Napomena: sa ** su oznacena pitanja koja profesor najcesce postavlja na ispitu

1) Uvod
A) Definicije krivicnog prava
1) Realisticke definicije kpp
- kao naucne pojmove izdvajaju realna bica (kr djelo, ucinilac) od gradj. pravnog subjekta
a. Tripartitna definicija kpp
Sistem pravnih propisa kojim su regulisane radnje kp subjekata u cilju donosenja odluke suda
(presuda ili rjesenje) o krivicnom djelu, uciniocu i krivicnoj sankciji.Presude,radnje i subjekti.
b. Biparptitne definicije kpp
Kao osnovni pojmovi se javljaju subjekti i radnje.
2) Juristicke definicije kpp
- Kod juristickih definicija se kao osnovni pojmovi kpp isticu subjekti i procesni odnosi. Ne
zasnivaju se na realnim bicima kpp vec na pravnim odnosima (odredjuje ih pravo).
3) Mjesovita definicija kpp
- Povezuje staticnost opsteg dijela sa posebnim dijelom u kojem je iskazan kpp odnos.
B) Predmet, zadatak i naela kpp
1) Predmet i zadatak kpp
Kpp kao grana zakonodavstva predstavlja skup pravnih propisa ciji je predmet regulisanje
krivicnog postupka prema uciniocima kr djela. Zadatak kpp je da regulise i predvidi postupak
radi donosenja odluke o krivicnom djelu, odgovornosti ucinioca i sankciji.Zastita prav poretka
2) Nacela kpp
Nacela su instrumenti za ostvarivanje ciljeva postupka, tj opsti zahtjevi bez obzira koja je
procesna radnja u pitanju, odnosno procesni subjekt. Znacaj je u tome sto su pogodna za
postizanje odredjenog cilja u krivicnom postupku. Razliciti autori razlicito vezuju nacela
za subjekat, dokaze, radnje.. Svaki od njih ima 3 elementa: prirodu, obim i dejstvo.
Prilagodjavaju se slucajevima (nisu apsolutni vec relativni). Objektivna relativnost nisu
nepromjenljiva, subjektivna kad se autori rukovode sopstvenim vidjenje.
-Nacela su vezana za subjekte (monofunkcionalnost i ne bis in idem), krivicni sud (zbornosti),
tuzioca (legaliteta i oportuniteta), krivicnoprocesne radnje (usmenost, javnost, neposrednost),
i sudskih odluka (vecina sudskog odlucivanja, slobodnog sudijskog uvjerenja, i dvostepenosti
odlucivanja). Tu su jos nacela optuzbe, istine, raspravnosti, upotrebe sluzbenog jezika, in
dubio pro reo...
C) Izvori i vazenje krivicnog procesnog prava
1) Izvori kpp i opste odlike
- Izvori kpp u uzem smislu: propisi koji regulisu krivicni postupak u kome se donosi odluka
o krivicnom djelu, uciniocu i sankciji. To su Zakon o krivicnom postupku RS (1.jun 2003.)
i BiH (10. feb 2003). Skoro su isti, a drzavni se koristi kad RS nije odredjen ili za pitanja
ekstradicije i sl. Tu jos spadaju i odredbe drugih zakona koji se ticu kpp (subjekta, tuzioca,
postupka i sl).
- Izvori kpp u sirem smislu: obezbjedjenje uslova za vodjenje krivicnog postupka (zakoni koji
regulisu nadleznost, organizaciju sudova, tuzilastva, advokature...).
2) Medjunarodni izvori kpp
Primjenjuju se u rijetkim slucajevima (kad osoba ima imunitet u odnosu na nas zakon, kod
ekstradicije, i slicnih pitanja).
D) Vazenje krivicnog procesnog prava
1) Vazenje kpp u odnosu na subjekte

Za svako fizicko lice za koje kao izvrsioca krivicnog djela vaze odredbe materijalnog
krivicnog prava, nadovezuje se i primjena kpp koje regulise postupak povodom tog djela (bilo
po teritorijalnom, personalnom, realnom ili univerzalnom principu).
2) Vazenje kpp u prostoru
Teritorijalni princip.
3) Vazenje kpp u vremenu
Vazi od njegovog stupanja na snagu (najranije 8 dana od objave odluke) do njegovog
prestanka. Nemaju povratno dejstvo (samo pojedine odredbe imaju), sto znaci da nema veze
ako se u toku postupka izmjeni zakon.
E) Tumacenje krivicnog procesnog prava
Opsti nacini tumacenja (jezicko, ciljno, sistematsko...). Ono predstavlja utrvrdjivanje pravog
znacenja pojedinih pravnih normi koje ga cine (u uzem smislu), dok tumacenje pravnih
praznina predstavlja tumacenje u sirem smislu. Oba su moguca i prisutna.
1) Tumacenje postojecih kpp normi
Jezicko, logicko, istorijsko, sistematsko...
2) Tumacenje pravnih praznina (lacuna iuris)
Ima ih veoma malo a popunjavaju se analogijom, argumantum a contrario i opstim pravnim
nacelima.
Analogija - dok u krivicnom nije dopustena, u kpp jeste, sto znaci da ako za odredjeni
slucaj nije propisano pravilo, primjenjuje se pravilo iz slicnog slucaja. Moze bit
zakonska i sudska (samo je sudska prava i odnosi se na tumacenje).
Argumentum a contrario - Odredba se primjenjuje samo za propisane slucajeve, dok
za ne propisane ide obrnuta odredba (ne vazi za izuzetke).
Opsta pravna nacela - kada ne postoji propis, primjenjuje se opsta norma (fol
tumacenjem opste dodje do popunjavanja), iduci sve do nacela pravicnosti. Korsite ih
sudovi.
3) Vrste tumaca kpp
Autenticno tumacenje - kad tumacenje vrsi stvaralac norme (skupstina, palament)
Sudsko tumacenje - kod donosenja odluka (obavezno) i kod nacelnih stavova suda
Naucno tumacenje - slobodna djelatnost naucnika, pisaca, i posredno je
F) Krivicni postupak
1) Krivicni postupak uopste
To je pravno regulisana sukcesija odredjenih radnji procesnih subjekata u cilju donosenja
odluke suda o djelu, krivici i sankciji. Okoncanje postupka je moguce na 3 nacina: presudom
(oslobadjajuca ili osudjujuca), obustavom krivicnog postupka i odbacivanjem optuznog akta.
2) Krivinci postupak u konkretnom slucaju
Prilagodjavanje i primjena onih pravila koja su potrebna za odredjeni slucaj (da se ne
primjenjuje sve, tj ono sto nije povezano sa tim slucajem).
3) Vrste krivicnih postupaka i njihovi istorijski tipovi
- Prema tezini krivicnog djela i osobenosti njihovih ucinilaca postupci mogu biti:
Opsti krivicni postupak (redovni)
Posebni krivicni postupci (za izdavanje kaznenog naloga, protiv pravnih lica, za
izricanje sudske opomene, postupak prema maloljetnicima)
Ostali posebni postupci - za primjenu mjera bezbjednosti, oduzimanje imovinske
koristi, opozivanje uslovne osude, brisanje osude, pruzanja medjunarodne kp pomoci...
- Istorijsko uporedjivanje pravno regulisanih krivicnih postupaka daje 3 nova tipa postupaka:
Akuzatorski krivicni postupak - spor stranaka pred sudom pri cemu spor pokrece
tuzilac. Objektivnost suda - tako sto stranke iznose dokaze, javan, demokratski. Vazio
do 5 vijeka.

 Inkvizitorski - postupak pokrece isto lice koje i presudjuje, pismen, tajan. Vazio do
Francuske burzoaske revolucije 1789. g.
Mjesoviti (savremeni) - mjesavina akuzatorsog i inkvizitorskog, preovladjuje u
evropskom pravu. Zapoceoje 1808. u Francuskoj. Nas ZKP ima dosta elemenata
anglosaksonskog tipa pa se zato zove adverzijalni tip (imunitet , pregovaranje o
krivnji i sl).
4) Primjena drugih grana prava u krivicnom postupku
Krivicno pravo - podloga za kpp, nekad su bili jedna grana, danas usko povezani
Propisi izvrsnog postupka - u svrhu obezbjedjenja
5) Primjena nekih naucnih disciplina u krivicnom postupku
Zbog slozenosti krivicnih djela, motiva, mjesta dogadjaja i slicno; kpp treba pomoc
odredjenih grana radi uspjesnog sprovodjenja postupka. Neke grane su izricito predvidjene u
ZKP dok se druge primjenjuju po potrebi.
Kriminalistika - tehnikom, taktikom i metodologijom rasvjetljava slucaj (csi doboj :))
Sudska psihologija - proucava ponasanje ucesnika sudskih postupaka
Sudska medicina i sudska psihijatrija, pedagogija - vjestacenje,

2) Krivicnoprocesni subjekti
I) Pojam, nacela i polozaj krivicnoprocesnih subjekata
A) Pojam krivicnoprocesnog subjekta i stranaka
- Krivicnoprocesni subjekti su fizicka i pravna lica koja su nosioci odredjenih prava i duznosti
u krivicnom postupku (funkciolalni - sudija i sl, veza sa djelom, aktivirani - vjestak, tumac). U
uzem smislu - tuzilac i osumnjiceni, u sirem smislu branilac i osteceni...
B) Nacela krivicnoprocesnih subjekata
Monofukcionalnosti - svaki subjekt obavlja samo jednu funkciju u kp (zabrana drugih)
ne bis in idem - nikom ne moze bit ponovo sudjeno za djelo ta koje mu je vec
bilo sudjeno i donesena pravosnazna presuda (isti ucinilac za isto krivicno djelo).
Ponavljanje je moguce na osnovu ponavljanja kao vanrednog pravnog lijeka.
C) Polozaj kp subjekata - prava i duznosti
Pravo na upotrebu svog jezika (B-H-S)
Pravo na human odnos
Duznost disciplinovanog ponasanja pred sudom
Duznost odazivanja pozivu suda, prisustvovanju odredjenim radnjama u postuku

II) Krivicni sud

A) Sudovi kao samostalni organi drzavne vlasti
1) Ustavna i zakonska regulativa
- Prema ustavu sudsku vlast vrse sudovi koji su nezavisni i koji sude na osnovu Ustava i
zakona.
2) Pojam krivicnog suda
- Krivicni sud je sud koji ima iskljucivo pravo da izrice krivicne sankcije odredjenom
uciniocu krivicnog djela. Drzava predvidja sankcije, a kr sud ih primjenjuje.
B) Krivicni sud kao procesni subjekt
- Krivicni sud se javlja u okviru sudova opste nadleznosti sa krivicnosudskom jurisdikcijom.
Nadleznost mu je da rasvijetli i rijesi krivicnu stvar. Nadleznost: stvarna, mjesna i
funkcionalna.
1) Posebna prava krivicnog suda kao procesnog subjekta
Pravo suda da naredi prikupljanje dokaza i preduzimanje odredjene radnje utvrdjivanje istine, nesmetano, mimo volje ucesnika, da naredi prikupljanje dokaza i
utvrdjivanje cinjenica

 Pravo krivicnog suda da izrekne pojedine procesne sankcije - opomena, novcana

kazna i udaljavanje pojedinih subjekata.
2) Posebne duznosti krivicnog suda kao procesnog subjekta
Duznost suda da utvrdi istinu Duznost suda da pruzi pravnu pouku odredjenim ucesnicima postupka - pravna pomoc
neukim licima da ne bi propustili neku radnju ili sl koja im ide na stetu
Duznost suda da vodi racuna o provodjenju postupka bez odugovlacenja
Duznost suda da sprijeci zloupotrebu prava
Duznost suda da o odredjenim pitanjima zatrazi misljenje drugih drzavnih organa
(imunitet..)
** 3) Stvarna nadleznost krivicnog suda
- Stvarna nadleznost predstavlja pravo i duznost suda da vodi i okonca postupak po
odredjenoj krivicnoj stvari. Regulisana je drugim pravnim propisima, a ne ZKP.
- Prvostepena nadleznost je podjeljena na 2 dijela prema tezini kazne: do 10 i preko 10
godina.
- Drugostepena nadleznost je podijeljena izmedju Okruznh sudova i Vrhovnog suda.
Stvarna nadleznost krivicnih sudova u RS
- Osnovni sudovi: imaju iskljucivo prvostepenu nadleznost u kp i to za djela za koja je
predvidjena novcana kazna ili kazna do 10g zatvora. Izuzeci su kr djela za koje je posebno
predvidjena njegova nadleznost, za djela za koje je sud BiH prenjeo mu nadleznost, i za sva kr
djela protiv maloljetnika.
- Okruzni sudovi: prvostepeno za kr djela kazne preko 10god, kao i za djela koja je sud BiH
prenjeo nadleznost. Odlucuje o zalbama, molbama (drugostepeni za osnovne), izvrsava
krivicne presude inostranog suda, odlucuje o prenosu mjesne nadleznosti osnovnih,
pomilovanje...
- Vrhovni sud RS: odlucuje o redovnim pravnim lijekovima (zalba), protiv odluka okruznih
sudova. Odlucuje i o vanrednim pravnim lijekovima kad je zakonom predvidjeno i protiv
odluka svog vijeca.
- Sud BiH: stvarna nadleznost za kr djela iz nadleznosti FBiH i RS koji ugrozavaju suverenitet
i ostalo drzavno, mogu imat stetne posljedice na privredu BiH.. Prvostepeno, drugostepeno i
vanredno. ma nadleznost i u tumacenju prava i nadleznost za medjunarodna i medjuentitetska
pitanja.
4) Sastav sudskih vijeca
- Prvostepeno sudija pojedinac ili trojica, drugostepeno 3, i trecestepeno 5, zalbe 3.
** 5) Mjesna nadleznost
- Pravo i duznost stvarnog nadleznog suda da rijesi odredjenu kr stvar s obzirom na svoju
teritoriju.
Mjesna nadleznost prema mjestu izvrsenja krivicnog djela
- Opste pravilo za odredjivanje mjesne nadleznosti kazuje da je to sud na cijem podrucju
je izvrseno krivicno djelo. Ubikvitet - mjesto djelovanja i mjesto posljedice. Nadlezan je
onaj sud koji je prvi potvrdio optuznicu, a ako nije potvrdjena onda sud koji je prvi primio
optuznicu na potvrdjivanje - sukcesivna mjesna nadleznost. Ako je djelo malo u RS malo
van, nadlezan je sud RS :) Brod ako je u luci, onda mjesto luke, ako je isplovio onda mjesto
maticne luke... isto avion.
Odredjivanje mjesne nadleznosti s obzirom na ucinioca krivicnog djela (osumnjiceni)
- Odredjivanje mjesne nadleznosti prema prebivalistu ili boravistu osumnjicenog predstavlja
izuzetak od opsteg pravila odredjivanja nadleznosti prema mjestu izvrsenja krivicnog djela.
Do toga dolazi kada se ne zna mjesto izvrsenja, ili je vec pokrenut postupak pa se mjesto
naknadno sazna. Ako nije poznato ni boraviste, onda je nadlezan sud u mjestu gdje je
osumnjiceni lisen slobode.

