You are on page 1of 168

EREF

KOVACEVI

PREMA
AUSTRIJI I
MLETAKOJ
REPUBLICI
PO ODREDBAMA
ARLOVACKOG
MIRA

EREF KOVAEVI

GRANIC[ BOSANSKOG PAAlUKA PR[MA


AUSIRIJII MlHACKOJ R[PUBUCI
PO ODR[DBAMA KARlOVACKOG MIRA

Urednik
MILICA GRABOVAC

SVJETLOST,

IZDAVACKO PREDUZECE,
1973.

SARAJEVO

PREDGOVOR

I
Pitanje grandca bosanskog paaluka prema Austriji i Mletakoj Republici, koje su povuene poslije mira sklopljenog
1699. godine u Sremskim Karlovcima, predstavlja, svakako,
temu koja privlai panju i zasluuje obradu.
Osmanska Carevina je Karlovakim mirom izgubila ogromna prostranstva ou jugoistonoj Evropi. Bosanski paaluk,
koji je dugd niz decenija bio pognaninl paaluk svojim jugozapadnim i zapadnim teritorijem, postaje sada porganini i
svojim sjeverom, Njegova i do tada velika vanost u sklopu
Osmanske Carevine, poslije ovoga mira postaje jo vea. Odbrana njegovih, stotinama kilometara dugih granica, koje su
ga odvajale od dva mona susjeda - Austrije i Mleta.ke Republike - pala je na plea domaeg stanovnitva, koje je te
granice uporno branile sve do austrougarske okupacije.
Pitanje granica bosanskog paaluka, povuenih na osnovu
odredaba Karlovakog mira, u naoj istorlogradiji jo nije
obraeno detaljno i cjelovito. Jedini izuzetak, koliko je nama
poznato, predstavlja rad dra Stj-epana Srkulja,' koji je, u vezi
sa graJDicama bosanskog paaluka poslije Karlovakog mira,
objavio tekst ugovora ria talijanskom jeziku o granicama ovoga
paaluka pema Austriji.
U ovom radu uinjen je pokuaj da se na osnovu dokumenata na turskom jeziku o razgranienju (u daljem tekstu
hududnama),
koji se uvaju u jugoslovenskim
i turskim
arhivima, dade itava granica bosanskog paaluka od Ua
Bosuta u Savu do njenog !izbi.janja na Jadransko more u zaljevu Neum-Klek.
1 Dr Stj. Srkul], Ureenje mea po karlovakom
i pomrevakom miru, Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dabnatinskoga zemaljskoga arkiva, Zagreb, 1907, str. 24--43.

Radei na ovoj temi imao sam na raspolaganju etiri rukopisa hududname za granice bosanskog paaluka prema Austriji, a dva primjerka za granice prema Mletakoj Republici.
Rad je zapoeo na osnovu rukopisa koji se sada nalazi u
Narodnoj i univerzitetskoj
biblioteci BiH u Sarajeu. Ovaj
rukopis hududname na svom poetku drna uobiajenu, slubenu klauzulu suda kojom se potvruje ispravnost prepisa i
crvenim mastilom ispisanu napomenu da je ovaj prepis pohranjen u sarajevskom sudu prilikom odlaska u Istanbul bosanskog namjesnika Halil-pae." Ispod sudske klauzule nema
kadijskog peata. Na zavretku ovog rukopisa hududname nalazi se. samo peat predstavnika suda - kadije Albdullaha.t
2 Ovaj rukopis nosi naslovi. Hududname-i Bosna der sene
1112. mah-i safer-i '1 hayrie (Dokumenat o granicama Bosne iz
1112. godine, mjeseca safera). To je, u stvari, mala zbirka, koja
sadrlJi granice bosanskog paaluka prema Austriji poslije Karlovakog mira, risalu o Kritu, nekoliko prepisa dokumenata koji se
odnose na skele i putove kojima e se ubudue, po dogovoru
izmeu Bea i Carigrada, odvijati saobraaj izmeu dviju drava,
instrukcije opoetupku sa podanicima, jednu religioznu pjesmu od
106 stihova koja zaprema prve etiri stranice rukopisa, nekoliko
hadisa i sl. Na unutranjoj strani korica naiijepljen je papir sa
tekstom, koji je, najvjerovatnije, napis sa nadgrobnog spomen~ka
Mahmud-bega Gradaevia i koji u prijevodu glasi: On, Allah
je vjean. Fatiha za duu preminulog, neka su mu oproteni grijesi, Gradaevia Mahmud-alajbeg-efendije, sina Dervi-beg-efendije, jednoga od koljenovia Posavine. Preminuo je u' srijedu, 28.
safera 1267.godne (3. I 1851).CiJtavmanuskript ima 48siranica;
Napisan je vrlo paljivo, veoma lijepim, ispisanim nestalikom..Precrtavanja i interpolacija ima relativno malo. Jedina ozbiljnl.ja zamjerka jeste isputanje itavog sektora granine linije povuene
od izvora rijeke Rabinje do mjesta gdje granica izbija na rijeku
Koranu. Rukopis jo nije obraen i zato nisam u mogunosti da
saoptim njegovu signaturu, ali napominjem da posjedujem i film
i fotokopije ovog rukopisa. U ovom radu ovaj primjerak oznaen
je kiraticomNB.
3 To je bosanski namjesnik defterdar KOseHalil-paa, Zajedno
sa babaki kulom Osman-agom bio je 1111.godine po Hidri zaduen za povlaenje ove granine linije. Po Muvek;i,tovomsvjedoenju za vrijeme njegovog upravljanja Bosnom vladao je red i
mir. Bio je umjeren i razborit, naroito u ophoenju sa podanicima, posebno kada je bilo u pitanju ubiranje glavarine. Godine
1115.po Hddri ubijen je u tvravd Ja (up. Salih Sadihuseinovi
- Muvekit, Tarih-i diyar-i Bosna, p. p. 120, 121).
f O ovom sarajevskom kadiji nemamo vie nikakvih podataka.

Tokom 1970. godine dobio sam .j fotokopije jo dvaju primjeraka prepisa ove hududname. Oba ova rukopisa, koji se
uvaju u Arhivu Muzeja Topkapi u Istanbulu. na poetku
imaju uobiajenu sudsku klauzulu o vjernosti prepisa, i peat
tadanjeg sarajevskog kadije Sabita Alauddina," a na kraju
peate bosanskog namjesnika, su1tanovogopunomoenika
za
granice i predstavrsika suda.
Neto kasnije ustupio mi je dr Hazim Sa/banovi u Carigradu :fulmovanu arhivsku grau koja se 'Odnosi na ovu temu.'
Za razliku od ostalih, ovaj prepis hududname na svom poetku
nema nikakve sudske klauzule niti .kadijskog peata, a na
zavretku, kao' i kod rukopisa ,iz Narodne i univemitetske
biblioteke u Sarajevu, nalazi se peat samo kadije - predstavnika suda.
Tokom rada ustanovio sam da su rukopisi hududname
koji se uvaju u Arhivu Muzeja Topkapi u Istanbulu potpuniji' i bal,ji, pa je jedan od njih posluio .kao glavni, osnovni
tekst u ovom radu.
Za grandcu bosanskog paaJuka prema Mletakoj Republici
raspolagao sam, kako je ve reeno, sa dva primjerka hududname. Kao glavni izvor uzeo sam rukopis iz Arhiva Muzeja
Topkapi u Istanbulu. I ovaj rukopis, kao li hududnama prema
Austriji iz ovog arhiva ima na poetku uobiajenu klauzulu
suda i muhur kadije Sabita Alauddina," a na zavretku mu5 Oba ova rukopisa hududname su dio sadrine jednog poveza
u Arhivu Muzeja Topkapi u Istanbulu. Signatura ovog poveza glasi:
Defter rio 7014 - 14. zulkade sene 1112.Ispod toga stojli tekst
iji prijevod glasi: "Protokoli i dokumenti o granicama, koji se
odnosi na granice bosanskog v:ilajeta sa Slavonijom i Hrvatskom
na podruju Bosne i Temivara, kao i bosanskog vilajeta sa Mletakom Republikom, prema odredbama Karlovakog mira, Na
sredini stranice, u ijem se gornjem desnom uglu nalaze saopteni
podaci, napisano je u krupnom planu 7015. To je novi, kasndje
upisani broj signature. Fotokopije ovih dokumenata vlasnitvo su
Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
e Alauddin Ali, kod nas poznatiji pod pjesnikim imenom
Sabit Uianin, roen je izmeu 1650. i 1660. godine u Uicu.
Nakon zavretka nauka u rodnom Uicu nastavlja, zahvaljujui
Sejdi-zade Mehmed-pai koji je uoio njegove sposobnosti, svoje
obrazovanje u Carigradu. Poslije smrti svoga protektora prelaz!
u sudijsku slubu. Najprije je postavljen za kadiju Corlua, zatim
Burgasa i Janje, a kasnije prihvati poloaj muftije u Tekfurdagu.
Sa ovog visokog poloaja ponovo se vraa profesorskom pozivu,

mjele da nastave razgraniavanje


ostalih podruja ne gubei
vrijeme na ekanju odgovora iz prijestonica, kamo je ovaj
predmet bio upuen na rjeavanje. U svim izvorima, pa i kod
Srkulja koji nije ni donio granice ovoga naknadno razgramenog podruja, posebno se istie da e granice i ovoga podruja hiti unesene u hududnamu im budu odluene. Rukopisi hududname na turskom jeziku, upravo zbog ove okolnosti, donose granice Novoga na kraju, jer je, oigledno, razgraniavanje ovoga sektora izvreno kasnije. U ovom radu, meutim, one su izloene na prvom mjestu - poslije granice
rijekom Unom a prije granica Bu1ma. Osim ovoga izvreno je
jo jedno odstupanje: granica prema Mletakoj Republici od
tromee do polukrune granine. lini.je oko Knina donesena
je izdvojeno, to u rukopisima nije sluaj.

hure odgovornih turskih predstavnika: bosanskog namjesnika,


sultanovog opunomoenika
za granice i predstavnika
suda.
Drugi rukopis hududname bosanskog paaluka prema Mletakoj Republici uva se u Historijskom arhivu u Zadru. Ovaj
rukopis na svom poetku takoer nema nikakva naslova, nikakve sudske klauzule niti muh ura kadije. Na zavretku se
nalazi jedino muhur sultanovog opunomoenika za granice.
Dokumenat je oteen s gornje strane, tako da su dijelovi
prva tri retka svake stranice uniteni. Na istom mjestu nalazi
se i njegov prijevod na talijanski jezik,' koji mi je u vie
sluajeva pomogao da ispravno proitam imena nekih toponima, pa i Iina, ko.ja pisana arapskim alfabetom, mogu biti i
drugaije itana.
Da bih 'bio 'to IbHi izvorima kojima sam se koristio, zadrao sam, izlaui povlaenje granica, podjelu prema sektorima kakva je primijenjena
u svim rukopisima hududnarne,
jer je sasvim logina. Izvjesno odstupanje uinjeno je samo
u pogledu redosldjeda izlaganja: u svim rukopisima, naime,
granice podruja Novoga, oko kojih je meu komisijama za
razgraniavanje
dolo do spora koji je trajao vie od godine
dana, nalaze se na kraju. Komisije su bile zapoele razgraniavanie i ovog podruja, ali, poto se po ocjeni obiju strana
radilo o suvie krupnom i vanom pitanju, one su se sporazukoji mu je, po svemu sudei, bio veoma drag. Godine 1700. postavljen je za vrhovnog kadiju u Sarajevu, 1704. premjeten je u
Konju, a 1707. u Dijaribekr, u listom zvanju. Umro je 1712. g. u
Istanbulu i pokopan Iza Topkapije, blizu MaItepe (up. Dr Safet
bez Baagi, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, Sarajevo, 1912, str. 127-129).
7 Ova arhivska graa pored granica bosanskog paaluka prema Austriji sadri i dogovor o skelama i putovima, instrukcije za
postupak sa podanicima, zatim tekstove mirovnih ugovora sa Austrijom, Venecijom, Poljskom i Rusijom. Naslov ovog rukopisa, u
prijevodu, glasi: Hududnama bosanskog vilajeta u vrijeme namjesnika bosanskog ejaleta Halll-pae. Godine 1110. Oko ovog
naslova ispisanog u vidu Istostraninog trokuta ija je osnovica
gore, istom .rukom napisano s desne strane stoji: U vrijeme sultana Mustafe-hana II, sina sultana Mehmed-hana IV. Roen
1704. godine; stupio na prijesto 1106. godine; abdicirao i preminuo
1115. godine; vladao 8 godina; ivio 40 godina, 9 mjeseci i 7 dana,
a s lijeve strane: "Spomenuti paa pokopan je u Banjoj Luci i ima
mauzolej. Ovaj primjerak oznaen je kratdcom S.
li DM F. IX, P. 2. 1. 2/104-2/114 .
DM - F. IX, P. 2. 1. 2/115-2/127.

Iako sam u dva navrata, oba puta u drutvu sa svojim


uvaenim prijateljem
azimorn Sadiem ilZ Sarajeva, kojemu
i ovom prilikom iskazujem svoju zahvalnost, prevalio vie
od dvije hiljade i tri stotine kilometara kroz krajeve kuda je
prolazila ova granina linija, tragajui za toponimima koji se
pojavljuju u dokumentima
o ovom razgranienju,
ipak mi
nije bilo mogue da proputujem ba itavim podrujem i da
na taj nain ubiciram, moda, sve toponime koji se spominju
u hududnamama, Rjeavajui ovaj dio posla koristio sam se,
pored obavjetenja Ji ispitivanja na samom terenu - to, svakako, stoji na prvom mjestu - i raznim imenicima mjesta i,
naroito, specijalnim topografskim sekcijama podruja kuda
je prolazila ova granina Iinija.t? Ali, i pored najbolje volje i
nastojanja, bilo je nemogue dzvriti ubikaciju svih toponima.
Ti toponimi ne postoje na kartama kojima sam se sluio, a
esto ni na samom terenu, jer se radi ili o malim, sitnim lokalitetima - parcelarna, njivama i Iedinama, nazvanim esto
po imenu tadanjeg vlasndka pa su kasnije, promijenivi vla-

\\

10 Ovdje na prvom mjestu dolaze topografske sekcije Vojnogeografskog instituta Austro-Ugarske Monm-hije (1 : 75.000), zatim
sekcije Vojnogeografskog instituta Kraljevine Jugoslavije (1:
: 100.000), sekcije Geografskog instituta JA (1 :200.000) kao i sekcije
raznih izdavaa 1 : 50.000.

snikapromijenili
i naziv - ili pak o toporiimima ije je ime
vremenom jednostavno zaboravljeno, tezlo. Meutim, i njihovo lociranje nije sasvim neizvjesno jer su ubicirani lokaliteti koji dolaze prdje oi poslije njih.
U ovim hududnamama
esto emo se susretati sa starim
i izvornim izgovorom naziva nekog lokaliteta koji je danas
znatno izmdjenjen, i sa prilinim brojem naziva koji su, zbog
prirode svoga nastanka, morali da nestanu. Nedeifrovanih
imena ,gotovo i nema jer su pisari naa imena, u najvie sluajeva, pisali upravo na najbolji mogui nain. U svim i malo
sumnjivim sluajeV1ima, esto i kada je bio sasvim jasan izgovor pa i lokacija nekog toponima, vrio sam uporeivanje,
kako sa ostalim primjercima hududnarne tako i sa izdanjem
navedenog italijanskog tekstaStj.
Srkulja za granice 'Prema
Austriji,'! odnosno sa talijanskim rukopisom u Historijskom
arhivu u Zadru za granice sa Mletakom Republikom.

II
Poto je Osmanska Carevina Karlovakim mirom izgubila
ogromna, ekonomski i strateki veoma vana prostranstva, od
koj-ih su neka dugi niz decenija bila pod njenom dominacijom,
smatrao sam uputnim da u prvom dijelu ovoga rada, ispred
izlaganja povlaenja granine linije, posvetim dio prostora
saoptavanju - Jako u veoma saetom 'Obliku - poldtike, ekonomske i prvenstveno vojne situacije onog perioda Osmanske
Imperije koji je prethodio ovim velikim promjenama i konano
doveo do uspostavljanja ovdh granica. Poslije ovog isto istorijskog prilaza 'Osnovnoj temi - samom razgraniavanju
-slijedi izlaganje povlaenja granine linije. U drugom dijelu
ovoga rada doneseni su prepisi turskih tekstova ugovora o
miru oiugovora o razgranienju, najprije sa Austrijom a zatim
sa Mletakom Republikom. Iza ovoga slijede doslovni prije11 Objanjavajui
ureenje mea po Karlovakom i Poarevakom miru, Srkuli je u napomenama iznio razlike u pisanju
naziva toponima iz tekstova na talijanskom jeziku i tekstova na
latinskom i njemakom sa kojima je on vrdo uporeivanje. U
ovom radu unesene su i te razlike u svakom sluaju gdje je to,
po naoj ocjeni, imalo svoje opravdanje.

10

vodi ugovora o razgranienju.


Prijevode ugovora o miru sa
Austrijom, odnosno sa Mletakom Republikom, ocijenio sam'
da je najsvrsishodmje
donijeti neposredno ispred izlaganja
samog razgeaniavanja,
pa sam tako i postupio.
Iako sam najvei dio ove granice proputovao dzbjegavao
sam; nastojei da budem to blie originalnom tekstu hududnama, nepotrebna opisivanja Ikrajeva kojima je prolazila granica, esto se posluio doslovnim prijevodom 'turskoga u nekoliko navrata i itaNjanskog teksta. Sa eljom da neoptereujem tekst nisam se, poslije znakova navoda, pozivao u napomenama na odgovarajue mjesto u turskom tekstu, odnosno u
prijevodu, jer ga je, imajui u vidu relativno kratku podjelu
granice na sektore, u sluaju provjere Hi sravnjavanja,
lako
pronai.
Za ugovor o miru koristio sam se, prvenstveno, tekstovima ugovora iz djela poznatog turskog dstoriara Raid-efend:je,t% zatim tekstom dz djela prof. Nihata Erima,18 njemakim
tekstom Angelija,14 i, najzad, tekstom iz spomenute fotografiranegrae
dra Hazima Sabanovia.Poto
ovdje nisam naiao
na neka 'bitna odstupanja i razlike u tekstovima, nisam ni ukazivao na njih, niti sam se, imajui u vidu prdrou d namjenu
ovog rada, uputao u objanjavanja toponima ikoji se spominju
u ugovorima o miru, za razliku od ugovora o razgranienju,
gdje nije zanemaren n.i'jedan naziv.
Tekstovi ugovora o miru, :koje ovdje donosimo, uzeti su
iz grae koju mi je ustupio dr Haozima abanovi iz dva osnovna razloga: 1. uz njegov pristanak ;j;zradio sam za sebe
fotokopije itave ove grae, pa mi je, prema tome, -brla uvijek
pri ruci i 2. tekstovi ugovora o miru drnaju svoj uvod i zavretak, za razliku od Raida ili Erima, koji donose samo take
ugovora.
Poto je itava ova granica ila iskljuivo kroz nae krajeve, dokumenti o njenom povlaenju sauvali su nam mnogo
II TaTih-i Raid-efendi, Istanbul, 1252, tom I, p. 242 a, i dalje
- za ugovor o miro sa Austrijom. odnosno 246 b, i dalje - za
ugovor o miru sa Mletakom Republikom.
13 Devletlerarasi
Hukuku ve siyasi Tarih Metinleri, Ankara,
1953, tom I. p. p. 27-35. Ugovor o miru sa Venecijom Erim nije
uopte donio.

u Feldztl,e gegen die Tiirken


1697-1698
witzer Friede 1699, Wien, 1876, p. ,p. 301-321.

und

der karlo-

11

toponima koji su promijenili naziv, zatim' obilje svjedoanstava o porodicama kojih vie nema ili o onima koje se i danas
nalaze na istom mjestu, dragocjene dokaze o postojanju hrastika, hrastovih uma, velikih i dubokih uma, na ijem se
mjestu sada, naalost, nalazi esto samo sivi, goli, neplodni,
od sunca i mraza Ispucali kamen. Nailazimo na promjene i
kod jezera i movarnih podruja. Na nekima od njih danas
su uzorna, plodna polja, na njima je melioracionim zahvatima isueno barovito zemljite. Negdje vie i nema tih malih
jezera, lokvi i pojila, Poznato je, naime, da nae krako podruje polagano ali sigurno gubi vodu.
'Tekstovi ugovora o raegranienju, koje ovdje donosimo,
prepisan! su iz rukopisa koji se uva u Arhivu Muzeja Topkapi
u Istanbulu, jer je taj pnimjerak, po naoj ocjeni, najitljiviji,
jeziki, gramatiki '! pravopisno najbolji.
Poseban problem u ovom radu predstavljale
sunapomene. Na ikraju se iskristaliziralo uvjerenje da je, iz raznih
razloga, a najvie zbog .prirode rada i naina prezentiranja
cjelokupne materije, najumjesnije dati napomene za svaki dio
rada posebno. Ali, kako se u doslovnom prijevodu pojavljuje
velik broj naziva koji su ranije objanjent, u ovom dijelu rada
date su napomene samo za one naeivekoji se javljaju jedino
u doslovnom prijevodu.

12

PRVI DIO

tIVOD

Karlovaki mir, zakljuen na razmeu dvaju vjekova,


1699. godine, predstavlja, bez sumnje, jedan od najvanijih
.dogaaja za istoriju ne samo Osmanske Carevine, nego i istoriju Evrope i, posebno, nath naroda. Njime je okonan esnaestogodinji iscrpljujui veliJkibeki rat, iji poetak oznaava,
u stvara, kraj dugogodinjeg perioda stagnacije OsmanskeCarevine, odnosno, .poetak razdoblja njenog nazadovanja, koje
mnogi Istoriari veu ba za veliki poraz Turaka pod Beom
(12. IX 1683), kada je izvren drugi i posljednji pokuaj Visoke Porte da osvoji ovaj klju centralne Evrope.!
Da bi se objasnili dogaaji koji su prethodild periodu nazadovanja Osmanske Carevine, doveli Portu na mirovne pregovore u Sremske Karlovce i primorali je na prihvatanje
uslova koje su diktirali pobjednici, potrebno je bacim barem
letimian pogled na stanje u Osmanskoj Carevini koje je dovelo do njenog nazadovanja.
Naseljena veoma 'heterogenim stanovnitvom, koje je pripadalo raznim religijama, govorilo raznim jezicima, imalo
svoju specifinu kulturnu i politiku prolost, Osmanska Carevina koja je zapremala ogromna prostranstva na tri kontinenta, ve nazenitu svoje moi, dakle ve za vrijeme Sulejmana
Zakonodavca, poinje da pokazuje izvjesne simptome slabosti.
Istina ti simptomi jo nisu bili uoljivi ni za vanjski svijet
ni za ogromnu veinu samih 'lUraka i n}iJhov,irhpodandka. I
nominalno i stvarno Osmanska Carevina predstavlja [o najveu silu svijeta, ona jo postie nove uspjehe na bojnom
, 1 Seyyid Mrstafa,
Natiiig aZ- wuqoot, III, ,p. 18; Midhat Serto~lu,
ResimZi Osman li Tarihi
AnsikZopedtsi, p. 246; Omer Koprillu,
OsmanZi DevZetinde KopriUuZer, p. 45.

polju i teritorijalno irenje, [o se mijesa u unutranju politiku svojih susjeda. AM Osmanska Carevina nikako nije smogla snage da otkloni slabosti, iji simptomi postaju ne samo
vidljiviji nego i brojniji.
Sto se tie unutranje situacije u Osmanskoj Carevim,
vrJ.o vaan faktor predstavlja politika svijest vladajueg sloja
- suItana i divana - o stvarnom unutranjem i spoljnopolitikom poloaju Carevine. Ozbiljnu slabost vladajueg vrha
predstavljala je injenica da je istorijom zasnovana inercija
samosvijesti vladajueg sloja o moi Carevine, jo od kraja
XVI vijeka poela da se sudara sa pravom stvarnou, onom
u kojoj se Carevina zbilja nalazila. U takvom, sudaranju javlja
se, ne samo kod realnijlh predstavnika vladajueg vrha nego
i kod inteligencije vladajue klase - obrazovanih ljudi iz
neposredne sultanove okoline, mis1ilaca i istoriara sa raznih
meridijana - sklonost da se ipak ta stvarnost poinje sagledati, da ona slui kao pravi kriterij o procjeni stvarne snage
Carevine. Oni ukazuju ne samo na simptome ove slabosti
nego i na njene uzroke." Mnogi piu djela o tome, predviaju posljedice predlau svoja rjeenja." Meutim, i pored
sporadinih nastojanja da se prihvate i primijene ovi savjeti,
i pored zahvata da se reformom zakonodavstva, vojne moi,
timarskog sistema i drugim mjerama pobolja unutranje stanje u Carevini, i dalje snano pr.isutna samosvijest o njenoj

snazi ostajala je u dominantnoj nesrazmjeri sa stvarnim .stanjem. O tome najbolje svjedoe dva velika rata tokom XVII
stoljea: kandijski rat (1645-1669) i veliki .beki rat. Na kormilu Otomanske Imperije vie se nije nalazio potreban broj
dovoljno mudrih i dovoljno ener.ginih ljudi koji bi, svjesni
objektivne istorijske situacije i stvarnosti, bili u stanju da
efikasnim mjerama, i na irokom planu zasnovanim i provedenim reformama, zaustave ovaj opti proces slabljenja turske
vojne, politike i ekonomske moi. Kola su ve krenula nanie, njihov hod je samo povremeno usporavan ali nikada
zaustavljen.

2 Meu njima je i veliki mislilac


XVI vdjeka, na zemljak
Hasan KafI Pruak (1544-1616). Izmeu ostalih napisao je i djelo
U~ul al- ~ikam tI ni?am al- 'ilem (prevedeno je i na na jezik:
Nizam ul-alem (Uredba svijeta), Historijsko-po1itika rasprava. Napisao Hasan Cafi Pruak, preveo dr Safvet beg Baagi, GZM,
Sarajevo, 1919, XXXI, 165-181). Iscrpno i najdokumentovan~je o
njemu: Hazim abanovi, Hasan Kati Pruak. POF, Sarajevo,
1969, XIV-XV, 5-29.
3 Saeto
ali veoma korisno i dokumentovano o autorima i
djelima koji 'jo u vrijeme najveeg napona Osmanske Carevine
upozoravaju na ve !postojeu opasnost, ukazuju na simptome slabosti, njihove uzroke i neminovne posljedice, ivom. i pisanom
rijeju sultanu i dravnicima daju savjete i predlazu rjeenja,
vidjeti kod prof. M. rayyib Gokbflgin, XVII asirda os~nli devle:tinde islahat ihtiyac ve temayulleri ve Katip Celebt, Ankara,
Tii1'lkTarih kurumu basimevi, 1957, 197-218. O Osmansko] Carevini i uzrocima njenog nazadovanja vid. FIHp. Hiti, Istorija. ~rapa od najstarijih vremena do danas (u prijevodu Petra Pejlnovia), Sarajevo, 1967, str. 644.

2 -

16

Granice bos. pa!aluka ...

17

1. OSMANSKA CAREVINA U XVII VIJEKU

1. UNUTRASNJE STANJE U OSMAlNiS.KbJ CAREVJiNI PREID


, DRUGI POHOD NA BEC
Muki izvreni atentat na sposobnog i energinog velikog vezira Mehmed-pau Sokolovia (11. X 1578) kao da je
bio nagovjetaj poetka razdoblja stagnacije u ivotu Osmanske Carevine.' Kasniji upravljaki slojvde ne posjeduju
kvalitete koji su mu bili neophodni upravo u vrijeme kada
se Osmansko Carstvo susree sa Evropom u kojoj dolazi do
korjenitih promjena. Umjesto sa srednjevjekovnim feudalcima Osmanlije se sada suoavaju sa evropskim kraljevima,
koji imaju sve vie smisla da dobro organizuju svoje drave,
da priJlfJ.vatenove tekovine i pronalaske, da shvate, usvoje i
provedu reforme sa dalekosenim posljedicama. A upravo to
uzdie Evropu. Postepeno, ali kontinuirano, Evropa je dobivala a Osmansko Carstvo gubilo na svojoj snazi i znaaju.
A kada je i pomorska trgovina poela sve vie da prelazi na
okeane, poela je da se mijenja nagore i ekonomska situacija
Osmanske Carevine. S druge strane sve mraviji uspjesi turskog oruja donosili su sve manje ratnog plijena, koji je bio
vaan izvor bogaenja, naroito [aniara i spahija. Danak
koji su plaale hrianske drave bivao je sve manji ild :je
sasvim izostajao. Sve ovo dovodi do pranjenja dravnih risnica koje su ionako bile teko optereene ogromnim izdacima
na vojsku, dvor, glomazni birokratski aparat. Mislei da e
se time pomoi, Porta zavodi praksu davanja dravnih dobara
i prihoda u dugoroni zakup pojedincima. Primljenom zakupninom ona je, dodue, otklanjala, ali samo privremeno i prividno, svoje tekue iiinansijske nevolje, a stvarno se liavala
4

Nihat Erim, Devletlerar4si Hukuku ve siyasi Tarih Me-tin-

leTi, I, 49.

18

znaajnih izvora vlastitih prihoda i dovodila' do ubrzanog prodora zelenakih elemenata u tursku ekonomiku. Ekonomsko
i fmansijsko propadanje Carstva ubrzavala je i praksa prodaje gotovo svakog ;poloaja i dostojanstva, to vrlo esto dovodi do tekih zloupotreba. Kao posljedica ovih zloupotreba
javlja se nezadovoljstvo meu podanicima kojd se .tu i :tamo
diu i na ustanak, proces slabljenja timarskog sistema, poputanje discipline u vojsci, naroito meu janiardma.ikorupcija u upravljakom aparatu, koja postepeno zahvata ak i
njegove vrhove. Dvor je poeo da pada pod upliv dvorskih
dama, kamarile, sumnjivih linosti. Najsposobniji ljudi Carstva uklanjaju se, ponekad, samo zato to se tako prohtjelo
sultanovom hodi Hi nekoj njegovoj miljenici, mnogi od njih,
zbog neznatne sitnice ili propusta gubili su i ivote, Ovo nije
bila pojava koja je brzo iezla. Ovo je bila stvarnost koju
nije mogla potpuno iskorijeniti nijedna garnitura upravljaa.
Ona je potrajala do samog sloma Carevine. Zato i ndje teko
shvatiti nemir, nesigurnost i nespokojstvo koje se postepeno
uvlailo u sve pore ivota Osmanskog Carstva.

Mirovni ugovor na uu itve 1606. god. - prv,i mirovni


ugovor potpisan prema meunarodnom pravu izmeu Osman5 Glavni nosilac trgovako-zelenakog kapitala
u Turskoj
bili su fanarioti i Udovi. HistoTija naroda Jugoslavije, II, Zagreb, MCMLIX, str. 482.
od isto vojnike organizacije janiari se postepeno pretvaraju u politiku organizaciju. Ve se Sulejman Zakonodavac
pribojava [aniara ija mo stalno raste; Murat III (1574-1595)
morao je da im se pokorava; Osmana II i Ibrahima oni su detronizirali i smaknuli. To vie .nije bila disclplinovana vojnika organizacija koju su sainjavali devirmom pokupljeni djeact-Bosne
i Albanije. U nju ve od 1582. god. stupaju i djeca iz istonih provincij-a, zatim sinovd dvorskih plaenih spahija, koji stiu ak
prvenstvo, a kasnije i, ostali odr~l:i muslimani, kojd to e;;to
postiu mitom. Rasuti sada po velikim prostranstwma Car~vm.e
janiari poinju da se ene, da se bave zanatstvom, trgovinom,
zelenatvom. Proces raslojavanja vojnofeudalne strukture, u prvom
redu osmanskog timarskog ststema na :kojemu je poivala mo
Carevine, ve Je bio zapoeo i Porta nikako i nikada nije smogla
snage da ga zaustavi (optirnije oslabljenjima Osmanske_Carevine
vid. Historija naroda Jugoslavije, II, 477-478).

2'

19

ske Carevine i evropskiih drava - predstavlja, bez sumnje,


i dokumenat koji nedvojbeno pokazuje da je Osmanska Carevina u svojim odnosima sa Evropom ula u sasvim novu fazu.
Turci su, istina, sankciomsali svoja osvajanja na sjeveru (Erlau, Kanjia), ali bilo je i teritcrdjalnih ustupaka (Petrinja,
Cazma, Moslavina). Austrija se ovim ugovorom oslobaa plaanja godinjeg danka u iznosu od 30000 dukata plativi simbolinih 200000 groa na ime ratne odtete. Turci se ovlrn
ugovorom obavezuju da e ubudue austrijskog suverena oslovljavatd. sa austrijski car a ne austrijski kralj kako je do
tada bilo u praksi," Ovi i mnogi drugi momenti dokazuju da
je unutranja stabilnost i snaga Osmanskog Carstva bila ve
poljuljana,
Ahmed I (1603-1617), nezadovoljan situaci:jom u zemlji,
dovodi na rukovodee poloaje sposobne ljude, suzbija snani
utjecaj dvorskih dama, zavodi princip seniorata, dokida staru
praksu ubijanja prineva koja je vrena prilikom svake promjene na prijestolju," Ali od svega toga nije bilo mnogo
koristi. Jer, na jugoistoku Carstva ponovo je planuo jedanput
ugueni ustanak delalija, gradiki ili uskoki rat na" sjeverozapadu drave smiren je tek Madridsktm mirom 1617. godine."
iitska Persija je POJlOVO digla glavu.
Osman II Gen (1618-1622), bacio se svim arom svoje
mladosti, dodue brzopleto, samouvjereno i surovo, da zavede
red. On 1618. god. sklapa mir sa Persijancima, a 1621. i sa
Poljacima, Zelja da zavede disciplinu u vojsci urodila je velikim razdororn i tekom mrnjom izmeu sultana i [anara.10 Na kraju je Osman U, koji je, kao i mnogi drugi turski
sultani, bio pod velikim uplivom svoje najblie okohne: majke,
uitelja i kizlarage, bio svirepo svrgnut .i doivio lJinu tragediju kojoj je teko nai slinu.t!
7 Erim, op. dl.
18.
s Sertoglu, op. cit. 243.
Kada je godine 1617, 6. rujna, u Madridu uglavljen mir
izmeu cara Matije, nadvojvode Ferdinanda i Venecije, u kojemu

su Habsburgovci rtvovali uskoke traenjima Venecije, nastao je


na Jadranu mi!".(Grga Novak, Presjek kroz povijest grada Zadra;
Radbvd Instituta JAZU u Zadru, Sv. XI-XII, str. 55).
lt Sertoglu, op. cit. 244.
11 Uzunartli, Osmanli tarihi, III/I, 146.

20

Za Mustafe I (1622-1623), koji je bio mentalno poremeen, situacija se, kao po pravilu, jo vie pogorala. Ustanci
su se sada javljali u razrrim dijelovima Carevdne. Dravom je
faktiki upravljala njegova majka. Ona je meutim uspjela
samo da isprazni dravnu blagajnu na poklone raznim linostima, koje su joj obeavale smirivanje situacije.i"
I Murat IV (1623-1640) je bio suoen sa istim problemima. Dok nije postao punoljetan, Carevinom upravlja maj-ka
i dvor. Privilegovani janiari su se na poetku njegove vladavine bili toliko osihli da su u njegovoj prisutnosti sjekli
velike vezire i sultanove izrazite pristalice. u U Erzerumu je
Abaza Mehmed-paa podigao ustanak pod izlikom da eli
osvetiti Osmana II. Uskoro je planuo ustanak i u Bagdadu,
kop se brzo prenio u iitsku Persiju, Postavi punoljetan,
Murat IV, najsposobniji turski sultan XVII stoljea, uspijeva
da zavede red i disciplinu u vojsci. On lino predvodi vojsku
protiv Persije, nemilosrdno kanjava kompromitovane kadije
i druge funkcionere.t! Drugi njegov pohod protiv Persije zavren je mirovnim ugovorom u Kasni-jrinu. U ovom ugovoru, izmeu ostalih, postoji i lan kojim se obavezuju Persijanci da e prestati sa proklinjanjem u damijama prve trojice halifa: Ebu Bekra, Omera i Osmana, Muhamedove ene
Aie i nekih Muhamedovih drugova. lS Nita bolje od ovoga
ne pokazuje do koje je mjere bio produbljen jaz izmeu ove
dvije islamske drave ak i na ovom podruju. A to je, svakako, imalo odraza i na unutranje prilike u Osmanskoj Carevini.
Zakonitost u zemljii i disciplina u vojsci - plodovi rada
energinog Murata IV - :bili su osueni na propast njegovom smru i stupanjem na prijesto njegovog jedinca, maloumnog Ibrahdma (1640-1648). Na dvoru su ponovo zavla.dale ene, intrige i kamarila. Zivot oko sultana odvijao se u
znaku velikog demagoga i opsjenara Ddndi-hode, iji su
savjeti bili uvaavani, a odluke uvijek izvravane. Iako
je stanje u zemlji uistinu bilo takvo da se nije smjelo ni
pomiljati na neki Mt, su1tan Ibrahim, pod uplivom svoje
IZ
13
14
15

Serloglu, op. cit. 243.


Sertoglu, op. cit. 244.
Sel'toglu, op. cit. 245.
Uzunarili, Osmanli tarihi, 111/1, 211; Sertoglu, op. cit. 171.

21

okoldne, 1645. god. zapoinje osvajanje Kandije i tako otvara


novi, iscrpljujui rat, koj.i e trajati punih 25 godina. Osim
ove velike, dstorijske neprom~ljenosti. on zavodi nove poreze'" i ini takve stvari koje na kraju prisiljavaju njegovu
okolinu da ga najprije eliminie a zatim likvidira. Njegova
jedina zasluga na Osmansku dinastiju je to to je imao etvoricu sinova," od kojih su trojica postali sultani.
Rat sa Venecijom zbog Krete ubrzo se prenio i na ostala
granina podruja. Tokom 1647. godine, osvajanjem Vrane,
Nadina,Ostrovice
i drugih mjesta i uporita na podruju od
Zadra do ibenika, Mleani potiskuju Turke od Jadranskog
mora.P od 1648. godine oni imaju veoma efiklasnu pomo
naeg, naroito primorskog stanovnitva, ukljuujui i Crnu
Goru, koja postaje sve znaajniji inilac u ovom osjetljivom
regionu i za iju se naklonost sa 'istom revnou otimaju i
oni i Turci. Ubrzo itava granica prema Veneciji, Dubrovniku
i Crnoj Gori postaje sasvim nesigurna. Akcije vlakih i hajdukih odreda postaju svakodnevna pojava, one se esto odvijaju u dubokoj pozadini turskog teritorija, i sa vie aspekata
predstavljaju sve ozbiljniju opasnost po osmansko gospodstvo
na ovom podruju."
Stanje se nije mnogo izmijenilo ni poslije svrgnua sultana Ibrahima I (1684) i dovoenja na prijesto njegovog sina,
Mehmeda IV, koji je tada imao samo sedam godina. Osmanskim .dvorom sada gospodare dvorske, umjesto vojnih aga.
U prijestondci se vodi borba za poloaje, za utjecaj, a u pokrajinama sve ee dolazi do ustanaka, hajduije i na&ilja,
koja su poela da prelaze svaku mjeru. Stradanjima su, razumljivo, najvie izloeni iroki slojevi naroda, a medu njima, svakako, raja. Zloupotrebe lokalnih predstavnika vlasti,
sve ee zavoenje izvanrednih nameta, dovodi do osiromaavanja irokih slojeva, kojoj spas od ovakve bijede nalaze u
raseljavanju, ometanju i dseljavanju."
Samur. anber i dr. (Sertoglu, op. cit. 245).
Sertoghr, op. mt. 245.
.
18 Historija
naroda JU(1oslavije, II, Zagreb, 1959, str. 556 1 d.
ti Gligor Stanojevi, Jugoslovenske zemlje ..u .~let~ko-turskim ratovima XVI-XVIII
vijeka, Beograd, IstonJskl institut 1970,
str. 198-300.
2iI Dr Avdo Sueska, Istorija
drave i prava naroda SFRJ,
Sarajevo, 1966, str. 164.
18
t7

22

Temeljite promjene u samim vrhovima osmanske vlasti


izazvala je velika pobjeda mletake mornarice nad Turskom,
u julu 1656. god.u Tada su izgubljena ostrva Tenedos i Limnos, ime su Dardaneli praktino bili zatvoreni. Sultanova
majka (Mehmed tada ima etrnaest godina) i ostali utjecajni
faktori na. dvoru dovede na poloaj velikog vezira ostarjelog
Mehmed-pau Cuprilia.22 Ne ba mnogo obrazovan, ovaj u
uvenoj porodici Cuprilia prvi veliki vezir, odlikovao se velikom okretnou, ustrajnou, sposobnou da pravovremeno
iskoristi priliku, nepokolebivom i dokazanom odanou Osmanovoj dinastiji, a to mu je bilo sasvim dovoljno da obezbijedi povjerenje mladog sultana i izuzetan utjecaj i poloaj
na dvoru." Zahvaljujui
uprtldima, koji su tokom 28 godina 'stvarno upravdjali Carevdnom, Mehmed IV se mogao
odati beebrinom ivotu i lovu.24 uprrli je brzo osposobio
osakaenu tursku mornaricu, preoteo Tenedos i Limnos i time
omoguio pruanje pomoi armiji na Kreti. Energino je
likvidirao anadolske usbanike," sredio situaciju u Erdelju.26
Medutim, u Bosni i Crnoj Gori uprrli nije dmao uspjeha."
21,

Histor.ija naroda Jugostavije, II, 560.

