Sie sind auf Seite 1von 236

NoelMalcolm

BOSNA

KRATKAPOVIJEST

Sadržaj

Zahvale Predgovorhrvatskomibosanskomizdanju

Predgovorizdanju2010.godine

Uvod

1.Rase,mitoviiporijeklo:Bosnado1180.godine

2.Srednjovjekovnabosanskadržava,1180-1463.

3.Crkvabosanska

4.Ratiosmanlijskiporedak,1463-1606.

5.IslamizacijaBosne

6.SrbiiVlasi

7.RatipolitikauosmanlijskojBosni,1606-1815.

8.Privredniživot,kulturaidruštvouosmanlijskojBosni,1606-1815.

9.JevrejiiRomiuBosni

10.Otporiireforme,1815-1878.

11.BosnaiHercegovinapodAustrougarskom,1878-1914.

12.Ratikraljevina:Bosna1914-1941.

13.BosnaiHercegovinauDrugomsvjetskomratu:

1941-1945.

14.BosnaiHercegovinauTitovojJugoslaviji,1945-1989.

15.BosnaismrtJugoslavije:1989-1992.

16.UništenjeBosne:1992-1993.

Epilog:kratkipregleddogađanja,1993-1995.

Pojmovnik

Notes

Naslovizvornika:

BOSNIA:AShortHistory,

NoelMalcolm

ZaAhmedaiZdravka

“Bosnaležinačvorištuvelikehistorijskecivilizacijeinjenujehistorijuteškonapisatizatošto iziskuje poznavanje nekoliko jezika i poznavanje vrlo zamršenihdogađaja. S obziromna današnju bosanskukatastrofu,toiziskujeirazumijevanjesvijetaurazdobljunakonhladnograta.Kombinacijasvih ovihkvalifikacijauknjizikojajepristupačnačitateljima,nevjerojatanjepothvatkojimožeizvestisamo najboljiodnajboljih.NoelMalcolmjenajbolji:ovojenjegovtrijumf,iuovojknjizinemanijedne stranice,odpregleda arheološkihnalaza na početkudomoralne osude na kraju,koja ne bi bila na mjestu.”

NormanStone

Zahvale

Najvišežalimštonisamimaoprilikeraditiusarajevskimknjižnicamadokjetojošbilomoguće. Dubokosamzahvalanosobljuknjižnicaukojimasamobaviovećidioistraživanjapotrebnihzaovu knjigu:BibliothequeNationaleuParizu,BodleianLibraryuOxfordu,CambridgeUniversityLibrary, SchoolofOrientalandAfricanStudiesuLondonu,anadasveSchoolofSlavonicandEastEuropean StudiesuLondonu.Zapomoćudobavljanjuilipronalaženjupublikacijadokojihjeteškodoći,posebno samzahvalanAnthonyjuHallu,JohnuLaughlandu,JohnuLondonu,BrankiMagašiGeorgeuStamkoskom. IstotakodugujemzahvalnostAndrewuGwatkinuštomijepomogaookokompjuterskeobrade,aMarku WillingaleuiChrisuBurkeuštosunacrtaliiizradilimapezaovuknjigu.Mojedugovanjeonimakojisu prijemenepisalioBosnijasnojeizmojihfusnota,alibihželioovdjeposebnospomenutilucidnog naučnikaJohnaFinea,kojimijepružiodragocjenupodršku.IstobihtakoželioizrazitizahvalnostJohnu Yarnoldu,SabiRisaluddinu,BenuCohenu,GeorgeuStamkoskomiMajiTopolovcuzasveonoštosuu posljednjihgodinudanaučinilidaponudetačneinformacijebritanskimmedijimaisvijetuoonomeštose zaistazbivalouBosni. Zaovoizdanje,uniosamnekemanjeispravkeusamtekstidodaovišeposebnihnapomena.Utom posluokoispravakaidopunapomoglisumisvojimkomentarimamnogičitateljikojisumidalisvoja mišljenja i zapažanja o izvornomengleskomtekstu. Posebno bihželio zahvaliti SlavkuGoldsteinu, Danielu Ivinu, Ivanu Lovrenoviću, Branki Magaš, Anti Kneževiću, Vladimiru Jamnickom, Maji Topolovcu,BrankuFranoliću,BilluTribeuiDimitrijuObolenskom.

Predgovorhrvatskomibosanskomizdanju

Ovusamknjigupisaouaugustuiseptembru1993.obuzetgotovosveopćimočajemzbogbudućnosti

Bosne.ČinilosedajevanjskisvijetodustaoodsvakogozbiljnijegpokušajadaspasiBosnuodpropasti; činiloseistotakodasusrpskipolitičariivojnizapovjednicikojisuisplaniraliosvajanjeteritorijai

masovnoprotjerivanjestanovništvagotovopostiglisvesvojeciljeve.Paipak,danas,ufebruaru1995,

kadpišemovajpredgovor,Bosnajejoštu.Njezinabudućnost,iakoneizvjesna,ulijevasadavišenade nego prije 18 mjeseci. Zasluga je to hrabrosti i odlučnosti samih naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana,Hrvata,demokratskihSrbaiostalih-kojisuodbiliposlušatisavjetvanjskogsvijetadase pomires“neminovnim”porazom.Prvaiposljednjalekcijakojuodatlemožeizvućisvakipovjesničar glasi:ništanijeuistinuneminovnouljudskojpovijesti. Kakojejedanbritanskipovjesničaruopćedošaonatodapišeopovijestiupravoovebalkanske zemlje?Odgovorsekrijeuspojumojihpovjesničarskihipublicističkihinteresakojisuseiznenada poklopilizbogtragičnihokolnostiovogarata.GotovoodprvogdanaratovanjauBosni,zapadnisumediji bilipunimitova,lažiizabludaoprirodipovijestiBosneopćenitoiouzrocimarataposebno. Doksamproučavaotemitove(nastojećiihsuzbitičlancimakojesampisaozabritanskenovine), uočiosamdaseumnogimaodnjihodražavasličannačinrazmišljanja;svrhaimjebilaopravdanje srpskognapadanaBosnuiosporavanjebosanskevlasti,štaviše,osporavanjeisameidejebosanske države.Takosezbogtvrdnjedasuovajratizazvalevjekovneetničkemržnjenesamočinilodajerat neminovan(kaorezultatprastarihpovijesnihsila)negojebosanskavlastsvedenanaististatuskaoi agresor - na status obične “etničke skupine”.(Još i danas,nakongotovotri godine rata,na vojnim mapamaUNPROFOR-auSarajevu,položajibosanskevojskeoznačenisukao“muslimanski”.)Istotako, mišljenjedajeBosna“umjetnatvorevina”kojuje“izmislio”Tito,osporavalojebosanskudržavui stvaralo dojamda bosanska vlada ne predstavlja pravu državu nego samo arbitrarno područje na geografskojkarti.(Prijesvegadvije-trisedmiceprosrpskizastupnikuBritanskomparlamentu,Harold Elletson,rekaojeugovorusvojimkolegamadajeBosna“umjetnadržavakojojjegraniceodredioTito”) StogajeopćatendencijasvihovihmitovabiladaopravdasrpskinapadnaBosnuiHercegovinuiujedno pribavikakvo-takvoopravdanjepoliticizapadnihzemalja,čijijestavpodrazumijevaodatrebaprihvatiti

osvajanje70postoukupnogbosanskogteritorijakaosvršeničiniizvršitipritisaknabosanskuvladuda

priznaporaz. Najprijesamkanionapisatiknjižicupodnaslovom“MitoviizabludeopovijestiBosne”,ukojoj samsehtiookomitinanajeklatantnijeprimjeretihpogrešaka.Ali,kakojevrijemeprolazilo,svesamviše uviđaodatolikimitovislobodnokružezapadnimmedijimazatoštonemajednostavnog,objektivnogi koliko-tolikoiscrpnogpregledasveukupnepovijestiBosneiHercegovinenaengleskomjeziku(panina drugimjezicima,kolikoznam).Stogasamodlučionapisatitakavpregled.Smatraosamdajetakvaodluka uistimahinužnaipomaloparadoksalna.Danijebilorata,janebihnapisaoovuhistorijuBosne.Pa ipak,mislimdasujedinebitnehistorijskečinjenicekojetrebaznatidabiserazumjeliuzrociovogarata, činjeniceizpolitičkepovijestiJugoslavije(nadasvepolitičkepovijestiSrbije)uposljednjihsedam-osam godina.OsnovnirazlogzbogkojegpišemiodrevnojpovijestiBosnejesttajštomislimdaseuzroci ovoga rata ne kriju u drevnoj povijesti Bosne - i da je stoga potrebno opovrgnuti sve one pseudohistorijsketeorijekojetvrdesuprotno. IznosimovečinjenicezatoštoželimdačitateljiuBosniiHercegovini(pa,nadamse,iudrugim dijelovimabivšeJugoslavije)shvateiokolnostiukojimasampisaoovuknjiguivrstučitateljstvakojem sam je namijenio. Čitateljstvo kojem sam se obraćao nije bilo stručno, akademsko, nego široko čitateljstvouEngleskoj i Americi.Imajući naumutakvečitaoce,moraosamtumačiti nekeosnovne

činjenice iz jugoslavenske povijesti koje su dobro poznate gotovo svakome u republikama bivše Jugoslavije.Izistograzloga,unekimsamdijelovimaoveknjigeposvetiovišeprostorakazivanjuo bosanskimmuslimanimanegooostalimvjerskimzajednicama.MnogičitateljinaZapadunisuuopće znali,prijenegoštojeizbioratuBosniiHercegovini,datakobrojnomuslimanskostanovništvoživiu bilokojojevropskojzemlji:zatakveječitaocekulturnaipolitičkapovijestmuslimanabilaneštokao tamnastranaMjeseca-neštoneviđenoinepoznato.Istodobno,mojočajzbogugroženogopstankaBosne naveomejenamišljenjedaćeMuslimani,odsvihnarodauBosniiHercegovini,izgubitinajvišekadta zemljabudezbrisanasgeografskekarte.Stogasvojuknjigunisamzamisliosamokaopokušajsuzbijanja mitovaizabluda,negoikaosvojevrstanspomennapovijestikulturukojimaprijetiuništenje.Ovaje knjigaubitipolitičkahistorijainemožebitisveobuhvatnakadjeriječokulturnojhistoriji.Ipak,zaovo samizdanje naknadno dopisao određen broj napomena (označenih zvjezdicama i dodanih uz tekst pojedinihpoglavlja),odkojihnekesadržepreporukezačitanjenekihdrugihdjelaopodručjimakulturne povijestiBosnekojanisudostatnoobuhvaćenaumomprvobitnomtekstu. Moždaseokolnostimaukojimasampisaoovuknjigumožeobjasnitijošneštoštojeizazvalokritiku nekihčitalaca:načinnakojipišemoTitu.SvioninaZapadukojigovoreo“vjekovnojetničkojmržnji”i “neminovnosti”ratauBosniiHercegovinisvagdasusklonigovoritiioTitovimzaslugama,okometvrde da“baremnijedopuštaodaseodignepoklopacslonca”.PotomebisereklodajeTitonašaopravo

rješenjezajugoslavenskeprobleme;izaista,svedoposljednjegmogućegtrenutkaujunu1991,evropskii

američkipolitičarinastojalisuočuvatiTitovjugoslavenskisistemnaokupuzatoštosumislilidajeto jedinorješenjekojemožefunkcionirati.Mojemevlastiteanalizeupućujunasuprotanzaključak.Jane mislimdaje Tito našao pravo rješenje;naprotiv, onje stvorio dobar dio problema. Višenacionalne federacijemogufunkcioniratisamoakoposjedujuistinskedemokratskeinstitucijeitradicije.Aonoštoje Tito stvorio bilo je sve duboko nedemokratski. Politička struktura kojuje onstvorio pripremila je najmanjenatrinačinaterenzanasiljeudevedesetimgodinama.Prvo,oduzelajeobičnimnacionalnim osjećajimapravudemokratskumogućnostizražavanja,stogasusenekevrstenacionalizma,naročitou Srbiji,nakrajuizrodileuekstremizaminasilje.Drugo,upravojekomunističkisistemproizveoonajtip političara manipulatora koji nastupa s pozicija moći, čiji je karakteristični predstavnik Slobodan Milošević. Itreće, privredni neuspjesi Titova sistema ostavili suza sobomsiromašno i razočarano stanovništvo,savršenmaterijalkojimsepolitičarkaoMiloševićmogaoposlužitidaprovedeupraksi svojudemagoškupolitiku. ProučavajućiTitovukarijerukaopolitičarakojijenastupaospozicijamoći,došaosamdozaključka da njegovuuloguuratune treba prikazivati uonomherojskomsvjetlukako je bilo uobičajeno u jugoslavenskojhistoriografiji.Idaljevjerujemdasam,ubiti,ispravnoprikazaouovojknjiziinjegovu strategijuinjegovezasluge.Međutim,zaovosamizdanjenaknadnodopisaovišenapomenaukojimasam pokušao proširiti i objasniti svoje prethodne komentare. Ja smatramda je Tito od samogpočetka ratovanjauJugoslavijibionajvišezaokupljenborbomzavlastspotencijalnimpolitičkimsuparnicimau Jugoslaviji,idamujetaborbabilavažnijaodratovanjasokupatorom.(Ovomojemišljenjedotičei historijski mit kojim se političari na Zapadu služe u posljednje tri godine kao izgovorom za

nepoduzimanjevojneakcijeuBosni:mitpremakojemjeTito“vezao”uJugoslaviji30do40njemačkih

divizija.)

Gledanauovomsvjetlu,TitovamoralnasuperiornostnadnjegovimprotivnikomMihailovićemnije

višetakoočigledna.Ipak,htiobihistaknutidasemojikomentariuovojknjiziotojdvojiciuDrugom

svjetskomratuodnoseisključivonapolitičkuivojnustrategijutedvojicevođakaopojedinaca.Dakako

damnogiobičniborciupartizanskimredovimanisubilikomunistiidaimnijebilostalodotogadaseu

zemljiuspostavikomunističkavlastkaotakva.NjihjeuTitovuprogramuposebnoprivukaoonajaspekt pokojemjebilapredviđenanekavrstafederativnogsistemzarazličitenarodeuJugoslaviji,atojezaista bila izbalansiranija zamisao od svega onoga što sudruge političke snage uJugoslaviji nudile uto vrijeme.Sdrugestrane,mnogiodobičnihboracauredovimaMihailovićevihsnaga(imnoginjihovi lokalnizapovjednici)bilisuopterećeniradikalnimvelikosrpskimmentalitetom,premakojemjeubijanje nesrbabilovažanelementuvojnimaktivnostima.Ipak,kaopovjesničarikaovanjskiposmatračratau BosniiHercegovini,mislimdanebitrebalodopustitidasadašnjazbivanjabitnoutičunatumačenje Drugogsvjetskograta.Tohistorijskinebibiloispravnozatoštosumnogiuzrociiuvjetitogratnog sukoba bili različiti od današnjih. Isto tako mislimda je politički pogrešno neprestano povezivati današnjedogađajesdogađajimakojisusezbiliprijepedesetgodina.Postupatinatajnačinznačisamo služitinastojanjimaonihpropagandistauBeograduinaPalamakojiželeuvjeritisvijetdajesveonošto sedanasdogađaneminovnaposljedicamržnjekojasežesvedoDrugogsvjetskograta,mržnjekojasesad očituje“prirodnom”željomžrtavaiztogratadaseosveteMuslimanimaiHrvatima. Međutim,jednajeodlekcijakojesemoguizvućiizDrugogsvjetskogrataiova:kolikogodbile

užasneranenaneseneBosni,onesenakrajuipakmoguzaliječiti.Između1941.i1945.Bosancisu

počinilizvjerstvanadBosancima-paipak,udesetljećimanakonrataljudisuseuBosninaučiliponovo živjetizajedno.Tajseprocesvidanjaranamoždamožeipospješitiiintenziviratiakosepoduzmuprave sudskemjeredaseoptužeikaznesvionikojisupočinilinajtežezločineuovomratu.Makolikoto potrajalo,vjerujemdajereintegracijaBosneiHercegovine(zajednosasrpskimstanovništvom)jedino trajnorješenjeproblemauBosniiHercegovini.Jednaodtemakojeseprovlačekrozovuknjigujeitoda jeBosnaiHercegovinazemljakojaimasvojpovijesniidentitet-dajezapravojednaodpovijesnih zemaljauEvropi,sgotovoneprekinutompoviješćukaoizrazitageopolitičkacjelinaodsrednjegavijeka

dodanadanašnjega.Uvećemdijelurazdobljaod1180.do1463.bilajenezavisnakraljevina;od1580.

do1878.bilajeejalet(izrazkojioznačavanajvećuteritorijalnujedinicuuOsmanlijskomcarstvu);od

1878.do1918.“krunskazemlja”usklopuAustro-Ugarske;aod1945.do1992.federalnarepublika.

Prematome,otprilike650odposljednjih800godinapostojaojenageografskimkartamaentitetzvan

“Bosna”.(OvojeupriličnovelikojoprecispoviješćuSrbijekojaodosmanlijskogosvajanjau14.i15.

stoljećuioslobađanjaodosmanlijskevladavineu19.stoljećunijeuopćepostojalakaoentitet.)Svi

Bosanci,Muslimani,Hrvati i Srbi,nasljednici suposebnepovijesnebaštinekojasenemožeolako odbaciti. AlinastojećiistaknutipovijesniidentitetBosneiHercegovineuovojknjizi,nadamsedamoja argumentacijanećebitipogrešnoshvaćena.JanetvrdimdabosanskiHrvatiibosanskiSrbimoraju prestatismatratisebe“Hrvatima”i“Srbima”,idaseumjestotogamorajusmatratisamo“Bosancima”. PremdasmatramdajedouvođenjasrpskogihrvatskognacionalnogidentitetauBosniiHercegovini došloupovijesnomsmislupriličnokasno,dakakodaseslažemdajedotogaipakdošloidasetočak povijestinemožeokrenutiunatrag.JasamoželimrećidabosanskiHrvatiibosanskiSrbimorajuisto takopriznatičinjenicudanjihovakulturaipovijestimajuiposebnu,bosanskudimenziju.Razlozizašto onitomorajupriznatinisusamohistorijskinegoimoralniipraktični. Moralni i praktični razlozi proističu sasvim jednostavno iz njihove etničke geografije, iz kaleidoskopske izmiješanosti svih triju zajednica na geografskoj karti. Tri zajednice u Bosni i Hercegovininemogusepodijelitinatrietničkičistedržavebezgolemihpraktičnihpoteškoćaimoralnih nepravdi.Dakakodajedosadbilotakvihpokušajadijeljenja,najprijesutouvećimrazmjerimaučinili srpskipolitičkiivojničelnici,apotomumanjim,lokalnimokvirima,ostaledvijezajednice.Natajsu načinstotinehiljadanedužnihljudiprotjeraneizsvojihdomova.Osnovnaprovjerasvakog“mirovnog

rješenja”moraseprovoditinamogućnostidasetiljudivratenasvojaognjištaidamoguobnovitisvoje kućeiživote.TakavćeprocesnužnouključitiiobnovuBosneiHercegovinekaodemokratskedržaveu njenimprirodnimgranicama.Ni jedanpokušaj komadanjaBosnei Hercegovineili otkidanjaodnje manjihdijelovateritorijanećedonijetinipravduljudimakojiondježivenitrajnustabilnostutojregiji. Više puta samčuo kako ljudi govore: “Bosna može postojati samo usklopuJugoslavije; ako Jugoslavijapropadne,nestatćeiBosne.”Jamislimdajeupravosuprotnoistina.Usklopujugoslavenske državebilojemoguće(nepoželjno,negomoguće)daBosnaprestanepostojatikaoposebnacjelina-što seidogodilouKraljeviniJugoslavijiugodinamapredDrugisvjetskirat.AličimjeJugoslavijaprestala postojati,bilojeprijekopotrebnodaseBosnaiHercegovinaočuva,jerbiljudskacijenadijeljenja stanovništvainjihovateritorijabilanaprostoprevisoka.Takvojedijeljenjevećpokušano,icijelije svijetvidiokolikejeužasnepatnjeonoizazvalo.Paipak,Bosnajejoštuinjeninarodinećeodustatiod svogaidealadaobnovedemokratskudržavuBosnuiHercegovinuunjenimprvobitnimgranicama.Ja vjerujemdajetoidealzakojisevrijediboriti-zbogsvihljudiuBosniiHercegovini.

Predgovorizdanju2010.godine

JakosamzahvalanizdavačimaštoobjavljujuovonovoizdanjePovijestiBosnekaoinapozivuda

dodamnovipredgovor.Kadsampisaoovupovijest,uljeto1993.godine,pitaosamsedalibisama

knjigamoglaopstatidužeodzemlječijupovijestopisuje.Danas,Bosnajedefinitivnoopstala-madana problematičannačin-ijasamprijatnoiznenađendajeisamaknjiga“preživjela”cijelihšesnaestgodina odsvogprvogizdanja.

Upredgovoruhrvatsko-bosanskomizdanju,objavljenom1995,objasniosamokolnostiukojimasam

pisaoovuknjigu,isvojutadašnjumotivaciju;nijepotrebnoovdjepodrobnoponavljatitoobjašnjenje. Pišući ovu knjigu pokušao samponuditi jedan opći prikaz povijesti Bosne, jednu kritičku sintezu postojećeghistorijskogznanja;nadaosamsedaćutakodokazatidasupogrešnimitoviilažnetvrdnjeo bosanskojpovijestikojisucirkuliraliumedijimatokomrataimaliveomanegativanuticajnapolitiku Zapada.Utomsmislu,isamoutomsmislu,rekaobihdasamnapisaoknjigukojaimapolitičkusvrhu:

kakospriječitidiplomateipolitičaredasvojupolitikutemeljenalažnojpovijesti. To je po svojoj prirodi negativan, a ne pozitivanzadatak. Ne vjerujemdaje posao historičara diktiratipolitike,čakninatemeljuistinitepovijesti;povijestneodređuještaćesedesitiubudućnosti, nitiodređuještasemoradesiti.Naravno,onikojidonosepolitičkeodluketrebadapoznajupovijest zemljekojajepredmetnjihovepolitike-izočitihrazloga.Problemikojipostojeutojzemljinastalisu historijski;čakiakonediktirarješenjatihproblema,historijanamećenekaograničenjanatokojasu rješenjamoguća.Ali,usvakomslučaju,povijestnajrelevantnijautesvrhejeskorijapovijest-događaji kojisusedesilinarodukojisadatuživiiprethodniuvjetikojisuuticalinatokakosuosjećaliikakosu tumačili vlastito iskustvo. Za definiranje politika Bosne danas, nije potrebno posjedovati znanja o srednjovjekovnojCrkvibosanskojnitiomotivimakojisunaveliljudeuBosnidapređunaislamuranom osmanlijskomperiodu.(Takvetemesu,vjerujem,odvelikogznačaja-alitajznačajjehistorijski,ane politički.)Gotovouvijekkadpolitičaritvrdedasunašliopravdanjeutoj“drevnoj”povijesti,njihova verzijapovijestijenanekinačiniskrivljenailiizmanipulirana.Nijemanjeiskrivljenanitvrdnjanekih propagandnihcentarautokuratadaBosnauopćenema“drevnu”povijest-tvrdnjadajeBosnabila vještačkatvorevinakojuje“izmislio”Tito,kojabise,stoga,lakoispravommoglaukinuti.Dabise suprotstavilotojtvrdnji,bilojepotrebnoukazatinatodaBosnaimajedanizuzetanhistorijskikontinuitet kaopolitičkatvorevina-idajetagotovokontinuiranapovijesttemeljistinskidubokoukorijenjenog bosanskogidentiteta.Ali,čakitakofundamentalnuhistorijskučinjenicupoputovenetrebakoristiti,po meni,dabisediktiralapolitika,kaodajepovijestjedinoštoodređujebudućnost. Štabiondatrebaobititemeljzadefiniranjepolitike?Odgovornijeteškodatiapstraktno,madaon sadržicijelinizstvarikojekatkadmogudjelovatikaoprioritetikojisemeđusobnonatječuikojine morajuuvijekbitilakoizvodljiviupraksi:pravda,legalnost,poštovanjeljudskihpravaipromocija dugoročnogprosperiteta,sigurnostiimira.Stimprincipimanaumu,jaovdjedodajemnekolikokratkih komentaraoproblemimaskojimaseBosnasuočavalauposljednjihpetnaestgodinaiproblemimas kojimasesuočavadanas.

U“Epilogu”kojisamdodaoudrugomengleskomizdanjuoveknjigeobjavljenom1996.godine(koji

jeprviputprevedenuovomizdanju)sažeosamtokdogađajaodsredine1993.dokraja1995.godine,

čijajekulminacijabilaDejtonskisporazum,teizrazionekeozbiljnesumnjeokosameosnovenakojojje sačinjentajsporazum. Daytonjeodržavaoi“ušančio”vještačkupodjeluBosneiHercegovinenadvadijela,naosnovuniza prethodnih diplomatskih prijedloga koji su pred kraj rata bili sasvimneosnovani. (Čak i precizna

teritorijalnapodjela51:49,naslijeđenaiztihranijihplanova,bilajeponovovještačkinametnuta.)Iu

nastanku te podjele na dva dijela, Dejtonski ustav je prenio većinu ključnih elemenata vladinih nadležnostisnivoaBosneiHercegovinenanivodvaentiteta,čimejeozbiljnooslabiodržavuBosnui Hercegovinu. Činjenicadajeameričkadiplomacijanastojalanametnutiovorješenjejošvišeiznenađujebudućida suAmerikancibilitikojisuprethodnoohrabrivalistvaranjebošnjačko-hrvatskefederacijeskantonalnom strukturom; prirodno rješenje bilo bi proširiti Federaciju, na krajurata, na cijeluteritorijuBosne, dodavanjemsrpskihkantonaupodručjimakojasuprijeratabilavećinskisrpskaazadržavajućiključne ovlastivladenanivoubosanskefederalnevladekojabiobuhvatalacijeludržavu. Toštonisuuspjeliobnovitijedinstvobosanskedržavebilajenajvećagreškazapadnihdiplomatau Daytonu. Tajjeneuspjehpratilajošjednagreška,kojajedodatnoreduciralačakiograničenuvrijednost Dejtonskogsporazuma:odluka-kojusudonijeliameričkiStateDepartmentiMinistarstvoodbrane,bez obziranaprotesteRichardaHolbrookea-dameđunarodnimvojnimsnagamauBosninakonratadajedino mandatdanadzirudezangažiranjevojskiidaspriječeoružanisukob,anedapomognupovratakizbjeglica unjihovedomove.Govorilosedaseodmeđunarodnihsnaganemožeočekivatidastojepouglovima ulicaištitedomoveljudi(iakosu,samočetirigodinekasnije,počeleupravotočinitizaSrbekojisu ostaliusrpskimenklavamanaKosovu).Rezultatjebiotodanijedošlodomasovnogpovratkaizbjeglica iraseljenihlicaunjihovedomoveuBosni-kojisetrebaoimogaodesiti-aetničkapodjelanaprostoje biladodatnoučvršćena. Rezultatovihodlukajebiopodjednakonepraktičaninepravedan:slabainefunkcionalnabosanska država,ukojojsumreževlastikojesuuspostavljenetokomrataostalenasnazi.Postepenosu,međutim, donesenenekeodlukekojećeimatiučinakosporavanjasituacijeobilježenesastatusquopostbellum.U decembru1997.godine,međunarodnoVijeće za implementacijumira prenijeloje takozvane Bonske ovlastinavisokogpredstavnika,čimemujeomogućenodasmjenjujezvaničnikeinamećezakone.U sljedećojgodini,CarlosWestendorpjeiskoristioteovlastitesmijenionekooperativnogpredsjednika Republike Srpske Nikolu Poplašena a dvije godine kasnije Wolfgang Petritsch je odgovorio na secesionističku politiku tvrdolinijaškog vodstva HDZ-a smjenom Ante Jelavića iz bosanskog

Predsjedništva.Uproljeće2003,PaddyAshdownjeukinuoVrhovnisavjetodbraneRepublikeSrpske,a

krajemtegodinedogovorenojedaćeBosnaiHercegovinaimatijednoMinistarstvoodbranezacijelu zemljuijedinstvenucarinskuupravu.Drugiznačajandogađajjeodlukameđunarodniharbitaradonesena

1999.godinedaBrčkobudespecijalnidistriktzasebanodobaentiteta(timejeblokirana,geografski,

mogućnostsecesijeRepublikeSrpske),kaoinametanjejedinstveneGradskeupraveuMostaru2004.

godine.NajvažnijaodsvihzbogsvojihtemeljnihimplikacijabilajeodlukaUstavnogsudadonesena

2000.godinedanarodiBosneiHercegovinetrebadaimajustatuskonstitutivnihnarodauobaentiteta:

ovajeodlukaponištilajedanodsuštinskihprincipaDejtonskogustava,zakonskuratifikacijuetničkog čišćenja. Ali,madasuovadešavanjanaizvjestannačindoprinijelaprocesuponovnogujedinjenjaBosnei Hercegovine,tajsuprocesonemogućilinekimoćnifaktori.Činjenicadanijebilomasovnogpovratka izbjeglica unjihove domove,štoje vremenomsamo“zapečaćeno” takoštosumnogi prodali svoje prijeratnekućenovimstanarima-konsolidiralajeefekteetničkogčišćenja.Toštosuobrazovanjei medijibilipodkontrolomentitetskihvlastidoprinijelojedaiskrivljenoprikazivanjeskorijepovijesti postaneširokoprihvaćenomeđustanovništvomRepublikeSrpske.Premijertogentiteta,MiloradDodik, pokazaojekaopolitičarznačajnotaktičkoumijećeusuprotstavljanjupotezimakojibivodilireintegraciji

Bosne.Ameđunarodnazajednicaje,umeđuvremenu,počeladjelovatipoprincipudajezatvaranjeUreda visokogpredstavnikai,konsekventno,odustajanjeodkorištenjaBonskihovlastipoželjanciljsampo sebi.TapolitikasetemeljinaidejidaćeprivlačnostmogućnostidasezemljapridružiNATO-uiEUbiti dovoljnadamotiviraBosancedasamireformirajusvojpolitičkisistem;alizasadnemaprevišečvrstih dokazadajetozaistatako.

KadajeMeđunarodnisudpravdeobznaniosvojeSavjetodavnomišljenjeoKosovuujulu2010,u

kojemjenaveodaproglašenjenezavisnostiKosovanijeznačilokršenjemeđunarodnogprava,Milorad DodikjepožuriodaizdasaopćenjeukojemjeizjaviokakotoMišljenjemožeposlužitikao“smjernicaza našuborbuzastatus”i “nećemoisključiti mogućnostdodatneborbezastatuskoji,uskladusovim

Mišljenjem,nećebitisuprotanmeđunarodnompravu”.IpakuStavu112togMišljenja,Međunarodnisud

pravdejesažeoargumentkojisunavelemnogedržave(argumentskojimseSudsložio)da,kadaje Vijeće sigurnosti donijelo Rezoluciju 1244 o međunarodnoj upravi nad Kosovom, “da je Vijeće sigurnostiželjelospriječitikosovskudeklaracijuonezavisnosti,uradilobitonajasaninedvosmislen

načinusamomtekstuRezolucije,kaoštojetoučinilouRezoluciji787(1992)uvezisRepublikom

Srpskom”.RelevantnopoglavljeRezolucije787,Stav3,navodidaVijećesigurnosti“snažnoreafirmira

svojpozivsvimstranamaidrugimakojihsetotičedastrogopoštujuteritorijalniintegritetRepublike BosneiHercegovinetepotvrđujudanećebitiprihvaćenbilokojiunilateralnoproglašenientitet,ili rješenjanametnutausuprotnostisovimstavom”;principoveRezolucijejeispoštovanuDejtonskom sporazumu, koji je Republici Srpskoj dao samo status entiteta u okviru suverene države Bosne i Hercegovine.

Da bi se potpuno razumjelo zašto ne može biti paralelizma između slučaja Kosova i slučaja RepublikeSrpskepotrebnojeimatiiodređenohistorijskoznanje:ubivšojJugoslaviji,Kosovojebilo jasnodefiniranaustavnajedinicasgotovosvimistimpravimaiovlastimakaoirepublike,dokRepublika Srpskauopćenijebilanikakvajedinica.Ali,temeljnirazlozištojemeđunarodnazajednicaodbila,i nemasumnje da ćenastaviti odbijati nezavisnostRepublikeSrpske,nisuhistorijski - već moralni i politički. To je politički entitetkoji je stvorenetničkimčišćenjem;dati nezavisnostentitetukoji je uspostavljennatomosnovupredstavljalobiikršenjepravaonihkojisubiližrtvečišćenjaiopasan presedanzasličnekampanjeubijanjaiprogonaubudućimsukobimadrugdjeusvijetu.Principipravde, zakonitosti,poštovanjaljudskihpravaipromocijemeđunarodnogmiraisigurnostisu,dakle,svipotpuno primjenjivinaovopitanje;odtihprincipameđunarodnazajednicanećeodustati,čakiakoodustaneod administriranjauBosni. Zaključujem,stoga,daćeBosnaidaljepostojati,unatočočitomslabljenjumehanizamakojinjeno postojanje garantiraju i podržavaju. Bosna kakvu smo znali prije 1992. godine nikada neće biti u potpunostiobnovljena;alinekaBosnamoranastavitipostojatiiiztogaslijedidaćeljudikojiživeunjoj moratishvatitištajeonoštoimjezajedničkokaoBosancima.Najhitnijejedaimajuzajedničkupovijest.

Nadamsedaovaknjigamožeidaljenasvojskromninačindoprinositirazumijevanjutepovijesti,koja-

suprotnosvekolikojneupućenojpričikojučujemouzapadnimzemljamao“drevnimetničkimmržnjama”-

zaistaujedinjujeBosancemnogovišenoštoihdijeli.

NoelMalcolm,

Oxford,septembar2010.

Uvod

Godine1992.i1993.pamtitćesekaogodineukojimajerazorenajednaevropskazemlja.Bijašeto

zemljaspolitičkomi kulturnompoviješćurazličitomodbilokojedrugezemljeuEvropi.Tususe preklopileiudružilevelikereligijeivelikesileuevropskojpovijesti:carstvoRima,KarlaVelikoga, OsmanlijaiAustro-Ugarske,tereligijezapadnogkršćanstva,istočnogkršćanstva,judaizmaiislama.Već bisameovečinjenicebiledostatanrazlogdasepovijestBosneproučavakaopredmetkojijesamposebi

odjedinstvenoginteresa.Aliratštojezahvatioovuzemlju1992.godine,dodaojejošdvatužnarazloga

dasenjenapovijestdetaljnijeprouči:prvijeodnjihpotrebadasedokučeuzrocisukoba,adrugipotreba daseodagnajuoblacinerazumijevanja,namjernogstvaranjamitovaipukogneznanjakojimasuobavijene sveraspraveoBosniinjenojpovijesti. Odtedvijepotrebe,ovapotonjajekudikamopreča.Paradoksalnojedajenajvažnijirazlogza proučavanjepovijestiBosneupravotoštonamonoomogućavadashvatimokakopovijestBosnesamapo sebi ne objašnjava uzroke ovoga rata. Dakakoda do rata ne bi bilodošloda Bosna nije bila ona čudnovatastvarštojebila,zbogčegajepostalapredmetposebnihambicijaiinteresa.Alitesuambicije bileusmjerenenaBosnuizvana.Najvećajezaprekasvakomrazumijevanjutogsukobapretpostavkadaje onoštosezbiloutojzemljiposljedica-prirodna,spontanaiuistimahnužna-silakojedjelujuunutar povijestisameBosne.Tojemitkojisubrižljivoširilionikojisuizazvalitajsukob,kojisuželjeli uvjeritisvijetdaonoštoradeoniinjihovi“revolveraši”neradeoninegonekebezličneineumitne povijesnesilekojesuizvanbiločijemoći. Isvijetimje povjerovao. Na budućimje povjesničarima da prosude koji suargumenti uistinu prevagnuliuglavamadržavnikaEvropeiAmerikedareagirajunaratnesukobeuBosnipotezimakojima nesamoštonisuriješilikrizunegosujejošmnogovišeprodubili.Bjelodanojejasnodasuimglavebile većtadapunemaglehistorijskogneznanja.Evo,naprimjer,promišljenogistupanjabritanskogpremijera JohnaMajorapredDonjimdomomvišeodgodinudananakonizbijanjaratauBosni:

NajvažnijipojedinačnielementkojistojiizaonogaštosedogodilouBosnijestraspadSovjetskog SavezaistegeukojojjeondržaovjekovnemržnjeubivšojJugoslaviji.Kadjejednomtestegenestalo, vjekovnesusemržnjeopetpojavile,anjihovesmoposljedicevidjelikadsuzapočeleborbe.Bilojetui

nekihdrugihelemenata,alijetajraspadbiokudikamonajvažniji.(Hansard,23.juni1993,stupac324)

Teškojerećiodaklebitrebalopočetikomentarisatiovakvutvrdnju.“Stega”ukojojjeSovjetski

SavezdržaoJugoslavijunaglojeprekinuta,kaoštojedobropoznato,1948.godinekadjeStaljinizbacio

TitaizKominforma.Moždajeg.Majorželioaludiratinaodlukukomunističkihrukovodilacakaoštoje SlobodanMiloševićuSrbijidaiskoristeizvorenacionalizmazasvojepolitičkeciljeve,alitajjeproces uSrbiji bio na djeluveć uljeto 1989. godine, dvije godine prije “raspada SovjetskogSaveza”, a umnogomesejedvarazlikovaoodnačinanakojisunacionalizamkoristileprijašnjepolitičkevođeu komunističkomsistemukao,naprimjer,NicolaeCeausescu.Misaodajekomunizamopćenitoprovodio djelotvornu“stegu”kakobidržaonacionalizmenauzdidvojakojepogrešna.Komunističkesuvlastiili sameraspirivalenacionalizamimanipulisalenjimezasvojevlastiteciljeve,ilisugagušenjemjošviše razbuktavaleitrovalestvarajućipolitičkifrustriranoiotuđenostanovništvo,ilisučestoradileijednoi drugo.Tajjedvostrukiučinakdanasjasnovidljivuvećiniistočnoevropskihzemalja,ukojimastranke takozvane “krajnje desnice” privlače obične glasače, jer ih potiču vjerski i historijski simboli iz pretkomunističkogdobaipolitičarikojisusvojeranijekarijeregradiliukomunističkojpartijiislužbi državnesigurnosti.Tosemanje-višedogodiloiuSrbiji. DrugavelikanetačnostkojujeutimsvojimnapomenamaizrazioJohnMajor,akojujezanjim

ponavljalavećinazapadnihčelnikausvojimjavnimkomentarimaoratuuBosni,jesttvrdnjadajesve

onoštosezbilouBosniodproljeća1992.godinezapravoočitovanje“vjekovnihetničkihmržnji”štosu

senagomilalesameodsebe.SvakakojeistinadajeuprošlostiBosnebilomržnjeisuparništva,aoni koji su u posljednje dvije godine prikazivali nekadašnju Bosnu kao čudesnu zemlju nepomućenog međuvjerskogskladazasigurnosupretjerali.AlikadsemaloboljepromotripovijestBosne,zapažaseda postojeće nesnošljivosti nisu bile apsolutne ni nepromjenljive, niti su bile neminovna posljedica izmiješanostirazličitihvjerskihzajednica.Glavnaosnovaneprijateljstavanijebilaetničkanireligiozna negoekonomska:kivnostkojusuosjećaliuglavnom(alineisključivo)seljacikršćanipremasvojim muslimanskimzemljoposjednicima.Toneprijateljstvonijebilanikakvaapsolutnainesmanjivasila,nego semijenjalokaoštosusemijenjaleekonomskeprilike,abilojepodložnoipolitičkimpritiscimakojisu znatno izmijenili držanje zemljoposjedničke klase u prvoj polovici 19. stoljeća. Isto je tako neprijateljstvo između katoličke i pravoslavne zajednice bilo podvrgnuto promjenljivim uticajima:

suparništvudvijucrkvenihhijerarhija,političkompritiskuizsusjednihzemalja,itakodalje. Te nesnošljivosti nisubile trajno ugrađene upsihuljudi koji suživjeli uBosni, nego subile povijesnaposljedicaimoglesusemijenjatikakosepovijestrazvijala.Ekonomskiuzrocimržnjegubili

susepoduticajempromjenaireformiprikraju19.stoljećainapočetku20.stoljećadoksenisugotovo

sasvim izgubili. Vjerski uzroci mržnje smanjili su se u drugoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući procesimasekularizacije(odkojihsunekibiliprirodnianekiineprirodni).Većimdijelomrazdoblja

poslije1878.godinerazličitevjerskeietničkezajedniceuBosniživjelesuzajednoumiru:dvijeglavne

erupcijenasilja-prvauPrvomsvjetskomratuineposrednonakonnjega,adrugauonečetirigodine kolikojetrajaoDrugisvjetskirat-bilesuiznimke,izazvaneiraspaljeneuzrocimaizvangranicaBosne. Oddrugogodtihužasnihrazdobljaodraslasupunadvanaraštaja,pavećinabosanskogstanovništvanema vlastitihsjećanjanaborbeutomratu,nitiposebneželjedaihobnove. DakakodajelakoupovijestizemljekaoštojeBosnapronalazitiprimjereregionalnihpodjela, nasiljaineposluha.Dokazipostojeimnogećeodnjihčitateljinaćiinastranicamaoveknjige.Ipak, politička povijestBosne potkraj 20. stoljeća nije predodređena onimšto se dogodilo u13. ili 18. stoljeću.Komentatorikojivolesvompisanjupridatinekinabrzinuskalupljenihistorijskiautoritetuvijek moguizvućidvije-trikrvaveepizodeizprošlostiireći:“Eto,oduvijekjetakobilo!”Neštobismoslično

moglinapraviti,recimo,ispoviješćuFrancuske,izvućivjerskeratoveu16.stoljeću,barbarskipokolju

Bartolomejskojnoći,česteregionalnepobune,Frondu,zvjerskopostupanjesHugenotima1685.užasna

nasilja i masovna ubistva koja suslijedila nakonFrancuske revolucije, nepostojanupolitikuu19. stoljeću,pačakisvupovijestkolaboracijeipokretaotporaudrugomsvjetskomratu.Alikadbisutra određeni političari i vojni zapovjednici, potpomognuti izvana, počeli bombardirati Pariz teškim topovima,nebismosjediliskrštenihrukuireklidajetosamoneminovnaposljedica“francuskevjekovne mržnje”.Radijebismomaloboljeproučilipravupriroduiuzroketeodređenekrize.Upravosamtoistoi japokušaouovojknjizi. VelikajeprednostFrancuskepredBosnomutomeštojenjenapovijestvećdobropoznataidou tančineproučena.OBosniseopćenitotolikomaloznadajeuovedvijegodinebiloteškorazlikovati magluneznanjaoddimnezavjesepropagande.Neki autori osporavajui samopostojanjeBosnekao

povijesnecjeline,samopouzdanotvrdećikako“Bosnanijenikadbiladržava”.KadjelordOwen1992.

godinepostavljennamjestopregovaračaEvropskezajedniceubivšojJugoslaviji,jedangajebritanski kolumnistsasvimozbiljno upozorio da suunutarnje granice uJugoslaviji bile puke administrativne granice,istotakoumjetnekaoionekojesukolonijalniadministratorinametnuliAfrici.Nekisuautori čestotvrdilidajegraniceBosneizmislioTito;istinaje,naprotiv,dajeTitosamoobnoviopovijesne

graniceBosnekakvesubilepotkrajosmanlijskograzdobljaiudobaAustro-Ugarske.Čitateljićese

uvjeritidasujednidijelovitihgranicautvrđenimeđunarodnimugovorimau19.stoljeću,adadrugi

dijeloviodražavajumnogostarijepovijesnegranice,kaoštojepodjelaBosneiSrbijedužrijekeDrine,

kojuspominjeljetopisacKinamjošpotkraj12.stoljeća.