 Odredjena nadleznost
- Donosi odluku Vrhovni sud kada se ne moze odrediti nadleznost (forum ordinatum).
Prenosenje (delegacija) mjesne nadleznosti
- Prenosenje vodjenja postupka moguc je iz razloga cjelishodnosti. Vrhovni sud ocjenjuje
potrebu.
6) Ocjena stvarne i mjesne nadleznosti
- Pod ocjenom nadleznosti podrazumjeva se obaveza suda da vodi racuna o svojoj stvarnoj
(do kraja postupka) i mjesnoj nadleznosti (do potvrdjivanja optuznice). Pogresna stvarna
nadleznost povlaci odbijanje optuzbe (osim kad se ustanovi da je nadlezan nizi sud).
7) Sukob nadleznosti
U slucaju sukoba nadleznosti odluku o nadleznosti donosi zajednicki neposredno visi sud.
Sukob entitetskih sudova rjesava Sud BiH.
8) Spajanje i razdvajanje krivicnog postupka
- Svrha je efikasnost, ekonomicnost, kompletnija slika kriminalne djelatnosti...
- Nadleznost kod spajanja kod sticaja kr djela: nadlezan visi sud, a ako su isti sudovi,
nadlezan je onaj kod kojeg je prvo podignuta optuznica.
- Saizvrsilastvo (ko prvi potvrdi), saucesnistvo (prema izvrsiocu).
Nacini spajanja krivicnog postupka
Moze doci do spajanja cinom zajednickog optuzenja i odlukom suda.
Razdvajanje krivicnog postupka
- Sud moze u svakom dijelu postupka donijeti odluku o razdvajanju postupka, kao i odlukom
drugostepenog suda kojom razdvaja zajednicku optuznicu viseg i nizeg suda.
C) Polozaj sudija
1) Uslovi za izbor sudija
- Funkcija je stalna, izbor propisan Zakonom o VTSV BiH.
2) Odlike polozaja sudijske funkcije
- Nezavisnost sudija: funkcionalna (polozaj sudije pri vrsenju duznosti), materijalna
(plata...)...
- Stalnost sudijske funkcije: nije na mandat, vec stalno zaposlen
- Nepremostivost sudije: ne moze se premjestat bez njegove volje
- Imunitet sudija: Zakon o VTSV, ne moze mu se sudit za djelatnosti vezane za obavljanje
funkcije
3) Prestanak sudijske funkcije i razrjesenje sudija
- Kad sam zatrazi, penzija, nesposoban trajno za obaljanje funkcije, osudjen krivicno..
D) Izuzece sudije
- Nemogucnost vrsenja sudijske funkcije u odredjenoj krivicnoj stvari.
1) Obavezno izuzece
- Odnos sa ucesnicima (do 4 stepena ili usvojenik), povezanost sa krivicnim djelom...
2) Fakultativno izuzece
- Moze na svoj zahtjev ili na zahtjev stranke (do pocetka glavnog pretresa, navede razloge,
sudija obustavlja rad na predmetu, odluku donosi opsta sjednica suda).
E) Polozaj sudija prema zakonu o VTSV
1) Sastav VTSV BiH
- Ima 15 clanova koji dolaze iz razlicitih pravosudnih struktura (sto iz FBiH, RS, BiH...)
2) Nadleznosti Savjeta u odnosu na RS i BiH
- Imenuje sudije, predsjednike sudova, drzavne tuzioce na svim nivoima. Disciplinske mjere.
3) Uslovi za vrsenje duznosti sudije ili tuzioca
- Drzavljanstvo BiH, diploma pravnog faxa, polozen pravosudni ispit; u entitetima i 8g rada,
predsjednici okruznih sudova se biraju na mandat od 6 godina...

III) Tuzilac

A) Pravo na krivicno gonjenje

1) Tuzilac u krivicnom gonjenju
- U krivicnom postupku pravo na gonjenje ucinilaca krivicnih djela pripada tuziocu, koji je
drzavni organ. Tu se misli na glavnog tuzioca. Privatni tuzilac kad dopusti sud po privatnoj
tuzbi.
2) Nacela krivicnog gonjenja
- Nacelo obigatornosti i obaveznosti krivicnog gonjenja kada postoje dokazi da je ucinjeno k
djelo.
- Nacelo oportuniteta ili cjelishodnosti - da procjeni dal da vodi postupak protiv
maloljetnika...
B) Tuzilastvo kao drzavni organ
1) Pojam tuzioca
- Javno tuzilastvo je samostalan organ koji goni ucinioce krivicnih djela i ulaze pravna
sredstva radi zastite zakonistosti. Stalan radni odnos, nespojivost funkcije i ko ih bira.
2) Pravna priroda funkcije tuzioca kao drzavnog organa
- Funkcija je da se zahtjeva i insistira na primjeni zakona, pokrece postupak, ali nema pravo
da utice na donosenje odluka.
3) Tuzilastvo u RS
- Monokratsko uredjenje: republicki tuzilac, glavni okruzni tuzilac i zamjenici. Zakon o
VTSV.
- Samostalna tijela koja preduzimaju mjere istraznih radnji i gonjenja osumnjicenih, te ulazu
pravna sredstva za zastitu ustavnosti i zakonitosti.
- Odnos sa javnoscu: ulaze vanredna pravna sredstva (zakonitost), i obavjestava narod...
- Bira ih VTSV, godine iskustva (8), postpak bla bla bla...
Nadleznost okruznog i republickog tuzioca i zamjenika
- Okruzni pred osnovnim i okruznim sudovima, republicki pred republickim i ustavnim
sudom.
- Prenosenje nadleznosti: glavni ovlasti zamjenike..
- Izuzece tuzioca: glavni odlucuje o zamjenicima, tuzilacko vijece o glavnom tuziocu...
4) Nacela tuzilastva
- Nacelo inokosnog uredjenja i nacelo hijerarhijske podredjenosti nizeg tuzioca visem
C) Tuzilastvo kao krivicnoprocesni subjekt
1) Nadleznost tuzioca
- Nadleznost se vezuje za sudove pred kojima se vodi postupak, sukobe nadleznosti rjesava
glavni republicki tuzilac.
3) Nacela koja se odnose na tuzioca u krivicnom postupku
a) Nacelo obligatornosti (obaveznosti) u radu tuzioca - mora pokrenuti postupak kada ima
dokaze
b) Nacelo obligatornosti uslovljeno prethodnim odobrenjem za krivicno gonjenje - pored
osnovane sumnje nekad treba i odobrenje za krivicno gonjenje. Odobrenje se daje ako je
pokrenut postupak u drugoj zemlji, ako ucini krivicno djelo u inostranstvu i odobrenje za
oduzimanje imuniteta.
c) Nacelo oportuniteta kao izuzetak u radu tuzioca: maloljetnici (do 3g kazna il novcana) i
pravna lica (nema para, stecaj, manje djelo..).
4) Ovlastenja tuzioca u krivicnom postupku
- Kad sazna za djelo da pokrene istragu i postupak, izjave, bla bla, zahtjeva dostavljanje
izvjestaja od drugih organa, izdaje pozive i naredbe, kaznene naloge...
- Prinicp mutabiliteta - daje mogucnost raspolaganja tuzbenim zahtjevom do odr proc
momenta.

IV) Osteceni

- Javlja se kao osteceni sa imovinskopravnim zahtjevom, kao svjedok, i samo kao osteceni.
A) Odlike ostecenog kao krivicnoprocesnog subjekta
1) Odlike ostecenog kao krivicnoprocesnog subjekta
- Osteceni je lice kome je povrijedjeno ili ugrozeno licno ili imovinsko pravo.
B) Prava ostecenog
a) Pravo ostecenog da bude poucen o pravima koja mu pripadaju
b) Da ucestvuje u glavnom pretresu - poziva se
c) Pravo na obavjestavanje o nesprovodjenju istrage i pravo na prituzbu - ne moze on nastavit
tuzbu ako tuzilac odustane, ali zato moze iznjeti prituzbu uredu tuzioca
d) Pravo da bude obavjesten o povlacenju optuznice - rjesenje, nema pravnog lijeka
e) Pravo ostecenog na zavrsnu rijec C) Osteceni kao svjedok
- Moze se pojaviti kao svjedok ako je bio prisutan, zna relevantne cinjenice... Posebna pravila
vezana za svjedoka ostecenog: ako je maloljetan da se vodi posebna paznja, pitanja vezana za
seksualni zivot prije djela. Treba sud obratiti paznju na objektivnost (pristrasan svjedok).
**D) Osteceni sa imovinskopravnim zahtjevom
- Bitne pretpostavke za pokretanje imovisnskopravnog zahtjeva su da je do stete doslo samim
izvrsenjem krivicnog djela, i da ova rasprava nece previse odugovlaciti proces.
1) Ovlastena lica za podnosenje imovinskopravnog zahtjeva
- Krug ovlastenih lica za podnosenje IP zahtjeva je siri od pasivnog subjekta krivicnog djela
i ostecenog: to moze uciniti i lice ovlasteno za da takav zahtjev ostvaruje i u parnicnom
postupku, a ako je ostecena imovina RS, moze i organ nadlezan za staranje o imovini.
2) Predmet imovinskopravnog zahtjeva
- Odnosi se na naknadu stete, povracaj stvari ili ponistavanje odredjenog pravnog posla.
3) Postupak za ostvarivanje IP zahtjeva
a) Podnosenje prijedloga za ostvarivanje IP zahtjeva:
Prijedlog se podnosi sudu pred kojim se vodi postupak, najkasnije do kraja glavnog pretresa.
Lice je duzno da podnese zahtjev i dokaze koji ga potkrepljuju. Zahtjev moze biti usmjeren
samo prema optuzenom (za 3. lica se pokrece parnicni postupak). Ako ne podnese zahtjev do
potvrdjivanja optuznice, obavijestice ga se da to moze uradit do zavrsetka glavnog pretresa.
Optuzenom se oduzima imovinska korist ako postoji osnov.
Pravno dejstvo prijedloga za ostvarivanje IP zahtjeva
Ako IP zahtjev manji od stvarne IP stete, sud po sluzbenoj duznosti obuhvata i tu razliku.
Utvrdjivanje osnovanosti prijedloga za ostvarivanje IP zahtjeva i privremene mjere
obezb.
- Tuzilac mora da ispita zahtjev i prikupi sve dokaze. Zahtjev za obezbjedjenje mogu
pokrenuti ista ovlastena lica, nadleznost za donosenje rjesenja ima krivicni sud pred kojim se
vodi postupak. Zalba ide vanraspravnom vijecu i nema suspenzivno dejstvo. Trece pitanje se
odnosi na oduzete stvari koje su u rukama suda - ako nisu dokaz mogu se i prije vratiti (ako ih
vise lica svojata, upucuju se na parnicu). Ako sluze kao dokaz, nista od vracanja do okoncanja
postupka.
Odustanak od prijedloga za ostvarivanje IP zahtjeva
- Pravna posljedica je nemogucnost ponavljanja IP zahtjeva. Ako IP predje na drugo lice prije
zavrsetka glavnog pretresa, moze se on odazvat.
Odluke suda o IP zahtjevu
Odluku donosi sud. Sud moze uputiti na medijaciju tj na poseban postupak cija je svrha
rjesavanje IP pitanja (kao dogovor). Moze uputiti i na drugi sud ako se proglasi nenadleznim.
Ako nema dovoljno dokaza ili oslobodi osumnjicenog, sud ce uputiti na parnicni
postupak.Moze dosuditi IP zahtjev potpuno ili djelimicno, a za visak upucuje na parnicu.
Povracaj, ponistaj...

 Izmjena odluke o IP zahtjevu

Protiv odluke o upucivanju na parnicu nema zalbe. Po pravilu nema izmjena odluke ali uvijek
postoji ponavljanje postupka i vanredni pravni lijekovi.
Ogranicenje suda kod donosenja o IP zahtjevu
Maloljetniku se moze izreci ispunjavanje IP zahtjeva samo ako mu je izrecena kazna.

V) Okrivljeni (osumnjiceni odnosno optuzeni)

A) Odlike okrivljenog kao procesnog subjekta
1) Pojam okrivljenog
- Okrivljeni je fizicko lice (pravno) za koje postoji osnovana sumnja da je ucinio krivicno
djelo, ili prema kome se vodi krivicni postupak zbog osnovane sumnje da je izvrseno krivicno
djelo. Uracunljivost je osnov za primjenu kazne, a odsustvo za druge vrste krivicnih sankcija
(lijecenje...).
Zakonska definicija osumnjicenog i optuzenog i pojam okrivljenog u teoriji
- Okrivljeni predstavlja teorijski naziv za lice koje ima svojstvo osumnjicenog (postoje
osnovi sumnje da je ucinio kr djelo), optuzenog (potvrdjena optuznica) i osudjenog.
- Okrivljeni se vise ne koristi zvanicno, ali se moze teoretski praktikovati.
2) Imunitet
- Imunitet je pasivno pravo koje se aktivira ako su ispunjena dva uslova: da je izvrseno
krivicno djelo i da se ucinilac poziva na imunitet (pred sudom, na zapisnik, procesna smetnja).
- Vrste imuniteta: krivicnopravni (iskljucuje odgovornost) i krivicnoprocesni (uslovljava
pokretanje postupka prethodnim oduzimanjem imuniteta).
- Subjekti koji uzivaju imunitet: narodni poslanici, predsjednik republike, clanovi Vlade
i sudije u odnosu na djela ucinjena u vrsenju svoje funkcije. Oni uzivaju i gp imunitet.
Po Beckoj konvenciji u nasoj zemlji diplomatski imunitet imaju sefovi stranih drzava i
diplomatski agenti. Moze se pozvati na imunitet sve do glavnog pretresa.
- Oduzimanje imuniteta: od strane nadleznog organa, trazi tuzilac il sud.
- Imunitet koji tuzilac daje svjedoku: tuzilac procjenjuje kada ce kojeg svjedoka postedit da
bi od njega dobio iskaz koji moze i samog svjedoka inkriminisat (bez imuniteta ga ne bi dao).
3) Pretpostavka nevinosti osumnjicenog, odnosno optuzenog
- Opsta pretpostavka osumnjicenog ili optuzenog kao kp subjekta je da je nevin, i stiti ga
do okoncanja postupka (Ustavom propisano). Smatra se nevin dok se ne dokaze suprotno.
Sud ostaje u sumnji, nakon izvodjenja dokaza odluku donosi na nacin koji je povoljniji za
optuzenog. Znaci moze se osudit samo kad postoji nedvojbeno krivica, ako sud sumnja mora
oslobodit.
B) Funkcija okrivljenog kao procesnog subjekta
1) Okrivljeni kao aktivno dokazno sredstvo
- Aktivnost okrivljenog moze od znacaja kao dokazno sredstvo. Misli se na dokaze do kojih
se samo moze doci uz ucesce osumnjicenog (iskaz, gest..). Oslanja se samo na njegovu
slobodnu volju (nece se sam inkriminisat). Pasivnu ulogu ima bez svojih voljnih radnji (npr
utvrdjuju njegovo mentalno stanje, tjelesni pregled..).
2) Pravilo nemo prodere se ipsum
- Niko nije duzan da pruza dokaze protiv sebe (ne smije ga se prisiljavat).
C) Prava i duznosti osumnjicenog odnosno optuzenog kao procesnog subjekta
1) Prava osumnjicenog i lica lisenog slobode
- Liseni: Obavjestavat ga, pruzit mu branioca, njegov jezik, obavjestit familiju,ne mora se
inkriminisat.
2) Prava okrivljenog
Pravo na odbranu

Osnovno pravo na odbranu, kao procesnu radnju u kojoj on pobija pravni napad tuzioca.
Ovo je ustavno pravo. Ne smiju se koristiti nedozvoljene metode, ne mora dati iskaz... Ima
pravo da bude ispitan, da bude obavjesten o djelu za koje se tereti i o dokazima, da mu se da
dovoljno vremena za pripremanje odbrane (odlaganje do 30 dana), da blagovremeno bude
obavjesten da ima pravo na odbranioca, da njegovom saslusanju prisustvuje branilac (ako se
ne odrekne toga).
Pravo na brzo izvodjenje pred sud i sudjenje bez odlaganja
U najkracem razmumnom roku da se izvede pred sud i sudi bez odlaganja (Evropska
konvencija).
3) Duznosti okrivljenog
Duznost prisustva osumnjicenog, odnosno optuzenog
Podrazumjeva obavezu okrivljenog da se odazove pozivu i da se napusta mjesto boravista dok
traje postupak. Zabranjeno je sudjenje u odsustvu okrivljenog. Trajno odsustvo (smrt) prekida
postupak.
Duznost okrivljenog da obavijesti sud o promjeni svoje adrese
**D) Mjere za obezbjedjenje prisustva okrivljenog i uspjesno vodjenje kr postupka
- Posto okrivljeni mora prisustvovati sudjenju, kp norme predvidjaju nacine osiguranja
njegovog prisustva.Mjere prema tezini djela: poziv, dovodjenje, zabrana napustanja boravista,
jemstvo i pritvor
- Nadlezni organ vodi racuna da ne primjenjuje tezu mjeru, ukidaju se mjere kad nestanu
razlozi.
2) Poziv
- Nacin obezbjedjenja prisustva okrivljenog, a ostvaruje se dostavljanjem zatvorenog
pismenog poziva. Do podizanja optuznice salje je tuzilac, a poslije sud. Sadrzina: naziv
organa, ime optuzenog, djelo, mjesto, vrijeme i datum, svojstvo optuzenog, mjere ako ne
dodje, duznost obavjestenja promjene adrese, pecat i potpis. Ako ne moze doc (bolestan...)
moze se ispitat kod kuce ili obezbjedit mu se prevoz do suda.
3) Dovodjenje
- Izdata naredba za dovodjenje zbog nedolaska (iako je pozvan, a nije opravdao odsustvo), ili
izbjegavanja urucivanja poziva. Izdaje je sud (izuzetno tuzilac), a sadrzi ime i prezime, naziv
djela, razlog naredbe za dovodjenje, pecat i potpis.Sprovodi sudska policija.
4) Zabrana napustanja boravista i druge mjere zabrane
-Uz ovu mjeru moze mu se izreci da ne posjecuje odredjena mjesta, lica. Odredjuje sudija za
prethodni postupak ili saslusanje. Moze se izrec zalba, al nema odlozno dejstvo.
** 5) Jemstvo
Uslovi davanja jemstva
Mjera jemstva se daje u slucajevima kada osumnjicenom treba odrediti (ili je vec dat)
pritvor, zbog bojazni da ce pobjec. Jemstvo se daje u obliku materijalne i moralne garancije
da okrivljeni nece pobjec do kraja postupka ili se kriti. Moze se dati novcem, stavljanjem
hipoteke, obavezati druge.
Pretpostavke za prihvatanje jemstva
Dobrovoljna je mjera. Predlaze je okrivljeni (ili branilac) i mora ga prihvatiti. Daje se u novcu
(KM), pokretnim stvarima (strucnjak procjenjuje vrijednost), hipoteka u zemljisne knjige.
Ako jedno ili vise lica garantuju, moraju dati u formi ovjerene izjave.
Ukidanje jemsta
Ukida se ako osumnjiceni pokusa pobjec, ne dodje po pozivu (neopravdano), ili ako se
rjesenjem krivicni postupak obustavi. Ako pobjegne, jemstvo ide u budzet RS.
- Odluku o jemstvu donosi sudija: u toku istrage sudija za prethodni postupak, po podizanju
optuzbe sudija za prethodno saslusanje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji, predsjednik
vjeca sudija.

