Sie sind auf Seite 1von 134

FAKULTET

ELEKTROTEHNIKE I
RAUNARSTVA

ELEKTROMEHANIKI SUSTAVI

UINSKA ELEKTRONIKA
Zbog ega je potrebna uinska elektronika?
to je to uinska elektronika?
Osnovne vrste elektronike uinske pretvorbe.
Osnovne uinske sklopke.
Osnovni uinski sklopovi.
ZAVOD ZA
ELEKTROSTROJARSTVO
I AUTOMATIZACIJU

Ak. god. 2010/2011

Zagreb,

2010.

ELEKTROMEHANIKI SUSTAVI UINSKA ELEKTRONIKA


Kakvo nam je napajanje potrebno u elektromehanikim
sustavima ?
I. izmjenina struja i(t) i/ili napon u(t) promjenjive frekvencije i
amplitude

ELEKTROMEHANIKI SUSTAVI UINSKA ELEKTRONIKA

Kakvo nam je napajanje potrebno u elektromehanikim


sustavima ?
I.
II. izmjenina struja i(t) i/ili napon u(t) promjenjive frekvencije i
amplitude

ELEKTROMEHANIKI SUSTAVI UINSKA ELEKTRONIKA


Kakvo nam je napajanje potrebno u elektromehanikim
sustavima ?
I.
II.
III. posebni slijedovi strujnih i/ili naponskih impulsa (primjerice za
korane motore)

ELEKTROMEHANIKI SUSTAVI UINSKA ELEKTRONIKA


to nam stoji na raspolaganju?
I. izmjenina napojna mrea (jednofazna i trofazna)

II. istosmjerni izvori napajanja (naponski


fotopaneli, akumulatori, gorivni lanci...)

130 W cca. 600 USD

DEFINICIJA UINSKE ELEKTRONIKE

Sve ostalo moramo sami napraviti, problem je na koji nain?


Pomae nam uinska elektronika (energetska elektronika, power
electronics, Leistungselektronik...)

Uinska elektronika je dio elektronike koji se


koristi za pretvorbu obiljeja elektrine energije i za
upravljanje tokom elektrine energije.
Vano je da se pretvorba obiljeja odvija uz veliku
djelotvornost.

DEFINICIJA UINSKE ELEKTRONIKE

U definiciji javljaju se dva kljuna pojma: elektronika i obiljeja


elektrine energije.
Elektronika je grana znanosti i tehnike koja obuhvaa
izuavanje i primjenu onih pojava povezanih s gibanjem slobodnih
elektrona i elektriki nabijenih estica u vakuumu, plinovima,
tekuinama i poluvodiima koje se ostvaruju u komponentama
elektronikih ureaja. Dakle, ako neki sklop sadri elektroniku
komponentu onda je to elektroniki sklop i pripada grani znanosti
koja se naziva elektronika.
Obiljeja elektrine energije su: valni oblik napona, valni oblik
struje, frekvencija i broj faza.

VRSTE ELEKTRONIKE ENERGETSKE PRETVORBE

Vrste elektronike energetske pretvorbe


ISPRAVLJANJE

Primjer ispravljanja
(izmjenino-istosmjerna pretvorba - AC/DC)

Objanjenje crtanja trofaznog sustava napona:


-najprije se nacrta trokutna funkcija,
- zatim se povuku paralele na dvostrukoj amplitudi trokutne funkcije i
- dodaju vrhovi sinusoida.
10

Vrste elektronike energetske pretvorbe


IZMJENJIVANJE

11

Primjer izmjenjivanja
(istosmjerno-izmjenina pretvorba - DC/AC)
Shema spoja za pretvorbu
ulaznog istosmjernog napona u
izlazni izmjenini napon
(polumosni spoj).

- djelatno (otporno) troilo


- pravokutna modulacija
- sklopke sklapaju u protutaktu

12

Jo jedan primjer istosmjerno-izmjenine pretvorbe


(rezonantni izmjenjiva)
Shema spoja rezonantnog
izmjenjivaa s ugoenim
serijskim filtrom na
izmjeninoj strani.

Naponski odnosi izmeu nefiltriranog izlaznog napona ua i napona


troila uac ako je filtar ugoen na sklopnu frekvenciju s (0 = s).
13

Vrste elektronike energetske pretvorbe


IZRAVNA ISTOSMJERNA PRETVORBA
Shema spoja za pretvorbu
ulaznog istosmjernog napona u
izlazni istosmjerni napon
(jednofazni mosni spoj).

Faktor pretvorbe U2/U1 moe se


mijenjati izmeu 1.
14

Vrste elektronike energetske pretvorbe


NEIZRAVNA ISTOSMJERNA PRETVORBA

Naelna shema istosmjernog pretvaraa


koji se sastoji od dva serijski spojena
pretvaraa
Ovakav raspored omoguuje:
- upotrebu transformatora za galvansko odvajanje
- dobivanje izlaznog napona vieg iznosa od ulaznog napona.
15

Primjer neizravne istosmjerne pretvorbe


Ovo je jedan od simbola IGBT-a.

16

Vrste elektronike energetske pretvorbe


IZRAVNA IZMJENINA PRETVORBA

Shema spoja izmjeninog regulatora napona


upotrijebljenog za namjetanje jakosti svjetla
arulje.

17

Vrste elektronike energetske pretvorbe


NEIZRAVNA IZMJENINA PRETVORBA

- frekvencijski pretvarai
(pretvarai napona i frekvencije)

18

FAKULTET
ELEKTROTEHNIKE I
RAUNARSTVA

ELEKTROMEHANIKI SUSTAVI

OSNOVNE SKLOPKE I VENTILI


UINSKE ELEKTRONIKE
razlika sklopka/ventil, idealna sklopka
pregled vrsta poluvodikih ventila
modeli i osnovna svojstva poluvodikih ventila

ZAVOD ZA
ELEKTROSTROJARSTVO
I AUTOMATIZACIJU

Ak. god. 2010/2011

Zagreb,

2010.

Idealna elektronika sklopka


Osnovna komponenta pretvarakog sklopa je elektronika tj.
poluvodika sklopka. Jasno je da su inenjeri nastojali razviti
poluvodiku sklopku u svemu jednaku idealnoj mehanikoj
sklopci.

