stiennensis (dauphin de Viennois) et "primus filius Franciae" (premier fils de F

rance), die 5 Septembris 1638 in oppido Sancti Germani in Laya prope Lutetiam na
tus est, Ludovico XIII et Anna Austriae. Fructus fuit coniunctionis Europae gent
ium potentissimarum, Burboniae et Habsburgensis. Praenomine Ludovicus Deodatus (
Louis-Dieudonn) baptizatus est, quia post nonnullos abortus et discordiam paris r
egii, puer donum caeli visus est.
Unam legis e paginis de
historia Franciae
disserentibus
Eugne
Merovingi et Carolingi
[Ostendere]
Regnum mediaevale
[Ostendere]
Regnum recentius
[Ostendere]
Res novae Francicae
[Ostendere]
Saeculum XIX
[Ostendere]
Saeculum XX
Vide etiam
Opus rerum politicarum Franciae
Bibliographia
Pierre Goubert, Le Sicle de Louis XIV: tudes. Lutetiae: Fallois, 1996. ISBN 287706-282-1
Pierre Goubert, Louis XIV et vingt millions de Franais. Lutetiae: Fayard, 196
5. Nova ed., 1991 (Paginae selectae apud Google Books)
Christophe Levantal, Louis XIV. Chronographie d'un rgne. Lutetiae: Infolio, 2
009. ISBN 978-2-88474-151-4
Vide etiam
Ad usum Delphini
[Celare]
Henricus IVnir se iz teniskog kluba West Side u Forest Hillsu (Queens) preselio
u puno veci Nacionalni teniski centar USTA u Flushing Meadowsu (Queens), a proce
s preseljenja takoder je ukljucivao i promjenu podloge na kojoj ce se igrati - s
a zemlje na kojoj se igralo posljednje tri godine na beton. Jimmy Connors jedini
je tenisac u povijesti koji je osvojio US Open na sve tri podloge na kojima se
turnir igrao (trava, zemlja i beton) dok je Chris Evert jedina tenisacica u povi
jesti koja je turnir osvojila na dvije razlicite podloge (zemlji i betonu).[3]
on Arthur Ashe koji mo e primiti 22.547 gledatelja, a koji se otvorio 1997. godine
. Ime je dobio prema Arthuru Asheu, poznatom afro-americkom tenisacu koji je pos
tao prvim igracem koji je osvojio US Open u otvorenoj eri 1968. godine. Drugi na
jveci stadion turnira je Louis Armstrong, slu beno otvoren 1978. godine. U razdobl
ju od 1978. do 1996. godine to je bio glavni stadion turnira. U jednom trenutku
stadion je mogao primiti 18 tisuca gledatelja, ali taj je kapacitet smanjen na 1
0.200 nakon to su maknute gornje tribine i nakon to je otvoren stadion Arthur Ashe
.[16] Treci po velicini teren je Grandstand kapaciteta 6.000 mjesta.
Godine 2011. otvoren je i sedamnaesti po redu teren s velikim televizijskim ekra
nima i elektronickom linijom koja omogucava igracima izazove na sudacke odluke.
Buduci se nalazi na zemlji, teren je prozvan The Pit. Danas teren mo e primiti do
3 tisuce gledatelja, a nalazi se u jugoistocnom dijelu zdanja na kojem se komple
tan US Open igra.[17] Tereni 4, 7 i 11 imaju kapacitet preko tisucu mjesta.
Svi tereni na kojima se igraju mecevi US Opena su osvijetljeni to omogucava telev

izijsko pracenje kompletnog turnira tijekom prime-timea kako bi se postigla to ve

ca gledanost. Navedeno je jako dobro iskoristila americka televizijska mre a koja
je iskoristila svu svoju moc kako bi ensko finale prebacila na subotu navecer zbo
g postizanja maksimalne gledanosti svojih televizijskih kanala.
Godine 2005. na striae, fuit rex Franciae et Navarrae ac coprinceps Andorrae, qu
i regnavit a die 14 Maii 1643 usque ad mortem suam anno 1715.
Ludovicus XIV Francogallice Le Roi Soleil (scil. "rex qui et sol") nuncupatus es
t.
Regens 72 annos erat temporibus novis is vir imperium habens, qui longissimum re
gnabat. Ludovicus XIV habetur exemplum clarissimum dominationis Absolutismi. Con
firmabat potestatem regis amplificatione magistratus, tollendo oppositionem inte
stinam et promovendo sui imperii oeconomiam. Cultura curtis Franciae pertinebat
omni modo ad personam regis. Signum certum egregii status regni factus est eius
luxuriosus habitus.
Rex amplificabat Castellum Versaliense etiam artes et scientias, sequebatur temp
us florentis culturae Francae. Res gestae publicae regis in finitimas civitates
erant summa vi aggrediendi, ut Francia Ludovico imperante dominationem Europae a
dipisceretur.
Index
1 Vita
1.1 Pueritia
2 Bibliographia
3 Vide etiam
Vita
Pueritia
Puer, delphinus Viennensis (dauphin de Viennois) et "primus filius Franciae" (pr
emier fils de France), die 5 Septembris 1638 in oppido Sancti Germani in Laya pr
ope Lutetiam natus est, Ludovico XIII et Anna Austriae. Fructus fuit coniunction
is Europae gentium potentissimarum, Burboniae et Habsburgensis. Praenomine Ludov
icus Deodatus (Louis-Dieudonn) baptizatus est, quia post nonnullos abortus et dis
cordiam paris regii, puer donum caeli visus est.
Unam legis e paginis de
historia Franciae
disserentibus
Eugne Delacroix - La libert guidant le peuple.jpg
[Ostendere]
Gallia praeromana
[Ostendere]
Gallia Romana
[Ostendere]
Merovingi et Carolingi
[Ostendere]
Regnum mediaevale
[Ostendere]
Regnum recentius
[Ostendere]
Res novae Francicae
[Ostendere]
Saeculum XIX
[Ostendere]
Saeculum XX
Vide etiam

Opus rerum politicarum Franciae

Bibliographia
Pierre Goubert, Le Sicle de Louis XIV: tudes. Lutetiae: Fallois, 1996. ISBN 287706-282-1
Pierre Goubert, Louis XIV et vingt millions de Franais. Lutetiae: Fayard, 196
5. Nova ed., 1991 (Paginae selectae apud Google Books)
Christophe Levantal, Louis XIV. Chronographie d'un rgne. Lutetiae: Infolio, 2
009. ISBN 978-2-88474-151-4
Vide etiam
Ad usum Delphini

[Celare]
Henricus IV rex Francorum
Reges et imperatores Francorum 987-1870
Hugo Capetius, 987 996 Robertus II, 996 1031 Henricus I, 1031 1060 Philippus I, 106
0 1108 Ludovicus VI, 1108 1137 Ludovicus VII, 1137 1180 Philippus II, 1180 1223 L
vicus VIII, 1223 1226 Ludovicus IX, 1226 1270 Philippus III, 1270 1285 Philippus IV
, 1285 1314 Ludovicus X, 1314 1316 Ioannes I, 1316 1316 Philippus V, 1316 1322 Ca
us IV, 1322 1328 Philippus VI, 1328 1350 Ioannes II, 1350 1364 Carolus V, 1364 1380
Carolus VI, 1380 1422 Carolus VII, 1422 1461 Ludovicus XI, 1461 1483 Carolus VIII,
1483 1498 Ludovicus XII, 1498 1515 Franciscus I, 1515 1547 Henricus II, 1547 1559
anciscus II, 1559 1560 Carolus IX, 1560 1574 Henricus III, 1574 1589 Henricus IV, 1
589 1610 Ludovicus XIII, 1610 1643 Ludovicus XIV, 1643 1715 Ludovicus XV, 1715 1774
Ludovicus XVI, 1774 1792 Napoleo I, Imperator 1804 1814, 1815 Ludovicus XVIII, 181
4 1824 Carolus X, 1824 1830 Ludovicus Philippus, 1830 1848 Napoleo III, Imperator 1
852 1870svim terenima US Opena postavljena je posebna plava podloga kako bi se put
em televizije lak e mogla pratiti loptica tijekom igre; vanjski tereni ostali su z
elene boje.[18] Na turniru 2006. godine kompleks je dobio ime USTA Billie Jean K
ing National Tennis Center u cast biv e tenisacice Billie Jean King koja je turnir
osvojila cetiri puta.
Izazovi linijskih odluka
Godine 2006. US Open je uveo mogucnost instantne reprize netom zavr enih poena kak
o bi se, na zahtjev igraca i igracica, eventualno preispitale sumnjive linijske
odluke sudaca (tzv. challenge). Prema mnogim strucnjacima dogadaj koji je prevag
nuo u korist uvodenja ovakvog nacina odlucivanja dogodio se tijekom US Opena 200
4. godine, tocnije meca izmedu Serene Williams i Jennifer Capriati tijekom kojeg
a su mnoge upitne sudacke odluke done ene u korist Capriati.[19] Svaki igrac ima u
jednom setu pravo na tri izazova uz jedan dodatni u slucaju da se set odlucuje
u tie-breaku (odlucujucoj igri). Ako se poka e da je izazov bio opravdan, igrac za
dr ava pravo na daljnje izazove tijekom seta, a ako se ispostavi suprotno, igrac g
ubi jedan izazov po setu. Instantna repriza netom odigranog poena u pocetku je b
ila omogucena samo na dva glavna stadiona (Ashe i Armstrong), ali je od 2009. go
dine dostupna i na stadionu Grandstand.
Nakon to igrac zatra i izazov (tzv. challenge) na velikom ekranu krece 3D kompjuter
ska animacija koja zahvaljujuci mnogobrojnim videokamerama prati lopticu pa igra
ci, suci, publika na stadionu, ali i ona pred malim ekranima mogu istovremeno vi
djeti je li sudacka odluka bila ispravna ili ne. Tijekom US Opena 2011. godine 2
9.78% izazova tenisaca i 30.2% izazova tenisacica pokazalo se ispravnima.[20]
Posjecenost turnira
2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005.
2004.
713.642
713.026
710.803
658.664
712.976
721.059
720.227
715.587
640.000
659.538
631.870

Izvori: US Open,[21] Gradsko sveucili te u New Yorku (CUNY)[22]