Historijskenetačnostikojesusepojavileuzapadnimmedijimauposljednjedvijegodinedjelimice jenanijelaplimanacionalneipolitičkemitologijeizbivšeJugoslavije.VišeodjednogstoljećaHrvati pišuknjigeukojimadokazujudasuBosanci“zapravo”Hrvati;Srbiistotakoneumornotvrdedasusvi oni“zapravo”Srbi.Unovijevrijemehrvatskapropagandanazivasvesrpskenacionaliste“četnicima”,a vođučetnikauDrugomsvjetskomratuDražuMihailovićaprikazujekaomonstrumakojijeprovodio genocid. Srpska propaganda naziva sve hrvatske nacionaliste “ustašama” i iskopala je slučaj muslimanskeSSdivizijeuDrugomsvjetskomratukaoprimjerkojimdajenaznanjedasubosanski muslimaniilinacistiilifundamentalisti,iliijednoidrugo.Aonimakojisuzatečeniusredtihrasprava, muslimanimai/ilionimakojivjerujuupluralističkuBosnu,prepuštenojedanjegujuoneutješnemitove kojisuimpreostali:mitobogumilima,mitotrajnommiruiharmonijiuBosniilimitoTitu.Komentator ilipovjesničarnemožeseprobijatikrozsveteproturječnemitologijeadanenaneseideološkeuvrede gotovosvimzainteresiranima;atonijebašugodnokadčovjekupoznaizavolinesamoBosnunegoi mnogeposebnevrlineHrvatskeiSrbije.Istodobno,činjenicadapostojigotovosimetričanodnosizmeđu proturječnihtvrdnjiiopravdanjaneznačidasemožedoćidoispravnogzaključkatakodasesvetvrdnje podjednakoprihvatajuidasesamoizjednačavaju.Janesumnjamdateretodgovornostizarazaranje Bosneležipretežnonajednojstrani,auposljednjimpoglavljimaoveknjigenastojaosamizložitirazloge zatakvosvojemišljenje. JedinipouzdannačinprosudbepovijesnihpravaglavnihizvršiteljanasiljauBosnijestutomedase razmotrištosuučiniliodmaterijalnihsvjedočanstavasamepovijesti.Oninesamoštoupropaštavaju budućnostte zemlje nego se i sistematski trude da zatrunjenuprošlost. Nacionalna i univerzitetska bibliotekauSarajevuuništenajezapaljivimgranatama.Orijentalniinstitut,sasvojomnenadoknadivom zbirkom rukopisa i ostalog materijala što ilustrira osmanlijsku povijest Bosne, također je uništen koncentričnimgranatiranjem.Ucijelojzemljirazorenesubrojnedžamijeiminareti,međukojimaineki

odnajljepšihprimjerakaosmanlijskearhitektureiz16.stoljećanazapaduBalkana.Tegrađevinenisubile

samozahvaćeneunakrsnompaljbomvojnihjedinica;ugradovimakaoštosuBijeljinai BanjaLuka razaranjanisuimalanikakvevezesborbama-džamijesunoćudignuteuzrakeksplozivom,asutradan buldožeromporavnatesazemljom.Ljudikojisuisplaniraliteakcijeizapovjedilidaseizvrše,obično tvrdedajepovijestnanjihovojstrani.Onoštoonisvojimdjelimapokazujujestdaratujuspoviješću svojezemlje.Jasamuovojknjizisamohtioiznijetinekepojedinostitepovijestiprijenegoštosama zemljabudesasvimuništena.

1.Rase,mitoviiporijeklo:

Bosnado1180.godine

NacionalnesupovijestiprokletstvoBalkana.Kaoštosvakokojeboravioiliputovaoutomdijelu Evropedobrozna,ondjenemanacionalnohomogenepokrajine,akamolinacionalnohomogenedržave. MalojepojedinacanacijelomBalkanskompoluotokukojimoguiskrenotvrditidaimajunacionalnočisto porijeklo.Paipak,višeputauposljednjadvastoljećaunacionalnimpolitikamabalkanskihzemalja prevladavalesuizmišljeneteorijeorasno-etničkomidentitetu.Jedanjeodrazlogazaproučavanjerane povijestiteregijeitajštonamonaomogućavadauvidimodanaprosto,kadbiibiloispravnovoditi modernupolitikunatemeljimadrevnognacionalnogporijekla,takvoštonaprostonijemoguće. Nigdje to ne vrijedi više nego upovijesti Bosne, zemlje kojučesto nazivajumikrokozmosom Balkana.Tipičnogbosanskoglicanema:Bosanacaimasvijetleitamnekose,maslinasteipjegaveputi, krupnihisitnihkostiju.Tomljudskommozaikupridonijelisugeninebrojenihrazličitihnaroda.Zemljaje pretežnobrdovita,akrajolikaimaurasponuodgusteprašumeibogatihpašnjakanavisoravnimau sjevernoj i srednjoj Bosni doneplodnogi pustogkamenjarauzapadnoj Hercegovini;podijeljenaje rijekamaodkojihvećinanijeplovna.Neprohodnimasivstojiizmeđudvaglavnacestovnapravcakojima sunadiralinarodinazapadniBalkan:dalmatinskogobalnogpojasaicesteuravnicištovodiod BeogradadoljekrozSrbijudoMakedonijeiBugarske.StogajeizravanučinaktihprodorauBosnu zasigurnobiomnogomanjinegonjihovuticajnaplodnuravnicuuSrbijiilinadalmatinskegradovena morskojobaliizvrgnutepljačkama.Međutim,neizravanučinak,štosetičeakumulacijerasnihtipova,bio jevjerovatnoveći.Brdovitapodručjaobičnosuslužilakaoutočišteljudimakojibiuravniciinačebili istrijebljeniiliprognani.TrebasesamosjetitikakosupreživjeliBaskiuPirenejima,trebasesamosjetiti

Kavkaza,togbogatograsnogmuzeja.ŠtoseBosnetiče,najezdeSlavenau6.i7.stoljećuuspostavilesu

jezičniidentitetkojijenakrajuzamijeniosveostale.Alisvakokoimaočiuglavimoželakozapaziti znakoverasneraznolikosti. Zbogjezičnihikulturnihrazloga,izbogvišeodhiljadugodinazajedničkepovijesti,današnjese stanovništvouBosnimožemirnedušesmatratislavenskim.StogajedolazakSlavenanaBalkanprirodno polazištezasvakuhistorijuBosne.Ipak,upovijestičovječanstvanemaapsolutnihpolazišta;trebaznati poneštoiostanovnicimaBosnekojesuSlavenizateklikadsudošli,ikojisuseposlijeasimiliralis njima. Najstarijistanovniciokojimaimamokakve-takvehistorijskepodatkejesuIliri,skupplemenaštosu zauzimala veći dio današnje Jugoslavije i Albanije (uključujući tubar južni dio Bosne) i govorila

indoevropskimjezikomsrodnimdanašnjemalbanskom. 1 ImeplemenapokojemjeDalmacijadobilaime, Dalmati,vjerovatnovučeporijekloodalbanskeriječikojaznači“ovca”,delme. TojeplemenastanjivalodiozapadneBosne,aarheološkinalazisnekolikomjestauBosnipokazuju

dasuseilirskaplemenabavilastočarstvom,posebnouzgojemovaca,svinjai koza. 2 Međuostalim plemenimanakojasuRimljaninaišliširećisvojuvlastuunutrašnjostBalkanaudrugomiprvomstoljeću prijeKrista,bilojemiješanoilirsko-keltskoplemeSkordiscinasjeveroistočnomrubuBosne,iratničko

plemeusrednjojBosniDesitijati,čijajeposljednjapobunaprotivRimskogcarstvakonačnougušena9.

godineposlijeKrista.OtadasusveilirskezemljebilepodčvrstomvlašćuRimljana,amalo-pomaloje

izgrađenamrežaputevairimskihnaselja. 3 KrozBosnujeprolazilonekolikocestaodgradanaobali, Salone(nedalekooddanašnjegSplita);tecestenisubiletolikopotrebnezbogtrgovinekolikozbogvojnih

operacijaštosusevodiledaljenaistoku,alisuistotakoslužilezaotpremuzlata,srebraiolovaiz

rudnikauistočnojBosni. 4 VećidioBosnepripadaojerimskojprovincijiDalmaciji,alijediosjeverne Bosne pripadao provinciji Panoniji, koja je obuhvatala današnju sjeveroistočnu Hrvatsku i južnu Mađarsku.Kršćanstvojeranoprodrlourimskegradove;prvisebiskupispominjuvećpotkrajprvog stoljećauSirmiumuuPanoniji(današnjaSrijemskaMitrovica,sveganekolikokilometaraudaljenaod sjeveroistočnogvrhadanašnjeBosne),anajmanjejedvadesetbazilikaizrimskogdobaiskopanona teritorijudanašnjeBosneiHercegovine.Jednajeodnjih,nedalekoodStocauHercegovini,spaljena ruševinaukojojsupronađeninovčićiizčetvrtogstoljeća:slikovitapotvrdačinjenicedajetanajranija

fazakršćanstvauBosninaprasnoprekinutanajezdomGota. 5 UpotrebalatinskogavjerovatnosebrzoproširilaBosnomurimskodoba.Bijašetojedinizajednički jezikdoseljenika izraznihdijelova carstva koji suse naselili uprovinciji Dalmaciji: ponajviše iz današnjeItalije,aliiizAfrike,Španije,Galije,Njemačke,Grčke,MaleAzije,Sirije,PalestineiEgipta. Većinajetihkolonistaprebivalaugradovimanaobali,alisuazijskaimenaljudizabilježenaiudolini

Neretve(uzapadnoj Hercegovini) i napodručjuJajcanasjeverozapaduBosne. 6 Odsredinedrugog stoljeća poslije Krista i mnogobrojni vojni veterani naseljavali su se kao kolonisti u Bosni:

karakterističanjeznaknjihovevažnostitoštourumunskomjeziku,kojiserazvioizlatinskogaštose govorioutomkraju,riječkojaznači“starac”,batrin,potičeodlatinskeriječiveteranus.Rimskelegije uvelikosuregrutovalesameIlirezasvojepotrebe,iodkrajadrugogstoljećailirskesuzemljebileizvor živevojnesilezabrojneprovincijskeguvernereigeneralekojisuposlijepostalirimskicarevi.Prviod

njih,SeptimijeSever,raspustiojepretorijanskugardukadjedošaouRim193.godine,izamijenioje

ilirskimjedinicama,“šarolikimčoporomvojnika”,kakojenapisaojedanrimskihistoričar,“divljačke

vanjštine,jezovitognačinagovoraisasvimneotesanihurazgovoru”. 7 Idrugirimskiigrčkiizvorizauzimajusličansuperioranstavspramtihprovincijskihbalkanskih urođenika.Posljedicajetogadanemamopravih,podrobnihizvještajaonjihovojdruštvenojstrukturi,o njihovojreligijiinačinuživota.Ipak,posebnojezanimljivausputnanapomenagrčkoggeografaStrabona

(63.prijeKrista-25.poslijeKrista):onspominjekakojemeđuIlirimabilouobičajenotetoviranje.

NjegovojesvjedočanstvopotvrđenootkrićemigalazatetoviranjeuilirskimgrobnimhumcimauBosni. 8 Premdanijepoznatodajetetoviranjebioslavenskiobičajubilokojedobaiubilokojemdrugomdijelu slavenskihzemalja,tetoviranjeseočuvalosvedoovogastoljećameđukatolicimausrednjojBosnii međumuslimanimaikatolicimanasjeveruAlbanije.Udvadesetimgodinamaovogstoljećaengleska putnicai balkanologinjaEdithDurhampotankojeproučilataj običaj i prekopiralamnogebosanske uzorke-jednostavnegeometrijskelikovekružnice,križaipolumjesecaštoočitopredstavljajusuncei mjesecsnjihovimzrakama.“Ženenose”,zapisalajeizmeđuostaloga,“kudikamosloženijeuzorkenego muškarci.Podlakticeinadlakticečestosuimpokrivenekojekakvimšarama Onekojesumeđunjima bilepristupačnijereklesumidasetetoviraju‘zatoštojetakavnašobičaj’,‘zatoštosmokatolici’,‘zato

štojetolijepo’,itvrdiledabiimojerukebileljepšetetovirane”. 9 Ovajjeobičajčudandokazkulturnog kontinuitetauBosnikojiseprotežesvetamodoilirskihplemena.Toje,nažalost,ijedinitakavpouzdan dokaz;tvrdisedodušedasuilirskogporijeklainekidrugiočitoneslavenskiobičajištosuseočuvaliu

Bosni,naprimjerpolifonijskanarodnamuzika,alizatonedostajupotvrderimskihigrčkihautora. 10 Uzmemoliuobzirnesamodokazeotetoviranjunegoisveonoštoznamoopovijestibalkanskih najezdainaseljavanja,možemomirnedušetvrditidasunekiIliripreživjelisvekasnijenajezdeidasuse asimiliralisonimštojepostaloslavenskostanovništvo.Aliromantičneteorijenekihjužnoslavenskih

ideologaiz19.stoljećakojisutvrdilidasuSrbiiHrvati“zapravo”Iliri(istogajedinstvena,posebna,

vjekovnanacionalnacjelina)govorinamvišeotadašnjojjužnoslavenskojpoliticinegoostarojpovijesti

Balkana. 11 Ponekad se čini da nijedan narod nije mogao stupiti na Balkan a da ne da povoda kasnijim naraštajimazanekakvusličnuteoriju.TopogotovovrijedizasljedećeosvajačeBalkana,germanska plemenaGota,kojasupočelaharatiBalkanomutrećemstoljeću,nanijelateškeporazerimskojvojsci potkrajčetvrtogstoljećaiosvojilatvrđavuSingidunum(današnjiBeograd)potkrajpetogstoljeća,alisu se uglavnompovukla ukraljevstvo što suga osnovali uskoro zatimudanašnjoj Italiji i Dalmaciji. NapokonihjenapočetkušestogstoljećaistjeraosBalkanacarJustinijan.(NakonJustinijanovihpohoda Bosnajepostala-baremuteoretskomsmislu-dioBizantskogcarstva;prvobitnojebilanazapadnoj stranirazgraničenjaizmeđuZapadnogiIstočnogrimskogcarstva.)SviGotikojisujošostalinatomtlu

ubrzosuseasimiliralislokalnimstanovništvom. 12 PremdasuGotibiliistodobnokolonistiipljačkaši, činisedanisuostavilinikakavtragsvojekultureubalkanskimzemljama:niujednombalkanskomjeziku nema,naprimjer,nijednejedineriječizakojubisemoglotvrditidapotičeizgotskogjezika. Pa ipakse poslije razvila čudnovata mitomanija prema kojoj suGoti pravi preci Hrvata i/ili Bosanaca. U korijenu tog mita leži srednjovjekovni rukopis na latinskom jeziku, Ljetopis popa Dukljanina,ukojijeposvojpriliciuključenijedanstarijislavenskiljetopispoznatpodlatinskim naslovomLibellusGothorum,“KnjigaoGotima”,kojapočinjeoddoseljenjaGotauPanonijuikoja

govorionjimakaooprvobitnimprecimaSlavena. 13 Ljetopisomseslužilonekolikopovjesničarakasne renesanseuDubrovniku.Najvećimeđunjima,benediktinacMavroOrbini,izmisliojegrandioznuteoriju o povijesti naroda prema kojoj sugotovo svi narodi koji suučinili bilo što zanimljivo ukasnom klasičnomiranomsrednjovjekovnomrazdobljubiliSlaveni(uključujućituiVandale,Avare,Normane, Fince,TračaneiIlire),asvisuSlavenibiliGoti:“Svisuonipripadaliistojslavenskojnacijiigovorili istislavenskijezik;akadsunajprijekrenuliizsvojezajedničkeprapostojbineSkandinavije,svisu

prozvani(osimIliraiTračana)zajedničkimimenom‘Gota’.” 14 UOrbinijevudjelutopoistovjećivanjes Gotima bijaše dio nekakve panslavenske ideologije, kojomse dokazivalo da su Goti-Slaveni bili najaktivnijai najmoćnijarasaupovijesti Evrope.Međutim,unekimkasnijimverzijamate“gotske” teorije ljudi na zapadu Balkana identificirali su se s Gotima da bi se razlikovali od Slavena. Iz razumljivihrazloga,tajeteorijapostalaposebnoomiljenauBosniuDrugomsvjetskomratu,kadsu Bosanci tražili za svojuzemljusamostalnost od hrvatske fašističke države i nastojali utvrditi svoj

bosanskiidentitetnaizdvojenojnacionalnojbazi.Unovembru1942.skupinabosanskihmuslimanskih

autonomistauputilajeHitleru“memorandum”ukojemjeisticalasvojurasnusuperiornostnadslavenskim

susjedima:“PosvojojrasiikrviminismoSlaveni,mismogotskogporijekla.MiBosancidoselilismose

najug,naBalkan,utrećemstoljećukaogermanskopleme.” 15 Međutim,činisedaječakiHitlerteško mogaoprogutatitunjihovuteoriju. GotinisujedinipohodilizapadniBalkanimoždaostavilizasobomnekepotomke,negdjeizmeđu RimljanaiSlavena.HuniizAzije(mongolsko-turanskinarod)iAlaniizIrana(precidanašnjihOsetana Kavkazu)takođersusepojaviliondjeučetvrtomipetomstoljeću.UšestomstoljećudošlesunaBalkan dvijenoverase:Avari(mongolskoplemeizkrajevasjevernoodKavkaza)iSlaveni.Njihovajepovijest upočetkubilatijesnoisprepletena,bilodasubilisavezniciilisuparnici;činisedasuAvari,iako malobrojniji,bilinadmoćnijiutomodnosuzbogizvanrednevojnevještine.Tesumongolskeurođenikena krajuprotjeralisBalkananapočetkusedmogstoljećabizantska,hrvatskaibugarskavojska.Povjesničari sunekadpretpostavljalidasuAvaribilipriličnoefemernapojavautojregiji,ubitivojnasilakojojje

bilosamodopljačke.Međutim,novijaistraživanja(uarheologijiiuproučavanjuimenamjesta)pokazuju

dajebilotrajnijihavarskihnaseljaumnogimdijelovimazapadneBosne,HercegovineiCrneGore. 16 Na nekimmjestima,recimonapodručjimasjevernoisjeverozapadnoodBosne,određeneskupineavarskih doseljenikazadržalesusemoždaikrozvišenaraštaja:SlavenisuAvarezvaliObri,amnogaimena

mjestakaoštojeObrovacsvjedočeonjihovojprisutnostinatomtlu. 17 Istojetakomogućedajeisama

riječban,kojaseodnajranijegdobakoristikaotitulahrvatskihvladara,avarskogporijekla. 18 Ipaksunakraju,naravno,prevladaliSlaveni.Onisusepotkrajšestogstoljećadoseliliuvelikom brojunaBalkanskipoluotok;nisubilisamopljačkašinegoikolonistiizemljoradnici,iosnovalisusvoja

naseljasvetamodojužnogvrhaGrčke.(Ondjejebilosvedo15.stoljećaselaukojimasegovorio

slavenski.) 19 DodvadesetihgodinasedmogstoljećaSlavenisusebilinaseliliudanašnjuBugarskui Srbiju,avjerovatnosunamnogimmjestimaprodrliiuBosnu.Zatimsu,urokuodnekolikogodina, stupilanascenujošdvaslavenskaplemena:HrvatiiSrbi.Sudećipozapisimabizantskoghistoričarai

caraKonstantinaPorfirogeneta(kojijepisao300godinakasnije,aliseslužiocarskimarhivima),Hrvate

jenaBalkanpozvaotadašnjibizantskicardaistjerajunapasneAvare.Srbi,premaKonstantinu,nisubili

angažiranidaseboreprotivAvara,alisubilipovezanisHrvatimaidošlisunaBalkanuistodoba. 20 KosuzapravobilitiSrbiiHrvati?NaučniciodavnoznajudariječHrvatnijeslavenska.Smatrase dajetoistariječkaoiiranskoimeChoroatos,pronađenonanatpisimanadgrobnihspomenikanedaleko odgrčkogagradaTanaisaudonjemtokurijekeDon,najuguRusije.Cijelojetopodručjesjevernood Crnogmorabilonaseljenouprvimstoljećimanašeereraznimplemenima,međukojimasubiliiSlavenii Sarmati:ovipotonjibijahuiranskinomadikojisuudrugomstoljećuprijeKristazaobišlisazapada sjevernustranuKavkaza.Sarmatisuzadobilipolitičkuprevlastnadostalimplemenima,pasunekaodtih

slavenskihplemenanatajnačinposvojprilicidobilavladarskuelitukojajegovorilairanski. 21 Jedna teorijapovezujeriječiHrvatiChoroatossriječjuhu-urvatha,kojajeznačila“prijatelj”najezikuAlana

(kojisuutovrijemebilidiosarmatskogskupairanskihplemena). 22 Jednadrugateorijanagađadase korijenimena“Srbin”,serv,pretvoriouiranskomeucharv,štojeskupasasufiksomatdaloChoroatosi

Hrvat. 23 BjelodanojejasnodasuSrbiiHrvatiimalisličnuipovezanupovijestodnajstarijihvremena:

Ptolemej,kojijepisaoudrugomstoljećunašeere,takođerspominjeSerboimeđusarmatskimplemenima

sjevernoodKavkaza.VećinanaučnikavjerujedasuiSrbiiHrvatibilislavenskaplemenasiranskom

vladajućomkastom,ilidasuprvobitnobiliiranskaplemenakojasusteklaslavenskepodanike. 24 Negdje na početkusedmogstoljeća oba suplemena osnovala svoja kraljevstva usrednjoj Evropi: “Bijelu Hrvatsku”,kojajeobuhvataladiodanašnjejužnePoljske,i“BijeluSrbiju”,udanašnjojČeškoj.Odatle suseijedniidrugidoselilinazapadBalkana. Moderne ideologije ponovo su se poigrale drevnom poviješću. Neki hrvatski nacionalistički teoretičariselektivnosuprihvatilidokazeoiranskomporijeklusvoganaroda,alisuihuskratiliSrbimai takokonstruiralivjekovnupovijesnupodjeluizmeđutadvanaroda.Tajeteorijatakođerbilaomiljenau Drugomsvjetskomratu,kadsudrevniIrancizauzimalivišipoložajunacističkojrasnojhijerarhijiod običnihSlavena.Sdrugestrane,nekijužnoslavenskiilipanslavenskiideoloziodbacilisu,zbogsvojih vlastitihpolitičkihrazloga,svedokazeoranimvezamasIrancima.Međutim,historijskajeistinaprilično jasna:SrbiiHrvatibilisuodnajranijihvremenarazličitialitijesnopovezani,živećiiselećiseu tandemu,aijedniidrugiimalisunekuvrstuiranskekomponente.Istojetakojasnodajeuvrijemekadsu onidošlinaBalkanondjevećpostojalobrojnoslavenskostanovništvo-brojnijeodsvihSrbaiHrvata

zajedno.Tajseglavnislavenskisupstratnemožepodijelitinarazdvojenesubetničkegrupacije;stogaje neminovnouzaludanprojekatizmišljanjaprastarihetničkihpodjelameđunjihovimpotomcima.Ataj slavenski supstrat zasigurno je asimilirao ostatke stanovništva čiji supreci možda bili Iliri, Kelti, Rimljani,pojedinciizsvihdijelovaRimskogcarstva,Goti,Alani,HuniiAvari. SrbisusenaselilinapodručjukojeodgovaradanašnjojjugozapadnojSrbiji(teritorijkojijeposlije, usrednjemvijeku,postaopoznatpodimenomRaškailiRascia),imalo-pomaloproširilisvojuvlastna teritorijeDukljeili Diocleje(CrnaGora) i Humaili Zahumlja(Hercegovina).Hrvati susenaselili otprilikenapodručjukojeodgovaradanašnjojHrvatskoj,ukojejevjerovatnobiouključenivećidio

same Bosne, osim istočnog pojasa doline rijeke Drine. 25 Lokalno je slavensko stanovništvo bilo organizirano na tradicionalnoj plemenskoj osnovi: hijerarhija jedinica počinjala je od porodice (vjerovatno one vrste proširene porodice koja se očuvala u nekim dijelovima Balkana do dana današnjega,apoznatajepodslavenskimnazivomzadruga);porodicesubileudruženeurodove,arodovi

uplemena;teritorijemjednogplemenazvanomžupavladaojeteritorijalnipoglavarzvanižupan. 26 Stari Slavenibijahupaganikojisuseklanjaliraznimbogovima,čijasuseimenaočuvaladodanadanašnjegau imenimamjestaubivšojJugoslaviji:bogrogatemarveVeles,naprimjer,iliboggromovnikPerunili

Pir. 27 Bizantski su vladari već u sedmomstoljeću pokušavali pokrstiti Hrvate uz pomoć latinskih

svećenikaizdnomalogradovanadalmatinskojobalištosujošbilipodvlašćuBizanta. 28 Aliglavninaje Hrvatapokrštenatekudevetomstoljeću,amožemosamopretpostavitidasuudaljenijainedostupnija područjauBosniposljednjapodvrgnutatomprocesu,kojijedonjihzasigurnodoproizpriobaljapotkraj

devetogilinapočetkudesetogstoljeća. 29 Imamnogotragovapaganskihobičajakojisuuneseninajprijeu kršćanstvo,aposlijeiuislamuBosni-naprimjer,upotrebagorskihvrhunacazabogoslužje.Imena paganskihbogovakaoštosuPir,OganjiTuročuvalasuseuusmenojtradicijisvedodvadesetogstoljeća

(jedanjeistraživačzabilježiopjesmicuonjimakojumujepriopćionekistaracuSarajevu1933.godine),

aočuvanasuiubosanskimvlastitimimenimakaoštosuTiroiPirić. 30 PolitičkapovijestzapadnogBalkanaodsedmogdojedanaestogstoljećapriličnojezapetljanai zbrkana,snizomosvajanjaipromjenapodaničkeprivrženosti.NajstarijauspostavljenavlastnaBalkanu, Bizantskocarstvo,nijeondjedirektnovladalo,alijeuspijevaloprisilitistanovništvodaodvremenado vremenapriznanjegovuvrhovnuvlast.Bizantjeodržavaovezesdalmatinskimgradovimanaobaliina otocima:onisuustrojenikaotheme(vojniokrug)udevetomstoljeću,alijebizantskavlastuDalmaciji postajalasvevišesimbolična-dobrimdijelomizatoštosucrkveuDalmacijibilepodjurisdikcijom Rima. Potkraj osmog i na početku devetog stoljeća sjevernu Hrvatsku, pa i dobar dio sjeverne i sjeverozapadneBosne,osvojilisuFranciKarlaVelikog.Tisuteritorijiostalipodfranačkomvlašćusve dosedamdesetihgodinadevetogstoljeća.Vjerovatnosebašutomrazdobljustariplemenskiporedaku

BosniiHrvatskojpočeomijenjatipouzorunazapadnoevropskifeudalizam. 31 DotlesuSrbibiliuspostavilivlastnaddijelovimateritorijaudanašnjojHercegoviniiCrnojGori,a istočnaskupinasrpskihžupaudanašnjojjugozapadnojSrbijiokupljenajeunekuvrstusrpskekneževine (podvlašću“velikogžupana”)okosredinedevetogstoljeća.NapočetkudesetogstoljećaHrvatskajebila moćnainezavisnadržavapodkraljemTomislavom;opetjevećidiosjeverneizapadneBosnepripadao

njegovukraljevstvu.Nakonnjegovesmrti(vjerovatno928.godine)Hrvatskajebilarazdiranagrađanskim

ratomikratkovrijeme(izmeđutridesetihišezdesetihgodinadesetogstoljeća)većidioBosneprigrabila je obnovljena i trenutačno snažna srpska kneževina, koja je priznavala vrhovnu vlast Bizantskog

OvepojedinostidajunampovijesnikontekstukojemseprviputspominjeBosnakaoteritorij.Riječ

jeopolitičko-geografskompriručnikukojije958.godinenapisaobizantskicarKonstantinPorfirogenet.

Udijeluposvećenomzemljamasrpskekneževinepiše:“ upokrštenojSrbijinalazesenaseljenigradovi

Destinikon(itd.)

današnjeBosneikoncentriranauzrijekuBosnukojatečeodmjestablizuSarajevanasjever)smatrala zasebnimteritorijem,iakojeutovrijemepripadalaSrbima.Ušezdesetimgodinamadesetogstoljeća ponovojepotpalapodHrvatskuiostalapodhrvatskomvlašćuotprilikepolastoljeća. Zatimje, 1019. godine, ponovo moćno Bizantsko carstvo pod caremVasilijemII, “zatornikom Bugara”,prisililosrpskeihrvatskevladaredapriznajubizantskuvrhovnuvlast.Nominalnopodaništvo

33 OdavdejasnoproizilazidaseBosna(manjaod

anatluBosoneKateraiDesnik.”

Hrvatapostupnosepretvorilouneštokaosavezništvo,pajeu11.stoljećuBosnomnekovrijemevladao

hrvatskinamjesnik,auistočnomdijeluodređenovrijemesrpskivladarikojisubilineposrednijepod

bizantskimnadzorom. 34 NeštovišenezavisnostiuživalisukrajevijužnoodsameBosne,teritorijDuklje, inačepoznatpodimenomZeta(CrnaGora)iHumiliZahumlje(Hercegovina),gdjesulokalnisrpski knezoviodolijevalivladaviniBizanta.Tisukrajeviujedinjeniujedinstvenusrpskukneževinu,kojaseu sedamdesetimgodinama 11. stoljeća proširila i na srpski teritorij Rašku. Uosamdesetimgodinama proširilasepodkraljemBodinomjošvišepajeobuhvatilavećidioBosne,alijenakonBodinovesmrti

1101.godinekraljevstvouskoropropalo.

Kraj11.stoljećaoznačavaprekretnicuupovijestizapadnogBalkana.NakonBodinovesmrtitežište

srpskih političkih težnji premjestilo se na istok, na Rašku, koja je postala srce srednjovjekovne

KraljevineSrbije.DotlejehrvatskezemljeprigrabilaUgarska,a1102.godineugarskikraljKoloman

okrunjenje za kralja Hrvatske tako je uspostavljenodnos izmeđute dvije države, ponekad odnos direktnogpodaništva,aponekadpersonalneunijeisavezništva,kojićetrajati(uznekolikoprekidai

preinaka)svedo1918.godine.Ugarskajevlast1102.godineprotegnutainaBosnu,alijeBosnomkao

udaljenijim i nedostupnijim teritorijem vladao ban, čija je vlast u toku 12. stoljeća bivala sve

samostalnija. 35 Ušezdesetimisedamdesetimgodinama12.stoljećaHrvatskaiBosnapotpalesunakratko opetpodbizantskuvlast,nakonuspješnogvojnogpohodaekspanzionističkogcaraManuelaKomnena,ali

sunakonnjegovesmrti1180.godinesvinjegovivojniuspjesiubrzopaliuvodu.Hrvatskajeobnovila

svojuunijusUgarskom.Bosnase,međutim,ubitioslobodilaugarskevlasti;akakonjomenijeviše

vladaloniBizantskocarstvoniHrvatska,uspjelajeprviputpostatimanje-višenezavisnadržava.Odatle

onajčuveniopisBosneizperasekretaraManuelaKomnena,ljetopiscaKinama,kojijevjerovatnou

osamdesetimgodinamazapisao:“Bosnaneslušasrpskogvelikogžupana;toimjeteksusjedninarodkoji

imasvojeobičajeivlast.” 36 KinamjetakođerpribilježiodaBosnuodSrbijedijelirijekaDrina-linija razgraničenjakojajeostalaistočnagranicaBosneuvećemdijelunjenekasnijepovijesti. Izzamršene povijesti rane slavenske Bosne, od dolaska Hrvata i Srba udvadesetimgodinama sedmogstoljeća pa do utemeljenja nezavisne bosanske države uosamdesetimgodinama dvanaestog stoljeća,nemoguseizvućinikakvijednostavnizaključci.SamaBosnabilajeuvišenavratapodsrpskom

vlašću,posebnookosredine10.ipotkraj11.stoljeća.Ipak,bilobipogrešnokazatidajeBosnaikadbila

“dioSrbije”,zatoštosrpskekraljevinekojesuobuhvataleiBosnunisuuonovrijemeobuhvataleveći dioonogaštodanaszovemoSrbijom.Uistinujezavećegdijelaovogranogsrednjovjekovnograzdoblja Hercegovinabilasrpskiteritorij,alijesamaBosnabilamnogotješnjepovezanashrvatskimzemljama,a

u12.stoljeću,baškadjesteklanezavisnost,činisedajesvevišetežilahrvatsko-ugarskomkulturnomi

političkomprostoru. 37 Štosetičevjerskeorganizacije,Bosnajeuranomsrednjemvijekubilavezanaza Hrvatsku,anezasrpskezemlje:biskupijabosanskaspominjesekaorimokatoličkabiskupijau 11.

stoljeću(nakonvjerskograskolaizmeđuRimaiCarigrada1054.godine),ičinisedajepotpalapod

jurisdikcijuSplitskenadbiskupijeprijenegoštojeu12.stoljećupripojenaDubrovačkoj dijecezi. 38 (Međutim,kaoštoćemouskorovidjeti,crkvajeuBosniimalanekesvojeposebnekarakteristikepo kojimasezasigurnovrloranopočelarazlikovatiodlatinskihcrkavanadalmatinskojobali.)Jedanod simbolapolitičkihvezaBosneshrvatskimsvijetomjestčinjenicadasunjenivladarinosilihrvatskutitulu

banodnajranijihvremena;doksevrhovnipoglavarSrbaoduvijekzvao“velikižupan”,anikadban. 39

AnapitanjejesulistanovniciBosne1180.godinebilizapravoHrvatiilizapravoSrbinemožese

odgovoritiizdvarazloga:prvo,zatoštonamnedostajedokaza,adrugo,zatoštotopitanjenemasmisla. Možemosamorećidajevećidiobosanskogteritorijavjerovatnobiouhrvatskimrukama-ilibaru slavenskimrukamapodhrvatskomvlašću- usedmomstoljeću,ali jetoplemenskaoznakakojapet stoljećakasnijenemamnogosmisla,iligauopćenema.Bosancisuusvojojvjerskojipolitičkojpovijesti općenitobilibližiHrvatima,aliprimjenjivatidanašnjipojamhrvatskogidentiteta(neštoštojenastalou novijedobanaosnovivjere,povijestiijezika)nanekogauonodobajestpukianahronizam.Jedino razboritoštobisemoglokazatioetničkomidentitetuBosanacajestovo:onisubiliSlavenikojisu prebivaliuBosni.