Idealna mehanika sklopka:


- sklopka zatvorena: u(t) = 0
- sklopka otvorena: i(t) = 0
- gubitci: p(t) = u(t)i(t)
- trenutano uklapa i isklapa

20

Poluvodika sklopka - poluvodiki ventil


Poluvodika sklopka je operativna cjelina. Sastoji se od:
jednog ili vie poluvodikih ventila
zatite od prenapona i prekostruja
pobudnog (upravljakog) stupnja
rashladnog tijela
Zatita od prekostruje prigunica induktiviteta L
Zatita od prenapona RC lan
Poluvodiki ventil je poluvodika komponenta za uklapanje i
isklapanje struje (sklapanje). Samostalno nije operativna.
21

Primjer poluvodike sklopke i poluvodikog ventila


poluvodiki ventil - tiristor

poluvodika sklopka - tiristorska sklopka

22

Poluvodiki ventil
Poluvodiki ventil je sloena struktura unutar monokristala
silicija. Primjerice, IGBT u jednom smjeru moe drati napon i
uklapati i isklapati struju, a u drugom smjeru eventualno moe
drati napon (samo neke izvedbe) i ne moe voditi struju.

Jedan od simbola
IGBT-a

Struktura IGBT-a
23

Gubitci poluvodikih ventila


Svaki poluvodiki ventil ima
gubitke:
- gubitke uklapanja
- gubitke isklapanja
- gubitke voenja
Tijekom uklapanja tranzistora,
na tranzistoru istodobno postoji
napon i tee znatna struja.
Umnoak napona i struje daje
vremenski tijek gubitaka.
Sklopni gubici ograniavaju rad
pretvaraa na viim
frekvencijama.

24

Gubitci poluvodikih ventila

Naponsko-strujno naprezanje diode tijekom isklapanja


25

Podjela poluvodikih ventila

26

Osnovne vrste poluvodikih ventila

Ne postoji
poluvodiki
ventil koji
ima sva
svojstva
idealne
mehanike
sklopke.

27

Gdje se upotrebljavaju poluvodiki ventili?

Vua
Elektromotorni pogoni
Napajanje
Neprekinuto napajanje
Istosmjerni veleprijenosi
Kompenzatori
Elektrolize
Indukcijsko zagrijavanje
Visokofrekvencijsko
zavarivanje

28

Radna podruja poluvodikih sklopki

Primjer
jednokvadrantnog
radnog podruja:

struja u stanju
voenja

ON - Stanje voenja
OFF - Stanje
nevoenja
napon u stanju
nevoenja

29

Radna podruja poluvodikih sklopki

30

Modeli poluvodikih ventila - DIODA

neupravljiva,
jednokvadrantna sklopka
vodi struju u jednom,
propusnom smjeru (od
anode A prema katodi K)
preuzima negativni
(zaporni) napon u stanju
nevoenja

Uth napon praga (1 1,5 V)


Rd dinamiki otpor (m)

Idealizirana karakteristika

Idealna karakteristika
31

Modeli poluvodikih ventila - TIRISTOR


poluupravljiva, uklopiva,
dvokvadrantna sklopka
vodi struju u jednom,
propusnom smjeru (od anode
A prema katodi K)
preuzima negativni
(zaporni) napon ili pozitivni
(blokirni) u stanju nevoenja
uklapa pomou pozitivnog
impulsa na upravljakoj
elektrodi G (geitu) pod
uvjetom da se nalazi u stanju
blokiranja
isklapa prolazom struje kroz
nulu

Idealizirana karakteristika

Idealna karakteristika
32

Tiristor vrijeme oporavljanja


Ve na razini osnovne analize sklopova, treba u model tiristora
uvesti vrijeme oporavljanja.

trr
tq

vrijeme oporavljanja
vrijeme odmaranja

Vrijeme oporavljanja je fizikalna karakteristika komponente. Vrijeme


odmaranja je karakteristika sklopa. Vrijeme odmaranja treba biti
jednako ili vee od vremena oporavljanja. U protivnom tiristor moe
nekontrolirano provesti.

33

Modeli poluvodikih ventila - Geitom isklopivi tiristor


GTO (engl. gate turn off thyristor)
upravljiva, uklopiva i isklopiva,
dvokvadrantna sklopka
vodi struju u jednom,
propusnom smjeru (od anode A
prema katodi K)
preuzima negativni (zaporni)
napon ili pozitivni (blokirni) u
stanju nevoenja
uklapa dovoenjem pozitivnog
impulsa na upravljaku
elektrodu (geit) pod uvjetom da
se nalazio u stanju blokiranja
isklapa dovoenjem negativnog
impulsa na upravljaku
elektrodu (geit)

Idealizirana karakteristika

Idealna karakteristika
34

Modeli poluvodikih ventila - Bipolarni tranzistor BJT


(engl. bipolar junction transistor)

upravljiva, uklopiva i
isklopiva, jednokvadrantna
sklopka
vodi struju u jednom smjeru
preuzima pozitivni (blokirni)
u stanju nevoenja
uklapa pomou pozitivnog
strujnog impulsa na
upravljakoj elektrodi (bazi),
isklapa nakon uklanjanja
tog impulsa

Idealizirana karakteristika

Idealna karakteristika
35

Bipolarni tranzistor s izoliranom upravljakom elektrodom


IGBT (engl. insulated gate bipolar transistor)

upravljiva, uklopiva i
isklopiva jednokvadrantna
sklopka
vodi struju u jednom smjeru
preuzima pozitivni (blokirni)
u stanju nevoenja, samo
neki tipovi IGBT-a mogu
preuzeti negativni (zaporni)
napon
uklapa pomou pozitivnog
naponskog impulsa na
upravljakoj elektrodi (geitu),
isklapa nakon uklanjanja tog
impulsa

Idealizirana karakteristika

Idealna karakteristika
36

MOS tranzistor s uinkom polja MOSFET (engl. metal


oxide semiconductor field effect transistor)
upravljiva, uklopiva i
isklopiva, dvokvadrantna
sklopka
vodi struju u dva smjeru (u
jednom FET, a u drugom
ugraena dioda)
preuzima pozitivni (blokirni)
u stanju nevoenja
uklapa pomou pozitivnog
naponskog impulsa na
upravljakoj elektrodi
(geitu), isklapa nakon
uklanjanja tog impulsa

Idealizirana karakteristika

Idealna karakteristika
37

Hibridna sklopka- strujno dvosmjerna

Bipolarnom tranzistoru (isto tako i


IGBT-u) moe se dodati povratna
dioda.

Ukoliko dinamika svojstva


ugraene diode MOSFET-a ne
zadovoljavaju, rjeenje je
sljedee:

38

Primjer upotrebe strujno dvosmjerne sklopke


Primjer upotrebe dvokvadrantne strujno dvosmjerne sklopke
kod trofaznog izmjenjivaa s naponskim ulazom.

39

Hibridna sklopka- naponski bipolarna

Bipolarnom tranzistoru (isto tako i IGBT-u ili


MOSFET-u) moe se u seriju dodati dioda koja
preuzima zaporni napon kojeg tranzistor ne bi
mogao preuzeti.