** 6) Pritvor
Pritvor se odredjuje zbog obezbjedjenja prisustva kao i drugih razloga (drustvena opasnost..).
Uslovi su: zahtjev tuzioca, ispitivanje optuzenog. Pritvor odredjuje sud rjesenjem.
Opsta pravila za pritvor prema ZKP
Pritvor se moze odrediti samo pod uslovima propisanim u ZKP i ako se ista mjera ne svrha
ne moze postic na drugi nacin. Svi organi su duzni da postupaju sa hitnoscu dok je ovaj u
pritvoru. Pritvor ce se ukinuti ako prestanu razlozi zbog kojih je odredjen.
- Sud sam ocjenjuje kada postoji potreba za odredjivanje pritvora.
Razlozi za odredjivanje pritvora
Mora postojati sumnja da je lice ucinilo kr djelo, a cilj privodjenja je nesmetano vodjenje kr
postupka. Odredjuje se: ako se lice krije ili postoji opasnost od bjekstva, ako postoji sumnja
da ce uticat na svjedoke, unistiti dokaze, ako okolnosti sugerisu da moze ucinit novo kr djelo,
ako je optuzen za djelo preko 10g robije.
Nadleznost organa za odredjivanje pritvora
- U istrazi ona pripada sudiji za prethodni postupak i pritvor moze trajati max mjesec dana.
- Poslije potvrdjivanja optuznice pritvor odredjuje sudija za prethodno saslusanje. Svaka dva
mjeseca se vrsi kontrola opravdanosti pritvora. Zalba ne odlaze dejstvo.
- Nakon izricanja presude - ako postoji neka druga opasnost koja zahtjeva odredjivanje
pritvora, odluku donosi pretresno vijece ili sudija pojedinac.
Odluka o pritvoru
Odredjuje se rjesenjem nadleznog suda. Rjesenje sadrzi ime i prezime, kr djelo, osnov
za pritvor, obrazlozenje, pouku o zalbi, obrazlozenje osnova, pecat i potpis. Zalba ide
vanraspravnom vijecu u roku od 24h (zalba, rjesenje o pritvoru, prepis zapisnika o
ispitivanju).
Trajanje pritvora
- U istrazi: Za krivicna djela do 10 godina, pritvor moze trajati najduze 3 mjeseca (1m
odlukom suda i produzenje 2m od vanraspravnog vijeca). Za djela 10g+ pritvor moze biti do 6
mjeseci.
- Poslije potvrdjivanja optuznice: moze se odrediti, produziti i ukinuti. Provjera opravdanosti
svaka dva mjeseca, a ukupno pritvor moze trajati max godinu dana.
- Poslije izricanja presude: ako se baja zali, moze ostat jos 6m, i produzit jos godinu dana.
Dozvoljena je zalba koja ne zadrzava izvrsenje.
- Ukidanje pritvora: oslobodjen optuzbe, osudjen na novcanu kaznu, uslovno osudjen, ili je
zbog uracunavanja pritvora vec izdrzao kaznu. Uvijek se ukida istekom izrecene kazne,
Izvrsenje pritvora i postupak sa pritvorenicima
Ne smije se vrijedjati licnost i dostojanstvo. Lica koja izdrzavaju kazne se ne smjestaju
zajedno sa pritvorenicima. Imaju pravo da spavaju 8h, 2h budu van, smije imat licne stvari,
knjige bla bla...
- Pravila koja regulisu kontakt pritvorenika sa braniocem i drugim licima:
- Okrivljeni ima pravo da komunicira sa braniocem usmeni i pismeno. Kontrola usmene
komunikacije je moguca posmatranjem, ali ne i slusanjem. Uz dozvolu suda moze ga
posjecivat i familija, konzularni predstavnik i ljekar. Moze o svom trosku i telefonirat sa
vanjskim svijetom.
Disciplinske kazne za disciplinske prestupe se ogledaju u zabrani posjeta i opstenja.
- Pravila koja regulisu nadzor nad pritvorenicima: sastoji se u tome sto sudija odredi lice
koje ce jednom u 15 dana obilaziti pritvorenike i kontrolisati ishranu i postupanje...
** 7) Izdavanje potjernice i objave
Ustanovljeno je radi izvrsenja naredbe pritvora, zatvora ili dovodjenja. Fakultativno i
obavezno.
Uslovi za izdavanje potjernice

- Fakultativne: pokrenut krivicni postupak preko 3g kazne i da postoji naredba dovodjenja ili
privodj
- Obavezne: da je pobjegao iz ustanove u kojoj izdrzava kaznu (direktor ustanove donosi).
Potjernicu raspisuje nadlezni policijski organ ili disa ustanove, a medjunarodnu ministarstvo
BiH
- Povlacenje potjernice: onaj ko je izdao, kad pronadje lice, zastari gonjenje, nije potrebna.
Izdavanje i povlacenje objave
Objava je vid javne potrage nadleznih organa nad predmetima koji imaju dokazni znacaj,
ili postizanje saznanja o postojanju potencijalnih svjedoka u odnosu na krivicni slucaj,
utvrdjivanje identiteta nepoznatog lesa, relevantni podaci... Izdaje policija.

VI) Branilac
1) Uslovi za bavljenje advokaturom
- Upisivanje u imenik advokatske komore (javna knjiga). Uslovi za upis su drzavljanstvo,
diploma pravnog faxa, pravosudni ispit, 2 godine radnog iskustva, nije osudjivan, nema drugi
radni odnos, zadovoljavajuce znanje pred komisijom, dostojnost.
- Branilac je pravno obrazovano lice koje je ovlasteno da zajedno sa osumnjicenim vrsi
funkciju odbrane u krivicnom postupku.
A) Branilac kao krivicnoprocesni subjekt
- Branilac moze biti samo advokat pod uslovima propisanim zakonom. Osnov za postavljanje
branioca je punomoc (privatni) i rjesenje (kad sud dodjeli branioca).
- Punomocje moze dati pismeno on ili familija, a moze i usmeno na zapisnik pred sudom.
- Rjesenje donosi predsjednik suda po sluzbenoj duznosti (ako je odbrana obavezna a on nece
da uzme advokata) ili na zahtjev osumnjicenog (siromah, a odbrana nije nuzna).
3) Prihvatanje odbrane od strane branioca
Zakonom o advokaturi i Kodeksom profesionalne etike je propisano kada advokat smije i ne
smije da odbije zahtvev da bude branilac. Mora odbiti kada se nadje u sukobu interesa, a ne
smije odbiti kad ga tu postavi sud.
4) Iskljucenje branioca
Ko ne moze biti branilac
Ne moze biti osteceni, bracni drug, srodnik (pobocno do 4), svjedok, tuzilac ni sudija. Ne
mogu biti branioci jer bi se time ugrozila objektivnost njihovog vrsenja funkcije.
Iskljucenje branioca iz postupka zbog njegove zloupotrebe branilacke funkcije
Ne moze da brani ni druge osumnjicene u istom postupku, kao ni isto lice u drugom postupku.
Odluka se donosi na saslusanju koje prisustvuju tuzilac, okrivljeni, branilac, clan komore...
5) Obavezni i fakultativni branilac
Obavezan je kad je osumnjiceni gluh, njem..., pritvoren, mentalno zaostao, neuracunjiv,
maloljetan, kazna preko 10g... Van ovih slucajeva, branilac je fakultativan.
- Moze imati vise branilaca, a i vise lica moze imati zajednickog branioca (saucesnici).
B) Prava i duznosti branioca u krivicnom postupku
- Ima ista prava koja ima i osumnjiceni (uz pristanak), te prva koja pripadaju njemu
iskljucivo.
2) Pravo branioca da otkaze punomocje
Moze otkazati punomocje ali je duzan 30 dana pomagat osumnjicenom da ovaj ne trpi stetu
dok ne nadje novog branioca; osim kada stranka nadje novog branioca ili se izricito protivi
radnjama.
3) Prava branioca u pojedinim fazama krivicnog postupka
- Ima pravo da razmatra spise i razgleda pribavljene predmete (osim ako otkrivanje ne dovodi
u opasnost istragu). U fazi optuzenja ima pravo uvida u spise i pregovor o krivnji. U glavnom
pretresu ucestvuje u ispitivanju i zavrsnoj rijeci. Ucestvuje i u postupku po redovnom

pravnom lijeku.
5) Pravo branioca da predlaze dokaze
Proistice iz prava da gleda spise, moze poduzimati sve radnje koje idu u korist opstuzenog.
6) Duznosti branioca
- Podnosenje punomocja: organu pred kojim se vodi postupak, kod prve radnje kao branilac.
- Duznost branioca da prisustvuje glavnom pretresu (ako ga nema, odlaze se pretres).
- Duznost savjesnog pruzanja pravne pomoci: utvrdjivanje cinjenica, dokaza, zastita prava i
cuvanje tajne (moze prekrsit kad ovaj sprema teze kr djelo, ako je spor protiv advokata...).
7) Supstitucija advokata
- Po zakonu o advokaturi: moze ga zamjenit neko iz advokatske kancelarije ako se ovaj ne
protivi.
- Po ZKP: po volji stranke, ili po odluci suda (ako ne radi posao kako treba)
8) Prestanak funkcije branioca
a) Opozivom punomocja - dozvoljeno uvijek
b) Posebni slucajevi: izabere sam branioca, prestane pritvor, zatrazi advokat, advokat
zabusava
9) Disciplinska odgovornost
- Teze povrede: kaljanje ugleda, nespojivost, novcana kazna 10-5k, zabrana 6m-5g, brisanje
Imenik
- Lakse povrede: opomena, kazna 2k-1k (pripravnik)...

3) Krivicnoprocesne radnje
A) Pojam krivicnoprocesnih radnji i nacela njihovog izvodjenja
1) Pojam krivicnoprocesnih radnji
- Krivini postupak je sazdan od niza kpp radnji ija je forma i redosled utvren zakonom.
Kpp radnje predstavljaju pravno regulisano injenje kpp subjekata kao ostvarenje njihovih
prava i dunosti. POJAM KPP RADNJI: rije je o djelatnostima kpp subjekata obaveznih
i ovlaenih na njihovo vrenje, obavljanje, u procesu, u kojima s neposredno utie na
zasnivanje, tok ili okonanje kriv. postupk, i ije su pretpostavke, vrenje i dejstvo odreeni u
zakonu.
2) Nacela izvodjenja kpp radnji
a) - Usmenosti - kpp radnje se preduzimaju putem rijei ili pokreta. ak i kada je
preduzimanje pismeno, iznose se usmeno na glavno pretresu. Primjera radi, predvieno je da
se optunica, prijedlozi, i druge izjave i saoptenja podnose pismeno, ili se daju usmeno na
zapisnik.
b) - Neposrednost - : izmeu izvora saznanja i kriv. suda nema posrednika i da sud odluuje
prvenstveno na osnovu onoga to u pogledu injenica sam utvrdi. Veza izvora podataka i
suda.
c) - Javnosti - pravo punoljetnih, nezainteresovanih lica da prisustvuju sudjenju (ustvavno,
odnosi se na glavni pretres). Javnost se obezbjedjue i objavljivanjem sastava suda,
obavjestenjima... Do iskljucenja javnosti moze doci radi drzavne bezbjednosti, cuvanja tajne,
javnog reda, licnog i intimnog zivota optuzenog, maloljetnika, svjedoka..Po zahtjevu stranke
ili sl duznosti, sudija odlucuje.
B) Rokovi za preduzimanje krivicnoprocesnih radnji - zakonski i sudski
- Predstavljaju vremensko regulisanje toka krivicnog postupka za pojedinje njegove radnje.
1) Zakoncki rokovi
- Propisani su zakonom i ne mogu se produzit (ako zakon ne kaze drugacije), ali se mogu
skratiti na zahtjev stranke (pismen, izricit). Razlikuju se rokovi odredjenog trajanja (dan,
mjesec..) i rokovi vezani za odredjene cinjenice. Od postovanja rokova zavisi ostvarivanje
odredjenih prava.

- Pocetak roka: prvi naredni sat, dan.. od dostavljanja. Vanredne okolnosti: dan kad zatvorenik
preda upravi zatvora izjavu, racuna se da je predao datom organu. Kraj tipican. Prekoracis rok
- nema pravnog dejstva.
- Zakonom neodredjeni rokovi: (vezani za nastupanje okolnosti). Pocetak isti, kraj nastupanje
okol.
3) Sudski rokovi
- Pravi i nepravi. Prave donose krivicni sudovi sami, a nepravi procesnim odredbama dopusta
sudu da zakonom predvidjeni rok produzi.
4) Povracaj u prijasnje stanje
- Restitutio in itegrum je ustanova ciji je cilj da sanira posljedice opravdanog propustanja
rokova za odredjenog subjekta postupka. Zastarjeva u roku od 3m. Sud je ce dopustiti ako u
roku od 8 dana od prestanka uzroka propustanja preda molbu za povratak u pr stanje i usput
preda i samu zalbu.
C) Troskovi za preduzete krivicnoprocesne radnje
1) Pojam i vrste troskova
- To su izdaci ucinjeni povodom krivicnogpostupka od njegovog pokretanja do zavrsetka.
Tu spadaju troskovi za svjedoke, vjestake, tumace, osumnjicenog, njegovo dovodjenje, putni
troskovi sluzbenih lica, lijecenje okrivljenog, tehnicki pregled vozila, analiza krvi, naknada
advokatu...
2) Odluka o troskovima
- Sadrzana je u presudi ili rjesenju o obustavljanju postupka. Tu pise ko ce sta i koliko platiti.
a) Optuzeni ce biti duzan da namiri troskove ako je osudjujuca presuda
b) Kod obustave postupka, troskovi padaju na teret budzetskih sredstava (oslobodjen)
4) Posebno pravilo o naknadi troskova
- Ovdje se ne gleda na ishod sudjenja, vec na krivicu za nastanak odredjenih troskova.
Okrivljeni snosi troskove svog dovodjenja, odugovlacenja i sl..
D) Zapisnicko biljezenje krivicnoprocesnih radnji
- Vodjenje zapisnika je usko povezano sa nacelom neposrednosti i potrebom da se sacuva
autenticnomst podataka o krivicnoprocesnim radnjama. O svakoj radnji koja se preduzima se
istoveremeno sastavlja zapisnik.
1) Sadrzina zapisnika
- Naziv organa, datum, mjesto, imena i prezimena prisutnih, u kom svojstvu prisustvuju,
naznacenje krivicnog predmeta po kom se preduzima radnja, i zapis o radnjama...
2) Nacin vodjenja zapisnika
- Formalna strana: vodi zapisnicar (izuzetno lice koje vodi pretres), nacin biljezenja,
provjeravanja sadzine i njegove ispravke.
- Sadrzinska strana: unosi se dio izjava i iskaza, pitanja, opis predmeta...
- Kontrola zapisnika: za postizanje autenticnosti. Vrsi se tako sto ucesnici imaju pravo da
procitaju zapisnik i da iznose prigovore. Preinacenja se ovjeravaju.
4) Snimanje audio-vizuelnim sredstvima
- Sve preduzete radnje se po pravilu snimaju i stranke imaju pravo traziti reprodukciju radi
provjere svog iskaza. Sadrzina ista kao kod zapisnika. Nacin, ko je snimao, gdje se cuva...
Tuzilac moze zahtjevati da se pretvori u pismenu verziju...