2.Srednjovjekovnabosanskadržava,

1180-1463.

PovijestBosneokosredinesrednjegvijekačestojezbrkanaidovodičovjekaunedoumicu.Ipak,

ističusetrojicamoćnihvladara:Kulinban(kojijevladaood1180.do1204),banStjepanKotromanić

(1322-1353)ikraljStjepanTvrtko(1353-1391).PoddrugimodovetrojiceBosnaseproširilaina

kneževinuHum(Hercegovinu),apodtrećimseproširilajošdaljenajugidomoglasevelikogdijela dalmatinskeobale.ZadrugepoloviceTvrtkovevladavineBosnajeuistinubilanajmoćnijadržavana zapaduBalkana.Jedini diodanašnjeBosnekoji nijebiouključenuTvrtkovokraljevstvojestpojas zemlje na sjeverozapadugdje se danas nalazi grad Bihać, što je tada pripadao hrvatsko-ugarskom teritoriju. Tosubilivrhuncisrednjovjekovnebosanskemoćiinezavisnosti.Urazličitimrazdobljimaizmeđu vladavinetetrojicevladara,Bosnajebilapodijeljena,biloslužbenobilodefacto,kaoposljedicaborbe zavlastmeđulokalnimplemićkimporodicama.PremdajedruštveniipolitičkisistemuBosnibiou osnovifeudalan,ipaknijeriječostrogojformifeudalizmaukojojbiplemićkiposjedipripalikrunikad plemićinebiizvršilisvojuvojnudužnost:plemićisubilisamostalnizemljoposjedniciičestosusa

svojihpozicijateritorijalnemoćidiktiralikoćenaslijeditibosanskukrunu. 40 Tuležekorijeni stalne nepostojanostiubosanskojpoliticiusrednjemvijeku.

Ugarskajezasvetovrijemebiladominantnasusjednazemlja.U13.inapočetku14.stoljećaSrpska

jeKraljevinatakođerpreraslaumoćnudržavuuvojnomsmislu;ipak,začudo,srpskikraljevinisunikad

ozbiljnopokušaliosvojitiBosnu. 41 Ugarskikraljeviimalisuvišeputaprilikuustanovitikakojeteško domoćiseBosnezbognepristupačnostinjenaterena,akadsejednomiosvoji,sumnjivajebilavrijednost togposjedovanjazbogneposlušnostizemljoposjedničkevlastele. Udaljenost Bosne bila je i glavni razlog najizrazitijoj i najzagonetnijoj karakteristici njezine srednjovjekovnepovijesti:šizmatičnojCrkvibosanskoj.ČinisedasetacrkvaotcijepilaodKatoličke crkveutrinaestomstoljeću,idajebezkonkurencijedjelovalauBosnisvedodolaskafranjevaca,kojisu

pokušaliobnovitivlastRimskecrkveučetrdesetimgodinama14.stoljeća.OtadaseCrkvabosanskaoko

jednogstoljećanatjecalasRimokatoličkomcrkvomdokjojsvećenicinisu,uočiosmanlijskenajezde,bili protjeraniilisilompreobraćeninakatoličanstvo.Zasvevrijemepostojanjatecrkvepapinskisupisari optuživali Bosnu zbog hereze; a neki su od tih autora identificirali tu herezu kao dualističku ili manihejsku.Zbogtihoptužbi,Crkvabosanskaobičnosesmatralakasnimplodomjedneranijebalkanske manihejskesekte,bogumilaizBugarske.Međutim,suvremenaznanostiznijelajeozbiljnezamjerkena računtetradicionalneteorije. Alitajetematolikosloženadaćemosenjomeposebnopozabavitiusljedećempoglavlju. Kulinbanstekaojelegendarnistatusubosanskojpovijesti.“Čakidan-danas”,pisaojepovjesničar

WilliamMiller1921.godine“narodgasmatrazaljubimcavilaanjegovuvladavinukaozlatnodoba,a

‘pričatioKulinubanu’omiljenajeuzrečicaonekomekogovoriodalekojprošlosti,kadsušljiveuBosni

vječito stenjale pod teretomplodova a žuta žitna polja neprestano lelujala uplodnimdolinama.” 42 DvadesetčetirigodinemirazasigurnojebilodobrodošlapromjenazaobičnogBosancauonodoba. SačuvanidjelićisvjedočanstavagovoreotomekakoseKulinposebnotrudiookoekonomskograzvoja

svojezemlje:sklopiojetrgovačkiugovorsDubrovnikom1189. 43 godineipoticaodubrovačketrgovceda

eksploatirajubogatebosanskerudnike.UspostaviojeidobreodnosesvladaromHuma(Hercegovine), kojijeKulinovusestruuzeozaženu,isasrpskimvelikimžupanomStevanomNemanjom,utemeljiteljem dinastijeNemanjića,kojaćeodSrbijenapravitivelesiluusljedećadvastoljeća.Aliodnosisdrugedvije državenisubilitakoprijateljski:sUgarskom,kojajejošsmatraladaimavrhovnuvlastnadBosnomisa Zetom(kojaseprijezvalaDukljailiDioclea:današnjaCrnaGora),kojaseudružilasUgarskomiz taktičkihpolitičkihrazloga. Sukobnijepoprimiooblikratanegocrkvenepolitike.Bosnaje(nasuprotpravoslavnomHumu)bila katoličkazemljaipodložnavlastinadbiskupadubrovačkog. Crkvena hijerarhija u Dubrovniku nije se zbog velike udaljenosti mnogo miješala u poslove KatoličkecrkveuBosni:njojjebiloubitidopuštenodasamaimenujesvogabiskupa(čijasedijeceza protezalanasjever,čakinahrvatsko-ugarskezemlje).Ugarskaježeljelauspostavitistrožijinadzornad

bosanskombiskupijompaseuRimunapočetkudevedesetihgodina12.stoljećazauzimaladabosanska

biskupijapotpadnepodjurisdikcijuprougarskognadbiskupauSplitu.TadajevladarZete,kojemjebilo

stalodotogadadiskreditiraiBosnuiDubrovnik,počeoobasipatipapuposlanicamaukojimasetužioda

suKulinban,njegovaženainahiljadenjihovihpodanikapostaliheretici. 44 Moždasutepritužbebilei načindaseodpapeishodiodobrenjedaseprigrabineštoodbosanskogteritorija.Međutim,Kulinbanje nakrajuneutraliziraokrizutakoštojesazvaoskuppoglavaraKatoličkecrkveuBosni(takozvaniskupna

Bilinompolju)1203.godine,nakojemjejavnožigosannizpogrešaka.Činisedasusetepogreškeviše

odnosilenanemaruvršenjuvjerskihobredanegonaozbiljnudoktrinarnuherezu.Ipak,uspostavljenaje

tradicijadaseBosnažigošeoptužbamazboghereze 45 SamKulinban,kojijeoduvijektvrdiodajedobar katolik,umrojesljedećegodine. UidućihpolastoljećaBosnajeneprestanobilapodpritiskomsvogamoćnogsusjedaUgarske.Ugari

senisuodreklinaumadazadobijunadzornadbosanskombiskupijom.Papesuutridesetimgodinama13.

stoljećaneprekidnoupućivaleugarskimvladarimaibiskupimazahtjevedaiskorijeneherezuubosanskoj

dijecezi. 46 Tojedjelomicebilaireakcijananeobičnonizaknivobosanskogklera:ujednompapinskom

pismuiz1232.godinerečenojezakatoličkogbiskupauBosnidajenepismen,danepoznaječakniobred

krštenja,idaje,štonijepotrebnovaljdanispominjati,udosluhushereticima.Amoždaseizasvegatoga krilaizabrinutostkojusuvještopoticaliugarskivladari,kojisutražilivjerskoopravdanjezaupadu

Bosnu.Doupadajeidošlopotkrajtridesetihgodina13.stoljeća;do1238.godineUgarisuosvojilijužni

isrednjidioBosne,Vrhbosnu,itrudilisesvimsilamadautemeljeuBosnidominikanskired. 47 Bosanski

banNinoslavzadržaojeipakneštoteritorija;kadseugarskavojska1241.godineiznenadapovuklana

sjeverdasesuprotstaviprijetnjimongolskenajezdenaUgarsku,uspiojeponovozadobitivlastuBosni. MongolisuhameticepotukliugarskuvojskuinastaviliputpljačkeirazaranjakrozsjevernuHrvatskusve doDalmacije.Međutim,kadsusaznalidaimjeumroVelikiKan,vratilisusenaistok,prekoZete(Crne Gore)iSrbije.NatajsunačinzaobišliBosnupajojnisunanijeligotovonikakveštete.

Udrugojpolovici13.stoljećačinisedajeBosnabilapriličnoizdvojenaodostalih.Ugarskaje

1252.godinenagovorilapapudapodvrgnebosanskubiskupijuvlastinadbiskupijeuUgarskoj;međutim,

glavnajeposljedicatepromjenebilautomedajebosanskibiskupstolovaoizvanBosne(uSlavoniji

kojajebilapodugarskomvlašću),pajeukinutagotovosvakamogućnostbilokojecrkvenevlastidautiče

naKatoličkucrkvuusamojBosni. 48 UgarskajejošjedanputpokušalazauzetiBosnu1253.godine,ali činisedajeotadapasvedokrajastoljećaostavilanamiruprvobitnuBanovinuBosnu-nasljednicu

državeKulinabana. 49 Međutim,nekolikosjevernihdijelovadanašnjeBosne,recimoSoli,ilipodručje

rudnikasolikodTuzle,dodijeljenoječlanovimaugarskekraljevskeporodice.Sjeveroistočnidiotih

krajevazdruženjesteritorijemusjevernojSrbijiuugarskovojvodstvopoznatopodimenomMačva. 50 UpravosutisjevernikrajeviiznjedrilisljedećuvladarskuporodicuuBosni.StjepanKotromanić

naslijediojesvogocauosamdesetimgodinama13.stoljećakaovladarjednogodtihteritorijanasjeveru

Bosnei oženiosekćerkomvladaraMačve.Nakontogajevodiodugotrajnuborbuzavlast,čijesu pojedinosti vrlomutne,sjednomdrugombosanskomplemićkomporodicom,Šubićima,izbribirskog krajausjevernojDalmaciji.ČinisedasuŠubićivladalistaromBanovinomBosnomzavećegdijela

prvihdvajudesetljeća14.stoljećaidasujednovrijemebiliuprijateljskimodnosimasKotromanovim

sinom, StjepanomKotromanićem. 51 Ali negdje na početku dvadesetih godina Kotromanić je slavio

pobjedu:Šubićjebiobosanskibanjoš1318.godine,alijeKotromanić1322.došaonanjegovomjesto.

Kadsejednomdomogaovlasti,počeojeproširivatibosanskudržavupripojivšistarojbanovininekoliko oblastinasjeveru.Osvajanjemjedodaotomepodručjazapadnoodbanovine,kojasuprijepripadala HrvatskojaubudučečeostatiusklopuBosne.Nakontogajeosvojioiokodvjestomiljadalmatinske

obaleizmeđuDubrovnikaiSplita.Godine1326.anektiraojevečidioHuma(Hercegovine)tejetako

prviputstvorioodBosneiHercegovinepolitičkucjelinu.DotadajeHumbiopopriličnosamostalanpod

vlašćulokalnihvladarskihporodica;paiuvjerskomjepogledubioizdvojenjermujestanovništvobilo

uglavnompravoslavnevjere. 52 Kotromanićjenjegovaoprijateljskeodnosesastranimsilama.ImaojevelikusrećuštojeKraljevina Srbija,koja je upravobila uizvanrednomusponupodvladavinomDušana Silnog,bila zaokupljena planovimadaproširivlastnajug,naMakedoniju,AlbanijuisjevernuGrčku.Kotromanićjesklopio

ugovoresDubrovnikom(1334)isMlecima(1335)idobrosurađivaosugarskimkraljemšaljućimu

bosanskejediniceupomoćunjegovimpohodimaprotivneposlušnihplemićauHrvatskoj.Alidoklegod jeKotromanićprihvataoipodržavaoopstojnostšizmatičkeCrkvebosanske(štojebilačinjenica,premda

jesamvjerovatnobiopravoslavnevjere),njegoviodnosispapomnisumoglibitidobri.Godine1340,da

bipopravioodnosespapom,pristaojedafranjevciosnujumisijuuBosni:onisusevećbiliudomaćili

nadalmatinskojobali,alisudotadavrloneodlučnopokušavaliprodrijetiuBosnu. 53 Činisedajei

negdjeprije1347.godinesamKotromanićprešaonakatoličkuvjeru:uaprilutegodineličnojepisao

papiizamoliogadauputiuBosnuvećibrojškolovanihsvećenikakojićebiti“vičniupoučavanjuvjerei

kojićeznatinarodnigovor”. 54 SvipotonjivladariBosne,osimjedneeventualneiznimke,bitćetakođer

katolici. 55 Franjevci su uskoro osnovali “Bosansku vikariju”, administrativnu jedinicu koja je poslije obuhvatilamnogovećepodručjejugoistočneEvropeiprotegnulasesvedoRumunije.(Tojeproizvelo dodatnekomplikacijeusporuokobosanskeherezejer seimeBosneufranjevačkimspisimamoglo

odnositi,takoreći,nabezbrojgrijeha.)Godine1385.Vikarijajeobuhvatala35franjevačkihsamostana,

iakoihjeusamojBosnibilosvegačetiri:uVisokom,Lašvi,SutjesciiOlovu.Dogodine1463.podićiće

sejoš12samostanaugranicamabosanskedržave.Međutim,nijedansamostannijesmioimativišeod12

fratara,aprosječnosuusvakomsamostanuzapravobilasvegačetvorica.Akakosuprvatriodčetiri

spomenutasamostanabilablizujedandrugomeusredišnjemdijeluBosne,franjevačkatežnjadaponovo

zadobijudušezaRimskucrkvunijemoglaimatibogznakakavuspjehuvećemdijeluzemljeutojprvoj

fazinjihovapohoda. 56 Crkvibosanskoj,kaoštoćemovidjeti,takođerjenedostajalopravogteritorijalnog ustrojstva,pajeposvoj prilici veći dioseljakaprakticiraoteknajnižuformunarodnogkršćanstva, uglavnombezsvećenika.

KadjeStjepanKotromanićpokopanufranjevačkomsamostanuuVisokom1353.godine,onje

ostaviozasobombosanskudržavunezavisnu,bogatuimoćnu.Ipak,njenajestabilnostjošovisilao saradnjiplemićkihporodicakojesuimalesvojasnažnauporištaurazličitimdijelovimazemlje.Sinovcu kojijenaslijedioKotromanića,StjepanuTvrtku,bilojesvegapetnaestgodinapanijeimaoniautoriteta nivojnesnagedaodržinaokupusvetecentrifugalnesile.Istodobnojeugarskikraljjedvačekaopriliku

daiskoristipodjeleuBosnikakobiseponovodomogaoizgubljenihteritorija.Uprvih14godinasvoje

vladavine Tvrtko je morao suzbijati pobune uBosni i ugarske pretenzije;godine 1366. bio je čak prisiljenpotražitiutočištenaugarskomdvorujerjeskupinabosanskihplemićaustoličilananjegovo

mjestonjegovabrataVuka.Aliveć1367.godine-očitouzpomoćugarskogkralja,kojijeshvatiodaje

izazvaonemireodkojihniTvrtkonionnećeimatinikakvekoristi-TvrtkojeopetuBosninavlasti. 57 Otadamuugarskikraljnezadajevišemnogobrigajerjezaokupljendogađajimanasjevernimgranicama Ugarske. ZatimjeTvrtkoobratiopažnjunajug.Velikosrpskocarstvoraspalosebilovrlobrzonakonsmrti

svogatvorcaStevanaDušana1355.godine.Jedanodsrpskihplemićakojisunastojaliprigrabitištoviše

teritorijaodostatakacarstvabijašeLazarHrebljanović,kojijevodiozamršenuborbuzavlastsostalim plemićimaujugozapadnojSrbiji,uHumu(Hercegovini)iZeti(CrnojGori).TvrtkojepružioLazaru potrebnupomoć,pajebionagrađenpri kasnijoj razdiobi plijenaširokimpojasomteritorijajužnoi jugoistočnoodBosne:dijelovimaHuma,ZeteijužneDalmacije(uključujućiidiomorskeobaleizmeđu DubrovnikaiBokekotorske)ionimštojeposlijepostalo Novopazarskisandžak.UovomposljednjemdijelunalazioseimanastirMileševaukojemsuse čuvaliposmrtniostaciSvetogaSave,jednogodnajvažnijihsvetacaupovijestiSrpskepravoslavnecrkve.

Godine1377.TvrtkojeproslaviosvojuspjehtakoštoseuMileševiokruniozakralja-nesamoBosne

negoiSrbije.(OvdjeiznosimtradicionalnuteorijupremakojojjeTvrtkookrunjenuMileševi.Međutim, nedavnasuistraživanjapokazaladaseonnijeokruniouMileševi,negoumjestuMile,nedalekood Visokog,usredišnjojBosni.VidiAnđelić,BobovaciKraljevaSutjeska,iDžaja,Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Dodatak1.) Međutim, ovaj je posljednji detalj bio samo znak priličnopompoznedinastičkesamohvale,uskladusimpozantnimdvoromubizantskomstiluštogaje ustrojiousvojoj kraljevskoj tvrđavi na Bobovcu.Tvrtkoje zaista biopotomakutemeljitelja srpske

dinastijeNemanjića,alinikadnijeozbiljnopokušaozavladatiSrbijom. 58 Njegovepolitičkeiteritorijalneambicijeležalesunadrugojstrani.Najprijejepokušaorazvitinovu trgovačkulukunasjevernojstraniBokekotorske:nazvaojujeNovi(današnjiHerceg-Novi,prijepoznat ipodimenomCastelnuovo).Međutim,tojenaljutilodubrovačketrgovce,aBosnajeprevišeovisilao Dubrovčanimauprivrednomsmisludabibilomudroprkositiim,paseprešutnoodustaloodnaumadase

trgovačkiputeviskrenusDubrovnikanaNovi.Dotleje,nakonsmrtiugarskogkralja1382.godine,izbio

građanskiratuHrvatskoj,pajetumogaodoćidobogatijegplijena.Udruživšisesjednomodnajmoćnijih hrvatskihporodicausukobu,TvrtkojeposlaosvojejediniceuDalmacijuizauzeosvumorskuobalu(pai nekolikootoka),osimDubrovnika,kojijeočuvaosvojunezavisnost,iZadra,kojijebiopodmletačkom vlašću. Mleci su imali velike ambicije u toj regiji pa će nakon Tvrtkove smrti osvojiti veći dio dalmatinskeobale.Međutim,trenutačnojeTvrtkobionačeluznatnoproširenogBosanskogkraljevstva kojejeprigrabiloinekedijelovesjeverneHrvatskeiSlavonije:uposljednjugodinu-dvijeprijesmrti

1391.godinenazivaojesamsebei“kraljemHrvatskeiDalmacije”. 59 U osamdesetim i na početku devedesetih godina 14. stoljeća dolazimo do još jedne velike prekretniceupovijestizapadnogBalkana.Odpedesetihgodinaosmanlijskavojskakretalasenazapad

krozTrakijuiBugarsku,a1371.godinesuprotstavilesuimseuBugarskojsnažnesrpskeoružanesnagei

doživjeletežakporaz.UosamdesetimgodinamaOsmanlijesupočeleupadatiusamuSrbiju,a1388.

godinevelikaskupinaosmanlijskihpljačkašaupalajeuHum(Hercegovinu),kojijebiopodbosanskom

vlašću,aliihjetudočekaoidonogupotukaolokalniplemićVlatkoVuković.Godine1389.Tvrtkovstari

saveznikLazar(kojijeskromnonosiotitulu“kneza”dokseTvrtkokitiokraljevskomkrunom)nijehtio prihvatitiosmanlijskovrhovništvonegojepozvaosusjedeisaveznikeupomoć.KraljTvrtkomuje poslaojakebosanskesnagepodvodstvomVlatkaVukovića,kojesuseborilerameuzramesvojskom

knezaLazaranaKosovupoljuujunu1389.Iakosusrpskimitoviinarodnapjesmaprikazalitubitkukao

kataklizmički porazukojemje na bojnompoljuizginuo cvijet balkanskihvitezova, nakončega su OsmanlijepregazileostatakSrbije,istinanijebaštakodramatična.Objestranepretrpjelesuvelike gubitke,aknezLazarjezarobljenismaknut,alisuseostaciijedneidrugevojskenakonbitkepovuklii nekovrijemesrpskei bosanskejedinicevjerovalesudasuizvojevalepobjedu.Nijesamatabitka prouzrokovalapadSrbije,negočinjenicadasuSrbimoraliprikupitisvesvojesnagedaizvukuskupi privremenneriješenishod, a Osmanlije suse nakontoga vraćale izgodine ugodinusa sve većim

snagama. 60 Do1392.godinesvesrpskepravoslavnezemlje,osimHumakojijebiopodbosanskom vlašću,priznalesuosmanlijskuvrhovnuvlast.

NakonTvrtkovesmrti1391.godineuBosnijenastalodugorazdobljebezvlašćaipolitičkezbrke.

IzvještajoBosnikojijeutodobanapisaofrancuskihodočasnikGillesLeBouviernatemeljukazivanja

drugihputnika,pružazaistažalosnusliku:“Prehranjujuseisključivodivljači,ribomizrijeka,smokvama

imedom,čegaimajuuizobilju,krećuseubandamaizšumeušumuipljačkajuljudekojiputujuizjedne

zemljeudrugu.” 61 BosanskadržavanijeseraspalanakonTvrtkovesmrtikaoštosebilaraspalanakonsmrtiStjepana Kotromanića,alisuseplemićisjakimregionalnimuporištimaponovoosililiivladariBosnebilisu izručeni na milosti nemilostpromjenljivimsavezništvima i suparništvima međuglavnimplemićkim porodicama.UgarskikraljtakođerseponovozainteresiraozazbivanjauBosni,iakojetežakporazkoji

suugarskojvojscinanijeleOsmanlije1396.godineograničionanekolikogodinasposobnostUgarskeda

vojnointervenirauBosni.Međutim,1404.godine,kadsuplemićiprotjeraliizBosnekraljaOstojui

zamijeniliganezakonitimsinomkraljaTvrtka(TvrtkomII),OstojasevratiouBosnusugarskomvojskom iponovoosvojiodiozemlje.Uidućihdesetakgodinaonje,uzugarskupodršku,ponovozadobiovlastu BosniipripomogaodasepopraveodnosiizmeđuUgarskeinajmoćnijegbosanskogplemićaHrvoja VukčićaHrvatinića.(OvajkratkispomenneodgovaravažnostiHrvojaVukčićaHrvatinića,kojijebio

jednaodnajvažnijihpolitičkihfigurapotkraj14.inapočetku15.stoljeća.Vidiprikaznjegovaživotakod

Šišića,VojvodaHrvoje.)Tada,1414.godine,pojaviosenovifaktorkojijeporemetioravnotežusila,i

vojnuipolitičku:OsmanlijesuproglasileizgnanogTvrtkaIIzazakonitogkraljaBosneiposlalioružane

snagedapljačkajupoBosni.KadsusljedećegodineuBosnunahrupilemnogojačeosmanlijskejedinice,

nastaojenovrasporedsnaga:najednojstranibilisukraljOstojaiugarskavojska,anadrugojOsmanlije

ibosanskiplemićHrvoje.UgarskajevojskadoživjelatežakporazusrednjojBosni,ipremdajeOstoja

sklopionekakvunagodbusOsmanlijamadaćeon,aneTvrtkoII,bitipotvrđenzabosanskogkralja,bilo

jejasnodaćeubudućeuticajOsmanlijskogcarstvauBosnibitiravanuticajuUgarske. 62 Imajućinaumu konačnoosmanlijskoosvajanjeBosne,nekisudanašnjipovjesničari,posebnosrpski,instinktivnozauzeli neprijateljskistavpremabosanskimvladarimaiplemićimakojisunatajnačinsurađivalisOsmanlijama. Alinjihovipoteziutodobanisusenipočemurazlikovaliodpotezaprijašnjihsudionikautojbosanskoj političkojigri,kojisuseobraćaliUgarskojzapomoć;glavnajerazlikazasigurnounjihovimglavama bilautomeštoimsečinilodaOsmanlijepredstavljajudaljuimoždaprolaznuopasnost,tedaimposvoj

prilicinećenametatinekusvojuneposrednuvladavinu. Ostojaseodržaonavlastijošnekolikogodinaizapravojeproširioteritorijkojimjevladao.Ali

nakonnjegovesmrti1418.godinenjegovsesinsuočiosistimproblemima-suparništvomplemićkih

porodica i osmanlijskimuplitanjem. Na krajuje 1420. godine protjeran, a ovaj putje osmanlijska

podrškapomoglaTvrtkudasejošjednomustoličikaobosanskikralj.Napočetkudvadesetihgodina15.

stoljećaBosnajeuživalajošnekolikogodinamira,aliondajeTvrtkoIIopetpromijeniosaveznikai obratioseUgarskojzapomoćprotivOsmanlija,aupustioseiuteritorijalniratsasrpskimsnagamaza bogatorudarskopodručjeokoSrebreniceuistočnojBosni.Napočetkutridesetihgodinanjegoviglavni suparniciusamojBosni,plemićSandaljisinkraljaOstojeRadivoj,primalisupomoćipodrškuiod

srpskihplemićaiodOsmanlija,pasuzauzelidobardioBosne.Između1433.i1435.godineugarskai

osmanlijska vojska osvojile sui preotele jedna drugoj dijelove južne i srednje Bosne uključujući i Vrhbosnu (oko današnjeg Sarajeva). Osmanlijske su snage, uz pomoć Sandaljeva nećaka Stjepana VukčićaKosačeimoćnoggospodaraHuma,odbacileUgare.UtovrijemeOsmanlijamajevišebilostalo dopljačkenegododirektnogpripajanjateritorija.VećinapovjesničarapretpostavljadajeVrhbosna,sa svojomvažnomtvrđavomHodidjedom,nesamopalauosmanlijskerukenegodajeiostalapodnjihovom

neposrednomvlašću1435.ili1436.godine,iakoimasvjedočanstavakojagovoreuprilogtezidaseto

nijedogodiloprije1448.godine. 63

TvrtkoIIzadržaosenavlastiuBosnisvedosvojesmrti1443.godine.Posljednjegodinenjegove

vladavine obilježene sudaljnjimosmanlijskimupadima (uključujući i zauzimanje Srebrenice 1440. godine)ineprestanimusponomStjepanaVukčića,gospodaraHuma.Vukčićjeuprvimahodbiopriznati

TvrtkovanasljednikaStjepanaTomašapasenekolikogodinavodiograđanskirat.Godine1446.sklopili

su primirje, ali je Vukčić i dalje potpomagao srpskog vladara Ðurađa Brankovića, koji je, kao polunezavisni osmanlijski vazal, još ratovao s bosanskimkraljemoko oblasti Srebrenice uistočnoj

Bosni.Vukčićse,dabiistaknuosvojunezavisnost,okitio1448.godinenovomtitulom:“HercegodHuma

iPrimorja”.Poslijejetituluizmijeniou“HercegodSvetogSave”,premasvecupokopanomuMileševi,

nanjegovuteritoriju.Riječ“herceg”nastalajeodnjemačkeriječiHerzog(vojvoda),aodtetitulepotiče

iime“Hercegovina”. 64 StjepanVukčićuživaojejošnekolikogodinamoćiiblagostanja,alisenapočetku pedesetihzapleonesamouratsDubrovnikomnegoiugrađanskiratsasvojimnajstarijimsinom.Ovaj

porodičnisporrazbuktaoseponovo1462.godine,kadmujesinzatražiopomoćodOsmanlijaipotaknuo

OsmanlijedauzBosnuuključeiHercegovinuusvojeplanovezamasovninapad1463.godine.

PosljednjegodinekršćanskeBosneproteklesuneminovnousjeni osmanlijskeprijetnje.Obuzet očajničkomželjomdaosigurapomoćizvana,kraljStjepanTomašobratiosepapiupedesetimgodinama

15.stoljeća.RimseposljednjihgodinasvevišezanimaozaBosnu,pogotovopoštosufranjevciondje

razviliživudjelatnostutridesetimgodinamapodvodstvomrevnogbosanskogvikaraJakovaMarkijskog.

AlipapinskajevlastistotakobilaopsjednutapitanjemherezeuBosni,pajeučetrdesetimgodinama

uputilabujicuspisaukojimajeoptuživalaCrkvubosanskuzacionizpogubnihdoktrinarnihzabluda,

međunjimaizamaniheizam.Upedesetimgodinamafranjevcisuobnovilikampanjuprotivkrivovjernika:

uizvještajupapinskoglegatauBosniiz1451.godinekažesedase“umjestimaukojimaprebivaju

heretici,čimsefratripojave,hereticitopekaovosaknavatri”. 65 Tadaje1459.godine,kraljStjepan Tomašpristaodaprijeđenadirektneprogonekrivovjernika.SazvaojesvećenstvošizmatičneCrkve bosanskeiponudioimdabiraju:ilidasepreobratenakatoličanstvoilidanapusteBosnu.Premajednom kasnijem papinskom dokumentu, dvije hiljade njih odlučilo je da se preobrate, a samo su se

četrdesetoricasklonilauHercegovinu. 66 Takojesambosanskikraljslomiokičmucrkvibosanskoj,svega

četirigodineprijepropastiBosanskogkraljevstva.

KadjeStjepanTomaš1461.godineumropagajenaslijediosinStjepanTomašević,napomoluočito

bijašepropastBosne.Tomaševićje1461.godineuposlanicipapipredvidioosmanlijskunajezduvelikih

razmjeraizamoliogazapomoć.Napočetku1463.godineobratioseopetMlecimaupozoravajućiihda

OsmanlijesmjerajutogljetazauzetisvuBosnuiHercegovinu,adaćenakontogazaprijetitiimletačkim

posjedimauDalmaciji. 67 Alipomoćiniotkuda.VelikaosmanlijskavojskapodvodstvomMehmedaII

okupilaseuproljeće1463.uAdrianopolu(Edirnu)ikrenulanaBosnu.Prvabosanskatvrđavakojaje

pala(20.maja) bijašestari kraljevski tvrdi gradBobovac.Kralj StjepanTomaševićizbjegaojena sjever,uJajce,isklonioseuobližnjutvrđavuKljuč.OpkoljenOsmanlijama,predaose,uzosmanlijsko obećanjedaćemupoštedjetiživot.Poslijesunastalekojekakvezamršenepričeotomekakojeizdani zatimsmaknut.Alislučajnoimamoiskazsvjedokaotomeuuspomenamaosmanlijskogjanjičarasrpskog porijekla,odčijegserealističnogopisaledikrvužilama:“Kadsukraljeveslugekojesubileutvrđavi vidjeledaimjegospodarzarobljen,predalesuse.Sultanjezauzeotvrđavuizapovjediodasekralji

njegovisudruzipogube.Izatimjezauzeosvunjegovuzemlju.” 68 Uprkospovremenimgrađanskimratovimaivojnimupadima,Bosnajesredinomsrednjegvijeka uživalaustvarnomblagostanju.Ključjenjenubogatstvubiourudarstvu:uKreševuiFojnicikopalisuse bakarisrebro,uOlovuolovo,uZvornikuzlato,srebroiolovo,anadasveuSrebrenicisrebro.Moždaje jošusrednjemvijekubioaktivanirimskizlatnirudnikuseluKrupa(sjeveroistočnoodGornjegVakufa).

Potkraj13.inapočetku14.stoljećastiglisuuBosnuprvinjemačkirudariizUgarskeiTransilvanije

poznatipodimenomSasiipočelieksploatiratinjenorudnobogatstvo. 69 JošjevišeSasapristiglou14. stoljećujersuStjepanKotromanićikraljTvrtkopoticalirazvojrudarstva.Rudnicisubiliuprivatnom vlasništvulokalnihzemljoposjednika,avodilisuihSasikojimajezakondopuštaodasijekušumei podižurudarskanaseljagdjegodimakakverude.NekisuodtihSasapostaliiuglednici:jedanodnjih čijeseimečestospominjeuslužbenimspisima,HansSasinović(dakle,Sasovsin),dobiojeu“trajan”

zakupvelikikomadzemljištaiputovaojevišeputauDubrovnikkaopredstavnikkraljaTvrtka. 70 Već 1339. godine izvozilo se zlato izBosne. Olovo se otpremalo uMletke i na Siciliju; zasigurno na krovovimamnogihnajljepšihsrednjovjekovnihirenesansnihcrkavauItalijiimaibosanskogolova.Na nekimmjestimakopaoseibakar,alijenajvažnijiizvorbogatstvabilosrebro,aSrebrenicaje(čijeje latinskoimebilo“Argentaria”)postalanajvećirudarskiitrgovačkigraducijelojtojregijizapadnood

Srbije.Kadseprviputspominjeuljetopisima1376.godine,Srebrenicajebilavećvažnotrgovačko

središte s uglednom dubrovačkom kolonijom. Dubrovčani su imali poseban monopol na trgovanje srebromuBosni,aisavprekomorskiizvozkovinaišaojeprekoDubrovnika.ZauzvratsuDubrovčani

uvoziliuBosnugotoveprerađevinekaoštojebiokvalitetnitekstil,akakosu1422.godineBosnaiSrbija

zajednoproizvodilevišeodjednepetineukupneprodukcijesrebrauEvropi,bilojemnogobogatih

Bosanacakojisumoglisebipriuštititakvetkanine. 71 Dubrovačkekolonijenisusamodominirale(saSasima)uspomenutimrudarskimmjestimanegoiu takvimvažnimtrgovačkimsredištimakaoštojebilaFoča.DubrovačkajekolonijapostojalaiuVisokom, političkojprijestolniciBanovineBosnezavećegdijelasrednjegavijeka.Tivažnigradovi,sasvojim katoličkimzajednicamaSasa,DubrovčanaidrugihDalmatinaca,prirodnosuprivlačilifranjevcekadsu počeliosnivatisamostaneuBosni:takosutigradovizadobiliizrazitokatoličkiznačaj.Međuostalim srednjovjekovnimgradovimanatrgovačkimputevimauBosniisticalisusejošJajce,Travnik,Goraždei Livno. Uz ta glavna središta bilo je i mnogo manjih utvrđenih mjesta (otprilike 350 u cijeloj

srednjovjekovnojBosni). 72 MeđunjimajebilaiVrhbosna,kojasepotkrajsrednjegvijekasastojala

isključivoodtvrđaveisela,akojusuOsmanlijeubrzoposlije1448.godinerazviliugradSarajevo.

Naselusuvećinustanovništvasačinjavalikmetovi,kojisuobavljalivojneiratarskeposloveza

svojegospodareiplaćalidesetinu(barteoretski)kralju. 73 Bilojetuvazdairobova,uglavnomratnih zarobljenika,odkojihsusenekikupovaliiliprodavalinavelikojtržnicirobijauDubrovniku;ondjesuse prodavaliimnogiBosancikaorobovikojisusezatimizvoziliuMletke,Firencu,Genovu,naSiciliju,u

južnuFrancuskuiKataloniju. 74 UvišimbosanskimplaninamabiloječobanaodkojihsunekibiliVlasi

(vidi6.poglavlje).Čobanejebilotežeuključitiufeudalniporedak.Ubosanskomjedruštvupostojala

bitnarazlikaizmeđuobičnognarodaiplemstva,alijebiloirazlikaizmeđuvišihinižihplemića,iako

tamošnjiplemićinisubilipropisnosvrstaniuzapadnoevropskiporedaknasljednogranga.Stvarnaje

moć,naravno,ovisilaokoličinizemlje,alijerangvišeovisiooslužbi:onikojisuobavljalinajvažnije

državneslužbezvalisusevelmoze,anižidužnosnicinosilisutitulukneza.Ondjegdjesejošočuvala

staraslavenskatitulazapokrajinskogpoglavara,župan,taječastbilanegdjeizmeđutadvanivoa. 75 Viši suplemići,kaoštosmovidjeli,imalivelikupolitičkumoć,moglisupostavljatiisvrgavatibanovei kraljeve. Negdje potkraj srednjega vijeka, između devedesetih godina 14. i dvadesetih godina 15. stoljeća,okupljalisusenamanje-višeslužbenadržavna“vijeća”daraspravljajuotomekoćenaslijediti

vladara,iodrugimvažnimposlovimaunutarnjeivanjskepolitike. 76 Nekisuodnajvišihplemićaživjelinadvorovimakojisusemoglimjeritisdvoromsamogkralja,a dolazilisuimugoste,čestoovelikomtrošku,izDubrovnikaijošdaljihmjesta,frulaši,sviračilutnje,

trubači,žongleri,“pajaci”idrugizabavljači. 77 Kraljevskidvoroviimalisuidobroorganiziranedržavne

kancelarije,ukojimasučesto,posliječetrdesetihgodina14.stoljeća,uredovalifranjevci.Spisisuse

pisalinaslavenskomililatinskomjeziku,aizćiriliceserazvilaispecifičnabosanskavrstapismazvana

“bosančica”. 78 UBosnusudolaziliraditiiumjetniciiobrtniciizDubrovnikaiMletaka.Nažalost,maloje njihovihdjelasačuvano,alisevještoklesarenjemožerazabratinafragmentimaskulpturesdvorakralja TvrtkanaBobovcu,kaoi nakapitelustupaukrašenogbosanskimkraljevskimsimbolom,ljiljanovim

cvijetom. 79 DakakodaBosnanijebilavažnosredišteevropskekultureusrednjemvijeku,ali nebi trebalopreuveličavatininjenuprovincijalnost.Plemićkeivladarskeporodicebilesuorođenesaširim svijetomsrednjoevropskogaplemstva:nabosanskimsrednjovjekovnimdvorovimabilojeprincezaiz

Ugarske,Pruske,Bugarske,Poljske,Srbije,ItalijeiGrčke. 80 MoždajeBosnabilamrtavrukavacprema zapadnoevropskimmjerilima,alijetobiomrtavrukavacukojijedotjecaloneštoiodplimeevropske kulture. [Ovaj prikazsrednjovjekovne bosanske kulture vrlo je kratak. Opširnije podatke o bogatoj kulturnoj baštini iztograzdoblja (posebno o stećcima, rukopisima i pečatima) čitatelj može naći u sljedećimdjelima: Anđelić,Periodi ukulturnoj historiji Bosnei Srednjovjekovni pečati izBosne; BenaciČović,KulturnaistorijaBosne; Bogićević,Pismenost uBosni; Wnzel,Ukrasni motivi na stećcima.]