Spomenuti paa bio je bogat, nasilan i krvoloan starac


od 86 godina. Dok se malodobni sultan bavio lovom, on je po
Anadoliji i Rumeliji, s razlogom i bez razloga, ubijao vezire i
mirmirane, emire i obine ljude i pnisvajao itave imebke bogatih
ljudi .. ; On je kriv to se je Osmanska Carevina ovako srozala
(Silahdar tarihi, I, 226). Meutim, Uzunarili, uzimajui u obzir
situaciju u kojoj je na' elo Carevdne doao Mehmed~paa Cuprili, kao ii" rezultate koje je postigao, smatra ovaj sud prestrogim i
nepravednim. On tvrdi da bi se Cupriliu moglo prigovoriti samo
za smaknue potencijalnih suparnika: Deli Husejin-pae i Sejdi
Ahmed-pae (Uzunarilt, Osmanli tarihi, III/2, 418). O surovosti,
Mehmed-pae uprilta govori i M. Tevfik bey, (sa 12 koautora),
Tarih, III, Istanbul, 1931, str. 66.
.
13 Uzunarili, 111/2, 417.
14 Isto,' 588.
!5 Uzunarili, 11111, 428-431.
te Ahmed Refik, Koprilliller, Istanbul, 1331, 84-99; Sertoglu,
op. cit. 246.
!7 Za bosanskog pau postavljen
je njegov suparnik Sejdi
Ahmed-paa. Preavi u Bosnu, u julu 1657. god. uzaludno pokuava da osvoji Split, a zatim Kotor. Opsada Kotora trajala je
mjesec dana. Turci nisu uspjeli da savladaju njegove branioce
zato to su i hercegovakd i bosanski paa bUi u dosluhu sa Mleanima i od njih primali mito (Historija naroda Jugoslavije, II,
560 i d.). Hercegovaki sandakbeg Ali-paa Cengi od poetka
22

23

Poslije njegove smrti 1661. god. naslijedio ga je, po vlastitoj


elji, sin Ahmed. Ovaj ubrzo otvara rat i sa Austrijom, koji
je, poslije sukoba kod Sv. Gotharda, okonan mirom u Vavaru, 10 oktobra 1664. god., zakljuenim na 20 godina.'8 Sada
se Fazil Ahmed-paa Cupl'ili svom snagom posvetio Kreti.
Mir sa M1etakom RepUlblikom zakljuen je 1669. god. Tri
godine kasnije, 1672, zapoinje rat sa Poljskom. Turci provalie
u Podoliju ,i Ukrajinu. Poljaci su iste godine potpisali mir u
Budaku,
ali je Sobjesk odbio njegovo lzvravanje, to je
sljedee, 1673. god. dovelo do ponovnog rata koji je, voen sa
promjenjljivom sreom, okonan tek 27. X 1676. god.!' !Na
ovim mirovnim pregovorima sa Poljaoima velikog vezira Ahmed-pau uprdlia, koji ve tri godine pobolijeva zbog uivanja alkohola" i koji e uskoro po potpisivanju umrijeti
(3. novembra 1676), zamjenuje njegov zet Merzifonlu Kara
Mustafa-paa."
Njemu Mehmed IV, znajui da je odgojen u
domu uprdlia, povjerava 5. novembra 1676. god. poloaj
'velikog vezira."
Meutim, 1679. godine, zbog koaakog hetmana Doroenka i okupacije Ukrajine, dolazi do rata sa Rusijom. Poslije
promjenjljive ratne sree i velik~hkrvoprolia
zakljuen je
13. februara 1681. god. mir na 20 godina. Turci su, istdna, postigli izvjesni uspjeh kojd se sastojao u zauzimanju
nekoliko
nevanih i dalekih tvrava-s,"
ali to nipoto nije vrijedilo
datdh rtava. Meutim, veliki veeir, MerziJfonlu Kara Mustafa-paa, zanesen svojim nerealnim planovima, eli da nadmai svoga velikog urjaka Ahmed-pau i punca Mehmed-pau
1653. otvorenupostaje

mletarkiagenh i njegovo stupanje u tajnu mletaka slubu imalo je izvanredan znaaj za Veneciju na
ovom dijelu ratita (G. Stanojevi, Jugoslovenske zeml;e ... 229,
250, 259).

18 Pobjeda kod Sv. Gotharda, 1. X 1664. bila je najvea pobjeda koju je izvojevala brianska vojska u posljednjih 300 godina (Hammer, Gesehichte des Osmanischen Reiches, III, 561).
II M. Cavid Baysun, u Islam ansiklopedisi, s. v. Mehmed

IV Avei.

Omer KOpriilii, OsmanU Devletinde Kopriililler, Istanbul,


1934, str. 42.
.1 Uzunarili, 111/2, 421; Sertoglu, 285.
n Uzunarili, III/2, 421.
33 M. Cavid Baysun, u Islam ansiklopedisi, s. v, Mehmed
30

IV Ave!.

24

Cuprilia. Samo zbog toga i ni zbog ega drugoga on je stupio u Tat sa Austrdjoms." Opsjednut idejom da Osmansko
Carstvo uini veim nego to' je bilo i u vrijeme Sulejmana
Velianstvenog," smatrao je odlinom prilikom politiku i
vjersku situaciju u Ugarskoj.3s Ugarski velika inepomirljivi
neprijatelj bekog dvora Imre Tekeli traio je jo od Ahmeda
uprrlia pomo i zatitu. Ovaj nije htio ni da uje za to jer
nije elio da pogazd sklopljeni mir.37 Kara Mustafa-paa je,
meutim, postupio drugaije. On se je odnosio prema Tekeliju
kao da je ovaj gospodar Ugarske, obeao mu tursku zatitu
i pomo, dao mu ak i berat. Izaslanik Leopolda I - baron
Kaprara" - koji je doao sa prijedlogom da se produi mir
do ijeg je isteka ostala jo itava godina, ndje bio primljen
sa odgovarajuim poastima, a Tekelijevom emisaru je ukazana velika panja." Mehmed IV, vjeno zaokupljen svojim
lovom, nri.je ni bio tano obavjetavan o situaciji, ali se bez
~4

Uzunarili,

35

M. Cavid Baysu.n, u Islam ansiklopedisi, s. v. Mehmed

111/2, 422.

IV Auci.
31 Car Leopold je unitio gotovo sve slobode Ugarske, a krvava smaknua, prouzrokovana 'razvojem protestantizma u zemlji,
samo su jo vie .raspirila mrnju protiv Austrije. Ugarski orao se
latio oruja da se bord za slobodu otadbine. Stefan Tekeli, Imreov
otac, grofovi ZTinslci,Frankopani, Nadasti i drugi, glavom su platili ustanak (1671).
Irnre Tekeli se zakleo da e se osvetiti i digao je na ustanak
protiv Austrije dio Ugarske koji Turci nisu bili osvojili. Oko njegove zastave na kojoj on sebe naziva borcem za boga i domovinu,
sa,kUipljaJisu se rkatoliki i protestantski Madjad koji dobie ime
Malkontenti. Tekeli se tri godine odupirao austrijskoj armiji, ponekad je i pobjeivao, ali se, na IkJrajukrajeva, stavio pod tursku
zatitu (Baptistin Poujoulat, Geschichte des Osmanisches Reichs

von der Eroberung Konstantinoples

bis zum Tode Mehmed's II.

'Obersetzt und bis auf die neueste Zeit fortgesetzt von Julius Seybt,
Leipzig, 1853, str. 150-151); M. Cavid Baysun, u Islam ansiklopedisi, s. v, Mehmed IV Avci.
37 M. Cavid Baysun u Islam ansiklopedisi, s. v. Mehmed
IV Avci.
38 Bio je to grof Albert Kaprara, brat generala Eneasa Kaprare, koji je u to vrijeme komandovao austrijskim jedinicama u
gornjoj Ugarskoj. Albert je 3. februara 1682. god. otputovao iz
Bea u Istanbul (Gesehiehte Osterreichs, begonnen von Alfons Huber. Sech:ster Band:OsteTTeiehs Grossmachtbildung in der Zeit
Kaiser Leopolds I, von Oswald Redlieh, Gotha, 1921, str. 305).
39 Islam ansiklopedisi, s. v, Mehmed IV Avci, str. 553.

25

ikakve sumnje zna da nije elio rat sa Austrijom. I Leopold I


je izbjegavao rat sa Osmanlijama. Kada je Kaprara prozreo
namjere velikog vezira, on se obratio samom ejhuhslamu sa
pitanjem: da li se moe potezati ma na onoga ko trai mir,
smije li se povesti rat protiv njega? Ndkakve vanosti nije
imao odgovor ovog vrhovnog vjerskog dostojanstvenika koji
je glasio ne.40Kara Mustafa je na sve mogue naine pa ak
i lanim izvjetajima sa granica dokazivao sultanu da Austri[anci kre mir. Sa velikom energijom, planovima i nadama
on se, mimo sultanovn znanje i odobrenje, uurbano pripremao da ostvari ono 'to nije mogao ni Sulejman Velianstveni
1529. godine.
2. OD DRUGE OPSA-DE BIDA DO SVRGNUCA
MEHMEIDA IV
Dobro obavjetavan o svim zbivanjima u Osmanskoj Carevini," Leopold I poduzima sve da pokrene hnianski svijet.
Papa Inocent XI, svjestan opasnosti koja se nadnosila nad
centrainu Evropu, ula2e takoer velike napore. AH, i pored
svih nastojanja, ostvaruje, u prvo vrijeme, samo savez izmeu
Austrije i Poljske, (31. marta 1683).42Meutim, to je bio njegov prvi, krupndji uspjeh u borbi protiv Osmanlija, odnosno
u borbi za jedinstvo brianske Evrope. Njegovim, zaista, neumornim zalaganjem, fanatinom energijom
i upornou,
ostvarena je 5. maja 1684. god. koalicija Svete lige.43
Mehmed IV, zaveden netanim izvjetajima Kara-Mustafa-pae --- kojemu se, d pored njegovog velikog samolj ubij ai gramzivosti, ipak ne moe sa sigurnou pripisati esto ponavJjana tvrdnja da je imao namjeru osnovati novo tursko
carstvo kojemu 'bi bila prdjestonica Be, a sultan on Iino,
Ibid.
Albert Kapran je redovito obavjetavao Be o svemu to
se deavalo u Istanbulu i Jedrenu. U decembru 1682. god. on
ponovo upozorava beki dvor da vie ne postoji n:ikakav drugi
izbor nego prfhvatiti oruje. od [anuara 1683. Porta mu je zabranila slanje bilo kakvih izvjetaja i kurira, ali on je naao nekog
okretnog ovjeka, koji je preko Moldavije i Poljske stigao u Be
i izloio svu opasnost situacije (Redldh, 308).
n Red1ih, 309.
43 Red1ich, 341.
40
41

26

i da upravo u ovoj njegovoj preokupacijd treba tr~iti odgovor na pitanje zato je primijenio dugotrajnu opsadu Bea od
koje je oekivao predaju relativno malobrojnih brantlaca, a
kategoriki odbijao osvajanje grada na juri, to za njegove
mogunosti nije bilo neostvaoivo+' - i nema prave predstave
o pohtdko] situaciji. Irnenujui Kara Mustafa-pau vrhovnim
komandantom bogate.vglomazne armije od 200000 Ijudli,45sultan daje svoj pristanak da se osvoji tvrava Dur i prati vojsku
do Beograda. Vezirov cilj, meutim, bio je Be. Kada je primio izvjetaj od Kara Mustafa-pae, kojim ga obavjetava
da je od Dura krenuo na Be, Mehmed IV, iznenaen, uzvikuje: Naa namjera bile su tvrave Dur i Komoran. O Beu
nije bilo ni govora! ... Da me je ranije obavijestio, ne bih
dao prstanak."
Ne potujui nimalo savjete iskusnih komandanata."
051oni Kara Mustafa-para se naao pod zidinama Bea 14. jula
1683. god. Jalova opsada grada trajala je do 12. septembra.
Toga se dana ogromna turska sila, za svega nekoliko sati
raspala pred brojano daleko slabijim neprijateljem.
Silovitom napadu austrijske i poljske vojske, nad kojom je vrhovnu
komandu imao poljski kralj Jan Sobjeskd, ijim je desnim
krilom komandovao veliki hetman Jablanovski a lijevim her44Carl Ritter von Sax, Geschichte des Machtverfalls der
, Tiirkei bis Ende des 19. Jahrhunderts und die Phasen der orient'alischen Frage bis auf die Gegenwart, Wien, 1913, p. 76.; Poujoulat,
op. cit. p. p. 150-151.;
Radovan Samardi, Beograd i Srbija u
spisima francuskih savremenika, Beograd,. 1961, str. 231.
., .
,
4S Podaci o broju Kara Mustafine VOJskesu veoma razlditi.
Redlich (314) pie da je bilo samih Turaka 40000, ali sa kasnije
prlspjelim pojaanjima bilo ih je svakako vie od 1~0000, ne :aunajui
ogromnu, glomaznu komoru. U napomeni 3. Redhch
upuuje na tane podatke kod Benaglia (str. 162. i d.), a od Klapa
preuzima Kaprar.in sud o turskoj vojnikoj sposobnosti. Kaprar~n
sud je negativan. naroito kada je rije o janiarima. Kaprara Je
turske snage procijenio na ukupno 160000 ljudi. Poujoulat (147),
govorei o ovom pitanju veli: Kara Mustafa je podigao volj~kuo~
300000 ljudi, kako izvjetavaju obini izvori, a Hamrner 1 neki
drugi istoriari govore o 200000 Ijudi.
.1 Uzunarili, III/I, 455; Findikli Mehmed-aga, Silahdar tarihi, II, 116.
47 Turske vojskovoe i Tekeli lino predl~~ali su da se ~re~e
prema Beu tek poto se zauzmu vane austrijske tvrave 1 OSIgura zalee (Poujoulat, 148).
27

ceg Karlo Lorenski.w Turci, u ijim je redovima nezadovoljstvo Zlbogneefikasnosti


velikog vezira narastalo iz dana u
dan, odolijevaLi. su .svega 5-6 sati. A onda je poelo povlaenje. Pod zidinama Bea ostalo je preko 10000 poginulih
Turaka, neprocjenjivi plijen u oruju .i opremi, netaknut ogromni, raskoni ator velikog vezi~a"9 Kao trofej vanredne vrijednosti Sobjeski je, u znak svoje pokornosti, odanosti ~ potovanja, poslao papi jednu veliku tursku zastavu sa rijeima: Dooh, vddjeh a Gospod pobijedie.?
Ve 18. septembra zapoinje mar pobjedilaca za neprijateljem u povlaenju. Turci su dostignuti kod Parkanja, 50bjeski i Lorenski dzvojevae 9. oktobra novu, sjajnu pobjedu,
koja je stajala Turke novdh 10000 poginulih i 1200 zarobljenih, meu njima estonica paa." Dana 20. oktobra Turci gube
veoma vani d dobro uvani Gran (Ostrogonj.v K3II'a Mustafa
se, donekie organizovano, odupire jo 11. novembra, kada je
ponovo idoivdo teak poraz i bio prisiljen na bijeg.53 Zaustavio se tek u Beogradu, a poljski kralj se povrati u svoju
zemlju ovjenan neumrlom slavo.m.54
Mehmed IV u poetku nije izgUlbio povjerenje u Kara
Mustafu. Cak mu je po. silahdaru ahin Mustafa-agi poslao.
vlastoruno. pismo, kaftan:i. ma.55 Meutim, poslije smrti mudre i energine canice-majke Turhan, najveeg stupa Carevine,58 sultan, koji je ostao bez najvjernijeg i najrazboritijeg
prdjatelja i savjetnika, mijenja svoj odnos prema Kara Mustafa-pai. Neprijatelji velikog vezira, meu kojima se naroito. istakoe kdzlaraga Jusuf i Bonjak Sari Sulejman, poee

smiljenu kampanju protiv njega. Rezultat nije Izostao. Ubrzo


je izdejstvovan
carski ferman o. smaknuu velikog vezira,
koji je oznaen kao glavni krivac za poraz' pod Beom. Specija1lno upueni Portarri pouedanlci'" Izvrili su o.VUsultanovu
odluku 25. XII 1683. god. u Beogradu."
Tako je zavrio. najnesposobniji, najlakomiislen'iji i najraskoniji veliki vezir Osmanske Carevme."
Nasljednik Kara Mustafa-pae, Kara Ibrahim-paa.w nije
imao ni snage ni sposobnosti da zaustavi zapoeto. propadanje.
Po prdrodi straiv, on voenje ratnih operacija preputa janiarskom agi Bekri Mustafi, kojega imenuje i seraskerom,
I Kara Ibrahim-paa prikriva stvarnost pred sultanorn, nareuje pisanje tandJh i ublaenih ,izvjetaja, i ove posljednje

saoptava sultanu."
Clanioe Sv. lige uporno potiskuju Turke, niu uspjehe.
One sada odluuju da Osmansku Carevinu napadnu dz etiri
pravca: Austrija kroz Ugarsku i Hrvatsku, Poljska kroz Podoliju i Moldaviju, a Mletaka Republika kroz Dalmaciju i
Peloponez. Komandujul wustetjsldrn jedinicama, iji je udio
ali i uspjeh u ovom vratu bio najvei, herceg Karlo Lorenski nezadrivo prodire kroz Ugarsku. Ve 17. juna on zauzima Viegrad (Plinderrburg);
veoma vanu tursku tvravu
na Dunavu,S! 27. [una Maicen, 24. juIa, pobijedivi Sulejman-pau koji je komandovao armijom od 150000 ljudi, zauzdma
tvravu Hamzabeg (Erd).8S Istoga dana izvojevao je i grof Lesli
57

-aga,
es Hammer, III, 745;Poujou1at,

153.
Poujou1at, 153-154; Richard F. Kreutel, Kara Mustafa vor
Wien, dritte Auflage 1966, p. 110.
110 Poujoulat,
154.
. 61 Redlich (334) navodi da se sukob odigrao 7. oktobra i da
je poginulo 6-7000 Turaka, a carevaca jedva 100.
6t Po Redlichu (335) opsada tvrave
Ostrogona (Grana) preduzeta je 22. a tvrava se predala 27. oktobra, uz slobodan izlaz
posade koja je brojala 4-6000 ljudi. Ovom pobjedom zavreno je
ratovanje 1683. godine.
II Dr Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanske vlade,
I dio (1463-1739), Sarajevo, (1910), str. 103.
114 Poujoulat,
156.
15 Silahdar tarihi,
II, 97.
541 16. VIlI 1683. god. Silahdar tarihi, II, 16.
ff

28

II,

Izvrioci ove presude bili su aubaa Kadi-koylii Mehmedi ehaja dvorski Gazzazoglu Ahmed-aga (Silahdar tarihi,

121).

Richard F. Kreutel, apo cit. 121; Poujoulat, 156.


Kara Mustafa je imao harem sa oko 1500 odallskl, isto
toliko robinja za njihovu posliu:gu i 700 crnih evnuha za njIhovo
uvanje. U njegovim sanducima nalo se 450000 pjastera - plod
njegovog pritiska - ne raunajui dragocjenosti naputene u raskonom atoru pod Beom, koje su navele Sobjeskog da govori
kako je Kara Mustafa-paa njega odredio svojim batinikom (Poujoulat, 156).
lO Silahdar tarihi. II, 121; Radovan Samardi, 231; M. Cavid
Baysun, u Islam ansiklopedisi, s. v. Mehmed IV Avci.
Il R. Samardi, 231-232.
.1 Redlich, 345.
es Tom ,prilikom zarobljeno je 12 turskih zastava, (Poujou1at, 158).
58

5t

29

pobjedu nad bosanskim paorn u Hrvatskoj i osvojio Viroviticu - vano uporite na ovom podruju koje su Turci
drali punih 130 godina. Lorenski je stigao ak do Budima i
odmah preduzeo opsadu koja je trajala dva mjeseca. Iscrpljen
i sa znatnim guoicima morao se povui 13. septembra 1684.
godine, jer Turci su se u Budimu borili kao Iavovi." Ovaj
nesretni poduhvat stajao je saveznike 23000 Ijudi.65 I Mleani
su u ovoj godini imali znatnih uspjeha. Oni su osvojili Jonska
ostrva, Korint i vei broj utvrenja na Peloponezu. Jedino
Poljaci nisu bili u mogunosti da se pohvale svojim uspjesima kao njihovi savezndei.
Tokom 1685. god. Austrijanci su djelovali na tri sektora:
u srednjoj Ugarskoj sa 50000 vojnika pod komandom Karla
Lorenskog,
u Hrvatskoj sa 30000 ljudi pod zapovjednitvom
grofa Leslia i u gor.njoj Ugarskoj sa 25000 ljudi pod feldmaralom uleom. AH zbog pomanjkanja mnansijskih sredstava
ratne operacije su zapoele praldno kasno. S druge strane
prbbiralt su se i Turci. Uspjeli su da preotmu Vlegrad na
Dunavu i opsjednu Ostrogon, ije je zauzimanje onemoguio
Lorenski sjajnom pobjedom u blizini Nojdorfa, 16. avgusta.
Samo tri dana kasruije feldma'I'Ial Kaprara lomi ,i do posljednjeg ovjeka sijee upornu tursku posadu Nojhausela." S druge strane poetkom avgusta baron Lesli prodire iz Virovitice
do Osijeka, osvaja vare, a'li tvrava se odrala. Djelimino je
spalio most na Dunavu. Feldmaral ulc u gornjoj Ugarskoj
uspjeno potiskuje Tekelija. Jedan za drugima padaju Tekelijevign-adovU Eperjes, Tokaj, Kalo, Kisvarda. TekeLi uzalu.d
trai pomo od Turaka, koji su ,bili ooamueni tekim gUbIcima na svim rontovlma.
Ba u to vrijeme, aTekeli o torne nije ni slutio, serasker
je, svakako sa znanjem Porte, 30. avgusta, uputi~ Karlu Lorenskom dzaslanstvo nudei mirovne. pregovore I spremnost
da j~rui Tekelija, koji je oznaen glavnim krivcem i stvarnim iza'ZiV'aem ovoga rata. Herceg je turske prijedloge proslijedio u Be, Meutim, u Beu se tada nalazio papin nuncij
Buonvisi, koji je, zajedno sa mletakim poslanikom Kernarom, energino zahtiievao nastavljanje
rata. On je bio taj
64
IS

es

30

Poujoulat, 158.
Redlich, 351.
Redlich, 358.

kojJ je sloio odgovor za Portu, u kojemu' je <bila osnovna


poruka: naknada svih trokova i nove gr'anice.? Nije bilo
teko !Zakljuiti da e Porta ovakav zahtjev' sigurno odbiti.
Izgubivi glavna uporita Tekeld sa svojim !pristalicama
bjei Ina turski teritorij. Paa se tada nalazio blizu Velikog
Varadina. On je Tekelija .primio prividno srdano, a onda
ga uhapsio i okovana poslao u Beograd. Ovaj neumjesni postupak sa Tekelijem doveo je do dezordjentaeije njegovdh pristalica i kapitulacije preostalih gradova Koica, Saropataka,
Ungvara. Armija od 17000 hrabrsh, na ratovanje naviknutih
boraca, sa istaknutim voama Petnehazijem,
Petrocijem i
drugima, prelazi 'U austnijski tabor, jer ,bekom dvoru sada
nije bilo teko da ili uvjeri da je Osmansko Carstvo njihov
zajedniki neprijatelj. Tokom zime 1685-86. godine ovi nekadanji Tekelijevi borci oduevljeno su se borili rame uz
rame sa carevcima i pod komandorn generala Hajslera zauzeli
itav niz tvrava '(Sol!nok, Sarva, St. Job, Arad). U meuvremenu osloboenom Tekeliju oni su-porulli da bi trebalo
da i on poloi zakletvu kajrzeru. Jer, Tekeli je tada imao samo
jo jedno znaajno uporite - tvrdi grad Munka - i samo
jo jednog nepokolebivog prijatelja i pnistaldcu - suprugu
Jelenu Zrinsku, koja je u Munkau hrabro odolijevala austrijskoj si'Li jo !pune dvije Igodine.
Mletake operacije na podruju Dalmacije
u kojima su
presudnu ulogu imali hajduci i uskoci - koji su i prije zvaninog stupanja u rat :Republike sa Osmanskom Carevinorn
osvojili neka utvrenja u Dalmaciji pa je Mleanima ostalo
samo da stave u njm svoje posade - tokom 1685. god. nisu
bile bez rezultata. Istina, u martu su Mleani pretrpjeli velike
gubitke u ljudstvu ,i opremi pri uzaludnom pokuaju da zauzmu Sinj. Ali kasnije, oni uspjeno suzbijaju nekoliko ozbiljnih turskih pokuaja da povrate nedavno izgubljene tvrave,
naroito Zadvarje, Gabelu d Citluk; sami prodiru duboko na
turski teritorij i vraaju se s vellklm vbrojem hrianskih
porodica i ,bogatim plijenom naroito u stoci.es
U pogledu ratnih operacija za narednu, 1686. god. postojali su jasni planovi, ald ~ oigledna podvojenost u vrhovima
austrijske armije. Leopold je ,bio prislljen da uputi Iinog
17
18

Redlich, 359.
G. Stanoievl, nav. dj. 312-315,

383.

31

izaslanika, dvorskog kancelaraStratmana,


sa zadatkom da
ove nesuglasice izgI-adi. On je to obavio na ratnom vijeu u
logoru kod Parkanja,
9. juna. Tada je vrhovni komandant
ponovo postao dskusni herceg Karlo Lorenskd. Prihvatajui
njegove planove odlueno. je da se najprije zauzme Budim.
Neuspjela opsada ovoga grada iz 1684. ,god. bila je veoma
skupa, aH i veoma pouna lekcij-a.. Lorenski se sada pripremio
temeljito. Dana 18. jula 1686. god." pojavio se ponovo pred
Budimorn, sa armijom od 90000 Ijudi,1 u kojoj Su se, odazivaju4 se apehma Vatikana ii Bea, uporedo sa Austrijancima,Nijemcima,
Maarima i Hrvatima, fanatino borili mnogobrojni predstavnici plemstva 1'2: ,gotovo svih evropsklh zemalja,"!
Grad je branile svega 7000vojnika,72 kojima je koman .
dovao Abdurahrnan-paa, starac od 70 godina, ali ovjek koji
je posjedovao zapanjujuu energiju i odlunost. On je ponosno
odbio 'zahtjev za predaju koji mu je Lorenski uputio 23. [una.
Posada Budima se, istina, nadala i pomoi. Turci su zaista
uporno pokuavali da prodru u grad, da pomognu posadi, ali
su uvijek odbijani uz velike gwbitke.73
Budim je osvojen 2. septernbra 1686. god. kada vie nije
bilo nijednog ,branitelja. Svi su oni izginuli na bedemima,
Kod Redlicha 18. luna.
Poujoulat, 159; kod Redlicha (378) 74000 ljudi.
7\ U ovoj armiji sastavljeno] od Austnijanaca, Nijemaca, Maara. i Hrvata, vidjeli su se u prvim redovima panjolski velikai,
francuski plemii, engleski lordovi i talijanski nobilt, kojd su na
papin poziv doli da iskuaju protiv nevjemika sVOJUhrab~tc
(Poujoulat, 159);'...
brojni dobrovoljci Rajha, Francuske, ItaI~Je,
Engleske .i SpaIlli~ehitali su pod kajzerovu zastavu. Pored prmeva i plemia koji su oduevljeno uestvovali u ovom krstakom
ratu, tu je bilo i ezdeset obinih zanatlija iz Katalo~ije .... To.je
bila krasna, oduevljena vojska... Tokom opsade prispjele su JO
dvije kompanije iz Saleburga i Regensburga, zatim dio korpusa s~
Tise pod Karafom i Hajslerom, a krajem avgusta arfenbergski
korpus iz Erdelja, oba sa znatnom maarskom milicijom. (oko
12000 boraca) i najzad vedski kari,tingent sa 1095 ljud! ...
(Redlich, 378).
71 Poujoulat
(159) pie da je grad branila 16000 [aniara i
spahija.
71 Djelimian uspjeh imao je samo prodor izveden nou izmeu 19. d 20. avgusta, kada se od 2000 janiara na konj1ma pro-bilo do grada svega dvije-tri stotine ljudi (Redlich, 384).
et
70

32

oreama Hi pri Ispaddma i skupo prodali svoje ivote.74 Pobjedioci 'su pljakali grad itavu no. Ulice su se dirnile krvlju
i bile su pune Ijeeva i ruevina."
U turskoj istoriji teko je nai primjer da je jedan gubitak bolnije odjeknuo irom ogromnog Carstva. Ali gubitak
Budima samo je jo vie zapalio hrabrost Osmanldja e.w Turci
susa novim nadama i oduevljenjem hitali pod zastavu, pojedinci su davah ogromna bogatstva, nareena su novaenja,
zaveden je vanrednd ratni porez, svi sultanski hasovi uzeti
su u dravnu blagajnu,77 polovina sredstava za izdravanje
dvora, vei dio Iine imovine Mehmeda IV, zamana svote
od prihoda lanova njegove porodice;" sve se to slijevalo na
jedno mjesto, sa jednom jedinom riamjenorn - povratiti izgubljeno. itavo Osmansko Carstvo hilo je u znaku teke depresijei
tuge. Jedino se Mehmed IV i dalje bavdo lovom.
Meutim, i na drugoj strani vlada vanredna ivost, Sve
brojniji austnijski saveznici uestvuju sve efikasnije; rijeenost da se Turke progna sa Balkana postaje sve ve6a; ideja
o osloboenju od turskog gospodstva, kod raznih naroda i na
raznim meridijanima, iz dana u dan postaje sve vaniji inilac na koji, sasvim opravdano, raunaju saveznici, akoji
sputavavzbunjuje
Turke. Kao gljive posldje kie ndu pobune,
ustanci, hajduija. Porta je bila nemona. Cesta smjenjivanja
u vrhovima komandnog kadra, drastine kazne, ak i smaknua, samo su pogoravala J onako konfuznu situaciju. Gunanje protiv sultana i njegovog naina ivota postaje sve
glasnije. Cak i visoki vjerski uenjaoi, ulema, otvoreno odbijaju da odre propovijed u damiji u koju e doi Mehmed
IV,19 ili pak, kao ejh Himmet-zade Abdullah-efendija,
koji
74

Pouioulat,

159-160.

Meu pobjednicima se nalazio i grof Marsilji, nepomirIjivi neprijatelj Turaka i njihov dugogodinji zarobljenike, Prvo
to je on uradio u Budimu bilo je traganje za poznatom bibliotekom Matije Korvina. Naao je brojne i skupocjene rukopise po
vlanim podrumima. Sve se to' sada nalazi u Bolonji (Poujoulat, 160).
7GIsto.
77 Uzunarild, III/I, 498.
78 Uzunarili, IlIIl, 499.
79 Tako je postupio ejh Hadi Evhad tekije hadi Husejin-efendija_ Up. M. Cavid Baysun, u Islam ansiklopedisi, s. v.
75

Mehmed IV Avci.
3 -

Granice

bos. paaluka ...

33

prihvata poziv, ali usultanovom


prisustvu neustraivo govori sve to mu dolaei na jezik.80 Meutim, Mehmed IV izlazi
iz damije !pl1ijezavretka njegove propovijedi - da bi to
prije krenulo u lOV.81
Primjenjujui staru .taktiku munjevitog upadanja u dubinu turskog teritorija, temeljitog pljakanja i ubijanja neprdjatelja u julu 1686. god, prava uskoka vojska od 5000
pjeaka i 1500 konjandka upada u Livanjske polje i postie
velike uspjehe. Opustoena su sela oko veeg broja turskih
gradova. U septembru je uspjeno Izveden napad na veoma
vanu tvravu Sinj, koja je nakon ogorena borbe zauzeta 30.
septembra.82
Mjesecima je trajalo grozniavo pnikupljanje snaga s
obje strane za sljedee obraune. A onda je doao 12. august
1687. godine. I pored 60000 dobro opremljenih boraca sa kojima je preao Dravu, .i pored ogromnog truda oj ogorena
bonbe - pobjeda je 'bila tri sata neizvjesna - veldki vezir
Sulejman-paa je ipak doivio teak poraz. To je onaj uveni
poraz na brdu Ha'l'san kod Mohaa, kada su Turci izgubili
na hiljade vojnika, kompletnu ratnu opremu, ogromne svote
gotovog novca, velike vrijednosti u skupocjenom oruju i tkaninama,83 poraz koji se Izuzetno teko dojmio i samog sultana.84
se M. Cavid Baysun, u Islam ansiklopedisl, s. v. Mehmed
IV Avci.
.1 Sultan je tom priliikom ak: naredio svojoj pratnji da se u
damijama, u koje on dolazi na molitvu na-podruju gdje odlazi
u lov, ne smiju drati nikakve propovijedi (Uzunarilt, IlIIl, 496;

Silahdar tarihi, 11, 245).

G. Stanojevi, nav. dj. 315-316.


Poujoulat (160): 20000; R. Samardi (255): 10000 poginulih
Turaka, zarobljena vojna kasa i 2 topova; Redldch (395): 10-11000
poginulih. Vijest o ovoj sjajnoj pobjedi Karla Lorenskog donio je
u Be princ Eugen Savojski - mali sveenike, kako je sa omalovaavanjem nazivan na' dvoru Luja XIV, nepomirljivi neprijatelj
Turaka, koji je svoje vatreno krtenje s njima doivio ve pod
zidinama Bea 1683. .god. Leopold I mu je tom prilikom podario
in feldmamal-Iajtnanta (Redlich, 395).
84 Kada je Mehmed IV saznao za ovu novu nesreu prolio je
gorke suze i tri dana nije nita okusio. Tada je jedan stari [anlar
otvoreno rekao ,.Sultan u ovakvim prilikama treba da lije ne svoje
suze nego krv svoju, 'borei se llno protiv sveeva neprijatelja.
Sultan je ili u svom haremu ili u lovu onda kada se njegovi voj8Z

sa

34

Negodovanje, koje se taloilo i raslo naroito u posljednje ,tri godine, u kojima Turci izgUlbie gotovo itavu Ugarsku, .
Jonska ostrva, Moreju i druga podruja, u .kojima je izgublje1110 najmanje
120000 vojnika,85 ogromne koliine ratnog materijala, opreme i gotovog novca, eksplodirale je poslije mohakog 'poraza. Tu su bile jo ,i elementarne nesree 1687.
godine: velike kie pa strane ege koje su unitile ljetinu i
doruijeleglad, poare, nekontrolisano skakanje cijena i druge
nedae koje su samo pogoravale i onako teko stanje. A itava Carevina je znala da je za svo to vrijeme Mehmed [V
provodio bezbrian ivot u haremu ili lovu.86 Teki poraz kod
Mohaa, pored gubitka vanih i prost-ranih podruja." donio
je i kulminaciju negodovanja protiv sultana, koje sebrrz6
pretvorilo u pobunu, veoma ozbiljnu i irokih razmjera. poraena i pcbunjena vojska krenula je na Istanbul. Mehmeda
IV vie nije moglo spasiti ni javno odricanje od lova, ni
rtvovanje velikog vezira Sulejman-pae i nekoliko visokih
vojnih i administrativnih
dostojanstvenika."
ni postavljanje
na poloaj velikog vezira upriLievog zeta Sijavu-paew i
drugsh ljudi koje su zahtijevali pobunjenici, ni obeanje da.
e vojska dobiti sva zaostala novana pnimanja.80 Novi veliki
nici bore za stare ideje iwninu za njih. Ova optuba koja je
ostala nekanjena najavila je skori odlazak sultana (poujoulat, 161).
85

Poujoulat,

162.

Mehmed IV nosi nadimak Avdi (lovac). On je od djetinjstva osjeao veliklu strast za lavom koja je vremenom sve vie
jaala. Njegovi odlasci u lov trajali su nekada sedmicama i bili su
veoma naporni i skup]. Pored njegove brojne, stalne pratnje, u
organlzovanju lova za sultana uestvovalo je i stanovnitvo k1-aja
u kojemu je lovio. Zabiljeen je podatak da je u samo jednom lovu
u okolini Plovdiva uestvovalo u hajci 35000 ljudi (M. Cavid
Baysun, u Islam ansiklopedlsi, s. v. Mehmed IV Avci).
87 General DUnewald je provalio u Slavoniju i zajedno sa grofom Ivanom Drakoviem zauzeo Vuin, Valpovo, Osijek, Poegu
i Cernik. Prie toga ve su bili zauzeti Pakrac, Bijela Stijena i
Kraljeva Velika. Grof Aspermont zauze Vukovar, Erdut i akovo. " U isto vrijeme Mleani osvojie Herceg Novi (M. Prelog,
nav. dj. 107).
88 M. Cavid Baysun, loc. cit.; Poujoulat, 163.
88 Omer KOpriilii.,op. cit, 43.
to M. Cavid Baysun, loc. cst.; Poujoulat, 163.
'1 Bekir Ktiti.ikoglu, u Islam ansiklopedisl, s. v. Suleyman 11.
81

35

vezir Sijavu-paa u svom pismu ejhulislamu, u svoje ime


i ime oficira, otvoreno saoptava da Mehmed iIV vie ne uava
nikakav ugled ni ljubav kod vojske i da se ne moe oekivati
nikakav uspjeh sve dok je on na tprijestolju.91
Posldje nepunih 40 godina vladavine Mehmed IV se morao pomiriti sa svrgnuem"

3. OD MEHMEDA IV DO MUSTAFE II
Jedan od najvanijlh aktera u svrgavanju Mehmeda IV
bio je, svakalw,1'4ustafa-paa
Cupri1i, koji se1Jada nalazio
na dunosti dstanbulskog kajmakama. Da bi sve imalo zakonsku formu , on J'ezatra10 i dobio od uleme deciziju o svrga-.
vanju Mehmeda IV. Tom istom odlukom uleme Mehmeda Je
naskijedio brat Sulejman II, (1687-1691), a ne sin Mustafa,
to je Ibila posljednja elja sultana pred svrgnue."
Promjena na prijestolju, meutim, nije znaila i kraj
pobune u vojsci. Pobunjenici su i od novog sultana energino
tJ.'laXiliisplatu svih 'Zaostalih primanja. 'I'raild su i posebni
poklon u novcu koji se, po tradiciji, darivao vojsci prilikom
svakog novog ustolienja. Vojska nije vjerovala da su carske
riznice prazne. Da bi udovoljio njihovim zahtjevima novi sultan nareuje da se preto.pi i iskuje u novac sve zlatno i srebrno posue dvora, zatim sablje, maevd i druge dragocjenosti od plemenitih metala. Kada ni to nije bilo dovoljno, odlueno je da se pokupi imdadiya od bogatih ljudi. Meutim,
centralna vlast je bila nemona do te mjere da je ubiranje
toga novca prepustila samim pobunjenicima. Oni su dobivali
divanski defter sa pendom, u kojemu su bila obraunata
njihova potraivanjavd upuivand su na odreene ljude da se
sami naplate. iPl!ate,. poviica i uobiajeni darovi, koje je
vojska dobivala priJ.ikom promjene na prijestolju, isplaeni
81 U novembru 1687. god. zamijenio je Mehmed IV prijesto
za jedan zatvor u dvoru, gdje je, pet godina kasnije, umro zaboravljen (Poujoulat, 163). O posljednjim godinama Mehmeda IV
Vid. M. Cavti:dBaysun, loe, cit.
8S M. Cavdd Baysun, loc. cit.; Bekir Kiitiikoglu, u Islam ansiklopedisi, s. v. Ahmed I; Poujoulat, 163; Uzunarili, IIIIl, 506.

36

su tek na taj nain. 'Thme su ;bili ispunjeni i osnovni zahtjevi.


pobunjenika. Tako je barem trebalo da !bude.
Meutim, to nije bio kraj. Naivni veliki veeir Si.ja,vu-paa,
na sugestiju tadanjeg drugog vezira Fazil Mustafa-pae, ovlatava [aniarskog agu da savlada kolovoeove
pobune: baaua Fetvadi Husejin-agu i hadi Ali-agu. Pobunjenici, obavijeteni o ovim namjerama, i svjesni svojih snaga, !brzo su
izdejstvoV'ali da Fazfl Mustafa-paa bude udaljen iz Carigrada.: a jaI1liarskiaga Sulejman-aga poloi im zakletvu da e
ubudue postupati po njihovoj elji. Pobunjenici izvrie izmjene i na ostalim kljunim poloajima." Sijavu-paa, koji
i dalje uiva povjerenje pobunjenika, po nagovoru jednoga od
njihovih voa - Fetvadija - zapoinje opsene pripreme za
rat i sultan ga ubrzo imenuje seraskerom."
Sam sultan, u
svom fermanu upuenom pobunjenicima, kae da su oni do
sada inili narodu nepravdu,aJ.:i da mu od sada treba da ine
samo dobro, ipoklall1ja 'im svoj carski blagoslov."
20. februara 1688. god. izneseni su tugovi velikog veZiira,
a to je znailo poetak okupljanja vojske. Meutim, uskoro
dolazi do nemilih dogaaja. Bez Sijavu-painogznanja
janiarski aga je poduzeo ienje. Likvidirao je jednoga od
pobunjenikih kolovoa, baaua Fetvadi Husejin-agu.P? Ta-.
da j'e stupio na scenu drugi voa pobune, hadi Alija. Njemu
polazi za .rukom da likvidira najprije [aniarskog agu,98 a kasnije i samog velikog vezira Sijavu-pau.w Isti OI1Jipobunjenici koji ga dovedoe na vlast, oduzee mu ivot i opljakae
svu imovinu.
84 Smijenjen
je dotadanji ejhulislam Debbag-zade Mehmed-efendija jer nije htio da izda deciziju (fetvu) za smaknue
Mustafa-pae (Bekir KiitUkoglu, u Islam ansiklopedisi, s. v. Su-

leyman II).
95 Silahdar tarihi,
II, 324.

Isto, 325.
Isto, 326.
98 Isto, 328.
98 Kada je razuzdana gomila pobunjenika
opkolila Sijavu-pain konak, paa je postao svjestan da to znai njegov kraj. Od
vjerne posluge, koja je izrazila spremnost da dijeli njegovu sudbinu, zatraio je da ga napusti, da se spasava. On sam, neustraivo
branei svoj prag bio je sasjeen od razbjenjelih pobunjenika
(Silahdar tarihi, II, 333; Uzunarili, III/2, 426-427.
96
97

37

Pobunjenici, smatrajui se gospodarima situacija, dareljivo daiulagaluka


jedni drugima, sainie po svojoj volji
defter o .postavljenjima i drugim zahtjevima i poslae ga
Sulejmanu TI. iKada dm je prihvaena i ta elja, .njihova 08ionost prevazilazd svaku mjeru i 1. marta 1688. godine dovodi
do dogaaja poznatog u turskoj Istoriji pod nazivom Sandak
vak"asi.l00 Iako je toga dana i'Zlgledalo da e najzad zavladati
toliko eljeni mir, narod,kojemu
je nasilje pobunjenika ve
odavno dozlogrdilo, sutradan se ponovo sakupio pred dvorom
u ogromnom 'broju i zaihti.jevao da se kazne istaknuti odmetnici. Masa od preko 100000 ljudi razila se tek kada je dobila
garantije da e krivci ,biti. kanjeni, da za bezbjednost ivota
i imovine Jami cjelokupna ulema.
Porta je nastojala da odri ovo obeanje. Odmah je nastalo proganjanje i~amjavanje
odmetnika na svakom koraku. Jedan za drugim uhvaeni su i smaknuti pobunjeniki
prvaci: Deli Piri-aga,'?' Tekeli Ahmed-agal'" i najzad hadi
Ali_aJga.103Tako je tekom mukom savladana i okonana tiranija pobunjenika koja je u Istanbulu trajala puna 4 mjeseca.
Situacija nije lbila ovako naelektrisana
samo u prijestonici. Sa granica su svakodnevno stizale uznemirujue vijesti.
lOOdmetnici su pljakali po istanbulskim arijama. Z'anatlija po imenu JagUki Emir pozva na osvetu sve oteene graane.
Odziv je bio aznad svakog oekivanja. Masa je dola do dvora,
traila Muhammedovu zastavu i !l;ahtijevala da se objavi da e pod
nju stupiti svaki! pravi musliman. Ko ne prie i nije pravi musliman. Pobunjenici, koji su se u meuvremenu bavili za njih i prekrupnim pitanjima (da svrgnu Sulejmana II a usto1ie Mustafu II;
da pobiju sve lanove Osmanske dinastije a na prijesto dovedu
krimskog hana; da najVIiepoloaje u Carevini dodijeli svojim ljudima itd.), bili su neodluni. Blagi sultan Sulejman II, da bi
zaveo mir, kolovoama pobune dodjeljuje ejalete Bosnu, Brusu, i
Karasi. To je imalo za posljedicu da se njihove pristalice razbjegnu. Sada ih vie nije bilo teko savladati. Svrgnuti ejhuldslam
Sejjid Fejzullah-efendija protjeran je u svoj zaviaj - Erzerum
- pod optubom da je pristalica Mehmeda IV. Za [anlarskog
agu postavljen je carski mujezin (!)Bonjak Hasan-aga - to
su odobrili i janiari i narod (Silahdar tarihi, II, 325 i d.; Uzunarili, IIII1, 518-521).
101Silahdar tarihi, II, 345; Uhvaen je na Aksaraju, preruen.
Dovuen je na dvor i sasjeen (Uzunarili, IIII1, 521).
lO! Silahdar tarihi, II, 347; Uzunarlld, IIII1, 521.
103 Silahdar tarihi, II, 348; Uzunarili, IIII1, 521.

