina
njegovih prenosilaca nepoznata.215
214
Pogledaj ovo upozorenje: Es-Sujuti, Hakikatus-sunneti vel-bid'ati,

str. 52.
2 1 5 Provjeri: T
enzihu-eriatil-merfua, 2/89.
93
lfJ!<&t
1 46. Ko provede u ibadetu no u rediebu, a prethodno

provede dan upostu, Allah e ga nahraniti dennetskim
plodovima.
Ovo predanje hadiski strunjaci ocjenjuju apokrif
nim, budui da se u lancu prenosilaca nalazi osoba koja
je poznata po lanim i apokrifnim predanjima. 2 1 6
1 4 7. Redebje Allahov mjesec, a'banje moj, a ramazan je

mjesec moga um meta. Neko upita: Allahov Poslanie,
ta znai redeb je Allahov mjesec? On odgovori:
Znai da ga je predodredio za oprost grijeha. U
njemu je zabranjeno prolijevati krv. U njemu je Allah
oprostio poslanicima. U njemu je Svoje prijatelje evlije - sauvao od neprijatelja. Ko ga bude postio,
kod Allaha je zasluio troje: oprost svih grijeha koje
je poinio zatitu od grijeenja ubudue do kraja
ivota i zatitu od iei na Sudnjem danu!
Potom ustade jedan starac i ree: Allahov Poslanie,
ja nisam u stanju postiti cijeli mjesec! Vjerovjesnik,
s.a.v.s., mu na to ree: Prvi dan se u tom mjesecu dese
terostruko nagrauje. Ista je nagrada i za srednji i za
posljednji dan. Tako da ima nagradu kao da si ga cijelog postio. Takoer, nemoj gubiti iz vida prvi etvrtak
naveer u tom mjesecu. To je no koju meleki nazivaju
Lejletur-regaib. Kada proe treina te noi, svi meleki,
i oni na nebesima i oni na Zemlji, okupe se oko Kabe.
Nakon toga, pojavi se Uzvieni Allah i rekne: "Meleki
216
94
Vidi: El-Fevaidul-medmua, str. 439, predanje br. 3.
APOKRIFNI HADISJ
Moji, traite ta elite!" Oni odgovore: "Gospodaru, mi

nemamo potrebe. Jedino Te molimo da oprosti onome
ko posti mjesec redebt' A Allah im odgovara: "Ve sam
to uinio!" Zatim Poslanik, s.a.v.s. , nastavi: Niko od
vas nee postiti prvi etvrtak u redebu, a zatim te noi
klanjati dvanaest rekata izmeu jacije i dume namaza,
uei.na svakom rekatu Fatihu i lnna enzelnahu tri puta
i Kul huvallahi dvanaest puta, predajui selam poslije
svaka dva rekata ... a zatim zaeljeti neto od Allaha, a
da mu se nee toj elji udovoljiti i oprostit e mu se grijesi
makar ih imao koliko i morske pjene na moru!
Ovo predanje je apokrifna, zbog Alije b. Abdullaha
b. Dehdema, koji se nalazi u lancu prenosilaca, a za
kojeg Ibnul-Devzi kae da je izmiljao hadise.217
Inae, klanjanje dvanaest ili dvadeset rekata prvog
etvrtka naveer u mjesecu redebu, kao i tespih i
zikr nakon toga, je novotarija koja nema nikakvog
utemeljenja u sunnetu Poslanika islama, s.a.v.s., niti
u praksi prve generacije muslimana. Tako Imam Ibn
Abdusselam, u komentaru poznatog El-GazaJijevog
djela
Ihjau ulumid-din, kae: U Bejtul-Makdisu se

nikada nije klanjala. nikakva posebna nafila niti u red
ebu, niti u a'banu. Prvi put je taj namaz uveo izvjesni
Ibnul-Hadd, iz Nabulsa, iz Palestine, 448. hidretske
godine, koji je imao lijep glas i koji je tu no klanjao
taj namaz, a onda to isto uinio i sljedee godine u isto
217
Pogledaj: Tenzihuf-fari'atil-merfu'a,
str.
89-90.
95
efl.k Kurdi
vrijeme - tako da je to prelo u naviku i tradiciju i tako

se zadralo, na alost, do dananjih dana kao sunnetf2 18
Imam Sujuti, citirajui Tartua i Makdisija, navodi
da je ovaj namaz prvi put u dematu, kao imam, klanjao
izvjesni Ibn Ebil-Hamra, iz Nabulsa, 448. hidretske
godine,Z19 inivi to dvije godine uzastopno. Kada je
primjetio da se taj namaz izuzetno respektira i da ga je
narod prihvatio kao sunnet, pokajao se Allahu i treu
godinu se nije pojavio u Masdidul-Aksau. Na alost,
narod je tu praksu nastavio do dananjeg dana.
Najudnije od svega je da brojni imami, hatibi i
islamski obrazovani ljudi uporno nastavljaju sa citi
ranjem hadisa koji veliaju tu no, a znaju da nema
nikakvog utemeljenja u Kur'anu, sunnetu i praksi
prvih generacija muslimana. ak se i u Takvimu IZ
redovno oznaava ova no posebno vrjednovana
na temelju lai i lanih predanja. Zar nije dovoljan
kategorian stav jednog od najveih hafiza hadisa,
uvenog Ibnus-Salaha, koji upozorava: "Namaz uoi
Lejletur-regaiba je bidat - novotarija, a hadisi koji o
tom namazu govore su lani i nastali su tek nakon
etiri hidretska stoljea! ! ! "220
Imam Suju ti posebno upozorava na klanjanje nafile
u ovoj noi u dematu, j er je svaka nafila vrjednija
obavljena kod kue nego u dematu, izuzev onih koje
je obavljao Poslanik islama, s.a.v.s., ili prva generacija
21 8
Vidi: E-ukajri, Es-Sunanu vel-mubtedeat, str. 144.

Provjeri: Es-Sujuti, Hakikatus-sunneti vel-bidati, str. 52-53.
220
Isti izvor, str. 53-54.
219
96
APOKRIFNI HAD/Sl
muslimana, u to, svakako, ne spada namaz u noi
Regaiba. 22 1
Inae, namaz poetkom mjeseca redeba (prvog
etvrtka naveer) i petnaeste noi mjeseca abana, svi
veliki hadiski strunjaci tretiraju kao neutemeljen u
sunnetu Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Ovaj namaz su
proglasili veliki kapaciteti za novotariju hadiske znano
sti, kao to su Hafiz Iraki, Ibnul-Devzi i hafiz Suju ti.
Imam Nevevi kategoriki zakljuuje da je ovaj namaz
negativna i runa novotarija koja oponira sunnetu. 222
Licemjerstvo
1 48. Najmra stvorenja Uzvienom Allahu su osobe
kojima je vanjtina boija od djela: njihova odjea

je kao odjea vjerovjesnika, a djela su im kao djela
silnika!
Ahmed b . H anbel, Ehu H atim, Ibn Adijj,
El-Devzedani, Zehebi, Ibnul-Devzi i Sujuti svr
stavaju ovaj hadis u red predanja na koja se ne moe
osloniti i koja su neki prenosioci poturili Allahovom
Pos lam. ku, s.a.v.s. 223
221
Cit. izvor, str. 54.

Provjeri: Isti izvor, str. 144.
m Silsiletul-ehadisid-daif
e vel-mevdua, 2/21 7-2 18, predanje br. 807.
222
97
. iti.kWt
Lideri
1 49. Ako budu svjetovni i vjerski voe moga ummeta

ispravne, bit e ispravni i ostali ljudi.
Ovo predanje kao merfu-hadis od Ibn Abbasa, r.a.,
biljee Ebu Nuajm u Hil'jetul-evlija i Ibn Abdulberr
u Diamiu bejtnil-'ilmi. Ahmed i Darekutni ocjenjuju
ovo predanje apokrifnim zbog Muhammeda b. Zijada,
koji se pojavljuje u ovom lancu prenosilaca, koji je
ocijenjen kao laac i osoba koja navodi apokrifna
predanja, dok Sujuti ovo predanje ocjenjuje slabim i
nepouzdanim, ali mu ne pripisuje apokrifnost. 224
1 50. Neka narod predvode ljudi sa najljepim licem

(najugledniji) .
Sujuti i drugi hadiski strunjaci ovo predanje
ocjenjuju apokrifnim. 22 5
Lijek
1 5 1 . Patlidan je lijek za svaku bolest.
Silsiletul-ahadisid-daife vel-mevdua, 1/70, predanje br. 16.

225 Tenzihu-eriatil-merfua, 2/103, predanje br. 78; El-Esrarul-merfua,
str. 377, predanje r. 617; El-Masnu, str. 209, predanje br. 405.
224
98
APOKRIFNI HAD/Sl
Sujuti kae da je ovo predanje apokrifno.226 Brojni
hadiski strunjaci se slau da su ovo predanje izmislili
n evjernici i bezbonici.227
1 52. Riza je divan lijek.

Oito je da je ovo predanje izmislio neko ko je
imao puno rie, kako bi je to prije distribuirao i pro
dao. Imam Sehavi kategoriki tvrdi da je ovo predanje
nitavno.228
Ljubav
1 53. Voljeni ne ka:njava voljenog.
Znaenje je ispravno, na to upuuju i rijei
Gospodara svjetova koji kae:
-e
r=t_JJ
jevreji i krani kau: "Mi smo djeca Bozija i miljenici
Njegovi. " Reci: "Pa zato vas onda On kanjava zbog
grijehova vaih?"
(El-Maide, 18)
-------
226
Vidi: Ibnul-Devzi. El-Mevduatul-kubra, 2/301; Ez-Zehebi, Tertibulmevdu'at, str.2 1 5, predanje br. 726; El-Mekasidul-hasene, str. 170,
predanje br. 279; El-Lealiul-masnua, 2/1 89; Keful-hafa, 1/278-279,
227 Pogledaj: Keful-hafa, 1/278.
228 T
ahzirul-muslimin, str. 161, predanje br. 397.
99
efik Kurdi
Meutim, ne postoji argument da je ovo hadis

Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 229 Adluni navodi mur
sel-predanje Hasana el-Basrija u kom stoji: Tako mi
Allaha, On nee kazniti Svog voljenog, nego e ga staviti

na iskuenje na ovom svijetu. 230
Meleki
1 54. Kada se pojave meleki, ejtani pobjegnu.

Ovo predanje je dobro uprisueno kod obinog
svijeta. Nije hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s., iako
postoje hadisi koji upuuju na slino znaenje. 231
Memorija
1 55. Pamenje u mladosti je kao klesanje u kamenu.

Allahov Poslanik, s.a.v.s, nikada nije izrekao ovu
reenicu, tako da je s matraju izrekom nekog iz prvih
generacija muslimana. 232
Po mnogi m autorima, ovo j e izreka H as ana
el-Basrija. 233
229 El-Mekasidul-hasene, str. 2 1 7, predanje br. 383; El-Esrarl-merfu'a,
str. 188, predanje br. 162; El-Mamu, str. 92, predanje br. 107.
23 Keful-hafa, 1/344, predanje br. l 096.
231 Keful-hafa, 1/88, predanje br. 226 i Tahzirul-muslimin, str. 91, predanje
br. 16.
1 00
APOKRIFNI HADISI
Mezhebski fanatizam
1 56. Pojavit e se u mom ummetu ovjek, ije e ime
biti Muhammed b. Idris. On e biti tetniji po moj

ummet od samog Iblisa. A pojavit e se u mom
ummetu ovjek po imenu Ebu Hanife: On e biti
svjetlo moga ummeta.
Oito je da su mezhebski fanatizam i pristrasnost
preli sve granice, to pokazuje i ovo poturanje prista
lica hanefijske pravne kole, koja je ovim izmiljenim
hadisom, pokuala preferirati svoj nad mezhebom
Muhammeda b. Idrisa e- afija.
Imam Hakim, Ibn Hader i Ibnul-Devzi tvrde da
se radi o lanom predanju koje treba izbjegavati. 23 4
Milost
157. Spominjanjem dobrih ljudi, sputa se Allahova
milost.
Ibn Hader i !raki, hafizi hadisa, tvrde da ovo preda
nje nema veze.sa hadisom Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
Ovo predanje se pripisuje Sufjanu b. Ujejneu.235
234
Silsiktul-ehadisid-daifevel-mevdua, 2/42-43, predanje br. 570; Tenzihu

eriatimerfua, 2/30; dr. Muhammed Udad el-Hatib: Usulul-hadisi
ve mustalehuhu, str. 45 1 ; Fethullah Gulen Vjerovjesnikov sunnet,
str. 8 1 .
235 El-Mekasidul-hasene, str. 346-347, predanje br. 720; El-Esrarul
merfua, str. 249, predanje br. 306; El-Masnu, str. 125, predanje br.
101
Sl KsttB/ '
Mi svak
1 58. Namaz, prilikom kojeg se upotrijebi misvak, boiji

je za sedamdeset namaza od namaza kod kog se ne
upotrijebi misvak.
ienje zuba i higijena uope su karakteristine
crte islama. Oito je da je neko htio kroz poturanje
hadisa podstaknuti vjernike na respektiranje higijene,
a u ovom sluaju, ienju zuba. Meutim, brojni su
autentini hadisi koji sasvim jasno upuuju na vrijednost
ienja zuba i upotrebe misvaka, tako da nije potrebno
izmiljati druga predanja, kako bi ljude inicirali na
prakticiranje higijene. Jahja b. Mein tvrdi ovo predanje
na temelju jasnih hadiskih kriterija, nitavno. 236
Mnotvo
1 59. Guva (mnotvo) je milost.

Utvreno je da ovo nije hadis, iako mu je, prema
tvrdnjama uenjaka, znaenje ispravno. Velika stiska
i masa svijeta za vrijeme namaza, za vrijeme tavafa,
na Arefatu, u halkama iluma i zikra je, nesumnjivo,
201; El-Fevaidul-medmua, str. 254, predanje br. 109.
236 El-Esrarul-merfua, str. 237, predanje br. 267; Keful-hafa, 2/26,
predanje br. 1 604.
1 02
APOKRIFNI HAD/Sl
velika Allahova milost. Meutim, Allahov Poslanik,
s.a.v.s. nije izrekao ovo predanje.237
Muhammed , s.a.v.s.
1 60. Da nije tebe, 23 8 ne bih stvorio ni ostale svjetove
(nebeska tijela) !
Ovaj hadisi-kudsi, takoer, nema nikakva osnova,
prema hadiskim strunjacima, sa merfu-predanjima
koja se veu za Vjerovjesnika, s.a.v.s. Sagani, Sehavi
i evkani kategoriki .tvrde da se radi o apokrifnom
predanju.239 Imam Ed-Dajlemi biljei, takoer, pre
danje Ibn Abbasa, r.a.: Doao mi je Dibril i rekao:
Muhammede, da nije tebe, ne bi bio stvoren ni Dennet
ni Dehennem!" Verzija Ibn Asakira, pak, glasi: "Da
nije tebe, ne bi bio stvoren ni dunjalukJ2o
1 6 1 . Bio sam vjerovjesnik dok je Adem jo bio izmeu
vode i zemlje (tj. dok jo nije ni bio stvoren).
Hadiski strunjaci kau da ovaj hadis nema nikakva
utemeljenja u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
237
238
239
El-Esrarul-merfua, str. 2 1 5-2 1 6, predanje br. 21 9; El-Masnu, str. 106,

predanje br. 1 46; i Tahzirul-muslimin, str. 138, predanje br. 159.
Ovo se odnosi na Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s.

Vidi: El-Mevduatul-kubra, 1/288-290; El-Esrarul-mtr[ua, str. 288,
predanje br. 385; El-Masnu, str. 1 50, predanje br. 255; El-Fevaidul
medmua, str. 326, predanje br. 18; Tahzirul-muslimin, str. 149, predanje
br. 267; Silsilatul-ehadisid-daife vel-mevdu'a, str. 450, predanje br.
282.
2-f()
Pogl edaj ove
dvije verzije: EI-Esrarul-merfua, str. 288.

1 03
Sdl\1mlt
Suju ti tvrdi da je ovo predanje nitavno, a Ibn Tejmijje
da je apokrifno. 241
Zerkei smatra da ovakav tekst predanja nije poznat
u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Pod ovim se
podrazumijeva da postoje slina predanja, poput pre
danja Mejserea el-Fedra, u on pita: Allahov Poslanie,
od kada si ti vjerovjesnik?, a on mu odgovara: Bio sam
poslanik dok je Adem bio u fazi izmeu due i tijela. 242
Zubejdi, tumaei ove rijei, pojanjava: to jest dok jo
nije bio ni ruh (dua) ni desed (tijelo) . 243

U predanju Ehu H urejrea, r.a., i Ibn Abbasa,
r.a., na pitanje: Kada si upisan kao vjerovjesnik'?, on
je odgovorio: Onda kada je Adem bio izmeu due i
tijela, tj. dok nije bio ni dua ni tijelo. 244
Na rijei: B io sam vjerovjesnik, Sujuti kae da
obini narod jo dodaje: dok jo nije bilo ni Adema,
ni vode a ni Zemlje! I, naravno, Suju ti ovo odbacuje
kao neutemelj eno. 245
...
241 Vidi: El-Masnu, str. 142, predanje br. 233; Keful-hafa, 2/132, predanje
br. 201 7; El-Fevaidul-medtmua, str. 326, predanje br. 1 9; Tahzirul
muslimin, str. 146, predanje br. 24 7; Silsiul-ehadisid-daife vel-mevdua,
1/473-474, predanje br. 302.
242 Ovaj hadis biljee Ahmed, Buhari u svom Et-Tarihu, Hak.im, Ehu
Nuajm, Begavi i drugi.
243 Abdulfettah Ehu Gude u knjizi: Ali el-Kari, El-Masnu, str. 142.
244 Hadise sa ovakvim sadrajem biljee Tirmizi, Ahmed, Darimi, Hak.im,
Ibn Hibban, Ehu Nuajm i Taberani.
245 Vidi o tome: El-Esrarul-merfua, str. 268.
1 04
APOKRIFNI HAD/Sl
1 62. Prvi sam vjerovjesnik koji je stvoren, ali posljednji
koji je poslan.
Sagani i Ibn Tejmijje smatraju ovo predanje
apokrifnim. 246
1 63 . Ja sam djed svakom bogobojaznom.