40

Primjer upotrebe naponski bipolarne sklopke


Primjer upotrebe dvokvadrantne naponski bipolarne
sklopke kod trofaznog izmjenjivaa sa strujnim ulazom.

41

etverokvadrantna sklopka
Idealni nadomjestak
za mehaniku
sklopku je
etverokvadrantna
sklopka, koja se na
razliite naine moe
ostvariti
kombinacijom
poluvodikih ventila
upravljiva, uklopiva i isklopiva,
etverokvadrantna sklopka,
vodi struju u dva smjeru i preuzima
napon u dva smjera,
uklapa pomou pozitivnog
naponskog impulsa na upravljakoj
elektrodi, isklapa nakon uklanjanja
tog impulsa

42

Primjer upotrebe etverokvadrantne sklopke


matrini pretvara

Svi naponi i struje su izmjenine veliine, sklopke moraju biti


etverokvadrantne. Potrebno je 9 takvih sklopki.

43

FAKULTET
ELEKTROTEHNIKE I
RAUNARSTVA

ELEKTROMEHANIKI SUSTAVI

UINSKA ELEKTRONIKA

nakon uvodnog dijela spoznali smo ime se bavi


uinska elektronika i upoznali osnovne sklopke
u daljnjem radu potrebna su nam pomagala,
knjige i programski alati

ZAVOD ZA
ELEKTROSTROJARSTVO
I AUTOMATIZACIJU

Ak. god. 2010/2011

Zagreb,

2010.

Osnovna pomagala

Daniel W. Hart,
INTRODUCTION TO POWER ELECTRONICS

IPES (Interactive Power Electronics


Simulation)
www.ipes.ethz.ch
SIMPLORER
www.ansoft.com

45

IPES (Interactive Power Electronics Simulation)

46

SIMPLORER
Simulation of a single-phase inverter with 2-point-hysteresis controller

circuit

assignments
TR1

TR2
ignit2

D1

ignit1

D2

ICA -Inital Condition Assignment.

VA -Variable Assignment,
EQU

ICA:

FX := 50
R load
E1

I SET := A * sin(OMEGA * t)

OMEGA := 2 * PI * FX

L load

I UPR := I SET + D * A

A := 30

0.2k

I LWR := I SET - D * A

D := 0.1
TR3
ignit3

TR4

D3

D4

ignit4

Reference for model characteristic. In Simplorer 5, it is possible for the user to select
the characteristic line from the internal function of the component or simply linked
using the same name "EXP1"
EXP1

output

control
SET: := ignit1:=1
L_load.I [A]
I_LWR
I_UPR
R load.I [A]

4.00e+001

SET: := ignit2:=0
SET: := ignit3:=0
SET: := ignit4:=1

2.50e+001

(R load.I>=I UPR)

ON14
0

ON23

SET: := ignit1:=0

-2.50e+001

(R load.I<=I LWR)
-4.00e+001
0

10m

20m t [s]

SET: := ignit2:=1
SET: := ignit3:=1
SET: := ignit4:=0

quick4

Simulation properties:
Step width max 1m
Step width min 10u
Simulation end time

47

FAKULTET
ELEKTROTEHNIKE I
RAUNARSTVA

ELEKTROMEHANIKI SUSTAVI

UINSKA ELEKTRONIKA
to je potrebno znati temeljna znanja,
to treba ponoviti?
Daniel W. Hart,
INTRODUCTION TO POWER ELECTRONICS
# Raunanje snage i energije
# Razgradnja zateene energije (u L)

ZAVOD ZA
ELEKTROSTROJARSTVO
I AUTOMATIZACIJU

# Snaga kod sinusnih i nesinusnih veliina,


Fourierov red
i jo mnogo toga...

Ak. god. 2010/2011

Zagreb,

2010.

PONAVLJANJE - Raunanje snage i energije


Trenutana vrijednost, srednja vrijednost, efektivna vrijednost
veliine (struje, napona)

49

PONAVLJANJE - Odzivi L i C

50

PONAVLJANJE - Razgradnja energije zateene u L (I)

51

PONAVLJANJE - Razgradnja energije zateene u L (II)

Primjena kod viefaznog DC


pretvaraa za reluktantne
motore.

52

Temeljna znanja = TZ
TZ - Snaga kod sinusnih i nesinusnih veliina
Tok energije mjeri se snagom. Vremensko mijenjanje toka
energije mjeri se vremenskim tijekom snage.

p (t ) = U I [cos cos(2t )]
U, I efektivne vrijednosti
napona i struje

53

TZ - Prividna, djelatna i jalova snaga

Djelatna snaga: P = U I cos


Prividna snaga:

S =U I

p (t ) = P S cos(2t )
Jalova snaga:

Q = U I sin

S 2 = P2 + Q2

Faktor snage:

P
= = cos
S
54

TZ - Nesinusna struja
Iznesene definicije proirit e se na
sinusne napone ali nesinusne
struje.
Srednjoj vrijednosti snage
pridonosi samo osnovni harmonik
struje:
P = P = U I cos
1

Prividna snaga:
S = U I = U I12 + I 22 + ...

Prividna snaga osnovnog harmonika:

S1 = U I1
55

TZ - Nesinusna struja
Jalova snaga:
Q = S 2 P2
Q = U 2 ( I12 + I 22 + ...) U 2 I12 cos 2 1
Q = U 2 I12 sin 2 1 + U 2 ( I 22 + I 32 + ...)

Q12 = U 2 I12 sin 2 1


Q1 = U I1 sin 1

Q1 - jalova snaga osnovnog harmonika

D 2 = U 2 ( I 22 + I 32 + ...)
D = U I 22 + I 32 + ...

D - jalova snaga izoblienja


56

TZ - Faktor snage
Dakle:
S 2 = P 2 + Q12 + D 2

Faktor snage:

P I1
= cos 1
S I

Vano:
Samo kod sinusnih veliina faktor
snage i faktor faznog pomaka (cos)
su jednaki.