38

Cetrnaestog oktOlbra 1688. predaje se generalu Karafi ve dvije godine odsjeeni i glau totalno iscrpljeni Erlau,104 tvrava Lipa predala se na viru poslije trodnevne opsade i
borrrbardovanja.ws
Saveznici niU uspjehe na svim frontovima. Turcima svugdje nedostaje novca, namirnica, municije i
opreme, odsvuda su vapili za to ihUnijim popravljanjem
oteenih tvrava. A Portine riznice bile su gotovo prazne. loe
Posebnu mesreu i oza centralnu vlast i za stanovnatvo,
naroito IRumelije, predstavljao je sereme Jegen Osman-paa.
Njemu je Porta uinila velike i 'brojne ustupke,a
on je postajao sve drskdj.i, sve <bezolbzirniji, ali i sve moniji. Okupljajui oko sebe najraznovrsnije nezadovoljnike, ma vrhuncu svoje moi Jegen 'raspolae silom od 12000 ljudi, to mu omoguuje da ini ta hoe. Njegovom zulumu i tekim nametima
bili su podjednako i.zloeni ii muslimani i nemuslimana.wt Na
kraju je centralna vlast bila prisiljena da od ejhuldslama
zatrai deoiziju o njegovom smaknuu. Za ovakav korak protiv Jegen Osman-pae zalagao se, gotovo ultimativno, i Portm
osvjedoeni prijatelj krimski han Selim Giraj. Saznavi da
je krenula sila dovoljna da ga savlada, i da je izdata fetva o
njegovom smaknuu, Jegen Osman-paa, poto se raspri ogromna veina njegovih pristaldca, spali na Kosovu, blizu Muratovog turbeta, sve svoje rekvirite108 i pobjee starom pri104 Silahdar
(II, 316) biljei ak ,i sluajeve kanibalizma u
ovom gradu. Dobar broj stanovnika, revoltiran do kraja, preao je
na kranstvo. Meu konvertitima bio je i kol-ehaja lino zatim
njegov alajbeg kao i dvojica vjerskih slubenika (bili su to' imami
damija).
105Silahdar tarihi, II, 316-317.
. 1~.Porta je ponovo .posegla za svojim dragocjenostima, i pretOPIVlIh u novac Izvrila kratkoronu intervenciju (Silahdar ta-

rihi, II, 353).


107 U vrijeme kada se Jegen Osman-paa zadravao oko Pi-

rota

tim

krajevima

je

proao

arhimandrit

Isaije

iz

Pa-

vlovskog manastira u Sv. Gori. I on je zabiljeio da je Jegen


inio velika zla narodu, da ga je neobino ucjenjivao, da u tome
nije odvajao Tunke od hriana, da se Illije osvrtao ni na sulta-

!lova nareenja da tako ne postupa, da ga je vojska voljela jer joj


Je doputao da radi po svojoj volji. Up. Jovan Tomi, Deset

,0-

dina iz istorije srpskog naroda i crkve pod Turcima, (1683-1693),


Beograd, 1902, str. 29-30.
108 Silahdar tarihi, II, 424.

39

jatelju Mahmud-pai Mahmudbegoviu, u Pe.u,9 Nije ni slutio da je ovaj ve do:bio ferman sa 'porukom: Jegenova glava
naa - njegovo bogatstvo vae, Mahmud-paaposla
Porti
odsjeena glavu Jegenovu, zajedno sa-glavama jo trinaestorice njegovih majvjerndjih prtstaldca, uiarivi osam bisaga
dukata,<.uoTako je zavrio ovaj krupni Ibuntovnik, poto je
vie od godinu dana zadavao veliku glavobolju Pontd li bio
nesrea za narod podruja gdje se nalazio.
Kada je 2. marta 1688. god. za velikog vezira postavljen
TekirdagJ:i Bekri Mustafa-paa,"! holandski poslanik u Istanbuluponudio je Portd posredovanje svoje zemlje za pristupanje mirovnim pregovorima sa Austrijom, istiui da je Leopold
I voljan da sklopi mir. O ovakvom raspoloenju austrijskog
suverena izvjetavali 'Su, odvojeno, oibeogradski muhaiz Hasan-paa i varadski beglerbeg Mehmed-paa.P" Sulejman II
pristaje da se u Be, u svojstvu poslanika, uputi Zulfikar-efenija,U3 li' glavni tuma Porte Aleksandar Mavrokordato,1138sa zadatkom da obavijeste beki dvor o promjeni na turskom prijestolju, ali oisa ovlatenjem da se upuste u mirovne
pregovore. Meutim, beki dvor je sada bio uvjeren da e

lako osvojiti ne samo preostali dio Ugarske,' nego jo li. Bosnu,


Srbiju, Vlaku i Moldaviju, i ubijeen da neobino oslabljena a sada jo i krvavim unutranjim nemirima razrivena i
uzdrmana turskall4 ne predstavlja vie silu koju treba Tespektova1Ji. Zato su turski predstavnici primljeni u audijenciju kod Leopolda I gotovo pet mjeseci poslije svoga dolaska,
i hili suoeni sa neprihvatljivim uslovima.v" iako je njihova
spremnost na ustupke bila zaista velika.
Snano ohrabrenje i novu nadu u uspjeh donosi Parti
napad Luja XJV, ebog ega je Leopold I bdo pnisiljen da trupe
iz Ugarske povue protiv ovog mnogo opasnijeg neprijatelja.
Ratujui na dva fronta118 Austrija je, orijentiui se na defanzivrii rat sa Portom, nastojala da u Ugarskoj ouva 0110 to
je zadobila. Ali ostale lanice Svete lige zahtijevaju i dalje
ofanzivni rat protiv Turaka, svjesne da je Portaslabija
nego
ikada. To se uskoro i pokazalo. Austrijanci sa svojim saveznicima, a pod komandom markgrofa Ludviga Badenskog,
sa lakoom osvajaju tvrave Lipu, Ilok, Petrovaradin, Erlau,
zatim Kostajnicu, Gradiku, Brod, Brko, Zvornik.P? i nakon
nepotedne borbe, utvreni Beograd.U Prije nove godine pa-

109 Po J. Tomiu nav. dj. str. 83), Jegen je iz sofijskog kraja


krenuo u Ohrid tamonjem sandakbegu, kojemu je tvrdo vjerovao. Ovaj ga iznenada napade i pogubi. Jegenova glava, sa glavama najistaknutijih njegovih pristalica, poslata je u Jedrene.
110 Silahdar
tarihi, II, 425.
. lli Bio je na tom poloaju svega dva mjeseca, od 2. III do
2. V 1688.. god. (Sertoglu, 275).
ll2 Bekir Kiitiikoglu, u Islam ansiklopedisi,s. v. SulefYman II.
m Ovaj Zulfikar-efendija, zajedno sa tadanjim glavnim tumaem Porte - Panjajotijem -uspjeno je uestvovao i u mirovnim pregovorima sa Venecijom poslije zauzea Krete, 27. XI 1669

Redlich, 548.
Es-Sejjid Mustafa-paa, ne navodei uee Mavrokordata,
iznosi da je Zulfikar-efendija zadravan u Austriji oko .bri godine,
izvrgavan vrijeanjima i poniavanju i najzad vraen sa neprihvatljivirn zahtjevima. Up, Es-Seyyid Mustafa-paa, Natiiigal-uniqiuit,
str. 16; Hammer, IV, 10; Islam ansiklopedisi, s. v.
Suleyman II.
116 itava Evropa bila je pod orujem. Velika aliansa bo~ila se protiv Francuske, a Sveta liga protiv Turske, a kajzer na
celu obaju saveza morao je nositi dvostruki teret i zato su finansije
Austrije bile optereene preko svake mjere (Redlich, 550).
117 Badenski sa banom Erdedijem zauze sve gradove na Savi
do Broda. Odavde se vrati na Unu, sjajno pobijedi Muhameda Jov~novia. Ipak nije mogao zauzeti' Biha. Badenski sa 3000 konjanika krenu preko Broda prema Derventi, gdje se nalazio bosanski
paa s jakom vojskom. Badenski odra tako sjajnu pobjedu da se
moe rei da u cidelomovom dugom i velikom ratu nije izvojevana
s manjom silom sjajnija pobjeda. Iza toga se predadoe Brko
abac i druga mjesta na Savi. Dan iza bitke kod Dervente zauzet
je Beograd (Prelog, 107-8).
1I8 Operacijama oko zauzimanja Beograda rukovodio je bavarski izborni knez Mams Emanuel. U borbi za Beograd teko je
ranjen Gvido taremberg kao i vprdnc Eugen Savojski (Redlich,

(Uzunartli,

rn/i,

428).

Aleksandar Mavrokorato (1636-1709) pojavljuje se u


politikom ivotu Osmanske Carevine u vrijeme velikog vezira
Fazil Ahmed-pae OUiprilia,kada postaje glavni tuma Porte. Sa
ovog poloaja smijenjen je poslije poraza pod Beom, 1683. god. U
vrijeme sultana Sulejmana II vraen je na ovu dunost. Osim
ove, Aleksandar Mavrokordato imao je funkciju glavnog i slubenog tumaa Porte i na mirovnim pregovorima u Sremskim Karlovcima (kada ga je za izvanredne usluge i zasluge austrijski car
Leopold I odlikovao visokim odlikovanjem i podanio mu grofovsku
ast, a da o tom Turci nisu nita znali), a uestvovao je i ti mirovnim pregovorima sa ruskom delegacijom u Instanbulu 1700. god.
(up. Uzunarill, III/I, 2, na vie mjesta).
113a

40

114

1't5

402-407).

41

doe li preostale turske tvrave u Ugarskoj zapadno od Dunava - Siget i Kania.ll9 Sve se ovo dogodilo upravo u vrijeme
teke anarhije pobunjene vojske u Istanbulu, kada Porta ntje
mogla ni da pomilja na pruanje organizovanog otpora.P"

"<t<t
Krvavo uguena pobuna u Istanbulu konano dozvoljava
Parti da se pnibere. Sulejman II, koji je, pored svoje istinske
dobrote, skromnosti i pobonosta, posjedovao prilino samostalan karakter d dsticao se vi.tetvom i ratnim oduevljenjem,
nastojao je koliko god mu je dozvoJjavalagotovo
haotina
situacija da popravi stanje Carstva. Prilikom ustolienja sveano je obeao da e on, kao otac naroda, uindti sve da
Carstvom vlada zakon i pravda, da nee rasipati dravna dobra, da se nee odavati lagodnom ivotu. 'On je svoja obeanja u najveoj mjeri i odrao. Drastino je smanjio broj dvorslcih dama i posluge, .broj inovnika je sveo na neophodni
minimum. Meutim, svoju najveu elju - mir i blagostanje
u Carevim - nije mogao ostval'liti.l2l Poslije ~zvjesmh uspjeha
od samog poetka 1689. ~god.122Sulejman doivljava i teke
udarce.P Jednom prilikom, upravo kada je saznao za pad
11t Redlich, 408; Kanda, okruena neprijateljem sa svih strana, liena bilo kakve pomoi, poslije etiri godine fanatine odbrane, predela se Austrijancima (Bekir Kiitiikoglu, u Islam ansiklopedisi, s. v. Mustafa II).
120 Situacija je bila takva da su se saveznici mogli dokopati
moda i samog Istanbula. Ali komandanti su vjerovali da bi bilo
lake otetIi tursku prijestonicu nego ovladati njome. Pred ovako
smjelim poduhvatom vjerovatno ne hi ustuknuo jedan Karlo Lorenski, ali u vrijeme osvajanja Beograda on se borio sa Francuzima na Rajni (Poujoulat, 165).
1lt1 Johan
Wilhelm Zinkeisen, Geschichte des Osmanischen
Reiches in Europa, Gotha, 1875, V, 243.
mOdbranjena je Srebrenica, Livno, Viegrad, odbijeni su
napadi na Banjaluku i Dubicu, nepnijatel] se povukao iz Valjeva,
Zvomika i Brkog. Osvojeno je Kladovo i Orova na juri, savladana je austrijska dunavska flota kod Orove, pobijeena je mletaka mornarica kod Rodasa i luke Anaboli ... Islam ansiklopedisi,
s. v. Suleyman II.
123 Poraz kod Batoine, kada novi serasker Redep-paa gubi
itav logor sa kompletnim naoruanjem i rezervama; pad veoma
vanog igrevito branienog Nia, 25. IX 1689. g. kada je badenski
zarobio takoer itav turski logor, a Turci imali preko 10000 poginulih; Pikolominijev pohod sa 6000 vojnika i dva puka husara

42

Nia, duboko razoaran i gorko plaui, lizjavljuje da on nema


nijednog pravog prijatelja, nijednog iskrenog podanika, koji'
bi mu otvoreno izloio situaciju, i proklinje sve one koji svoju
dunost ne VTe poteno.P'
Zaokupljen iskrenom eljom da popravi stanje u Carevini, Sulejman .1I uskoro postavlja na poloaj velikog vezira
Mustafa-pau Cuprilda,125 jednoga od presudnih inilaca da
se svrgne Mehmed IV i Intronizira on - Sulejman II-a
ne
Mehmedov sin .prdnc Mustafa. m
Zauujuom
energijom, savjesnou i realnou uprili
se prihvatio posla. Bio je svjestan vojne, poLitike i ekonomske
situacije u Carstvu. INdjezatvarao oi pred injenicom da je
misao osloboenja od turskog jarma oivjela posljednjih godina na itavom podruju od Moldavije do Albanije.U1 Prvi
njegov korak na ovoj visokoj dunosti jeste objavljivanje tzv.
adaletnamel'" - edikta kojim dokida nasilje nad rajom;l29
i Srba kojom prilikom osvaja Pritinu bez otpora, spaljuje 27.
oktobra Skoplje, na povratlro zauzima Prizren, ,gdje mu prilaze
hiljade Amauta, a poslije njegove nagle smr~i,.~. XI 1690. go~.,
prodor njegovog nasljednika hercega ora. KnshJ~na fon Hol~taJna vardarskom dolinom, opet preko Skoplja, u Shp (27. XI) 1 do
Ljume; vijesti o bijegu Turaka iz Kladova i Orove u Vidilll ~jedno sa Tekelijevimborcima i sl. (Redlich, 554-559; Islam ansaklopedisi, s. v. Suleyman II.
tu Islam ansiklopedisi, s. v. Suleyman II.
IZlI Dana 25. oktobra 1689. god. Sulejman II postavlja na poloaj velikog vezira Musta~a-pau Oup~ilia.koji .s.e.utom trenutku
nalazio na dunosti muhafrza ostrva Hms. CupnLic Je preuzeo novu
dunost 7. novembra (Uzunarili, IIIIl 536), a ne 7. decembra,
kako je zabiljeio Redlich (559).
ue Sax, 80; Poujoulat, 168.
1%7 Redlich, 551.
U8 Islam anstklopedisi, s. v. Suleyman II.
Ut On je 1690. god. zaveo "~ovo uree~je .(nizam-.i,cedid),
kojim je i muslimanska d nemushmanska raja bila zat~c~a od
samovoljno nametnutih poreza, a hriani pred za~on0!ll bll.l lz~ednaeni sa muslimanima. Traio je poreske olakice a z~. Iseljene
Srbe kako bi se povratlli . " Dokinuo je razne poreze kOJ[su prrtiskivali zanatstvo i trgovinu i ojaao. finansije efikasnom kontrolom i zavodenjem tednje ... Opteretio je primanja visokih inovnika od kojih je neke, zbog podmitljivosti, kaznio smru .. On ~e
samo to je rtvovao najvei dio svojih primanja i svoje prrvatno kompletno zlatno i srebrno posue, nego je privolio i samog
sultana da viak dvorskog srebra poalje u topionice da se iskuje
u novac (Sax, 80).

43

zavodi red u sistemu oporezivanja i ukida itav niz poreza;l30


revidira spiskove janiara;130a umanjuje primanja istaknutih
funkoionera; dokida obiaj da najvii dravni dostojanstvenioi
podnose darove sultanu o !bajramskim praznicima itd., itd., i
zahvaljujui ovim mjerama osigurava dravi ogromne. prihode. ilstovremeno se sa velikom temeljitou pniprerna za rat.
Uskoro ga Sulejman .II imenuje vrhovnim komandantom.!"
Ali zbog zime i ostalih nedaa na okupu se tada nalazdlo
samo 3000 jandara i 2000 spahija.
U ovoj veoma del!ika1moj situaciji Porti je ponovo pritekao u pomo krimski han Seldm Giraj, koji, poto je uspjeno
odbio ruski napad na Krom, ubrzanim marorn stie preko
Vlake u Bugarsku, gdje se, u Sofiji, nalazio turski logor.
Ovaj dskusni ratnik lalro je uvjerio Turke da e Austrijanci
i pobunjena 'raja ratovati i tokom zime i da zato Turci treba
da preuzmu Inicijativu. Ovaj savjet je prihvaen. Ujedinjene
turske oi tatarske snage zauzimaju Krivu Palanku, osvajaju
Kumanovo u kome se bio utvrdio Karpo132 sa znatnim brojem svojih pristalica,133 a odavde, sa novim seraskerom HaIil-paom.t'" opsijedaju dobro utvreni Kaanik. Upravo pred
predaju na VlirubraniO'ci Kaanika saznaju da drn stie u
pomo 12000 Austr-ijanaca, i odbijaju predaju. Za to pojaanje saznali su i Turci pa su odmah dilgli opsadu. Vojska je
poela da pljaka okolinu i da se rasipa. Zahvaljujui najvie
veLikom zalaganju samoga Selima Giraja, iji begovi nisu
bili voljni da se sukobljavaju sa Austrijancima, odlueno je
da se neprijatelj ipak napadne. Napad je izveden iz etiri
pravca. Uprkos estoko] odbrani i ubitanoj vatri koju su
otvorili austrdjskt vojnici, ovaj korpus je satrven, a voe za130 Avariz, nezil, sursat,
imdadiye i dr. Up. Uzunardli,
IIIII, 563.
,
lllOa Prilikom ove revlzije
timami:ka brisao je preko 20000
fiktivnih imena iz def.tera (Sax, 80).
131 Uzunarih, mn, 537; Pouioulat, 165 i d.
132 Opirnije
o Karpou: Historija naroda Jugoslavije, II,
817 i d.
113 Karpoevi zarobljeni borci su odmah pobijeni, a Karpo
je, poslije zauzea Skoplja, likvidiran na mostu (Islam ansiklopedisi, s. v, Suleyman II).
134 Njegov prethodnik, Koda Mahmut-paa, sa kojim je Selim
Giraj ostvario sve uspjehe, postavljen je za muhafiza Skoplja;
Islam ansiklopedisi, s. v. Suleyman II.

44

robljene.P Poslije ovoga uspjeha branioci Kaanika predadoe


se na. mdlost. Austrijanci i Maar-i su puteni kuama, a hajduci i domai ustanici ldkvidirand. Razbijena je i forrnacija
austrijske vojske upuena na Prizren, u kojoj je bilo dosta
hajduka i .pobunjenih Alibanaca. Turska konjica je estoko
progonila neprijatelja u povlaenju. Zauzeta je Prdtina, zarobljena je neprijateljska
oprema ii magacini,136 Austrijanci
utvreni u Novom Brdu hili su satrveni. Za kratko vrljeme
preoteti su svi gradovi osim Nia i povraenaopljakana
imovina turskog stanovmtva.w' hajduke i druge ustandke formacije bile su ,Ui razbijene ili unitene. Tek tada; a i zbog
zime koja je bila poodmakla, Turci su prekinuli ovo uspjeno
ratovanje. Veliki veeir je savjetovao Sulejmanu II da dskusni
krimskJihan Selim Gdraj zimuje u Jedrenu, to je sultan i prihvatio. Tatarska vojska upuena je prema Krimu, aSelim
Giraj, kojemu je sultan u znak priznanja i zahvalnosti prethodno darovao ma i kaftan, stie u Jedrene 23. marta 1690.
godine. Cemri dana kasnije primio ga je Sulejman II, izrazio
mu svoju iskrenu zahvalnost i ukazao visoke poasti.lss
Nikakvu promjenu nabolje u taboru saveznika nije donio
ni g!l"ofFridrih Veterani, koji 9. januara 1690. god., odlukom
markgrofa Badenskog, kao Pikolominijev nasljednik, stie u
Ni da preuzme glavnu komandu. General Veterana uvruje
Ni, zauzima Leskovac, Ptirot,Prolmplje
i Jagodinu, smjelo
provaljuje prema istoku do Sofije, a prema zapadu do Bosne
li vraa se sa velikim plijenom, naroito u stoci i namirnicama. Ove provale irile su meu turskim dvljern strah, a meu
hrianima
nove nade. Njegovi vatreni i sangvinini
izvjetaji :Beu doveli su dotle da je 6. aprila 1690. godine Leopold
uputio manifest svim narodima ovdh krajeva, posebno AlbaTO'je bilo pojaanje koje je u Kaanik uputio herceg HolI. 1690.) pod komandom Franca Joahirna Frajhera, od
svega 4 puka. Korpus je uniten. Poginulo je 2240 ljudi. Raunalo
se na pomo Srba i Albanaca, ali oni su zakazali (Redlich, 559).
136 Gubitak Kaanika bio je veoma osjetljiv, ali to nije bdlo
opravdanje da se herceg Holtajn ,povue iz Pritine za Ni, i ne
samo da je napustio bogata skladita nego je rtvovao i sve uspjehe posljednjih mjeseci (Redlich, 559).
137 1689.
god. musUma.nsko stanovnitvo Kosova listom je
pobjeglo pred :RikO'lominijem(Redlich, 558).
138 Islam ansLklopedisi,s. v, Suleyman II.
135

tajn

(2.

45

nezima, kojim im obeava razne povlastice i slubode.P" Meutim, poslije nerazboriulh postupaka i nasilja generala hercega Holtajna i njegovih jedini-ca,140vie ruije bilo mogue
podignuti na ustanak ovaj narod koji se, duboko .povrijeen,
sasvim razoarao u Austriju. Nestalo je onog oduevljenja za
rat i povjerenja u beki dvor. U irokim masama domaeg
ivlja, naroito meu o.nimakoji su, u bilo kom vddu, sudjelovali u !borbi protiv Turaka, irio se strah. Vijesti o turskim
represalijama i osveti nad golorukom i Ibespomonom rajom
dovele su do poznate seobe Srba pod Arsenijem LlI Crnojeviemo I Austrijanci su vrili ivu agitaciju. Nagovarali su narod
da se povue. Meutim, i Turci su pokuavali da zadre ove
izbjeglice pa su im upuivali pozive obeavajui oprost od
svega, ak i od danka za dvije-tni godine, ali nisu uspjeli, jer
je narod vjerovao da e se ionako uskoro vratdti kao pobjednik.H1
Pripreme za glavnu ofanzivu protiv Austrije, kojima se
svom snagom i ozbiljnou posvetio veliki vezir, odvijale su
se, uglav.nom,planski.
Boleljivi sultan Sulejman II, dspraa
13. jula 1690. god, iz Jedrena svoga velikog vezira i vrhovnog
komandanta turske vojske, Fazil Mustafa-pau uprilia, koji
preko Plovdiva i Sofije stie pod Pirot 9. avgusta. Ve sutradan zauzima ovo mjesto, a sljedeeg dana osvaja Belu
Palanku. Dana 17. avgusta stie pod Ni i smjesta preduzima
opsadu ovog strategijslci veoma vanog grada, koji su Austrijanci dobro utvrdili. Za vrijeme opsade Nia veliki vezir je
primio radosnu vijest i o velikoj pobjedt turske vojske upuene u IErdelj pod komandom dunavskog muhafiza erkez
Ahmed-pae, sa zadatkom da obezbijedi vlast Tekeliju,14! kojega je sultan, 8. juna, priznao gospodarom Erdelja.143 Ova
sjajna pobjeda nad Austnijancima.t+' susret sa Devlet Girajem
Redlich, 560-561.
On je naredio da se razoruaju Albanci u Prizrenu, zahtijevao je neopravdane poreze, dozvoljavao da njegove trupe nekanjeno ine nasilja (Redlich, 559).
Ist

1441

141

Historija naroda Ju,oslavije, II, 818 i d.

Islam ansiklopedlsi, loc. cit.


Redlich, 563.
144 Redldch (563) i Poujoulat (169) Iznose da je pobjeda izvojevana pod Tekelijevom komandom. U ovom sukobu kod Cemeta,
koji se dogodio 21. augusta 1690. god. (Islam ansiklopedisl, loc. cit.
la

144

46

pod ijom je komandom dolo vie od 100000 Krimljanai


vijest da se Viddn predao na mtlost karamanskom beglerbegu
D~rsun Mehmed""pRIP45
primljene su u turskoj vojsci pod
Niom sa velikim oduevljenjem. Ovi isti dogaaji prisiLie
Badenskog, koji je bio poao u pomo Niu, da se iz Jagodine
vrata u Beograd,14t1,a branioce Nia - kojima je komandovao
iskusni Gvddo Staremberg - da kapituliraju, uz uslov da se
slobodno povuku.nt Turske snage, lroje su zauzele 'Vidm, nezadrivo .napreduju uz Dunav i zauzimaju KJadovo, OTOVU
i Golubac, uprfli sa svojim jedinicama kree iz Nia, zauzima Smederevo na juri 24. septembra, a samo etiri dana
kasnije njegove prethodndce ve se nalaze pred Beogradom. 148
Drugog oktobra izveden je prvi napad na Beograd. Ranije buni komandant beogradske posade od 8.000 ljudi, grof
168), za.~oblj~~je a~trijski komandant, general Hajsler i markiz
od Donje (njih dVOJICU
Tekeli je kasnije zamijenio za svoju suprugu Jelenu Zrinsku, koja je ve dugo vremena tamnovala u
Munkau, Poujoulat, 169), kao i osamnaest drugih viih oficira i
22 zastave. U itavom velikom bekom ratu ovo je bio najkrupniji
poraz Austrijanaca.
145 Islam ansiklopedisi, s. V. Suleyman II'
Redlich 565
146 Redlich, 564.
"
.
147 Dana 17. septembra 1690. god. krenula je kolima duga
kolon~ o~ ok? 5000 ~:anilaca Nia prema Beogradu. U gradu zate~1 .h~~duClsu J)obl]eni (Islam ansfklopeddsi,loc. cit. 167); Turci
su prtsiltl! austrijsku posadu n~ predaju (18. rujna 1690). Iz grada
su ~~?pus~ihs~~o njemake VOJnike,a sve su srpske dobrovoljce
pObih. (Hts~onJa naroda Jugoslavije, II, 820); Ni je branio vde
od tri sedmice hrabri Gvido taremberg, Kapitullrao je konano
8. IX 1690. god. uz uslov da izvede trupe. Dana 22. IX stigao je
sa 2800 boraca u Beograd (Redldch, 565); Opsada Nia od strane
Tu:~ka trajala je 25 dana. Zauzee ga 8. IX 1690. godine (Ivan
!30ZI~,.Fran~s~i dnevnik o pohodu Mustafe II 1696. god., Graa
~storlJskog mstituta SAN, knjiga 9, str. 183).
1~8 Za r~zUlro od velikog vezira, vojni komandanti, na savjetov:anJu poslije zauzea Nia, nisu bili za to da se ide na Beograd.
Om su upozoravali Cuprilda da je vojska premorena, da je Beogra? dobro utvren i dobro snabdjeven, da se primie zima. Meutim, energini Cuprili ih je prisilio na poslunost. On 15. sept~mb~a kree iz Nia .preko Aleksinca, Paraina, Jagodine, Batoine 1 Smederevske Palanke. Poslije trodnevne opsade zauzima
Smederevo, 27. IX, a 1. X. ve je bio pred Beogradom i smjesta
preduzeo opsadu. Osmog oktobra 1690. zauzeo je Beograd. U borba;ma za Beograd poginuo je i anadolski i rumelijski beglerbeg
(Sdahdar tarihi, II, 535. i d.; Islam ansiklopedisi, s. V. Suleyman II).

47

Aspermont, pokazuje neoekivanu malodunost, govori o kapitulaciji, Osmog oktobra dolo je do .stra~ne katas~:ofe:ek.splodirala su tri magacina koji zatrpae tri PUkovIlIIJebramlaca.
Nastalo je 'bezg,lavo bjeanje preko Dunava. Grof As.permont
i feldmaral herceg Kro], koji je ranije stigao iz Bea ~a preuzme komandu.P" jedva su se spasili bijegom u jedn~m amcu.
Oni su 12. oktobra stigli u Osijek gdje se ve nalazio G. taramherg.150 Turci ponesena ovim uspjesima, prelaze Dunav~
,
...
..
L
K ranebes
progone razbijenog nepnJatelJa, zauzrmaju
~.gos,. a
i Lipu. Meutim, ndsu uspjeli da povrate .oSIJe~, lako ~ ~a~
padali sa 15.000 [aniara. Jer, Osijek je brarrio prokuarn I
prekaljeni Gv:ido Staremberg.

Ovi uspjesi turske vojske oborili su ~vjerenje bekog


dvora da se Turke moe pobjeivati i sa malim snagama kada
god i gdje god se to poeli. Leopold .1 ~e uvidio d~ ~e za ~red=
stojei rat sa Turcima u 1691. god~m mora ozbiljno p:l?re
miti i snano naoruati. On ponovo razvija veliku pohtlku
aktivnost-! i odluuje da se glavne snage prebace ponovo
protiv Turaka.
. .
.
Meutim, i Turci su se o21biJj~O.
pripremali. Na. ~~1~2SVih
ovih napora stajao je nepokoleblvJ Mustaf~ upl'.ll~c. ?n
se suoava i sa krupnim unutranjim problemima, ali Ih uspjeno privodi kraju.153 U junu, dobivi ponovo vrhovnu koman-

du nad vojskom i Muhamedovu zastavu iz cuku na smrt obo- .


ljelog Sulejmana II, koji ga ipak ispraa i sa suzama u oima
blagosilja,154 Mustafa upr ili, poto je izdao posljednja nareenja svojim pouzdanicima na sultanovom dvoru,155 pun
nade i odlunosti kree u novi pohod protiv Austrije.156 Pratio
ga 'je i francuski poslanik de atonef a u vojsci je bilo francuskih oficira i inenjera.
Veliki sukob, koji se odigrao kod Slankamena u nedjelju,
19. av-gusta 1691. godine, izmeu 60000 Turaka i 33000 Austrijanaca - Iako su Turci vie od jednog sata imali pobjedu
tako rei u nIkama157 - predstavlja jedan od najteih poraza turskog oruja, pravu katastrofu, u kojoj je iherojskom
smru poginuo i sami CupriJ.i. U silovitom napadu austrijskdh
snaga, kojima je upravo genijalno komandovao Ludvig Badenski, nalo ije smrt jo 18 paa ,i preko 20000 vojnika. Izgubljen je i logor sa kompletnom opremom i bogatim rezervarna.P
Badenski, dijelom zbog gubitaka u ljudstvu, dijelom zbog
epidemije koja je sve vie harala, ne usuuje se da napadne
Beograd nego udara na Veliki Varadin. Jedna formacij a, pod
komandom generala Veteranija zauzima Lipu, Lugo i Karanebe, Sam Badenski je, dodue, zauzeo varo, ali nije mogao
da zauzme tvravu Velikog Varadina. Turska posada odbila
je poziv na predaju.P"
Uzunarilt, II, 564 i d.
Najvanije je bilo pitanje nasljednika Sulejmana II, kojemu su ljekari ostavili [o malo dana. Cuprili je najotrije nar~io da se u sluaju sultanove smrti ustoliinjegov mlai brat,
prmc Ahmed, a nikako Mehmed IV ili koji od njegovih sinova.
Sulejman II je preminuo 22. juna 1691. god., desetak dana po
Cuprilievom odlasku iz Jedrena (Islam ansiklopedisi, loe, cit. 169).
'" Odbio je posredovanje Engleske i Holanddje, koje su nastojale da Leopold I svakako sklopi mir sa sultanorn, kako bi se svim
snagama mogao suprotstaviti' Francuskoj. Upravo ova okolnost
navela je Cuprilia da se odlui za rat. Veliku ulogu u ovoj odluci
imao je, bez sumnje, francuski poslanik u Carigradu Satonef
(Redlich, 568).
167 Silahdar taTihi, II, 591; Redl:ich, 570.
158 R. Samardi, 259; Poujoulat, 170; Sax, 80; Prelog, 110.
IS8 U aprilu 1692.godine sa korpusorn od 5000 boraca stigao
je general Hajsler (koji je 1691. god. kao Teke1ijev zarobljenik
zamijenjen za njegovu suprugu Jelenu Zrinsku) da pojaa opsadu
ove tvrave. Turci su kapUulirali6. VI 1692.godine (Red1ich,573);
15'

155

Redlich, 566.
. .
..
Grof Aspermont je kasnije i~veden 'pred ratni sud kOJIga
. meutim oslobodio odgovornost! (Redhch, 5~7).
Je, 151 ostv~ruje sporazum sa bavarskim iz?~rmm kne~om.M~ksom Emanuelom,sa Fridrihom Brandenburskim; po~?c stde IZ
Holandije i sa Rajne; konano priznaje mladog Apatija knezom
Erdelja Up. Redlich, 168.
t
152 Veliki vezir Mustafa-paa Cuprili je 4. novembra, po o
je obavio sve to je potrebno za odbranu Beograda, kre~u~ pre:a
Istanbulu. Dana 22. decembra stigao je u Istanbul gdJ~ Je ~.u:evljeno doekan od naroda i samog su1tana (Islam ansiklop 1Sl,
s. v. Suleyman II).
. ..
.
15J Cupl"lilije efikasno osujetio dobro sm1IJ~I?1.
poku aj .ponovnog dovoenja na prijesto Mehmeda IV;. prisilto po!>u~Jene
Albance na poslunost; pokorio i kaznio po~unJer:'! yOJS~U1 ti~arnike na Ki.pru; savladao u Egiptu ~b? Vaf1J~,kOJIJe bio okupirao
pokrajinu Sa'ida (Islam ansiklopedisi, loe, C1t.).
uu
150

48

4 -

Granice

bos. paJaluka ...

49

Sukob kod Slankamena, u kojemu su obje strane imale


teke gubitke,160 nametnuo je predah od nekoliko godina. Iako
po svojoj prirodi veoma naprasit i, u .isto vrijeme, veoma
dobronamjeran, novi sultan, Ahmed II, bio je rievjerovatno
neodluna Iinost. Na poloaj velikog vezira postavio je Kadi
Ali-pau (Arabadi ALi-pau), kojemu se nikako nije ilo iz
prijestonice na front.161 Zato ga sultan (27. marta 1692. god.)
smjenjuje, a na njegovo mjesto dovodi Merzifonlu hadi Ali-pau,162koji ve krajem juna kree iz Jedrena da pomogne
ugroenim tvravama u Ugarskoj.163 Meutim, sva njegova
vojna aktivnost svela se, uglavnom, na popravak oiojaavanje
beogradske tvrave, jer te godine nije bilo vanijih sukoba.v"
Engleska d Holandija ponovo nude svoje posrednike usluge,
ali ih Porta odbija ocjenjujui da su uslovi za nju neprihvatljivi.165 Ovakvom stavu Istanbula u znatnoj mjeri kumovala
je francuska diplomatija i novac.r"
Uzunarili (11111,563) Diljem da je posada Velikog Varadina poloila oruje 11. [una 1692. god.
160I Austrijanci su imali teke gubitke: pored 3000 mrtvih
i 4000 ranjenih poginuo je gerneral Couches, knez Arenberg, princ
Holtajn, obersti Kaunic i Belov i jo 300 oficira, U ovom sukobu
pogdnuo je i posljednji lan roda Zrinskih - Nikolin sin Adam
(Redlich, 572; R. Samardi, 259; Poujoulat, 170; Sax, 80; Prelog, 110).
181Novi veliki vezir imenovao je Koda Ham-pau vrhovnim
komandantom turske vojske prema Austriji. Kada je Ahmed II,
koji je zahtijevao da veliki vezir bude na elu vojske, jednoga
dana rekao Ali-pai: Zato se izvlai? IM idi ili si gotov!, ovaj
je odgovorio: Nemamo finansijskih sredstava, mogunost da ih
pribavimo ne postoji, vojska je razbijena i demoralisana, oruje i
municiju oteo nam je neprijatelj. Mi smo slomljeni. A i vrijeme
je izmaklo, ve je novembar. Da zimu prezirnim ovdje pa u na
proljee krenuti (Uzunarilt, 111/1, 560).
let Sertoglu, 275.
lea Tada saznaje za kapitulaciju Velikog Varadina ija se posada, prisiljena glau, predala 11. VI 1692. god. (Uzunarll, II1I1,
563). Redlich (573)kao datum kapitulacije navodi 6. VI 1692.
184Cengiz Orhonlu, u Islam ansiklopedisi, s. v. Mustafa II.
165Austrijanci su zahtijevali da Porta digne ruke od Erdelja;
da preda svoje tvrave u Ugarskoj, raunajui i Temivar; da
granica bude rijeka Dunav; da se Poljskoj prepusti Ukrajina, POdolija, Vlaka, Moldavija i Besarabija, a Mletakoj Republici Peloponez (Uzunarili, II1I1, 564).
106Redlich, 574; Turci nisu htjeli ni da uju za mir prije
nego Budim bude POllQVOu njihovim rukama (Redlich, 577).

50

U meuvremenu je Leopold I prekomandovao Badenskog


na ratite sa Francuzima, a na njegovo mjesto postavio hercega od Kraja Karla Eugena. Ovaj vrsto odluuje da
osvoji Beograd iz kojega se prije tri godine jedva spasio bijegom u amcu. Istovremeno je raunao i na to da e napadom na Beograd onemoguiti velikog vezira da provali u
Erdelj, jer je bio obavijeten o ovoj pripremi. Ali zbog veLike
oskudice u finansijama, zbog epidemije koja je harala u vojsci,
i ostalih nedaa, pripreme su se odvijale veoma sporo. Opsada
Beograda preduzeta je kasno, 3. avgusta 1693. godine, a teki
topovi stigoe tek 26. avgusta. Obavlijeten o svemu veliki vezir zaista naputa planirani upad u Erdelj i hita prema Beogradu.t'" Odluujui napad na Beograd Kraj je dzveo nou
izmeu 7. i 8. septembra, ali je bio odbijen uz velike gubitke.
Saznavi da su 'I'urci blizu, nareuje (lO. 'IX) urno povlaenje.
Razbijanje opsade Beograda Turci su smatrali znaajnim uspjehom i time su se zadovoljili. Tatarska konjica, meutim,
pregazila [eitavo
podruje do Debrecina, ali to nije imalo
vaniji!h posljedica, jer su Turci, na podruju Ugarske, osim
tvrdog Temlvara, posjedovali jo samo tvravu ulu, sjeverno od Arada.
Slina je bila situacija i 1694. godine. Leopold je smijenio Kroja i vrhovnu komandu nad austrijskim snagama u
Ugarskoj povjerio feldmaralu K'aprari.168 Turci su u proljee
pokuali da zauzmu Titel, ald su bili odbijeni. Krajem [una,
meutim, snana turska vojska pod novim velikim vezirom,
Surmeli Ali-paom, dolazi do samog Petrovaradina, Zahvaljujui efikasnoj artiljer.iji Turci su se priblidli braniocirna na
svega pedeset koraka. Ali od 23. septembra nastupilo je
tako uasno nevrijeme - kie, vjetrovi i teka hladnoa da je objema vojskama bilo krajnje teko. Kada je bujica
preplavila turske rovove i odnijela atore li namirnice, oni
su nou, 30. septembra 1694. god. preduzeli hitno povlaenje,
Turke je otjerala strana nepogoda, a ne Kaprara ... .10U
Krajem ove godine predala se i opsjednuta ula kojoj Turci nisu
Uzunarili, II1I1, 565-566; Silahdar tarihi, II 715 i d.
Kaprara je prekomandovan iz Savoje na ovo ratite jer
Kroj, zbog svojth neuspjeha, nije vie mogao ostati na ovoj dunosti (Redlich, 579).
16U Redlich, 580; Uzunarili, 11111,
567.
167

168

4*

51

mogli doturiti nikakvu pomo. Gubitkom ove tvrave Turci


su na podruju Ugarske posjedovali jo samo Temdvar.F''
Tokom 1694. godine Leopold I je pokuavao da oivi i
ostvari staru ideju o napadu na Istanbul morskim putem. Iako
je u poetku nailazio na razumijevanje - Engleska, Holandija
i panija pokazale su spremnost da uestvuju - na kraju se
pokazalo da je ovakav poduhvat neostvarlv.'"!

4. OD MUSTAFE I[ DO KARLOV AC~OG MIRA


estog februara 1695. godine preminuo je sultan Ahmed
II. Njegov brati Mustafa, sin Mehmeda IV, nije oklijevao
ni 'asa da 'zauzme upranjeni prijesto. Brzo je obezbijedio
poslunost i podrku najutjecajnijih
linosti na dvoru - velikog vezira i ejhulislama, Sve ostalo ilo je lako. Tada je
imao 32 godine.F"
Bez sumnje energiniji i odlunijiod obojice svojih strieva koji su mu prethodili, Mustafa II od prvog asa pokazuje
veliku aktivnost i odlunost. Ve treeg dana po ustolienju
on upuuje velikom veziru Surmeli Ali-pai vlastoruno pismo u kojemu podvlai da je osnovni krivac za stradanja Carevine Iagodni i nedostojni ivot samih sultana; da su od sada
uivanje i rasko zabranjeni za njegovu kuu; da je njegov
uzor u svemu Sulejman Zakonodavac; da je vrsto odluio
da ratuje i da ldno predvodi svoju vojsku. O ovome posIj edUzunarili, IIIIl, 568.
Redlich, 180.
172 Uzunarili, III/I,
568. Cengiz Orhonlu, u Islam ansiklopedisi (s. v. Mustafa II), i pored izvora iz kojih se vidi da je Mustafa II sam stupio u akciju i zauzeo prijesto, pie da je vijee
koje se sastalo poslije SiIll1'tiAhmeda II postiglo saglasnost da se
intronizira Mustafa II, a ne princ Ibrahim - sin preminulog
Ahmeda II - za to se zalagao tadanji veliki vezir Surmeli
Ali-paa.
173 Mustafa II je u prvo vrdieme ostavio na poloaju velikog
vezira Surmeli Ali-pau, koji nije bio za to da u pohodu uestvuje sultan, Ovu i jo neke nesuglasice izmeu suitana i velikog
vezira Iskoristde njegovi protivnici na elu sa sultanovim hodom
Fejzullah-efendijom i ubrzo izdejstvovae najprije Ali-paino svrgnue a zatim konfiskaciju njegove imovine (tada se ustanovilo da
je paa bio u dugovima) i konano progonstvo u kasabicu Ceme
(Uzunarild, I1I/2, 441-442).
170

171

52

,
.,

..