Za ovo predanje Imam Sujuti kae da nema nikakva
osnova u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 247
1 64. Kome se rodi dijete, pa mu dadne ime Muhammed,
teei time Allahovom blagoslovu, i on i njegovo

dijete e u Dennet.
Ibnul-Devzi, Ibn Hader, Ibnul-Kajjim i Ali
el-Kari svrstavaju ovo predanje u lane i nitavne
hadise koje Allahov Poslanik, s.a.v.s., nikada nije
izgovorio.248
1 65. Kome se rodi troje muke djece, a nijednom od njih

ne dadne ime Muhammed, taj je pokazao veliku
dozu neznanja.
Ime Muhammed ima prelijepa znaenje i sva
kako ga je pohvalno nadjenuti djetetu. Prema nekim
246
El-Esarul-mnfua, str. 269, predanje br. 352. i El-Fevaidul-medtmua,

247 Vidi: Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/65, predanje br. 9.
248 El-Menarul-munif, str. 61, predanje br. 94; Tenzihuf-eriatil-merfua,
1 / 1 98; Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/3 1 9-320, predanje
br.171.
lOS
,' $djlrKfiSI/{.
ispitivanjima, meu evropskim muslimanima najee
djeije ime je upravo Muhammed. Meutim, ovaj
hadis je, zbog Ebu Hajseme Mus'aba b. Se'ida, koji
se nalazi u nizu prenosilaca, ocijenjen kao laan i nije
ga Vjerovjesnik, s.a.v.s., nikada izgovorio. 249
Namaz
1 66. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je klanjao etiri rekata

prije i etiri rekata poslije dva diumanska farza, ne
predajui selam izmeu njih.
Haddad i Atijje, dvojica prenosilaca ovog hadisa,
su slabi, dok je Mubeir b. Ub ej d optuen da prenosi
lane hadise - tako da ovo predanje hafiz N evevi
ocjenjuje apokrifnim. 250
1 67. Ko klanja dvadeset rekata izmeu akama i jacije,

Allah e mu sagraditi kuu u Diennetu.
Ja'kub b. Velid el-Medini, jedan od prenosilaca ovog
hadisa, ocijenjen je, od strane Ahmeda . b. Hanbela,
Ebu Hatima, Ibn Meina, Busirija i drugih, kao laac
koji po tura hadise. 251
249 Tenzihu-eriatil-merfua, 1/197; Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua,
1/62 7-631; predanje br. 43 7; Daiful-Damiis-sagiri ve zijadetuhu, str.

848, predanje br. 5880
250 Provjeri: Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 3/45-47, predanje br.
1001.
1 06
APOKRIFNI HAD/Sl
1 68. Ko ne bude kontinuirano klanjao etiri rekata
podnevskih sunneta, nee zasluiti moj efaat!

I bn Hader i Suj uti ovo predanj e smatraju
ni tavnim.252
1 69. Dva rekata namaza oenjenog vrijednija su od
sedamdeset rekata neoenjenog.

Medai b. Amra, jednog od prenosilaca ovog hadisa,
Jahja b. Mein, Ibn Hibban, Ehu Hatim, Darekutni,
Zehebi i Ibnul-Devzi, smatraju lacem koji je sklon
ubacivanju izmiljenih hadisa.253
1 70. Dva rekata namaza oenjenog vrijednija su od
osamdeset i dva rekata neoenjenog.

Ovo predanje Meadia b. Amra, ocijenjeno je,
od strane Zehebija, Ibnul-Devzija i Sujutija, kao
izmiljeno. 25 4
1 7 1 . Dva rekata pametnog vrjednija su od sedamdeset
rekata neznalice, pa ak kad bih rekao i sedam stotina

rekata - bilo bi tano!
El-Esrarul-merfua, str. 344, predanje br. 525 i El-Masnu, str. 193,
predanje br. 364.
253 T
ertibul-mevduat, str. 200, predanje br. 664; El-Fevaidul-medimua,
str. 120, predanje br. 4; Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 2/98,
predanje br. 639.
254 El-Lealiul-masnua, 2/ 1 3 5; Tahzirul-muslimin, str. 1 3 7, predanje
br. 1 56; i Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 2/98-99, predanje br.
252
640.
107
Slll!KurtJit
Ovo predanje ocijenjeno je apokrifnim. 255
1 72. Ko klanja toliko i toliko rekata duha-namaza, bit e

mu data nagrada sedamdeseterice vjerovjesnika.
Ovo predanje je okarakterizirano lanim. 256
1 73. Ko prekine sa klanjanjem duha-namaza, zadesit

e ga neka nesrea.
Hafiz !raki napominje da ovo predanje nema
nikakvog osnova u hadisima Allahovog Poslanika,
s.a.v.s. 257
1 74. Ko mnogo klanja namaz nou, bit e muproijepano

lice danju.
Ovo predanje hadiski eksperti ocjenjuju apokrifnim.
Naime, Ibn Adijj, Darekutni, Ukajli, Ibn Hibban i
Hakim su sloili se da je to erikova, a ne Poslanikova,
.
s.a.v.s., Izre ka. 258
1 75. Pourite sa namazom prije nego njegovo vrijeme

istekne i pourite sa pokajanjem prije smrti.
255 Tahzirul-muslimin, str. 169, predanje br. 1 1 .
258 Ibnus-Salah, Ulumul-hadis, str. 100; El-Mekasidul-hasene, str. 498,
predanje br. 1 169; El-Fevaidul-medmua, str. 35, predanje br. 78;
108
APOKRIFNI HAD/Sl
Iako je, po brojnim autorima, znaenje ovog pre

danja autentino, Es-Sagani i drugi ga ocjenjuju apo
krifnim, zbog nedostatka dokaza da ga je izgovorio
Allahov Poslanik, s.a.v.s. 259
1 7 6. Ko pomogne onoga ko ostavlja namaz samo jednim

zalogajem hrane, kao da je pobio sve A llahove
vjerovjesnike.
Ovo predanje je definirano apokrifnim. 260
Nasilnik
1 77. Ko bude pomagao nasilniku, Allah e uiniti da

on zavlada njime.
Ibn Adijj, Sehavi i drugi muhaddisi ocjenjuju ovaj
hadis lanim. 26 1
Neprijatelj
1 78. Ako ne moe otkinuti ruku neprijatelju, onda je

poljubi.
259 Provjeri: Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/174, predanje br.

75.
260 El-Esrarul-merfua, str. 3 1 7, predanje br. 459; El-Masnu, str. 177-178,
261 Silsiletul-ehadisid-daife vel-meudua, 4/412, predanje br. 1937.
1 09
fl!k!Ctdr
Ibn Kajjim ovo predanje smatra lanim, a Ali el-Kari
ovu izgovorenu reenicu pripisuje abbasijskom halifi
Ehu Da'feru el-Mensuru (umro 1 58. h.g) . 262
Nesrea
1 79. Koga zadesi kakva nesrea u imetku ili tijelu, a ne

bude se, zbog tog iskuenja, alio ljudima, Allah je
Sebe obavezao da mu oprosti.
Ehu Hatim tvrdi da j e ovo predanje lano i da
nema nikakva osnova u Vjerovjesnikovim, s.a.v.s.,
hadisima. 263
Neznanje
1 80. Ko tvrdi da zna, on je neznalica.
N e postoji m erfu-predanj e koje s e vee za
Vjerovjesnika, s.a.v.s., tako da se ova izreka, ukoliko
se pripisuje Poslaniku islama, s.a.v.s., ubraja u apokrifna
predanja. Ibn Hader Hejsemi ovo predanje vezuje
za mlau generaciju tabiina, preciznije za Jahjaa b.
Ehi Ke sira. 264
263 Tahzirul-muslimin, str. 1 59, predanje br. 365.
264 Vidi: El-Mekasidul-hasene, str.495-496, predanje br. 1.160; Tahzirul
muslimin, str. 1 12, predanje br. 2 1 6; El-Ehadisul-mevdua minel
Damiil-ezheri, str. 1 66; predanje br. 384.
1 10
APOKRIFNI HADISI
1 8 1 . Pred Sudnji dan e se pojaviti poboni neznalice i
pokvareni uenjaci.
Ovo predanje, zbog Jusufa b. Atijje, jednog od
prenosilaca, ocijenjeno je, prema Buhariji i Zehebiju,
apoifnim.265
Nokti
1 82. Ko bude petkom skratio (odrezao) nokte, bit e
sauvan zla do sljedeeg petka.

U nizu prenosilaca ovog hadisa pojavljuje se Ahmed
b. Sabit er-Razi, kojeg Ebu Hatim i Zehebi smatraju
laljivcem.266
Nuda
1 83 . Nuda zakon mijenja! Ili: U nudi se dozvoljava
i ono to je zabranjeno!
Iako je predanje ispravne sadrine, muhadisi ga ipak
ne ubrajaju u hadise Allahovog Poslanika, s.a.v.s.26 7
265

Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/295-296, predanje br. 1 8 1 6.
267 El-Meleasidul-hasene, str. 3 1 9, predanje br. 643; El-Esrarul-merfoa,
str. 239, predanje br. 274; El-Masnu, str. 1 2 1 , predanje br. 1 82; i
Keful-hafa, 2/35, predanje br. 1640.
266
111
$mk'Kureli
......
Obiaji
1 84. Uistinu, ljubijenje ruke je obiaj stranaca koji ine
svojim vladarima. Ja nisam, meutim, vladar, nego

sam samo jedan od vas.
Ovaj hadis Allahov Poslanik, s.a.v.s., nikada nije
izgovorio, te ga islamski uenjaci smatraju lanim,
iako se zna, na temelju vjerodostojnih predanja, da su
Vjerovjesniku, s.a.v.s., neki ljudi ljubili ruku i on to nije
osudio, to navodi islamske uenjake da smatraju dopu
tenim poljubiti ruku roditeljima, uenim i uglednim
ljudima, ali pod uvjetom da to ne postane stalna praksa,
kao to to nije bio sluaj kod Poslanika, s.a.v.s.268
Odgoj
1 85. Ko odgoji dijete dok ne kae La ilahe illellah, nee
polagati raun pred Uzvienim Allahom.

Ibn Hibban, Ibn Adijj, Zehebi, Ibn Hader i drugi
eksperti hadisa su ovo predanje ocijenili apokrifnim,
zato to se u nizu prenosilaca nalaze Abdulkebir b.
Muhammed i njegov uitelj Sulejman e- azekuni, koji
su optueni za la i poturanje lanih predanja. 269
268
Usporedi: Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 2/44, predanje br.

574.
269 U
sporedi: Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/23 1 -232, predanje
br. 1 14.
1 12
APOKRIFNI HAD/Sl
Odjea
1 86. Ne oblaite
odjeu stranaca.
Ovo nije hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ve

se pripisuje Omeru b. el-Hattabu, r.a.270
1 8 7. Namaz
obavljen sa prstenom je bolji od namaza

obavljenog bez prstena za sedamdeset puta, a namaz
obavljen sa turbanom (kapom) je bolji od namaza
obavljenog bez toga za dvadeset i pet puta. Dtuma
namaz obavljena sa turbanom (kapom) je bolja od
diume-namaza bez turbana (kape) za sedamdeset
puta.
Ovo predanje je ocijenjeno kod hadiskih stru
njaka kao lano i apokrifrio.271 Na alost, kod nas i

danas ima osoba, ak i meu uenim, koji ovo lano
predanje koriste u argumentiranju da mukarac mora
staviti kapu na glavu prilikom obavljanja namaza. Ovo
nema nikakvog utemeljenja u autentinim predanjima,
to ne znai da nema utemeljenja u islamskoj tradiciji.
270
El-Mekasidul-hasene, str. 1 64, predanje br. 272 i Tahzirul-muslimin,

str. 89.
271 Provjeri: El-Makasidul-hasene, str. 3 1 3, predanje br. 624; Tenzihu
feriatil-merfua, str. 124, predanje br. 139; El-Esrarul-merfua, str.
234, predanje br. 263; El-Masnu, str. 1 1 8-1 1 9, predanje br. 1 77;
Tahzirul-muslimin, str. 141, predaja br. 1 89 i Daiful-Di4miis-sagiri
1 13
MKurdit
Otuda se treba kloniti i ovo predanje ne pripisivati
Poslaniku islama, s.a.v.s.
1 88. Namaz obavijen sa kapom (turbanom) na glavi

vrijedi koliko dvadeset pet namaza obavljenih
bez kape (turbana) , a diuma-namaz obavljena
sa kapom (turbanom) vrijedi koliko sedamdeset
diuma-namaza obavljenih bez toga. Uistinu, meleki
prisustvuju diumi-namazu koju klanjaju ijudi sa
kapama (turbanima) i donose salavat na njih sve
do akama.
Provjeravajui lanac prenosilaca ovog predanja, naj
vei hafizi hadisa, meu kojima su Ibn Hader, Suju ti,
Ibn Irak, Ibn Asakir, Sehavi, Sujuti i drugi ocijenili
su ga lanim i nitavnim, zbog nekoliko prenosilaca
koji su poznati po poturanju lanih hadisa Allahovom
Pos lam'ku, s.a.v.s. 272
1 89. Uistinu Allah i Njegovi meleki donose salavat

na osobe koje klanjaju diuma-namaz sa turbanom
(kapom) .
Darekutni, Ibriul-Devzi, El-Ezdi, Ibn Hader i
Zehebi smatraju ovo predanje lanim, zbog El-Alaa
b. Amra, koji se pojavljuje u ovom predanju, a koji je
okarakteriziran kao laljivac. 273
Provjeri: Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/249-251, predanje
br. 127.
273 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/292.:293, predanje br. 1 59.
272
1 14
APOKRIFNI HA.DISI
1 90. Uistinuje Allahpostavio melekepetkom na vratima
svake diamije da trate oprost za osobe koje u njih

ulaze sa bijelim turbanima.
Ibnul-Devzi, Zehebi i Sujuti ovaj hadis smatraju
nitavnim zato to se u njegovom nizu prenosilaca
pojavljuje Jahja b. ebib el-Jemani, koji je od strane
hadiskih kritiara ocijenjen kao laac i osoba koja
potura apokrifna predanja. 274
1 9 1 . Nosite turbane, jer su oni obiijetja meleka. Sputajte
jedan dio turbana niz lea.

Muhammed b. el-Fered, jedan od prenosilaca
ovoga hadisa, optuen je da prenosi najslabije hadise
i da se ovo predanje ne moe koristiti u dokazivanju
bilo kakvih erijatskih pravila.275
1 92. Klanjati dva rekata sa kapom (turbanom) boije je
od sedamdeset rekata obavljenih bez toga.

Hadis je ocijenjen kao apokrifan, zbog Tarika b.
Abdurrahmana koji se pojavljuje u nizu prenosilaca,
za iju slabost i apokrifnost garantiraju Buhari, Nesai,
Hakim, Zehebi i Sehavi. Ahmed b. Hanbel, kada je
upitan o ovom hadisu, kategoriki je ustvrdio:
Ovo
predanje je /aino i nitavno. 276

274
Silsiletul-ehadisiJ-daife vel-mevdua, 1/570-571, predanje br. 395.

Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 2/1 19, predanje br. 669.
276
Pogledaj: SilsiletU/-ehadisiJ-daife vel-mevdua, 1/251-252, predanje
br. 128.
m
115
$,titKurrlit
1 93. Sa namazom obavljenim u turbanu (kapi) zadobija
se deset hiljada dobrih djela (hasenata) .
Ibn Hader i Ali Kari ocjenjuju ovo predanje
apokrifnim.2 77
Svi hadisi u kojima se spominje da je namaz obavljen
sa turbanom (kapom) bolji od namaza obavljenog bez
toga, izmiljeni su i potureni Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s. Ni jedno, ama ba ni jedno vjerodostojno ili
upotrebljivo predanje, ne vee se za Vjerovjesnika,
s.a.v.s. Dodue, postoji predanje da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., nosio turban na glavi, ali to j e radio stalno u
ivotu, na ulici i van kue. ak se zna da je nekada
skinuo turban i stavio ga kao sutru278 ispred sebe u
namazu, a klanjao gologlav, to sve upuuje na zakljuak
da kapa nije uvjet za namaz i da ju je vrjednije nositi
van namaza, nego u samom namazu.
Kapa ili turban je jedan od simbola muslimanske
nonje. Ukoliko to prakticira neki ovjek na ulici, mi
emo ga prepoznati muslimanom. Meutim, ukoliko
neko klanja bez kape, hoemo li ga prepoznati kao
nevjernika ili nemuslimana? Ne, naprotiv!
Jasno je da je do ovih predanja dolo u vrijeme
muslimanske dekadence, kada su formalnim stva
rima posveivali panju, pa je odjea postala vanija
277 El-Esrarul-merfua,
str. 234-235, predanje br. 263; El-Masnu, str. 1 1 9,

predanje br. 1 77; Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/253-255,
predanje br. 129.
278
Sutra je neto to se stavi ispred klanjaa, kada klanja namaz u prostoru
van damije, kako ljudi ne bi prolazili ispred njega.
1 16
APOKRIFNI !jAD/SJ
od njegovog duhovnog ienja, totalne odanosti i

koncentriranosti u namazu.
Licemjeri i nevjernici su postigli svoj cilj: zabavili
su muslimane perifernim pitanjima, dok su oni brzim
koracima napredovali u brojnim segmentima ivota.
Mudro je neko zakljuio da dok su se muslimani
bavili i raspravaljali o tome mogu li klanjati namaz s
kapom ili bez nje, Amerikanci su sletjeli na Mjesec.
Koje li ironije!
ak se zna da su prije nekih tridesetak godina
mnogi Bonjaci izostavljali dumu-namaz ili namaz u
dematu, kada su prolazili pored damije, samo zato
to nisu imali kapu. Po kojem to mezhebu oni nisu
mogli klanjati namaz bez kape?
Jo je bolnije saznanje kada ovih godina ujete ak
i neke doktore islamskih nauka da navode ovakva pre
danja i afirmiraju ono to je potureno Vjerovjesniku,
s.a.v.s.
Na kraju, da zakljuimo: ovaj propis nije Poslanikov
sunnet, s.a.v.s., kada je u pitanju obavljanje namaza,
tj. nije sunnetul-ibade, ve j e sunnetul-ade, dakle,
obiaj koji je postao praksa kod mnogih muslimana
U SVIJetu.
Na koncu, konstatirajm o da, iako j e Allahov
Poslanik, s.a.v.s., nosio turban, nema ni jednog vjerod
stojnog hadisa koji govori o vrijednosti i neophodnosti
stavljanja turbana na glavu prilikom obavljanja namaza.
Svi ti hadisi su totalno slabi ili izmiljeni.
117
$t/ik Kureli
Ogovaranje
1 94. Ogovaranje k:vari i abdest i namaz.

Ismail b. Jahja et-Tejmi, jedan od prenosilaca ovoga
hadisa, optuen je za po turanje i lairanje hadisa. Zbog
njega, Darekutni, Hatib el-Bagdadi i drugi muhaddisi,
ovo predanje ubrajaju u apokrifna. 2 79
1 95. Ogovaranje se ne odnosi na grijenika.

Ovim se eli kazati da ukoliko budemo spomi
njali ovjeka koji javno grijei, to se nee ubrojiti u
ogovaranje. To je poznata injenica meu islamskim
uenjacima. Meutim, ovakav hadis nije izgovorio
Allahov Poslanik, s.a.v.s., pa se ovo predanje smatra
nitavnim.
Darud b. Jazid en-Nejsaburi, koji se nalazi u
lancu prenosilaca ovog predanja, okvalificiran je od
strane Ibn Adij ja, Ibn Hibbana, Darekutnija, Hakima,
Munavija i drugih, kao laac koji je podmetao hadise
Allahovom Poslaniku, s.a. v. s. 280
280 El-Menarul-munif, str. 134, predanje br. 301; El-Mekasidul-hasene, str.
417-41 8, predanje br. 921; El-Esrarul-merfua, str. 290, predanje br.