4) Sudske odluke
A) Pojam vrste i elementi sudskih odluka
1) Sudske odluke kao osnovni pojam krivicnoprocesnom prava
- Donosi ih sud po okoncanju postupka.Izricanje presude,objavljivanje,pismena izrada i
dostavljanje.
Svaki postupak mora biti okoncan donosenjem sudske odluke (rjesenje, presuda...).
2) Obiljezja i vrste sudskih odluka

- Odluke suda predstavljaju stav suda o zahtjevu tuzioca. Kad su u pitanju pravni lijekovi,
odluka se odnosi na njihovu osnovanost. Razlikuju se presude, rjesenja i naredbe. Presudu
donosi samo sud, a rjesenja i naredbe mogu i organi koji ucestvuju u kp.
3) Bitni elementi sudskih odluka
- Formalno: uvod, dispozitiv i obrazlozenje. Naredba ne mora imati obrazlozenje.
B) Proces odlucivanja i sudsko odlucivanje
a) Donosenje sudskih odluka predstavlja aktivnost primjene prava - proces u procesu. Odluke
su obavezujuceg karaktera, propisana potrebna vecina, nacin donosenja itd...
C) Sadrzaj sudskog odlucivanja
Za donosenje sudskih odluka vazna su 3 nacela: vecine sudskog odlucivanja,slobode i
dvostepenosti.
1) Nacelo vecine sudskog odlucivanja
- Moguce je samo u okviru nacela zbornosti (nema znacaja kad odlucuje sudija pojedinac).
Potrebno je da za usvajanje odluke glasa vecina sudskog vijeca. Objektivnost, demokratija.
2) Nacelo slobodnog sudijskog uvjerenja
- Odsustvo formalnih pravila o vrijednosti pojedinih dokaza. Nema dokaznih pravila vec
slobodna ocjena sudije. To je obaveza suda da savjesno ocjeni svaki dokaz pojedinacno,
njihovo usvajanje i tumacenje.
3) Nacelo dvostepenosti sudskog odlucivanja
- Javlja se kao posljedica ulozenog redovnog pravnog lijeka. U odredjenim slucajevima je
dozvoljena trostepenost, a protiv naredbi i nekih rjesenja nije dozvoljena zalba..
D) Donosenje sudskih odluka
- Aktivnost donosenja odluke obuhvata: izricanje, objavljivanje, pismenu izradu i dostavu
odluka.
1) Izricanje sudskih odluka
a) Pravila koja se odnose na sudsko vijecanje: to je razmatranje svakog pitanja o kojem sud
treba da donese odluku pojedinacno. Rukovodi predsjednik, sjednica nejavna, prisustvo
zapisnicara. Raspravljaju prethodna pitanja (nadleznost, procesna pitanja, odluke drugih
organa) i glavna pitanja (krivicnopravna - da li je kr djelo, jel krv, kakvu sankciju; kptroskovi, IP zahtjev...).
b) Pravila koja se odnose na glasanje: nejavno, vecina, predsjednik vijeca glasa zadnji.
c) Zapisnik o vijecanju i glasanju: sadrzi tok glasanja i odluku, odvojena misljenja. Potpisuje
se, stavlja u poseban omot i moze ga gledat samo visi sud kad rjesava o pravnom lijeku.
2) Saopstavanje sudskih odluka
- Znaci upoznavanje njenog sadrzaja od strane lica koja nisu ucestvovala u njenom donosenju.
Krug lica zavisi od karaktera odluke. Usmeno saopstavanje licima koja su prisutna ide na
zapisnik.
3) Pismena izrada sudskih odluka
Zakonom regulisana aktivnost koja dovodi do formalnog osamostaljenja stava suda o nekom
postavljenom pitanju u krivicnom postupku. Ona proizvodi odredjeno pravno dejstvo koje se
sastoji u mogucnosti daljeg toka kr postupka po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima.
4) Dostavljanje sudskih odluka
- Predaja pismeno izradjene odluke o odredjenim krivicnoprocesnim subjektima.
- Lice koje nema branioca samo odlucuje kome ce se dostaviti odluka
- Koje ima branioca - i njemu i braniocu
- Tuziocu - dostavljanjem pisarnici tuzilastva
- Dostavnica - dokaz o izvrsenom dostavljanju, potpisuje dostavljac i primalac
E) Pravosnaznost i izvrsnost sudskih odluka
Pravosnaznost se stice utroskom pravnih lijekova i za njih su dozvoljeni samo vanredni p
lijekovi.

Izvrsnost nastupa poslije pravosnaznosti, dostavljanja. Rjesenje moze i ranije ako sprjecava
stetu.

5) Pojam dokaza i radnje dokazivanja

A) Dokazi
1) Funkcija dokaza
Dokazi su fakticki podaci koji u zakonom predvidjenm procesnim formama utvrdjuju ili
pak osporavaju postojanje krivicnog djela i krivicu lica pozvanog na krivicnu odgovornost.
Pomocu dokaza se utvrdjuju pravno relevantne cinjenice. Cinjenicno stanje - skup znacajnih
cinjenica.
- Procesno gledano oni se dijele na dokaze optuze i o odbrane.
- Teret pruzanja dokaza je na tuziocu i on obavjestava sud.
- Dokazom se nastoji cinjenica pretvoriti u kvalitet istine. Ocjenu dokaza vrsi sud. Zakon
predvidja kojim dokaznim tehnikama se sud moze koristiti, a sudija ima pravo slobodnog
uvjerenja.
B) Osnovi sumnje i osnovana sumnja
- Veci stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upucuju da je izvrseno krivicno
djelo. 2 materijalna uslova: postojanje osumnjicenog i tuzilac koji ce ga gonit. Razliciti
nazivi: osnovana sumnja, visi stepen sumnje, vjerovatnost...

3) Radnje dokazivanja
A) Pojam radnji dokazivanja i osvrt na terminolosku problematiku
Razlikuju se 4 vrste radnji: radnje prikupljanja dokaza, njihovog obezbjedjenja, radnje
izvodjenja dokaza i radnje kojima se izvedeni dokazi provjeravaju.
- S obzirom na funkcionalnu povezanost dokaza i radnji dijele se na: monofunkcionalne
dokazne radnje i visefunkcionalne dokazne radnje.
- Dokazni kredibilitet kp dokaznih radnji postoji u nacelnom obliku (zakonska rjesenja) i
konkretnom obliku (konkretnom kr slucaju).
B) Vrste dokaznih radnji
U radnje dokazivanja spada: pretresanje stana, prostorija i lica, privremeno oduzimanje
predmeta i imovine, postupak sa sumnjivim stvarima, ispitivanje osumnjicenog, saslusanje
svjedoka, uvidjaj i rekonstrukcija, te vjestacenje.
** 1) Pretresanje stana, prostorija i lica
a) Materijalni uslov za pretresanje stana i prostorija - osnov za sumnju da se kod tih lica
nalaze ucinilac, saucesnik, tragovi krivicnog djela ili predmeti vazni za postupak.
b) Materijalni uslovi za pretresanje lica - vjerovatnoca da je ucinio kr djelo, pronac predmeti
vezani
c) Formalni uslov za pretresanje stana, prostorija i lica - naredbom suda ili zakonom, naredbu
donosi sud na prijedlog tuzioca ili ovlastenih lica.
d) Pretresanje bez naredbe - moguce da se pretresa bez postojanja formalnog uslova, svjedoci
e) Ulazak u stan i druge prostorije bez naredbe - ako stanar to zeli, ako neko zove u pomoc,
pri hvatanju ucinioca, bezbjednosti ljudi i imovine, prinudno dovodjenje.
f) Pretresanje lica bez naredbe - prilikom naredbe dovodjenja i privodjenja
- Nakon pretresanja bez naredbe mora se sudiji za prethodni postupak podnijet izvjestaj
g) Sadrzaj zahtjeva za izdavanje naredbe za pretresanje - naziv suda, funkcija podnosioca,
razlog, zahtjev za izdavanje naredbe. Fakultativni elementi: odstupanja od vremena i pravila.
Moze i usmeno kad postoji opasnost od odlaganja, zapisnik.
- Sadrzaj naredbe: sud, razlog, realizator, predmet pretresa, vrijeme, pravna pouka.
- Postupak pretresanja: vrijeme (72h), izmedju 6 i 21h, obavjestenje, svjedoci,
- Zapisnik o pretresanju: navodjenje oduzetih predmeta, naziv suda, izdaje se potvrda.
2) Privremeno oduzimanje predmeta i imovine

a) Materijalni uslov - predmeti koji se imaju oduzeti i koji mogu koristiti kao dokazna
sredstva.
Formalni uslov - postojanje naredbe (forma, ko predlaze i ko donosi, mjesto, datum, zasto..)
b) Duznost predaje predmeta i propisane sankcije - duzan je predat predmet, a ako nece kazna
do 5ooo km, te vece kazne kasnije, pritvor do 90 dana
c) Privremeno oduzimanje predmeta bez naredbe - ako ne trpi odgodu, sudija naknadno
odobrava, a ako ne odobri, moraju se vratit i ne mogu se koristit kao dokazi.
d) Popis privremeno oduzetih stvari i zabrana stavljanja u pravni promet
e) Pravni lijek - zalba koja nema suspenzivno dejstvo
f) Cuvanje - u sudu ili na adekvatnom mjestu, pregled vrsi tuzilac, kad nestane potreba,
vracaju se
g) Posebni slucajevi - pisma telegrami (nepovredivost, ali postoje izuzeci kad su od znacaja,
odluka), naredba banci (finansije, sumnja u kr djelo imovinske koristi), oduzimanje
nezakonito stecene imovine...
3) Postupak sa sumnjivim stvarima
- Ako se ne zna cija je oduzeta stvar, objavljuje se na oglasnoj ploci suda na god dana roka.
4) Ispitivanje osumnjicenog
- Dvostruka funkcija: obezbjedjivanje dokaza i pravo osumnjicenog na odbranu. Vrsi ga
tuzilac.
a) Zabranjene metode - sila, prijetnja, prevara, narkotici... mora bit humano postupanje.
b) Prava osumnjicenog tokom ispitivanja - pravo da se pasivno brani, na strucnu odbranu,
procesnu aktivnost, pravo uvida u dokaze, besplatan prevod... Moze se odrec branioca i pasive
(sutnje).
c) Registrovanje iskaza osumnjicenog - obavezno (zapisnik) i po pravilu (audio-video).
5) Saslusanje svjedoka
Davanje iskaza u krivicnom postupku od strane lica koje raspolaze odgovarajucim procesnim
statusom; koje obavjestava o pravno relevantnim cinjenicama.
a) Materijalni uslov - cinjenice o djelu i uciniocu i drugim vaznim okolnostima. Ne smije krsit
tajnu, biti maloljetan (glup)... Formalni - procesna incijativa, pismeni poziv...
b) Prava i duznosti svjedoka u kp - Duznost: da se odazove pozivu, svjedoci, obavjesti sud o
promjeni adrese, polozi zakletvu i istinito svjedoci (ako sumnjaju da laze, zapisnik tuziocu
koji moze pokrenuti krivicni postupak protiv svjedoka - razlog za ponavljanje glavnog
postupka).
c) Lica koja mogu odbit svjedocenje - bracni drug, srodnici, usvojenik
d) Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja - samoinkriminirajuca, tajna, branilac...
e) Posljedice gresaka organa vezane za saslusanje svjedoka - krivicna djela
f) Procesno regulisanje nacina saslusanja svjedoka - slusa se sam (bez ostalih svjedoka),
posebna pravila saslusanja za maloljetnike, glupka, pravila o prepoznavanju lica, audiovideo... orginarni svjedok (sam vidio) i derivativni (posredno).. Zabranjene su torture,
obmane, sugestivna pitanja... Suocavanje svjedoka (ako im se razlikuju iskazi). Prepoznavanje
lica - onom koje opise se dodaju druga slicna da se vidi njegova moc opazanja. Zabranjena
sex pitanja. Moguc iskaz video linkom (traume, nepokretnost..). Tretira se kao najnesigurnije
dokazno sredstvo (svjedok).
g) Zastita svjedoka u RS - proizilazi iz Medjunarodnopravne osnove (obavezujuci karakter)
tipa Konvencije UN protiv transnacionalnog kriminaliteta - zastita svjedoka i normalan
dokazni postupak, stite privatnost zrtava, povjerljivo vode postupak, pruzi pomoc zrtvama
nelegalne trgovine...
h) Mjere zastite svjedoka - obezbjedjenje psiholoske, socijalne pomoci; redosljed izvodjenja
dokaza u gavnom pretresu, udaljavanje optuzenog, zasticen svjedok (samo zna sudija i
zapisnicar).

6) Uvidjaj i rekonstrukcija
- Uvidjaj - sistem raznovrsnih krimilanlistickih radnji kojima se na mjestu dogadjaja
opazaju sve bitne okolnosti nastupjelog dogadjaja, obradjuju pronadjeni dokazi uz misaonu
rekonstrukciju dogadjaja, u cilju razrjesnjenja krivicnog djela i prikupljanja dokaza.
- Rekonstrukcija - kp istrazna radnja, koja se vrsi radi provjeravanja izvedenih dokaza ili
utvrdjivanja cinjenica koje su od znacaja za razjasnjavanje stvari. Moguca pomoc vjestaka...
7) Vjestacenje
- Materijalni uslov je potreba da se takvom radnjom prikupe odredjene dokazne informacije; tj
kada postoji potreba da strucno lice ocjenjuje odredjene dokaze. Formalno - pismena naredba
i odredjivanje samog vjestaka. Iskljucenje - ako ne moze bit ni svjedok.
- Prava - uvid u predmet, dozakzna incijativa, pomocna sredstva, plata...
- Duznosti - dostavi izvjestaj, zabiljeske, obrazlozenje, svjedoci na sudu (ako treba)...
3 vrste vjestacenja: sudsko-medicinska (obdukcija), identifikaciona (DNK), poslovne knjige.
- Psihijatrijsko: krivicnopravno (uracunjivost, droga-alkohol), krivicnoprocesne (ucestvovanje
u postupku zbog dusevnih smetnji).

6) Posebne istrazne radnje

1) Vrste posebnih istraznih radnji
- Nadzor i tehnicko snimanje telekomunikacija, pristup kompjuterskim podacima, nadzor i
tehnicko snimanje prostorija, tajno pracenje lica u predmeta, prikriveni istrazitelj, simulovani
otkup predmenta, nadziranje prevoza i isporuke predmeta...
2) Materijalni i formalni uslov
- Dva kumulativno ispunjena uslova: sumnja u izvrseno krivicno djelo, postojanje dokaznih
teskoca u vezi sa tim djelom. Tu spadaju djela protiv drzave, 3g+, terorizam.. Formalni odluka suda osim ako nece bit neblagovremena. Zabranjeni agenti provokatori. Traju 1m i
mogu se produzit do 3m. Naredbu izvrsava policija, a cuva se u posebnom omotu.
Izvjestaji - se predaju tuziocu, on sudiji, a oni ustavaju se ako prestane postupak ili nisu od
koristi. Ako nisu prikupljeni na validan nacin, ne mogu se koristiti.

Posebni dio
1) Prvostepeni krivicni postupak
I) Nacela i faze krivicnog postupka
A) Nacela krivicnog postupka
1) Nacelo optuzbe (akuzatornosti)
- Porece ga tuzilac, formalno zahtjev tuzioca, optuzba mora postojati cijelom duzinom
postupka. Povlacenjem optuzbe se prekida postupak.
2) Nacelo ravnopravnosti (kontradiktornosti)
- Ustavom zajamceno da je sudjenje javno, u pravnom lijeku se ogleda obaveznoscu suprotne
stranke da odgovori na upucenu zalbu.
3) Nacelo istine
- Istina kao objektivan i subjektivan pojam (prema licnom vidjenju).
- U postupku su svi osim okrivljenog duzni da rade na rasvjetljavanju istine, moraju da otkriju
istinito stanje cinjenica koje oslobadjaju ali i terete osumnjicenog. Opsti interes.
4) Nacelo vodjenja postupka na jeziku koji je u sluzbenoj upotrebi u sudu
B) Faze prvostepenog krivicnog postupka
- Istraga, podizanje optuznice i glavni pretres koji se zavrsava presudom ili rjesenjem.

