Asseria

Na razmeu dananje Bukovice i Ravnih Kotara smjestio se neko veleban grad ASSERIA.
Jedan od najvanijih liburnskih i kasnije rimskih naselja na podruju sjeverne Dalmacije,
smjeten na podruju dananjeg sela Podgrae nedaleko od grada Benkovca. Grad se nalazio
na vanoj cesti koja je vodila od kolonije Jader (Zadar) prema unutranjosti i rimskim
municipalnim sreditima Nedinumu (Nadin), Varvariji (Bribir), odnosno dalje prema Scardoni
(Skradin), vojnom logoru Burnumu (Ivoevci kod Kistanja) i dalje prema Saloni (Solin)
glavnom gradu rimske provincije Dalmacije. U grad se ulazilo na njegovom sjeverozapadnom
dijelu gdje su se nalazila starija gradska vrata. Njihovu je ulogu kasnije preuzeo slavoluk
ugraen u sjeverni bedem grada. Velebni ulaz u grad podignut je u ast cara Trajana oko 113.
Glavni gradski trg, forum, nalazio se na jugozapadnom dijelu uz sam rub grada, bio je irok oko
30 metara. Danas se nad njim nalazi crkva sv. Duha, a na istom mjestu je utvreno postojanje
starije ranokranske crkve. Tragovi foruma i njegov originalan pod mogu se vidjeti i danas s
june strane crkve u ije je zidove uzidano mnotvo rimskih kamenih spomenika - spolija. Grad
je pitkom vodom bio opskrbljen akveduktom dugim oko 3 km, koji je vodu dovodio s izvora
atrnja u dananjem selu Lisiiu. Osim akvedukta za opskrbu pitkom vodom koristile su se i
cisterne za vodu od kojih je jedna i pronaena u novim istraivanjima. Najimpresivniji dio
Aserije danas su svakako njezine zidine iroke oko 3 m. Na sjevernom dijelu perimetra
sauvane su u visini oko 4 m. Zanimljivi su i kasnoantiki zidovi ispred bedema, nastali u
vrijeme ope nesigurnosti i neizvjesnosti smiraja antike civilazicije, kada je za njihovu gradnju
upotrijebljeno sve ono to je graanima bilo pri ruci, od mnogih imposta (baza) i dijelova
stupova, fragmenata arhitekture sve do skulptura i reljefa. Novija istraivanja otkrila su na
prostoru sjevernog bedema i ostatke starijeg bedema iz vremena 5. st. pr. Kr, koji je graen od
lomljenaca bez vezivnog materijala.
Asseria je znaajna i po cipusima, vrsti liburnskog nadgrobnog spomenika kojih je najvei broj
pronaen upravo na ovom podruju, a koji su se prema novim rezultatima istraivanja i
izraivali u Aseriji. Osim cipusa, tu su pronaeni i brojni drugi kameni spomenici: portretne
stele, dekorativni ukrasi s javnih zdanja, rtvene are i brojni drugi. Sve ovo svjedoi o jako
razvijenoj kamenoklesarskoj privredi ija tradicija se zadrala do dananjih dana.
Asserija je danas najsjajniji biser u kruni bogate kulturno povijesne batine benkovakog kraja..

Najvaniji povijesni spomenik iz rimskog doba na benkovakom podruju, a i ire, su ostaci

grada Asserije.

Nastanak Asserije see ak u eljezno doba. Asseria je bila vano naselje i sredite jedne od
liburnskih opina. Grad je bio dug 850 i irok 150 metara. Bio je sredite Asserijata
(Asseriana), a nalazio se na cesti koja je spajala najznaajniji grad toga djela Liburnije Jader s
vojnim logorom u Burnumu (Ivoevci). Teritorij Asserije sezao je na sjever do mjesta Bruke,
i na istok do Dobropoljaca. Granice su morale biti utvrene radi sukoba u vezi ispae stoke. Iz
vremena rimskih careva Tiberija, Nerona i Vespazijana sauvani su natpisi koji govore o tim
razaranjima. Asseria je stradala kao mnogi gradovi za vrijeme seobe naroda. Prvo Huni u 4. st.,
pa Zapadni Goti koju su u jednom naletu 401. god. opustoili veliki dio Dalmacije.
Najvaniji antiki spomenik to je u arheolokim istraivanjima otkriven na Asseriji, jest
slavoluk podignut 113. godine u ast cara Trajana. Glavni ulaz u grad nalazio se sa zapadne
strane po sredini bedema. Gradovi u Rimskom carstvu graeni su po uzoru na Rim, tj. svaki
grad je morao imati forum, gdje su se nalazili opina, hram, kupalite i etalite. irina i duina
foruma Asserije su 28 metara, a sad se na tom mjestu nalaze groblje i crkva sv.Duha. Svako
gradsko naselje, pa tako i Asserija moralo je biti opskrbljeno vodom. Za Asseriju su otkriveni
tragovi vodovoda, sauvani u osnovnom obliku. Asseria je okruena visokim bedemima sa svih
strana, visina im se kree od 4 do 10 metara. Neki od tih komada su duine 4m i debljine 2m, a
zidovi su oblagani i iznutra i izvana, to ini debljinu zida 3,50m. Posebno su zanimljivi i
nadgrobni spomenici "cipusi", koji su postavljeni uz cestu. Na podruju Liburnije potvreno je
oko 80 cipusa, od ega ih je ak 28 iz Asserije. Iskapanja i istraivanja se i dalje vre u nadi da
e biti jo zanimljivih otkria.