390; Tahzirul-muslimin, str. 148, predanje br. 263 i Silsiletul-ehadisid
daife vel-mevdua, 2/53-54, predanje br. 584. Tahzirul-muslimin, str.
1 18
APOKRIFNI HAD/S/
1 96. Kada neko od vas ogovori svoga brata,
neka zamoli
Allaha da mu oprosti grijehe, jer e to biti otkup za
taj njegov grijeh.
Ahmed, Buhari i drugi velikani hadiske misli sma

traju ovaj hadis apokrifnim.28 1
Onaj koji ogovara i onaj koji slua kako se neko

ogovara, sauesnici su u grijehu.
1 97.
Iako je znaenje predanja ispravno, islamski ue

njaci smatraju da nema osnova u hadisima Allahovog
Poslam'ka, s.a.v.s.282
Oholost
1 98. Biti ohol prema
oholoj osobi je sadaka.
Nema potvrde da je ovo izgovorio Vjerovjesnik,

s.a.v.s, nego je to, kako navodi uveni Razi, ljudski
govor.283
Onanisanje
1 99. Proklet je
onaj ko onan ie.
Misli se na osobu koja rukom izaziva erekciju,

prilikom ega izbaci spermu i tako postane neista.
28
Silsiletul-ehadisid-d4ife vel-mevdua, 4/26-27, predanje br. 1 5 1 8.

283 El-Esrarul-merfua, 1 75, predanje br. 142 i Tahzirul-muslimin, str. 94,
predanje br. 48.
282
119
;Mkf<qrdit
..
Iako islam osuuje ovaj in, ipak; poslanik islama,

Muhammed, s.a.v.s., nije izgovorio ovaj hadis, 284 nego
je, vjerovatno, neko od kasnijih generacija kazao ovo
u smislu upozorenja onih koji to ine, podstiui ih
na brak i ispoljavanje strasti u prirodnom izlivu strasti
i nastanku erekcije.
Opreznost
200. uvaj se zla onoga kome si dobro uinio.

Ova izreka se naizgled ini istinitom, jer su mnoge
osobe osjetile na svojoj koi zlo onoga kome je dobro
nekada u ivotu uinio. Meutim, zna se da ovo Allahov
Poslanik, s.a.v.s, nije izgovorio, nego je izreka nekoga iz
kasnijih generacija. Imam Shavi kategoriki tvrdi da ovo
predanje uope nije poznato od Vjerovjesnika, s.a.v.s.285
Oprost
201. Gubljenje sluha i vida simbolizira opratanje

grijeha.
Ibnul-Devzi ovo predanje ocjenjuje lanim. 286
285 El-Mekasidul-hasene, str. 39, predanje br. 25; El-Esrarul-merfua, str.
105, predanje br. 1 1 ; El-Masnu', str. 45; Tahzirul-muslimin, str. 124,

predanje br. 22.
286 Tertibul-mevduat, str. 292, predanje br. 1044; Tahzirul-muslimin, str.
120
APOKRIFNI HAD/S/
202. Ko jede sa onim kome je oproteno i njemu e biti
oproteno.
Ibn Hader kae da je ovo predanj e lano i apo
krifna, a Ibn Tejmijje tvrdi da nema nikakva osnova niti
ima ikakav lanac prenosilaca (sened) kod uenjaka.2 87
203. Allah svim a u petak oprosti.
Jahja b. Mein, Zehebi i Ibn Hader el-Askalani sma
traju ovaj hadis apokrifnim, zbog Nasra b. Hammada,
koji se pojavljuj e u ovom predanju, a koji je poznat
kao laac. 288
Pamet
204. Prvo to je Allah stvorio bila je- pamet.
Davud b. Muhabber, j edan od prenosilaca ovog
predanja, ocijenjen je kao laac. Inae, hafiz Ibn Hader
i Ibn Kajjim smatraju sve hadise, u kojima se navodi
da je pamet prva stvorena, apokrifnim. 2 89
205. Najvrjedniji su najpametniji ljudi,
287
288
289
El-Esrarul-merfua, str. 3 19, predanje br. 466; Silsiletul-ehadisid-da 'ije

vel-mevdua, 1/486, predanje br. 3 1 5; Tahzirul-muslimin, str. 153,
predanje br. 305.

El-Mekasidul-hasene, str. 1 63, predanje br. 269; El-Esrarul-merfua,
str. 1 54, predanje br. 1 07; Keful-hafa, 1/263, predanje br. 823.
121
@l1itdff
Ovo predanje j e apokrifne, po ocjeni hadiskih
strunjaka. 290
Patlidan
206. Patlidian je za ono za to se jede.
Znaenje je: ako se jede radi zdravlja, osoba e biti
zdrava; ako se jede radi memorije, osoba e daleko
bolje pamtiti i slino. Hadiski uenjaci se slau da je
ovo predanje izmiljeno. 291
Pela
207. Sve e muhe, izuzev pele, u diehennemsku
vatru.
I b n u l - D evzi ovo pre danj e svrs t ava u
apokrifna. 292
Petak
208. Ko osvane u petak kao p osta, a uz to zijareti
bolesnika, nahrani siromanog i prisustvuje dienazi,

tome se nee upisivati grijesi etrdeset godina.
291 El-Esrarul-merfua, str. 1 59, predanje br. 1 12; El-Masnu, str. 73,
292 Tertibul-mevduat, str. 316, predanje br. 1 153 i Tahzirul-muslimin, str.
137, predanje br. 1 50.

122
APOifRIFNl HAD/SI
Imam Buhari Halila, jednog od prenosilaca ovog

hadisa, smatra nepouzdanim, dok Ibnul-Devzi ak
trojicu prenosilaca ovog hadisa - Halila, Amra i Ismaila
- smatra apsolutno slabim i povredivim, te se, zbog
toga, ovaj hadis ubraja u apokrifna predanja. 293
209. Ko svakog petka posjeti kabur svojih roditelja ili
jednog od njih, bit e mu oproteno i upisat e mu

se dobroinstvo.
Ovo predanje od Ehu Hurejrea, r.a., kao mer
fu-hadis biljee Taberani u El-Mu 'diemul-evsatu i
El-Mu 'diemus-sagiru i Asbehani u svom Et-Tergibu.
Meutim, zbog Jahjaa b. el-Alaa el-Beelija, koji je od
strane Ahmeda b. Hanbela, Ibn Adijja, Zehebija, Ibn
Hadera i Hejsemija, definiran kao osoba sklona lai
i izmiljanju hadisa na Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
ovo predanje je ocijenjeno apokrifnim. 294
2 1 O. Petkom se udvostruuju dobra djela.

Ibn Adijj i Devzedani ovaj hadis smatraju lanim,
zbog Ahmeda b. Alije es-Sulejmanija, koji se pojavljuje
u nizu prenosilaca ovog predanja, a koji je optuen za
prenoenje lanih hadisa. 295
123
Sdl!tmll
Pijetao
2 1 1 . uvajte bijelog pijetla.

Bijeli pijetao j e o miljen kod ljudi. Meutim,
kritiari i eksperti hadisa potcrtavaju da je ovo apo
krifno predanje od nekih prenosilaca laaca i da ni u
kom sluaju nije hadis. Vjerovatno ga je izmislio neki
uzgajatelj i trgovac pijetlovima. 296
2 12. Bijeli pijetao je moj prijatelj.

Sehavi tvrdi da nijedan hadis o bijelom pijetlu nije
vjerodostojan. 297
213. Drite bijelogpijetla, jerje on mojprijatelj a neprijatelj

Allahovog neprijatelja. Ni ejtan ni sihirbaz ne mogu
prii onoj kui u kojoj se nalazi bijeli pijetao.
Darekutni i Hejsemi dre ovaj hadis apokrifnim,
zbog Muhammeda b. Mihsana, koji se nalazi lancu
prenosilaca ovog predanja. 298
296
Vidi o tome: Fethullah Gulen: Vjerovjesnikov sunnet, str. 81.

Tahzirul-muslimin, str. 136, predanje br. 148; Daiful-Diamiis-sagiri
298 El-Menarul-munif, str. 55, predanje br. 77; Silsiletul-ehadisid-daife
vel-mevdua, 4/1 90, predanje br. 1 695; Daiful-Diamiis-sagiri ve
zijadetuhu, str. 1 5, predanje br. 91.
297
124
APOKRIFNi fiADISI
Pjesma
2 1 4. Iblis je bio prvi koji je poeo naricati (oplakivati
mrtve) i prvi koji je poeo pjevati.

Hafiz !raki tvrdi da ne postoji predanje ovakve
vrste u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 299 Oito
je da je neki mrzitelj pjesme ovo uvrstio u hadise
Vjerovjesnika, s.a.v.s.
2 1 5. Ko bude sjedio pored pjevaice i sluao je, Allah e
na Sudnjem danu u njegove ui sipati rastopljeno

olovo.
Ibn Hazm kategoriki tvrdi da je ovo predanje
apokrifna i da ga Allahov Poslanik, s .a.v.s., nikada
nije izgovorio.300
2 1 6. Ko umre, a bude imao robinju pjevaicu, nemojte
mu klanjati denazu.
U ovom predanju se spominje da ga Mekhul pre
nosi od Aie, r.a., a zna se, kako tvrdi Ibn Hazm, da
Mekhul nije nikada sreo Aiu, r.a., a uz to jo dvojica
prenosilaca ovog predanja, Haim i Omer, uope
299 Silsiletul-ehadisid-d4ife vel-mevdua, 1/637, predanje br. 444.
300 Muhammed el-Gazali: Es-Sunnetun-nebevijjetu bejne ehlil-fikhi
ve ehlill-hadisi, str. 68-69. Pogledaj, takoer od istog autora na
bosanskom jeziku: Vjerovjesnileov sunnet izmeu erijatskihpravnika
i znanstvenika hadisa, str. 72.
125
Sdi!
nisu poznati meu hadiskim ekspertima, tako da se
ovo predanje kategoriki odbacuje i svrstava u lana
predanja.301
2 1 7. Tako mi Onoga u ijoj je ruci moj ivot, ne podigne .
ovjek glas pjevajui, a da ga ne uzjau dva ejtana

udarajui po prsima i leima, dok ne uuti.
Prouavajui prenosioce ovog predanja, Ibn Hazm
je ustanovio da se radi o slabim, nepoznatim i odba
enim prenosiocima.
Inae, Ibn Hazm o zabrani pjesme, kae: O zabrani
pjesme nema vjerodostojnog predanja. Sve to o tome
govori je apokrifno. Tako mi Allaha, da je njihov lanac
prenosilaca ili bar jedan pod njih doao pouzdnim
putem od Vjerovjesnika, s.a.v.s., ne bismo se predo
miljali da ga prihvatimo!302
Pokajanje
2 1 8. Sjedite sa onima koji su se pokajali, jer su njihova
srca najsuptilnija.
301 Pogledaj o ovome: Muhammed el-Gazali, Es-Sunnetun-nebevijjetu
bejne ehlil-fikhi ve ehlil-hadisi, str. 69. Vidi, takoer, od istog autora na .
bosanskom jeziku: Vjerovjesnikov sunnet izmeu ferijatskihpravnika

i znanstvenika hadisa, str. 72.
302 Muhammed el-Gazali: Es-Sunnetun-nebevijjetu bejne Ehlil-fikhi ve
Ehlil-hadisi, str. 69; isti autor: Vjerovjesnikov sunnet izmeu ferijatskih
pravnika i znanstvenika hadisa, str. 73.
126
APOKRIFNI HAD/Sl
Imam Gazali ovo spominje kao merfu-predanje.
Analizirajui ga, hafiz !raki i Subki, ustvrdili su da se
ne radi o predanju kojeg je izgovorio Vjerovjesnik,
s.a.v.s., ve je to govor Avna b. Abdullaha, kako navodi
Ibn Ebid-Dun'ja, u svom djelu Et-Tevbe. 303
Pokornost
2 1 9. ovjee! B udi pokoran svome Gospodaru, bit e
nazvan uenim. A nemoj grijeiti prema Njemu, pa

da budeprozvan nezna/icom.
Abdulaziz b. Ehi Reda, j edan od prenosilaca
ovog hadisa, optuen j e od strane hadiskih strunjaka:
Darekutnija, Zehebija, Ibn Hadera i drugih za apo
. krifna predanja. 304
Post
220. Ko bude po,stio u svetim mjesecima305po tri dana
etvrtak, petak i subotu -Allah e mu upisati nagradu

kao da je postio devet stotina godina.
JoJ

Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/204-205, predanje br. 1714;
Jos
Sveti mjeseci ili El-Eurul-hurum su poznata etiri mjseca hidretskog
kalendara i to su: zul-ka'de, zul-hidde, muharrem i redeb.
J 0-4
127
efl.k Kurdi
Imam Buhari tvrdi da fe ovo predanje nitavno i

apokrifno. 306
22 1 . Ko bude postio na Dan Aure, Allah e mu upisati

kao da je u ibadetu proveo ezdeset godina.
Ibn Kaj jim za ovo predanje kae da je nitavno.307
222. Ko budepostio bijele dane, 308imat e za prvi dan309

nagradu kao daje postio tri hiljade godina, za drugi
dan310 kao da je postio deset hiijada godina, a za trei
dan31 1 kao da je postio trinaest hiijada godina.
Preporuljivo je dobrovoljno postiti takozvane bijele
dane. Meutim, ovaj hadis je ocijenjen apokrifnim, zbog
pojavljivanja Haruna b. Antare, jednog od prenpsilaca
ovog predanja, ali i zbog drugih uoenih nedostataka
i mahana u njegovom lancu prenosilaca.31 2
306
E-ukajri: Es-Sunenu vel-mubtedeat, str. 146 i Daiful-Dtamiis-sagiri

307
El-Lealiul-masnua, 2/92; Tahzirul-muslimin, str. 1 70, predanje br.
22.
308
Bijeli dani su trinaesti, etrnaesti i petnaesti dan raunajui po
hidretskom kalendaru.
30'1 To jest, 13. dan hidretskog mjeseca.
310
To jest,14. dan hidretskog mjeseca.
311
To jest, 1 5. dan hidretskog kalendara.
312
Tenzihu-eriatil-merfua, 2/148, predanje br. 12.
128
APOKRIFNI HADISI
Po tvora
223. Ko potvori kranina ili idova, bit e bievan na
Sudnjem danu vatrenim biem.

I b nu l - D e v z i
apokrifnim.313
ovo
predanje
O CJ e nJ UJ e
Prejedanje
224. Prejedanje unitava otroumnost.
N erna osnova u hadisima Allahovo g Poslanika,
s.a.v.s. Neki ovo predanje pripisuju Amru b. el-Asu,
r.a.314
Profit
225. Profit ostvaren na zlu - gubitak je!
Ovo nije izgovorio Allahov Poslanik, s.a.v.s. Ovo
je, kako neki dre, govor mudrih ljudi/15 na temelju
Allahovih ri;ei:
... :
lJ t;'') ("+'J
. J J., , \.:J -: t i\')l.:hli iJ '' I -: .:JI l
'J If-,
, 'J
;..)
......
,
""
",
Umjesto Pravim, oni su krenuli krivim putem;

313

str. 167, predanje br. 126; El-Masnu, str. 77, predanje br. 84.
315 El-Esrarul-merfua, str. 2 1 1 , predanje br. 2 10; El-Masnu, str. 1 05,
314
129
SrtiklMN
njihova trgovina im nije donijela nikakav profit, i oni
ne znaju ta rade. (El-Bekare, 1 6)
Takoer, rijei Uzvienog:
r:,
.1;._, 13-:.i -; .:.l1
lt -= ,j .J, l :ir
l'
!t"'
J ..::"
, ,
J '.r- ,
-!"* l.f:' lo)
t lo) ..r-'J
,
: ;JlJ
l' \'
=:.tJ !t"'
.;:-!}lJ' IY"'
,
Tako Mi vremena, ovjek, doista, gubi, samo ne oni

koji vjeruju i dobra djela ine, i koji jedni drugima
istinu preporuuju, i koji jedni drugima preporuuju
strpljenje. (El-'Asr, 1 -3)
Proklinjanje
226. Ko nema sredstava da podijeli sadaku, neka onda,

umjesto toga, proklinje idove.
Ovo predanje biljei Hatib el-Bagdadi u djelu
Tarihu Bagdad. Jahja b. Mein, Ibnul-Devzi, Ibn Adijj,
Zehebi, Sujuti i drugi hadiski eksperti tvrde da je ovo
predanje nitavno i lano i kategoriki upozoravaju
na opasnost irenja predanja koje Allahov Poslanik,
.. .
.
316
s.a.v.s., m'k ada mJe 1zgovono.
227. Ko nema sredstava da podijeli sadaku, neka onda,

umjesto toga, proklinje idove i krane.

predanje br. 104.
130
APOKRIFNI HADIS/
Islamski uenjaci su, meu kojima su i Ibn Kajjim
el-Devzijje, i ovo predanje ocijenili apokrifnim.317
Rahatluk
228. Nerna rahatluka za vjernika sve dok ne sretne
Uzvienog Allaha.
Hadiski strunjaci tvrde da ne postoji medu

predanje ovog sadraja od Vjerovjesnika, s.a.v.s., ve
da postoji mevkuf-predanje, tj. predanje Abdullaha
b. Mes'uda, r.a., poznatog ashaba, kome pripisuju
ove rijei.318
229. Najbolji rahatluk je u damiji, a najbolji hlad je
hlad ispod zida.
Iako je znaenje ovog predanja ispravno, ipak se

zna, kako navode hadiski strunjaci, da ovu reenicu
nije izgovorio Allahov Poslanik, s.a.v.s.319

318 El-Mekasidul-hasene, str. 419, predanje br. 923; El-Esrarul-merfua, str.
291, predanje br. 391; Delaluddin es-Sujuti, erhus-sudur, bi erhi

halil-mevta ve-l-kubur, str. 21; Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua,
2/1 16-1 17, predanje br. 663; dr. Sulejman Topoljak: Smrt i kaburski
ivot, (uvod . Kurdia), str. 5.
131
Setik14liiti
Ramazan
230. Vrijednost ramazana u odnosu na druge mjeseceje kao

Allahova vrijednost nad Njegovim stvorenjima.
Ibn H ader zakljuuj e da j e ovo pre danje
apokrifno. 320
Razmiljanje
23 1 . Bolji je jedan sahat razmiljanja nego ibadet

itave godine. Ne postoji predanje koje se vee
za Vjerovjesnika, s.a.v.s. To je govor Es-Serrija
es-Sekatija.32 1 Neki ovu izre ku pripisuju Ibn
Abbas u, r.a., a drugi Ebu Derdau, r.a. 322
232. ]edan sahat razmiljanja bolji je od ezdeset godina

ibadeta.
Ovdje se misli da je jedan sahat razmiljanja bolji
od ibadeta u kome nema razmiljanja i koji se for
malno prakticira. Ovo predanje je izjavf:l nekog od
islamskih uenjaka. Imam Gazali to pripisuje !mamu
afiji. Prenosi se izreka Imama Malika: jedan sahat
320 El-Mekasidul-hasene, str. 355, predanje br. 740; El-Masnu, str. 128,
predanje br. 206; Keful-hafa, 2/85, predanje br. 1824.