Faktor snage iskazuje koliko se angaira prividne snage za


dobivanje djelatne snage.
U definiciju faktora snage ugraena je pretpostavka da optereenje
napojne mree ovisi samo o efektivnoj vrijednosti struje. To znai
da harmoniki spektar nije bitan; primjerice, svejedno je da li je
struja sinusna ili bogata harmonicima.
57

TZ - Opi sluaj nesinusna struja i nesinusni napon

Opa vremenski promjenjiva nelinearna mrea N s periodinim


pristupnim varijablama u i i.
T

1
Srednja vrijednost snage P na pristupima mree N je: P = u (t ) i (t )dt
T 0
58

TZ - Nesinusni izvor i linearno troilo

Primjenjuje se naelo superpozicije:

n =0

n =1

P = Pn = U 0 I 0 + U n ,rms I n ,rms cos(not + n )

ili

U n ,max I n ,max

n =1

P = Pn = U 0 I 0 +
n =0

cos(n0t n )

59

TZ - RAUNANJE GUBITAKA
UINSKIH POLUVODIKIH VENTILA
GUBICI VOENJA - IDEALIZIRANO
DEFINICIJA

SREDNJA
VRIJEDNOST

TZ - RAUNANJE GUBITAKA
UINSKIH POLUVODIKIH VENTILA
IZRAUNAVANJE IDEALIZIRANIH GUBITAKA
VOENJA ZA RAZLIITE TIPOVE UINSKIH
POLUVODIKIH VENTILA:
ZA DIODE I TIRISTORE VRIJEDI

KOD MOSFETA-a DJELUJE SAMO RDS(on)

KOD BJT I IGBT-a DJELUJE SAMO UCES

PROVJERA ZNANJA - Znamo li ispravno razmiljati ?

Nacrtajmo strujno-naponske odnose za razliite tipove troila !

62

FAKULTET
ELEKTROTEHNIKE I
RAUNARSTVA

ELEKTROMEHANIKI SUSTAVI

OSNOVNI SKLOPOVI
UINSKE ELEKTRONIKE
tranzistorska sklopka s istosmjernim (DC)
izvorom
dioda i tiristor u krugu s izmjeninim (AC)
izvorom
induktivno troilo, poredna dioda,
protuelektromotorna sila

ZAVOD ZA
ELEKTROSTROJARSTVO
I AUTOMATIZACIJU

Ak. god. 2010/2011

Zagreb,

2010.

Istosmjerni naponski izvor (DC) i tranzistorska sklopka


Tranzistorska sklopka (BJT, MOSFET ili IGBT) spaja ili odvaja
istosmjerni naponski izvor i troilo koje moe biti razliitog
karaktera:

djelatno (omsko, otporno)

induktivno (serijski spoj otpora i prigunice)

RLE (serijski spoj otpora prigunice i protuelektromotorne sile)

potpuno induktivno
Ovaj spoj je temeljni spoj za izuavanje istosmjernih pretvaraa.

64

Istosmjerni naponski izvor i tranzistorska sklopka djelatno troilo

Naponsko-strujni odnosi na
sklopci i djelatnom troilu.
65

Istosmjerni naponski izvor i tranzistorska sklopka


induktivno troilo
U uinskoj elektronici vrlo rijetko se susree samo djelatno
troilo, ono je najee induktivno. Kod induktivnog troila,
zbog razgradnje pohranjene energije, potrebno je dodati tzv.
porednu diodu.

Dioda u protuparalelnom
spoju s poluvodikim ventilom
(hibridna, strujno dvosmjerna
sklopka) naziva se povratna
dioda
66

Istosmjerni naponski izvor i tranzistorska sklopka


induktivno troilo

Naponsko-strujni odnosi na
sklopci i induktivnom
troilu.
67

Istosmjerni naponski izvor i tranzistorska sklopka


induktivno troilo
U sluaju da je struja induktivnog troila neisprekidana (nije
nuno da je i nevalovita), srednju vrijednost struje troila
odreuje samo otpor R, dok induktivet L odreuje samo
valovitost struje troila.

Id =

U d DU B
=
Rd
Rd

Srednjom vrijednou struje troila upravlja se promjenom


srednje vrijednosti napona troila, a srednja vrijednost
napona troila se mijenja promjenom faktora voenja
(optereenja) D.*
U pojednostavljenim, idealiziranim razmatranjima, u sluaju
jako induktivnog troila, struja troila se smatra
neisprekidanom i nevalovitom.
*Naelo modulacije irine impulsa - PWM
68

Istosmjerni naponski izvor i tranzistorska sklopka


RLE troilo
esto se u krugu troila nalazi i protuelektromotorna sila (E).

Naponsko-strujni odnosi
na sklopci i RLE troilu.
69

Istosmjerni naponski izvor i tranzistorska sklopka


RLE troilo
Razlikuju se dva sluaja: neisprekidana i isprekidana struja
troila Id.

U sluaju neisprekidane struje troila,


protuelektromotorna sila se ne vidi u valnom obliku
napona na troilu, ali izravno odreuje srednju vrijednost
struje (kako?).
U E DU B E
Id = d
=
Rd
Rd
U sluaju isprekidane struje troila, protuelektromotorna
sila se vidi u valnom obliku napona na troilu, tijekom
intervala kada je struja troila jednaka nuli. Tada ne vrijedi
navedeni izraz za srednju vrijednost struje troila Id .

Zadatak za vjebu: Izvesti izraz za srednju vrijednost struje troila u


isprekidanom nainu rada.

70

Tranzistorska sklopka s DC izvorom

esto se koristi funkcionalno jednak oblik sklopa istosmjerne


sklopke, koji odgovara obliku za analizu istosmjernog silaznog
pretvaraa

71

Izmjenini naponski izvor (AC) i dioda


djelatno troilo (R)
Ovo je najjednostavniji
ISPRAVLJA !

Naponsko-strujni odnosi
na diodi i djelatnom
troilu.
72

Izmjenini naponski izvor (AC) i dioda


djelatno troilo (R)
Srednja vrijednost napona na troilu:

1
Ud =
2

Srednja vrijednost struje troila


dobiva se dijeljenjem s otporom:

U s sin (t )d (t ) =

Id =

Srednja vrijednost snage na troilu:

Us

Ud
Us
=
Rd Rd

P = I d,2 rms Rd =

U d,2 rms
Rd

Efektivne vrijednosti napona i


struje troila za poluvalno
ispravljeni sinusni valni oblik:

U d,rms

Us
1
2
2
=
U s sin (t )d (t ) =

2 0
2

I d,rms =

U d,rms
Rd

Us
2Rd

Pazite na uvrtavanje odgovarajue vrijednosti veliine (vrna, srednja,


efektivna..)
73

Primjer : Poluvalni diodni ispravlja s djelatnim troilom


Za poluvalni ispravlja s djelatnim troilom efektivna
vrijednost napona izmjeninog izvora iznosi 220 V, f = 50 Hz,
otpor troila je 10 . Treba odrediti:
a) srednju vrijednost struje troila,
b) srednju vrijednost snage koja se disipira na troilu,
c) faktor snage sklopa.
a) Budui je maksimalna vrijednost napona izvora jednaka:
U s = 2 U s,rms = 2 220 = 310,2V

Srednja vrijednost napona je:

a srednja vrijednost struje:

Ud =

Id =

Us

310,2

= 98,8V

Ud
Us
=
= 9,88A
Rd Rd
74

Primjer : Poluvalni diodni ispravlja s djelatnim troilom


b) Srednja vrijednost snage na troilu je:
P=I

2
d, rms

Rd =

U d,2 rms
Rd

U s2 310,2 2
=
=
= 2405,6 W
4 Rd
4 10

c) Efektivna vrijednost struje troila je :

I d,rms = I s,rms =

Us
= 15,51A
2 Rd

te je faktor snage:
=

P
P
2405,6
=
=
= 0,705
S U s,rms I s,rms 220 15,51
75

Izmjenini naponski izvor (AC) i dioda


induktivno troilo (RL)

Potrebno je uoiti da srednja


vrijednost napona na troilu
ovisi o vremenskoj konstanti
troila.
Naponsko-strujni odnosi
na diodi i induktivnom
troilu.