** 2) Istraga
A) Pojam istrage i njeno mjesto u krivicnom postupku RS

- Spaja elemente pretkrivicnog i krivicnog postupka. U nadleznosti je Tuzioca, ima

jednostranacki karakter i istovremeno svojstvo drzavnog organa koji oficijelno vrsi krivicno
gonjenje.
- Preduslov za krivicno gonjenje je dovoljna kolicina dokaza, pa je stoga logicno da se
sama istraga povjeri tuziocu. Znacajnu ulogu ima i policija i sudija za prethodni postupak
(pritvor)...
- Znacaj su prikupljeni dokazi koji se koriste u ostalim fazama postupka. Vise ne vrsi istrazni
sudija vec tuzilac da se ubrza postupak (pretkrivicni postupak i istraga), tuzilac ostvaruje
neposredniju vezu sa dokazima, sud se rasterecuje i moze se vise fokusirati na svoju funkciju
(npr prije istrazni sudija nije mogao biti sudija i u sporu - izuzece - pa su falili kadrovi). Veza
tuzilac-policija.
B) Prijavljivanje krivicnog djela
- Prijavom krivicnog djela se nadlezni organ obavjestava o mogucnosti izvrsenja krivicnog
djela.
1) Pojam i vrste krivicnih prijava
- To je neformalni akt kojim se nadlezni ogran obavjestava o mogucnosti izvrsenja krivicnog
djela. Ako je podnosi drzavni organ ona ce bit pismena. Nije propisana posebna forma ni
sadrzaj prijave.
- S obzirom na subjekta dijele se na: prijave gradjana, sluzbenih i odgovornih lica, prijave
lica koji imaju poseban odnos sa maloljetnicima, prijave koje podnose ovlastena sluzbena lica
(policija)...
- Prema broju kr djela: jedno djelo, vise ucinilaca, vise djela 1 ucinilac, vise djela vise
ucinilaca.
- Prema podacima o podnosiocu prijave: poznat, anoniman, pesudonim (lazni identitet)
- Prema podacima o djelu: potpune i nepotpune.
- Prema nacinu podnosenja: pismene, usmeno na zapisnik, telefonom, drugim sredstvima...
- Prema sadzaju: istinite i lazne prijave.
2) Subjekti koji podnose krivicnu prijavu
- Sluzbena i odgovorna lica: lica koja rade u javnim institucijama, imaju i duznost cuvanja
dokaza.
- Lica koja imaju poseban odnos sa maloljetnikom: ako je maloljetnik pasivan u krivicnom
djelu.
- Gradjani: rijetko kad su duzni da prijave (ako je neprijavljivanje krivicno djelo), inace se
svodi na slobodnu volju... Najcesce prijavljuju kad su sami zrtve ili osteceni.
- Ovlastena sluzbena lica: policija u vidu izvjestaja i popratnog materijala. Forma je pisana,
podnosilac ovlasteno sluzbeno lice, prilozi kriminalisticko-tehnickog karaktera. Izvjestaj ide
na osnovu dokaza, izjava, predmeti, skice, fotografije...
C) Sprovodjenje istrage
- Sprovodi je tuzilac, a neophodno je ostvarivanje materijalnih i formalnih uslova.
1) Materijalni uslovi
- Potrebno je da postoje osnovi sumnje da je izvrseno kr djelo. Ne mora biti poznat ucinilac,
vec samo sumnja u izvrseno djelo. Pojam sumnje nije utvrdjen zakonom.
2) Formalni uslov
- Odnosi se na postojanje odluke tuzioca (u formi naredbe, nema zalbe). Naredba sadrzi
sljedece elemente: podatke o uciniocu, podatke o djelu (fakticki, pravna kvalifikacija djela),
podaci o stepenu sumnje te dokaze na kojim se temelji sumnja.
3) Sadrzaj istrage
- Sastoji se u nizu radnji koje su svrstane u nadleznost tuzioca, a koje mogu sprovesti i
ovlastena sluzbena lica, kojim se prikupljaju dokazi i podaci potrebni za vodjenje krivicnog
postupka. Tuzilac moze ispitivati svjedoke, vrsiti uvidjaj i rekonstrukciju, mjere obezbjedjenja

svjedoka, vjestaka...
4) Odluka tuzioca o nesporvodjenju istrage
- Tuzilac nece nalozit sprovodjenje istrage ako postoji jedan od razloga: a) prijavljeno
djelo nije krivicno, b) ako ne postoji sumnja da je prijavljeno lice ucinilo kr djelo, c) ako
je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaceno pomilovanjem ili drugim okolnostima koje
iskljucuju gonjenje.
- Na rjesenje o obustavi nema zalbe, obavjestava sve u roku od 3 dana,prituzba (nije
suspenzivnog).
D) Nadzor tuzioca nad radom ovlastenih sluzbenih lica
- Sluzbena lica (policija) pod odredjenim uslovima vrse usmjerene radnje na pronalazenju
ucinioca krivicnih djela, te prikupljanje dokaza, kojim oni ostvaruju svoju funkciju suzbijanja
kriminaliteta.
1) Materijalni uslov i duznost obavjestavanja tuzioca
- Odnose se na postojanje osnovane sumnje da je izvrseno krivicno djelo. Razlikuju se 2
situacije: kada je kr djelo preko i ispod 5 godina zatvora. Formalni uslovi ne postoje, ali
postoji obaveza obavjestavanja tuzioca.
2) Krivicno djelo za koje je propisana kazna zatvora preko 5 godina
- Ako postoje osnovi sumnje da je ucinjeno djelo preko 5g zatvora, sluzbeno lice je duzno
obavjestiti tuzioca i pod njegovim nadzorom preuzet potrebne mjere koje se odnose na lica i
dokaze.
- Kada postoji nedoumica o tezini krivicnog djela, polazi se od tezeg i obavjestava se tuzilac.
Ako radnja ne trpi odlaganje, sluzbeno lice je mora sprovesti, a onda obavjestit tuzioca.
3) Krivicno djelo za koje je propisana kazna do 5 godina
- Tada ne postoji tolika hitnost, sluzbeno lice mora obavjestit tuzioca kroz 3 dana.
4) Radnje koje preduzima ovlasteno sluzbeno lice
Osnovne radnje su uzimanje izjava, i druge radnje od dokaznog znacaja ili preventivne
aktivnosti.
- Uzimanje izjava: vid verbalne komunikacije izmedju ovlastenih sluzbenih lica i gradjana,
koja predstavlja provizorno obavjestavanje sluzbenih lica kojim se usmjerava traganje za
dokazima i uciniocem. Ako mu se procitaj prava i ostalo, moze se korisiti kao dokazno
sredstvo. Za krsenje prava, ljudi mogu podnositi tuzicocu prituzbe (3 dana)..
- Prikupljanje drugih dokaza i radnje ovlastenih sluzbenih lica: osnov sumnje, formalni
nepotreban, to su: pregled prevoznih sredstava, putnika, prtljaga, ograniceno kretanje u
odredjenom prostoru, utvrdjivanje identiteta, raspisati potragu, pretraga objekata, uvid u
dokumentaciju... Zabiljeska o radnjama obavezna.
- Zadrzavanje na mjestu izvrsenja djela: radi prikupljanja odredjenih informacija, prituzba
tuziocu. Gradjani imaju pravo da zadrzavaju izvrsioce flagranih krivicnih djela (koji su se
zatekli tu).
- Uvidjaj i vjestacenja: Tuzilac i sud mogu izdati naredjenje o vrsenju uvidjaja. Sluzbena lica
su ovdje sekundarno nadlezna (iza suda i tuzilastva). Tuzilac ima nadzornu funkciju.
E) Obdukcija i ekshumacija
- Dvije podvrste sudsko-medicinske ekspertize koje se odnose na les (prije i poslije sahrane).
Tuzilac mora imati naredbu suda za ekshumaciju, a obdukcija ide po njegovoj naredbi.
F) Sudsko obezbjedjenje dokaza
- Svrha je otklanjanje mogucih dokaznih teskoca. Moguce je u odnosu na saslusanje svjedoka
i druge dokaze. Materijalni uslov za saslusanje svjedoka je mogucnost da on nece bit
dostupan da svjedoci na glavnom pretresu. Formalno - procesna incijativa (prijedlog).
G) Zavrsetak istrage
- Procjena tuzioca da vise nije potrebna ili moguca istraga. Moguci ishodi: a) obustava istrage
(nema uslova za podizanje optuznice), b) okoncanje istrage (ispunio uslove, dize optuznicu).

1) Obustava istrage i njeno ponovno sprovodjenje

- Tuzilac donosi naredbu o obustavi kad se ispuni neki od uslova: djelo (nije krivicno), dokaz
(nema dovoljno), krivicno gonjenje (amnestija, pomilovanje, zastara), osumnjiceni umro.
Nema zalbe, prituzba na rok od 8 dana. Nije pravosnazna, pojavom novih dokaza moze opet
pokrenuti.
2) Okoncanje istrage
- Tuzilac okoncava istragu kad nadje da je stanje stvari dovoljno razjasnjeno da se moze
podici optuznica. Biljezi okoncanje u spisu.

3) Postupak optuzenja
A) Podizanje optuznice
- Ne postoji mogucnost da se podigne optuznica bez prethodno sprovedene istrage.
1) Pojam optuznice
- Predstavlja osnovni optuzni akt tuzioca u opstem ili redovnom postupku koji sadrzi osnovne
fakticke i pravne podatke o krivicnom djelu koje tuzilac stavlja na teret osumnjicenom; a cime
se omogucava odvijanje krivicnog postupka i rjesenje krvicne stvari koja je predmet postupka.
2) Materijalni uslov za podizanje optuznice
- Svodi se na procjenu tuzioca u odnosu na dokaze do kojih je dosao tokom istrage i njihov
znacaj u odnosu na djelo koje se stavlja osumnjicenom. Dokazi-sumnja-optuznica.
3) Formalni uslov za podizanje optuznice
- Dva osnovna aspekta: titular podizanja (tuzilac) i sadrzaj optuznice. Tad branilac ima pravo
uvida u spise optuznice (u istrazi nema).
- Subjekat: samo tuzilac kao drzavni organ, jedini moguci ponosilac.
** Sadrzaj optuznice: Tuziocev stav o predmetu zavrsene istrage koji on formalno uoblicava
u skladu sa zakonom tako sto sastavlja optuznicu i u nju uvrstava obavezne i fakultativne
elemente.
- Obavezni elementi: a) naziv suda kome se podnosi optuznica, b) identifikacioni podaci
optuzenog, c) fakticki podaci o krivicnom djelu koje je predmet optuznice (temporalni
aspekt, lokalni, viktimoloski, instrumentalni)... Tu takoje ide pravna kvalifikacija krivicnog
djela, dokazni prijedlozi tuzioca sudu (svjedoci, vjestaci..), rezultati istrage i materijal koji
potrepljuje navode optuznice.
- Fakultativni elementi: prijedlozi tuzioca za odredjivanje, pustanje i produzavanje pritvora...
B) Postupanje suda u odnosu na optuznicu
1) Odlucivanje o optuznici
- Sud ispituje optuznicu po sluzbenoj duznosti (kontrola) i odlucuje hoce li je prihvatiti. Drugi
vid kontrole suda se odnosi na rjesavanje prigovora na optuznicu.
Funkcionalna nadleznost za odlucivanje o optuznici i odluke suda
- Za odlucivanje o optuznici je nadlezan sudija za prethodno saslusanje koji u roku od 8 dana
potvrditi optuznicu (ili dio) ili je odbiti. Odbijanjem on donosi rjesenje koje dostavlja tuziocu,
a zalba nije dozvoljena. Ako odbije sve tacke optuzbe, otpada krivicno gonjenje.
Procesne posljedice potvrdjivanja optuznice
Momentom potvrdjivanja optuznice, osumnjiceni dobija status optuzenog. Sudija za
prethodno saslusanje stice posebnu procesnu obavezu - on je duzan da potvrdjenu optuznicu
dostavi optuzenom i njegovom braniocu (24h ako je u pritvoru). Uz dostavljanje sudija
obavjestava optuzenog da ce kroz 15 dana bit pozvan da se izjasni o: odnosu prema djelu
(priznaje, porice), stav o pravnom lijeku (hocel podnjet prigovor), stav u odnosu na pravac
dokazivanja.
Podnosenje nove ili izmjenjene optuznice
- Odbijanje nije potpuno i ono predstavlja samo dodatni stimulans tuziocu da i dalje
provjerava osnovanost optuzbe za dijelove koji su odbijeni kao neosnovani. Ako otkloni
nedostatke ili nadje nove dokaze za odbijene tacke optuzbe, on sastavlja novu optuznicu ili

izmjenjenu.
C) Preliminarni stav optuzenog u odnosu na optuzene navode, postupci suda i tuzioca u
odnosu na krivnju optuznog
- Preliminarni stav optuzenog je ustvari njegov stav u odnosu na krivnju za djelo kojim
se tereti u optuznici. Izjasnjavanje utice na dalji tok samog postupka (priznanje uproscava
proces)..
1) Izjasnjavanje o krivnji
- Predstavlja zvanicno iznosenje stava optuzenog u odnosu na optuzene navode.
- Bitno je: a) u kojem obliku sudske i funkcionalne nadleznosti se daje izjava o krivnji (sudiji
za prethodno saslusanje), b) koji jos subjekti prisustvuju davanju izjave (tuzilac i branilac), c)
na koji nacin se izjava registruje (unosi se u zapisnik).
- Ako se odbije izjasnit o krivnji, pretpostavlja se kao da se izjavio da je nevin.
- Izjasnjavanje da je kriv: jasna i nedvosmislena jer proizvodi ozbiljne posljedice po dalji
tok postupka. Sudija za prethodno saslusanje onda upucuje predmet sudiji radi zakazivanja
rocista na kojem ce se utvrditi postojanje uslova za pregovore o krivici, tj sporazum tuzioca i
branioca prije glavnog pretresa.
- Izjasnjavanje optuzenog da nije kriv: sudija za perthodno saslusanje ima 3 procesne
obaveze: a) unosi izjavu u zapisnik, b) predmet prosljedjuje sudiji u svrhu zakazivanja
glavnog pretresa, c) dostavljanje obavlja u roku od 60 dana od izjasnjavanja o krivici
(produziv jos 30 dana).
- Ako prizna krivicu nakon glavnog pretresa, to se nece uzet u obzir jer je vec izjebo sud XD
2) Razmatranje izjave o priznanju krivice
- Mora se njegovo priznanje razmotrit po sluzbenoj duznosti (mozda je lud pa laze XD).
Sud provjerava dva osnovna aspekta: 1) svijest optuzenog u odnosu na izjavu i posljedice
(dobrovoljno, svjesno...), 2) odnos sa objektivnim dokaznim stanjem u postupku (mozel se
dokazat krivica). Ako se priznanje usvoji onda ide na pretres za odmjeravanje kazne, a ako ne,
ide klasican postupak.
** Pregovaranje o krivnji
- Pregovaranje o krivnji je krivicnoprocesni institut cija je svrha omogucavanje da se kroz
dogovoreno priznanje optuzenog, paralelno sa predlogom kazne tuzioca, izbjegne vodjenje
glavnog pretresa, te postupak ubrza i ucini jeftinijim. Da se izbjegne zloupotreba, potrebno je
da takav dogovor prihvati i sud (uslov). Fakultativna radnja stranaka koja prethodi glavnom
pretresu. Za razliku od parnicnog postupka gdje je dogovor dovoljan za okoncanje postupka,
ovdje ima i taj javnopravni element koji se ogleda u potvrdi suda. Adverzijalni procesni
sistem u kojem se prvo pita optuzeni da se izjasni o krivici, pa tek sto kaze da je kriv ide se u
pregovore.
- Pregovori stranaka i branioca: mogu da pregovaraju sa tuziocem o priznanju krivice, a
tuzilac im moze ponuditi i blazu kaznu od zakonom predvidjene (modifikovanje kazne).
- Sudska kontrola sporazuma: pismeni sporazum o priznanju krivnje se daje sudiji koji ga
moze usvojit ili odbit. Ako ga usvoji, nece biti glavnog pretresa, a ako ga odbije ide gp. Sud
provjerava stanje svijesti optuzenog u odnosu na prizanje, objektivno dokazno stanje i svijest
o posljedicama. Samim sklapanjem sporazuma o krivici, optuzeni gubi pravo na zalbu na
presudu.
- Odluke suda o priznanju krivice: ako prihvati ide u zapisnik i zakazuje se pretres za izricanje
krivicne sankcije. Ako odbije, obavjesti ih, zapisnik, bla bla bla...
D) Povlacenje optuznice
- Tuzilac moze svoje pravo na povlacenje optuznice vrsiti sve do potvrdjivanja optuznice, a
naknadno samo uz sudsko odobrenje (kontrola onog ko je potvrdio optuznicu).
** E) Prethodni prigovori

- To su pravna sredstva ciji je cilj visestruk: a) mogu biti usmjereni protiv optuznice, b) mogu
biti pravno sredstvo kojim se napada odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje branioca, c)
pravno sredstvo cijim se ulaganjem trazi spajanje ili razdvajanje postupka.
Prvi prigovor se odnosi na meritorna i procesna pitanja krivicne stvari, a druga dva na
elemente prava na odbranu (imaju procesni cilj u odnosu na nacin vodjenja postupka).
- Prigovor koji napada optuznicu: a) osporava nadleznost suda, b) ukazuje na formalne
nedostatke u optuznici, c) osporava zakonitost dokaza ili dobijenog priznanja...
- Podnose se pismeno sudu u roku od 15 dana od dana urucenja optuznice, a o njima
odlucuje sudija za prethodno saslusanje koji potom ne moze ucestvovat u sudjenju. Odluka
o prethodnim prigovorima se donosi prije dostavljanja predmeta sudiji glavnog pretresa, a
protiv ovog rjesenja nije dozvoljena zalba. Ako se zakasni sa prituzbom, ona se odbacuje.
Vrsta rjesenja zavisi od vrste prigovora.

