BOROVASUMA,AVIO-SNIMCII GIS 2OO1

ARHEOLOSKONALAZISTENA
Pojavommasovnogturizmanapu5tajuseplodnapolja,dolci i stoljeii na
gradenei odrZavaneterase.Kulturni krajolik prepuStenje divljem
SREDNJODALMATINSKIMOTOCIMA:
galopiraju6em razvojuboroveiume dija korijenjauniStavaju,a deblai
kroinje prekrivaiu arheoloikei druge spomenike.Zbog te gustodedobri Sro s NJrMA?
dijelovi otoki nisu mogli biti pregledani.Ipak, zahvaljujuii srarijim
aviosnimcimaiz predturistidkog doba,uspjelismootkriti pojedinanalaziSta.
Tako smo,na primjer, otkrili pretpovijesnugradinu Gradi5ie povrh sela
Vrbanjana samomprevoju izmeduStarogradskog i JelSanskog polja (A).
Pokazaloseda seradi o najveioj gradini na ovom dijelu Hvara.Pomo6u
GISa utvrdili smo da je ova gradinakontroliralacijelo Starogradsko i
Jel5ansko polje (B). Ako ona pripadaZeljeznomdobu (a to 6e sejedino
utvrditi iskopavanjima)ondabi Gradi5iemoglo biti ono "veomautvrdeno
mjesto"kamosu Parani,kadasu 385/4pr. K. utemeljiliFaros,dopustili
domorodcima da nesmetano ostanu, a o demu piSe Diodor.

Zahvaljuju6iovakvom nadinu istraZivanjaGradiSieje pridodano

dosadainjimpretpostavkamao tomeda suPurkinKuk (povi5eStarogGrada)
i gradHvar to'Jako utvrdenomjesto"na otoku o kojem govori Diodor.

Palagruia

Gargano

Projekt Jadranskiotoci
hvar- split- zadar. ljubljana. birmingham
. toronto
 2oor.
ARHEoLoSKo
NALAZISTn
ur
SREDNJODALMATINSKIM
OTOCIMA:
Sros NJIMA?

Projekt otoci
Jadranski
hvar- split- zadar- ljubljana- birmingham
- toronto

veze,
trgovinai naseljavanje
god.pr.K.- 600.god.po.K.
6000.
saietakvainijihrezultata

uredio
Branko
Kirigin
Hvar/Split
1998
 "Cijela
Nukladnik: ilirskaobalainrut'eonru
dobrelukeito neslnn Lt:prinorjet'e(ina
Centarzazaititukultume baitineotokaHvara oblilnjimotocima."(5.l0)
LjetnikovacHanibalaLuciia
"Dalmotinski
2I450HVAR otocibogatisunruslinom (317.l0)
i lo:onr."
tel.fax:(003852l) 74 l0 09
Strabon, (djelo
Geografija nastalo
u 2.polovini
l. st.pr.K.)
Urednik:
Kirigin
Branko
(god.38514. pr.K.) "Dokseorodogadulo Paroni prenru nekom prorotunsttn
posloiekoloniju naJadran, je naotoku:\'onltitFaros,n suradnji
osnot'at'ii s tiranittonr
Lektor: Dioniziiem. je
0vaj paknenm0g0 godinaronijeposlaokoloniiu no.ladrun,osrtot'at'li
JoikoBoZanii na:ycut Lisos."
Qrad X\/. 13.
(god.38113. pr.K.)"Zato t'rijeme suPuranikojisunaselili Farostlopustilihur-
Korektura: borinnnaotokrdanesnrctano 0st0t1u
n0t'eonm u^'rdenom nt.jestu,
doksuortiutenteljili
HanjaAnii i ArsenDuplandii
gradkrajmcn'a i ob:idoligu.Kasnije harbaris otokunisupodnosili nu:ohrost Grkui
po:t'oieIlires kopna nlsuprzt otoku.l,{iih
rileoddesettisu('a
ltrijedenaFuruts s nnlg0
otoci
@ ProjektJadranski ntalihbrodot'l, podu:eie napudipobiie nmoge od Grku.No nantjesnik u Lisosu,
posta'ljen ctdDioni:ija,:aplori s ver'imhro.jen
trierupruttit'ilirskih
brodit'a:i jedne
potopi,
druge:orobi,pohiviit,iieodpettisufubarbara. :urobit,ii
pukokodt'ijetisuft."
Pripremai tisak:
DALMACUAPAPIR - SPLIT xv.14

Diodor,Histonjska (djelonastalo
biblioteka u l. st.pr.K.)
Naklada:
500primjeraka
"Pored
prouiat'an.jakojuistrolit'atsamobut'lja,ono ito on nujviiento'-eu(ittitije du
drugepotir'ena istralit'unje.Na.jt'er'a
nti.jelelja da nn stranitunako.je slijedeukalent
Ilustracije:arhivPJO
kolikotoga.loi inn da se w'ucli.Grupaod tri-('etiripriiuteljako.jitt'ore istralit'atki
odbor,ntolei:ranreclno dobrouloliti st'ojet'rijcmeu palliit'ontistro:it'an.ju
dulmutirt-
Crteina korici: skogarhipeluga ito od trat'njado lipnja.Tebolibiobirli.stuko nalu:iitekojese:ot,e
diokarteJadrana
srediinji iz 1472. kojuje izradio
godine Anconitanus
Benincasa
Graziozo Gradi sakultiti
obilnui st'eprisutnueutogrufsku 1qrarlu."
(MuseoConer,Venezia)

kul- SirRichardFrancesBurton,TheLon-eWallsof Salona

andtheRuined Citiesof
Knjigaje tiskana
povodom Svjetskog
arheoloikog Interkongres
kongresa: i konzen'aciia
Destt'ukciia
turnebaitine,Brad,Hrvatska,
svibanj
1998. Pharos
andGelsadi Lesina.
Joumalof theAnthropological
Institute
of GreatBritain
Knjiguje finacrjski
poduprlo
Ministarstvo RHi Turistidka
kulture grada
zajednica Hvara. andIreland6, London1815.252-296,
 KAZALO

ProjektJadranskiotoci. ..........9

A r h e o l o g i j a i p o v i j e s t s r e d n j o d a l m a. t i n s k i h o t o k a .......12

OtokPalagruZausrcuJadrana .,..16
u pretpovijesti;
PalagruZa = Diomedov
Palagruia otok;
PalagruZa
u rimskom
i srednjovjekovnom
periodu

orokvis .........23
IIII - Grdtanaseobina - prethodnica
naotokuVisu;TaleZ grckeIsse;
Krajicinaipiljai ranijapretpovijest
Visa

O t o kH v a r . .. . . . .28
Farosi njegovteritorij;UtvrdagradaHvara- najveieZeljeznodobno
naselje
naotoku;
Grapdeva ipilja

OtokBrad ........31
Skrip:Mikenjani
naistodnom
Jadranu?

OtokSolta .......42
Od37do215arheoloikih
nalaziita

KompjuteriiprojektJadranskiotoci.. ....44

Arheoloika
ba5tina
srednodalmatinskih
otoka:
stanjeiproblemi .........46

YaLnijaizdanjaprojekta ......,..48
Zahvale; projekta
Suradnici Jadranski
otoci
 ProjektJadranski
otoci

'I:[{!!ii godinezajednos arhivskimi bibliogra-

0,,-#: lskimpregledom.

i vet tiie od jednogstoljetagenenra arheologa

Taistraiivanjo.
s vlastitimsredsnima
u zimskim
kojasu
zapotelanekolicina
danimaodmora, po-
.t! arheologe laji sudalivelikidopfinos po- tela su davatiznaiajnerezultate i oku-
znavanju najstarijekulturnebaitineoto- pljati ved broj suradnika uzsvesrdnu po-
ka,a i iire regije.Ipak,pokazalo seda ta driku Centraza zaititu kulturnebaitine
velikagradanijesistematizirdna natakat) otokaHvara.Tqkosuse 1987. elipipri-
na[indamo1e pruiiti novepoclotal,e.
pri- druiili kolege saSveutiliitau Bratfordu,
mijetenoje da sepodaciponavljaju,da predvorleni JohomBintliffomi Vincentom
nemapoticajaza stvaranjenovih susta- Gffiqem. Potomsusepridruiilikolege
ttnihistraiivanjani zaobradustarihnala- JohnW.Hayesi TimotlryKaiseriz Royal
0ntarioMuseuma u KanaditeFrankCa-
je
Inspiracijakoja pokrenula projekt rrersaSveu(iliita u Londonu.Toda je na-
Jarlranskiotocibilo su sistemotska reko- stao projekt "Hvar - arheologijanerlite-
gnosciranja kojasu 70-tihi 80-tihuzela ranskog predjela" .
mahapo Sredozemlju. Koriitene
metodo- Posebno trebaistaknutiuloguVince -
logije radanisuse odnosilena podatke ataGaffneya kojije stjecajem
sretnihoko-
dobijene s vedhili manjihtradicionalnih lnosti1989. proveonaHvarugodinuda-
iskopattanja. je
Naprotiv,onetraie informa- na te s NikiomVujnovifum, i testos
cijes cjelolupnog prostora nekeregijei BrankomKifiginom,obiiaocijeli otok.
teie k tomeda proutattajupromjeneu Snorena je tala pna banlapodataka o
krajolikukrozttrij eme. arheoloikim nalaziitima i spomenicima
Starogradsko polje na otokuHtaru otokakalcvu do tadau Hnatskojnitkonr-
prostorje kojije obetavao znatajnerezu- je lmao.Pokozalo sepni put do je na
Itatei terenski obilasci zapotetisu 1982. Hvarudo 1989. bilo200qrheololkih na-
 Projektl adranskiotoci Projektlodranskotoci 11

laziita,a daje nakonptegledaniihovbroi Biiew 1993-4., a potom1992-6. terenski nskom lanplelauu Grohotama. Rekogno- Nekeod najznatajnijih rezuhata 2e-
povetan naoko800! pregledi iskopavanjana Hwru, Bratu i sciranjana otoiitu Syecuizyrienasu limoprestavitiu ovojknjiiici uznnpome-
' pregledStarogra- i,oki. l98l . te takotamonijebilopotrebno po- nu claje projeh onorenzadaljnjusura-
Intenzitniterenski
dskog potja,zatimprostoragradaHvara, U dosarlainjem radu najvedpro- novnoodlaziti(sl,1).Palagruiu donaieg dnjusazainteresiranim institucijanai ko-
okoselaBrusia,selaPoliicai Zastra- blen je dnio otokHvar budutida se u boravka arheolozi nisuposjetili vile od legama. je
Namjeranam objattitive(po-
iiitu, te iskopavania u ipilji Pokrivenik' proilo*i na njemunajriie radiloi daje stotinugodina,a naia istraiivanjataml stignuterezultatei utemeljitiTopografski
pokazalasu da sepretpovijesni i anti(ki osnvljenavelikaarhivskai bibliografska dalasuzavidne rezultate.
Na otokuVisu, centargdjefu sesakupljene bankepoda-
periorlnaHtarunemogurazumjeti akose grada.ZaBrat je bilo lakiejer smoimali osimantitkoggraclaIsseskorodo i nije takatuvati,doradivatii biti od koristiza
na isti natin ne obradei susjedniotoci izvrsnog prethodnika Dasena Vrsalovifu bilo podatakai sistematskog preglecla. drugeistraiiratei in*itucijekojesebave
(Brat, iolta,Vis,Biievo,Svetac i Pala- kojije joi 1960. objaviotopogr$ska istra- Sliinoje bilo i s otoiitemBiievom. upravljanjem i koriitenjemkulturnebaiti-
grulot. kojiNlre mll izmedu dvijuja- je
iivanjanasvom0t0kute sistematizirao Terenska rekognosciranjasupostu- ne.Takodernamjeravamo proiiriti istra-
dranskih je
obala.Tala nastao projektJa' svudotadpoznatugradu.Starokrifunsku pnl lsnare a, i cijeli niz otokabio je iivanjanadruge jadranske otokei izvriiti
drqnski a
otoci, prva istraiivanio zapoie- i ranosrednjovjekovna nalaziitanaBratu istraien.Nakonito setopostiglo,rezulta- novaiskopavanja navetobradenim otoci-
gdjesusevriila takodersu bila dobro obradena.Su "ubaieni"
tasu 1992. naPalagruii, ti su u Geografskiinformaci- ma.
i iskopavanja 19934.i 1996.,zatimse Soltom je bilo joi lakle,jer setamogoto- jskisistem kojiomogu(uje analize arheo-
obavioterenskipregleclotokaVisa i tto niita nije radilo osimna starzkrita- loikihpodataka i podatakao krajolikuna (v.G.i B.K.)
dalekoiiroj osnovi.

