UNIVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA HISTORIJU

IVAN FRANJO JUKI

ivot, odnos s Omer-paom Latasom, putopisi i nacionalnost
(dodiplomski rad)

Student: Dragan Vidovi

Mentor: prof. dr. Edin Radui

Sarajevo, 2014.

SADRAJ

Uvod

Ivan Franjo Juki na povijesnoj pozornici

Bosanski ejalet u Jukievo doba

12

Omer-paa Latas i Ivan Franjo Juki

15

Juki i Hrvatski narodni preporod

19

Jukievi putopisi

23

Tko je Juki?!

29

Zakljuak

32

Izvori i literatura

33

UVOD
2

Ivan Franjo Juki je osebujna linost koja je ivjela i djelovala u 19.st., u vrijeme propadanja
Osmanskog carstva. Njegov znanstveni i knjievni rad vezuje se za Bosnu i Hercegovinu u
kojoj je proveo vei dio svog ivota, o kojoj je pisao i koju je istraivao zaavi u svaki
pedalj njenog prostora. Ivan Franjo Juki je kao mlad doao u Zagreb i tu imao priliku doi u
dodir s hrvatskim narodnim preporodom koji je u to vrijeme doivljavao svoju renesansu.
Upravo e Jukiev kratki boravak u Zagrebu biti vrlo plodonosan i usmjerit e daljnje
Jukievo djelovanje. Naime, Juki je prigrlio ilirske ideje i postao njihov provoditelj u BiH.
U ovome dodiplomskom radu promatrat emo samo segmente Jukieve bogate djelatnosti. U
radu je koritena tematska metodologija. Cilj ovog rada bio je prikazati jednu dimenziju
Jukieva djelovanja i ivota koja se do sada vrlo malo obraivala i kojoj se posveivala
pozornost, ali i dati pregled dosadanjih istraivanja i pisanja o tim problematikama. Osnovno
literatura jesu Jukieva djela poput putopisa, pisama, sabranih djela, ali i djela Galiba ljive
-Omer-paa Latas, Marko Lukenda Ivan Franjo Juki, Sabrana djela Ivana Franje Jukia
knjiga I.,II. i III.U prvome dijelu rada predstavljen je Jukiev ivot, nastojei iskazati
osebujnost samog Jukia, dolazak u doticaj s hrvatskim narodnim preporodom te sam utjecaj
hrvatskog narodnog preporoda na daljnje djelovanje u kulturnom i znanstvenom radu Jukia.
Pored podataka o roenju i roditeljima, prikazane su i dvije teorije o podrijetlu Jukia. Pored
toga govori se i o Jukievom upoznavanju s Omer-paom Latasom, o posljednjim godinama
Jukieva ivota koje je proveo u Latasovom okrivljavanju Jukia kao netkog tko je ruio
carske reforme i nastojanja samog Latasa da sprovede reforme. Takoer je posveena i
pozornost o vjenom poivalitu Jukia za koje se veu pretpostavke o njegovom mjestu.
Drugi dio pak govori o Bosanskom ejaletu u Jukievom dobu, o poloaju bosanskih
franjevaca u tom vremenu. Dati dio zapravo predstavlja opi pregled osnovnih dogaanja u
Bosni i Hercegovini kao dijelu Osmanskog carstva, o provoenju reformi kroz Hatierif od
Gilhane i Hatihumajuna, o ukidanju kapetana i janjiara. Takoer se govori i o Bariievoj
aferi.
Trei dio posveen je odnosima izmeu Ivana Franje Jukia i Omer-pae Latasa. Naime,
njihov odnos obiljeio je Jukiev ivot. Juki je u Latasu vidio prijatelja, osobu koja shvaa
ideje ilirskog preporoda i koja shvaa ideje koje sam Juki nastoji sprovesti. Juki je u Latasu
gledao osobu koja je dola zavesti red u Bosni i Hercegovini te sprovesti reforme koje su
3

vodile kao ravnopravnosti svih naroda unutar Osmanskog carstva. No Latas je naivnog Jukia
koristio, kao osobu koja je imala utjecaja u narodu, da preko njega lake sprovede slom otpora
prema carskim odredbama i Jukia je iskoristio kako bi lake sproveo svoje naume, a potom
ga iskoristio i prognao.
Predposljedni dio ovog rada govori o Jukievim putopisima u kojima Juki temelji mnoge
svoje radove. Jukievi putopisi grade sliku BiH od toke do toke jer je Juki doista
proputovao kroz mnoge krajeve. Putujui kroji prie o mjestima kroz kroja je proao, o broju
ljudi, geografskom prostiranju odreenog mjesta, o mjestima u kojima ima katolikih
sveenika. Juki daje i prie o postanku imena odreenih mjesta, o mjestima koja su ga
fascinirala poput samostana u Kraljevoj Sutjesci uoava se koliko je vremena odvajao u
prouavanju date graevine. Juki daje opise nonja uoavajui razlike izmeu odreenih
krajeva.

Dati putopisi predstvaljaju Jukiev doprinos kulturnoj bosanskohercegovakoj

batini.
Posljednji dio rada govori o nacionalnoj pripadnosti Ivana Franje Jukia. Bitno je istai kako
percepcija nacionalnosti bila drukija u vrijeme kad je ivio Juki, za razliku od dananjeg
vremena kad je nacionalizam definiran pojam. Juki je prije svega ilirac i ivi u duhu ilirizma.
Njegov ivot je tomu podreen i on prevazilazi nacionalne ideje srpstva i hrvatstva. Juki je
Bonjak o uporite za tu ideju nalazi u srednjem vijeku.
Juki je cijelim svojim ivotom ivio za ideje koje je zastupao , ne posustajui niti u jednom
trenutku, ma koliko to teko bilo. Pokreui asopis pokuavao je uzdizati narod u kulturi.
Nabavljao je brojne knjige, zbog koji se vrlo esto zaduivao, ali nije posustajao u nadi da e
uspjeti u svome naumu u kulturnom uzdizanju naroda, ivei punim pluima ilirski duh.
Juki predstavlja borca za narod i u njegovim promiljanjima prvo mjesto zauzima narod.

IVAN FRANJO JUKI NA POVIJESNOJ POZORNICI

Ivan Frano Juki je roen 8.srpnja 1818. u Banja Luci, koju je opisao u svom Zemljovidu.1
Roen je u Goloj (Gornjoj) Mahali, kasnije Aneoskoj 2, a danas, po njemu, Jukievoj ulici.3
Dana 12.srpnja 1818., samo etiri dana iza roenja, krstio ga je o. Frano Dobreti, a krsni kum
je bio Pavo Grgi.
Jukiev otac Jozo, kujundija po zanimanju, bio je rodom iz Ivanjske, sela u neposrednoj
banjolukoj blizini. Majka mu se zvala Klara, ro. Juri,

iz imia, sela nedaleko od

Ivanjske.4 Naime, postoje dvojbe o podrijetlu obitelji. Jedna teorija govori o hercegovakom
podrijetlu Jukia5, dok druga govori o Jukievima kao obitelji koja je oduvijek bila naseljena
u upi imi.6 Fra Miroljub Pervan sa sigurnou tvrdi da je Juki potomak jedne od onih
obitelji, koje naputaju hercegovaki kr, jer se u njemu teko ivi. Jozin otac, djed Jukiev,
Juro, koga su prozvali Jukom, nazvan je Jukiem i primio je taj naziv kao svoje novo prezime,
1 Ivan Franjo Juki dao je opis Banja Luke s zanimljivim podacima te je u tim redcima iskao svoje
oduevljenje gradom :Banja Luka, varo u ravnici pod planinom Osmaom, kod utoka Vrbanje i
Crkvine u Vrbas, imade vrlo lijep poloaj, polje niz vrbas do Gradike 8 satih protee se grad, koji je
na lijevoj obali Vrbasa, jest dosta znatan i jak god. 1527.,1688.,1737. bitkama znatan; ovdje stoje dva
tabora nizamah, jedan konjanikah a drugi pjeakah, 60 nizam-topijah, i 6 topovah njihovih; gradskih
topovah ima 25; ovdje sjedi nizam-paa, muftija, kadija i muselim. Stanovnici su Turci, do 15.000,
damijah 42, od kojih je Ferhadija najljepa u svoj Bosni. Ristjani imaju 60 kuah, popa i uionicu.
Kristjani 40 kuah, u gornjem eru imade toplice od Rimljanah zidane; ovdje je znatna trgovina,
osobito: konjah, svinjah, duhana i ita. Odstoji od Travnika 18, Kostajnice 16, a od Gradike 8 satih.
(I.F. Juki, Sabrana djela, I., Svjetlost, Srajevo, 1973., str. 216.-217.)
2 Usp. Zanimljivo je da je bilo vie pokuaja da se u ulici u kojoj je roen Juki dade njegovo ime, no
sve je to bilo bezuspjeno. Prilikom proslave stote obljetnice njegove smrti postavljena je bista I.F.
Jukia, rad banjolukoga kipara Ahmeta Beia, kao i Jukievpotret, koji je izradio Gabrijel Juki.
3I. Kecmanovi, Ivo Franjo Juki, Nolit, Beograd, 1963., str.12. ;
http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/povijest-provincije/znamenitiji-likovi-bosne-srebrene/69-fra-ivanfranjo-jukic-1818-1857.html
4 Tugomir Alaupovi, Ivan Franjo Juki,Zemaljska tamparija, Sarajevo, 1907.,6.
5Usp.T.Alaupovi, Ivan Franjo Juki,1907.,6: Majka Jukieva bijae rodom iz imia, velikog sela,
koje spada na staru upu Ivanjsku. Za oca mu se pripovijeda da je iz Hercegovine....Ako su se doselili
iz Hercegovine, onda je doao djed Jukiev, a otac mu moe lako biti iz spomenutog sela.
6Usp. Marko Lukenda, Ivan Franjo Juki,Pergamena, Zagreb, 2000.,12.: Nasuprot pretpostavci da bi
Jukii mogli biti iz Hercegovine, dugogodinji katoliki sveenik u Ivanjskoj dr. Vid Miljanovi, roen
u Barlovcima, tvrdi da je Jukieva obitelj bila oduvijek nastanjena u upi imii, ali pod imenom
Smili.
5

s kojim su otili u Banja Luku, te od te loze Jukia i danas postoji prezime Juki u Banjoj
Luci.
Ivan Franjo Juki je bio najstarije dijete svojih roditelja, a uz njega su imali ki Mariju i sina
Matu. Mato Juki je roen 20. rujna 1829., kao najmlae dijete, a umro je 11. rujna 1877. U
Jukievoj kui ivjelo se siromano, a njegov otac Jozo nije donosio svu zaradu kui, ve bi je
potroio u kavani. Briga o djeci padala je uglavnom na majku Klaru. Zanimljivo je da e se
majine pozornosti i njenosti Juki sjeati sa zahvalnou u zrelijim godinama. Juki je
izgubio oca vrlo rano, sa 16 godina, 13. studenog 1836. Otac mu je umro od kolere na putu iz
Banje Luke u Ivanjsku, gdje je i pokopan na groblju Damjanovac. 7 U knjigama umrlih za
Jukieva oca upnik je napisao da je bio vir bonus vereqvechristianus. Ivanova majka Klara
doivjela je duboku starost, nadivjevi i mua i sina, umrijevi u 80. godini u Banjoj Luci
1861.8
Kao dijete Juki je bio slabaan i sporo je rastao i razvijao se. Mnogi su pisali o Jukiu da je
bilo alosno pogledati njegov krljavi stas, kao i njegovo suho i kotunjavo lice. Mislili su
kako od Jukia nee biti nita. Budui da je 1757. broj katolikih samostana u BiH smanjen
na tri : Sutjeska, Fojnica i Kreevo, franjevci-upnici bi, pronaavi u svojoj upi darovita
djeaka, primili k sebi, poduavajui ga itati i pisati, a kasnije poneto i latinski. Nakon toga
bi ga poslali u jedan od triju spomenutih samostana, gdje bi nastavio daljnje studije i
pripravljao se za redovnika. Isto se dogodila i s Jukiem, iji je dar uoio banjoluki upnik o.
Franjo Sitni. Uzeo ga je k sebi u upnu kuu da ga naui itati i pisati. Potom ga, oko 1830.,
alje u franjevaki samostan u Fojnicu da se priprema za sveeniki poziv. No bitno je istai
da se ovo dogaalo u dogovoru s njegovim roditeljima. Juki je kod upnika proveo tri
godine, pri emu je stekao solidnu pred-spremu za srednjokolsko obrazovanje. Juki se
veoma brzo snaao u fojnikom samostanu te su ga zavoljeli i oci franjevci i njihovi pitomci.
Naime, Juki je bio vedar i ivahan, bistar i marljiv te je lijepo napredovao u uenju. Nakon
to je proao kroz obvezne kunje i probe tj. polaganje redovnikog zavjeta, dolazi do
sveanog polaganja redovnikog zavjeta.. Dana 10. travnja 1833. postaje redovnikom,
primivi ime Franjo.9 Nie mu je redove podijelio biskup fra Rafo Barii. No kako u
bosanskim i hercegovakim samostanima nije bilo mjesta za vie kolovanje sveenikog
7T.Alaupovi, Ivan Franjo Juki,1907.,6;M.Lukenda, Ivan Franjo Juki,2000.,12.
8M.Lukenda, Ivan Franjo Juki,2000.,13.
9 T. Alaupovi, Ivan Franjo Juki,1907,6.
6