76

Izmjenini naponski izvor (AC) i dioda


induktivno troilo (RL) POSTUPAK RJEAVANJA
U s sin (t ) = Rd i (t ) + Ld

di (t )
dt

Rd i (t ) + Ld

i(t ) = if (t ) + in (t )
if (t ) =

in (t ) = Ae

Us
sin (t )
Z

di (t )
=0
dt
t

Us
sin (t ) + Ae
i (t ) = if (t ) + in (t ) =
Z

Z = Rd2 + (Ld )

i (0 ) = if (0 ) + in (0 ) =

Us
sin (0 ) + Ae 0
Z
U
U
A = s sin ( ) = s sin
Z
Z

L
= tan 1 d
Rd
t

Us
Us
i (t ) =
sin (t ) + sin ( )e
Z
Z
t

Us
Us

(
)
(
)

e
i (t ) =
sin
sin
=

Z
Z

(
)
(
)

e
sin
sin

77

Izmjenini naponski izvor (AC) i dioda


RLE troilo

Naponsko-strujni odnosi na RLE troilu.

Nadomjesne sheme spoja za dva karakteristina intervala rada.


78

Izmjenini naponski izvor (AC) i dioda


RLE troilo
Kada dioda poinje voditi?
U s sin ( ) = E
E

U
s

= sin 1

Vano je uoiti da je snaga izmjeninog izvora jednaka zbroju


snage istosmjernog izvora i snage na otporu (istosmjerna snaga
+ izmjenina snaga).

Ps = I d2,rms Rd + I d E

79

Izmjenini naponski izvor i spoj s porednom diodom

Valni oblik struje troila do ustaljenog stanja.


Potrebno je uoiti da obje
diode ne mogu voditi
istovremeno.
Nadomjesne sheme spoja za dva karakteristina intervala rada.
80

Izmjenini naponski izvor i spoj s porednom diodom


Nakon nekoliko perioda dosee se ustaljeno stanje, u kojem je struja
troila neisprekidana, za razliku od prethodnih spojeva.

Naponsko-strujni odnosi u
ustaljenom stanju uz
tipino induktivno troilo.

Naponsko-strujni odnosi u
ustaljenom stanju uz pretpostavku
jako induktivnog troila.

81

Primjer : Izmjenini izvor i dioda poredna D


Za poluvalni ispravlja s porednom diodom i preteno induktivnim
troilom, napon izvora je 220 V, 50 Hz, a Rd = 10 . Pretpostavimo se da je
Ld za praktine primjene neizmjeran, pa je potrebno odrediti:
a) snagu koju uzima troilo i faktor snage koji vidi izvor,
b) te nacrtati valne oblike za srednju vrijednost struje svake diode
c) i odrediti Ld ako struja od vrha do vrha nije vea od 10% vrijednosti
srednje struje
Rjeenje:
a) napon na Rd , Ld troilu za poluvalni ispravlja sinusnog napona ima
srednju vrijednost :

te je srednja vrijednost struje troila:

82

Primjer : Izmjenini izvor i dioda poredna D


Srednja snaga na otporu je:

Efektivna vrijednost struje izvora odreuje se iz izraza:

Faktor snage je:

83

Primjer : Izmjenini izvor i dioda poredna D


b) svaka dioda vodi tijekom jednog poluvala izmjeninog napona. Srednja
vrijednost struje svake diode je:

c) induktivitet odreen doputenom promjenom struje troila 10% moe se


odrediti aproksimiranjem za osnovnu frekvenciju Fourierovog reda.
Ulazni napon troila za n=1 ima amplitudu:

Valovitost struje od vrha do vrha ograniena je na:

i odgovara joj amplituda:


84

Primjer : Izmjenini izvor i dioda poredna D


Impedancija troila za osnovnu frekvenciju za to je:

odnosno:
Budui da se otpor od 10 prema cijeloj impedanciji moe zanemariti,
priblina vrijednost induktiviteta je:

U stvarnosti e induktivitet biti neznatno manji od 1,008H jer se


Fourierovi lanovi vii od n=1 u ovoj procjeni mogu zanemariti.

85

Izmjenini naponski izvor i dioda


kapacitivno troilo (C)

Valni oblik napona na kapacitivnom


troilu.
To je najee rjeenje za dobivanje glatkog ispravljenog
napona.
Rjeavanje naponsko-strujnih odnosa nije trivijalno (knjiga od
Harta), no korisno je znati konana rjeenja.

86

Izmjenini naponski izvor i dioda


kapacitivno troilo (C)
Vrna vrijednost struje diode:
I D ,max = C U s cos( ) +

U s sin ( )
=
Rd

sin ( )
= U s C cos( ) +

R
d

Priblini izraz za valovitost izlaznog napona:


U d U s

Us
2
=
Rd C f Rd C

87

Izmjenini naponski izvor i tiristor


djelatno troilo (R)

Naponsko-strujni odnosi
na tiristoru i djelatnom troilu.

Izmjenini naponski izvor i tiristor


djelatno troilo (R)
Srednja vrijednost napona na troilu (upravljaka karakteristika):

Us
1
(
)
(
)
[1 + cos( )]

sin
=
Ud =
U
t
d
t
s

2
2

Efektivna vrijednost napona na troilu:

U d ,rms
=

1
=
2

2
(
)
[
]
U
t
d (t ) =
sin

Us
sin (2 )
1 +
2
2

Primjer: Poluvalni upravljivi ispravlja s djelatnim


troilom
Projektirati sklop koji na djelatnom troilu od 100 daje srednju
vrijednost napona 40 V. Na ulazu je izmjenini izvor efektivne
vrijednosti 120 V i frekvencije 60 Hz. Izraunati snagu disipiranu
na otporniku kao i faktor snage izmjeninog izvora.

