3.

etverotaktni i dvotaktni Ottovi i Dieselovi motori

Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

III-1
(2013-10-14)

3. ETVEROTAKTNI I DVOTAKTNI OTTOVI I DIESELOVI

MOTORI
RADNI PROCES
Svi klipni motori, pa i oni rotacijski poput WANKELova, imaju radni proces koji se sastoji od
etiri uvijek ista dijela to slijede jedan iza drugoga. To su :
1. USIS svjeih radnih plinova
2. KOMPRESIJA radnih plinova
3. izgaranje i EKSPANZIJA
4. ISPUH tj. izbacivanje istroenih radnih plinova.
Ukupno trajanje procesa izraava se pomou zakreta glavnog vratila motora tj. koljenastog
vratila ili radilice. Trajanje procesa iznosi:
2 okretaja koljenastog vratila

- kod etverotaktnih motora

1 okretaj koljenastog vratila

- kod dvotaktnih motora.

TAKT je definiran kao jedno kretanje klipa od jednog do drugog krajnjeg poloaja, odnosno
od gornje mrtve toke (GMT) do donje mrtve toke (DMT) ili obratno, to odgovara zakretu
koljenastog vratila od 180.
Osnovne geometrijske veliine prikazane su na slici 3.1. Radni volumen cilindra (VH) je
volumen kojega opie klip pri gibanju od GMT do DMT i jednak je razlici najveeg (Vmax) i
najmanjeg volumena (Vmin). Najmanji volumen naziva se i kompresijskim volumenom (VK).
Omjer najveeg i najmanjeg volumena cilindra je kompresijski omjer ().

D - promjer cilindra
H - hod klipa
r - polumjer osnog koljena koljenastog vratila
VH

D 2
H Vmax Vmin
4

(3.1)

Vmin VK

Vmax VH VK VH

Vmax VH VK

Vmin
VK

(3.2)

Slika 3.1. Radni volumen cilindra i kompresijski omjer

ETVEROTAKTNI MOTOR (4T) ima etiri takta koji se nazivaju:
1. usis
2. kompresija
3. ekspanzija
4. ispuh.
U taktu USISA klip se kree od GMT prema DMT, u cilindru nastaje podtlak koji kroz
otvoreni usisni ventil uvlai svjee radne plinove smjesu goriva i zraka ili samo zrak. Ona se
u cilindru mijea s produktima izgaranja zaostalim od prethodnog procesa.
03_MSUI_4T_2T_motori.doc

3. etverotaktni i dvotaktni Ottovi i Dieselovi motori

Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

III-2
(2013-10-14)

U taktu KOMPRESIJE klip se kree prema GMT i komprimira plinove u cilindru te im

raste tlak i temperatura. Neto prije GMT zapoinje izgaranje (toka IP na slici 3.4.) i traje do
iza GMT (toka IK). Za to se vrijeme klip nalazi u okolici GMT pa samo izgaranje i nije takt.
U taktu EKSPANZIJE uslijed topline dovedene izgaranjem goriva plinovima u cilindru
raste temperatura, a zbog toga i tlak. Plinovi ekspandiraju i pritom pomiu klip koji
posredstvom osovinice i klipnjae okree koljenasto vratilo. Na taj se nain kemijska energija
goriva pretvara u toplinu a potom u mehaniki rad na koljenastom vratilu.
U taktu ISPUHA klip se kree od DMT prema GMT i pritom kroz otvoreni ispuni ventil
istiskuje plinove iz cilindra. Ovisno o napunjenosti cilindra, omjer tlakova ispred i iza
ispunog ventila na poetku ispuha moe biti nadkritian pa dobar dio plinova iscuri iz
cilindra uslijed razlike tlaka.

Slika 3.2. etiri takta u OTTOvom motoru: usis, kompresija, ekspanzija, ispuh.