Trenutacni prvaci
Vista-xmag.pngPodrobniji clanak o temi: Popis pobjednika US Open - pojedinacna k
onkurencija-mu karci
Marin Cilic pobjednik u mu koj pojedinacnoj konkurenciji 2014. godine. To je b
ila njegova prva Grand Slam titula i ujedno prvo osvajanje turnira US Open.
Serena Williams pobjednica u enskoj pojedinacnoj konkurenciji 2014. godine. T
o je bila njezina osamnaesta Grand Slam titula i esto osvajanje turnira US Open (
trece za redom).
Bob Bryan clan pobjednickog para u mu koj konkurenciji parova 2014. godine. To
je bila njegova esnaesta titula u parovima i peto osvajanje turnira US Open.
Mike Bryan clan pobjednickog para u mu koj konkurenciji parova 2014. godine. T
o je bila njegova esnaesta titula u parovima i peto osvajanje turnira US Open.
Ekaterina Makarova clanic:3, 6:4
enski parovi Zastava Ruske Federacije.svg Ekaterina Makarova
Zastava Ruske Federacije.svg Elena Vesnina
Flag of Switzerland.svg Martina
Hingis
Flag of Italy.svg Flavia Pennetta
2:6, 6:3, 6:2
Mje oviti parovi
Flag of India.svg Sania Mirza
Flag of Brazil.svg Bruno Soares
Flag of the United States.svg Abigail Sp
ears
Flag of Mexico.svg Santiago Gonzlez
6:1, 2:6, [11:9]
Nagradni fond turnira
Sveukupni nagradni fond za US Open 2013. godine iznosio je 34.252,000 dolara to j
e otprilike za 10 milijuna vi e od turnira koji se odr ao 2012. godine.[23] Nagradni
fond turnira rasporeduje se na sljedeci nacin:[24]
NatjeNavarrae ac coprinceps Andorrae, qui regnavit a die 14 Maii 1643 usque ad m
ortem suam anno 1715.
Ludovicus XIV Francogallice Le Roi Soleil (scil. "rex qui et sol") nuncupatus es
t.
Regens 72 annos erat temporibus novis is vir imperium habens, qui longissimum re
gnabat. Ludovicus XIV habetur exemplum clarissimum dominationis Absolutismi. Con
firmabat potestatem regis amplificatione magistratus, tollendo oppositionem inte
stinam et promovendo sui imperii oeconomiam. Cultura curtis Franciae pertinebat
omni modo ad personam regis. Signum certum egregii status regni factus est eius
luxuriosus habitus.
Rex amplificabat Castellum Versaliense etiam artes et scientias, sequebatur temp
us florentis culturae Francae. Res gestae publicae regis in finitimas civitates
erant summa vi aggrediendi, ut Francia Ludovico imperante dominationem Europae a
dipisceretur.
Index
1 Vita
1.1 Pueritia
2 Bibliographia
3 Vide etiam
Vita
Pueritia

Puer, delphinus Viennensis (dauphin de Viennois) et "primus filius Franciae" (pr

emier fils de France), die 5 Septembris 1638 in oppido Sancti Germani in Laya pr
ope Lutetiam natus est, Ludovico XIII et Anna Austriae. Fructus fuit coniunction
is Europae gentium potentissimarum, Burboniae et Habsburgensis. Praenomine Ludov
icus Deodatus (Louis-Dieudonn) baptizatus est, quia post nonnullos abortus et dis
cordiam paris regii, puer donum caeli visus est.
Unam legis e paginis de
historia Franciae
disserentibus
Eugne Delacroix - La libert guidant le peuple.jpg
[Ostendere]
Gallia praeromana
[Ostendere]
Gallia Romana
[Ostendere]
Merovingi et Carolingi
[Ostendere]
Regnum mediaevale
[Ostendere]
Regnum recentius
[Ostendere]
Res novae Francicae
[Ostendere]
Saeculum XIX
[Ostendere]
Saeculum XX
Vide etiam
Opus rerum politicarum Franciae
Bibliographia
Pierre Goubert, Le Sicle de Louis XIV: tudes. Lutetiae: Fallois, 1996. ISBN 287706-282-1
Pierre Goubert, Louis XIV et vingt millions de Franais. Lutetiae: Fayard, 196
5. Nova ed., 1991 (Paginae selectae apud Google Books)
Christophe Levantal, Louis XIV. Chronographie d'un rgne. Lutetiae: Infolio, 2
009. ISBN 978-2-88474-151-4
Vide etiam
Ad usum Delphini

[Celare]
Henricus IV rex Francorum
Reges et imperatores Francorum 987-1870
Hugo Capetius, 987 996 Robertus II, 996 1031 Henricus I, 1031 1060 Philippus I, 106
0 1108 Ludovicus VI, 1108 1137 Ludovicus VII, 1137 1180 Philippus II, 1180 1223 L
vicus VIII, 1223 1226 Ludovicus IX, 1226 1270 Philippus III, 1270 1285 Philippus IV
, 1285 1314 Ludovicus X, 1314 1316 Ioannes I, 1316 1316 Philippus V, 1316 1322 Ca
us IV, 1322 1328 Philippus VI, 1328 1350 Ioannes II, 1350 1364 Carolus V, 1364 1380
Carolus VI, 1380 1422 Carolus VII, 1422 1461 Ludovicus XI, 1461 1483 Carolus VIII,
1483 1498 Ludovicus XII, 1498 1515 Franciscus I, 1515 1547 Henricus II, 1547 1559
anciscus II, 1559 1560 Carolus IX, 1560 1574 Henricus III, 1574 1589 Henricus IV, 1
589 1610 Ludovicus XIII, 1610 1643 Ludovicus XIV, 1643 1715 Ludovicus XV, 1715 1774
Ludovicus XVI, 1774 1792 Napoleo I, Imperator 1804 1814, 1815 Ludovicus XVIII, 181
4 1824 Carolus X, 1824 1830 Ludovicus Philippus, 1830 1848 Napoleo III, Imperator 1
852 1870Billie Jean King
Flag of the United States.sv
Najmladi pobjednik (pojedinacna konkurencija) Tenisaci:
Flag of the Unit
ed States.svg Pete Sampras
19 godina i 1 mjesec[27]

Tenisacice:
Flag of the United States.svg Tracy Austin
16 godina i 8 mj
eseci[27]
Najstariji pobjednik (pojedinacna konkurencija)
Tenisaci:
Flag of
the United States.svg William Larned
38 godina i 8 mjeseci[27]
Tenisacice:
Flag of the United States.svg Molla Bjurstedt Mallory 42 godin
e i 5 mjeseci[27]
Izvori
DecoTurf Tournaments
"National Lawn-Tennis Tournament" (PDF), 14. srpnja 1881., pristupljeno 15. srpn
ja 2012.
Collins, Bud (2010). The Bud Collins History of Tennis, 2nd ed., str. 10, 452, 4
54, [New York]: New Chapter Press. ISBN 978-0942257700
Shannon, Bill (1981). United States Tennis Association Official Encyclopedia of
Tennis (Centennial edition), str. 237.
249., NY: Harper & Row. ISBN 0-06-0148969
"Tennis Tournament at Newport Again" (PDF), 4. veljace 1911., pristupljeno 16. s
rpnja 2012.
"Newport May Lose Tennis Tourney" (PDF), 17. sijecnja 1915., pristupljeno 16. sr
pnja 2012.
"Want Newport for Tennis Tourney" (PDF), 18. sijecnja 1915., pristupljeno 16. sr
pnja 2012.
"A Tennis "Solar Plexus`"" (PDF), 23. sijecnja 1915., pristupljeno 16. srpnja 20
12.
"Tourney Goes to New York", 6. veljace 1915., pristupljeno 16. srpnja 2012.
"'All-Comers' Tourney to be Restricted" (PDF), 7. veljace 1915., pristupljeno 16
. srpnja 2012.
"Newport Loses Tennis T
Otvori novi suradnicki racun
Prijavi se
Clanak
Razgovorstriae, fuit rex Franciae et Navarrae ac coprinceps Andorrae, qui re
gnavit a die 14 Maii 1643 usque ad mortem suam anno 1715.
Ludovicus XIV Francogallice Le Roi Soleil (scil. "rex qui et sol") nuncupatus es
t.
Regens 72 annos erat temporibus novis is vir imperium habens, qui longissimum re
gnabat. Ludovicus XIV habetur exemplum clarissimum dominationis Absolutismi. Con
firmabat potestatem regis amplificatione magistratus, tollendo oppositionem inte
stinam et promovendo sui imperii oeconomiam. Cultura curtis Franciae pertinebat
omni modo ad personam regis. Signum certum egregii status regni factus est eius
luxuriosus habitus.
Rex amplificabat Castellum Versaliense etiam artes et scientias, sequebatur temp
us florentis culturae Francae. Res gestae publicae regis in finitimas civitates
erant summa vi aggrediendi, ut Francia Ludovico imperante dominationem Europae a
dipisceretur.
Index
1 Vita
1.1 Pueritia
2 Bibliographia
3 Vide etiam
Vita
Pueritia

[Celare]
Henricus IV rex Francorum
Reges et imperatores Francorum 987-1870
Hugo Capetius, 987 996 Robertus II, 996 1031 Henricus I, 1031 1060 Philippus I, 106
0 1108 Ludovicus VI, 1108 1137 Ludovicus VII, 1137 1180 Philippus II, 1180 1223 L
vicus VIII, 1223 1226 Ludovicus IX, 1226 1270 Philippus III, 1270 1285 Philippus IV
, 1285 1314 Ludovicus X, 1314 1316 Ioannes I, 1316 1316 Philippus V, 1316 1322 Ca
us IV, 1322 1328 Philippus VI, 1328 1350 Ioannes II, 1350 1364 Carolus V, 1364 1380
Carolus VI, 1380 1422 Carolus VII, 1422 1461 Ludovicus XI, 1461 1483 Carolus VIII,
1483 1498 Ludovicus XII, 1498 1515 Franciscus I, 1515 1547 Henricus II, 1547 1559
anciscus II, 1559 1560 Carolus IX, 1560 1574 Henricus III, 1574 1589 Henricus IV, 1
589 1610 Ludovicus XIII, 1610 1643 Ludovicus XIV, 1643 1715 Ludovicus XV, 1715 1774
Ludovicus XVI, 1774 1792 Napoleo I, Imperator 1804 1814, 1815 Ludovicus XVIII, 181
4 1824 Carolus X, 1824 1830 Ludovicus Philippus, 1830 1848 Napoleo III, Imperator 1
852 1870
Citaj
uredi VE
uredi
Vidi stare izmjene
Glavna stranica
Kafic
Ispis/izvoz
Napravi zbirku
Preuzmi kao PDF
Inacica za ispis
Pomagala
Sloven cina
?????? / srpski
Svenska
?????
???
Trke
???????/tatara
??????????
Ti?ng Vi?tdisciplny:
lesncka bioklimatolgia
lesncka biometria
lesncka botanika
lesncka dendrolgia
dendrometria
ekolgia lesa
entomolgia
lesncka environmentalistika
lesncka epistemolgia
striae, fuit rex Franciae et Navarrae ac coprinceps Andorrae, qui regnavit a die
14 Maii 1643 usque ad mortem suam anno 1715.
Ludovicus XIV Francogallice Le Roi Soleil (scil. "rex qui et sol") nuncupatus es
t.
Regens 72 annos erat temporibus novis is vir imperium habens, qui longissimum re
gnabat. Ludovicus XIV habetur exemplum clarissimum dominationis Absolutismi. Con