podmlatka, Juki je poao na kolovanje izvan dananje BiH. Juki je u svinju 1835. poao na
kolovanje u Zagreb, gdje je u sredinjem sjemenitu trebao produiti studij filozofije koji je
zapoeo u Fojnici.10 Upravo se Jukiev odlazak u Zagreb istie kao presudni trenutak za
njegov ivot. Naime, Juki dolazi u Hrvatsku u periodu Ilirskog preporoda. 11 Ovom inu pisac
prve monografije o Jukiu, Tugomir Alaupovi, pridaje veliki znaaj.12
No treba imati u vidu da je hrvatski narodni preporod poeo nekoliko godina ranije. Nekoliko
godina ranije hrvatski je Sabor bio odluio da se u hrvatske kole uvede maarski jezik, kao i
da nitko ne moe postati uitelj ako ne zna itati maarski podjednako dobro kao i latinski.
Zanimljiva je i injenica da se njemaki jezik uvukao u sve hrvatske krugove osim seljakih.
Kada je, pak, rije o knjigama na narodnom jeziku, uoava se da ih je bilo malo ili nimalo.
Borci protiv takvog stanja prvenstveno su pjesnici iz seljake i gradske sirotinje. U Danici
ilirskoj njen urednik Ljudevit Gaj istie kako je program Ilira probuditi u narodu ljubav za
svoju ilirsku domovinu te ga ujediniti u slavenskoj slozi. Sve to snano doivljava i Juki i
sve e to nastojati promijeniti u Bosni. 13 Juki je boravei u Zagrebu uspostavio i osobne veze
s nekim vodeim Ilircima, kao to je Ljudevit Gaj. U Zagrebu boravi do 1837., kada odlazi u
Vesprim na studij teologije. Studij teologije zavrava u ljeto 1840., gdje je primljen u
sveeniki red.14

10M.Lukenda,Ivan Frano Juki,2000.,14 ;T. Alaupovi, Ivan Franjo Juki, 1907.,6

11Usp: U Hrvatskoj se tada pojavljuju Novine s Danicom, osnovana je Matica
ilirska, utemeljeno je kazalite i opera, postavljaju se temelji modernog hrvatskog
jezika...
12 T.Alaupovi,1907.,6: Mladi bosanski fratar stie u Zagreb ba u praskozorje,
kada su ptice urankinje budile mladi ilirski dan i kada se rodoljubiva srca sloie u
vatrenu i arku pjesmu, zovui u bratsko ilirsko kolo sve slovinske drave.
13Usp:I.F.Juki,Sabrana djela III, Sarajevo, 1973,182. Bonjaci mnogo se od
Ilirah, a osobito Hervatah uzdaju, koji ako propadnu,ondak : nae spasenje za
uvk je izezlo i propalo. Mi Boga molimo za na napredak. Kod nas je sve dosad
fala Bogu mirno; samo to Turci priteizsi svu Raju, ako bi tko na Bosnu udario;
al se mi u Boga uzdamo
14Usp: Jukiev uitelj i poglavar u Vesprimu istie kako je u Jukiu vidio
tvrdoglavca koji uporno provodi svoju samovolju, ne pridravajui se propisa i
pravila reda.
7

No Juki se za boravka u Vesprimu upoznaje sa srpskim trgovcem Jovanoviem i na njegov

poticaj s jo trojicom bogoslova15 naputa Vesprim. Naime, uputili su se u Bosnu kako bi
podigli narod na ustanak, no poglavari su ih uklonili iz Bosne, nastojei zatakati sluaj, iako
su vlasti ipak saznale. O tom dogaaju pie i sam Bartol Kovaevi u svome Godinjaku.
Juki biva poslan u Dubrovnik kako bi dovrio obrazovanje, no on je svoje studije zavrio u
Vesprimu. Poglavar u Dubrovniku zatraio je karakteristike Jukia i Baltia, koji je s njim bio
u Dubrovniku, iz Vesprima te se iz tih dopisa vidi kako je vispremski poglavar Josip Berger
ne upoznat s uzrokom njihova odlaska iz Vesprima.

16

Juki odbija ponavljanje gradiva i

posvetio se knjievnom radu.

Juki se i prije Dubrovnika poeo baviti knjievnou, a o tome svjedoe i etiri pjesme iz
1838. koje je poslao Ljudevitu Gaju. Tijekom boravka u Dubrovniku Juki je itao
dubrovake pisce i pratio asopis Teodora Petranovia Srpsko-dalmatinski magazin, u kojem
je 1841. objavio svoj prvi prilog Zemlopisno-povstnoopisane Bosne.
No nesporazumi izmeu Jukia i dubrovakih franjevaca nisu se mogli izgladiti. Juki se iz
Dubrovnik 13. studenog 1840. uputio kroz trebinjsku i stolaku nahiju na Bunu, te potom
dolazi u Mostar. Iz Mostara stie u Fojnicu, gdje 1841. i 1842., boravi u fojnikom
samostanu.17 Zanimljiva je injenica da su mu je dubrovaki provincijal , unato prigovorima
zbog politikih stavova, dao pozitivnu karakteristiku. Prema mome miljenju , d dubrovaki
provincijal uvidio Jukiev razlog odlaska iz Vesprima i uoio je kako nema prepreka za
Jukievo reenje. U Fojnici je Juki naiao na razdor meu franjevcima. U Fojnici je ostao
sve do svoga premjetaja u Varcar-Vakuf (Mrkonji- Grad) do 1849.
15Usp: Ivan Franjo Juki, Jakov Balti, Bla Josi i Bartol Kovaevi
16 Usp. Poglavar Dubrovake franjevake provincije, fra Sebastijan Frankovi, pod
uticajem izvjetaja, preporuuje bosanskom subratu fra Stjepanu Marijanoviu u
Rimu da Jukia premjesti u neki samostan u Italiji.
17 Usp. I.F.Juki, Sabrana djela I,1973,18.: Odluivi dijeliti se iz Dubrovnika put
Fojnice, izaem 13.moem. 1840. u predgrae Ploe gledati na taboru, ne bi li se
koji do Mostara naao kiridija. Bijae dan pazara: mnoina svijeta, i do 500 konja
raznom robom natovareni. Stanem smatrati eljad; muki obino duga stasa
kotunjavog i veselog izgleda, nonja na crnogorsku nalik...ene stasa su obino
srednjega, pogleda alosno-metiljavog, u suknju duguljastu, najvie crnu
obuene... Od sve enske odjee najvie putniku u oi upada okrunjena glava
udate Hercegovke- kruna, koju one sad vie nose; a koju nose, iste ene krunu se
zove. Griva ova skovana je naokrug na podobije krune od kalajisanog bakra, u
gdjekoje od srebra; scrh nje trpu na laniu objeene pozlaene pare ili gotovo
najvie srebrni novci...
8

Godine 1843. i 1844. boravi neko vrijeme i u Sutjeskoj. 18 Kratko vrijeme boravi i u Travniku,
ali vezu s fojnikim samostanom , knjigama i rukopisu i njemu, ne gubi , ve sve vie postaju
predmet njegova zanimanja. Godine 1849. kao kapelan odlazi u Varcar Vakuf. Varcar je
Jukiu bio poznat i kroz njega je prolazio 1843. i 1848. U Varcaru ga zatie i dolazak Omer
pae Latasa 1850. u Sarajevo s ciljem guenja pobune u Bosni i sprovoenja sultanovih
reformi, a i sam Juki dolazi u priliku da ga upozna. Juki u Varcaru ostaje do 1852.
Godine 1850. u BiH dolazi Omer paa Latas s ciljem provoenja sultanovih reforma koje su
trebale podiniti BiH sredinjoj vlasti. No Juki je , kao i dio bosanske raje, smatrao da je
Latasova akcija ograniena na svladavanje buna, ali je zapravo Latas imao najvie sultanske
ovlasti. Juki se susreo s Latasom na putu iz Banja Luke u Varcar i poklonio mu prvu knjigu
Bosanskog prijatelja. No Juki se zanio i u Latasu je vidio ovjeka s kojim e moi
suraivati.19 Juki je javljao Latasu novosti, a posjetio je i Latasa pod Jajcem, u Banjoj Luci i
Sarajevu. Poetkom srpnja 1851. Omer- paa Latas stie s vojskom u Bosnu gdje je pozvao
sve muslimanske prvake i proitao im je ferman kojim mu se daje vlast da Bosnu uredi i da
mu se moraju pokoravati. Latas je zatvarao i ugledne ljude, meu kojima i Jukia. Austrijski
konzul Atanaskovi znao je da je Latas okrivljavao kransko stanovnitvo za neraspoloenje
prema vlasti.20Latas je uputio Porti izvjetaj u koje je apostrofirao Jukia kao uzrok takva
stanja. Do uhienja Jukia dolazi 17. sijenja 1852. 21 Nedugo po Jukievu uhienju Omer18 Usp. : Najranije ouvano pismo Jukia iz Sutjeske je od 22. rujna 1843., a
posljednje od 30. kolovoza 1844. Te godine pjeva pjesmu u pohvalu Lovri Karauli i
Martinu Nediu prigodom povratka njihovog iz Carigrada u znak radosti i
zahvalnosti doneenim carskim beratom. Orginal pjesme se uva u rhivu
bosanske provincije u Sarajevu.
19Usp:I.F.Juki, Sabrana djela,III.,str.141. Juki pie iz Varcara Periiu 17.rujna
1850 : Novoga bi ti imo kojeta pisati, al pustog vriemenanejmam, da se
naspavam. Omer pai pokloniosam Bos. Prijatelja to mu se je dopalo, darovo me s
500.gr. On je moje lanke od 10. god. ito u Danici, on je Domorodac etc. Etc.
Naloio mi je da zavedem obe dopisivanje po svoj Bosni, to se god dogodi
vana, da mu se javljam etc. etc. trud veliki....
20 M. Lukenda, Ivan Franjo Juki,2000.,29.
21Usp. I.F.Juki,Sabranadjela,III.,str. 191.: Ja sam bio u Sarajevu 4. mieseca u
tavnici i to veom stranom sve bolestan, 3. svibnja u tri sata noi dignu me
bolestna, natovare na kljuse do u Selanik, ondale u parobrodu dojdemo u
Carigrad, gdi sam bio 25. danah u tavnici, iz koje pustie me najvie po
nastojynju naeg domorodca g. Antuna Mihanovia, gen. Konsula,... ja sam
iokudsu me nosili, jer sam sve bolestan bio. to sam, moj rodjae! priterpio od
bolesti, i alosti, tali i koliki muke u tavnici i na putu , to ti ispisati nemogu!?
9

