Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Mo tablinog raunanja
Saa Fajkovi
2015
SADRAJ:
1)
1. 2
2)
2. 2
2. 3
3)
3. 2
3. 3
4)
5)
5. 2
5. 3
5. 4
6)
7)
8)
9)
9. 2
10)
11)
11. 1
11. 2
Apsolutne adrese............................................................................................................... 18
12)
12. 1
12. 2
13)
13. 1
Number.............................................................................................................................. 23
13. 2
Currency ............................................................................................................................ 24
13. 3
Accounting ......................................................................................................................... 24
13. 4
Date ................................................................................................................................... 24
13. 5
Time ................................................................................................................................... 25
13. 6
Percentage......................................................................................................................... 25
13. 7
Fraction .............................................................................................................................. 25
13. 8
Scientific ............................................................................................................................ 25
13. 9
Text .................................................................................................................................... 25
13. 10
Special................................................................................................................................ 25
13. 11
Custom............................................................................................................................... 26
14)
14. 1
14. 2
14. 3
14. 4
14. 5
15)
16)
17)
17. 1
17. 2
17. 3
17. 4
18)
19)
KOMENTARI ............................................................................................................................... 36
20)
21)
22)
23)
24)
24. 1
24. 2
24. 3
24. 4
25)
25. 1
Date ................................................................................................................................... 50
25. 2
Day ..................................................................................................................................... 50
25. 3
Hour ................................................................................................................................... 50
25. 4
Minute ............................................................................................................................... 51
25. 5
Month ................................................................................................................................ 51
25. 6
Networkdays...................................................................................................................... 51
25. 7
Now ................................................................................................................................... 52
25. 8
Today ................................................................................................................................. 52
25. 9
Year .................................................................................................................................... 52
26)
26. 1
Abs ..................................................................................................................................... 53
26. 2
Fact .................................................................................................................................... 53
26. 3
Mod ................................................................................................................................... 54
26. 4
Pi ........................................................................................................................................ 54
26. 5
Power................................................................................................................................. 55
26. 6
Radians .............................................................................................................................. 55
26. 7
Sum .................................................................................................................................... 55
26. 8
SumIf.................................................................................................................................. 56
26. 9
SumIfs ................................................................................................................................ 57
27)
27. 1
27. 2
27. 3
27. 4
27. 5
28)
28. 1
Column .............................................................................................................................. 61
28. 2
HLookup............................................................................................................................. 61
28. 3
Index .................................................................................................................................. 63
28. 4
Match................................................................................................................................. 64
28. 5
Row .................................................................................................................................... 64
28. 6
Lookup ............................................................................................................................... 65
28. 7
VLookup ............................................................................................................................. 65
29)
29. 1
FV ....................................................................................................................................... 66
29. 2
NPV .................................................................................................................................... 67
29. 3
PMT.................................................................................................................................... 67
29. 4
PV....................................................................................................................................... 68
29. 5
Rate.................................................................................................................................... 68
30)
31)
31. 1
IsBlank ............................................................................................................................... 70
31. 2
IsEven................................................................................................................................. 70
31. 3
IsLogical ............................................................................................................................. 70
31. 4
IsNonText........................................................................................................................... 71
31. 5
IsNumber ........................................................................................................................... 71
31. 6
IsOdd.................................................................................................................................. 72
31. 7
IsText ................................................................................................................................. 72
32)
32. 1
Average .............................................................................................................................. 73
32. 2
AverageIf ........................................................................................................................... 73
32. 3
AverageIfs .......................................................................................................................... 74
32. 4
Count ................................................................................................................................. 74
32. 5
CountA ............................................................................................................................... 74
32. 6
CountBlank ........................................................................................................................ 75
32. 7
CountIf ............................................................................................................................... 75
32. 8
CountIfs ............................................................................................................................. 75
32. 9
Large .................................................................................................................................. 76
32. 10
Max .................................................................................................................................... 76
32. 11
MaxA.................................................................................................................................. 76
32. 12
Min..................................................................................................................................... 77
32. 13
MinA .................................................................................................................................. 77
32. 14
Small .................................................................................................................................. 77
33)
33. 1
Exact .................................................................................................................................. 78
33. 2
Lower ................................................................................................................................. 78
33. 3
Mid..................................................................................................................................... 79
33. 4
Trim.................................................................................................................................... 79
33. 5
Find .................................................................................................................................... 80
33. 6
Upper ................................................................................................................................. 80
33. 7
Concatenate ...................................................................................................................... 80
33. 8
Value .................................................................................................................................. 81
33. 9
Len ..................................................................................................................................... 81
33. 10
Rept ................................................................................................................................... 81
34)
35)
35. 1
35. 2
35. 3
Between .......................................................................................................................... 85
35. 4
Equal To .......................................................................................................................... 85
35. 5
35. 6
35. 7
36)
36. 1
36. 2
36. 3
36. 4
Above Average................................................................................................................... 90
36. 5
37)
38)
39)
40)
41)
41. 1
41. 2
41. 3
41. 4
Formatiranje elija ija je vrijednost iznad ili ispod prosjeka .......................................... 100
41. 5
41. 6
Formatiranje cijelog reda na osnovu vrijednosti u samo jednoj eliji ............................. 101
41. 7
42)
43)
43. 1
43. 2
44)
44. 1
44. 2
44. 3
44. 4
44. 5
44. 6
45)
46)
47)
48)
48. 1
48. 2
48. 3
48. 4
48. 5
48. 6
48. 7
48. 8
49)
49. 1
49. 2
50)
51)
Microsoft Excel samo je jedan od dostupnih alata za tablino raunanje na tritu koji najee dolazi
u sklopu nekog od paketa Microsoft Office-a. U segmentu besplatnih alata, najpopularniji je
LibreOffice kao cijeli paket gotovih alata za pisanje teksta, izradu prezentacija i tablino raunanje.
Usprkos besplatnim alatima za pisanje teksta ili tablino raunanje, Microsoft Excel danas koristi
veina ljudi. Upravo radi toga, primjeri e biti prikazani kroz Microsoft Excel alat, verzije 2013.
Ukoliko koristite neki od besplatnih alata, vrlo vjerojatno e sve opisane mogunosti postojati i kod
Vas, no nee se nuno nalaziti na istom mjestu kao i u primjeru. Takoer, ukoliko koristite stariju
verziju Excela, mogue je da se neke opcije nalaze na drugim mjestima no sve one e se nalaziti
unutar Vae verzije.
1. 2
1
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
2. 1
Alatna traka
Alatna traka je podijeljena u nekoliko glavnih kategorija poput HOME, INSERT, PAGE LAYOUT
itd. Svaka od tih glavnih kategorija pod sobom nudi jo kategorija. Primjerice, u kategoriji HOME
nalazimo podkategorije Clipboard, Font, Alignment, Number, Styles, Cells i Editing.
Unutar svake od tih podkategorija nalaze se kratice za brzi pristup raznim opcijama koje se smatraju
najee koritenima.
2. 2
Radna povrina
Radnu povrinu moemo podijeliti na dva dijela. Prvi dio, dobro poznat svima je skupina elija
odnosno radni list. Iznad radnog lista nalazi se podruje koje prikazuje adresu elije te to je u nju
upisano. Vano je upamtiti, ono to je prikazano ne znai nuno da je ujedno tako i upisano u
eliju. Svaka elija ima svoju jedinstvenu adresu i unutar svake elije moemo runo upisivati
podatke ili dobivati podatke na osnovu izrauna iz drugih elija.
2
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Brojka A1 oznaava adresu elije a zove se Name Box. Kako se pomiemo po radnom listu moemo
primijetiti kako se adresa svake elije mijenja. Sama adresa elije se odreuje krianjem stupca i
retka na kojem se nalazi ta elija. Desno od adrese elije nalazi se polje koje nam prikazuje to je
zaista upisano u eliju i zove se Formula Bar. Podatak koji se prikazuje u eliji moe biti drugaiji
od onog koji je upisan. Vidjet emo da koritenjem funkcija moemo rei Excelu da izrauna zbroj
dvije elije. Nama e se prikazati samo krajnji rezultat u toj eliji dok e se cijela formula kako smo
doli do tog rezultata prikazati unutar Formula Bara.
2. 3
Radni listovi
Na dnu Excela nalaze se radni listovi. Radne listove moemo dodavati, brisati, mijenjati im imena i
boje. Koritenje vie radnih listova omoguuje bolju preglednost cijelog dokumenta. Kroz daljnje
itanje vidjet e te kako radni listovi ponekad predstavljaju zasebne cjeline svaki za sebe, dok e u
drugim sluajevima radni listovi biti povezani.
3
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Navigacija u Excelu
Po radnom listu moemo se pomicati koritenjem mia ili tipkovnice. Koristimo li mi, potrebno je
kursorom se pozicionirati nad eljenom elijom i jednom pritisnuti lijevu tipku mia kako bi elija
bila odabrana. Krenemo li sada pisati, sve to se nalazilo u odabranoj eliji e se ukloniti, a upisati e
se samo nova vrijednost. elimo li ipak samo urediti postojeu vrijednost to moemo uiniti na dva
naina. Moemo napraviti dvostruki klik lijevom tipkom mia na odabranu eliju ili nakon to smo
jednim klikom odabrali eljenu eliju pritisnuti tipku F2. U oba sluaja rezultat je identian i vidjet
e te kako sada kursor stoji unutar elije.
Pomicanje tipkovnicom je mogue koritenjem strelica. elimo li se pomaknuti jednu eliju u desnu
stranu to moemo napraviti pritiskom na tipku Tab. elimo li se pomaknuti jednu eliju u lijevo to
moemo napraviti istovremenim pritiskom tipke Shift i Tab. elimo li se pomaknuti na samo dno
odnosno sami vrh stranice potrebno je drati tipku Ctrl i pritisnuti strelicu prema gore kako bi se
pozicionirali na sam vrh stranice odnosno strelicu prema dolje kako bi se pozicionirali na samo dno
stranice. Slino je i s pomicanjem u lijevu i desno stranu. Drimo tipku Ctrl i pritisnemo strelicu u
desno elimo li se pomaknuti na zadnji stupac u dokumentu odnosno Ctrl i strelicu u lijevo elimo li
se pomaknuti na prvi stupac dokumenta.
Detaljnu listu kratica na engleskom jeziku moete pronai ovdje: http://goo.gl/qQKQbY
3. 2
Upisivanje podataka
Kako bi upisali vrijednost u neku eliju potrebno se pozicionirati nad eljenom elijom te putem
tipkovnice unijeti eljenu vrijednost. Ako je elija samo obiljeena, i krenemo pisati u nju, prethodna
e se vrijednost obrisati, a nova e se upisati. elimo li urediti postojeu vrijednost u eliji, potrebno
je napraviti dvoklik na eljenu eliju, ili nakon odabira elije (jedan klik) pritisnuti tipku F2.
4
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
3. 3
elite li navesti redne brojeve jedne ispod drugih primjerice, moete to napraviti runim unosom
svake brojke (primjerice 1, 2, 3, 4, ) no postoji i znatno laki i bri nain. Dovoljno je upisati
brojku 1 u primjerice eliju A1 i zatim brojku 2 u eliju A2. Zatim obiljeite obje elije (samo te
dvije, nikako i treu ili neku eliju s lijeve ili desne strane) te uoite mali oblik kvadrata u donjem
desnom dijelu skupa odabranih elija.
Postavite kursor nad tim kvadratom, pritisnite lijevu tipku mia i drite ju (uoite kako je kursor
poprimio oblik znaka +) te razvucite prema dolje. Vidjet e te kako e Excel sam nadopuniti
preostale brojeve. Na vama je samo da razvuete koliko brojeva elite upisati. Isti proces je mogue
primijeniti primjerice i na datumske vrijednosti.
5
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
6
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Excel, poput ostalih esto koritenih alata iz Microsoft Office paketa, nudi i neke osnovne funkcije
poput umetanja i ureivanja slika. Ureivanje slika ne nudi velike opcije jer ovo nije alat namijenjen
ureivanju fotografija, no za veliku veinu korisnika, budi i vie nego dovoljno mogunosti.
5. 1
Umetanje slika
Kako bi umetnuli sliku potrebno je otii karticu INSERT te pod kategorijom Illustrations
pritisnuti na Pictures.
Otvoriti e se izbornik za odabir slike koju elimo umetnuti. Nakon odabira eljene slike potrebno je
pritisnuti na Insert gumb kako bi se slika dodala u Excel datoteku.
elimo li dodati sliku koja se nalazi na Internetu, moemo koristiti opciju Online Pictures nakon
koje se otvara izbornik za unos slike s Interneta. Prva opcija nudi pretraivanje slika na Office.com
stranicama dok e druga opcija koristiti trailicu Bing za pretraivanje slika.
5. 2
Nakon ubacivanja fotografije, slike je mogue ureivati. Odaberemo sliku koju elimo urediti
(lijevim klikom mia) nakon ega se prikazuje dodatna kartica u Excelu pod imenom Format.
Ovakve posebne kartice se pojavljuju samo po potrebi (kao primjerice ureivanje slika), i uvijek se
pojavljuju na kraju, odnosno nakon zadnje fiksno postavljene kartice.
7
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Prva opcija (Mark Areas to Keep) omoguit e dodavanje dijelova slike koje ne elimo ukloniti. Ovo
je korisno jer Excel esto ne moe tono oznaiti koji dio da ukloni a koji ne, pa na ovaj nain runo
odreujemo koje dijelove elimo zadrati a koje ne.
Suprotno prethodnoj opciji, druga opcija (Mark Areas to Remove) e omoguiti runi odabir
dijelova slike koji elimo ukloniti. Trea opcija (Delete Mark) omoguit e uklanjanje prethodno
postavljenih podruja za uklanjanje odnosno podruja koje smo obiljeili da ne elimo da se uklone
iz slike.
Discard All Changes opcija e ponititi sve postavljene opcije, dok e opcija Keep Changes
pohraniti trenutne postavke za sliku.
8
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
5. 3
Unutar kategorije Adjust moemo korigirati osvjetljenje i kontrast slike pomou opcije
Corrections. Druga opcija (Color) nudi raznovrsne mogunosti za odabir zasienosti slike
nijansama boje. Za kompresiju slike koristimo opciju Compress Pictures. elimo li postojeu sliku
zamijeniti drugom, moemo koristiti opciju Change Picture. Ukoliko nismo zadovoljni
promjenama koje smo izvrili nad slikom moemo koristiti opciju Reset Picture koja pod sobom
nudi dvije opcije. Prva opcija Reset Picture e vratiti sliku u prvotno stanje no nee izmijeniti
njenu veliinu (ukoliko smo promijenili veliinu slike). Druga opcija Reset Picture & Size e
vratiti sliku u prvotno stanje i po pitanju primijenjenih efekata, promjena boje i slino, ali e vratiti i
sliku u originalnu veliinu.
Na svaku sliku moemo postaviti desetke razliitih obruba koji imaju ugraene neke efekte nad
slikom, odnosno moemo primijeniti gotove stilove nad slikama. Ovi stilovi se nalaze pod
kategorijom Picture Styles.
Svaki od stilova ima svoje posebnosti i primjena svakog od njih ovisi iskljuivo o Vama te koji e
Vam se stil svidjeti. Dodatno su tu opcije Picture Border za korigiranje obruba slike, Picture
effects za korigiranje efekata nad slikom te Picture layout za korigiranje izgleda slike.
Kako bi se upoznali s ovim opcijama, isprobajte ih sve nad nekom slikom.
9
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
5. 4
Uz navedene opcije za ureivanje slika, Excel nudi mogunost rotacije svake slike. Opcije rotacije
nalaze se pod kategorijom Arrange u opciji Rotate. Dovoljno je iz padajueg izbornika odabrati
eljenu rotaciju i Excel e na odabrani nain okrenuti sliku.