firmabat potestatem regis amplificatione magistratus, tollendo oppositionem inte

stinam et promovendo sui imperii oeconomiam. Cultura curtis Franciae pertinebat
omni modo ad personam regis. Signum certum egregii status regni factus est eius
luxuriosus habitus.
Rex amplificabat Castellum Versaliense etiam artes et scientias, sequebatur temp
us florentis culturae Francae. Res gestae publicae regis in finitimas civitates
erant summa vi aggrediendi, ut Francia Ludovico imperante dominationem Europae a
dipisceretur.
Index
1 Vita
1.1 Pueritia
2 Bibliographia
3 Vide etiam
Vita
Pueritia
Puer, delphinus Viennensis (dauphin de Viennois) et "primus filius Franciae" (pr
emier fils de France), die 5 Septembris 1638 in oppido Sancti Germani in Laya pr
ope Lutetiam natus est, Ludovico XIII et Anna Austriae. Fructus fuit coniunction
is Europae gentium potentissimarum, Burboniae et Habsburgensis. Praenomine Ludov
icus Deodatus (Louis-Dieudonn) baptizatus est, quia post nonnullos abortus et dis
cordiam paris regii, puer donum caeli visus est.
Unam legis e paginis de
historia Franciae
disserentibus
Eugne Delacroix - La libert guidant le peuple.jpg
[Ostendere]
Gallia praeromana
[Ostendere]
Gallia Romana
[Ostendere]
Merovingi et Carolingi
[Ostendere]
Regnum mediaevale
[Ostendere]
Regnum recentius
[Ostendere]
Res novae Francicae
[Ostendere]
Saeculum XIX
[Ostendere]
Saeculum XX
Vide etiam
Opus rerum politicarum Franciae
Bibliographia
Pierre Goubert, Le Sicle de Louis XIV: tudes. Lutetiae: Fallois, 1996. ISBN 287706-282-1
Pierre Goubert, Louis XIV et vingt millions de Franais. Lutetiae: Fayard, 196
5. Nova ed., 1991 (Paginae selectae apud Google Books)
Christophe Levantal, Louis XIV. Chronographie d'un rgne. Lutetiae: Infolio, 2
009. ISBN 978-2-88474-151-4
Vide etiam
Ad usum Delphini

[Celare]
Henricus IV rex Francorum
Reges et imperatores Francorum 987-1870
Hugo Capetius, 987 996 Robertus II, 996 1031 Henricus I, 1031 1060 Philippus I, 106
0 1108 Ludovicus VI, 1108 1137 Ludovicus VII, 1137 1180 Philippus II, 1180 1223 L
vicus VIII, 1223 1226 Ludovicus IX, 1226 1270 Philippus III, 1270 1285 Philippus IV
, 1285 1314 Ludovicus X, 1314 1316 Ioannes I, 1316 1316 Philippus V, 1316 1322 Ca
us IV, 1322 1328 Philippus VI, 1328 1350 Ioannes II, 1350 1364 Carolus V, 1364 1380
Carolus VI, 1380 1422 Carolus VII, 1422 1461 Ludovicus XI, 1461 1483 Carolus VIII,
1483 1498 Ludovicus XII, 1498 1515 Franciscus I, 1515 1547 Henricus II, 1547 1559
anciscus II, 1559 1560 Carolus IX, 1560 1574 Henricus III, 1574 1589 Henricus IV, 1
589 1610 Ludovicus XIII, 1610 1643 Ludovicus XIV, 1643 1715 Ludovicus XV, 1715 1774
Ludovicus XVI, 1774 1792 Napoleo I, Imperator 1804 1814, 1815 Ludovicus XVIII, 181
4 1824 Carolus X, 1824 1830 Ludovicus Philippus, 1830 1848 Napoleo III, Imperator 1
852 1870
lesncka fytogia
nuka o doe lesov
nuka o pestovan lesov
nuka o polovn
Puer, delphinus Viennensis (dauphin de Viennois) et "primus filius Franciae" (pr
emier fils de France), die 5 Septembris 1638 in oppido Sancti Germani in Laya pr
ope Lutetiam natus est, Ludovico XIII et Anna Austriae. Fructus fuit coniunction
is Europae gentium potentissimarum, Burboniae et Habsburgensis. Praenomine Ludov
icus Deodatus (Louis-Dieudonn) baptizatus est, quia post nonnullos abortus et dis
cordiam paris regii, puer donum caeli visus est.
Unam legis e paginis de
historia Franciae
disserentibus
Eugne Delacroix - La libert guidant le peuple.jpg
[Ostendere]
Gallia praeromana
[Ostendere]
Gallia Romana
[Ostendere]
Merovingi et Carolingi
[Ostendere]
Regnum mediaevale
[Ostendere]
Regnum recentius
[Ostendere]
Res novae Francicae
[Ostendere]
Saeculum XIX
[Ostendere]
Saeculum XX
Vide etiam
Opus rerum politicarum Franciae
Bibliographia
Pierre Goubert, Le Sicle de Louis XIV: tudes. Lutetiae: Fallois, 1996. ISBN 287706-282-1
Pierre Goubert, Louis XIV et vingt millions de Franais. Lutetiae: Fayard, 196
5. Nova ed., 1991 (Paginae selectae apud Google Books)
Christophe Levantal, Louis XIV. Chronographie d'un rgne. Lutetiae: Infolio, 2
009. ISBN 978-2-88474-151-4
Vide etiam

Ad usum Delphini

[Celare]
Henricus IV rex Francorum
Reges et imperatores Francorum 987-1870
Hugo Capetius, 987 996 Robertus II, 996 1031 Henricus I, 1031 1060 Philippus I, 106
0 1108 Ludovicus VI, 1108 1137 Ludovicus VII, 1137 1180 Philippus II, 1180 1223 L
vicus VIII, 1223 1226 Ludovicus IX, 1226 1270 Philippus III, 1270 1285 Philippus IV
, 1285 1314 Ludovicus X, 1314 1316 Ioannes I, 1316 1316 Philippus V, 1316 1322 Ca
us IV, 1322 1328 Philippus VI, 1328 1350 Ioannes II, 1350 1364 Carolus V, 1364 1380
Carolus VI, 1380 1422 Carolus VII, 1422 1461 Ludovicus XI, 1461 1483 Carolus VIII,
1483 1498 Ludovicus XII, 1498 1515 Franciscus I, 1515 1547 Henricus II, 1547 1559
anciscus II, 1559 1560 Carolus IX, 1560 1574 Henricus III, 1574 1589 Henricus IV, 1
589 1610 Ludovicus XIII, 1610 1643 Ludovicus XIV, 1643 1715 Ludovicus XV, 1715 1774
Ludovicus XVI, 1774 1792 Napoleo I, Imperator 1804 1814, 1815 Ludovicus XVIII, 181
4 1824 Carolus X, 1824 1830 Ludovicus Philippus, 1830 1848 Napoleo III, Imperator 1
852 1870: Bouvetya. Teoksessa Fishpool, Lincoln D. C. & Evans, Michael I.: Importan
t Bird Areas in Africa And Associated Islands. Cambridge: Birdlife International
, 2001. ISBN 1-874357-20-X. Bouvet nsaaren osuus kirjasta (pdf) (viitattu 7.5.2015
). (englanniksi)
Mills, William J.: Exploring Polar Frontiers: A Historical Encyclopedia. San
ta Barbara, Calirofnia: ABC-CLIO, 2003. ISBN 1-57607-422-6. Google-kirjat (viita
ttu 14.5.2015). (englanniksi)
Padilla, Allan & Zeller, Dirk & Pauly, Daniel: The Fish and Fisheries of Bouv
et Island . Teoksessa Palomares, Maria Lourdes D. & Pauly, Daniel (toim.): Marine
Fisheries Catches of SubAntarctic Islands, 1950 to 2010. Fisheries Centre Resear
ch Reports, 2015, 23. vsk, nro 1. Vancouver, B.C.: The Fisheries Centre, Univesi
ty of British Columbia. Artikkelin verkkoversio (pdf) Viitattu 6.6.2015. (englan
niksi)
Riffenburgh, Beau (toim.): Encyclopedia of the Antarctic. New York, NY: Rout
ledge, 2007. ISBN 978-0-415-97024-2. Google-kirjat (viitattu 17.5.2015). (englan
niksi)
Rognhaug, Magnus Hovind (toim.): Norway in the Antarctic. Troms: Norsk Polari
nstitutt, Framsenteret, 2014. ISBN 978-82-7666-308-2. Teoksen verkkoversio (pdf)
(viitattu 14.5.2015). (englanniksi)
Viitteet
Bouvetya Miljstatus i Norge. 3.12.2014. Viitattu 14.5.2015. (norjaksi)
Roghnaug, s. 10.
Riffenburgh , s. 176 177.
Huyser, s. 114.
Engelskjn, s. 140 144.
Hofmeyr, G. J. G. & Krafft, B. A. & Kirkman, S. P. & Bester, M. N. & Lydersen, C
. & Kovacs, K. M.: Population changes of Antarctic fur seals at Nyrysa, Bouvetya.
Polar Biology, 2005, 28. vsk, nro 9, s. 725 731. Springer-Verlag. ResearchGate Vii
tattu 15.5.2015. (englanniksi)
Jones, Christopher D. et al.: Diversity, relative abundance, new locality record
s and population structure of Antarctic demersal fishes from the northern Scotia
Arc Islands and Bouvetya. Polar Biology, 2008, 31. vsk, nro 12, s. 1486, 1493. S
pringer-Verlag. Artikkelin verkkoversio (pdf) Viitattu 15.5.2015. (englanniksi)
Geographica maailmankartasto: maanosat, maat, kansat, s. 469. Almagest, 2008. IS
BN 978-3-8331-4130-0.
Mills, s. 9
Pueritia
Puer, delphinus Viennensis (dauphin de Viennois) et "primus filius Franciae" (pr
emier fils de France), die 5 Septembris 1638 in oppido Sancti Germani in Laya pr
ope Lutetiam natus est, Ludovico XIII et Anna Austriae. Fructus fuit coniunction
is Europae gentium potentissimarum, Burboniae et Habsburgensis. Praenomine Ludov
icus Deodatus (Louis-Dieudonn) baptizatus est, quia post nonnullos abortus et dis

cordiam paris regii, puer donum caeli visus est.