Perspektivni poglednl
okolinugradineGrctlacna
istotnomdijeluBrata.
Sittabojapokazujeito ses
gradinevidi, doksuzelene
totkicegomile.

sl.l. Popled
naostatke
bizan*ke
unrdeiz 6. st.naotokuSvecu
 ProjektI adranski
otot'i 13
Dramatidna povijest srednje Dalmacrle ndanimpredmetima. Iz vremena ranogbro-
i povijest
Arheolosija odraiava seu arheoloikim i povijesnim spo- ndanog dobapodacisuogranideni napojedi-
menicima razbacanim pokajoliku.Stare gro- nadne nalaze ili na grobne humke- gomile.
otoka
srednjodalmatinskih bnehumke, prapovijesne gradine, grdke kolo- Otkriieranobrondanodobnih nalaza naVeloj
nije,rimske vilei bizantske utvrde svjedoci su Palagruii, pokazalo jako
se,stoga, uzbudlji-
znahjaotodjakoz milenrje europske povije- vim.NaVisui Svecu nalaze iz ovograzdoblja
stl. otkrilismou Spiljma, a na Hvaruje velika
rednjodalmatinski otocisu meduna- Ponajprije, ovo otodjese nalazipred
Ono5toprojektJadranski otociprouda- grupagomilayezana uzranobrondano doba.
jljepiimotocima Sredozemlja. Odnajra- dvamanajvalnijirn prolazima koji povezuju
- to je po- vajestkakosuotocinapudeni i kakoje dovjek Dapade, izgradnja grobljas gomilama u Viri
nijihvremena oni subili napuceni, za prostranu unutrainjost s Jadranom
koristioovajprostor odnajranrjih vremena pa naotokuHvaru,ukazujedau njemumoZemo
njihsusetuklii nanjimasusenaseljavali ra- drudjedanainjeg Splita(i antidke Salone)i
dodolaska Hrvata. Najstarrle zajednice u ovoj vidjetiprvijavniritualni spomenik, tedaseon
zni narodiukljudujuii Mledane, Bizantince, uiie Neretve. Djelomice semilenrjske borbe
regrlibili sulovci-sakupljadi kojisuovdjeZi- moZevezatiuz obredplodnosti zemlje. Plo-
Rimljane, Grkei llire.Danainjim posjetioci- zaotodjemogurazumjeti i kaosukobiokoko-
vjeliprijeviSeod 13.000 godina (SpiljaKopa- dnazemljana dalmatinskom kriu veoma je
maovihotokamoieizgledati stranznadaj ko- ntrolenadovimvainimpodrudjima nakopnu.
dinanaBradu), u vrijeme gomjeg paleoiitika. osjetljiva te suranizemljoradnici. moidajo5
jegsunekoiimali.Medutim, kljudrazumije- Kultume, etnidke i politidke promjene
NaZalost, veiinanaselja ovihstanovnika mo- od sameprimjene poljodjelstva, u vrlo ka-
vanjapovrlesti overegijeleii u vezikojuovi nakopnu neizbjeZno suutjecale naotodje. Po- gloje nestati koncem ledenog dobakada je Ja- tkomrokubilipogodeni smanjivanjem plodne
otocidineizmedu istodnei zapadne obaleJa- sebno Zestoki sukobi izbijalisuu razdobljima
pomorcima sudeste kadasunakopnunastajale dranskomorepotopljeno izmedu8500.i zemlje uzrokovane erozijom.
drana. Najranrlim trebale moinletvorevine
luke.a plovilosepopraviluodmje- 6000.god.pr.K. Nakontogarazdoblja otoci Na otocima su skoroposvenepoznati
i sigurne je
zakoje kontrola nadotodjem imalaZivotnu
stadomjesta kojesevidinaobzoru. Ovioto- sunaseljeni ljudimakoji susebavilizemljo- dokazio naseljima i koriitenju zemljeu sre-
vaZnost. Radilosenesamo o otvaran1u prema radnjom. Datumidobrjeni takozvanom C 14 dnjebrondano doba,a slidnoje i nadrugim
ci tvoretakonajsigumiji putiz Grdkeprema
Sredozemlju, negoi o posebno jakim vezama metodom iz njihovihnaselja pokazuju da se mjestima
sjevemom Jadranu gdjesu se spajaliveliki "otodkog srednje Dalmac4e. Tekie seu ka-
s Italijompreko mosta", a posve je poljodjelstvo iirilo s juga kasjeveru nakon8. snombrondanom
trgovadki puteviito vodeprema srednjoj i sje- dobuosjetitiporast naselja
prirodno daje mnogoznadila i kontrola nad milenijapr. K. Medusrednjodalmatinskim uglavnom yezana:uz utvrdena brda- takozva-
vemojEuropi. Otociimajui strateiku vaZnost
uzduZnim jadranskim rutama. GrdkaknjiZe- otocima ovorazdoblje, poznato podimenom negradine. Nai radnaotocima ukazuje dasu
zbogkojeseu proilosti desto ratovalo.
vnostsaduvala namje neitovijestio drevnoj neolitiki eneolitik, zastupljeno je skoro veiegradine smjeitene napoloZajima kojiim
U svimrazdobljima oditujeseipakizra-
zitaosobitost kulture naotodju. libumskoj dominaciji. a naVisusenjegovala iskljudivo u Spiljama. NaHvaruto suMarko- omoguiuje kontrolu plodnih povriina, resurs
Uvjetilivota
i s vremenom oblikovan kultumikrajolikte predaja o Jonrlu, legendarnom gospodraru Ja- va,Grapdeva i Spiljau Pokriveniku. je
Iznimku koji zbogspomenute erozrle bioitekako va-
utvrdene tradicrledjelovalisutiho.ali posto- drana. Kasnije suilirskikraljevi djelomice za- u ovompraviluotkio je projektkadaje naPa- Zan. Joiznadajnrli sunalazi mikenske kerami-
jano,uvjetujuii prolimanja zatedenih popula- gospodarili otodjem, prr.1enego je zapodelo ri- lagruZipronaiao nalaziite naotvorenom iz ra- ke u SkripunaBradu(sl.23)koji sugeriraju
cijai onihkojesuprolazile. msko osvajanje podrudja. Slidne okolnosti ja- nogneolitika. Otok Palagruia je
dao takona- dasuprikrajudrugog milenija pr.K. postoja-
S drugestrane. ovi otocisenalaze vrlo vljajusei u srednjem vijeku:nakon rasula ri- jstarrlepodatke o plovidbi Jadranom u ranom le vezes Grdkomili sazajednicama kojesu
blizudalmatinskog kopna: njihova seproilost mske Dalmacije polovinom 7. st. etnidki po- neolitiku (sl.4).S timje dokazano dakomu- b i l e u v e z i s G r d k o m .
ne moZeproudavati izdvojeno. Odnositrle- tpunoslavenizirani otocidolaze u skloprazli- nikacrla otodkim lanacem bilavaZna joSprije Pomnogo demuZeljezno dobaslidno je
kompoznate povrjesti nisunikada bilijedno- ditihpolitidkih cjelina,trajnijepodhrvatsko 8000godina! kasnom brondanom dobu.U tomrazdoblju ta-
stavni,a zastarijarazdoblja valjaih tekistra- kraljev:tvo. ali ce Mleianiupomonaitojali Prvaupotreba metala u Dalmacrli oditu- koderdominiraju gradine, ali dinisekakosu
Ziti.Nekeaspekte ipakmoZemo izdvojiti. nametnuti svojuvlast. je seujednostavnim bakrenim, akasnrle i bro- viSevezane uzvanjske kontakte. 0d posebnog
t1 Projekt.ladran skiotoci Pro,jekt .ludran,tkiotot'i t5
je znadaja nekoliko lokaliteta gdjesuprtsutnt rukama Rimavei krajeml. st.pr.K. Nakon
grdkipretkolonrlalni nalazi. To su grad Hvar, ito je ovo podrudje ukljudeno u Rimsko Ca- Kronoloika tabela zakljuinaarheoloika
TaleinaVisui PalagruZa. Zavrijeme togpe- rstvo, Salona (u bliziniSplita) postaje glavni
riodaizgleda da vidimodokaze o najranijoj politidki
Crci ci su
i ekonomski
izgubili svoju
centar
strateiku
u Dalmaciji.
vaZnost.no
Oto-
Pa.r
nalaziitasrednjodalmatinskihotoka
grdkojtrgovini s lokalnim zajednicama.
suoditopoitivalivezenaiihotokasasusje- Ronrunu je
im omoguiila nesmetan gospoda-
dnomItahjomi etrurskirn naseljima navrhu rskirazvoj.
Jadrana. Tadasu,vjerojatno, zamjetili daoto- Sudbina otokau kasnom carstvu manje Datum Razdoblja NalaziSta
ci imajuzemlju i da ih mogu kolonizirati. Po- je jasna. Tijekom 4. st.po. K. Dalmacija je 7-800 Dolazak
Hrvata
znalonamje nekoliko kolonija naovompro- prelazila izmedu Zapadnog i Istodnog carstva,
storu,nojoi vladarasprava kojaje najstanla. ali se dini da otoci nisu bili pogodeni po Kristu
Kolonrja naVisu,zvana Issa,sirakuika je ko- gradanskim ratovima togarazdoblja. U 5. st. Dominacrla
Rima Rimska
Issai Fanja
lonija.osnovana u nepoznatim okolnostima, ova regija je funkcionirala kao skoro neovisan
moZdakasnijeod Farosa na otokuHvaru. teritorijpodupravom tontesrei nilitarisiz prijeKrista
Prvakolonrla kojasemoiepouzdano datirati Salone. Nakon togaprelaziu rukeGota, zatim
je onau Starom Graduutemeljena 385/4. pr. Bizantinaca a u prvojpolovini 7. st.zauzima- 5-300 Grdka
kolonizacija Utemeljenje
grdkihkolonija
Faros
i Issa
K. od stanovnika otokaParosa u Egejskom ju je Slaveni, odnosno Hrvati.Sudbina sre-
moru.Godinuutemeljenja zabiljeiio je Dio- dnjodalmatinskih otokau ovomrazdoblju je
Gradina
u Hvarui naTaleiu.
dor.Diodror donosi dramatidan opisu kojem nejasna. Otocisunedvojbeno bili vaZan izvor
Grdkosvetiite
naPalagruii?
spominje kakoje gradutemeljen, a polomi hranesvedoksugradovi naobalifunkcioni-
napadnut od lokalnogstanovniitva. Prema rali.No kadsugradovi paliili seugasilina
1000 Zeljezno
doba Mikenski
kontakti
naBradu
njegovom pisanju spas je doiaou zadnjidas otocima, izuzimajuii Brad,arheoloikih doka-
Prvegradine
kada je flotaDionizija sirakuikog zaititilako- zao iivotuu ranom srednjem vijekuili nema
loniste (v.str.5). ili suizuzetno rijetki.
je 2200 Brondano
doba podgomilama,
Grobovi podetak
groblja
u Viri
Bezobzira je
koja kolonija nastala prrje, ProjektJadranski otot'iregistrirao
njihovasudbina dostaje razlidita. Farossu preko2000arheoloikih nalaziita koji jasno
moidakontrolirali lokalnidinasti, i vjerojatno pokazuju bogatu povijesttogkraja.Ovaknji- 6000 Neolitik Grapdeva
andKrajicinaipilja
je doZivio naglipad,a moZda je i napu(ten ti- Zicasuviie je maladabi u njojmogliizloiiti Podetak
zemljoradnje
i prvidokazi
o
jekom2.st.pr.K. S drugestrane Vis.kojisu sveterezultate. Prigodaje daipakprikaZemo prekomorskim
vezama naPalagruZi
opsjedale ilirskesnage za vrijemeprvogili- kratke saZetke snekihnajvainrjih nalaziitana
rskog rata(228. god.pr.K.)izgleda daje za- svakom otoku,podeviiodnajudaljenrje Pala- 13000 Gonrjipaleolitik Lovci-sakupljadi (Brad)
u Kopadini
x ,
drZaosvojuneovisnost, a dakje i utemeljio gruZepa do Soltekojaje najbliiadulmati-
novenaseobine na otocima i na susjednomnskomkopnu.Na kronoloikoitabelikojasli-
kopnu. OsimnaVisu,nadrugim suotocima jedi prikazana sunalaziitakojasespominjuu
domorodci Zivjelibezveiihpromjena. Neja- tekstui vremenski periodkojernpripadaju.
snoje joi kadasuotocidoili podizravnu ri-
mskuvlast,ali suFaros i Issadclartobili u (v.G.is.c,)
 P t , , j t l il ta h u n : I t' , r ' ,iL t7
dnenagodinu.Putnici suiplk.unaloipu je pomorci nikako nisumoglizaobiii.vei i
u srcuJadrana
0tokPalagruia . t , ' nrr/ r l c d ul i.j c k , \ lm , " l j e , l n ln
i he k u l i lt'ro- zaloito sekrajnjemimoilaze dvijcmorske
' r i l j c , : a - e J r irtrr r p o . j c cri lrr P r l . r g r r i . r .stmle. odkojihjedna tcieprema istoku.
adru-
Zaitol ta prenazapadu.Nam.jestu gdjcsconesu-
Palagnria jc srcdiinji oloku lancukoji sreiuirrllolenalaze senajbogatija ribolovna
s""p0pfijeko protegnuo prckoJadrana. Otoci podruijanaJadranu. Sukladno tome,arheo-
alagruia.jenajmanji. ali zatoi najviic i strmepadinediiu se iz valovado oitrog T r c r t t iP t i .i r n o sPr .r l l g r u ) S a .u i a iS
. r e t uir loikoblagootokazapravo i nijeiznenadujuie.
iznenadujuiiodsvihotokanakojimaje uudurnog prehenrloji .c na J\il m.ie.lr Visstanice sunaputLr odltalijedoDalmaciJe, .u
Arh(nlo,/i ollrili Palagrulu \e.:p0-
projektvodioislraTivanja. Naotoiiiu, lro.ifujeu umanje /drarni. \a jednom krlju. Sasvakog odnjihvidiseslijedeii otok.a ka- tkrajpro(l0gsloljeaa. Tallanskiarheolog Ca'
jcdvavefimod povelikehridi.arheolozt su na najvikl todki.stojinajveiisjetionikna tkadi kopno.Ti suotocitisuiljeiirna prilla rlodeMarchesetli i engleski istraiivadsirRi-
pronrilitrrtoreprctpor rjc.nih.antiilihi.'r:- Jadranusasialnom posadorn (sl.2). Nadru- iili pomorce i ribare.nudeiiim sidriita. chaldBunonposjetili je
su 1875. godine, u
dnjovjckovnih moreplovaca. Ti tragovinago gomkraju.uskitjesnac drleliPalagru2u od odnoriita i zaklon.Poglcdajte nazemllopi vrijemeizgradnje svjetionika. Izvijestilisuo
r,jeiiujudaje Palagruia vei odavna bilazna- MolePalagruZe, otoiiia povriinom pct puta snukartui sveie rlm bitijiLsno.Plovciiod nalazima kamenih sjeiivaiulomaka grdarije.
tnovainijanegoito bi seto ponjezino.j veli- manjeg.alijoivrletnrjeg hl. 3). Nekeodi ii- otoka d00t0ka. pomorci suol udamoglipre te o latinskim nafpisima urezanim u kamen.
iini dalonaslutiti. votinjskihvrstai biljakajedinstvenesui nema plovitiJadLan nikadamegubeiizemljuiz vida. Nitko.medutim. nijedetaljnijc svedo 1992.
Pahgruia je vrletna i bezvodna. duga- rh nigdleJrugdje.PreZi' ljuju zrhraljujuci Palagruia senalazi u srcdini toglanca.Stafi godinekrenuo niihovinstopama. Odtadaje
ikajedva1300 m i iirokaoko230m.Stijene skromnoj. ali dostatnojkoliiinikiie kojapa

