Sie sind auf Seite 1von 4

RMR-Gemehanika klisfikacija (Rock Mass Rating system) (Bieniawski 1989)

A. Klasifikacijski parametri i njihovi bodovi


Parametri

vrstoa

Indeks vrstoe

intaktne
stijene

u toki

(MPa)

tlana vrstoa

Vrijednosti parametara
4-10

2-4

1-2

250

100-250

50-100

25-50

5-25

Bodovi

15

12

RQD (%)

90-100

75-90

50-75

25-50

<25

Bodovi

20

17

13

>2 m

0,6-2 m

200-600 mm

60-200 mm

<60 mm

20

15

10

Jednoosna

Razmak diskontinuiteta
Bodovi

Vrlo hrapave
povrine

Stanje diskontinuiteta (vidi E)

Nisu kontinuirani
Zijev=0 mm
Zidovi nisu
rastroeni

Bodovi
Dotok na 10 m duljine
Podzemna voda

tunela (l/m)

Prepora se ispitati

>10

Neznatno hrapave

Neznatno hrapave

povrine

povrine

debljine

Zijev<1 mm

zijev<1 mm

Stijena u zidovima

Stijena u zidovima

neznatno rastroena

jako rastroena

30

22

Skliski ili ispuna<5 mm

13

Zijev 1-5 mm
Kontinuirani

jednoosnu tlanu .
1-5

<1

Mekana ispuna >5 mm


debljine
ili
Zijev>5 mm
Kontinuirani

nema

<10

10-25

25-125

>125

<0,1

0,1-0,2

0,2-0,5

>0,5

kom pletno suho

vlano

mokro

kapanje

teenje

15

10

Nepovoljna

Vrlo nepovoljna

Odnos tlaka pukotinske


vode i veeg glavnog
naprezanja
Openiti uvjeti

Bodovi

B. Korekcija bodova s obzirom na orijentaciju diskontinuiteta (vidi F)


Orijentacija diskontinuiteta

Vrlo povoljna

Povoljna

Dobra

Tuneli i rudnici

-2

-5

-10

-12

Temelji

-2

-7

-15

-25

Kosine

-5

-25

-50

-60

Bodovi

C. KATEGORIZACIJA STIJENSKE MASE NA OSNOVI UKUPNOG BROJA BODOVA


Ukupni bodovi
Oznaka kategorije
Opis

100-81

80-61

60-41

40-21
IV

SLABA STIJENA

VRLO SLABA
STIJENA

II

III

VRLO DOBRA
STIJENA

DOBRA
STIJENA

POVOLJNA
STIJENA

<21

D. ZNAENJE POJEDINIH KATEGORIJA


Ukupni bodovi
Oznaka kategorije

II

III

IV

20godina za 15 m

1 godina za 10 m

1 tjedan za 5 m

10 sati za 2,5 m

30 min za 1 m

raspona

raspona

raspona

raspona

raspona

Kohezija stijenske mase (kPa)

>400

300-400

200-300

100-200

<100

Kut trenja (stupnjevi)

>45

35-45

25-35

15-25

<15

Srednje vrijeme

E. Vodi za klasifikaciju stanja diskontinuiteta


Duljina diskontinuiteta (m)
<1
1-3
Bodovi
6
4
Zijev diskontinuiteta
nema zijeva
<0,1 mm
Bodovi
6
5
Hrapavost diskontinuiteta
Bodovi

vrlo hrapavi
6

Ispuna diskontinuiteta
Bodovi

nema ispune
6

Rastronost zidova
diskontinuiteta
Bodovi

nerastroeni
6

hrapavi
5
tvrda ispuna<5
mm
4
neznatno
rastroeni
4

F. Efekt orijentacije diskontinuiteta u tunelogradnji


Pruanje okomito na os tunela
Iskop u smjeru nagiba
Iskop u smjeru nagiba
diskontinuiteta 45-900
diskontinuiteta 20-450
Vrlo povoljno
Povoljno
Iskop u smjeru suprotnom
Iskop u smjeru suprotnom od
od nagiba diskontinuiteta
nagiba diskontinuiteta 20-450
45-900
Dobro
Nepovoljno