Unam legis e paginis de
historia Franciae
disserentibus
Eugne Delacroix - La libert guidant le peuple.jpg
[Ostendere]
Gallia praeromana
[Ostendere]
Gallia Romana
[Ostendere]
Merovingi et Carolingi
[Ostendere]
Regnum mediaevale
[Ostendere]
Regnum recentius
[Ostendere]
Res novae Francicae
[Ostendere]
Saeculum XIX
[Ostendere]
Saeculum XX
Vide etiam
Opus rerum politicarum Franciae
Bibliographia
Pierre Goubert, Le Sicle de Louis XIV: tudes. Lutetiae: Fallois, 1996. ISBN 287706-282-1
Pierre Goubert, Louis XIV et vingt millions de Franais. Lutetiae: Fayard, 196
5. Nova ed., 1991 (Paginae selectae apud Google Books)
Christophe Levantal, Louis XIV. Chronographie d'un rgne. Lutetiae: Infolio, 2
009. ISBN 978-2-88474-151-4
Vide etiam
Ad usum Delphini

[Celare]
Henricus IV rex Francorum
Reges et imperatores Francorum 987-1870
Hugo Capetius, 987 996 Robertus II, 996 1031 Henricus I, 1031 1060 Philippus I, 106
0 1108 Ludovicus VI, 1108 1137 Ludovicus VII, 1137 1180 Philippus II, 1180 1223 L
vicus VIII, 1223 1226 Ludovicus IX, 1226 1270 Philippus III, 1270 1285 Philippus IV
, 1285 1314 Ludovicus X, 1314 1316 Ioannes I, 1316 1316 Philippus V, 1316 1322 Ca
us IV, 1322 1328 Philippus VI, 1328 1350 Ioannes II, 1350 1364 Carolus V, 1364 1380
Carolus VI, 1380 1422 Carolus VII, 1422 1461 Ludovicus XI, 1461 1483 Carolus VIII,
1483 1498 Ludovicus XII, 1498 1515 Franciscus I, 1515 1547 Henricus II, 1547 1559
anciscus II, 1559 1560 Carolus IX, 1560 1574 Henricus III, 1574 1589 Henricus IV, 1
589 1610 Ludovicus XIII, 1610 1643 Ludovicus XIV, 1643 1715 Ludovicus XV, 1715 1774
Ludovicus XVI, 1774 1792 Napoleo I, Imperator 1804 1814, 1815 Ludovicus XVIII, 181
4 1824 Carolus X, 1824 1830 Ludovicus Philippus, 1830 1848 Napoleo III, Imperator 1
852 1870y, Oroszvr (1841 44)
a vrkastlyszeru, sarokbstys pletet Franz Beer tervezte,
zatt gymvek s lorses fogazat dszti.[16]
Keglevich-kastly, Nagyugrc (1vr ava u odlucujucoj igri (tzv. "tie-break"), za ra
zliku od preostala tri godi nja Grand Slam turnira na kojima se tie break igra u s
vakom setu osim onom posljednjem (trecem za ene, petom za mu karce) koji se igra ne
ograniceno, sve dok netko od igraca ne postigne vodstvo od dvije igre (tzv. "gam
e" razlike). Uz podlogu, to je ujedno i najveca razlika u odnosu na ostala tri G
rand Slam turnira. Aktualni pobjednici iz 2014. godine su Marin Cilic (mu ki singl
), Serena Williams ( enski singl), Bob Bryan i Mike Bryan (mu ki dubl), Ekaterina Ma
karova i Elena Vesnina ( enski dubl) te Sania Mirza i Bruno Soares (mje oviti dubl).

Sadr aj
1 Povijest turnira
1.1 Newport Casino
1.2 West Side Tennis Club
1.3 Germantown Cricket Club
1.4 West Side Tennis Club
1.5 Nacionalni teniski centar USTA
2 Podloga i tereni
3 Izazovi linijskih odluka
4 Posjecenost turnira
5 Trenutacni prvaci
6 Nagradni fond turnira
7 Bodovanje
8 Rekordi
9 Izvori
10 Vanjske poveznice
Povijest turnira
Newport Casino
Chris Evert - americka tenisacica i pobjednica najveceg broja turnira US Opena ( e
st) u enskoj pojedinacnoj konkurenciji u razdoblju od pocetka otvorene ere (od 19
68. godine). Godine 2014. Serena Williams je izjednacila njezin rekord kada je p
o esti put postala pobjednicom turnira.
Prvi slu beni turnir odr an je u kolovozu 1881. godine na travnatim terenima u Newpo
rt Casinu (Newport) na Rhode Islandu i na njemu su mogli nastupiti samo oni klub
ovi koji su bili clanovi USNLTA-e (United States National Lawn Tennis Associatio
n).[2] Prvi turnir osvojio je Richard Sears koji ce u konacnici osvojiti sedam t
itula za redom.[3] U razdoblju od 1884. do 1911. godine sistem turnira bio je ta
kav da je branitelj naslova iz prethodne godine sljedece godine automatski igrao
finale i cekao protivnika koji se odlucivao tijekom turnira izmedu svih ostalih
prijavljenih igraca.
U prvih nekoliko godina na turniru su se natjecali iskljucivo mu karci, a naziv tu
rnira slu beno je glasio US National Singles Championships for Men (u slobodnom pr
ijevodu "Americki nacionalni turnir za mu karce"). est godina nakon odr avanja prvog
mu kog turnira krenulo je i prvo slu beno ensko natjecanje u kriket klubu Philadelphi
a 1887. godine kojeg je osvojila tada 17-godi njakinja Ellen Hansell (rodom upravo
iz Philadelphije); dvije godine potom odr ano je prvo ensko natjecanje u parovima,
a prvo natjecanje u mje ovitim parovima odr ano je 1899. godine. U razdoblju od 188
8. do 1918. godine enski dio natjecanja odr avao se po istom principu kao i mu ki (iz
nimka je jedino prvenstvo 1917. godine). U razdoblju izmedu 1890. do 1906. godin
e odr avani su regionalni turniri na istoku i zapadu zemlje, a sve u svrhu odrediv
anja koji ce parovi nastupiti u play-offu ciji ce pobjednici u konacnici igrati
u finalu parova protiv branitelja naslova.[4]
Godine 1915. nacionalno prvenstvo preseljeno je iz Newporta (Rhode Island) u ten
iski klub West Side u Forest Hillsu (New York). Vec 1911. godine grupa tenisaca
predvodena Karlom H. Behrom iz New Yorka poku ala je premjestiti turnir u New York
, ali su bili nadglasani rezultatom 95:60 u korist Newporta.[5]
West Side Tennis Club
Pocetkom 1915. godine ponovno se pokrenulo pitanje preseljenja mjesta odr avanja t
urnira kada je skupina od otprilike stotinu tenisaca potpisala peticiju za selid
bu uz argumente da vecina teniskih klubova, igraca i gledatelja dolaze iz New Yo
rka i njegove okolice i da ce zbog razvoja sporta biti najbolje za sve da se upr
avo u tom gradu prvenstvo nastavi odr avati.[6] Ovim argumentima usprotivila se gr
upa igraca koja je ukljucivala cak osam razlicitih biv ih pobjednika turnira.[7][8

] Ipak, konstantni pritisak u vezi preseljenja turnira postao je prevelik pa je

5. veljace 1915. godine na sastanku USNLTA-e glasackim rezultatom 128:119 odluce
no da ce se turnir preseliti u New York.[9][10][11]
Germantown Cricket Club
U razdoblju od 1921. do 1923. godine turnir se odr avao u kriket klubu Germantown
u Philadelphiji.
West Side Tennis Club
Turnir se 1924. godine vratio u Forest Hills.[4] Iako je do tada vec neslu beno bi
o poznat kao jedan od najva nijih teniskih turnira, slu beno je priznat kao takav od
strane ILTF-a 1924. godine.
Otvorena era turnira (eng. Open era) zapocela je 1968. godine kada se svih pet n
atjecanja spojilo u dana nji US Open koji se u to vrijeme odr avao u teniskom klubu
West Side u Forest Hillsu. Te iste godine turnir je postao po prvi puta otvoren
za sve profesionalne igrace tenisa, a na prvom turniru u otvorenoj eri natjecalo
se sveukupno 96 tenisaca i 63 tenisacice za sveukupni nagradni fond od 100 tisu
ca dolara.
Arthur Ashe - prvi tenisac koji je osvojio US Open u otvorenoj eri (1968. godine
) i prvi (i do danas jedini) afroamericki tenisac u povijesti koji je osvojio US
Open, Wimbledon i Australian Open.
Godine 1970. US Open postao je prvi Grand Slam turnir koji je zapoceo koristiti
pravilo odlucujuce igre (tzv. tie-break) u situaciji kada u setu dode do rezulta
ta 6:6 i danas je jedini takav turnir koji i u odlucujucem posljednjem setu tako
der koristi isto pravilo (ostali turniri u odlucujucem trecem setu u enskoj konku
renciji odnosno petom setu u mu koj konkurenciji nemaju pravilo odlucujuce igre ve
c igrac kako bi pobijedio mora osvojiti dvije igre za redom).
Godine 1973. US Open je postao prvi Grand Slam turnir koji je pobjedniku i pobje
dnici u pojedinacnoj konkurenciji omogucio osvajanje identicne kolicine novca (t
e godine pobjednik u mu koj pojedinacnoj konkurenciji John Newcombe i pobjednica u
enskoj pojedinacnoj konkurenciji Margaret Court osvojili su 25 tisuca dolara sva
ki).[3] Jo jednu inovaciju turnir US Open uveo je 1975. godine kada su postavljen
i reflektori na stadionu kako bi se omogucila igra po noci (prvi puta u povijest
i).
Nacionalni teniski centar USTA
Godine 1978. turnir se iz teniskog kluba West Side u Forest Hillsu (Queens) pres
elio u puno veci Nacionalni teniski centar USTA u Flushing Meadowsu (Queens), a
proces preseljenja takoder je ukljucivao i promjenu podloge na kojoj ce se igrat
i - sa zemlje na kojoj se igralo posljednje tri godine na beton. Jimmy Connors j
edini je tenisac u povijesti koji je osvojio US Open na sve tri podloge na kojim
a se turnir igrao (trava, zemlja i beton) dok je Chris Evert jedina tenisacica u
povijesti koja je turnir osvojila na dvije razlicite podloge (zemlji i betonu).
[3]
US Open je jedini Grand Slam turnir koji se odr avao svake godine bez pauze od poc
etka svog postojanja.[12]
U prosincu 2012. godine objavljeno je da ce se mu ko pojedinacno finale 2013. i 20
14. godine igrati u ponedjeljak umjesto u nedjelju[13] to Savez profesionalnih te
nisaca nikako nije dobro prihvatilo.[14] Posljednjih pet mu kih finala bili su odg
adani za ponedjeljak zbog lo ih vremenskih uvjeta. Medutim, od 2015. godine nadalj
e mu ka finala ponovno se tradicionalno odr avaju nedjeljom.[15]
Podloga i tereni
Stadion Arthur Ashe
Turnir US Open igra se na brzoj podlozi koja omogucuje manje trenje i manji odsk