Unutar iste kategorije nalazimo pcije Bring Forward i Send Backward. Prva opcija e sliku
pogurati prema naprijed a druga e ju potisnuti prema nazad. Ove se opcije koriste imamo li
preklapanje slike pa elimo odrediti koja slika treba biti ispred koje, odnosno koja slika se treba
nalaziti iza koje slike.
Unutar kategorije Size nalazimo jednu izuzetno korisnu opciju. Crop e omoguiti rezanje slike.
Imamo li sliku koja ima nepotrebne rubove, koritenjem ove opcije lako ih moemo ukloniti. Uz ovu
opciju nalazimo jo opcije za podeavanje veliine slike odnosno njene duine i visine. Unutar
Height opcije upisujemo eljenu visinu slike, a unutar Width eljenu irinu slike. Prilikom
mijenjanja veliine slike treba imati na umu da se vrlo lako proporcije slike mogu izgubiti.
Mijenjanje veliine slike je takoer mogue tako da odaberemo sliku nakon ega e se pojaviti
simboli kruga na rubovima slike, te na centrima horizontalnih i vertikalnih linija. Dranjem jedne od
tih toaka lijevom tipkom mia jednostavno moemo promijeniti veliinu fotografije. Mijenjanje
veliine slike pomou rubnih toaka slika e zadrati svoje proporcije, dok e promjena veliine
pomicanjem preko centralnih toaka rezultirati smanjenjem ili poveanjem slike samo u
horizontalnom ili vertikalnom pravcu.
10
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
6) GOTOVI OBLICI
Uz dodavanje slika, Excel nudi i ubacivanje nekih gotovih oblika poput ravnih linija, oblika srca,
strelica i slino.
6. 1
Opcija za ubacivanje gotovih oblika se nalazi unutar kategorije Illustrations pod karticom
INSERT. Potrebno je odabrati opciju Shapes.
Iz padajueg izbornika odaberemo eljeni oblik nakon ega e kursor mia poprimiti simbol +
(plus). Drimo lijevu tipku mia i razvuemo oblik na eljenu veliinu. Odabirom oblika otvara se
nova kartica FORMAT koja nudi opcije vezane za ovaj oblik.
Ovdje moemo izabrati postojee stilove (Shape Styles), boju ispune (Shape Fill), boju obruba
(Shape Outline) te efekte (Shape Effects).
11
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Nakon odabira opcije, povlaenjem kursora moemo nacrtati veliinu Text Box objekta. Odabirom
tog objekta otvara se kartica FORMAT. Opcije koje nam se tu nude su identine onima za gotove
oblike. Moemo izabrati postojee stilove (Shape Styles), boju ispune (Shape Fill), boju obruba
(Shape Outline) te efekte (Shape Effects).
Unutar Text Box objekta moemo upisivati tekst s kojim dalje radimo kao i sa standardnim
tekstom.
12
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
8) ZAGLAVLJE I PODNOJE
Radite li primjerice poslovne izvjetaje u Excelu, dobra ideja moe biti dodavanje broja stranica na
dno svakog papira koji e se printati. Uz to mogue je da e biti potrebe za dodavanjem naslova u
zaglavlje to predstavlja taj izvjetaj. Za ovakve stvari se koriste Header i Footer" odnosno
Zaglavlje i Podnoje. Pristupamo im preko kartice INSERT u kategoriji Text.
Potrebno je izabrati opciju Header & Footeri nakon ega se otvara prikaz za unos i ureivanja
zaglavlja i podnoja. U gornjem dijelu svake stranice pie Click to add Header na to je potrebno
kliknuti kako bi mogli unijeti zaglavlje. elimo li unijeti podnoje, potrebno je kliknuti na dnu
stranice u polje Click to add footer. Nakon obiljeavanja jednog od polja u kojima se upisuje
zaglavlje ili podnoje, otvara se nova kartica DESIGN.
elimo li umetnuti broj trenutne stranice, potrebno je odabrati opciju Page Number. elimo li
umetnuti broj ukupnih stranica u dokumentu, odabiremo opciju Number of pages.
U normalni nain rada u Excelu vraamo se preko kartice VIEW i odabira Normal iz kategorije
Workbook Views.
Ukoliko elite ukloniti linije koje su se pojavile a oznaavaju rubove stranica, potrebno je otii u
File pa u Options i na lijevoj strani izbornika odabrati Advanced a zatim u desnoj strani, na
otprilike popisa moguih stavki ukloniti kvaicu sa stavke Show page breaks.
13
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
9) JEDNADBE I SIMBOLI
Umetanje jednadbi i raznih simbola je takoer mogue u Excelu. Unutar kartice INSERT nalazi se
kategorija Symbols. Ova kategorija pod sobom sadri dvije funkcije umetanje jednadbi i
umetanje simbola.
9. 1
Umetanje jednadbi
14
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
9. 2
Umetanje simbola
Klikom na opciju Symbol otvara se izbornik sa svim moguim simbolima. Na vama je samo da
odaberete eljeni simbol i nakon toga pritisnete na gumb Insert kako bi se simbol dodao.
U gornjem dijelu izbornika se nalazi padajui izbornik koji nudi mogunost odabira fonta simbola
(Font:). Desno od njega nalazimo padajui izbornik (Subset:) koji sadrava kategorije simbola kako
bi se omoguilo bre traenje simbola (uz pretpostavku da znate kojoj kategoriji pripada pojedini
simbol). Na dnu se nalaze zadnje koriteni simboli kako bi brzo i lako mogli odabrati simbole koje
uestalo koristite.
15
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Neto kvalitetniji primjer referenciranja bi bila izrada tablice za mnoenje. Napravite tablicu kao na
slici:
Sada u eliju C1 upiite =A1*B1 i pritisnite Enter ili kliknite van te elije. Prikazat e se rezultat
kao umnoak te dvije elije. Ponovno odaberite eliju C1 (jedan klik) i u donjem desnom uglu uoite
simbol kvadrata. Postavite kursor nad njim i pritisnite lijevu tipku mia te drite i provucite do kraja
ove tablice (elija C5). Excel e automatski korigirati reference i izraunati preostale umnoke.
16
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Nakon to ste dobili sve rezultate, pogledajte to je upisano u eliji C1 a to u C2. Vidjet e te da je
Excel sam korigirao reference pa se u eliji C2 nalazi rezultat umnoka A2 i B2. U eliji C3 se nalazi
rezultat umnoka elija A3 i B3. Ponekad elimo da nam Excel sam pomie adrese no nekada je to
nepoeljno. Ovisno o potrebama, koristit emo apsolutne i relativne adrese elija.
17
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
11. 1
Relativne adrese
Svaka elija ima svoju jedinstvenu adresu kao to smo do sada vidjeli. Imamo li eliju A1 u kojoj
pie neki broj i eliju B1 u kojoj pie drugi broj, lako moemo u eliji C1 izraunat njihov zbroj
referenciranjem na te elije (=A1+B1). Imamo li vie redaka u A stupcu i vie redaka u B stupcu,
dovoljno je samo provui kroz stupac C kako je opisano u prijanjem poglavlju kako bi Excel sam
izvrio zbrajanje na svim elijama u C stupcu.
Pomicanje referenci prema gore, dolje, lijevo ili desno ovisno kako provuemo da Excel zbraja su
relativne adrese. Zovu se relativnima jer njihova lokacija je promjenjiva. Problem se pojavljuje kod
primjerice raunovodstvenih operacija. Iznos PDV-a (0,25) smo upisali u eliju B1, a u stupcu A se
nalazi 10 stavki s veleprodajnom cijenom. Pokuamo li na nain povlaenja izraunati
maloprodajnu cijenu, doi e do pogreke. U eliju C1 bi upisali =A1*(1+B1) i pokuamo li povui
kroz ostatak elija u C stupcu vidjet emo da rezultat nije kako smo oekivali. Pogledamo li to se
nalazi u C2 eliji vidjet emo da pie =A2*(1+B2). Kako u eliji B2 nemamo nita upisano, dobili
smo rezultat 0 (nula). Ovdje nam pomau apsolutne adrese.
11. 2
Apsolutne adrese
Kako samo ime govori, apsolutne adrese su konstantne, nepromjenjive. Svaka elija moe imati
apsolutnu ili relativnu adresu. Relativne smo adrese upoznali u prethodnom poglavlju, dok emo
apsolutne upoznati u ovom kroz podjelu na tri vrste apsolutnih adresa elija.
Za svaku eliju, Excelu moemo zabraniti da pomie njenu adresu po vertikali (lijevo-desno odnosno
po stupcima), po horizontali (gore-dolje odnosno po redcima) ili ograniiti pomicanje i po vertikali i
po horizontali.
Ograniavanje po horizontali se postie da ispred slova u adresi elije stavimo znak dolara ($).
Primjerice, adresa C1 bi tada izgledala ovako: $C1. elimo li ograniiti pomicanje adrese po
vertikalnoj osi postavit emo znak dolara ispred brojane oznake u adresi elije pa e adresa elije
izgledati ovako: C$1. Poelimo li u potpunosti zabraniti pomicanje adrese elije, potrebno je
postaviti znak dolara ispred slova i ispred brojane oznake u adresi elije. U tom sluaju e adresa
elije izgledati ovako: $C$1.
18
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Pogledajte gornju sliku to pie u eliji u C2 kako bi vidjeli praktinu primjenu gore napisanog
teorijskog dijela. Nakon to sam u C2 eliju upisao potrebnu formulu za izraun, samo sam istu
formulu provukao kroz preostale etiri elije u C stupcu a Excel je sam dalje izraunao, no
zadravajui stavku PDV-a dok su se adrese u A stupcu mijenjale.
19
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Ovo su samo kratice za neke od opcija a svim opcijama pristupamo tako da nad eljenom elijom ili
skupom elija napravimo desni klik i odaberemo Format Cells, nakon ega se otvara izbornik sa
raznim opcijama.
20
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
12. 1
Odabir boje
U ovom izborniku moemo pronai opcije za odabir vrste podataka koji e se nalaziti unutar elija,
poloaj podataka u eliji, font, obrube, ispunu te zatitu elija. U ovom sluaju zanima nas kartica
Fill odnosno Ispuna.
Jednostavnim odabirom eljene boje i pritiskom na OK, odabrane elija ili skup elija e poprimiti
odabranu boju. elite li se dodatno poigrati odabirom boja, odabirom More colors otvorit e se
izbornik za precizniji i detaljniji odabir boja.
21
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
12. 2
Odabir obruba
Odaberemo li karticu Border, nude nam se opcije za odabir obruba. S lijeve strane se nude razliite
vrste linija koje moemo odabrati, a ispod toga odabir koje boje elimo da te linije budu. S desne
strane izbornika nalaze se opcije za postavljanje tih linija kao i neke kratice. Kratica None e
ukloniti sve obrube za zadani skup elija. Kratica Outline e postaviti obrube samo na vanjske
rubove odabranog skupa elija, a opcija Inside e postaviti linije po unutarnjim linijama odabranog
raspona elija.
Prazni pravokutnik prezentira kako e izgledati vai obrubi nakon to kliknete na OK. Oko njega se
nalaze kratice za postavljanje obruba (gornji, donji, lijeva strana, desna strana, kose linije, itd).
Moete postavljati obrube odabirom jedne ili vie ponuenih opcija (s desne i donje strane praznog
pravokutnika) ili da sami kliknete lokaciju gdje elite postaviti obrub.
22
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
13. 1
Number
Predvia se upis brojeva te nam se nudi mogunost koliko decimalnih mjesta da se prikazuje.
Ukoliko odaberemo prikaz s dvije decimale te unesemo broj 1.23, on e se prikazati tono kako smo
ga unijeli. Unesemo li pak manje od jedne decimalne znamenke, potrebni ostatak e se nadopuniti
nulama. Primjerice, broj 1,2 e biti prikazan kao 1,20. Upiemo li pak broj koji ima vie od dvije
decimalne znamenke poput 1,234, prikazat e se samo 1,23.
23
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Ispod opcije koliko elimo decimalnih mjesta da se prikazuje, stoji opcija elimo li ukljuiti separator
tisuica. To znai da e broj 2345 biti zapisan kao 2.345 odnosno ukoliko smo postavili prikaz s dva
decimalna mjesta, prikaz e biti 2.345,00
Trea opcija koja se nudi je formatiranje negativnih brojeva. Ovdje moemo odabrati elimo li da se
negativan broj prikazuje u crvenoj boji bez predznaka ili sa predznakom ili primjerice u crnoj boji s
negativnim predznakom.
13. 2
Currency
Postavljanje svojstva elije na Currency, Excel e automatski dodati odabranu valutu nakon
numerike vrijednosti. Ponovno moemo odabrati eljeni broj decimalnih mjesta, ispod ega se nudi
odabir valute te naini prikaza negativnih brojeva kao i kod svojstva Number.
13. 3
Accounting
Slino poput svojstva Currency no bez opcije kako elimo formatirati negativne brojeve. Znaajna
razlika je iskljuivo u nainu prikaza valute. Prilikom koritenja hrvatske valute ne vidi se znaajna
razlika no prilikom koritenja nekih drugih valuta poput amerikog dolara, razlika je jasno vidljiva.
Svojstvo Accounting postavlja simbol valute u skroz lijevi dio elije dok e svojstvo Currency
postaviti taj simbol odmah uz prvu znamenku iznosa.
13. 4
Date
Svojstvo Date omoguuje rad s datumskim vrijednostima. Jednostavnim odabirom moemo izabrati
izmeu dvadesetak postojeih datumskih formata, ovisno o naim eljama. Pripazite da prilikom
unosa datuma, nakon godine ne stavljate toku. Ispravan unos bi bio 30.10.2013, a neispravan unos
bi bio 30.10.2013. Ukoliko stavite toku na kraj, Excel taj podatak vie ne raspoznaje kao datum ve
kao obian tekst.
24
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
13. 5
Time
Svojstvo Time omoguuje rad s vremenskim vrijednostima. Nudi se desetak razliitih naina prikaza.
Jednostavno odaberite preferirani nain prikaza vremena i potvrdite odabir.
13. 6
Percentage
Svojstvo Percentage omoguuje prikaz u postotcima (sa simbolom %). Nudi se opcija odabira koliko
decimalnih mjesta elimo da se prikazuje. Ukoliko u eliju ve imate upisan neki broj te naknadno
primjenjujete svojstvo Percentage vrlo je vjerojatno da e rezultat izgledati drugaije od zamiljenog.
Primjerice, ako je u eliji upisan broj 3 te naknadno odaberete prikaz u postotcima, prikazati e se
vrijednost 300,00%. Matematiki gledano, ovo je u potpunosti ispravno, ali se najee kosi s ciljem
kojeg elimo postii. Kada smo imali upisano samo brojku 3 Excel to tumai kao tri cjeline. Ako
znamo da je jedna cjelina isto to i 100% onda je su tri cjeline isto to i 300%.
13. 7
Fraction
Svojstvo Fraction omoguuje prikaz brojeva u razlomcima. Na vama je odabrati eljeni oblik prikaza
razlomka. Primjerice, broj 4,15 e se prikazati kao 4 1/5. Brojeve moete prikazivati u
etvrtinama, polovinama, etvrtinama, osminama, itd.
13. 8
Scientific
Svojstvo Scientific prikazuje brojeve u znanstvenom prikazu. Imate li neki veliki broj Excel e ga
prikazati u ovom obliku.
13. 9
Text
Svojstvo Text omoguuje da se sve to upiemo smatra tekstom. Neovisno radilo se zaista o slovima
ili brojevima, Excel e u ovom sluaju sve smatrati tekstualnim podatkom. Ovo je izuzetno korisno
kada elite unijeti vrijednost poput 30.10.2013 te ne elite da Excel taj podatak smatra datumom.
Slino je i unesete li 30-10. Ukoliko ne bi bilo obiljeeno da se u eliju upisuje tekst, Excel bi ovu
vrijednost prezentirao kao 30. list to je skraeno za 30. listopad. Slino je i pokuate li unijeti
neiji broj mobitela. Excel e vrlo vjerojatno ukloniti brojku 0 (nula) s prve pozicije.