nustulilnjipktto(Salnnunlrijulittu MoluPalagrulu
sl.3.PulugruluPotlatlut srlettoniku
sl.2.Pog,lcd Pllugru:r.L po:arlini
nuiulnu:;tlunu s'ietionik. u po:atlitti
l8 Projekt Jadranskiotor:i Projektl adranskiotoci

otoku sklopuprojekta posjeiendetiriputa. li naiiniivotanaSredozemlju. Upadljivo je mau njihovom podnoZju.Mnogobrojne rupe je kasmjagradnja).
Medutim, sustavnim tere-
Obavljenje sustavniterenski pregledi pregled jedinstvo njihovematerijalne kulture. Pre- u vapnencu oznadujumjesta je
odakle kemen nskimpregledom padina ispodzaravni pnku-
podmorja. te izvrienai'koparanja ograniie- dmetikojesuzasebe izradivalimedusobno su bio izvaden.Ovi tragovigovoreo poweme- pljenoje s povriineod oko6.000kvadratnih
nogopsega. Zahvaljujuii tim istraZivanjima vrlo slidni unatod tome ito su Zivjeli razasuto, nomiskoriitavanju kojejezapodelovei u ne- metaramno5tvo kremenog oruda,otpadnog
danas znamo daarheoloika baitinaPalagruie u malimzajednicama, Oditoje dasuodriava- olitiku,vjerojamokaododahra aktivnostpu- materijalaodcijepanjakremena, ulomaka ta-
nekoliko kljuanih pretpovijesnihi li redovne medusobne vezeunatod udaljeno- tnikau prolazu, kozvane"cetinske"
gmianje,nekoliko
obuhvaia kame-
povrjesnih Naotokusuustanovlje- stimau prostoru
razdoblja. i vremenu.Palagruia jasno Slijedeiepoglavljepretpovijesti
Pala- nihrukobrana,tenekoliko sjedivaodobsidrja-
ni tragovineolitiikog,bakenodobnog i bro- pokazuje daje baremdiotih dodiraiiaomo- gruieodvijasepotkrajtreiegtisuiljeiapr.K. na uvezenog iz uediinjegSredozemlja. Ni-
nianodobnog boravka,kaoi brojninalazrrz rem, plovidbom odotokadootoka. krajembakrenog doba.Razvojdogadaja ostao zomprobnihsondikojesu iskopane natom
vremena klasidne Grike,helenizma, rimskog Moreplovcikoji susesklanjali, odmara- je zabiljeZen
napoloiajuSalamandrija (sl.3), prostoru
ustanovljenojedasusveteizradevi
razdobljai kasnog srednjeg vtjeka. li ili barili na Palagruii trjekom sljedeiih glavnom arheoloikomnalazi3tu
naotoku.Tu, neprenesene erozijomsazaravni nizsjevemu
stoljeiaostavilisumalotraga.Ipak,razmje- pri srediniotoka,malazaravan smjestilase padinu.
Palagruia u pretpovijesti mo ranootkrilisudaMolaPalagruia obiluje povrhstijenakojesediZunadiirokimiljunda- Cetinskakulturapokivaprijelazno ra-
kemenom,omiljenom sirovinom za izradu nimZalom.Iskopavanja nasamojzaravnm- zdobljeiz bakenogu brondano doba.Arheo-
cijepanog kamenog oruda - no7eva. oitricai su otk la tragovenikakvihpretpovrjesnihIozima je najbolje
poznata iz nizaelitnihgro-
Nekolikoulomaka grdanjei kremenih
- pojedina pretpovije- gradevina (akosuikadai postojale,
sjedivasvjedoie o prvimpristajanjima naPa- strelicakojeobiljeZuju uniitilaih bovau kamenim gomilama srednje Dalmaci-
lagruZi,
negdje oko6.000godine pr.K. Posje- snarazdoblja. Nodule kremena, ili, todnijere-
tiocisunaistodnom krajuolokaostavili zaso- deno, plavkastosivog roinjaka, nalaze se uklo-
bom,poputposjetnica, karakteristidneulomke pljeneu vapnenaike stijeneotoka, dokseero-
grdarijeukraleneutiskivanjemnazubljenog
rubaSkoljke sdanke(sl.4).hobnimiskopa-
dirane i razlomljene nodule gomilaju naiali-
&
vanjemprikupljeno je neitoneolitiikogkre- i l
menogorudai ulomaka lonaca,ali nisuotkd-
veninikakvi nepokretni nalazi.Posvojprili- o scm
ci, radiseo tragovima jednogili viie kratkih --.r--
p0sJen.
Gmdarrja