ok loptice za razliku od ostalih podloga (pogotovo one na kojoj se nekada igrao

turnir Australian Open). Upravo iz ovog razloga igraci koji prakticiraju igru se
rvisa i voleja bili su poprilicno uspje ni na turniru do danas.
Glavni teren turnira je stadion Arthur Ashe koji mo e primiti 22.547 gledatelja, a
koji se otvorio 1997. godine. Ime je dobio prema Arthuru Asheu, poznatom afro-a
merickom tenisacu koji je postao prvim igracem koji je osvojio US Open u otvoren
oj eri 1968. godine. Drugi najveci stadion turnira je Louis Armstrong, slu beno ot
voren 1978. godine. U razdoblju od 1978. do 1996. godine to je bio glavni stadio
n turnira. U jednom trenutku stadion je mogao primiti 18 tisuca gledatelja, ali
taj je kapacitet smanjen na 10.200 nakon to su maknute gornje tribine i nakon to j
e otvoren stadion Arthur Ashe.[16] Treci po velicini teren je Grandstand kapacit
eta 6.000 mjesta.
Godine 2011. otvoren je i sedamnaesti po redu teren s velikim televizijskim ekra
nima i elektronickom linijom koja omogucava igracima izazove na sudacke odluke.
Buduci se nalazi na zemlji, teren je prozvan The Pit. Danas teren mo e primiti do
3 tisuce gledatelja, a nalazi se u jugoistocnom dijelu zdanja na kojem se komple
tan US Open igra.[17] Tereni 4, 7 i 11 imaju kapacitet preko tisucu mjesta.
Svi tereni na kojima se igraju mecevi US Opena su osvijetljeni to omogucava telev
izijsko pracenje kompletnog turnira tijekom prime-timea kako bi se postigla to ve
ca gledanost. Navedeno je jako dobro iskoristila americka televizijska mre a koja
je iskoristila svu svoju moc kako bi ensko finale prebacila na subotu navecer zbo
g postizanja maksimalne gledanosti svojih televizijskih kanala.
Godine 2005. na svim terenima US Opena postavljena je posebna plava podloga kako
bi se putem televizije lak e mogla pratiti loptica tijekom igre; vanjski tereni o
stali su zelene boje.[18] Na turniru 2006. godine kompleks je dobio ime USTA Bil
lie Jean King National Tennis Center u cast biv e tenisacice Billie Jean King koja
je turnir osvojila cetiri puta.
Izazovi linijskih odluka
Godine 2006. US Open je uveo mogucnost instantne reprize netom zavr enih poena kak
o bi se, na zahtjev igraca i igracica, eventualno preispitale sumnjive linijske
odluke sudaca (tzv. challenge). Prema mnogim strucnjacima dogadaj koji je prevag
nuo u korist uvodenja ovakvog nacina odlucivanja dogodio se tijekom US Opena 200
4. godine, tocnije meca izmedu Serene Williams i Jennifer Capriati tijekom kojeg
a su mnoge upitne sudacke odluke done ene u korist Capriati.[19] Svaki igrac ima u
jednom setu pravo na tri izazova uz jedan dodatni u slucaju da se set odlucuje
u tie-breaku (odlucujucoj igri). Ako se poka e da je izazov bio opravdan, igrac za
dr ava pravo na daljnje izazove tijekom seta, a ako se ispostavi suprotno, igrac g
ubi jedan izazov po setu. Instantna repriza netom odigranog poena u pocetku je b
ila omogucena samo na dva glavna stadiona (Ashe i Armstrong), ali je od 2009. go
dine dostupna i na stadionu Grandstand.
Nakon to igrac zatra i izazov (tzv. challenge) na velikom ekranu krece 3D kompjuter
ska animacija koja zahvaljujuci mnogobrojnim videokamerama prati lopticu pa igra
ci, suci, publika na stadionu, ali i ona pred malim ekranima mogu istovremeno vi
djeti je li sudacka odluka bila ispravna ili ne. Tijekom US Opena 2011. godine 2
9.78% izazova tenisaca i 30.2% izazova tenisacica pokazalo se ispravnima.[20]
Posjecenost turnira
2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005.
2004.
713.642
713.026
710.803
658.664
712.976
721.059
720.227
715.587
640.000
659.538
631.870
Izvori: US Open,[21] Gradsko sveucili te u New Yorku (CUNY)[22]
Trenutacni prvaci

Vista-xmag.pngPodrobniji clanak o temi: Popis pobjednika US Open - pojedinacna k

onkurencija-mu karci
Marin Cilic pobjednik u mu koj pojedinacnoj konkurenciji 2014. godine. To je b
ila njegova prva Grand Slam titula i ujedno prvo osvajanje turnira US Open.
Serena Williams pobjednica u enskoj pojedinacnoj konkurenciji 2014. godine. T
o je bila njezina osamnaesta Grand Slam titula i esto osvajanje turnira US Open (
trece za redom).
Bob Bryan clan pobjednickog para u mu koj konkurenciji parova 2014. godine. To
je bila njegova esnaesta titula u parovima i peto osvajanje turnira US Open.
Mike Bryan clan pobjednickog para u mu koj konkurenciji parova 2014. godine. T
o je bila njegova esnaesta titula u parovima i peto osvajanje turnira US Open.
Ekaterina Makarova clanica pobjednickog para u enskoj konkurenciji parova 201
4. godine. To je bila njezina druga titula u parovima i prvo osvajanje turnira U
S Open.
Elena Vesnina clanica pobjednickog para u enskoj konkurenciji parova 2014. go
dine. To je bila njezina druga titula u parovima i prvo osvajanje turnira US Ope
n.
Sania Mirza clanica pobjednickog mje ovitog para u konkurenciji mje ovitih parov
a 2014. godine. To je bila njezina treca titula u mje ovitim parovima i prvo osvaj
anje US Opena.
Bruno Soares clan pobjednickog mje ovitog para u konkurenciji mje ovitih parova
2014. godine. To je bila njegova druga titula u mje ovitim parovima i drugo osvaja
nje US Opena.
Roger Federer - vicarski tenisac koji je u otvorenoj eri turnira od 1968. godine
osvojio US Open pet godina za redom (2004. - 2008.).
Natjecanje
Prvak Finalist
Rezultat
Mu ka pojedinacna konkurencija Flag of Croatia.svg Marin Cilic
Flag of
Japan.svg Kei Nishikori
6:3, 6:3, 6:3
enska pojedinacna konkurencija
Flag of the United States.svg Serena Williams
Flag of Denmark.svg Caroline Wozniacki 6:3, 6:3
Mu ki parovi
lez
6:1, 2:6, [11:9]
Nagradni fond turnira
Sveukupni nagradni fond za US Open 2013. godine iznosio je 34.252,000 dolara to j
e otprilike za 10 milijuna vi e od turnira koji se odr ao 2012. godine.[23] Nagradni
fond turnira rasporeduje se na sljedeci nacin:[24]
Natjecanje
P
F
PF
CF
4K
3K
2K
1K
K3
K2
K1
Ukupno
Pojedinacna konkurencija
128 sudionika $1.900,000
$950.000
$475.000
$237.500
$120.000
$65.000
$37.000
$23.000
$8.638 $5.775 $3.000 $9.406,000
Parovi*
64 sudionika
$420.000
$210.000
$105.000
$50.000
$26.000
$16.000
$11.000
$3.712,000
Mje oviti parovi*
32 sudionika
$150.000
$70.000
$30.000
$15.000
$10.000
$5.000 $500.000
* po paru

Turnir US Open ugovorno se obvezao da ce povecati svukupni nagradni fond na 50 m

ilijuna dolara do 2017. godine. Kao rezultat toga nagradni fond turnira iz 2013.
godine povecan je na sveukupno 33.6 milijuna dolara cime je za rekordnih 8.1 mi
lijun dolara povecan u odnosu na prethodni turnir.[25]
Bodovanje
Bodovanje za ATP i WTA ljestvice tijekom godina na US Openu je variralo, a trenu
tacno se u pojedinacnom natjecateljskom programu bodovi dodijeljuju prema sljede
coj ljestvici:
Natjecanje
P
F
PF
CF
4K
3K
2K
1K
Pojedinacne titule
Tenisaci
2000
1200
720
360
180
90
45
10
Tenisacice[26] 2000
1300
780
430
240
130
70
10
Parovi Tenisaci
2000
1200
720
360
180
90
0
Tenisacice
2000
1300
780
430
240
130
10
Rekordi
Rekord Era
Igrac(i)
Broj osvojenih turnira Godine
Mu ka konkurencija od 1881. godine
Pobjednik najveceg broja turnira u mu koj pojedinacnoj konkurenciji
Prije 19
68. godine:
Flag of the United States.svg Richard Sears
Flag of the United States.svg Bill Larned
Flag of the United States.svg Bill Tilden
7
1881., 1882., 1883., 188
4., 1885., 1886., 1887.
1901., 1902., 1907., 1908., 1909., 1910., 1911.
1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1929.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Jimmy Connors
Flag of the United States.svg Pete Sampras
Flag of Switzerland.svg Roger Federer 5
1974., 1976., 1978., 1982., 1983
.
1990., 1993., 1995., 1996., 2002.
2004., 2005., 2006., 2007., 2008.
Pobjednik najveceg broja turnira za redom u mu koj pojedinacnoj konkurenciji
Prije 1968. godine:
Flag of the United States.svg Richard Sears
7
1881., 1882., 1883., 1884., 1885., 1886., 1887.
Nakon 1968. godine:
Flag of Switzerland.svg Roger Federer 5
2004., 2
005., 2006., 2007., 2008.
Osvajac najveceg broja titula u mu koj konkurenciji parova
Prije 1968. godi
ne:
Flag of the United States.svg Richard Sears
Flag of the United States.svg Holcombe Ward
6
1882., 1883., 1884., 188
5., 1886., 1887.
1899., 1900., 1901., 1904., 1905., 1906.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Bob Bryan
Flag of the United States.svg Mike Bryan
5
2005., 2008., 2010., 201
2., 2014.
2005., 2008., 2010., 2012., 2014.
Osvajac najveceg broja titula za redom u mu koj konkurenciji parova
Prije 19
68. godine:
Flag of the United States.svg Richard Sears
6
1882., 1883., 1884., 1885., 1886., 1887.
Nakon 1968. godine:
Flag of Australia.svg Todd Woodbridge
Flag of Australia.svg Mark Woodforde
2
1995., 1996.
1995., 1996.
Osvajac najveceg broja titula u konkurenciji mje ovitih parova Prije 1968. godi
ne:
Flag of the United States.svg Bill Tilden
Flag of the United States.svg Bill Talbert
4
1913., 1914., 1922., 192
3.
1943., 1944., 1945., 1946.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Bob Bryan
4
2003., 2004., 2006., 2010.
Osvajac najveceg broja titula (sveukupno: pojedinacna konkurencija, mu ki parovi i
mje oviti parovi)
Prije 1968. godine:
Flag of the United States.svg Bi