13. 10 Special
Ovdje nalazimo posebna svojstva poput upisa JMBG broja ili potanskih brojeva.
25
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
13. 11 Custom
Custom formatiranje prikaza je svakako obavezno poznavati jer nudi najveu fleksibilnost. Ovom
nainu formatiranja je posveeno cijelo slijedee poglavlje.
26
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
14. 1
Uz sve ponuene formate kako prikazati datum, mogue je da poelite napraviti i vlastiti prikaz
datuma koji e se uklapati u neki poslovni izvjetaj primjerice. Za ovaj postupak potrebne su dvije
vane stavke. Prvo, da je tono upisan datum u eliju a drugo da znate prilagoditi format. Za
ureivanje datuma potrebno je znati neke specijalne simbole (engl. Wildcards). Detaljan popis i
opis specijalnih znakova za formatiranje datuma se nalazi u tablici:
Simbol
Objanjenje
dd
ddd
dddd
mm
mmm
mmmm
yy
yyyy
27
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
14. 2
Pretpostavka je da znate kako brojka nula, ukoliko se nalazi na kraju decimalnog dijela nekog broja
ne mijenja njegovu vrijednost, odnosno da je 1,2 isto to i 1,2000. U izradi vlastitih formata potrebno
je upamtiti samo dva najvanija simbola. To su simbol ljestve (#) i znamenka nula (0).
Simbol 0 (nula) - Koristimo kada elimo precizirati broj decimalnih znamenki. Ukoliko nema
dovoljno znamenki u decimalnom dijelu broja, nadodat e se 0 (nule) kako bi broj znamenki
odgovarao eljenom broju znamenki. Prikazivat e se tono onoliko znamenki u decimalnom dijelu
koliko postavimo nula nakon zareza kojim odvajamo decimalni dio od cijelog dijela nekog broja.
Navedemo li format kao #,000 i upiemo broj 3,14 on e biti prikazan kao 3,140. Upiemo li pak broj
3,12321 on e se prikazati kao 3,123 zbog ogranienja na tri decimalne znamenke.
Simbol # - Koristimo takoer kada elimo navesti koliko decimalnih znamenki se smije prikazati, no
za razliku od simbola 0 (nula), ukoliko nedostaje odreeni broj decimalnih mjesta, nee se dopuniti
znamenkama 0 (nula). Koristimo li format #,### tada e se broj 3 prikazati kao 3. Broj 3,1 e biti
prikazan kao 3,1 ali e broj 3,12321 biti prikazan kao 3,123 zbog ogranienja na 3 decimale.
Simbol ? Slino kao i simbol 0 (nula), koritenjem simbola ? ograniit emo broj decimalnih
znamenki za prikaz, no za razliku od simbola 0 (nula=, ukoliko nedostaje broj znamenki u
decimalnom dijelu, on e biti popunjen praznim poljem (moemo rei razmacima barem to se
vizualnog dijela tie). Ako je format postavljen kao #,??? ograniili smo broj decimalnih znamenki
na tri pa e se broj 3,123 prikazati kao 3,123 ali e broj 3,12 biti prikazan kao 3,12 (uoite razmak
nakon znamenke 2 i zatvorenog navodnika. Broj 3,12321 e biti prikazan s tri decimalne znamenke
odnosno kao 3,123.
28
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
14. 3
Pokuate li ispisati neto tipa #1 vrlo vjerojatno e te dobiti rezultat drugaiji od planiranog. Razlog
tome je to je simbol # specijalan simbol kako je opisano gore. No, postoji nain da se i ovakvi
specijalni simboli prikau, i to vrlo jednostavno.
Sve to stavimo pod dvostruke navodnike Excel e smatrati tekstom, ak i ako se radi specijalnim
simbolima. elimo li primjerice kao separator u datumskom prikazu koristiti simbol ljestvi (#),
potrebno je upisati sljedee: d"#"m"#"yyyy. elimo li primjerice kod svakog broja dodati da mu
decimalni dio zapoinje s tri nule, napisat emo: #,"000"000
14. 4
Excel ima ugraene kodove za boje kojima moe biti obojana vrijednost pohranjena u eliji.
elimo li prilikom vlastitog formatiranja utjecati na promjenu boje, potrebno je na poetak
tekstualnog polja (Type:) upisati kodnu oznaku za boju nakon ega nastavljamo s daljnjim
upisivanjem vlastitog formata za datumsku odnosno numeriku vrijednost. Neke od oznake su:
[Black] crna
[Green] Zelena
[White] Bijela
[Blue] Plava
[Magenta] - Magenta
[Yellow] uta
[Cyan] Cyan
[Red] - Crvena
14. 5
elimo li prezentirati neku vrijednost u crvenoj boji, a drugu u zelenoj ovisno o nekom sluaju,
moemo unaprijed odrediti i takvo formatiranje. Uzmimo za primjer postotak na rjeavanju uenikih
ispita. Maksimalan iznos je 100% rijeen ispit, a da bi se proao ispit potrebno je 50%. Moemo
navesti da Excel automatski odredi boju vrijednosti nakon unosa ovisno koliko ona iznosi. Razliite
sluajeve tj. Iznose vrijednosti odvajamo simbolom ; (toka-zarez).
Primjer:
Uenicima koji su ostvarili manje od 50 bodova na ispitu vrijednost e biti automatski obiljeena
crvenom bojom. Svi koji su ostvarili 50 ili vie bodova e biti obiljeeni plavom bojom.
[Red][<50];[Blue][>=50]
29
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
U gornjem lijevom dijelu nude nam se opcije za pozicioniranje teksta po horizontalnoj osi i
vertikalnoj osi. Iz padajueg izbornika odaberemo poziciju koju elimo i podatci e biti prikazani
kako elimo. Desno se nalazi opcija za postavljanje teksta da pie po vertikalnoj osi (odozgora prema
dolje) odnosno, moemo runo postaviti kut pod kojim e tekst padati prema dolje ili rasti prema
gore.
Opcija Wrap text e mijenjati veliinu elije, no samo njenu visinu, sve dok vrijednost upisana u tu
eliju ne bude u mogunosti se cijela prikazati. Drugim rijeima, ukljuimo li ovu opciju, visina
elije e se poveavati sve dok vrijednost upisana u tu eliju ne bude u mogunosti se cijela prikazati
pritom ne mijenjajui duinu elije.
30
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Shrink to fit e zadrati visinu i irinu elije, a smanjit e tekst (veliinu fonta) sve dok cijeli tekst ne
stane unutar te elije. Ova opcija se zaista rijetko koristi jer nerijetko izaziva neitljivost teksta.
Merge cells Koritenjem ove opcije moemo dvije ili vie elija spojiti u jednu. Prije odabira ove
opcije, potrebno je odabrati elije koje elimo spojiti u jednu eliju.
31
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Ovaj je izbornik poznat svima koji su radili u Word alatu. U gornjem lijevom kutu moemo odabrati vrstu
fonta. Zatim odabiremo stil fonta te njegovu veliinu. Ispod se nalaze padajui izbornici u kojima moemo
odabrati vrstu podvlaenja teksta, boju teksta a na posljetku elimo li taj tekst precrtati (Strikethrough),
podignuti iznad sredinje linije teksta (Superscript) ili spustiti ispod sredinje linije (Subscript).
32
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
17. 1
Kategorija Clipboard:
Nudi se opcija Paste (zalijepi), Cut (izrei), Copy (kopiraj) koje nije potrebno posebno predstavljati.
Novitet je Format Painter. Ova opcija slui da uzme format neke elije i primijeni ga na neku
drugu ili vie njih. Prvo odaberemo s koje elije elimo kopirati njen format, zatim kliknemo na
Format Painter te odaberemo gdje elimo primijeniti odabrani format.
17. 2
Kategorija Font:
Promjena fonta kao i njegove veliine dobro su svima poznati procesi. Dodatno tu su i podebljanje
slova (engl. Bold), nakoenje slova (engl. Italic) te podvlaenje (Underline). Desno od opcije za
podvlaenje moemo odabrati obrube nad odabranom elijom ili skupom elija. Dolje desno nalaze
se je jo dvije esto koritene opcije; bojanje elija te postavljanje boje teksta. Iznad toga, a desno od
odabira veliine fonta nalaze se kratice za poveanje ili smanjenje fonta. Koritenjem ovih funkcija
ne morate runo upisivati eljenu veliinu fonta, ve samo klikate na opciju dok ne doete do eljene
veliine.
17. 3
Kategorija Alignment
Prve tri ikone oznaavaju pozicioniranje teksta. Centar-vrh, centar-sredina, centar-dolje smatraju se
najee koritenim opcijama uz pozicioniranje uz lijevi rub, centar ili desni rub elije te se nalaze u
alatnoj traci za brzi pristup. Druga opcija je postavljanje teksta pod nekim odreenim kutom ispod
ega se nalaze opcije za uvlaenje teksta. Kliknemo li strelicu koja pokazuje u desnu stranu, tekst e
se odmaknuti od lijeve margine elije i obrnuto.
33
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
17. 4
Kategorija Number
Pri vrhu moemo brzo odabrati iz padajueg izbornika kakav tip podataka e se spremiti u eliju.
Ispod padajueg izbornika nudi se brzi pristup za postavljanje elije sa svojstvom Currency te
eventualnim odabirom valute. Desno od toga je postavljanje elije u prikaz vrijednosti kao postotaka
iza ega slijedi kratica za postavljanje toke kao separatora tisuica i dodavanje zareza nakon ega
slijedi dvoznamenkasti prikaz decimalnog dijela broja. Zadnje dvije ikone omoguavaju brzo
poveanje ili smanjivanje koliine znamenki u decimalnom dijelu broja.
34
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Postupak brisanja je identian kao i umetanje. Odaberemo eljeni redak ili stupac, pritisnemo desnu
tipku mia i odaberemo naredbu Delete.
35
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
19)
KOMENTARI
aljete li nekome Excel datoteku, ponekad e biti potrebno ostaviti komentar za pojedinu eliju kako
bi se detaljnije opisalo njeno znaenje. Komentare nad elijom dodajemo tako da nad elijom
napravimo desni klik i iz izbornika odaberemo opciju Insert Comment.
U polje za komentare upisujemo eljeni komentar. Excel e automatski dodati autora komentara
to je zapravo ime Vaeg raunala. Ovo je mogue ukloniti kao i svaki tekst. Svaka elija koja ima
komentar, imat e i simbol za komentar u gornjem desnom uglu pojaviti e se mali, crveno
ispunjeni trokut.
36
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Prelaskom kursora preko ovakvih elija, izbaciti e se komentar koji je dodijeljen toj eliji. elimo li
ukloniti ili urediti komentar potrebno je ponovno napraviti desni klik na eliju s komentarom te
odabrati opciju Edit Comment elimo li urediti komentar, odnosno Delete Comment elimo li
ukloniti komentar.
Komentare je takoer mogue umetnuti putem kartice REVIEW i odabirom opcije New
Comment iz kategorije Comments. Na istom mjestu je mogue i ukloniti komentar (Delete) kao i
prelaziti po komentarima (Previous opcija i Next opcija). elimo li prikazati sve komentare unutar
datoteke, potrebno je odabrati funkciju Show All Comments, a elimo li sakriti sve komentare
potrebno je ponovno pritisnuti tu opciju. elimo li prikazati jedan ili vie komentara, potrebno je
obiljeiti eliju nad kojom elimo prikazati komentar i pritisnuti Show/Hide Comment.
37
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
. Svakako jedna od najee koritenih funkcija u ovoj kategoriji je AutoSum. Kako joj i samo ime
kae, pritiskom na AutoSum, Excel e automatski zbrojiti vrijednosti. Imamo li brojeve popisane
jedne ispod drugih, te postavimo li se ispod zadnje napisanog broja i pritisnemo AutoSum, Excel e
sam zbrojiti sve brojeve koji se nalaze u elijama iznad odabrane. Isti proces je mogue izvriti ako
su nam vrijednosti popisane u redovima, jedan broj iza drugog (A1, B1, C3, ). Pozicioniramo se
ponovno na prvu eliju iza zadnje u kojoj pie neki broj, pritisnemo AutoSum i Excel e sam
ponuditi to on smatra bi trebalo zbrojiti.
Funkcija Sort ponudit e brzo i zaista jednostavno sortiranje podataka. Odaberemo redak po kojem
elimo sortirati, odaberemo funkciju Sort & Fileter i Excel e izvriti sortiranje poevi od prvog
slova ili od zadnjeg slova. Ukoliko se na naoj radnoj povrini nalazi vie redova, Excel e pitati
elimo li zaista sortirati samo odabrani stupac ili elimo proiriti selekciju na nain da i sve ostale
stupce aurira prema odabranom. To znai da ako je ime Ana pisalo u petom retku i nakon
sortiranja bi trebalo pisati u prvom retku, Excel moe automatski prebaciti njeno prezime, visinu,
teinu, datum roenja, itd. u prvi redak.
Find & Select opciju koristimo kada god elimo brzo pronai neki podatak. Moda nije problem
pronai podatak kada imamo samo nekoliko redova, no kada radni list ima stotine ili ak tisue
redova, traenje tono jednog zapisa moe biti nona mora. Jednostavnom uporabom opcije Find
excel e pretrati po cijelom radnom listu gdje se pojavljuje traeni pojam.
38
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
To znai, ukoliko imamo u A stupcu upisane neke vrijednosti jednu ispod druge, bilo bi potrebno da
su vrijednosti popisane od elija A2 na nie, a prije filtriranja podataka da imamo selektiranu eliju
A1.
39
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Prije koritenja ove opcije, potrebno je odabrani raspon elija iz kojeg elimo ukloniti sve duplicirane
vrijednosti, odnosno ostaviti popis vrijednosti u kojem se svaka vrijednost pojavljuje samo jednom.
Nakon odabira raspona elija odabiremo opciju Remove Duplicates nakon ega se otvara izbornik.
40
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Ponudit e se stupci iz kojih elimo ukloniti duplicirane vrijednosti. Ako obiljeimo samo jedan
stupac, prikazat e se samo jedan stupac u podruju Columns. Odaberemo li dva ili vie stupaca
moi emo raditi odabir stupaca iz kojih da se uklone duplicirane vrijednosti. elimo li odabrati sve
stupce, moemo koristiti Select All naredbu, odnosno elimo li brzo odznaiti sve stupce koristit
emo opciju Unselect All.
U gornjem desnom uglu izbornika, nudi se mogunost ukljuivanja opcije My dana has headers.
Ovu opciju ukljuujemo u sluaju da odabrani raspon elija ima navedena imena za taj raspon elija.
Ukljui li se ta opcija, prvotno odabrani skup elija e se smanjiti za jednu eliju (najgornju) jer e se
ona smatrati imenom stupca odnosno odabranog skupa elija.
Za kraj, potrebno je potvrditi uklanjanje duplikata pritiskom na OK ili ponititi radnju pritiskom na
Cancel.
41
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Potrebno je kliknuti na Name Manager ikonu kako bi se otvorio prozor za imenovanje skupa
elija.
42
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
U gornjem desnom uglu nalazi se gumb New. Klikom na gumb New otvara se prozor za
stvaranje imena za neki raspon elija.
43
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
U tekstualno polje Name: upisujemo naziv raspona elija koji emo odabrati. Ovo polje ne smije
sadravati razmake, imati identino ime kao ve postojea imena objekata ugraenih u Excel te mora
zapoeti sa slovom ili podvlakom. Iz padajueg izbornika Scope: odabiremo hoe li se ovo ime
odnositi na cijelu datoteku ili samo na neki radni list. U polje Comment: upisujemo komentare
ukoliko ih imamo. Polje Refers to: slui za odabir elija koje e se nalaziti u skupu elija za koje
stvaramo ime.