v.ezana
je
kakva
nadrugim sredozemnim
uz Sirenje
Maleskupine
je nadena

najranrjih
ljudi,poznate
naPalagruii
nalaziitima dvrsto
zemljoradnika.
meduarheolozi-
A_e
&_q
ma podimenom "kultura
cardium-impresso
E
kerami,Le".poielesusetijekom sedmog tisu- o
cljecapr.K.naseljavati duiobale i njenogbli-
skogzaleda.Onisuuveliproizvodnju hrane, sl.4.Ulomck posude
ranoneolititke s
a njihovivrtovi i stada zauvijeksu promijeni- platoaVele
istotnog Palagrule sl.5.Kremene
strelice
i itit ik lukostrelca
otkriyeni
naSalamandiii.
 h o.jekt
Jarlrunski
otrxi Prcjektlqdrunskiotot:i 21
je, Karakteristidni
sugrobovi kojikaopriloge vaZno m.jesto
u novonastalim mreiama proi- suTremiti,zajednos obliinjommalom Piano- samonekolikoulomakagrdkekeramike
sadriesloienoukraSene pehare i drugipribor n odnje r razmjenenamijenjenim eliti.hoje.u som.jedinitahjanskiotocinaovommoru,lo- nadenim naTremitima.
zaprie,pailjivoizradene kremene streltcet povezivalesrednjodalmatinske
otokes dalma- giinojebilodasupretpostavili lakvuidentifi, lpak,niitaodovoga nebi bilouvjerljivo
rukobrane lukostrijelaca(s1.5). Slidnona- tinskimkopnom, s Apuhjomi Calabrijom, pa kaciju.Stoga.e u akademskim lrugo\ima danrjebilonovihdokaza kojisunadeni medu
glaiavanjeraskoiii elitnogstatusa muSkarca iak i s Eolskimotocima u srediinjem Sredo- ovopitanjesmatralo rijeienim. grikomkeramikom kojuje 1994. naPalagru-
obiljeiavaibliskukulturu zvonastih pehara. zemlju.Rane civilizacrle
Sredozemlja izrast Medutim.spomenuti nrlazinaPalagruzi
li salupio Jadranko Oreb.sinramoinjeg \vi-
Toje uobiillen nacinnakoji'e u Europi tre- ie neitokasnijeupravona temeljima tikvih zahtjevalisuda seizvoriponovno razmotre. jetionidara.
Ovazbirkasaddiprekostotinu
pr.Kr.izrailralonadmetanje
cegri.ur'ljeca u pomonkih dodira. Utvrdeno je kakosusekodidentifikacrje citi-
( T .K . i S . F . ) ulomaka grikefinekeramike medukojimasu
ugledu.Njegova pojava u Dalmaciji znadajna ralikrivinavodiiz antidkih alije osta-
izvora,
najznadajniji ulomcis urezanim natpisima na
jejerobiljelaraprvoozbiljno ra.lojaranje ta- la dinjenica
dau izvorima nematodnelokaci-
je Diomedova grikom jeziku kakviharheolozi destonalaze
moinjihzajednica, u vrijemekadapojedinci Palagruia: Diomedov otok otoka.lpak,detaljnrle diranje
visokogstatusa podinjuigratisvojeulogena Strabona (2,5,201123-124:5, 1,8/214: pri iskapanju grdkih svetiita,
Jedan oduloma-
5, 1,
sveiiroj druitvenojpozomici.Nalaui ceti- 91215 i6,3,9n83-284) ukazivalisunato da ka nosi i ime Diomeda (sl.
6)! Ovo je oiit do-
Nakonznaiajnih otkriiapretpovrlesnih
nslekenmike u apul.kim grobnicama u:jeie- nalaza naPalagruii najzagonetnije otkriiebi- opisDionedovih 0t0kaboljeodgovara Veloj kazo po"tojanju 'r eri(arrojan"kog herqa. a
nimu 'tijenuukazuju nr \irinun.ponamrele lo je vezano iMoloj PalagruiinegoTremitima. Nalazi koji je poduprt nalazima grdke keramike za
uz velikukoliiinugrdkecmo,
dodirau kojojpoiinjusudjelovati jadranske cwenofiguralne i helenistiike
finekeramrke. grckekeramike na Palagruii podupiru oraj vrijeme irkopavanja Igq6.kadaje otLriveno
ellte. I\aprostoru Salamandrile rsl.J) otkrireno je zakljudak,pogotovo kadaseoni usporede sa joi nekoliko ulomaka sDiomedovim imenom.
CetinskinalaziusredJadranastogane viie od 2000ovakvihulomaka (najviie kyli
zaduduju. tim manjeakosagledamo prirodu ksai skyphosa. tezdjela. tanjura ihydria).Pri-
prikupljenogarheoloikogmaterijala.
Zbirkom sustvoovakvih oblika upuiivalo ie natodaje
s poloiajaSalamandrla dominira
iznimno ve- ovdjemoralo postojati nekakvo svetiite joi od
lik brojizradevina
odcijepanogkamena. One kraja6. st.pr.K.
.rjedoieo djeluno.ti koji.u
rjeitihmaj.tora Antidkipisaniizvoridonose podatke o
upotrebljavalikremens MolePalagruZe za Diomedovom otokuili o dvanjegova otokana
izradusjeiiva,segmenata sjediva. bifacijalnih Jadranu, ali nitijedanod izvora nedajenle-
i polumjesedastih
strelica mikrolita (takoder gov/njihov precizan smjeitaj. Diomedova ku-
uponebljavanih kao strelice). S obziromna Itnamjestaposvjedoiena su uzduiJadrana:
brojorudaprikupljenog sustavnim iskopava- m n o g am 1 e \ tua A p u l i j i A
. n c o n aS. p i n r .
njem,moiemozakljuiitidaje na Palagruii Adria,uiie rijekeTimav.rt Ploda. Tahlanskr
proizvedeno natisuiestrelica ina desetke ti- vednjoljekovni kartografi, geograti a kasnije
suiasjeiiva,daleko viie no ito je moglobiti i arheolozi i povjesnidari, vezivalisuDiome-
lokalnopotrebno. Razumnoje pretpostaviti
da d,r!eolokeur Tremite. mrluotoinu'lupinu
je specrlalistiika
proizvodnja u tolikombroju uapadno odMonteCargrnr. Vjer,'jatno je to
bilanamijenjena izvozu.eini sedaje potkraj nastalo stoga jer sesmatralo daseDiomedov
treiegtisuiljeiapr. K. Palagru:a zauzimala kultiirio uztalijansku obaluJadrana, a kako s|.6. Ulomaktrnosjajnttgttl\lixt (plitketaie na lisokojnozi)s inenontDionedo
 ProiektJsdranskiotoci
vodiopreko
Palagruia
u rimskomi rbarossom.
PalagruZe.
PutgajedoVenecije
VisaiZadra,Papini zapi-
biografi OtokVis
razdoblju
u srednjovjekovnom sali su da je na Palagruii izmorcn postom
"obilnoi radosno vederao". Materijalnihosta-
PalagruZa je bila naseljena i u rimsko
takaiz srednjeg vijekanaPalagruZi nemamo,
doba.Ovdjeje zavrijemegradnje svjetionika
ali seonaredovito pojavljuje napomorskim
otkriven ulomak latinskog natpisana komese kanama togadoba. i toznatno ureiana.itoja- IXXA - grtki gradnaotokuVisu dio,ali je zatodobardio uniitenizgra-
sporninje svetiite.Tadajeotkriven i jedanza- snogovorio njenom znaienju.Danas sruiena dnjomkuia,hotela, sportskih
igmliitai ko-
vjetninatpisnekogEtrurca, te stupi dioka- crkvasv.Mihoviladatiraiz 18,stoljeaa a sa-
"Agatharhid
kaiedaje vinoiz lsse,otoka munikacija osobitou periodunakon2.
menog komiZa, tejedna starohiianska svjeti- gradilisuje komiikiribarikoji suovdjeodu- na Jadranskommoru,u usporedbisa svjetskog rata.NaMartvilusemoguvidje-
ljka a moidai dio sarkofaga. Tijekomnaiih vijekloviliribu. svimdrugimabolje." ti ostacijedinogsarogrikog grobljau
kkopavanja otkriveni suostacidvijuveiihci- Palagruia je osobito mjestonaJadranu. I,28,d (51.)
Atenej Hrvatskoj. NaGradini senanekoliko mje-
stemi,zatimkockice mozaika,okrugle opeke Naizgledizolirana, onaje nesumnjivo bila
stamogu vidjeti gradski
masivni bedemi iz
hipohausta (kupatila) ulomcifinei grubeke- znadajna putnicinai trgovcima kojisuplovi- tokVisnalaziseoko8 miljajugo- 4/3.stoljeiapr. K. Prekoputabenzinske
ramike, dolijai anfora,staklai nekoliko no- li ovimmorem. To potvrduju i brodolomi iz zapadno odHvara(sl.17)i obuhva-crpkemoguserazgledati ostacirimskih te-
vdiia.Otkriveno je i kasnogmskogmateri- svihrazdoblja, naialostopljadkani. Oninam
ia prostorod90,26km2. Zavije- -
mi najveiihna Jadranu. Na poluotoku
jala,ali nei staroki6anskih ostataka. zajedno s novijimotkiiima,omoguiuju za-
meljetnihsezona 1993-4.ijesenjih1996-Prirovunalaze seostacirimskog kazaliita
Najramji podatak o Palagruii u sre- mirlitiva2nost ovemaleskupine otodica za
je uz dolazak je
7.,kojektje obaviterenski pregled i neko-
saduvani meduzidovima srednjovjekovnog
dnjemvijekuvezan papeAle- naraitaje proilihvremena, a istotakozasto
godi-
likoiskopavanja pocr.lelom otoku.Tadajefranjevadkog samostana. UokoloPrirova
ksandra lll. naotokprednoi 9. 3. 1177. spomenuta u starimpovijesnim vrelimai zato
utvrdeno neSto viSeod240nalazi5ta, a po-
su impresivni ostacipotonule obaleiz
ne.Onje, naine,krenuo flotomiz Viestea na ito je imalasvetista i crkve.
prema gdjejetrebao
je
sebno kartiranprostorantidkog grada
grdkog i rimskog razdobljakojijoSuvijek
MonteGarganu Veneciji
pregovarati o mirusacaremFridrihom I. Ba- (J.H.iB.K.) kse. Prijenaiegpregleda tjekom1981. nisuistraZeni.
arheolog Frane Bu5kariolregistdrao je oko
20 preQovjesnih nalaziita,a 1986.vi5ki
arheolozi DinkoRadiii VidoBiliiit regi-
striralisuoko60antiikihnalaziSta naoto-
kuVisu.
Ostaci gradaIssesmjeiteni suu dnu
viikelukenapoloiajima Martvilo, Gradi-
na.VlaikanjivaiPrirovo.a obuhvaiaju
prostor odoko12hektara (sl.7).Gradsu
utemeljili SirakuZani saSicilijesredinom s|.7.Poloiajgrikoggrada
lsseu sjewrnoj
pr. je
4. st. K. Dosad istraien veoma mali uvaliVisa.
21 ProleAr
I adronski
oroci Projektl adranskiotoci
"kulu"nadi-
U unuhaSnjosti Vrsa,a i na Biievu, imalojasnog odgovora. Jedan odzaduduju- Talei- prethodnica
grtkeIsse? utvrdioje polukuinuprostoriju
pregleda naotoku jelugradine kojigledanaVelagomilu,nasu-
nalaze segospodarska imanjaiz helenisti- iih rezultata terenskog
je je
Tada cijeli vezan uz zakljudak da naVisuimamo - jednaodpet gradina protnojstraniudoline.Velagomila(sl,9) na-
dkogi rimskograzdoblja. GradinaTaleZ na
- jvecaje gomilanaVisu.\a njenoj povr(ini
otokbioiskoriStavan, 5toukazuje nato da izrazitu naseljenost u helenistiiko iranori- otoku smjeitenajeuzmorenasrediinjem di-
je vei od ranoghelenistidkog jelujuineobale Visa,Poloiena je najuZnojotlcivenisuulomciiz pretpovjesnog,
grdkog i
dobamao mskorazdoblje, a daveoma malibroj na-
rimskograzdoblja, Stoupuiujenanekoznada-
znadajan brojstanovnika. Akoje to tako lazi5ta pripada kasnom rimskom periodu. padinibreiuljkakojidoseievisinuod245m.
Mnogesusuhozidine jno"ritualno"mjesto.
biloondati podaci moguobjasniti koloni- Ovasituacija posve je u suprotnosti sonom ovegradine obruieneili
je uniitenekasnijom vojnomizgradnjom. Sre- Sistematski povriinskipregledterena
zaciju koju Issa izvriila u uednjoj Da- naotocima PalagruZi, Hvaru, Bradii Solti,
di5njidiopadineobuhvaia platoodoko5 he- gradine je znacajnim
rezultirao otk-riiima.
lmaciji. U ranom 3. stoljecu pr.K. Irrejci gdjekasnonmska nalaziSta dominiraju.Sto
ktarapovriineodvojen liticama odgomjeg di-Nadeno je na deseline tisuiapretpovjesnih
suutemeljili agramu naseobinu u Lumba- sedogodilo naVisuu to vnjeme? Nakon
rdinaotokuKorduli (Kerlqra Melaina) itu oko500godina jela,a oddonjeggrebenom kojiseiedomora. predmeta (uglavnon Onoito je
keramidkih).
kakoje Issabilanajvainije jest
preko200svojihstanovnika. NeSto urbanonaselje S istodnei zapadnestrane dvijesumaleuva- iznenadilo koliiinauvezene grike robe
naselili u regiji,njenje razvojzau- le. Sasjevemoistodne strane omedena je du- kojaiini 8,370 ukupnihnalaza.
Datiraju seod
kasnije nadalmatinskoj obaliuteneljilisu stavljen. Jeli lssapostala manje znadajnom bokomudolinom kojapadapremamorudo 6. do4. st.pr.K. Iznenadujuie je biloi otki-
naseobinu lrcgyrion(danainjiTrogir)i u kasnom rimskom razdoblju kadaSalona, maleuvaleTaleika. Geodetski pregled
terena ie velikekolidine rudei zgure(sl.10)
ieljezne
Epaion(danainjiStobred) a potomsuna- a i naselje u graduHvaru,postaju glavni
selilii Sa/ona (danainji Solin), kasnije gla- i drugihdokaza o obradimetalanaovomna-
centri?Otokje oditoodumirao i tekie spo-
vnigradrimskeprovincije Dalmacije. Tako javom laziitu.Ti podaci
govoreo dosad nepoznatom
renesanse nanova iivnuti.
je nastala najstarija teritorijalna driava(di- nalaziituZeljeza
u ovimkrajevima.
(8.K.)
rustia)s demokratskim institucijma naJa- Znadenje postignutih
rezultata
naTaleiu
dranu. nemoZesepotcijeniti. Postdanjepredgrdkog
Bogatstvo i ljepota olokaVisauvje-
rljivoje oznadena otkiiemglaveAfrodite
- boZice ljubavi, izlivene u broncinegdje u
4. stoljeiupr.K. (sl.8).Kaiesedaje ovo
vrhunsko umjetnidko djelonastalopod
uqecajem slavnog grikogkiparaPrakiite-
la.lxejskabroniana glara Afrodite je svje-
tskiunikat.Onajenajznadajniji i najljepii sl.10.Ostacileljezne
rudei zgures gradine
primjerak grdkeumjetnosti natlu Hryatske, Taleina Visu.
dokje Arheoloika zbirkaIssau Visugdje
seglavaiuva.najznaiajnija i najbrojnija naselja
kojeoperira
s koriltenjem
Zeljezne
ru-
zbirka grdkih nalaza iz Hrvatske. debilojeposveneoiekivano,Regijaje opie-
Stosezbivalo naVisuu kasnom ri- nitopoznata
potomedanemaieljezne rude,a
s|.8.BrontmaglataboiiceAftodite s|.9.Pogled
naVelagomiluu hlzinigradine
mskom razoblju je
bilo pitanje kojenije poznato
najblile nalarijtenalaliseu Bosni.
iz Isse. Talei.
na Visu.
 Projekt l adranskiotoci Projekt
lafut skiotoci
Znaiajkojijeproisrlecao iz konrroleovogre- vezuju, ukupne duZineodgotovo60metara. tnostanjimnaslagama (zasadanedatiranim)nepristupadnim pukotinama i rupama,pamo-
sursa zavrijemeranogieljeznog doba,mora Sigasta plodai kameno kije pokivajutlou kojesadrie drveni ugljeni ljuskemonkihi Zdapredstavljaju tragnekevrste tualnog
dajebiovehl.Pnsustvo 2eljeznih da-
rezervi. najve6ern njezinom dijelu,dok$alagmiti i kopnenih mekusaca. Sdrugihmjesta u spilji pona5anja,maloito drugonagovjeiiuje dasu
kako,moieiii tolikodalekodaobjasni ranu stalaktitikasepreostalepovriine(sl.1l). potjedu pojedinadni ulomciranoneolitidke, pretporijesniposjetibili pnenrtveno ritua-
grdkuprisutnost kakonaPalagruZi takomo- Godine 1994.provedenoje u Krajicinoj kasnoeneolitiikei Teljeznodobne gmiarije. lnogkaraktera. PotomeseKrajicina razliku-
(piljiiskopavanjeograniienogopsega. s ci- Povremeni posjeti Krajicinojocilosu vec je odnekihdrugihipilja naJadranu. gdjese
ida i na mjestukasnijegrdkekolonijeIsse.
ljemdaseustanovi postojanje
pretpovijesnih odavnauobidajeni dioiivotanaVisu. ritualnealtirnostijasnije vide.U iemuje
Svakako seneobidno velikakoliiinauvezene
Skomninalazi govore
iz Krajicine po- ondaznadaj KrajicineSpiljekoja,iini se,m-
keramike na ovomnalaziitu moieobjasniti
neitoo njezinojupohebi u proilosti.Tu se je bilaninaseljeni svetiite?Moidau tome,
kao jasnaakrivna eksploalacija
ovogresursa i postojanje
pojavljujeograniden brojoblikazemljanih ito namnagovjeiduje bogatijeg,
njegove trgovine r grikimsvrjetom. Datirani posuda, a Zivotinjske joi
kostii kemenaoruda ali za sada skrivenog brondanodobnog
dokazio napultanjuovognalaziitamoguse vrlosurijetka.Iz togamoZemo da ho zonta
zakljuditi naVisu.
povezatis utemeljenjem grdkogurbanogna- seSpiljakonstilasamo zakraieboravke. Ia-
seljaIsseu velikomsjevemom zaljevu
otoka. kosupojedine posude namjemo ostavljene
u (r.K.)
Naialost,todan datum utemeljenja Issezasad
nijepoznat (prema arheololkoj evidenciji
on
sezbionegdje sredinom pr.
4. st. K.).Usprkos
tomemalomoiebiti sumnje daje naseljena LTBTTR