ll Tilden
16
1913.
1929. (7 pojedinacnih naslova, 5 mu kih parova i 4 m
je ovita para)
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Bob Bryan
9
2003.
2014. (5 mu kih parova i 4 mje ovita para)
enska konkurencija od 1887. godine
Pobjednica najveceg broja turnira u enskoj pojedinacnoj konkurenciji Prije 19
68. godine:
Flag of Norway.svg/Flag of the United States.svg Molla Bjurstedt
Mallory
8
1915., 1916., 1917., 1918., 1920., 1921., 1922., 1926.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Chris Evert
Flag of the United States.svg Serena Williams 6
1975., 1976., 1977., 197
8., 1980., 1982.
1999., 2002., 2008., 2012., 2013., 2014.
Pobjednica najveceg broja turnira za redom u enskoj pojedinacnoj konkurenciji
Prije 1968. godine:
Flag of Norway.svg/Flag of the United States.svg Molla B
jurstedt Mallory
Predlo ak:Flag icon Helen Jacobs
4
1915., 1916., 1917., 1918.
1932., 1933., 1934., 1935.
Nakon 1967. godine:
Flag of the United States.svg Chris Evert
4
1975., 1976., 1977., 1978.
Osvajacica najveceg broja titula u enskoj konkurenciji parova Prije 1968. godi
ne:
Flag of the United States.svg Margaret Osborne duPont 13
1941., 1
942., 1943., 1944., 1945., 1946., 1947., 1948., 1949., 1950., 1955., 1956., 1957
.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Martina Navratilova
9
1977., 1978., 1980., 1983., 1984., 1986., 1987., 1989., 1990.
Osvajacica najveceg broja titula za redom u enskoj konkurenciji parova
Prije 19
68. godine:
Flag of the United States.svg Margaret Osborne duPont 10
1941., 1942., 1943., 1944., 1945., 1946., 1947., 1948., 1949., 1950.
Nakon 1968. godine:
Flag of Spain.svg Virginia Ruano Pascual
Flag of Argentina.svg Paola Surez
3
2002., 2003., 2004.
2002., 2003., 2004.
Osvajacica najveceg broja titula u konkurenciji mje ovitih parova
Svih vre
mena: Flag of the United States.svg Margaret Osborne duPont
Flag of Australia.svg Margaret Court
8
1943., 1944., 1945., 1946., 1950
., 1958., 1959., 1960.
1961., 1962., 1963., 1964., 1965., 1969., 1970., 1972.
Prije 1968. godine:
Flag of the United States.svg Margaret Osborne duPont
8
1943., 1944., 1945., 1946., 1950., 1958., 1959., 1960.
Nakon 1968. godine:
Flag of Australia.svg Margaret Court
Flag of the United States.svg Billie Jean King
Flag of the United States.svg Martina Navratilova
3
1969., 1970., 19
72.
1971., 1973., 1976.
1985., 1987., 2006.
Osvajacica najveceg broja titula (sveukupno: pojedinacna konkurencija, enski paro
vi i mje oviti parovi) Svih vremena: Flag of the United States.svg Margaret O
sborne duPont 25
1941.
1960. (3 pojedinacne titule, 13 enskih parova i 9 m
je ovitih parova)
Prije 1968. godine:
Flag of the United States.svg Margaret Osborne duPont
25
1941.
1960. (3 pojedinacne titule, 13 enskih parova i 9 mje ovitih parova)
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Martina Navratilova
16
1977. 2006. (4 pojedinacne titule, 9 enskih parova i 3 mje ovita para)
Razni rekordi
Najmladi pobjednik (pojedinacna konkurencija) Tenisaci:
Flag of the Unit
ed States.svg Pete Sampras
19 godina i 1 mjesec[27]
Tenisacice:
Flag of the United States.svg Tracy Austin
16 godina i 8 mj
eseci[27]
Najstariji pobjednik (pojedinacna konkurencija)
Tenisaci:
Flag of
the United States.svg William Larned
38 godina i 8 mjeseci[27]
Tenisacice:
Flag of the United States.svg Molla Bjurstedt Mallory 42 godin

e i 5 mjeseci[27]
Izvori
DecoTurf Tournaments
"National Lawn-Tennis Tournament" (PDF), 14. srpnja 1881., pristupljeno 15. srpn
ja 2012.
Collins, Bud (2010). The Bud Collins History of Tennis, 2nd ed., str. 10, 452, 4
54, [New York]: New Chapter Press. ISBN 978-0942257700
Shannon, Bill (1981). United States Tennis Association Official Encyclopedia of
Tennis (Centennial edition), str. 237.
249., NY: Harper & Row. ISBN 0-06-0148969
"Tennis Tournament at Newport Again" (PDF), 4. veljace 1911., pristupljeno 16. s
rpnja 2012.
"Newport May Lose Tennis Tourney" (PDF), 17. sijecnja 1915., pristupljeno 16. sr
pnja 2012.
"Want Newport for Tennis Tourney" (PDF), 18. sijecnja 1915., pristupljeno 16. sr
pnja 2012.
"A Tennis "Solar Plexus`"" (PDF), 23. sijecnja 1915., pristupljeno 16. srpnja 20
12.
"Tourney Goes to New York", 6. veljace 1915., pristupljeno 16. srpnja 2012.
"'All-Comers' Tourney to be Restricted" (PDF), 7. veljace 1915., pristupljeno 16
. srpnja 2012.
"Newport Loses Tennis Tourney" (PDF), 6. veljace 1915., pristupljeno 21. srpnja
2012.
Grand Slams
US Open. ITF. pristupljeno 23. kolovoza 2012.
US Open schedules Monday finish | Tennis News | ESPN.co.uk
ATP blasts US Open over plans to schedule the 2013 men's final on a Monday | Spo
rts News | ESPN.co.uk
BBC Sport - US Open men's final will make return to Sunday from 2015
Ashe & Armstrong Stadiums. USTA (25. svibnja 2008.). pristupljeno 16. srpnja 201
2.
Robson, Douglas. "New show court draws a crowd, quietly" USA Today (29. kolovoza
2011.)
Courting Victory on Any Surface. USTA. pristupljeno 16. srpnja 2012.
[1]
Player Challenges. US Open official website.
US Open History
Year-by-Year. United States Tennis Association (USTA).
U.S. Open Tennis - Total Attendance (By Year). City University of New York.
US Open Prize Money Increases Announced. ATP Tour (12. srpnja 2012.). pristuplje
no 23. kolovoza 2012.
US Open Prize Money. USTA. pristupljeno 23. kolovoza 2012.
US Open makes long-term commitment to the game. US open. pristupljeno 25. lipnja
2013.
http://www.wtatennis.com/all-about-rankings
Youngest and oldest champions. US Open Org. pristupljeno 24. sijecnja 2015.
Vanjske poveznice
http://www.usopen.org/ Slu bena stranica turnira
Kategorije:
Izabrani clanciTeniska natjecanja port u SAD-uUS Open
Navigacijski izbornik
Otvori novi suradnicki racun
Prijavi se

Clanak
Razgovor
Citaj
uredi VE
uredi
to vodi ovamo
Espaol
Eesti
Euskara
?????
Suomi
Franais
Galego
?????
Magyar
???????
Bahasa Indonesia
Italiano
???
Basa Jawa
???????
?????
???
Ltzebuergesch
Lietuviu
Latvie u
??????????
??????
?????
??????????
??????
Nederlands
Norsk bokml
Polski
Portugus
Romna
???????
Sicilianu
Scots
Srpskohrvatski / ??????????????
Simple English
Slovencina
Sloven cina
?????? / srpski
Svenska
?????
???
Trke
???????/tatara
??????????
Ti?ng Vi?t
Yorb
??
Uredi meduwikije
Vrijeme i datum posljednje promjene na ovoj stranici: 12:12, 29. kolovoza 20
15.

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod isti

m uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete kori tenja za
detalje.
Za tita privatnosti
Impresum
Uvjeti kori tenja | Pravne napomene | Odricanje od odgovornosti
Razvojni programeri
Prikaz za mobilne uredaje
Wikimedia Foundation
Powered by MediaWiki

Esterhzy-kastly, Galnta (1860-as vek)

a Wber Antal tervei alapjn plt kastly a
ka gtizl vonulathoz tartozik, mrett tekintve a legjelentosebb Krpt-medencei kastlyok
tozik. A rszletformkon a flkrves stlus hatsa figyelheto meg.[21]

Bethlen-kastly, rokalja (1860-as vek) a korszak egyik legklnlegesebb, biznci hat

tkrzo plete. A ngyszgu kastlytmeget storteto koronzza, cscsn mretes hagymakupol
k l az plet ngy sarkn ll tornyokon is. Stlusa, tmegformlsa John Nash 1815 18 kzt
irlyi nyaraljnak hatsra enged kvetkeztetni.
Zichy Ferraris-kastly, Oroszvr (1841 44)
Wenckheim-vadszkastly, Blmegyer Fspuszta (1855 1862)
Mik-kastly, Marosjvr (1856 62)
erlini Friedrich Werderkirchjnek, illetve Friedrich von Grtner mncheni Ludwigskirchjne
k hatsa figyelheto meg.[22]

Ugyancsak Ybl Mikls tervei alapjn plt a mr Dblingben lo Szchenyi Istvn megbzsra a
Szent Istvn-plbniatemplom. Az 1860
64 kztt elkszlt, romn stlusjegyeket hasznl p
tt mretei mellett is harmonikus, egysges alkots. Stlusban hasonl, tmegben viszont elt
on, centrlisan formlt a kecskemti Evanglikus templom, ugyancsak Ybl alkotsa.