Nakon uspjenog obiljeavanja skupa elija pritisnemo gumb OK i unutar Names Manager
izbornika vidimo kako se pojavilo novo ime te raspon elija koje obiljeava kao i ostale parametre
ukoliko smo ih unijeli.
Odabirom tog (ili nekog drugog imena ukoliko imamo vie od jednog) moemo odabrati opciju
Edit i opciju Delete. Opcija Edit e omoguiti ureivanje postojeih podataka za odabrani
skup elija dok e opcija Delete ukloniti to ime.
44
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Funkcije ine veliki dio moi Excela. Stotine ugraenih funkcija omoguuju brzo i jednostavno
traenje kljunih podataka, mijenjanje postojeih i dodavanje novih podataka. Excel podrava veliki
broj vrsta funkcija; od matematikih i trigonometrijskih funkcija do statistikih
i financijskih
funkcija.
Iako postoje stotine razliitih funkcija, sve one dijele neto zajedniko. Logika kojom unosimo
funkcije i koristimo se njima je identina, neovisno o vrsti i namjeni funkcije. Svaka funkcija prima
parametre na osnovu kojih daje konani rezultat. Primjerice, funkciji koja pretrauje neki stupac i
trai recimo brojku 1 (jedan) dajemo dva parametra. Prvi parametar je gdje da trai neku vrijednost
odnosno raspon elija u kojima da trai neku vrijednost (engl. range). Drugi parametar je to da trai
odnosno koju vrijednost da trai u zadanom rasponu elija (engl. criteria).
Kao rezultat, dobit emo koliko se puta brojka 1 (jedan) pojavila u nekom zadanom rasponu elija.
Svaka funkcija daje uvijek samo jedan rezultat.
Sintaksa funkcije su argumenti koje funkcije prima. Prilikom predaje argumenata, obavezno je
predavati argumente onim redoslijedom kako ih Excel nudi odnosno onim redo kako su i napisani za
funkciju.
45
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
24. 2
Svaka funkcija ima svoje jedinstveno ime. Kada koristimo neku funkciju moemo rei da pozivamo
funkciju. Prilikom pozivanja funkcije, vano je paziti na pravila pisanja funkcija u Excelu.
Upoznati emo dva naina pozivanja funkcija. Prvi nain je upisivanjem znaka jednakosti (=) i imena
funkcije te parametara koje trebamo predati funkciji. Ovo je najee bri nain no zahtijeva da ste
upoznati s funkcijom te Vam nisu potrebna detaljna pojanjenja oko pojedinih parametara funkcije i
to funkcija vraa kao rezultat. Drugi nain je koritenjem arobnjaka koji iziskuje neto vie
vremena ali nudi jednostavniji nain koritenja funkcija s detaljnim opisom funkcije i parametara
koje funkcija prima, te to vraa kao rezultat.
Prilikom runog unosa funkcije potrebno je u eliju prvo upisati znak jednakosti (=) te ima funkcije.
Excel e sam ponuditi imena funkcija kako upisujemo slova kako bi olakao unos funkcije. Nakon
upisivanja cijelog i tonog imena funkcije potrebno je pravilnim redoslijedom unijeti ispravne
argumente. Primjer runog pozivanja funkcije je prikazan na prethodnoj stranici.
Pozivanje funkcija koritenjem arobnjaka je neto to Vam se moe svidjeti u poetnom stadiju
uenja Excela, no kroz vrijeme kada shvatite kako koristiti funkcije i upoznate imena funkcija, ovaj
nain je samo usporavanje u radu. arobnjak pozivamo pritiskom na simbol fx koji se nalazi ispod
alatne trake, odnosno lijevo od Formula Bara.
Nakon pritiska na fx simbol, otvara se novi prozor, odnosno arobnjak za rad s funkcijama.
46
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
arobnjak za rad s funkcijama sastoji se od polja za upisivanje opisa funkcije koja nam je potrebna
(Search for a function:) ispod kojeg se nalazi padajui izbornik s popisom vrsta funkcija koje elimo
pretraivati. S desne strane se nalazi gumb Go koje kada pritisnemo izvrava pretraivanje funkcija
koje bi mogle odgovarati onome to smo upisali u polje za pretraivanje funkcija.
U podruju Select a function odabiremo jednu od ponuenih funkcija. Za svaku funkciju mogue je
vidjeti kratki opis odmah ispod podruja u kojem se nalazi popis funkcija. Funkciju moemo odabrati
dvostrukim lijevim klikom mia na funkciju ili tako da prvo odaberemo funkciju (jedan klik na ime
funkcije) te pritiskom na gumb OK.
Nakon odabira eljene funkcije, otvara se novi prozor koji u sebi sadri polja za unos parametara
funkcije kao i objanjenja za svaki parametar te objanjenje odabrane funkcije.
47
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
24. 3
Prilikom koritenja funkcija, u veini sluajeva potrebno je obiljeiti neki raspon elija unutar kojeg
elimo izdvojiti, pronai ili zbrojiti neke vrijednosti. Vano je znati kako Excel gleda na broj nekog
reda odnosno stupca kada se on nalazi unutar nekog skupa elija. Sigurno ste primijetili kako svaki
redak s lijeve strane ima svoj jedinstveni broj. Takoer, svaki stupac iznad sebe ima svoje
jedinstveno slovo.
Kada obiljeimo skup elija, primjerice od A20 do C30 tada taj skup trebate gledati kao zasebnu
cjelinu. Koritenjem nekih funkcija, Excel e pretraivati taj skup elija kako bi pronaao neko ime
primjerice koje nam je od velike vanosti. Ukoliko Excel pronae to ime u eliji A25, javit e nam da
je ime pronaeno u retku broj 6. Razlog tome je to je to broj retka u odnosu na obiljeen skup elija.
elija A25 je esta elija po redu u A stupcu gledano od elija A20 koja obiljeava odabrani skup (od
A20 do C30). Na isti nain se tretira i pretraivanje po stupaca.
48
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
24. 4
Preoptereenje funkcija
Ponekad moete naii na istu funkciju koja e se pokazati primjerice dva puta. Funkcija INDEX je
takav primjer.
Ova funkcija u jednom sluaju prima tri argumenta, a u drugom etiri argumenta. Kada postoji jedna
funkcija u Excelu koja prima razliit broj argumenata, takvu funkciju zovemo preoptereenom
funkcijom.
49
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Date
Funkcija Date vraa kao rezultat datumsku vrijednost, a prima tri argumenta. Prvi argument je
godina, drugi je mjesec, a trei dan. Primjerice, unesemo li kao parametre 2013;10;30 krajnji
rezultat e biti 30.10.2013.
25. 2
Day
Funkcija Day pronalazi vrijednost dana unutar nekog datuma. Primjerice, unutar datuma
30.10.2013, funkcija e kao rezultat vratiti brojku 30. Funkcija prima samo jedan argument, a to je
datumska vrijednost iz koje elimo pronai dan.
25. 3
Hour
Funkcija Hour vraa kao rezultat vrijednost sati iz neke elije. Primjerice, imamo li u eliji upisanu
vrijednost 11:10, funkcija e prepoznati da brojka 11 reprezentira vrijednost za sate. Na identian
nain e funkcija prepoznati sate i ako se u eliji nalazi upisano 30.10.2013 11:10 primjerice. Ova
funkcija prima jedan argument a to je podatak iz kojeg da dohvati vrijednost sati.
50
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
25. 4
Minute
Slino kao i funkcija Hour, prima samo jedan argument iz kojeg pronalazi vrijednost minuta.
Primjerice, iz vremenskog zapisa 23:30, funkcija e prepoznati da brojka 30 predstavlja vrijednost
minuta. Na isti nain, funkcija e iz zapisa poput 30.10.2013 12:15 prepoznati kako brojka 15
predstavlja vrijednost minuta.
25. 5
Month
Funkcija Month e iz nekog datumskog zapisa vratiti vrijednost mjeseca. Funkcija prima samo
jedan argument (datumsku vrijednost) i vraa broj koji reprezentira mjesec unutar tog zapisa.
25. 6
Networkdays
Funkcija Networkdays vraa broj radnih dana u tjednu izmeu neka dva datuma. Subote i nedjelje
se ne broje u ovom sluaju. Funkcija ima i trei, opcionalni parametar u koji moemo navesti jedan
ili vie datuma, odnosno adresa elija u kojima se nalaze datumi kada je bio neki praznik kako se tada
taj dan ne bi raunao.
51
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
25. 7
Now
Funkcija Now vraa kao rezultat dananji datum i vrijeme u koje je pozvana. Funkcija uzima datum
i vrijeme lokalno, odnosno s naeg raunala. Ova funkcija ne prima niti jedan parametar.
25. 8
Today
Slino kao i funkcija Now, moemo dobiti podatak o dananjem datumu, no za razliku od funkcije
Now, vrijeme pozivanja funkcije nee biti prikazano. Funkcija Today ne prima argumente.
25. 9
Year
Poput funkcija Day i Month, ova e funkcija dohvatiti podatak o godini zapisan u nekoj eliji.
Funkcija prima samo jedan argument i vraa brojanu reprezentaciju godine.
52
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Abs
Funkcija ABS vraa apsolutnu vrijednost nekog broja. Funkcija prima jedan argument (broj iju
apsolutnu vrijednost elimo pronai). Apsolutna vrijednost je uvijek pozitivna. To znai da e ova
funkcija vratiti uvijek pozitivan broj, neovisno da li je prethodno bio pozitivan ili negativan.
26. 2
Fact
Vraa vrijednost n faktorijela. Funkcija prima jedan parametar (iznos faktorijele) a vraa finalni
rezultat faktorijele za dani broj. Faktorijela je umnoak svih brojeva od 1 do navedenog broja.
Primjerice, faktorijela od 5 je 120. Postupak dobivanja tog rezultata je 5*4*3*2*1.
53
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
26. 3
Mod
Funkcija Mod vraa rezultat modulo operacije. Modulo je matematika operacija dijeljenja dva
broja pri emu je rjenje ostatak pri cjelobrojnom dijeljenju. Primjerice, imamo li broj 7 i izvravamo
operaciju 7 modulo 3, rezultat e biti 1. Postupak rjeavanja je:
Ova funkcija prima dva argumenta. Prvi argument je broj koji elimo dijeliti a drugi broj je onaj s
kojim dijelimo.
26. 4
Pi
Slika 60 - Funkcija Pi
54
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
26. 5
Power
Ova nam funkcija omoguava matematiku operaciju potenciranje. Funkcija prima dva parametra.
Prvi parametar je baza potenciranja (broj koji potenciramo) a drugi broj je potencija (na koju
potenciju elimo potencirati neki broj). Potenciranje je mnoenje nekog broja samim sobom n puta
odnosno mnoenje broja samim sobom onoliko puta koliko iznosi potencija. Po pravilima
matematike, svaki broj s potencijom 0 (nula) je 1 (jedan). Svaki broj s potencijom 1 (jedan) je taj isti
broj.
26. 6
Radians
Ova funkcija omoguava jednostavnu pretvorbu iz mjerne jedinice stupnjevi u mjernu jedinicu
radijani. Funkcija prima jedan argument (iznos stupnjeva) a kao rezultat vraa ekvivalentnu
vrijednost u radijanima.
26. 7
Sum
Funkcija nam omoguava zbrajanje vrijednosti u elija. Funkcija Sum prima teoretski neogranien
broj argumenata. Moemo navesti vie pojedinanih elija ije vrijednosti elimo zbrojiti ili moemo
navesti raspon elija za koji elimo pronai zbroj.
55
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
26. 8
SumIf
Kako joj i samo ime kae, ova funkcija je povezana s funkcijom SUM. Razlika je to ova funkcija
prua vie mogunosti. Koritenjem SumIf funkcije moemo izvriti zbrajanje vrijednosti u
elijama, no uz neki tono odreeni uvjet. Primjerice, imamo popis ocjena u razredu i zanima nas
zbroj pozitivno ocijenjenih ispita odnosno onih s ocjenom dva ili vie.
Funkcija prima dva obavezna i jedan opcionalan parametar. Parametar range obiljeava raspon
elija unutar kojeg e se traiti neki kriterij. Drugi parametar criteria obiljeava kriterij odnosno
to da bude uvjet kako bi se neki broj pridodao ukupnoj sumi. Trei, opcionalni parametar je
sum_range i u njemu navodimo raspon elija unutar kojeg se nalaze vrijednosti koje elimo
zbrajati. Na ovaj nain za neki uvjet moemo pretraivati stupac B, dok emo vrijednosti koje se
zbrajaju (ukoliko je uvjet zadovoljen) gledati primjerice u D stupcu. Vano je znati da broj reda
(pritom mislei broj reda u odnosu na obiljeeni skup elija a ne broj reda u odnosu na cijeli radni
list) u kojem se je pronaen uvjet odgovara broju reda u redu iz kojeg itamo vrijednosti za zbrajanje.
Primjerice, ukoliko je zadovoljen uvjet u B stupcu u drugom redu, tada e se sumi pridodati
vrijednost iz drugog reda u D stupcu.
56
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
26. 9
SumIfs
Funkcija SumIfs identina je funkciji Sumif osim to nudi vie mogunosti po pitanju broja
parametara a time i uvjeta za zbrajanje. Koritenjem ove funkcije moemo rei Excelu da zbraja neke
vrijednosti ako imamo jedan ili vie uvjeta koji trebaju biti zadovoljeni.
Prvi argument je raspon elija ije iznose elimo zbrojiti ukoliko e uvjet biti zadovoljen. Drugi
argument (criteria_range1) je raspon elija unutar kojih e se traiti neki kriterij odnosno, a trei
parametar (criteria1) je kriterij koji e se traiti unutar odabranog raspona elija. Ukoliko se kriterij
zadovolji, vrijednost koja se nalazi u istom retku kao i vrijednost koja je zadovoljila kriterij, pridodat
e se ukupnoj sumi. Identian je postupak za sve ostale kriterije i raspone kriterija koji se mogu
pojaviti.
Prilikom koritenja ove funkcije treba imati na umu kako radi logiki operator i. Naime, prilikom
koritenja vie uvjeta, kako bi uope dolo do zbrajanja potrebno je da su svi uvjeti zadovoljeni.
57
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
27. 1
Logiki operatori
Operator logiko i zahtijeva da svi uvjeti budu istiniti odnosno ispunjeni kako bi se funkcija
izvrila. Operator logiko ili zahtijeva da barem jedan od uvjeta bude ispunjen kako bi se funkcija
izvrila dok operator logiko ne zahtijeva da niti jedan od uvjeta ne bude ispunjen kako bi se
funkcija izvrila.
Uzmimo za primjer da sastavljate rock bend i traite gitaristu. Ukoliko od te osobe zahtijevate da ima
minimalno tri godine iskustva u sviranju u nekom bendu te da zna pjevati i k tome jako dobro
poznaje teoriju muziku radilo bi se o operatoru logiko i. Ako bi osoba znala teoriju muzike i ima
vie od tri godine iskustva sviranja u bendu no ne zna pjevati, tada tu osobu ne bi primili u bend.
Ako se ipak odluite da gitarista mora znati ili pjevati ili da ima prethodnog iskustva sviranja u bendu
tada bi se radilo o logikom operatoru ili. Pretpostavka je da se podrazumijeva da zna svirati
gitaru.
Ukoliko pak traite bubnjara u kojeg elite dugorono uloiti i vi mu elite biti uitelj, tada bi mogli
koristiti logiko ne za sve gore navedeno. To znai da elite bubnjara koji nema nikakvog ili vrlo
malo iskustva sviranja u bendovima, ne zna glazbenu teoriju te ne zna pjevati. Takav bubnjar bi
zadovoljio kriterije i bio bi primljen u bend.
Logiki operatori se najee koriste u kombinaciji s funkcijama poput logike funkcije IF.