Taleiukontroliralo veii dio, akone i crjeli

otokzavrijeme5. st.pr.K. Stogaovonala-
ziite postajekljudnimza razumijevanje pre-
dkolonljalneaktivnostiGrkau Dalmaciji,

(v.G.)

Krajicina
Spiljai ranija 0u urls jlstipilieKraiieinu
sl.ILP08kd naVisu
pretpovijest
Visa
kultumih
slojeva.Pailjivim iskopavanjem
u
- Staza kojakrivuda krozgustumakiju prednjemdijeluipilje,ispodporeme6enih
sjeveme straneVisazastaje na rubuvrlo povriinskih
naslaga, naiilosenakompaktni
stmepadine, gotovo litice,prijeno ito se bronianodobni
sloj.Zdjeleiirokog.zaravnje-
prema
strmoglavi stjenovitojobali.Toje put nogobodas tunelastimrudkama ukazuju
na
prostranu
zaKrajicinu, Spiljukojaje medu ranobronianodobneposjetioce. dokulomci
poznata
speleolozima kaonajljepia naotoku. razgmutihobodavjerqatnopripadaju ka- a Grcke je,emporium
koton (Narora) p1"."n" @^
domorcdaaka
seodpetdvorana
Sastoji kojiih po-
i kanala snombrondanom dobu.Ovajslojleii nazna- { -- lssejska (3.-2stfl k)
koonizacija
 Projektl atlronskiotoci
graden od grdkihblokovau kasnijem rr-
OtokHvsr mskom periodu (oko3,st.pr.K.)Gl,13)!
O teritorrjiugrdkoggrada,odnosno
njegovolcliorl,mjeseuopieraspravljalo
svedo rezultata koji je postigaoprojekt.
Terenskipregledi iskopavanja unutar
Farosi njegov
teritorij Medutim,akoje to datumutemeljenja ko-
Starogradskog polja.analiza aviosnima-
lonije,onnemoraznaditi i datum dolaska geomorfbloika
"U Starom ka,geodetska mjercnja te
GradunaHvarukatlsu Crkanaotokniti dajeto prvagrdkanase- pokazala
istralivanja sudaje poljeispa-
sjedilipop.sudac. liielnikili drugiugle- obinanaHvaru.Nekiulomcigrdkekera- rcelizirano
nakonosnutka Farosai to u
dniljudipa naideteiaknapotratkuizpo- mile otkriveni u Starom Graduukazuju pravilne - -
parcelestrige velidine 906x
je
lia,onisusedigli,skirulikapei pozdra- da ovdjemoZda postojalo i ranijegrdko sl.12.Satelitski
snimak Starogradskog
(16.4
181,2 m hektara)(v. str.8).Tihpa-
rili qa jcr.w nali daje on njihorhrani- naselje. Moguiejestogadaje parska na- poljas ju:notidliiti ostacimag,rt'kog
rcelabiloje oko73 i obuhvaiale suoko
katostraBijelaliniiaoznaiat'a vizualnu
telj:' seobina Anchiala koju spominje Stjepan 1100ha obradive povriine.Ostaciovog
komtnikaciju i:meduFarosai kula
(Milidevii 1975,416)Bizantinac (Ethnike, s.v.Pharog, postoja- katastrasunajbolje saduvaniostacigrdke
naMaslirutiku i Toru.
la ovdjepnjeFarosa. Naialost, o karakte-
rui izgledu ovenaseobine neznamo niita,
1 7a sjevernojstraniotokaHvara :rra oiekivatije dacebuduca irkopavanja
| \l izmedu dva duboka zaljeva pojasnitije li ovakvo naselje postojalo ili
I \ smjeitena je najplodnija ravnicr ne.
najadranskim otocima: Starogradsko po- Iakoseo Farosu u domaioji inoze-
lje,okruieno brdovitim i razvedenim kra- mnojliteraturi raspravlja vei viie odje-
jolikom.(sl. 12,12a)Intenzivni terenski dnogstolje6a problem velidine gradanrje
pregledpoljai prostora gdje se nalazi prelazio pojednostar ljeneprocjene. a niti
grdkakolonija Farosobavljao seu nekoli- suobavljena veiaiskopavanja. Intenzrvnr
konavrata od 1982. do 1997. Faros sena- terenski pregled 1992-3.pokazao je daje
lazinamjestudanainjeg Starog Grada, a gradimaopovriinuodoko8 hektara,
utemeljilisuga385/4.godinepr. K. sta- Najznadajnije otkriievezano je uz
novniciegejskog otokaParosa. Todnugo- odavna poznate ostatkesjevemih grdkih
dinuosnutka moiemozahvalitipodatku zidina.Iskopavanja uz bedem1993.i
antiikogpovjesnidara Diodora,kolegu 1996. pokazala sudasene radio izvo-
L l2a.Pogled i::rukanunapralilnekatastat pox:ele
ske na:upadnotn pttlja.
tlijeluStaragratlskog
prijevodu moiete ordjeproiitari rstr.5r, rnomgrilom ziduveco zidukoji je je tlta rintska
pislauniitila
U tluljinisevidiStariGrarl.Aerotlramska nala:iita.
Font:B.Kragi(
 Projektl adranskiotoci ProjektJadranskiotoci
razdiobe zemljeu svijetu, jer je poznato muliunutari okopoljakaoi gradinska
samonekolikoovakvihkatastara medu naselja okopolja.Toznaci daCrcinisu
kojimasunajpoznatiji onaju Metapontu,doilinaprazan i daje to moida
prostor
naHersonesu i u Emporiju. biouzroksukoba sdomorodcima o kojem
Detaljnapremjeravanj a poljapoka- piSe Diodor.
zalasudasudoseljeni Parani koristilikao Rekognosciranja
suutvrdila daima
osnovnu mjemujedinicustopuod302,16 jakomalibrojgrdkihnalaza u poljui da
mm (zasadnepoznata u grikommetri- su oni koncentrirani bliZegradu.Velik
ikomsustavu. alibliskastopiiz Istmije i pakbrojrimskihgospodarskih imanjau
Epidaura). polju,od kojihnekazauzimaju prostor
Isfaiivanjasu nadaljepokazala da viie od jednog hektara.dvijetisuiljerna
je poljebilonaseljenoi u predgrdko doba stalna poljateerozije
obrada s obliinjih
o iemusvjedoie pretpovijesni kameni tu- brda.lakosumogliuniiririili prekitira-
nijegrdke nastambe (sl.14).
Bezobzira nato vjerojatno je blizu polje:rimska
sl.l4.Srarogradsko i ostatign'l,e
nalaziita podjele
pravilnekorottarske zenlje
istinidaje veiinastanovni5tva Zivjelau
gradu, akoni zbogdega drugog ondazbog phryktoriaa medusobno su kontaktiralepobjedilidornorodce384/3pr. K. zbog
stalno prisutneopasnosti.Diodorov opis i gusaskih
uzpomoivatrenih Kula stalnih
i dimnihsignala. opasnosti napada,
Fara-
tojasnopotvrduje kaoi opisidrugihpisa- ni su moralisagraditi
ovekulekakobi
na Maslinoviku,udaljenaod Farosa3,5
cao nestabilnim prilikama i destim gusa- gradi svojepolje.
odbranili
rskimnapadima. Nesigumost poljaFara- km, sluiilaje kaokomunikacijska
veza
ni supoboljialigradnjom dvijuobrambe- izmedu (sl.l2). lakosugrci
Torai Farosa (8.K. i B.S.)
nihkula.Jednaje naMaslinoviku (sl.12i
15)posredsjevemog rubapolja.Druga
je smje5tena nabrduTor(sl.12i 16)po-
vrhJelse. istodnrleodpolja.KulaTorima
vizualnu kontakt sMaslinovikom odkoga
je udaljena 7,5kmzradne linije.Onesu
kontroliraleistodnii sjevemi pri$upFa-
sl.13.Sonda iskopana
rosu.Ovakve kule,poznate u grdkom svr-
uzunutarnje
lice sl.l5.Iskopavanja
nakuli Maslinovik sl.16.KulaTor.
"
sjelernog"bedema
Farosa
jetu,djelovale su kaoosmatradnice ili (1987.
godine) Upozadini
otokBrai
 Projektl atlranskiotot i Ptuj&t Jadranskiotod