A gtizl szakrlis pletek kzl kiemelkedik a grf Keglevich Kroly, elhunyt lenya emlk
nt Mrtonrl elnevezett plbniatemploma, amely ptsnek korai dtuma (1812
17) alapjn a
us ptszet korai elofutrnak tekintheto. Mestere, az egri Povolni Ferenc minden bizonny
al cseh- s morvaorszgi utazsai sorn ismerkedett meg az ottani gtizl barokk ptszette
ynek a naiv gtikus formkat mutat ptervsrai templom orzi hatst. Ebbe a csoportba sorol
a budapesti Herminamezon ll Hermina-kpolna (1842 56), Hild Jzsef ksei, sajtos forml
tsa. 1860 s 1863 kztt plt fel a ma szkesegyhzknt ismert rmai katolikus templom Vers
mely Komrik Dnes szerint a gtizl romantika krbe tartozik.[23] A homlokzat nlklzi a
jellemzo szerkezeti odafigyelst s precizitst, a gtikus stluselemek inkbb rttknt hat
templom tmegn. A barokkos romantikus alkotsok kz sorolhat a pesti ferences templom j
oronysisakja, amely Wieser Ferenc tervei alapjn, 1860 s 1863 kztt kszlt.

Szmos plet bizonytja, hogy a romantika korra a katolikus s a protestns templomok kzt
orbban a stlusban s az plet elhelyezsben is megmutatkoz klnbsg vgkpp eltunik. Ko
nak is tulajdontottk, de Wagner Jnos muve a bjosan naiv gtizl formkat hasznl evang
plom Losoncon (1852 54).[23] A Szkalnitzky Antal tervei szerint plt hajdhadhzi refor
mtus templom (1868 72) viszont romn s quattrocento elemeket tvz,[24] egyfajta tmenete
jelentve a romantikus historizmus flkrves stlusa s a neoromn ptszet kztt.[25] Osz
wig Frster tervei szerint plt a soproni evanglikus templom tornya.

Ez a szcikk a Habsburg n 18 1870 kztt jelen lvo, meghatroz stlusirnyzat; kronolg

menetet kpez a klasszicista ptszet s a historizls kztt. Legjelentosebb mesterei Ybl
Feszl Frigyes; legfontosabb alkotsai a fti plbniatemplom, valamint a Pesti Vigad. Ro
mantikus alkotsnak tekintheto a pesti Dohny utcai zsinagga is.

A romantikus pl
1 A magyarorszgi romantikzgi beruhzsa a pesti Dohny utcai zsinagga ptse. A terve
yzatot rtak ki 1851-ben, amelyen Hild Jzsef klasszicista terve mellett Feszl Frigye
s is indult. Kirlelt, a kor zsinaggaptszethez stlusban illeszkedo tervn kt, prhuza
elyezett, hromszintes, mr stlus pletszrnyat lthatunk, a hosszks udvar vgn elhelye
imahzzal. A plyzatot azonban nem o, hanem az osztrk Ludwig Frster nyerte
miutn azonb
n Frster sszeveszett a hitkzsggel, 1858-ban Feszl kapott megbzst a munkk vgso lpsr
tly kialaktsra.

Az elkszlt plet nem csak Eurpa legnagyobb zsinaggja, de a kor szakrlis ptszetnek
is. A kttornyos homlokzat ugyan a keresztny templomok tmegformlsra rmel, a karzatos be
so pedig akr protestns imahz is lehetne, a mr stlus ugyanakkor flrerthetetlenn teszi
t funkcijt. A vrs s srga tglval burkolt homlokzatot flkrves zrds ablakok s l

A kzeli Rumbach Sebestyn utcban ugyancsak tervplyzaton nyertes osztrk ptsz, Otto Wag
ervei szerint 1870-ben kezdtk meg egy jabb zsinagga ptst. A hzsorba illeszkedo, szint
stlus, srga-piros tglahomlokzat pletet kt, minaretre emlkezteto tornyocska jelli az
en, belseje azonban a Dohny utcaival szemben nem hosszanti, hanem centrlis elrende
zsu, nagyvonal teret rejt.

A kt legfontosabb pesti romantikus zsinagga alaprajzi s stilris jellemzoi visszaksznne

k a hasonl funkcij vidki pleteken is, amelyek a legtbb vrosban a zsid polgrsg font
zerephez mlt helysznt kaptak. Kecskemten pldul a fotr szln plt fel a hatalmas, eg
zsinagga Zitterbarth Jnos tervei alapjn, 1863 71 kztt. Pcsett ugyancsak a belvrosban,
ai Kossuth tren kapott helyet a Gerster Frey ptszprost dicsro zsinagga (1866 69). Gyor
iszont a trtnelmi vroskzponttl tvolabb emeltk a hatalmas tmegu zsinaggt (Benk Kro
Vcott 1863-ban adtk t a zsid kzssg j imahzt, Makn 1872-re kszlt el az j zsinag
intn.

Ppa, a zsinagga klsejeptoanyagg. Clark dm gyra 1845-ben kezdte magas sznvonalon

i ezt az alapanyagot. A Ghiba Antal tervezte, klasszicista maki megyehz fldszintjn mr
1838-ban megjelent az ntttvas szerkezet, amely a kvetkezo vtizedekben egyre nagyobb
szerepet tlttt be az ptoiparban.[28] ntttvas gym erklyek tunnek fel pldul a Brein
ervezte Grnzweil-hzon a pesti Hold utcban (1854 56). Figyelemremlt ipari emlke a kornak
a Hajgyri-sziget elso jkori lland hdja, a Prokopp Jnos tervei szerint 1857 58 kztt
gsemmislt sztnyithat fm tolhd.[29]

Kzlekedsi ptszetnk klnleges emlke a Clark dm tervei szerint kszlt, az o irnyt

infrastruktrjt teljess tevo Budai Vralagt (1853 65). Keleti bejrathoz romantikus hat
t, egyiptizl tervek is kszltek, a megvalsult, klasszicizl architektra vgl inkbb a
zodik. A msodik vilghborban megsrlt s ksobb elbontott nyugati bejrat tglaarchitekt
t egyrtelmuen romantikus jegyeket mutatott. A Lnchd felplse elindtott egy msik fontos
frastrukturlis beruhzst is: a vros folypartjainak kiptst. 1857 s 1961 kztt a mai
part, majd 1866-ig a mai Petofi trig tart pesti rakpartszakasz is elkszlt, ez megala
pozta a Duna-korz szllodasornak ksobbi felplst.
Jegyzetek
Komrik Dnes: A ke a kiemelt cikkeknek, a Wikipdia legjobbjai kz tartozik.
Romantikus ptsmnyek
3 A romantikus stlus fontosabb ptszei Magyarorszgon
4 Vilgi ptszet
4.1 Kzpletek
4.1.1 A Pesti Vigad
4.2 Pngo Teat
Sakrij
Wiki Loves Monuments: Photograph a monument, help Wikipedia and win!
US Open
Ovo je izdvojeni clanak - rujan 2015. Kliknite ovdje za vi e informacija.
Americka tenisacica Raveena Kingsley na US Openu 2015.

US Open
punim nazivom The United States Open Tennis Championships
je teniski tur
nir na tvrdoj podlozi. Taj turnir je zapravo moderna verzija najstarijega tenisk
oga prvenstva na svijetu, Dr avnoga prvenstva Sjedinjenih Dr ava, za ciju se titulu
tenisaci natjecu jo od davne 1881. godine. Od 1987. godine US Open je kronolo ki ce
tvrti i posljednji veliki teniski turnir popularnog naziva Grand Slam: ostala tr
i su Australian Open, Roland Garros i Wimbledon.
US Open se svake godine odr ava potkraj kolovoza i pocetkom rujna te traje dva tje
dna. Glavni turnir sastoji se od pet zasebnih prvenstava: mu kog i enskog singla, m
u kih i enskih parova te mje ovitih parova s dodatnim turnirima za juniore, seniore i
igrace u invalidskim kolicima. Od 1978. godine turnir se igra na akrilnoj tvrdo
j podlozi[1] u nacionalnom teniskom centru "Billie Jean King" u Flushing Meadows
u (Corona Park, Queens, New York City). Vlasnik i organizator turnira je neprofi
tna organizacija Americki teniski savez (engl. United States Tennis Association
ili skraceno USTA). Zaradom od prodaje ulaznica promice se razvoj tenisa u Sjedi
njenim Americkim Dr avama.
Svaki nerije eni set US Open-a zavr ava u odlucujucoj igri (tzv. "tie-break"), za ra
zliku od preostala tri godi nja Grand Slam turnira na kojima se tie break igra u s
vakom setu osim onom posljednjem (trecem za ene, petom za mu karce) koji se igra ne
ograniceno, sve dok netko od igraca ne postigne vodstvo od dvije igre (tzv. "gam
e" razlike). Uz podlogu, to je ujedno i najveca razlika u odnosu na ostala tri G
rand Slam turnira. Aktualni pobjednici iz 2014. godine su Marin Cilic (mu ki singl
), Serena Williams ( enski singl), Bob Bryan i Mike Bryan (mu ki dubl), Ekaterina Ma
karova i Elena Vesnina ( enski dubl) te Sania Mirza i Bruno Soares (mje oviti dubl).
Sadr aj
1 Povijest turnira
1.1 Newport Casin3. godine turnir se odr avao u kriket klubu Germantown u
Philadelphiji.
West Side Tennis Club
Turnir se 1924. godine vratio u Forest Hills.[4] Iako je do tada vec neslu beno bi
o poznat kao jedan od najva nijih teniskih turnira, slu beno je priznat kao takav od
strane ILTF-a 1924. godine.
Otvorena era turnira (eng. Open era) zapocela je 1968. godine kada se svih pet n
atjecanja spojilo u dana nji US Open koji se u to vrijeme odr avao u teniskom klubu
West Side u Forest Hillsu. Te iste godine turnir je postao po prvi puta otvoren
za sve profesionalne igrace tenisa, a na prvom turniru u otvorenoj eri natjecalo
se sveukupno 96 tenisaca i 63 tenisacice za sveukupni nagradni fond od 100 tisu
ca dolara.
Arthur Ashe - prvi tenisac koji je osvojio US Open u otvorenoj eri (1968. godine
) i prvi (i do danas jedini) afroamericki tenisac u povijesti koji je osvojio US
Open, Wimbledon i Australian Open.
Godine 1970. US Open postao je prvi Grand Slam turnir koji je zapoceo koristiti
pravilo odlucujuce igre (tzv. tie-break) u situaciji kada u setu dode do rezulta
ta 6:6 i danas je jedini takav turnir koji i u odlucujucem posljednjem setu tako
der koristi isto pravilo (ostali turniri u odlucujucem trecem setu u enskoj konku
renciji odnosno petom setu u mu koj konkurenciji nemaju pravilo odlucujuce igre ve
c igrac kako bi pobijedio mora osvojiti dvije igre za redom).
Godine 1973. US Open je postao prvi Grand Slam turnir koji je pobjedniku i pobje
dnici u pojedinacnoj konkurenciji omogucio osvajanje identicne kolicine novca (t
e godine pobjednik u mu koj pojedinacnoj konkurenciji John Newcombe i pobjednica u
enskoj pojedinacnoj konkurenciji Margaret Court osvojili su 25 tisuca dolara sva
ki).[3] Jo jednu inovaciju turnir US Open uveo je 1975. godine kada su postavljen
i reflektori na stadionu kako bi se omogucila igra po noci (prvi puta u povijest