32 1 Es-Serijj b. el-Mugalles Ebul-Hasan es-Sekati el-Bagdadi je bio jedan
od pobonjaka iz prethodnih generacija, poznat po kerametima.

Umro je 253. h.g. Usporedi: Ez-Zehebi, El-'lber, 2/5
322 Isti izvor, str. 94. Vidi, takoer: El-Adluni, Keful-hafa, 1/310.
1 32
APOKRIFNI HAD/Sl
razmiljanja u smjeni noi i dana (pred zoru) bolji je

od hiijadu godina ibadeta. 323
Razvod braka
233. ienite se i ne razvodite se, jer se razvodom braka
potrese Allahovo prijestolje.

Sujuti, Sagani i Adluni ga ocjenjuju apokrifnim
predanjem. JH
Redeh
234. Redeb je Allahov mjesec, a'ban je moj, a ramazan
je mjesec moga ummeta.

Brojni hadiski eksperti ovo predanje ocjenjuju
apokrifnim. Meu njima su Ibnul-Devzi, Ibn Hader
el-Askalani, Sehavi, Suju ti, Ali el-Kari i drugi.325 Ovaj
hadis je izmislio Ali b. Abdillah b. Dehdem, poznat
po svojoj neiskrenosti. Ibnul-Devzi tvrdi da je uo
hafiza hadisa Abdulvehhaba koji smatra da su svi
prenosioci ovog hadisa nepoznati.326
Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/278-279, preda,tlje br.147.

Vidi: Tertibul-mevduat, str. 183, predanje br. 590; El-Mekasidul-hasene,
str. 268, predanje br. 510; El-Lealiul-mesnua, str. 47, El-Keful-hafa,
1/422, predanje br. 1358; El-Fevaidul-medmua, str. 100, predanje
br. 38.
326
Uporedi: Tertibul-mevduat, str. 1 62, predanje br. 503 i El-Lealiul
masnua, str. 48.
m
133
dlkKimrrt
235. Vrijednost mjeseca redeba nad drugim mjesecima
je kao vrijednost Kur'ana nad ostalim govorom.

Ibn Hader tvrdi da je ovo predanje apokrifno.327
Ljudi, dolazi vam velianstveni mjesec. Allahov

velianstveni mjesec - redeb. U njemu se dobra
djela udvostruuju, primaju dove i postiu stepeni i
poasti.
2 3 6.
evkani kae da je ovo predanje munker i navodi

ga u svojoj zbirci lanih i apokrifnih predanja.3 28
237. Puno traite oprosta u mjesecu redebu, jer u njemu
u svakom sahatu Allah oslobaa od dehennemske

vatre. Allah ima posebne gradove u koje e iskljuivo
ui oni koji su postili u mjesecu redebu.
Imam Sujuti ocjenjuje ovaj hadis apokrifnim, jer

se u njegovom lancu prenosilaca pojavljuje Asbeg b.
Nebetah, koji je ocijenjen kao bezvrijedan, nitavan
- lejse bi ej'in. 329
238. Mjesec redeb je velianstven mjesec. Ko u njemu
budepostio jedan dan, Allah e mu upisati kao da je

postio hiljadu godina. Ko u njemu bude postio dva
El-Mekasidul-hasene, str. 354-355, predanje br. 740; Tenzihu-eriatil

merfua, 2/160, predanje br. 40; El-Masnu, str. 128, predanje br. 206;
Keful-hafa, 2/85, predanje br. 1824.
328 Provjeri: El-Fevaidul-medmua, str. 439, predanje br. 3.
329 Vidi: El-Kasimi, Kavaidut-tahdis, str. 163; -evkani, cit. djelo, str.
327
134
APOKRIFNI HAD/Sl
dana, Allah e mu upisati kao da je postio dvije hiljade

godina. Ko u njemu bude postio tri dana, Allah e
mu upisati kao da je postio tri hiljade godina. Ko
bude postio sedam dana, za njega e biti zatvorena
sva dehennemska vrata. Ko bude postio osam dana,
bit e mu otvoreno svih osam dennetskih vrata - i
na koja god eli moi e ui u Dennet. Ko bude u
ovom mjesecu postio petnaest dana, sva loa djela e
mu biti pretvorena u dobra a glas sa neba e povikati:
'J4.. llah ti je sve oprostio!"
Ibn ahin, Ibn Hader, Ibn Irak i drugi ovo predanje
ocjenjuju apokrifnim, zato to se u lancu prenosilaca
pojavljuje Harun b. An tara, za koga Ibn Hibban kae
da j e izmiljao hadise. Takoer se u ovom senedu
nalazi Ali b. Zaid es-Sadai, koji je optuen za la, kao
i Ishak b. Ibrahim al-Hatli, za kojeg Ibn Hader tvrdi
da je bio laac.330
239. Redebje Allahov mjesec, a'banje moj, a ramazan je
mjesec moga um meta. Ko bude postio redeb, vjerujui

i nadajui se nagradi, zasluio je najvee Allahovo
zadovoljstvo i Allah e ga smjestiti u najljepem
dijelu Denneta - Firdevsu. Ko bude postio dva
dana redeba, dobit e dvije nagrade, a svaka od
njih se moe mjeriti sa planinama ovoga svijeta. Ko
bude postio tri dana redeba Allah e izmeu njega
Ho
Tenzihu-eriatil-merfua, 2/1 52, predanje br. 20; El-Lealiul-masnua,

2/97.
135
.ftff,kKtfiil.
i Diehennema postaviti razdaljinu koliko godinu
dana putovanja. Ko bude postio etiri dana redieba,
bit e sauvan svih belaja i nezgoda ovoga svijeta,
a takoer e biti sauvan i od diina, raznih bolesti,
Dediala i kaburske kazne.
Ko bude postio sedam dana redieba, za svaki dan
e mu biti zatvorena po jedna diehennemska vrata,
a ima ih sedam. Ko bude postio osam dana redieba,
Allah e mu za svaki dan otvoriti po jedna diennetska
v_rata, a ima ih osam. Ko bude postio devet dana
redieba, izii e iz kabura izgovarajaui: "La ilahe
illellah, Muhammedun Resulullah!" i zadobit e
mjesto u Diennetu. Ko bude postio deset dana
redieba, na svakoj" milji Sirat-uprije, bit e mu
prostrt duek da se odmori.
Ko bude postio jedanaest dana redieba, nee biti
na Sudnjem danu ljepe osobe od njega, izuzev
onih koji su postili isti broj ili vie dana od njega.
Ko bude postio dvanaest dana redieba, Allah e ga
na Sudnjem danu ogrnuti sa dva ogrtaa; svaki od
njih e biti bolji od itavog dunjaluka i svega to je
na njemu. Ko bude postio trinaest dana redieba, bit
.e pred njega na Sudnjem danu u hladu Allahovog
Ara postavljena trpeza, na kojoj e on jesti dok e
drugi gladovati.
Ko bude postio etrnaest dana u rediebu, dobit
e takvu nagradu koju oko nije vidjelo, uho nije
ulo, a ljudska pamet nije mogla ni zamisliti. Ko
136
APOKRIFNI HAD/S/
bude postio petnaest dana u redebu, Allah e ga na

Sudnjem danu postaviti na sigurno mjesto, tako da
pored njega nee proi ni melek a ni poslanik, a da
mu nee rei: "Blago tebi! Ti si siguran!"
Treba naglasiti da je ovo predanje apokrifna i po
tekstu i po smislu. Inae, u lancu prenosilaca ovog
hadisa nalaze se Muhammed b. Hasan Ehu Bakr en
Nika, koji je osumnjien za la i izmiljanje hadisa,
i El-Kisai, za koga Ibn Hader kae da je nepoznat.
Iako je ovaj hadis doao u vie predanja, sva su slaba
i apokrifna. 331
Dakle, gotovo svi hadisi koji tretiraju mjesec
redeb, znaaj posta i drugog ibadeta u njemu, su
apokrifni. To istiu Ibn Kajjim, Ibn Hader i drugi.
Ibn Tejmijje o tome eksplicite kae: "Svi hadisi koji
tretiraju vrijednost mjeseca redeba, vrijednosti posta
i nafile-namaza u njemu, apokrifni su i lani. Zato te
hadise nije dozvoljeno prenositi ni citirati, izuzev ako
efimo ukazati na njihovu patvorenost. Jedini pouz
dani hadis koji tretira redeb je Poslanikova, s.a.v.s.,
dova u kojoj on moli Allaha: 'Allahu moj, blagoslovi
nas u mjesecu redebu i mjesecu a'banu i omogui
nam da doekamo ramazan! ' Sve druge hadise o ovom
mjesecu treba odbaciti, jer ih Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
nije izgovorio."332
331 Tenzihu-!eriatil-merfua, 2/1 51-1 52, predanje br. 1 8; El-Lealiul
masnua, 2/96-97.
332 Ibn Tejmijje, Iktidaus-siratil-mustekim, muhalefetu ashabil-dehim,
strr. 301.
137
efl.k Kurdic
Znaajno je naglasiti da je Ebu Bekr, r.a., zabranji

vao svojoj porodici post u ovome mjesecu, a Omer
b. el-Hattab, r.a., je imao obiaj i udariti onoga ko bi
postio u ovome mjesecu, upozoravajui: "Ovaj mjesec
se veliao u predislamskom periodu! " Treba dodati da
Imam Nevevi kae: "Nema nijednog hadisa u kome
se potvruje ili zabranjuje post u redebu." U osnovi,
post u t9m mjesecu je mendub. Oito je da se ovo
temelji na Ebu Davudovom predanju u kome se navodi
da je lijepo postiti neto u, tzv., svetim mjesecima, a i
redeb je jedan od njih.333
240. U Dennetu ia jedna rijeka po imenu Redeb,
ija je voda bjelja od mlijeka a slaa od meda - pa

ko bude postio samo jedan dan u mjesecu redebu,
Allah e ga napojiti sa te rijeke.
O vaj hadis biljee D ejlemi, Asbehani i Ehu
Muhammed el-Hallal. Poznati hafizi hadisa: Zehebi
i Ibn Hader ocjenjuju ovo predanje nitavnim zbog
Mensura b. J e zida el-Es edija i Musaa b. Ab dullaha el
Ensarija, koji se pojavljuju u nizu prenosilaca ovog pre
danja, a koji se sumnjie za apokrifnost u hadisima.334
333 Vidi o ovome: E-ukajri, cit. djelo, str. 145-146.

334 Usporedi: Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/371, predanje br.
1898.
138
APOKRIFNI HAD/Sl
Rodbina
2 4 1 . Allah nee dvojicu pogledati na Sudnjem danu: onoga
koji prekida rodbinske odnose i loeg susjeda.

Ovo predanje je ocijenjeno apokrifnim zbog Ebana
b. Ehi Ajjaa, koji se pojavljuje u ovom nizu preno
silaca, a koga u'be smatra laljivcem. Koliko u'be
predanja u kojima se nalazi ovaj prenosilac smatra
loim, najbolje e nam ilustrirati njegova izjava, u kojoj
kategoriki tvrdi: "Da ovjek uini bludnu radnju,
bolje mu je nego da prenosi od Ebana!" Pored Ebana, u
lancu prenosilaca ovog predanja nalazi se i Ehu Mehdi
el-Basri, koga Jahja b. Mein definira kao osobu koja
je sklona poturanju hadisa, a Jahja b. Seid ga ubraja u
lace. Za Ahmeda b. Davuda, koji se, takoer, nalazi
u nizu prenosilaca ovog predanja, Darekutni i Zehebi
kau da je laac, dok ga Ahmed b. Hanbel definira kao
najlaljiviju osobu kane min ekzebin-nas.335
Ria
242. Da je ria ovjek, bila bi blaga. Nikada je nee
ovjek pojesti a da ga ne zasiti.

335 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/460-461, predani br. 1997.
139
' $:likKprjlt
Ibn Kajjim i Ibn Hader ovo predanje ubrajaju u
apokrifna. 33 6
Rua
243. Crvena ruia je stvorena od Diibrilovog znoja u
noi Miradta. Bijela ruta je stvorena od mog znoja,

a tuta ruta je stvorena od B urakovog znoja.
Zehebi, Ibn Hader i Ibn Asakir smatraju ovo
predanje izmiljenim.337
Salavat
244. Ko pomirie crvenu rutu, a ne donose salavat na
mene, taj me iznevjerio.

Imam Sujuti ocjenjuje ovo predanje lanim.33 8
Sadaka
245. I mala sadaka otklanja velike nesree.
Iako j e znaenj e ove reenice ispravno, ipak je
hadiski strunjaci ubrajaju u apokrifna predanja, zato
408, predanje br. 899 i El-Masnu, str. 148, predanje br. 252.
337 El-Esrarul-merfua, str. 151-152, predanje br. 1 03; Silsiletul-ehadisid
daife vel-mevdua, 2/187, predanje br. 767.

1 40
APOKRIFNI HAD/Sl
to nema dokaza da ju je izrekao Allahov Poslanik,

s.a.v.s.339
246. Dijelite sadaku, bit ete opskrbljeni.

Iako je znaenje ovog predanja ispravno, na temelju
kur'anskog ajeta:
1:!. i.i \,;j to god vi udijelite, On e to
nadoknaditi, (Sebe', 39) i na temelju vjerodostojnog

hadisa: "U svakom danu u kome ljudi osvanu, dva
meleka siu s neba, pa jedan od njih kae: 'Allahu,
nadoknadi onome koji dijeli ! ' a drugi: 'Allahu, uniti
imetak krtici! "'340 Ovo nije, kako navodi Imam Sehavi,
hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s.341
Samilost
247. Pokuajte razumjeti i smilujte se trojici: uglednom
ovjeku kojije postao ponien; bogatom ovjeku koji

je osiromaio i uenom ovjeku koji se nalazi meu
neznalicama.
339 El-Mekasidul-hasene, str. 31 1 , predanje br. 619; El-Esrarul-merfua,
str. 234, predanje br. 260; El-Masnu', str. 1 16, predani br. 1 72;
340 Hadis biljee Buhari, Muslim, Ahmed, Ib!l Hibban i Hakim.
341 El-Mekasidul-hasene, str. 1 88, predanje br. 335; Tahzirul-muslimin,
141
. -K&rdit
Ovo je govor poznatog uenjaka i pobonjaka
Fudajla b. Ijada.342
Selam
248. Selam ide prije (bilo kakvog) govora. Nepozivajte
nikoga za s ofru da jede, sve dok selam ne nazove.

Buhari s matra izuzetno slabim prenosiocem
Anbesea b. Abdu rahmana, j ednog od ravija ovog
hadisa. Ehu Hatim i Ibnul-Devzi ga ocjenjuju la
cem, a s njima se slae i Ibn Hader - pa, na temelju
te ocjene, islamski uenjaci ovo predanje ocjenjuju
apokrifnim. H3
249. Selam nazivajte kranima i idovima, ali ga ne

nazivajte idovima moga ummeta. Upitali su: A ko
su idovi meu tvojim sljedbenicima? Vjerovjesnik,
s.a.v.s., j e odgovorio: To su oni koji ostavljaju
namaz!
Imam Suju ti kae da ovo predanje nije pronaeno
meu Poslanikovim, s .a.v.s., hadisima, dok Sagani
kategoriki tvrdi da se radi o apokrifu.344
342 Ibnul-Devzi, El-Mevduatul-kubra, 1/236-237; Tahzirul-muslimin,
str. 92.
343 Silisletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/221-222, predanje br. 1 736.
344 El-Esrarul-merfua, str. 222, predanje br. 23 1 ; Keful-hafa, 1/455,
predanje br. 1484.
1 42
APOKRIFNI HAD/Sl
Siromatvo
250. Siromatvo je moj ponos i ja se ponosim njime.

Ibn Hader i Ibn Tejmijje tvrde da je ovo predanje
apokrifno. 345
Smrt
251 . Umrite prije nego to umrete!

Hafiz Ibn Hader kategoriki tvrdi da ovo predanje
nema veze sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s.346
252. Ljudi spavaju, a kada umru -probude se (postanu

svjesni) !
Iako mnogi ovu izreku citiraju kao hadis Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., ona ipak nema nikakvog utemeljenja
u merfu-predanjima. Po veini hadiskih strunjaka, ovo
je izgovorio Ali b. Ehi Talih, r.a., a ne Vjerovjesnik,
346 El-Mekasidul-hasene, str. 510, predanje br. 1213; El-Esrarul-meifua,
str. 348, predanje br. 539; El-Masnu, str. 198, predanje br. 373;
143
eflk Kurdi
s.a.v.s.H7 I mam a'rani ovu izreku pripisuje Sehlu

et-Tusteriju. 348
S p ominjanje
253. Spominjanje vjerovjesnika je ibadet. Spominjanjem
dobrih udi otklanaju se grijesi. Spominjanje smrti

je sadaka. Spominjanje diehennemske vatre je neka
vrsta diihada. Spominjanje kabura pribliiava vas
Diennetu, a spominjanje Diehennema udaljava
vas od vatre. Najvrjedniji ibadet je neutraliziranje
neznanja. Najvei kapital jednog uenjaka je
odagnavanje oholosti. Vrijednost Dienneta je u
otklanjanju zavisti, a kajanje od grijeha predstavlja
iskrenu tevbu.
Darekutni, Sujuti i Munavi ovo predanje ocjenjuju
apokrifnim zbo g Muhammeda b. Muhammeda b.
el-E'asa, koji je poznat po poturanju hadisa, a nalazi
se u nizu prenosilaca. 349
Usporedi: El-Mekasidul-hasene, str. 518, predanje br. 1240; El-Esrarul

merfua, str. 353, predanje br. 555; El-Masnu, str. 199, predanje br.
377; Kef/ul-hafa, 2/312, predanje br. 2795; El-Fevaidul-medimua,
str. 256, predanje br. 1 1 8; Tahzirul-muslimin, str. 1 18, predanje br.
276.
348 Pogledaj: Keful-hafa, 2/3 12.
w
1 44
APOKRIFNI HAD/Sl
Spoznaja
254. Ko spozna sebe, to mu je dovoljno.