Iz termodinamike je poznato da za postizanje visokog stupnja korisnog djelovanja treba biti

to vea temperatura ogrjevnog spremnika i to nia temperatura rashladnog spremnika. U
klipnim motorima ova postavka dovodi do visokih tlakova i visokih temperatura u cilindru.
Oni ne bi bili mogui bez dobrog brtvljenja kojeg omoguavaju klipni prsteni i ventili. Dva
takta, usis i ispuh, slue samo za izmjenu radnih plinova i beskorisni su za proizvodnju rada.
klackalica
opruga ventila
ventil
klipni prstenovi
osovinica klipa
klip

osovina klackalica
postolje klackalica
glava motora
svjeica
ipka podizaa
ventila

klipnjaa
cilindarski blok
kuite radilice

podiza ventila
bregasto vratilo
koljenasto vratilo
ili radilica
karter
ili donji dio kuita
radilice
ep za ispust ulja

Slika 3.3. Popreni presjek etverotaktnog OTTOvog motora: skica i stvarna izvedba.
03_MSUI_4T_2T_motori.doc

3. etverotaktni i dvotaktni Ottovi i Dieselovi motori

Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

III-3
(2013-10-14)

Kada se koljenasto vratilo etverotaktnog motora u jednom radnom procesu okrene za dva
okretaja, ono naini 4 takta: 4 takta = 4 180 = 720 = 2 okretaja. Meutim, u toku jednog
radnog procesa usisni i ispuni ventil na cilindru trebaju se otvoriti i zatvoriti samo po
jedanput. Zbog toga se bregasto vratilo koje pokree ventile, vrti upola sporije (/2) od
koljenastog ().
Dijagram koji prikazuje promjenu tlaka u cilindru motora u ovisnosti o kutu zakreta
koljenastog vratila (slika 3.4.), naziva se indikatorskim dijagramom. On se moe snimiti
pomou posebnog ureaja, indikatora, a moe se i izraunati pomou odgovarajueg
matematikog modela. U dijagramu se vidi da i usis (od toke UO do UZ) i ispuh (od IO do
IZ) traju due od 180KV, odnosno due od jednog strogo definiranog takta.
7

usis

kompresija

ekspanzija

ispuh

Tlak u cilindru p i, MPa

6
5
4
3
2
1
0
0

180

360

540

180

360

540

KV 720

Podizaj ventila, mm

10

KV

720

Slika 3.4. Lijevo: indikatorski dijagram 4T-motora. Oznake: UO, UZ usisni ventil otvara /
zatvara; IO, IZ ispuni ventil otvara / zatvara; IP, IK izgaranje poetak / kraj. Desno: razvijeni
indikatorski dijagram (gore) i podizaj ventila (dolje).
DVOTAKTNI MOTOR. U dvotaktnom se motoru ispuh i usis odvijaju istovremeno, u
donjem dijelu cilindra tj. u okolici DMT, pa cijeli radni proces traje samo jedan okretaj
koljenastog vratila, odnosno dva takta. Prema tome, broj procesa je pri istoj brzini vrtnje
dvaput vei nego kod etverotaktnog motora. Kod malih Ottovih motora se radni plinovi
razvode pomou usisnih i ispunih kanala u kuitu motora i klipa, a kod velikih Dieselovih
pomou usisnih kanala i ispunih ventila. Proces izmjene radnih plinova u cilindru dvotaktnog
motora naziva se ispiranjem.
Slika 3.5. Mali dvotaktni OTTOv motor s tri
razvodna kanala.
Donja strana klipa i kuite koljenastog
vratila slue kao pumpa za usisavanje svjee
smjese kroz usisni kanal 1. Prestrujnim
kanalom 2 svjea smjesa ulazi u cilindar,
dok istovremeno kroz ispuni kanal 3 istjeu
ispuni plinovi. Ispuni se kanal otvara prije
prestrujnog tako da najprije zapone ispuh
(vidi sliku 3.6.)
03_MSUI_4T_2T_motori.doc

