- Jo od prahistorijskog i rimskog perioda podruje Blagaja bilo je naseljeno. Antiko naselje na
Blagaju postojalo je ve u IV st. prema uri Basleru dok je u VI st. n. e. ukljuen u Justinijanov limes. - Srednjovjekovni grad Blagaj ili Stjepan grad (ime dobio po hercegu Stjepanu) prvi put se indirektno spominje ve u X st. u djelu De administrando imperio bizantijskog cara Konstantina VII Porfirogeneta koji, govorei o Zahumlju spominje dva grada: Bona i Hum. Neki su smatrali da je to jedan grad sa dva imena: jedno grko a drugo slavensko. Meutim radi se o dvije kasno antike/rano srednjovjekovne utvrde: Mala gradina (sluila kao osmatranica) i Stari grad, koji su se po svemu sudei uspjeli odrati do X st. Vano je spomenuti i to da je Blagaj u to vrijeme bio prijestolnica Zahumlja, i da je kao glavni grad Humske zemlje kroz cijeli srednji vijek igrao znaajnu ulogu u njihovoj historiji. - Geografski gledano, sam grad nalazi na veoma povoljnom stratekom podruju, branio je prilaz Bie polju iz pravca Nevesinja i donje Neretve. Izgraen je na najistaknutijem mjestu visokog i teko pristupanog krakog brda, iznad vrela rijeke Bune. Kroz grad je prolazio put iz Dubrovnika i Drijeva, pa je dalje iao preko dananjeg Mostara na sjever uz Neretvu do Vrapa, Biograda i Konjica prema unutranjosti Bosne. Ispod brda na kojem je bio smjeten Blagaj nalazilo se podgrae Bie. - Fortifikacijski gledano, Blagaj je jedan od najutvrenijih gradova srednjovjekovne Bosne, smjeten na prirodno zaravnjenom terenu, nad okomitim liticama sa june, zapadne i sjeverne strane. Tvrava je jajolikog oblika, istona strana je zatiena bedemima sa etiri etvrtaste kule, a zapadna strana je tiena glavnom i najveom etvrtastom kulom sa koje se prua lijep pogled na okolicu. Du bedema vodio je hodnik koji je bio proiren drvenom galerijom. Ulaz je zatien predpredvorjem, predvorjem i kapi-kulom kao posljednjom preprekom pri ulasku u grad. Grad je posjedovao tajni prolaz koji je sluio za naputanje grada u sluaju opasnosti. Meu najznaajnijim otkrivenim arhitektonskim objektima spada ostaci palae za koju se vjeruje da je izgraena krajem XIV i poetkom XV st., u vrijeme vojvode Sandalja Hrania. - Za vrijeme Stefana Nemanje podruje Zahumlja je bilo pod dominacijom Rake drave, a kao dokaz tome je irilina ploa koja je pronaena 1912. god. u blizini ruevina starog dvorca Bie koja nam tumai kako je neki upan zidao crkvu u vrijeme Nemanjia. U to vrijeme u Blagaju je rezidirao humski knez Miroslav za koga se vee izgradnja crkve sv. Kozme i Damjana meutim do dana dananjeg nisu utvreni tragovi sakralnog objekta. - to se tie postanka dvorca Bie, u podgrau Blagaja, Marko Vego vee za humske knezove iz porodice Vievia. U taj dvorac ponekad su navraali bosanki vladari. Bie se prvi put spominje 1220. god. prilikom sukoba Stefana Prvovjenanog sa humskim upanom Petrom. Nakon osvajanja Huma od strane Stjepana Kotromania on je u Biu doekao Dubrovake poslanike, dok je kralj Tvrtko izdao povelju Dubrovanima 2. 12. 1382. god. u svom dvorcu, Stjepan Dabia je tu odsjeo 1395. god., kao i Stjepan Ostoja i to u vie navrata 1399. god, 1403. god, 1404. god i zadnji put 1418. kada je ukinuo carine u Popovu.
- U privrednom pogledu srednjovjekovni Blagaj, i pored vane uloge kao istaknutog upravnog centra, nije doivio znaajno privredno buenje tj. njegovo podgrae. Osim nekoliko uspostavljenih carina, nema veih indicija koje bi ukazivale na intenzivnije privredno buenje. - Poetkom XV st., tanije 1404. god., Blagaj postaje jedno od sjedita Sandalja Hrania, a zatim i hercega Stjepana Vukia-Kosae, po kojem je grad u narodu dobio ime Stjepan-grad. Prvi put se spominje u ugovoru o miru izmeu vojvode Sandalja Hrania i Mleana od 1. 11. 1423. god. koji je izdat u naem gradu Blagaju. U poveljama aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa V od 19. 2. 1444. god. i 1. 11. 1454. god. i kralja Fridrika III od 20. 1. 1448. god. potvruje se Blagaj kao vlasnitvo Stjepana Vukia-Kosae. - Tokom borbi Stjepana Vukia-Kosae sa sinovima, 1453. god. grad pada u ruke odmetnutog sina Vladislava Hercegovia i ostae u njegovoj vlasti sve do 1466. god. kada biva osvojen od strane Osmanlija.
Literatura: - uro Basler, Arhitektura kasnoantikog doba u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1972. god. - Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne drave, Sarajevo 1957. god. - Husref Redi, Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2009. god. - Desanka Koji Kovaevi, Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske drave, Sarajevo 1978. god. - Hamdija Kreevljakovi i Hamdija Kapidi, Stari hercegovaki gradovi, - Salmedin Mesihovi, Blagaj u Arheolokim istraivanjima; Zbornik radova Kulturnohistorijsko i prirodno nasljee vrela Bune i Blagajske tekije, Nauni skup u Mostaru od 10. 5. 2007. god., izd. Medlis Islamske zajednice u Mostaru , 2009. god. - Esad Kurtovi, Bie i Blagaj u doba vojvode Sandalja Hrania Kosae, Zbornik radova Kulturno-historijsko i prirodno nasljee vrela Bune i Blagajske tekije, Nauni skup u Mostaru od 10. 5. 2007. god., izd. Medlis Islamske zajednice u Mostaru , 2009. god.