UtvrdagradaHvara- najvede Katedrala,

Lodai Arsenal.
Hvarska bisku- istraZivadi dokazivalisudaje tupostojalo gradnje poniStilisuostatke starijihnasta-
ieljeznodobno
naselje
naotoku pijaobuhvaiai otokeBradi Vis,a u ye- pretpovijesno utvrdeno naselje,alinjegov mbii zidova.
dnjemr rlekubilaje najbogatija
dalmari- karakter i obimnisubili poznati. Krataki Navedena otkriiapokeiu vrlo va-
letimiianpregled padineispodFonice Znapitanja0k0statusa 0v0gnalazi3ta na
Pololajgrada Hvaramoradaje odu- nskakomuna.Izuzetanpoloiaj Hvara
ukazivao je dasuoniu pravu,a utvrdeno cijelomotoku.Postojanje grdkenaseobi-
(sl.l7). medusrednjodalmatinskim
vijekbilo privlaianza Zivljenje otocimapo-
je jasan je je da se arheoloikimaterijalprostrrer neFaros u Starom Cradutepisanih i epi-
Smjeiten najugozapadnom dijeluotoka, sve i bilo razborito pitatiseda
izvanmletadke utvrde. Stoga je odluieno grafskih dokumenata o neroljnimodnosi-
gradposjeduje izvrsnulukuzaitiienuoto- Ii seonogleda i u ramjimvremenima.
da se ovdjeprovededetaljmjiterenski ma izmedudomorodaca i kolonizatora,
cima- Skojima. Prostorposjeduje veiu Ovo bilojednoodpitanjanakoje
je
pregled kojije obavljen u ljeto1989.go- ieso je vodilo do pretjeranog isticanja
plodnu zonunaistoku. dobroopskrbljenusu dlanoviprojekta poku(aliodgovoriti
dine.Detaljnoje pregledan prostorod Starogradskog poljau predrimskoj povi-
vodom.U proilostije gradHvarbio va- 1989.godinekadasu poduzeliterenski 1.43hektara. Pregledje omoguiio daleko jestiotoka. Rezultati
terenskog pregleda u
ian zbogkljudne ulogeu pomorskoj trgo- pregled najuinoj padinihvarske tvrdave todnijudefiniciju pretpovijesnog naseljai graduHvaruukazujunapostojanje dale-
rini uzdulistoine obaleJadrana.Znacaj Fortice. je
Vrlo oditstrateiki poloZajovog je koji semogu ko sloienije druitvene strukture naotoku
dao znadajan brojnalaza
vednjorjelovnog i danainjegHvara oii- breiuljkakojidominira nadhvarskom lu- datirati.
Nekoliko ulomaka keramike uka- tijekom pnog pr.
tisucljeca K..kojanije
tujeseu znamentim zgradama smjeite- kom.ZbogtogasuovdjeMledani podigli zujena naselje kojeje postojalo joi od prisutna u porijensim rrelima. Nalaziu
nim okovelebne pjacegdjedomimraju utvrduiopasaligradbedemima. Raniji eneolitidkog razdoblja (oko3000god.pr. graduHvarugovoredaje rijedo moZda
K.t.no najriie nalaza potvrduju naselje- najveiemi najznaiajnijem ieljeznodo-
nostu kasnobrondano i ranoZeljezno do- bnomnalazi3tu na otoku.Prisustvo uvo-
ba (oko2570sakupljenog matenjala pri- znekeramike pokazuje daje naselje ima-
padabrondanom dobu,a 7570ieljeznom lo povlaiteni pristupk uroznim dobrima
dobu).Posebno je zanimljivopnsustvo zavrijemepredgrdkog razdoblja te daje
keramike iz Apulije,datiraneod9.do4. uiivaloviii dru5tveni poloZaj nacijelom
st.pr.K. Ovinalazi, zajedno s onimuve- otoku.Ora prelpo\ta\
ka potkrepljuje \e
zenimkeramiikim nalazima iz Grdkeili blizinom najvece nekropole podlamenim
iz grdkihnaseobina u juZnojItaliji, uka- humkama naotoku,a kojasenalaziu Vi-
zuju da su se odriavalikontaktis va- ri,2 km sjeverozapadno od hvarske
njskimsvijetom koz cijelprvotisuiljeie tvrdave.
prije Krista.Usprkosznadajnoj kolidini Sl,oro je sigumo daje slalub. kojije
nalaza,naZalost, nematragovabilo ka- imalonaselje napadinihvarske tvrdave,
kvih ostataka naselja. Onomorada je uvjetovan njegovim poloiajemu sklopu
imaloobrambeni sustav, no gradnja sre- trgovadkih putevana istodnom Jadranu.
dnjovjekovne je
utvrdei gradatekasnijedo- Ako ovotodno,dostupni podacimogu
noqradHr,tr.IJpo:adini
sl l-. Poeled Skljii lt,)ll it
 Prcjektlsfuanskiotoci Projektl adranskiotoci

nasodvestika rjeienjunekihtemeljnih grebena ugledate Siedro,Kordulu,Lasto- ment"u kojojsusetisuiljeiimanakuplja- sklopumedunarodn og projekta Jadranski
problemavezanihuz priroduodnosa vo,Visi otvoreno moregdjeudaljinimo- li materijalnitragovionihkoji suzalzili otoci.Sondaino iskopavanje imaloje za
izmedunovodoseljenihGrkai domoroda- iete na obzorurazaznati Palagru2u. u Spilju. cilj upotpuniti postojeca saznanja mini-
sepitanjezbogdegaje
ca.Postavlja joi
dose- prodite parkoraka, spustite
senizha- Nakonprovladenja ulazi se u pro- malnimzahvatom, uz primjenu profinje-
ljenimParanimaomoguieno naseljavanjetku razlomljenu pa
stijenu, &te moida stranu Spiljskudvoranu kojuslikoviti si- nijih, suvremenih metodai tehnikakoje
i zbogdega jednogodiinji
je postojao mir opazitimalu,neuglednu rupumeduva- gastistupovii zaljevidijelena nekoliko su u meduwemenu postaledijelom$a-
meduovimdvjemazajednicama prijene- pnenadkim blokovima. Toje ulazu Gra- prostorija razliiitevelidine.Prvai najve- ndardnogarheolo5kog istraZivadkog po-
golijenastaosukobo kojempiieDiodor? pdevu (sl.
ipilju l8). ia od njih imadvadesetak (sl.
metarau pro- stupka l9).
Podaci,dinise,govorekakoje grdka Nekad, u davnoj geolo$kojproilosti, mjeru.Najraniji istraZivadi, koji suu po- Sondinnjem je lociranrubNovako-
naseobinau Starom Gadubilapenfema ulazje bio znatnoveii,ali sezaruiio.
Ta- trazi za ostacimadavneproilo$i ovdje vogiskopa, kaoi gotovo3 m debelineta-
je prostor pnldadan
u odnosunaglavnodomorodadko naselje ko nastao zazakJon
"zamka
i kopalivei potkrajpro5logstoljeia,zate- knutikultumislojeviuznjega.Preko40
gotovo jedinica (preteinoostatci
smjeitenou graduHvaru.Udaljenost skovi5te, ideaha zasedi- kli sudebelinetaknuti sediment zapeia- stmtigrafskih
ien sigastom plodom. vatrista)wemenski seZuodkasnogneoli-
izmedudviju naseobina vjerojatnoje
U Grapdevoj ipilji povremeno seko- tika do razvijenogbrondanog doba,pokri-
omoguiavala mimoutemeljenje grdkog
je palood 1887. do1952. godine. Najznada-
grada.Mir skrhankadasuzamijeiene
jnijaiskopavanja vodioje sredinom ovog
veie aktivnostiParanaili zbogtoga510
stoljeiaGrgaNovak,Hvaranin.Njego-
Grcinisuispunilidogovorene obvezepre-
vomje zaslugom atraktivna, crvenoosli-
madomorodcima prilikomosnutkaFaro-
kanakeramika iz Spiljepostalasinoni-
sa.Tadaje doilodo sukoba s najjadom
momistodnojadranskog neolitika,a prva
otoikomzajednicom smjeitenojnamje- jasnodefinirana "kultura"ovog
neolitidka
studana5njeg gradaHvara.
podruijadobilaimepo otokuHvaru
Novakje otkopao doiivcaotprili-
(v,G.i B.K.)
ke polovicuraspoloiivog prostora poki-
venogsedimentom. Drugupolovicuvei
Grapieva
Spilja ranrjesu istraZivali i raskapali njegovi
prethodnici.Rezultatsvihtih radovajest
pretpovijesno
Najpoznatije ipiljsko obilje arheoloikogmaterijalai relativno
arheoloiko
nalaziite
naistodnom
Jadranu siroma5tvo prateiihpodataka o njihovom
je
skiveno nakaju kozjestaze kojase kontekstu.Stogaje, nakonskoropola
prekok5evitoghrptaotokaHvaraspuita d.l8. Pogled
nt ulazu Graptew stoljeiazatiSja,godine1995.obnovljeno
k njegovojpustdjuZnojobali.Kadas ipilju. tJpozadiniotociStedroi Kortula. arheoloiko istraiivanje ovajputau
Spilje, sl.19.UnutrainjostGrapieve ipilje
 ProjektJqdru skiotoci

vajuiisvaarheoloika razdobljau rasponu ociboraviliu Spiljiu vi5enavrata zapetog

od skorotri tisuiljeia.Brojnisakupljeni tisuiljeiapr. K. da supreteinouzgajali 0tokBrsi
uzorci drvenog ugljenaomoguiili sunji- ovcei/ili koze,dasuintenzivno sakuplja-
hovo pouzdanodatiranje.Donedavno li morske mekuice iz pliiakai samorznr-
smosaditavog podrudjaDalmacije raspo- mnoodlazili ribarilinaotvoreno more,re
lagalisamos nekoliko apsolutnih datuma da su do izvjesnemjerenadopunjavali
"
zakojesemogao vezati\lijedpretpo\ et caprislaudataBruttia" novespoznaje.Nigdjeto nijebilotakouo-
Ue- svoju prehranusakupljanjem Zireva.
(Plinije,
His.Nat.,III151) iljivokaopriistraZivanju
gradine u Sknpu
snihkultura.Datumiiz Grapdeve Spilje Meduintrigantne nalaze spadaju izdroje-
popunit ie nekolikovelikih'lupa" u kro- ne i. najie(ie.razlomljene radje treii povelidinimedujadran- naotokuBradu. Ovonalazi5te biloje uia-
ljudske kosi
a najveiiu uednjoj riitu istraZivanja podrijetlateritorijalnog
nologijii$odnog Jadrana. kojeukazuju nato daje ipiljamoidaslu- skimotocima,
Analizearheoloikog Dalmaciji. Ovajbrdovitotokdugje centralizma kasnihpretpovijesnih kultura
materijala. te Zilai kaogroblje,ili zanekedruge, zasad
skoro36km a oko 12kmje Sirok.Dosa- na srednjodalmatinskimotocima, to jest
biljnihi Zivotinjskih
ostataka koji supro- nejasne ritualneobrede.
dainjaproudavanja spomenika na Bradu pojavegradinskih utvrdenih naselja.Pri-
nadeniuznjega,trenutno suu tijeku.Za
bilasuuglavnom usmjerena napretpovje- mijetilismodasenaBraduu kasnobro-
sadaznamo dasukasnoneolitidkiposjeti- (s.F.iT.K.)
sna,staroh5ianska i ranosrednjovjekova ndanodobagradine nalazenaviiim plani-
razdoblja.Medutium, zavnjemedetvero- nskim nima(sl.20a-b).
zarar dokseu ie-
mjesednog terenskog pegleda obavljenogljeznomdobuonasmjeitaju bliie moru
1994.godine, poznavanje nalaziitai spo- Gl.20c-d). vidljivi"megalitski"
JoSuvijek
menikaznatno je pobolj5ano. Te godine bedemiu Skripu(sl.22) smatrani su da
je ukupno
registrirano 597nalazi5a, ito je pripadajukasnom Zeljeznom dobui dasu
poveianje od skoro6070odranijepozna- radeni podutjecajem Grkakoji sunaobli-
togbrojanalaziSta. Ovaznatajna novina injim otocima utemeljilisvojenaseobine.
sadaomogucuje proudavanje naseljavanjeSkip tasnije,u rimskodoba,takoder
ie
Brada u svimarheoloikim razdobljima (sl. bio znadajancentar, kakou religijskon
20).Dosad nepoznati neolitidkii eneoliti- smislutakoi u vezis kamenolomima koji
dkinalazitakoder suotkriveni.Ipak,ovom sutadaopskrbljivali prvenstveno Salonu,
prigodom bit ie neitoviie rijedisamoo
a potomi druge dijeloverimske Dalmaci-
Skipui o dvaneolitidka nalazi5ta. je. Impresivnimauzolejpodignutna
rulevinamaspomenutog bedema u Skripu
Skrip:Mikenjani naistoinom dovodiseu vezusgradnjomDioklecijano-
Jadranu? vepalade u Splitu.Ostacirimskog hrama
Pogled koz "kljudanicu"nekihisko- posveieni Magni Vater.zalimzavjetni na-
Mljet'enjetisutugodinastarihsuhozitlina
grikepotljelezemljiitau Starogradskom
polju.
Tkofu ih zaustat'iti? pavanja testootvaradalekoveii uvidu tpisi i reljefiposveieni Jupiteru, Mitri,
 Projekt l adranskiotoci Projekt Jadranskiotoci