'

~'

njem - o linom uestvovanju u predstojeim ratovimatraio je miljenje i saglasnost velikog vezira i divana. Tri
dana kasnije dobio je odgovor kojim mu se utivo objanjava
da hi njegovo uee u pohodu bilo skopano sa velikim trokovima i diskretno savjetuje da ne naputa prijestondcu.tts
Meutim, Mustaa II odgovara:Meni
nije potrebna oprema
i novac. Ustreba li - jeu suha kruha! Ja se rtvujem za
vjeru. Ma kakve potekoe iskrsle podnosiu ih strpljivo. Ne
odustajem od borbe sve dok ne ispunim obaveze prema svojim podanicima. J'au i6i!174
Narodu je veoma irnponovao novi sultan. On brzo osvaja
ljubav i povjerenje masa. Na sve strane, po damijama posebno, velia se i slavi Mustafa-han, pravi sultan i oslobodilac,
koji e osvojiti sve to je neprijatelj oteo, povratitd izgubljeni
autoritet Porte li Imperije, obezbijediti napaenoj zemlji mir,
vratiti joj blagostanje. Sa velikom energijom i svjestan svega
to se od njega oekuje, Mustafa se bacio na pripreme za novi
'rat. Po nagovoru svoga uitelja iz djetinjstva, prema kojemu
je uvijek pokazivao izuzetno potovanje i slijepu 'ljubav,175
174 Uzunarili, III/I,
569-570; Poujoulat, 171; Red1ich, 581;
Sertoglu, 247.
175 Bio je to Sejjid Fejzullah-efendija
- zla kob Mustafe II.
Za vrijeme njegovog vladanja Fejzullah je bio siva emtnenctia,
svemona linost Carevine. Mustafa II nikada nije odbijao njegove elje, nikada nije uinio nita bez njegovog odobrenja. Fejzullah je bio visoko obrazovan ovjek, napisao je nekoliko djela
sa podruja pravnih nauka, bivao je profesor na raznim kolama
i specijalni uitelj sultanovih sinova. Jo u ranom djetinjstvu Mustafe II postao je njegov uitelj. Meutim, ovaj ovjek je u isto
vrijeme bio i varalica velikog formata. U dva maha bivao je ejhulislam. Prvi put je smijenjen i prognan u svoj zaviaj - Erze.rum - za vrijeme Sulejmana II zbog osnovane sumnje da je pripremao njegovo svrgnue, Dim je Mustafa II postao sultan odmah
ga je dobavio u Carigrad i od tada poinje nagli uspon ovoga
ovjeka, koji nije birao sredstva da se domogne to vee moi,
bogatstva i ugleda. Sejhu1islamom po drugi put postaje 25. V 1695.
godine. Sa ovoga mjesta on je svrgavao i dovodio koga je htio.
Naj uvend]i je ipak po nezajaljivo] lakomosti i nepotizmu. Iao
je ak dotle da je na veoma odgovorne kadijske poloaje postavljao vlastite sinove sa 16, odnosno 10 godina. Iako su njegovi
redovni prihodi bili veoma visoki, zna se da je rado primao poklone i mito. Uinio je i tu niskost da je posegnuo i za blagainorn
svoga dobrotvora snavajui prihode nekih mukata ak za polovinu, pa i vie, i zadravao razliku. Za vrijeme poznatih jedren-

53

sultan u aprilu smjenjuje velikog vezira Surmeli Ali-pau,':"


a na njegovo mjesto dovodi Elmas Mehmed-pau.t'"
sa kojim
ve 30. juna178 preduzima svoj prvi pohod na sjever. Dvadeset i petog avgusta prelazi Dunav kod Paneva; 7. septembra na juri zauzima tvravu Lipu, gdje mu pada u ruke
pogat pUjen i mnogo zarobljenika.F" 20 septembra, potpomognut Krimljanimapod
komandom hana Selima Giraja, u
sukobu koji se odigrao kod Lugoa, pobjeuje Austrijance pod
komandom generala Veteranija.l" Odmah poslije ovog sukoba zauzet je Lugo, a uskoro i naputeni Karanebe. U borbi
sa Veteranijem poginulo je nakoliko Iskusnih turskih komandanata.l'" to je navelo Mustafu II da se, poslije doturanja
municije i namirnica Temivaru, na sreu svoga protivniskih dogaaja, 1703. god. pao je u ruke pobunjenicima. Godinama
taloeni gnjev sada je erumpirao. Poslije neuvenih muenja i
poniavanja bio je ubijen. Lje njegov baen je u rijeku Tundu.
Pored brojnih naunih djela on je ostavio i sljedee zadubine:
damiju, esmu i medresu na Fatihu (to je dananja biblioteka
Millet Ktittiphanesi). Up. UzunariIi, IlI!2, 482-485;
Silahdar
tarihi, II, 323 i d.
17&
A ne Arabadi Ali-pau, kako je pogreno napisao Cengiz
Orhonlu, u Islam ansiklopedisi, s. v. Mustafa II.
177

Uzunarili,

11111, 570; 111/2, 443.

178Redlich, 581.
178Meu zarobljenicima se nalazio i sam komandant tvrave.
Poto su Austrijanci namjeravali da napadnu Temivar, oni su u
ovu tvravu nagomilali dosta tekog oruja i mnogo municije. Sve
je to palo u ruke Turcima. Ali, smatrajui da nisu u stanju odbraniti ovu tvravu, a vjerovatno su saznali da se pribliava i general
Veterani oni su nou, izmeu 13. i 14. septembra potpuno razorili
tvravu 'i povukli se prema Temivaru (Uzunarili, 111/1, 571; Redlich, 582).
180Ovaj krvavi poraz austrijske vojske rezultat je nesporazuma: nije ostvarena koordinacija u akciji izmeu vrhovno~ ~omandanta austrijske vojske - saskog Izbornog kneza F'ridr'iha
Augusta - i generala Veteranija, iji j.e korpus ob~zbjeiya~ E:delj. Saznavi da je beogradski muhafiz osvo~~oTItel, Fn~rlh .Je
krenuo prema Segedinu, umjesto prema Temlsvar~ ka~o .~e bl~O
planirano. Turci, obavijeteni o ovom !1e~porazun::u'lS~OrIstIse.Priliku. U neravnoj borbi sa petostruko [aim ~epl1lJa~eIJempogmul?
je .preko 2000 austrijskih vojnika. Ostatak Je pobjegao u ErdelJ.
Ovdje je poginuo i general Veterani (Redlich, 582).
181Rumelijski beglerbeg Mahmud-paa Mahmudbegovi; .~alija Dijaribakra, legendarni Sahin Mehmed-paa; .komandant Iijevog krila tursloih snaga Mahmud-paa. Uzunarlb, 111/1, 571-572.

54

ka,18! odlui za povratak u prijestonicu. Poetkom novembra


trijumfalno je doekan u Jedrenu, a zatim u Istanbulu. Tada:
je dobio visoki naslov gazI.183
Ponesen ovim uspjesima Mustafa II se grozniavo prdprema za novi pohod. Osjeaj ui da je nedovoljan potencij-al
sa kojim je raspolagao, on se obraa mnogim istaknutim Iinostima irom Carevine, predstavnicima starih i bogatih porodica
i trai od njih da Jd:nodou u Istanbul i da dovedu odreeni
broj vojnika o vlastitom trokU.184
Pripreme su se odvijale, uglavnom, kako je elio. Krajem
aprdla sultan kree iz Jedrena, poetkom jula je u Niu, a
krajem [ula u Beogradu. Tu je primio vijest da Rusi namjeravaju ponovo da napadnu Azov, koji su prole godine :bezuspjeno opsijedali li, pretrpjevi teke gubitke, bili prisiljeni da
se povuku. Zbog ovih namjera svojih susjeda sa sjevera Selim
Giraj je smatrao uputnim da on Iino ostane na KTLmU,a da
Mustafi m poalje jednoga od sinova sa neto vojske.185 U to
vrijeme austrijska vojska, u ijim je vrhovima ponovo zavladalo opasno neslaganje, preduzela je, sada pod vrhovnom komandom saskog izbornog kneza Fridriha Augusta, opsadu Temivara. Obavijeten da su Turci preli Dunav, izborni knez
die opsadu i kree njima u susret. Marirajui saznaje da
je ova vijest Jana pa se vraa na Temivar. A kada su Turci
zaista preli Dunav kod Paneva, dzbornik, 19. avgusta, ponovo kree prema jugozapadu. Do tekog sukoba dolo je 28.
avgusta, na rijeci Begeju. Ausbrdjanei su potisnuti do svog
glavnog logora. Ubrzo su bild prisiljeni na ponovni uzmak,
uporno praeni turskom konjicom.188
182Redlich, 583.
183Uzunarili, IIII1, 573.
184Uzunarili, IIII1, 574.
185U drugom pokuaju Petar Veliki je, 19. VII zauzeo Azov
(Redlich, 593). Petar Veliki se 1690. god. pojavio ponovo pred Azovom sa 80000 vojnika i nakon dvomjesene opsade iznudio kapitulaciju. Ovo je bio teak gubitak d udarac za Portu. Turski komandant Azova bio je zbog loeg vrenja dunosti smaknut. POujoulat, 172 i d.
186Za vrijeme borbe jedna topovska kugla pala je pod kola
u kojima se nalazila sveta relikvija - Muhammedov ogrta (Uzunarili, 11111, 576). Vjerovatno je ovo bio povod da je Mustafa II
zatraio od muftije deciziju, kojom se zabranjuje progonjenje neprijatelja u bjekstvu (I. Boi, nav. dj. str. 202). Meutim, Hammer

55

Mustaa II nije iskoristio ni ovaj uspjeh. Dana 31. avgusta on se nalazd pred Temivarom, snabdijeva ga dovoljnim
koliinama namirnica, municije i vojske, muhafiizom tvrave
postavlja Koda Dafer-pau?" i kree prema Beogradu. Ovom
prilikom i Beograd dobiva novog muhafiza. Bio je to Amda-zade Husejin paa Cuprili.188
Zadovoljan ovim, u sutina polovinim uspjesima, sultan
Mustafa u septembru naputa Beograd i kree u Jedrene na
zimovanje. Po njegovim ocjenama ova godina je bila takoer
uspjena, jer osim uspjeha rna sjevernim granicama Carevine
u kojima je on lino uestvovao, ove godine su uspjeno odbijeni i mletaki nasrtaji na Ulcinj, Poitel] i Nevesinje. On,
u kome je narod gledao oekivanog sultana, koji e ve opasno uzdrmanoj Carevini povratiti ugled i mo iz vremena
Mehmeda Osvajaa, Selima Javu:za i Sulejmana Velianstvenog, i 'iji prvi uspjesi na bojnom polju oivjee ve eamrlu
nadu, zanesen ovim pobjedama odbija svaku ideju o miru sa
neprijateljem. Tvrdoglavo i gotovo nadmeno on dgnorle na(VI, 623), ZInkeisen (V, 153), Jorga (IV, 260-261) i Uzunarili
(IIIII, 576), pobjedu pripisuju Turcima.
Veteranijev nasljednik u Erdelju, grof Rabutin, u vezi s ovim
sukobom veli da on nikada nije sudjelovao u jednoj borbi gdje
su pravila ratovanja bila manje potivana. Dozvoljeno je neprijatelju da opkoli korpus Gvida Staremberga i da mu nanese teke
gubitke. U ovom sukobu poginula su i dvojica generala: Hajsler
i Polant (Redlich, 586; Uzunarili, IIIII, 575). Cengiz Orhonlu, u
Islam ansiklopedisl (s. v. Mustafa II) pie da su u ovom sukobu
zarobljeni generali Hajsler i Kaprara.
187Raniji muhafiz Mustafa~paa - brat velikog vezira Elmas
Mehmed-pae poginuo je u ovim borbama (Uzunartli,
III/I, 576).
188Ovo je etvrti istaknuti lan roda Cuprilia. U Istoriji se
pojavljuje ve od pohoda na Be, u kojemu je uestvovao. Do ovog
postavljanja vrio je razne visoke dunosti i svugdje pokazivao
veliki uspjeh (Raid, Tarih-i Raid efendi, I, 225 b). Ahmed II za
ie imenovao admiralom turske mornarice 1694. god. (Uzunarili,
III/2, 445). Pod njegovom komandom Mleani su doivjeli dva
teka poraza na moru i izgubili ostrvo Hios. U vie navrata je
zamjenik velikog vezira u Istanbulu, muhafiz vanih tvrava i
uporita, vaHja ejaleta Konje i Adane. Sa ovog poloaja postavlje.n
je za muhafiza Beograda, 1696.godine (Raid, I. 225 b; Islam ansiklopedisi, s. v. Huseytn Paa Amca zade). Sigurno se rad.i. o n~uoenoj omaci kod Uzunarilija (IIIIl, 576) jer tamo stOJI da Je
za muhafirza Beograda postavljen ne Amda-zade, nego Adem-zade Huseidn-paa,

56

stojanja LujaXIV
da na mirovnim pregovorima u Rijsvijku
uestvuje i Visoka Porta.189 On se energino i na irokom
planu priprema za nove akcije, nesposoban' da sagleda posljedice ovoga mira, da zakljui da e Leopold I, rastereen
na zapadu, doi u situaciju da na ratite protiv Turaka izvede
bolju i jau vojsku, ozbiljnije i sposobnije komandanta. I borba za poljski pnijesto, poslije smrti Jana Sobjeskog, 17. juna
1696. god.190na koji je, pobijedivi svoje rivale, 25.j<una zasjeo
saski izborni knez F,ridrih August, osdm to je u sutini predstavljala politiku pobjedu bekog dvora nad versajsklm.v"
donijela je Leopoldu ,i rjeenje jednog tekog problema. To
je bilo pitanje vrhovnog komandanta na bojitu protiv Turaka. Mnogi visoki austrijski oLiciri bili su protiv toga da se
vrhovna komanda nalazi u rukama saskog izbornog kneza.
Leopold I, iako svjestan ovog nezadovoljstva, bio je u izvjesnoj mjeri prisiljen da ovom monom savezniku, koji nije bio
nikakav vojndk, prepusti vrhovnu komandu. Jer, saski izbornik je svoju pomo, dzmeu ostaloga, uslovljavao ,i time. A
kada je postao poljski kralj, Fridrdh je, prirodno, predao ovu
visoku dunost. To je imalo takoer krupnih posljedica koje
Mustafa II nije mogao ni naslutiti. Jer Leopold iI, na prijedlog iskusnog grofa Rudigera taremberga, ve 5. jula 1697.
godine, na poloaj vrhovnog komandanta austrijskih snaga u
Ugarskoj, imenuje princa Eugena Savojskog.r" najsposobnijeg
komandanta u svojoj armiji.
Kada je Savojski 12. jula stigao na zborno mjesto u Kolut, naao je oko 30000 boraca, nijednog krajcera u carskoj
blagajni, ,brana za etiri nedjelje, tvrde hrane za dva-tri dana, ogrevnog drveta za deset dana ... .193To je prava mizerija koju je teko opisatd- napisao je sam Savojski. Ali on
se baca na posao sa njemu svojstvenom energijom i odlunou. Dobavlja namirnice, utvruje Petrovaradin i Segeddn, pouruje spajanje dijelova armije sa glavninom. On pod svaku
189Uzunarili, IIIII, 576.
190Redlich, 592.
ul Kandidat Luja XIV - princ Conti, dobio je samo manjinu
"i morao se posramljen vratiti kui. To je bio poraz i Luja XIV
(Redlich, 595).
192Redlich, 592 i d.
iss Redlich, 597.

57

cijenu eli da sazna namjere neprijatelja. Uprkos nespremnosti


svoje vojske, Savojski 17. jula kree prema Petrovaradinu
odakle se sputa do Kovdlja na Dunavu. Tu je postavio logor
5. avgusta 1697. godine.
U meuvremenu je Mustafa II stigao u Beograd. na elu
armije od 130000 Ijudi.194 Odmah je odrao ratno savjetovanje,195 na kojemu je usvojeno miljenje nekolicine mo6nijih
komandanata
na elu sa ternivarskim muhafizorn Koda
Dafer-paom, da se iz Beograda krene prema 'I'emivaru.l'"
Mustafa 11 19. avgusta prelazi Dunav kod Paneva, a istovremeno upuuje snanu flotu prema Slankamenu, s namjerom
da panju neprijatelja privue na tu stranu i time obezbtjedi
glavnini laki prodor u jugoistonu Ugarsku i Erdelj, to mu
je bio stvarni cilj. Meutim, jedna izviaka eta Eugena Savojskog, koji ni za trenutak nJije Isputao iz vdda kretanje
neprijatelja,
dovodi 11. septembra jednog zarobljenog pau,
koji je, pod prijetnjom smru rekao Savojskom svu istinu o
sultanovim namjerama."?
194

Poujoulat, 174.

I, 232 a, li d.
Ovoj koncepciji energino i dokumentovano se suprotstavio
beog.radski muhafiz, Iskusni Amda-zade Husejin-paa Cuprili. On
je upozoravao na tekoe koje neminovno oekuju vojsku ako se
krene u tom pravcu (Islam ansiklopedisi, s. v. Mustafa II). Cuprili
se zalagao za pravac prema Petrovaradinu li dokazivao njegovu
prednost (Raid, I, 232; Uzunarrli, 111/1, 577; Moriz Edlen von
Angeli, Feldzilge gegen die Tilrken 1697-1698 und der, Karlowitzer
Friede 1699, p. p. 114-115). On upozorava na moguenost da neprijatelj osujeti prelaz preko rijeke, ili da dozvoli prelaz samo
jednom dijelu, pa ga onda napadne i uniti. Kao dokaz i ilustraciju
za svoje tvrdnje on je iznio sluaj kod Sv. Gotharda kada je Montekukoli satjerao Turke prema rijeci (Raid, I, 232). Tada je u
Sedmoasovnom pokolju izginulo 16000 boraca najbolje turske vojske (Zinkeisen, IV, 930), I sada bi moglo doi do sline situacije. A
ako bi se krenulo prema Petrovaradinu mornar.ica bi mogla bez
tekoa snabdijevati armiju. Ali sultan nije prihvatio ove savjete,
ostao je pri ranijoj odluci (Raid, I, 232; Islam ansiklopedisi, s. v.
195

Raid,

198

Hilseyin Paa Amcazade).


lD1 R. Samardi, 265; Bio je to Dafer-paa, jedan od turskih komandanata (Poujoulat, 174); Kada je sultan stigao pod

Sentu zapoelo je postavljanje pontonskog mosta preko Tise da


bi se, prema planu, prelo na lijevu obalu. Saznavi da se Austrijanci ubrzano pribliavaju, nareeno je forslrano prebacivanje tro-

58

I
I

Savojski je u ovom trenutku raspolagao sa svim jedinicama koje su dol'sz1le u obzir za borbu protiv Turaka. On
je krajem avgusta ostvario spajanje sa Vodmonovom konjicom, brandenburkim
trupama i jedinicama grofa Rabutina.
Njegcvaarmija
sada broji 50000 boraca. Pratei neprijatelja
u stopu ,i raspolaui informacijama o njegovim namjerama,
Savojski je usiljenim marom 11. septembra stigao na jedan
sat hoda od mjesta gdje su se Turci, pod Sentom, uurbano
prebacivali preko Tise, pontonskim mostom, 'izraenim po
'nacrtu firancuskih inenjera. Savojski brzo uoava da je ovo
upravo idealna prilika za napad. Iako je bilo kasno popodne,
Savojski je velikom brzinom rasporedio svoje jedinice i izvrio najprije potiski:vanje sa prvih linija, a zatim opkoljavanje kontingenta turske vojske na desnoj obali Tise. Lijevim krilom njegovih jedinica komandovao je Gvido tarernberg, desnim general Hajster, a centrom on lino. Prvi napad
zapoeo je neto iza 18 asova, Svi turski pokuaji da se odupru silovitom napadu Austrdjanaca <bili su bez uspjeha. Dolo
je do stravinog pokolja i neopisive guve, naroito na mostu.
Sultan, koji se nalazio na lijevoj strani T'ise, upuuje spahije
u pomo i time stvara samo jo veu pometnju i guvu na
mostu.l'" Nita nije pomoglo ni Iino herojstvo velikog vezira
Elmas Mehrned-pae.Pt Turke je zahvatila totalna panika. Svi
koji su se zadesili ma desnoj strani Tise izginuli su do posljednjeg ovjeka, dijelom od ostrvljenih Austr.ijanaca, dijelom u
pa preko rijeke. Austrijanci su upravo tada stigli. Da bi se nepr.i[atelj zadrao. upuen je Bonjak Dafer-paa sa neto vojske, koji
Je odmah UVIdio da ne moe izii nakraj sa nesravnjivo jaim
protivnikom. Zurei nazad pao je s konja i bio zarobljen. Ispitivao
ga je Savojski. Pred prijetnjom smru zarobljenik je davao tane
odgovore na sva pitanja. Saznavi da je sultan sa tekim naoruanjem ve preao Tisu i da se na desnoj obali nalazi manji dio
vojske, Savojski je odmah krenuo u napad (Uzunari1i III/I

580 i d.).

'

Raid, I, 232 a - 234 a; Redlich, 599 i d.; Samardi, 265


i d.; Poujoulat, 175 i d.
'199 Da bi prisilio na 'borbu vojnike koji su bjeali prema mostu, veliki vezir Elmas Mehmed-paa nareuje da se dernontdraju
dva pontonska amca, i s maem u ruci, sijekui bjegunce, pokuava da okrene vojsku protiv neprijatelja. Ubrzo su ga sasjekli
vlastiti vojnici (Uzunarill, III/I, 580 i d.).
188

59

dubokoj Tim. Panika je zahvatila ak i dio turske vojske na


lijevoj obali Tise.20o Ona nije potedjela ni samog sultana.'"
Mustafa II je doivio pravu katastrofu. Rijetko kada je
bila izvojevana vea i dalek.osenija pobjeda za ovako kratko
v.rijeme.202
Tek poslije ovoga poraza Mustafa II je sagledao svoje
zablude. Jo dok je okupljao razbijenu vojsku, pod Temivarom, pozvao je beogradskog muhafiza Husejin-pau Cupriha,
ije je savjete rgnortsao uoi pohoda, i imenovao ga velikim
vezirom.203 Koliko su mu prihke dozvoljavale ojaao je posadu Temivara i urno se, preko Beograda, povukao u Jedrene.
Savojski je sa velikom gorinom uskoro konstatovao da
se ova sjajna pobjeda ne moe u potpunosti iskoristiti, Napad
na Temivar ili Beograd nije dolazio u obzir: finansijska mo
Austrije ,bila je iscrpljena. Sve to je u to vrijeme mogao da
uini bio je njegov poznati prodor, dolinom Bosne do Sarajeva,
200 U ovom sukobu, osim velikog vezira
Elmas Mehmed-pae
poginue i istaknuti turski lromandanti :muhafiz Temivara Koda
Dafer-paa;
beglerbeg Anadolije Misirlioglu Ibrahim-paa; [aniarski aga Baltaoglu vezlr Mehmed~paa; beglerbeg Rumelije
Ktitik Dafer'-paa ; va1ija dalekog Dijaribakra Kavukdu Ibrahim-paa; valija Adane vezir Fazli-paa i mnogo drugih sandakbega, vojnih aga i alajbega. Izginula je jedna osmina vojske (Uzunarili, III/I, 581 i d.); Turska armija bila je unitena (Angeli,
154); Poujoulat, (175-176) navodi osim velikog vezira jo 20 paa i
15 beglerbega, Redlich (600) veli da je poginuo veliki vezir, jo
etvorica paa i mnogo visokih dostojanstvenika. Savojski je imao
samo 429 poginulih i 1600 ranjenih. Turski gubici cijene se na
20-30000 poginulih.
201 Sultan,
preruen u obinog vojnika, bez ikakvog znaka
carskog dostojanstva, u pratnji samo dvojice slugu, bjeao je prema Temivaru tako brzo kako je njegov konj mogao da tri. On je
napustio svojih deset ena i ostatak vojske sa kojom se sjedinio
tek nakon tri dana (Poujoulat, ,175);Poslije ovog poraza neprijatelj
je u turskom logoru pored mnogo topova i druge ratne opreme
zadobio: 9000 kola; 60000 deva; 150000volova; 7000 konja; 26000
topovskih kugla; preko 500 bombi; carsku blagajnu koja se procjenjuje na 40000dukata; vojnu blagajnu sa preko 4000000dukata;
16 privatnih, zapregnutih
sultanovih kola sa 10 njegovih ena
(Uzunarili, III/I, 582). O gubicima pod Sentom jo kod Raida (I,
233 i d.), Sarnardia (268), Angeiija (145 i d.).
202 Redlich, 600.
203 Uzunarrli,
IIIII, 083.

60

,izveden sa oko 6!lOO odabranih boraca, za samo 18 dana (od


12. do 30. oktobra). Uz podatak da je Savojski prilikom ovoga
upada izgubio svega 40 Ijudi,204 ovo najbolje' pokazuje u kakvoj se situaciji tada nalazila ne samo Bosna nego i itava
Osmanska Carev ina.

Koliko god je poraz pod Sentom prisiljavao Mustafu II


da vie ne odbija posrednitvo Engleske i Holandije, toliko
je bilo vano i djelovanje novog velikog vezira. Njegov prvi
posao bio je da iz sultanove neposredne okoline ukloni ljude,
koji su svojim utjecajem na njega i svojim mijeanjem u
dravne poslove nanosili ve1ikutetu, a da na njihova mjesta
dovede pouzdane i sposobne ldncsti.'" Odmah zatim poeo
je da upoznaje sultana sa pravim stanjem stvari u itavoj Carevini. Mustafa II u poetku nije pristajao na mirovne pregovore prije nego povrati makar dio dzgubljenoga, Cupri1i
je, meutim, bio duboko svjestan da su mirovni pregovori jedini izlaz. On konferie sa 'posredni<!ima - poslanicima Engleske 1 Holanddje - sa visokim turskim dostojanstvenicima,
sa
samim sultanom. Bez ikakvog uvijanja on upozorava Mustafu
II da je drava naeta sa svih strana, da je mnotvo seljakog
stanovnitva, preoptereeno raznim .porezirna, napustilo svoja
ognjita, da drava nema mogunosti da pribavi novu vojsku
i opremu, da u Anadoliji vlada nespokojstvo, da po Rumeliji
haraju ete odmetmutih hrianskih podanika, da su carske
blagajne potpuno prazne, da Porta vie nema zlatnog i srebrenog posua koje bi se iskovalo u novac itd. Itd., i da je
zbog svega toga neophodnu prihvatiti usluge drava posrednica i najzad okonati ovaj dugi rat.206 Osim toga tu su bile
i injenice da je, poslije mira u Rijsvijku, u maju 1697. godine, Austrija bila u velikoj mjeri e-astereena, da je na poljskom prijestolju bio mladi oi ambiciozni Fridrih August, da
su Venecija, Poljska :i, naroito, Rusija eljele rat.207 Sve ove
injenice prisilile su Mustafu II da mijenja svoju politiku i
prihvati posredovanje Engleske i Holandje.
204
205

!08
207

Samardi, 268; Redlich,601.


Uzunarili, HIll, 583 i d.
Uzunarfli, III/I, 601 i d.
Redlich, 603.
61

Obavijeteni o novom raspoloenju Visoke Porte saveznici su ve u aprilu 1698. godine poeli da utvruju principe
buduih mirovnih pregovora sa Turcima. U junu je saopteno
Porta da se mirovnim pregovorima moe prii samo na principu status kvo. Ovo saoptenje sainili su Leopold I i mletaki poslanik na bekom dvoru Karlo Rucini. Meutim, ovaj
princip nije odgovarao ni Rusima Ini Poljacima, pa je beka
dlplomatija imala dosta muke. S druge strane Leopold je,
konferiui sa svojim dskusnim vojskovoama Badenskirn; Kapraromvtarembergom,
Savojskim i drugima, doao do uvjerenja da se u ovakvoj situaciji od Turaka ne moe vie ni
dobiti. U krajnjoj UIlIiji ovaj princip je u cjelini odgovarao
saveznicima, a naroito Austriji.
Porta je 22. ju1a 1698. godine sveano potvrdila
da prihvata princip status kvo. U kasnijim kontaktima savezniol su
udovoljili zahtjevu Ponte da se mirovna konferencija odri
u Sremskim Karlovcima. Predstavnici zaraenih strana i drava posredndca bili su na okupu u oktobru.'" Kongres je 'zapoeo s radom 7. novembra 1698 . .godine, a dokumenti o miru
potpisani su 26. januara 1699 . .godine.209Turska delegacija je
pregovarala sa svakim partnerom odvojeno, predstavnici sila
posrednica prisustvovali su svim pregovorima i intervenisali
u spornim sluajevima. Naroito se dsticao svojim velikim
iskustvom, odlunou i ekspeditivnou predstavnik posred-

!O8 Austrijski opunomoenici bili su: grof Volfgang von Ottingen - predsjednik dvorskog vijea i general grof Leopold lik.
Kao savjetnik izaslanstva i komesar za regulisanje buduih granica bio je pukovnik grof Ferdinad Marsilji. Mletaku RepubLiku
zastupao je Karlo Rucini. Poljsku je zastupao grof Stanislav Malahovski aRusiju
Prokopije Bogdanovi Voznicin. Predstavnik
Osmanske Carevine bio je Rami Mehmed-paa, sa glavnim tumaem Porte Aleksandrom Mavrokordatom. Predstavnici posrednikih drava bili su: lord Viljem Paget za Englesku, aJakob Kolijer
za Holandiju. Up. Redlich, 605; Poujoulat, 176; Angeli, 301; Uzunarili, III/I, 603.
268 Poujoulat, 177; U est puta po dvanaest dana (od 17. XI
do 26. I) i u tri puta po dvanaest sastanaka zavren je Karlovaki
mir (Berly, Kern der Osmanischen Reich"eschichte durch Hamme~
- Purgstall, Leipzig, 1837, str. 270); PO Redlichu, (606),pregovori
su zapoeli 2. XI, apoAngeliju, (298),13. XI 1698.godine.

62

nike Engleske - lord Viljem Paget,210 i dobrim dijelom


njemu, ali isto toliko oi razboritom turskom predstavniku Rami
Mehmed-pal.u! treba zahvaliti to konferencija, na kojoj je
u vie navrata dolazilo do tekih situacija, nije prekinula rad.
Dana 26. januara 1699. godine potpisan je ugovor o miru na
25 godina sa Austrijom i Poljskom. Sa Rusijom je zakljueno
trogodinje primirje.212 Sa Mletakom Republdkorn ugovor o
miru potpisan je 7. februara.218
Ovom glavnom ugovoru, koji su obje strane brzo ratifikovale, 'slijedili su u narednim mjesecima i tokom 1700. godine posebni ugovori izmeu kaj:zera, sultana i Mletake Republdke, u kojima je na osnovu trada komisija za regulisanje
granica utvrena granina Unija ... .214 '

210Kada je turska delegacija istupila sa neprihvatljivim zahtjevima - to je moglo dovesti i do prekida konferencije Paget je, obraajui se turskom predstavniku, rekao: Oni desnom
rukom nude mir, lijevom 'rat, vi odaberite! (Redlich, 606).
!II Svoju karijeru Rami Mehmed-paa zapoeo je uz poznatog
pjesnika na osmanskom dvoru Nabi-efendiju. Od njega je nauio
mnogo o ,pjesnitvu i lijepoj knjievnosti. Zbog svoje izuzetne darovitosti ubrzo je postao zapaena linost na dvoru. Godine 1695.
postaje relsul-kuttab,
a kasnije mu je povjerena kancelarija za
prevoenje. Kada je sazrela ideja mirovnim pregovorima sa lanicama Sv. lige, Rami, na izriit zahtjev tadanjeg velikog vezira
Amda-zade
Husejin-pae Cuprilia, sa glavnim tuma em Porte,
Aleksandrom Mavrokordatom, predstavlja Osmansku Carevinu.
Krajem 1702.postaje veliki vezir. Nakon tri mjeseca smijenjen je
sa ove dunosti i postavljen za namjesnika najprije Ki.pra a zatim
Egipta, odakle je, osamnaest mjeseci kasnije, smijenjen i prognan
na Rodos. Tamo je i preminuo 1708.godine (opirnije o njemu vid.
S. Sml, Qiimils al a'liim, III cilt,I.stanbul,1308/.1890, s. v. Rami
Mehmed-paa; Uzunari1i, III cilt, 1. kisim, p. p. 584, 603, 604; IV
cilt, 1. kisim, na vie mjesta).
212Uzunarili, 11111, 604 i d. Meutim ve sljedee, 1700.godine potpisan je u Carigradu mir na 25 godina i sa Rusijom.
Uzunaeill, IlIIl, 606.
IIS Venecija je potpisala vjeni mir sa Portom. Angeli, 321.
114 Redlich, 608-609.

63

II. RAZGRANIENJE

SA AUSTRIJOM

Neka je beskrajna hvala i slava, i bezmjerna zahvalnost,


pohvala i velianje onom uzvienom, vjenom vladaru svijeta,
gospodaru, velikom darovaocu, koji poklanja darove i nade,
neka je on posveeno iznad svake slinosti i primjera, neka
su njegova svojstva osloboena od nedostatka prolaznosti,
koji je, obiljem svojih dobroinstava i svojim sveobuhvatnim
naklonostima, i izrazom svoje velikodunosti i savrenih blagonaklonosti, a radi suzbijanja meusobnih nasilja, presijecanja meusobnih sporova i neprijateljstava, uklanjanjem incidenata i smutnji i dokidanja strahova i tlapnji, uvrenja osnova vjere i regulisanja poslova naroda, vrstine poretka situacije bojih robova i trajanja .poretka stvari zemalja, mene
uinio uzvienim utoitem carstva i pravde, najveim vladarem na licu zemlje, vratima utoita sree i blaenstva li povratitem uprijestoljenih vladara. mka je na hiljade molitava
i bezbroj najljepih pozdrava na sve uzviene vjerovjesnike,
a posebno na ponos ljudi i prvaka plemenitih bojbh poslanika,
zagovornika na Sudnjem danu, uzvienog Muhameda-Izabranika - neka je na njega boja milost i spas - koji je, 'radi
odredaba uzvienog erijata i izvravanja zakona sun neta
bojeg poslanika, uinio moju uzvdenu Iinost ukrasom prijestolja hilaieta, vladarem svijeta iuresom Sulejmanovog trona.
Ja sam sultan sin sultana li han' silna hana, pobjedniki
sultan Mustafa sin Muharnmed-hana, sina Ibrahim-hana, koji
je, s bojom pomou i njegovom blagonaklonorn potvrdom,
sluga i vladar najplemenitijih zemalja ,i mjesta, najblagoslovenijih gradova i stanita, Casne Meke, Svijetle Medine, blagoslovenog Jerusalema, koji su strana prema kojoj se okree
cijeli svijet i mihrab usmjerenja svih naroda, i koji je vladar

osvaja i car careva .koj.i ukraava zemlju; Istanbula, Jedrena


i Bruse - triju gradova koji su predmet enje vladara; rajski
mirisnog Sama; Bagdada - kue sigurnosti; Egipta - jedinstvenog ti neponovljivog uresa vijeka; cijele Arabije; bljetavog Alepa; Iraka arapskog i persijskog; Basre,Lahse, Dejlema,
Rakke, Mosula, Sehir,ilzora,Yana, Dijarjbakra, Zulkadirije, Kut"distana, Dj urdj istana, pokrajine Erzeruma, Sivasa, Adane, Karamana, Magreba, Abesinije, Tunisa, Alsra, Tripolisa, ostrva
Kipra, Rodosa, Krete, Sredozemnog mora, Crnog mora, ostrvlja i obala, zemlje Anadolije, pokrajine Rumelije i, posebno,
tatarskih pokrajina, Deti-Kipaka, pokrajine Kaffe i svih
plemena u tom podruju, zemalja Bosne, Tem~vara,BeOgoJ'ada
i njemu podrunih tvrava i utvrda, pokrajina Vlake i Bogdanske, i mnogih krajeva i zemalja koje se ne mogu odrediti
i opisati, iji je sultanski akt naslovljen i ukraen uzvienom
tugrom sultana dva kopna,bespr.imjernim
naslovom [edinog
hali.fe i uzvienom titulom hana dvaju mora.
Bez sumnje, iz zahvalnosti za ove blagodae; i iz potovanja prema bojoj zapovijesti, iz milosti prema bojim stvorenjima ovo je postalo neophodni dug ea moju plemendtu linost:
Poto sukob koji traje ve esnaest godina sa njegovim
velianstvom Leopoldom, ponosom velikih hrianskih starjeina, izabranikom ponosnih hrianskih velikana, rukovodiocem poslova hriansklh naroda, mondm i dostojanstvenim
vladarom, dokazom slave i potovanja, monim vladarem pokrajina Njemake, Ceke, Maarske i Austrije, najkrupnijim
i najpotovanijim meu vladar-ima hrianske vjere, rimskim
imperatorom - neka mu se s bojom voljom sve njegovo zavri s dobrom i na pravom putu, i neka mu Bog podari na
najljepi nain put Ispravnosti i pravde - dovodi do stradanja
podanika i ostalih nezatienih na objema stranama, to je,
radi poboljanja situacije podanika dviju strana i sreivanja
poslova zemalja, na obje strane, plemeniti uzor i ponosni
glavnokomandujui,
poredak svijeta, usklaiva reda meu
narodima, dubokoumni rukovodilac poslova naroda, otroumni
izvrilac vanih poslova ljudd, konsolidator temelja sree i
napretka, utvriva stupova blaenstva i uzvienosti, usavritelj asti preuzvienog carstva, uskladitelj stupnjeva visokog
hi1afeta, Izvrilac blagonaklonosti najveeg vladara, vezir asafovskih sposobnosti, apsolutni zastupnik, zastava vjernosti,m:oj

64

5 -

A. UGOVOR

O MIRU SA AUSTRIJOM
(PRIJEVOD)

PREPIS AHITNAME NJEGOVOG MOCNOG CARSKOG


VELICANS'I'VA KOJA JE DATA AUSTRIJSKOM CARU

Granice bos. paJaluka ...

65

plemeniti vrhovni komandant Husejin-paa - da Bog uini


trajnim njegov visoki rang i udvostrui njegovu mo - podnio
izvjetaj i ukratko izloio mom uzvienom carskom prijestolju
koje se prelijeva radou, da su ponosi velikih hrdanskih starjeina, utoita ponosnih hrianskih velikodostojnika, ravnatelji poslova hrianskih naroda, nosioci moi i dostojanstva,
dokazi slave i potovanja, V:iJ.jemHI, kralj Engleske, kotske
i Irske i dravni stalei Nizozemske - neka im se s boj om
voljom' sve njihovo zavri dobrom i na pravom putu - u iskrenoj namjeri i istoj nakani posredovala. i trudili se da zadovoIje obje strane radi poboljanja stanja podanika obiju strana
i sreivanja poslova tih dviju strana.
Na osnovu toga, poto sa obje strane postoji naklonost i
elja za nagodbu i mir, kada su, uz zalaganja i posredovanje
spomenute dvojice, izaslani zastupnici dviju strana, snabdjeveni sa kompletnirn punornojima i izabrani ambasadori, doli
da razgovaraju o odredbama mira i sklapanju sporazuma, u
mjestu po imenu Kaelovci, blizu same granice na sremskoj
strani, uzvdeni uzori hrianskog naroda engleski ambasador
lord Viljem Pag et, i ambasador Nizozemske Jakob Ko1ijer, uz
najbolje nastojanje izvrili su kako treba uslugu posredovanja izmeu dviju strana. Poslije viekratnih razgovora i rasprava, od dana 24. redeba ove, 1110. godine, u neprestanom
trajanju od dvadeset i pet godina utvreno je u obliku dvadeset odredaba, uz pristanak zastupnika obiju strana vrijeme
sporazuma i mira, i zakljueni su mir i dobrosusjedski odnosi.
Sa obiju strana date su nae isprave kojih se treba pridravati, i, radi .kasnijeg izvrenja-svih odredaba o kojima je donesena odluka uz najporrmiju panju izmeu dviju strana,
dogovoreno je i 'Odlueno je da se 'posredstvom spomenuta
dva posrednika ambasadora izvri razmjena i uruenja pisama, koja po ustaljenoj praksi treba izaslati, i koja ukazuju i
saoptavaju da th dvije strane prihvataju, potuju, smatraju
meritornirn i. uvaavaju.
Kada je spomenuti velilci.vezir i moj apsolutni zastupnik
sutinski, izloio mome prijestolju slinom nebeskom svodu sve
to se tie stvari mira i mbrovnih odnosa, koje su zabiljeene
i uslovljene u Ispravama opunomoenika dviju strana, i kada
je moje carsko velianstvo, ije znanje obuhvata cijeli svijet,
sve to savreno shvatilo i Obuhvatilo, i s moje carske strane

Cl. 2. Pokrajina Temivar je podruna tvravi Temivar.