H adiski s trunjaci OCJ enJUJU ovo p redanje
apokrifnim. 350
255. Ko spozna sebe, taj je spoznao svoga Gospodara.
Za ovo predanje Ibn Tej mijj e i Sagani tvrde da
je apokrifno.351 Sem'ani tvrdi da ovakvo predanje ne
postoji meu provjerenim predanjima koja se pripi
suju Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., nego je to govor
Jahjaa b. Mu'aza er-Razija. Imam Nevevi smatra da
ovo predanje nije utemeljeno i da se ne moe vezivati
za Vjerovjesnika, s.a.v.s., ali da je njegovo znaenje
ispravno. N eki ovu izreku tumae na sljedei nain:
"Ko spozna svoje neznanje, ve j e spoznao znanje
Gospodara. Ko je spoznao svoju prolaznost, ve je
spoznao vjenost svoga Gospodara. A ko je spoznao
svoju nemo i nitavnost, taj je spoznao snagu i veli
inu svoga Gospodara!"352

351 Vidi: El-Mekasidul-hasene, str. 490, predanje br. 1 149; El-Esrarul
merfua, str. 337, predanje br. 506; El-Masnu, str. 1 89, predaja br.
349.
352 Usporedi: El-Mekadisul-hasene, str. 491 ; Ali el-Kari, El-Esrarul
merfua, , str. 337, predanje br. 506; Keful-hafa, 2/262, predanje br.
2532; Tahzir al-muslimin, str. 1 13, predanje br. 228
1 45
Seflk Kurdi
Ovu izreku puno koriste sufije. Adluni353 citira

ej ha Ibn Arebija, koji kae: "Ako ovaj hadis ne dosee
stepen autentinosti putem prenosilaca hadisa, on
kod nas dosee stepen autentinosti putem kefa
otkrovenja!"354
Srce
256. Srce je kua Gospodara.
Sehavi kae da za ovo predanje nema utemelje
nja, niti se spominje meu hadisima koji se pripisuju
Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. On napominje da je srce
mjesto imana, spoznaje i ljubavi prema Gospodaru
svjetova.355 Ibn Tejmijje kae da se radi o apokrifnom
predanju. El-Kari dri da je znaenje ovog predanja
autentino, ali da ne dosee do Vjerovjesnika, s.a.v.s.356
El-Azhari tvrdi da je ovo predanje govor sufija.357
353 Keful-hafa, 2/262.
354 El-Kef je nutarnje znanje i ono se kao svjetlost pojavljuje u ovjekovom
srcu. Pogledaj: Abu Hamid AlGazali: Nesuvislost filozofa, str. SO.

To je neposredna, otkrivena spoznaja u kojoj sufija duhovnim okom
motri same zbilje raskrivajuih Boanskih imena i atributa. Vidi: Reid
Hafizovi: Ibn Arabi, Draguiji poslanike mudrosti, Fusus al-hikem,
str. 384. To je odstranjivanje vela da bi se Zbiljsko pokazalo u svem
svom sjaju. Uporedi: Nerkez Smailagi, Leksikon islama, str. 328.
355 Usporedi: El-Mekasidul-hasene, str. 365, predanje br. 776; El-Esrarul
merfua, str. 258,
. predanje br. 331 ; El-Masnu, str. 131, predanje br.
217.
356 Pogledaj: Keful-hafa, 2/100, predanje br. 1885.
357 Provjeri: Tahzirul-muslimin, str. 107, predanje br. 163.
1 46
APOKRIFNI HAD/S/
257. Ne obuhvaaju Me ni Moja nebesa, niti Moja Zemija,
nego me obuhvaa srce Moga roba vjernika.

Hafiz !raki tvrdi da ovo predanje nema temelja u
hadisima Allahovog Vjesnika, s.a.v.s. Imam Zerkei
smatra da je ono potureno od strane nevjernika.
Ibn Tejmijje smatra da je znaenje ovih rijei da je
vjerniko srce napunjeno vjerom u Allaha, ljubavlju
spram Njega i spoznajom Njega. Meutim, ukoliko
se shvati bukvalno da srce obuhvaa Allaha, onda to
vodi u otvoreno nevjerstvo.35 8
258. Srce vjernika je njegov vodi.

Adluni smatra da je ovo predanje apokrifno.359
259. Svaka stvar ima svoj izvor, a izvor bogobojaznosti

su srca ariJa. 360
Predanje je okarakterizirano kao apokrifno.36 1
Strpljivost
260. Strpljivost je jedna od dennetskih riznica.
358 El-Esrarul-merfua, str. 301, predanje br. 423; Keful-hafa, 2/1 95,

359 Keful-hafa, 2/100, predanje br. 1887; Tahzirul-muslimin, str. 146,
predanje br. 244.
360 Arifje gnostik, tj.osoba koja je spoznala svoga Gospodara.

1 47
C/Jk&mlt
Hadiski uenjaci, meu kojima hafiz !raki, tvrde da
ovo predanje nisu mogli nai meu hadisima Allahovog
Pos lam'ka, s.a.v.s. 362
Sunnet
261. Slijedite sunnet, a nemojte uvoditi novotarije, jer
vam je to sasvim dovoljno.

O vo je govor poznatog ashaba Abdullaha b.
Mes'uda, r.a. 363
Surma
262. Ko na Dan Aure podvue surmom oi, nee nikada
imati upalu oka.

Ibnul-Devzi i Sagani ocjenjuju ovo predanje
apokrifom. 364
Susjed
263. Nije bio niti e do Sudnjeg dana biti vjernik koji
nee imati susjeda koji ga uznemirava.

362 El-Esrarul-merfua, str. 233, predanje br. 256 i El-Masnu, str. 1 16,
predanje br. 1 71
363 Tahzirul-muslimin, tr. 92, predanje br. 24.

364 El-Esrarul-merfua, str. 320, predanje br. 468; El-Masnu, str. 175-1 76,

1 48
APOKRIFNI HAD/Sl
Davud b. Sulejman el-Kazvini, koji se pojavljuje u
nizu prenosilaca ovog predanja, ocijenjen je od strane
Jahja b. Meina i Zehebija, kao laac, pa, prema tome,
ovaj hadis se uvrtava u red apokrifnih predanja.365
264. Ukopavajte vae mrtve meu dobrim ljudima, jer,
uistinu, mrtvi se uznemiruje sa loim susjedom, kao

to se uznemirava i iva osoba sa loim susjedom.
Ibnul-Mubarek, Ibn Adijj, Ibn Hibban i brojni drugi
muhaddisi ocjenjuju ovo predanje apokrifnim, zbog
Sulejmana es-Sedzija, j ednog od njenih prenosilaca,
koji je ocijenjen kao laac.366
Sve ta mj esta
265. Sveta mjesta nikoga ne ine svetim.
Ovo je govor Selmana el-Farisija, r.a., kojeg je u
pismu uputio Ebud-Derdau, r.a.367
a'ban
266. Vrijednost mjeseca a'bana nad ostalim mjesecima
je kao moja vrijednost nad ostalim poslanicima.

365 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/424.
367 Tahzirul-muslimin, str. 92.
1 49
e[j_k Kurdi
Ibn Hader ovo predanje ocjenjuje apokrifnim.368
ah
267. Proklet je onaj koji igra ah.

Imam Buhari za Ubbada b. Abdussameda, jednog
od prenosilaca ovog hadisa, kae da je poznat po pre
noenju veoma slabih hadisa, a Ibn Hibban za njega
kae da prenosi apokrifna predanja. Imam N evevi
naglaava da se radi o lanom predanju.3 69
efaat
268.]a sam zagovornik, od mog slanja kao poslanika pa

sve do Sudnjega dana, za dvojicu ijudi koji se vole
u ime Allaha.
Ahmed b. Hanbel, Jahja b. Mein, Darekutni i drugi
najvei strunjaci u hadiskoj oblasti ovo predanje
smatraju apokrifnim zbog Amra b. Halida el-Kufija,
koji se pojavljuje u nizu prenosilaca, koji je optuen
za lana prenoenja. Za njega hafiz Ibn Adijj tvrdi da
nije bio poznat za podmetanje hadisa, nego je optuen
da je u Bagdadu i krao hadise. 370
368 El-Mekasidul-hasene, str. 355, predanje br. 740; El-Masnu, str. 128,
predanje br. 206; Keful-hafa, 2/85, predanje br. 1824.
369 El-Esrarul-meifua, str. 343, predanje br. 524; El-Masnu, str. 193,
predanje br. 362 i Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 3/283, predanje

br. 1 145; Tahzirul-muslimin, str. 160, predanje br. 386.
1 50
APOKRIFNI HAD/Sl
krtost
269. A llahova je zakletva da krtac nee ui u
Dennet.
Imam Darekutni tvrdi da Muhammed b. Zekerijja
el-Gulabi, jedan od prenosilaca ovoga hadisa, potura
lane hadise i da ovo predanje ne moe dobiti sta
tus predanja koje bi se moglo pripisati Allahovom
Pos lam'ku, s.a.v.s. 371
270. krtac je Allahov neprijatelj, pa makar i poboan
bio.
Sehavi tvrdi da ovo pre danje nema osnova u
Vjero-vjesnikovim, s.a.v.s., hadisima.372
tap
271. Upotreba tapa i oslanjanje na njega je sunnet
Allahovih poslanika.
Ovo nije hadis Vjerovjesnika, s.a.v.s., iako mu je
znaenje sasvim ispravno. U nizu prenosilaca ovog
predanja nalazi se Mualla b. Hilal el-Kufi, kojeg su
lacem nazvali Sufjan es-Sevri i Sufjan b. Ujejne. Ibnul
Mubarek i Ibnul-Medini upozoravaju da on potura
371
m

El-Esrarul-merfua, str. 1 63, predanje br. 1 1 7; El-Masnu, str. 75,
predanje br. 78; Tahzirul-muslimin, str. 129, predaanje br. 76.
151
Seflk Kurdi
hadise. Ibn Mein ga definira kao laca i onoga koji

potura hadise, a Imam Ahmed tvrdi da su svi njegovi
hadisi apokrifni. 373
Prenosi se slino predanje: Znak vjernika a sunnet
(svih) poslanika je noenje tapa, koje je, takoder, ozna
eno apokrifom zbog Jahjaa b. Ha ima el-Gassanija,
koji se nalazi u nizu prenosilaca a koji je optuen, kako
tvrdi hafiz Zehebi, za lairanje hadisa.374
utnja
272. Ako je govor od srebra, utnja je od zlata.

Ovo je izreka Sulejmana, a.s., ili Lukmana el-Ha
kima, a ne hadis Vjerovjesnika, s.a.v.s.375
Tamjan
273. Tamjan 376 je moj miris i miris meleka.

Imam Sehavi tvrdi da ne postoji vjerodostojno pre
danje o ovome, dok drugi ovo uvrtavaju u apokrifna
predanja. Zna se, kako navodi hafiz Bejheki, da je ovu
Mizanul-itidal, 4/1 52- 1 53; El-Esrarul-merfua, str. 1 79, predanje br.
147; Tahzirul-muslimin, str. 94, predanje br. 46.
374 Silsiletul-ehttdisid-daife vel-merJd.ua, 2/19-20, predanje br. 535.
375 El-Esrarl-merfua, str. 152, predanje br. 104; El-Masnu, str. 62, predaanje
br. 44; Tahzirul-muslimin, str. 89, predanje br. 3.
376 Tamjan je mirisna smola nekih grmova iz roda Boswellia. Upotrebljavala
se u kultne svrhe od najstarijih vremena. Vidi: Leksikon Jl2, str.
969.
373
1 52
APOKRIFNI HADJSI
vrstu smole koristio Imam afija, radi poboljanja i
pamenja.377
Tejemmum
274. Kada se nae voda, tejemmum prestaje vaiti.

Iako je znaenje tano, ovo, kako tvrdi Adluni,
nije hadis. 378
Tekb ir
275. Ko proui tekbir na obali mora, prilikom zalaska
sunca, pri tome podiui glas, Allah e mu dati za

svaku kap mora deset sevapa, otklonit e mu deset
loih djela i podignut e ga za deset stepeni a razdaljina
izmeu dva stepena je kao to brzi jaha pree za
stotinu godina.
Ibn Adijj, Ibn Hibban, Zehebi, Ibn Hader i drugi
hadiski strunjaci ovaj hadis ubrajaju u apokrifne zbog
Ibrahima b. Zekerijjaa el-Abdesija, koji se nalazi u
njegovom lancu prenosilaca.3 79
377
El-Mek.tsidul-hasene, str. 387-388, predanje br. 844; Keful-hafa, 2/133,

378 Keful-haf
a, 1/87, predanje br. 224 i Tahzirul-muslimin, str. 128,
predanje br. 64.
m Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/584-585, predanje br. 406.
1 53
1ttikKltftll
Ubistvo
276. Ruenje Kabe, sve kamen po kamen, manje je bolno
od ubistva muslimana.
Ovaj hadis, sa ovakvim tekstom, prema Sehaviju,
nema utemeljenja u predanjima Vjerovjesnika, s.a.v.s.380
Meutim, postoje brojna merfu-predanja koja su sli
nog sadraja i koja su daleko vjerodostojnija, kao to
je predanje Taberanija u El-Mu'diemus-sagiru u kojem
Vjerovjesnik, sa.v.s., kae: Ko, bez razloga, uznemiri
muslimana, kao da je poruio Kabu. Ili, kako navodi
Sehavi, brojni ashabi prenose da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
gledao prema Kabi i, fasciniran njenom ljepotom, rekao:
''Allah te je uinio asnom, plemenitom i velianstve
nom, ali vjernik je jo velianstveniji od tebe! "38 1
Ugoavanje
277. Ko ugosti stranca, kao da je ugostio sedamdeset
poslanika.
U gostiti putnika i stranca, koji je daleko od svoje
porodice, kue i od pravih uvjeta ivota, spada u lijepe
380
El-Esrarul-merfua, str. 282, predanje br. 3 75; El-Masnu, str. 146,

381
Uporedi: El-Mekasidul-hasene, str. 401 .
154
APOKRIFNI HAD/Sl
gestove islamskog bontona. Meutim, ovo predanje
hadiski strunjaci ocijenjuju lanim.382
Umjerenost
278. Najbolja je sredina (umjerenost) .
Hadiski strunjaci su utvrdili da se ne radi o hadisu
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nego je to, kako navodi
Sujuti, izreka Mutarrifa b. Abdullaha.383 Sehavi tvrdi
da je to izreka Alije b. Ehi Taliba, r. a.384
Predanje ima ispravno znaenje, to se moe doka
zati na temelju mnogobrojnih ajeta, kao npr:
j,
. -;il J IAI;, !7 j !!e Jl _,11: 1l Ne dri ruku svoju

stisnutu, a ni posve otvorenu!, (E-Isra, 29) ili: 0:!\j
l ' 1 '6:: l , , l
l ! :i 111 i oni koii, kad
!JI
u lj.J'-A= r.) !JIr-. '
,
.,
'
udjeljuju, ne rasipaju i ne krtare, ve se u tome dre

sredine!, (El-Furkan, 67) ili:
1 &;; 1J 4t j j Ne izgovaraj
na sav glas Kur an kad namaz obavlja, a i ne priguuj
ga; trai sredinu izmeu toga! (El-Isra, 1 1 O)
Upornost
279. Ko trai - nae!
m
Tahzirul-muslimin, str. 1 59, predanje br._366.

Keful-hafa', str. 1/391, predanje br. 1 247 i Tahzirul-muslimin, str.
3 84 Provjeri: El-Mekasidul-hasene, str. 245, predanje br. 455.
383
1 55
$rtiiK;if
Svi hadiski eksperti se slau da je ovo govor nekoga
iz prvih generacija, a ne hadis, kako se u nekim djelima
navodi.38 5
Urok
280. Uzrok polovice onih koji su pokopani u kaburima
od mojih
sljedbenika je urok.
Imam Sehavi tvrdi da je ovo predanje apokrifno,

jer se u njegovom lancu prenosilaca nalazi laac Alija
b. Urve.3 86
Vid
2 8 1 . Gledanje u lice lijepe ene i u zelenilo poboljava
vid.
Ibnul-Devzi, Zehebi i Suju ti ubrajaju ovo preda
nje u apokrifna, a Ibn Kajjim tvrdi da su ovo predanje
izmislili nevjernici. 3 87
282. Tri stvari poboljavaju vid: gledanje u zelenilo,
gledanje u tekuu vodu i gledanje u lijepo lice.

385 El-Mekasidul-hasene, str. 478, predanje br. 1 1 06; Ke!ful-hafa, 2/243,
predanje br. 2451 ; El-Esrarul-merfu'a, str. 326, predanje br. 480.
386 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/1 50, predanje br. 1648.

387 El-Menarul-munif, str. 62, predanje br. 97; Silsiletul-ehadisid-daife
vel-mevdua, 1/258-259, predanje br. 133 i Tahzirul-muslimin, str.

1 56
APOKRIFNI HAD/Sl
Ibnul-Devzi, Ibn Kajjim i Sujuti smatraju ovo
predanje lanim, jer ga nije izrekao Allahov Poslanik,
s.a.v.s. Neki hadiski strunjaci ovu reenicu pripi
suju Ehu Hurejreu, Ibn Abbasu, Seidu b. Musejjebu,
Hasanu el-Basriju, Ahmedu b. Hanbelu ili Maliku b.
Enesu. 388
Vjera
283. Vjera je razum, pa ko nema vjere - on nema
razuma.
Ovo predanje spominju Nesai, u djelu El-Kun'ia,
Ehu Bir ed-Dulabi, u djelu El-Kuna ve-l-esma. i
El-Haris b. Ehi U same, u svom Musnedu.
Tretirajui ovaj hadis, njegovu sadrinu i prenosioce,
brojni eksperti hadisa, kao to su Ahmed, Darekutni,
Zehebi, Ibn Hader, Ibn Kajjim i Suju ti smatraju da je
u pitanju apokrifno predanje, koje nema utemeljenja
u merfu-predanjima. 389
Vladari
284. uvajte se vrata vladara i vafegpribliavanja njima.
Najblii vlastodr!cima su najudaljeniji od Allaha. A

202, predanje br. 358; Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/259-260,

predanje br. 134.
389 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/53; predanje br. l .
1 57
. Mrurdif .
onaj ko preferira vladare nad pokorovanjem Allahu,
Allah e objelodaniti i javnu i tajnu smutnju u
njegovom srcu. Uinit e da iz njegovog srca nestane
bogobojaznost, a ostavit e u njemu zbunjenost i
nesigurnost.
Anbese b. Abdurrahman el-Kurei je problematian
unutar seneda ovog hadisa, pa je od strane hadiskih
eksperata ocijenjen kao prenosilac koji potura lane
hadise, te je, zbog toga, ovo predanje okarakterizirano
kao apokrifno.390
285. Najboiji vai vladari su oni koji vole uenjake, a
najgori vai uenjaci su oni koji vole vladare.

Iako ovo predanje neki pripisuju Vjerovjesniku,
s.a.v.s., tano je, meutim, da je ovo izreka Katade.3 1
286. Ljudi su vjere svojih vladara.

Ova konstatacija je, uglavnom, tana. Posebno ako
su vladari zado minirali medijskim prostorom, kao to
je sluaj danas u svijetu, gdje se najcrnja la prikazuje
najljepom istinom, a gola istina premazuje podlim
laima! Iako j e znaenje ove izreke tano, hadiski
eksperti su, provjeravajui ovo predanje, ustanovili
390 Pogledaj: Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/191-192, predanje
br. 1 698.