58
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
27. 2
Logiki operator i
Prvi argument je prvi logiki test. Drugi argument je drugi logiki test. Na isti nain se
nastavlja niz s argumentima odnosno logikim testovima. Prilikom koritenja ovog operatora
svi uvjeti moraju biti zadovoljeni kako bi rezultat bio TRUE tj. Istina. Ukoliko samo
jedan uvjet nije ispunjen, rezultat e biti FALSE odnosno LA.
27. 3
Ovaj operator zahtijeva da barem jedan od uvjeta bude zadovoljen kako bi rezultat bio TRUE
odnosno Istina. Naravno, mogue je i da je je nekoliko uvjeta zadovoljeno i rezultat e biti isti.
27. 4
Logiki operator ne
Ovaj je operator esto zbunjujui svima koji se susreu po prvi put s logikim operatorima. Kako bi
rezultat bio TRUE odnosno Istina potrebno je da niti jedan od uvjeta ne bude zadovoljen.
Moemo ga zamiljati kao obrnuti logiki operator i.
59
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
27. 5
Logika funkcija IF
Funkcija IF se koristiti kada elimo kontrolirati tok informacija odnosno, ovisno o nekim
parametrima, ishod rezultata se mijenja.
Prvi argument funkcije je logiki uvjet. Ovdje upisujemo to elimo provjeravati. Primjerice, elimo
li provjeriti u popisu imena (zamislimo da je to cijeli stupac A) da li se odabrana osoba zove
Marko, za parametar logical_test bi napisali A2=Marko . Pod drugi parametar
(value_if_true) upisujemo to e se dogoditi ukoliko je uvjet zadovoljen (odabrana osoba se zove
Marko). Za primjer uzmimo da je to rije Tono. Pod parametar value_if_false upisujemo to e
se dogoditi ukoliko uvjet nije zadovoljen (osoba se ne zove Marko). Za primjer uzmimo da je to rije
Pogreno.
Ukoliko bi u eliji s adresom A2 zaista bilo upisano ime Marko tada bi se u eliji iz koje smo
pozvali If funkciju upisala rije Tono. Ako bi se u eliji A2 nalazilo bilo to drugo osim rijei
Marko, tada bi se u eliju iz koje pozivamo funkciju If upisala rije Pogreno.
60
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Column
Funkcija Column prima jedan argument na osnovu kojeg odreuje u kojem se stupcu nalazi neka
elija. Kao argument (reference) predajemo adresu elije a funkcija vraa broj stupca u kojem se ta
adresa nalazi. Iako se moda ini beskorisnom (posebice u malim primjerice), ova funkcija zaista ima
svoju primjenu posebice u velikim datotekama, a esto se koristi u kombinaciji s jo nekim
funkcijama koje e biti opisane u ovom poglavlju.
28. 2
HLookup
61
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Prvi argument funkcije (lookup_value) je vrijednost koju traimo. Drugi argument (table_array)je
skup elija koji predstavlja privremenu tablicu u kojoj traimo vrijednost i iz koje emo dobivati
vrijednosti. Trei parametar (row_index_num) je broj reda iz kojeg elimo oitati neku vrijednost.
etvrti, opcionalni argument (range_lookup) slui za odabir naina pretraivanja. Upiemo li
vrijednost True, funkcija e traiti priblinu vrijednost onoj navedenoj. Ukoliko ne nae tono tu
vrijednost, funkcija e kao rezultat vratiti prvu vrijednost koja je manja od one upisane kao
lookup_value. Predamo li kao argument vrijednost False, funkcija e traiti tono navedenu
vrijednost, a ukoliko je ne pronae ispisati e pogreku #N/A.
Primjer:
Formula
=HLOOKUP(Ana;A1:C4;2;TRUE)
=HLOOKUP(B;A1:C4;3;TRUE)
Opis i rezultat
Funkcija trai vrijednost Ana u prvom redu.
Vrijednost pronalazi u prvom redu stupca A te
vraa vrijednost koja se nalazi u drugom redu
stupca A (brojka 1). Pretraivanje je stavljeno na
TRUE tona vrijednost, a ne priblina.
Funkcija trai vrijednost B u prvom redu ali ju
ne nalazi. Pretraivanje je stavljeno na FALSE
pa se trai prva manja vrijednost od one
prvotne traene to je vrijednost Ana koja se
nalazi u prvom stupcu. Iz prvog stupca se
oitava vrijednost u treem redu to je
vrijednost 4
62
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
28. 3
Index
Funkcija Index dohvaa vrijednost iz neke elije koja se nalazi u nekom redu nekog stupca.
Funkcija prima tri argumenta odnosno etiri argumenta, ovisno o odabranoj verziji funkcije. Prvi
argument (array) je raspon elija u kojima se moe nalaziti vrijednost koju elimo oitati. Drugi
parametar (row_num) predstavlja broj reda iz kojeg elimo oitati vrijednost. Opcionalni trei
argument column_num predstavlja broj stupca iz kojeg elimo oitati vrijednost iz prethodno
odabranog skupa elija.
predstavlja referencu jedan ili vie skupova elija. Drugi argument row_num predstavlja broj reda
iz kojeg elimo oitati vrijednost. Trei argument column_num predstavlja broj stupca iz kojeg
elimo oitati vrijednost. etvrti argument area_num predstavlja raspon elija iz ijeg sjecita reda
i stupca elimo prikazati podatke. Kao prvi argument moemo navesti vie skupova elija. Primjerice
A1:C3 je prvi skup elija, A5:C8 je drugi a A10:15 je trei skup elija. Koritenjem argumenta
area_num funkciji govorimo koja skupina elija nas zanima te na sjecitu reda i stupca tog skupa
elija neka oita vrijednost koja je upisana.
A
1 Marko Markovi 20
2 Ivan
Ivani
30
3 Pero
Peri
40
4 Mile
Mili
50
5 Ivana
Ivani
60
=INDEX((A1:C2;A4:C5);2;3;2) = 60
Funkcija e u drugoj skupini elija (A4:C5) traiti vrijednost na sjecitu drugog reda i treeg stupca.
Ukoliko bi zadnji parametar bio 1 tada bi rezultat bio 30.
63
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
28. 4
Match
Funkcija Match vraa adresu elije unutar koje se nalazi vrijednost koju traimo. Funkcija prima 3
argumenta.
Prvi argument (lookup_value) je vrijednost koju traimo. Drugi argument (lookup_array) je skup
elija u kojem elimo traiti vrijednost, a trei opcionalni parametar (match_type) je nain
pretraivanja vrijednost. Mogue je unijeti iskljuivo tri, unaprijed definirane vrijednosti, a to su 1, 0 i 1.
Vrijednost -1 simbolizira da e funkcija traiti vrijednost jednaku onoj koju predajemo funkciji, a
ako je ne pronae, vratit e kao rezultat prvu veu vrijednost.
Vrijednost 0 simbolizira da e funkcija traiti vrijednost jednaku onoj koju elimo predati i
iskljuivo tu vrijednost
Vrijednost 1 simbolizira da e funkcija traiti vrijednost jednaku onoj koju predajemo funkciji, a ako
je ne pronae vratit e prvu manju vrijednost.
28. 5
Row
Funkcija Row vraa broj reda za predanu adresu elije. Primjerice, predamo li kao argument
(reference) adresu elije B14, funkcija vraa kao rezultat brojku 14 jer se elija B14 nalazi u redu
broj 14 gledano prema cjelokupnom radnom listu.
64
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
28. 6
Lookup
Funkcija Lookup vraa vrijednost iz jednog reda ili jednog stupca iz raspona elija. Postoje dvije
verzije ove funkcije. Vektorska verzija funkcije trai vrijednost u rasponu jednog reda ili jednog
stupca i vraa vrijednost s iste pozicije u nekom drugu skupu elija, ali takoer gleda na vektorski
nain odnosno ili kroz jedan redak ili jedan stupca. Druga verzija funkcije trai u prvom redu ili
stupcu obiljeenog skupa elija neku vrijednost i vraa vrijednost s iste pozicije u zadnjem redu ili
stupcu obiljeenog skupa elija.
28. 7
VLookup
Funkcija VLookup je skraeni naziv za Vertical Lookup odnosno vertikalno pretraivanje. Ova
funkcija trai zadanu vrijednost u prvom stupcu odabranog raspona elija i vraa kao rezultat
vrijednost upisanu u eliji koja se nalazi u istom redu u kojem je pronaena traena vrijednost no u
nekom drugom stupcu.
Funkcija prima etiri argumenta. Prvi argument (lookup_value) je vrijednost koju traimo. Drugi
argument (table_array) je raspon elija koje su bitne za rad funkcije, a sama funkcija e pretraivati
traenu vrijednost unutar prvog stupca zadanog raspona elija. Drugi argument je (col_index_num) je
broj stupca iz kojeg elimo proitati upisanu vrijednost. To znai da ukoliko traena vrijednost bude
pronaena u petom retku prvog stupca i stavimo da elimo itati iz treeg stupca, funkcija e vratiti
vrijednost upisanu na sjecitu petog retka i treeg stupca. etvrti, opcionalni argument
(range_lookup) je nain pretraivanja. Postavimo li vrijednost na True, funkcija e traiti tono
traenu vrijednost, a ukoliko je ne pronae vratiti e prvu manju vrijednost od vrijednosit koju smo
traili (prvi argument). Postavimo li pak etvrti argument na False, funkcija e traiti iskljuivo
tonu vrijednost koja je predana u prvi argument. Ukoliko je ne pronae pojavit e se greka #N/A.
65
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
29. 1
FV
Ime funkcije FV potjee kao skraenica od Future Value odnosno budua vrijednost.
Koritenjem ove funkcije vrlo lako moemo izraunati buduu vrijednost uloenog novca uz
periodine i konstantne uplate i kamate.
Slika 78 - Funkcija FV
Prvi argument funkcije (rate) je iznos za zadani period. Drugi argument (nper) je broj perioda koliko
e se provoditi uplata. Trei argument (pmt) je iznos anuiteta (iznos koji se uplauje u svakom
periodu). etvrti argument (pv) je iznos sadanje vrijednosti. Ukoliko ne unesemo parametar pmt
obavezno je potrebno unijeti argument pv i obrnuto. Posljednji argument (type) je nain
uplaivanja anutiteta. Upiemo li 0 (nula), smatrat e se da se uplauje krajem razdoblja. Upiemo li
1 (jedan) smatrat e se da se uplate izvravaju poetkom obraunskog razdoblja.
66
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
29. 2
NPV
Puni naziv funkcije je Net Present Value odnosno Neto sadanja vrijednost. Kako i samo ime
kae, funkcija rauna neto sadanju vrijednost nekog ulaganja a konani rezultat je ovisan o
kamatnjaku i buduim izdatcima i primitcima novca.
Prvi argument (rate) je iznos nepromjenjivog kamatnjaka. Argumenti Value1, Value2 i ostali su
Value argumenti predstavljaju primitke i izdatke novca.
29. 3
PMT
Funkcija PMT slui za obraun rata zajma uz konstantne iznose plaanja (osnovica zajma plus
kamate).
Prvi argument rate je iznos kamatnjaka. Drugi argument nper je broj rata kojima otplaujemo
neki iznos. Trei argument pv je iznos zajma. etvrti argument FV je ostatak duga nakon
podmirivanja posljednje rate, a peti argument type je nain plaanja.
67
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
29. 4
PV
Funkcija PV je skraeni naziv za Present Value odnosno sadanja vrijednost. Prvi argument
(Rate) funkcije je kamatnjak za zadani period. Drugi argument (Nper) je broj perioda u kojima se
izvodi uplata. Trei argument (Pmt) je anuitet i ovaj se argument moe izostaviti, no tada se mora
unijeti etvrti argument (Fv) koji predstavlja eventualni dodatni iznos koji e se uplatiti ili isplatiti na
kraju. Ukoliko ne unesemo Fv moramo unijeti Pmt. Poslijednji argument (Type) je tip uplata.
Broj 0 (nula) simbolizira uplate na kraju razdoblja, a broj 1 (jedan) na poetku razdoblja. Ako se
izostavi, pretpostavljena vrijednost je 0 (nula) odnosno uplata na kraju razdoblja.
Slika 81 - Funkcija PV
29. 5
Rate
Ova funkcija rauna kamatnjak uz koji je posuen neki zajam. Prvi argument (Nper) predstavlja broj
rata. Drugi argument (Pmt) je iznos pojedine rate. Trei argument (PV) predstavlja glavnicu zajma, a
etvrti argument (FV) predstavlja ostatak vrijednosti nakon plaene zadnje rate. Peti argument (Type)
je nain otplate (poetkom ili krajem razdoblja, a esti (Guess) je inicijalni kamatnjak od kojeg kree
raun ija e pretpostavljena vrijednost biti 10%, osim ako ne navedete drugaije.
68
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
anuitet
kamata
otplatna kvota
ostatak duga
69
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
31. 1
IsBlank
Funkcija IsBlank provjerava da li je predana vrijednost odnosno adresa elije prazna elija.
Ukoliko je to sluaj, kao rezultat vraa True odnosno ako to nije sluaj, kao rezultat vraa False.
31. 2
IsEven
Funkcija IsEven provjerava da li je predana vrijednost odnosno adresa elije paran broj. Ukoliko je
to sluaj, kao rezultat vraa True odnosno ako to nije sluaj, kao rezultat vraa False.
31. 3
IsLogical
Funkcija IsLogical provjerava da li je predana vrijednost odnosno adresa elije neka logika
vrijednost (true ili false). Ukoliko je to sluaj, kao rezultat vraa True odnosno ako to nije sluaj,
kao rezultat vraa False.
70
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
31. 4
IsNonText
Funkcija IsNonText provjerava da li je predana vrijednost odnosno adresa elije bilo koji tip
podatka osim tekstualnog. Ukoliko je to sluaj, kao rezultat vraa True odnosno ako to nije sluaj,
kao rezultat vraa False. Takoer, ukoliko je elija prazna, funkcija vraa True.
31. 5
IsNumber
Slika 87 - IsNumber
71
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
31. 6
IsOdd
Funkcija IsOdd provjerava da li je predana vrijednost odnosno adresa elije neparan broj. Ukoliko
je to sluaj, kao rezultat vraa True odnosno ako to nije sluaj, kao rezultat vraa False.
31. 7
IsText
Funkcija IsText provjerava da li je predana vrijednost odnosno adresa elije tekstualnog tipa.
Ukoliko je to sluaj, kao rezultat vraa True odnosno ako to nije sluaj, kao rezultat vraa False.
72
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
32. 1
Average
Funkcija Average trai prosjenu vrijednost unutar odreenog skupa elija. Funkcija prima vie
argumenata pod nazivom number1, numer2 itd. Kao parametre, predajemo raspone elija ili
pojedinane elije s numerikim vrijednostima za koje elimo pronai prosjenu vrijednost.
32. 2
AverageIf
Funkciju AverageIfi koristimo kada elimo izraunati prosjenu vrijednost skupa elija no
istovremeno imamo neki uvjet. Funkcija prima tri argumenta. Prvi argument (range) je raspon elija
unutar kojih e se traiti zadovoljava li elija zadani kriterij. Drugi parametar (criteria) je kriterij.
Ukoliko je kriterij zadovoljen, vrijednost elija e se pridodati trenutnom zbroju vrijednosti i broja
elija (koliko je elija koje zadovoljavaju uvjet) e se poveati za jedan. Trei argument
(average_range) je raspon elija iji brojevi redova odgovaraju onima u range parametru i iz njih
se oitava vrijednost koja se dodaje cjelokupnom zbroju iz ega e se izraunati prosjek.
73
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
32. 3
AverageIfs
Ova je funkcija identina funkciji AverageIfi no podrava vie kriterija koji moraju biti zadovoljeni
kako bi se vrijednost elije uzela u obzir za izraun prosjene vrijednost. Prvi parametar je raspon iz
kojeg e se oitavati vrijednosti ukoliko je zadovoljen kriterij. Drugi parametar je raspon unutar
kojeg e se traiti zadovoljava li elija kriterij, a trei parametar je kriterij koji mora biti zadovoljen.