Ud =

Us
[1 + cos( )]
2

Najjednostavnije i najekonominije rjeenje je upotreba


jednofaznog poluvalnog upravljivog ispravljaa s prethodno
opisanom upravljakom karakteristikom.
Koritenjem gornje jednadbe i uvrtavanjem poznatih podataka
dobiva se potrebni kut upravljanja .

Primjer: Poluvalni upravljivi ispravlja s djelatnim


troilom
2

2
1

= cos U d
1 = cos 40
1 = 61,2 = 1,07 rad
2 120

Us
1

Za izraunavanje snage troila potrebna je efektivna vrijednost


napona na troilu:
U d ,rms =

2 120
1,07 sin (2 1,07 )
1
+
= 75,6V
2
2

Sada se moe izraunati snaga troila.


P = PR =

U d2,rms
R

75,6 2
=
= 57,1W
100

Te konano slijedi izraunavanje faktora snage kao omjera


djelatne i prividne snage.
=

P
P
57,1
=
=
= 0,63
75
,
6
S U s ,rms I s ,rms 120
100

Izmjenini naponski izvor (AC) i tiristor induktivno


troilo (RL)

Rjeavanje naponskostrujnih odnosa nije


trivijalno. Moe se pronai
u literaturi i u zadacima za
vjebu. Trajanje voenja
tiristora ovisi o vremenskoj
konstanti troila.

Naponsko-strujni odnosi na
tiristoru i induktivnom troilu.

Izmjenini naponski izvor i tiristor RLE troilo

Rjeenje naponskostrujnih odnosa je slino


kao kod spoja s diodom, no
voenje tiristora poinje
ukoliko i kada postoji
okidni impuls na geitu
tiristora.

Naponsko-strujni odnosi na RLE troilu.

Izmjenini naponski izvor i tiristor RLE troilo

min

Ed
= sin
Us
1

(i t ) = U s sin (t ) Ed + Ae
Rd
2

i (t ) = 0

Us
E d t
sin (t ) e
A =
2
Rd

za t
za ostale kutove

FAKULTET
ELEKTROTEHNIKE I
RAUNARSTVA

ISPRAVLJAI
- IDEALNI JEDNOFAZNI MOST
Do sada opisivani spojevi bili su jednostavni
ispravljai (poluvalni spojevi) bez vee praktine
primjene.
jednofazni mosni spoj ispravljaa (sklopke diode)
troila su R, RL i RLE

ZAVOD ZA
ELEKTROSTROJARSTVO
I AUTOMATIZACIJU

Ak. god. 2010/2011

Zagreb,

2010.

Od poluvalnog do mosnog spoja

Poluvalni spojevi ispravljaa zbog slabijih svojstava nemaju veu primjenu,


poglavito pri srednjim i veim snagama.
Prikazanim razvojem topologije, preko spoja sa srednjom tokom (ili spoja s
porednom diodom) dolazi se do standardnog spoja uinske elektronike,
jednofaznog mosnog spoja.
Prednosti: bolji faktor snage, nema istosmjerne komponente struje mree,
manja valovitost istosmjernog napona.

96

Jednofazni mosni spoj ISPRAVLJAA, troilo je R

Uoimo temeljna svojstva:


- Spoj je simetrian, ventili vode u dijagonalnim parovima (T1,4
T2,3).
- Diode predstavljaju komutator, pretvaraju izmjenini sustav u
istosmjerni.
- Vrna vrijednost zapornog napona na ventilima jednaka je
vrnoj vrijednosti napona izvora.
- Efektivna vrijednost struje izvora jednaka je efektivnoj
vrijednosti struje troila.
- Osnovna frekvencija u izlaznom naponu je dvostruka frekvencija
izvora, postoje parni harmonici i istosmjerna komponenta.
97

Jednofazni mosni spoj ISPRAVLJAA, troilo je R

Srednja vrijednost napona na troilu


Srednja vrijednost struje troila

Efektivna vrijednost struje troila jednaka


je efektivnoj vrijednosti struje izmjeninog
izvora.
Pokuajte analizirati faktor snage ovog
spoja!
98

Jednofazni mosni spoj ISPRAVLJAA, troilo je RL

Stvarni valni oblici varijabli spoja


99

Jednofazni mosni spoj ISPRAVLJAA, troilo je RL

Idealizirani valni oblici varijabli spoja za veliki L


100

Jednofazni mosni spoj ISPRAVLJAA, troilo je RL


Porastom reda harmonika, amplituda
naponskih harmonika opada, dok
impedancija troila Z raste.
Stoga amplituda strujnih harmonika
naglo opada s porastom reda harmonika.
Srednja vrijednost struje troila je
istosmjerna komponenta

Moe se primjeniti naelo superpozicije.


U sluaju velike vremenske konstante
troila, svi vii harmonici struje mogu se
zanemariti, struja troila ima samo
istosmjernu komponentu.

Vii harmonici struje troila

101

Jednofazni mosni spoj ISPRAVLJAA, troilo je RLE


Ovaj se tip troila esto javlja u
praksi, istosmjerni motor, punja
baterija.
Struja troila moe biti
neisprekidana (kontinuirana) i
isprekidana (diskontinuirana).
To su 2 razliita naina rada.
Za isprekidani nain rada toan
proraun je sloen.
Za neisprekidani nain rada za
srednju vrijednost struje troila
vrijedi:

102

FAKULTET
ELEKTROTEHNIKE I
RAUNARSTVA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAI


- IDEALNI JEDNOFAZNI MOST
Ukoliko umjesto neupravljive diode koristimo
upravljivi tiristor, dobivamo fazno upravljive
ispravljae s mogunou promjene srednje
vrijednosti napona na troilu pomou kuta
upravljanja .
jednofazni mosni spoj ispravljaa (sklopke
tiristori)
troila su R, RL i RLE

ZAVOD ZA
ELEKTROSTROJARSTVO
I AUTOMATIZACIJU

Ak. god. 2010/2011

Zagreb,

2010.

Jednofazni mosni spoj fazno upravljivog ispravljaa,


troilo je R
Diode zamjenjujemo tiristorima i uvodimo naelo faznog upravljanja.
Za djelatno (R) troilo analiza je trivijalna, izrazi za srednju vrijednost
napona i struje troila slie onima kod poluvalnog ispravljaa.

Srednja vrijednost napona troila

Srednja vrijednost struje troila


104

Jednofazni mosni spoj fazno upravljivog ispravljaa,


troilo je RL
Postoje 2 naina rada, uz isprekidanu i neisprekidanu struju troila.
Nain rada odreuje upravljaku karakteristiku, kao i pojaanje
sklopa.