3.Crkvabosanska

NiokojednetemeubosanskojpovijestinisusetolikokopljalomilakolikookošizmatičkeCrkve

bosanskeusrednjemvijeku. 81 Nidandanassenemožeotojtemiraspravljatiadasenedotaknui suvremenimitoviiideologijekojimajeonaposlužila,ilikojejeonaproizvela.Srednjovjekovnaje hereza, baš kao i povijest seljačkih buna, tema koja sama po sebi nuka povjesničare na nekakvu podsvjesnuromantičnuidentifikacijusnjom:krivovjernicisečestodoimajukaohrabriji,originalnijii zanimljiviji od običnihpravovjernika. Anacionalna heretička (ili navodno heretička) crkva budi u historičaraposebanosjećajidentifikacijesnjom;zamnogepovjesničareBosneovajposebnibosanski fenomenležiusamomsrcubosanskenacionalnosti.Niječudoštosuseonikojisupisaliotojtemis vremenanavrijemeponašalikaodajeupitanjuneštovažnijeodpukenaučničkeobjektivnosti. UtemeljiteljsvihmodernihproučavanjaCrkvebosanskebiojenaučnikFranjoRački,najugledniji

hrvatskipovjesničar19.stoljeća.Unizutekstovaštoihjeobjavio1869.i1870.godineprikupiojesvu

tadaraspoloživugrađuipokušaodokazatidajeCrkvabosanskabilaizdanakbogumila. 82 Bogumilstvo

bijašebugarskiheretičkipokretkojijeu10.stoljećuosnovaosvećenikpoimenuBogumilikojiseu

potonjimstoljećimaproširionaCarigradinadrugapodručjanaBalkanu,paiuMakedonijuiudijelove

Srbije.Propovijedaojemanihejsku,“dualističku”teologijupremakojojjeSotonagotovoistotoliko

moćankolikoisamBog.VidljivijesvijetdjeloSotonino,aljudisemoguosloboditizarazematerijalnoga

svijetasamoasketskimživljenjem,odricanjemodmesa,vinaispolnihodnosa.Identifikacijamaterijalnog

svijetasaSotoninimcarstvomimalajedalekosežneteološkeimplikacije:utjelovljenjeKristamoralose

smatratisamonekomvrstomiluzije,adonjegovetjelesnesmrtinakrižunikakonijemoglodoći;stogasu

semoraliodbacitirazniobrediukojimamaterijaigraodređenuulogu,recimokrštenjevodom,asamje

križpostaomrskisimbollažnogvjerovanja.Istojetakoodbačenaupotrebacrkvenihgrađevina,pai

sveukupnaorganizacionastrukturatradicionalnecrkve,pogotovonjenihbogatihsamostana.Utvrđenasu

dvabitnastepenabogumila:običnivjerniciipročišćeni“izabranici”. 83 Sličnastrukturarazvilaseimeđu katarima ujužnoj Francuskoj u12. i 13. stoljeću, na čijusuherezubogumilska učenja neposredno

uticala. 84 RačkijetvrdiodajeistatakvapodjelapostojalaiuBosniidasutajanstveninazivigost, staracistrojnik,kojisejavljajuubosanskimdokumentimakaozvanjastarijihčlanovaCrkvebosanske, posebninazivizaposvećenevjernike,“izabranike”ili“savršene”izbogumilsketradicije. OvojetumačenjesnažnouticalonanačinnakojisubosanskipovjesničariidrugiJužniSlaveni razmišljaliopovijestiBosne.RačkinijeprvipovezaoCrkvubosanskusbogumilima;dakakodajebiloi

starijihkatoličkihautorakojisu,proučavajućiizvoreiz15.i16.stoljeća,smatralidajeonasadržavala

dualističku ili “manihejsku” herezu. 85 Međutim, svojim savjesnim radom u arhivima Dubrovnika i Venecije,isvojommetodomdaseslužipoznatimčinjenicamaovjerovanjimaiobičajimanebosanskih bogumila kako bi popunio praznine ubosanskimsvjedočanstvima, Rački je dao mnogo potpunijui zaokruženijuslikuCrkve bosanske kao korpusa sasvimrazličitogod crkve uHrvatskoj i Srbiji, s vlastitimnačelima ustrojstva i teologije. Prema jedinomdrukčijemtumačenjuuto doba, tumačenju BožidaraPetranovića,Crkvabosanskabilajetekjednaodistočnihpravoslavnihcrkava,vjerovatno

srpska,kojaseotcijepilaiprihvatilanekaheretičkavjerovanja. 86 Ovajeteorijaostalaomiljenameđu srpskimautorimakojimajenajvišebilostalodotogadadokažukakojeBosnausvimbitnimaspektima bilatekprirepakSrbije,pasepropagiralajošuprvojpoloviciovogastoljeća,alijeondaizgubila

gotovosvunaučničkuvjerodostojnost,baremizvanSrbije. 87 Sdrugestrane,teorijaRačkoganijenikad općenitoodbačena,auposljednjihpedesetakgodinasnažnosujepodržalivodećinaučniciusamoj

Bosni,recimoAleksandarSolovjeviDragutinKniewald. 88 Glavnateorijakojajojsesuprotstavljaikoja jesteklapodrškuurazdobljunakonDrugogsvjetskogratatvrdidajeCrkvabosanskauosnovibila ogranakKatoličkecrkve,vjerovatnosamostanski red,koji jezapaoušizmui stekaonekeheretičke

sklonosti.Niječudoštojeovateorijaposebnoomiljenameđukatoličkimautorima. 89 Najuvjerljivije tumačenje,kaoštoćemovidjeti,sadrživažneelementeiistočnepravoslavneikatoličketeorije.Ipak, pokazalosedajeteorijakojajebilavišeodjednogstoljećaopćenitoprihvaćena,identifikacijaCrkve bosanskesbogumilstvom,uglavnomtekplodpustihželja. BogumilskateorijaFranjeRačkogabilajeomiljenaizvišerazloga.Nesamoštojeobjašnjavala tajanstvene karakteristike Crkve bosanske negoje nudila i ključ za tumačenje dvijudrugihnajvećih misterijaubosanskojpovijesti.Jedanjeodnjihprelazaknaislamvelikogdijelabosanskogstanovništva podOsmanlijama-znatnovećipostotaknegoiujednojdrugojbalkanskojzemljiosimAlbaniji.Činilose prirodnimdasetoprotumačikaomasovnopreobraćanjebogumila,kojisustoljećimatrpjelisuparništvo i/ili progone Katoličke i Pravoslavne crkve pa su na kraju radije prihvatili islam. Na taj način

“bogumilska”teorijapostalajeposebnoprivlačnabosanskimmuslimanimau20.stoljeću.Umjestodase

smatrajupukimotpadnicimakatoličanstvailipravoslavlja(učijesuihokriljeHrvatiiSrbiuvišenavrata nukali dase“vrate”),oni susesadmogli držati potomcimapripadnikaautentičnei posebneCrkve bosanske,anjihovapromjenavjeremoglaseprocijenitinekaočinslabostinegokaokonačnagesta prkosaspramnjihovihkršćanskihprogonitelja.Međutim,nažalost,suvremenajeznanosttemeljitopobila tvrdnjudaseislamizacijaBosnepretežnosastojalaodmasovnepromjenevjerečlanovaCrkvebosanske. Moždasuzaistanekičlanovitecrkvebilisklonijiprijećinaislamzbogsvojeotuđenostiodmatice KatoličkeiPravoslavnecrkve.Tosepsihološkičinivjerovatnim,alinedostajepravihdokazazatakvu tvrdnju.Dan-danassesmatradasumnogifaktoriuticalinaširenjeislamauBosni,aakojeposeban

odnosCrkvebosanskeuopćebiojedanodtihfaktora,zasigurnonijebiomeđunajvažnijima. 90 Drugivelikimisterijkojije“bogumilska”teorijanaokoriješilabijašemisterijsrednjovjekovnih nadgrobnihspomenikapronađenihumnogimdijelovimaBosne.Poznatisupodnazivomstećci,aimaih dvijevrste:kameneploče,štojeuobičajenaformaumnogimdijelovimaEvrope,iuspravnikameni blokovikojisumanje-višekarakterističnizabosanskuregiju.Usuvremenimpopisimazabilježenoihje

višeod58.000,aodnjihjegotovo6.000ukrašenouklesanimfigurama,čestoljudskim.Tiukrašeni

stećci,odkojihmnogipotičuiz14.i15.stoljeća,nalazeseponajvišeuHercegovini,pronađeniiu

udaljenijimkrajevima,uHrvatskoj,SrbijiiCrnojGori. 91 Budućidajetopodručjeunajmanjuruku poznatokaosredišteaktivnostiCrkvebosanske,bilojeprirodnopovezatitadvafenomena.Nanekoliko ukrašenihi ispisanihstećaka zaista piše da suto spomenici gostima (titula starijihčlanova Crkve bosanske).Kadjejednomcrkvabosanskapoistovjećenasbogumilima,povjesničarisumoglipočeti tumačitilikovenaukrašenimstećcimakaoiskazebogumilskihteološkihvjerovanja.Prvijetakvošto

pokušaomađarskiautorJanosAsbothuosamdesetimgodinama19.stoljeća,aokosredine20.stoljeća

nastaviojeunizustudijatumačiti“bogumilske”spomenikeAleksandarSolovjev. 92 Ponovojesuvremenaznanost-udruženasazdravimrazumom-iznijelanizprigovora“bogumilskoj” teoriji.NemasumnjedasunekiodstećakapodignutiuspomennapripadnikeCrkvebosanske,alijesve

teževjerovatidajesavfenomenstećaka,kaotakav,iskazvjerovanjatecrkve.Znamodajepotkraj14.i

napočetku15.stoljeća,kadsumnogiodtihspomenikaizrađeni,velikdiostanovništvausamojBosnibio

katoličkevjere,aznatandiouHercegovini pravoslavne.Usvimostalimkatoličkimi pravoslavnim zemljama podizali suse također nadgrobni spomenici,barembogatijimljudima.Poistovjećivati sve stećkakaotakvesbogumilstvomznačilobizamijenitijedanmisterijdrugim-misterijemnepostojećih

katoličkihilipravoslavnihnadgrobnihspomenika. 93 Sdrugestrane,akosustećcisvojstvenibogumilstvu, čudno je što nema dokaza da su ih podizali i bogumili u Bugarskoj, Trakiji ili drugimpoznatim

područjimabogumilskogdjelovanja. 94 Odlučnostnekihautoradasavtajfenomenpošto-potopoistovjete sbogumilstvomdovelajedočudnogiskrivljavanjaargumenata:tojjeteorijioduvijeksmetalaprisutnost križeva(simbolamrskogbogumilima)namnogimodtihstećaka,aliJanosAsbothpokazaojekakose tomemožedoskočititvrdnjomdatonisuzapravokriževiukršćanskomsmislunegoobični“uzorci”slični

geometrijskimkriževimauegipatskojilibabilonskojumjetnosti. 95 Malo-pomaloje“bogumilska”teorijaostećcimademontiranaiodbačena.Većinanaučnikadanasne vjeruje da svi motivi na timkamenimblokovima pripadajujednomjedinomdoktrinarno-slikovnom jeziku.Jedniodnjihmoždaodražavajuostatkelokalnihpaganskihmitovaiobreda,drugisutekobični heraldički crteži koji izražavaju status lokalnog slavenskog plemstva, a treći zasigurno prikazuju djelatnostkojomse bavio pokojnik, kao naprimjer slika konjanika na grobovima istaknutihVlaha u

Hercegovinikojisuseobogatilikaovodičikaravanaitrgovcikonjima. 96 Idakako-premdajetakvošto običnoposljednjamogućnostkojurazmatrajupovjesničari-moždajesvrhanekihodtihukrasabila naprostodekorativna. Nemogućnost“bogumilske”teorijedaobjasniislamizacijuilistećkeneopovrgavasamuteoriju,ali prisiljavapovjesničaredanepuštajunavoljumaštikadjeriječoikonografijiilikasnijojpovijesti,nego dapomnijeproučavajupismenasvjedočanstvaosamojCrkvibosanskoj.Tujeosnovniproblemutome štovećinasvjedočanstavanepotičeizsameBosne.UslučajevimakadsukatoliciizDalmacijeiliBosne pisali u Rim, obično je očuvana samo papinska polovica korespondencije. Postoje papinski spisi, denuncijacijebosanske“hereze”,vjerovatnoizperaljudikojinisunikadbiliuBosni;apostojeispisi kojesupripremilifranjevciuItaliji,ilisupripremljenizanjih,zakojejetakođerpriličnonepouzdano

kolikosupoznavali stvari izprve ruke. 97 Nema, nažalost, pravogopisa, izsame Bosne, ustrojstva, ceremonijailiteologijeCrkvebosanske. Čakiimenakojasespominjuutimstarimspisimaizazivajusporoveizbrku.Ipakjeneštopostalo sasvimjasno,atojedasesamaCrkvabosanskauonodobanikadnenaziva“bogumilskom”.Nibosanski ni katolički izvori nikad ne koriste taj izraz kad govore o Bosancima; a jedini navodni primjer

srednjovjekovnogizvoragdjesespominju“bogumili”uBosnigotovojesigurnofalsifikat. 98 Sdruge strane,kadseunekimsrpskimpravoslavnimspisimabacaprokletstvonabosanskeheretike,proklinjuse istodobnoi“babuni”(nazivkojiseuSrbijikoristizabogumile)ipravisejasnarazlikaizmeđutadva

pojma. 99 Katoličkiautoriu15.stoljećuzaistasukatkadspominjali“manihejce”uBosni,aličinisedaje tajnazivbiopodsvjesnoarhaiziranaetiketakojomsuseslužilihistorijskisvjesnipiscištosuželjeli

oplemeniti svoja djela izrazima koji su se koristili u ranoj kršćanskoj historiji. 100 Udubrovačkim dokumentima,paiunekimtalijanskim-alinikadusamojBosni-običnosekoristilariječ“patareni”ili

“patarini”. 101 Historijatovoganazivatakođerizaziva,donekle,nedoumicu.Najprijejeupotrijebljenu

Milanuu11.stoljećudabioznačioizrazitopuritanski,reformističkipokretuKatoličkojcrkvi,azatimse,

dokrajatogstoljeća,počeoodnositiinadrugeborceprotivetabliranecrkve,uključujućituiheretike.

Potkraj12.stoljećakoristiosekaostvarnisinonimzaherezekojetežezanekomsuperiornomvrstom

čednostiiliduhovnimprosvjetljenjemkaoštosu,naprimjer,valdenziikatari.U13.stoljeću“pataren”

bijašeuobičajennazivzakatareusjevernojItaliji,iakoznačenjeteriječinijenikadjasnodefiniranou

teološkomsmislu. 102 PrviputsejavljauvezisBosnomuposlanicisplitskognadbiskupaupućenojpapi

1200.godine,ukojojgaizvještava:kadjenedavnoprotjeraoneke“patarenske”heretikeizSplitai

obližnjeggradaTrogira,onisuseskloniliuBosnugdjeihjeobjeručkeprihvatioKulinban. 103 Ujednom

drugomdokumentu(ljetopisupisanomuSplitusredinom13.stoljeća)stojikakosudvabrataizZadra,

kojisuudevedesetimgodinama12.stoljećaboraviliuBosnikaoumjetniciizlatari,širiliherezugdje

god sustigli, a kad ihje nadbiskup kaznio, pokajali suse i vratili pod okrilje katoličanstva. 104 U

katoličkimspisimaiz12.i13.stoljećaspominjesenadva-trimjestanekosredištedualističkeherezeu

“Sclavoniji”.Ovajbisenazivmogaoodnositinabilokojujužnoslavenskuzemlju,aliimarazlogaza

mišljenjedajebazaherezebilanadalmatinskojobali. 105 Lakojemogućedasujednailiobjespomenute heretičkeepizodebilepovezanestimdualističkimpokretom,idajenatajnačinpostojaonekidoticaj

dualizmasBosnompotkraj12.stoljeća.

SamiBosancinisukoristiliizraz“pataren”negojednostavno“kršćanin”:nalatinskomechristianusa ubosanskomegovorukrstjanin.Tajseizrazpojavljujevećuprvomdokumentukojipotičeizsame

Bosne.SlijedomdrugihpritužbiohereziuBosni(odkojihsuneke,kaoštosmovidjeliu2.poglavlju,

bilepotaknutepolitičkimsuparništvom),papaje1203.godineposlaouBosnusvogalegata.Njegovaje

zadaća bila da ustanovi da li je istina što tvrdi Kulinbanda njegovi podanici “nisuheretici nego katolici”.PosljedicatogabijašeskupbosanskogasvećenstvanaBilinompoljuuapriluistegodine,gdje supotpisalideklaracijukojomsuseobavezalidaćesepopraviti.Obećalisudaćepriznavativrhovnu vlast Rima, primati katoličke svećenike u svoje samostane, obnoviti oltare i križeve na mjestima bogosluženja, prakticirati ispovijed i pokoru, držati se praznika i posta prema rimskomkalendaru, pričešćivatisenajmanjesedamputanagodinu,danećedopuštatidamuškarciiženeživeusamostanima zajednoidaćeuskraćivatiutočištehereticima.Istosutakoobećalidanećevišesvojatatisamozaseime

“krstjanin”negodaćeseumjestotoganazivatifratri,“braća”. 106 Najčudnijajestvarutojdeklaracijištosenikounjojneodričeherezepodzakletvom.Moždaneke od tačaka podrazumijevaju heretičko ponašanje, recimo odsutnost oltara i križeva, ali možda podrazumijevajuiobičannemarinebrigu.Herezaseizričitospominjesamonajednommjestu,kadse obećavadaćeseuskraćivatiutočištehereticima,počemusedazaključitidalegatnijesamebosanske svećenike smatrao hereticima. S obzirom na to da se ovdje izričito spominje upotreba riječi “christianus”,isobziromnaupotrebunaziva“krstjanin”ukasnijimstoljećima(kadjeRimsvakako Crkvubosanskusmatraoheretičnom),mnogisupovjesničaribiliunapastidauovudeklaracijuučitaju sveukupnisistem“bogumilskog”vjerovanjaiustrojstvaštogaumislimapovezujusakrstjanimapotpuno razvijenešizmatičkeCrkvebosanske.Tojeistraživačkametodakojapovjesničarimaosiguravadaotkriju samo ono što več znaju. Do najboljegrješenja misterija Crkve bosanske doći ćemo ako pođemo u suprotnomsmjeru: ako pogledamo što je naziv “christianus” mogao značiti uono vrijeme, pa onda razmotrimokojaseskrivenaznačenjamoguunijetiunjenukasnijupovijest. MnogisuautoriuočilidajeosnovnastrukturacrkvečijisusepredstavniciokupilinaBilinompolju bila redovnička. Starješine koje su se ondje sastale bili su “priori” koji su predstavljali svoje “bratovštine”ikojisuobećalidaćeseubudućenazivati“braća”.Nekasuseodnjihovihobećanja izričitoodnosilanaživotneobičajeusamostanima.Alikakvisutobilisamostani?Osnovnijeredu zapadnomkršćanstvubiobenediktinski,pasunekinaučnici(posebnokatolički)pretpostavilidasuti bosanskiredovnicibilinekavrstarustikalnihbenediktinaca,samoštonemanikakvepotvrdeoaktivnosti

benediktinacauBosni. 107 Rješenjejepronašlajednasuvremenapovjesničarka,MajaMiletić,kojaje shvatiladajezajedničkiživotmuškaracaiženaštosespominjeudeklaracijiostatakranokršćanske prakse“dvojnihsamostana”,kojisubilidopušteniuredusvetogVasilija,osnivačasamostansketradicije

uistočnomkršćanstvu.[Nijeriječoformalnompravilnikukaouredusv.Benedikta,negoprijeonizu ustaljenihobičajauistočnojmanastirskojtradiciji.](Deklaracijanijejedinapotvrdatakveprakse:u

starijojliteraturi,kojapočinjespisimapapePijaIIiz15.stoljeća,spominjuseinekizabačenisamostani

uBosniukojimaživeženeštodvoreisposnike.) 108 TakvihjesamostanabilouranojKeltskojcrkvi,a njihovisusečlanovičestonazivalichristiani.Unjimasumogleobitavaticijeleporodice,štojedovelo doodređenogpotiranjarazlikeizmeđusamostanskogilaičkogživota.(PotpisnicideklaracijenaBilinom poljuobećalisuidaćenositipraviredovničkihabitkakobiserazlikovaliodsvjetovnjaka.)Takvisu samostaničestoigraliuloguulaičkomdruštvuhospitia-bilokaosvratištazaputnikeilibolniceza bolesnike.(Udeklaracijujeuključenaiobavezadaćeseosnovatiposebnagrobljazaputnikekojiumruu samostanu.)Upraviteljjehospitiumabiohospitalariusili,kraćerečeno,hospes:gost.Atojeidoslovno

značenjetitulegostkojuposlijenalazimodajekoristeistaknutipripadniciCrkvebosanske. 109 Sad odjednom, jednimudarcem, mnogo toga što je bilo zagonetno u kasnijoj povijesti Crkve bosanskedolazinasvojemjesto.Kaoštosevidiiznekolikokasnijihizvora,osnovnojeznačenjeriječi

“krstjanin”bilo“monah”:sredinom15.stoljeća,naprimjer,hercegStjepanVukčićspominjeznamenitog

člana Crkve bosanske, gosta Radina, kao jednog od svojih “monaha”. 110 Naprosto nije potrebno prilagođavatistrukturuCrkvebosanske,kaoštojepokušaoRački,Prokrustovojposteljibogumilskeili katarskehijerarhije.Posebnetitulekojesuostalezapisanepotpunoodgovarajuredovničkojstrukturi. Poglavarcijelecrkvenazivaosedjed:nonnus,latinskariječkojatoistoznači,koristilaseiuistočnimi

uzapadnimredovimazavrhovneprioreiliopate. 111 Ostaledvijetituleštosespominjuudokumentima odnosilesusenastariječlanoveilidužnosnikeusamostanima:staracistrojnik.Tetitule,kaoigost,

nisusemeđusobnoisključivale;uhronikamamisijauDubrovnikuu15.stoljećuspominjuse“dvanaest

strojnikauključivigostaRadina”te“našistrojnici,staracMišljenistaracBilko”. 112 Riječ“strojnik”imajakprizvukznačenjaposlužiteljakojidvorigoste;vjerovatnoiovotrebada podsjetinadruštvenuulogusamostanskihhospitia.Aluzijunatonalazimočakinanatpisunajednom bosanskomgrobu:“OvdjepočivadobričovjekgostMišljenzakogajeAbraham,kakojeired,pripremio

svojevelikogostoprimstvo.” 113 SpominjanjeAbrahamamoždajealuzijanadvamjestauNovomzavjetu

gdje se navješćuje da će pravednici, poslije smrti, sjediti uz Abrahama kao njegovi gosti. 114 A spominjanje “reda” ukazuje da se gostoljubivost smatrala bitnom dužnošću u samostanima Crkve bosanske.Izmnogihdokumenataštosečuvajuudubrovačkimarhivimajasnoproizilazidasubosanski samostaniidaljeigralivažnuulogukaoprenoćištazaputnikeitrgovce:vlaškisutrgovcičestoostavljali

unjimasvojurobu,anekisusamostanimoždabiliicarinarnice. 115 Uspisimaseumjesto“samostan” govorihiža,štomožeznačitiobičnakućaaliisamostanskozdanje.Namnogimmjestimagdjesustajalete

hižedaseizočuvanihimenamjestazaključitidajeuznjihobičnostajalaicrkva. 116 Hižesuvjerovatno bileskromnazdanjaukojimasuprebivaliilaici,paseznačenjemoždadoneklezamutilo,alinetreba

pretpostavljatidasutobileobičnesvjetovnekućeukakvimaseodvijalaaktivnostkatarauFrancuskoj. 117 Naposljetku,jošjednakarakteristikaCrkvebosanskedolazinasvojemjestoakoshvatimodajeto bilaredovničkaorganizacijazasnovanapouzorunaredsvetogVasilijaidajeumnogomebilabliska istočnompravoslavnomustroju.TemanastiresvetogVasilija,kojisusepripojiliRimokatoličkojcrkvii kojisu(dokseCrkvabosanskanijeotcijepila)priznavalivrhovništvoRima,vjerovatnosuosnovaliljudi štosupripadaliistočnjačkojtradiciji.NijenemogućedajedodiruspostavljenprekoDalmacije;veza izmeđudalmatinskihgradovaiCarigrada,kojajebilasnažnaudevetomstoljeću,zavještalajemnoge

bizantskevjersketradicijetimgradovimausrednjemvijeku,izmeđuostalogikultnekihistočnjačkih

svetaca. 118 Premajednojteoriji,učenicisvetogaĆirilaiMetoda,kadsusepotkrajdevetogstoljeća

vraćaliizMoravske,navratilisuuBosnuiutemeljiliunjojsamostanskiporedak. 119 Premda nemamo neposrednihsvjedočanstava iz10. i 11. stoljeća, možemo pretpostaviti da su održavanenekevezescrkvenimredovimaususjednimzemljamanaistoku.IakojeBosnajednoipol

stoljećeprijetoga,nakonraskolanaistočnuizapadnucrkvu,pripalaRimskojcrkvi,izdeklaracije1203.

godinejasnoproizilazidasuseubosanskimsamostanimaočuvalinekiobičajiistočnecrkve.Nisuse, recimo,držalipraznikaipostapremarimskomkalendaru;tovjerovatnoznačidasuseslužilikakvim

istočnimkalendarom(prijenegonikakvim).Izaista,još1466.godine,uoporucigostaRadina,možese

jasnorazabratidaCrkvabosanskaslavipraznikepremaistočnomkalendaru,praznikekojinisupriznati

naZapadu. 120 NeznamodalijeRimdopuštao(moždaijest)upotrebuistočneliturgijeuBosniuranom srednjemvijeku,aliznamodaseliturgijaslužilanaslavenskomjeziku,kaoštoseslužilaiuvelikom

dijelukatoličkeHrvatske,gdjejebilauupotrebi “glagoljaška”verzijarimskeliturgije. 121 Jedanod misterijausrednjovjekovnojpovijestiBosnejestipitanještosedogodiloskatoličkimsvećenicimakoji nisubili redovnici.Možda suse malo-pomaloizgubili,iakojedanpovjesničar vjeruje da je otkrio

tragove“glagoljaškog”svećenstvaučitavomrazdobljusrednjegvijeka. 122 Svećenicikojisugovorili slavenski u dalmatinskim gradovima znali su zasigurno i talijanski i prošli su propisno teološko školovanjenalatinskome.Alivećinaonihsvećenika(iusamostanimaiizvannjih)kojisubilirođenii odrasliuBosnivjerovatnosugovorilisamoslavenskiiteškodasuimbiladostupnastandardnadjela rimokatoličketeologije.UonimrazdobljimakadjeBosnabilaodsječenaodRimskecrkve,zasigurnoje bilazaistavrloizolirana.

Kaoštosmovidjeli,Bosnajebilaodsječenaodcentralnecrkveodsredine13.stoljeća,kadje

sjedištebosanskebiskupijepremještenouSlavonijukojajebilapodugarskomvlašću,padosredine14.

stoljećakadsuuBosnustiglifranjevci.Crkvabosanskavjerovatnojebilaizvankatoličkejurisdikcijejoš

odtridesetihgodina13.stoljeća,akakojepostupnojačalasvojusamostalnost,zasigurnojemoralakad-

tadnastupititačkanakojojjedefactodošlodoraskolasRimom. 123 Zavećidioovogarazdobljaštoje

trajalovišeodjednogstoljeća,imamovrlomalopodatakaoCrkvibosanskoj.Odosamdesetihgodina13.

stoljećasporadičnosespominju,unebosanskimizvorima,bosanski“heretici”.Kakonikadnijedošlodo formalnograskola,moždasetajizrazslobodnokoristiousmislu“šizmatika”adaupitanjunisubile doktrinarnerazlikevećihrazmjera.(Kadseukatoličkimdokumentimauistinuspominju“šizmatici”,onda setouvijekodnosinačlanoveIstočnepravoslavnecrkve,kojajeformalnobilauraskolusRimom.)A možda je bila riječ i o pravim hereticima kakvi su bili sljedbenici dualističkog krivovjerja na dalmatinskojobali,kojisuzasigurnopostaliaktivnijiuBosnikadsejednomBosnaizvuklaizdjelokruga dalmatinskihkatoličkihbiskupa. DakakodajemogućedasunekidualistidjelovaliuBosni.PitanjejesamokolikosuuticalinaCrkvu bosansku.PostojisamojednosvjedočanstvoizsameBosnekoje,činise,potvrđujedajetajuticajbio zaista velik. Riječ je o bosanskom rukopisu na slavenskom jeziku (dva kratka niza odgovora, iz molitvenikaicitataizIvanovaEvanđelja),kojivjernoslijeditekstkatarskogritualazakojiseznadase

koristiouLyonuu13.stoljeću. 124 Alitajritualmožemonazvatiheretičnimsamozatoštomislimodaje heretičnogporijekla.Sadržajmunipoštonijeheretičan:unjemunemaničegaštobiseprotivilomatici katoličke ili istočne pravoslavne teologije. On se zapravo sastoji, kao što je uočio Dragoljub Dragojlović,ododlomakaizliturgijeIstočnepravoslavnecrkveionogadijelaIvanovaEvanđeljaštose

uPravoslavnojcrkvičitapribogosluženjunaUskrs.Istojetako,natemeljulingvističkeanalize,zaključio

dajetajritualprvobitnosročenupravoslavnojarhiepiskopijiuOhridu(uMakedoniji)najkasnijena

početku11.stoljeća-uvrijemekadkatarikaotakvinisunipostojali. 125 Umjestotvrdnjedabosanski tekstpotičeizLyona,mnogojerazboritijapretpostavkadajelionski tekstizvedeniznekogranijeg istočnogpravoslavnogizvornika.IstiovakavnaučnipristupopovrgnuojeiidejudajeCrkvabosanska usvojila“katarski”obredblagoslovljenja,lomljenjaidijeljenjakruha-svojevrsnuheretičkupričest. Znamodasukatarizaistatakoradiliusvojimkućamaprijejela;unekimranimdokumentimaspominjese

kako “svećenici” Crkve bosanske čine nešto slično. 126 Ali isto je tako bilo uobičajeno uistočnim

manastirimadaseprijezajedničkogobrokaizmoliOčenašidaseblagoslovi,lomiidijelikruh. 127 Kad sukatoliciizvanBosnesaznalizato,moždasuzaistapretpostavilidajeriječoheretičkomobredu.Ali gotovo je sigurno da su upravo katari kopirali (doduše, u svjetovnomambijentu i prožeti pravim heretičkimvjerovanjima)jedanstarijineheretičkiistočniobičaj. Možesenakrajupretpostavitidasunekihereticikojisubilipoduticajemdualizmautojregiji prolaznouticalinaCrkvubosanskuzadugihgodinanjeneizolacijeodostalihcrkava.Aliodteskromne pretpostavketrebalobiumaštiizvestigolemskokdabisestiglodouvjerenjadasudualistipreuzeli Crkvubosanskuusvojeruke,preobrazilinjenuredovničkuhijerarhijuukatarskusvjetovnjačkustrukturui zamijenilirustikalnualiubitipravovjernukršćanskuteologijuuradikalnoheretičkisistemvjerovanja. Većinaočuvanihsvjedočanstavausuprotnostijestakvomtvrdnjom.Katariibogumiligrozilisuse od simbola križa, a križ se pojavljuje uzaglavljunekolikihdokumenata Crkve bosanske. Katari i bogumilinisupriznavaliStarizavjet,ajedanodsačuvanihbiblijskihrukopisaCrkvebosanskesadržii Knjigupsalama.Katariibogumilinisupriznavalimisu,auoporucigostaRadinaizričitosezahtijevada seodslužemisezanjegovudušu.Katariibogumilibilisuprotivupotrebecrkvenihgrađevina,aima valjanihdokazadaseCrkvabosanskaidaljeslužilasamostanskimzdanjimauzkojasustajaleicrkve. Katariibogumiliodricalisusevinaimesa,auprvimosmanlijskimkatastarskimknjigamauBosni zabilježeno je da suneki krstjani posjedovali vinograde, a nema razloga vjerovati da suikad bili vegetarijanci.(Pokazalosedajejedinitobožnjidokazkojijenatoupućivaopotekaoodpogrešnog čitanjajedneriječiuoporucigostaRadina:tariječneglasimrstti,negomrski.)Katariibogumilinisu priznavalikalendarsvetaca,audokumentimaCrkvebosanske,paiuoporucigostaRadina,spominjese

proslavljanjenekolikosvetaca.Itakodalje. 128 OpćiznačajCrkvebosanskebiojetakođervrlorazličitodonogaštoobičnodovodimouvezus bogumilimailikatarima.Tesuheretičkesektebileasketskeipuritanske,suprotstavljenebogatstvui svjetovnojmoćicrkava,iodricalesusezemaljskihdobara.Crkvabosanskausvompunomprocvatu(u

14.inapočetku15.stoljeća)posjedovalajevelikumoć,anjenisuvelikodostojnicipotpisivalipoveljei

obavljalidiplomatskemisije.KraljevikaoštosuStjepanKotromanićiTvrtko,iakonisubilipripadnici

Crkvebosanske,održavalisusnjomprijateljskeodnose;činisedasuinekevelikeplemićkeporodice

pripadaletojcrkvi. 129 NajpoznatijivelikodostojnikCrkvebosanskegostRadinbiojestarijisavjetnik

hercegaStjepanaVukčićaiočitojeisambiobogataš:uoporucijeostavio5000dukataugotovini,

konje,srebrneizlatnetanjire,“plaštukrašenkrznomizlatom”i“crveniplaštodsvilesašesterostrukim

nitimaukrašenkrznomisamurovinomaštomigajepodarioGospodarKraljMatijaš”. 130 Tojezaista dalekoodonihskromnihprvihkatarakojisusamiosebigovorilidasupauperisChristi-Kristovi siromašci.

KadsujednomfranjevcizasukalirukaveuBosnisre-dinom14.stoljeća,Rimokatoličkasecrkva

uhvatilaukoštacs Crkvombosanskom.Imamonekolikoizvještajaoneprijateljstvu“heretika”spram franjevaca:premajednojpoznatojpričioenergičnomfranjevačkomvikaruJakovuMarkijskome,kojaje

navedenaupostupkuzanjegovukanonizaciju1609.godine,“heretici”suotpililinogepropovjedaoniceu

samostanskojcrkviuVisokomdokjeonsnjepropovijedao.(Zauzvratjeonprokleokrivcepasusesvi

njihovipotomcirodilisdefektnimnogama.) 131 Nažalost,nijesačuvannijedanfranjevačkiizvještajo vjerovanjimapripadnikaCrkvebosanske.JedanzahtjevzauputefranjevačkogvikarauBosniponukaoje papudamuodmahpotankoodgovoriposlanicomukojojsespominjuheretici,šizmaticiinepropisno

zaređenisvećenici,alinemaniriječiodualističkimvjerovanjima. 132 Ipak,katolicisuuItalijiopetpričali oBosni kaoomjestupunom“heretika” priličnoneodređene vrste.Naziv“pataren”,koji se obično koristiokaoopćaetiketazaCrkvubosanskuuizvještajimaštosupristizaliprekoDubrovnikaidrugih dalmatinskihgradova,zasigurnojebudiosjećanjenakatarskekrivovjernikeusjevernojItaliji.Anaglo širenjefranjevačkevikarijeuBosniznačiloje,kaoštosmovidjeli,daseikojekakviistočnoevropski heretici moguoznačiti kao “bosanski”. Udokumentukoji je 1372. godine potpisao papa Grgur XI zahtijevasehitnopreobraćanje“nevjernika”uBosni,naročitoonihkojiživeuTransilvaniji;ujednom drugomkatoličkomspisunabrajajusezabludehusitakojiživeu“Moldaviji”(Moravskoj?)izavršava ovako: “Ovo je kraj kratkogpregleda sastavljenogprotiv zabluda i heretičkihpostavki Kraljevine

Bosne.” 133 Uovomkontekstumoramogledatinatalijanskedokumenteiztogarazdobljaukojimasespominju

katariilidualizamuBosni.Zagonetnosvjedočanstvopredstavljainkvizicijskiizvještajiz1387.godineu

Torinu, koji sadrži priznanje (iznuđeno mučenjem) Giacoma Becha da je stupio ukatarskusektuu planinamazapadnoodTorina.Rekaojedajejedančlantesektebioiz“Sclavonije”,adajenekoliko članovaTalijanaputovalou“Bosnu”daondjeusavršesvojepoznavanjekatarskognauka.Bechjetvrdio dajeiondobionovacdatamootputuje,alidasenijemogaootisnutiprekomorazboglošihvremenskih

prilika. 134 Spominjanje“Sclavonije”upučujenavezusdualističkomtradicijomnadalmatinskojobali. NijeteškozamislitiTalijanekakoputujuonamo(gdjesetalijanskiuvelikogovorio)zbogvjerskihuputa, anečebitinaodmetprisjetitisedajeutovrijemevelikdioprimorjapripadaobosanskomkraljevstvu,ali jemnogotežepovjerovatidasuputovaliudalekuunutrašnjostBosnegdjesegovoriosamojedanjezik. Osimtoga,Bechovapričaotomekakoježeliootputovationamoalimutonijepošlozarukom,zvučiipak nekakonategnuto,poputpriznanjanasuđenjuvješticama,kadsuoptuženetvrdiledasevješticesastajui dasuionebilepozvanenatakavskup,alidasupukimslučajembilespriječene-spašavajućisetakood rizikadapustemaštinavolju. Istojetakoteškopovjerovatipopisima“zabludabosanskihheretika”,kojesusastavljalifranjevciu

Italijipotkraj14.stoljećaikojisuprikazivaliBosancekaotvrdokornedualistekatarskogilibogumilskog

tipa.Jedanodtihpopisapočinjeovako:“Prvo,dapostojedvabogaidajevećibogstvoriosveduhovne

inevidljivestvari,amanjibog,Lucifer,svetjelesneividljivestvari.”NadaljeseodbacujuStarizavjet,

misa,crkvenegrađevineislike,a“posebnokriž”. 135 Tojemoždamoglovrijeditizanekumalusektu “sclavonskih”ili“dalmatinskih”heretika,ali,kaoštosmovidjeli,imavaljanihrazlogavjerovatidato nijebioistinitizvještajoCrkvibosanskoj.Zapravosetipopisi“zabluda”takodobroslažuskatarskim modelomdasenamećepriličnoočitoobjašnjenje: kadjeodtalijanskihklerikazatraženodaiznesu analizeiliopovrgnuća“patarenskih”zabluda,onibijednostavnopotražiliusvojimknjižnicamatraktate napisaneprotiv“patarena”(drugimriječima,talijanskihkatara)inajposlijesročilipregledkatarskih

vjerovanja. 136 Sličnesesumnjeneminovnojavljajuikadjeriječosistematskompopisu“manihejskih” zabludakojihsusemoralaodrećitribosanskaplemićanazahtjevinkvizitora,JuanadeTorquemade,

1461.godineuRimu.Istojetakoupitnaisvaosnovanenadaneprovalepapinskihpogrdanaračun

“manihejaca”uBosniučetrdesetimipedesetimgodinama15.stoljeća. 137 Učetrdesetimgodinamafranjevačkajeofanziva(kaoštosmovidjeliuprethodnompoglavlju)bila

većupunomzamahu.Negdjepredproljeće1453.godinedjediliglavarCrkvebosanskenapustioje

teritorijsameBosneipotražioutočištekodhercegaStjepanaVukčića.Neštokasnijeteistegodine,sudeći

popismupatrijarha Gennadiosa IIuCarigradu,djedje prešao na pravoslavnuvjeru. 138 Ako je taj podatak tačan, valja pretpostaviti da je Crkva bosanska bila već znatno oslabljena tim djedovim

postupkom,jošprijenegoštojekraljTomaš1459.godinepočeoslužbenoprogonitiCrkvubosansku.