32. 4
Count
Funkcija Count slui za prebrojavanje elija u kojima se nalaze numerike vrijednosti. Funkcija
prilikom prebrojavanja nee brojati eliju ukoliko je ona prazna ili se u njoj ne nalazi numerika
vrijednost. Prima jedan ili vie argumenata koji su rasponi elija koje elimo prebrojati.
32. 5
CountA
Slino funkciji Count no ova funkcija ne broji samo elije u kojima se nalaze numerike
vrijednosti. Dovoljno je da je bilo to upisano u eliji i ta e se elija uzeti u obzir prilikom
prebrojavanja. elija u kojoj nije nita upisano se nee uzeti u obzir prilikom prebrojavanja.
74
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
32. 6
CountBlank
Suprotno funkciji CountA, ova funkcija broji iskljuivo elije u kojima nije nita upisano. Kao
argumente predajemo raspone elija unutar kojih elimo prebrojati koliko se nalazi elija u koje nije
nita upisano.
32. 7
CountIf
Funkcija CountIf omoguava prebrojavanje elija ukoliko je zadovoljen neki uvjet. Sama logika
funkcije je identina funkciji Count. Ova funkcija prima dva argumenta. Prvi argument (range) je
raspon elija unutar kojeg e se brojati elije ukoliko je uvjet zadovoljen. Drugi parametar (criteria)
je kriterij koji mora biti zadovoljen kako bi se elija brojala.
32. 8
CountIfs
Funkcija CountIfs je samo proirena verzija funkcije CountIf koja nudi vie kriterija prilikom
prebrojavanja elija. Sami nain koritenja je potpuno identian.
75
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
32. 9
Large
Funkcija Large pronalazi n-tu vrijednost po veliini, poinjui od najvee prema najmanjoj unutar
odabranog raspona elija. Funkcija prima dva argumenta. Prvi argument (range) je raspon elija
unutar kojeg traimo n-tu vrijednost po veliini. Drugi parametar (k) je broj koju vrijednost po
veliini, poinjui od najvee prema najmanjoj elimo nai. Primjerice, elimo pronai najveu
vrijednost, tadae k biti 1 (jedan). elimo li pronai treu najveu vrijednost, parametar k e biti
jednak 3 (tri).
32. 10 Max
Funkcija Max pronalazi najveu vrijednost unutar raspona elija. Prilikom pretraivanja, ignorirat
e tekstualne i logike vrijednosti ukoliko su upisan u elije. Kao argument/e funkcija prima raspone
elija unutar kojih e traiti najveu vrijednost.
32. 11 MaxA
Slino funkciji Max, ova funkcija takoer trai najveu vrijednost no prilikom pretraivanja nee
ignorirati tekstualne i logike vrijednosti upisane u elije. Funkcija kao argumente prima raspone
elija unutar kojih e traiti najveu vrijednost.
76
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
32. 12 Min
Funkcija Min trait e najmanju vrijednost koja se pojavljuje unutar zadanog raspona elija. Kao
argumente, funkcija prima raspone elija (array) u kojima e traiti najmanju vrijednost koja se
pojavljuje, a prilikom pretraivanja ignorirat e tekstualne i logike vrijednosti.
32. 13 MinA
Slino funkciji Min i funkciji MaxA, ova funkcija pretrauje najmanju vrijednost unutar zadanog
raspona elija, no prilikom pretraivanja nee ignorirati tekstualne i logike vrijednosti. Kao
argumente prima raspone elija (array) u kojima pretrauje najmanju vrijednost.
32. 14 Small
Funkcija Small radi na isti princip kao i funkcija Large smo to e traiti najmanju n-tu
vrijednost naspram funkcije Large koja trai najveu n-tu vrijednost. Funkcija prima dva
argumenta. Prvi argument(array) je raspon elija u kojem e funkcija traiti n-tu vrijednost. Drugi
parametar (k) je koju vrijednost po veliini, gledajui od najmanje prema najveoj elimo pronai.
Primjerice, elimo li pronai najmanju vrijednost, argument k e iznositi 1 (jedan). elimo li
etvrtu najmanju vrijednost, tada e argument k iznositi 4 (etiri).
77
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
33. 1
Exact
Funkcija Exact usporeuje dvije vrijednosti u dvije elije tj. ima li prva elija potpuno identinu
vrijednost kao i druga. Pritom treba paziti jer je funkcija osjetljiva na velika i mala slova kao i broj
razmaka koji se mogu pojaviti nakon zadnjeg slova pa ih je teko uoiti. Prvi argument funkcije
(text1) je prva tekstualna vrijednost koju usporeujemo s drugom (text2). Ukoliko su identine,
funkcija vraa vrijednost True, a u protivnom False.
33. 2
Lower
Funkcija Lower pretvara dani tekst u tekst sa svim malim slovima. Neovisno kako je tekst bio
prethodno upisan, funkcija e vratiti taj tekst napisan iskljuivo malim slovima. Jedini argument koji
funkcija prima (text) je tekstualna vrijednost koju treba konvertirati.
78
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
33. 3
Mid
Funkcija Mid dohvaa skup znakova (slova, brojeva ili simbola) iz nekog teksta poevi od indeksa
koji predajemo kao argument te narednih n znakova.
Funkcija prima tri parametra. Prvi parametar (text) je tekstualna vrijednost ili referenca na eliju iz
koje elimo izvui odabrani broj slova, brojeva ili simbola. Drugi parametar (start_num) je poetni
indeks od kojeg funkcija kree i dohvaa znakove. Trei parametar (num_hars) je broj koliko ukupno
znakova e funkcija kopirati. Primjerice, predamo li kao prvi argument rije RADIONICA, kao
drugi parametar brojku 3 (slovo D), a kao trei brojku 4, rezultat e biti DION. Funkcija je iz rijei
RADIONICA proitala slovo koje se nalazi na treem mjestu odnosno indeksu (slovo D) i
dohvatila jo naredna 3 znaka (ukupno 4).
33. 4
Trim
Funkcija Trim slui za uklanjanje suvinih razmaka iz teksta. Pokuate li usporediti tekst Pero i
Pero funkcijom Exact, rezultat e biti False. Razlog tome je suvian razmak u drugoj rijei
Pero nakon slova o. Kako bi se ovakvi problemi rijeiti, koristimo funkciju Trim. Jedini
argument (text) koji funkcija prima je tekstualni zapis koji e funkcija obraditi na opisani nain.
79
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
33. 5
Find
Funkcija Find pronalazi prvo pojavljivanje nekog znaka (simbol, slovo ili brojka) unutar neke
rijei odnosno neke vrijednosti. Vrijednost koju funkcija dohvaa je indeks tog znaka unutar
vrijednosti u kojoj je pretraivan taj znak.
Prvi parametar (find_text) je tekst koji e se pretraivati unutar nekog teksta koji navedemo odnosno
teksta koji se nalazi u eliji na koju se referenciramo. Drugi parametar (within_text) je tekst unutar
kojeg se pretrauje ono to smo postavili kao prvi parametar. Trei (start_num) parametar, ujedno i
opcionalan (pretpostavljena vrijednost je nula) je indeks slova od kojeg da funkcija zapone s
pretraivanjem. Primjerice u rijei RADIONICA traimo slovo A. Funkcija e izgledati ovako:
=FIND(A;RADIONICA). Rezultat e biti 2 jer se slovo A nalazi na drugom indeksu. Poelimo li
pronai neko drugo slovo A moemo napisati =FIND(A;RADIONICA;3) i sada e rezultat biti 9
jer e funkcija s pretraivanjem krenuti od treeg indeksa i prvo sljedee pojavljivanje slova A je na
devetom indeksu.
33. 6
Upper
Suprotno funkciji Lower, ova funkcija e sva slova nekog teksta pretvoriti u velika slova. Funkcija
prima jedan argument (text), a to je tekstualna vrijednost koju e funkcija obraditi.
33. 7
Concatenate
Funkcija Concatenate spaja vrijednost iz dvije ili vie elija u jednu eliju. Prima dva ili vie
argumenata, a to su adrese elija ije vrijednosti elimo spojiti. Uz adrese elija moemo i sami
predati tekst koji da se upie kao argument.
80
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
33. 8
Value
Funkcija Value pretvara numeriku vrijednost koja je pohranjena kao tekst u numeriku vrijednost
s kojom se potom mogu obavljati razliite matematike operacije. Prima jedan argument (text)
odnosno referencu na eliju u kojoj se nalazi tekstualna vrijednost
33. 9
Len
Funkcija Len vraa broj znakova unutar neke skupine znakova (elija, tekst). Funkcija prima jedan
argument to moe biti referenca na eliju ili neki tekst.
33. 10 Rept
Funkcija Rept omoguava brzo multipliciranje nekog teksta. Primjerice, elimo li pet puta ispisati u
neku eliju isti tekst, funkcija Rept e odlino posluiti. Funkcija prima dva argumenta, tekst koji
elimo multiplicirati i broj koliko puta elimo taj tekst multiplicirati.
81
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Odabirom Conditional Formatting opcije otvara se padajui izbornik s nekoliko razliitih opcija
koje emo upoznati kroz ovo poglavlje.
82
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Odabirom svake od opcija unutar Highlight Cells Rules opcije nalazimo sedam poetnih opcija uz
mogunost odabira jo pravila (More Rules). Detaljni opisi i naini koritenja slijede u nastavku.
83
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
35. 1
Greater Than
Ovo e pravilo obojati sve elije koje u sebi imaju vrijednost veu od one upisane u tekstualno
polje. Vrijednost moemo runo upisati ili se referencirati na neku drugu eliju. S desne strane, iz
padajueg izbornika odabiremo nain formatiranja elije. Moemo odabrati neki od gotovih formata
ili moemo stvoriti vlastito formatiranje odabirom opcije Custom Format.
35. 2
Less Than
Pravilo Less Than stavit e format nad nekom elijom ukoliko je vrijednost te elija manja od
one upisane u tekstualno polje. Kao i kod Greater Than pravila, u tekstualno polje moemo
upisati vrijednost s kojom elimo usporediti elije ili se moemo referencirati na neku drugu eliju. S
desne strane, iz padajueg izbornika odabiremo nain formatiranja elije. Moemo odabrati neki od
gotovih formata ili moemo stvoriti vlastito formatiranje odabirom opcije Custom Format.
84
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
35. 3
Between
Pravilo Between slui za formatiranje elija ukoliko se u nekoj eliji ili skupu elija nalazi
vrijednost unutar zadanog raspona. U prvo tekstualno polje stavljamo vrijednost od kuda a u
drugo tekstualno polje stavljamo vrijednost do kuda. Ukoliko se u obiljeenoj eliji nalazi
vrijednost koja se nalazi izmeu navedenog raspona, elija e poprimiti svojstvo koje navodimo u
padajuem izborniku s desne strane.
35. 4
Equal To
Koritenjem ovog pravila, elije u kojima se nalazi tono ona vrijednost koja je navedena u
tekstualnom polju e poprimiti format koji je naveden s desne strane u padajuem izborniku.
85
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
35. 5
elimo li provjeriti sadri li neka eliji neki tekst (rije, reenicu, simbole ili slova) i ukoliko je to
sluaj, ujedno i formatirati tu eliju, koristit emo Text That Contains. U tekstualno polje navodimo
uvjet za provjeru, a s desne strane iz padajueg izbornika biramo kako e se elija formatirati ukoliko
je uvjet zadovoljen.
35. 6
A Date Occurring
Provjeravanje elija na neki datum ili skupinu datuma mogue je koritenjem opcije A Date
Occurring. Iz padajueg izbornika s lijeve strane odabiremo kakav datum elija treba sadravati
kako bi uvjet bio zadovoljen i elija se formatirala prema odabranom nainu iz padajueg izbornika s
desne strane. Excel usporeuje lokalni datum (na Vaem raunalu) s onim upisanim u eliju.
Odaberemo li stavku Yesterday, ukoliko je u eliji upisan jueranji dan, elija e biti formatirana.
Odaberemo li Last week, dovoljno je da se unutar elije nalazi jedan od datuma prolog tjedna kako
bi se ona formatirala. Opcija This Month e formati sve elije u kojima se nalazi datum iji je
mjesec jednak dananjem.
86
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
35. 7
Duplicate Values
Koritenjem opcije Duplicate Values, Excel moe formatirati sve elije koje nisu jedinstvene
odnosno samo one koje su jedinstvene, ovisno to odaberemo u lijevom padajuem izborniku. Opcija
Duplicate u lijevom izborniku e formatira sve elije koje nisu jedinstvene. Suprotno njoj, opcija
Unique e formatira sve elije koje jesu jedinstvene.
87
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
36. 1
Top 10 Items
Koritenjem ove opcije, moemo odrediti najboljih X vrijednosti, te primijeniti formatiranje na elije
u kojima se nalaze takve vrijednosti. S lijeve strane odabiremo koliko najboljih vrijednosti elimo
pronai. S desne strane se nalazi padajui izbornik u kojem biramo nain formatiranja elije ukoliko
zadovoljava uvjet. Koritenjem ove funkcije navodimo toan broj vrijednosti koje elimo pronai
(tono pet vrijednosti ili tono deset vrijednosti ili tono tri vrijednosti, itd).
88
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
36. 2
Top 10%
Koritenjem opcije Top 10% Excel je u mogunosti pronai najbolji X posto vrijednosti i na takve
elije primijeniti format odabran u padajuem izborniku s desne strane. Iznos postotka je naravno
mogue mijenjati sukladno potrebama.
36. 3
Bottom 10 Items
elimo li pronai X najloijih odnosno najniih vrijednosti, koristimo opciju Bottom 10 Items. S
lijeve strane biramo koliko najniih vrijednost elimo pronai a s desne strane iz padajueg izbornika
odabiremo formatiranje elija koje e se primijeniti elije s vrijednostima koje zadovoljavaju uvjet.
89
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
36. 4
Above Average
Koritenjem opcije Above Average, Excel e izraunati prosjenu vrijednost za obiljeeni skup
elija i na sve elije, ija vrijednost prelazi iznos prosjene vrijednosti primijeniti formatiranje elija
odabrano u padajuem izborniku s desne strane.
36. 5
Below Average
Koritenjem opcije Below Average, Excel e izraunati prosjenu vrijednost za obiljeeni skup
elija i na sve elije, ija vrijednost se nalazi ispod iznos prosjene vrijednosti primijeniti e
formatiranje elija odabrano u padajuem izborniku s desne strane.
90
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Vidimo kako je popunjenost elije s vrijednosti 3 (tri) najmanja, dok je popunjenost elije s
vrijednosti 20 (dvadeset) najvea. Prilikom ovakvog formatiranja, Excel uzima najveu vrijednost
kao 100%-tni iznos. Sve ostale elije e biti proporcionalno popunjene bojom. Na Vama je samo
odabrati nain bojanja elija, tj. hoe li se ispuna vriti punom bojom ili gradijentom kako je
prikazano u primjeru.
91
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Nad unaprijed odabranim skupom elija Excel e postavljati razliite tonalitete boja kako bi prikazao
vrijednosti unesene u elije. Sam nain formatiranja je na Vama, a za potrebe primjera, koriteno je
formatiranje koje se prvo nudi (najvea vrijednost obojena u zeleno, najmanja u crveno a izmeu su
nijanse koje prelaze od crvene prema zelenoj).
92
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Podiemo kredit u iznosu od 100.000kn po godinjoj kamatnoj stopi od 7.50% s rokom otplate na 5
godina odnosno 60 mjeseci. Traimo koliko emo morati mjeseno davati banci uz zadane parametre.
Koritenjem formule PMT saznali smo da e iznos mjesene rate iznositi 2.003,79kn.
Pogledajmo formulu:
Vidimo da smo iznos godinje kamate dijelili s 12 (B2/12) kako bi dobili iznos mjesene kamate.