Sa svim svojim teritorijem i rijekama ona je u posjedu mole
uzviene i trajne carevine. Omeena je prema iErdelju granicom od mee Vlake do rijeke Moria, starom granicom
Erdelja koja je gore odreena, svojom granicom od podruja
Moria do rijeke 'I'ise ovom obalom rijeke Moria, a granicom
od podruja Tise do Dunava, ovom obalom rijeke Tise. ebe,
Lugo, Lipova, Canad, Kania, Begej, Bekerek i aJbjak i
sve to se poput ovoga nalazi na podruju Temivara, koje
je na pomenuti nain omeeno ovim obalama rijeka Moria i
Tise, poevi od erdeljske granice iz vremena prije ovoga Tata,
neka bude od strane pomenutog esara porueno, s tim da se
ubudue ne podiu, i neka se reena pokrajina potpuno oisti.
Od sada niti pomenuta mjesta niti ostala manja i vea mjesta
u bllizmi 'obala Moria i Tise da se ne pretvaraju, ne izgrauju u tvrave. Neka sejpodanici obiju strana podjed:nako
koriste u napajanju stoke, u ribolovu i ostalim najnunijlm
koritenjem rijeka Moria i Tise koje se nalaze izmeu dva
teritorija. Tovarne lae austrijskih i drugih podanika, izrrijesta koja su pod vlau austrijskog cara u gornjem toku pome-

66

5*

dato je uzviseno odobrenje za to, radi blagostanja podanika


dviju strana i spokojstva obinih ljudi obiju strana. Poto je
na osnovu toga iziao moj uzvieni ferman sa mojom Iinom
monom carskom zapovijeu, sveano je izdat ovaj moj sreni
carski ugovor, provien sa mojom svijetlom tugrom, koja svijet krasi. On je od rijei do rijei primljen s moje carske strane, a to su ovih dvadeset i pet odredaba, koje se navode, s tim
da budu neprikosnoveno potovana i obezbjeene:

Cl. 1. Pokrajina Erdelj sada se nalazi u posjedu austrijskog cara. Ona ostaje u njegovom posjedu i pod njegovom
upravom. Od Podolije do granice pokrajine Vlake njegova
granica ide izmeu pokrajina Vlake i Bogdanske. Omeen
je planinama koje su njegova stara granica jo iz vremena
prije ovoga rata, kao i planinama koje su takoer rijegova
stara granica poevi od 'granice Vlake pa do rijeke Moria.
Obje strane se pridravaju stare granice, te se ne smije nikako prisizati ni na onu ni na ovu stranu.
.

67

nutih rijeka, neka mirno saobraaju rijekom Morlom u Tisu


i Tisom u rijeku Dunav, uzvodno i nizvodno, Neka se ne
ometa njihov saobraa] i neka im se ne nanosi nikakva teta,
neka bez tekoa saobraaju. Neka ribarske lae i 'Ostala plovila temivarsldn podanika, shodno prijateljstvu, posluju bez
zapreke i neka uz znanje i sagtasnost funkcionera na granicama svoje Iae-mlinove postave na pogodna mjesta da ne bi
ornetale saobraaj trgovakih brodova. Poto rijeka Moriruje
velika rijeka, neka se njena V'OCiane smanjuje skretanjem na
druga mjesta pod izlikom pravJ.jenja mlinskih jaa i drugog,
i neka se nikako ne 'Ometaju na pomenuti nain kretanja laa
sa podruja pornenutog esara, Kako su ostrva na pomenutim
rijekama u posjedu reenog esara, neka ostanu u njegovu
posjedu kako i jesu, neka podanici obiju strana ive u ljubavi
i miru i neka se strogim naredbama zabrani nasrtaj i prisezanje i stvari koje su suprotne odredbama ugovora o miru,
Cl. 3. Poto je sada obala Bake iskljuivo u posjedu
pornenutog esara, neka bude njegov posjed. Neka se Titel
ne utvruje vie nego to je sada utvren.

ci

4. Neka se od vrka zemljita to se nalazi na 'Ovoj


obald rijeke 'lUse - na mjestu gdje se rijeka Tisa ulijeva u
Dunav - odredi prava Iirrija tano prema suprotnoj sremskoj
strani, pa prema Moroviu, do 'Ove obale rijeke Bosuta, a zatim starim tokom rijeke Bosuta do mjesta gdje se 'Onulijeva u
rijeku Savu. Neka se iskopaju rupe i postave znakovi u vidu
kamenja i koeva, s tim da ono to je s ove strane [te linije]
pripada iskljuivo uzvienoj dravi; a DnD s druge strane iskljuivo je u posjedu spomenutog esara. Neka Morovi ostane poruen kao to i jeste, neka u tom podruju V8lroID.na
'Obje strane budu otvorene. I vode na teritorijama
koje su
ostale u posjedu dviju strana neka budu posjedovane prema
spomenutlm granicama.
Cl. 5. Poto je jedna obala rijeke Save u posjedu uzviene
drave, a jedna obala u posjedu pomenutog esara, Dd mjesta
gdje se u SavuuJ.ijeva rijeka Bosut do mjesta gdje u Savu
utjee rijeka Una, neka bude u zajednikom posjedu rijeka
Sava :koja je izmeu dva terdtonija, a i ostrva koja se u njoj
nalaze. Podanici dviju strana neka se ravnopravno
koriste
kako saobraajem laa tako i drugim pogodnostima, i neka

68

se meusobno lajepo odnose. A podruje Bosne, koje se nalazi


s ove strane rijeke Une, omeeno je s jedne strane obalama
rij~ke Save, a. s. jedne strane 'Obalama rijeke Une. Austrijska
vojska u Dubici, Jasenovcu, Doboju i Brodu koji su unutar
spo~enutiih grarsica, i u svim slinim mjestima na tom podruJ~, d~. se. 1zve:?e i evakuie, i da se to podruje u potpunosti otrijebi. Poto su Kostajnica i ostala ostrva u rijeci Uni
nizvodno 'Od teritonija Novoga prema rijeci Savi sa suprotnom
obalom rijeke Une u posjedu pomenutog esara, mea izmeu
dvdje strane neka se utvrdi i odredi na OSn'OV1U
te granice.
Mjest~ u rukama dviju strana s druge strane rijeke Une,
zaposiednuta Dd uvara sa puine rijeke Save, zajedno sa
njihovim zemljama iz vremena prije Dvoga rata, neka ponovo
budu u njihovim rukama. Neka zastupnici dviju strana koji
su odreeni za povlaenje granice otklone nesporazume, neka
do granice (zavretka) mjesta koja e ostati u rukama dviju
strana razgranie kirajeve i njihove zemlje pojedinano i neka
povuku i odrede granicu sa znakovima u vidu rova, kamenja,
koeva i 'Ostalog. K'O god se s obje strane usudi da povrijedi
koji od spomenutih znakova, da ga 'promijeni i izmijeni, iupa i odstrani, neka se na bilo iko]! nain uhvati i neka se
'Otro kazni, kao opomena drugima. Neka se hitno 'Odrede zastupnici koji e biti zadueni za povlaenje granice, neka se
upozore i neka im se prikrii da poklone krajnju panju i brigu miru oi bezbjednosti podanika dviju strana, te neka bez
sporenja i pristrasnosti razhie na najbolji nain zemlje dviju
strana. Neka se u Brodu, koji se nalazi na obali Save s 'bosanske strane, uklone neka nova utvrenja
pri izvoenju
austrijske vojske ko.ja je u njima, i neka se likvidira kao
grad blokiran utvrdama, i neka se ne utv:ruje kao tvravska
Iortdfikacija, s tim da bude sjedite, prolazite i prelazite
trgovaca.
Cl. 6. BiID mea i granica koja je odreena u vrijeme
razgovora 'O miru, Dd obje strane, 'Ovim odredbama (lanovima), bilo mea i granica koja e poslije toga, tokom vremena,
sa znanjem predstavnika obiju strana biti PDVUenai utvrena, neka se ubudue tretira sa krajnjim potovanjem i neka
sa bilo kojim razlogom i izlikom ne bude mijenjana, modifikovana, proirivana i suavana, neka ni s jedne od dviju
strana ne dolaei do povrede granice koja je povuena i utvr-

69

ena, i neka ne bude mijeanja i prisizanja 'u posjed i upravu


jedne i druge strane, neka ne bude pritiska na podanike dviju
strana nametanjem podlonosti i neka se nikako pritiskom i
prisiljava:njem ne zahtijeva hara bilo ubudue, bilo traenjem
zaosta:log haraa ili na neki drugi, proizvoljan nain. Neka se
sporovi pravino rdeavaju.
Cl. 7. Osim mjesta koja su gore poimenino zapisana da
se ubudue ne izgraudu i ne utvruju, neka bude dozvoljeno,
na osnovu ovih odredaba ugovora o miru, da se, radi bezbjednosti svojih gramca, na najbolji nain izvre vee i manje
opravke na tvravama i utvrdama koje su ostale u posjedu
dviju strana a koje i sada postoje. Neka bude dozvoljeno da
se bez izuzetka i smetnje podiu otvorene varoi na svim mjestima korisnim PO podanike, na zemljama dviju strana koje se
nalaze uz samu granicu, ali neka se pod ovom izlikom ne izgrauju nove tvrave.
Cl. 8. Neka sestrogozabrand
da se ubudue s dvije strane
tajno ~ iznenada aktiviraju ete, vre napadi, zauzima zemlja,
plijeni, rui i vrli nasilje nad podanicima. Oni koji ovo ne
prihvataju i koji se ponaaju protivno ugovoru, neka se na
mjestima gdje .budu uhvate i zatvore i neka se prema njima
na licu mjesta bez milosti izvre sankcije primjenom kazne
zasluene prema uinjenom djelu. Opljakane stvari, ma o
emu se radilo, neka se sa krajnjem panjom iznau i po istini
i pravdi vrate njihovim sopstvemcima. Neka se skrene panja
d jrpozore starjeine, komandanti i svi funkcioneri da seuvaju Iabavosti i da vjerno i estito utvtrde injenino stanje
stvari. MeJUonima koji ne pokazuju poslunost i disciplinu
neka se izvre sankcije, neka se svrgnu oni koji zasluuju
svrgnue, a oni koji po zakonu zasluuju smrt neka budu
smaknuti.
'
Cl. 9. Smutljivci, neposluni i, zli ljudi meu podanicima dviju strana neka se ne prihvaaju ni s jedne strane i
neka ni na koji nain ne budu tieni. Ovakvi smuljivci, etedije i pljakai, ma ijoi podanici bili i na kojem god se
teritoriju nalazsli, neka budu kanjeni kako zasluuju; ako se
kriju neka se sazna ,gdje su j o tome obavijeste njihovi zapovjednici da bi ih kaznibi. Ako zapovjednici i komandanta ispoIje nemarnost i oklijevanje u kanj avanj u ovakvih prestupni-

70

ka, neka budu pozvani na odgovornost, ukoreni, svrgnuti, i


tako onemogueni. Da bi se potpuno suzbilo nasdje ljudi sa
platom i sa feudalnim beneficijama, te onih koji ne ive
mirno nego ine izgrednitva, neka se riikako ne sakmvaju i
ne izdravaju hajduci koji ive od krae oi,drumski razbojnici zvm prebjezi, nego neka se kazne kako oni tako i oni
koji ih prikrivaju. Cak ako bi se oni kojima je srnutnja ustaljeni obiaj pokazivali kao ispravni i lojalni, neka im se ne
povjeruje, te neka ne stanuju blizu granice nego neka se nasele na drugim mjestima.
Cl. 10. Kako su za wrijeme ovoga rata mnogi' Maari i
Erdeljci otkazali poslunost esaru i doli na Bogom tienu
granicu, a kako je ubudue potrebno i u tom pogledu na odgovarajui nain posvetdti brigu vrstini i sigurnosti mira i dobrih odnosa koji donose dobrobit, u odnosu na pomenute, zakljueno je: da se oni masele i da im se omogui ivot u
nekom kraju Bogom tiene drave - ve prema elji - s
tim da mjesta za maseljavanje budu daleko od grandce igra",
ninog podruja kako ne bi remetili mir i spokojstvo podanika u graninim podrujima. Neka se njihovim suprugama
dozvoli ,da dou k svojim muevima
i da sa njima zajedno
stanuju na odreenom mjestu, i ubudue neka budu podanici
moje uzviene drave i neka poslije ne naputaju podaniku
poslunost. Ako neka lica izmeu njih ushtjednu da ponovo
idu u svoj kraj, neka se smatra da spadaju meu one koji nemaju iste namjere i neka ne budu tieni i prihvaeni 04
strane lJudi podlonih esaru. Potujui vrstinu i sigurnosi
mira i dobrih odnosa neka ovakvi Ibudu uhvaeni i izrueni
zapovjednicima, moje Bogom tiene granice.
, Cl. 11. Kada se ubudue pojave sporovi i raspre 11 vezi
sa lanovima ovoga sporazuma, neka se radi nj:thovog rjeavanja, ubudue s obje strane li u jednakom broju, odrede
ispravni,neprisbrasni,
pametni, iskusni i miroljubivi ljudi, i
neka bez vojske, samo sa pratnjom dou na pogodno mjesto,
neka stvani sasluanjem razvide, te neka se one istiruito, pravedno i shodno dobrom susjedstvu dovedu u sklad i razrijee.
Neka uspostave red da bi raja obiju strana ivjela u miru i
da bi se kako treba vodilo rauna o meusobnom miru i prijateljstvu. Ali kada se pojave stvari koje su zastupnici dviju

71

strana uzeli u razmatranje a nisu ih mogli razrijei11i, neka


'se predmet uputi u dvije prijestonice. Ovakvi sporovi neka se
u to kraem vremenu uzmu u postupak i neka se njihovo l"jeenje ne zanemaruje i ne odugovlai. Kako je li u ranijim ugovorima bilo zabranjeno, zaJbranjuje se i ubudue meusobno
pozivanje na dvoboj i meusobne tue. Kako oni koji pozivaju
na dvoboj i na borbu izazivaju smutnju, neka se strogo kazne.
Cl. 12. Zarobljenici s obje strane, koji su za vrijeme ovoga rata uhvaeni i zatvoreni u dravmm zatvorima, nadaju se
izbavljenju u ime mira i dobrih odnosa. Poto ostajanje zarobljenika u bijedi nije u skladu sa dobrohotnou i plemenitou padiaha i lijepim obiajem cara, neka budu osloboeni po starom obiaju i na najljepi nain uz homolognu naknadu. Ali ako na jedn'Oj strani ostane vie zarobljenika ili
uglednih zarobljenika, neka se ne uskrati dozvola za putanje
i preostalih [zarobljenika] koja je u skladu sa zauzimanjem
ambasadora i koja je dostojna carske milosti. Neka se dozvoli
i oslobaanje zarobljentka koji se nalaze kod ostalih i kod
Tatara, na prikladan nain, uz razuman i prikladan otkup.
Kada se doe do sporazuma sa gospodarima zarobljenika i
doe do spora, neka 1e nesporazume usklade visoki funkcioneri na vlasti. Ako to ne bude mogue, kada stvar izae na
istac time to se utvrde njihovi otkupi koje su ovi primili,
ili nametne njihovo polaganje zakletve svojim gospodarima,
neka se stvar obavi i oni puste, neka njihovi gospodari, iz
pohlepe za vie novca, ne ometaju osloba-anje zarobljenika.
Cak u sluaju da od strane Visoke drave ne budu odreeni
posebni ljudi da bi iznal1aziLizarobljenike i trudfld se da ih
izbave, neka visoki funkcioneri esara preuzmu ulogu zastupnika nevoljnih zarobljenika i neka se na izneseni nain rai5ti pitanje njlihovih otkupa i neka se uloi t.rod i briga
radi oslobaanja muslimana zatrObljenika. Neka na ovaj nain budevelikoduno poklonjena panja oslobaanju zarobljendka s obje strane. Neka od strane opunomoenih izaslanika
obiju strana bude uinjen trud da se zarobljenici u vremenu
do njihovog osloboenja osjeaju dobro.
Cl. 13. iNeka od strane moga carskog velianstva budu
potvrene odredbe zabiljeene i utvrene u carskim ahztnamama izdatim u sretno vrijeme predhodnih pravednih sultana,
redovnicitrna vjere svetoga Isusa, koji potpadaju pod rimskog

72

papu, a posebno uzvieni carski ferrnan koji je velikoduno i


blagonaklono dodi1eljen, i sadraj plemenitih zapovijesti, s tim
da i ubudue budu smatrane merrtornim.: tako da ne budu
pravJjene smetnje da popravljaju i opravljaju svoje crkve
na stari nain, i vrenju od njih uobiajenih vjerskih obreda.
Neka suprotno estitom enijatu i oprena carsko] ahitnami ne
budu urznemiJr.ivanipomenuti redovnici, ma kojem redu pripadali, traenjem novca ili drugom izlikom i neka mirno ive
pod mojom carskom zatitom. Kada u moju srenu prijestonicu doe ambasador njegoVlog velianstva Leopolda - rimskog cara - neka podnese prijedloge u vezi sa njihovim
obredima .i hodoasnim mjestima u Jerusa1imu.
Cl. 14. Neka trgovci, kao i ranije; bezbjedno i mirno,
bavei se svojim poslom, vode trgovinu na podrujima dvdju
strana, shodno ah1tnamama koje su .ranije izdate. Da bi njihovo trgovanje bilo zatieno i obezbijeeno od podvale, prevare i ometanja, neka ambasadori meusobno odrede ljude
upuene u trgovako poslovanje, te neka ovi uvedu red u njihove poslove. I u pogledu pripadnika narodnosti podlonh
esaru neka se velikoduno dodijele beneficije koje vrijede
za skupine ostalih hriana [u Osmanskoj dravi] i neka u
mojoj Bogom tienoj dravi ive u dobrobiti, sigurnosti i napretku.
Cl. 15. Neka i ubudue budu potovane i odredbe koje su
zapisane i utvrene u ahitnamama i'zdatim u ranije vrijeme,
a koje nisu suprotne ugovorima i obavezama sada zakljuenim
i nisu oprene i tetne ustaljenim regulama dviju drava. One,
pak, koje su sutinski izmijenjene, neka se ponite i briu.
Cl. 16. Radi utvrenja i jaanja ovog sporazuma, mira,
prijateljstva i dobrosusjedstva meu dvjema stranama, neka
se s obje strane odrede i upute arnbasadori i neka im se pri
kretanju i dolasku, uz uobiajene ceremonije, odaju poast
i potovanje, neka im se priredi doek i pratnja, Neka dvije
strane obavijeste jedna drugu o danu kada ambasadori u
znak prijaiteljstva krenu, uz najbolji izbor sa darovima koji
odgovaraju dostojanstvu svake strane; neka krenu poetkom
idueg ljeta u mjesecu junu, i neka budu, po starom obiaju,
<i:zmijenjen.ina granici u Sremu, i neka se dozvoli da oni u

73

dvjema prijestonicama iznesu i saopte na poeljan nain, pitanja korisna za dvije strane i u skladu sa prijateljstvom.
Cl. 17. U vrijeme kada se ambasadori budu kretai i
zaustavljali, neka se, shodno njihovom rangu, sa obje strane
podjednako vodi rauna 'o protokolamdm postupcima koji SlU
na snazi od starih vremena. Kada ambasador koji dolazi 'Od
strane pomenutog esara, njegov kapuehaja i ostali njegovi
ljudi 'Obuku odijela koja ele, neka to niko ne 'Ometa. Njegovi ambasadord, kapuehaje i otpravndci poslova neka ne
budu uznemirfvani i neka budu osloboem svih obaveea, kao
to je sluaj sa ambasadorima i otpravnicima poslova ostalih
kraljeva koji su prijatelji moje uzviene drave. Neka se s njima postupa po protokolu koji spada u lijepe carske obiaje,
u skadru sa dostojanstvom spomenutog esara, Neka se slue
prevodiocima. Kada n1ihOVli~asriict (kuriri) i ostali ljudi budu
kretali i stizeli u mojru srenu prijestonicu i iz moje srene
prdjestoniee prema Beu, neka im se po zakonu izdaju putni
nalozi da bi sigarmo i bezbjedno odlazili i dolaaili. Kada se
ukae potreba neka im se prui pomo.
Cl. 18. Istina, mir i dobrosusjedski odnosi zakljueni su
pod uslovima koji su ustanovljeni sporazumom i saglasnou
dviju strana. Ali, kada se budu ostvarili prihvaeni zaklju&!i
i uvjeti na svim granicama kao to je objanjeno i kada se
privedu kraju i problemi 'Okoruenja i evakuacije [objekata]
nakon odreivanja granice, potrebno je da OIJl.a
bude savreno
utvrena i potovana. Da bi se na osnovu toga ovi poslovi
brzo ostvareli, neka se. 'Opunomoenici sa svojom ipratnjom,
odreeni s oih'ijrustrana radi povlaenja granice, oberzJbjedn'O
zajedno nau u blago proljee 1110. godine [po R.J na nekom
mjestu koje meusobno budu smatrali podesnim i pogodnim,
te, ako bude mogue, u ,tokru dva mjeseca, na mjestima gdje
za to postoji mogunost, razlrue, izdvoje i razgranie zemlje,
sa utvrenim znakovima, kao to je 'gore, jo ranije, dogovo'reno s obje strane, i neka s 'kIrajnjom panjom i hjtnou
'Ostvare odredbe utvrene Izmeu dvije strane.
Cl. 19. !Neka ovi uslovi i odredbe budu utvrene i potvrene na nain ,kak'Oje to zakljueno od strane moga carskog
velianstva i od strane pomenutog esara i neka u toku 30
dana, od dana potpisivanja, pa ak i prije, budu donesene

74'

isprave koje potvruju njihovo prihvatanje, da bi bile, rukom


ponosa visokih hrianskih staJl'jeina - istaknutih ambasadora engleskog kralja i dravnih stalea Holandije, koji su
zadueni za usluge posredovanja, lzmijenjane, i neka se ne
dozvoli mogunost da se dogovori i obaveze izmeu dviju
strana bilo kakvim motivima odgaaju.
Cl. 20. Rok trajanja OViOgprekida neprijateljstava neka
neprestano, akobogda, traje dvadeseti pet godina od datuma
isprave. Ako po isteku oVlOgvremena, aok poslije polovine
ovog vremena, obje strane zaele da [taj rok J bude produen
neka se povedu pregovori radi njegovog ponovnog .produenja. Neka od-redbe koje su donesene uz pristanak obiju strana
budu neoskvrnjene 1 uvane izmeu mog carskog velianstva i
mojih nasljednika i pomenutog esara, neka rok bez ikakvih
promjena bude meritoran .i. potovan u naim dravama i patdmlOO1ijrumimai naim pokrajinama na kopnu i moru, u
naim gradovima i varoima, meu naim sveukupnim podanicima, Neka se strogo upozore i neka se skrene panja
upravnicima .i funkcionenima dviju strana, starjeinama vojskei borcima, i svima njima podreenim, da se i OO1iponaaju shodno pojedilnano nabrojanim uslovima, uvjetima i 00redbama ugovor i neka se uvaju da jedni druge, suprotno
miru i dobrosusjedskim odnosima, uznemiruju iz bilo kakvih
razloga i izgovora, neka ubudue ne vre .prisizanja i neka
potuju dobrosusjedstvo kako treba. oni koji ne prihvate
upozorenja i budu se protivili, neka znaju da e siJgUl'fiObiti
kanjeni najstI"'Oijomkaznom, I krirnski hanovi i ostali Tatari neka talroer potuju i tite kako treba prava koja proistiu iz ovog mirovnog ugovora, prijateljstva i msra, i neka
ni na !roj-inain ne napadaju i nasru na teritorije i podanike
pod vlau pomenutog esara, Ako bi se neko, bilo od vojnika
bilo od Tabara, drznuo da suprotno ahitnami i opreno ugovoru i sporazumu izvri pnislzanje, neka bude kanjen. Od
dana kada isprave budu potpisane li proviene peatom, neka
potpuno prestane neprijateljstvo i prisiaanje i neka podanici
obiju strana ive u miru, bezbjednostl, sigurnosti i spokojstvu.
Da bi se, poevi 'Od spomenutog dana, sa kraj njom brigom i
panjom doktinuia prdsizanja, neka se svi upravnici i funkcionari obavijeste i opomenu. Ali neka se odredi vrijeme od dvadeset dana da bi se hitno obavijestili upravnici u udaljenim

75

mjestima, tako da kasnije, ko god se sa' dvije strane usudi


na bilo kakvo pr,isi~anje, bude kanjen kao to je gore izneseno.
Ubudue e mir i dobrosusjedski odnosi, koji donose spokojstvo, koji se obnav~jaju i produuju na osnovu pomenutih
odredaba, biti vrsti i potovani, ami, prizivajui nebrojena
blagodatna udesa preasnog i preistog Muhameda, prijatelja
asnoga imena uzvienoga Boga koji je iz nita stvorio zemlju
i nebesa, naeg poslanika, posljednjeg od [boijih] poslanika
i ponosa ooijih poslani!ka - neka mu se smiluje 'uzvieni
Bog i neka ga spasi - UJZ vjernost i potovanje prema svom
plemeniltom carskom dostojanstvu, posvjed~enoj
iskrenosti ~
suverenskom pravilu dobrohotnosti, preuzimamo na sebe 1
obavezujemo se da e se do kraja potovati uslovi i uvjeti
pomenutih odredaba i obaveze i dogovori mira i dobrosusjedskih odnosa. Sve dotle dok s druge strane ne doe do stava i
dranja koji je suprotan ovome, niko od strane moga carskog
velianstva, od strane mojih pravdoljubivih nasljednika, od
mojih visokih dravnika i od ostalih presvijethh mirrnirana,
od mojih uglednih emira i uopte od strane mojih pobjedenosnih vojnika i od strane mojih slugu kojima je ast da
meni pokorno slue, nee se drl:ati i postupati suprotno.
.
Pisano u zadnjoj dekadi mjeseca ramazana 1110. g~lI!..e
po HUHri.
I
1

76

B. GRANICE PREMA AUSTRIJI

1. GRAN1ICA RIJEKOM SAVOM


Granica bosanskog paaluka prema &ustrijiposlije
mlira
zakljuenog u Sremskim l{IarrJovcima, 26.. [anuara 1699. godine, zapoinje od ua Bosuta u Savu, gdje se zavrava granica onog dijela sremskog teritorija koji je ovim ugovorom
ostao Osmanskoj Carevlrri.!
Petim lanom mirovnog ugovora sa Austrijom zakljueno
je da se rijeka Sava, od ua Bosuta do ua Une, prihvata
'kao granina linija dvaju teritorija. Istim ovim lanom utvreno je da se rijena ostrva u Savi na ovom potezu u dokumente o raegranienju ubiljee kao zajednika. Podanici obiju
strana mogu ravnopravno koristiti ova oskva u mirnodopske
svrhe. Komisije za raegraniavanje,"
postupajui u duhu ovo1 Cetvrtim lanom mirovnog ugovora sa Austrijom zakljueno
je da se povue prava lini1a: od ua Tise u Dunav do ua Bosuta u Savu. Desna strana ovog pravca pripala je Austriji, lijeva
Osmanskoj Carevini.
I Muvekit je u svojoj Istorijd Bosne (Salih Hadihuseinovi
- Muvekit, .Tarth-t diyar-i Bosna, I, str. 574) donio dokumenat iz
kojega vidimo ko su bili lanovi komisija za povlaenje granica.
Predstavnici triju drava sastah su se na tromei, na Debelom
brdu, sjeverozapadno od Knina. Tursku komisiju za ~ranice ~
Austrijom predvodio je kapidibaa Visoke Porte Ibrahim-efendtja, a za granice sa Mletakom Rep~b1ik~ raniji silahd~r-~ga
Osman. Od visokih turskih 'Predstavnika prisustvovale su 1 sljedee Hnosti: bosanski defterdar Mehmed-efendija; bosanski miralem MU'l'ad-efendija' timardefterdar Ali-efendija; bosanski miralaj Hasen-beg; k1i~td miralaj Ahmed-beg; zvomiki miralaj A~med-beg; muteferrika-baa bosanskog divana Ahmed-aga; ermn
aua R~eb-aga;
aga Glamoa Ali-aga; bivi aga Knina Jus~f~
-aga: kapetan Ostrovice Salih-aga; dvojica aga tvrave Bila]
Ahm~d-lligai drugi Ahmed-aga; aga Varcar Valwfa (Mt"konjdGrada) Hadimahmutovi Osman-aga; aga tvrave !ajce ~ad~ulah-ag~;
aga tvrave Livna Mahmud-aga i prllian broj starih 1 uglednih
ljudi Islamske krajlnee.

77

ga stava, U!biljelle su. 'u dokumenta o razgranienju ostrva


koja su tada postojala u Savi izmeu ua Bosuta i ua Une
i zakljuile da e se smatrati zajednikim i ade koje e se,
eventualno, pojaviti kasnije.
Od ua Bosuta do ua Une u Savu, u vrijeme ovog rezgraniavanja, postojala su sljedea ostrva (ade) u Savi:
1. Raanska ada," udaljena oko etiri sata hoda od ua
Bosuta, blIia bosanskoj obali Save;
2. upanjska ada.! udaljena od Rae oko dvanaest sati
hoda, takoer blia bosanskoj obali Save;
3. Bastovika ada," est sati hoda od 2upanje, blia sremskoj oba:li Save;
4. Brodska ada," udaljena oko deset sati hoda od Rastevike ade, blia bosanskoj obali Save. Zbog ove ade, na kojo]
. Austrijsku delegaciju, koju je predvodio. grof Marsilji, po
Muvekitu, sainjavali su: grof Ferdiriand, Rabata, Vildentajn (?),
Mihajlo kao prevodilac i Talman kao Marsiljijev tuma.
.
Iz instrukcija upuenih austrijskoj komisiji za povlaenje
granica; pisanih 20; lU 1699.. god. u Beu (Radoslav Lopai, Spomenici hrvatske krajine, III, 144, 159, 164-165), saznajemo sastav
austrijske komisije, koji donosimo, jer Muvekitovi podaci o ovim
linostlma nisu potpuni. Pored Marsiljija, koji je bio ef komisije,
tu su bili: Grof Ivan Ferdinand Herbertajn.ipotpredsjednik ratnog
vijea u Gracu; grof Josip Rabata, ratni vijenik; grof Ivan Josip
Vildenflajn;grof Gvidobald Maks.Sauer i nadinenjer Ivan Fridrih
Holtajn. Iste ove linosti 19.septembral699. godine alju iz Karlovca izvjetaj o svom radu caru Leopoldu I. Datum na Muvekitovom dokumentu o sastanku komisija na tromei, u dan se poklapa sa datumom na dokumentu kojim povjerenici kraljevski,
mletaki i turskri ustanovljuju tromeu na vrhu Medvidije glave(16. safera 1111. !PO WMVT odgovara 15. VIn 1699).Up. Lopai,
nav. dj. III, str. 159. .
3 Raanska ada, nalazi se izmeu Sremske Rae i ua Bosuta. Zaprema oko 6 ha. Danas je pod topolama, a ranije je bila
i obraivana.
4 2upanjslm ada, odavno ne postoji.
6 Rastovika ada, vjerovatno ada na uu Bosne u Savu, blizu
Bosanskog Samca ,m ona koja se nalazi neto 'ispod Slavonskog
amca. Meutim, na topografskoj sekciji Gradite und Bos. Samac
(MI, '1914),obje se ove ade' nalaze .bliebosanskojo bali. Nedaleko od
ove posljednjeubiljeena je jo' jedna ada, a ova je blia desnoj,
slavonskoj strani. Kod Srokulja(Ureenje mea ... str. 22. i nap, 3)
stoji Rastovizza, odnosno Hrastovicz.:
.
. Brodska' ada, postoji i' danas, zaprema4-5000 mt. Mjetani
je nazivaju samo ada. Nenastanjena je i, to 'je karakteristino' za
ovu adu, povremeno mijenja oblik.

78

je tada bilo austrijeke vojske ivarriJi:h vojnih objekata, dolo.


je do spora. Austrijska .komisija za razgrandavarrje uporno je
zahtijevala da ovo' ostrvo u Savi ostane pod austr-ijskom dominacijom. Turska komisija, meutim, nikako nije mogla pristati na ovakav zahtjev. O sporu je obavijetena i Visoka
Porta koja se odmah obratila bekom dvoru sa Jednom notom. UblV.Oje stiglo nareenje austnijskog cara grofu MarsiIjiju,? koji je stajao na elu a1Usflrijskekomisije za povlaenje
ove granine linije, sa instrukcijama u vezi sa ovom adam.
Marsiljrju je na-reeno da sa ostrva ukloni topove i ostali ratni
materijal, da se porue rovovi i objekti od strategijske vanosti, i da se i ovo ostrvo, potujui ugovor o miru, u dokumente
o razgramienju unese kao zajedniko, i da ostane nenastanjeno. Austrijska komisija je bez odlaganja postupila u duhu
ovog nareenj a.
od Brodske ade do Jasenovca, odnosno do ua Une u
Savu, nije vie bilo nijedne druge ade, niti je bilo ikakvog
nesporazuma meu <komisijama u- vezi sa razgraniavanjem.

2. GRAcNICA RIJEKOM

UNOM

Bosanska obala pri uu U.ne u Savu, .za razlrku od suprotne obale koja je uzdignutija, predstavlja nizinu koja [e,
zbog nepostojanja prirodnih zapreka, izloena' poplavama uvijek kada ove rijeke nadou. Upravo u vrijeme kada je komi7 Sef austrijske komisije za povlaenje granine linije bio je
grof Alois Ferdinand Mal'silji. Roen je u Bolonji 1658. godine.
Vanredno sposoban i iroko obrazovan, ve od 1681.godine stupa
u slubu austrijskog dvora. Godine 1683.pao je u tursko zarobljenitvo i tom prilikom nauio turski. Otkupljen je od Turaka 1684.
u Budimu. Godine 1685.ponovo u slubi Leopolda I,kao pukovnik,
odbranio je od turskih napada Viegrad na Dunavu. Bio jena
elu austrijske komisije za povlaenje granica poslije Karlovakog
mira. Ostavio je dragocjene' materijale, koji se odnose i na nae
krajeve. Svi njegovi spisi nalaze se danas u Bolonji (up. Oswald
Redlich, Geschichte Osterreichs. Begonnen von Alfons Huber. Sechster Band. OsteTreichs Grossmachtbildung in der Zeit .Kaiser
Leopotd I, Gotha, 1921,pp. 348, 355, 574,605,609; Baptistin Poujoulat, Geschichte des Osmanischen Reichs von der EroberungKonstantinopels bis zum Tode Mehmeds II, ilbersetzt und bis auf die
neueste Zeit vortgesetzt van Julius Seybt, Leipzig, 1853, p. 160).

79

sija za razgeamavanje
stigla u ovo podruje, izlile su se iz
svojih korita i Sava i Una, pa su u toj nizini nastala jezera i
ade, koje su se protezale gotovo do samog Jasenovca." Austrijski predstavnici
istupbld su sa zahtjevom da se i ove ade iz-meu Jasenovca
i Dubice, koje su se u vrijeme poplave zaista
pojavljivale,
tretsraju
i ubiljee kao zajednika
-kako
je
postupljeno
~ sa ostrvama u rijeci Savi. Turska delegacija je
ukazdvala na injenicu da se tu ne radi o stalnim ostrvirna,
koja postoje u stalnom toku vijeke Une i da se zato nikako
ne mogu podvesti pod kaluzulu
zajednika
i nenastanjena.
To je bio dovoljan raelog za novu prepirk:u. Ponovo je obavijetena Visoka Porta, ponovo je upuena nota u Be, Leopold
I Je ponovo poslao nareenje
efu svoje delegacije za povlaenje granice, kojim mu nareuje
da zbog slobodnog saobraaja laama obiju strana, zbog mira i bezbjednosti
jasenovakog garnizona i stanovnitva
sporno podruje dzmeu Ja-

senovca i Dubice ostane pod vlau Osmanske Carevine. Marsilji je ponovo bezpogovorno
izvrio carevo .nareenje.
Time
je i spor bio okonan.
Izmeu Jasenovca
i Dubice, u vrijeme ovog razgraniavanja, nije bilo nijednog ardaka, kule ili znaajnijeg
drugog
objekta. Od Dubice do Kostajnice,
meutim, tada je postojao
jedan
mlin, naputena
kula Slubin," ruevine kule Drenovac'? i kula Soko-! blizu Kostajnice.
U ovoj kuli nalazila se
tada austrijska
vojska koja je kontrolisala
okolinu. Austrijanci su, primjenjujui
odredbe postignutog
ugovora o miru,
evakuisala
i Turcima
predala
kuLu Soko 26. jula 1700. godine.!'
od Kostajnice
do Novoga, koji je udaljen oko pet sati
hoda, granica je bila sama rijeka Una, pa nije bilo potrebno
da se postavljaju
b110 kakvi granini znakovi.

3. GRANICE

BODRUJA

NOVI

Sva etini rukopisa o ovom razgraniavanju,


koji su koriteni u ovom radu, preskau
ovaj sekrtor granice. Spor

Ue Une u Savu. stari mjetani tvrde da je veliko drvo u prvom


planu staro preko 250 godina
8 Ovdje
je rije o Starom Jasenovcu na desnoj obali Save.
'l'ragovd ovog grada vidljivi su u selu Donja Gradina, u kojemu
se jo i danas jedan lokalitet naziva Carija (up, Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Nauno drutvo NR Bosne i Hercegovine, 1954, str. 80).

80

9 Islubin kullesi Slubinska kula. U priloenoj Marsiljijevoj


karti takoer Slubinska Kula. Kod Srkulja (nav. dj. str. 28) Islubin, odnosno Szlubin. Ova se kula nalazila naprema dananjem selu
Slabinji, koje je priblino na polovini udaljenosti izmeu Dubice i
Kostajnice. U kopiji iz Istanbula, koja je takoer priloena, ova
se kula naziva tvravom (kal'a-d Islabna, odnosno Castello Islanje).
Danas ne postoje vie nikakvi tragovi ove kule.
10 Drenofe kul1esi Drenovaka kula, kula Drenovac. Kod
Srkulja (str. 28, nap. 2) Drenovza, odnosno Drenovacz. Otprilike
5 km nizvodno od Bosanske Kostajnice, kod sela Petrinje, Una prima svoju desnu pritoicu - potok Drijenovac. Mjetani istim imenom nazivaju i podruje kojim prolazi ovaj potok. Na Marailjijevoj karti jasno je locirana Drienovatz Kula, na desnoj obali Une,
nizvodno od Bos. Kostajnice. Danas ne postoje nikakvi njeni
tragovi.
II Soko kullesi
- kula Soko. Nalazila se sasvim blizu Bos.
Kostajnice, na uu potoka Tavije u Unu (danas je to dio Bos.
Kostajnice koji mjetani nazivaju Karaula). Na Marsiljijevoj karti
ona je oznaena kao Karabassicza Kula, a na kopiji iz Istanbula
ona se naziva tvrava Soko (kal'a-i Soko, odnosno Castello Soko).
Odavno nema nikakvih tragova ni ove kule. Prema jednoj zabiljeci u hududnamama
(pod oznakom NB na fotokopiji br. 13, a
pod oznakom S na fotokopiji br. 10) Austrijanci su ovu kulu predali Turcima 8. safera 1112. god. po hidri (26. VII 1700).

6 -

Granice

bos. paaluka ...

81

do kojega je dolo u vezi sa razgeandavanjem ovog podruja


bio je, po ocjeni obiju komisija, isuvie krupan i vaan.
Zaista, nijedan spor oko povlaenja ove duge granice a bilo ih je vie - nije meu komisijama dviju drava bio
tei i dugotrajniji od ovoga. Austrija, koja je u velikom bekom ratu jo 1691. godine zauzela Novi, podigla je utvrenje
na lijevoj strani Une, koje se u turskim izvorima naziva Novi-i
deddd.l! Njena komisija stajala je vrsto na stanovitu da
dio teritorija koji se nalazi na lijevoj strani Une, a koji je
rantie vpripadao Novom, ostane unutar austrijskih granica.
Turska komisija sa istom odlunou istupa sa injenicom da
je to podruje od davnina pripadalo Novom i da zato mora
ostati u sastavu Osmanske Carevine. I jedna i druga strana
bila je svjesna vanosti ovoga podruja i uvjerena da onaj
drugi partner nee odustati od svog stanovita, pa su i ovom
prilikom odluili da itav spor upute u prijestonice, a da oni,
ne gubei vrdjeme ekajui na odgovor, nastave sa povlaenjem granica od mjesta gdje se zavravaju granice Novoga,
a to je znailo sa brda KJepala,13 koje se nalazi na priblino
istoj udaljenosti od Buima prema istoku i od Novoga prema
zapadu.
Ovaj momenat je razlog i sigurno objanjenje za injenicu da su u sva etiri primjerka dokumenta o razgrarsienju
na turskom jeziku granice ovog podruja donesene na kraju,
kao posebna .glava, koja slijedi iza, na uobiajeni nain zavrenog i datiranog dokumenta o razgranienju kao cjeline.
Zavretak hududname i njeno datiranje slijede neposredno
iza konstataoije da se je povlaenje granica i spor oko Novog
Novog otegao itavu godinu dana; da je sultan za rjeavanje
ovog pitanja ovlastio nedavno postavljenog turskog poslanika
12 Novi-i dedld Novi Novi, na lijevaj obali Une, za razliku
od Novi-i atlkStari Novi; na desnoj obali Une.
11 Klepalo, brdo koje se nalazi zapadno od veeg brda Gaj,
sjeverno od sela Ivanjska, a jugozapadno od Bosanskog Novog.
Obraslo je hrastovtnom i bukovinom. Prilazi mu se sporednim putom, koji iz Bos. Novoga vodi uz potok Glodinu. Naziv je dobilo,
kako to priaju mjetani, zato to se na njemu nalazilo k1epalo
(primitivna naprava koja je sluila za davanje signala za uzbunu,
a sastojala se od daske objeene izmeu dva stupa i drvenog ekia kojim je straar lupao u tu dasku).