DošlojedooštrognadmetanjaizmeđuKatoličkeiPravoslavnecrkveokotogakojaćeodnjihdvije

primitipodsvojeokriljevišebivšihpripadnikaCrkvebosanske.Jedanjefranjevaczapisaodasumnogi

“heretici”prešlinakatoličkuvjeru,alidaimjeEpiskopSrba(“Rascianorum”:žiteljaRaške)zabranio

dasepomiresRimom. 139 Poštojepridobiobosanskogdjedanasvojustranu,moždajeračunaodaion

imapravonasvojestado?Stogajeakcijakojujepoduzeo1459.godinekraljTomašvjerovatnoimalaza

ciljspriječitidaljnjiodlivvjernikaukriloPravoslavnecrkve.Prisilnopreobraćanje2000krstjanai

odlazakčetrdesetorice najtvrdokornijihuHercegovinuzasigurno suslomili kičmuCrkvi bosanskoj. Premdaneznamotačanbrojnjihovihsamostana,zasigurnojeriječoglavniniCrkvebosanske.Kadje

1466.godinegostRadinpismenozatražioodMlečanaodobrenjedaseskloniuMletkeakogaOsmanlije

natjerajuubijeg,zapitaojeusputdalimožepovestisasobomipedeset-šezdesetčlanovasvojesekte.To je vjerovatno bio ukupan broj preostalih pripadnika Crkve, uključujući tu i onu četrdesetoricu

najtvrdokornijih. 140 Štosetičeobičnih,laičkihčlanova,mogućejedaihCrkvabosanskanikadnijemnogoimala,jerkao sasvimredovnički ustrojenaorganizacijanijeimalapotrebnuteritorijalnustrukturužupa.Osimtoga, kolikigodbiobrojlaičkihpripadnikaudobanjenaprocvata,tajjebrojmoraoznatnoopastizavišeod jednogstoljećakatoličkogprozelitizmapotpomognutogdržavom.Stogasečinidaseuvrijemekadsu Osmanlijepreuzelevlast,Crkvabosanskabilavećraspalaistvarnougasila.Uosmanlijskimkatastarskim

knjigamauBosniza15.i16.stoljeće,ukojimasuljudirazvrstanipovjerskojpripadnosti,nekisubili

uneseniikaokristian(nasuprotuobičajenojriječizakršćane,gebrikafir,štoznačinevjernik,kojom bijahuoznačeniikatoliciipravoslavni).Uprvimtakvimknjigamanavedenasudva-tričitavaselakao

kristian,alijenjihovukupanbrojneznatan:usvomtomrazdobljupojavljujesemanjeod700takvih

pojedinaca. 141 Povjesničarkojijeproučiotugrađu(ikojijepristaša“bogumilske”teorije)držidasuti kristianlarsamo“izabranici”Crkvebosanske,adasuobičničlanovinavedenipodoznakomgebrili kafir.Ipak,nećebitidaimapravo.Osmanlijesutunavodilesamovjerskupripadnost:musliman,jevrej,

nevjernikikristian. 142 Ucijelomrazdobljuod1468.godine(prvekatastarskeknjige)dopotkraj16. stoljećasamodvaimenanosetitulugost.Reklobisedajenatajnačinočuvansićušanostataktradicije održavajućisenasljeđivanjemzaređenjaustilu“samsvojmajstor”.Jedankatoličkisvećenik,Albanac

PeterMasarechi,kojijeobišaoBosnuudvadesetimgodinama17.stoljeća,spominjeusvomizvještaju

“patarene”kojiživebezpravihsvećenikaisakramenata,“sasvećenikomkogajeizabraosamnarod,bez

4.Ratiosmanlijskiporedak,

1463-1606.

TurskajevojskavrlobrzoosvojilaKraljevstvoBosnunapočetkuljeta1463.godine.Otadaje

središnjidiostareBanovineBosne,zajednosuporištemkojesuOsmanlijevećbileuspostavileukraju okoSarajeva,ostaopodstalnomosmanlijskomvlašću,iakosuOsmanlijeistejesenipovukleodatle glavninusvojihoružanihsnaga.Međutim,onoštojeosmanlijskavojskabilaosvojilausjevernojpolovici Bosne ubrzo je opet preoteo ugarski kralj Matijaš Korvin. Janjičar srpskog porijekla, čija se autobiografijaočuvaladodanašnjihdana,ostavljenjebiosasvegaosamljudidabranitvrđavuZvečaj nedalekoodJajca.Čimsesultanpovukao,ugarskesujediniceopsjeleiZvečajiJajce,pasuseposade

naposljetkupredale. 144 KraljMatijašosnovaojenovu“banovinu”Bosnupodugarskomvlašćunatim sjevernim teritorijima, a godine 1471. dodijelio je banu naslov “kralja Bosne”. Premda se to “kraljevstvo”ubrzoznatnosmanjilopodosmanlijskimnaletima,diokojijepreostaoodolijevaojejoš

višeod80godina.Međutim,udvadesetimgodinama16.stoljećagradJajcebiojegotovoneprestanopod

osmanlijskomopsadom,ahranumujedostavljaooružanikonvojizugarskeSlavonijesvegačetiriputana

godinu. 145 OsmanlijesunapokonosvojiliJajce1527,poštosuprethodnegodinebilipotukliugarsku vojskuusudbonosnojbicinaMohačkompolju. Sve manji dio Hercegovine također je odolijevaoOsmanlijama i poslije 1463.godine.Herceg StjepanVukčićKosacauspiojeiznovazadobitisvojteritorijpotkrajtegodine,alisuOsmanlijevećidio ponovozauzeli nakondvijegodine: hercegsemoraoskloniti uutvrđenulukuNovi (kojajeposlije

preimenovanauHerceg-Novi),gdjejeiumro1466.godine. 146 NjegovdrugisinVlatko,kojijenaslijedio odnjegatituluhercega,učiniojesveštojemogaodaosiguraugarskuimletačkupomoćnebiliodbranio preostaliteritorij.Alinakrajusesamozapleoudaljnjesukobesdrugima,Dubrovčanimailokalnim

plemićima.Usedamdesetimgodinama15.stoljećaplaćaojedanakOsmanlijama,a1481.i1482.godine

osmanlijskajevojskazauzelaiposljednjetvrđavenahercegovačkomtlu. 147 IzsvihseovihdogađajavididaOsmanlijskocarstvobijašestrahovitaivrlodjelotvornavojna mašinerija. Za vladavine Mehmeda II (1451-1481) uslijedio je izvanredan niz osvajanja i izazova

susjednimsilama:poštoje1453.godineosvojioCarigrad,produžiojedaljeizauzeosjevernuSrbiju,

dijeloveAnadolije,Vlaške,BosneiHercegovine,poraziomletačkuvojskuuGrčkoj,upaouMoldavijui Ugarsku,opsjedaootokRodosispremaosenavelikuinvazijuItalijekadjeumro.Njegovnasljednik BajezidII(1481-1512) više se posvetiosređivanjucarstva,ali je svejednoratovaos Moldavijom,

Poljskom,UgarskomiMlecima.SulejmanVeličanstveni(1520-1566)ponovojeudarionasjeverozapad:

uprvih13godinasvojevladavinesveojevećidioUgarskenastatusvazalnogteritorijaisamoštonije

osvojioBeč.Mirovniugovorkojije1533.godinesklopiosAustrijomoznačavapočetakdugograzdoblja

gdjekadkrvavogaliuglavnomstatičnogsučeljavanjaosmanlijskogihabsburškogcarstva;dokrajatog

stoljećaobjestraneizgradilesujednanasuprotdrugojpograničnuzonukojuječuvalamrežautvrdai

ratobornihseljakakojimasesamodoneklemoglovladati. 148 Sporadični pljačkaški upadi postali su normalnastvar,alivojnaaktivnostnabosanskojgranicibivalajeintenzivnijakadgodbisultanpoveorat širihrazmjeraprotivHabsburgovaca-kaoštoje,naprimjer,bilozaSulejmanovaposljednjegpohodana

Ugarsku1566.godine.Posljednjivelikiosmanlijsko-habsburškirat,kojisevodiood1593.do1606.

godine,zapravosuizazvaliokršajištosuihzapodjelelokalnesnagenasjeverozapadnojgraniciBosne:

OsmanlijesubilioteliodHabsburgovacavažnutvrđavuBihać1592.godine,alijesljedećegodine

bosanskipašadoživioneugodnoiznenađenjedokjeopsjedaoneprijateljskouporišteSisak-biojeteško poražen.UprvomvelikomobračunuusljedećemratuOsmanlijesunanijeletežakporazhabsburškoj

vojsciuMezokeresztesu1596.godine.NakontogasuuspjeliučvrstitisvojuvlastuvećemdijeluUgarske

zaidućihosamdesetakgodina. 149 Osmanlijskojecarstvo,doknijepočelozaostajatiipropadati-štobijašeproceskojijepočeo

sredinom16.stoljeća-bilousvojojbitivojnaorganizacija.Težilojepljačkiiubiranjudanka,aupravni

jesistemimaozaciljdamuosiguravadvijestvari:ljudstvokojimćevoditiratove,inovackojimće plaćatiteljude.Oružanesnagedijelilesusenadvijeosnovnekategorije.Postojalajeregularnavojska kojujedirektnoplaćalaosmanlijskadržava,asastojalaseodjanjičara(regularnogpješaštva)istalno plaćenogkonjaništvapoznatogpodnazivom“spahijePorte”.(“Porta”bijašetradicionalnoimecarske vlade uIstanbulu.) S druge strane, postojalo je i feudalno konjaništvo: vojnici na konjima koji su obavljalisvojuvojnuobavezuzbogposjedaštosuihdobilioddržave.(Riječ“spahija”samaposebi označava taj tip feudalnogzemljoposjednika.) Te dvije kategorije vojnika zajedno činile sugoleme armijekojesuvodilepojedineratoveodranogproljećadokasnejeseni.Činjenicadasevojskamorala svakiputokupljatiokoIstanbulaimarširatidoperiferijecarstvapostavljalajeodređenogeografsko ograničenje (kao što supokazali ratni pohodi Sulejmana Veličanstvenogna Ugarsku) za ekspanziju carstva.Alibilojeiraznihpomoćnihsnagakojesuigralevažnijuuloguupograničnimoblastimakaošto jeBosna,gdjejebilapotrebnavojnaaktivnosttokomcijelegodine.Tosubilitakozvaniazapi,nekavrsta gradskemilicijekojajesačinjavalaposadetvrđavaidjelovalakaopograničnopješaštvo,idelijeili akindžije, neka vrsta neregularnog lakog konjaništva što je upadalo zbog pljačke na neprijateljski teritorij.Svisutivojnicibilimuslimani:pripadnicipokorenihnarodauglavnomnisusmjelinositioružje. Međutim,zanekeposebnenamjene,posebnoupograničnimpodručjimauBosni,koristilesuseilokalne kršćanske snage: kao čuvari cesta i prijevoja, dobavljači konja i nadasve kao neka vrsta opasnog

teritorijalnogpljačkaškogpješakapoznatogpodnazivomvojnukilimartoloz. 150 Onjimaćebitiviše riječiupoglavljuobosanskimSrbima. Janjičarskavojska,zajednosasistemomplaćanjadankaudječacima(poznatompodturskomriječju devoirme/devširma/“skupljanje”)kojimseonapopunjavala,bijašenajvažnijinačinnakojisuseljudiiz kršćanske Evrope regrutovali umašinerijuosmanlijske države. U15. i 16. stoljeću, kad je sistem devširmebioupunomzamahu,skupljalisuseurazličitimaličestimvremenskimrazmacimaposelima kršćanskeEvropedječaciiodvodiliuIstanbul.Ondjesuihpreobraćalinaislamivježbalizajanjičarske

odrede,ilizasultanovuvlastituposlugu,ilizaslužbenikeuraznimdržavnimministarstvima. 151 (Svasu državnaministarstvabilaubitiograncicarskeporodice.)Visokidužnosniciuosmanlijskojdržavnoj upraviimalisutakođervelikbrojtakvihljudizaposlenihusvojimkućama:jedanodnjihkojijeumrou

Istanbulu1557.godineposjedovaoje156robova,odkojihsupedesetdvojebiliBosanci,apretpostavlja

sedasusvisakupljeninekomvrstomprivatnedevširme,moždačakinadobrovoljnojbazi. 152 Iakoje otimanjedjecebiloubitibezdušanpostupak,pružalojeočiteprednostinesamodječacima(odkojihsu mnogiposlijepostajalivelikepašei veziri) negoi njihovimporodicamaskojimasukasnijemogli obnovitivezu.DinastijaSokollu(Sokolovića)uIstanbulu,kojajedalanizvelikihvezira,nijeizgubila vezusasvojomsrpskomporodicomuBosniikoristilasesvojimuticajemdazaštitiintereseSrpske

pravoslavnecrkve.U16.i17.stoljećubilojeukupnodevetvelikihvezirabosanskogporijekla,avećod

1488.godineBosancisuvraćaniuBosnudanjomeupravljaju. 153 Premdasukršćanskiroditeljikadikad podmićivalisvojemuslimanskesusjededazamijenekršćanskedječakesvojomjošneobrezanomdjecom,

bilojeisuprotnihslučajeva,dasuroditeljiobijuvjerapodmićivalislužbenikedaimuzmurođenudjecu.

Dakakodasuprednostitogsistemabilejasnebosanskimmuslimanima,kojisu1515.godinesklopili

posebansporazumdasepo1.000njihovedjecešaljegodišnjeuučilištacarskepalače. 154

Sistemredovitedevširmeukinutjenegdjeuprvojpolovici17.stoljeća.Ušezdesetimgodinamatoga

stoljeća, kad je engleski diplomatPaul Rycautpisao svoje klasično djelo o Osmanlijskomcarstvu,

devširmajevećbila“potpunopalauzaborav”. 155 Aliuticajjeteinstitucijebiogolem.Najmanje200

000djecesBalkanabilojeprošlokroztajsistemuonadvastoljećakolikojepostojao. 156 Budućidasu velikavećinatedjecebiliSlaveni,srpsko-hrvatskijezik(sasvojimsusjedom,bugarskim,skojimse uzajamno prilično dobro razumiju) usađen je bio u samo srce osmanlijske države. Jedan zapadni komentatorzabilježio

je1595.godinedaje“slavenskijezik”biotrećipozastupljenostiucarstvu(izaturskogiarapskog),

zatoštojebiojezikjanjičara.Ajedanjedrugiposmatrač1660.godinezapaziodase“turskijezikgotovo

inečujenasultanovudvoru”zatoštosu“savdvorivećinavelikaša”-“otpadnici”izzemaljaukojima

segovoreslavenskijezici. 157 Tajjesistemimaojošjednuvažnudruštvenuipolitičkuposljedicu:stvorio jeklasumoćnihdržavnihdužnosnikai njihovihpotomakakoji sudolazili usukobsfeudalnovojnim spahijamaimalo-pomaloprisvojilinjihovuzemljuubrzavajućiprocesudaljavanjaodfeudalnogdavanja zemljeuzakupusmjeruprivatnihposjedaiotkupaoddržavepravanaubiranjeporeza.StogajeStanford Shawnapisao:“Ubitijetobiotrijumfbalkanskogelementauosmanlijskojvladajućojklasizahvaljujući sistemudevširme,štojedovelodoslomafinansijskogiadministrativnogaparataOsmanlijaiizazvao

kasnijupropastsveukupnogcarstva.” 158 Bosnijeodsamogpočetkabionametnutosmanlijskifeudalniporedak.Postojalesudvijeosnovne vrsteposjedakojijespahijamogaodobitioddržave:većavrstazvalasezijamet,amanjatimar,kojije bio u posjedu timariota. (Treća i najveća vrsta poznata pod nazivom has dodjeljivala se samo najvažnijimpokrajinskimnamjesnicimaičlanovimasultanoveporodice.)Tajsistem,općenitopoznatpod nazivomtimarskisistem,bijašestrogovojno-feudalan:zakupjeovisioovojnojslužbi,zemljajeostajala uvlasništvusultanovu,atimariotovinasljednicinisupozakonumoglinaslijedititimar(iakosugau praksiobičnonasljeđivali).Zakupnicitihposjedamoralisuseodazivatisoružjemikonjimasvakom pozivunavojnudužnost;istosutakomoralidovoditiiuzdržavatiidrugevojnikeuupravnomrazmjerusa

svojimprihodima. 159 Okupljalisusezaratpremavojnomokruguukojemsuprebivali(sandžaku,štona turskomedoslovceznači“zastava”),azapovjednikimjebiosandžak-beg,štojebionajniživojničin kojijeimaopravonatitulupaše. Budućidasutimariotičestobilipošestdodevetmjesecigodišnjenavojnojdužnosti,njihovzakup nijemoraoprevišeopterećivatiseljake(kršćaneilimuslimane)kojisuimobrađivalizemlju.Seljacisu plaćalidesetinuunaturi,štojemogloiznositiizmeđujednedesetineičetvrtinenjihoveljetine,ijoš nekolikomanjihdadžbina;istosutakobilidužniobavljatijošnekeposlovezatimariota,iakotonisubili takoteškiposlovikakvesuobavljalikmetoviuvećinidrugihevropskihfeudalnihzemalja.Osimtoga, plaćalisugodišnjuzemljarinu(harač,kojiseposlijestopiosglavarinomzvanomdžizja)sultanu.Njihov seosnovnipravnipoložajsastojaoupoložajuzakupcakojinemapravonasamuzemljunegosamona njenokorištenje(tosupravonjihovadjecamoglanaslijediti).Onisutopravomogliiprodatiiteoretski

susemogliipreseliti,iakosutimarioti,naravno,nastojalidaihutomespriječe. 160 Općenito,timariot nijeupravnomsmislumogaoništavišezahtijevatiodsvojihseljakanegodamuplaćajudesetinuiostale dažbine,idagaslušajukadgodnastupakaodržavnidužnosnik:nijeimaoonepravosudneovlastikakve

suimalavlastelauzapadnojEvropi. Dakakodaćesetiuvjetiposlijepromijeniti,uonojmjeriukojojfeudalniporedakbudepropadao. AliupočetkujeseljaknatimarskomposjeduzasigurnobolježivionegoštoježivioufeudalnojBosni prije dolaska Osmanlija - pogotovo uoči same osmanlijske najezde, kad je stanovništvo podnosilo dodatnifinansijskiteretizbogodbraneBosneodOsmanlijaizbogplaćanjadankaOsmanlijamadaih ostavenamiru.Ujednomodsvojihposljednjihapelaprijepredaje,kraljStjepanTomaševićnapisaoje:

“Turci pokazujudobronamjernostspramseljaka.Obećavajuimdaćesvionikojiprijeđunanjihovu stranu biti slobodni i milostivo ih dočekuju Ovakvim će podvalama lako navesti ljude da me

napuste.” 161 Te“podvale”nisuusvemubilepukeopsjene.Aoniseljacikojibisepreobratilinaislam moglisustećipovoljnijeuvjetezakupazemlje-dabudupunopravnivlasnicimalogposjedailičiftluka,

običnoodpetdodesethektarazemlje. 162 Dakako da je uosmanlijskoj državi bilo korisno biti musliman. Ipakbismo pogrešno shvatili Osmanlijskocarstvokadbismopretpostavili-kaoštosejošpretpostavljaumnogimstandardnimdjelima -dajetocarstvobilostrogoustrojenonavjerskimosnovama,dajebiloapsolutnopodijeljenosjedne strane na vladajuću klasu muslimana a s druge strane na podaničku klasu nevjernika, koji su bili razvrstanipremamiletu(vjeri)kojemsupripadali.Carstvojetekupotonjimgodinamapostalotakvo,au prvomrazdobljuosmanlijskevladavinenaBalkanupodjelanijebilatolikokruta.Glavnarazlikanijebila izmeđumuslimanainevjernika,negoizmeđuOsmanlija(štoćerećisveukupnevojno-upravneklaseu kojusuljudimogliućiakosuprihvatiliosmanlijskenazoreiosmanlijskapravilaponašanja)iraje. ArapskariječizKurana“raja”(“jato”ili“stado”)bilajeopćariječzasavpodaničkinarod:imuslimani sumoglibitiraja,pogotovoakosu,kaoArapi,pokazivalikarakteristikeneosmanlijskekulture.Osnovni osmanlijskipravnisistemnijeovisiooislamskomsvetomzakonunegojeproisticaoizvoljesultanove, paječestopotvrđivaosvojimautoritetomlokalnezakoneipovlasticeisamosepretpostavljalodanijeu

sukobusasvetimzakonomilišerijatom.Teksepostupno,u16.i17.stoljeću,islamboljestopios

načelimaosmanlijstva.KadsuOsmanlijeosvojileBosnu,paiusljedećihnekolikonaraštaja,ikršćanin jemogaopostatispahijaidobitioddržavetimar,adasenijemoraoodrećisvojekršćanskevjere:jedino što se od njega zahtijevalo bijaše osvjedočena privrženostosmanlijskoj državi i prihvatanje njenih

zakonaiobičaja. 163 IakosuBosnomvladalimuslimani,teškodabiseonamoglanazvatiislamskomdržavom.Nijebila državnapolitikapreobraćatiljudenaislamiliihsilitidaseponašajukaomuslimani;državnajepolitika jedinobiladadržizemljupodvlašćuidaizvlačiiznjenovac,ljudstvoifeudalneprihodekakobimogla zadovoljitipotrebeiuostalimdijelovimacarstva.Toznačidajeosmanlijskavladavinautomrazdoblju moglabitisasvimpodnošljiva,jerjebilopodručjaživotazakojejednostavnonijemarila.Kršćanskai jevrejskavjerasmjelesuidaljedjelovati,iakouzraznaograničenja,smjelesuidaljeprovoditisvoje vjerskezakonemeđuvjernicima,nasvojimsudovima-baremugrađanskimsporovima.Aliistodobnoje taograničenostinteresaosmanlijskevlasti zateritorijekojimajevladalaočitovodilaukorupcijui ugnjetavanje.Doklegodjepokrajinskinamjesnikosiguravaoljudstvoiprihodedržaviidržaopovjereni teritorijčvrstopodsvojomvlašću,nikoizcarskeupravenijepobližeprovjeravaokakoseonondje ponaša.Okrutniilikorumpiranipašauživaojevelikusloboduusvomdjelovanju;namjesnicisumogli biti opozvani zbognesposobnosti ili neposluha, ali nikad zbogsame korupcije. Ačinjenica da su pokrajinskinamjesniciivojnizapovjednicičestopremještaniizmjestaumjesto,idasuobičnoprovodili svegapodvije-trigodinenačelunekepokrajine,bijašetakorećipozivdazaštokraćevrijemeizvukušto višebogatstvaizpovjerenihimteritorija.BilojenekolikovrstagrađanskogzakonauOsmanlijskom

carstvu,apostojaojeisvetizakonislama,kojijebivaosvevažniji,alibiteškobilokategoričkitvrditi

dajeOsmanlijskocarstvobilopravnadržava.

Oosmanlijskomjezakonunalokalnomnivoubrinuokadijailisudac.Onjebionajvažnijilokalni

administrator,apodručjezakojejeodgovaraozvalosekazailikadiluk. 164 Određenibrojkadiluka tvoriojesandžak,vojno-upravniokrug.Svakijesandžakbiovelikaivažnateritorijalnajedinica,alije onopetbiodioejaletailipokrajine,najvećesastavnejediniceCarstva.PrvisandžakkojisuOsmanlije

osnovalinakonosvajanjaBosnebijašesamaBosna,supravnimsjedištemnajprijeuSarajevu(do1553.

godine),ondauBanjojLuci(do1639),paopetuSarajevu(dodevedesetihgodina17.stoljeća),paonda

uTravniku.SandžakZvornik,nasjeveroistoku,osnovanjeneštokasnije,asandžakHercegovina1470.

godine. U16. stoljećuosnovano je još petsandžaka uobližnjimzemljama, djelomice od teritorija osvojenoguHrvatskoj i Slavoniji. Do 1580. godine svi suti sandžaci pripadali ejaletuRumeliji,

pokrajinikojajeobuhvatalavećidioBalkana. 165 Alitejegodinedonesenaodlukadaseodnjihnapravi noviejalet:Bosna.Toznačidajetimpodručjemvladaopašanajvišegranga,beglerbeg:gospodarnad gospodarom.TakojenastalabosanskacjelinakojajeobuhvatalasvudanašnjuBosnuiHercegovinui

nekesusjednedijeloveSlavonije,Hrvatske,DalmacijeiSrbije. 166 Dokje,naprimjer,staraKraljevina Srbijaostalapodijeljenanavišemanjihjedinica,odkojihjesvakabilatekjednaodmnogobrojnih sastavnicaejaletaBudimailiRumelije,Bosnajeuživalatajposebnistatuskaoizdvojenacjelinasvedo krajaosmanlijskevladavine.

5.IslamizacijaBosne

DolazakOsmanlijau15.stoljećuvjerovatnonijebioprvidoticajBosnesislamom.Ranaarapska

ekspanzijanaMediteranu,kojajedodevetogstoljećautvrdilamuslimanskuvladavinunaKreti,Siciliji,u južnojItalijiiŠpaniji,zasigurnoječestodovodilamuslimansketrgovceigusarenadalmatinskuobalu. Trgovanjarobljemsteobale,zbogčegasu,kaoštosmovidjeli,bosanskirobovidospjeliidozapadnog Mediteranapotkrajsrednjegavijeka,svakakojebiloiutomranijemrazdoblju:porobljenihSlavenaiz mediteranske regije bilo je već na početku postojanja muslimanske Španije, pa je poznato da su

saracenskivladariAndaluzijeimaliudesetomstoljećuslavenskuvojskuod13750ljudi. 167 Alimožemo samonagađatidalijeikoodtihBosanacaprešaonaislam,dočepaoseslobodeivratiouzavičaj.Isto takomožemosamonagađatikakvisubiliodnosiizmeđuBosneimuslimanausrednjovjekovnojUgarskoj arapskihtrgovaca,potomaka islamiziranihturanskihplemena i drugihdoseljenika.Zna se da suoni prebivaliumnogimugarskimkrajevima,paiuSrijemu,pokrajiniuzsjeveroistočnuBosnu,svedoknisu

nakrajubiliprotjeraniizUgarske,zajednosJevrejima,u14.stoljeću. 168 Razumljivoještosuseneki bosanskinaučniciposebnotrudilidadokažukakojeislamodvajkadaprisutanuBosni,moždaidužeod samebosanskedržave.Alipovijesnojeznačenjetihprvihmogućihdoticajazapravobeznačajno.Doticaj jejednastvar,amasovnapromjenavjeredruga. Islamizacijavelikogdijelastanovništvapodosmanlijskomvlašćuostajenajizrazitijainajvažnija karakteristikanovijepovijestiBosne.Otomekakoizaštosetodogodiloizniklisumnogimitovi.Nekeod njihupilesuglaveprosječnihBosanacajošizstarijenaučneliterature(iiznekihsuvremenihdjelaza kojasebašinebimoglorećidasunaučna).Mnogabitnasvjedočanstvanisubiladostupnasvedok povjesničari nisu u četrdesetim godinama 20. stoljeća počeli ozbiljno analizirati osmanlijske administrativnedokumente.Uposljednjihnekolikodesetljećanastalajemnogopotpunijaslikainapokon suodbačeninekiodnajčešćihmitovailegendioislamizacijiBosne. Najboljisuizvorinformacijaosmanlijski“defteri”,porezneknjigeukojimajepopisanovlasništvo imovinealjudirazvrstanipovjerskojpripadnosti.Iznjihsemožestećivrlodobaruviduširenjeislamau

Bosni.Najstarijidefteri,iz1468.i1469.godine,pokazujudajeislamuprvimgodinamanakonosvajanja

pridobiotekšačiculjudizasebe:napodručjuistočneisrednjeBosnekojeteknjigeobuhvaćajubiloje

37125kršćanskihporodicaasvega332muslimanske.Pretpostavljajućidajesvakaporodicaimala

prosječnopopetčlanova,kršćanajebilo185625.Posebnosunavedenaimenagotovo9000pojedinaca,

neženjai udovicakršćanskevjere.Polovicakršćanskihporodicai dvijetrećinemuslimanskih(234) bijahuobičnarajakojaježivjelanaobičnimtimarima,aostalisuživjelinaveleposjedima,hasovima,ili ugradovima,ilinasvojojzemlji.Naučnikkojijeprvianaliziraotedokumente,NedimFilipović,istoje takouočiodajeislamizacijavrlosporonapredovalauHercegoviniadajenajvišeuznapredovala,što nijenikakvočudo,namalompodručjuokoSarajeva,kojesuOsmanlijedržaleusvojimrukamavećod

četrdesetihgodina15.stoljeća. 169 Jednisuodtimariotautimprvimdefterimaposebnooznačenikao “novimuslimani”;druginosemuslimanskoimeinavedenisuupopisukao“sintogaitoga ”kojijejoš

nosiokršćanskoime. 170

SljedećidefterkojijetemeljitoraščlanjenobuhvaćasandžakBosnuiz1485.godine.Tusevećvidi

dajeislamznatnouznapredovao.Unjemuima30.552kršćanskeporodice,2.491pojedinac,neženjai

udovica kršćanske vjere, 4.134 muslimanskihporodica i 1.064 neoženjenihmuslimana. 171 Ako opet

uzmemodajesvakaporodicaprosječnoimalapopetčlanova,dobivamoukupno155.251kršćaninai

stanovnika(štojeustvarnostibilojošvećeakouzmemouobzirnormalangodišnjipriraststanovništva). ZatovrijemeljudisuseneprestanoiseljavaliizBosne,paseiupopisimaspominjevećibrojnapuštenih sela.Dakakodasubježalisamoonikojinisuprešlinaislam,anovopečenisumuslimanisviostajali.Ali uidućačetiridesetljeća,kadseukupnibrojstanovnikauglavnomnijemijenjao,znatnojeporastaobroj

muslimana:udefterimaizdvadesetihgodina16.stoljećazasandžakBosnuukupanbrojkršćanaiznosi

98.095amuslimana84.675. 172 Kakoznamodautomrazdobljunijebilovećegdoseljavanjamuslimanau Bosnu,tajbrojposvojprilicipredstavljaibrojbosanskihkršćanakojisuprimiliislam. ProcesislamizacijepostupnoseubrzavaoiuHercegovini.Sačuvanjezapispravoslavnogmonahaiz

Hercegovineiz1509.godinekojikažedasumnogipravoslavcidragevoljeprigrliliislam. 173 Usjevernoj isjeveroistočnojBosniislamsenijemogaotakobrzoširitijersutapodručjanaknadnootetaodUgarske.

Tekpoštojeosvajanjedovršenonegdjeudvadesetimgodinama16.stoljeća,procesislamizacijepotekao

jemalobrže.FranjevačkijepovjesničarotacMandićtvrdiodajeurazdobljuizmeđu1516.i1524.

godineprviputsvjesnopokrenutakampanjaprogonakatolikaiprisiljavanjadasepreobratenaislam. 174 Ipak,najiscrpnijastudijaosjeveroistočnojBosniutomrazdoblju,kojujenapisaoAdemHandžić,ne potvrđujetuMandićevutvrdnju,iakonavodidasemnogokatolikabiloiselilostogpodručjaidajeod desettamošnjihfranjevačkihsamostananjihpetprestalodjelovati.Handžićistotakodokazujedasuiz razumljivihrazlogavišeprelazili naislamoni katolici koji sustanovali daljeodkatoličkihcrkava. NajotpornijejemjestobilaSrebrenica,ukojojježivjelomnogonjemačkihidubrovačkihkatolikapasu

sredinom16.stoljećajoščinilidvijetrećinestanovništva.Inačesusegradoviobičnobržeislamizirali

nego sela. Ucjelokupnoj oblasti sjeveroistočne Bosne bila je 1533. godine otprilike jedna trećina

stanovništvamuslimanska,aveć1548.godine40posto. 175

Zaostatak16.stoljećanedostajutačnijipodaci,anakontogaseodustaloodvođenjadeftera.Ipak,

činisebjelodanimdasunegdjepotkraj16.inapočetku17.stoljećamuslimanistekliapsolutnuvećinuna

teritorijudanašnjeBosneiHercegovine.Imamododušeiskazenekihkatoličkihsvećenikakojisuposjetili

Bosnunapočetku17.stoljećaikojisusastavilipodrobneizvještajezaRim,alisenjihovibrojčani

podaci zasigurno zasnivajuponajviše na usmenimizvorima, njihova je upotreba imena Bosna vrlo elastičnaiočitoimjebilostalodotogadaistaknubrojčanusnaguKatoličkecrkveilistepenugnjetavanja

kojeonatrpi.Takavjejedanposjetilacnaveodajeukupanbrojkatolika1626.godineucijelojBosni

iznosio250.000duša,idodaodajebrojmuslimanavećiodukupnogbrojakršćana. 176 Jedandrugi,

albanskisvećenikiapostolskivizitatorPeterMasarechi,uputiojepomnijesastavljenizvještaj1624.

godine.Nažalost,gotovosvipovjesničarikojisugacitiralipogrešnosuprotumačilicifreštoihjenaveo o Bosni. Njegovi pravi podaci glase da je tada u Bosni bilo 150.000 katolika, otprilike 75.000

pravoslavacai450.000muslimana. 177 Tako je proces kojimsumuslimani postali većinsko stanovništvo uBosni potrajao dobrih150 godina. Usvjetlu dosad prikupljenih podataka, jasno je da možemo mirne duše odbaciti neke od najstarijihmitovaoislamizacijiBosne.NeprihvatljivajeidejadasuseutomrazdobljuuBosnumasovno doseljavalimuslimaniizdrugihzemalja.IakosuOsmanlijenaselilenekeTurcimasrodnenarodeudrugim dijelovimaBalkana,defteripotvrđujudatakvapolitikanikadnijevođenauBosni.Moždasugdjekoji površnistranigostiuBosniuosmanlijskodobabilizbunjeničinjenicomštosubosanskimuslimanisami osebigovorilidasu“Turci”,alitonijeznačilodamisledasupraviTurci.Dapače,zaosmanlijskeTurke

uvijeksukoristilidrugeizraze:iliOsmanlijeiliTurkuše. 178 Sigurnojedasusepojedinimuslimani- trgovci,obrtnici,spahijedoseljavaliuBosnuiizdrugihdijelovaCarstva.Nekisuodnjih,vjerovatno

većidionjihpotkraj15.inapočetku16.stoljeća,biliSlavenimuslimanskevjeroispovijestiizdrugih

slavenskihzemalja.Odmnogihneslavenakoji suslužili ubosanskimoružanimsnagamau16.i 17.

stoljeću,gotovodasenikonijenastanionabosanskomtlu. 179 IstojetakoočitonetačnapretpostavkadajeuprvimgodinamanakonosvajanjaBosnebilomasovne, prisilnepromjenevjere: proces jepreobraćanjabioupočetkupolagani potrajaojevišenaraštaja. Premda namnedostaje vlastitih svjedočanstava o tome kako su se i zašto pojedinci odlučivali na promjenuvjere, nailazimo gdješto na komentare, kakav je bio i komentar spomenutogmonaha, koji pokazujudasuljudidobrovoljnomijenjalivjerskupripadnost.Defteriistotakosvjedočeoprilično ravnodušnomdržanjuvlastispramodlučnostinekihkršćanadaustrajuusvojojvjeri:bilojenormalnoda ljudi postanu muslimani i uzmu muslimanska imena a da i dalje žive sa svojom kršćanskom

porodicama. 180 TanampraksapomažedashvatimozaštosumuslimaniuBosnizadržalislavenskinačin tvorbeprezimenapoočevuimenu:uprvimdefterimaimamnogoovakvihprimjera:“Ferhat,sinIvanov”, ili“Hasan,sinMihailov”.Uvrijemekadsusetaimenapoocuustalilakaoprezimena,većinimuslimana bilisuočevivećmuslimani,alisuidaljetvoriliporodičnaimenanatajslavenskinačinpasutako

nastalaprezimenakaoštosuHasanovićiliSulejmanović. 181 Kadkažemodanijepostojalanekageneralnapolitikadasepojedinciprisiljavajunapromjenuvjere, toneznačidakršćanskecrkvenisubileometaneišikaniraneusvomradu.Pravoslavnajecrkvabolje prolazilautomrazdobljuizdvarazloga:prvo,zatoštosuOsmanlijebilesklonijePravoslavnojnego Katoličkojcrkvi(crkvinjihovadušmaninaAustrije),idrugo,zatoštoseuvećemdijeluBosne,izuzev Hercegovine,nijeposebnoosjećalaprisutnostpravoslavljaprijeosmanlijskeokupacije. ZapravosepravoslavnostanovništvonaselilodobrimdijelomuBosnukaoneposrednaposljedica osmanlijske politike. (O tome će biti više riječi u 6. poglavlju.) Pravoslavna je crkva bila

općeprihvaćenainstitucijauCarstvu. 182 Sdrugestrane,naKatoličkucrkvugledalosevrlonepovjerljivo,iakojesteklaosnovnilegalnistatus

potrebandanastavisvojedjelovanje. 183 Njenesusvećenikesmatralipotencijalnimšpijunimastranihsila, i tosasvimopravdano: jedanmletački državni službenikzabilježioje1500.godineizvještaj “nekih

franjevaca koji subili uBosni”,gdje se analizirajuvojne namjere Osmanlija. 184 Mnogi sukatolici izbjegli u susjedne katoličke zemlje u prvih pola stoljeća osmanlijske vladavine - naročito, valja pretpostaviti,onikojisusurađivalisUgarimaunjihovupokušajudazadržesjevernidioBosne.Kaošto smovidjeli,petoddesetfranjevačkihsamostanautojsjeveroistočnojoblastikojujeproučavaoAdem Handžićprestalisudjelovatiuprocesuosmanlijskogosvajanja.PrijenegoštosuOsmanlijestupileu

Bosnu,usamojjeBosnibilo35franjevačkihsamostana,auHercegoviničetiri.Većinatihsamostananije

zavedenaudeftere,jednisurazoreniuratuadrugisu(uFoči,Jajcu,Zvorniku,SrebreniciiBihaću)

pretvoreniudžamije.Uosamdesetimgodinama16.stoljećafranjevačkigeneralvizitatorzatekaoihje

samodesetucijelojBosni.Istitajbroj(zateritorijdanašnjeBosne)navodijedandrugikatolik,biskup