paa Latas naputa BiH, a 3. svibnja 1852. Juki naputa BiH , te biva sproveden u Carigrad.
Nedugo po dolasku u Carigrad biva osloboen uz pomo austrijskog konzula Mihanovia, ali
pod uvjetom da otputuje u Rim i da se preda u ruke crkvenih vlasti. Uz narueno zdravlje, u
Rim kree 5. srpnja 1852. , gdje je smjeten u samostan Araceli , u ijoj je crkvi pokopana
kraljica Katarina. Juki je traio dozvolu za povratak u Bosnu, no provincijal bosanskih
franjevaca smatrao je da ga treba zadrati jo neko vrijeme u Rimu. U Rimu postaje lan
uenog drutva Dei Quiriti,22 no Juki ponovno trai povratak u Bosnu, ali mu ne odobravaju.
Ali e dobiti dozvolu za odlazak u Dubrovnik, u franjevaki samostan, ali Dubrovnik naputa
u rujnu 1853. Intervencijom akovakog biskupa Strossmayera u Rimu, Jukiu je doputen
dolazak u Zagreb, gdje stie poetkom sijenja 1854.
Juki uskoro biva potjeran u Bosnu, ali ne biva dobro primljen u sutjekom samostanu, jer je
za starjeinstvo samostana bio smetnja i opasnost. Juki se, najprije, vraa u Zagreb, a iz
Zagreba legalno u Bosnu, ali po isteku dokumenatamorao je ponovno napustiti Bosnu. Zbog
zabrane povratka u Bosnu, od strane osmanskih vlasti, Juki pronalazi utoite kod
akovakog biskupa Strossmayera, koji je na molbu starjeinstva Bosne Srebrene, primio
Jukia. Juki biva primljen za duhovnog pomonika pod uvjetom potpune politike
apstinencije, na biskupov zahtjev upuen minisarstvu prosvjete Habsburke Monarhije. Juki
je poslan za duhovnog pomonika upnika Antuna Kellnera u Trnavoj. Iz Trnave je
premjeten za pomonika u Drenje. Dana 15. studenog 1856. javlja biskup Strossmayer
ministru vanjskih poslova, da je dopustio bolesnome Jukiu odlazak u Be, da se lijei. 23
Naime, u Beu ostaje do proljea 1857., o biskupovu troku. Juki je 17. svibnja operiran i
uklonjen mu je kamen iz mjehura, ali trei dan nakon operacije(22. svibnja) , u tekoj groznici
umire.24 Bitno je istai da je uz Martievo zauzimanje kod vezira dozvoljen povratak Jukia u
BiH, te mu je tim povodom izdana putovnica 13. travnja 1857. Fra Grga Marti, Jukiev
prijatelj, u svojim Zapamenjima istie kako je fra Juki sahranjen na groblju St. Marka, ali
da mu se za grob ne zna. O istom dogaaju Tugomir Alaupovi u monografiji o fra Ivanu
Franji Jukiu, istie da je Juki pokopan na prethodno spomenutom groblju , a o grobu pie
ali ...glava je iva, a od ostalog to Bog da!
22T.Alaupovi, Ivan Franjo Juki,1907.,16.
23 Isto,17.
24 Usp. Tugomir Alaupovi u prvoj monografiji o Ivanu Frani Jukiu istie kako su
ga doktori mrtva otvorili i nali drugi kamen u bubregu.
10

slijedee : Neko je vrijeme kazivao gvozden kri zadnje poivalite vjenog putnika i
nevoljnoga prognanika, dok vrijem i nehaj ne obori i taj spomen pa bi u se danas teko grob
naao.25 Naime, Augustin ii je 1915. boravio u Beu traei Jukiev grob. ii je
pogledao u zapisnik tj. Scachten-Buch od 25.svibnja 1855. do 6. listopada 1867., a danas je taj
zapisnik, kao i mnogi drugi uniten 1945. Na osnovu iieva lanka u Naoj misli moe se
sa sigurnou zakljuiti da Juki lei ispod eljeznoga kria koji i danas pokazuje Jukievo
poivalite. Naime, Juki je sahranjen u tzv. masovni grob u zajednikom rovu Schacht, u
kojem je sahranjeno tridesetak mrtvaca. Juki lei u redu IV, b grob 35,a red IV. Poinje s
grobom 31. Jukiev se grob jasno vidi. No ovi bi podatci bili beskorisni da ii nije naveo
kako Jukiev grob lei 5-7 metara od Mozartov, te da na njegovom grobu ima dunja uz kri.
Juki nije samo doprinio kulturnom razvoju hrvatskog naroda, nego je doprinio i svima
ostalima kroz svoja djela koja odiu porukom ljudskog dostojanstva, elje za napretkom ,
jednakou. Jukiev doprinos hrvtskoj knjievnosti, u prvome redu, je veliki i to dokazuje
kroz svoja djela.

JUKIEVA DJELA I LANCI:

Zemljopisno-povjesnoopisanje Bosne

Geografino-statistiko opisanje kneevine

serbske

Dopis iz Bosne

Hristjani u Dalmaciji i njihova knjievnost

Putovanje iz Bosne

Poetak pismenstva i napomena nauka

Zemljopisno-povjesnoopisanje

kerstjanskog na slubu pukih uionica

Hercegovine

Kraina bosanska

Drevnosti bosanske

Zemljo-deravopisni

Raj due pisan u Biogradu

pregled

carstva u Europi

Putovanje po Bosni godine 1842.

Starine bosanske

Povratak u Bosnu 1842.

ivotopis fra Mate Benlia

Putovanje po Bosni godine 1843.

Knjievnost bosanska

Putovanje po Bosni godine 1845.

Narodne pjesme

25 T.Alaupovi,1907.,17.
11

turskog

Narodne pripovjetke

Deravne uredbe

Narodne poslovice

ivotopis fra Nikole Ogrania

Narodne zagonetke

Zemljopis

poviestnica

Bosne

od

Slavoljuba Bonjaka

Domai liekar

Putovanje iz Sarajeva u Carigrad godine

Narodne uionice u Bosni

1852.

Ljetopis katolike crkve u Bosni

Juraj Dobreti

Omer-paa Latas i bosanski Turci

Bosanski prijatelj

BOSANSKI EJALET U JUKIEVO DOBA

Juki na povijesnu scenu Bosanskog ejaleta stupa u posljednjim desetljeima osmanske vlasti
na ovim podrujima. Naime, ovo razdoblje karakterizira slabljenje sredinje moi carstva. No
ve s neuspjenim ratovima protiv Austrije i Rusije poinje vojno i ekonomsko slabljenje
Osmanskoga Carstva, a u ovom periodu ta se slabost samo produbljuje potpomognuta
nacionalnim buenjem naroda , prvenstveno Srba, a potom i Muslimana u BiH. Takoer, u
prvoj polovici 19. st. Hrvati doivljavaju kulturni i politiki preporod, vodei borbu za
nacionalni jezik i svoju narodnu kulturu. Dio tog kolaa postaje i sam Juki dolaskom u
Zagreb. Naime, dolazi do poleta u kulturnome ivotu te do pokretanja novina i asopisa,
tiskanja knjiga, skupljanja i objavljivanja zbirki umotvorima te ta plodonosna aktivnost nalazi
12

svoje mjesto i meu Hrvatima u BiH, koji su ivjeli u tekoj ekonomskoj i kulturnoj
zaostalosti.26
Ve sredinom 18.st. javljaju se prve pobune u Bosni, a u 19.st. redaju se kaznene ekspedicije
protiv bosanskih buntovnika. Poznato je da u tom periodu dolazi do reformi u Osmanskome
Carstvu, za vladanja sultana Selima III (1789.-1806.), te sultana Mahmuda II ( 1808.-1836.).
Date reforme dovodile su do protivljenja konzervativnih snaga, ali reforme su dovele do
ukidanja kapetanija, janjiara, obrazovanja nove vojske, reformi u poreskom sustavi itd.
Sultan Abdul-Medid 1839. objavljuje Hatierif od Glhane kojim se objavljuje zavoenje
drutvenog poretka zasnovanog na pravnim osnovana. Datim ukazom stanovnicima
Osmanskog Carstva garantira se pravo na ivot, imetak i ast. Godine 1865. sultan
Hatitihumajunom potvruje sve odredbe iz 1839. /????/ Zagarantirana je vjerska sloboda,
sudska pravda i sloboda gradnje vjerskih i prosvjetnih objekata i dr. Reforme centralne vlasti
ile su za drutvenim i politikim izjednaivanjem podanika bez obzira na dotadanja
politika prava i opredjeljenosti. Dolazi do zamjenjivanja dotadanjih bosanskih janjiara i
kapetana s redovnom vojskom. Dok su se muslimani opirali centralnoj vlasti, katolici i
pravoslavci su je podravali jer su carskim reformama vidjeli mogunost za svoj bolji poloaj.
Nakon ukidanja janjiara 1826., bosanski prvaci diu ustanak 1831. te bosanskim vezirom
proglaavaju Husein- bega Gradaevia. Husein- beg Gradaevi oko sebe , uz bosanske
prvake, okuplja vojsku. Iz ustanka se zahtjeva autonomija Bosne, uz ostanak u okvirima
Osmanskog Carstva. Godine 1835. Vedihi- Mehmedi-paa uspijeva kapetane zamijeniti
muselimima. Otpor je bio znatan i uskoro na prijestolje dolazi AbdulMedid 1839.Novi
sulatan proglaava 3. studenog 1839. Hatierif od Glhane kojim se svim stanovnicima
Osmanskog carstva garantira pravo na ast, ivot i imetak, regulira se poreski sustav i
ubiranje poreza, kao i reguliranje vojne obveze, ali i ravnopravnost svih podanika bez razlike
na vjeru i klasu. Ovom deklaracijom postojao je pravno postojati klasini osmanski poredak.
Odlukom Porte, a u duhu hatierifa od Glhane, obrazuju se upravna vijea u provincijama, a
ta odluka stupa na snagu u Bosni 1840./1. ovo vijee zvanino se zvalo Vijee prvaka zemlje,
a sastojalo se od 23 graanina Sarajeva. 27Godine 1845. uvedena su vijea, pokrajinska,

26 I.F. Juki,Sabrana djela,I,str.323.-324. : ... jer kristjani, ne imajui odakle vie

plaati, dotjerani do najveeg siromatva, bit e usilovani seliti se u oblinje
inostranske drave, olposkapati od glada!... Sami do cara doi nije mogue, jer s
pogibeljom glave valjalo bi mnoge carie obii
13

okruna i sreska, medlisi, u kojima su zastupnici svih naroda. 28 Po uvoenju ovih vijea s
radom prestaje Vijee prvaka pokrajine. Krah e ustanak doivjeti s dolaskom na bosansko tlo
Omer- pau Latasa koji e uspijeti zavesti red u Bosni i slomiti otpor bosanskh prvaka. Omerpaa Latas dobio je mandat od Porte da sprovede reforme u Bosni.
Nakon donoenja Hatierifa, vlast nije zabranjivala obrazovanje, a bosanski su Hrvati bili pod
snanim utjecajem hrvatskog narodnog preporoda. Naime, provoditelji Gajevih ideja u Bosni
su u prvome redu franjevci. Jedan od njih bio je i Ivan Franjo Juki koji je bio jedan od
glavnih zagovoritelja ilirskih ideja hrvatskog narodnog preporoda u Bosni. Budui da su se
franjevci kolovali van BiH, dolazili su u doticaj s suvremenim europskim ivotom te su
ideje o narodnosti, narodnoj prosvjeti , kulturi , knjievnosti i slobodi nastojali ostvariti na
osmanskom teritoriju. U tom periodu dolo je i do raskola u franjevakom redu oko pitanja
opsega biskupovih prava. Ovi unutranji sukobi poznati su kao Bariieva afera.29Ilija
Kecmanovi, piui o Bariievoj aferi, istie kako ovaj sukob datira jo od 1745. tj. od
osnivanja bosanskog apostolskog vikarijata. Fra Rafo Barii 30 je postavljen za biskupa i
apostolskog vikara odlukom papske kurije od 27. oujka 1882.Dati sukobi kulminirali su
odlukom da se bosanski uenici alju u Vatikan na kolovanje. Ovo je potaklo i reformu
franjevake gimnazije, nastojei izmijeniti nain uenikoga ivota i kolovanja.