**4) Glavni pretres

A) Opste odlike glavnog pretresa kao osnovne baze krivicnog postupka
- Najznacajnija faza opeteg krivicnog postupka (sudjenje u uzem smislu), odlikuje se
temeljnim raspravljanjem krivicne stvari i izvodjenjem dokaza, radi donosenja presude kojom
se prvostepeno rjesava krivicni postupak.
- Osnovna svrha je da se stvori neophodna cinjenicna i pravna podloga, na osnovu koje ce sud
rijesiti krivicnu stvar. Nije obavezan ako osumnjiceni prizna krivicu. Kada zapocne, mora se
zavrsiti sudskom presudom (izuzetno rjesenjem). Izvode se i pobijaju dokazi prikupljeni u
svim fazama postupka. U mjesovitom sistemu (kod nas), za razliku od adverzijalnog (angloamer), sud ima ulogu i u samom ispitivanju dokaza i sam utvrdjuje cinjenicno stanje.
B) Procesni uslovi za odrzavanje glavnog pretresa
- To su pretpostavke koje se ZKP defeinisu kao neophodne za odrzavanje ove faze krivicnog
postupka. Ispunjenost ovih uslova se konstatuje u zapisniku. Ispunjenje znaci uredan GP.
1) Obaveznost prisustva zakonom odredjenih procesnih subjekata - procesne i pravne
posljedice nedolaska pojedinih subjekata
- Subjekti cije je prisustvo obavezno se dijele u 2 kategorije: cije je prisustvo a) apsolutno
obavezno (bez njih se pretres ne moze odrzat - sud, zapisnicar, tuzilac i branilac), b) relativno
obavezno (ako je moguce, nece se odlozit pretres - svjedoci i vjestaci).
Posljedice nedolaska obaveznih lica: odlaganje pretresa, procesno-kaznene posljedice
Obavezno prisustvo suda u odredjenom funkcionalnom sastuavu i zapisnicara
- Logicna apsolutna procesna pretpostavka. Imaju duznost neprekidnog prisustvovanja
glavnom pretresu radi potpune slike. Ako u izricanju presude ucestvuje sudija koji nije bio na
glavnom pretresu to je bitna povreda krivicnog postupka.
Obavezno prisustvo tuzioca
Jedan aspekt nacela akuzatornosti, on je duzan da u cijelom trajanju postupka zastupa svoju
optuzbu, porcesna duznost prisustvovanja. Moze bit kaznjen do 5000km ako se ne odazove na
uredan poziv suda i nije opravdao svoj izostanak.
Obavezno prisustvo optuzenog
Ako ne dodje, a uredno je pozvan i nije opravdao izostanak, sudija ce: a) odlozit glavni
pretres, b) naredice da se optuzeni na naredni pretres prinudno dovede. Moze mu se odredit i
pritvor ako je pozvan i nije opravdao izostanak i ako prinudno dovodjenje nije uspjelo. Zalba
nema suspenzivno d.
Obavezno prisustvo branioca - isto kao tuzilac
Nedolazak svjedoka ili vjestaka
Nije obavezno da proizvodi stroge procesne posljedice (ne mora se odlozit). Kazne: prinudno
dovodjenje i novcana sankcija. Prinudno dovodjenje: uredno pozvan, nije dosao, nije
opravdao.
2) Utvrdjivanje pretpostavki za odrzavanje glavnog pretresa

Utvrdjuje ih sudija ili predsjednik vijeca neposredno pred pocetak glavnog pretresa. Uzima
licne podatke od optuzenog ako su svi prisutni ili se ne odlaze pretres.
C) Pocetak, faze i tok glavnog pretresa - procesne aktivnosti suda i drugih subjekata
- Glavni pretres se odvija u kontinuitetu cak i kad dodje do prekida ili odlaganja. Dominira
nacelo raspravnosti, odnosno kontradiktornosti. Glavne faze glavnog pretresa su: a)
prezetniranje optuznice (citanje, kratko dokazi), b) iznosenje stava optuzenog, c) izvodjenje
dokaza, d) zavrsne rijeci.
1) Ulazak sudije odnosno vijeca u sudnicu
- Neophodno prisustvo suda, kad ulaze i izlaze moraju svi ustat, kao i kad hoce da se obrate
sudu. Nose togu (svecano odijelo), fore dostojanstvo neko, bla bla...
2) Utvrdjivanje identiteta optuzenog i davanje potrebnih uputa i pouka
- Uzimaju se licni podaci radi utvrdjivanja identiteta, i onda se pitaju imaju li kakav primjer
na sastav vijeca ili nadleznost, te sud daje obavjestenja svjedocima i vjestacima. (da ne
pricaju medjusobno, cekaju u prostoriji van sudnice). Odbrana se obavijesti za mogucnost IP
zahtjeva.
3) Citanje optuznice i dokazi stranaka
- Glavni pretres pocinje tuziocevim citanjem optuznice i ukratko iznosenjem dokaza na
kojim se temelji. Ako optuzeni ne razumije optuznicu, sudija mu je ukratko objasni. Odbrana
odgovara.
4) Izvodjenje dokaza na glavnom pretresu
- Najvaznija faza, sluzi za utvrdjivanje cinjenicnog stanja i odnosa sa optuznicom. Ono je
povjereno strankama (adverzijalni karakter). Sud nije potpuno pasivan. Pravo na izvodjenje
dokaza imaju tuzilac i branilac. Izvode se sljedecim redom: a) dokazi optuzbe, b) dokazi
odbrane, c) dokazi optuzbe koji pobijaju odbranu (replika), d) dokaz odbrane kao odgovor na
pobijanje (duplika), e) dokaz cije je izvodjenje naredio sudija, f) sve relevantne informacije
koje ce pomoc sudu da odmjeri kaznu ako se optuzeni proglasi krivim. Sud moze obrnuti
redosljed i sam nalozit izvodjenje dokaza.
Saslusanje svjedoka na glavnom pretresu
Prilikom ispitivanja svjedoka na glavnom pretresu dozvoljene su 2 vrste: direktno i unakrsno
ispitivanje. Moze biti i dodatno direktno ispitivanje. Direkno i dodatno ispituje svjedoka ona
stranka koja ga je pozvala i sudija, a unakrsno neprijateljska stranka. Unakrsna pitanja
se odnose na prethodna direktna pitanja i na pitanja u korist stranke. Sudija moze dozvoliti
sugestivno pitanje ako svjedok odbija da odgovori.
- Polaganje zakletve: obligacionog je karaktera i promisorna je. Laicka je i ima moralno
uporiste. Zaklinjem se cascu i savjescu, govorit istinu, ne slagat, ne izostavit...
- Zastita svjedoka: za manje prijetnje i to ide novcana kazna, za vece prijedlog tuziocu za
krivicno gonjenje, a na prijedlog stranke ili tuzioca moze se angazovat policija.
- Kaznjavanje odbijanja svjedocenja: do 30.000km ako je upozoren i ne opravda izostanak.
Angazovanje i ispitivanje vjestaka
- Mogu ih angazovat stranke i sud. Stranke o svom trosku. Obavjestavaju se od suda o
posljedicama (fakticka i formalno pravna) i polazu zakletvu. Svjedoce kao i svjedoci, a ako ne
svjedoce, njihov pismeni nalaz ili vjestacenje se ne moze uzeti kao dokaz.
Zajednicka pravila u odnosu na ispitivanje svjedoka i vjestaka
- Daju iskaze, moraju govorit istinu (svjedok- licni dozivljaj, vjestak strucno- vidjenje).
- Otpustanje svjedoka i vjestaka: djelimicno (cekaju ispred da ih opet pozovu) i potpuno.
- Saslusanje van sudnice: moguce je ako: a) materijalni uslov (teskoca dovodjenja svjedoka i
pristanak suda), b) formalni uslov (donosenje sudske naredbe). Moze i u toku rekonstrukcije.
- Izuzeci od neposrednog sprovodjenja dokaza: Inace se svjedoku u ispitivanju daje
mogucnost da pobija svoj ranije dati iskaz, osim ako je umro, obolio dusevno, da se ne moze
nac, nemoguc dolazak pred sud. Tad se dati iskaz iz istrage koristi kao jedini dokaz...

 Pravo suda da ne dozvoli pitanje ili dokaz

Moze zabraniti odgovor na vec postavljeno pitanje ako nije dozvoljeno ili ako je nevazno.
Posebna pravila o dokazima u slucajevima seksualnih delikata
- U postupku se ne mogu koristiti cinjenice vezane za ranije seksualno ponasanje ostecene
strane. Prije prihvatanja dokaza, obavice se odgovarajuce nejavno saslusanje. Zahtjev, prateca
dokumentacija i zapisnik cuvaju se zapecaceni u posebnom omotu.
Posljedice priznanja optuzenog
Ako potpuno prizna ne ide se u glavni pretres, vec na izricanje odgovarajuce sankcije.
5) Izmjena optuznice, dopuna i zavrsetak dokaznog postupka
- Moze biti na osnovu izvedenih dokaza na glavnom pretresu, kao i stava tuzioca. Ako on
uvidi da dokazi ukazuju na novo cinjenicno stanje, moze izmjenit optuznicu.
6) Zavrsne rijeci i zavrsetak glavnog pretresa
- Zavrsna faza glavnog pretresa, koja se svodi na sumiranje prethodno vodjenih faza postupka,
posebno glavnog pretresa, vidjenog ocima subjekta koji iznosi glavnu rijec. Sudija poziva
tuzioca, ostecenog, branioca i optuzenog da daju zavrsnu rijec. Posljednji prica optuzeni.
Nakon zavrsnih rijeci sudija obavjestava da je glavni pretres zavrsen, i ide se na donosenje
prvostepene presude.
**D) Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa
- Ide u kontinuitetu, mogu odredjena odlaganja ogranicena rokovima.
1) Formalni i materijalni uslovi za odlaganje glavnog pretresa
- Formalni uslov: postojanje zahtjeva za odlaganjem i prihvatanjem zahtjeva od strane suda.
- Materijalni: a) pribavljanje novih dokaza, b) optuzeni nesposoban da prisustvuje, c) smetnje
neke
Rjesenje se unosi u zapisnik, kao i datum nastavka.
2) Nastavljanje odlozenog glavnog pretresa i njegov pocetak iznova
- Redovno se on moze nastaviti, a vanredno ponoviti i to ako: a) se prekoraci rok odlaganja
(30 dana), b) zbog promjene sudije, c) kad sudija tako odluci.
3) Prekid glavnog pretresa
- Dodatni razlozi prekida: a) zbog odmora, b) isteka radnog vremena, c) da se neki dokaz
pribavi u kratkom vremenu, d) zbog pripreme optuzbe ili odbrane.
E) Zapisnik o glavnom pretresu, cuvanje materijalnih dokaza i zapisnici o dokazima
- U zapisnik se doslovno unosi cijeli tok glavnog pretresa. Osiguranje autenticnosti:
fakultativno (sudija procita i reprodukuje), i obavezni (na zahtjev stranke uvijek procita i
reprodukuje).
- Unosi se potpuna izreka presude uz naznacenje da li je javno objavljena (Izvornik). Ako u
bilo kojoj verziji presude se nadje nesto drugo, samo izvornik ima jacinu orginala.
- Materijalni dokazi se pohranjuju i cuvaju u posebnoj prostoriji, a sudija moze nalozit
kontrolu. Zapisnici o prikupljenim dokazima u istrazi, uvidjaju.. se prezentiraju na glavnom
pretresu.

**5) Presuda
** A) Pojam presude
- Presuda je odluka suda o krivicnom djelu i uciniocu koje je prezentirala optuznica. Pored
toga sadrzi i neke odluke procesnog karaktera (troskovi, pritvor)...
- Donosenje presude se konstatuje u samom zapisniku, a dolazi nakon odrzanog glavnog
pretresa vijecanjem sudija i njenim izricanjem. Poslije izricanja, ona se objavljuje, pismeno
obradjuje i dostavlja odredjenim subjektima. Objavljuje se u ime RS. Rjesava pitanje optuzbe
- prihvata, odbija ili iz odredjenih razloga uopste je ne ispituje.
B) Odnos presude i optuzbe

- Presuda se moze odnositi samo na lice koje je predmet optuzbe, nije vezana prijedlozima za
pravne ocjene djela. Izmedju svakog krivicnog djela mora postojati subjektivna i objek veza
sa optuzenim.
- Jedno vidjenje vezuje sud za cinjenicno stanje opisano u optuznici, a drugo prema realnom
stanju.
- Kod nas drugo misljenje - sud moze osuditi lice za drugo lakse djelo od onog u optuznici.
** C) Vrste presuda
- Meritorna (oslobadjajuca i osudjujuca, sankcija) i procena (odbijajuca zbog nedostataka).
1) Odbijajuca presuda
- Jos se naziva procesna i formalna presuda. Donosi se zbog povrede zakona (krivicnog ili
procesnog), a ne zbog samog djela i dokaza.
- Razlozi odbijanja: a) sud nije stvarno nadlezan, b) postupak bez zahtjeva tuzioca, c) ako
je tuzilac odustao od optuznice, d) ako nije bilo potrebnog odobrenja, e) ako je uciniocu po
ovom pitanju vec pravosnazno presudjeno ili obustavljen postupak, f) amnestija, pomilovanje,
zastarjelost...
2) Oslobadjajuca presuda
- Olobadja se od optuzbe ako postoje nedostaci objektivnog karaktera (djelo) ili subjektivnog
(izvrsioca) i nedostaci doaza. Razlozi: a) djelo nije krivicno, b) iskljucena krivicna
odgovornost, c) nije dokazano da je optuzeni ucinio djelo koje mu se tereti. Obrazlozenje.
3) Osudjujuca presuda
- Donosi kad se ispune sve krivicnopravne pretpostavke - objektivne i subjektivne, te dokazi.
- Izreka osudjujuce presude: obavezni elementi su: licni podaci optuzenog, b) odluka o krivici,
c) djelo sa cinjenicama koje upucuju na razloge, d) zaknonski naziv kr djela i odredbe koje su
primjenjene, e) odluka o kazni na koju se osudjuje.
Ako je kazna novcana, dodaje se rok do kad se treba platit. Dodatno odluka o uslovnoj osudi,
o mjerama bezbjednosti, odluka o oduzimanju imovinske koristi i uracunavanju pritvora.
- Odluka o troskovima, o IP zahtjevu - kp pitanja
- Obrazlozenje: iznjeti razloge za svaku tacku presude, utvrdjeno cinjenicno stanje, pravna
pitanja, obrazlozenje vezano za sankciju, sticanje krivicnih djela.
D) Donosenje presude
1) Izricanje presude
- Donosi odluku ako utvrdi da nema potrebe za ponovnim otvaranjem glavnog pretresa
(sluzbeni glasnik). Odnosi se samo na optuzenog, dokazima iznesenim na glavnom pretresu.
Nakon presude sud odredjuje pritvor (bjezi, 10g+..).
2) Objavljivanje presude
- Javno citanje izreke presude i saopstavanju ukratko razloga presude. Nakon izricanja, sud
odmah objavljuje presudu (odlaganje max 3 dana). Prisutni su: stranke, zastupnici, branilac..
Presuda se cita javno, a kod obrazlozenja se moze iskljucit javnost. Svi stoje XD Sudija
obavjesti o pravnom lijeku, o uslovima uslovne kazne, da moraju obavijestit sud o promjeni
adrese...
3) Pismena izrada i dostavljanje presude
- Presuda se mora pismeno izradit u roku od 15 dana od objavljivanja (izuzetno 30). Ako
kasni mora obavjestit predjesnika suda.
- Sastav pismeno izradjene presude: a) Uvod (podaci o sudu, sudijama, optuzenom i djelu,
tuzilac, branilac, zastupnik, datum, javan..), b) Izreka (podaci o optuzenom, odluka, djela,
troskovi, sankcija), c) Obrazlozenje.
- Pismeno izradjena presuda mora da potpuno odgovara objavljenoj presudi (ispravka).
Greske se ispravljaju posebnim rjesenjem koje donosi predsjednik vijeca. Dostavlja se
tuziocu, optuzenom i braniocu sa ostalim dokumentima. Rok, uputstvo za zalbu uz prepis.