Maravić, usvomizvještajuiz1655. godine. 185 Franjevci subili jedini katolički svećenici koji su djelovali uBosni. Katolička administrativna jedinica uBosni podijeljena je 1514. godine na dvije provincije,HrvatskuBosnu(tj.neosmanlijskuBosnu)i“BosnuSrebrenu”,“BosniaArgentina”(tj.samu Bosnu),kojajebilapotpunoosiromašenaiizolirana.PremdacrkvauBosninijeimaladrugogizvora prihodadonovcaizinozemstvaidarovasvojihvjernika,lokalniosmanlijskiupravljačinalazilisumnogo načinadaizvukuodnjevelikesvote.Hirovitijiupravljačislužilisusebilokakvimizgovoromdazatraže

novac.UjednojpritužbiupućenojizBosneuRim1603.godineopisanojekakosuOsmanlijedržali

franjevceuzatvoruizlostavljaliihtražećiodnjih3.000asprizaodobrenjedamoguostatiusvojim

samostanima. 186 OčitojedasukatoličkisvećenicivrloteškoživjeliidasuihOsmanlijevrločestona raznenačinetlačile.Alisvemutomujeciljbionovac,anepromjenavjere. Druga omiljena teorija o islamizaciji Bosne tvrdi da je islamizacija bila posljedica masovne promjenevjerepripadnikaCrkvebosanske-kojisu,premasvimverzijamaoveteorije,navodnobili bogumili. Na prvi pogled ima nečega vjerodostojnog u toj tvrdnji: Crkva bosanska i velik porast islamskogstanovništvauBosnidvijesunajizrazitijekarakteristikebosanskepovijesti,aprvazavršava gotovo istodobno kada druga započinje. Što bi moglo biti prirodnije nego pretpostaviti da jedno objašnjavadrugo?Ipak,tajeteorijausvojojnajjednostavnijojformiočitonetačna.Tasedvafenomena mogudovestiunekuvezu,alijetavezatekposredna.Procesislamizacijetrajaoje,kaoštosmovidjeli, krozvišenaraštaja.Akosuglavniizvornovopečenihmuslimanaučitavomtomrazdobljubilipripadnici Crkve bosanske, onda bi valjalo očekivati da ćemo udefterima naći podatke o velikombrojutih

pripadnika-kojisepostupnosmanjuje-alidefteripokazujudajezagotovo150godinabilouBosni

manjeod700registriranihpripadnikatecrkve.Većsmovidjelidaimavaljanihrazlogadavjerujemoda

seCrkvabosanskauglavnomugasilajošprijedolaskaOsmanlija,idabrojnjenihsvjetovnihpripadnikau godinamaprijenjenepropastiionakonijebiobogznakakovelik.Moždasunekiodtihljudizaista,kao štonekolikosuvremenika daje na znanje, objeručke prihvatili Osmanlije kakobi napakostili svojim

katoličkimprogoniteljima. 187 AliprihvatanjeOsmanlijaobjeručkebilojeneštosasvimdrugoodtakvog prihvatanjaislama.Pojedinci koji susetakoponijeli zbogsvojesilneprivrženosti Crkvi bosanskoj zasigurnobibiliposljednjiodsvihljudikojibiseodreklisvojevjere.Bilojeipokušajadasepronađu nekedubljeduhovnevezeizmeđuteologijebosanskih“bogumila”imističketradicijeuislamu,naročitou

sufizmuderviškihredova. 188 Međutim,akoodbacimo,kaoštomoramo,“bogumilsku”teorijuoCrkvi bosanskoj,ondaitajargumentpadauvodu. JedinavezakojasemožeotkritiizmeđuCrkvebosanskeiislamizacijejestposrednaiprilično negativna.OnoštoslučajCrkvebosanskepokazuje,tojedajeBosnaimalaneobičnokrhkuiizlomljenu crkvenupovijesturazdobljuprijedolaskaOsmanlija.Nanekimpodručjima(uHercegoviniiusrpskom pojasuuistočnojBosni)nadmetalesusemeđusobomtrirazličitecrkve.UvećemdijelusameBosne nadmetalesusedvije:CrkvabosanskaiKatoličkacrkva.Nijednaodnjih,svedoposljednjihdesetljeća Bosanskogkraljevstva,nijeisključivopodržaladržavnupolitiku,inijednanijeimalapravuteritorijalnu podjelunažupnecrkveižupnike.Zasigurnosumnogaselabiladalekoiodfranjevačkihsamostanaiod hižaCrkvebosanske,pasuihunajboljemslučajuobilazilijedanputgodišnjefratarilikrstjanin.Ako ovakvostanjeusporedimosprilikamauSrbijiiliBugarskoj,ukojimajepostojalajedinstvena,snažnai dobroorganizirananacionalnacrkva,uočitćemojedanodglavnihrazlogavelikomuspjehuislamau Bosni.NesnošljivonadmetanjekatolikaipravoslavnihnastavilosezasvevrijemeislamizacijeBosne. Doksupripadniciijedneidrugecrkvepostajalimuslimani,nekisukatoliciprelazilinapravoslavnu

vjeruiobratno. 189 Značajnojedajejedinadrugabalkanskazemlja(osimTrakijekojabijašenaseljena Turcima) u kojoj je prevladala muslimanska većina bila Albanija, koja je također bila poprište nadmetanjakršćanskihcrkava(katoličkeipravoslavne).Alialbanskijeslučajopetdrukčiji.Činisedase ta zemlja islamizirala zbog svjesne osmanlijske politike da suzbije otpor u njoj nakon

osmanlijskomletačkogratau17.stoljeću. 190 AkouzmemouobzirdaumnogimdijelovimaBosnenijednacrkvanijeodlučnozastupalakršćanske interese, bit će namnešto jasnija psihologija preobraćenja na islam. Nema smisla govoriti o tom preobraćanjuonakokakobismogovorili,recimo,oMartinuLutheruilikardinaluNewmanu.Naseoskim

područjimanakojimajebilopremalosvećenika,kršćanstvo(ubilokojemobliku)vjerovatnosesvelo samonaniznarodnihobičajaiceremonija,odkojihsujednibilivezaniuzrođenje,vjenčanjeismrt,a drugima je svrha bila da odvrate nesreću,izliječe odbolesti,osigurajudobre prinose i takodalje. Prelazaksnarodnogkršćanstvananarodniislamnijepredstavljalovelikupromjenu;mnogisuseobičaji moglimirnedušenastaviti,samouzmalkodrukčijeriječiiimena.Beznadzoracrkvekojabiupozoravala vjernike na opasnost što prijeti besmrtnoj duši, taj prelazak nije uopće morao biti težak. Ozbiljni protestantskiposjetiocinaBalkanubilisučestozgranutinadtimekakoljudinehajnoshvatajutepromjene

vjere.EngleskiliječnikGeorgeWheler,kojijeusedamdesetimgodinama17.stoljećaposjetioKorint,

zapaziojekako“ovdašnjikršćani,kojimanedostajedobrapoduka,sposobniiodanipastorikojibiih

podučili,otpadajusvakodnevnoodvjere,odričusesvojereligijeukoristosmanlijskogpraznovjerjakad

godihsnađekakvagodnezgodailineugodnost.” 191 Neki odobičaja iznarodne religije koji se spominjuuprvimizvorima, postoje odvajkada i u

kršćanskojiuislamskojtradiciji.Vjerovanjeuzaštitnumoćpločicailipapirićasreligioznimnatpisima-

bilokaoamuletilineštoštosezakopavaupoljudaštitiljetinu-bijašeuobičajenousrednjemvijekui

očuvalosedodanadanašnjegaimeđukršćanimaimeđumuslimanima. 192 Jedanjeputnik1904.godine bioiznenađenčinjenicomštosuimuslimaniikršćanipodjednako“bilipraznovjerniivjerovaliumoć hamajlija,kojesumuslimanimačestoblagoslovilifranjevciikojedjecanoseokovrata,naodjećiilina

fesu:zmije,ribe,orlovskepandže,jelenskerogoveitakodalje.” 193 Mnogesvetkovineipraznikeslave objereligije:međunjimaJurjevoiIlinden,kojimuslimanizovuAliđun.Kaoštokažejednapopularna

uzrečica:“DopodneIlija,apopodneAlija.” 194 Aondjegdjejeosnovnistavpremareligijipraktično- magijski,jedna religija može posuditi oddruge čaki najvažnije obredne elemente - ili,bolje reći, pogotovoonenajvažnijejersevjerujedaoniposjedujunajvećumoć.Stogamožemozatećimuslimane kakoljubenajcjenjenijekršćanskeslikekaoštojeslikaBlaženeDjeviceuOlovu,ili kakoulazeu

kršćanskecrkvedasepomole;istosutako,napočetku19.stoljeća,plaćalikatoličkemisedasesluže

ispredslikeMajkeBožijenebiliseizliječiliodneketeškebolesti. 195 Činisedajeposebnoomiljena

bilaBlaženaDjevicaMarija.Jedanfranjevac,gvardijansamostanauOlovu,zapisaoje1695.godineda

tamošnjucrkvu“muslimanidubokoštujuzbogneprekidnognizačudesakojaBogtučini,nazagovor

BlaženeDjevice”. 196 Iobratno,zabilježenisuslučajevikadsukršćanipozivalimuslimanskedervišeda čitajuizKurananadnjihovimteškimbolesnicimanebiliihizliječili.Ustudijiotompredmetukojaje obuhvatilasveukupnoOsmanlijskocarstvorečenoje:“Dakakodajetendencijasaradnje najjačaondje

gdjesesvesektesusrećunazajedničkojosnovisvjetovnogpraznovjerja.” 197 UovomkontekstumoramogledatiinajedandrugitajanstvenielementuvjerskojpovijestiBosne, koji,pomišljenjunekihautora,upućujenavezuizmeđuislamaisrednjovjekovneCrkvebosanske:poturi. Prvobitnoznačenjeoveriječinijejasno.Običnoseodnosilonaislamiziraneilipoturčenebosanske Slavene prilično rustikalne i provincijalne sorte koji sumožda zadržali neke kršćanske običaje. (U raspraviopoturimaglavnujeriječvodiounovijevrijemeengleskidiplomatPaulRycaut,kojiimje,po svemusudeći,pripisao atribute članova nekakve vjerske sekte,ali je,kaoštoćemo vidjeti,biona

pogrešnom putu.) Neki su autori tvrdili da riječ “potur” potiče od riječi “pataren”. 198 Ova se pretpostavkamoraodbacitiizjednostavnograzlogaštoje“pataren”talijanskiilidubrovačkiizrazištoga

samiBosancinikadnisukoristili.“Potur”je,sdrugestrane,izrazkojisuod16.do18.stoljećakoristili

BosanciiOsmanlije.Narodnaetimologijadržidajetoskraćenaverzijabosanskeriječipoluturčin,što

imanekevezesnačinomnakojisekoristilautomrazdoblju.Drugojesličnomišljenjedajeriječpotekla

odbosanskogaglagolapoturčitise. Međutim,unajstarijimsačuvanimzapisimatariječnijenavedenanahrvatskomilisrpskom,negona

turskomjeziku.Poštosubosanskimuslimani1515.godinesklopilisdržavomposebansporazumdašalju

svojesinovenaobrazovanjeuIstanbul,osmanlijskisudužnosnicisvrstalitudjecupodzajedničkinaziv

“potur”kadsuihupućivaliucarskupalaču. 199 Višecarskihukazaizrazdobljaod1565.do1589.godine omogućilojepoturimadaimsinovipostanuacemioğlani,članovielite,biraniizredovanovakasistema devširme: riječ “potur” koristi se utimukazima kao opći naziv za islamizirane bosanske Slavene.

NajranijipisaniizvorkojikoristitajnazivjestnizzakonaštoihjesultandoniozaBosnu1539.godinei

tu“potur”jednostavnoznačimuslimanskostanovništvouBosni.Jedandrugiosmanlijskiizvor,zapisnik

osmanlijskeparnicevođeneuSarajevu1566.godine,razlikujepoture,kojisuočitolokalnistanovnici

Bosne,oddrugihmuslimanakojimogubitiiOsmanlije.Ajedantursko-bosanski(tj.tursko-hrvatskiili

srpski)rječnikiz1631.godineprevodiriječ“potur”jednostavnokao“seljanin”. 200 Sobziromnaovo svjedočanstvo,čudnoještonijedanodnaučnikakojisurazbijalisebiglavuokotogpitanjanijenikad ponudionajjednostavnijerješenje,atojedaizraz“potur”dolaziodturskeriječipotur.Tariječoznačava vrstuvrećastih,naboranihhlača(turskipotznačibora)kakvenoseseljaciikakvesubileuobičajenena zapaduBalkana.Riječjeprešlaiualbanskijezikkaopoture,štoalbanskiAkademijinrječnikdefinira kao“širokemuškehlačekakvesenoseunekimdijelovimaAlbanije,izrađeneodgrubogbijelogpustaili

sukna”. 201 Turskariječpoturlu,kojaoznačavanekogakonosipotur,takođerimaopćeznačenje“seljak”. StogasečinivjerovatnimdajetoprvobitnobiotekpogrdanizrazzaonebosanskeSlavenekojisu,iako preobraćeninaislam,očitoostaliprimitivciiprovincijalciuosmanlijskimočima. Natemeljutoga,isobziromnaonoštoznamoomješavinikršćanskihiislamskihobičajauBosni, neka kasnija spominjanja potura u Bosni ne izgledaju namviše tako tajanstvena. Jedan je katolik

izvijestiohabsburškidvor1599.godinedaupograničnimoblastimaBosneimamnogopoturakojisu

zadržalikršćanskaimenaiostali“uduši”kršćani.Dodaojedabiseoni,kadbiseoslobodiliOsmanlija,

dragevoljeponovopokrstili. 202 Nijenikakvočudoakojetoizjavionekokosenadaodaćegaosloboditi susjednakršćanskavelesila;anesmijemosmetnutisumaničinjenicudajetozapisanonegdjeusred dugog osmanlijsko-habsburškog rata, kad je bio znatno povećan teret nameta i vojnih obaveza na bosanske muslimane. Jednostavno je izlišno u ovaj iskaz učitavati bilo kakav znak ezoterične

kriptobogumilskevjersketradicije.Jedandrugikatolik,kojijeposjetioBosnuudvadesetimgodinama17.

stoljeća,zapisaojeneštoslično:“Malokojiod‘Turakakojiobrađujuzemlju[tj.muslimanskarajau

Bosni]znaturski;akadsenebibojaliognja,gotovobisesvionipokrstilijerdobroznajudasuimpreci

bilikršćani.” 203 ItajjeputniksastavljaoizvještajzaHabsburgovcenastojećiihnagovoritidaponovo osvojeBosnuzbogkatoličanstva.ČinisedajepovećibrojtakvihizvještajauvjerioAustrijancedaćeih sveukupnostanovništvodočekatiraširenihrukuakoikadpoduzmuinvazijuvećihrazmjeranaBosnu,ali

susegrdnorazočaralikadsunapokon1697.godinepokušalineštoslično.Dakakodajemogućedajeu

Bosni,kaoiudrugimdijelovimaosmanlijskogsvijeta,biloslučajevapravogpritajenogkršćanstva-

naime,daseizavanjskogočitovanjaislamaskrivalavlastitaprivrženostkršćanskimvjerovanjimai

običajima. 204 Alitojemnogorjeđapojava,sasvimrazličitaodonevrstemiješanjakršćanstvasislamom kakavsmonetomopisali.Tosejavljasamoondakadpostojiodlučnapolitikaprisilnogpreobraćanja-a vidjelismodasetakvapolitikaopćenitonijeuBosnivodila.

Najposlije,tujezagonetnaprimjedbaPaulaRycautaiz1668.godineopoturima.Onihspominjeu

onomdijelusvojeknjigeukojemgovorioKadizadeleru,puritanskomiultraortodoksnomislamskom

pokretukojijebiovrlouticajanuIstanbulunapočetku17.stoljeća,prijenegoštosuga1656.godine

vlasti ugušile. Rycaut piše o krajnjoj ortodoksnosti toga pokreta (“oni su strogi i vrlo savjesni u pridržavanjuvjerskihpropisa”),alidodajedasuuveliiposebnemolitvezapokojnike.Zbogtogasuim se,kaže,pridružiliimnogi“Rusiikojekakvidrugikršćanskiotpadnicikojisu,međusvojimzbrkanimi gotovozaboravljenimpojmovimaokršćanskojvjeri,sačuvalinekakvosjećanjenapojedinostiČistilištai molitvezapokojnike.”Zatimnastavljaovako:

Alimeđupripadnicimasektekojisunačudannačinizmiješalikršćanstvosmuhamedanstvomima mnogo vojnika koji borave na granicama Ugarske i Bosne, i koji čitajuEvanđelje na sclavonskom jeziku osimtoga,izradoznalostiučemisterijeKuranaizakonitostiarapskogjezika;adaihnebi smatralineotesanimainepismenima,govoretobožedvorskiperzijski.Pijuvinoumjesecupostazvanom ramazan Osjećajumilosrđeinaklonostpremakršćanimaispremnisuihbranitiodpogrdainasilja Osmanlija.IpakvjerujudajeMuhamedDuhsvetikogajenajavioKrist Ovojsektipripadajupoturiiz Bosne,alioniplaćajunametekaoikršćani;grozeseslikaiznakakriža;obavezujuseinavodeKristov

primjerzatakavpostupak? 205 Današnjivodećizastupnik“bogumilske”teorijeAleksandarSolovjevnaveojeovajpasuskaodokaz

dasupoturiibogumilibiliisto. 206 Međutim,jedinoštoseovdjeslažesbogumilskimnačelimajest rečenica“grozeseslikaiznakakriža”,alijesmisaoterečenicejasan-poturisuutompogledupoštovali muslimanskanačela(ilisubartvrdilidapoštujukadjeriječoRycautovimmuslimanskiminformatorima). Očito je da je Rycautovdje izmiješao tri sasvimrazličite skupine ljudi povezavši ihprilično proizvoljno onomzajedničkomoznakomna početku“kršćanski otpadnici”. Prvuskupinusačinjavaju ultraortodoksni kadizadeler. Druga se sastoji od vojnika u Ugarskoj i Bosni koji čine što nijedan ultraortodoksnimuslimannebinikadniusnuučinio,kaoštojerecimodapijevinooramazanu.S obziromnanjihovupismenostiučenjearapskogiperzijskogjezika,moradajeriječojanjičarimakojisu stekli temeljito obrazovanje uIstanbulu. Zasigurno suneki od njihpo svomporijeklubili poturi u uobičajenomsmisluteriječi.Sudećiponjihovojnediscipliniranostiizanimanjuzakršćanskuteologiju, reklobisedasubilibliskiderviškomredubektašija,najslobodoumnijeminajsinkretičnijemodsvih sufističkihpokreta,kojijebioposebnopopularanmeđujanjičarima.Rycautnajednomdrugommjestu

napominjedasukadizadeleržestokoosuđivalitajredzbognjihovenediscipliniranosti. 207 Itreće,tusu poturi,kojeRycautubacujeovamo,činise,bilozboggeografskeasocijacijesvojnicima“nagranicama Bosne”,bilozbogtoga štosui oni “kršćanski otpadnici” koji susačuvali nekakvunarodnuvezus kršćanstvom.RycautnijenikadbiouBosnipanavoditajpodatakzasigurnoizdrugeruke;kodnjegase

čovjeknemožeoslonitinasvakidetalj. 208 Alislučajnonjegovatvrdnjadaoni“plaćajunametekaoi kršćani”(tj.džizjuiliharač,glavarinukojuplaćajunemuslimani)moždajezaistatačna.Jedanslužbeni

bosanskidokumentiz1644.i1645.godinespominjekakopoturiplaćajudžizju,apoznatojedaseiod

muslimanamoglozahtijevatidaplaćajutajnametkadbiseukazalaiznimnapotrebazavećimprihodima

zbogvođenjarata. 209 Rycautov izvještaj nema nikakve veze s bogumilstvom, i premda je statistički mogućedasunekipoturibilinekadpripadniciCrkvebosanske,nikakosetacrkvanemožepoistovjetiti sa svimruralnimstanovništvombosanskihmuslimana. Isto tako ne može biti nikakve veze između ostatakatecrkveidalekihskupinanominalnihiliformalnihkršćanaskojimasusepokatkadsusretali katoličkiposjetitelji:sljudima“bijednihkvaliteta,tolikoneosviještenimuvjerskimstvarimadasamo

zbogčinjeniceštonisuobrezanimogusmatratisebekršćanima.” 210 Takvisuljudimoglibitiostacibilo kojekršćanskezajednicekojakrozvišenaraštajanijeprimalauslugesvećenikailicrkve.Štogodoni

inačebili,poturinisubili-poturijednostavnobijahuobičnislavenskimuslimanskiseljaciuBosni. ValjaspomenutijošjednupogrešnuteorijuoislamizacijiBosne,teorijuukojujošmnogivjeruju

iakosujeopovrgnulahistorijskaistraživanjautridesetimgodinama20.stoljeća.Prematojteoriji,kadsu

OsmanlijeosvojileBosnu,lokalnokršćanskoplemstvoprešlojeenblocnaislamkakobizadržalosvoje

feudalneposjede.Tujeteorijupopulariziraou19.stoljećufranjevacislavenskinacionalistIvanFranjo

Jukić,kojije1851.godineobjaviohistorijuBosnepodpseudonimom“SlavoljubBošnjak”.Unjojjeo

muslimanskojaristokracijiuBosnitvrdio:“Poteklisuodlošihkršćanakojisusepomuslimanilizatošto susamotakomogliočuvatisvojuzemlju Novavjeraosiguralaimjevlasništvoibogatstvo,oslobodila ihjesvihnametaidažbinaiomogućiladaseslobodnoodajusvakomporoku,svakomzlodjelu,asve

zbogtogadamoguživjetikaovelikagospodabeztrudaimuke.” 211 Vidjelismovećkakoovonipoštonije tačanopispoložajanijednogbosanskogplemićakojijezadržaosvojeimanje:zemljamujepretvorenau timar,aonjebiodužanprovoditivećidiogodineuaktivnojvojnojslužbi.(Zemljakojomvlasnikmože slobodnoraspolagatiilimulkbijašeuglavnomograničenabilonamaleposjedebilonaveleposjede

darovaneOsmanlijama.)Utridesetimgodinama20.stoljećapovjesničarVasoČubrilovićzapaziojeda

sumanjinastarihbosanskihzemljoposjednikazaistapostalispahijeizadržalinekeodsvojihposjeda,ali

jeistotakonapomenuodanisumoralizbogtogaprelazitinaislam. 212 Uprvimgodinamaosmanlijske Bosnebilesukršćanskespahijesasvimobičnapojava.Jedanseodnjihproslaviopostavšidžerahbasa

(glavnividar)ukućibosanskognamjesnikauSarajevuusedamdesetimgodinama15.stoljeća,azvaose

VlahSvinjarević,izrazitonemuslimanskoimeiprezime. 213 JednajeodzabludaIvanaFranjeJukićabilanjegovapretpostavkadajepostojaoneprekinutniz nasljednogplemstvaizpredosmanlijskeBosneprekoislamizacijedomuslimanskezemljoposjedničke vlasteleunjegovodoba.Čubrilovićidruginaučnicidokazalisudajebilotolikoprekidaipromjenau povijestizemljoposjedništvauosmanlijskojBosnidatateorijanikakonebimoglaobjasnitinastanak veleposjedauJukićevodoba.Tisuveleposjedibiliposljedicakasnijegdraštvenogipolitičkograzvojai

nastalisuponajvišeu17.i18.stoljeću.Ali,akosevratimoiu16.stoljeće,vidjetćemodajeJukićeva

teorijavišeneispravnanegoispravna.Jednasuvremenapovjesničarkadetaljnojeproučilaporijeklo48

porodica koje supripadale zemljoposjedničkoj vlasteli uBosni 16. stoljeća. Na krajuje došla do zaključkadasupetodtihporodicapouzdano,advijevjerovatno,pripadalestarom(predosmanlijskom) visokomplemstvu,daihjesedampouzdano,asedamvjerovatno,pripadalostaromnižemplemstvu,daje sedamtihporodicabiloobičnogbosanskogporijekla,daihječetiri-petbilonebosanskogslavenskog porijekla,daihječetiri-petbiloneslavenskogporijekla,aujedanaestslučajevaporijeklosenijemoglo

tačno utvrditi. 214 Mnogi su pripadnici bosanskog plemstva izginuli ili izbjegli pred osmanlijskom najezdom;neki suod nižihplemića otjerani uroblje. Nije bilo nikakva sporazuma između“velike gospode”iOsmanlijaožrtvovanjukršćanstvazalagodanživoti“vršenjezlodjela”. Teškojezanijekatiopćupretpostavkudasuljudiprelazilinaislamkakobipopravilisvojekonomski ilidruštvenipoložaj,upravozatoštojetakoopćenita.Zasigurnojebilomnogoslučajevakojisusemogli podvestipodtajimenitelj.Aliekonomskamotivacijanemožeseograničiti-kaoštojeučinjenoujednoj popularnojteorijioislamizacijiBosne-napukopitanjeizbjegavanjaplaćanjaporezazanemuslimane,

džizjeiliharača.Tojebiogodišnjiporezkojisepretvoriounekuvrstugradiraneglavarine:u16.

stoljećuiznosio je četiri dukata za bogataše, dva dukata za srednje imućne ljude i jedandukat za

sirotinju. 215 (Utodobazamletačkidukatmoglosekupitiotprilike20kilogramažitauMlecima,aza

austrijskidukatneštomaloviše.) 216 Uratnodobatisuseiznosimogliipovećati.Mnogiodnajsumornijih

izvještajaopatnjamakršćanapodosmanlijskimjarmompotičuizonihrazdobljakadsuporezibiliznatno povećanizbogvođenjarataprotivMletakailiHabsburgovaca.Aunekimrazdobljima,kakorekosmo,taj seporezmogaoprotegnutiinamuslimane.Izbjegavanjeplaćanjatognametanijemogaobitiglavnirazlog zapromjenuvjere;anesmijemozaboravitiničinjenicudasumuslimani,zarazlikuodkršćana,plaćalii zekjat,godišnjivjerskiporezkojijejednaodosnovnihobavezauislamu.(Nekakavsupandanovome bilekodpravoslavnihvjernikapristojbekojesuplaćalisvojojcrkvi;franjevcisusevišeoslanjalina dobrovoljnepriloge.)Nekisumuslimaniistotakomogliočekivatidaćeihpozvatinavojnudužnost,bilo ugradskojmilicijibilousklopuratnogdoprinosasvogaspahije.Kršćaniizvangraničnihpodručjaobično subilioslobođeniteobaveze. NijeistinadaječovjekmoraobitimuslimandabisemogaoobogatitiuOsmanlijskomcarstvu.Bilo jemnogoimućnihtrgovaca-Grka,Vlaha,Armenaca-kojisenikadnisuodreklikršćanskevjere.Ali

istinajedaje,baremnakonprvihdesetljeća16.stoljeća,bilopotrebnobitimuslimandabisenapravila

karijerauaparatusameosmanlijskedržave.Zahvaljujućisistemudevširme(plaćanjedankaudjeci), poteklaje,kaoštosmovidjeli,silnabujicabalkanskihmladacauvojskuiucarskuupravu.Navodnosu

Bosancimeđunjimabiliposebnocijenjeni.Jedanaustrijsko-slovenskipisaczapisaoje1530.godineda

je sultan najviše volio regrutirati Bosance zato što je vjerovao da su “najbolji, najpobožniji i najprivrženijiodsvih”,razlikujućiseoddrugih“Turaka”potomeštosu“mnogokrupniji,pristalijii

sposobniji”. 217 Premdasujanjičariiupravničinovnicimoglinakrajuzavršitibilogdjeucarstvu,a janjičariostajalineoženjenidokrajasvojeaktivnekarijere,biloihjekojisusenaposljetkuvraćaliu zavičajidobivalinadarvelikekompleksezemlje.Nakondvadesetgodinajanjičarskogživotanijebilo kasnooženitiseizasnovatiporodicu.Sistemdevširmebijašejedanodglavnihpokretačaislamizacijena

sveukupnomBalkanu,anjegovjeuticajbioposebnojakuBosni. 218 Drugi socijalni faktor koji je pripomogao širenju islama bijaše privilegirani pravni status muslimana.Mnogojepažnjeposvećenokanunirayi,tradicionalnimdiskriminatorskimzakonimakojisu vrijedilisamozanemuslimanskepodanike.Međuostalimzabranamabilajetuizabranadajašukonje,

noseoružjeiliodjećusličnumuslimanskoj.Izvoriiz17.stoljećakazuju,naprotiv,dasusekršćanski

svećeniciitrgovciuBosniodijevaligotovojednakokaoimuslimani,dasujahalikonjeinosilioružje.

Nekeklasekršćana,naprimjervlaškimartolozi,bilisuizuzetiodtihzakona,anekedrugezabraneiz

kanuniraya,kaoštojezabranadagradeilipopravljajucrkve,nisuupraksimnogovrijedile-bilo

zahvaljujućiposebnomdopuštenjuiliopćemprivilegijukojijeprvobitnofranjevcimadaosultanazatim

ganjegovi nasljednici potvrđivali. 219 Ipak,općenitoje vrijedilopraviloda je kršćanska raja dužna iskazivatipoštovanjeipokornostsvojimmuslimanskimpoglavarima,nesamozatoštozauzimajuviši društvenipoložajnegoizatoštosumuslimani.Moždanajvažnijiprivilegijnijeuopćebionavedenu kanuniraya,atojenačelodakršćaninemogupodićitužbuprotivmuslimanaidanjihoviiskazinemogu bitiupotrijebljenipredsudomprotivmuslimana.Tojebilateškapravnadiskriminacijakojasezasigurno itekakoosjećalakadsukršćaniimuslimanibilizapravouistomdruštvenompoložaju-kaograđaniili seljaci. Trebanakrajuspomenutijošdvavažnadruštveno-ekonomskafaktorakojasupridonijelaširenju islamauBosni:ropstvoirazvitakmuslimanskihgradova.Tjeranjerobovaurat-nesamozarobljenih neprijateljskihvojnikanegoilokalnihstanovnika-bijašestandardnaosmanlijskapraksa.Činilesutoi kršćanskedržave,samouneštomanjojmjeri.Osmanlijesuporobilevelikbrojljudiuratovimaprotiv Habsburgovaca: 7 000 suihotjerali, naprimjer, izHrvatske 1494. godine, a 200.000 (navodno) iz

UgarskeiSlavonije1526.godine. 220 Robovikojibiprešlinaislammoglisuzatražitioslobođenje.Oni

koji sudotjerani uBosnu, pretežno izokolnihslavenskihzemalja Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, vjerovatnosumnogopridonijeliprirastumuslimanskogstanovništva.Preobraćeniioslobođenirobovi ponajčešćesuzavršavali ugradovimakoji suseširili i koji sunudili novemogućnosti zaposlenja.

Godine1528.tioslobođenirobovisačinjavalisugotovo8postoodukupnogstanovništvaSarajeva. 221 Većina gradova koji su se razvili na Balkanu pod osmanlijskomvladavinombili su pretežno muslimanski,punimuslimanskihustanovaimuslimanskihgrađevina.StarikatoličkigradoviuBosnikao štosuSrebrenica,FojnicaiOlovo,sasvojimdubrovačkimtrgovcimainjemačkimrudarima,dugosu odolijevaliislamizaciji,alisunakrajuionidobrimdijelomislamizirani.(Njihovajeprivrednavažnost opadala,iakose nastavilorudarenje plemenitihkovina,unatoč dubrovačkoj zabrani uvoza srebra iz

osmanlijskihzemalja.) 222 Gradovikojisupostalisjedištasandžak-begovakaoštosuBanjaLuka,Travnik iLivno,bržesupoprimahmuslimanskoobilježje.AugradovimakaoštosuMostariSarajevokojisuse

teksredinom15.stoljećapočelidoistarazvijati,osjećaosesnažanuticajislamaodsamogtrenutkakadsu

Osmanlijestigleunjih.Brzinajenjihovarazvojabilazaistaizvanredna.Uprvih15godinaosmanlijske

vladavineuSarajevu(prijetogapoznatogpodimenomVrhbosna),do1463.godine,Osmanlijesupodigle

džamiju,tekiju(sjedištederviškogreda),musafirhanu(svratište),hamam(turskokupatilo),mostpreko

Miljacke,uvelisuvodovodisagradilišaraj(namjesnikovdvor)pokojemjegraddobionovoime.Isto

jetakonasamompočetkuosnovanausredgradaivelikatržnica. 223 Premdajevećidiogradaspalila

1480.godineugarskavojnaekspedicija,ubrzojeiznovaizgrađeniproširen.Stanovništvomujebilo

gotovoisključivomuslimansko.Bijašetovažangarnizonskigradivećjeuprvimdesetljećimabiopun

obrtnikaitrgovacanužnihzapotrebevojnihoperacija.Poslije,u16.stoljeću,stanovnicisusedijelilina

dvijeklase,trgovceivojnike-ijedniidrugiimalisusvogakadijuilisuca. ProcvatjeSarajevanastupiopodvladavinomGaziHusrev-bega,namjesnikauBosanskomsandžaku

unekolikonavrataizmeđu1521.i1541.godine.Čovjekizvanredneenergijeifilantrop,onjebiosin

preobraćenikaspodručjaTrebinjaizHercegovine. 224 Podigaojelijepudžamijukojanosinjegovoime (“Begovadžamija”),medresu(vjerskuškolu),knjižnicu,hamam,dvahana(prenoćišta)ivažanbezistan (natkrivenatržnicanakojojseprodajetekstil).Bilojeuobičajenodabogatašidajuzemljunatrajno upravljanjevlastimakakobisenamaknuliprihodizaovakveustanove(nesamodžamijeiškolenegoi svratišta,kupalištaimostove).Takavtipvjersko-dobrotvornezadužbinepoznatpodimenomvakufbijaše odvitalnevažnostizarazvojsvihosmanlijskihgradova,apomogaojeidasegradskeustanoveisprepletu

sislamskiminstitucijama.GaziHusrev-begovvakufbiojenajbogatijiodsvihiočuvaosesvedo20.

stoljeća. 225 Dogodine1530.cjelokupnostanovništvouSarajevujebilomuslimansko.Širenjenjegova uticaja na okolno područje vidi se i po tome što je 46 posto lokalne upravne oblasti bilo također

muslimansko. 226 Sarajevoserazvijalouglavnomtakoštojeprivlačiloljudeizokolnihsela.Mnogaod

najstarijihimenaulicazapravosuimenabivšihobližnjihsela.Potkraj16.stoljećaugradujeveć

biloineštokršćana,paikolonijadubrovačkihtrgovaca,temalažidovskazajednica.Od93mahale

(četvrti,ausvakojjeodnjihprebivalovjerovatnomanjeod40porodica),dvijesubilekršćanskea91

muslimanska. Bilo je i šestmostova, šesthamama, tri bezistana, nekoliko knjižnica, šesttekija, pet

medresa,višeod90mekteba(osnovnavjerskaškola)iprekostotinudžamija.Stanovnicisuuživali

kojekakvepovlasticeibilipošteđeniodređenihnameta;nekipovjesničaridržedajeSarajevoutodoba

bilo pravi slobodni grad, ili grad-republika. 227 Uto se vrijeme utomgradudobro živjelo, prema balkanskimmjerilima,iliuopćepremamjerilimatogadoba.RazumljivoještosumnogiBosancirado prigrliliislamdabimogliživjetiuSarajevu.

Najposlije,jošjejedanfaktorodigraoodređenuuloguuislamizacijiBosne:prilivvećislamiziranih Slavenaizdrugihzemalja.Spomenulismodasunekislavenskimuslimanistigliuprvimgodinamakao

spahijeizSrbije,MakedonijeiBugarske.Ipak,najvišeihjepristiglopotkraj17.stoljeća,kadjenakon

povlačenjaOsmanlijaizkrajevakojesudugodržalipodsvojomokupacijom,izDalmacije,Hrvatske, SlavonijeiUgarske,došlozanjimaimnogomuslimanaiztihzemalja.Nekesuodtihporodicasvakako bileisamebosanskogporijekla-precisuimsebilinaselilinaosvojenimpodručjimakaospahije.Ovim jeprilivomznatnoporastaobrojslavenskihmuslimanauBosni.Taseobauosamdesetimidevedesetim

godinama17.stoljećanijebiojedinitakavpriliv,alijezasigurnobionajbrojniji.Ookolnostimapod

kojimasetodogodilobitćevišeriječiu7.poglavlju.

6.SrbiiVlasi

Dosad nije ovdje bilo mnogo riječi o Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Razlogje tome jednostavan PravoslavnacrkvajedvadajebilaprisutnanateritorijusameBosneprijedolaskaOsmanlija,samojeu Hercegoviniigralavažnijuulogu.UsvojojranojsrednjovjekovnojpovijestiHercegovina(Hum)bijaše diokulturnogipolitičkogsvijetasrpskihžupaikneževina,zajednosaZetom(CrnaGora)iRaškom

(jugozapadnaSrbija).Većidiohercegovačkogplemstvabiojeu14.i15.stoljećupravoslavnevjere,a

vjerovatnojetakobiloisasamimstanovništvom. 228 Ustoljećuintenzivnekatoličkeaktivnosti prije dolaskaOsmanlija,KatoličkajecrkvaiuHercegovinipostiglaznačajneuspjeheuraduosnovavšiondje

četirifranjevačkasamostana,alijeu16.i17.stoljećudošlodovelikognazadovanja,pogotovouistočnoj

Hercegovini.Godine1624.bilojejoš14katoličkihžupnihcrkavauistočnoj Hercegovini,anakon

petnaestakgodinaostaloihjejošsvega11,odkojihsučetirinavodnobileuruševnomstanju. 229 Sdrugestrane,činisedaSrpskapravoslavnacrkvanijeprovodilaorganiziranuaktivnostuBanovini

iliKraljeviniBosnisvedokkraljTvrtkonijeproširiobosanskiteritorijusedamdesetimgodinama14.

stoljećanagornjitokrijekeDrine(jugoistočnoodSarajeva)inadijelovedanašnjeCrneGoreiSrbije

uključujućituipravoslavnimanastiruMileševi.IakosesamTvrtkookruniozakraljauMileševi,onje

bioiostaokatolik,kaoisvibosanskikraljeviposlijenjega(uzeventualnuiznimkuOstoje,kojijemožda

biopripadnikCrkvebosanske).DaljeodgornjegtokarijekeDrinenemaupredosmanlijskojBosnijasnih

tragovapravoslavnihcrkava.Jedansrpskipovjesničarumjetnostitvrdiojedanekolikopravoslavnih

manastirausjevernojBosnipotičeizvremenaprijedolaskaOsmanlija,alijenjegovodatiranjevrlo

nepouzdano. 230 DakakodasusepojedinipripadniciPravoslavnecrkvemoždanastaniliuBosni.Nekisu

sebosanskiplemićioženilidjevojkamaizsrpskihvlastelinskihporodica,audvadesetimgodinama15.

stoljeća spominje se jedna pravoslavna porodica u Vrhbosni (kraju oko današnjeg Sarajeva). 231 Neosporno je bilo postupnog prožimanja pograničnih krajeva Bosne pravoslavnim vjernicima iz

Hercegovine.Nekikatoličkiizvještajiizpedesetihgodina15.stoljećagovoreodirektnomnadmetanju

dvijucrkavazaduše-oprodorimafranjevacauHercegovinuiopokušajimaobjestranedaprivukubivše

pripadnike Crkve bosanske. 232 Što se tiče teritorijalne crkvene organizacije, u predosmanlijskom razdobljuzaistanematragovaprisutnostiSrpskepravoslavnecrkvenatlusameBosne.