82

u Beu Ibrahim-pau.w koji je saoptio da je u pregovorima sa .


opunomoentciana austrijskog cara postignut sporazum i odluka da se uz 'zalaganje predstavnika obiju strana to prije
evakuiu i predaju Osmanskoj CareV'ini podruja Starog i Novog Novog kao i ostale tvrave i palanke koje su po ugovoru o
miru pripale Turcima a u kojima se jo nalaze Austrijanci, kao
i to da se u dokumenta o razgranienju dopiu i granice spornog podruja oko Novoga, w se postigne saglasnost o njima.
Ovaj zakljuak na kraju hududname i, oigledno, pri
zavretku rada tursko-austr-ijske komisije U ovom sastavu za
povlaenje granica bosanskog paaluka prema Austriji, koji je
datiran 8. safera 1112. godine po hidri (26. VII 1700) donesen
je nepunu godinu dana poslije vijeanja odranog 16 safera
1111. godine (15. VIlI 1699) na Debelom brdu, nadomak Kndna,
kojemu su prisustvovali glavni predstavnici i efovi komisija
za razgranienje triju drava.
Osim gore ieloenoga treba ukazati i na specifinost Izlaganja ovog sektora granice. Komdsije su itavu granicu, dugu
oko 96 sati pjeakog hada,15 povukle tako da je, uzimajui u
obzir smjer povlaenja granine linije, teritorij na lijevoj
strani ostajao pad dominacijom Visoke Porte, a onaj na desnoj
strani pod dominacijom Austrije, odnosno Mletake Republike.
Samo na ovom selIDtoru,koji je kasnije razgranien, komisija,
koja je bila i u drugaijem sastavu, postupila je obrnuto. Cini
nam se da je i njena ozibiljnost i preciznost na poslu bila ispod
nivoa prethodne garniture.'!
u To je Eli hadi-Ibrahim-paa. kapidibaa Visoke Porte,
sultanov opunomoenik za granice poslije Karlovakog mtra i poslanik na bekom dvoru. Kasnije je postavljen na poloaj namjesnika rumelijskog ejaleta. Godine 1115. po muslimanskoj eri (17. V
1703 - 5. V 1704) smijenjen je sa ovog poloaja i imenovan za
namjesnika bosanskog paaluka, poslije smijenjenog Dogramadi
Mehmed-pae. Muvekit je zabiljeio (str. 122)da je u njegovo vrijeme bilo mnogo etovanja i hajduije po podrujima austrijske
Kroacije. Umro je u Beogradu (up, Alija Bejti, Eli hadi-Ibrahim-pain vakuf u Travniku. Prilog kulturnoj povijesti Travnika.
Poseban otisak iz EI-Hidaje, god. V, Sarajevo, 1942).
15Rukopis S, fotokopija br. 11; rukopis NB, fotokopija br. 13.
u Na elu austrijske delegacije bio je sada Ivan Fridrih
Holtajn,

83

Kao to je ve reeno, Porta je uputila ferrnan svome poslaniku na bekom dvoru, Eli Ibrahim-pai, kojim ga zaduuje i ovlatava da sa carevdm opunomoenicima vodi razgovore oidonese konanu odluku o problemu Novog Novog koji
je sporan. U tom smislu postignut je u Beu sporazum da se
prethodno pribave iscrpne infonnadje o ovom podruju. Ibrahim-paa je u ime Visoke Porte ovaj zadatak povjerio svome
ehaji Husein-begu i muderisu ,RagiJb-efendijiY Tadanji bosanski valija Haltl-paa'" delegirao je bosanskog alajbega Hasan-agu kojti je doao sa pratnjom u kojoj su se nalazile ugledne linosti i funkcioneri dobri poznavaoci itave situacije u vezi
s Novim. Na lice mjesta doao je takoer i esarov predstavnik Hortan-" sa stamim i iskusnim kranima koji potpuno
poznaju situaciju ... ,.
Na vijeanju koje je odrano u prisustvu svih ovih Ijudi
postavljeno je pitanjeda 'li ovdje gdje je ova novoizgraena
tvrava i vara ima 'zemlje Starog Novog i ta je predstavljalo
mjesto gdje se nalaei ova tvrava i varo?, Na ovo pitanje
sve prdsul1m.eage pograndnog 'Podruja odgovorie: '1 na
ovom mjestu irna zemlje Staroga Novoga i njene su granice
poznate. Ova tvrava i vare i podignuto mjesto -to
su bfle
pojate, bate i tale stanovnika Novoga'.
Nije teko ~aldjuiti da je i ovom prilikom bilo unog
traspravljanja i dokaeivanja jer je uz svaku komisiju bilo
prisutno i mnotvo domaeg, pograninog stanovnitva, Meutim, osnovnizadatak komisija - povlaenje granine linije za
novske podruje koje se nalazi na lijevoj strani Une - morao
se izvriti. Komisije su se sporazumjele da iziu na brdo Klepalo13 gdje se zavrava podruje Novoga i odakle je, svojevremeno, kao to e Ibiti izloeno govorei o granicama Buim-Gvozdansko,
nastavljeno povlaenje granice. Od pogranine humke, koja je bila postavljena na ovom brdu, POVlUena je linija iznad .kue Zamrovia,!9 odakle je ila Rado11 O muderisu Ragib-efendiji nisam mogao da naem ni osnovne podatke.
18 Vid. nap. 3 uz Predgovor, str. 6.
1. U ovoj okolini danas vie ne postoji prezime Zahirovi,
koje u Bosansko] Krajini, inae, nije Iijetko.

84

via doU.nom!Oka Klajinoj kui21 iznad vode Ogranicee.''


Granica je odavde vodila ma potok Lj.ubinu,23 odakle je pre-:
laztla preko brda na podruju Ljubine i sputala se, putom, do
potoka 2i rovnica.24 Odatle je prelazila preko brda Gagel5 lOo!lad
kue ~ovaev.ia,26 produavala dananjim Gaeinim klancem koji se tada naeivao klanac Krdvoije'" i izbijala nad
kuu Jajia,28 na desnoj strani potoka Dabrovnica.P Odatle
je granica ila ispod ikJueStan<ia,30zatim preko potoka
Grabovica'! prema brdu Pavkovae" i potoku 'I'isovica s+'
1

20 Radovi, odnosno Radoji, kod Srkulja


(str.. 28. nap. 3)
Radvik odnosno Radovich, Rije je o dolini sjeverno od brda
Gaj, uz' gornji tok potoka Graanica. Danas tu nema nije~e porodice Radovia ili Radojia. U ovoj doLinisada ive porodice Podunavac, kao zaselak Dobretina.
.
ZI Na ovom podruju, upravo u ataru sela ~otaranl, u ~~njoj Jamnici, i danas ima vie porodica sa prezlme~om KIJaJlc.
22 U rukopisima NB i S Ograerrie
- Ogranica, odnosno
Ograenica. To je potok Graanica, desna pritoka rjeice Javnice.
u Ljubna, odnosno Ljubina, desna pritoka rfeice Zirovac.
z4 U rukopisima NB i S. Zirovnie. Stari nazdv za rijeku Zirovac koja se ulijeva u Unu, juno od Dvora na Uni.
!li Gage, brdovito podruje i selo s lijeve strane Zirovca, sjeverozapadno od Bosanskog Novog.
z6 Kovaoglu - Kovaevi, i danas se tako zove [edan zaselak na podruju Gage, tano na ovom pravcu, oko 1 km Sjeverno
od osnovne kole.
t1 Gaein Klanac, nalazi se na putu izmeu sela Gage i
Vrhpolje.
.
!8 Jajaoglu Jaji, danas istoimeni zaselak u selu Vrhpolju,
na desnoj strani potoka Dabrovnica.
.'
.
29 Dabrovnica, potok koji se na podruju
Grmuana sastaje
sa potokom Grabovac, a ispod Kordi brda ulijeva u Zirovac, kao
njegova lijeva pritoka.
10 Istanoglu
- Stani. Ova porodica postoji i danas u selu
Mijedrazi, istono od sela Vrh-polja.
sl Grabovica, potok, ulijeva se u rijeku Javornicu, jugoistono
od sela Javoranj.
32 Danas na ovom podruju ne postoji brdo pod ovim nazivom. Selo Paukovac juno od Zrina, na rjeici Grabovici, ne dolazi u obzir jer se ~alazi predaleko od granine linije. Ovdje se
radi o brdu Metla vododjelnici koja se prua iznad sela Struga,
na staroj granici i~meu Novog i Zrina. I danas zemlja s~ istone
strane ove vododjelnice pripada stanovnicima s~l~ iz dobne U?e,
a zemlju na zapadnoj strani obrauju stanovnici sela i:z dohne
Javornice.
..
33 Ovaj se potok vie ne naziva ni Tisovac ,~i Tisovic~.. RiJ~
je o potoku Mutnici, koji je, po tradiciji koja 1 danas iVI,bIO

85

i produavala granicOlIIlNovog i Zrina, pokraj vinograda Hadimovia34 na mjesto stare crkve.3s Odavde je izmeu Mlaenove38 i Cvetanove? kue izbijala na rjeicu Divuu."
Tok ove II"jeice predstavljao je posljednju dionicu granice
ovog podruja, koje se zavravalo na utoku Divue u Unu.
Turski opunomoenik za povlaenje grarrica ~ kapidibaa Visoke Porte ibrahim-efendija - svojevremeno je 'upozonio 'bosam&og valdju da hi 'bilo uputno da se popiu i ade
u rijeci Uni na spornom sektoru, iako nema nikakve sumnje
da rijenaostrva
uzvodno od 'zemlje Novoga, na osnovu carskog ugovora pripadaju Visokoj Porti, pa je bosanski valija
naredio tursko] 'komisiji da se obavi i taj posao, to je i uinjeno saznanjem naeg !kolege Hortana.
Komisije su na licu mjesta popisale sljedee ade:
1. Ravnika ada, koja se zove i Ada Donje varoi."
2. Opurganova ada sa kulom,40
zamuen krvlju ratnika iz jednog sukoba sa Turcima. Danas vie
ne postoji ni selo Tisovac, koje nalazimo kod Smiiklasa u njegovom popisu 'posjeda knezova Zrinskih, iz 1328. godine (up. Tade
Smiiklas, Codex diplomaticus regni C. D. et S, IX, p. p. 343, 414,
Zagreb, 1909).
34 Hadimoglu bagd vinograd Hadimovia. Iako na ovom
podruju danas nema vinograda, postoje brojni nazivi toponima
koji danas podsjeaju na njih (Vinogradi,Vinogradine i sl.). Moda
se radi o dananjim oranicama Vinogradi, na Mokrim poljima iznad
sela Struga, sjeverno od Dvora na Uni.
ss Najvjerovatnije dananji lokalitet Crkvenua, u ataru sela
Golubovac, gdje je, po prianju mjetana, nekada postojala crkva
sa grobljem, o emu svjedoe i postojei ostaci.
31 Danas na ovom podruju, upravo u selima Golubovac, Divua i Orahovica ima vde porodica Mlaenovi. Po njihovom porodi~om predanju oni su u ova sela sili iz Orahovice, koja se
nalazi u podruju kojim prolazi granina linija, u narodu poznata
pod nazivom stara meae,
37 U selima Golubovac i Divua ive porodice Cvetanovi, koje,
po porodrinojpredaji, potjeu iz sela Orahovica, gdje ih i danas ima.
..
ss Divua, lijeva pritoka Une .i istoimeno selo u Banijskom
Pounju, 15 km sjeverno od Bosanskog Novog.
BI Ravnie adasi Ravnika ada. Selo Ravnice nalazi se
na desnoj strani Une, 9 km sjeverno od Bos. Novog. Ada je obradivo zemljite, koje pripada stanovnicima sela Ravnice IZamlaa.
Danas je suhim rukavcem Une podijeljena na dva nejednaka
dijela.
40 Opurgan adasi Opurganova ada.' To je, u stvari, zapadni dio Ravnike ade. Mjetani ga nazivaju Vatrenjaci. Staro

86

3.
4.
'5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

Druga Ravnika ada,"


Struka ada,4!
Ada Reisa -i SapHa,43
Druga ada aplia,
Ada Ahmeda Ljuti'a,44
Gluhina ada,45 kola se nalazila na uu Sane u Unu,
Radivojeva ada,48
Ada Gornje ValrOi,47
Ljenika alda,48

ime je dobila po tzv. Apergarevoj kuli, koju je podigao Herbert


Auerperg (1528-1575). Auerpergova kula se spominje u dokumentu LXXXII, pisanom u Maloj Mlaki, u julu 1699. godine, kojim
banovac Stjepan Jellai predlae, kako da se uredi banska krajina nakon roka karlovakcgae (up. R. Lopai, op. cit, III, p. p.
155, 156).
41 Kao samostalna ada danas ne postoji. Meutim, i sada se
jasno vidi nekadanji rukavac Une i ostaci utvrde koju mjetani
nazivaju Grad Marije Terezije. Ovaj kompleks, koji je obradive
zemljite, pripada stanovnicima sela Struga i Zamlaa. Oni ga nazivaju jo i Mala otoka.
4z Struge adasi Struka ada, danas tzv. Suha otoka, lei
izmeu sela Struga i Zamlaa. I ovdje je dobro uoljiv nekadanji
rukavac Une ,koji su zasuli stanovnici sela Struga. Danas se naziva jo i Velika otoka.
43 Dvije Saplia ade danas se zovu zajednikim imenom Pivnjaci. To je obradivo, plodno zemljite koje pripada stanovnicima
dananjeg Dvora na Uni i Zamlae.
44 To je ada na Korlatu, ispod Novoga. Iona
je danas suha
otoka. Na njoj se nalazi jedna od novskih plaa.
,,
45 Gluho adasi Gluhina ada. To je nekadanja Druga ada,
koja se nalazila na uu Sane u Unu. Ova ada danas ne postoji.
Tokom ljeta 1970. godine ona je razrivena, raskopana bagerima
zbog veoma kvalitetnog ljunka.
41 To je dananja Kapetanovia ada, koja se nalazi naprema
Kapetanovia brodu - lokalitetu koji i danas postoji u -Bos, Novom. To je zavretak ade u Uni, koja je sastavljena od nekoliko
nekada samostalnih ada. I danas su dobro vidljivi zasuti rukavci
Une, koji su nekada presijecali ovu adu. Ona je danas dugaka
vie od jednog kilometra.
47Ada Gornje Varoi - ada -koja se nalazi izmeu Kapetanovia i Linike ade.
48Linika ada, nastavlja se nizvodno na adu Gonnje Varoi,
a uzvodno na Cekliaadu. Sve ove ade danas se nazivaju jednim
imenom Vidorijska ada, jer se nalazi- nasuprot dijela Bosanskog
Novog koji se naziva Vidorija, i potoka Vidorijakoji se tu ulijeva
u Unu kao njena desna pritoka.

87

12. Cekia ada,n


13. estia ada.50
Na ovom podruju
rijenih ostrva.

u to vrijeme

4. GRANlIOE POD.RUCJA

nije

bilo vie

nikakvih

J3U2IM

Kao to je ve reeno, 'komisije za razgraniavanje,


da ne
bi gubile vrijeme
ekajui na odgovor iz prijestonica
u vezi
sa sporom oko Novoga, 'odluile su da nastave razgraniavanje
sa brda Klepala'"
gdje se zavrava
podruje
Novog i odakle
zapoinje ipOd.roje tvrave
Gvozdansko,
koje se stere s desne
strane granine linije i podruje
turske tvrave Buim, s lijeve strane granine
linije. Poto se ova dva podruja,
'koja je
trebalo raegranirti,
dodrruju,
u prisustvu
svlh prvaka i vojske obiju strana i shodno carskom
ugovoru o msru na ovom
brdu iskopana je prva granina humka za ovo podruje.
Granina linija odavde vodi prema sjeverozapadu
i druga humka
postavljena
je na putU.51 Odatle,
u 'pravcu 'brda RadoVli,5!
kroz podruje Gornje Jamnice,53 na desnoj strani puta, postavljena je trea humka,
a etvrta
U blizini klanca.! s desne
strane puta, pokraj jablanova.
Peta humka, opet na podruju
Radovi, postavljena
je na starom
putu koji ide sredinom
dola Dabmje,55 odakle 'granica produuje
prema estoj humci
41 Ada kod sela Javornik,
juno od Bos. Novog, ispod ua
potoka Javornik. Danas se naziva Balatua.
lO Danas
je to suha otoka kod sela Stani Polja. Mjetani je
nazivaju Suhanac.
51 Ostaci
ove humke, sjeverozapadno
od brda Gaj. postoje i
danas.
SI Brdo Radovi
ostaje s desne strane puta i granine linije,
na teritoriju SR Hrvatske, jer ovuda prolazi dananja meurepublika granica.
53 Gomja
Jamnica, danas podruje sela Kotarani. Kod starijih
mjetana se jo uvijek uju naziv Gornja Javnica (mjesto Jamnica,
slino Javnlk-Jamnik).
M Kroz ovaj klanac
i danas se odvdja lokalni saobraaj. Pored
samog, klanca ive porodice Tadi. Jablanova,
meutim, nema.
, 16 Postoji, Mala i Velika Dabrnja.
Ovdje je rije o Velikoj
Dabrnj]. Tu danas stanuju porodice Grandi, Cu1ibrk i Ceran.
Ovom dolinom protjee i rjeica Dabrnja, koja u njoj ponire i
ponovo izv.ire.

88

postavljenoj
s lijeve strane
brda Radovi:
I sedma humka
bila je na podruju
Radovi, s desne strane puta, tako da joj
je s lijeve strane bila voda Dabrnja. Osma humka postavljena
je uvrh ovoga brda, s lijeve strane puta. Odavde se granica
uspinje na sami vrh brda Jamn~k,56gdje
je postavljena
deveta
humka, odakle produuje
prema Iokvi-pojilu Hrevac.? koja
se nalazi lijevo od Jamnika
i u ijoj je blizini postavljena
deseta humka. Jedanaesta
humka bila je postavljena
u istom
smjeru,
na vrhu brda zvanog
Dvorac, izmeu voda Cave i
Lju:bine,58 meu dva puta", dvanaesta
na J'elovoj gori,u s desne strane puta, a trinaesta
na Metli,60 riaprema Buimu, na
ldjevo] strani ovog puta. Granica odavde prolazi kroz Bukov
klanac," u kojemu je bila postavljena
etrnaesta
humka, s desne strane puta, upravo
na mjestu gdje se sastaju putovi
iz
Gvozdanskog
i Buima.63 Petnaesta
humka postavljena
je uvrh
brda Nikolin kfanac,64 izmeu dva puta, esnaesta
na Nikoli5e Jamnik - Javnik, brdo, istono od Buima a juno od
Gvozdanskog. Ostaci samo grada Javnika nalaze se s druge strane
brda, u SR Hrvatskoj.
57 Rije je o Hrdjevici,koja
nije nikakvo jezero nego lokva-pojilo za stoku. Nalazi se na podruju sela Buleand, istono od
Buima.
58 To je vrh brda koje se danas naziva Corkovaa,
jugoistono
od Dobrog Sela. Naziv Dvorac danas je nepoznat.
59 U svim rukopisima
jednako napisano: c-v-h-l-v-b-n-h.
Kod
Srkulja (str. 29. nap. 4) Cebelubina, odnosno Ceve r. Lyubina.
Ovdje se radi o dvjema rjeioama:
avi i Ljubini. Cava izvire
u umi Jova, i juno od avnika ulijeva se u rjeicu Batru, kao
njena l1jeva pritoka. Batra se nie, Bos. Otoke ulijeva u Unu.
Rjeica Ljubina ulijeva se u Zirovac, takoer lijevu pritoku Une.
Jelova gora, odnosno Jelovac, lei sjeveroistono
od brda
Corkovae. Ispod nje protjee Jelov potok.
el Na ovom podruju ima vie toponima pod ovim nazivom.
Jedna Metla nalazi se sjeverno od Buima, druga sjeveroistono
od Podzvizda. Metla o kojoj je ovdje rije nalazi se istono od
Buima. To je nepournljena zaravan izmeu brda Culumak i Jelovac, odnosno J elova gora.
62 Bukov
klanac, (kod Srkulja, str. 29. nap. 6, Bucua Glanza,
odnosno Bu:kov Klanac) nalazi se ispod brda Culumak, 'koje lei
sjeverno od Dobrog Sela.
e30vi putovi su i danas u upotrebi. Ostaci humke takoer
postoje.
64 NikoMn klanac,
kod Srkulja (str. 29. nap. 7) Nicolina Glavica, odnosno Nikolina Klanac, brdo zapadno od Culumka.

89

noj kosi,65 na desnoj strani ovog puta, a 'sedarnnaesta se nalazrla blizu potoka Nikoline -kose. Granica je zatim prelazila potok, produavala putom i izbijala u dolinu Radanice."
Osarnnaesta humka nalazila se blizu rjeice Radanice, s desne 'Strane puta. Izaavi iz doline Radanice granina linija
nailazi na bunar Grabovac." Devetnaesta humka bila je postavljena s njegove lijeve strane. Odavde granica vodi na
Radake Ravnice." gdje je, na desnoj strani puta, postavljena
dvadeseta humka, pa produuje prema Staroj Strabenici,89
na kojoj je postavljena dvadeset i prva humka, s lijeve strane
istog puta. Dvadeset i druga !humka nalazila se na granica~a
Gunjevca .j Str~benice, odakle se uspinjala -~a brdo GunJ~
vac?" gdje je, na desnoj snrani puta, postavljena dvade~.et 1
trea humka, Dvadeset i etvrta humka nalazila se na brijegu
koji se tada riazdvao Radonia glavica," a <bila je posta~~jen~
tako da joj jena desnoj strani Jasenov potok," a na hJev~J
Babia potok." I dvadeset i peta humka ,bila je na ovom brijegu i izmeu ovih potoka, a dvadeset i 'esta se n~azila 'l~jevo od brda 'zvanog Babina glavica.'" Dvadeset 1 sedma Je
65

Nikolina kosa

danas se tako naziva strana iznad sela

Suzii ispod ume D~brue, u Gornjem Zirovc? Meutim, potok

pod ovim nazivom nepoznat. Ispod navedene sume Dab~e Ima


vie potoka od kojih se neki uLijevaju u Zirovac, a nek!i u Radanicu,

Radanica, pritoka Zh..ovca.


.
Grabove pinarr, bunar, izvor Grabovac, kod SI"k~Ja (str.
29) Grabofza, pritoica Radanice. Pored njega ide dananja
meurepublika granica.
..,
88 Radake Ravnice, dananje
selo Ravnice, koje ..S~ nalazi
ispod planine Rada, odnosno Rado. <?va ~1Umkapostcji 1 dana.s.
69 Stara Strabenica, tako se naziva I danas. Samo~rd.o Je
nepoumljeno jer je stara uma sasjeena. Okolo se nalazi bjelogorica. Sada se vri novo poumljavanje.
70 Ovaj
ili slian naziv meu mjetanima dan~s n~poznat.
71 Ovo brdo danas nosi nazdv Kremenac. Preko njega Ide granica izmeu SR BiH i' Hrvatske.
..
'.
72 Jasenov potok, i danas pod istim nazivom. UlIJeva se u rreicu Bojnu.
.
73 Babia potok, kod Srkulja (str. 29, nap. 14) BablgB:Potok,
odnosno Babicha P. i Babina P. Danas se ovaj potok naziva Boria potok. Ulijeva se u rjeicu Zirovac.
.
74 Babina glavica u jednom, a Babia glavica u ~stala trI. rukopisa hududname, Kod Srkulja (str~3.0' nap...1) Babiga Glavlc~~;
odnosno Babina Glaviza. To je dananja BanJceva glavica. Babii
68
87

90

bila postavljena blizu potoka Vrh planine," a lijevo od puta


Verstov potok.76 Zatim je postavljena ogromna, dvadeset i
osma humka, blizu jednog velikog stabla.: na mjestu pod
nazivom Redepovac,?? drugim imenom Rujska.78 Oko ove
humke sasjeeno je drvee. Granica odavde produuje na
Grljevac." na kojemu je postavljena dvadeset i deveta humka,
tano nasuprot humci na Redepovcu. I oko ove humke bilo
je sasjeeno drvee tako da se vide suprotne' planine. Kao
granina Iimija odavde je prihvaena stara granica, zaveden
je d prihvaen pravac granice prema stablu oskorue, koji e
razdvajati i oznaavati 'zemlje dviju stranac. Trideseta humka,
a bila je velikih dimenzija, postavljen? je pokraj stabla ove
oskorue. Granica odavde ide preko brda, zatimrjeicama
Brestov potok? i Bojna.! koje su prihvaene kao granica, i
dolazi do tmdeset d prve humke, koja je postavljena na ruhu
ume. Odavde granina Unija vodi prema razvallnama stare
tvrave Bojnik,82 do Ikoje je, nedaleko jedna od druge, bilo
su nekada ivjeli na ovom podruju pa su se raselili. Nekd i danas
ive u Gradim, selu izmeu Vrnograa i Bosanske Bojne.
75 Na isti nain napisano je u' svim rukopisima: vrh platine.
Kod Sr'kulja (str. 30): Vrh Platina. Mislim da ovo treba itati Vrhplanina ili Vrh planine. Neutvreno.
78 U sva etiri primjerka hududname jednako napisano. Kod
Srkulja (str. 29, nap. 2) Vristo Potok, odnosno Verstov P. Rije je
o potoku koji se danas naziva Brezov potok.
77 Ovaj lokalitet mjetani nazivaju Redinovac. Postoji i potok
koji nosi isti naziv. Brdo Reepovac, koji se uzdie juno od sela
Komora, a zapadno od Gvozdanskog, ne dolazi u obzir jer se nalazi
suvie sjeverno od granine linije.
78 Arapskim alfabetom napisano ovo ime moe se proitati
Rujska, Rojska, Ruviska i sl. Kod Srkulja (str. 29, nap. 4) Rovisca,
odnosno Ruvisca. Potok Rujska ili Redepovac danas nosi naziv
Redinovac.
78 Grabove Grabovac, Grabovica. Tako je napisano u hududnamama pod oznakom NB i S. U istanbulskom rukopisu, meutim, stoji Grlevde. To je dananji Grljevac, istono od Vrnograa, a zapadno od Donjeg Zirovca.
80 Radi se o potoku Brestavac, koji se ulijeva u rjeicu Bojnu,
a ova, sa svojim ostalim prltokarna, u Glinicu, sjeverno od Vrnograa.
81 Rjeica Bojna nastaje od Male i Velike Bojne, koje izviru
na podruju Kobiljaka.
81 Boynik kal'asi tvrava Bojnik, vjerovatno lokalitet koji
se danas naziva Zidina, a nalazi se izmeu Hrvatske Bojne i Bosanske Bojne.

91

postavljeno est humki,a nalazile su se i s desne i 5 lijeve


strane puta. I u vezi sa ostacima ove Itvrave dolo je do
unog raspravljanja
i ubjeivanja koje je dovelo do dvodnevnog zastoja i prekida rada na razgrarnavanju, jer je
stanovnitvo obiju ,granica vuklo svako na svoju stranu. I
jedni i drugi su tvrdili da je to njihovo od pamtivijeka. Nesporazum je najzad uklonjen na taj nain to su obje strane
prihvatile prijedlog da se definitivno porue svi jo postojei
ostaci ovog grada, Izuzimajui samo napola sruenu kulu
koja je ispunjena Ikamenom i zemljom i tako postala ogromni
trideset i osmi znak na ovom dijelu granice. 'I'rideset i deveta
humka postavljena je tano nasuprot ostacima Bojnika, u
dolini rjeice Kurjanice." a etrdeseta na brdu Kolun.84 Cetrdeset i prva humka nije bila daleko, postavljena je IS desne
strane puta, a etrdeset i druga nalazila ISe palm-aj po-toka
Grabovac,85 <takoer s desne strane puta. Granica je odavde
vodila na brdo <kojese tada nazivalo ehajina kosa." Na njoj
su postavljene tri humke u istom smjeru, posljednja pokraj
jednog velikog stabla ko-je je oznaeno. Granica odavde voi
na mjesto gdje se sastaju rjeice emernica'" i Bakota." gdje
je postavljena etrdeset i esta humka. Odavde granica izbija
na Ivani pot()lk,89gdje je postavljena etrdeset i sedma humka,
83 Kurjanica, potok koji izvire na istoimenom brdu, ulijeva
se u Bojnu kao njena desna pritoka.
84 Kolon, Kolun Kulun ili sl. Kod Srkulja (str. 30, nap, 10)
Coluna, odnosno Kolum. Ovaj naziv ne pamte ni najstariji mjetani. Rije je, meutim, o brdu koje lei izmeu sela Stanite i
Komanda, na desnoj strani rjeice Kurjanice.
85 Grabovac, potok, i danas pod istim nazivom.
8t\ Kethoda kosasi Cehajina kosa. Kod Srkulja (str. 30. nap.
11) Chetuda Cossa, odnosno Chehaja kosa. Ona se danas zove
Coragina kosa. Nalazi se na podruju Oblaja, na lijevoj strani
rjeice Cemernice.
67 Cemernica,
desna pritoka Bojne. Izvire na istoimenoj
planini.
88 U svdm
turskim rukopisima Bakota. Kod Srkulja (str. 30.
nap, 12) Baccoto, odnosno Bakota. Na topografskoj sekciji Zirovac
und Vrnogra (MI, 1908) sa orda Bakotnac silazi jedan potok koji
se ulijeva u Cemernicu juno od brda Tavani. Rije je upravo o
ovom potoku, On se danas naziva i Bakotin potok.
89 Vjerovatno se tada tim imenom nazivao potok ispod Ivanievca, na podruju Oblaja, sjeverno od Vmograa.

92

na lijevoj strani puta, a odatle izlazi na Ivani kosu.DO Tu je


postavljena etrdeset i osma humka, kojom je zavreno razgraniavanje ovog podruja.

5. GRANICE PODRUCJA

VRNOGRAC

Sa kose iznad Ivanievca granica je, u istom smjeru; vodila do ahinovog potoka.s! gdje je postavljena-prva
humka.
Odatle je ila ovim potokom, a druga humka postavljena je
napremaSahinovom mezalDu,92
na rubu doline. Trea humka
je postavljena upravo pored Sa:hinovog rnezara. Granica
odavde izlazi na brdo Dabrinu,'3 na 'kojemu je, s desne strane
puta, postavljena etvrta humka. Sa ovog brda granica vodi
na brdo Krivaju.! Sljedea, peta humka postavljena je na
ovom brdu, na mjestu gdje zaokree drum Lunbardanik."
I esta humka nalazila se na brdu Kr'ivaja, kao i prethodna
na lijevoj strani puta, sedma na mizbrdici koja vodi poto00 Radi se, svakako, o kosi iznad Ivanievca, takoer na podruju Oblaja.
11 Sahin potogi ahinov potok, kod Srkulja (str. 31, nap. 1)
... rrvolo di Isahin . .. odnosno Gahm. To je dananji Sainovac,
izvire na istoimenom brdu koje se na topografsko] sekciji Zirovac
und Vrnogra (MI, 1908) naziva i Maarevo brdo, Porodice Maarac !i danas ive u ovom kraju.
tz ahin mezari - Sahinov grob, kod Srkulja (str. 31) ... alla
sepaJ.tura di Isahin . " Ovaj je naziv nepoznat meu okolnim stanovnitvom. Niko se ne sjea nekog starog, po neemu uvenog
groba u ovom kraju.
113 Dabrina, brdo Izmeu Krivaje i Sainovca.
" Krivaja, selo i brdo sjeverozapadno od Sainovca a sjeveroistono od Starog Sela.
es Lunbardenik ... tarik, na drogom mjestu Lunbardenik yolu
- Lumbardellliki drum, put. Naziv Lurnbardenik susreemo kao
lokalitet na raznim podrujima. Na geografskoj sekoiji Karlovac
(izdanje Vojnogeografskog instituta, dopunjena 1954, 1: 100.000)
Lumbardenlk je podruje juno od Slunja, izmeu rijeke Slunice
i potoka Pribili; na geografskoj sekciji Biha (izdanje Vojnogeogratskog instituta, dopunjena 1967. 1: 100.000) Lumbardenlk je
vrh (1101 m) zapadno od Gornjeg Lapca, a na sekciji Knin (izdava isti, dopunjena 1958, 1 : 100.000) Lumbardenik je jedna uma
juno od Mazinske planine a sjeveroistono od Mazina, i jedan
vrh koji lei sjevorozapadno od Velike Popine, Na samom prevoju
na Mazinskoj planini, kojim prelazi Lumbardaniki drum, jedan
se lokalitet i danas naziva Pota.

93

kU,96a osma humka kada se doe do same nizbr dice. Deveta humka postavljena je iznad Bukovog potoka," na kosi
koja "Setada naziv ala Sazinska kosa," a deseta na Sazinskom
brdu,oo nedaleko od Bukovog potoka. Graninu liniju odavde
predstavlja ovaj potok sve do svog utoka u rijeku Glinicu;''"
a zatim rijeka Glinica do svog ua u Glinu. Na samom uu
Glinice - izmeu nje i Gline - postavljena je velika, deseta
humka i oznaeno je nekoliko visokih stabala. Od ovog mjesta granica podruja Vrnogra ide rijekom Glinom i zavrava
se na uu potoka Podzvizd'?' kod seoceta Ponikve.t'"
6. GRANICE PODRUJA PODZVIZD I VELIKA I MALA
KLADUSA
Ovo je bilo podruje oko ijeg su razgraniavanja komisije imale, izgleda, najmanje muke. Ono zapoinje od ua
Podzvizdske r ijeke u Glinu i ide rijekom Glinom do utoka
rijeke Rabinje.l'" koja je desna pritoka Gline, odakle je granina linija rjeica Rabinja sve do svog izvora, jer se ona
nalazi upravo na rubu starih zemalja spomenutih tvrava.
Na uu Rabinje u Glinu postavljena je, uz saglasnost obiju
strana, jedna velika humka, kako je postupljeno i na uteku
Glinice. Na podruju dananje Gornje Gline, gdje izvire rjeica Rabinja, zavravaju se 'zemlje i granice Podzvizda i dviju
Kladua.

To je Bijeli potok, ulijeva se u Glinu kod Krivajskog luga.


Naziv Bukov potok danas je nepoznat. Ovdje se radi o
potoku ispod sela Bukovlja, koji se ulijeva u rijeku Glinicu kao
njena desna pritoka.
9S Ova se kosa danas naziva Kurtova kosa.
90 Meu mjetanima je nepoznat naziv Sazinsko brdo.
100 Gbinica, desna pritoka Gline.
101 Podzvizd, kraj, selo i potok. Ulijeva se u Glinu ispod seoceta Ponikve. Mjetani ga nazivaju Podzvizdska rijeka.
102 U svim rukopisima Ponikle. To je seoce Ponikve, sjeverno
od Podzvizda, na desnoj strani Gline, 'ispod brda Krndija.
103 Rijeka Rabinja izvire na podruju Gornje Gline, zapadno
od sela Ponor, ponire i ponovo izvire na podruju Cvijanovi
brda, i izmeu sela Glina i Kestanovac ulijeva se u G1inu kao
njena desna pritoka.

Ostaci starog graa Pozviza

!I"

97

94

Ostaci tvrave u Velikoj Klaui

95

7. GRANICE PODRUCJA CETEN, .PEr, CAZIN I TR2AC


DO KORANI<;,,'4
Prva humka IZapodruje koje je pripadalo Cetinu,lo5 Peima,l06 Cazinu107i Trcu/08 postavljena je na rubu ume koja
se nalazi prema izvoru rjeice Rabinje. Druga humka bila je
na putu poznatom pod nazivom Cetinovo biloI09 pored jednog velikog hrasta. Granica odavde izlazi na otvoreni prostor,
na livadu koja se tada nazivala Kabilovo razbojite.t'" Na
njoj je postavljena trea humka. Granica odavde vodi podnojem brda, prelazi Koraninu desnu pritoku, rjeicu Grabova~,111a sljedea, etvrta humka postavljena je u livadi, s desne strane puta. Ova humka bila je velikih dimenzija a nalazila se tano nasuprot humci na Kabilovom razbojitu. I peta
humka ,bila je golema. Nalazila se takoer u podnoju brda,
na obali navedene rjeice Grabovac. Odavde granica prelazi
rjeicu Grabovac, ide preko brda i esta humka postavljena
je nasuprot rijeci KrJedui112 a sedma pokraj b.reze blizu
rijeke Krledue. Granica odavde izlazi uvrh Selita Gnojnice,1I3 gdje je pored jednog stabla postavljena osma humka.
I deveta humka bila je na ovom Selitu, na njegovom rubu.
Granica ovdje pravi zaokret, slijedei rub ravnice, jer je
unaprijed meu komisijama dogovoreno da sva polja, Iivade,
104U rukopisima NB i S itav ovaj sektor granice isputeno
'105Cetin - Cetingrad, jugozapadno od Velike Kladue.
loe Pekler Pei, danas Peigrad, na cesti Cazin - Velika
Kladua.
107Istazin - Cazin, sjeverno od Bihaa.
108Trac, selo na desnoj obali Korane, zapadno od Cazina a
juno od Velike Kladue.
lot Cetinovo Bilo, kod Srkulja (str. 32) Cetinovobilo, danas
Cetinsko Bilo nalazi se zapadno od Cetmgrada.
110Kod Srkulja (str. 32. nap, 4) Cobilovo Razboiste, od,~osno
Rabillovo R. U ovom kraju postoje dva lokaliteta pod nazivom
Razbojite, a toponim Kabilovo razbojite meu mjetanima je
111Grabovac, potok, desna pritoica Gline, izvire na brdu pod
istim nazivom.
_
111 U svim turskim dokumentima jednako napisano: Ka-1edue.
Kod Srkulja (str. 32. nap. 7) Chdrlandussa, odnosno Kirladussa .. To
je Krniadua, rjeica i naselje jugozapadno od Tatar Varoi a
sjeveroistono od Slunja.
113Danas postoji selo Gnojnice, sjeveroistono od Slunja a
jugoi-stonood Cetingrada.

96

Ruevine stare tvrave u Trcu

otvorena i ravna 'mjesta 'koja se nalaze s desne strane, na


podruju tvrave Slunj, ostaju pod dominacijom austrijskog
cara, a sve visoke planine ma lijevoj strani [granine linije] ...
ostaju pod upravom VIsoke Porte, pa je sljedea, deseta
humka, opet na ovom Selitu, postavljena pored jednog hrasta na rubu brda. Odavde granica ide putom, zalazi u planinu i izlazi na mjestu gdje se rjeica Gnojnica'P ulijeva u
Koranu. Pored i ovog ua postavljena je jedna golema hum-_
ka, kojom je zavreno 'ra~g,raniavanje ovog podruja.

8. GRANICE PODRUCJA 'I'R2AC, OSTR02AC, BIHA,


BRKOVICA I DRE2NIK NA LIJEVOJ STRANI KORANE
Kada je trebalo preduzeti
podruj a Trac,108 Ostroac.t'!

povlaenje granine linije za


Biha, Brekovieu 116 i Dre-

\14 Gnojnica, desna pritoka Korane, ulijeva se u nju jugozapadno od Cetinske Varoi.
115Ostroac, juno od Cazina.
116Berkovica, sjeverno od Bihaa.

7 -

Granice

bos. paaluka ...

97

I1ik,117koja se nalaze na lijevoj strani Korane, austrijska delegacija je neoekivano istupila sa zahtjevom da prije toga
treba vda se porue Furjan.P" Drenik, kula ifluka Lapac.P"
i ruevine Borievca iako su iz temelja bile obnovljenee.P?
Po miljenju Maesiljija i njegove pratnje bilo je neophodno
poruiti ova utvrenja jer su to bila sta1na arita smutnji
i sukoba izmeu dviju krajina. Turska delegacija, koja je
bila sasvim iznenaena ovakvim zahtjevom svojih partnera,
il poetku se energino suprotstavljala. Nekoliko dana petrajao je spor meu komisijama, objanjavanje, rwbjeivanje. Ali
rjeenje problema nije se ostvarrvalo, situacija se, ta vie
zaotravala. Kako nijedna str'ana nije poputala, prihvaen
je prijedlog da se itav posao .razgraniavanja odloi za etiri mjeseca, kako bi komisije 'tmale vremena da se konsultuju sa pretpostavljenima, da izmijene svoje stavove.

Pogled na dolinu Une sa zidina Ostroca

Ostroae, dananji izgled tvrave

Drenik-Grad, zapadno od Cazina.


Huryan - Furjan, jugoistono od Slunja.
119 Lapsa iftldg!kullesi kula ifluka Lapac. Strogi centar
Donjeg Lapca kao i izvor kojim se napaja njegov vodovod i danas
se naziva Kula. Meutim, odavno nema bilo kakvih tragova kule.
120Borievac, sjeveroistono od Gornjeg Lapca a jugozapadno
od Kulen Vakufa.
117

118

98

Tokom ova etiri mjeseca turskoj komisiji je postalo jasno


da je zahtjev njihovih kolega Austrijanaca osnovan i opravdan
i da zato nee odustati od njega. Osim toga tu je bio i peti
lan mirovnog ugovora, kojim se komisijama za povlaenje
granine linije nareuje da poklone krajnju panju i brigu
miru i bezbjednosti podanika dviju strana, te neka bez sporenja i pristrasnosti .razhue na najbolji nain zemlje dviju
strana, pa su konano pristali na 'zahtjev Austrijanaca da se
ponovo porue popravljena od navedenih utvrenja, a ono
to je porueno da ostane u stanju u kakvom se nalazi, da se
tamo vie ne podiu nikakvi novi objekti. Ali, pozivajui se
opet na ugovor o miru, ni na koji nain ne smije biti ometano podizanje kua i gospodarskih objekata, mirno stanovanje
i bavljenje svim vidovima poljoprivrede. U tom smislu donesena je i punovana odluka, pa se naikon toga moglo pristupiti razgraniavanju i ovog podruja.
Povlaenje granice za prethodno podruj e zavreno je
na utoku rjeice Gnojnice u Koranu. Odavde je granica ila
rijekom Koranom sve do mjesta sjeveroistono od Furjana,
gdje je prelazila na lijevu stranu Korane i prva humka za
ovo podruje 'postavljena je pored hrasta u neposrednoj blr-

99

zini Korane, naprema maloj adi,121 izmeu klopskog i


turlikog prelaza.P" Sljedea, druga humka nalazila se u Koranskom lugu,124 pored jednog hrasta, ... dzrneu dva brijega. Granica odavde prolazi podno Radovanove kose,125gdje
je pored jednog brijesta, na mjestu blizu potoka Hurjanica126postavljena trea humka. etvrta humka bila je pored
jednog velikog hrasta u podnoju brda, na mjestu gdje se
izlazi iz Furjanskog luga,127na ovoj strani .potokaPrivr.ilicev.P"
Peta humka nalazila se na .putu, izmeu buk ovog i hrastovog
stabla, a kao esti pogranini znak uzet je jedan golemi hrast
sa etiri ralje. Sedma humka postavljena je na brdo zapadno od Furjana i naprerna njemu. Ostaci razruenog Furjana129 ostali su na lijevoj strani granine linije - na teritoriju
Osmanske Carevine. Osma humka nalazila se blizu breze koja
je postojala izmeu izvora Furjanice i Brezovog polja.P? deveta pokraj hrasta, na rubu padine naprema planini Mavini131adeseta
uumi, izmeu dvije jame. Granica odavde
izbija u polje sela Lipovac koje se tada nazivalo Rudeniko polje.132 U ovom polju, koje razdvaja planine Mavinu i Blizn.icel'"
121Mislim da je ovdje rije o adi koja se nalazi u Korani
juno od Sklopa, kojoj je prema sjeveroistoku selo Ternovi, a prema zapadu selo Alagii.
122Iklop geidi - Sklopski prelaz, brod, gaz. Selo Sklop nalazi se na Korani, jugoistono od Slunja.
123Iturlik geidi - turliki prelaz, brod, gaz, Selo turli
nalazi se sjeverno od Trca, na desnoj obali Korane.
124Koranski lug, kod Srkulja (str. 33) Bosco della Corana.
Selo Koranski Lug nalazi se jugozapadno od sela turli, a jugoistono od Furjana.
125Kod Srkulja (str. 33) Radovan Cossa, nepoznato.
126Huryanie - Furjanica, rjeica koja izvire ispod planine
Mavine, a ispod Furjana, kod Boi Sela, sastaje se sa rjeicom
Grabanicom.
127Nalazi se istono od sela Brezovac, pod planinom Mavinom.
128Neutvreno.
129Na topografskoj sekoiji Sluin (MI, 1915) postoji toponim
Gradina, na brdu juno od Furjana.
130Brezovo polje, polje sela Brezovac, jugozapadno od Furjana.
13,1
Mavina, planina juno od Furjana.
132Kod Srkulja (str. 34, nap. 2) Rodenizco Polle, odnosno
Rudenicko Polje, a na str. 34. Plesnicza. Rije je o polju sela
Lipovac, koje razdvaja planinu Mapvinu i Bliznicu. Gornji naziv
danas nije u upotrebi.