3-10
2
0,1-1,0 mm
4
neznatno
hrapavi
3
tvrda
ispuna>5 mm
2
umjereno
rastroeni
2

10-20
1
1-5 mm
1

>20
0
>5 mm
0

glatki
1

skliski
0

mekana
ispuna<5 mm
2
jako rastroeni
1

mekana
ispuna>5 mm
0
potpuno
rastroeni
0

Pruanje paralelno s osi tunela


Nagib 45-900

Nagib 20-450

Vrlo nepovoljno

dobro

Nagib 0-200 bez obzira na pruanje


Dobro

Sjever
(North)

Reversno pruanje=
Pravac nagiba-900
(Reverse strike)
Pravac nagiba
(Dip Direction;
Azimuth)

Pruanje= Pravac
nagiba+900
(Strike)
Nagib
(Dip)

Klasifikacija pojedinanih parametara koritenih u Q-klasifikaciji (Barton i dr. 1974)


Opis

Vrijednost

1. Indeks kvalitete jezgre

RQD

A
B
C
D
E

0-25
25-50
50-75
75-90
90-100

vrlo slaba
slaba
povoljna
dobra
odlina

2. Boj familija pukotina (J)


A.
B.
C.
D.
E.
F.
G.
H.
J.

1.

Kada se izmjeri RQD<10 (ukljuujui i 0) kod


izraunavanja vrijednosti Q uzima se da je
RQD=10

2.

Dovoljno je tono da se RQD izrazi u


intervalima od 5 (100; 95, 90 i.t.d)

1.

Na krianjima koristi (3,0*Jn)

2.

Za portale koristi (2,0*Jn)

1.

Dodaj 1,0 ako je srednji razmak kod


mjeroavnog seta pukotina vei od 3 m
Jr=0,5 za planrne pukotine koje imaju izraenu
lineaciju

Jn

masivna stijena bez ili s nekoliko pukotina


jedna familija pukotina
jedna familija pukotina i sluajne pukotine
dvije familije pukotina
dvije familije pukotina i sluajne pukotine
tri familije pukotina
tri familije pukotina i sluajne pukotine
etiri ili vie familija pukotina, sluajne pukotine,
jako ispucale stijene
razdrobljena stijena slina zemlji

0,5-1,0
2
3
4
6
9
12
15
20

3. Indeks hrapavosti pukotine

Jr

a) kontakt zidova pukotina


b) kontakt zidova pukotine prije posmika od 10 cm
A. diskontinualne pukotine
B. hrapave ili nepravilne pukotine, valovite
C. glatke, valovite
D. skliske valovite
E. hrapave ili nepravilne, ravne
F.
glatke, ravne
G. skliske, ravne
c) nema kontakta zidova pukotina pri posmiku
glinovita min. ispuna dovoljne debljine da sprijei
H.
kontakt stijenki pukotine
pjeskovita, ljunana ili zdrobljena ispuna dovoljne
J.
debljine da sprijei kontakt stijenki pukotine

4 Indeks alteracije pukotina

Napomene

4
3
2
1,5
1,5
1,0
0,5

2.

1,0
1,0
Priblini rezidualni kut
trenja (0)

Ja

a) kontakt zidova pukotina


A.
B.
C.
D.
E.
b)
F.
G.
H.

J.

zbijena, zacijeljena, vrsta pukotina,


nerazmekavajua, nepropusna ispuna
nepromijenjen zid pukotine, povrina samo s mrljama
neznatno promijenjeni zid pukotine.
Nerazmekavajua mineralna prevlaka pjeskovite
estice, dezintegrirana stijena bez gline itd.
prainasta ili pjeskovito-glinovita prevlaka, mali dio
glinene frakcije (nerazmekavajua)
prevlaka od glinenih materijala,meka ili s niskim
kutem trenja (diskontinualna prevlaka, 1-2mm ili
manje debljine)
kontakt zidova pukotine prije posmika od 10 cm
pjeskovite estice, dezintegrirana stijena bez gline
itd.
jako prekonsolidirana nerazmekavajua glinovito
mineralna ispuna (neprekinuta, <5mm debljine)
srednja ili mala prekonsolidacija, razmekana glinovito
mineralna ispuna (neprekinuta <5mm debljine)
bubriva glinovita ispuna tj. montmorilonit
(neprekinuta <5mm debljine). Vrijednosti Ja ovise o
postotku bubrivih glinovitih estica, pristupu vode
itd.