tamjeivanjskolicebedema, u najniZrm
slojevima otkrivenisuu procjepima priro-
dneliticeulomciposuda kojepripadaju ta-
kozvanoj cetinskoj kulturiranogbronia-
nogdoba. ja
Naj$a gradnja dinisedapri-
padasuhozidnom potpomom zidukakvih
nalazimo posvuda po Dalmaciji i u unu-
traSnjosti (sl.2l). Veiinatakvihzidova sl.2l. Skrip.Pogled nasondu I istraienu
potjeieiz ranogi srednjeg bronianog do- 1995.godine
ba;nekisukori5teni pri gradnjikamenih
grobnih humaka, a nekikaoritualniili te-
ritorijalniznakovi. kaoito je to sludaj sa
Skipom.Izgleda da nijebilo veiegvre-
menskog razmaka izmedugradnjeovog
i
suhozidaobrambenog bedema "megali-
d.20.Distribucijske
karteotokaBrata: tske"Skripske gradine (sl.22).Izabedema
a. Thiessenpoligonivzaniuzbrontanodobne suslojevivisokipreko2 m nastali prue-
gradine. nstveno dabi poravnali terenizasuhozi-
b.podruijadjelotanjabronianodobnih
gradina. dnogpotpomog zidazbogdegaseonsadu-
c. Th[essem
poligonitezaniuzieljeznodobne
vaozajedno s nekakvom uskomplatfo-
gradme. sl.22.Skrip.N ikiaVujnot'iii ostaci
rmompri njegovom dnu.Otkivena je ve-
d.podrutjadjelownjaieljeznodobnihgradina. megalitskih bedema nazopadnoj strani
e.Thiessempoligoniwzani uzrinskanalaziita.
lika kolidinadobrostratificirane lokalne
grubekeramike zajedno sa iivotinjskim
Eskulapu
i Heraklu daje Skip zlatatizahtijevaju
svjedoie novasistematska
stmti- kostima. Medunjimaotkriveno je i neko-
bio najveiekultnomjestona Braduu ri- grafskaiskopavanja koja bi mogladati Iikoulomaka kasnoheladske IIIcmikenske
msko doba.Tragovi starokriianstva u znaiajnerezultale u pogledutumaienja keramike (s1.23).Drugasonda postavljena
Skripui bliiojokolicilakodersusnazni. a dosada5njihspoznaja. je uzunutamjirubbedema s istodne strane
u srednjem vijekuovdjeje sagradeno na- Iskopavanjaprovedena u 1995. godi- je
gradinegdje otkrivenkameninanosko-
jvi5ecrkavana otoku.Sveto govorida ni koncentrirala
susenazapadnom i isto- ji je ojaiavao vanjsko licebedema. izmi-
Skripima posebno mjestou religijskoj dnomdijeluutvrdenog naseljaito tamo jeian s keramidkim nalazima Na zapa-
prosrosfl
braca. u SKrpu su5evrittaralna gdjeje otito bilo visokihnaslaga zemlje dnomkaju ovognanosa otkivenaje pei
iskopavanja. je
nooiito bilodanjihor i re- Gl.24i 2l). Nazapadnom dr,1elu,
uzunu- odglinenadonjena naprirodnu liticu. sl.23. Crteiulomaka
ntikenske
kuamike iz Skripa
 Projekt l alranskiotoci Pntjekt I odronskiototi
Kaosuprotnost ranijojtvrdnjio ka- dranom. Kolidina tekeramike ipakje ma- Medutim,Skip moiebiti i diosloienog U svakomsluiajuradiseo iznimnom
snojieljeznodobnoj gradnjiikipskihbe- la dabi sepomi5ljalo o eventualnoj mike- trgovadkog sistemakojije vezivao mike- nalaziitukojemtrebaposvetitiposebnu
dema sadaje izvjesno dasecijelapridado- nskojkolon4iili naseobini u Skripu. Vje- nskisvrjets dobrimdijelomkontinentalnepaZnju kaoito je to ve6naslutiobradki
gadala u srednje ikasnobrondano je
doba. rojatno primjerenije reii daje megali- Europe.Moidanijepretjerano pomi5ljati knezFrancescoBadoer kadaje 1764.,
da-
Moldaje najuzbudljiviji dio istraZivanjatskinadingradnje Skipske utvrdeinspiri- nato daje Skip biou.ru u lancuko1se kle I 12godina prijeotkriiaMikene,stro-
biovezan uzotkniemikenske keramike u ranizravnoiz Mikeneili, bolje,iz istodo- protezaouzistodnujadransku obalui tako gomzabranom zahtijevao
da se bedemi
slojukoji odgovara gradnjivelebnih iki- bnihnaseobinau juinojftaliji.Moguie je prekosjevemodalmatinrlih otokarkasnije Skripa
iuvaju.
pskihbedema. Ti nalazi,kojisuuvezeni ili daje Skipbiodomorodadko naseljeili ri- znanihkodGrkapodimenom Electridi,to
iz samihmikenskih nalaziita u Grikojili tualnosjedi5te
lokalnog poglavice ili vla- jestJantami otoci),omoguiavao opskrbu (v.G.,P.L.i B.K.)
pakiz centara s kojimsuMikenjani trgo- dara.Nato moZda ukazuje i to daje ovo mikenskoj aristokraciji
ieljnojluksuznih
valiu juinojltah.liili tamoimalisvojana- jednaod najmanjih gradina naBradu(sl. dobra,osobitobaltiikogjantara.
selja,iznimnosurijetkinaistodnoj jadra- 24)alizatosnajboljim bedemima. Konte-
nskojobali.Prisustvo mikenske keramike k$ vezeili inspiracrlejoSje manjejasan.
u Skipuponovno upozomva na vainost Moguieje daje tojednostavno biorezu-
otokau trgovadkim vezama s gomjimJa- Itat kapricajedne utjecajneosobe.

Arheooska skopavania1995
. ! r . i r ' r i t t l r i ]

;-----r^\ |
Grob e f->
I od,.iinrknd

,'P) \
u2","","*l
-
€s Prerpovi€sfozd ^e

A eo"@.."s,x.,tn"
I e*orock"*na"

sl. 24. Skica

tlocrta
gradine
uSkripu
sna:nai polonjima
enint sondi.
bedenta,
t imskih
i vetlryorjeht
nihostatala. ( Ltie dokuntenrirajtr
Puer Leochi SlohoJ,ttt nettlit:k: trc Skripa
 ProjektJadranskiotoci
dajuili gospodarskim imanjina(sl.26)ih ma- nu kojaseprodavala u gradovima na susje-
OtokSolta njim objektima. Raspored ovihnalaziita ko- dnomkopnu. je
To trajalostoljeiima: porije-
ncentriranje okonajveieg poljanaSoltikoje st otokaSolteoduvijek je bilavezana uzna-
senalaziu unutrainjosti -
otoka,gdjeje i selo jbliii grad Split,a pdjetogauzSalonu,
Crohole. srediinje inajveienaseljena Solti Proudavanjem oto-
srednjodalmatinskih
{sl,25).U Grohotama ostaci ka,uodava
su registrirani sedaje Palagruia prvistupmosta
Od37do215nalaziSta zedatiraneu kasno broniano doba.Neolitski mozaika. natpisa. ulomci stupova.
sarkofalile izmeduzapadne i istodneobaleJadrana, dok
nalarini\uregistrani.iakoseu jednom rani- ostacistarokrlianske crkve.Raspored i broj suBratiSoltanjegovi zadnjistupovikojiga
tok Soln nalazisena 8,5nautidkih jem izvjeitajuspominjunalazikremenih nalaza u Grohotama upuiujenato daseradio vezujus kopnom, a prekoSplitaiKlisa napu-
miljajugozapadno od Splita(sl.25). izradevina. antidkom selu- rirrs. tovekoji vodeu srediite kontinenta.
Od kopnaje odijeljenSplitskim, te Zabiljeienoje i nekolikoulomaka hele- Rimski stanovnici Crohotaidrugih mje-
premasjeveru
ieveru Solnnskim
Sohanskim kanalom.
kanalom, pa
dokgana nistiikekeramike.lpak,najdeiiinalazipripa- proizvodilihra- (N.v. iJ.B.)
stanaotokuna.jvjerojatnije su
istokutjesnac Splitska vrataudaljava svega dajurimskomperiodu. Za vrijemepregleda
700m od Braia.Povriinaotokaiznosi58,8 otlrivenasu lJ3 rimska nalaziitakojapripa-
km2ukljudujuiiinekolikopripadajuiih oto-
ka"ikoja"(Stipanska, Balkun, Saskinja,
Pole-
bmjak,Grmej,Rudula i Kamidii)koji susvr
nazapadnoj strane Solrc.StarimGrcima otok
je biopoznat podimenom Olinta,a Rimljani
sugazvaliSolentia.
Trjekom listopada i studenoga 1994. dla-
novi prqekta,nakonito su pregledali arhi-
vskei bibliografske podatke, terenski suispi-
lallcUelu 50llu.Ka0r nadrugtm narlmOloct-
ma.u norijer njeme brojstanovnila naSolti
je u naglom opadanju, ali je zatobrojarheo-
loikihnalaziita naglopoveian nakonovogte-
renskog pregleda. Do 1994.znalosesamoza
3Jnalaziita, Sadapakznamo zanjih215,Sto
je skoroiestputaviiel Odovogbroja33na-
laziitapripadaju pretpovijesnom razdoblju,
ukljudujuii tu ideti gradinska naselja,
r, na-
jieiie prisutne, kamene grobne humake. Ove
segomilejavljajuili izolirane u prostoru ili u s|.25.Sotta. napoljei Grohote.
Pogted s|.26.Solta.Starine
kod Gornjeg
sela:kasno
rimskoi srednjevjekovno
utvrdeno
imanje
grupama, a nekeodnjihsudalemetalne nala- U pozadhiSplit.
 ProjeLt,lutlrunskiototi
dapratekoriitenje
i projektJsdranskiotoci
Kompjutori akademske koristi,podacisemoguupotrebiti iila arheolozima
i priprouiavanju stanjaarheoloikihspomeni- zemljiitai daproude njegov
obradivog
potencjal nada-
ka i zaupravljanje njimakaoresursom. Ima- lekoiiremili paknaslabokartiranom prosto-
jucitakosiroku bazu podatakaarheolozimajeru gl. 28).
omoguieno predvidjetiudecajgospodarskog Svi ovi podacrunjetisu u Geografski
razvoja nakultumubaitinu. informativni sustav (GIS).Toje relativno no-
rheologijusedestozamiiljakaoneka- informacijskog sistemai koristenja
satelitskih U istovrijeme doksuarheolozi obavlja- vatehnologija kojasesluii zaprostome ana-
kvu staromodnu disciplinukojojnije snimaka. Svi podacisakupljenikrozdeseto- li terenskipregled koriitenisuavioi satelitski lizearheoloikih podataka.Koriitenjem raznih
polrebnakompjutorska tehnologrla. godiinjiradpohranjeni suu velikojdatoteci snimcikako bi sesakupilipodacio arheologi- analitiikih modula kojeomoguiuje CIS,arhe-
Stanjeje, medutim, danasposvedrugaiije. nalaziitai spomenika(sl,27).Tabanka poda- ji i okoliiu.Naprimjer,avio-snimci suseko- olozimoguproucavati odno'izmedu priro-
Arheoiozi nesamo se
da koriste kompjutori-takasadriiopiimeinformacije o svimarhe- dnogokoliiai poloiajaarheoloikih nalaziita
mazapisanje, vei suimonipostaliglavnidio oloikimnalaziitima na srednjodalmatinskim tenatajnadinodrediti teritorij$arihzajedni-
alatau istraiivanjima. podeviiod najranijih
otocima pretpovijesnih ca,ali iviie odtoga.Pravilno konitenjeGISa
Projekr i
Jodron,Iioro, bioje prek-retni- pa
razdoblja doonogsrednjovjekovnog. Kako pruuamoguinost prouiaranjakakoru serani-
cau primjeni kompjutorau naiojarheologiji.u podaci dostupniu digitalnomobliku.oni ja druitvakoristilazemljom i zaito suje ko-
otvarajuiimoguanost regionalne imajulakpristup
aplikacija i mogusekoristitipri ra- ristiliinapokon, koriienjem svihpodataka u
kompjutorske bankepodataka, geografskogznimarheoloikim analizama.Pored ove,disto sl 28.LANDSAT TM snimak Brata GIS-u arheolozi mogu sastaviti predvidiv
modellokacija raznihvrstaarheoloikih nala-
ristili da bi se trasiralaveliiinaizuzetnog ziitate zaititui upravljanje postojeiim arheo-
grdkogkatastarskOg sistema unutarStarogra- loikimnalaziitima.
dskogpoljana Hvaru,dokje interyretacija
LANDSATTM satelitskih snimaka omogu- (2.s.)