Broj otplatnih razdoblja je 60, a iznos kredita smo stavili u minus kako bi dobili pozitivan rezultat.
Drugi nain je da postavimo minus ispred poetka PMT formule. Iznos kredita predstavlja sadanju
vrijednost, buduu vrijednost nismo upisali i jo smo odredili da je obraun kamata krajem
obraunskog razdoblja (znamenka 0 na kraju formule).
Scenarij
Zamiljamo da se dogodio neoekivani splet dogaanja i da emo kredit vratiti u manjim iznosima
mjesenih rata. Koritenjem Goal Seeka moemo jednostavno odrediti to i na koju vrijednost
mijenjamo, a Excel e sam obaviti ostatak raunanja i nama predoiti krajnji rezultat.
93
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Za pristup Goal Seeku potrebno je otii na karticu DATA i u kategoriji Data Tools pronai opciju
What-If Analysis. Iz padajueg izbornika odabiremo opciju Goal Seek.
Odabrat emo da elimo iznos mjesene rate na 1.500,00kn s poetnih 2.003,79kn mijenjajui
vremenski rok otplate kredita odnosno razdoblje vraanja.
94
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Vidimo da se dogodilo preraunavanje nakon ega su se vrijednosti unutar radnog lista promijenile
na one koje smo poetno zadali.
Napomena: elije moraju meusobno biti povezane formulom i elija iju vrijednost elimo
postaviti (Set cell) mora biti elija u kojoj se nalazi formula. Da smo s ovakvim podacima pokuali
izvriti promjenu nad razdobljem vraanja (zamislimo da smo eljeli smanjiti iznos rate tako to bi
poveali otplatno razdoblje na 120 mjeseci), Excel bi javio pogreku jer se u eliji koja obiljeava
broj razdoblja otplate ne nalazi nikakva formula.
95
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Jednostavno odaberemo eljeni skup ikona koje e simbolizirati vrijednosti u elijama a Excel e sam
izvriti ostatak posla prilikom prilagoavanja odgovarajuih ikona i vrijednosti u elijama.
96
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
97
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
41. 1
Prva opcija (format all cels based on their values) nudi mogunost stvaranja pravila za uvjetno
formatiranje elija naspram unesenih vrijednosti u elije. Iz padajueg izbornika Format Style:
odabiremo elimo li da formatiranje u sebi sadri dvije ili tri boje odnosno Data Bar ili Icon
Sets.
U podruju Type: pod stupcem Minimum odabiremo elimo li razmatrati vrijednosti kao cijele
brojeve, postotke, formulu ili kao percentile. Na isti nain odabiremo i u stupcu Maximum. U
podruje Value: upisujemo vrijednost koju elija mora zadovoljiti kako bi se na nju primijenilo
formatiranje. U podruju Color: odabiremo boju za najmanju i najveu vrijednost.
98
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
41. 2
U gornjem lijevom uglu nalazi se padajui izbornik iz kojeg odabiremo vrijednost koju elimo da
neka elija sadri kako bi poprimila zadani format. Odaberemo li opciju Cell Calues moemo
zahtijevati da se vrijednost elije nalazi izmeu dvije vrijednost (between), da se ne nalazi izmeu
dvije vrijednosti (not between), da je jednaka nekoj vrijednosti (equal to), da je strogo vea od neke
vrijednosti (greater than), strogo manja od neke vrijednosti (less than), vea ili jednaka nekoj
vrijednosti (greater than or equal to) ili da je manja jednaka ili manja od neke vrijednosti (less or
equal to).
U donjem dijelu odabiremo kakav nain formatiranja elimo primijeniti ukoliko je uvjet zadovoljen.
41. 3
Iz padajueg izbornika u gornjem lijevom uglu odabiremo elimo li najvee (Top) ili najmanje
(Bottom) vrijednosti uzeti u obzir. Desno od padajueg izbornika upisujemo koliko takvih vrijednosti
elimo uzeti u obzir nakon ega moemo odabrati da se ta brojka odnosi na postotak a ne na sami
broj vrijednosti. Na dnu odabiremo nain formatiranja elija na koje e se primijeniti uvjetno
formatiranje.
99
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
41. 4
Slika 145 - Formatiranje elija ija je vrijednost iznad ili ispod prosjeka
U gornjem lijevom uglu nalazi se padajui izbornik iz kojeg odabiremo elimo li uzeti u obzir
vrijednosti koje se nalaze iznad (above) ili ispod (below) prosjene vrijednosti odabranog skupa
elija. Zatim se nude opcije elimo li da vrijednost bude vea ili jednaka prosjenoj (equal or above)
odnosno manja ili jednaka prosjenoj vrijednosti (equal or below) kao i jo dodatne opcije. Na
samom dnu se nalazi ureivanje formata za elije koje zadovoljavaju uvjet.
41. 5
Iz padajueg izbornika u gornjem lijevom uglu izabiremo elimo li traiti vrijednosti koje su
navedene vie od jednom odnosno da postoje duplikati (duplicate) ili elimo pronai vrijednosti koje
su jedinstvene (unique). U donjem dijelu postavljamo format koji e se primijeniti na elije koje
zadovoljavaju uvjet.
100
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
41. 6
Ponekad radi lakeg uoavanja kritinih podataka elimo obiljeiti cijeli red u kojem se nalazi
kritina vrijednost.
Potrebno je odabrati stvaranje novog pravila za uvjetno formatiranje
Zamislimo da elimo istaknuti sve iznose manje od 2000kn. Vidimo da se iznosi nalaze u E stupcu i
kreu od 2. reda. Formula e dakle glasiti =$E2<2000.
Napomena: Stavljamo $ ispred slova u adresi elije jer elimo onemoguiti kretanje formule po
stupcima, ali elimo omoguiti da se formula prenosi po redovima. Ovdje vidimo jo jednu primjenu
apsolutnih adresa.
101
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Odabiremo eljeno formatiranje elija u kojima e pravilo biti zadovoljeno i potvrdimo unos
pritiskom na OK. Ovisno o prethodno odabranoj eliji, postoji mogunost da je upravo obojana neka
prazna elija odnosno neka koja se uope ne nalazi u E stupcu. Ne brinite oko toga jer svakako
moramo dodatno urediti pravilo za formatiranje u sklopu ega e se urediti i podruja na koje se
primjenjuje pravilo.
Za urediti postojee pravilo trebamo odabrati opciju Manage Rules.
Odaberemo postojee pravilo (=$E2<2000) i s desne strane vidimo da moemo odrediti na koji dio
radnog lista se odnosi to pravilo (Applies to). Ovdje je potrebno odabrati cijelu nau tablicu odnosno
skup elija na koje elimo utjecati ako je zadovoljeno pravilo.
102
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Nakon to unesemo skup elija nad kojim elimo primijeniti pravilo i potvrdimo odabir, vidjet emo
da se sada formatiraju cijeli redovi odnosno vie elija, a sve na osnovi vrijednosti u jednoj eliji.
103
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
41. 7
U gornjem dijelu nalazi se tekstualno polje za unos formule. Formula moe biti krajnje jednostavna
ili poprilino zahtjevna, a sve ovisi o Vama i vaim potrebama. Tako primjerice ovdje moemo
upisati < 3 ukoliko elimo da se na eliju primijeni formatiranje ako je vrijednost u eliji manja od
3 (tri). Isto tako moemo napisati formulu koristei jednu ili jo bolje, kombinacijom vie funkcija i
ukoliko uvjet bude ispunjen, format e se primijeniti na eliju.
U donjem dijelu se nalazi podruje za ureivanje formata elije ukoliko uvjet bude zadovoljen.
104
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Excel nudi veliku vrstu grafova na odabir. Jedan od najpopularnijih je pie chart model koji
izgledom podsjea na hranu pita od kuda mu i potjee naziv. Naravno, tu je podrka i za klasine
bar modele odnosno 3D pravokutni prikaz grafikona odnosno 2D prikaz linijama.
Nakon to odaberemo eljeni dizajn grafikona, otvaraju se dvije dodatne kartice (DESIGN i
FORMAT). Unutar kartice DESIGN odabiremo dizajn grafikona, boje ali moemo i zamijeniti
prikaz informacija po redovima i stupcima (Switch Row/Column) kao i sam dizajn grafikona (Change
Chart Type).
Kartica FORMAT nudi takoer dodatno ureivanje grafikona s ime smo se susreli prilikom rada s
gotovim oblicima i Text Box objekata.
105
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
2009
2010
2011
2012
2013
Primijetite kako u prvom stupcu nije upisano ime stupca (godina). Razlog tome je to prilikom izrade
grafikona, ime ovog stupca bi predstavljalo problem. Zatim emo dodati grafikon (za ovaj primjer
koristi se tip grafikona 2D Column. Ukoliko je Excel sam pokupio podatke za prikaz, lako je
mogue da su pogreni (iako ne nuno). Podatke za prikaz u grafikonu ureujemo tako da napravimo
desni klik na grafikon i odaberemo opciju Select Data, nakon ega se otvara prozor za odabir
vrijednosti koje elimo prikazivati u grafikonu.
106
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
43. 1
Na vrhu se nalazi polje za unos skupa elija s informacijama (Chart data range) koje elimo
prikazati u grafikonu. Uz postavljanje elija sa samim vrijednostima, odaberite i elije s nazivima
stupaca. Nakon odabira eljenog skupa elija, Excel e razvrstati podatke po horizontalnom i
vertikalnom prikazu u grafikonu.
107
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Nakon unosa informacija moete vidjeti kako e Va grafikon izgledati. Oekivano je da e izgledati
vie-manje identino poput ovog grafikona:
Ukoliko neku od godina ili regija ne elimo prikazati, dovoljno je samo maknuti kvaicu ispred te
kategorije i ona nee biti prikazana u grafikonu. Sve vrijednosti u grafikonu e se aurirati kako
dolazi do promjena vrijednosti u elijama koje smo naveli kao izvor podataka za grafikon.
108
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
43. 2
Prijeemo li miem iznad grafikona pojavit e se znak + (plus) koji nudi razliite opcije pod
sobom.
Naziv
Axes
Opis
Prikaz naziva kategorija oko grafikona (u primjeru se nalaze na lijevoj strani
i ispod grafikona) 1400, 1200, 800, i Sjeverna, Istona,
Axis Titles
Chart Title
Data Labels
Data Table
Gridlines
Legend
Prikaz legende iju lokaciju takoer moemo mijenjati kroz proirene opcije.
109
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Trendline
Postavljanje linija koje opisuju kako se ponaao trend (rast ili pad). Kroz
proireni izbornik odabiremo nain prikaza ovih linija.
Druga ikona (Chart Styles) nudi brzu izmjenu trenutnog prikaza grafikona u neki drugi. Trea ikona
(Chart Filters) omoguuje brzo filtriranje podataka koje elimo prikazati. Treba razlikovati ovaj
postupa od brisanja. Prilikom brisanja podataka, nije ih vie mogue prikazati u grafikonu osim ako
ih ne dodamo ponovno. Ukoliko koristimo filtere, moemo sakriti podatke od prikaza, ali e oni i
dalje postojati u pozadini i moi emo ih lako ponovno prikazati.
110
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Iako na prvu ime moe odavati dojam kompleksnosti, pivot tablice (Pivot Table i Pivot Chart) su
zapravo jednostavne za koristiti, i kako kod grafikona, nema pisanog pravila za ispravno koritenje.
Pivot tablice koristimo kao pomo u analizi podataka, posebice ukoliko se radi o velikom broju
podataka unutar radnog lista. Umeemo ih kao i grafikone kroz karticu INSERT iz kategorije
Charts. arobnjak e nas pitati za unos informacija koje elimo dodati u pivot tablicu. Za razliku
od grafikona, ovdje bi svaki stupac trebao imati svoje ime pa e zbog toga, prethodna tablica
izgledati ovako:
Godina
2009
2010
2011
2012
2013
Nakon odabira opcije umetanja pivot tablica pojavljuje se arobnjak za unos podataka s kojima
elimo raditi. U polje Table/Range: unosimo raspon elija u kojima se nalaze podatci.
111
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
S desne strane otvara se izbornik u kojem trebamo odabrati s kojim informacijama elimo raditi.
Primijetite kako je Excel dovoljno pametan da zakljui to su imena stupaca a to vrijednosti stupaca.
Nakon odabira podataka s kojima emo raditi (u ovom primjeru su odabrani svi podatci), potrebno je
razvrstavati podatke za prikaz. U donjem desnom dijelu izbornika za pivot tablicu nalaze se etiri
polja (Filters, Columns, Rows i Values). Svaki od dolje postavljenih podataka jednostavno uhvatite
lijevom tipkom mia i povucite u neki dio kako bi vidjeli promjenu.
Kako ete posloiti podatke je iskljuivo na Vama, no imajte na umu da tablica treba biti lako itljiva
i pregledna pa pokuajte podatke prilagoditi to je bolje mogue. Pogledajte jedan od dobrih
primjera:
112
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
elimo li sada na brzi nain ugasiti prikaz odreene godine potrebno je postaviti kursor iznad Row
Labels i iz padajueg izbornika odabrati za koje godine elimo prikazivati podatke, a za koje ne.
113
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
44. 2
114
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Kao vlasnika ovog poduzea, zanimaju nas izvjetaji naih prodavaa i mjesta na kojima prodaju.
Umetnimo pivot tablicu i upalimo prikaz svih polja (Prodava, mjesec, grad, raun, iznos). Vrlo je
velika ansa da e prikaz podataka biti krajnje neitljiv, posebice za potrebe poslovnog izvjetaja.
Potrebno je posloiti podatke na nain koji e imati smisla i omoguiti brz i jednostavan pregled
podatka.
Napomena -> Ukoliko na originalnim podacima (koje prikazujemo unutar Pivot tablice) nastanu
promjene, one se nee automatski prikazati unutar pivot tablice. Pivot tablicu je potrebno runo
aurirati. Napravimo desni klik na pivot tablicu i odaberemo opciju Refresh ili se postavimo na
karticu ANALYZE i odaberemo opciju Refresh.
Slika 169 - Auriranje pivot tablice - kategorija Dana unutar kartice ANALYZE
Slika 170 - Auriranje pivot tablice - Refresh direktno nad pivot tablicom
115
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
44. 3
Primjer 1: Zanima nas ukupan iznos svih rauna te koliko je koji prodava ostvario prihoda
116
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
117
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
118
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Primjer 4 Uz prikaz prodaje po mjesecu i regiji, elimo omoguiti i prikaz po zaposleniku ali
zamislimo da nas ne zanimaju svi zaposlenici nego emo obiljeiti samo one najbolje.
Postavit emo Prodava u polje FILTERS i iznad postojee pivot tablice se pojavljuje polje Prodava
s mogunou filtriranja podataka. Moemo odabrati samo jednu osobu iz padajueg izbornika, no
ako elimo odabrati vie osoba, potrebno je postaviti kvaicu na opciju Select Multiple Items i
obiljeavanje vie osoba e biti omogueno.
44. 4
Za brz, dinamian, jednostavan i oku ugodan pregled podataka preporuka je koristiti Slicer opciju.
Kako bi pristupili Sliceru potrebno je prvo odabrati Pivot tablicu kako bi se pojavila dvije, dinamiki
generirane kartice za rad s pivot tablicama te odabrati karticu ANALYZE.
119
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Unutar kartice ANALYZE nalazi se kategorija Filter u kojoj je potrebno odabrati opciju Insert Slicer.
Nakon odabira Insert Slicer opcije, pojavljuje se izbornik koje kategorije elimo prikazati u zasebnim
prozorima za laku manipulaciju podataka. Odaberemo eljene kategorije i potvrdimo pritiskom na
tipku OK.
Nakon to potvrdimo odabir pojavit e se Slicer objekt unutar dokumenta. Koritenje je krajnje
jednostavno. Zamislimo da smo u naem sluaju odabrali ubacivanje Prodavaa i Mjeseca.