i).
Nacionalni teniski centar USTA
Godine 1978. turnir se iz teniskog kluba West Side u Forest Hillsu (Queens) pres
elio u puno veci Nacionalni teniski centar USTA u Flushing Meadowsu (Queens), a
proces preseljenja takoder je ukljucivao i promjenu podloge na kojoj ce se igrat
i - sa zemlje na kojoj se igralo posljednje tri godine na beton. Jimmy Connors j
edini je tenisac u povijesti koji je osvojio US Open na sve tri podloge na kojim
a se turnir igrao (trava, zemlja i beton) dok je Chris Evert jedina tenisacica u
povijesti koja je turnir osvojila na dvije razlicite podloge (zemlji i betonu).
[3]
US Open je jedini Grand Slam turnir koji se odr avao svake godine bez pauze od poc
etka svog postojanja.[12]
U prosincu 2012. godine objavljeno je da ce se mu ko pojedinacno finale 2013. i 20
14. godine igrati u ponedjeljak umjesto u nedjelju[13] to Savez profesionalnih te
nisaca nikako nije dobro prihvatilo.[14] Posljednjih pet mu kih finala bili su odg
adani za ponedjeljak zbog lo ih vremenskih uvjeta. Medutim, od 2015. godine nadalj
e mu ka finala ponovno se tradicionalno odr avaju nedjeljom.[15]
Podloga i tereni
Stadion Arthur Ashe
Turnir US Open igra se na brzoj podlozi koja omogucuje manje trenje i manji odsk
ok loptice za razliku od ostalih podloga (pogotovo one na kojoj se nekada igrao
turnir Australian Open). Upravo iz ovog razloga igraci koji prakticiraju igru se
rvisa i voleja bili su poprilicno uspje ni na turniru do danas.
Glavni teren turnira je stadion Arthur Ashe koji mo e primiti 22.547 gledatelja, a
koji se otvorio 1997. godine. Ime je dobio prema Arthuru Asheu, poznatom afro-a
merickom tenisacu koji je postao prvim igracem koji je osvojio US Open u otvoren
oj eri 1968. godine. Drugi najveci stadion turnira je Louis Armstrong, slu beno ot
voren 1978. godine. U razdoblju od 1978. do 1996. godine to je bio glavni stadio
n turnira. U jednom trenutku stadion je mogao primiti 18 tisuca gledatelja, ali
taj je kapacitet smanjen na 10.200 nakon to su maknute gornje tribine i nakon to j
e otvoren stadion Arthur Ashe.[16] Treci po velicini teren je Grandstand kapacit
eta 6.000 mjesta.
658.664
712.976
721.059
720.227
715.587
640.000
659.538
631.870
Izvori: US Open,[21] Gradsko sveucili te u New Yorku (CUNY)[22]
Trenutacni prvaci
Vista-xmag.pngPodrobniji clanak o temi: Popis pobjednika US Open - pojedinacna k
onkurencija-mu karci
Marin Cilic pobjednik u mu koj pojedinacnoj konkurenciji 2014. godine. To je b
ila njegova prva Grand Slam titula i ujedno prvo osvajanje turnira US Open.
Serena Williams pobjednica u enskoj pojedinacnoj konkurenciji 2014. godine. T
o je bila njezina osamnaesta Grand Slam titula i esto osvajanje turnira US Open (
trece za redom).
Bob Bryan clan pobjednickog para u mu koj konkurenciji parova 2014. godine. To
je bila njegova esnaesta titula u parovima i peto osvajanje turnira US Open.
Mike Bryan clan pobjednickog para u mu koj konkurenciji parova 2014. godine. T
o je bila njegova esnaesta titula u parovima i peto osvajanje turnira US Open.
Ekaterina Makarova clanica pobjednickog para u enskoj konkurenciji parova 201

4. godine. To je bila njezina druga titula u parovima i prvo osvajanje turnira U

S Open.
Elena Vesnina clanica pobjednickog para u enskoj konkurenciji parova 2014. go
dine. To je bila njezina druga titula u parovima i prvo osvajanje turnira US Ope
n.
Sania Mirza clanica pobjednickog mje ovitog para u konkurenciji mje ovitih parov
a 2014. godine. To je bila njezina treca titula u mje ovitim parovima i prvo osvaj
anje US Opena.
Bruno Soares clan pobjednickog mje ovitog para u konkurenciji mje ovitih parova
2014. godine. To je bila njegova druga titula u mje ovitim parovima i drugo osvaja
nje US Opena.
Roger Federer - vicarski tenisac koji je u otvorenoj eri turnira od 1968. godine
osvojio US Open pet godina za redom (2004. - 2008.).
Natjecanje
Prvak Finalist
Rezultat
Mu ka pojedinacna konkurencija Flag of Croatia.svg Marin Cilic
Flag of
Japan.svg Kei Nishikori
6:3, 6:3, 6:3
enska pojedinacna konkurencija
Flag of the United States.svg Serena Williams
Flag of Denmark.svg Caroline Wozniacki 6:3, 6:3
Mu ki parovi
Flag of the United States.svg Bob Bryan
Flag of the United States.svg Mike Bryan
Flag of Spain.svg Marcel Granoll
ers
Flag of Spain.svg Marc Lpez
6:3, 6:4
enski parovi Zastava Ruske Federacije.svg Ekaterina Makarova
Zastava Ruske Federacije.svg Elena Vesnina
Flag of Switzerland.svg Martina
Hingis
Flag of Italy.svg Flavia Pennetta
2:6, 6:3, 6:2
Mje oviti parovi
Flag of India.svg Sania Mirza
Flag of Brazil.svg Bruno Soares
Flag of the United States.svg Abigail Sp
ears
Flag of Mexico.svg Santia
1200
720
360
180
90
45
10
Tenisacice[26] 2000
1300
780
430
240
130
70
10
Parovi Tenisaci
2000
1200
720
360
180
90
0
Tenisacice
2000
1300
780
430
240
130
10
Rekordi
Rekord Era
Igrac(i)
Broj osvojenih turnira Godine
Mu ka konkurencija od 1881. godine
Pobjednik najveceg broja turnira u mu koj pojedinacnoj konkurenciji
Prije 19
68. godine:
Flag of the United States.svg Richard Sears
Flag of the United States.svg Bill Larned
Flag of the United States.svg Bill Tilden
7
1881., 1882., 1883., 188
4., 1885., 1886., 1887.
1901., 1902., 1907., 1908., 1909., 1910., 1911.
1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1929.
Nakon 1968. godine:
Flag of the United States.svg Jimmy Connors
Flag of the United States.svg Pete Sampras
Flag of Switzerland.svg Roger Federer 5
1974., 1976., 1978., 1982., 1983
.
1990., 1993., 1995., 1996., 2002.
2004., 2005., 2006., 2007., 2008.
Pobjednik najveceg broja turnira za redom u mu koj pojedinacnoj konkurenciji
Prije 1968. godine:
Flag of the United States.svg Richard Sears
7
1881., 1882., 1883., 1884., 1885., 1886., 1887.
Nakon 1968. godine:
Flag of Switzerland.svg Roger Federer 5
2004., 2
005., 2006., 2007., 2008.
Osvajac najveceg broja titula u mu koj konkurenciji parova
Prije 1968. godi

ne:
Flag of the United States.svg Richard Sears
Flag of the United Staterney" (PDF), 17. sijecnja 1915., pristupljeno 16. srpnja
2012.
"Want Newport for Tennis Tourney" (PDF), 18. sijecnja 1915., pristupljeno 16. sr
pnja 2012.
"A Tennis "Solar Plexus`"" (PDF), 23. sijecnja 1915., pristupljeno 16. srpnja 20
12.
"Tourney Goes to New York", 6. veljace 1915., pristupljeno 16. srpnja 2012.
"'All-Comers' Tourney to be Restricted" (PDF), 7. veljace 1915., pristupljeno 16
. srpnja 2012.
"Newport Loses Tennis Tourney" (PDF), 6. veljace 1915., pristupljeno 21. srpnja
2012.
Grand Slams
US Open. ITF. pristupljeno 23. kolovoza 2012.
US Open schedules Monday finish | Tennis News | ESPN.co.uk
ATP blasts US Open over plans to schedule the 2013 men's final on a Monday | Spo
rts News | ESPN.co.uk
BBC Sport - US Open men's final will make return to Sunday from 2015
Ashe & Armstrong Stadiums. USTA (25. svibnja 2008.). pristupljeno 16. srpnja 201
2.
Robson, Douglas. "New show court draws a crowd, quietly" USA Today (29. kolovoza
2011.)
Courting Victory on Any Surface. USTA. pristupljeno 16. srpnja 2012.
[1]
Player Challenges. US Open official website.
US Open History
Year-by-Year. United States Tennis Association (USTA).
U.S. Open Tennis - Total Attendance (By Year). City University of New York.
US Open Prize Money Increases Announced. ATP Tour (12. srpnja 2012.). pristuplje
no 23. kolovoza 2012.
US Open Prize Money. USTA. pristupljeno 23. kolovoza 2012.
US Open makes long-term commitment to the game. US open. pristupljeno 25. lipnja
2013.
http://www.wtatennis.com/all-about-rankings
Youngest and oldest champions. US Open Org. pristupljeno 24. sijecnja 2015.
Vanjske poveznice
http://www.usopen.org/ Slu bena stranica turnira