0,75
1,0

25-35

2,0

25-30

3,0

20-25

4,0

8-16

4,0

25-30

6,0

16-24

8,0

12-16

8,0-12,0

6-12

Rezidualni kut trenja


odnosi se na produkte
alteracije ako postoje

c) nema kontakta zidova pukotina pri posmiku


zone ili pojasevi dezintegrirane ili zdrobljene
K,L,M stijene i gline (vidi G, H i J za opis uvjeta u
pogledu gline)
N
zone ili pojasevi prainaste ili pjeskovite gline,
mala frakcija gline (nerazmekavajua)
O,P,R
debela neprekinuta zona ili pojas gline (vidi G,.H
i J za opis uvjeta u pogledu gline)

6-24

6,8 ili 8-12


5,0
10, 13. ili 13-20

6-24

5. Faktor pukotinske vode

JW

A.
B.

1,00

Priblini tlak vode


(bara)
<1

0,66

1,0-2,5

0,50

2,5-10,0

0,33

2,05-10,0

0,2-0,1

>10

0,1-0,05

>10

C.
D.
E.
F.

suhi iskop ili manji priliv (dotok<5l/min, lokalno)


srednji priliv ili tlak (ispuna ponegdije isprana iz
pukotina)
veliki priliv ili visoki tlak vode u zdravoj stijeni
(pukotine bez ispune)
veliki priliv ili visoki tlak vode, znaajno ispiranje
ispune pukotina
iznimno veliki priliv ili tlak vode kod miniranja,
opada s vremenom
iznimno veliki priliv ili tlak vode koji se nastavlja
bez zamjetljivog opadanja

K
L

visoka naprezanja, vrlo zbijena struktura (obino povoljno za stabil.,


moe biti nepovoljno za stabilnost zidova)
gorski udari slabog intenziteta (masivna stijena)

gorski udari jakog intenziteta (masivna stijena)

c) zgnjeena stijena: plastini tok stijene pod utjecajem


visokog naprezanja
N
slabi tlak zgnjeene stijene
O
jaki tlak zgnjeene stijene
d. bubriva stijena, intenzitet ovisi o raspoloivoj vodi
P slabi tlak bubrive stijene
R jaki tlak bubrive stijene

2.

faktori C iD su
grubo odreeni;
Poveaj Jw ako je
ugraena drenaa
Nije razmatrano
smrzavanje vode

SRF

6 Faktor redukcije naprezanja


a) oslabljene zone sijeku iskop to moe uzrokovati
rastresanje stijenske mase pri iskopu
A. uestala pojava rasjed. zona koje sadre glinu ili kem. raspadnutu
stijenu, vrlo rastresena okolna stijena (sve dubine)
B. jedna rasjedna zona koja sadri glinu ili kem.
raspadnutu stijenu (dubina iskopa 50m)
C. jedna rasjedna zona koja sadri glinu ili kem.
raspadnutu stijenu (dubina iskopa 50m)
D. uestale rasjedne zone u zdravoj stijeni (bez gline) rastresena
okolna stijena (sve dubine)
E. jedna rasjedna zona u zdravoj stijeni (bez gline,
dubina iskopa 50m)
F.
jedna rasjedna zona u zdravoj stijeni (bez gline,
dubina iskopa > 50m)
G. rastresene otvorene pukotine, jaka ispucanost itd.
(sve dubine)
b) Zdrava stijena, problemi naprezanja
H
niska naprezanja, blizu povrine
J
srednja naprezanja

1.

10,0
5,0
2,5
7,5
1.

5,0

2.

2,5
5,0
C/1
>200
200-10
10-5

t/1
>13
130,66
0,660,33

5-2,5

0,33-0,16

<2,5

<0,16
SRF
5,0-10,0
10,0-20,0
5,0-10,0
10,0-15,0

SRF
2,5
1,0
3.
0,5-2,0
5,010,0
10,020,0

Reduciraj ove vrijednosti SRF-a za 25-50%


samo ako relevantne posmine zone ne
presjecaju iskop
Za jako anizotropno polje naprezanja (ako je
izmjereno):
kada je 5 1/3 10, reducirati C i t na
0,8 C i 0,8 t
kada je 1/3 > 10, reducirati C i t na 0,6
C i 0,6 t
c i t-Jednoosna tlana i vlana vrstoa
1 i 3-Vee i manje glavno naprezanje
U sluajevima kad je debljina nadsloja manja
od irine raspona tunela SRF treba poveati od
2,5 na 5 (vidi H)