ISPREKIDANA

NEISPREKIDANA STRUJA
105

Jednofazni mosni spoj fazno upravljivog ispravljaa,


troilo je RL
Granica isprekidanog naina rada
ovisi o vremenskoj konstanti troila
Napon troila pri neisprekidanom
radu moemo rastaviti na srednju
vrijednost i vie harmonike.
Srednja vrijednost napona troila
pri neisprekidanom radu
Srednja vrijednost struje troila pri
neisprekidanom radu

106

Jednofazni mosni spoj fazno upravljivog ispravljaa,


troilo je RL
Izraunavanje viih harmonika
napona i struje troila

107

Jednofazni mosni spoj fazno upravljivog ispravljaa,


troilo je RLE
Ponovo razlikujemo isprekidani i
neisprekidani nain rada.
U isprekidanom nainu rada u
valnom obliku izlaznog napona
vidi se protuEMS.
U neisprekidanom nainu rada u
valnom obliku izlaznog napona ne
vidi se protuEMS.
U oba naina rada iznos EMS
utjee na srednju vrijednost struje
troila.
ISPREKIDANA STRUJA TROILA

NEISPREKIDANA STRUJA TROILA

108

Jednofazni mosni spoj fazno upravljivog ispravljaa,


PRIMJER

Rjeenje:
a) Za snagu od 1000 W istosmjernog izvora napona od 100 V, struja
mora biti ograniena na 10 A. Potreban izlazni napon moe se odrediti
iz jednadbe:

109

Jednofazni mosni spoj fazno upravljivog ispravljaa,


PRIMJER
Kut upravljanja za koji e izlazni napon ispravljaa biti 200 V, odreuje
se prema jednadbi:

b) Valovitost struje troila proizvode izmjenini lanovi Fourierovog


reda. Amplitude struje troila bilo kojeg izmjeninog lana su:

gdje je Un opisan jednadbama:

110

Jednofazni mosni spoj fazno upravljivog ispravljaa,


PRIMJER
Impedancija za izmjenine lanove je:

Budui da se smanjenje amplitude naponskih lanova i poveanje


vrijednosti impedancije zajedno pridonose smanjenju izmjenine struje s
poveanjem n, promjene struje od vrha do vrha mogu se procijeniti na
temelju prvoga izmjeninog lana.
Za n=2:

Zato je:

111

Jednofazni mosni spoj fazno upravljivog ispravljaa,


PRIMJER
Promjena struje od vrha do vrha od 2 A odgovara maksimalnoj
vrijednosti od 1 A, tako da je impedancija troila za n=2:

Otpor otpornika od 10 neznaajan je prema impedanciji od 211 , te je


ukupna impedancija:

odnosno induktivitet:

Za potiskivanje utjecaja viih harmonika treba upotrijebiti neto vei


induktivitet.
112

Jednofazni mosni spoj fazno upravljivog ispravljaa,


UPRAVLJAKA KARAKTERISTIKA
Upravljaka karakteristika je ovisnost srednje vrijednosti izlaznog
napona o upravljakoj veliini, kutu upravljanja.
Kod fazno upravljivih ispravljaa postoje 2 temeljna tipa upravljakih
karakteristika, ovisno o tvorbi napona na troilu.
Kada trenutana vrijednost napona na troilu ne moe poprimiti
negativne vrijednosti (primjerice kod djelatnog troila, sklopova s
porednom diodom, poluupravljivih spojeva) upravljaka karakteristika je
oblika
Ukoliko trenutana vrijednost napona moe poprimiti i negativne
vrijednosti (kod punoupravljivih spojeva s jako induktivnim troilom)
upravljaka karakteristika je oblika

113

Jednofazni mosni spoj fazno upravljivog ispravljaa,


UPRAVLJAKA KARAKTERISTIKA - A

Upravljaka karakteristika uz
induktivno troilo i neisprekidanu
struju troila.

114

Jednofazni mosni spoj fazno upravljivog ispravljaa,


UPRAVLJAKA KARAKTERISTIKA - B

Upravljaka karakteristika uz djelatno troilo i


isprekidanu struju troila.

115

Jednofazni mosni spoj fazno upravljivog ispravljaa,


IZLAZNA KARAKTERISTIKA
Izlazna karakteristika je ovisnost srednje vrijednosti izlaznog napona
o struji troila.
Razmislite kako izgleda izlazna karakteristika za do sada promatrane
pretvarae ?
Kako izgleda stvarna izlazna karakteristika ?

116

Fazno upravljivi ispravljai, USMJERIVAI


USMJERIVA, elektroniki uinski tiristorski pretvara koji se s izmjenine strane
spaja na izmjeninu energetsku mreu (izmjenini elektrini energetski sustav), a s
istosmjerne strane daje ili uzima istosmjernu struju (istosmjerni elektrini energetski
sustav). Komutiran je izmjeninom energetskom mreom; zato je impulsni ureaj koji
daje impulse za okidanje tiristora nuno sinkroniziran na napon izmjenine mree).
Jednosmjerni usmjeriva moe dati ili pozitivnu ili negativnu srednju vrijednost napona
kod jednog smjera struje; ako je srednja vrijednost napona pozitivna izmjenina
energetska mrea daje energiju (ispravljaki nain rada), a ako je negativna ju prima
(izmjenjivaki nain rada). Dvosmjerni usmjeriva (sastoji se od dva antiparalelno
spojena jednosmjerna usmjerivaka sklopa) moe dati ili pozitivnu ili negativnu srednju
vrijednost napona kod oba smjera struje (naziva se i reverzibilni usmjeriva, jer se
upotrebljava za reverziranje smjera vrtnje istosmjernih motora). Usmjerivai se
upotrebljavaju npr. u istosmjernim veleprijenosima, u sustavima uzbude sinkronih
generatora i istosmjernim elektromotornim pogonima. Rije usmjeriva uveo je prof.
Zlatko Plenkovi, oko 1945. godine, na tadanjem zagrebakom Tehnikom fakultetu, kao
prijevod njemake rijei Stromrichter, uvedene u njemaki jezik 1932. godine. U zadnje
vrijeme pojam usmjeriva obuhvaa i autonomne pretvarae koji mogu procesirati
elektrinu energiju u oba smjera, a spajaju izmjenini s istosmjernim energetskim
sustavom (npr. PWM usmjeriva).
117

Fazno upravljivi ispravljai, USMJERIVAI


Kod usmjerivaa je mogua promjena smjera toka energije !
Naelo izmjenjivakog naina rada
Srednja vrijednost izlaznog napona fazno upravljivog ispravljaa u
jednofaznom mosnom spoju iznosi:
Da li moe biti > 90el. ?
Trajno zadrati nepromijenjen smjer struje, a promijeniti polaritet
izlaznog napona mogue je samo dodavanjem naponskog izvora u
istosmjerni krug (krug troila).
Kako to ostvarujemo u praksi?