3. etverotaktni i dvotaktni Ottovi i Dieselovi motori

Mahalec, Luli, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem

III-4
(2013-10-14)

Tlak u cilindru, MPa

5
4
3
2
1

IO

0
0

IZ

UO
UZ

10

Relativni volumen V / V K

Slika 3.6. Indikatorski dijagram 2T-motora. Oznake: IO, IZ usisni kanal otvara / zatvara; UO,
UZ usisni kanal na cilindru otvara / zatvara (usis u cilindar, odgovara kanalu 2 na slici 3.5.).
PRIMJENA I PREPOZNATLJIVOSTI
Ottovi motori malih snaga su veinom dvotaktni. To su npr. motori za pogon runih kosilica,
motornih pila, malih poljoprivrednih strojeva, mopeda, izvanbrodski motori i sl. Motori veih
snaga, poput onih za pogon osobnih automobila i aviona su uvijek etverotaktni. Razlog tome
je taj to je za dobru prodaju malih motora vano da budu jeftini, to se moe postii ako
motor ima malo dijelova, a upravo takav je jednostavan dvotaktni motor. Kod veih motora je
naprotiv vanija niska potronja goriva, a tu je opet u prednosti etverotaktni motor.
Jednostavna konstrukcija kod dvotaktnih motora ima za posljedicu velike emisije tetnih
sastojaka u ispunim plinovima. Zbog toga se od poetka 1980-ih njihov udio smanjuje i na
onim segmetima trita na kojima su dotada suvereno vladali, poput malih motocikala i
izvanbrodskih motora. Najvea brzina vrtnje klipnih motora iznosi 24.000 min-1 a postizali su
je u 60-im godinama prologa stoljea Hondini trkai motocikli pogonjeni dvocilindarskim
etverotaktnim motorima ukupnog radnog volumena 50 cm3.
Dieselovi motori troe manje goriva od Ottovih, ali su kompliciraniji i skuplji. Svi pogonski
strojevi teretnih vozila, autobusa i lokomotiva su veinom etverotatktni Dieselovi motori, ali
ima i dvotaktnih. Najvei i najekonominiji su veliki brodski sporohodni dvotaktni motori
koji se vrte ispod 100 min-1. Njihov promjer cilindra je do 1 m, hod klipa preko 3 m, snaga po
cilindru premauje 5 MW, a masa im prelazi 2.000 t. S ukupnim stupnjem djelovanja koji
dostie 53 %, sporohodni dvotaktni Dieselovi motori najekonominiji su od svih toplinskih
strojeva za transformaciju kemijske energije sadrane u fosilnim gorivima u mehaniki rad.
Ottovi motori imaju u cilindarsku glavu ugraene svjeice. Na njihovim elektrodama
preskae elektrina iskra i pali gorivu smjesu u cilindru. Kod motora malih radnih strojeva te
kod automobilskih motora proizvedenih otprilike do 1990. godine, goriva smjesa se priprema
pomou rasplinjaa. Noviji automobilski motori imaju ureaje za ubrizgavanje benzina.
Dieselovi motori za ubrizgavanje goriva u cilindar imaju visokotlanu pumpu i brizgaljke
ugraene u cilindarsku glavu. Za olakavanje hladnog starta imaju posebne elektrine grijae
(arnice ili arne svjeice) koji su takoer ugraeni u glavu. Najnoviji ureaji za ubrizgavanje
goriva, Common Rail, u skoroj bi se budunosti mogli primjenjivati i kod benzinskih Ottovih
motora za pogon automobila pa e prepoznavanje biti prilino oteano.

Mali dvotaktni motori imaju nisku cilindarsku glavu za razliku od etverotaktnih ija je
glava u pravilu visoka jer se u njoj nalaze ventili. Meutim, etverotaktni motori sa stojeim
ventilima (ventili se nalaze u bloku) imaju takoer nisku glavu pa ih je tee razlikovati od
dvotaktnih.

03_MSUI_4T_2T_motori.doc