1 58
APOKRIFNI HADISI
da ono nije hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nego
O merova, r.a., tzre ka. 392
.
287. Ko bude zadovoljan vladarom u onome u emu on
izaziva Allahovu srdibu, taj je napustio Allahovu

v; eru.
Buhari, Ehu Hatim, Ibn Hibban i Zehebi smatraju
ovo predanje izuzetno loim, koje treba kategoriki
odbaciti. 393
Vrijeme
288. Vrijeme je sablja. Ako ga ti ne presijee, ono e
tebe posjei!
Nedm el-Gazzi tvrdi da ovo nije govor
Vjerovjesnika, s.a.v.s., nego nekih mudrih ljudi.394
Vuk
289. Doi e vrijeme u kome e ljudi biti vuci - pa ko
ne bude vuk, pojest e ga vuci.
str. 352, predanje br. 552; El-Masnu, str. 198, predanje br. 376; Keful
. hafa, 2/311, predanje br. 2790; Tahzirul-muslimin, str. 1 1 9, predanje
br. 285.
394 Tahzirul-muslimin, str. 1 19, predanje br. 291 .
392
159
eflk Kurdi
Ovo nije Poslanikov hadis, s.a.v.s., kako ga je

citirao Taberani u El-Mu'demul-evsatu, nego je,
kako provjeravaju hadiski strunjaci, izreka Enesa b.
Malika, r. a.395
Ze kat
290. Svaka stvar ima svoj zekat, a zekat kueje musafirska
soba.
D evze kani i Sujuti ovo p redanje ubraj aju u
lana.396
Zemlja
29 1 . Zemlja, uistinu, stoji na stijeni, a stijena se nalazi
na vo/ujskom rogu -pa kaila vo pokrene svoj rog, i

Zemlja se pokrene (nastaje zemljotres) /-397
Ovako su nekada, temeljei svoje dokaze na ovom
izmiljenom hadisu, ljudi tumaili kretanje Zemlje,
a posebno fenomen zemljotresa i podrhtavanja tla.
Zanimljivo je da su to inili i mnogi ueni ljudi i kod nas
i u islamskom svijetu. Na uvaeni profesor Husejn ef.
ozo nam je na predavanjima, sa velikom dozom ala
i tuge, spominjao da je, na alost, ak u XX stoljeu,
predanje br. 2616; Tahzirul-muslimin, str. 1 1 7, predanje br. 271.
.
397 El-Men4rul-munif, str. 78, predanje 138; Tahzirul-muslimin, str. 168,
predanje br. 4.
1 60
APOKRifNI HAD/Sl
jedan vrhovni muftija jedne od najpoznatijih islamskih

zemalja, i, pored svih naunih otkria, tumaio fenomen
zemljotresa na temelju ovog izmiljenog hadisa.
292. Sedam je Zemalja i na svakoj Zemiji je poslanik
poput vaeg poslanika!

Ibn Kesir smatra da je ovo predanje nastalo od
is railij j ata. 398
Zikr
293. Ko bude odgojen dajo kao dijete izgovara La ilahe
illellah, Allah e ga osloboditi polaganja rauna na

Sudnjem danu.
Ibn Hader kae da je ovo predanje nitavno.399
Znanje i uenjaci
294. Traite znanje pa makar i u Kini.
Traenje znanja je afirmirano Kur'anom i sunne
tom i nema nikakve dvojbe u njegovu nunost za
svakog muslimana. Ovo citirano predanje uope ne
odudara od opih intencija islama. Meutim, ovakav
tekst nije izgovorio Allahov Poslanik, s.a.v.s., ve je
398 El-Mekasidul-hasene, str. 72, predanje br. 91; Keful-hafa, 1/1 1 3,
predanje br. 3 1 6; El-EsrarHl-merfua, str. 1 19, predanje br. 38.

161
Sefl_k Kurdi
to, vjerovatno, govor nekoga ko je pojasnio odnos

islama prema znanju, uenju i usavravanju.
Inae, hadiski uenjaci, poput Buharije, Nesaija,
Ibn Hibbana, Ibn Adij ja i drugih, ovaj hadis ocjenjuju
apokrifom, zbog Ehu Atike Tarifa b. Sulejmana koji
se pojavljuje u njegovom nizu prenosilaca, a koji je
ocijenjen kao nepovjerljiv, laac i nitavan.400
295. Uenjaci moga ummeta su u rangu vjerovjesnika
B enu lsraila.
Svi islamski uenjaci, meu kojima i Ibn Hader,
Zerkei, Sujuti, Demiri i drugi, slau se da ovo nema
utemeljenja u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
ve je po turanje zabludjelih kadijanija. 40 1
296. ejh (uenjak) u svom narodu je kao vjerovjesnik
u svom ummetu.
Ibn Hibban, Ibn Hader i Ibn Tejmijje ovo pre
danje ocjenjuju apokrifnim.402
400 El-Lealiul-masnua, 1/176; Tenzihu-eriatil-merfua, 1/258, predanje br.
28; El-Fevaidul-medimua, str. 272, predanje br. 1 ; Silsiletul-ehadisid

daife vel-mevdua, 1/600-609, predanje br. 416.
predanje br. 466.
402 El-Mekasidul-hasene, str. 305-306, predanje br. 609; El-Esrarul-merfua,
str. 23 1-232, predanje, br. 253; El-Masnu, str. 1 1 5, predanje br. 169;
El-Fevaidul-medmua, str. 286, predanje br. 46; Tahzirul-muslimin,
1 62
APOI)BIFNI flAP/SI
297. ejh (uitelj) u svom demaatu je kao vjerovjesnik
u svom ummetu, jer on ih poduava znanju i odgaja

ih.
Iako je znaenje tano, Ibn Tejmijje smatra da je
ovo govor nekoga od uenih ljudi, ali se ne moe, jer za
to ne postoji provjereno predanje, pripisati Allahovom
Pos lam' ku, s.a.v.s. 403
298. Ako uenjaci (ulema) nisu evlije, onda kod Allaha
i nema evlija.
Imam Sehavi tvrdi da ovo nije hadis, nego je izjava
imama afije. Neki, pak, ovu izjavu pripisuju Ehu
Hanifi.404
299. Slijedite uene, jer su oni i dunjaluke i ahiretske
svjetiljke.
Oito je da je u nekom vremenskom intervalu

ulema izgubila autoritet i njihova rije nije bila respek
tirana u narodu, pa je neko osjeao potrebu vraanja
ugleda uleme i to je uinio, na alost, potvorom na
Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Imam Darekutni je u
senedu ovog hadisa otkrio da je Kasim b. Ibrahim laac
403 El-Mekasidul-hasene, str. 306, predanje br. 609 i El-Esrarul-merfua,
str. 231-232, predanje br. 253.
str. 1 53, predanje br. 105; Tahzirul-muslimin, str.89, predanje br. 4.
163
Mklwtflt
i da je podmetao hadise, pa tako ovaj hadis, pored njega,
Hatib el-Bagdadi i Sujuti, ocjenjuju apokrifnim. 405
300. Najbolji moji sljedbenici su ueni ljudi, a najbolji od
uenih ljudi su oni koji su milostivi. Allah, uistinu,

prata uenom ovjeku etrdeset grijeha prije nego
neznalici oprosti samo jedan.
Zehebi i Sujuti u b raj aj u ovo p redanje u
apokrife. 406
301. Svi su ljudi mrtvi, izuzev uenjaka, a svi su uenjaci
propali, izuzev onih koji rade i primjenjuju ono to

znaju, a oni koji rade i primjenjuju ono to znaju
su utopljenici, izuzev iskrenih Allahovih robova, a
iskreni Allahovi robovi su u velikoj opasnosti.
Sagani tvrdi da je ovo predanje apokrifna. N eki
autori tvrde da je to izjava nekih sufija, oslanjajui se
na jednu slinu izjavu Sehla b. Abdullaha Tusterija, u
kojoj stoji: "Svi su ljudi pijani (opijeni) , osim uenjaka;
a svi su uenjaci izgubljeni, osim onih koji rade po
svom znanju. " 407
Tenzihu-eriatil-merfua, 1/276, predanje br. 8 1 ; Keful-hafa, 1/36,
predanje br. 62; Tahzirul-muslimin, str. 125, predanje br. 30; Silsiletul
ehadisid-daife vel-mevdua, 1/556-557, predanje br. 378.
406 Tahzirul-muslimin, str. 135, predanja br. 130;. Daiful-Dami'iss-sagiri
ve zijedaetuhu, str. 422, predanje br. 2868.
407 Kef[ul-hafa, 2/312, predanje br. 2796 i Silsiletul-ehadisid-dife vel
mevdu'a, 1/1 74, predanje br. 76.
os
1 64
APOgRIFNI ffAP.ISI
302. Ko porani traei znanje, meleki mole za njega,
beriet se povea u njegovoj opskrbi, nita mu se ne

umanji od nafake i to mu bude blagoslovljeno.
Ukajli, Ibnul-Devzi i Sujuti ovo predanje ubrajaju
u apokrife. 408
303 Kada ueni i onaj koji trai znanje prou kroz neko
mjesto, Allah otkloni etrdeset dana kaznu onima

koji lee u kaburistanu tog mjesta.
Sujuti i Ali el-Kari smatraju da ovaj hadis uope nema
osnova u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 409
304. Ko klanja za pobonim uenjakom, kao daje klanjao
za vjerovjesnikom.
Ovo predanje, kako tvrdi Sehavi, neina nikakva
osnova u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 4 1 0
305. Namaz obavljen za uenim ovjekom vrijedi 4. 440
namaza.
Ibn Hader smatra ovo predanje apokrifom.m
409 El-Esrarul-merfua, str. 142, predanje br. 80; El-Masnu, str. 65, predanje
br. 57; Ke!ful-hafa, 1/22 1, predanje br. 672; Silsiktul-ehadisid-daife

vel-mevdua, 1/610, predanje br. 419.
41 Ke!ful-hafa, 2/257, predanje br. 2514; Tahzirul-muslimin, str. 1 56,
predanje br. 331; i Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 2/44, predanje
br. 573
411 El-Mekasidul-hasene, str. 316, predanje br. 629; El-Esrarul...",erfua,
str. 235, predanje br. 264 i El-Masnu, str. 1 1 9, predanje br. 1 78;
1 65
eflk Kurdi
306. Ko se bude druio s uenim ovjekom kao da se
druio s vjerovjesnikom.
N e p o stoji ovakvo predanje direktno o d
Vjerovjesnika, s.a.v.s., nego je to govor nekoga iz
kasnijih generacija. S ehavi napominje da j e imam
afija izjavio: Kada sretnem strunjaka u hadisu, kao
da sam sreo Vjerovjesnika, s.a.v.s. ivog. 4 12 Otuda, Ali
el-Kari smatra da ove rijei imaju ispravno znaenje i
na temelju kur'anskih rijei:
0>!.1: 'i (J!S' 0L/I JAT l)l:U Pitajte uene ako ne
znate. (En-Nahl, 43)
307. Primjer onoga koji stie znanje u mladosti je kao
klesanje u kamenu, a P:imjer onoga ko u starosti

stie znanje je kao pisanje po vodi.
U sutini je ovo tana konstatacija, ali je nije izgo
vorio Allahov Poslanik, s.a.v.s., kome su pripisali ovaj
hadis. Ovo predanje, u kome se nalazi Mervan b. Salim
e-ami, kao jedan od loih i nepouzdanih prenosilaca,
pored Buharije i Muslima, lanim smatraju Ibn Hibban,
Ehu Hatim, El-Harrani, Sadi i drugi.413
El-Fevaidul-medmua, str. 286, predanje br. 48.
El-Mekasidul-hasene, str. 478, predanje br. 1 104; El-EsrttrUl-merfua,
hafa, 2/243, predanje br. 2449.
41 3 Keful-hafa, 2/66, predanje br. 1 757; Silsiletul-ehadisid-daife vel
mevdua, 2/85, predanje br. 618; Daiful-Dtamiis-sagiri ve zijadetuhu,
412
1 66
APOKRIFNI HADISI
308. Uinak uenjaka mjerit e se s krvlju ehida, pa e
prevagnuti njihov trud nad krvlju muenika.

Ovo je neko pripisao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,
iako on to nije rekao. Hafiz Zehebi tvrdi da j.e lanac
prenosilaca ovog hadisa apokrifan.414 Neki autori navode
ovo predanje kao izreku Hasana el-Basrija. 415
309. Razilaenje uenjaka je milost.

Ovo predanje nema nikakva osnova u hadisima
Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Imam es-Subki podvlai
da ovo predanje nije uope poznato muhaddisima,
niti postoji u vezi njega autentian, dobar, slab a ni
apokrifan lanac prenosilaca, to znai da ga je neko
poturio u islamsku literaturu. Ibn Hazm zakljuuje:
Ova reenica i konstatacija jejedna od najtetnijih i naj

perfidnijih, jer ako je razilaenje uenjaka milost, onda
je saglasnost uenjaka njegova suprotnost. Zato on na
drugom mjestu otro kritizira ovo predanje, smatra
jui da, ako se na njemu temelji nae uvjerenje, onda
e brojne mezhebske razlike postati pravilo i njihovi
protagonisti se nee vraati na Kur'an i sunnet, ve
e preferirati to vie razlika, to je pogubno za isto
i nepatvoreno islamsko uenje. 416
str. 303, predanje br. 429; Tahzirul-muslimin, str. 1 66, predanje br.
448.
415 Usporedi: El-Gazali, Ihjau ulumid-din, 1/35.
str. 108, predanje br. 1 7; Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/141,
1 67
3 1 O. Kriza vjere nastaje u tri situacije: kada uenjak
pone initi grijehe, kada voa postane nepravedan

i kada erijatski pravnik postane neznalica.
Ibn Hibban, Ibn Rahevejh, Ehu Davud et-Tajalisi
i drugi svrstavaju ovaj hadis u izmiljena predanja. 417
3 1 1 . Laskanje nije svojstveno vjernikom moralu, izuzev
u traenju znanja.
Ovo predanje Imam Buhari ubraja u lane hadise
zbog Hasiba b. Dahdara, koji se pojavljuje u njego
vom nizu prenosilaca. Uz Buhariju, ovog prenosioca
smatraju lacem i u'be, Seid el-Kattan, Jahja b. Mein,
en-Nesai, Ibnul-Devzi, Sujuti i drugi. 4 18
3 12. Nema zavisti, niti laskanja, izuzev u traenju
znan;a.
Amr b. el-Husajn el-Kilabi, jedan od prenosilaca

ovog hadisa, ocijenjen je kao laac, pa je, prema tome,
ovo predanje, shodno ocjeni Ibnul-Devzija i Sujutija,
apokrifno.41 9
predanje br. 57.

418 Provjeri: Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/559-561, predanje
br. 381.

168
APOKRIFNI HAD/Sl
3 1 3 . Ko naui moje sljedbenike samo jednom hadisu,
imat e nagradu kao sedamdeset i jedan iskreni

vjerovjesnik.
Ibn H ader el-Askalani s matra ovaj hadis
apokrifnim. 420
3 1 4. Na Sudnjem danu e se zagovarati: vjerovjesnici,
uenjaci i ehidi.
Anbese b. Abdurrahman el-Kurei, jedan od preno
silaca ovog hadisa, ocijenjen je od strane El-Buharije,
Ehu Hatima i Ukajlija kao laac, pa je ovo predanje
definirano kao apokrifno. 42 1
3 1 5. Spavanje uenogje ibadet.

Islamski uenjaci kau da se ovo predanje ne nalazi
meu merfu-predanjima, to znai da ga nije izgovorio
Allahov Poslanik, s.a.v. s. 422
3 1 6. Kome nastupi smrt u asu dok trai znanje kojim
e afirmirati islam, samo jedan stepen e ga dijeliti

u Dennetu od stepena vjerovjesnika.
Prema hadiskim strunjacima ovo predanje nije
vezano za Vjerovjensika, s.a.v.s., nego ga pripisuju
420 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 3/315, predanje br. 1 1 74; Tahzirul
421 Silsiletul-elnulisid-daife vel-mevdua, 4/445-446, predanje br. 1978.

422
El-Esraru-merfua, str. 359, predanje br. 567; Tahzirul-muslimin, str.

1 69
etf..k Kurdi
Hasanu el-Basriju. Adluni pripisuje ovu izjavu Enesu

i Ibn Abbasu, r.a. 42 3
3 1 7. Gledanje u lice uenog ovjeka Allahu je drae od
ezdeset godina ibadeta izraenog kroz dobrovoljni

namaz i post.
Imam Sehavi smatra da ovo predanje nema uope
seneda, pa se tako, dakle, ne moe pripisati Allahovom
Pos lam'ku, s.a.v.s. 42 4
Oito da je, u nekom vremenskom periodu, ulema
izgubila autoritet u narodu, pa su ga pokuali vratiti
izmiljanjem hadisa, kako bi ponovo narod slijedio
dotinu ulemu. Nesumnjivo je da i danas ima "uleme"
koja bi jedino izmiljanjem hadisa mogla sebi opskrbiti
autoritet u narodu. Mnogi od njih svojom dis harmoni
jom izmeu rijei i djela nemaju nikakvu ansu zadobiti
povjerenje naroda. Zato su mnogi i pribjegavali izmi
ljanju hadisa, da bi autoritetom Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., nadoknadili nedostatak svog autoriteta .
.
3 1 8. Prisustvovanje kruoku nekog uenog ovjeka
vrjednije je o d hiljadu rekata dobrovoljnog

namaza.

predanje br. 2450; Tahzirul-muslimin, str. 1 1 7, predanje br. 269.
424 El-Esral-merfua, str. 356, predanje br. 562; Tahzirul-muslimin, str.
1 70
APOKRIFNI HAD/Sl
Ibnul-Devzi ovo predanje smatra apokrifnim.425
3 1 9. Kada onaj koji ui sjedne pred onoga od koga stie
znanje, Allah mu otvori sedamdeset vrata Svoje

milosti. Kada ustane s tog mjesta, oprosti mu grijehe
kao da je tek od majke roen; za svako naueno
slovo, Allah mu dadne nagradu ezdeset ehida. A
za svaki (naueni) hadis, Allah mu upie ibadet od
godinu dana.
Hadiski strunjaci su ovo predanje okarakterizirali
apokrifnim. 426
320. Ko sjedne iznad uenog bez njegove dozvole, taj
kao da je sjeo na Mushaf

Imam Sujuti tvrdi da ovo predanje nema nikakve
osnove u hadisima Muhammeda, s.a.v.s.427
321. Ko bespravno ponizi uenog ovjeka, Allah e ga
poniziti pred svim stvorenjima na Sudnjem danu.