6) Postupak po pravnim lijekovima

I) Redovni pravni lijekovi

- Dvostruka uloga: pravo odredj. lica da osporavaju odluke suda i sredstvo sticanja
pravosnaznosti.
A) alba na presudu prvostepenog suda
1) Titulari prava na zalbu
- Titulari bez ogranicenja: stranke, branilac i ostecena lica. U korist optuzenog, zalbu moze
sam izjaviti, njegov zastupnik, branilac, supruznik, srodnik, usvojenik, hranilac, trajna
zajednica.
- Titulari ogranicenog prava na zalbu: odnose se na pojedine uslove vezane za njihovo
ulaganje zalbe: a) osteceni pobija presudu zbog odluke o troskovima i IP, b) lice kojem je
presudom oduzet neki predmet moze izaviti zalbu.
- Raspolaganje pravom na zalbu: mogucnost odricanja i odustanka od zalbe. Odustajanje se
odnosi na vec podnjetu zalbu, prije odluke drugostepenog suda.
2) Rok za ulaganje zalbe
Rok zalbe protiv presude je 15 dana. Redovno on se racuna od dostavljanja prepisa presude.
Vanredno se racuna samo u slucaju kada je izvrsena ispravka presude, rok nije apsolutan.
3) Sadrzaj zalbe
- Potpuni sadrzaj zalbe: oznacenje presude, zakonski osnov za pobijanje presude, obrazlozenje
zalbe, prijedlog da se pobijana presuda ukine ili preinaci, potpis podnosioca.
- Nepotpuni sadrzaj zalbe: posljedice zavise od stepena nedostataka, i samog (da li je imao
strucnu pomoc ili ne). Ako nema pomoci, sud ce ga pozvat da ispravi zalbu. Bitno je da se
moze utvrdit na koju se presudu odnosi zalba. Mogu se iznjet novi dokazi uz obrazlozenje sto
ranije nisu iznjeti.
** 4) Osnovi pobijanja presude 366- 369
- Podlozna je pobijanju zbog: a) pogresnog ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja, b)
bitnih povreda ZKPa, odnosno odredaba krivicnog postupka i povreda KZ i odluka.
a) Pogresno ili nepotpuno utvrdjeno cinjenicno stanje: kad sud neku odlucnu cinjenicu
pogresno utvrdi. Nepotpuno - kad se pojave nove cinjenice, koje uticu na utvrdjivanje i
starih...
b) Bitne povrede ZKP: taksativno nabrojane - 1) vezane za SUD (stvarna nenadleznost,
nepropisan sastav sudija, sudija se morao izuzeti), 2) TUZIOCA I OPTUZBU (nepostojanje
odobrenja, presudom nepotpuno rijesena optuzba, optuzba prekoracena presudom), 3)
OPTUZENOG (nije bio na glavnom pretresu, jezik, na zalbu dobio stroziju kaznu, sud
povrijedio pravo odbrane), PRESUDU (na zabranjenom dokazu, izreka nerazumljiva,
protivrijecna..), Ostale povrede (nije prisustvovalo obavezno lice...).
c) Povrede krivincog zakona: 1) krivicnog djela, 2) ucinioca, 3) odluke o sankcijama
i oduzimanju imovinske koristi, 4) krivicno gonjenje (zastara, amnestija), 5) pritvoru
(uracunavanje).
- Zalba zbog odluke o sankciji i mjeri oduzimanja imovinske koristi, zalba zbog odluka
krivicnopravnih pitanja (uslovna osuda, mjere bezb, imovinska korist zbog nepravilne
primjene zakona), krivicnoprocesna pitanja ( troskovi, donjeti protivno zakonskim propisima).
** 5) Postupak po zalbi na presudu
- Pocinje ulaganjem zalbe prvostepenom sudu, a zavrsava se odlukom drugostepenog suda.
a) Postupak po zalbi pred prvostepenim sudom: zalba se podnosi prvostepenom sudu koji
moze donjeti samo procesnu odluku (odbacuje neblagovremenu i nedozvoljenu zalbu). Tece
dostavljanjem zalbe protivnoj stranci na odgovor (odgovor kroz 8 dana). Prvostepeni sud onda
dostavlja zalbu, odgovor i dokumentaciju drugostepenom sudu.
Postupak po zalbi pred drugostepenim sudom
Razlikuje se pripremni postupak i razmatranje zalbe i napadnute presude.

a) Pripremni postupak: inicira predsjednik zalbenog vijeca, sudija izvjestilac priprema

izvjestaj o stanju stvari. Trazi izvjestaj o povredama od prvostepenog. Gleda navode zalbe i
nove dokaze. Kad izvjestilac primi spis, presdjenik vijeca ce zakazat sjednicu vijeca.
b) Razmatranje zalbe i pobijanje presude: u zavisnosti od toga da li se napada cinjenicna ili
pravna osnova presude, drugostepeni sud odrzava sjednicu vijeca ili pretres.
- Sjednica vijeca drugostepenog suda: trojica sudija, obavjestava se tuzilac, optuzeni i
branilac. Iznosi se zalba i prigovori, odsustvo stranaka ne odlaze sjednicu. Zapisnik ide uz
spise.
- Pretres pred drugostepenim sudom: izuzetan oblik, uvazavajuci zalbu on ce ukinuti
prvostepenu presudu i zakazat pretres ako: postoji bitna povreda krivicnog postupka, postoje
novi dokazi. Moze i djelimicno ukinuti prvostepenu presudu.
c) Odluke drugostepenog suda po zalbi: presude i rjesenja, po sustini se mogu odnosit na
procesna pitanja, i pitanja materijalne prirode.
- Procesne odluke o zalbi: zalba se odbacuje kao neblagovremena, nedozvoljena...
. Materijalne odluke o zalbi i pobijanju presude: ispituje zalbu, prethodni postupak... i odbija
zalbu kao neosnovanu ili potvrdjuje prvostepenu presudu svojom presudom. Rjesenje o
ukidanju prvostepene presude ce donjet kad utvrdi bitne povrede postupka ili zbog izvodjenja
novih dokaza ili ih ponoviti zbog pogresnog cinjenicnog stanja. Moze se i preinaciti
prvostepena odluka
d) Granice ispitivanja prvostepene odluke: u onom dijelu u kojem se pobija zalbom
e) Posebne obaveze drugostepenog suda kod donosenja svojih odluka: vodi racuna o
zabrani reformacio in peius tj preinacenja na gore tj na stetu optuzenog u pogledu pravne
kvalifikacije i krivicne sankcije. Beneficium cohaesionis povlastica zdruzivanja postoji
samo kada je vise optuzenih. Dejstvo ove ustanove dolazi do izrazaja kad u zalbi drugostepeni
sud utvrdi da su razlozi zbog kojih je donjeo odluku u korist optuzenog od korsiti za
saoptuzene koji nisu izjavili zalbu.
B) Zalba na presudu drugostepenog suda
- Dozvoljena je zalba sudu koji odlucuje u trecem stepenu, ako je drugostepeni sud donjeo
novu osudjujucu presudu ili preinacio oslobadjajucu presudu prvostepenog u osudjujucu.
Sastav trecestepenog suda -5 sudija. Postupak isti kao kod drugostepenog.
** C) Zalba na rjesenje
- Dozvoljenost zalbe se odredjue prema tome ko je donjeo rjesenje. Dozvoljena je protiv
rjesenja suda u prvom stepenu (ako zakon ne kaze drugacije). Kad je dozvoljena, mogu je
podnijeti stranke, branilac i lica cija su prava povrijedjena. Rjesenja vezana za pitanja glavnog
pretresa se mogu pobijati u zalbi na presudu. Dopustenost zalbe po izuzetku - na rjesenja
koja su donesena u toku istrage nije dopustena zalba (izuzetno). Nedopustenost zalbe - protiv
rjesenja Vrhovnog suda.
- Pravno dejstvo zalbe na rjesenje: odlaze se izvesenje rjesenja ako drugacije nije predvidjeno
zakonom (zalba na presudu uvijek odlaze).
- Titulari prava na zalbu: stranke i ostecena lica.
- Rok za ulaganje zalbe: opsti rok 3 dana od dostavljanja rjesenja, posebni zavisi od rjesenja.
- Postupak po zalbi: podnosi se prvostepenom sudu koji je donjeo rjesenje, nadleznost za
rjesavanje je na drugostepenom sudu u sjednici vijeca. O zabli protiv rjesenja vrhovnog
suda odlucuje drugi sastav vijeca, a o zalbi rjesenja sudije za prethodno pitanje odlcuje
vanraspravno vijece.
- Odluke po zalbi na rjesenje: 1) procesne (odbacivanje, neblagovremena, nedozvoljena), 2)
materijalne (odbiti, uvaziti, preinacit rjesenje, ponovit postup). Ostalo isto kao kod zalbe na
presudu.

** II) Vanredni pravni lijek

- Postoji samo jedan vanredni pravni lijek - zahtjev za ponavljanje postupka. Ulaze se protiv
praosnaznih sudskih odluka. Instrument obezbjedjenja pravne cjelovitosti i sigurnosti.
- Moguce je u nekoliko procesnih modaliteta: 1) nastavljanje krivicnog postupka, 2)
ponavljanje krivicnog postupka koji je zavrsen pravosnaznim rjesenjem, 3) ponavljanje
krivicnog postupka koji je zavrsen pravosnaznom presudom (u korist osudjenog i na stetu
osudjenog).
1) Nastavljanje krivicnog postupka
- Ne predstavlja pravo ponavljanje posupka, vec se postupak zavrsen rjesenjem ili procesnom
presudom nastavlja kad se za to steknu fakticki i zakonski uslovi. Postupak ce se na zahtjev
tuzioca nastaviti cim prestanu razlozi zbog kojih je obustavljen (nije bilo odobrenja i sl). Na
stetu osumnjice.
2) Ponavljanje krivicnog postupka koji je okoncan pravosnaznim rjesenjem o obustavi
- Na stetu lica prema kome je bio vodjen. Moguce je ponavljanje u 2 oblika: a) zbog novih
dokaza (ako je okoncan prije pocetka glavnog pretresa), b) zbog izvrsenja krivicnog djela
protiv sluzbene duznosti (ako je tuzilac zloupotrebom odustao od gonjenja prije glavnog
pretresa).
3) Ponavljanje krivicnog postupka koji je okoncan pravosnaznom presudom
- Postoji u dva oblika: a) u korist osudjenog, b) na stetu osudjenog.
a) Razlozi ponavljanja postupka u korist osudjenog su: 1) zasnovanost presude na
krivicnom djelu (lazna isprava, lazni iskaz, krivicno djelo sudije, tuzioca), 2) promjene u
cinjenicom i dokaznom smislu (novi dokazi, vise puta sudjeno), 3) zasnovanost presude na
krsenju ljudskih i osnovnih sloboda, 4) prestanak vazenja relevantnog propisa.
b) Ponavljanje na stetu odsudjenog: ako tuzilac izvrsi djelo koje dovede do oslobadjanja
- Titulari prava na podnosnje zahtjeva za ponavljanje: dva aspekta - da li na korist il stetu
optuzenog i da li se podnosi za vrijeme ili poslije zivota osudjenog.
- Za zivota osudjenog ponavljanje mogu trazit stranke i branilac. Poslije smrti zahtjev za
ponavljanje moze se podnjeti samo u njegovu korist (tuzilac i lica sa koristi). Sud ako sazna
razloge, obavjesti.
- Nema devolutivno dejstvo, rjesava isti sud kao u prvom stepenu samo sto nece ucestvovati
iste sudije. Sadrzina zahjteva: osnov zahtjevanja, dokaze kojima potkrepljuje zahtjev.
- Odluka suda o zahtjevu za ponavljanje: procesnu odluku (odbacivanje), materijalnu odluku.
- Odbacivanje: zahtjev podnjelo neovlasteno lice, nema zakonskih osnova, cinjenice i dokazi
vec izneseni, nisu podobni, nije dopunio nepotpun zahtjev za ponavljanje.
- Ako nije odbacen, prepis zahtjeva se dostavlja suprotnoj strani koja odgovara kroz 8 dana.
Kad stigne odgovor, sud odredjuje izvodjenje cinjenica i dokaza na kojima se zasniva zahtjev.
Sud moze nalozit tuziocu da dopuni zahtjev, uvaziti ga i ponoviti posupak ili ga odbiti.
Zdruzivanje i ovdje.
- Zahtjev za odlaganje izvrsenja kazne: da mu uracuna pritvor, oslbodjen, optuzba odbijena.
- Novi postupak se vodi po istim odredbama po kojim se vodio prvi postupak.

7) Posebni postupci
I) Postupak za izdavanje kaznenog naloga
1) Ratio legis postojanja postupka za izdavanje kaznenog naloga
- Svrha mu je u skracivanju krivicnog postupka. brze, jednostavnije, ekonomicnije...
2) Materijalni i formalni uslovi za pokretanje i vodjenje postupka za izdavanje kaz naloga
- Materijalni uslov: tezina krivicnog djela (do 5g ili novcana), postojanje dovoljno dokaza koji
pruzaju osnov za tvrdnju da je osumnjiceni izvrsio kazneno djelo.
- Formalni uslov: procesna incijativa tuzioca (on odlucuje hocel nalog ili postupak). Moze
zatraziti od suda da donese: novcanu kaznu, sudsku opomenu, uslovnu osudu, oduzimanje
imovinske koristi ili oduzimanje predmeta. Novcana kazna max 50.000Km.
3) Stav suda u odnosu na zahtjev za izdavanje kaznenog naloga

- Moze biti negativan i pozitivan.

a) Neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga: ocjenjuje formalnu ispravnost
zahtjeva kao i njegovu materijalnu opravdanost. Formalno zakonska mogucnost izdavanja,
a odbacice nalog ako postoji osnov za spajanje postupka. Materijalno: gleda opravdanost i
cjelishodnost naloga.
b) Prihvatanje zahtjeva za izdavanje naloga: prvo na optuznicu a onda na zakazivanje
saslusanja optuzenog. Identifikovanje, saslusanje, upoznavanje sa pravima, bla bla...
Priznavanjem prihvata
nalog, odbijanjem (striktno i prigovorom na optuznicu) postupak tece prema pravima o
opstem kp.
4) Odluka o izdavanju kaznenog naloga i redovni pravni lijek
- Odluka kojom se izdaje kazneni nalog je presuda, a sadrzaj je isti kao kod obicne presude.
U obrazlozenju idu razlozi naloga, dostavlja se strankama i braniocu. Zalba kao kod redovne
presude.

II) Postupak prema maloljetnicima

Modeli organizaciono-institucionalnih organizovanja:
a) Posebni sudovi za maloljetnike specijalizovani za maloljetnicku delikvenciju (anglo-sax).
b) Porodicni sudovi - problemi iz porodicnih odnosa, pa i maloljetnika (Kanada i Japan).
c) Paralelni modeli postupanja prema maloljetnim delikventima tako da se postupak zavisno
od postojanja odredjenih uslova vodi pred krivicnim sudom ili socijalnim organom...
d) Posebni funkcionalni oblici sudovanja maloljetnicima u okviru sudova opste nadleznosti.
Ovo je kod nas zastupljeno.
1) Odnos postupka prema maloljetnicima i opsteg kp
- Ovdje je postupak prema njemu a ne protiv, vodi se za maloljetnike koji su pocinili djela,
a postupak pokrenut do 21. godine. Mogu vaspitne mjere.
2) Osnovne odlike posupka prema maloljetnicima
- Duznost obazrivog postupanja - licnost jos u psihofizickom razvoju, osjetljiv bla bla
- Obavezna odbrana u postupu prema maloljetnom - mora imat branioca
- Nemogucnost iskljucenja od svjedocenja u odnosu na odredjeni predmet svjedocenja oslobodjeni su samo roditelj, staretelj, usvojitelj, soc radnik, ispovjednik i branilac
- Spajanje i razdvajanje postupka - razdvaja se postupak ako je ucinio ga zajedno sa
punoljetnikom
- Uloga organa starateljstva u postupku - pomaze maloljetniku, nije subjekt u procesu
- Poziv mu se dostavlja posredno - preko staraoca ili roditelja
- Objavljivanje toka postupka - diskrecija, nejavna, bez navodjenja licnih podataka
maloljetnika
- Stav suda u postupku - sudija (inokosan), personalna nepromjenjivost, drugostepeni zboran
- Pritvor u postupku prema maloljetnicima - izuzetan karakter (krajnja nuzda), max mjesec
dana, kontrola svakih 10 dana, jos 2m... Odvajaju se od punoljetnih pritvorenika.
- Privremeni smjestaj - smjesti ga u prihvatiliste ili vaspitnu ustanovu, nadzor, zbog zastite.
- Princip oportuniteta - tuzilac moze odustat od gonjenja ako je manje djelo zbog
necjelishodnosti (-3g i novcana kazna, izdrzao je vec..). Odnosi se na djelo i stanje
maloljetnika.
Stadijumski karakter postupka prema maloljetnicima - osnovne procesne faze
- Prvostepeni postpupak (pripremni i sudjenje) i postupak po zalbi
- Pripremni postupak - podnosi tuzilac sudiji za maloljetnike, podaci o maloljetniku, kontrola
postupka (sudija za malolj. obavjestava predsjednika suda svakih 15 dana), sudija onda
dostavlja spise tuziocu koji mijenja optuznicu ili predlaze sankciju. Tuzilac moze odustat od
zahtjeva.