Međutim,nakondolaskaOsmanlijaslikasepočinjenaglomijenjati.Odosamdesetihgodina15.

stoljećaspominjusepravoslavnisvećeniciivjerniciumnogimdijelovimaBosneukojimaprijenijebilo

nispomenaonjima.Znasedajenekolikopravoslavnihmanastirapodignutou16.stoljeću(uTavni,

Lomnici,Paprači,OzrenuiGostoviću),avažnimanastirRmanjusjeverozapadnojBosniprviputse

spominje1515.godine.Tenovegrađevinejošvišeiznenađujukadseznadajezakonomkanunirayabilo

posebno

odobrenje. 233 Premdasupravoslavnivjernicibiliitekakoponižavaniiugnjetavani,nijepretjeranokazati dajeosmanlijskirežimfavoriziraoPravoslavnucrkvu.Pravoslavcisuimalisvojusredišnjuvjerskuvlast usamomOsmanlijskomcarstvu,akatoliciizvannjegapanijebilosumnjedabisesmatralioslobođenim kadbinekakatoličkasilaponovoosvojilaBosnu.Bosanskimitropolit(pravoslavnibiskup)spominjese

zabranjenograđenjenovihcrkavaočitojedasuosmanlijskevlastisvakiputmoraleizdati

prviput1532.godine,aprvapravoslavnacrkvauSarajevuvjerovatnojesagrađenateksredinom16.

stoljeća. 234

PremdaimamnogozabilježenihslučajevapreobraćanjakatolikanapravoslavljeuBosni16.i17.

stoljeća,jasnojedasetoširenjePravoslavnecrkvenemožepripisatisamotimpreobraćanjima. 235 U

krajevima ukojima je pravoslavlje polučilo najveće uspjehe, naročito na sjeveruBosne, utomse razdobljunastanilo mnogo doseljenika izpravoslavnihzemalja. Očito je posrijedi bila osmanlijska politika da naseli područja koja subila opustjela, bilo zbograta ili kuge. Već uprvimdefterima pojavljujuseskupinekršćanskihčobana,kojisedeklarirajukaoVlasištosusenaseliliuopustošenim

krajevimaistočneHercegovine.Udefterimaizsedamdesetihiosamdesetihgodina15.stoljećamožese

razabratidaseVlasišireposrednjojBosni,ukrajevimaokoVisokogiMaglaja.Negdjeodmahiza1476.

godine, naprimjer, oko 800 vlaškihporodica naselilo se ukrajuoko Maglaja, zajedno s dvojicom

pravoslavnih sveštenika. 236 U idućih pedesetak godina nastavio je rasti broj Vlaha u srednjoj i

sjeveroistočnojBosni,apočelisusedoseljavatiiusjeverozapadnuBosnu.Uratovimanapočetku16.

stoljećaopustjelojejošvišekrajevausjevernojBosnijersukatolicibježalinahabsburškiteritorij. BudućidajeOsmanlijamabilovažnodaneostaveprazanprostorblizuvojnegranice,uslijediojejoš jedanvelikpriliv vlaškihdoseljenika izHercegovine i Srbije. Za cijelog17. stoljeća bilo je još doseljavanjanatopodručje,jersunesamoratnegoikugaostavljalizasobomdemografskepraznine

kojejetrebalopopuniti. 237

Već1530.godine,kadjehabsburškislužbenikBenediktKuripešićputovaokrozBosnu,izvijestioje

dautojzemljiživetrinaroda.JedansuOsmanlije,koje“krajnjedespotski”vladajukršćanima.Drugisu “stariBosanci,kojisurimokatoličkevjere”.Atrećisu“SrbikojisebenazivajuVlasima Doselilisuse

izSmederevaiBeograda”. 238 Tajjevlaškielementbiotolikovažanunastankubosanskogpravoslavnog stanovništva da se još i nakon tri stoljeća izraz “Vlah” koristio u Bosni u značenju “pripadnik

Pravoslavnecrkve”. 239 JasnojedasuutomprocesunaseljavanjasudjelovaliiSrbiiHercegovcikoji nisubiliVlasi.Oproblemukakoihmeđusobomrazlikovati,iotomeštojeizraz“Vlah”značiouono doba,bitćejošriječi.Ipak,jasnojedasuVlasi,kaoposebnaetničkaikulturnaskupina,tuodigralivažnu ulogu.Vlasisupotpunoodgovaraliciljevimaosmanlijskevlasti,nesamozatoštosubilipokretni(tipične suimposlovnedjelatnostibilestočarstvo,uzgojkonjaiorganiziranjeprijevozarobezatrgovce),negoi zatoštosuimaliizrazituvojničkutradiciju.Odobrenesuimposebnepovlasticekakobiihnavelidase naseleuzosmanlijsko-habsburškugranicu-smanjenjeporeznaovcezaonekojiživeupograničnom

području,anjihovimsuglavarimadodijeljenivelikitimari. 240 Iakonisuprimalivojnuplaću,imalisu pravonositioružjeiodnjihseočekivalodaobavljajuvojnufunkciju;umjestoplaće,dopuštenoimje pljačkanjeneprijateljskogteritorija.Poznatipodnazivom“martolozi”ili“vojnuci”,postalisunajopasniji elementuosmanlijskojvojnojmašineriji.

IstodobnosuVlaheiSrbekojisupobjeglinasjeverpredosmanlijskomnajezdomu15.stoljećui

kojisunjegovalisličnuvojničkutradiciju,Habsburgovcipočelikoristitisdrugestranetenestalnei

promjenljivegranice.PridružilisuimseinekiVlasiizunutrašnjostiBosne.Trirazlogakojenavodi

BenediktKuripešićzaopustjelostBosnenapočetku16.stoljećabijahukuga,devširmaibježanjesrpsko-

vlaških martoloza preko granice. 241 Godine 1527, pošto je izabran za kralja Ugarske i Hrvatske, FerdinandIAustrijski utemeljioje za njihformalni sistemzakupa zemlje i vojnihdužnosti.Bili su oslobođenifeudalnihobaveza,dopuštenoimjesudjelovanjeudiobiratnogplijena,moglisusamibirati svojezapovjednike(vojvode)imirovnesuce(knezove)islobodnoispovijedatipravoslavnuvjeru.Nataj jenačinizrastaopodHabsburgovcimaposebansistemdržanjazemljeuposjeduivojneorganizacije, takozvanaMilitdrgrenzeiliVojnakrajina,kojajenakrajuobuhvatalapojaszemljištaizmeđutridesetaki stotinjak kilometara širok i oko hiljadu kilometara dugačak. Krajišnici ili Grenzer na sjevernoj i sjeverozapadnojgraniciBosne,podjednakopoznatiposvojojvojničkojodvažnostiikrvoločnosti,zvali

suse“Vlasi”ili“Morlaci”.Godine1630.FerdinandIIpotvrdiojenjihoveprivilegijeudokumentu

poznatompodimenom“ZakonioVlasima”-“StatutaValachorum”. 242 Uzpojedinevelikeratnepohode, ratovanjeOsmanlijaiHabsburgovacasastojalosenaovojgraniciuglavnomodvječitihokršajaVlahas Vlasima.

KosubilitiVlasi,igdjesuponikli?TojejednoodnajspornijihpitanjaupovijestiBalkana. 243 VlasisudandanasraštrkanipomnogimdijelovimaBalkana;najvećajenjihovakoncentracijaugorju PindusnasjeveruGrčke,aliimaihiuBugarskoj,Makedoniji,AlbanijiiSrbiji,aostatakavlaškog stanovništvanaćićemoinaIstarskompoluotoku.Potradicijisubilistočariipastiriimoglobiserećida sunapolabili nomadi jer sugonili stada,katkadi navelikeudaljenosti,s redoviteljetneispašeu planinamanaredovituzimskuispašunanekomdrugommjestu.Nekisuseodnjihobogatiliprodajom

svojihstočarskihproizvoda:vune,siraimarve.Mnogisusepročuliu18.i19.stoljećukaotrgovci,

domaćiimeđunarodni.Tiseposlovinisumnogomijenjaliutokustoljeća;jednabizantskapjesmaiz12.

stoljećaspominjevlaškisirkojijebionaglasuuCarigradu,ivlaškukabanicu,širok,crnogrtačbez

rukavailitalagan,kojisejošmoževidjetinaplećimabalkanskihčobana.Nekidrugibizantskipisci

spominjuvlaškotjeranjestokeizjednogkrajaudrugi,asrednjovjekovnisrpskidokumentigovoreo

njimakaoopastirimaikjelatorima-ovajeriječpoteklaodlatinskecalator,štoznači“konjovodac”,

riječkojaseočuvalaiusuvremenomvlaškomuoblikucalator,štoćereći“putnik”. 244 Njihovojedino drugozanimanjeutodobabilojevojničko:kaožilavigorštacibilisucijenjenizbogsvojesrčanosti,a kaodobavljačikonjabilisudobrodošliusvakomratnompohodu.Činisedaimbizantskevlastiipak nisumnogovjerovaleidasuihobičnoupotrebljavalekaopomoćnečete,aponekadsudjelovaliikao sasvimsamostalneneregularnejedinice.Ipak,spominjeseicijelajednavlaškapješačkapukovnijau

bizantskojvojscinapočetku14.stoljeća. 245 UprvimzapisimaVlasisečestospominjukaopriličnoprolaznapojavanaliknasjenu.Selilisuseiz jednogkrajaudrugi,govorililokalnejezikeistapaliseslokalnimstanovništvom.Udokumentimakasnog

Bizanta govori se o “Bugaro-albano-vlasima”, pa čak i o “Srbo-albano-bugaro-vlasima”. 246 Među ostalimnjihovimimenimaspomenimobizantsko-grčko“Mavrovlachos”,štoćereći“crniVlah”,izčega jepotekaoinaziv“Morlak”,pasuvremenogrčkoime“Koutsovlachos”(Kucovlah),štodoslovceznači “hromiVlah”,atojevaljdainačicakojajepučkometimologijomnastalaodturskogkutfukeflak,“malog Vlaha”.Samoime“Vlah”potičeodriječikojomsustariSlaveninazivalinarodeštosugovorililatinske iliromanskejezike-odatlei“Wallachian”,“Walloon”i(tekposrednomprimjenom)“Welsh”. Nema pouzdanihhistorijskih zapisa o Vlasima prije desetogstoljeća. Jedini dokazi o njihovu postojanjuprijetogalingvističkesuprirode.Vlaškijejezikromanski,vrlosrodansrumunskim-lingvisti gazovu“makedo-rumunski”,aromanskikojisegovoriuRumuniji“dako-rumunski”.Očitojedajetaj jezikproduktstarorimskekolonizacijeBalkana,dajeondjetrajnosačuvanidasuSlaveninaišlinanjega

kadsudošlinaBalkanu6.i7.stoljeću.Međutim,RimskocarstvoobuhvatalojenaBalkanugolem

prostorpajetodušudalosuvremenimnacionalnimpovjesničarimadatvrdekakoVlasipotičuupravos njihova područja. Tako, recimo, Grci vjeruju da su Vlasi romanizirani Grci, Bugari kažu da su romaniziraniTračani,aRumuniinsistirajudasuromanizirani Dačani(i/ilipotomcirimskihlegionarauDaciji-nijevažnojesulipotomcijednihilidrugih,glavno jedasubiliondjeprijedolaskaUgara).Kudikamojenajslikovitija-inajbesmislenija-teorijakojuje iznio istaknuti hrvatski povjesničar otac Mandić koji je, istražujući porijeklo Vlaho-Srba u Bosni, zaključio da oni potiču iz Maroka. Na taj način misli on da je objasnio bizantsko-grčku riječ “Mavrovlachos” ili “Crni Vlah” (Karavlah), što upućuje na njihovutamnumaurskuput. Prema toj njegovoj teoriji, oni su potomci rimskih legionara iz Mauretanije (današnjeg Maroka) koji su bili

stacioniraninaBalkanu.IstinajedasuRimljaninaseliliondjemnogobrojnelegionare,alisutobili,kao

štosmovidjeli,ljudiizcijelogaCarstva.OdjedinedvijevojnekolonijeMauretanacakojespominje

Mandić,jednasenalazilauBesarabijinedalekoodCrnogamoraadruganarijeciInn,nedalekoodBeča.

TeškodajetomoglobitipolazištezastvaranječitavogjednognarodanajuguBalkana.Iakoćese,

naravno,današnjianti-srpskinacionalistiuBosnioduševitikadsaznajudasubosanskiSrbizapravo

Afrikanci(teorijakojasvakakoopovrgavasuvremenusrpskupredrasudupremaAlbancimakakosuoni

tobožetamnoputannarodizTrećegsvijeta),tateorijanikakonedrživodu. 247 Međutim,pravoporijekloVlahamožeseizvestiizlingvističkegrađe.Vlaško-rumunskijezik(kojije biojedanjezikdoksedvaglavnaoblikanisupočelaračvatinegdjenapočetkusrednjegavijeka)ima velikbroj posebnihkarakteristika zajedničkihs albanskimjezikom. Međute karakteristike spadaju osnovnapravilagramatikei sintakse,određenbroj posebnihidiomai jezgravokabularavezanogza

pastirskiživot. 248 Albanski,kojijejedinipreživioodjezikailirskihplemena,sadržiiznatanbrojriječi posuđenihizlatinskogapaupučujenatijesnevezesromaniziranimstanovništvomzasvevrijemerimskog

razdoblja. 249 Udruženesnagehistorijskelingvistike,proučavanjeimenamjestaipovijestRimskogcarstva omogućujunamdaizvučemopriličnopouzdanzaključakdajesredišteukojemsuseobatajezikarazvila područje što se proteže od sjeverne Albanije preko Kosova do jugozapadne Srbije, a možda je obuhvataloinekedijelovesjeverneMakedonijeizapadneBugarske.Većidioromaniziranogstanovništva kojigovorirumunskimjezikomnatompodručju(načijujeverzijulatinskogauticaonjihovvlastitistariji jezik,ilirski)raspršilesu,uništileiliasimiliralenajezdeusrednjemvijeku,posebnonajezdeSlavena. Ostatakkojisebaviostočarstvomuspiojepreživjetiugorjunedirnutrazvojemslavenskesjedilačke poljoprivrede,auudaljenijimplaninama(posebnonasjeveruAlbanije)ostaojeutijesnojvezisjoš starijimostacimakojisugovoriliilirskijezik,doduševerzijuilirskogadubokoprožetulatinskim,nakon stoljetnihdoticaja.Ovoobjašnjenjeprihvatajugotovosviobjektivninaučnicikojisuizučavalitopitanje. Nažalost,utoproučavanjeuniojenepotrebnuzbrkuneumjesninacionalniponosrumunskihautorakojise

nemogupomiritisčinjenicomdasuprviljudikojisugovorilirumunskiporijeklomjužnoodDunava. 250 BudućidasusjevernaAlbanijaijužnaSrbijabileprvobitnosredišteVlaha,niječudoštosuseVlasi vrlo rano proširili na obližnje gorske krajeve Hercegovine. Odatle suse preselili na sjever, preko

brdovitogzaleđaDalmacije,gdjeseveću12.stoljećuspominjedačuvajustada(auzimuihdovodeu

primorje).Između13.i15.stoljećaonjimaječestoriječuhronikamaDubrovnikaiZadra. 251 Nekiodtih vlaškihčobanaprodrlisuidosrednjeBosne,gdjeonjihovojprisutnostisvjedočesrednjovjekovnaimena

mjestaukrajevimaokoSarajevaiTravnika:Vlahinja,Vlaškovo,Vlašić. 252 Imnogevlaškeriječiiz pastirskogživotaušlesuubosanskanarječja:naprimjertrze,janjekojesevrlokasnoojanji,umjesecu julu,potičeodvlaškeriječitirdziu,ilizarica,vrstasira,dolaziodvlaškeriječižara.Ovajepotonja riječzapravoinačicaalbanskeriječidhalle,štoćereći“mlaćenica”-jedanodmnogihdetaljakoji

upućujunapastirskusimbiozuVlahaiAlbanaca,kojajevrlodugotrajala. 253

ČinisedajevećinatihprvihdalmatinskihibosanskihVlahaživjelamirnoipovučenougorju. 254 Ali usamojHercegovini,gdjesenalazilavećakoncentracijaVlaha,razvilasevojnaiagresivnatradicija.U

dubrovačkimhronikamačestosetuženapljačkaškeupadetihobližnjihVlahau14.i15.stoljeću. 255 HercegovačkiVlasibilisuuzgajivačikonjaivodičikaravana,akadsenisubavilipljačkom,bogatilibi setrgovanjemizmeđuDubrovnikaibosanskihrudnika.Nekisuodnjih,kaoštosmovidjeli,vjerovatno naručili one impozantne kamene nadgrobne spomenike ili stećke ukrašene isklesanim konjanicima.

Zasigurnosu,zahvaljujućisvojimtrgovačkimvezamanaistoku,stupiliudoticajsvlaškimstanovništvom uSrbijiiBugarskoj,kojejeimalodugutradicijuvojneaktivnostiuslužbibizantskihcarevaisrpskih kraljeva. Jedna je od još nerazriješenih tajni u ovom slučaju pravo značenje izraza “Morlak” (“Mavrovlachos”, “Karavlah”, “Crni Vlah”), i kako je došlo do njegove upotrebe uHercegovini i Dalmaciji. Očito je da se prvobitno značenje odnosilo na crne kabanice koje su nosili Vlasi na središnjemBalkanu(uSrbiji,Bugarskoj,MakedonijiisjevernojGrčkoj).Urazličitimsurazdobljimabili

poznatiipodimenom“Karagounides”ili“Crnogunjci”. 256 MoždajeposebanvaltihVlahazapljusnuo HercegovinuiDalmacijudonijevšisasobomitoime(kojesuzasigurnobilidobilinapodručjugdjese

govorio grčki). 257 Slavenska pučka etimologija uskoro ga je pretvorila u “Morovlah” (tj. “morski

Vlah”). 258 IzDalmacijesetajizrazposlijeproširionaVlaheuHrvatskojkojisubilinaselili“Krajinu” sjeverozapadnoodBosne.“Morlacchi”jepostaostandardnimletačkinazivzateljude,atajjekrajna

mnogimgeografskimkartama17.i18.stoljećaoznačenkao“Morlacchia”.Zbogsvojihokrutnihmetoda

neregularnogčetovanjaMorlacisuizišlinazaoglas,smatralisuihprimitivnimibešćutnimljudima.Ali

svesetopromijenilopotkraj18.stoljeća,kadihjeposjetiotalijanskisvećenik,abbeFortis.Nadahnut

Ossianovompoezijom,ipraćenjošjednimzaljubljenikomuepskunarodnupjesmuifolklor,profesorom

novijepovijestinaCambridgeu,FortisjeobišaoMorlakeuDalmatinskojzagoritragajućizapoezijomi

primitivnimvrlinama.Našaojeijednoidrugo:“Iskrenost,povjerenjeićestitostovihsiromašnihljudi

usvimsvakodnevnimživotnimpostupcimaproglasilibisekodnasnaivnošćuislabošću”,zapisaojeon.

Čuojeimnogopjesamaipribilježio:“Morlakkrstaripopustimplaninamaipjeva,naročitounoćno

doba,ojunaštvimastarihslavenskihkraljevaivelmožailionekomtragičnomdogađaju.”Zapaziojeisto

takoda“bosanskidijalektkojimgovoreMorlaciuunutrašnjostiskladnijezvuči,pomommišljenju,od

primorskogilirskogjezika.” 259 Pjesmakojujeobjaviouprijevodu,Hasanaginica,bilajezapravodjelo bosanskihmuslimana-kratkapričaotragičnojljubaviinesporazumupostalajejednaodnajomiljenijih narodnihpjesamaucijelojEvropi,pasujepreveliGoethe,Byron,WalterScott,Merimee,Puškini

Ljermontov. 260 UsamojBosninazivMorlaknijesetolikokoristiozaratoborneVlahekojisusepodOsmanlijama naseliliuKrajini.TesuVlahe,kojisudošliiizHercegovineiizSrbije,zvaliiliVlasiilimartolozi.Ova sepotonjariječodnosilananjihovvojnistatus,pasutomoglibitiinevlasi-bijašetoinačicagrčke riječizanaoružanačovjeka,armatelos.VlasiuBosniiHercegoviniimalisusvojevlastitodruštvenoi vojnoustrojstvo,kojejebilojasnoodređenovećuprvimosmanlijskimdokumentima.Načelusvake lokalnezajednicebijašemirovni sudacili knez(stari slavenski naziv),podnjimjebionačelnikili primikur(odgrčkeriječiprimikerios);apodnjimlugator(odgrčkeriječialagator,zapovjednikvojnog

odreda),aosnovnavojnajedinicabijašeponder(odgrčkeriječikontarion,štoćerećikoplje). 261 Svi ovi nazivi jasnopokazujudasuOsmanlijejednostavnopreuzelesistemkoji bijašeutvrđenuvojsci Bizantskogcarstva.Kaoibizantskiisrpskivladariprijenjih,onisuVlasimaodobriliposebneporezne olakšicezbognjihovihvojnihusluga.GlavarimaVlahadodjeljivali sutimarei snjimasupraktički postupalikaosaspahijama,aljudesuimoslobodiliplaćanjaosnovnognametazanemuslimane,harača. Vlasisuipakplaćaliposeban“vlaškiporez”-rusumieflak-kojiseuglavnomsastojaoodjedneovcei

janjeta po porodici što su se davali svake godine o Ðurđevdanu. 262 Budući da su bili drukčije oporezovani,bilisuidrukčijerazvrstaniuosmanlijskimdefterima.Tonamjeomogućilodaustanovimo

dajepotkraj15.stoljećabilonajmanje35.000VlahauHercegovini,adajeu16.stoljećubiločak

82.692 uglavnomvlaškihporodica (uključujući tui neke nevlaške martoloze koji suuživali slične

povlastice)usmederevskomkrajujužnoodBeograda. 263 (MnogeVlaheizistočneHercegovinepreselile suOsmanlije onamo da ponovo nasele područja opustošena ratovanjemušezdesetimgodinama 15.

stoljeća.) 264 Tosubiliglavnirezervoaristanovništvaizkojihsusepuniliopustjelikrajevinasjeveru Bosne.Akakosuoni,prebivajućiuHercegoviniiSrbiji,poodavnobilipripadniciPravoslavnecrkve, uvelisunatebosanskeprostorepravoslavljekojeseondjeočuvalododanadanašnjega. KolikosusetiVlasirazlikovaliodsusjednihSlavena?Očitojedasuimalidrukčijistatusidrukčije društveno-vojnoustrojstvo.OnikojisusenaseliliusjevernojBosninisumoglinastavititradicijudagone

svojastadanavelikeudaljenosti,aočuvaniosmanlijskidekretioVlasimauBosniiHercegoviniiz16.

stoljećapokazujudavećinaVlahanijevišeživjelanomadskimživotom,alidasuseidaljeponajviše

bavili stočarstvom. 265 Ivan Lovrić (Giovanni Lovrich) zabilježio je u sedamdesetimgodinama 18.

stoljećadasuhrvatskiMorlacisviimalistadapo200,300i600ovaca,akadihjepitaozaštosene

prihvateobrađivanjazemlje,odgovorilisumu:“Našiprecinisutoradilipanećemonimi.” 266 Nekisu autori,posebnosrpski,tvrdilidariječ“Vlah”značisamo“čobanin”idaneuključujenikakvoposebno

etničkonilingvističkoznačenje-padasuvećinatihljudizapravosamoSrbikojidržeovce. 267 Ovo mišljenjeodbacujevodećisuvremenistručnjakzaVlahenapočetkuosmanlijskevladavinenaBalkanu,

tvrdećidasuVlaheoduvijeksmatraliposebnimnarodom. 268 Vlasisuodvajkadagovorilipodvajezika,akakosaminisunikadbiliuupravnomaparatu,jezikkoji jeočuvanuzapisimaonjimanijenikadnjihov.Ipak,imamonekihsvjedočanstavaonjegovojupotrebi,uz

pojavuvlaškihvlastitihimenauzapisimakaoštosuUrsuliliŠarban.Vlasikojisuseu15.stoljeću

naselilinajedanjadranskiotokgovorilisuinakon400godinavlaški.Jedanmletačkipisaciz16.stoljeća

zapisaojedaVlasiuDalmatinskojzagorigovore“latinski,dodušeuiskvarenuobliku”.Pastiriutim

planinamajošsu1985.godinebrojilinavlaškom. 269 Imaidrugihdokazaonjihovubilingvizmuu17. stoljeću,premdajepovjesničarIvanLučić(JoannesLucius)tvrdiodajedotadavećbioiščeznuonjihov

starijezik. 270 AlidakakodasetiVlasi,živećistoljećimameđuSlavenimauHercegoviniiSrbiji,ne moguuprvimah(svojimgovoromiodijevanjem)razlikovatiodautohtonihSlavenautimkrajevima. Pretpostavkadasunekadgovorilisamovlaškizatoštonisudonijelisasobomsrpskuekavicukadsu

došliizSrbijeusjevernuBosnu,zasigurnojenetačna. 271 OnisugovorilionakokakosugovoriliSlaveni okonjih,atajsegovormogaosvremenomlakopromijenitinapodručjutakopodložnomdemografskim promjenama kao što je bila sjeverna Bosna, a Vlasi iz Hercegovine ionako su zasigurno govorili ijekavicom.

Bilojenedavnopokušajadasedokažekakojejošnapočetku20.stoljećabilouBosniljudikojisu

govorilivlaški.UpopisustanovništvaBosneiz1910.godinespominjese16selaukojimasegovori

“rumunski”,agodine1906.jedanzaneseni rumunski vlahofil objavioječitavuknjiguo“rumunskim

kolonijama” koje je ondje otkrio. 272 Međutim, kad je vodeći njemački ekspert za Vlahe, profesor Weigand,otišaosljedeće godine provjeriti te njegove tvrdnje,ustanovioje da ujedinimpreostalim

vlaškimselimaživeljudikojisusedoseliliu18.stoljećuizMakedonijeikojisuodondazaboravilisvoj

jezik.Aseljacikoji“govorerumunski”,poznatiutimkrajevimapodnazivom“Karavlasi”ili“Crni Vlasi”, zaista govore rumunski, ali samo zato što uopće nisu Vlasi nego rumunski Romi iz

Transilvanije. 273 Nakraju,valjaistaknutidadanasnemasmislatvrditidasubosanskiSrbi“zapravo”Vlasi.Tokom

stoljećaimnogiobičnipripadniciSrpskepravoslavnecrkvezasigurnosubiliprešliprekoDrineuBosnu ili seizHercegovinepreselili nasjever.U18.i 19.stoljećurazvilasei srpskatrgovačkaklasau

bosanskimgradovima.NisubašsviljudikojisuupućenidasenaseleusjevernuBosnuu15.i16.

stoljećubiliVlasi,aodondajebilotolikoprilivaiodlivaupovijestiBosnedanikakonemožemotačno

izračunatipostotak“vlaških”predakabosanskihSrba. 274 Uostalom,nisuVlasipridonijelisamoporastu srpskogstanovništva;nekisuodnjih(pretežnouHrvatskoj)prešliinakatoličkuvjeru,amnogoihsei

islamiziralouBosni. 275 NazivatidanasnekogaSrbinomznačislužitisepojmomstvorenimu19.i20. stoljećuna temeljuzajedničke religije, jezika, povijesti i vlastitogosjećaja nacionalne pripadnosti. DanašnjibosanskiSrbimoguseslobodnopredstavljatikaoSrbi,bezobziranasvojevlaškoporijeklo. Ipak,čovjekapomalodraškapomisao,kadčujetakozvanedesničareudanašnjojruskojpoliticikako govoreopotrebidazaštitesvojustaruslavenskubraćuuBosni,dasujedinakomponentabosanskog stanovništvakojasadrživažaniizrazitelementneslavenskogporijekla,upravobosanskiSrbi.

7.RatipolitikauosmanlijskojBosni,

1606-1815.

PovijestBosneu17.i18.stoljećubilajeidaljeisprekidanaizasjenjivanavelikimratovima.Ibaš

kaoštojeOsmanlijskocarstvoizraslonaratu,takosuisamoratovanjeidruštvenepromjeneštoihjeono

izazvalopridonijelipropasticarstva.U17.stoljećustarofeudalnokonjaništvobivalojeuvojnomsmislu

pomalo već zastarjelo. Mnogo suvažniji postali pješaci naoružani modernimoružjem, i topništvo. Razvilaseregularnaplaćenavojskazakojuregrutiranjespomoćudevširmenijevišebilopotrebno.Alii daljesubilipotrebninovčaniprihodisredišnjojvlastidabiplaćalavojsku,atojeznačilodajetrebalo preuzimati ispražnjene feudalne timarske posjede i pretvarati ihuodređenspoj privatnihposjeda i

prodavanjapojedincimapravanaubiranjeporeza.Tesupromjene,kaoštoćemovidjetiu8.poglavlju,

preobrazilepriroduosmanlijskogprovincijskogdruštva.Samostalniubiračiporezapovećalisuporeze,a Istanbuljeizmisliocioniznovihnameta-osiromašujućitimestanovništvoiizazivajućikivnostičeste nemire.Poreziugotoviništoihjeskupljalasredišnjavlast,poznatipodnazivomavariz,bijahunekadtek izvanrednemjere,asadsupostalinorma.Korupcijasepovećala,aredizakonsunazadovali.UBosnisu ipakprilikebileneštosređenijenegonasusjednomosmanlijskomteritorijuuSrbiji,gdjesuseljaci

bježalisposjedaiodmetaliseuhajduke.AliiuBosnijebilonemirau18.stoljeću.Tadajevećmnogim

posmatračimabilojasnodacarstvotruneiznutra. Najmanjesvakidruginaraštajsudjelovaojeuvelikimratovima.NakonratasHabsburgovcimaod

1593.do1606.godineBosnajeostalafinansijskiiscijeđenaivojnoiscrpljena.Slijedilojenekoliko

desetljećaoporavljanjaštobijahujedinopomućenagrdnomdevalvacijomnacionalnevaluteiinflacijom

ucijelomOsmanlijskomcarstvuurazdobljuizmeđu1615.i1625.godine. 276 Učetrdesetimgodinama17.

stoljećaOsmanlijesusezapleleudugogodišnjiratsMlečanima,kojijeokončantek1669.godine.Toje

uključivalo česte vojne i pljačkaške upade s mletačkogteritorija na dalmatinskoj obali, a bilo je i

nekolikoteškihokršajaizmeđumletačkihibosanskihoružanihsnaga.Godine1645.cijelajednabosanska

armijaprodrlajeuDalmaciju,alinijeuspjelaosvojitimnogoteritorija. 277 Tajjedugotrajniratsilno opteretioBosnu,kaoinovapovećanjaporezaiinflacijaštoihjeratizazvaoucijelomcarstvu.Katolički

biskupMarijanMaravićizvijestioje1655.godinedaje“usadašnjemratu”višeod2000katoličkih

porodica pobjegloizBosne,a ujednomdrugomizvještajustoji da sučetiri franjevačka samostana

popaljena“uratovimaštoseneprekidnovodeuovimkrajevima”. 278 Godine1663.obnovljenjerat protivHabsburgovaca,asljedećegodinevelikaosmanlijskavojskaprodrlajeuAustriju.Nakonbitkeza kojusuOsmanlije smatrale da je završila neriješenimishodom, a Austrijanci da suoni izvojevali pobjedu,potpisanjemirovnisporazumkojimsuseobjestraneobavezaledaćeodustatiodgraničnih

incidenatadoklegodtajdogovorbudepoštovalaidrugastrana. 279 NajvažnijiratodkojegseOsmanlijsko

carstvonijenikadpotpunooporavilovodioseprotivAustrijeod1683.do1699.godine.Godina1683.

bilajezaOsmanlijekatastrofalna.NakonneuspješneopsadeBeča,odbilesuihipotukleubiciaustrijska ipoljskavojska.OsmanlijesusmaknuleuBeograduvelikogvezirakojijebionačelutogpohoda.Između

1684.i1687.godineAustrijancisumalo-pomalooslobodilicijeluUgarskuodOsmanlijaiotjeralina

hiljade spahija i novopečenihmuslimana s njihovihnapuštenihposjeda na jugte sutako izbjeglice preplavileBosnu.DotlesuiMlečićipoduzimalidirektnenapadenabosanskiteritorij.Osmanlijesu

dodušeodbileglavnumletačkuofanzivunaBosnu1685.godine,alisuoružanesnageHabsburgovaca

protjeralemuslimaneuBosnuizLike,kojajebilanajzapadnijidiobosanskogejaleta.Do1687.godine

otprilike30.000muslimanapobjeglojeizLike,anjih1700kojisuostalisilomsupreobraćenina

katoličkuvjeru. 280 Ovajprilivizbjeglicasasvihstranauvelikojeuticaonabrojisastavbosanskog

stanovništva-računasedajenakontogratačakoko130.000izbjeglicastiglouBosnu. 281 Najvišeje međunjimabilomuslimanaizSlavonije-biloonihkojisuseprvobitnobilidoseliliizBosnenasjever, biloHrvatakojisuzadugotrajneosmanlijskevladavinebiliprešlinaislam.Nekiodtihizbjeglica, pogotovospahijakojisusveizgubili,bilisuogorčeniljudikojisusasobomvjerovatnodonijelinovo

osjećanjekivnostinakršćanstvo. 282

Aliosmanlijskusuvlastčekalejošgorestvari.Godine1689.austrijskajevojskapregazilaBosnui

prodrla u Srbiju, čak do Kosova, i mnogi su Srbi iskoristili priliku da ustanu protiv osmanlijske vladavine.NekosevrijemečinilodaćeOsmanlijeizgubitisvuvlastnaBalkanu,alisuvećsljedeće godineOsmanlijeopetistjeraleAustrijancepotvrdivšineobičnusposobnostobnavljanjasnageimoći.

VelikbrojpravoslavnihSrba-najmanjenjih30000podvodstvomsvogapatrijarha,pobjegaojena

sjeversaustrijskomvojskomkadsepovlačilasKosova,izMakedonijeicentralneSrbije.(Albanska brojčananadmoćnaKosovu,barudanašnjedoba,vjerovatnopotičejošiztogvremena.)Sdrugestrane, međutim,mnogipravoslavniSrbidočekalisuraširenihrukupovratakOsmanlijapoštosuumeđuvremenu biliiskusilirevnostaustrijskihkatoličkihsvećenika.Slijedilojerazdobljeukojemsustvaripraktički stajalenamrtvojtački.Osmanlijesuidaljepriličnoneučinkovitoupadalenaugarskiteritorijpreko Dunava, a odbijao ih je neučinkoviti austrijski feldmaršal Caprara. Ali kad je Caprara zamijenio najmlađi i najsposobniji oficir uaustrijskoj vojsci princ EugenSavojski, situacija se počela naglo mijenjati.PrincEugennaniojetežakporazOsmanlijamaubicikodSente,utadašnjojjužnojUgarskoj,u

septembru1697.godine.Aondaje,neobičnobrzo,nastavionapredovatisasvega6000ljudisvedo

samogsrcaBosne.

Nadan22.oktobrastiglisudoSarajeva,gdjesuOsmanlijezateklipotpunonespremnezaborbu.U

svomvojnomdnevnikuprincEugenjeovakoopisaoonoštosedogodilousljedećadvadana:

“Nadan23.oktobrarasporediosamjedinicenauzvisinikojadominirasamimgradom.Odatlesam

uputio pojedine odrede da poharajugrad. Osmanlije suveć bilie sklonile najvrednije stvari, ali su svejednoostavilizasobomvelikukoličinusvakojakerobe.Predvečerjegradplanuo.Inačesenalazina širokuprostorui potpuno je otvoren;ima 120 lijepihdžamija. Sutradansamjoš ostao uSarajevu. Prepustilismogradisvuokolicuvatri.Našjurišniodredkojijeprogonioneprijateljavratiosesbogatim plijenomimnogoženaidjece,nakonštosupobilisvusiluOsmanlija.Kršćaninamjatimicedolazei molezadopuštenjedaseskloneunaštaborsasvojimstvarimajerželenapustitiovuzemljuipoćis

nama.IjasenadamdaćupovestisvekršćaneizovezemljeiprebacitiihprekoSave.” 283 Većina su tih kršćana vjerovatno bili katolički trgovci, koji su, čini se, ovim ratom izgubili

dominacijuubosanskojtrgovini. 284 KadjeprincEugenkrenuoopetnasjever,snjimsuzaistapošlena hiljade katolika u Austriju. Ako pravoslavno stanovništvo nije već u drugoj polovici 17. stoljeća

premašilobrojkatolikauBosni,ondasunakrajuovogaratazasigurnoosiguralibrojčanupremoć. 285 Nejasnojedalisutikatolicibiliuvjereni(kaoštojebiosrpskipatrijarh)daćeseuskorovratitis oslobodilačkomvojskom.PonekimseznacimadazaključitidasuAustrijanciozbiljnopomišljaliponovo

osvojitisvuBosnu.Godine1687.i1688.raspitivalisuseprekoposrednikauDubrovnikubilimuslimani

uSarajevu(kojisu,kaoštojebilodobropoznato,zauzimalinezavisnodržanjespramosmanlijskevlasti)

prihvatiliaustrijskuvlastkadbiimbilazajamčenapunavjerskasloboda.Dvanaestjeporodicapotvrdno

odgovorilonatopitanje,aličinisedaodsvegatoganijenakrajubiloništa. 286 PrincEugennijeimao

ništasličnonapametikadjepoveovojnuekspedicijuuBosnujermujebitniciljbiotekpljačkai razaranje. Karlovačkimir(sklopljenuSrijemskimKarlovcima,sjeverozapadnoodBeograda,nedalekood NovogSada) kojimjeokončanrat1699.godine,potvrdiojedaseOsmanlijskocarstvopovlači iz Evrope.UgarskaiTransilvanijaustupljenesuHabsburgovcima,avelikidijeloviteritorijauDalmacijii GrčkojMlecima.UidućemstoljećuBosnajenajugozapadugraničilasMlecima.Psihološkiudaractih gubitakabiojetolikosnažandajepovrattihteritorijapostaoopsesivandugoročni cilj osmanlijske

politike.Prilikaseukazala1714.godine,kadsuMlečanigruboprekršilimirovniugovor.Uratukojije

uslijedio,AustrijajeobnovilasavezsMlecima,aprincEugenjejošjedanput(1716)naniotežakporaz

OsmanlijamakodPetrovaradina.Ipaksubosanskeodbrambenesnageuglavnomzadržalesvojepozicije.