118

Fazno upravljivi ispravljai, USMJERIVAI


Nadomjesna shema usmjerivaa u izmjenjivakom nainu rada

Istosmjerni izvor Ed predaje snagu izmjeninoj mrei. Snaga


istosmjernog izvora Pd = Ed Id. Razmislite kolika se snaga predaje
izmjeninoj mrei?
Ova nadomjesna shema u stvari predstavlja usrednjeni model.
Izmjenjivaki nain rada upotrebljava se, primjerice, za koenje
nezavisnog istosmjernog motora.
Svaki usmjeriva je fazno upravljivi ispravlja, no obratno ne
vrijedi ! Razmislite zato !
119

USMJERIVAI Izmjenjivaki nain rada

a) napon napojne mree


b) izlazni napon u ispravljakom nainu rada
c) izlazni napon u izmjenjivakom nainu rada
22.12.2009.

120

USMJERIVAI primjer IPES, dvosmjerni usmjeriva

121

USMJERIVAI primjer koritenja sunevih elija


Primjer: Jednofazni usmjerivaki most u izmjenjivakom nainu rada
Istosmjerni izvor u shemi predstavlja polje sunevih elija napona Ed = 110 V.
Suneve elije mogu proizvesti snagu od Pd = 1000 W. Efektivna vrijednost napona izmjeninog
izvora iznosi 120 V, djelatni otpor troila Rd = 0,5 , a induktivitet L je dovoljno velik da se
moe pretpostaviti nevalovita istosmjerna struja. Izraunajte kut upravljanja potreban da se
osigura da suneve elije predaju snagu Pd ! Izraunajte snagu predanu izmjeninoj mrei Pac i
gubitke na djelatnom otporu PR ! Pretpostavite idealne tiristore.
Da bi elije predavale snagu od 1000 W, srednja vrijednost struje elija mora iznositi
Srednja vrijednost izlaznog napona usmjerivaa mora biti jednaka zbroju napona istosmjernog izvora
i pada napona na djelatnom troilu.
Sada se jednostavno moe izraunati potrebni kut upravljanja tiristora usmjerivaa.

Snaga koju istosmjerni sustav (suneve elije) predaje izmjeninom sustavu (napojnoj mrei)
umanjena je za snagu potroenu na djelatnom dijelu troila (otpor R).
122

USMJERIVAI primjer koritenja sunevih elija


Gubici na djelatnom otporu R jednostavno se mogu izraunati pomou izraza (uoite da je efektivna
vrijednost istosmjerne nevalovite struje jednaka njenoj amplitudi)

Pri rjeavanju ovog zadatka pretpostavili smo da su tiristori idealni, tj. pad napona na njima u stanju
voenja jednak je 0 V. U ovom sluaju to moda i nije bilo opravdano, jer su vrijednost istosmjernog
napona i izlaznog napona usmjerivaa vrlo bliske. Izraunajmo glavne rezultate uz pretpostavku da je
pad napona na tiristoru u stanju voenja jednak 1 V.
Budui da istovremeno vode 2 tiristora, izlazni napon usmjerivaa se zbog toga smanjuje za 2 V.

Struja troila tada iznosi

to je znatno smanjenje u odnosu na idealan sluaj. Zakljuujemo da je sklop osjetljiv na promjene


parametara (kut upravljanja, padovi napona).
Pokuajte izraunati koju snagu sada daju suneve elije !

123

USMJERIVAI

Pitanja: Koliki je kut upravljanja , ako je struja magneta 400 A?


Kako brzo se moe struja magneta od te vrijednosti dovesti do nule?
124

USMJERIVAI
Izraz za srednju vrijednost napona usmjerivaa (upravljaka karakteristika) je

Ve znamo da srednju vrijednost struje troila odreuje djelatni otpor troila R

Usmjeriva radi u ispravljakom nainu rada. Da bi najbre smanjili


struju na nulu, moramo prevesti u izmjenjivaki nain rada.
125

USMJERIVAI
Ideja prorauna vremena demagnetizacije

126

USMJERIVAI

127

USMJERIVAI analiza rada pomou SIMPLORER-a

128

USMJERIVAI poluupravljivi spojevi


Kod poluupravljivih spojeva na
troilu se ne moe pojaviti
negativni napon.

Mogue inaice poluupravljivih spojeva

Mogu raditi
kvadrantu.

samo

Razliita je raspodjela
izmeu ventila.

Punoupravljivi spoj

jednom
struje

Poluupravljivi spojevi imaju manji


utjecaj
na
mreu
od
punoupravljivih
(bolji
faktor
snage).
Vie o sklopu s porednom diodom
u zadacima za vjebu.

Poluupravljivi spoj

129

USMJERIVAI trofazni mosni spoj


Na manjim snagama (do 10 kW), najee se koriste jednofazni mosni spojevi
pretvaraa. Za vee snage jednofazniji spojevi nisu pogodni, te se mora prijei
na koritenje viefaznih spojeva.
Najee je koriteni trofazni mosni spoj (sastoji se od serijskog spoja 2
trofazna spoja sa srednjom tokom).

130

USMJERIVAI trofazni mosni spoj


Napon na troilu tvori se od 2 fazno pomaknuta sustava faznih napona
(3FSRT). Budui da je trenutana vrijednost napona na troilu razlika
trenutanih vrijednosti faznih napona, to e se za konstrukciju napona na
troilu kod 3FM koristiti sustav linijskih napona.

Za sada samo zapamtimo izraz za srednju vrijednost napona na troilu za


punoupravljivi trofazni mosni spoj (s induktivnim troilom i neisprekidanom
strujom troila) UL je amplituda linijskog napona, a US je amplituda
faznog napona.
U d = U d 0 cos =

3U L

cos =

3 3U S

cos =

3 6U S rms

cos
131

USMJERIVAI trofazni mosni spoj


esto dolazi do nesporazuma, previda i pogreaka pri primjeni navedenih
izraza, jer korisnik nije siguran da li koristiti linijski ili fazni napon, te
amplitudu ili efektivnu vrijednost. U literaturi se koriste doista raznoliki
naini zapisivanja formula. Stoga pripazite u primjeni!
U nastavku ponavljamo izraze za srednju vrijednost napona na troilu
punoupravljivog spoja (to je upravljaka karakteristika), te zbog lakeg
pamenja dodajemo i brojane vrijednosti faktora.

Ukoliko se koristi poluupravljivi spoj (3 diode i 3 tiristora) ili spoj s


porednom diodom, moe se primjeniti ve poznati oblik izraza (Ud0 je kao
kod punoupravljivog mosnog spoja).

132

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAI PREGLED

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAI PREGLED

Das könnte Ihnen auch gefallen