27Ahmed Alii, Ureenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo

1983.,54.-60.
28Usp: A. Alii.,1983.,57.-60.
29 Usp. Naime, franjevci su se podijelili u dvije grupe. Na Bariievu stranu stali
su fratri kolovani uglavnom u Italiji, a na suprotnu stran ufratri kolovani u
Hrvatskoj i Austriji. Sukobi su trajali od 1832. do 1846. i nanijeli su veliku tetu
narodnom buenju bosanskih Hrvata, kako pie I. F. Juki
30 Usp. Ilija Kecmanovi,Bariieva afera- prilog prouavanju istorije Bosne i
Hercegovine i prvoj polovici 19.st.,Sarajevo 1954.,10. : Rafo Barii roen je 24.
lipnja 1797. u Oevju u Bosni. kolovao se u franjevakom samostanu u Sutjesci i
tu je stupio i franjevaki red. Studij filozofije i teologije zavrio je u Torinu . Dana
23. oujka 1832. biva postavljen za biskupa i apostolskog vikara u Bosni. Na
ovom poloaju ostao je do formiranja zasebne hercegovake provincije i
imenovanja za apostolskog biskupa u Hercegovini, gdje ostaje do svoje smrti.
14

OMER PAA LATAS I IVAN FRANJO JUKI

Odnos Ivana Franje Jukia i Omer- pae Latasa moe se sagledavati kroz nekoliko prizmi.
Naime, njihov odnos je vrlo zanimljiv i iz prividnog prijateljstva prelazi u neprijateljstvo.
S druge strane, treba promatrati Ivana Franju Jukia kao ilirca i kao nekoga tko propagira
ideje ujedinjenja junih Slavena na osnovama ideja Ljudevita Gaja i hrvatskog narodnog
15

preporoda koji nalazi svoga odjeka i u Bosanskom vilajetu. Vrlo je zanimljivo promatrati kroz
dostupnu literaturu njihov odnos i zapravo izgraditi osjeaj za stjecanje malo irega konteksta
Omer-painog sprijateljavanja sa Jukiem.
Naime, Juki dolazi 1849. u Varcar(Mrkonji- Grad) kao duhovni pomonik, no Juki se ne
susree s Varcarom po prvi puta, ve je godina 1843. i 1848. prolazio kroz nj. 31 Na slubi u
Varcaru ostaje do 1852. Upravo e se u Varcaru dogoditi sudbonosni susret s Omer-paom
Latasom. Naime, Latas je prema odredbi centralne vlasti u Bosnu poslan s ciljem uguenja
otpora protiv sultanskih reformi. Porta je bila dovoljno obavijetena o stanju u Bosni, znala je
da tinja vatra opeg ustanka, pa se zbog toga najvie plaila upravo podstrekaa sa strane koji
bi tu vatru mogli razbuktati. Stoga je odluila da to je mogue prije sprovede tanzimat i da tu
misiju povjeri Omer- pai Latasu, vrhovnom zapovjedniku cjelokupne vojske u europskom
dijelu Carstva, muiru sultanove vojske i ve isprobanom vojskovoi na slinim
zadatcima.32Galib ljivo u svome djelu o Omer- pai Latasu navodi kako je slavensko
podrijetlo Latasa sigurno jedan od initelja koji su sultana naveli da ga poalje u Bosnu na
elu vojne ekspedicije.33
Omer- paa Latas bio je inteligentan i lukav, uz to smion i odluan. 34 Zapravo je Omer- paa
Latas imao veliko i praktino iskustvo u smirivanju nemirnih i nepokorenih provincija
Osmanskog carstva.35Latas je bio Srbin podrijetlo, iz Like, iz koje je pobjegao u Bosnu i ivio
jedno vrijeme u Banjoj Luci, te je dobro poznavao bosanske prilike.Latas je izvrsno poznavao
jezik u Bosni, mentalitet naroda, kao i meusobne odnose. Latas je oduevio Jukia i njegove
suradnike jer po dolasku u Bosnu ophodio s rajom blagonaklono. Naime, Omer-paa se
predstavljao kao ovjek njezine krvi i jezika i kao njezin iskreni prijatelj i zatitnik.36
31Usp: I.F.Juki,Sabrana djela, I,61.:Tude ruavi nastavimo put preko raznih
hristjanskihpredjelah i mjestah planinskih, imenito preko Sitnice: u planini
zamrknemo, te rano 7. srpnja ujutro doemo u Varcar- Vakup, varo na brdovitom
mjestu, od svaklenobkoljenuplaninami. Tude taj dan ostanem pri upniku
katolikom, pa sutra dan podranivi stignemo za dva sata u Jezero...
32Galib ljivo, Omer paa Latas,Svjetlost Sarajevo,1977.,58.
33Usp: G.ljivo,1977.,64-65.: Omer-paa Latas je u travnju 1950. dobio nalog da
doe u Carigrad. Ve 1. svibnja iste godine, ministarski savjet Visoke Porte izradio
je ferman o njegovom imenovanju za seraskera vojnog korpusa za pacifikaciju
Bosne.
34M.Lukenda, Ivan Franjo Juki,2000.,26.
16

Ivan Franjo Juki se susreo s Latasom na putu iz Banja Luke u Varcar i poklonio mu prvu
knjigu Bosanskog prijatelja, koja je neto prije u Zagrebu objavljena. Promiljeni Latas
pozvao je Jukia u Banja Luku gdje ga je nagradio za dati dar i zatraio da ga obavjetava o
politikim dogaajima i akcijama bosanskih buntovnika. Naime, Juki je u Latasu vidio
prijatelja i osobu s kojom e moi suraivati. Promatrajui Latasovo djelovanje u Bosni
zadobijao sam osjeaj kako je Latas planirao upravo preko zadobijanja povjerenja kod naroda
sprovesti sultanove reforme, zbog kojih je i doao u Bosnu. Upravo mu je Juki posluio kao
izvrsni medij za irenje tih ideja i preko njega, do stjecanja potpune kontrole nad BiH, vri
politiku dodvoravanja narodu. Juki zanesen Latasovim dobroinstvom prema narodu, postao
je zapravo Latasov suradnik pruajui mu pravovremene informacije.
Naime, Juki javljao novosti Latasu, bjeao je ispred ustanika u Sarajevo i vraao se u
Travnik, Jajce, Varcar. Juki je molio carskog zapovjednika da ne dopusti paljenje ustanikih
35Usp: I.F.Juki, Sabrana djela, II, 204.-205. ... godine 1834. ode u Carigrad, te u
ministarskoj kancelariiodsieka vojnikog bude pisarom, od pisara sve na vee
asti penjo se; godine 1838., kad je nariso plan od Carigrada i velikom veziru
poklonio, uini ga oberstatom; sliedee godine ne podje s vojskom u Siriuprotiva
Ibrahim pai kod sela Bekfaja; s malim odieljenjem porazi tako neprijatelje, da je
sliedila predaja tvrdog grada Ake i konac vladanja egipatskog u Sirii; za tu
slavodobitnu bitku postane General- Majkorom, i obdaren bude zlatnim i
brilantima nianom. Poslie ove bitke bude opremljen na Druse, koji su vie
godinah ugnjetavali katolike Maronite na Libanu, te potue i ove kervolokeDruse
kod Agjera, za koje primi od cara sablju s brilantima. Godine 1845. pobune se
Arnauti pod vodjomGjulekom, nehtiei davati vojnikah ni primiti novih uredbah;
zato dodje vojska na njih, brojea 26.000 pod seraskeromRuidpaom, Arnatu bili
su se zatvorili u tverdi grad Prizren, serasker bojo je se na njih udariti, zato
opremi Omer- pau sa 6.000, da razvidi silu i mo arnautsku, smieli i kojim e
putem udariti na Arnaute. Omer- paa, dok je doo pod Prizren zametne boj, i
trei dan poalje kljue od grada Ruid- pai, a Gjuleku i druge mnoge
buntovnike poglsvice ive ufati. Nenadana ova i slavodobitna bitka probudi u
Seraskeru veliku mernjuprotva Omer-pai, i tui ga U carigradu, da je
verlokervolono i nemiloserdno sa predobivenimmuslimanim, car se povierova i
Omer-pai za ovu pobiedu poalje sablju poasnu u brlantima. Omer-paa
nezadovoljan s ovim odlikovanjem, jer se je nado, da e muirompostatimzaie
plau i odpust od vojnike slub, to mu i dopuste. U miru ivio je u Carigradu 8
miesecih, u koje doba pobune Kurdi, na koje, koi god paa io, vratjao bi se,
razbijen, niti bi mogao opremiti posao snjima. Car pozove na novo u slubu Omerpau i poalje ga na Kurde. Za miesecdanahnio je s Kurdim gotov, njihovog
vojvodu Bebderhama s drugim poglsvicam ive ufatim vojsku im razbije i Kurde
carskoj vlasti podloi, zato od cara na novo bude pomilovan, postane muirom i
dobie zlatni nian u brilantima.
36 Vie o Omer-pai Latasu i njegovom mandatu u Bosni : Galib ljivo, Omer-paa
Latas, Svjetlost Sarajevo 1977.
17

mjesta elei zatiti narod, ali je i popisivao nainjenu tetu opljakanim iteljima i dijelio im
novac dobijen od Latasa, ali je oko tog novca kasnije i nastala optuba da je Juki dobiveni
nivac pronevjerio. Zapravo je Juki, kao i mnogi krani, vidio u Latasu osobu koja e
konano uguiti otpor u Bosni protiv uvoenja tanzimata i da e se porezi pravilnije
rasporediti.37 No Omer- paa Latas je poetkom srpnja 1851. proitao ferman bosanskim
prvacima kojim mu se daje vlast da Bosnu uredi i da mu se moraju pokoriti svi muslimani kao
i ostala raja.38 Poslije sveanog itanja fermana, serasker je dao dozvolu prvacima ejaleta
Bosne i mutesafira Hercegovine da se vrate u svoja mjesta. Svladavi otpor u Bosni Latas je
naredio predaju oruja, te poinje zatvarati ugledne ljude meu kojima i Jukia. U ovom
razdoblju kao habsburki konzul u Bosni bio je Atanaskovi koji je znao da Latas okrivljuje
kransko stanovnitvo za neraspoloenje prema vlasti. Latas upuuje izvjetaj Porti u kojem
je apostrofirao Jukia kao uzrok takvog stanja u Bosni. Usmjereno neprijateljstvo prema
Jukiu koje mu se spremalo uoavao je i Jukiev prijatelj fra Grga Marti. 39 No Juki je
zanemarivao sva upozorenja i smatrao ih izmiljotinama. Juki biva uhien sijenja 1852.
Juki, ije je krivnja bila politika prema Latasu, u zatvoru je do svibnja. Fratri svih triju
samostana predali su molbu Omer-pai Latasu, u kojoj ga mole da pusti Jukia. 40Latas je
obeao pisati provincijalu da ga on na svoju odgovornost primi i poalje ga u Carigrad. Pored
toga Latas je zatraio i 150 000 groa koje je davao Jukiu u svrhu naknade za oteenu raju.
Latas ga je optuio da je samo 2 000 groa podijelio, a ostatak zadrao, zbog ega su mnogi
bacili ljagu na Jukia. No ustvari je Latas znao da je Juki autor teksta elje i molbe koji je
upuen Abdul- Medidu, a koji je u Carigradu vrlo loe primljen i iz toga proizilazi Jukievo
37 Usp.G.ljivo,1977.,58.-70. Porta je bila zaista nezadovoljna stanjem u Bosni u
prvoj polovini 1850Tako se Porta i ovog puta odluila da u Bosni sredi stanje
upuivanjem vojne ekspedicije. Sa Omer-paom doli su Sulejman Nazimbeg, koji
je postavljen za predsjednika Velikog vijea Bosne, to ga je tek trebalo formirati i
Mehmed Azmi-efendija, koji je bio odreen za bosanskog deftedara.
38 Usp.G.ljivo,1977.,68.-71. Omer-paa je pozvao prvake ejaleta u Sarajevo na
itanje fermana o svome imenovanju za vrhovnog vojnog poglavara zemlje. Na
ovaj zbor bili su pozvani svi muselima, kadije, bogatiji i ugledniji muslimani iz
svakog okruga. Poslije itanja fermana, Omer-paa je i velikaima i
sakupljenom narodu objasnio toku po toku sultanove naredbe.
39 Usp. G.Marti, Zapamenja(1829.-1878.)Zagreb,1906.,27.-28. : Nadjem
Nikolu oria iz Varcar Vakufa, gdje je Juki bio glavni uitelj, napiem mu pismo
skrovito: ujem iz tona izvora, da se tebi o glsvi radi, i savjetujem ti, da u taj as
pobjegne preko granice u Austriju...
40Usp: Juki je 25. sijenja 1852. osuen zbog politikih zastranjivanja.
18