Koritenjem Slicera sada moemo brzo vidjeti podatke vezane za bilo kojeg prodavaa odnosno za
bilo koji mjesec.
120
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Odabirom na neko ime prodavaa, prikazat e se podatci o prodaji vezani samo za tog prodavaa.
Naravno, prikaz podataka je onako kako smo odrediti unutar same pivot tablice. Odaberemo li
primjerice prikaz podataka o prodaji za Aleksandru, pivot tablica e izgledati ovako:
elimo li prikazati podatke za sve prodavae, u gornjem desnom uglu Slicer objekta za prodavae je
potrebno pritisnuti opciju za ponitenje filtriranja podataka. Naravno, princip koritenja za sve Slicer
objekte je identian.
121
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
44. 5
Kako bi umetnuli grafikon na osnovu postojee pivot tablice, potrebno je postaviti se bilo gdje
unutar postojee pivot tablice iz koje elimo kreirati grafikon, zatim odabrati karticu INSERT te
odabrati umetanje pivot grafikona (PivotChart).
Izbornik za izradu pivot grafikona je identian onome za izradu obinih grafikona. Razlika e se
uoiti nakon to se grafikon doda u dokument. S lijeve strane se nalaze kategorije grafikona koje
moemo ubaciti u dokument. Odabirom pojedine kategorije, s desne strane e se prikazati dostupne
vrste grafikona za odabranu kategoriju. Odaberemo koji grafikon elimo ubaciti u dokument i radnju
potvrdimo pritiskom na OK.
Napomena -> probamo li ubaciti pivot grafikon, bez da smo prethodno odabrali pivot tablicu, kreirat
e se potpuno nova pivot tablica, i novonastali grafikon e se bazirati na toj novoj pivot tablici!
122
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
U gornjem lijevom uglu vidimo filter popisa prodavaa. Ispod toga se nalazi naziv Y stupca sume
iznosa. U donjem lijevom kutu se nalazi popis stavki na X osi Mjeseci prodaje.
Desno od grafikona se nalazi filter za prikaz svih ili samo odreenih gradova prodaje.
Objanjenje grafikona 1:
Prikazani su podaci svih prodaja u gradu Karlovcu. S obzirom da u gradu Karlovcu imamo samo jednog
prodavaa, prikazano je malo podataka. Prodava je u gradu Karlovcu prodavao od mjeseca sijenja do
travnja.
Objanjenje grafikona 2:
Grafikon prikazuje podatke o prodaji u svim gradovima za sve mjesece no samo za jednog
prodavaa. U ovom sluaju je odabran prodava Domagoj (ne vidi se na slici).
123
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Objanjenje grafikona 3:
Prikazani su svi podaci o prodaji, dakle svi mjeseci, svi gradovi i svi prodavai. Moemo uoiti kako
imamo velika odstupanja u gradu Rovinju. Iz podataka koje smo dali tablici znamo da samo
Domagoj prodaje u Rovinju pa moemo zakljuiti kako je u Rovinju vrlo vjerojatno velika potranja
za naim proizvodom te da je Domagoj dobar prodava koji je uoio potrebu na tritu.
Uzmimo u obzir i da je u mjesecu travnju Domagojeva prodaja naglo pala naspram prethodnom
mjesecu, ali i da je oujak imao slabiju prodaju od veljae. Lou prodaju u sijenju emo pripisati
plasiranju proizvoda na trite po prvi put, no u poslovnom okruenju, trebalo bi ispitati to je dovelo
do naglog pada u mjesecu travnju.
Prikaz pivot tablice, pivot grafikona i Slicera:
124
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
44. 6
Do sada smo vidjeli kako prikazati samo sumu podataka na dnu pivot tablice (Grand total). Naravno
da sumiranje podataka nije jedina operacija koju je mogue izvriti i prikazati. Uz sumiranje
podataka, mogue je prikazivati maksimum, minimum, prosjek, itd.
Za pristup opcijama potrebno je kliknuti na skupinu podataka koju elimo mijenjati i odabrati stavku
Value Field Settings.
Nakon odabira, prikazuje se izbornik za odabir prikaza krajnjih vrijednosti. U popisu moemo odabrati izmeu
zbroja, prebrojavanja, prosjeka, maksimuma, minimuma i jo nekoliko dodatnih opcija. Nakon odabira
eljene opcije, potvrdimo odabir pritiskom na OK i promjene e se odmah aurirati.
125
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Unutar kategorije Workbook Views nude se naini pregledavanja dokumenta. Nain Normal
prikazat e dokument u radnom prikazu. Nain Page Break Preview e prikazati dokument u
izuzetno maloj veliini no s jasnim prikazom gdje se nalaze prijelomi stranica. Pogled Page Layout
e prikazati dokument tako da se vide i podatci u njemu ali i zaglavlje i podnoje te jasan prikaz
koliko su e sami podatci biti odmaknuti od ruba papira.
Unutar kategorije Show moemo upaliti ili ugasiti opcije za prikaz ravnala (ruler), za prikaz
formula bara (Formula Bar), prikaz pozadinskih linija (Gridlines) te prikaz brojeva redova i slova
stupaca (Headings).
U kategoriji Zoom nalazi se opcija za zumiranje u dokument (Zoom), kraj koje se nalazi kratica za
brzo vraanje u normalni prikaz pri standardnom 100%-tnom prikazu. Posljednja opcija (Zoom to
selection) e zumirati na odabranu eliju odnosno skup elija.
elite li ukloniti prikaz linija za prekid stranice, potrebno je otii u File, zatim u Options, te
unutar izbornika s lijeve strane odabrati Advanced i pronai stavku Show page breaks te maknuti
kvaicu.
126
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Iz padajueg izbornika odabiremo elimo li zamrznuti cijelu selekciju odnosno skupinu elija (Freeze
Panes). Jo se nudi mogunost zamrzavanja samo gornjeg reda (Freeze Top Row) ili zamrzavanje
prvog stupca (Freeze First Column).
127
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
S lijeve strane pod kategorijom Link to: nalazimo etiri mogunosti po pitanju referenciranje
odabrane elije. Prva opcija (Existing File or Web Page) omoguava spajanje na neku postojeu
datoteku na naem raunalu ili na Internetu. Excel nee unutar sebe otvoriti tu datoteku ve e unutar
zasebnog prozora otvoriti odabranu datoteku. Druga opcija (Place in This Document) e omoguiti
referenciranje na neki dio trenutnog dokumenta unutar kojeg radimo. Trea opcija (Create New
Document) e stvoriti novi Excel dokument, a zadnja opcija (E-mail Adress) e eliju koju smo
odabrali referencirati na neku mail adresu (i najee pokrenuti instalirani klijent za itanje
elektronike pote).
128
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
129
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
130
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
48. 1
Iz padajueg izbornika Allow: izabiremo eljenu opciju. Odaberemo li prvu opciju Whole
Number omoguit emo unos iskljuivo cijelih brojeva u odabrane elije. Dodatno moemo podesiti
raspon dozvoljenih brojeva unosom vrijednosti u polje Minimum i Maximum. Dodatno moemo
omoguiti unos prazne elije ukljuimo li opciju Ignore blank, odnosno moemo zabraniti
ostavljanje elija praznima ukoliko iskljuimo tu opciju. elimo li omoguiti upis i decimalnih
brojeva u elije, potrebno je iz padajueg izbornika naziva Allow: odabrati drugu opciju pod
nazivom Decimal
48. 2
Odaberemo li iz padajueg izbornika opciju List moi emo ograniiti korisnika tako da mora
unijeti neku od vrijednosti koju smo unaprijed predefinirali. Predefinirane vrijednosti spremamo u
zaseban dio unutar radnog lista ili primjerice na drugi radni list. Ove je vrijednosti poeljno sakriti od
korisnika kako ne bi mogao utjecati na njihovu ispravnost i time omoguiti unos nepoeljnih
vrijednosti. Sam popis dozvoljenih vrijednosti odabiremo specificiranjem elija koja elimo ukljuiti
u popis dozvoljenih vrijednosti. Kao i kod unosa brojeva, mogue je onemoguiti ili omoguiti
prazne elije. Opcija In-cell dropdown, ukoliko je upaljena, prikazat e
korisniku padajui
48. 3
Unose datumskih vrijednosti takoer je mogue kontrolirati specificiranjem donje i gornje dozvoljene
vrijednosti. Kao i kod unosa numerikih vrijednosti, mogue je odabrati nekoliko naina provjera
unesenih vrijednosti. Primjerice, mogue je dozvoliti da uneseni datum mora biti iskljuivo izmeu
dvije vrijednosti (Start date i Minimal date) ili moemo odrediti da uneseni datum moe biti sve
osim datuma unutar nekog datumskog raspona stavljanjem opcije Data: na not between, te
unosom poetne i krajnje granice za datume. Opcija equal to e od korisnika zahtijevati unos tono
odreene datumske vrijednosti, dok e opcija not equal to omoguiti unos bilo kojeg datuma osim
onog navedenog unutar polja Date:. Opcija greater than e zahtijevati od korisnika da unese
datum vei od onog kojeg navedemo u polju Date: , dok e opcija less than zahtijevati od
korisnika obavezni unos datuma manjeg od onog kojeg specificiramo. Posljednje dvije opcije,
greater than or equal to, odnosno less than or equal to e zahtijevati od korisnika unos datuma
koji je jednak ili vei od onog kojeg navedemo, odnosno datuma manjeg ili jednakog navedenom
unutar polja Date:.
131
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
48. 4
Identino kao i za kontrolu unosa datuma, moe se kontrolirati i unos vremena. Sve opcije koje
postoje kod postavljanja provjera za unos datuma postoje i za unos vremena uz identina pojanjenja.
48. 5
Svojstva kontroliranja unosa teksta omoguuju kontrolu primjerice unosa broja mobitel. Kako se broj
mobitela sastoji od numerikih znakova ali simbola poput kose crte (/) i/ili povlake (-), sugestija je
koristiti kontrolu i upis kao tekstualno polje a ne numeriko. Same mogunosti kontrole su identine
kao kod kontrole unosa datuma, vremena ili brojeva pa se tako nudi mogunost da uneseni tekst mora
biti tono dugaak (imati toliko slova) koliko navedemo, manje ili vie od nekog broja, manje
jednako ili vie jednako od nekog broja, te da duina teksta mora odgovarati broju u nekom
dozvoljenom rasponu odnosno da duljina teksta ne smije biti jednaka broju u nekom rasponu.
48. 6
Mogue je i stvarati vlastite provjere ovisno o naim potrebama. U tom se sluaju koriste gotove, ve
postojee funkcije unutar Excela u kombinaciji s vrijednostima koje elimo dopustiti korisniku za
unos. Kriteriji se upisuju u polje Formula
48. 7
132
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Za svaku vrstu unosa podataka (cijeli broj, decimalni broj, tekst, datum, vrijeme ili custom) moe
se postaviti poruka koja e se ispisati korisniku prilikom unosa. Poruku unosimo u kartici Input
message. U podruju Title unosimo naslov poruke koja e se ispisati korisniku prilikom unosa
vrijednosti, a u podruju Input Message unosimo cijelu poruku koju elimo da se ispie korisniku
kao uputa za korektan unos podataka.
48. 8
Kada korisnik unese pogrene vrijednosti od onih koje su potrebne moemo modificirati poruku koja
se izbacuje kao pogreka jer generika poruka ne otkriva nikakve vane informacije zato je dolo do
pogreke. Potrebno je uoiti tri stila pogreke; Stop, Warning i Information. Svaka od tih
pogreaka ima svoja odreena svojstva kako e se ponaati ukoliko doe do pogrenog unosa
podataka. Opcija Stop nee dozvoliti unos neispravne vrijednosti i ponuditi e korisniku da otkae
trenutni
pokuaj
unosa
vrijednosti
ili
da
pokua
novim
unosom.
Opcija Warning e omoguiti korisniku unos neispravne vrijednosti no uz odabir tri mogunosti.
Moi e pristati na neispravan unos klikom na Yes, odustati od neispravnog unosa i promijeniti
vrijednost u neki valjanu klikom na No ili u potpunosti odustati od cijelog unosa. Zadnja opcija je
Information koja takoer doputa unos neispravne vrijednosti no za razliku od upozorenja
(warning), ponuditi e dvije opcije korisniku. Moi e ili prihvatiti pogreno unesenu vrijednost ili
odustati od unosa.
Svaka od navedenih opcija ima i svoju pripadnu sliku kako bi korisniku bilo lake uoiti koja je vrsta
poruke koja se pojavila.
133
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Printanje
Printanje sadraja iz Excel datoteke je krajnje jednostavno. U gornjem lijevom kutu aplikacije
pronaemo FILE te iz izbornika odaberemo opciju Print.
Unutar ovog izbornika odabiremo na koji printer elimo poslati dokument na printanje (Printer) i
koliko puta elimo taj dokument printati (Copies).
Dodatno, mogue je pristupiti postavkama printera pritiskom na Printer Properties.
134
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Print Active Sheets odabiremo elimo li printati samo aktivne radne listove, cijeli Excel dokument
ili samo odabrane elije
Pages moemo upisati od koje do koje stranice elimo printati
Collated / Uncollated u sluaju da printamo dvije ili vie kopija istog dokumenta, moemo odabrati
elimo li da se printa dokument po dokument (Collated) ili prvo sve prve stranice, zatim sve druge
stranice, pa tree stranice, itd (Uncollated).
Portrait Orientation / Landscape Orientation odabiremo horizontalan ili vertikalan poloaj stranice
Letter / A4 / - odabiremo veliinu papira na koju printamo
Normaln Margins / - odabiremo postavke margina papira
No scaling / - odabiremo elimo li printati u originalnoj veliini ili da se dokument same kako bi
stao na papir.
135
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
49. 2
Podatke iz Excel datoteke moemo takoer jednostavno izvesti u PDF dokument u svrhu lakeg i
praktinijeg dijeljenja datoteke. Odaberemo FILE u gornjem lijevom dijelu Excel aplikacije te opciju
Export. Nakon toga se otvara izbornik za izvoz dokumenta u PDF format.
Pritiskom na Create PDF/XPS otvara se izbornik za spremanje datoteke (ime i lokacija datoteke) te
format u koji elimo spremiti. Moemo spremiti u XPS (XML Paper Specification) format i u PDF
(Portable Document Format) format.
136
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Save ako je dokument ve bio spremljen, odabirom opcije Save e se spremiti na isto mjesto. Ako
ipak dokument nije nikada bio spreman, ponudit e se prozor za spremanje datoteke.
Save As iako je dokument ve bio spremljen na nekoj lokaciji, opcijom Save As e se omoguiti
spremanje dokumenta na novu lokaciju.
137
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
138
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
139
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
140
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
141
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
142
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013
Slika 190 - Izbor vrste prikaza grupe podataka u pivot tablici .......................................................................... 125
Slika 191 - Kartica VIEW.................................................................................................................................... 126
Slika 192 - Zamrzavanje elija ........................................................................................................................... 127
Slika 193 - Hyperlink izbornik ........................................................................................................................... 128
Slika 194 - Data Validation izbornik .................................................................................................................. 130
Slika 195 - Unos poruke za prikaz informacija vezanih za unos podatka ......................................................... 132
Slika 196 - Unos poruke o pogreci prilikom pogrenog unosa podataka ....................................................... 133
Slika 197 Printanje ......................................................................................................................................... 134
Slika 198 - Printanje dokumenta 1 ................................................................................................................... 134
Slika 199 - Printanje dokumenta 2 ................................................................................................................... 135
Slika 200 - Izvoz dokumenta u PDF format ....................................................................................................... 136
Slika 201 - Odabir formata za izvoz .................................................................................................................. 136
Slika 202 - Spremanje dokumenta.................................................................................................................... 137
Slika 203 - Spremanje dokumenta.................................................................................................................... 137
143
Saa Fajkovi | Napredno koritenje alata za tablino raunanje 2013