Požarevačkimmirom1718.godineAustrijajedobilapojasbosanskogteritorijajužnoodtradicionalne

granice,rijekeSave.Dalmacijapodmletačkomvlašćuproširilasepremaunutrašnjostiidosegnulaliniju

kojajeodondamanje-višeostalajugozapadnagranicaBosne. 287

UtomratujošjejedanvalmuslimanskihizbjeglicazapljusnuoBosnu. 288 Prilikesubilenesređene,

porezinanovopovećani,apobunezbogprevelikihnametaizbilesuuHercegovini1727,1728,1729.i

1732.godine.Neosmanlijskiizvoritvrdedasuudvijeodtihpobuna(1728.i1729.godine)sudjelovalii

kršćani,alisuglavniakteribilimuslimani. 289 Tihsugodinaharaleipošasti:napočetkutridesetihgodina

18.stoljećapomrlojeuBosniodkuge20.000ljudi. 290 KadsuAustrijanciprekršiliPožarevačkimir

1736.godineiprodrliuBosnu,zasigurnosusebiliponadalidaćejebrzoosvojiti.Alinedavnojeprije

togabiopostavljenzanamjesnikauBosnineobičnoenergičaniodrješitčovjek,Ali-pašaHekim-oglu,

kojijevrlovještoorganiziraoodbranu. 291 SljedećegodinepotukaojeaustrijskuvojskuubicikodBanje

Luke,amirovnimugovoromkojijezatimsklopljen(Beogradskimir1739.godine)Austrijancisuse

odrekličitavogteritorijajužnoodSave,osimjednetvrđave. 292 Tomjenagodbomutvrđenasjeverna granicadanašnjeBosne.

Bijašetojedanodnajtrajnijihmirovnihugovorautomstoljeću.Gotovo50godinanakontoganije

biloupadastranevojskeuBosnu.Međutim,Bosanskiejaletmoraojesnosititeretpovećanihporeza

kojimasusefinansiraliratovinadrugimstranama.Godine1745,kadseHekim-ogluAli-pašavrationa

položajnamjesnika

Bosne,ogorčenjenapovećanenametebilojetolikodajebioprisiljenpovućiseizBosnenašest

mjeseci.Kadse1747.godinevratio,ponovosuizbilinemiripasesljedećegodinepovukaouGrčku. 293

NakonvelikepobuneuMostaru1748.godine,ukojojsučakijanjičarisudjelovali,slijedilesuuidućih

nekolikogodinaidrugepobunezbogvelikihnametauBosni. 294 Imuslimanskiseljaciprotestiralisuzbog promjenausistemuzakupazemlje.NapokonjenovinamjesnikuBosni,Mehmed-pašaKukavica,primio

odsultanafermanukojemjestajalasamojednarečenica:“Bosnasemoraiznovaosvojiti.” 295 Namjesnik je postupio bešćutno i djelotvorno. UBosni je uspostavio mir, iako je Mostar bio i dalje središte nezadovoljstva i otpora. Godine 1768. paša je morao poslati jakuvojskuna Mostar da ga pokori.

Međutim,zarazlikuodnekihmasovnihpobunaučetrdesetimgodinama18.stoljeća,ovajjeotporpoticao

odviđenihmuslimanakojisunastojalizaštititisvojeporezneolakšice. 296

SljedećiratprotivAustrije,kojijezapočeo1788.godine,imaojeozbiljnijupolitičkudimenzijuod

prethodnih. Austrijski car Josip II i ruska carica Katarina Velika sporazumjeli su se da preotmu Osmanlijamabalkanskezemljeipodijeleihmeđusobom.Takojedošlodogeopolitičkepodjeleinteresa

naBalkanu,štojenakrajudovelodoaustrijskeokupacijeBosne1878.godineidonjeneaneksije30

godinanakontoga.CarJosipIIpokazaojedanemislisamonaosvajanjenegoinavladavinukadjena

početkurataizjaviodajamčisloboduvjeroispovijestisvimmuslimanimakojiodmahpoložeoružje. 297 Nastojećipridobitinasvojustranubosanskekatolike(odkojihsunekedoveliinastudijeuZagreb),

HabsburgovcisusejošnadalidaćeuBosniizbitiopćiustanakbosanskihkršćana. 298 Napočetku1788. godineaustrijskesujedinicestupilenabosanskodo,aliimsenisuispunilisnovidaćebitidočekanikao osloboditelji.ManjibrojBosanacadobrovoljnosepridružioaustrijskojvojsci.Ipak,ibosanskikršćanii muslimani pružili sužilav otpor Austrijancima uprednjempojasuodbrane, pa je austrijska vojska

zaglibilaupetomjesečnojopsaditvrđaveuBosanskojDubici. 299 (Stogajetajratostaozabilježenu bosanskojpovijestipodimenomDubičkirat.)SljedećegodineAustrijancisuseboljepripremilipasu pregazilivećidioBosneiprodrlidubokouSrbiju.Aliopetjeuslijedionagovještajnačinanakojićese

problemisređivatiu19.stoljeću.TežnjeAustrijeiRusijenijezapriječilaosmanlijskavojnamoćnego

diplomatskiipolitičkipritiscidrugihevropskihvelesila.Godine1791.Austrijajepristalavratitisvešto

jebilaosvojilauBosniiSrbiji;zauzvratjesultandodijelioaustrijskomcaruslužbeninaslov“zaštitnika”

kršćanapodosmanlijskomvlašću. 300

Međutim,prijenegoštoseuspiopotpunooblikovatinovimodelpolitičkogponašanjau19.stoljeću,

došlo je do dugotrajnogi bitnogprekida umeđunarodnomporetku: do napoleonskihratova. Nakon NapoleonovihprvihpobjedanadAustrijom,FrancuzisuzauzeliMletke,IstruiDalmaciju(uključujućii

Dubrovačkurepubliku)1805.godine-itakojenastalafrancusko-bosanskagranica.

VećinaevropskihvelesilaželjelasedodvoritiOsmanlijskomcarstvuizstrateškihrazloga.Napoleon jeposlaopomoćsultanudasuzbijebunuuSrbiji,aFrancuzisusejošdirektnijeupleliulokalnisporu Hercegovini 1808. godine uputivši manji vojni odred u pomoć lokalnom paši Hadži-begu Rizvanbegoviću, koji bijaše opkoljen u tvrđavi Hutovo nakon svađe sa svoja dva brata oko

nasljedstva. 301 Godine1809.AustrijajeponovonajavilaratFrancuskoj.NapoleonjepotaknuoBosance da upadnuuSlavonijuna početkuljeta te iste godine, a nakonbitke kod Wagrama ujulumjesecu Austrijanci supredložili mir. Habsburgovci suponovo ustupili Francuzima neke teritorije: zapadnu polovicuHrvatske(uzsjeverozapadnugranicuBosne)idobardiodanašnjeSlovenije.Svejetobilo spojenosostalimosvojenimteritorijimaunovu“Ilirskuprovinciju”podfrancuskomupravommaršala Marmonta(kojijezaovuprilikuproglašen“vojvodomdubrovačkim”)uidućečetirigodine. KaoivećinavladaraKrajineprijenjega,maršaljeuskorouvidiodasemorauhvatitiukoštacs

pljačkaškimupadimaizBosne.Potkraj1809.godinefrancuskakaznenaekspedicijaprešlajeuBosnu,

gdjesujedočekaleslabeosmanlijskesnage,uglavnomneregularnekonjice,podzapovjedništvomageod Bihaća. Premda se nisu mogli mjeriti s dobro izvježbanimjedinicama Grande Armee, neregularni bosanskikonjanicisnažnosusedojmilijednogfrancuskogvojnika,kojiihjeusvojimuspomenama opisaokao“ljudskojatoukojemnikonijenosioodoru,namršavim,neobičnolakimkonjićimakojisu slušalijahačevglasistisaknjegovihkoljenaadamuuzdeistremeninisubilinipotrebni”.Francuzisuih otjerali tridesetakkilometara, a onda sustali kod nekogsela i zapalili ga. Onaj se vojnikposlije prisjećao:“Otrčaosamsnekolikooficiradonajvećekuće.Zaključilismodajeusobamasrešetkamana

prozorimakojisugledalinadvorištebioharempasmogazapaliliučastljepšegspola.” 302 Kadsuse 1813.godine Francuzi povukli iz“Ilirskihprovincija”,Austrijanci suondje ponovo preuzelivlast.Istodobnosusenastaviliuobičajenigraničniincidentiisukobi.Svesevratilounormalno

stanje.AlinajvećadugoročnaprijetnjaosmanlijskojBosnidolazilajesistoka,izSrbije,gdjeje1804.

godineizbioustanak.Zapravosuizbiladvaustanka:prvijeizvelaskupinalokalnihjanjičarakojisu prigrabili vlast ne bi li spriječili provođenje reformi koje je donio Istanbul (dopuštajući Srbima kršćanima da osnuju svoju miliciju, ubiru svoje poreze i tako dalje), a drugi je bio velika buna kršćanskogstanovništva.Premdajesultanuprvimahstaonastranusvojihpodanikaprotivjanjičara,

narodnijeustanakuzeoprevišemahapajeodlučiodagauguši.Srbisu1805.godinepotukliosmanlijsku

vojsku,a1806.nanijelitežakporazivojscikojajenadrlaizBosne.OpćaantiosmanlijskanasiljauSrbiji

uključila sui mnogobrojne masakre,pljačke i prisilnopokrštavanje običnihslavenskihmuslimana i

pravihOsmanlija; oni koji supreživjeli počeli subježati uBosnu. 303 Izbilo je i nekoliko pobuna pripadnikaSrpskepravoslavnecrkveuBosniijednaozbiljnijabuna(proisteklaizlokalnihrazmirica)u

Hercegovini.Napokon,1815.godine,sultanjepristaodatiSrbima-ilibaronimauSmederevskom

sandžaku,sjevernomdijeluSrbijekojemjepripadaoiBeograd-autonomijusvelikimovlastima,pravo navlastituskupštinuislobodnoizabranogkneza.Ipak,osmanlijskeposadeostalesuugradovima,a osmanlijskijepašaidaljestolovaouBeogradu,alisupoloženitemeljizakasnijirazvojSrbijekao nezavisne kraljevine - kraljevine koja će za Bosnu biti ili svjetionik slobode i nade ili središte ekspanzionističkihteritorijalnihtežnji. Dvije suprotstavljene bune koje supotaknule uSrba porivza nezavisnošćuizražavale sudvije tendencijekojesusevećpoodavnomoglezapazitiubalkanskimprovincijamaOsmanlijskogcarstva. Postojalojenarodnonezadovoljstvočitavimporetkom,ipostojalaježeljalokalnihpredstavnikatoga poretka da odbrane svoje privilegije od miješanja (nadasve reformi) iz Istanbula. Moć lokalnih muslimanskihuglednikabilajedubljeukorijenjenauBosni.Tojeznačilodajenjihovotporsredišnjim

vlastima,otporčijesmoznakovevidjelivećokosredine18.stoljeća,imaočvrstubazuidaćetrebati

nekolikonaraštajadaseskrši.UBosnisubileizrasleposebnepolitičkeidruštveneinstitucijekojesusve skupačinileneobičnodjelotvoranporedaklokalnemoći.

Najvažnijajeodtihinstitucijabilakapetanija.Ponajprije,potkraj16.stoljeća,kapetanjebiovojni

administratorupograničnompodručju.Njegovajezadaćabiladadiževojsku,pregledavaputnikekoji prelazeprekogranice,dačuvacesteodrazbojnikaiobavljakojekakvedrugepolicijskeiadministrativne poslove.Teritorij kojimjeupravljao,kapetanija,mogaojebiti manji ili veći odkadiluka(osnovne

upravnejedinicekojojjenačelubiokadijailisudac),alijebiomanjiodsandžaka. 304 U17.stoljećutaj jeporedakprošireninaunutrašnjostzemlje.Proširenesuiovlastikapetana,anekeugledneporodice

počelesutretiratikapetanskuslužbukaonasljednu.UvrijemeKarlovačkogmira(1699)uBosnijebilo

12kapetanija,apotkraj18.stoljećabiloihje39pajetimporetkombioobuhvaćenvećidiobosanskog

teritorija.Narazmeđi17.i18.stoljeća,kadsupočeliiporezubirati,kapetanisubilinavrhuncusvoje

moći. 305 KapetanijesupostojalesamouBosni,pasutustvorileidruštveno-političkustrukturukojomse Bosnarazlikovalaodsvihostalihbalkanskihzemalja.Tajeinstitucija,kadjedobrofunkcionirala,bila veliknapredaknaspramprvobitnogosmanlijskogporetka. Ljudi više nisubili izručeni na milost i nemilostpohlepnimsandžak-begovimadovedenimizvana,kojisusezaononekolikogodinakolikosu boraviliuBosninastojaliobogatiti,negosuimalilokalneupravljačekojimasuvlastitiinteresiležaliu dugoročnomblagostanjunasvompodručju.Istodobnosumogliiozbiljnoograničitivlastnamjesnikau Bosnikogajepostavljaosultan. Teoretski,namjesnikjedobioodsultanavrhovnuvlastnadsveukupnomBosnom.Kaovladarejaleta imaoje,kaoštosmovidjeli,titulubeglerbegailivezirainajvišiodtrirangapašezvani“pašaodtri tuga”,prematradicionalnomvojnomstijeguukrašenomstrikonjskarepakojibisenosioprednjimu

bici. 306 Pod njimsu bili sandžak-begovi (potkraj 17. stoljeća Bosna je bila podijeljena na četiri

sandžaka:Bosnu,Hercegovinu,ZvornikiKlis),kojejetakođerpostavljaosamsultan.Naokružnom

nivou,uzkapetanije,postojalasuičetirisamostalnaagaluka,apojedinimpodručjimamoglisuupravljati

imuselimi,upravljačištoihjepostavljaosamvezir. 307 Međutim,odpočetka18.stoljećasvejeviše slabilavezirovamoć.EnergičanvezirkaoštojebioAli-pašaHećimovićmogaojemobiliziratiBosnu kad je mobilizacija bila uinteresusamihBosanaca, ali je teško mogao vladati zemljomkad bi se stanovništvookrenuloprotivnjega.Tosemoglopostićisamogrubomsilom,anjojseipaknijeredovito pribjegavalo.Potkrajstoljećavećinaseposmatračaslagalaumišljenjudasevezirovamoćprotežesamo

napodručjeokogradaTravnikagdjejebilanjegovarezidencijaidvor. 308

BosanskiveziribilisusepovukliizSarajevanakonrataudevedesetimgodinama17.stoljećai

gotovodavišenisumogliniprimirisatiutajgrad.RazvojSarajevai,uneštomanjojmjeri,Mostarakao gradova koji su ljubomorno čuvali svoju političku samostalnost bijaše još jedan faktor koji je ograničavao centralnuvlast. Ušezdesetimgodinama 15. stoljeća Mehmed II dodijelio je Sarajevu posebnupovlasticuilimuafname(štojeobuhvataloioslobođenjeodnekihnameta)kaonagraduza pomoćkojusuSarajlijepružileOsmanlijamanapočetkuosvajanjaBosne.Tojepostalaosnovasve pretencioznijihzahtjevaSarajlijazaspecijalnistatusgrada-posebnosutezahtjeveisticalipoglavari

moćnihesnafaštosusteklipravo(kojejedrugdjeimaladržava)daimenujugradonačelnika. 309 Nakon

ukinućasistemadevširmeu17.stoljeću,prirodajanjičarskogkorpusadegeneriralajeucijelomcarstvu.

UBosniu18.stoljećujanjičarisupostalineštonaliknacehiliudruženje,kojaseistotoliko(akonei

više)bavilasvojimdruštvenimprivilegijimakolikoivojnimobavezama.Jedanfrancuskiposmatračiz

1807.godineuočiojeda“većinamuslimanskihgrađananosititulu‘janjičara”;reklisumudaod78000

janjičarauBosnisveganjih16000primaplaćuiobavljastvarnevojnedužnosti,adasusviostali

obrtnicikojisamouživajupravonatutitulu. 310 BudućidajeuSarajevubilonajmanje20000janjičara, odkojihsunekibilivojneosobe,nijedanvezirnijemogaoolakoprijećiprekonjihovihprivilegija.U Sarajevujemuselimzastupaovezira,alijeimaovrloograničenuvlast. Sarajevojebilonačeluotporacentralnimvlastima.Jedanbosanskiljetopisaczapisaoje,kadje

1771.godinenametnutnovporez,dasudrugamjestačekaladavidehoćeliSarajlijepriznatitajporez

prijenegoštosesamiodlučehoćeligaplaćati. 311 AliiMostarjeigraovažnuulogu.Premdanijeimao nikakve povelje o nekimposebnimprivilegijima, nastojao je izboriti sličanstatus kao i Sarajevo. Odupirao se svim pokušajima da se nad njim uvede nadzor, i često se suprotstavljao vezirovim

jedinicama.Godine1768.i1796.organiziranisupohodinaMostar,a1814.godinebilajepotrebna

vojskaod30000ljudidauspostaviugraduvezirskuvlast.Postavljenjeodozgomuselimdaupravlja

gradom,alisugastanovniciučassvrgnuliiizabralinatomjestosvogapredstavnika. 312 Gradskiocikoji subilinačeluotporauMostaruimalisurangajana,pajeitačastpostalabedemprotivcentralnihvlasti.

KadjetadužnostprviputuvedenauBosnizaratakojisevodioizmeđu1683.i1699.godine,ajanjebio

gradskidužnosnikkojijeodgovaraozaredizakon,izabranizmeđuspahija,janjičarskihzapovjednikai drugihuglednika.PremdajetatitulapoprimilaneštošireznačenjedrugdjenaBalkanu,gdjeseobično odnosila na svakojake lokalne polusamostalne muslimanske poglavare, u Bosni je zadržala svoje prvobitnoznačenjeupravnogslužbenika.UmnogimprovincijskimdijelovimaBosnekapetanjeujedno obavljaoifunkcijuajana.Aliajanisuposebnuuloguimaliuvećimgradovima,gdjesuihstvarnobirali,u

većemdijelu18.stoljeća,predstavnicigrađana-ikršćaniimuslimani.Samiajanibilisu,naravno,

muslimani,aiuSarajevuiuMostarujanjičarskeorganizacijeimalesuvelikuticajnanjihovizbor.U Sarajevusuiobičnigrađanimoglipostatiajani,auMostarusulokalnikoljenovićizemljoposjednici zauzeli te položaje i na kraju ih “feudalizirali”, tako da su izbori bili puka formalnost. Upravo

zahvaljujući toj funkciji, gradski oci Mostara, uzpodrškudrugihčlanova lokalne zemljoposjedničke

vlastele,uspjelisudagradneprekidnopružaotporcentralnimvlastimaodšezdesetihgodina18.do

tridesetihgodina19.stoljeća. 313

8.Privredniživot,kulturaidruštvouosmanlijskojBosni,

1606-1815.

Povijestkapetanaiajanapomaženamdashvatimokakosuseu17.i18.stoljećuzbivaleuBosni

neobično važne društvene promjene. Stari poredak vojno-feudalnog držanja zemlje pod zakupom malopomaloseistrošioiumjestotimarskeklasepojavilasenovavrstalokalnogplemstvakojejedržalo uvlasništvuveleposjedeiprenosiloihunasljedstvo.Većsmonaznačilinekeoduzrokatimpromjenama:

razvojklasedržavnihdužnosnikanastalihsistemomdevširmekojisuseuIstanbuluu17.stoljećuotimali

za nevojne, privatne posjede;zamjenjivanje, uvojnomsmislu, spahija plaćenimpješaštvom;opća i nezasitnapotrebadržavezaprihodima,štojedovodilodotogadasusevelikikompleksizemljeustupali lokalnimzemljoposjednicimakojisuzauzvratubiraliipredavalidržaviporezugotovini.UBosnije navalaspahija,janjičaraidržavnihslužbenikaizbjeglihizUgarske,Slavonije,HrvatskeiDalmacije

između1683.i1697.godinepovećalapritisaknadržavudapretvoritimareuprivatneposjede(poznate

podopćimnazivomčiftluk);mnogisuodtihljuditražiliuzemljoposjedništvusigurnost,aodčiftlukasu se,osimtoga,mogliiscijeditivećiprihodijersuseljacinanjimaimalimanjazakonskaprava. NekiodposjedakojisunatajnačinnastalibilisuuBosnipoznatipodnazivomagaluk,anjihovi vlasnici age.Seljaci sunanjimasačuvali nekapravakorištenjazemlje,ali jeznatnopovećanteret desetinaizakonskiobaveznogkuluka.Oniposjedikojisubiliuneograničenuvlasništvupojedinaca

bijahupoznatipodnazivombegluci,anjihovivlasnicipodnazivombegovi. 314 Mnogisuodtihbegluka biliveleposjedikojimasuupravljaliupraviteljiimanja,kojisuzahtijevalinajvišeštosumogliodseljaka nanjima.Onisumoglisklopitisaseljacimaiposebnesporazumekojinisubilipropisanizakonima. Općenitosunaziviaga(štoseprvobitnoodnosilonajanjičarskezapovjednike)ibegnaprostopoprimili značenječlanovanižeivišezemljoposjedničkevlastele.Kakosuradniuvjetinaveleposjedimabivali sve teži,muslimanski suse seljaci,kojima je zakonoduvijekomogućavaoda sami posjedujunešto zemlje,svevišepriklanjalitakvomnačinuobrađivanja.Takojetekaodugotrajanprocesdruštvenei

vjerskepolarizacije:od15.stoljeća,kadsufeudalnizemljoposjednicimoglibitiikršćaniimuslimani,a

posjedesuimobrađivaliseljaciobjevjere,do19.stoljeća,kadsusviveleposjednicibilimuslimani,a

velikavećinaseljakabezemljašabilikršćani. 315 Iakosusetiseljaciidaljezvali“kmetovi”,onikojisu radili na beglucima, strogo uzevši, nisuviše imali pravni status kmetova. Bili suobični seljaci u nepovoljnupoložaju,usistemuukojemnisuimalipraveprilikedazahtijevajuneštobolje. Životnisuimseuvjetisvevišepogoršavali.Svevećibrojseljakaodlaziojesazemljeupotraziza

poslomuvećamjesta. 316 U16.stoljećubilojesasvimuobičajenodaseljacipodosmanlijskomvlašću,

poštoplateporez,zadržezasebevišakurodaiiznesuganatržište. 317 Načiftlucimakojisuzahtijevaliod seljakavišenegodrugi,takvoještopostalonemoguće,pasuseljaciživjelinarubuegzistencije.Kadje

francuskiautorFourcadeputovaouSolundaondjepreuzmekonzulskomjesto1812.godine,prespavaoje

jednunoćukmetskojkućiuKožarcu.Kućajebilašestipolmetaradugačkaičetirimetraširoka,u sredinijebiloognjište,bezdimnjakaibezprozora(samootvoriuzidovimairupanakrovu);podjebio zemljan a jedini namještaj bijahu škrinje; spavali su nogama okrenuti vatri, umotani u kožuhe, na

ležajevimaodsijena,agamadihježiveizjedala. 318 NatemeljutakvihiskazastičesevrlosumornaslikaživotanaseluuBosni.Paipak,jednojeod

začudnihotkrićasuvremenihpovjesničaraBalkanadajeu18.stoljećuznatnoporastaobrojstanovnika-

naročitouBosni.U17.jestoljećudošlodoopćegpadabrojastanovnikaizrazlogakojinisusasvim

jasni:jedanjeodmogućihuzrokatifus. 319 Utokucijelog17.stoljećaprilivmuslimanskihizbjeglica možda je teknadoknadioodlivkatolika: katolički izvori procjenjujuda je više od50000katolika

izbjeglouratuštosevodioizmeđu1683.i1699.godine,avjerovatnoseiegzoduszaratasMlecima

između1645.i 1699.godinebrojionadesetkehiljada. 320 Ipakjemuslimanskostanovništvosnosilo najvećidioteretaratnihnapora-nesamouodbraniBosnenegoiugotovoneprekidnomratovanju

Osmanlijaudrugimkrajevimacarstva.Važnostbosanskihjedinicavidiseipopopisu1553bosanskih

spahijakojisuslužiliuratuprotivRusije1711.godine:svakijeodtihspahijaimaousvojojpratnjipo

nekolikovojnika. 321 Mnogehiljadebosanskihmuslimanaizginulesunatimdalekimbojištima.Odnjih5

200poslanihuPerzijudaseboreuratuod1723.do1727.godine,naprimjer,vratiloihsekućisvega

500. 322 Međuostalimuzrocimasmrtibilajeikuga,kojaje,kaoštosmovidjeli,napočetku18.stoljećai dalje harala Bosnom.Razumljivoje štoje nakonpriliva udevedesetimgodinama 17.stoljeća broj muslimanskogstanovništvaspororastao. Brojkršćanskogstanovništvarastaojeznatnobrže.Nizporeznihknjigauosmanlijskimarhivima

pokazujedajeu18.stoljećubrojkršćanaporastaoza200posto.Ovajpodataktrebaipakprihvatitis

rezervom,jerpolazištezanjegovoizračunavanje,poreskiregistarza1700.godinu,činisenevjerovatno

nizak,alijeopćatendencijajasna.Akobrojodraslihmuškaracapomnožimostri,ukupanbrojkršćana

prematimporeznimknjigamaiznosi1718.godine118.000,1740.godine190.000,1788.godine295.000

a1815.godine312.000.(Tisebrojeviipaknemogubašupoređivatijerobuhvaćenaadministrativna

područjanisubilauvijekista.) 323 PremapodacimadobivenimnajednojdrugojosnovizacijeluBosnui

Hercegovinu,brojsekršćanapovećaood143.000u1732.godinina400.000u1817.godini. 324 Kako nemamozabilježenihpodatakaonekomvećemdoseljavanjukršćanskihseljakauBosnu,povremenosuse

zasigurnodoseljavali ljudi izSrbije i Makedonije. 325 Uprkos čestimnemirima uHercegovini u18. stoljeću,ubosanskomjeejaletuopćenitobilaboljaupravanegoususjednimpodručjimauSrbiji,inije bilo toliko razbojničkihprepada. Možda je zbogtoga Bosna utokucijelogtogstoljeća neprestano privlačilaodređendotokdoseljenikaizsrpskihkrajeva.Ipak,glavniuzrokporastustanovništvazasigurno jebioprirodniprirast.Topretpostavljadajeprivredadobrofunkcionisalaidakršćani,iakosunaselu živjeliusiromaštvu,nisuipakpatiliodkrajnjeoskudice. Sdrugestrane,manjinakršćanskogstanovništvauživalajeupravomblagostanjuuvećimbosanskim gradovima, ukojima se razvila kršćanska (i jevrejska) trgovačka klasa. Katolici, sa svojimstarim

dubrovačkimvezama,dominiralisuubosanskojtrgovinisvedokraja17.stoljeća;nakontogasuvažniju

uloguigraliSrbi,Vlasi,GrciiArmenci.Ipojedinisuobrtnicibilipravoslavnevjere,posebnozlatari. 326

Muslimanisuseugradovimadržaliuglavnomkućneradinosti,alisuseodsredine18.stoljećaioni

počelibavititrgovinom. 327 BogatoSarajevou17.stoljećubijašejednoodbalkanskihčuda,kudikamo najvažniji grad u unutrašnjosti zapadno od Soluna. Jedan je posjetitelj zabilježio 1628. godine da

pojedinitrgovciimajuzaliherobeuvrijednostiod200do300hiljadadukata. 328 SjajanopisSarajeva

sačuvanjeudnevnikuneumornogosmanlijskogputnikaEvlijeČelebikojijeposjetiotajgrad1660.

godineipribilježiodaSarajevoima17000kuća(štoznačivišeod80000stanovnika),104džamijei

čaršijusa1080dućana,ukojimaseprodajerobaizIndije,Arabije,Perzije,PoljskeiČeške.Paisami

sustanovniciostavilinanjegasnažandojam:“Budućidajeovdjeugodnopodneblje,ljudisupretežno rumene puti. Na sve četiri strane svijeta ima gorskihpašnjaka i obilje tekuće vode. Zbogtoga su

329 Jedan

stanovnicikrepkiizdravi.Imačakvišeodhiljadustaraca

kojisudoživjelisedamdesetu.”

francuskiputnikkojijebiouSarajevusvegadvijegodineprijenjegabijašepodjednakooduševljen:“Ima vrlo lijepih ulica, krasnih i dobro sagrađenih kamenih i drvenih mostova, i 169 lijepih česama”, zabilježiojeizmeđuostaloga.“Gradjepunvrtova:većinakućaimasvojeprivatnevrtove,punevoćaka, posebnojabuka.”Biojeugodnoiznenađenitržnicom“sabezbrojljudiisvakojakomrobom”,ivelikim

sedmičnimkonjskimsajmom-bosanskimspecijalitetom. 330

Sarajevujetrebalodugovremenadaseoporaviodpoharanostiiz1697.godine.Bilasujošdva

velikapožara,1724.i1788.godine. 331 Držisedaje1807.brojstanovnikabio60000,manjiodbroja koji je naveo Čelebi 1660. godine, ali još uvijekimpresivanako se usporedi s brojemstanovnika

Beograda1838.godine(12963)iliZagreba1851.godine(14000). 332 TrgovinajeubalkanskimzemljamaprocvalanakonPožarevačkogmira,kojimjeotvorenpromets

AustrijskimcarstvomikojimsuOsmanlijezapravostekleprednost. 333 UskorosutrgovciizSarajeva sudjelovali na velikim sajmovima u Leipzigu i Beču. Glavni bosanski izvozni artikli bili su

poljoprivredniproizvodi(koža,krznoivoće,posebnosuhešljive),anajvišeseuvoziotekstil. 334 Bogati rudniciuBosnibilisuzatvoreni(samosejošuVarešuvadilaželjeznaruda).Bilojevrlomaloindustrije

osimonogaštosuizrađivaliobrtnicipogradovima:obrađivalikovine,kožuitakodalje. 335 Oštrouman posmatrač u18. stoljećukoji je prešao na islam, Mouradgea d’Ohsson, ovako je prokomentarisao neuspjelipokušajdaserazvijuvelikaindustrijskapoduzeća:“Nikoseneusuđujeiznijetinavidjelosvoje

bogatstvodanebiprivukaopažnjuvlasti.” 336 Čestoseisticalakorupcijakojajebilausađenaupotonjiosmanlijskiporedak:“Politikasvakog

osmanlijskogministraimazaprviciljsamogsebe”,zapisaojeengleskidiplomatSirJamesPorter1768.

godine. 337 Alijeistotakonapomenuodanijeriječoopćemmoralnompropadanju,negoopogreškiu političko-upravnomsistemu.Čakiutomrazdobljustagnacije,naonekojisuizprverukegovorilio životuuosmanlijskojEvropi-zarazlikuodonihkojisumoraliziralisvelikeudaljenosti-ostavljalesu snažandojamnekeodnjenihmoralnihidruštvenihkonvencija.Porterjetakopreniokomentarejednog osmanlijskogefendije,“kojijebiorodomizBosneikojijedugoživiousvomzavičaju”,kakooniondje “jedvadaznajuučistomosmanlijskom(tj.muslimanskom)seluštajetopodvala,obmanaililopovluk”. Uprilogtojtvrdnji,PorternapominjekakouIstanbulunemakrađe:“Tumožeteživjetibezbrigedaće

vamkoštaukrasti,pagotovosvevrijemedržitesvojavrataotvorena.” 338 Nekobimoždapomisliodase ljuditakobesprijekornoponašajuzatoštoživeustrahuodnemilosrdnogprovođenjaislamskogzakonau djelo, ali ima obilje dokaza da je doduše pobožnost općenito ostala na visokom nivou među muslimanskimstanovništvom,alidasesvetizakonnijerigoroznopoštovao.Jednahistorijskastudijao

stavupremaalkoholuuBosniutvrdilajedau18.i19.stoljećunazorinisuvišebilitakostrogi,daljudi

nisuvišeprijavljivalivlastimasvojesusjededapiju,kaoštosučiniliu16.stoljeću. 339 Porterovinformator okriviojepravoslavnuzajednicuzaopadanjemorala.Nemapravihdokaza (osimovakvihanegdotalnihnapomena)zamišljenjedajepravoslavnostanovništvobiloiskvarenijeod bilo koje druge vjerske zajednice. Ali ima više izvještaja o korupciji međuvišimsveštenstvomu Pravoslavnoj crkvi, koja se, pod nadzorom grčkih porodica “fanariota” u Istanbulu, služila korupcionaškimmetodamauradu.Poštosuseplaćanjemdomoglinajvišihcrkvenihfunkcija,fanariotisu zatimprodavalinižepoložajenebilinadoknadilisvojetroškove.Bosanskipravoslavnimitropolituselio

seusvojuslužbenurezidencijuuSarajevu1699.godine.Dokraja18.stoljećaimaojepodsobomčetiri

episkopa,uSarajevu,Mostaru,ZvornikuiNovomPazaru(kojijedanasuSrbiji). 340 Alinemamnogo

sačuvanihzapisaopastoralnojiliduhovnojaktivnostitihepiskopauBosniutomrazdoblju.Pravoslavna

“staracrkva”iz16.stoljećavišeputasepopravljalaiobnavljala,a1726.godineotvorenajeugradu

pravoslavna osnovna škola. 341 Obično pravoslavno svećenstvo nije općenito bilo posebno aktivno. Svećenici su bili prilično neobrazovani i uglavnomsu oskudne zalihe Biblija i liturgijskih knjiga

dobavljaliizštamparijauRusijiiRumuniji. 342 U18.stoljeću,urazdobljukadjenaglorastaobroj pravoslavnihvjernikauBosni,nekisupravoslavnimanastiriuništeniratomilipožarom,anekisu,čini se,jednostavnonapušteni.PotkrajtogastoljećabilojedvanaestmanastirauHercegovini,asamodvau

samojBosni,uDerventiiBanjojLuci. 343 [PremdaknjiževnaprodukcijapravoslavnogsvećenstvauBosni utovrijemenijebilavelika,nesmijesezanemaritivažandoprinosPravoslavnecrkvelikovnojbaštini Bosne.VidiposebnodvijeknjigeZdravkaKajmakovića,ZidnoslikarstvoiGeorgijeMitrofanović.] Katoličkacrkva,kojusuuBosnijošpredstavljaliisključivofranjevci,nijeimalamnogoprilika,ako ihjeuopćeimala,daprodajefunkcije.Fratrisuodavnoimaliobičajprositimilostinjuilidesetinuod svogastada,alitajsuobičajopravdavalivišesvećeniciuinspekcijitimeštofranjevcinisuimalidrugog

prihoda. 344 Prilično zajedljiv izvještaj iz Olova 1695. godine pokazuje da se i taj običaj mogao zloupotrebljavati.GvardijantamošnjegsamostanapisaojeuRimdaćemoratizatvoritisamostanakone dobijenovčanupodršku:sedamgodinasamostannijeprimiomilostinjeodžupljanajerjeosobakojaje

skupljalamilostinju,otacStanić,pronevjerilasavprikupljeninovac. 345 Izmnogihdrugihizvještajamože

serazabratiistinskosiromaštvoKatoličkecrkveuBosni.BiskupMaravićzabilježioje1655.godineda

“maložupaimacrkveukojimasemožeslužitimisaidavativjernicimasvetisakramenti;misaseobično

služinagrobljuiliukatoličkimprivatnimkućama”. 346 Dabidalisakramente,franjevcisuobičnojahali nakonjudozabačenihselapabiondjeiprenoćili.Usvojojsvjetovnojodjećinisuserazlikovaliod seljakakojisuimgovorili:“ujače”,običajkojiseočuvaododanadanašnjeg.Jedanneutralniposmatrač, francuski konzularni službenik Chaumette-des-Fosses, bio je 1808. godine zgranut nad neukošću i

praznovjerjemfranjevacainjihovimuplitanjemuživotvjernika. 347 Ipak,zahvaljujućigdjekadslabašnojvezisaširimintelektualnimsvijetomKatoličkecrkve,tisu bosanskifratriostavilizasobomnekolikoštampanihdjela.Uglavnomsupisaliobičnenabožnetraktate,

alipostojeidva-trioriginalnijaspisa,međunjimaipolemičkapjesanspočetka17.stoljeća,ukojojse

autoržestokosuprotstavljasvjetovnostiunarodnimpjesmama. 348 NajvažnijijepisacmeđunjimaFilip Lastrić (1700-1783), koji je postao poglavar bosanskihfranjevaca i branio prava svoje provincije, “BosneSrebrene”,odprijedlogaiznesenoguRimudasedegradiranjenstatus.Raspravakojujenapisao

zatusvrhu,Epitomevetustatumbosnensisprovinciae(1765),bijašejednaodprvihštampanihknjigao

BosnikojujenapisaojedanBosanac. 349 [Ovajkratkiosvrtnabosanskekatoličkepisceuosmanlijsko dobaneodgovaravrijednostiibrojuknjiževnihdjelakojasufranjevciuBosniobjaviliuvišestoljeća. OpširnijipodacimogusenaćikodJelenić,Kulturaibosanskifranjevci,iKovačić,Biobibliografija franjevacaBosneSrebrene.OživotuiraduLastrićevuvidiZirdum,FilipLastrićOćevac.] FranjevcisenisumoralibranitisamoodprijetnjikojesudolazileizRima.ZasvetovrijemeuBosni

suseidaljenadmetalezaprevlastKatoličkaiPravoslavnacrkva.Fratrisuseupismimapapi1661.

potužilidapravoslavnipatrijarhnastojisvimsilamaprisilitikatolikedaprihvatepravoslavniobred,ida

jeodvelikogvezirauBosniishodiodekretzapotiskivanjekatoličanstva.Dabiseoduprlitimpritiscima,

bosanskisukatolicimoralitrošiti“velikesvotenovcanaparničenje”. 350 Franjevcisuuspjelizadržati prvobitnuahdnamu ili povelju o povlasticama koju imje izdao Mehmed II i koju su potvrđivali

(zahvaljujući diplomatskimintervencijama austrijskog, francuskog, dubrovačkog, pa čaki engleskog

poklisarauIstanbulu)svisultaniredomutomrazdoblju.Nekidrugidekretiiz17.i18.stoljećajamčilisu

franjevcimadasuoslobođeniraznihnameta,kaoizaštituodpretenzijaPravoslavnecrkve. Na početku19. stoljeća neki suposmatrači zabilježili da je osmanlijska politika uBosni bila

sklonija katolicima nego pravoslavcima. 351 Vjerovatno je to bio odraz sve većeg poistovjećivanja pravoslavljaspokretomotporaosmanlijskojvladaviniuSrbiji,akatolicimauBosnimoglosevjerovati dasenećeurotitisnovomsusjednomvelesilom,Napoleonovimcarstvom,kojesukatoličkisvećenici

smatralidozlabogaateističkim. 352