kanjavanje. Latas je u njemu uviao neprijatelja i upravo je zbog toga morao sprijeiti
daljnje Jukievo djelovanje. Zapravo je morao zatakati sumlje da ima posla s pristaama
panslavizma i Juki mu je posluio kao izvrsno sredstvo za prebacivanje krivnje i moguih
sumlja sa sebe. Vrlo je pomno i osmiljeno prebacio krivicu na Jukia. No po Jukievu
uhienju Latas naputa Bosnu.
No budui da je Juki kupovao knjige, koje je potom prebacivao u Bosnu, postoji mogunost
da je dio dobivenih sredstava od Latasa, koristio kako bi pokrio dugove od nabavke. Da je
Juki imao financijskih problema s pokrivanjem trokova kupovine knjiga , potvruje i sam
Juki u svojim pismima koja je upuivao ilircima u Hrvatskoj. Marko Lukenda u svojoj knjizi
o Jukiu navodi kako je Juki nevin, no ne daje izvornu grau koja bi potvrdila te navode te
time ostavlja ovaj problem nerijeenim.41 No iz pisama se jasno vidi da Juki nekoliko puta
upadao u financijske probleme jer nije mogao isplatiti dobavljae knjiga te mu je prijetila
isporuka ostatka narudbe. I u pismima upuivanim ilircima Juki spominje date probleme
oko nabavki knjiga, pa daje prostor da se razvije sumnja da je dio dobijenih sredstava
iskoristio kako bi pokrio dugove i obezbjedio daljne nabavke knjiga.

41 Usp.M.Lukenda,2000.,32.:Latas je dao Jukiu sto pedeset tisua groa na ime

odtete postradalima u Krajini (jajce i okolica). Juki je dvije tisue podijelio, a
ostalo je navodno zadrao. U vezi s tim mnogi su bacili ljagu na neduna Jukia
19

JUKI I HRVATSKI NARODNI PREPOROD

Hrvatski narodni preporod naao je svog odjeka i u Bosni. Katoliki narod u Bosni oslanja se
na svoje dobro obavijeteno i prosvijeeno sveenstvo. Naime, Bosanski franjevci su nakon
obuke u upama u osnovnoj pismenosti i u prvom stupnju latinskog jezika, nie
srednjokolsko obrazovanje stjecali i nekom od tri bosanska samostana : u Fojnici, u Kreevu
ili u Kraljevoj Sutjesci. Potom su upuivani na vie gimnazijsko i visoko teoloko
obrazovanje izvan Osmanskog carstva . Na daljnje kolovanje odlazili su u Hrvatsku, Italiju,
Austriju ili Maarsku.
Upravo bosanski franjevci koji su Habsburkom carstvu stekli visoko ope i teoloko
obrazovanje, bili su etrdesetih i pedesetih godina 19. stoljea tumai i iritelji narodnog
preporoda u Bosanskom ejaletu. Naime, upravo su ti franjevci prenosili ideje ilirskoga
preporoda u Bosni i nastojali su ostvariti sve ono to su ostvarili ilirci u Hrvatskoj. No nisu se
svi bosanski franjevci oduevljavali ilirskim pokretom, ve su to bili siromani sveenici, tek
svreni teolozi. No bili su nemoni naspram starijih franjevaca koji su imali crkvenu vlast u
svojim rukama i koji su bili protivnici ilirskog pokreta. Upravo u ovom periodu dolazi do
sukoba izmeu starijih i mlaih franjevaca, a dati su sukobi poznati kao Bariieva afera. 42
Ova afera zapravo predstavlja otpor ilirskom preporodu. On je bio uvjerenja da iskljuivo
njemu pripada pravo osnivanja upa, te postavljanja i mijenjanja upnika i drugih
42Usp.M.Lukenda,2000.,53.: Naime, tada dolazi do podjele na one koji su zavrili
teoloke studije u Italiji i druge koji su zavrili u Habsburkoj monarhiji. Sporili su
se oko obujma biskupovih prava, organizacije provincije i shvaanja odnosa
prema narodu i pretpostavljenima. Sukobi su trajali 14 godina, od 1832. do
1846. i bili su tetni nacionalnom buenju bosanskih Hrvata. Jau stranu su drali
franjevci oko biskupa Rafe Bariia, koji je tuio bosanske fratre u Rimu 1840. za
krivovjerstvo, ilirsko buntovnitvo,francusku propagandu, a iste je tuio i Beu
zbog povezanosti s Gajem. No tubu je uputio i bosanskom veziru amil- pai
zbog navodnih priprema bune 1843.
20

duobrinika. Drugim rijeima, nastojao je uvesti hijerarhijski centralizam u Bosni. Svakako

da to bosanskim franjevcima nije bilo po volji, to je i rezultiralo nesporazumom meu
dvjema stranama. Taj spor izmeu Bariia i franjevaca nazvan je Bariieva afera. 43 Na strani
Bariia bili su franjevci kolovani u Italiji, a za sam su se sukob zainteresirali Rim, Be i
Carigrad.
U fojnikom samostanu s knjinicom poeo je Juki sprovoditi u djelo snove i ideale koje je
snovao u Zagrebu, Vesprimu i Dubrovniku.44 Upravo je u fojnikom samostanu Juki poeo
stvarati svoj bogati literarni opsus. Njegov dvogodinji boravak u Zagrebu izrodio je ljubav
prema ilirskom preporodu. Bio je knjievno nadahnut pjesnik i putopisac koji je objavljivao
najprije lanke iz povijesti knjievnosti, zatim prikupljao narodne umotvorine, organizirao
knjievni ivot u svojoj sveenikoj sredini. Naime, Juki je irio pismenost i ljubav prema
knjizi meu katolikim narodom u Bosni. Juki pie 1838. Gaju: Ne piem onome samo
koji je, kako svoj uenoj Europi, ueno poznat, tako i meni, nego onome koji mi je u istoj sobi
poznat, budui da smo se vidjeli u Kamencu mjeseca listopada, kog od uzorka i jesam tako
dobro upuen ono to prosim, da u i dobiti. Nesumljam ja da ne znate kako je muno list
dobiti iz one nae doljene Ilirije (Bosne), kao li novce na volju kad bi htio; gdje oni okrutnici
zapovijedaju, to je uzrokom da ja neobinim putom elim se preporuiti zbog Novina
narodnih dojdue godine 1839, za koje novce koji dan poslati budem, budui da ih svaki dan
ekam, s kojim ekanjem ne bih rad bio da zasnim i tako Novina ne dobijem s Danicom,
dadnem vremenu plee, koje me nee.45 Juki je pokreta knjievnog asopisa Bosanski
prijatelj, a prvo izdanje, od tri opsena sveska, izlazi 1850. u Zagrebu trokom Ljudevita
Gaja. Druga sveska izlazi 1850, a teu svesku je izdala Matica hrvatska 1861.46
Pojava ovog asopisa izazvala je u Hrvatskoj znaajnu pozornost, pa Ante Strevi, piui u
Narodnim novinama (br.17. iz 1851.), u pojavi prvog bosanskog asopisa vidio je injenicu
samostalnosti bosanskog naroda i izvjesnog nehaja kojim se prate u Hrvatskoj promjene u
43Zbornika radova, Sto godina nove crkve na irokom Brijegu,2005., Ivan
Kraljevi, fra Rafo Barii.,135.
44Usp. T.Alaupovi,1907.,26.:U pitomini fojnikoga starog samostana, gdje je
svaki kamen sjeao prolosti, sretne i nesretne, u miru i tiini, uz bogatu
samostansku biblioteku poela je vrela i zanosna dua mladoga Jukia da u djelo
privodi sve one snove i ideale, to ih je ko klerik snovao u Zagrebu i Vesprimu.
45 I.F.Juki,1953.,403.
46 uro urmin,Povjest knjievnosti hrvatske i srpske,Zagreb,1898.,184.
21

Bosni. Jukiev je asopis imao poglavito narodno-prosvjetarski karakter. Antun Barac u ocjeni
asopisa istie kako nije knjievni list, a da su putopisi suhoparno nabrajanje podataka, ali
Barac priznaje vrijednost Jukievim povijesnim, zemljopisnim i putopisnim radovima, jer
pruaju dragocjene podatke o Bosni.47 Nako Frndi istie kako je ovo sigurno najpreciznija
kritiko-estetska ocjena Jukieva pisanja, koje i nije bilo samo sebi svrhom, nego uvijek u
slubi odreenog cilja, a ponajvie otkrivanja istine o Bosni i Hrvatima u Zagrebu. Dok je
Juki boravio u Dubrovniku 1840., nakon bijega iz Vesprima, itao je stare dubrovake
spisatelje i pisao svoje Zemlopisno-povstnoopisanje Bosne. Dolaskom u Bosnu sa svojim
mlaim kolegama franjevcima osniva knjievno drutvo Kolo bosansko s programom
izdavanja asopisa koji bi se zvao Pela bosanska . U to je vrijeme Gajeva Danica u vie
nastavaka objavila Jukievo zemljopisno i povijesno opisivanje Bosne. Juki nije odustajao ni
u molbama da mu Gaj, Vraz ili Babuki alju najnovija izdanja Danice po prodajnoj cijeni,a
sam Juki osigurao putanju pote preko Slavonskog Broda.48 U dokumentaciji stoji da su
Jukiu u nabavljanju knjiga iz Zagreba pomagali mnogi hrvatski i muslimanski trgovci, ali
budui da nije sve nabavljeno mogao prodati, ostajao bih duan svojim kreditorima i to je
jedan od razloga to su mu kasnile poiljke. Juki je sanjao i o tiskari u Fojnici, pa u tu svrhu
1847. alje u Zagreb Franju Glavadanovia da izui tipografski zanat. Juki se 1840.
pripremao osnovati knjievno drutvo u Fojnici, ali ga tek osniva 1847. U meuvremenu je
mnogo putovao i prikupljao narodne umotvorine.
Juki 1847. s drugim franjevcima otvara puku kolu u Fojnici, a u proljee 1848. u Travniku,
a osjeajui potrebu za boljom podukom napisao je Poetak pismenstva i Napomena nauka
kerstjanskoga.Na slubu pukih uionocah u Bosni. Godine 1849. putuje u Be s pismenom
predstavkom bosanskog Knjievnog drutva. U posredovanje biskupa Strossmayera predaje
21. lipnja 1850. pismenu predstavku elje i molbe kristjanah u Bosni i Hercegovini, koje
ponizno prikazuju njegovom carskom velianstvu sretnovladajuemsultanu Abdul-Medidu
banu Jelaiu, knezu Schwarzenbergu,Kulmeru , Bachu i drugima. Dakako godina 1850.
znaajna je u Jukievom ivotu zboog izlaska prvog broja asopisa i susreta s Omer- paom
Latasom.49Frindi istie kako je Juki bio u Bosni jedini istinski sljedbenik Gajeva Hrvatskog
narodnog preporoda.
47N.Frndi,65.
48 I.F.Juki,1953., Usp:Juki u pismu Gaju od 2.oujka 1844., iz Sutjeske pie da
mu asopis alju na nadesu Ocu Fra Ivanu Jukiu u
SutiskuperadressedesHerrnSabbasNikolics,Brod
22