100

postavljene su, pored puta koji ide poljem, i sljedee tri humke.
etrnaesta humka se nalazila izmeu planine Bliznice i Rudenikog polja, odakle granina linija produava prema planini Bliznici. Petnaesta humka postavljena je na putu u podnoju ove planine, odakle se granica uspinje na njen sami
vrh, na kojemu je, pored jednog hrasta, postavljena esnaesta
humka. Odavde granina linija silazi niz Bliznicu i u njenom
podnoju, na mjestu koje je tada nosilo naziv Delibain razboj,134 postavljena je sedamnaesta humka. Granica odavde
prelazi preko Lunbardanikog
druma." zalazi u Rakoviko
polje,135 u kojemu je postavljena osarnnaesta humka, devetnaesta se nalazila na ravnom prostoru, na mjestu gdje se prelazi
preko malog potoka,136 a dvadeseta je bila postavljena na

Na izvoru rjeice Grabovac

133Postoje dvije Bliznice, jedna pokraj druge. One razdvajaju


podruja Lipovac iSelie.
134Delibai razboyi - Delibain razboj, kod Srkulja (str. 34,
nap. 3) ... deUi Bassi Razboi (sic), odnosno Basi Razboi. Toponim
pod ovim nazivom nepoznat.
135Polje sela Rakovice, sjeverozapadno od Drenika, kojim
protjee istoimena rjeica.
136Ova humka nalazi se blizu lokaliteta koji se danas naziva
Sajmite.

101

gornjoj strani potoka Rakovica=.!" odakle je jednu osminu


sata granica spomenuti potok, pa je dvadeset i prva humka
postavljena na platou iznad potoka.P" Granica prelazi ovo
uzdignue i silazi u ravnicu, pa je dvadeset i druga humka
postavljena pored puta, a dvadeset i 'trea, u istom smjeru,
iznad samog izvora Grabovca,139 nedaleko od puta i s njegove lijeve strane. Granica odavde vodi prema brdu I\l ijem
je podnoju postavljena dvadeset ietvr.ta humka, kod hrasta, takoer na gornjoj strani spomenutog Grabovca. Dvadeset i peta humka nalazila se izmeu hrda i izvora spomenutog Grabovca, dvadeset i esta u blizini arodola140
dvadeset i sedma pored starog druma uz jedan hrast sa dvjema raijama, izmeu dvije jame, dvadeset i osma, idui odavde prema Ruji, koja se I\l ono vrijeme nazivala ,Run.avica,t>41
uz stablo breze, takoer izmeu dvije jame, a dvadeseti
deveta u podnoju ovog ,brda, takoer izmeu dvije jame. Granina linija ovog podruja zavrena je tridesetom humkom,
koja je bila postavljena pored jednog hrasta ispod puta nad
Koranom, na mjestu koje se i danas naziva Mlinski prelaz.':"

137Potok Rakovica, mala ponornica, koja protjee kroz ne'ravno i vrtaama bogato, krako Rakoviko polje. Ponire u sa;'
mom podnoju planine Bliznice, nedaleko od lokaliteta koji mjetani nazivaju vica.
138Ova humka nalazi se ti neposrednoj blizini dananje nove
osnovne kole.
139Grabovac, ponomica, protjee kroz istoimeno selo koje
lei izmeu ~,a,kovice i Drenika. Ponire blizu lokaliteta pod nazivom Jovina peina.
140Sarev dol, Sarodol, kod Srkulja, (str. 34, nap. 5) Sarzodol,
odnosno Groca Dol i Garca - dol, danas Sarodol. Ova uvala lei
jugoistono od izvora rijeke Grabovac.
141Runjavica, Runavica ili sl,kod Srkulja (str. 34, :nap. 6) Rudavicza, odnosno Runjavicza. Ovaj naziv nije danas u upotrebi.
Meutim, iroko, blago nagnuto podruje, koje gleda prema Grabovcu, mjetani nazivaju Ruja.
142Degirrnen geidi _ mlinski prelaz, kod Srkulja (str. 34, nap.
7) passagio del MoIino,odnosno Dejirmen gedschidi i Mli:narische
Brticke. I danas se tako naziva prelaz preko Korane, jugozapadno
od Irinovca, blizu sela Catrnja.

9. GRANICE PODRUCJA IZACI I BIHA


. od Mli~skog prelaza na Korani zapoelo je razgraniavanje podruja koje je pripadalo Izaiu143 i Bihau. Preavi
Koranu granica je dla pravom linijom i uspinjala se na brdo
Pogledalac.l+' gdje je postavljena prva humka za ovaj sektor
.~ bila je ogromnih dimenzija i drvee oko nje bilo je sasjeceno, a neposredna okolina raiena. Odavde je granina
linija vodila grebenom brda Pogledalac, a druga humka postavljena je na mjestu pod nazivom Koprivita kosa145iznad
dananje Stare ceste, koja se u ono vrijeme nazivala eljevski
pUt.t46 Idui stai1no grebenom planina 'granica je vodila do
tree humke koja je postavljena na putu za Vrevit,t47 na
mjestu poznatom pod nazivom Vrh Pljeivice.t48 etvrta humka postavljena je na putu za Farkaii,149na mjestu gdje ovaj
put prelazi bilo Pljeivice.P" To je bila i posljednja humka
za ovo podruje ija je 'granica dla stalno grebenom planina
koje se nalaze naprema tvravama Izai i Biha.
143Izai - Izai Grad, jugoistono od Drenika, a sjeverozapadno od Bihaa.
144~o uvijek se .moeu1Jinaziv Pogledalac, iako narod ovo
b~do naziva Pogledalci. Nalazi se iznad dananjeg seoceta Catrnja
sjeverozapadno od .?remilka . a jugoistono od sela Sabljakavo:
~pIC,.suma~Ja DO~JILapac, Ispostava Nebljusi, 1 :.25.000, ubiljezen J~ ~C?k.~h~et
Unjka (b~z sumnje iskrivljeno od humka), zapadno
od pljeivikih vrh~a Vl'torogi Trepetljikovac, a sjeveroistono od
Slroncevog. vrha, blizu glavne saobraajnice, koja iz Udbine, odnosno, Donjeg Lapca, prelazi preko Pljeivice i. vodi prema sjeveru.
145Koprdvita k~s~, kod .Sr~ulja(str. 35, nap. 5) Caprovita
Cossa, odnosno Koprdvita kossa, Kuprovita i Koprivicza Berg. Neutvreno.
146Zeleve yoli - eljevski put, put za eljevu. Selo Zeljeva
na ovom drumu ispod Pljeivice lei jugoistono od Izaia. Danas
se ovaj put naziva Stara cesta, zaputen je i upotrebljava se samo
u lokalnom saobraaju.
'
147Vrevit, lei jugoistono od vrhova Gola Pljeivioa i Crni
vrh, a zapadno od sela ZavaIje i Meudraje.
148To je Gola Pljeivdca, vrh sa nadrnorskom visinom od
1649 m.
.
.
.14U
.Farkaik. yoli - put za Frkai. Donji i Gornji Frkai,
JUgOIStocnO
od TItove Kori:nice,pod Pljeivicom s krbavske stra:ne.
150Na karti "Pregledni nacrt, gospodarske jedinice Velika
Pljeivica - Drenovaa, u vlasnitvu umskog gospodarstva Go-

103
102

10. GRANICE PODRUCJA ORASAC, LAPA!C, HORICEVAC,


STARA OSTROViICA:I KULEN-VAKUF
Od humke postavljene na ,grebenu Pljeivice, na mjestu
gdje preko njega prelazi put za Farkai, nastaje podruje
koje je tada pripadalo kuli Oraac,!" kuli ifluka Lapac,152
porueno] tvravi Borievac,us tvravi Stara Ostrovica15" i
palanci Kmen-Vakuf.u5 Kao i za prethodno, granina linija
i za ovo podruje vodila je stalno ,bilom'Plalllina i u pravcu
jugoistoka. Prva humka za ovaj sektor postavljena je na planini Kuk,ls8 U blizini Klupae.P" Druga humka postavljena je
na Maeinskoj planini,u8 na mjestu pod nazivom Visoka lokva.!S9Granina linija odavde izbija na Poljanu, koja se u dokumentima o razgramenju naziva Duga poljana-" i na mjestu gdje je prelazila preko Lumbardanikog druma" postavljena 'je trea humka, a etvrta - posljednja humka 2Jaovaj
sektor - postavljena je iaJmeJu Gradovite kose1'1 i Velikog
Lisca.162
151Sjeveroistono od Kwen- Vakufa, na desnoj strani Une.
m Gornji i' Donji Lapac, varoice ispod Pljeivice, zapadno
od Kulen-Valrufa.
153 Borievac, jugozapadno od Kulen-Vakufa.
154 Stara Ostrovica, danas Ostrovdca, selo pored puta koji iz
unske doline vodi, preko Bonievca, u Gornji Lapac.
153Vakf-i Una - Kulen-Vakuf, varoica na Uni, jugozapadno
od Bihaa.
.
IS6Dio Pljeivice i vrh (nadrnorska visina 1172 m) kojim prolazi put koji preko Pljeivice spaja Lapako i Knbavsko polje.
157 Klupe, Klupa, kod Stl'Ikulja(str. 35, nap. 13) Culpa, odnosno KLupe.Lokalitet pod ovim nazivom nepoznat na terenu. Meutim, samd vrh Kuka gledan od vrha Celine, dakle u pravcu jugozapada, izgleda stepeniasto, upravo kao ogromne klupe poredane jedna iznad druge.
158Mazin yaylasi - Mazinska planina, sjeverozapadno od Mazina.
159 Visoka lokva, kod Srkulja (str. 35, nap. 14) Kisooolocona,
odnosno Vdssoka Loqua. Na ovom podruju postoje brojne vrtae
u kojima se voda zadrava samo privremeno. Neka lokva u kojoj
se voda zadrava preko itave godine ne postoji.
180 To su kosanice koje pnlpadaju stanovnicima Mazina. Danas se uje naziv Poljana.
1$1Gredovita kosa, jugoz8ipadnood sela Brezovac. I danas je
u upotrebi ovaj put koji vodi p~anini Cememici.
lU Ima vde brda, planina i vrhova koji se nazivaju Lisac.
Ovdje je rije o Brezovakorn Lisou (1111 m nadmorske vdsine),

104

11. GRANICEPODRUCJA

SRB

Od humke na Brezovakom Liscu eapoelo je povlaenje


granice za podruje Sl1b.183
Ono to je karakteristino i za ovaj
sektor jeste to da je i njegova granica dla stalno grebenom
planina. Granina linija izlazi ona planinuCemernicu,164
na
ijem je VMU pored bunara18S postavljena prva humka (la
ovo podruje. I druga humka postavljena je na. Cemernici,
na mjestu poznatom pod nazivom Dabarticae.P" Trea humka postavltjena je na vrhu brda Kupirova.r" koje se nalazi
na zavretku spomenute planine emernice. Sa ovoga vrha
granina linija vodi na vrh Strabenice,188 koji gleda prema
nahiji SI'b. Na ovom vrhu postavljen je etvrti granini znak,
a peti - velika gromila od kamenja - postavljen je uvrh
klanca Popina,!6' na desnoj strani puta, 'Uz jedno veliko stablo. Odatle .granica vodi uzbrdo prema samom vrhu planine
Poputak.P" a esta ,humka postavljena je na jednom golom
koji se nalazi sjeverozapadno od sela Brezovac a ne o brdu Lisac
koje lei istono od Gornjeg Lapca.'
,
11 Gomji i Donji Srb, jugoistono od Mazina a sjeverno od
Knina.
184 Ovdje je rije o Cemel'lnicikoja se prua jugoistono od
MaZlina,prema Dabanioi, a ne o Cemernici izmeu Dabanice
i Srba.
165 Na planini Cemernici izvire i ponornica Bukovac
a na
njenom grebenu ima vie izvora ija je voda uvena po' svojoj
hladnoi. Svi ti izvori d poniru na njoj izuzev rjeice Dabanice.
Ul Dabartie Dabanica, kod Srkulja (str. 36) Dobaristicza, Dabanlca, u donjem toku Srebrenica. Izvire na planini
Cemernica, a selo Dabanica, na ovo] rjeici, lei istono od Srba.
117 ~upiTUha, Kopiruha, kod Sl'Ikulja(str. 36, nap. 1) Copiruha,
odnosno KCllPiRucha i Kuppi Ruha - kaj i selo Kupirovo, sjeverozapadno od Male Popine,
118Strabenica, naziv koji se esto susree u blizini ove granine loinije(up. i nap. 69). Ovdje je rije o Strabenicr sjeverno
od sela Dabanica, a ne o Strabenicl sjeverno od sela Donja
Suvaja.
let Rije je o Klanou na putu juno od Kupirova a istono od
Velike PO!pme,koji se danas naziva i Srbski klanac.
170 Popitak, Poputak ili sl. kod Srkulja (str. 36, nap, 2) POpistak, odnosno Popistjak. Ovakav naziv za neko brdo Hi planinu
na ovom podruju ne postoji. Rije je, svakako o planini Potak,
koji se protee jugoistono od Male Papine, asjeveroistono od Velike Popine.

105

i dugakom brdu.11l Sedma humka postavljena je na samoj


planini Poputak, na jednom visokom kamenu. Ove dvije posljednje humke nisu -bile daleko jedna od druge i jasno se
vide. Odavde granica ide sasvim pravom linijom grebenom
planine Poputak. K.orital72 su ostala na desnoj strani granine
linije. Osma humka postavljena je na jednom visokom brdu
planine Poputak, upravo naprema Maloj Popini.l7S Granica
odavde produava u istom pravcu, a posljednja - deveta
humka na ovom dijelu granice postavljena je na desnoj strani karnenitog vrha :koji se zove Ravni Poputak,'?' tako da
gleda na sve etiri strane.

12, GRANICA PREMA HRVATSKOJ

Od humke postavljene na 'Ravnom Potaku granica silazi


do Vilinog klanca;'> u .kojemu je, s lijeve strane puta, postavljena prva humka za ovo podruje. Granina linija odavde
vodi pravo na vrh Crnog vrha, koji je bio poznati
pod
imenom Runava glavica.':" Na ovom vrhu postavljena je druga humka, velika i od kamena, a drvee oko nje bilo je sasjeeno .i neposredna okolina .raskrena. Trea humka postavljena je u ujinom polju,177 odakle se granica uspinjala i na
mjestu zvanom Rujnak178 postavljena
je etvrta humka.
171To brdo, koje lei izmeu Srbskog klanca i planine Potak,
danas se naziva MikovJ.avrh.
112Korita, naziv .koji je i danas u upotrebi za ovo podruje
pod bjelogoricam koje je dzbrazdano mnotvom jaruga i' vododerina.
.
113Mala Popina, nalazi se, juno od Velike Papine, na putu
za Knin.
114Neutvreno.
115Vilin klanac, sjeverozapadno od sela Plavno, ,jugoistono
od Male Papine.
116Kod Srkulja (str. 36)... Cerni Virh, e coll' altro inome
Runade Glaniza ... i nap. 3: Runja Glavicza i RunjaV-il"Glavica,
Rije je o Crnom vrhu juno od Vi1inklanca a sjeverno' oo'Zujinog
polja, a ne o Crnom vrhu iznad Vilin klanca, koji, oStaje prilino
istono od granine linije.
','.
-: ' '
; ." .
111ZujJ.no polje, juno od Vdlin klanca a zapadOO'oo Plavna:
118Rujnak, Rojna:k ili sl. Kad Srkulja (str. 36, na.p: '7) Rulnac,
odnosno Runjak. Nepoznato.
' .'
'.)"

106

:.'

Odavde je .granina linija izlazila na vrh hrda Kita,179 na kojemu je, pored njive, postavljena peta humka. esta se nala- '
zila nedaleko od dananjeg zaseoka Paii, u Metiljavom doCU,I80pored jednog hrasta, a sedma na mjestu pod nazivom
Bilo brdo.181 Osma humka nalazila se 'ria Otonskom brdu,
koje se tada nazivalo i Otonsko hilo,18! a deveta na podruju
Otona, usred njive s lijeve strane puta. Granina linija
odavde, preavi preko potoka Kusa<:,l83vodi uzbrdicom i uzlazi
na Debelo brd.o,184na ijem se vrhu .koji se zove Medvidija
glavica,l85 zavrava tursko-austrijska,
anastaje tursko-mletaka granica. Predstavnici svih briju drava zajedniki su odluili da se ovo mjesto, koje predstavlja stvarnutromeu,
oznai
ljepe i izrazitije, pa je podignuta jedna velika humka, bolja,
ljepa i via od ostalih i postavljeni su posebni znakovi na tri
strane, koji su ukazivali na granine linije izmeu Austrije i
Turske, Austrije i Mletake Republike i Mletake Republike
i Turske.

t7t KIta, brdo koje se nalazi dstono od sela Pribudi a sjeverno od Otona. Danas se ona naziva Cupkavia kita. Lei s desne
strane vijadukta na' eljezniko] pruzi Knin-Graac.
180Metiljavi dolac, kod Srkulja (str. 36, nap. 8) Metlevi Dolaz,
odnosno Metaljavd Dolacz i Metuljavi Dolacz, nalazi se istono od
Bendera, kod dananjeg zaseoka Paii.
t81,Bilo brdo, i danas pod istim nazivom. Kod Srkulja (str. 36)
Billa Berdo. Na njemu takoer postoji tzv. gradina. Bilo brda lei
iUIW .od CUpkovia .kite.
ISt Brdo iznad Otona sela sjeverozapadno od Knina. Danas
je preovladao naziv Crkveno brdo, po crkvi sv. Ilije, koja se nalazi
na njegovom vrhu. I danas postoje prilino dobro ouvani ostaci
pOgranine gromile. ' ,
'
- ,l~
~usa~, lUeva prttoica Zrmanje, Istie iz malog planinskog
jezera koje se zove ,Kusako jezero.
,
184Debelo .brdo, sjeverozapadno od Knina.
111 Medvedija glavica,danas
Medveak, vrh Debelog brda,
koje lei .sreveroeapedno od Knina,

107

.~

III. RAZGRANIENJE SA MLET AKOM


REPUBLIKOM
A. UGOVOR O MIRU SA MLETACKOM REPUBLIKOM
(PRIJEVOD)

CARSKA AHITNAMA I MLROVNA ISPRAVA KOJE SU


DATE MLETACKOJ REPUBLICI
Uzrok pisanja ovog meritornog dokumenta i raelog sastavljanja ovog autentinog teksta je sljedee:
Zbog neprijateljstava
koja traju ve nekoliko godina
izmeu uzviene drave i Mletaka Republike trpjeli su svi
podanici. Takvo stanje je ponovo zamijenjeno prijateljstvom
i ljubavlju. Radi oivljavanja dobrosusjedskih odnosa posredovali su, davali inicijativu, polclanjali naroitu panju, pokazali naklonost i privrenost prema miru i dobrosusjedstvu iz
saosjeanja prema boijirn robovima, ponos visokih hrianskih starjeina, utoite ponosnih velikana, mudri upravljai
stvari hrianskih naroda, nosioci sjaja i dostojanstva, posjednici dokaza slave i ugleda, Viljem Ul, kralj Engleske, kotske
i Irske i dravni stalei Holandije - neka se sve njihovo
zavri dobrom i pravim .putem.
Kada su se sastali izaslanici dviju strana u mjestu zvaonm Karlavci na sremskoj strani, blizu granice, uzori velikana hrianskog naroda lord Viljem Paget, visoki ambasador
kralja Engleske, i ambasador dravnih stalea Holandije, sinjor Jacob Kolijer, obavili su kako treba usluge posredovanja
izmeu dvije strane zahvaljujui svojoj revnosti. Kada su uz
njihova posredovanje nae punomoi pa starom obiaju razmijenjene i prouene i kada su pitanje mira i dobrosusjedstva na osnovu punomoi i ovlatenja carskom zapovijeu
stavljena na diskusiju i razgovorvna nekoliko. sjednica razgovarano je o. pitanjima mira i dobrosusjedstva
sa uzorom velikana brianskog naroda izaslanim ambasadorom pomenute
Republike sinjor-kavalirom
Karlom Rucinijem.
Ali, lako je vrijeme za razmatranje stvari bilo pogodno,
usljed toga to su se pojavile razne tekoe, on je oklijevao u

sklapanju mira i dobrosusjedstva,


Stoga su uzori velikana
hrianskog naroda iza slani ambasadori njegovog velianstva
rimskog irnperatora i Poljske uz znanje ambasadora posrednika i uz saglasnost sviju postupili na osnovu iznesenih irnprovizovanih prijedloga, naroito kako je i~nesena u treem lanu
tih prijedloga. I rak od petnaest dana, kaji je opet uz znanje
dviju strana utvren da potpisivanja isprava i njihove razmjene, 'bio je blizu isteka. Kako od strane pomenutog mletakog
ambasadora nije nikako donesena konana odluka ta je i Mletaka Republika razgovarala na najlj epi nain pa nas i pa
Mletaku Republiku o odredbama koje su sporne, s tim da
budu prikljuene miru i sporazumu kaji je boijom naklanou zakljuen izmeu dviju strana, a nesebinim nastajanjem opet ambasadora posrednika izmeu Osmanske drave i
pamenute Republike, U'Z pridravanje
i potovanje osnovne
isprave kaja je prije ovoga bila rtrkovodni princip izmeu
Osmanske drave, esara i Mletaka Republike s tim da bude
preliminarij 'za stvar sklapanja mira, razgovarano je o. slijedeih esnaest odredaba, i one su Iormulisane
kako. slijedi:
Cl. 1. Kako su sada u posjedu Mletaka Republike u unutranjosti Moreje gradovi, tvrave, kasteli, varoi, sela, brda,
rijeke, jezera, ume, luke i sve to je unutar tog kruga, u
svajoj ukupnosti, neka to sve ostane u njihovoj ruci i posjedu,
bez uznemiravanja. Neka se kao granica uzme mea na morskoj strani ipooadirna na mjestu gdje se nalaze ostaci starog
zida, .tako da ne bude nikakvog mijeanja i presizanja, niti iz
pravca Moreje prema Velikoj obali niti iz pravca Velike obale
premageanici Moreje.
Cl. 2. Poto je Velika obala u posjedu uzviene drave
neka sva ostane pod upravom uzviene drave, potpuno onako
kako je bilo u poetku ovog posljednjeg rata. Neka se od
strane Mletake Republike evakui:e tvrava Lepant, neka se
srui kastel zvan Rumeli kaji se nalazi na obali Lepanta, a
takoer i tvrava Preveze, neka u tom predjelu Velika obala
u potpunosti ostane u preanjem stanju.
Cl. 3. Neka ostrvo Ajamora i njegova tvrava i mjesto
do mosta zvano Praja ostanu u posjedu i pod upravom Mletake RepUibUke, s tim da nikako nemaju prevelike veze sa
Velikom obalom, kao i ostrvo Lefkada koje je uz samu
Ajamoru.

108
109

Cl. 4. Nakon odreivanja granice u Dalmaciji neka se potom izvri evakuacija Lepanta i ruenje katela zvanog Rumeli i Preveze, a za to vrijeme neka se posada tri pomenuta
mjesta zadri u njima da ,bi se sprijeili i otklonuli napadi i
motivi napada, i neka se uopte ne zalijeu do Veli'ke obale,
te neka, bilo pod kakvom izlikom ne prave nikakve zahtjeve.
Stanovnitvo pomenutih mjesta ako hoe neka ostane, a ako
hoe neka ide, neka se na njega ne vri nikakav pritisak.
Cl. 5. Neka se zajedniki koriste pomenuti zaljevi izmeu
Velike obale i Moreje i neka se inicijativom obiju strana oiste od izgrednika.
Cl. 6. Ostrva, koja se nalaze u Sredozemnom moru i u
drugim morima u tom podruju, neka u stanju u kakvom su
se nalazila poetkom posljednjeg rata ostanu u posjedu uzviene drave. Hara i drugi porezi ili sve drugo to god je od
strane Mletaka Republike u toku ovoga rata uvedeno neka
se ne trai od strane pomenute Republike.
Cl. 7. Neka uzviena drava ne trai zacstala davanja, a
ubudue porez, od Mletake Republike, za ostrvo Zakila, ili
od njegovog stanovnitva. Poto [e ostrvo Egina u posjedu
Mletake Republike, neka sa svojom tvravom ostane kako
jeste u njenoj vlasti.
Cl. 8. Tvrave Knin, Sinj, Gabela i itluk u Dalmaciji
sada su u vlasti i pod upravom Mletake Republike i neka
opet ostanu u njenoj vlasti i pod njenom upravom, bez uznemirivanja. Poto je vano da njihovo posjedovanje bude oevidno i da podanici dviju strana ive mirno i spokojno, a poto
je potrebno da i granice shodno tome budu odreene, kako ne
bi dolazilo do bilo kakvih sporova i kako ne bi preostala bilo
kakva situacija koja bi naruavala mir na granicama, dvije
strane su se sporazumjele da se povue prava linija od kninske tvrave do tvrave V.rlika, odatle do tvrave Sinj, odatle
do tvrave Zadvarje koja se naziva Dvare, odavde do tvrave
Vrgorac, a odatle do tvrave itluk, i da se razdvoje granina
podruja tako da mletaki teritorij unutar spomenutih linija
i krajevi, kasteli, tvrave, kule i utvrena mjesta prema morskoj strani ostanu u posjedu Mletake Republike. Zemlje, lorajevi i u njima utvrene kule i utvrena mjesta, koja se 'nalaze
izvan tih linija neka ostanu 'ti posjedu i pod upravom: uzvi .

110

ene dr~ave. ~~~du: n~ka .s~ dviju strana ne bude nikakvog


nasrt~nJa, pr.~lrlvanJa 1 prrtiska. Opunomoenici koji su odreeni od dVIJU strana za odreivanje ovih granica, neka na:~e d~ spomenute granice budu odreene (istaknute) na nacm kOJ.l uz meusobnu saglasnost ocijene podesnim, ve pre~a odhka.ma. (sposobnostima) mjesta: nenaseljenim podrujem,
Ih umama, lli rijekama i rjeicama, a na mjestima koja ne~aj.u m~unosti za isticanje [granine linije] rovovima, kocevima 1 kamenjem.
Da bi tvrave u mletakoj vlasti imale i ispred sebe zemlje u potrebnoj mjeri, neka se od strane opunomoenika
koji su zadueni za granicu odredi ispred tvrava Knin Vrlika, Sinj, Zadvarje, Vrgorac i Citluk zemljite od jednog sata
hod~, li~ijom pravom ili krunom, ve prema zahtjevu (potrebi) mjesta. Bok tvrave Knina pada prema granici esarova
teritorija
u pravcu Hrvatske i neka se ne okrnje interesi nijedne od tri strane 'koje se granie na tom mjestu i neka se
kako je to utvreno 'ti ovom globalnom miru i sporazumu'
potuje uvijek pravo svake strane. Neka nad pomenutom gra~~com bdiju obje strane. Acko<bise u blizini pomenute granice,
Ih u.nutaJ' nje, nala tvrava uzviene drave neka sve zemlje
u njenom zaleu ostanu toj tvravi i neka se i pred njom
odredi, u polukruno] liniji zemlje u zahvatu od jednog sata
hoda, te nekazezrtlja unutar te linije uokrug, ostane u njenoj
vlasti. Neka se tvravi itluk dodijele zemlje u zahvatu od
po jednog sata i ispred nje, ali neka se itluku dodijele zemlje
u zahvatu od dva sata hoda s one strane pomenute prave lin~je koja se zavrava kod itluka, a odatle neka se odredi gramca opet jednom pravom linijom u pravcu mora. Kako je po
ovom pravilu i na ovaj nain odreeno granine podruje i
povuena granica i kako su razdvojene zemJje koje e biti
posjedovane i upravljane, neka to sve bude meritorno i potovano ubudue, .bez promjene i bez nasrtanja. Kada se neko
usudi da prormjenl neki od postavljenih znakova i da nasrne
na. neku od granica, neka se sa obje strane otro postupi i
prema. star,jemnamakoji u dovoljnoj mjeri ne polelanjaju dunu panju' zasluenom kanjavanju takvog ovjeka i ovakvih
pr~tupnika.
.
.' Kada.doe do tekoa meu oponumoenicima za granicu,
te ,ak.one bude mogue da se meusobno sloe, neka revnou

111

(ambasadora) esara, engleskog kralja i dravnih staJea Nizozemske, koji se nalaze na sreeno] Porti, to !bude rijeeno na
prijateljski nain. Neka zbog ovakvih i drugih graninih sporova ne doe do bilo kakvog nasrtanja, neka se ne naruava
mir i spokojstvo mirnih podanika i neka se (ti sporovi) ne smatraju uzrocima za promjenu mira i dobrosusjedstva zakljuenog sa uzvienom dravom.
Cl. 9. Zemlje i krajevi dubrovakih knezova neka budu
neposredno uz zemlje i krajeve uzviene drave. Neka se ukloni ono to spreava neposredni dodir i pomijeanost zemalja
uzviene drave i pomenutih knezova.
Cl. 10. Poto su Novi i Risan u predjelu Kotora' sada u
posjedu i pod upravom Mletake Republike, neka sa svojim
zemljama, ~bezuznemiri vanja, ostanu u njenom posjedu i pod
njenom upravom. Ako na toj strani ima u njenom posjedu
bilo kakova ranija tvrava, neka opet ostane u njenoj ruci.
Neka opunomoenici odreeni za povlaenje granice od obiju
strana budu ispravni, iskusni ljudi, i neka i ovu vanu stvar
pravino i nepristrasno obave, neka razgranie krajeve i na
toj strani, neka postavljanjem odreenih znakova povuku granicu, tako da svi, bilo kakvi razlozi za nesporazume budu
otklonjeni oj odstranjeni. Ali neka i na ovoj strani ne bude
presjeena potpuna, neposredna veza izmedu zemalja Dubrovnika i zemalja uzviene drave.
Cl. 11. Kada bude pogodno vrijeme za povlaenje granice u predjelima Dalmacije i Kotora neka se opunomoenici,
odreeni za obavljanje ovog posla prethodno meusobno obavijeste i neka dou na neko pogodno mjesto sa svojom pratnjom, odmjereni i u jednakom broju. Ovaj posao neka zaponu
sa proljeem. Neka s panjom i breo pristupe povlaenju granica na pornenutim stranama i neka u roku od' dva mjeseca
obave svoje dunosti.
Cl. 12. Poto je potrebno da podjednako s obje strane budu predmet mrnje i gnjeva oni koji su; ma koliko DmC!lo
da se eli postojanost, prijateljstvo i spokojstvo pOdilllika abiju
strana, toIliko podloni svojim udima i strutima;koji 'SU pod
pristlom svojih ustaljenih navika, koji za vrijeme DUr~kraama i presizanjem naruavaju mir na. grame8mia.'Dek8se
ovakvi izdajnici ma koje vrste bili, neprihva.)u.
\i De,alte,

112

neg~ neka ~e .potrae i iznau da bi bili kanjeni prema zaSlUZI,za prrmjer drugima. Neka bude onemogueno druenje
sa ovakvim smutljivoima i prikr-ivanje smutljivaca.

!~.

Cl.
Neka. dVj.ema stranama budu dozvoljeni opravci,
poprav~l. 1 utvr1Va~Je tvrava koje su u posjedu i pod upravom dVIJUstrana, ah neka se od sada ne podiu nove tvrave
na mjestima koja su blizu granice. Neka se od strane Mletake
Republrke takoer ne podiu tvrave na rubovima Veiilke obale, koje su sruene, Ali neka se uspostavljaju varoi i sela na
svim mj~stiana koja ~ od koristi podanicima, i neka se, shodno
dobrosusjedstvu,
vodi rauna o postupcima izmeu dvije
~trane. Kada ~~u njima doe do bilo kakvog spora neka se
iza toga starjeine i upravnici sastanu na nekom mjestu i
neka po pravdi pravinosti i prijateljstvu, otklone i odstrane
uzroke koji dovode do sporova.
Cl. 14'. Neka. se uzme u obzir praksa koja je objanjena
u prethodnim ahitnamama u pogledu njihovih vjerskih obreda, razmjene i putanja zarobljenika, i trgovakih pitanja, i
neka se dozvoli mletakom ambasadoru da izloi mome uzvienom carskom prijestolju, osim gornjih i druge njihove povlastice. I neka se, i zbog ovoga mira, potvrde uzviene zapovijed:i,. koje su prije ovoga blagonaklono date Mletakoj
RepubhC'l, za obavljanje njihovih obreda, za putanje njihovih
zarobljenika i za trgovake poslove. Neka trgovaki poslovi
ostanu onakvi kakvi su bili prije ovoga rata i neka mletaki
trgovci ive mirno sa povlasticama koje su njima blagonaklono dodijeljene.
'
'.
Cl: 15. od dana kada su izaslanici esara i Poljske potpisali lSpravukojom su za M1etaku Republiku preuzeli obaveze do dana kada 6e izaslanici uzviene drave i Mletake
RepU!blike,'bez posrednitva, potpisati ispravu, neka se s obje
strane dokinu napadi na kopnu i moru i neka se lijepo postupanje ,Uspostavi obostrano. Odreen je rok od trideset dana
da bi se .poslalo obavijest u Bosnu, Albaniju i Dalmaciju
kakob.i.se malo vrijeme ove obustave neprijateljstava, a rok
od ~r~
dana za Krit, Morejska ostrva i druge krajeve na
tojstran.t"lNeka od strane uzviene drave i pomenute Republike-u:PCHlletlutom'v.remenu ni na kakav nain ne bude postupano 8upr(ltno'oV'im odredbama da bi se omoguiio njihovo
a -

Granice bos. palaluka ...

113

potovanje. Neka se takoer dade potpuno pismeno oprotenje


svim podanicima, neka se pree 'preko svih djela i nedjela, ma
kakva ona bila, koja su poinili za vrijeme rata, neka se na
taj nain ubudue niko od onih koji su 'Osumnjieni, ne uznemirava kanjavanjem.

01. 16. Kada meu izaslanicima dviju strana, kao to je


naznaeno na kraju ovih odredaba, bude ovaj dokumenat ralanjen i bez posrednitva potpisan, neka se donese odluJka o
trajanju mira i dobrosusjedskih odnosa izmeu uzviene drave
i Mletake Republike. Takoer neka se razgovara o odredbama koje nisu u vezi sa teritorijem i granicama, nego su vie
vezane za prijateljstvo i meusobno lijepo postupanje.
DODATAK. Meu nama je ovako dogovoreno i preuzeto
kao obaveza. Ako spomenuti mletaki izaslanik dok smo mi
ovdje, pl'~hvati i odlui da stavi potpis i peat, neka sadraj
i slijed cijele ove isprave napie, potpie perom i providi
peatom, potvrdi i nama preda, i tome sljedstveno neka i od
nas uzme ispravu potpisanu i provienu peatom, a to sve
pod uslovom da gore zabiljeene odredbe ne budu mijenjane,
rnodifikovane, proirtvane i suavane, i da se ni na kakav
nain ne okrnji njihova sutina. Osim ovoga svega neka stvari
za koje se smatra da su pogodne za jaanje obnovljenog
prijateljstva, budu, uz pristanak obiju strana, dodate, ali neka
se nipoto ne mijenjaju odredbe o terltoriju i granicama. Alko
pomenuti mletaki ambasador i izaslanik, poto mi odavde
krenemo i odemo, ostane sam ne zavrivi svoj posao, da bi,
na osnovu ove isprave, 'Ovu ispravu primio ti sa njenim prihvatanjem da bi je poslao i dostavio u ruke ambasadcra-posrednika koji potvruju njeno prihvatanje, dat je Mletakoj
Republici rok od trideset dana poevi od dana sklapanja
globalnog mira i prijateljstva.
Najzad odreeno je vrijeme od dva mjeseca nakon dolaska
u Be dzaslanika Visoke drave da bi se u Beu .izmeu predstavnika uzviene drave i Mleta:lke Republike zavrile stvari
koje se odnose na prtjateljstvo dviju strane i ove odredbe,
AH ako Mletaka Republika ne prihvati gore nsznaene
dogovore i uslove i ne pristane na njih, neka mle~k!
i2a':"
slarrik ponovo razgovara o ovim odredbama opet pomenutim
cijenjenim posredstvom i uz prisustvovanje na sjednici jednog

114

od dva opunomoenika esara, N'Oneka se ipak podjednako s


obje strane potuje, uzima u obzir, ne mijenja, ne modifikuje;.
nego' neka se uva i izvrava 'Osnovna isprava koja je prije
ovoga utvrena i potvrena uz svojevoljan pristanak i saglasnost 'Obiju strana, sa svim njenim uslovima i uvjetima. Neka
se ne dozvoli mogunost da od odredaba koje su eksplicirane
u ovoj ispravi jedna od dviju strana imadne v,i~ekoristi. ~e~a
se potuju uslovi i uvjeti uneseni u osnovnu Ispravu k?]a ]~
prihvaena s obje strane li neka u vremenu od est mjeseci,
od dana kada ambasador uzviene drave doe u Be, mletaki izaslanik perfektuira i zakljui mirovne odredbe, te neka
izvri primopredaju rukovodne isprave i neka se Mletaka
Republika ukljui u rrriir i mirnodopske odnose. Kao to je
izneseno u odredbama koje su gore zapisane neka u tom vremenu prestanu neprijateljstva, neka se na kopnu i mo:ru p?~puno 'Obustave i otklone napadi i neka ne doe do situacija
koje su suprotne ovim odredbama.
Ako pak pomenuta Mletaka Republika ne bude zavrila
posao oko mira i mirovnih odnosa u vremenu koje je odreeno smisaona sutina tih njenih poslova poslije ovoga neka
pada u njenu odgovornost i na~lenos~. Amb~sado:i i izasl~nici pomenutog esara, na osnovu ovdje zaklJuem~ do~atIh
odredaba 'i s obzirom na potpuna njihova punomoja koja su
im prdje 'ovoga data od strane esara i kralja Poljske, i~~ali
su rukovodnu ispravu na latinskom jeziku, potvrenu nJI~ovim potpisima i njWhovimpeatima o esnaest lanova, uz svjedoenje amioosadora-posrenika, pa smo i ~i, na. osnovu potpunog naeg punomoja i ovlatenja, pr~d~l: ova~.doku:nenat
koji smo potpisali svojom rukom i provddili SVOJimpecatom,
s tim da bude rukovodna isprava.

Bog potpomae ispravne stvari.


.Napisano
Iskerlet

..

8"

24.redeba

1110. g. po hidri.

o~lu
Najskrueniji od robova
Gospoda Boga - najveeg
darodavaoca
Rami Mehmed, reIS'UI kutta.b

115

B. GRANICE PREMA MLET ACKOJ' REPUBLICI

1. GRANICA

OD TROMEE NA DEBELOM BRDU


DO KNINA

Granica bosanskog paaluka prema Mletakoj Republici


zapoinje od velike humke, odnosno gromile - kako se u
dokumentima o razgranienju sa Venecijom nazivaju ovi pogranini znaci - koja je postavljena na Medvidijoj Glavici
na Debelom brdu,' sjeverozapadno od Knina i koja, u stvari,
predstavlja tromeu.
Osmim lanom ugovora o miru izmeu Osmanske Carevine <iMletake Republike predvieno je da ova granica ide
u pravoj liniji od tvrave do tvrave, a oko tvrava, odnosno
veih mjesta, da pravi polukrunu liniju iji e poluprenik
iznositi, otprilike, jedan sat pjeakog hoda. U praksi to je
znailo tri do pet kilometara od sredita mjesta koje opasuje
granini luk. Pravac povlaenja ove linije iao je, uglavnom,
prema jugozapadu.
Prvi pogranirui. znak na ovoj liniji postavljen je na grebenu blizu velike gromile koja predstavlja tromeu, Granica
odavde ide valovitim terenom i prolazi iza dananje Vidakove
glavice,! koja se u to vrijeme nazivala Svilova glavica, gdje
je postavljena druga gromila. Trea gromila postavljena je
na Ravno] poljani," na desnoj strani puta koji ide i2: Golu1 Na topografskoj sekci;ji Knin und Ervenik, (MI, 1908)ubiljeena je kota 740, Medveak na Debelom brdu, sjeverozapadno od
Knina. Isto i na sekoiji Knin VIKJ. U ZA (115a) Medvegia glavica,
inae Medveak. Jo uvijek je ouvana ova velika gromila koja
dominira okolinom.
t Svilova glavica, danas Vidakova glavica. Pogranina gromila u njenoj blizini prilino je ouvana. Udaljena je oko 2,5 km
od one na Medveaku.
a Ravna poljana, danas Stara straa, udaljena oko 800 m od
prethodne gromile. Sama poljana naziva se danas SellMe. Zemljite je obraddvo.