- Glavna faza: prvostepeni postupak, pretres (zatvor i zavodske mjere), rociste (blaza kazna,
obustava, upucivanje na pretres kroz 8 dana).
- Odlucivanje na glavnom pretresu: u skladu sa opstim postupkom (prisutni, sastav...)
4) Odluke sudije za maloljetnike
Tri vrste odluka: 1) rjesenje o obustavi postupka (nema odobrenja, amnestiran, nije kr djelo,
iskljucena odgovornost, nije cjelishodno), 2) rjesenje o izricanju vaspitne mjere, 3) zatvor.
- Troskovi postupka: placa maloljetnik samo ako je zatvor, ostalo budzet
- Pravni lijekovi: zalba (rok 8 dana) i vanredni ponavljanje postupka (upucujuca norma).
- Nadzor nad sprovodjenjem mjera:sud duznan da kontrolise, tuzilac, upravnik ustanove,
starateljst..

** III) Postupak protiv pravnih lica

1) Ratio legis postojanja posebnog krivicnog postupka protiv pravnih lica i odnos top
postupka sa opstim krivicnim postpkom
-Baziran je na materijalnom krivicnom pravu ciji je cilj da se utvrdi krivicna odgovornost
pravnih lica. Predstavlja izuzetak na pravilo da svojstvo osumnjicenog ima samo pojedinac
kao fizicko lice. Sva krivicna zakonodavstva EU poznaju ovaj vid krivicne odgovornosti samo
u odnosu na neka kr djela.
- Ako ne postoje poesbna pravila, primjenjuju se ona iz opsteg dijela krivicnog zakona.
2) Spajanje krivicnog postupka protiv pravnog lica sa postupkom protiv fizickog lica i
njihovo jedinstveno vodjenje
- Rijec je o jedinstvenom postupku protiv pravnog lica i osumnjicenog. Postupak samo protiv
pravnog lica se moze voditi ako postupak protiv fiz lica nije moguce pokrenuti (imunitet..), i
ako je protiv fizickog lica postupak vec sproveden (osudjen).
3) Mogucnost tuzioca da postupi prema nacelu oportuniteta krivicnog gonjenja
- Moguce je da tuzilac izostavi pravno lice iz optuznice ako je 1) djelo - uticaj pravnog lica
na izvrsenje djela neznatan, 2) imovinsko stanje - nema il je malo, 3) pravni status pravnog
lica - pokrenut stecaj, 4) svojinski status pravnog lica - okrivljeni jedini vlasnik. Procjena
tuzioca.
4) Zastupnik i branilac pravnog lica u krivicnom postupku
- Na strani odbrane se mogu naci fizicka lica - branilac i zastupnik. Zastupnik je obavezan,
dok je branilac fakultatitvan s tim sto pravno i fizicko lice koji su osumnjiceni ne mogu
imat istog branioca (sprjecavanje sukoba interesa). Branilac moze bit advokat sa dozvolom
ministarstva. Pravno lice moze imati samo jednog zastupnika, koji moze ovlastiti drugo lice
(pismeno il na zapisnik - punomocje). Zastupnik ne moze bit svjedok i lice protv kojeg tece
postupak zbog istog djela. Obavjestenja idu zastupniku i pravnom licu, namiruje ga pravno
lice (osim postavljenih zastupnika).
5) Optuznica, saslusanje i zavrsna rijec u krivicnom postupku protiv pravnog lica
- Pored opsteg sadrzaja optuznice, mora da sadrzi dodatne elemente: naziv pravnog lica,
sjediste pravnog lica, opis krivicnog djela, osnov odgovornosti pravnog lica.
- Na glavnom pretresu se prvo saslusava optuzeni, pa onda pravno lice... dalje isto...
6) Presuda pravnom licu i mjere obezbjedjenja
- Sadrzaj presude: 1) uvod - identifikacioni podaci o pravnom l i sjediste, zastupnik, 2) izreka
presude - naziv p lica, sjediste, zakonski propis po kojem je presudjeno..
- Mjere obezbjedjenja - na incijativu tuzioca, sud procjenjuje, zabrana koristenja, statusne
promjene

IV) Posebne odredbe o izricanju sudske opomene

- Donosi se rjesenjem, moze se izreci za 2 grupe krivicnih djela: 1) za koje se uvijek mogu
izrec (pritvor do 1g ili novcana kazna, pod olaksavajucim okolnostima), 2) odredjena kr djela
kod kojih je posebno u okvirima inkriminacije predvidjna sudska opomena.
1) Vrste i sastav okluke o izricanju sudske opomene

a) Rjesenjem - u izreci rjesenja o sudskoj opomeni navodi se pored licnih podataka

optuzenog, samo to da mu se izrice sudska opomena i krivicno djelo koje je predmet optuzbe.
b) U obrazlozenju rjesenja - kojim se izrice sudska opomena sud ce navest razloge
- Vrsi se odmah po zavrsetku glavnog pretresa i obavjestava se optuzeni
- Osnovi pobijanja u zalbenom postupku - bitne povrede krivicnog postupka, zakona, potpuno
ili djelimicno pogresno utvrdjenog cinjenicnog stanja, nepostojanja okolnosti..
- Drugostepeno - tuzilac na stetu optuzenog (sudija donosi uslovnu kaznu), odbija...

8) Ostali (posebni) postupci

I) Postupak za primjenu mjera bezbjednosti, za oduzimanje imovinske
koristi pribavljene krivicnim djelom i za opozivanje uslovne osude
1) Shodna primjena ostalih odredbi Zakona o krivicnom postupku
Postoji generalna klauzula vezana za ova pitanja, ako nema posebnih pravila.
2) Prekid postupka u slucaju nastupanja dusevne bolesti
- Ne predstavlja okoncanje postupka vec do zastoja zbog dusevne bolesti do koje je doslo
nakon izvrsenja krivicnog djela. Psihijatar, sud prekida postupak ako se ispune 3 uslova dusevna bolest, nakon izvrsenja djela,nije sposoban da ucestvuje u postupku.Ak ozdravi
nastavlja,ako ne zastari XD
3) Postupak u slucaju neuracunljivosti
Ako sud utvrdi da je djelo izvrseno usljed neuracunljivosti, upucuje predmet nadleznom organ
za pitanja socijalnog staranja (psihijatar). Ako je smanjena uracunljivost, tuzilac predlaze
mjeru bezbjednosti psihijatrijskog licenja uz sankciju.
4) Postupak u slucaju obaveznog lijecenja od zavisnosti
Vjestak se izjasni o mogucnostima lijecenja, moze sa slobode - uslovna kazna (prinudno
dovodjenje) ili obavezno lijecenje u instituciji.
5) Oduzimanje predmeta
Neki se moraju oduzet, a drugi mogu na osnovu rjesenja suda radi zadovoljavanja interesa
opste bezbjednosti i moralnih razloga. Mogu se oduzet i kad na njima ucinilac ima svojinu:
1) aktivna sredstva izvrsenja, 2) planirana sredstva izvrsenja, 3) ishod krivicnog djela... Po
okoncanju postupka donosi se rjesenje, a ovjereni prepis se dostavlja vlasniku.
6) Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom
Visina pribavljene koristi se utvrdjuje u postupku po sluzbenoj duznosti, a tuzilac je duzan da
prikuplja dokaze o ovome. Direktno je povezano sa IP zahtjevom (da li ga je podnjeo i da li
visina ip zahtjeva odgovara imovinskoj koristi).Pozivaju se i lica na koje je korist prenesena.
- Odluka o oduzimanju: u presudi, rjesenje o opomeni, rjesenje o vaspitnoj mjeri,
- Zalba ista kao kod presude., vanredno odredjeni titulari podnosenja...
7) Postupak opozivanja uslovne osude
- Uslovnom osudom se utvrdjuje kazna i odredjuje da se ona nece izvrsit ako osudjeni za
odredjeno vrijeme (1-5g) ne ucini krivicno djelo. Prijedlog za opoziv dolazi od tuzioca ili
suda po sluzbenoj duznosti. Onda mora vratit imovinsku korist, nadoknaditi stetu ili izmiriti
druge obaveze.
- Sud nakon saslusanja donosi presudu (prekrsio uslov) kojom opoziva uslov ili produzava
rok, ili rjesenje kojim se obustavlja postupak za opozivanje uslovne osude (nema osnova).

II) Postupak za donosenje odluke o brisanju osude ili prestanku mjera

bezbjednosti i pravnih posljedica osude
1) Postupak za donosenje odluke o brisanju osude
Razlikuju se dva nacina brisanja osude - po sili zakona i na osnovu sudske odluke.
- Po sili zakona: do 1g kazne ili novcana i do 3g kazne (?). Formalni uslov je protek 3g od
dana izdrzane ili oprostene kazne (novcana), ili 5g za zatvorsku kaznu Materijalni uslov je
da u tom vremenu osudjeni nije ucinio novo krivicno djelo.Po sluzbenoj duznosti, organ koji

vodi evidenciju. Ako ne izbrise sam, stranka se moze zalit, drugostepeni organ je sud.
- Sudska odluka - za djela do 5g zatvorske kazne. Protekom 8g od izdrzavanja kazne,
zastarjevanja ili oprosta, a da osudjeni nije ucinio novo k djelo. Saslusanje, tuzilac, osudjeni,
policijski izvjestaj.
2) Postupak za donosenje odluke o prestanku mjere bezbjednosti
Pred istim organom koji je donjeo mjeru bezbjednosti. Rjesenjem prihvata ili odbija molbu.

III) Postupak za pruzanje medjunarodne pravne pomoci i izvrsenje

medjunarodnih ugovora u krivicnopravnim stvarima
1) Pomoc u izvrsenju procesnih radnji
- Zbog bjekstva, nemogucnosti pokretanja krivicnopravnih postupaka u inostranstvu...
a) Predmet i pravna priroda medjunarodne pomoci: saslusanje optuzenog, svjedoka ili
vjestaka, uvidjaj, pretres, zapljena predmeta, dostavljanje akata... Organi jedne drzave na
molbu druge preduzimaju odredjene krivicnoprocesne radnje.
b) Dostavljanje molbe za medjunarodnu pomoc: molbe sudova i sl se dostavljaju
diplomatskim putem, preko ministarstva pravde BiH. Odluku o pokretanju molbe donosi
tuzilac ili sud.
Inace je zabranjeno izvrsenje presuda inostranih sudova, ali postoje izuzeci...
- Uslovi za dozvolu izvrsenja: da je predvidjeno takvo izvrsenje medjunarodnim ugovorom,
da je domaci sud izrekao sankciju prema nasim propisima.
- Stvarna i mjesna nadleznost: sud, mjesno prema posljednjem prebivalistu osudjenog lica.
- Presuda domaceg suda: u izreci u potpunosti sadrzi presudu stranog suda.
-Zalba: na nasu presudu, pravo zalbe imaju tuzilac, osudjeni i branilac.
- Molba osudjenog stranca da izdrzava kaznu u svojoj zemlji: prema medjunarodnom
ugovoru.
2) Ustupanje spisa stranoj drzavi ili preduzimanje spisa od strane drzave radi k gonjenja
- Tuzilac moze ustupiti krivicno gonjenje drugoj drzavi. ako je u pitanju stranac koji zivi u
inostranstvu (a ucino je djelo kod nas), da su djela do 10g zatvora, da se strana drzava ne
protivi.
- Preuzimanje gonjenja od strane drzave: da je ucinio nas drzavljanin, da je strana zemlja
podnjela zahtjev za ustupanjem i da je nasa drzava ga prihvatila.

IV) Postupak za izrucenje osumnjicenih, odnosno optuzenih i osudjenih lica

(ekstradicija)
- Zakon o krivicnom postupku BiH, a vrsi se prema odredbama medjunarodnih ugovora. Ako
nema medjunarodnog ugovora ide prema ZKP, a moraju biti ispunjene pretpostavke koje se
odnose na djelo, na ucinioca djela, na dokaze i vodjenje postupka.
- Pretpostavke koje se odnose na ucinioca kr djela: da nije drzavljanin BiH, nema azil
- -II- na krivicno djelo: predvidjenost djela u zakonu, nije u BiH ili protiv drzavljanina
BiH...
- -II- dokaze: dovoljno dokaza za osnovanu sumnju
- -II- krivicno gonjenje i postupak: nije zastarilo, ne sudi mu se kod nas...
- -II- cilj zahtjeva za izrucenje stranaca: da nije polne, rasne, nacionalne i sl osnove
b) Nacin pokretanja postupka za izdavanje stranaca - redovan i hitan
- Redovan: putem molbe strane drzave nadleznom ministarstvu BiH.. Dostavljaju se podaci o
optuzenom, uvjerenje o drzavljanstvu, optuznica ili presuda, zakon... Ministarstvo prosljedjuje
molbu tuziocu koji ispituje okolnosti i saslusava optuzenog.
- Hitno: isto sve, samo sto ga mogu uhapsit odma da ne bi pobjegao.
c) Utvrdjivanje pretpostavki za izdavanje stranca - sudija za prethodni postupak ispituje
pored tuzioca, prosljedjuju istraznom sudiji i na kraju odluku donosi vanraspravno vijece.
d) Odluka - ministarstvo donosi odluku o prihvatanju, odbijanju ili odlaganju izdavanja
stranca.

e) Izdavanje okrivljenih po molbi nase drzave: molbu salje ministarstvo ako je nas drzavljanin
vec osudjen ili ako se vodi postupak. Isto kao kad nas mole XD

V) Postupak za naknadu stete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava

lica bez osnova osudjenih i neosnovano lisenih slobode
A) Postupak za naknadu stete
- Drzava nastoji da licima koja su neosnovano osudjena ili lisena slobode pruzi izvjesnu
satisfakciju materijalne i moralne priorde kroz pravo na naknadu stete, rehabilitaciju itd.
1) Pravni osnov naknade stete
Duznost drzave da nadoknadi stetu proteklu iz neopravdane osude ili neosnovanog lisenja
slobode.
2) Titulari prana na naknadu stete
- Neosnovano osudjena lica: to su lica koja su prvo pravosnazno osudjena, a u novom
postupku povodom vanrednog pravnog lijeka su pravosnazno oslobodjena ili je optuzba
odbijena. Izuzeci su ako je u novom postupku tuzilac odustao od gonjenja zbog dogovora,
ili je odbacena prva presuda zbog nenadleznosi suda a tuzilac ne pokrece novi spor pred
nadleznim sudom.
- Neosnovano lisena slobode: lice koje je bilo u pritvoru a nije doslo do pokretanja krivicnog
postupka ili je postupak pravosnazno obustavljen, izdrzao kaznu a u novom postupku
oslobodjen kazne zatvora, lisen slobode usljed nezakonitog rada organa, proveo vise u zatvoru
nego sto je kazna predvidjala...
- Okolnosti koje iskljucuju pravo na naknadu stete: ako je svojim laznim iskazom
prouzrokovao osudu ili je nedozvoljenim postpucima prouzrokovao lisenje slobode.
- Naknada stete: neimovinska i imovinska (propustene plate, troskovi branioca...)
- Postupak za naknadu stete: mogu je trazit i nasljednici subjekata (imovinska steta),
- Primarna nadleznost za donosenje odluke o naknadi stete je na ministarstvu pravde.
- Sekundarna nadleznost je pred sudom: tuzba za naknadu stete (djelimicno se dogovorio sa
minist). Pravno dejstvo pokretanja pred sudom je prekidanje roka zastarjelosti od 3 godine.
B) Pravo na moralnu rehabilitaciju
Razlikuju se 2 vrste lica: neosnovano osudjena ili lisena slobode i lica neopravdano osudjena.
- Neosnovano osudjena ili lisena slobode: a) ciji je slusaj bio prikazan u sredstvima javnog
informisanja (sud objavljuje saopstenje u sred informisanja o odluci neosnovanosti), b) ciji
slucaj nije bio u sredstvima javnog informisanja (dostavlja se odluka drzavnom organu ili
preduzecu gdje je radio ili politickoj stranci ili udruzenju u koje je bio ukljucen).
- Pravo na rehabilitaciju kod lica zbog izmjene pravne kvalifikacije krivicnog djela
- Osobenosti zahtjeva za rehabilitacicju lica neopravdano osudjenog i neosnovano licenog
slobode: a) pravo na podnosenje zahtjeva poslije smrti priada rodbini, suprugu...
b) kod rjesenja za rehabilitaciju sud iskljucuje pravo na naknadu stete
C) Priznacanje radnog staza i osiguranja
- Pripada i neosnovano lisenim i neopravdano osudjenim. Priznaje im se staz i osiguranje kao
da su radili. Tuzi preduzece koje osporava priznati staz, a onda ide isplata doprinosa...
D) Ponistaj upisa neosnovane osude
Sud donosi rjesenje kojim se ponistava upis neosnovane osude u kaznenoj evidenciji.

AMIN