Juki je dakako jedan od predstavnika ilirskog preporoda u Bosni, prihvaajui ideje pokreta
u Zagrebu, zasnovane na Kollarevom panslavizmu. Juki posveuje veliku pozornost
prolosti, narodnim umotvorinama i priama gajei ideje o tom autohtonstvu i posebnosti
Slavena, na elima kojim poiva ilirski preporod. Juki predstvalja samo mali djeli osoba
koji djeluju na podruju Hrvatske, a i sam je Gajev suradnik i sljedbenik njegovih ideja. Juki
se izjanjava kao Bonjak, a na tome gradi vezu meu junim Slavenima. itajui njegova
pisma, misli i lanke, Juki posveuje pozornost prolosti, narodnim umotvorinama,
obiajima, te na tim osnovama gradi junoslavensko jedinstvo. Bonjatvo predstavlja
mikrokoncept koji se uklapa u vei, a to je ilirski koncept koji zastupaju preporoditelji. Juki
tezu da su Bonjaci vrlo stari narod gradi iz povijesti srednjovjekovne Bosne poevi od djela
bizanstskog cara Konstantina VII. I njegovog djela De administrandoimperio, i na taj nain
se uklapa u koncepciju ilirstva. Njegova djela koja stvara, a posebice asopis i pokuaj
osnivanja tiskare i uionice u Bosni, po uzoru na one u Hrvatskoj, s ciljem da podigne svijest
stanovnitva na viu razinu. Dakako ovi pokuaji predstavljaju prvu i poetnu fazu na
nacionalnom buenju.

49Usp: U Ljeto 1851. Juki i fra Grga Marti u drugom svesku asopisa ovjavljuju
drugu slavljeniku pojesmu Omer-pai Latasu s naslovom. Svietlomu
gospodaru /Omer-pai/ carsko- turskomu muiru, seraskeru od cielerumelinskobosanske vojske, vitezu raznih turskih redovah i carsko-/ruskog Sv. Ane Perve
klase./ U znak dubokog tovanja/ ovo dieleo ponizno prikazju/pisaoc.
23

JUKIEVI PUTOPISI

Ivan Franjo Juki je osebujna linost bosanskohercegovake kulturne i politike povijesti:

franjevaca, kulturnog radnika, znanstvenika, knjievnika, pukog prosvjetitelja, romantina
zanesenjaka koji je za Bosnu itav ivot grozniavo radio i za nju umro. 50 Naime, Juki je
pored svojih sveenikih obveza obavljao itav niz djelatnosti. Meu katolicima su jedini
pripadnici inteligencije bili franjevci. Pripadnici ovoga sveenikog reda su, po miljenju
povjesniara, odigrali vanu ulogu u ivotu i odranju katolikog ivlja, te u njegovoj vjerskoj
i kulturnoj emancipaciji.51 Juki djeluje u prvoj polovici 19.st., a u to vrijeme Bosna i
Hercegovina je u posljednjim desetljeima osmanske okupacije, u razdoblju propadanja
Carstva.
U takvim uvjetima Juki je u svome djelovanju po mnogo emu prvi : poeo je znanstveno
obraivati zemljopis, povijest, etnografiju i sl. U brojnim radovima koje je ostavio iza sebe,
Juki je dio posvetio svojim putovanjima o kojima pie u putopisima. Jukia je teko vezati
50 Iva Beljan,Prostor Bosne i Hercegovine u putopisima Ivana Franje
Jukia,BosnaFranciscana,GodinaXVI,broj 29,Sarajevo 2008.
51 Jadranka Grbi, Etnografska graa u putopisima bosanskih franjevaca,
Narodna umjetnost: Croatian Journal ofEthnologyand Folklore Research, Vol.32
No.2 kolovoz. 1995.,110.
24

samo uz 19.st. i samo za knjievnost nastalu u vrijeme preporoda, jer on ipak izrasta na
temeljima bosanske franjevake knjievnosti prethodnoga razdoblja, to obiljeava i njegov
jezik i njegov knjievni rad.52 Marko Lukenda u svojoj raspravi Leksik i sintaksa putopisa
fra Ivana Franje Jukia (1818.-1857.) istie da ukoliko se promotri Jukiev opus, da e se
okriti najznaajniji, i u umjetnikom smislu najbolji dio Jukieva stvaralatva putopisi te da
oni upravo izviru iz ilirskih opredjeljenja, ali da su uoblieni po ugledu na franjevake
putopise.
U daljnjem dijelu teksta promatrat emo putopise : Putovanje iz Dubrovnika preko
Hercegovine u Fojnicu, Putovanje po Bosni 1842., Povratak u Bosnu 1842., Putovanje po
Bosni godine 1843., Putovanje po Bosni 1845., kao jednu cjelinu, dok na drugoj strani imamo
putopis : Putovanje iz Sarajeva u Carigrad godine 1852. Upravo se prva skupina putopisa,
koji su nastali tijekom Jukievih proputovanja diljem Bosne i Hercegovine, dovodi u svezu s
Jukievim djelom Zemljopis i poviestnica Bosne. Upravo se u ovom djelu uoava kako je
Juki putopise iskoristio kao predradnju, dok putopis koji je svrstan u drugu skupinu nastaje
iz drukijih razloga, te su autorov odnos prema prostoru i njegovo oblikovanje blii
knjievno- umjetnikom poimanju, dok je dogaajna okosnica vanija od prostorne.
Zanimljiva je i injenica da je Juki poznavao europsku putopisnu produkciju, jer se u
Putovanju po Bosni ispriava Gaju da ne zna pisati poput uenih njemakih putopisaca. 53 No
kao i zemlja kojom putuje, njegova su putovanja specifina. Juki putuje nepristupanim
podrujem kojim se malo tko usudi proi. Putovao je kroz neprohodne i nepristupane
prostore te je kroz mnoga mjesta kroio putovima kojima mnogi nikad nebi ni kroili.
Bitno je istai da Juki nije europski putnik romantizma i pri povrnu itanju njegovih
putopisa uoava se da putopisac gleda na prostor kao na zadatak- prazan, neopisan, neobraen
prostor koji se otvara pred njim, pun mogunosti, ali zahtjeva mnogo truda i rada: opisati,
popisati, sagledati, skupiti, srediti, pokrenuti, upoznati, prouiti.54Jukievi putopisi su

52 Marko Lukenda,Leksik i sintaksa putopisa fra Ivana Franje Jukia (1818.-1857.),

asopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Vol.27, oujka2002., 177.
53Usp: ja se tolikom krasnorjeju nisam priviko, ko to humoristiki njemaki
putnici obikli izlagajui putovanja svoja...
54 Iva BeljanBosnia Franciscana,2008.,63. /ovakve radove navodi prema nazivu
rada a ne prema asopisu/
25

usmjereni k predmetnosti svijeta- prostoru kojim putuje, mjestima, graevinama, obiajima i

drugom, blie dokumentarnoj, izvjetajnoj ili znanstvenoj obradi.
Svi putopisi nastali od strane iliraca u 19.st. pokazuju neke zajednike odlike, po kojima se i
Juki sasvim opravdano ubraja meu hrvatske putopisce. U kronolokom slijedu on se nalazi
izmeu M. Maurania ( Pogled u Bosnu) i Nemia (Putositnice), Vraza (Put u gornje
strane), te nekolicine mlaih, meu kojima je najizrazitiji svakako A. Veber, koji putopise
objavljuje izmeu 1847. i 1866.55 /argumentacija iskljuivoj kategorizacioji nije dovoljno
jaka, ali neka stoji/
Juki na vrlo jednostavan nain daje opise svojih putovanja, opisujii mjesta kroz koja je
proao, dajui podatke o broju kua, geografskim osobinama i sl. Putopis tako iscrtava kartu
prostora, zemljopisnu kartu, sa svim pojedinstvima; ucrtava mjesta, udaljenosti, smjerove;
ocrtava reljef, dodaje etnografske podatke, historiografske, kulturoloke.56 Juki se u svojim
putopisima kree od toke do toke na karti, od uzvisine do nizine, od planina do rijeka, od
naselja do naselja i upravo u tim detaljima lei sav znaaj Jukievih putopisa. Juki opisuje
mjesta, rijeke, planine, obiaje i time je sauvao uspomenu na BiH u odreenom vremenu i
sauvao spomenuta mjesta od zaborava. Autori koji su analizirali njegove putopise izvrili se
podjelu putopisne karte koju je Juki tkao u nekoliko skupina :

zemljopis: poloaj i izgled maseljenih mjesta, reljef, putovi, utvrde, stanovnitvo,

gospodarstvo
etnografija: obiaji, nonje, nain ivota, predaja
konfesionalnost: raspored stanovniptva po pripadnosti konfesionalnim skupinama,
bogomolje, samostani i druge vjerske graevine, socijalni status, poloaj u odnosu selo
grad.

Data ralamba u potpunosti daje sliku putopisa te se na moment stie dojam kao da je
Juki neki tajni agent koji izrauje detaljnu kartu BiH kako bi na to bolji nain prenio
potrebne informacije, a ne da djeluje kao knjievnik i znanstvenik koji stvara putopise
kako bi ih iskoristio za pisanje drugih djela. Razlog takvome zakljuku krije se u stilu
Jukieva pisanja putopisa koji je krojen vrlo jednostavno uz podatke koji su vrijedni i koji
upravo navode na ovakvo razmiljanje.
55 Marko Lukenda,Leksik i sintaksa putopisa fra Ivana Franje Jukia (1818.-1857.),
asopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Vol.27, oujka2002., 178.