Predanje je apokrifno zbog Sem'ana b. Mehdija
koji je poznat po podmetanju hadisa.428
El-Esrarul-merfua, str. 195, predanje br. 1 76; El-Masnu, str. 95,
predanje br. 1 14; i Tahzirul-muslimin, str. 133, predanje br. 120.
26 Tenzihu!-eriatil-merfua, 1/283, predanje br. 1 1 5; El-Esrarul-merfua,
str. 1 13, predanje br. 24; El-Masnu, str. 52, predanje br. 17.
427 Tahzirul-muslimin, str. 1 57, predanje br. 345.
m Mizanul-itidal, 2/234; T
enzihu-eriati-1-merfua, 1/278, predanje br.
93; Keful-hafa, 2/220"predanje br. 2347; Tahzirul-muslimin, str. 156,
predanje br. 337.
m
1 71
efj_k Kurdi
322. Znak smutnje uene osobe je da vie voli govoriti
nego utjeti.
Ebun-Nuajm, Ibnul-Devzi i !raki ovo predanje
ocjenjuju apokrifnim.429
323. Uitelji vae djece, najvee su vae zlo, najmanje
su milostivi prema siroadima i najgrublji prema

szromasmma.
Predanje je apokrifno zbog Seida b. Tarifa. Naime,

Hakim navodi predanje Sejfa b. Omera et-Temimija,
koji kae da je sjedio kod Seida b. Tarifa, kada mu se
sin vratio iz mekteba plaui. Otac ga upita: Zato
plae? a on odgovori: Istukao me uitelj! Tada otac
ljutito ree: Ja u njih danas osramotiti! - pa, onda,
izmisli sljedee predanje i ree: Prenio mi jer Ikrime
od Ibn Abbasa, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao,

pa je citirao ovo izmiljeno predanje. 430
324. Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije umro dok nije itao
i pisao.
429 Tenzihu-eriatil-merfua, 1/269, predanje br. 50; El-Esrarul-merfua, str.
348, predanje br. 537; El-Masnu, str. 197, predanje br. 372; Tahzirul
430 Subhi es-Salih. Usulul-hadisi, str. 266; Tenzihuf-leriatil-merfua,
1/253, predanje br. 10; El-Esrarul-merfua, str. 228, predanje br. 243;
El-Masnu, str. 1 13-1 14, predanje br. 161 i drugi; O. Nakievi: Uvod
u hadiske znanosti, str. 144.
1 72
APOKRIFNI HAD/S/
Ovo predanje, kako jasno definira Taberani, opo
nira tekstu Kur'ana i nema nikakva utemeljenja u
.
.
VJerOVJesm' kovom, s.a.v.s., sunnetu. 431
325. "Ne znam!" - pola je znanja!

Iako ovo predanje neki pripisuju Vjerovjesniku,
s.a.v.s., Sehavi tvrdi da j e to a'bijev govor.432
ene
326. Najbolje ene moga ummeta su one koje su najljepeg

lica i najmanjeg mehra. 433
Sehavi napominje da ga citira Dejlemi kao merfu
predanje, ali bez niza prenosilaca, pa, prema tome, nema
nikakvog utemeljenja da ga je izgovorio Muhammed,
s.a.v. s. 434
327. Da nije ena, tek bi se tada stvarno inio ibadet
Allahu!
Silsiletul-ehtUiisid-daife vel-mevdua, 1/518-519, predanje br. 343.
hafa', 2/346, predanje br. 2980; TahU7ul-muslimin, str. 1 19, predanje
br. 293.
433 Mehr je vjenani dar koji mladoenja daje supruzi prilikom sklapanja
braka.
434 El-Esrarul-merfua, str. 200, predanje br. 1 89; Keful-hafa, 1/388,
predanje br. 1236.
432
1 73
lrll!Kldli
Hadis je apokrifan, jer se u njegovom nizu preno
silaca pojavljuje Abdurrahman b. Zej d el-Aromi, kojeg
Buhari, Ibn Adijj i Ibnul-Devzi smatraju lacem, ije
hadise treba kategoriki odbaciti. 435
328. Da nije iene, (svaki) ovjek bi uao u Diennet.

Uenjaci ovo predanje smatraju apokrifnim. Neki
kau da je ovo izreka hafiza Sujutija:u6
329. Savjetujte se sa ienama, ali postupajte suprotno
njihovim miljenjima.
Ovo nikada Allahov Poslanik, s.a.v.s. nije izgo
vorio. Oito je ovo izreka neke druge osobe. Ovo je
stav Sehavija, Munavija i drugih:m
330. Kada iena kaie svome muiu: "Nikada od tebe
nikakva dobra nisam vidjela!'' - sva njena djela se

ponitavaju.
Ahmed b. Hanbel kae da je ovo predanje apo
krifno. Buhari tvrdi da Jusuf b. Ibrahim, jedan od
435
El-Lealiul-masnua, 2/1 34; Keful-hafa, 2/1 65, predanje br. 2128;

Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/139, predanje br. 56; DaifulDtamt'is-sagiri ve zejiuletuhu, str. 700, predanje br. 485 J .
436 El-Lealiul-masnua, 2/1 34; Keful-hfl/a, 2/1 65, predanje br. 2129;
Tahzirul-muslimin, str. 1 50, predanje br. 273 i Daiful-Dtamiis-sagiri
ve zijadetuhu, str. 700, predanje br. 4849
437 El-Esrarul-merfua, str. 225-227, predanje br. 240; El-Masnu, str.
1 13, predanje br. 1 60; Tahzirul-muslimin, str. 139, predanje br. t n;
Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 1/619-620, predanje br. 430.
1 74
APOKRIFNI HAD/Sl
prenosilaca ovog hadisa, prenosi udne stvari, a Zehebi
tvrdi da su njegovi hadisi nitavni.438
331. Pamet ena je u njihovim spolnim organima.

Sehavi tvrdi da ovo predanje nema nikakvog ute
meljenja u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.439
Oito je da su i enomrsci upleli prste u poturanju i
izmiljanju hadisa. Moe se samo pretpostaviti kakvu
bi sliku o islamu imali ljudi, kada ne bi bilo preciznih
kriterija i savrenih filtera hadiskih strunjaka da
odvoje izmiljena i poturena predanja od autentinih
i sigurnih? !
332. Znanje je izgubljeno meu enskim nogama!

Ovo predanje nije hadis, iako ga neki citiraju kao
Vjerovjesnikov, s.a.v.s, hadis. Ovo predanje pripisuje
se Biru el-Hafiju. 440
etve
333. Ko posije - ponjet e!

438 Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, 4/135-136, predanje br. 1632; i

str. 246, predanje br. 296; Tahzirul-muslimin, str. 1 43, predanje br.
211.
440 El-Esram-1-merfu'a, str. 238, predanje br. 271; El-Masnu', str. 120,
predanje br. 181 i Tahziru-1-muslimin, str. 104, predanje br. 134.
1 75
. Jt/ikKunlft
Islamski uenjaci tvrde da ovo predanje, iako ima
ispravno znaenje, na emelju rijei Uzvienog: if fY.
)).. : l t; $ Onoga dana kada svaki ovjek

pred obom nae dobro djelo koje je uradio, 441 uope ne
,
spada u Vjerovjesnikove, s.a.v.s. hadise.442
44 1 Ali Imran, 30.

442 El-Mekasidul-hasene, str. 484, predanje br. 1 127; El-Esra.rul-merfu'a,
str. 332, predanje br. 491 ; El-Masnu', str. 1 84, predanje br. 337 i
1 76
ZAKLJUAK
Apokrifna predanja e i dalje cirkulirati u praksi
muslimana. Ona se nikakvim dekretima ili zabranama
nee moi neutralizirati i iskorijeniti. Meutim, zadatak
naunih institucija je definirati ih i upozoriti na opa
snost njihove upotrebe. Posebna zadaa svih islamskih
intelektualaca i institucija je uvati i ouvati ljepotu
i istotu islama i pravilno je interpretirati buduim
generacijama. Preuivanje m istine i toleriranjem
. brojnih lanih predanja i mi sauestvujemo, svjesno
ili nesvjesno, u izvitoperivanju i falsificiranju origi
nalnog islamskog uenja. Ovaj emanet ni pojedinac a
ni zajednica ne smiju pronevjeriti!
1 77
LITERATURA
1 . Korkut, Besim: El-Kur'anil-kerim, prijevod, Medina,
Saudijska Arabija 1 4 1 2. h.g.
2. Ibn Abdulberr, Ehu Omer el-Kurtubi: Damiu beja
nil-iZmi ve fadlihi, Darul-kutubi-1-ilmijje, Bejrut,
bez godine izdanja.
3. El-Adluni, Ismail b. Muhammed: Keful-hafa ve
muzilul-ilbas amma itehere minel-ehadisi ala

elsinetin-nas, Darul-kutubil-ilmijje, Bejrut 1 988.
4. El-Albani, Muhammed Nasiruddin: Daiful-Damiis
sagiri ve zijadetuhu, El-Mektebul-islami, Bejrut
1 990.
5. Silsiletul-ehadisid-daife vel-mevdua, Mektebetul
mearif, Rijad, Saudijska Arabia 1 992.
6. Ibn Arebi, Muhjid-din, Dragulji poslanike mudro
stilFusus al-hikem; prijevod i komentar: dr. Reid
Hafizovi, Bemust, Zenica 1 995.
7. El-Azhari, Muhammed b. el-Beir Zafir: Tahzirul
muslimine minel-ehadisil-mevduati ala sejjidil

murselin, Dar Ibn Kesir/Mektebetu darit-turas,
Medina/Damask 1 985.
1 79
li..k Kureli
Bedran, Ebul-Ajnejn: El-Hadisun-nebevi-erif,
tarihuhu ve mustalehatuhu, Muessesetu ebabul
damia, Aleksandrija, Egipat 1 983.
9. El-Buhari, Muhammed b. Ismail: Buharijina zbirka
hadisa; prijevod: Hasan kapur, Odbor IZ Prijedor,
1 974.
1 0. Ibn Demaa, Muhammed b. Ibrahim: El-Menhelu
revijjfi muhtesar ulumil-hadisin-nebijj, Darul-fikr,
Damask 1 988.
1 1 . Ibnul-Devzi, El-Mevduatul-kubra, Matbe'atul
medd, Egipat.
1 2. Al-Gazali, Abu Hamid: Ihjau ulumid-din, Darul
kitabil-arebi, Bejrut bez godine izdanja.
13. Al-Gazali, Abu Hamid: Nesuvislostfilozofa; prije
vod i biljeke: Daniel Buan, Hrvatska sveuilina
naklada, Zagreb, 1 993.
14. El-Gazali, Muhammed: Es-Sunnetun-nebevijjetu
bejne ehlil-fikhi ve ehlil-hadisi, Es-Senabil, Halkul
vadi, Tunis 1 989.
1 5. Vjerovjesnikov sunnet izmeu erijatskih pravnika
i znanstvenika hadisa; s arapskog: N. C ani, Z.
Hasanovi i O. Kozli, Muftijstvo tuzlansko, Tuzla
1 998.
1 6. Gulen, M. Fethullah: Vjerovjesnikov sunnet (vai
nost i razumijevanje) ; prijevod Zuhdija Hasanovi,
El-Kalem, Sarajevo,2009.
1 7. El-Hakim, Ebu Abdillah en-Nejsaburi: Ma'rifatu
ulumil-hadis, Darul-afakil-dedide, Bejrut 1 980.
8.
1 80
APOKRIFNI HADISI
1 8. El-Mustedreku ales-sahihajni, Darul-fikr, Bejrut
1 978.
1 9. Handi, Mehmed: Uvod u tefsirsku i hadisku
nauku, GHM, Sarajevo 1 9 72 .
20. Haim, Ahmed Omer: Kavaidu usulil-hadisi, lemul
kutub, 'Bejrut 1 997.
2 1 . Hatib al-Bagdadi, Er-Rihletufi talebil-hadisi, Darul
kutubil-ilmijje, Bejrut 1 975.
22. Tarihu Bagdad, Matbeatus-seada, Egipat 1 93 1 .
23. El-Hatib, Muhammed Udad: Usulul-hadisi
ulumuhu ve mustalehuhu, Darul-menare, Dedda,
Saudijska Arabia 1 994.
24. Ibn Ehi Hatim: El-Derhu vet-ta'dil, Hajderabad,
India 1 32 7. h.g.
25. Ibn Hibban, Muhammed el-Busti: Es-Sahih,
Muessesetur-risale, Bejrut bez godine izdanja.
26. El-Husejni, Haim Ma'ruf: El-Mevduatu fil-asari
vel-ahbari, Darul-kitabil-lubnani, Bejrut 1 973.
27. Ibn Irak, Ali b. Muhammed el-Kinani: Tanzihu
ariatil-merfua anil-ahbari-aniatil-mevdua, Darul
28. Itr, Abdurrahman: Mealimus-sunnetin-nebevijje,
Mektebul-menar, Ez-Zarka, Jordan 1 986.
29. Itr, Nuruddin, Menhedun-nakdi fi ulumil-hadis,
Darul-fikr, Damask, 1 992.
30. Ibn Kajjim el- D evzij j e : Ahiretska opskrba,
El-Kelimeh, Novi Pazar 2006.
181
!fl!Kurd/t
3 1 . El-Menarul-muniffis-sahihi ved-daif, Darul-beairil
islamijje, Bejrut 1 994.
32. Zadul-mead, Muessesetur-risale, Bejrut 1 990.
33. El-Karadavi, Jusuf: Razumijevanje sunneta; s araps
kog: Ahmet Alibai, Bemust, Sarajevo 200 1 .
34. El-Kari, Ali el-Herevi el-Mekki: El-Esrarul-merfua
fil-ahbaril-mevdua, El-Mektebul-islami, Bejrut/
Damask 1 986.
3 5. El-Masnu fi ma'rifetil-hadisil-mawdu, Mektebul
matbuatil-islamijje, Halep, Sirija 1 994.
36. El-Karjuti, Asim b. Abdillah: El-Isnadu mined-din
ve min hasaisi ummeti Sejjidil-murselin, Mektebul
Mualla, El-Medina el-Munevvera 1 986.
3 7. El-Kasimi, Muhammed Demaluddin: Kavaidut
tahdis min fununi mustalehil-hadis, Darun-nefais,
Bejrut, 1 993.
38. El-Kevseri, Muhammed Zahir b. Hasan: Te'nibul
hatib ala ma sakahuufi terdemeti Ebi Hanifete minel

ekazib, 1 990 bez izdavaa i mjesta izdanja.
39. Kurdi, efik: Ehu Hanife i namaz u hanefijskom
mezhebu, Islamska pedagoka akademija, Zenica
-
200 1 .
40. Kurdi, efik: Ebu Hanife i njegov doprinos hadiskoj
znanosti, El-Kelimeh, Novi Pazar 2007.
4 1 . Kurdi, efik: Putokazi islama, limijja BiH, Sarajevo
1 996.
42. Ibn Made el-Kazvini: Es-Sunen, Darul-hadis, Kairo
1 994.
1 82
APOI(R(FNI HAD/Sl
43. Makbuli, Hasan Muhammed: Mustalehul-hadisi ve
ridaluhu, Mektebetul-dilil-dedidi, San 'a, J eme n
1 990.
44. Memi,Jakub: Izbor Poslanikovih hadisa, Starjeinstvo
IZ, Sarajevo 1 985.
45. Muslim, el-Kuejri en-Nejsaburi: Es-Sahih, Dar
Ibn Hazm/Mektebetul-mearif, Bairut 1 995.
46. Nakievi, Omer: Uvod u hadiske znanosti, FIN,
Sarajevo 1 996.
47. En-Nevevi, Jahja b. eref: El-Minhad, erh Sahih
Muslim b. Haddad, Mektebetu daril-fijh/
Suubban, Damask/Rijad bez godine izdanja.
48. Ehu Nuajm, Ahmed el-Asbehani: Hil}etul-evlija
ve tabekatul-asfija, Darul-kutubil-arebi, Bejrut
1 967.
49. Oki, Tajjib: Islamska tradicija, Gajretov kalendar
za 1 93 7. godinu, Sarajevo 1 936.
50. Es-Sabag, Muhammed Lutfi: El-Hadisun-nebevi,
El-Mektebul-islami, Bejrut/Damask 1 986.
5 1 . Sakr, Abbas Ahmed; A bduldevad, Ahmed:
El-Ehadisul-mevdua minel-Damiil-kebiri vel

Damiil-ezheri, Darul-irak, Bejrut 1 988.
52. Ibnus-Salah, Ehu Amr: Ulumul-hadis, Darul-fikr,
Damask 1 9 84.
53. Es-Salih, Subhi: Ulumul-hadisi ve mustalehuhu,
Darul-ilmi lil melajin, Bejrut 1 988.
1 83
e[j_k Kurdi
54. Es-Sehavi, Muhammed Abdurrahman: Fethul-mugis,
arhu elfijjetil-hadis lil !raki, Darul-kutubil-ilmijje,

Bejrut
1983.
55. El-Makasidul-hasene fi bejani kasirin minel-ehadisil
mutehere alel-elsine,
Darul-kitabil-arebi, Bejrut
1 996.
56. Seid, Hammam Abdurrahman: Temhidu fi ulumil
hadis, Darul-furkan, Amman 1 992.
57. Smailagi, Nerkez: Leksikon islama, Svjetlost,
Sarajevo, 1 990.
5 8. Es-Subki, Abdulvehhab b. Tekijjuddin, Et-Tabekatu
afiijjetul-kubra,
El-Matbetul-husejnijje, Egipat.
59. Es-Suju ti, Delaluddin, El-Diamius-sagir, Darul

60. Hakikatus-sunneti vel-bid'ati, Darul-fikril-lubnani,
Bejrut 1 992.
6 1 . El-Lealiul-masnua fil-ehadisil-mevdua, Darul
62. erhis-sudur bi erhi halil-mevta vel-kubur, Darur
reid, Damask/Bejrut, 1 986.
63. Tedribu-r-ravi fi erhi Takribi-n-Nevavi, Daru-1kutubi-1-'ilmijje, Bejrut, 1 996. .
64. akir, Ahmed Muhammed: El-Baisul-hasis, erhu
Ihtisari ulumil-hadis /il-hafiz Ibn Kesir, Darul-fijha/
65.
Darus-selam, Rijad/Damask 1 994.