t:l'l
rl
:.

sl. 27. Bazapodataka

za:rednjodalmatinske
otoke
. podatke
Trehate o nalaziitu
SG\AL.l2 tu negdie.
nuH|aru! Da.mislintdaih imamo
 Projekt otoci
ladrunski
osobitona njegovom jugozapadnom dijelu, iivanja,zaititepai populamoznanstvene pro-
Arheoloika baitina zatimokoPalagruie, Sveca iVisa,a punoma- mocije podmorskih nalaziita napodrudju sre-
njeokoBradai Solte.Dobardioovihnalaza dnjodalmatinskih otoka.U tomsmisludo sa-
srednjodalmatinskihotoka: je unikatan. Ovojocjeni treba.medutim. pri- daje jedinocjelovito obradeno podruijeoto-
dodatii izrazito
velikstupanj oiteienostinala- kaHvara.Odneitoviie od220nalaziita oko
stanjei problemi /iita. /arimmaliudio
materije,
.trucnog
slabuvidu stvamostanje
poznavanja je
Hvaraoko5070nalaziita viie ili manjeoi-
nalaziSta,teieno,oko25%uniiteno, dokje ostalih2570
orudiranje nalaza.le nedoslatan 'lrudniinte- netaknutog ili nepoznatog .tanja.Struino je
res. Uzevii u cijelini,koeficijenti koji istraieno ili pregledano oko 107c nalaziita,a
odreduju razinuisftaienosti istanja podmo- prviizvjestitelji o nalaziitima su,u oko7570
rskihnalaziita, dalekosu ispodrazineonih slucajeva. lokalnisponski ronioci(s|.29).
ednaodnajvaZnrjih moguinosti prqekta VeiinaoiteienjazabiljeZenih u tabeli kopnenih. Vremenski raspon nalaza je od5. st.pr.K. pa
ladranskiotocijestnjegova sposobnostrezultatje razvojamasovnog turizmateizgra- Za atakprojekta ladrar.rtr'oloclod sa- dosrednjeg vijeka.aodukupnog brojaglavni-
dapruii kvantificirane podatke o stanju dnjetudstidkihpogona i odgovarajuieinfra- mogje podetka bio usmjeren da poredzna- naspada u razdoblje 2. i 1,st,pr.K. Najieiii
saauvanosti spomenika kulturena prostoru sffukture.
Odredeni tipovi posebno
nalaziita nstvenih dinjenicautvrdii onekojebi mogle nalazisuamloretipaLamboglia 2.
gdjesu istraiivanja obavljena. Ovakveinfo- suugroieniovakvimrazvojem. Znadajan dio posluiitikaoputokaz zastvaranjejednog no-
impresivnihograda grikog katastra
u Staro- \ og.\u\la\nogi primjerenijeg programa istra-
rmacijemogusekoristitikakobi sestvorila (M.P.)
gradskom poljuna Hvaru,vei je posvene-
realna politikaprema zaititiikonzenaciji na-
slao,nonajieiaairtvasupretpovijesnekame-
laziita.Tako,na primjer,prethodna analiza
negrobnehumke pootocimakoje seuniitava-
ovihinformacija ukazuje
dajesvedonedavna ju pretvaraju
i u tucanik zabetonsku gradnju
uniitavanje spomenika kulturenaotocima bi- (sl.na str. 36).lpak.najviieie uniitavaju
la sporog rastai veiinomje bilouzrokovanapretpovijesne kamene gomile.
erozijom tla ili poljodjelskom djelarnoiiu.
Medulim. postolak uniitavanja dramaticno je (v.G.)
porastao u proteklih30 godina, a trenutadno
'tanjeprikazanoje nadonjoj tabeli.
rpodatciu Sluiajhidroarheologije
postocima):
Napuitajuiikopnoneiemose puno
Brad Solta Hvar iznenaditi
kadashvatimo daje obalnomore
srednjodalmatinskih jedanod
otokatakoder
Dobrooiuvani 43 31 52 najprivlainijih predjela
arheoioil,ih na iso-
Djelomice
oitedeni16 5 l3 dnomJadranu. Ovdjesejavljajuskorosve
Oiteieni 16 13 3 vrstepodvodniharheoloikih
nalaza
ili lokali-
tetakojipripadaju
svimpovijesnimrazdoblji-
UniSteni 9 11 13 ma ipotjedus raznihkrajevaSredozemlja.
14 l0 19 koncentranaje okoHvara,
Veiinanalaziita zbirkalurja TotaMeneghella
sl.29.Hitlrctarheololktt naPalmi!,ani,
Hvar
 projekta:
Vainijaizdanja
V. Gaffney.
B. Kirigin.M. Petrii.N. Vujnovii.
S.Caie.ArheoloSka baStina
otokaHvara,
Hrvatska,
Croatia,BritishArchaeological
reports,
Internantional
Series
660,Oxford1997.

S.Forembaher,
V. Gaffhey,
J. Hayes.
T. Kaiser,B. Kirigin,P.Leach,
N. Vujnovii,Hvar-Vis.
Pafagruia
1992.1993,
VjesnikzaarheologUui historiju
dalmatinsku
86,Split1994,16-28.
Zahvale

V, GaffneyandZ. Standid,GISApporaches
t0 Regional
Analysis:
A CaseStudyof the projektaladranski
Clanovi seshledeiim
otocizahvaljuju akademskimi drugimustanova-
Islandof Hvar,Ltubliana
l99l. mabezdijepomoiinjihov - Split,Centar
radnebi biomogui.T0su:Arheoloikimuzej zazailr-
baitineotokaHvara- Hvar,Odjelzapovijest
tu kultume Filozofskog
fakultetau Zadru,Odde-
v Ljubljani,
fakultet
Filozofske
lekzaarheologrjo Raziskovalni
centar
Slovenske zna-
akademtje
U pripremi: znanosti
Ministarstvo
nostiin umetnosti, Republike
in tehnologije FieldArchaeologi-
Slovenrle,
of Ancient
calUnitandtheDepartment Histiory of Birmi-
0f theUniversity
andArchaeology
- Aheolo5ka
baitinaotokaBraca(BARIS.Oxford1999)
ngham, Museum
RoyalOntario TheNational
atToronto, Geographic TheBritishAca-
Society,
- Arheolo5ka Society,
ThePrehistoric
demy, Professor EOSAT,
M. Fulford, of theEuropean
Commision Co-
baitinaotokaSolte,Visa,
Bi5eva,
Sveca (BARIS,Oxford2000)
i Palagruie
Professor
mmunities, vanderLeeuw,
Sandr ParisI.
Universite
- ProjektJadranski
otoci:intenzivni pregledi
terenski (BARIS.Oxford200I )
i iskopavanja
BritishArchaeological
seuredni5tvu
Zahvljujemo - International
Reporls Seriesi lupani-
- ProjektJadranski
otoci:zavr5ini (BAR,Oxford2002)
izvje5taj (Arheoloika
ji splitsko-dalmatinskoj prvogsveska
koji su omoguiilitiskanje naiihrezultata
baitinaotokaHvara, Oxford1997.).
Hrvatska,

Posebno Ministarstvu
sezahvljujemo kulture Hrvatske
Republike kojeje veiimdrlelomfi-
teTuristidkoj
ovoizdanje
nanciralo grada
zajednici kojanamje takoder
Hvara pri-
iziilau susret
Kratakpregledpostignutih projekta
rezultata Jadranskiotocikoji godom oveknjiZice.
tiskanja
smodaliu ovojknjiZicinosiu sebijednotemeljnopitanje:
kakozaitititi
ovespomenike? Odluketevrstenemogudonositi arheolozi
sami.
Njiho-
vaje ulogadainformirajui utjedunanjihovodonoienje.
Nadamo seda
dinimoupravoto kadanudimo podatekeo oduvanosti
spomenikasvima
koiisuzainteresirani
zaniihovu za5titu.
Suradnici projekta Jadranski otoci
(kraticeu zagradamaoznadavaiuimena autoraove knjiZice)

John Bintliff (od 1987.do 1989.)

GoranBoZovii (od 1987.do 1988.)
JosipBurmaz(od 199a.)(J. B.)
Frank Carter(od 1988.do 1989.)
S l o b o d a nC a i e ( o d 1 9 8 6 . () S . C . )
MargarethDarmanin (od 1990.)
(od 1991.)(S. F.)
StaSoForenbaher
SheelaghFrame(od 1990.)
VincentGaffney(od 1987.)(V. G.)
John W. Hayes(od 1989.)(J. H.)
Timothy Kaiser(od 1989.)(T.K.)
Tea Katunari6(od 1996.)
Branko Kirigin (od 1982.)(8. K.)
AnamarijaKurili6 (od 1992.)
PeterLeach(od 1994.)(P. L.)
JagodaMardeii6 (od 1996.)
Marinko Petrii (od 1986.)(M. P.)
TomaZ Podobnikar(od 1994.)
PetarPopovid(od 1982.do 1988.)
B o Z i d a rS I a p S a(ko d 1 9 8 2 . )( 8 . S . )
Zoran Standid(od 1985.)(.2.5.)
N i k i a V u j n o v i i ( o d 1 9 8 4 . )( N . V . )
HelenWatson(od 1987.)