56 Iva Beljan,Bosnia Franciscana,2008.,65

26

Budui da je ovo period europskog romantizma u kojem putopisi odlikuju bogatim

opisima krajolika, preslikavanje unutarnjeg stanja putopisca na prostor, Juki nastupa kao
znastvenik, stvarajui veoma jednostavne i praktine opise.57 Juki ulogu znanstvenika
nadopunjuje autoritetima, uglavnom latinskim i grkim, koristei djela poput De
administrando imperio Konstantina VII. Porfirogeneta. Odlika koju u putopis uvodi
Sterne, a potpuno su je nasljedovali Nemi i Veber, jeste feljtonski izraz, duhovita
uporaba rijei, igre rijeima. Sve pobrojeno se nalazi u Jukievim putopisima, s tim to
umjesto igre rijeima, a pratei franjevaku tradiciju, rabi mnotvo poslovica, narodnih
fraza i frazema.58
Juki daje detaljnije opise pojedinih graevina, pa tako u Kraljevoj Sutjesci daje opis
samostana, pominjui i strane autore koji svjedoe o ovome objektu. Upravo se na
primjeru poput ovoga uoava koliko se Juki posveti istraivanju odreenog predmeta, a
kada je rije o ovom samostanu Juki je pretraivao starije knjige kako bi pronaao
podatke o izgradnji, te daje podatke o postojanju odreenih stvari unutar crkve, ali ne daje
njihov opis.
Njegovi opisi odreenih mjesta nisu uvijek raeni na isti nain. Juki za odreena mjesta
daje tone podatke o prostiranju na odreenom geografskom prostoru koristei se satima
putovanja kao mjernom jedinicom, dok za druga mjesta daje podatke o broju kua, poneku
zanimljivost iz prolosti, ali izostavlja prethodno spomenutu komponentu. Juki daje opis
Zenice, ali izostavlja njenu veliinu, no spominje da stanovnici tog grada uzgajaju
krastavce, lubenicu, dinje, a da sva ta polja natapaju veliki kanali zbog ega se dobiva
osjeaj kako da je posmatra kod malog Nila. No na posve drukiji nain opisao je
Kupres. Naime, Juki je zabiljeio kako je Kupres sa sviju strana zatvoren je
planinama.Juki istie kako Kupres poinje od podne k sjeveru, tj. od Zvirnjae do
Vitoroge u duljinu od 10 sati, u irinu od os Stoera do Klopotnika 4 sata.59

57Usp. I.Beljan, Bosnia Franciscana,2008 :analizirajui Jukieve putopise istie

slijedee: Juki takoer odabire grau, vri svojevrsnu reijustvarnosti,uzima ono
to smatra vrijednim ukljuivanja u putopis, a izbacuje ono to dri nepotrebnim
u skladu sa svojim vienjem uloge i cilja putopisa. Njegov je pogled na prostor
kojim se kree takoer subjektivan, odreen njegovim stavovima, uvjetovan
gledanjem na prostor kao na domoljubnu zadau.
58 M. Lukenda, 2002., 179.

27

Zapravo se moe uoiti da odreene putopise, poput putopisa Putovanje po Bosni godine
1845., odlikuje elementarna razina pripovjedanja, dok dominira naracija, te bi se taj
putopis mogao svrstati u dokumentarno- znastveni tip. No Juki je poseban kao putopisac,
jer se njegovi putopisi mogu svrstati u nekoliko tipova. U putopisu Putovanje po Bosni
1843. dominiraju podrobni opisi zgoda vezanih uz tekoe na putovanju, saputnike, ljude
koje Juki susree, te se ovaj putopis moe svrstati u knjievno-umjetniki tip. Ostali
putopisi predstavljaju prijelaze izmeu ova dva tipa i tu se mogu oiti zastupljenost
elemenata koji odlukuju dokumentarnom stilu, ali i knjievnom stilu pisanja putopisa.
Juki daje i zanimljive opise etnogeneze imena odreenih mjesta. Na takve opise
nailazimo u nekoliko putopisa. U putopisu Putovanje po Bosni 1842. Juki daje opis
nastanka imena sela Gladovi kod Zenice kroz dijalog uz pripovijednje kiridije. Naime ,
Juki donosi kiridijnu priu : Ti bolje zna, kako je Mehmed (II) uzeo Bosnu; i kad je
Bobovcu iao, ovdje se na ovom polju ustavi, jer dalje puta nije mogao nastaviti, takva se
glad u vojsci porodi da onolini somuni kotovae dukat! Za koju stvar ostavi car
uspomenu izrezavpi one somunie na kamenu: Od tog vremena do danas ostade na
ovome polju ime Gladovi, nakome 15 teaka moglo bi se hraniti, a car za isti uspomenu
svojim fermanom zabrani da se ne smije orati, ni kopati, dapae ni kositi, ve hotijae da
bude huraluk(Uiberland).60Tijekom svog putovanja koje opisuje u putopisu Putovanje
po Bosni 1843., doavi u Travnik Juki daje zanimljivu priu po kojoj objanjava kako su
mjesta Busovaa, Travnik i Vitez u Lavanskoj dolini dobili imena.61
Pored ovih opisa koje daje, Juki o odreenim mjestima daje i geograske podatke koji su
vrijedni i zanimljivi zbog samog naina njihovih mjerenja. Upravo e ovi putopisi i
podatci koje prikazuje posluiti Jukia u pisanju Zemljopisa Bosne. U putopisu Putovanje
59 I.F.Juki,1953.,103. Usp: Kupres poinje od podne k sjeveru, to jest od
Zvirnjae do Vitoroge u duljinu 10 sati; irinu pak od Stoera do Klopotnika 4 sata.
Polje protee se od juga k sjeveru, to jest od Rilia do emanovca 6 sati u duljinu;
u irinu pak od Otinovaca do Podmalovan, dva sata.
60 I.F.Juki,1953.,61.
61 I.F.Juki,1953.,80. Usp: Despot Vuk otme sestru erzelez Alije iz Sarajeva.
Ovo zauvi, Alija odleti u potjeru za Vukom. Kod Klokota ( dva sata k Sarajevu od
Busovae) prodire zemlja otetu djevojku rad nevjere Vuku namiljane otkud i
danas klokoe tj. kljua sumporna voda. Kod Kozice obosi konj Vukov, otkud
ostane Busovaa, a Vitezu ime ostane porad imena Vukova, gdje poslije 24 sata
nadvalda Aliju i ak poslije 18 sati otravi konja u mjestu, kome Travnik ostane i do
danas ime.
28

po Bosni 1845. godine gdje daje opis Kupresa, koji u djelu Zemljopisa i poviestnice
Bosne, pokazuje gotovo identini opis Kupresa . Juki je vrlo zanimljivo pristupio opisu
Kupresa: Kupres jest jedno planinsko mjesto, spadajue na nahiju skopljansku, od sviju
meni poznatih predjela u Bosni; znamenito zbog toga to je sredite meu gornjom o
donjom Bosnom, tako da samo mraajske vode slivaju u Vrbas, ostale pak ulaze u ponore,
te u Duvno i Livno izlivaju se i najposlije utiu u Jadransko more. Kupres poinje od
podne k sjeveru, to jest od Zvirnjae do Vitoroge u duljinu 10 sati; irinu pak od Stoera
do Klopotnika 4 sata. Polje protee se od juga k sjeveru, to jest od Rilia do emanovca
6sati u duljinu; u irinu pak od Otinovca do Podmalovan, dva sata.
Juki je prostor u svome putopisu Putovanje po Bosni godine 1843. posveuje opisu
narodnje nonje. Juki uoava da u nahijama fojnikoj, travanjskoj i jajakoj, po pitanju
nonje i narjeja, nema razlika. No u upi banjolukoj seljaci sebe nazivaju okcima, a i
odjea im se znatno razlikuje od drugih Bonjaka62. Kada je rije o staromajdanskoj i
prijedorskoj nahiji, Bonjaci nose istu nonju kao i u banjolukoj nahiji.
Jukiev putopis Putovanje iz Sarajeva u Carigrad razlikuje se od skupine putopisa po
Bosni. Naime, Juki ne putuje u Carigrad sojevoljno, nego ga sprovode po nalogu Omerpae Latasa. Juki iscrtava kartu prostora kojim putuje, ali njegov odnos prema prostoru je
u drugome planu. Ovaj putopis je opis Jukieva progonstva i po tome je specifian i
poseban. Juki u Carigrad putuje bolestan, iznemogao. Na putu do Carigrada susretali su
se s problemom pronalaenja konaita.63 itajui putopis jasno se uoava, da Juki zbog
svesnosti situacije u kojoj se naao, neusredotoenost na prostor kao na zadatak. Naime,
sada taj prostor Jukiu predstavlja prepreku koju trebasavladati budui da je bio bolestan i
iscrpljen. Za razliku od putopisa koji nastaju njegovim putovanjima kroz Bosnu, Jukievi
opisi u ovome putopisu nisu posveeni opisima mjesta, nonji i sl. Jasno se uoava da
Juki istie uvjete u kojima se odvija putovanje, piui o bolesti, nevremenu, loim
62 I.F.Juki,1953.,93.-94. Usp: ...gae na nalik pantalonama, tj. bez tura; ob zimu
kratke i uske akire- puke hrvatske, koje prolaze po svijetu (Europi) pod imenom
madarskih. Po koulji, koja je uska, rukavi ispleteni i mnogim iskieni
kiticama( po 40 na jednome): kite od bijelog pamuka. Ovratnica na isti nain
ispletena i kiticama nareena, koje se preko ramena prebace. Zobun crvenom
ohom na male reze iskien, uokolo s pulama od kositera...
63 I.F.Juki,1953.,116. Usp: Bio je dan 3 mjesecsa svibnja; u 3 sata noi doe k
meni Juzbaa Altarasi. Ja, kao zlu slutei nisam jo bio zaspao, ve se vrtio po
postelji tamo i amo od bolesti, tuge i alosti. Hajde- veli mi- eno Dervi-paa
posalo ovjeka i selamet ti donio; despot, koji te je odmolio, eka te kod pae.
29

konjima, opasnim ljudima na putu. No da je Juki i u ovoj situaciji dosljedan ilirica

uoava se po opisima podruja kojima prolazi, dajui podatke o izgledu naselja i sl. No
na tom putovanju Juki je promiljao o sebi i jasno se vidi kako spominje Kraljevia
Marka, Miloa, Grujicu Novaka. Utjehu za sudbinu koja ga je zadesila, Juki trai u
narodu, ne prestajui ni u jednom trenutku biti Ilirac.

TKO JE JUKI?!
Vrlo zanimljivo pitanje jeste tko je Ivan Franjo Juki, jeli on Hrvat, Ilirac, Jugoslaven,
Bonjak i sl. Naime, iz dananje perspektive gledanja, s pozicije kada imamo izgraene
nacije u BiH, u kojima su muslimani u nacionalnom smislu Bonjaci, a pravoslavci Srbi, a
katolici Hrvati, Ivan Franjo Juki je Hrvat, ali percepcije u tome vremenu su bile drukije i
sama injenica da je to doba buenja nacionalnih svijesti i ideologija daje i objanjenja za
stavove koji su tada zauzimani. Naime, na zakljuak da je Hrvat navodi injenica da su danas
katolici, a pogotovo vjerska lica tj. franjevci u nacionalnom smislu u BiH Hrvati. No u
30