E-evkani, Muhammed b. Ali: El-fevaidul-medmua
fil-ahadisil-mevdua, Darul-kutubil-ilmijje, Bejrut

1 995.
1 84
dPQKRlffll HAD/Sl
66. E-ukajri, Muhammad Abdusselam: Es-Sunanu
vel-mubtedeat, Mektebetu dumhurijja, Egipat
bez godine izdanja.
.
67. Et-Tahhan, Mahmud: Tejsiru mustalehil-hadisi,
El-Merkezul-islami lil kitab, Aleksandrija, Egipat
bez godine izdanja.
68. Ibn Tejmijje, Takijjuddin: Iktidaus-siratil-mustekim,
muhalefetu ashabil-dehim, El-Meddut-tidarijje,
Mekka el-Mukerrema 1 390. h. g.
69. Et-Tibi, el-Husejn b. Abdillah: El-Hulasatu fi usu
lil-hadis, Alemul-kutub, Bejrut, 1 985.
70. Tirmizi, Muhammed b. Isa, Kitabul-ilel; tampan
zajedno sa njegovim Sunenom, Darul-kutubil
ilmijje, Bejrut 1 98 7.
71 . Es-Sunen, Darul-kutubil-ilmijje, Bejrut 1 987.
72. Topoljak, Sulejman: Smrt i kaburski ivot, El-Kelimeh,
Novi Pazar 2 007.
73. El-Umeri, Ekrem Dija: Buhusun fi tarihi-s-sunne
ti-l-muerrefeti, 1 984. - bez izdavaa i mjesta
izdanja.
74. Ez-Zehebi, Muhammed b. Ahmed. El-Iberfi haber
men gaber, Darul-kutubil-ilmijje, Bejrut 1 985.
75. Mizanul-i'tidal fi nakdir-ridal, Darul-fikr - bez .
mjesta i god. izdanja.
76. Tertibul-mevduat libnil-Devzi, Darul-kutubil
ilmijje, Bejrut 1 994.
77. Tezkiretul-huffaz, Dar Ihja at-turas al-arabi.
185
efj_k Kurdi
78. Ebu Zehv, Muhammed Muhammed: El-Hadisu
vel-muhaddisune ev inajetul-ummeti islamijje bis

sunnetin-nebevijje, Darul-kitabil-arebi, Bejrut
1 984.
Periodika
Zbornik radova Islamskog pedagokog fakulteta

Univerziteta u Zenici, br. 5, decembar 2007.
1 86
BILJEKA O AUTORU
Profesor doktor _ efik Kurdi roen je 6. aprila 1958.
godine u Piljuiima kod Tenja. Nakon zavretka Gazi
Husrev-begove medrese 1978. godine, zavrava Islamski
teoloki fakultet (sadanji Fakultet islamskih nauka)
u Sarajevu, 1 982. godine, na kojem, nakon odsluenja
vojnog roka, i diplomira.
Radio je kao imam na podruju Tenja i Doboja, do
odlaska na postdiplomski studij 1 986. godine.
Magistarsku tezu odbranio je 1 990. godine na
Islamskom pravnom fakultetu najstarijeg islamskog
univerziteta na svijetu, Ez-Zejtuna u Tunisu, iz oblasti
hadisa i hadiskih znanosti.
Od 1 990. godine; kratko je radio kao imam u
Sarajevu, a nakon toga je postavljen za glavnog i odgo
vornog urednika mjesenika Islamska misao.
Nakon agresije na BiH, jedno vrijeme je bio glavni
i odgovorni urednik mjesene revije Mu'allim.
Jedan je od pokretaa medrese Dr. Ahmed Smajlovi
u Zagrebu, iji je bio profesor i jednu kolsku godinu
direktor.
1 87
rjjlt Kun/j
Doktorirao je na Islamskom univerzitetu Ez-Zejtuna
u Tunisu 1 99 7. godine, takoer, iz oblasti hadisa i
hadiskih znanosti.
Poznat je kao izuzetan daija i vaiz. U posljednjih
petnaestak godina, odrao je preko 3.000 vazova, hutbi i
predavanja. Uz to je odrao preko 550 emisija na domaim
i inostranim radio i TV-stanicama. Gostovao je, pored
domaih, i.na radio i TV-stanicama u Srbiji, Crnoj Gori,
Turskoj, SAD-u, Panami, Kolumbiji i dr. Samo na radiju
Naba, u serijalu Islam i mi, koji vodi i ureuje deset godina,
odrao je preko 420 emisija. Sve ovo ga svrstava meu
najangairanije intelektualce naeg podneblja.
Recenzent je i redaktor oko ezdeset djela, a napisao
je oko trideset predgovora za knjige drugih autora.
Uesnik je brojnih naunih i strunih seminara,
simpozija i konferencija kod nas i u svijetu. Dobitnik
je priznanja fondacije Hasan-ef. kapur za zasluge i
doprinos razvoju hadiske znanosti (2007) . Dobitnik je
zahvalnice u povodu l S-godinjice osnivanja Islamskog
pedagokog fakulteta Univerziteta u Zenici za zasluge i
doprinos razvoju Fakulteta (2008) ; zahvalnice Islamskog
pedagok g fakulteta Univerziteta u Bihau za dugogo
dinji angaman u nastavno-naunom procesu i ukupni
doprinos u razvoju Fakulteta (2009) i zahvalnice Fakulteta
za islamske studije u Novom Pazaru za doprinos uteme
ljenju, razvoju i afirmaciji Fakulteta (2009) .
Trenutno je predava hadisa i da'we na Islamskom
pedagokom fakultetu u Zenici i gostujui profesor
na Fakultetu za islamske studije u N ovom Pazaru,
1 88
APOKRIFNI HAD/Sl
na predmetu hadis, kao i na postdiplomskom studiju

novopazarskog Internacionalnog Univerziteta.
Objavljivao je originalne radove i prijevode u Zborniku
radova islamskogpedagokogfakulteta u Zenici i Bihau,
Zborniku radova Fakulteta za islamske studije u Novom
Pazaru, Zemzemu, Glasniku, Preporodu, Islamskoj misli,
Kabesu, Mu'allimu, Novim horizontima i dr. Do sada je
objavio preko 200 naunih, strunih i drugih radova.
Prvi je na bosanski jezik preveo Muslimovu zbirku
hadisa (saetak), koja je tampana u tri toma.
Jedan je od prevodilaca Tefsira Ibn Kesira i Sahihul
Buharije na bosanski jezik.
Ovo mu je dvadeset i esto zasebno djelo. Meu
najpoznatijim su: Putokazi islama (1996) ; Ebu Hanife i
namaz u hanefijskom mezhebu (200 1 ) ; Velikani hadiskih

znanosti (2003) ; Snovi i njihova znaenja (2004) ;
Islamski bonton (2005); Ebu Hanife i njegov doprinos
"
hadiskoj znanosti (2007) ; Muslimanska imena i njihova
znaenja (2008) ; Poslanikove metode pozivanja u vjeru
(2008) ; Tefsir]asina (2009) i Brani i parodini odnosi
u islamu (2009) .
Tri djela su mu prevedena i objavljena, 2004. godine,
na albanskom jeziku: Ramazan i teravih-namaz u svjetlu
hanefijskog mezheba (Ramazan i dhe namazi i teravive
ne driten e medhhebit hanefij); Brak i intimni odnosi
u islamu (Martesa dhe marredheniet intime ne islam)
i Kultura ponaanja prema roditeljima, djeci i rodbini
(Kultura sje!ljes ndaj femilijeve, familjes dhe farefisit) .
189
SADRAJ
UMJESTO PREDGOVORA
. . . . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .. . . . . . .. . .. . . .. . ... . . . . . . . . ..
Krupan doprinos hadiskoj nauci na naim prostorima
UVOD
.. . . .. . ..
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Uzroci nastanka apokrifnih hadisa .
.....
. .
...... .... ......... ...
.. . . . . . . . . . .
Identificiranje i raspoznavanje apokrifnih predanjam
.. .
Najpoznatija djela iz oblasti apokrifnih predanja..m
APOKRIFNI HADISI
Allah
....
Ambicije
Arapi
..
Beriet
.......
. ....
.......... ..........
......... ..............................
..........
Bid'at ............. .
. ............................
..
. . . . . . . . . . .. .
..
37
. . ...
.. .
40
41
. 43
..
, . . .... .., . ....., . . . . . .
SO
., 5 1
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Bllld. ,....,...,...................................... 52
...
Bolesnik . . . . .. .
. . 53
Brada "''"'"''';............................ 53
. ..
...
.. .. . .
. . . .. . . . .
. .. .. .
. ..
Brak i intimni odnosi .
l6
.. . . .. . . . . . .. . . . . . . .. .. . . . . . . . . .. . . . . . . . . .
34
,..... ...................................: ... . ......... ...............J7
;................. 38
. . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
..............
Ashabi
Biser
..... ............
13
...
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .
Abdest
-....23
. . . ..31
. . . .. .
Upotreba apokrifnih hadisa kod nas
... ... .....
54
Brigl..
...
: .............................. . . . . . . . . 56
Ceh"bat ..................... : ................... 56

efini
. ..
.............. ....... ...
Dareljivost.
Dijete
Pjelt
..
..... .
. . . .. .. . . . . . . . . . .
........
. . . . . . . .. . .
. 58
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . ..
Dobro
..
..
. .. . . . . . . . . . . . ..
......... ......
. .
. . . . . . y... . . .
. . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . .
58
59
60
.. 61
Dobroinstvo ............................ 61
Do"Ya--..... .
, .....
Dunjaluk. .
Damija
Dennet
. .. ... . ..
...... .
. ..
..
..
. . . . .... .
. . . m ..
....
.. . .. .
.. ..
... . ..
62
,. 62
...................... . ..............
. . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
66
66
APOKRifN/Jj@ISI
Egipat .
.... 67
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . .
Glad. . ... . .... .

.,
Govor
. ,.. ...
. ...
..
. ... ... ,.;. 67
.. .
..
grjenik ..
..
. 70
Neznanje ............................,,.-+i l l O
..... ... 72
Nokti . ... ... .. . . ... .. . ... l l l

Nuda
.. l l l
Obiaji
. .... .
.,.., 1 1 2
..
. . 72
. . ............................... ... ..
. . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Homoseksualci
. . .. ..
....... .
Hrana i pie .. . ..
. .
.. ..
73
. . 74
. . . . .. . .
.. .,... ............. 74
...............
.. ...
..
&san . ... . . . . . . . . . . .....

. . ..
. .. .... .
]eliik.. .... . .
. . ..
Kamen
.. . .
. ..... .
. .. .
. ..... .....
...... .
82
. 83
.. .
. ....... ..
...............................
.. ..
. 84
.....
Kupanje . . .. .. . . . . .... .. . . . .. 84
.
Kur'an
. .. .
. . . . .. . . . .
. 84
........................................ .
Lejletur-regaib
. . 92
. . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .
Licemjerstvo . . . .. .
.. ... ... ...
Lideri
..
. , 97
. . . . . . . . ...
. . .. . . . .
..... ... . . .
Ujek .
...
. . . . . . . . . . . . . . . .. ... .
98
.... .. . . .. .. ... .. . . ... . "... 98

Ljubav
. . 99
. ..
. . .
.
...
..
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . .
Meleki .
.. ....................................
l OO
Nemorija. : ................................ l OO
.
Mezhebski fanatizam
Milost
.. ...........
..
. . . . . . . . . . .. . . . . . . . . .
Misvak .. . . . .
....
... . ... .. . . . . . ...
Mnotvo . .
..........
. lOl
. lOl
..
Odgoj
Odjea
..
. .. . .
..
..
... . . ...
. . 118
. . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..
Opreznost
113
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . ..
Onanisanje .
Oprost
. l l2
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . .. . . . .
........ .......
..
. .. . . . ..
&tnet. . .. .
... ...
....
. ... . .
l l9
... .
..
. .. .
. .. .
. ... .
. . .. . . . . .
. ll9
.. . 1 20
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . .
.. . . ..
1 20
121
. . . l 22
Pela
. . . l 22
Petak
. . 1 22
Pijetao . ... . . ... . ... . .
1 24
Patlidan
. . . . . . . .. . . .
..
. . . . . . . . ... .... ...
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .
. . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ...... .
Pjesma
.. . . .
.... .
.....
.. .......
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . .
Pokajanje
..............................
Pokornost
1 25
.. . 1 26
.
. ................................
l 27
Post ....., ............................. ;....:.- 1 27

Potvora
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . .
Preje43p.je,. .
Profit
...
. . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . .
l 02
Proklinjanje .
l 02
Rahatluk
1 29
. .. . ., .... 1 29
. ... ... ..... . .
... .....
........
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. ...
.. .
.... .... . ................
... .
. . . . .. . . . . . . . . . . .. . .
Oholost
. 80
.......... .............. ............
liuarn,,,v,...,,.,.,,,.,.,,.,,.,, .,.,,.,,,,.... , 80
. . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
....... ........
. . 1 09
Ogovaranje
..
..
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..
Ibadet. .................................... ...." 78

Iman
l 09
Neprijatelj
Haram .
Hidr
. . ...
.. . 69
........ . ....
. . . . . . . . .. . .....
l 06
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . .
..
.... .
.. ... ............................ .... ...
Halal-opskrba .
Namaz
. 1 03
. . . .. . . . . . . . .
Nasilnik
Had .
Muhammed, s. a.v. s .
. 67
........................ . . .........
Grijeh
............................
............... ............. .......
l 29
1 30
131
191
eflk Kurdi
Ramazan .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..
Razmiljanje ..
Razvod braka
Redeb ..
Rodbina .
Ria
Rua .
.
. ...
... . . . . . . . . . . . .
Salavat
Sadaka
. ..
. .
...
. .
..
................
... ......
...
Smrt .. .
.
.....
Strpljivost
Sunnet
.....
...
.............
.. .
.......................
. ....
..
..
.......
.............
.........
..
....
..
...
....
....
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . .
. ...
Surma . .
..... ..................
............
. ..
...
. . . . . . . . .. . . . .
...
. . .. . . . . .. . . .. . .
... . . . . . .
. . . . .. . . . . . . .
ZAKLJUAK
...
. . .
. . . . . .. .
. .
. . . . ... . . .
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .. . .
1 40
. ..
.................
1 41
Umjerenost
1 42
Upornost...
Urok
1 43
..
..
. ..
..... . . .
Vjera
... .
l54
. . .. . .
l 54
. . . . . . . . . . ..
. . . .....
.................... ........
..
..
...
...........
. l55
.. . . . . . . . . . . ..._ . . .
.. .
.......... .
.... . . . . . .. .. . ......
. ..
155
156
. 156
..
. . . . . .. . ... .. ...... . .
/ l 57
Vladari ....................................... l57
Vrijetne
l 47
Vuk
1 48
Zekat
l 48
Zemlja
. . . . . ... . . ... . . ... . . . . . . . . ... . . . .....
.... . . . . . . . . .. . . . . . .. . . .. .
. . .. . . . . . . . .
ene
. . .
. ..
..................... .
.. . . .
..
. . . ..
.....
,. 160
. ..
.......... ...
. . . ..
. .
. . . . . . . . .. ......
..
...
. .
161
. . 1 73
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . .
. . . . . . . .. . . . . . . .
l 60
. . :.... 1 6 1
....................................
etve
1 59
. ....
..............
. . . . . .. . . ..
Znanje i uenjaci .
:. l 59
.............. ........ ......................
zur.
..
. ... . . .
1 53
. 153
. . ... ..... . .... ............... ....
1 46
...
151
..
. ..
. .
. . . . . . . . . ..
Vid .. . .
1 44
. .
151
.. . . 152
. . .. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . .
LITERATURA
1 50
. 152
.....
. . . . . . . . . . . . ... . .. .. .. .
.. . . . . . . . ... . . . .
. . . . . . . . . . . .. . . . . . . .
. . . . . . . .. . . . . .
. . ... . .
... . .
....
. .
. . .
tJbistvO . .. .
Ugoavanje . .
1 40
Susjec1 . ; ................................ 1 48
Sveta mjesta ..
.
. . :... 1 49
a'ban. .
...
. 1 49
Sab .
.
. :..... :. . 1 50
..
. . . .....
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... .
. . . ..
. . .
. . . . .. .
..
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..
. . . . . ...
....
.. . .
Tekbir .
. . . 1 45
.............. . . . . .
. ..
. . . . . . . . . . . ..
Tamjan
. 1 43
...........
..................
. . . . . . . . . . ..
. . . ...
... ..
...... ......
lejemmum .
1 39
..
.. . . . . .
..
u tnja
1 39
. . ..
. . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . .
tap .. . ...
.. . . l 40
. . . . . . . . . ... . . . . . . . .
..
krtost
. .
132
.. . 1 33
.... ... ........
..
efaat
...
......
.................................
Spoznaja . .....
. ....
........
Spominjanje
Srce .
...
................ ....
..................
Siromatvo
.
....
.......................................
Samilost . .
Selam
..
132
.. . . .. . 1 33
.... ......
....... ..... ..
. ..
.........
....................
..................
........ ...
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..
1 75
l 77
179
BILJEKA O AUTORU ................................................................... 187
1 92

Apokrifni Hadisi-Zbirka Laznih Hadisa PDF

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Apokrifni Hadisi-Zbirka Laznih Hadisa PDF

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

prof. dr.

El-Kelimeh, Novi Pazar

Prof. dr. hfz. Safvet

Prof. dr. Fuad Sedi

KUROIC:, $efi k, 1958-

Apokrifni hadisi : zbirka lanih hadisa koji se koriste u narodu

i literaturi l Sefik Kurdi. - Novi Pazar: EI-Kelimeh, 2010 {Uice:

5-12: Krupan doprinos hadiskoj nauci na naim prostorima l

Novi Pazar, 201 O.

el-dierhu vet-ta'dil- predstavljaju mehanizme zatite

Hadis e iz svake generacije

Knjiga Apokrifni hadisi istaknutog bosanskog alima

Muslima, Tirmizije, Nevevija i dr.,t ali je ovo jedinstven

sluaj da i na bosanskom jeziku imamo zbirku lanih

upoznat, te stvorih svijet, upoznah ih sa Sobom, pa Me

Smatramo bitnim napomenuti da je profesor Kurdi uestvovao

vezi s navedenim predanjem, dato je sljedee poja ..

U tom popisu se navodi sljedea struna hadiska literatura: Es-Sehavi,

duma, 24. zul-hidde, 1430. h.godine/petak, 11.

Ko prenese od mene jedan hadis, znajui da je laan, i

prenosi sve to uje!'

od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, izravno uli od njega.

Hadis biljei Muslim u uvodu svog Sahiha: (Usporedi: Nevevijev

Jedan dio smo uli izravno od njega a drugi su nam

Dr. Ekrem Dija el-Umeri: Buhusun fi tarihis-sunnetil-muerrefe, str.

Uzroci nastanka apokrifnih hadisa

O uzrocima i razlozima nastanka apokrifnih hadisa pogledaj opirnije:

Es-Suju ti, Tedribur-ravi, 1/153-157; Muhammed Ebu Zehv: El-Hadisu

Heretici, ateisti i neprijatelji islama koji su,

nemogavi unijeti crv sumnje u Kur'an, pokuali laima

vel-muhaddisune, str. 259-267; Nuruddin ltr: Menhedtun-nakdi fi

dozvolio ono to je zabranjeno i zabranio ono to je

Fanatici koji su taj fanatizam izraavali kroz

pristrasnost svome imamu, jeziku, plemenu,

ili pokrajini. Izmiljanje lanca prenosilaca i vezivanje

i kuga nee ui u Medinu,

a budui da je Ehu Hanifa

jedan od Deddala on nikada nije ni uao u Medinu.15

55 puta obavio had i toliko

puta posjetio Mekku, a poznate su i njegove naune

Abdurrahman: Maalimus-sunnetin-nebevijje: str. l 07-1 09; Hammam

Ehu Hurejrea, r.a., u kom Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

Nu'man, koji e imati nadimak Ebu Hanife. On e biti

ovo je Ahmed -i nikad nismo uli za taj hadis!" Na

panje poklanjaju Kur'anu, pa sam ih elio potai na

5. Pohlepnici za zaradom i materijalnim dobrima..

Dr. Jusuf el-Karadavi: Razumijevanje sunneta, str. 35; dr. Mahmud

Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor!

kao i brojne hadise koji iniciraju primjenu sunneta,

njegovu batinu i originalno uenje: Hadis e iz svake

Dr. Muhammed Udad el-Hatib: Usulul-hadis, str. 93.

U tom pogledu su Ehu Bekr i Omer, r.a., traili,

Zanimljivo je djelo poznatog hafiza hadisa, El-Hatiba el-Bagdadija,

Sa istim arom i entuzijazmom su nastavili tabi'ini

kod iskusnih hadiskih eksperata rutinski je posao, jer

hadiske znanosti, str. 144.

Allahovim kaznama i Njegovom srdbom, za onoga

Kada falsifikator takve vrste predanja bude

Tarifa. Naime, Hakim navodi predanje Sejfa b. Omera

Ibn Hibban kae da je Seid b. Tarif poznat po

Najpoznatija djela iz oblasti

cit djelo i strana.

1. El-Ebatilu vel-menakiru Husejn b. Ibrahim