19.st.,bitno je istai da je u Srbiji bujala nacionalna svijest, kao i u Hrvatskoj , ali u jednoj fazi
dominirala je ideja pripadnosti Ilirima, a razlog tomu je prihvaanje ideje panslavizma i njeno
prilagoavanje situaciji na prostoru Jugoistone Europe s ciljem jaanja junoslavenkog
elementa u Habsburkoj monarhiji.
Kada se zna da se u idejama ilirstva krije injenica opravdanja tenji za ujedinjenjem Junih
Slavena i kada se upravo u ovim konstatacijama koje su propagirane krije sredstvo za borbu
protiv maarizacije i germanizacije Junih Slavena, a pogotovo Hrvata, ova injenica
aposlutno je u skladu s borbama protiv tih ideologija. Ova ideja predstavlja i nain
povezivanja dva jaka nacionalna pokreta tog doba na prostorima koja naseljavaju Juni
Slaveni, a to su sprska i hrvatska nacionalna ideologija. U ovome periodu ideja ilirstva
postaje apsolutno zastpljena i stoga suradnja srpskih i hrvatskih knjievnika, preporoditelja i
sl. ne treba uditi ve ju treba posmatrati iz prizme prethodno spomeutih motiva.
Juki kao izraziti ilirac nastojao je i BiH ukljuiti u date tokove pa razvija Bonjatvo kao
sponu prevazilaska podjela unutar tadanjeg bh. stanovnitva na katolike, pravoslavce i
muslimane. Dakako i pokret za autonomiju Husein - kapetan Gradaevia uveliko je
doprinjela jaanju Jukievih ideja. Naime, sam Juki zastupa ideju Bonjatva i sebe naziva
Bonjakom, a ta ideologija nije nita drugo nego prilagodba ilirskoj ideji u kojoj je Bonjatvo
zapravo podvrsta ilirstva tj. zapravo njegov ekvivalent.
No, s dananje toke gledanja, kada imamo izgraene nacije poput Bonjaka, Hrvata i Srba,
Juki je Hrvat koji je ivio i radio u Bosni i bio zagovornik ilirskih ideja, gledajui u Gaja kao
osobu koja vodi june Slavene u promjene koje e rezultirati popravljanjem poloaja junih
Slavena. No nekoliko je kriterija prema kojima se Juki smatra Hrvatom. Kada se posmatra ta
kategorija, to je pogled iz dananjeg vremena u kojem su katolici u svom nacionalnom
formiranju prerasli u Hrvate, tijekom razvoja nacionalne etnogeneze. No i injenica da su
crkvena lica u dananjoj BiH katolici, te prema nacionalnoj odrednici Hrvati, jedan je od
elemenata po kojem se Jukia promatra kao Hrvata. Stoga Jukiev doprinos jeste doprinos i
hrvatskoj knjievnost i znanonosti, ali i bosanskohercegovakoj. No percepcija nacionalizma i
ideologija u tom periodu i danas se razlikuje i stoga treba znati pravilno posmatrati kontekst
vremena i prilika da bi se ove pojame pravilno shvatile i tumaile, jer su se nacionalizam i
nacionalne ideje od 19.st. kao poetka njihovih profiliranja, do danas isprafilirale i oblikovale.
Tugomir Alaupovi u monografiji pie i o ovom problemu, dajui slijedee tumaenje: U
tim tradicijama odrastao je i Juki pa nije udo, to on s ponosom sebe zove Bonjakom i
31

brani ime bosansko i trai mu u istoriji i ivotu ista prava, to ih imade samo ime hrvatsko i
srpsko. I Juki je se tim imenom ponosio i nije dao da propadne i da ga potisne na narod,
kako su pojedini krajevi bili rastavljeni kordunima, a kako se uza sve to uzme stara
rascjepkanost slavenska, gdje svako gotovo selo , svaka zadruga hoe da ive svojim
posebnim ivotom64. Juki je , traei utoite za svoje stavove, napisao Povjest Bosne,
piui o srednjovjekovnoj Bosni iz koje crpi osnove za ideje bonjatva.
Boris ori piui prvo poglavlje za knjigu Sabrana djela III.dio, Ivana Franje Jukia, istie
kako Jukievo djelo ne pripada samo hrvatskom narodu, nego i svim ostalim, jer sadri
poruku ljudskog dostojanstva , elje za napretkom i sl. Juki se interesirao i za staru hrvatsku
knjievnost, ali u skladu s ilirskim interesnim krugom , kome je takoer stara hrvatska
knjievnost u sferi interesovanja. No Markui i karica unijeli su itav niz podataka koji su
ocjenili Jukievo podrijetlo, obitelj, ivot u djetinjstvu i mladosti. Najizrazitija ideja koju je
Juki unio u narod , po miljenju Markuia i karice je ideja slobode. Njom je Juki otkrio
elje hrvatskog naroda u Bosni i pokazao mu put osloboenja. 65. Milorad Ekmei u prikazu
izdanja Jukievih radova istie kako je Jukiev znaaj u usvajanju ilirskih ideja, ali istie i
kako je Jukievo djelo odigralo neznatnu ulogu u naoj povijesti, s im se ne mogu sloiti jer
su djela Ivana Frane Jukia veoma bitna i koristna u prouavanju duha vremena u kome je
djelovao, a podatke koje je on prikazao mogu posluiti u stvaranju mozaika BiH tog vremena,
a njegovi zapisi narodnih pjesama izvrstan su zapis nae tradicije koja omoguuje
prouavanje svakodnevnog ovjeka i njegovog poimanja prolosti i sadanjosti. No u daljnjoj
Ekmeievoj elaboraciji Jukievog znaaja u kontekstu ilirskog pokreta, istie njegov znaaj
u nadzilaenje vjerskih i nacionalnih ideja. No Ekmei istie i njegov aganman u srpskoj
nacionalnoj propagandi , ali i kroz te ocjene zadobio sam osjeaj da pie iz konteksta svoga
vremena, tkajui socijalistike ideje u vrijeme kada je Juki ivio, ali to vri vrlo oprezno i
uklapajui ih u kontekst ilirskih ideja. Kri je Jukia smatrao jednim od najboljih prozaista
ilirskog pokreta,a Dujmui, zbog putopisa Putovanje iz Sarajeva u Carigrad,
hrvatskog realizma.66

64 T.Alaupovi.1907.,27.
65 I.F.Juki,1973.,17.,predgovor
66 I.F.Juki,1973.,20., predgovor
32

ocem

ZAKLJUAK

Ivan Franjo Juki nepresuni je izvor inspiracije jednom povjesniaru za raanjem elje za
istraivanjem i pravovaljanim doivljajem povijesti u njenom punom smislu. Juki je doista

33

ivio svaki dio svog ivota punim rjeima sluei za dobrobit naroda. Juki predstavlja pravu
riznicu brojnih podataka o BiH, njenom ivotu, obiajima i ljudima.
Prouavati segmente Jukieva ivota i pratite politike dogaanja u irem kontekstu vrlo je
zanimljivo i uveliko je olakanje za pristup samoj izradi rada. Literaturu koju sam koristio, a
navedena je u popisu literature i izvora, pronaao sam u knjinicama Filozofskog fakulteta u
Sarajevu, Napretkovoj knjinici, privatnoj biblioteci FSD-a u Sarajeveu, a dio literature
dostupa je u elektronskoj formi.
Jukiev ivot je bogat i zanimljiv za izuavanje. No u ovome radu prouavao sam samo
segmente Jukieva ivota, s posebnom pozornou na njegove putopise i na njego odnos s
Omer-paom Latasom. Njegovi putopisi su vrlo zanimljivi za prouavanje i daju dosita
mnogo prostora za brojne analize i nepresuan su izvor informacija o BiH u tome
vremenskom razdoblju. Rad je nastojao ukazati na Jukiev doprinos bosanskohercegovakoj
kulturi i povijesti, ali i ukazati na znaaj i ulogu Jukia kao znanstvenika, putopisca i
kulturnog djelatnika koji svojim djelovanjem na poljima znanosti, kulture i knjievnosti
nastoji doprinjeti poboljanju u BiH u datim segmentima. Njegove narodne uionice samo su
segment doprinosa kulturnom i obrazovnom uzdizanju nas samih. Njegov odnos sa Omerpaom Latasom i sudbina koja ga je zadesila vrlo je zanimljiva i zapravo pomae da bolje
shvatimo nain na koji je Omer-paa Latas sprovodio reformne ideje ne traei sredstva i
oruja da ih sprovede.
Rad nastoji sagledati Jukiev ivot kroz prizmu njegovog doprinosa povijesti, njegovog
odnosa s Omer-paom Latasom i njegovim putopisima kao vrlo bitnim izvorom za
prouavanje povijesti svakodnevnice, ali i injenice da putopisi sadre vrlo bitne podatke o
geografskim, klimatskim, povjesnim i dr. faktografskim odlikama i podatcima. Cio rad je
koncipiran da ima jednu nit koja je protkana kroz svako poglavlje. Naime, u prvom poglavlju
predstavljen je sam Jukiev ivot, s ciljem da se pokae koliko je zapravo boravak u
odreenom prostoru i vremenu, kao i suradnja s odreenim osobama utjecala na samog
Jukia. Pored toga u prvom poglavlju nastojao sam istaknuti najbitnije dogaaje u Jukievom
ivotu, koliko su odreeni dogaaji utjecali na njega te ukomponirati teme koje se obrauju
detaljnije kroz slijedea poglavlja, u osnovnim crtama.
U drugom poglavlju prikazao sam stanje u Bosanskom ejatelu u reformnom periodu
zavoenja tanzimata, u periodu Bariieve afere i nastanka hercegovake provincije, te koliko
je takav drutveno- politiki razvoj dogaaja utjecao na samog Jukia. U treem poglavlju
34

promatrao sam odnos izmeu Latasa i Jukia, te sam uoio da je taj odnos vrlo bitan jer
predstavlja i posljednu fazu Jukieva ivota, ali i nain na koji odvija cjelokupni
bosanskohercegovaki ivot u 50. godinama 19.st. kada definitivno dolazi do uspostave
novog drutvenog ureenja- tanzimata. U poglavlju u kojem se analiziraju Jukievi putopisi
nastojao sam, nakon prouavanja datih putopisa izvriti analizu i zapravo otkriti kolika je
vanost datih putopisa. Putopisi su , razliito promatrani kroz povijest, ali je njihova
vrijednost danas vrlo bitna, jer predstavlja izvor koji daje obilje podataka, koji pruaju
mogunosti za daljnja istraivanja razliitih spektara drutveno-socijalnih, ekonomskih,
geografskih, povijesnih i etnografskih odlika bosansko-hercegovakih prostora koje opisuje
Juki. U posljednjem poglavlju poglavlju ovog rada bavio sam se Jukievom nacionalnou,
nain na koji se vodio diskurs o tome. Nastojao sam prikazati dotadanja znanstvena
istraivanja i zakljuke o tome, te dati svoje miljenje, nakon sagledavanja literature.
Ovaj rad predstavlja samo mali segment prouavanja bogatog i nadahnjujuegJukieva ivota,
a samo prouavanje njegovo ivota pobuuje elju za to boljim i pravilnijim proavanjem
povijesti, povijesti koja se bavi istinom, a ne prekrajanjem isitine u svrhu politikih potreba.

IZVORI
Bosanski prijatelj ,I. svezak, Narodna tiskarnica Ljudevita Gaja,Zagreb,1850.
Bosanki prijatelj, II. svezak, Narodna tiskarnica Ljudevita Gaja,Zagreb,1851.

LITERATURA: /kada se navodi rad iz asopisa navesti po redoslijedu:

autor, naslov rada, asopis, broj, godina izdanja/
35

Ahmed Alii, Ureenje Bosanskog ejaleta od 1879. do 1878., Sarajevo.,1983.

Bosna Franciscana,Mller,GodinaXVI,broj 29.,Iva Beljan, Prostor Bosne i Hercegovine u

putopisima Ivana Franje Jukia, Sarajevo,2008.,
Croatian Journal ofEthnologyand Folklore Research, Vol.32 No.2,Jadranka Grbi, Etnografska
graa u putopisima bosanskih franjevaca kolovoz. 1995.
asopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Vol.27,Marko Lukenda,Leksik i sintaksa
putopisa fra Ivana Franje Jukia (1818.-1857.), oujka2002.
uro urmin,Povjest knjievnosti hrvatske i srpske,Zagreb,1898.
Grga Marti, Zapamenja(1829.-1878.),Zagreb,1906.
Ilija Kecmanovi, Bariieva afera- prilog prouavanju istorije Bosne i hercegovine u prvoj
polovini 19. vijeka, Sarajevo.,1954.
IlijaKecmanovi, Ivo Franjo Juki, Nolit, Beograd, 1963.

Ivan

Franjo

Juki,

Putopisi

istorisko-etnografski

radovi,Svejtlost

Sarajevo,1953.
Ivan Franjo Juki, Sabrana djela I., Svjetlost, Sarajevo, 1973.
Ivan Franjo Juki, Sabrana djela II., Svjetlost, Sarajevo, 1973.
Ivan Franjo Juki, Sabrana djela III, Svetlost, Sarajevo, 1973.

Marko Lukenda, Ivan Franjo Juki,Pergamena, Zagreb,2000.

ljivo Galib, Omer-paa Latas.,Svjetlost Sarajevo.,1977.
Tugomir Alaupovi, Ivan Franjo Juki,Zemaljska tamparija, Sarajevo,1907.

36

Sarajevo,