116

bia! prema Kotaru." Cetvrta gromila na ovom pravcu nala-:


zila se blizu dananjeg sela agrovi," na vrhu krevitog brijega koji se naziva Kameno brdo.? Ova gromila predstavlja
posljednji pogranini znak postavljen na pravoj liniji povuenoj od tromee prema Kninu, i istovremeno prvu gromilu
polukrune ld:nije, koja je opasivala Knin sa sjeverozapada i
sjevera.
2. GRAu~ICNI LUK OKO KNINA
Od gromile postavljene na Kamenom brdu, na podruju
sela 2agrovi, zapoinje polukruna linija: iznad Knina. Idui
ovom linijom prva gromila postavljena je s desne strane puta,
naprema prethodnoj gromili. Druga je postavljena s lijeve
strane puta, koji dolazi u Knin iz Dumaa." Trea gromila
postavljena je s desne strane potoka Radiljevac," uvr brda,
iznad jedne otre litice.10 Sljedea, etvrta gromila postavljena
[e ispod obronka, takoer pod jednom Iiticom, na putu koji
ide prema kui Husejin-age iverioe. Granina linija odavde
ide preko obradivog Pisarevog polja,'! vodi prema jezeru koje
je tada bilo pod trskom,!2 gdje je u livadama u blizina. samog
jezera postavljena peta gromila. Granica sada produuje preko
jezera, zatim preko livada s njegove druge strane, prelazi ri, Podruje i selo sjeverno oci Knina.
Teritorij stare upanije Luke, Gornji i Donji Kotari u nekadanjem likom sandaku zvao se nahija Kotari, a nalazio se
izmeu Zrmanje i Krke. Up. Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije u
Bosni i Hercegovini, str. 116.
Zagrovii, selo sa vie zaselaka. Lei izmeu Debelog brda
i Knina.
7 Kameno brdo, i danas pod istim nazivom, nalazi se na podruju sela Zagrovii, udaljeno je oko 1 km od predhodne gromile.
8 Dumae, tako se i danas naziva podruje ,pod umom i panjacima sa nekoldk:ozaselaka. Nalazi se sjeverozapadno od Knina.
Pripada katastarskoj opUni Strmica.
Radiljevac, potok, desna pritoka Krke, u narodu, meutim,
ivi samo naziv Radljevac.
1. U ovom pravcu ima vie otrih litica. Litica o kojoj je
ovdje rije najvjerovatnd:je je ona !roja se malazd iznad dananjeg
zaseoka Rakovii.
11 Y.aziciovasi Pisarevo polje, u ZA (115 a) Sagezizno Poglie" bez sumnje polje dananffh zaselaka Kolundije i Rakovii.
, .lt Ovo jezerce u Kninskom polju postoji i danas.
li

117

jeku Butinicu'! i i;ZJbijau Kninsko polje.u esti pogranini


znak, a ,bila je to humka od zemlje, postavljen je na dananjoj Kalatovoj glaVlici.15 Slijedei stalno luk ove granine linije izbija se na prostor iJzmeu dvaju putova.P koji vode prema Kninu i prema mostu TopoljeP Na prostoru izmeu njih
postavljena je sedma humka. Osma je bila na breuljku Ledenica.P a deveta blizu rjeice Oranice.P na gornjoj strani
puta koji dolazi iz Hrastovca-.w Deseti pogranind znak je
ponovo gromila od kamena, a nalazila se u neposrednoj blizini Crnog vrila'" U Sridoriku.22 Granica odavde vodi preko
obradivog zemljita ispod brda Bralovci," u ataru sela Kovai,24 i na jednom karakteristinom
kamenjaru postavljena
je jedanaesta gromila, Dvanaesta je bila iznad Seliina kuita,25 trinaesta na breudjku Brunjaa."
etrnaesta ispod
dananjeg breuljka Gradina.F na putu koji dolazi sa Pljeevice,2B a petnaesta gromila postavljena je na desnoj strani
13 Butinica, desna pritoka Krke.
u Kninsko polje, sjeverno i sjeverozapadno od Knina.
15 Kalatova glavica nalazi se na lijevoj strani Butinice i sjeverno od Krnina.
16 Ovi putovi su i danas u upotrebi. U blizini se nalaze kue
Mirkovia.
17 Most u Topolju, oko 4 km od Knina prema Vrlici.
18 Ledenica, brijeg u Kninskom polju, koji lei izmeu zaseoka
pod nazivom Guga i sela Vrpolje.
19 Oranica, takoer desna pr,itoka Krke.
20 Toponim sa imenom Hrastovac, Hrasto ili sl. nisam mogao
utvrditi.
21 Izvor i potok Crno vrilo, danas, kao sporedni dio vodovodne mree Knina, svojom veoma pitkom vodom napaja dio
gradskog podruja oko eljeznike stanice.
22 Srdorek, Sridorik ili sl., u ZA (115 b) Soridovich, ovaj naziv odavno nije u upotrebi.
23 Bralovci, breuljak u Kninskom polju, nalazi se u blizini
dananjih zaselaka Jelii i Kotarai.
24 Kovai, selo u Kninskom polju.
25 Lokalitet pod naeivom Seliino kuite danas vie ne postoji.
28 Brunjaa, blago uzdignuti breuljak pokrlven niskom umom, prostire se izmeu Crnog vrila i breuljka Gradina.
27 Brefu1j'8Jk Gradina,
to je dananja Gradina, zatravljeno
brdo upravo iznad mosta preko Krke uTopolju.
28 Ovdje je rije o Pljeevici Istono od Golubia, a sjeveroistono od Knina. Domae stanovnitvo naziva je i Golubijska PIjeev:ica.

118

puta ko.ji ide prema kutli Topolje, mostu i mlinovimae.w


Granica ovdje prelazi preko rijeke Krke,30 a esnaesta gromila postavljena je naprerna jednoj karakteristino] stijeni.
Sljedea, sedamnaesta gromila postavljena je izmeu dva puta
koji od Topolja vode prerna Lopukorn mlinu! i l{,osovu,32
a nalazila se ispod brda koje i danas nosi isti naziv - Borova
kosa.33 Odavde je granica vodila samim putom. Kao pogranini
znak. ubiljeena je i Ijedna jama ispod puta, u ijoj je blizini
?ranI~.a prelazila ovaj put, a osamnaesta gromila postavljena
Je s lijeve strane ovog puta, tamo gdje se on sputa u ravnicu
neto prije Lopukog je:rera34 i Lopukih stijena. Devetna~
,esta gr?~H~. predstav~jQ i posljednji granini znak na polukruno] Iiniji 'Oko Knma, postavljena je ispod puta, poto se
malo prou Lopuke stijene, a nedaleko od dananjeg zaseoka Ubovii, koji lei jugoistono od Knina.
v

3. GRANINI

PRAVAC

KNIN -

VRLIrKA

od posljednje gromiJe postavljene na polukrunoj liniji


oko Knina zapoinje granini pravac prema Vrlici. Prva gromila na ovom pravcu bila je na mjestu koje se moe dobaciti kamenom iJZ.ruke. Drugi pogranini znak, koji je bio
ogromna gromila od kamena, postavljen je na Lopuko brdo.
drugim imenom Vijenac,36 na mjestu koje lei Ulazamiljenoj
pravoj lintji povuenoj sa brijega kod sela Lopue'" prema
I danas postoje ostaci ove kule i mLinovi.
Ned~leko o~ Topolja prema Vrlici, pod samim vodopadom
~Je1~e
K~l,.IIl'alaZise ,izvor.Krke. U topografskim kartama pogresno Je ovaj dio Krke do Knina oznaen imenom Krki.
SI Lopuki mlin, jugoistono od Knina, na putu Bisk.upija-Topolje.
31 Kosovo, iroko podruje sa brojnim selima
juno i jugoistono od Knina.
'
aaBorova kosa, brdo iznad sela Kovai .f Topolje.
34 Lopuko jezero, jugoistono od Kmina, postoji i danas pod
istim nazivom.
86
Rije je o stijenama koje se nalaze iznad Lopukog jezera. Stari1i mjetani i damas Ih nazivaju Lopuke stine.
Voijenacili Lopuko brdo, danas je preovladao naziv Vijenac, ,prostire se jugoistono od Knina.
17 Lopue, selo jugoistono od Knina.
18

.:.

30

119

velikoj, impozantnoj litici na planini Kozjak.38 Trea gromlla


bila je udaljena opet koliko se moe kamenom iz ruke dobaciti, a nalazila se na zemljitu pod hrastovima. etvrta gromila postavljena je na mjestu koje se vidi prema selu Lopue,a peta s desne strane stare gromile koja se nalazila
na njivi Podvornici, ispod Kenan-agine kue u spomenutom
selu. I esta gromila nalaeila se u Lopuama, pored Glibajia kue, Sedma gromila na ovom pravcu postavljena je
tako da ograda Laga Ivana'" ostaje dva arina desno. Odavde je granini pravac vodio prema Vujem brdu,4o na ijod je
padini kao granini znak ubiljeena velika, izduena, ravna
stijena. Granica vodi paralelno sa grebenom Vujeg brda,
koje ostaje na lijevoj strani - dakle u posjedu Osmanske
Carevine - i na kojemu je postavljena osma grornila. Ne
mijenjajui pravac granina Unija izlazi na brdo Rasuha,"
na kojemu je postavljena deveta gromila. Deseta je bila na
jednoj istaknuto] litici, jedanaesta na mjestu koje gleda prema polju sela Turl,42 dvanaesta u polju 'Ovoga sela, a trinaesta blizu groba s krstom hrianina po imenu Verziperni,43
koji [eostao na mletakom teritoriju. Cetrnaesta gromila postavljena je na putu koji se penje prema planini Kozjak, petnaesta pored ograde Dd sloenog kamenja na zemljitu pod.
hrastovima, a esnaesta u umi na malom grebenu, koji 'se
sastaje sa velikom stijenome+' Ispod 'Ovog grebena lei uvala
u kojoj se nalazi dugaka njiva. Uvala i njiva ostale su na
Postoji Veliki i Mali Kozjak, 'Obalee jugoistono od Knina.
Danas u Biskupiji, jugoistono od Knina postoji i zaselak i
porodica pod nazivom Laka.
'
40 Vuje brdo, brdo obraslo niskom umom i ikarom
danas
se zove Otra glavica.
'
41 Rasuha, ZA (116 a) Rastoca brdo koje mjetani danas
nazivaju Rasova, rjee Rasuva. Nalazi se izmeu sela Lopue i
planine Kozjak. Obraslo je bjelogor:icom.
42 Turi, zaselak velikog sela Polaa, ispod planine Veliki
Kozjak, jugoistono od Knina.
43 U turskom tekstu: v-r-z-y-p-r-n-y,
u ZA (116 a) Varzispargne, Mjetani ne poznaju ovaj ili slian naziv, niti u okolini
postoji neki grob koji se zbog bilo ega istie i1i pamti.
44 Ovdje je, bez sumnje, rije o Impozantno]
litici na Kozjaku,
koja se zove Bat. Ona istovremeno predstavlja i najvdl v:rh
Kozjaka.

lijevoj strani graninog pravca - na turskom teritoriju. Najvii. vrh Kozjaka ubiljeen je kao sljedei granini znak. Pravac prema Vrlici odavde ide grebenom stijena koje se nalaze
iznad sela KijeV1a.45Tri velike, istaknute stijene oznaene su
i zavedene kao pogranini znaci. Sljedea gromila na pravcu
prema Vrlici, po redu sedarnnaesta, postavljena je takoer na
stijenama. Granica 'Odavde prolazi kroz vrletkoja je tada bila
pod umom i zalazi u podruje sela Civljane." Na obronku,
lijevo od lokaliteta koji se tada nazivao Civljanska strana
glavica.? i naprema kuama sela Civljane, postavljena je
osamnaesta gromila, posljednja na graninom pravcu Knin-V:I"lika.
4. GR.AJNICNI LUK OKO VRLIKE
od posljednje gromile, postavljene na graninom pravcu
Knin-Vrlika,
zapoinje polukruna linija oko Vrlike. Prvi
znak na ovoj liniji - gromila 'Od kamena - postavljen je
na njivi ispod zemljita pod hrastovima, iznad stare gromile i kamenog zida.48 Odavde je granina linija vodila preko
Vuje glavice." a druga gromila, napravljena od kamena i
zemlje, podignuta je u njivi s desne strane puta koji iz Knina
dolaei u Vrliku. Breuljak koji se nalazi naprerna ovoj gromili,
a s lijeve strane spomenutog puta, ubiljeen je kao trei pogranini znak. etvrta gromila, opet od kamena i zemlje, postavljena je ispod kue podanika hrianina Marojeviae.?

38

39

120

Kijevo, selo sjeverozapadno od Vrlike.


Civljane, selo sjeverozapadno od Vrlike.
47 U turskom
tekstu Cimlan istraje glavte, u ZA (116 b)
Strazgna glavizza, danas Jojia glavica - Brzica, u civljanskom
zaseoku Jojia Glavica. Dobro ouvani ostaci gromile postoje i
danas. Lee na Lijevoj strani ceste Knin-Vrlika, udaljeni nepunih 500 m od nje.
48 Ovi zidovi, debeli preko 2 metra, postoje i danas. 'Du se, po
kazivanju domaeg stanovnitva, decenijama sklanjao narod u
sluaju opasnosti.
49 Nepoznato.
50 Dok u turskom tekstu jasno pie Marojevi, dotle u ZA
(116 b) pie Marevich. Danas ovdje ive brojna domainstva porodice Novoselac, koja ima nadimak Marovac, zato to su ovu zemlju
svojevremeno kupil! njihovi stari od vlasnika koji se zvao Marovac.
45

46

121

Peta gromila nalazi se ispod njiva blizu ume, u uvali, na


mjestu poznatom pod nazivom DuJboka dragas.! esta na kamenitom platou koji se i danas naziva Pod,52 na podruju sela
Kosore," sedma na zemljitu pod hrastovima, iznad kue kosorskog hode," a osma na upadljivom breuljku, na lijevoj
strani kue hode sela KOISore,iznad jednog hrastika, na
mjestu koje gleda u polje. Granina linija, stalno u luku,
ila je odatle prema kui Durakbegoviae.- kroz hrastik koji
se nalazio prema njoj, prolazila desnim rubom SlIjedeeg hrastika koji se nalazio na prilazu kui s donje strane, i na podvornici ispod Durakbegovia kue bila je postavljena deveta
gromila. Deseta gromila nalazila se na ravnom mjestu na
livadi Durekbegovla odakle joegranica prolazila kroz Lug56
i vodila do jedanaeste gromile, postavljene meu umarna,
odakle je izlaztla na breuljak Prekoricu," na kojemu je postavljena dvanaesta humka pored Murselagia ume a pokra:j stare gromile. Trinaesti pogranini 'znak na ovom sektoru
bila je humka od zemlje, a nalazila se u Murselagia umi,
pored jezera u kojemu uvijek ima vode,58 a etrnaesti znak
postavljen je opet u ovoj umi a nalazio se na desnoj strani
kolskog druma koji dollazi u Vrlrku iz sela Vinali.59 Petnaesta
humka postavljena je u umi Kotareviae.w esnaesba usred
njive na koju se nailazi poto se u luno] liniji proe kroz
ovu umu, sedamnaesta izmeu Slane vode'" i mlinskog puta, osamnaesta na brdu iznad uvale, koja se tada nazivala
To je vrletni, kreviti teren, koji se danas naziva DubokJi
Paronac, a nalazi se s lijeve strane ceste Kn~n-VrlilM.
52 U ZA (116 b) Pod Cozzorschi dananji lokaLitet Pod,
koji je ravan i sa mnogo kamena. Slui kao Ispaite za stoku
sela Kosore. Nalazi se takoer IS lijeve strane ceste Knin-Vrlika.
53 Kosore, selo sjeverno od Vrlike.
54 ZA (116 b): Casa di Cossor Hoza.
55 ZA (116 b) Casa di Durch Begovich.
56 Rije je o lokalitetu 'koji se i danas naziva Dug.
57 Na ovom podruju danas ne postoji lokalitet pod ovim ili
slinim nazivom.
58 Danas pod vodom [ezera HE Perua.
59 Vdnali,selo sjeverozapadno od Vrlike.
80 U ZA (117 a) Cottarich. Ovakvo ili slino prezime danas
ovdje ne postoji.
61 Rije je o nekadanjem Slanom potoku, koji je sada potopljen jezerom HE Perua.
51

122

JeeV'ina 62 a devetnaesta IZImeudva puta od kojth je jedan


vodio prema Vukovia mostu" na Cetini, koji je sada poto-'
pljen jezerom HE Perua, a drugi prema opkopu koji je ~ada
postojao izmad sela Kalini." Dvadeseta humka postavljena
je na ibr8uljak, ispod Meia kua'" u selu Podosoiu," a
dvadeset i prva gromila, kojom se zavrava kruna linija oko
Vrlike, postavljena je iznad Meia kua, u hrastiku koji se
tada nazivao Kr.87

5. GRANICNI

PRAVAC

VRLIKA

SliNJ

Prvi znak za granini pravac Vrli:ka-Sinj jeste, u stvari,


posljednja gromila granine polukrune linij~ .oko V:rlike, kOj.a
se zavrava u Kru. U vrijeme OVO'grazgrarucavanja od Vrltke prema SiIllju prostirale 'su se bogate i velfke ume. D~ga
gromila na ovom pravcu nalaztla se ispod Golog brda,68 b~lZ~
lokaliteta koji se tada nazivao Bajramov dolac,69 U velikoj
umi. Granica je zatim prelazila preko ovog doca, a trea
gromila postavljena je na rubu brda, odakle granica produava u pravoj liniji, prelazi to brdo i put koji iz Vrlike vodi ~
selo Otii.?" a etvrta gromila postavljena je, takoer u umi,
s l1jeve strane puta. Granina linija uskoro zalazi u atar. sela
Otii, a peta gromiila postavljena je u brdu pod nazivom
82 U ZA (117 a) Giazurina. To je Jeevi podruje s lijeve
strane Cetine, sjeveroistono i istono od Vrlike.
e3 Rije je o nekadanjem Vukovia mostu prek~ Cetine.
Danas je i on potopljen akumulacionim jezerom HE Perua.
M Kalini, selo jugozapadno od Vrlike.
&5 Danas u ovom kraju postoji vie domainstava stare porodice Mei.
66 Podosoje, selo jugoistono od Vrlike.
67 Meu mjetanima odavno nije u upotrebi ovaj naziv.
88 Golo brdo, protee se jugoistono od Vrlike. Narod to izgovara kao jednu rije: Golobrdo.
8' U ZA (117 a) Bajramov Dolaz. Ovaj do mjetani ~anas ~a:zivaju Barjanov dolac, nalazi se na desnoj strani ceste V.rhka-SmJ,
udaljen 4-5 km od Golobrda.
70 Otii, selo [ugoistono od Vrlike, otprilike na
polovini
rastojanja Vrlika-PotravlJe.

123

Dubrava," naprema spomenutom selu, Sesta gromila nalazila se pored jedne velike jame u Otiikoj dubravi, na mjestu koje se u dokumentima o razgranienju naziva Vlaka.72
Pravac granine linije i dalje vodi preko ovog ravnog ali kameni tog podruja, a sedma grom ila postavljena je na rubu
ata:ra sela Otii, zapravo na mjestu pod nazivom Kriva
draga,18 u kojoj se zalazi na podruje sela Mailjkovo.74 U ataru ovog sela postavljene su tri s1dedee gromile: osma na
mjestu pod nazivom Krstacdol e;" 'pored zimskog prebivalita
za ove serdara Vukovioa,16deveta pored dola-klanca koji
postoji u Tvrdoj dragi,77 i deseta na njivama Poljice'"
na breuljku koji se nalazi izmeu Ponora79 i Seline.80 Granini pravac odavde vodi preko brda, a sljedea, jedanaesta
gromila postavljena je na podruju sela Potravlje,81 na obradivom zemljitu, dvanaesta je bila u Potravnikom gaju,82
odaikle granini pravac nailazi ispod sela Potravlje, IkOljeostaje na desnoj strani toga graninog pravca, dakle na mletakom
teritoriju, a trinaesti pogranini znak postavljen je izmeu
dva golema hrasta, na desnoj strani puta koji vodi u selo,
71.~~o pod o~
na~vom ne postoji. Dubrava na podruju
s~la.O~llcpredsta,:,IJa ravnicu obraslu niskom umom, koja se samo
djelimino obrauje, Najvei njen dio slui kao ispasite za stoku.
72Na podruju Dubrava u selu Otii postoje Vlake Gajia i
Vlake Petrovia.
73Ova se draga nalazi dzmeu sela Otii i Maljkovo mjetani
je danas nazivaju Usti-draga.
74Maljkovo, selo na polovini puta izmeu Vrlike i Sinja.
75K~stacdol se danas naziva Krstae. Nalazi se na podruju
sela Maljkovo. Krstae su obradivo zemljite, veinom oranica.
7GPrezime V:ukoVlitakoer nisam mogao utvrditi na ovom
terenu.
77Tvrda draga, danas se naziva Mejaka draga. Udaljena je
oko 800 metara od dola Krstae.
.
78Poljice, obradivo zemljite, koje pripada stanovnicima sela
Maljkovo. Lei zapadno od Maljkova, a jugoistono od Otiia.
79Ponor se naziva mjesto gdje ponlre rjeica Raba, koja izvire
u Toiu - zaseoku sela Otii.
!Ml Seline, brijeg sa neto obradivog zemljita, na podruju
sela Maljkovo.
81Potravlje, selo jugoistono od Maljkova.
sz ~ ZA (117 b) Potrav:nicie luogo detto Gai Potravnizchi ...
Potravmki gaj, nalazi se na sjevernoj strani sela Potravlje.

124

ispod BlaeWa kue.88 Cetrnaesta gromila postavljena je .


na njivi ispod kue nekog Baranoviae.' a petnaesta ispod
jednog velikog panja s krstom u Krisovoj n]ivi,84 ispod ilovia kue84 u Potravlju. od ove do sljedee, esnaeste gromile, koja je bila znatno vea od ostalih, moglo se dobaciti
kamenom iz ruike, a postaVIljena je u njivi naprema vrtai koj-a l~i s donje strane puta Otii - Potravlje. Granica je
dalje ila ovim putom, a sedamnaesta gromila postavljena je
blizu gaja, uvrh njive, ispod spomenutog puta. Granica je
sada nailM:ila pored Satrike lokve,86 koja se tada nazivala
Silovia lokva - lokva je ostala na mletalrom teritoriju ila pravom linijom puta do otvorenog prostora, ovdje prelazila na desnu stranu puta i izbij'ala u polje sela 5atri,86
gdje je, na desnoj strani puta postavljena osamnaesta gromila. To je lokalitet koji se i danas naziva Kuila. I devetnaesta
gromila postavljena je u istom polju i u istom smjeru, a dvadeseta na jednoj velikoj stijeni u krevini koja se nalazi s
gornje strane ovog polja.87 Granini pravac odavde vodi na
breuljak koji se nalasi u ovoj krevini. Na njemu je postavljena dvadeset i prva gromila. Granica odavde produuje
preko velilkog gaja i izbija na raskre u ataru sela Satri.
Dvadeset i drug-a gromfla postavljena je na ovom raslkriu.
Granini pravac od ovog raskra produuje preko jednog
v.rletnog klanca,88 ealaei u podruje sela Hrvace,89 i iznad samog Zrnakog v:rilaGO postavljena je dvadeset i trea gromila.
81 U ZA (117 b) Blasseve Ciuchie. Prezime Plazovd, odnosno
Blaevd danas ne postoji u ovoj okolini.
84U selu Potravlje vie ne mvi ni jedna porodica Baranovi
ili Silovj, ne postoji vie ni naziv Krisova njiva.
81Silovda lokva - danas Satrika lokva, na podruju sela
Satri jugoistono od Potravlja.
84Postoji Gornji i Donji Satri. Imajui u vidu granini
pravac, ovdje se radi, svakako o Donjem Satriu, istono od potravlja.
87 Ovo je danas
obradivo zemljite koje mjetani nazivaju
Krevina.
88Ovaj se klanac nalazi upravo izmeu sela Satri i Hrvace.
Uneposrenoj blizini danas ive porodice Alebi.
st Hrvace, selo sjeverno od Sinja, na cesti Knin-Sinj.
10 Zmako vriJo, nalazi se kod Matasovih i Alebia kua, na
podruju koje se nalazi izmeu sela Hrvace i Satri. To je samo
vrelo, koje u ljetnim mjesecima zasuAi.

125

Pravac sada prolazi kroz umu, a dvadeset i etvrta gromila


postavljena je na velikoj staroj gromili, na zemljitu pod
Hrastovima."! I dvadeset i peta gromila postavljena je u
ataru ovog sela, u njivama prema Pliivici." na lokalitetu
koji mjetani nazivaju Njrvetine."
Granini pravac odavde
vodi preko klanca To~lo,94ide umovitim grebenorn i na stjenama iznad jezera,95 u granicama sela Luani." na mjestu
koje se vidi iz Sinja postavljena je dvadeset i esta gromila.
Posljednja g'romila na ovom pravcu, dvadeset i sedma po
redu, bila je velikih dimenzija, a postavljena je na jednoj litici
na grebenu 'koji se tada nazivao irnrakove stijene."?

6. GRANINI LUK O~O SINJA

od posljednje grom ile na pravoj liniji granice povuene


od Vrlike do Sinja, postavljene na Vulia gredi zapoinje granini luk oko Sinja. Prva grom ila na ovom sektoru postavljena je ispod puta na akovia njivi,98 druga, izmeu dva puta
na Dokovia brijegu, u zaseoku sela Luane koji se tada nazivao Voumza." Trea gromila postavljena je na brdu sela
Suha.t''? a etvrta na breuljku koji lei izmeu ove take
na kruno] liniji i samog sela Suha.l'" odakle je granini luk
91 Mjetani ovaj lokalitet danas nazivaju Grabovina. U blizini ive porodice Radan i Pala din.
92 Pliivica, planina, sjeverozapadno od Sinja.
93 Njivetine se nalaze izmeu
planine Pliivice i sela Hrvace.
U blizini stanuju porodice Doljanin.
94 Klanac Toilo nalazi se izmeu sela Hrvace i Luane.
95 Radi se o jednom malom jezeru koji mjetani nazivaju
Runjino jezero i Jezerce.
96 Luane, selo zapadno od Sinja.
97 U
ZA (118 a) Simbracove Stine, to je dananja Vulia
greda.
98 Ovaj naziv vie ne postoji. Rije je o njivama u blizini dananjih Kravia kua, istono od sela Luane.
99 Ovaj zaselak sela Luane danas se naziva Karague. U
njemu ive porodice Zuljevia.
100 Suha, selo sjeverozapadno od Sinja.
101 To je breuljak
koji se nalazi iznad ponornice Vodica.

126

Ciganski bunar

produavao naruze, i na mjestu koje gleda prema javnom


putu, u blizini kue pod nazivom Zobanovinae-'" postavljena
je peta gromila od kamena. Odavde je granica ila i dalje
strmu, zatim je izbila u ravnicu, a esta gromila od kamena i
zemlje, postavljena je u blizini Ciganskog bunara.s'" poto se
pree put koji iz sela Hrvace vodi u Sinj. Odavde granica
vodi grebenom. Sedma gromila postavljena je u blizini Kosovia posjeda,lo4 u ataru sela Karakaica;'!" na rubu brda
koje gleda prema poljU.106Odavde se granica ponovo sputa
i uskoro zalazi u atar sela Podstinje.P" Osma gromila postavljena je pored jednog bunara, blizu druma koji ad Alipainog ifluka108 vodi u tvravu Smj, adeveta
u blizini
102 U ZA (118 a)...
casa Zubanovich. Ovakvo prezime ne
postoji u ovoj blizini. Ovdje sada ivi 5-6 dimova porodice Boban.
'103 Cdganski
bunar postoji i danas. Nalazi se u selu Karakaica, pored nove ceste Sinj-Vrlika. I danas nosi isti naziv.
104 Prezime Kosovi nisam naao na ovom podruju.
105 Karakaica, selo sjeverno od Sinja.
106 To je strana obrasla ikarom, koja se danas naziva Sunjevaa. Naknadno je poumljena empresima.
107 Postinje, selo sjeveroistono od Sinja.
108 Dananje selo itluk sjeverozapadno od Sinja.

127

gumna s lijeve strane suhog ponora, koji se nalazi na ravnom


mjestu u njivama.109 Granica se odavde penje na Posbinjsku
gredu.P" i na jednoj istaknutoj, ovainoj stijeni, na samom
grebenu, na mjestu koje gleda prema mostu rijeke Cetine i
polju postavljena je deseta gromila od kamena. Granini luk
Se odavde ponovo sputa, prO'la'Zikroe hrastovu. umu koja i
danas postoji, wbija na strminu velike uvale.!'! i vodi do jedanaeste gromile koja je postavljena. na brdu koje gleda
prema Jasenskom polju.m Odavde je granica vodila ponovo
kroz hrastovu umu do dvanaeste gromile od kamena, postavljene na Gluvim stinama,11S odakle je silaeila u atar sela
Glavice,114 a trinaesta gromila postavljena je blizu jednog
velikog oraha, na rubu njive koja se nalazi pod stijenom.115
Odavde je prelazila preko suhe jaruge koju mjetani nazivaju
Rivina i vodila do etrnaeste humke od kamena i zemlje, postavljene 'blizu javnog d:ruma, koji od mosta preko rijeke
Cetine vodi u tvravu Sinj. Granini luk odavde prelazi
preko obradivog zemljita, a petnaesta gromila postavljena je
na putu, izmeu dva orahova stabla, pokraj Karahodia kua, blizu Kotia kule.118esnaesta gromila nalazida se iznad
ove kule, koja je ostala na m1etakom teritoriju, odakle je
granica vodila preko baa i bostanlukae--? do sedamnaeste
gromile, postavljene blizu ugla Karahodia ahara, pokraj
dva velika orahova drvetae.P" Iz dokumenata o razgranieniu

vidi se da je granina linija cijepala imanje ovih Karahodia,


ije su kue ostale na turskom teritoriju a pojate na mletakom. Poto je, grani,ni luk proao Iijevorn stranom Karahodia pojate, osarnnaesta gromila postavljena je na privatnom putu, a devetnaesta, poto se pree mali breuljak,1I9
na ziratnomzemljitu,
pri:lazei javnom putu koji od Osmanagia ku6avodi u tvravu Sinj.120Granica odavde produuje
u luku, prelazi ovaj put, ide preko obradivog zemljita i izbija
iznad aronia kule,!" gdje je, blizu puta postavljena dvadeseta gromila, odakle, idui stalno poljem i plodnim zemljitem, dovodi do dvadeset i prve humke, postavljene na livadi
poznatoj pod nazivom Maloharicae." Odatle u pravcu sela
Brnaze nalazilo se u vrijeme popisa jezero.123 Dvadeset ,i druga
humka postavljena je blizu toga jezera, dvadeset i trea u samom jezeru, a posljednja, dvadeset i etvrta humka, postavljena je s one strane jezera, u ataru dananjeg sela Brnaze;124
kojom se i zavrava polukruna linija oko Sinja.
7. GRANIem

PRAVAC SINJ -

ZADVARJE

Od posljednje humke graninog luka oko Sinja zapoinje


povlaenje graninog pravca Sinj-Zadvarje.
Prva humka na
ovom sektoru postavljena je u polju sela Brnaze dolazei
ikuli Mandia ahinage. Druga gromila postavljena je paralelno s ovom kulom koja Je ostala na turskom teritoriju, a
trea, u istom pravcu, postavljena je na brdu, pored stare
gromHe, koja lei desno od gradine Mioljaa.125Granini pra-

109To je dananji lokalitet Runjina ledina.


110Postinjska greda, sjeveroistono od Sinja. Mjetani je nazivaju jo i Buzania kuk.
lU To je dananja Poljakova greda.
111 Jasensko polje polje sela Jasensko, nalazi se sjeveroistono od sela Karakaica.
113U ZA (118 a) Gluhe Stine. Danas Gluhe stine, izmeu sela
Jasensko i Glavice. One su prirodni nastavak Grede koja gleda
prema Jasenskom polju. Ispod Gluvdhstina danas ive porodice Juri - Solto.
114Glavice, selo istono od Sinja.
115Ovdje je rije o breuljku Kri na kojemu se jedan lokalitet i danas naziva Kuletina.
1'16
Ova kula postoji i danas. U njoj stanuju porodice Ante i
Stipe Dinarine, iji su preci (Ante i Stipe su etvrto koLino)
ovdje doselili iz sela Kablii kod Livna.
117I danas se ovdje nalaze bae, bostana, meutim, nema.
118Stari mjetani pamte jedan ogroman stard arah pod kojim su plandavale ovce, Danas nema nikakvih tragova.
.

Ovaj breuljak mjetani danas nazivaju Pukarlca.


120Ovaj put postoji i danas, ali je samo lokalnog znaaja.
m Stariji mjetani istiu da je na ovom podruju bio prdlian broj kula. Ovoj, kao i mnogima danas se ne zna ni za temelje.
m I danas na ovom podruju ive porodice Malora, odnosno
Malor,ia. Ovdje je rije o lokalitetu koji se naziva Vidia Piket.
Na njemu se danas nalazi aerodrom.
123Na ovom podruju, koje mjetani nazivaju Razlivci, izvrena je melloractia. Velika prostranstva sada su pod poljoprivrednim kulturama, a uz glavne i lateralne kanale posaeni su
gusti rvoredi kanadskih topola.
1t4 Brnaze, selo jugoistono od Sinja.
IH Gradina Mioljaa, koju mjetani nazivaju i Meljaa, nalazi se na podruju sela Brnaze. Na Meljai je otkopana starorimska bazilika.)

128

li -

lli

Granice b~.

plI.aluka...

129

vac odavde prolazi kroz selo. Brnaze, a etvrta gromila postavljena je Po.kraj gumna Ispod brijega. Peti granini znak,
humka od zemlje, postavljena je na livadama sela Brnaze,
odakle granica produuje panjacima i ~bija na movamo
zemljite,128 na ijem je rubu postavljena esta gromila, a
sedma je bila u blizini velike movare koja se stere prema
Cetini, kada se od este gromile pree preko. movare i izbije
na livade sela Tu.rJaci.127Osma gromila postavljena je na rubu
ove velike movare, a deveta u samoj movari, prema opkopi ma sela Tur~aci, oda:klegranini
pravac produuje preko
movare do. desete humke postavljene izmeu livade, koja se
u dokumentima o razgranienju naziva Vuja draga,128 i ove
movare. Odavde pravac vodi preko livada - selo Vuja Draga ostaje na mletakom teritoriju - a jedanaesta humka postavljena je JOnalivadama koje se nalaze naprema klancu.
Dvanaesta humka na graninom pravcu, koji odavde prelazi
preko livada, nalazila se u njivama, u blizini male hrastove
ume, koja zalazi na podruje sela Koute.m Odavde ide preko zemljita pod hrastovima, i ponovo izbija u njive, na ijem
je rubu postavljena trinaesta humka. Pravac odavde vodi
preko njiva prema etrnaestoj humci, postavljenoj u blizini
ikare, odavde prema petnaestoj humci postavljenoj na njivama na breuljku, odakle, preko ovih njiva, dolazi do esnaestog graninog znaka, gromile od kamena, postavljene blizu
stabla trenje, na obradivom zemljitu s lijeve strane druma
koji iz Sinja prolazi ispod sela Koute. Pravac i dalje vodi
preko ztratnog zemljita ispod spomenutog sela, prelazi preko
druma - sedamnaesta humka postavljena je iznad druma ide ponovo ravnim i obradivim zemljitem i uspinje se na
Bijeli brijeg,130 na koji je postavljena osamnaesta humka.
Pravac nastavlja ponovo preko obradivih povrina i ~bija
IH I danas jo postoje movarna podruja ispod sela Brnaze,
zovu se Pakula i Mua.
117 Turjaci, selo jugoistono od 'Brnaza, na cesti koja vodi iz
Sinja u Trilj.
128Lokalitet pod nazivom Vuja draga danas ne postoji u
ovom kraju.
IH Koute, selo izmeu Vojnia i Trilja, jugoistono od Sinja.
lau Rije je o lokalitetu Bila glavica. Lei 0100 tri km ispred
brda Gardun, idui iz Sinja prema Trilju.

130

pod brdo Gardun.P! gdje je na breuljku koji gleda prema'


'I'riljskoj skeli,13%iznad crkve Sv. Mihovila133 postavljena devetnaesta gromila. Dvadeseta je postavljena na padini, s donje strane puta koji ide iz sela Babinal34 prema Cetini, na
mjestu gdje se granini pravac sijee s tim putom. Pravac je
odavde vodio upravo pokrajardaka
iznad Trbljske skele u
ijoj je neposrednoj blizini postavljena dvadeset i prva gromila. Granica ovdje prelazi preko Cetine, upravo ispod gaza
za pjeake, zalazi na podruje sela apor ice.P u ijem je
atanuvs desne strane javnog puta, postavljena dvadeset i druga humka. Dvadeset i trea humka, napravljena od kamena i
zemlje, nalazila se i,zmeu dvije kue pod slamom, uporedo
sa kulom koja postoji u granicama spomenutog sela.!21 I sljedea, dvadeset i etvrta humka, bila je od kamena i zemlje.
Ona se nalazila na jednoj njivi sela Caporice, odakle je prava
linija granice nai1azila pored ikare, koja takoer pripada
ovom selu, gdje je postavljena dvadeset i peta humka. Dvadeset i esta gromila postavljena je iznad rjeice Vrilae,136
opet u ataru sela Caporice, dvadeset i sedma lOS druge strane
spomenute vode Vrilae, odakle je granini pravac vodio. na
podruje sela ermandcl.P? gdje je, iznad njive uvene pod
nazivom Subaina njivaIS8 postavljena dvadeset i osma gromila. Granica, koja salda ide podrujem ovog sela, nailazi pokraj ermandoske gradine,1S8 s ije je desne strane postavljena dvadeset i deveta 'gromila. Pravac odavde vodi prema umovitom grebenu zvanom Prisoje.P'' S desne strane ovog grebena postavljena je trideseta g.romila. Granini pravac sada
Brdo izmeu sela Koute i Trilj, jugoistono od Sinja.
Triljska skela, juno od Trilja, gdje cesta Trilja - Caporice prelazi preko Cetine.
".
us U ZA (119 b) St. Michiele - crkva sv. MihOVila,pred Tr iljem, kada se dolazi iz Sinja.
114I u ZA (119 b) Baba. Neubicirano.
1!6 Caporice, selo juno od Trilja.
.
.
118VriLaa lijeva pritoka Cetine, na podruju sela Caporlce.
1:7Cerm~dol, u ZA (119 b) Zerniza Dolaz, vjerovatno dananje selo Strmendolac, jugoistono od sela Caporlce.
138 U ZA (119 b) Subaszina Gniva, nepoznato..
.
lat Najvjerovatnije lokalitet koji se i danas nazl,:,a Gradma.
Nalazi se na podruju sela Caporice, prema .~elu UglJane. Stara,
gotovo sasvim ouvana gromila i danas postoji.
Ul Prisoje, selo jugoistono od Caponca.
J3!

!32

131

vodi na podruje sela tr.gijane14i i zalazi u hrastovu umu. U


ovoj umi postavljena je trideset i prva gromila. Granica sada
pro1azi kroz umu, izbija na prostor izmeu starih gromila
koje se nalaze desno od Gojunove njive,142naprema dananjoj
Pavda gredi, koja se u vrijeme razgraniavanja
nazivala
Gojunova greda.14S Meu tim starim gromilama postavljen je
trideset i drugi pogranini znak ovog sektora. Pravac odavde
vodi do trideset i tree gromile, postavljene na Valentia podU144opet u granicama Ugljana, a odavde preavi preko
puta, ide dugo umom i krem, uspinje se na Mali Zlatac.145
Na njemu je postavdjena trideset i etvrta gromila, Granica
odavde u pravoj liJniji vodi na Veliki Zlatac,146 na kojemu je
postojala jedna staragromila
koja je bila poznata meu stanovnitvorn igdje su svetenici odravali mise. Na ovu gromilu stavljeno je jo dosta kamena pa je tako postala ogromni trideset i peti granini znak. Granica koja je zala u umovito podruje i prije Malog Zlatca, produuje takoer umom
i nizbrdo i ir.z.bhjana prostor izmeu dugake njive i njive
Poljice141 hrianina po imenu Pexkovia,148 gdje je postavljena trideset i esta gromila od kamena i zemlje, a trideset i
sedma, jo uvijek na podruju sela Ugljane, nalazila se na
brdu Bila vlaka,148 na Ujevoj strani puta. Granini pravac
odavde vodi na podruje Novih Sela,160a trideset i osma gro-

mila postavljena je neto desno od vrha brda poznatog pod


nazivom Strabena glavicae.P! koje se vidi iz Sinja. Granini
pravac odavde vodi preko kra i ume, a trideset i deveta
gromila postavljena je u ikamen1aru i umi, na Krugljakoj
strani,U2 takoer u granicama spomenutog sela. Cetrdeseta
grom ila postavljena je na obronku umovitog i krevitog Maglaja,153 odakle se granica sputa i nailazi na jedan breuljak
meu njivama, na koji je postaviljena etrdeset i prva gromila. Odatle prelazi preko male uvale, izbija na podruje
Ljut,l54 i na brijegu koji se zove Drenovnik.P postavljena je
etrdeset i druga gromila. Odavde granini pravac vodi ponovo kroz umu i kr do etrdeset i tree gromile koja je postavljena na njivi Draevice.t odakle produuje riizbrdicom,
prolazi pokraj gumna na rubu spomenute njive ,gdje je postavljena etrdeset i etvrta gromila, Pravac odavde prolazi
kroz veliku umu i kr i uskoro zalazi na podruje sela Blato
na Cetini,157a etrdeset i peta gromjla postavljena je na brdu,
iznad Ishak-agine kue, u granicama sela Blato. Odavde se
granini pravac sputa. etrdeset i esta gromila postavljena
je blizu velilkog oraha i vinograda ispod brda. Odavde nastaje obradi vo zemljite. Pravac granice vodi prema breuljku
na koji je postavljena etrdeset i sedmagromila, a odatle prelazi preko javnog puta koji vodi Zadvarj.u i Radobolji.P" Ce-

141Ugljane, selo [ugoistono od Caporica a sjeverno od Novih


Sela..
141Na podruju sela Ugljane postoji zaselak Gojuni. Gojunova
njiva nalazi se oko 200 m juno od ovog zaseoka. Naziv Gojunova
njiva [o uvijek se uje u narodu.
14aOvaj lokalitet danas se naziva Pavia greda, udaljen je
oko 700 m od Gojunove njdve.
144Valentin - Podi, vrletne, krevito brdo, oko 1 km udaljeno od Gojunove njIve, prema Istoku.
145Mali Zlatac, brdo na podruju sela Ugljane,
148Veliki Zlatac, brdo na podruju sela Ugljane.
~47Lokalitet pod nazivom Poljce, Poljice, Polica ili sl. nisam mogao utvrditi na podruju Ugljana.
148Danas ovdje ivi porodica Perkui, u istoimenom zaseoku
Ugljana.
14D
To je dananjI lokalitet Bijela vlaka, iznad Babia - zaseoka sela Ugljane.
rseNovoseli - Nova Sela, podruje i selo jugoistono od
Ugljana, pored ceste koja vodi iz Sinja prema Zadvarju.

151U ZA (120 a) Strazbena Glavizza. Ovaj naziv kod domaeg


stanovnitva nije u upotrebi.
15!U ZA (120 a) Cruvgliazza Strana, nepoznato.
1$1Brdo Izmeu sela Biorina i Blato na Cetini.
1$4Postoje dva podruja pod ovim nazivom. Prvo je sjeverozapadno od Zadvarja, drugo jugoistono. Ovdje je rije o prvoj
Ljuti.
155 Drenovik, nepoznato.
II. Danas se jedan zaselak u selu Blato na Cetini naziva Draevlca.
157U hududnami: Blate, u ZA (120 a) Blazla, danas selo
Blato na Cetini, jugoistono od Sinja a juno od Biorine.
158U ZA (120 A) RadobugUa, na Historijskoj karti srednjevjekovne bosanske drave, koju je izradio prof. Marko Vego, (Sarajevo, 1957), ubiljeena je Zupa Radobilja, sjeverozapadno od Makarske, u Arhivu grada Sarajeva postoje karte rune izrade: Dalmatia et regiones adjacentes Croatia, Bosnia, Slavonia, Servia
Albania acourate descriptae Petr. Conr. Monath exudit (Zbirka
karata i planova, inv. br. 280/61 i 281161) u kojima se ovaj naziv
javlja takoer u obltku Radobilja. U narodu je, meutim poznatiji
naziv Katun.i nego Radobolja.

132

133

trdeset i osma gromila postavljena je pored ovog puta, a etrdeset i deveta pokraj oraha i trenje, na ravnom mjestu
na njivi. Pedeseti granini znak bila je humka od zemlje,
a nalaeila se blizu rijeke Cetine, naprema Hasan-begovoj
kuli.158 Granini pravac odavde vodi preko rijeke Cetine, na
njenu desnu stranu, a pedeset i prva gromila postavljena je
blizu Hasan-begove !kule, u kamenjaru, na mjestu koje kao
i mjesto prethodne gromile, gleda prema rijeci. Granini
pravac odavde i7Jbija, idui ponovo kroz kamenjar, na imanje
hrianina koji se zove Kegalovie.P" Ispod njegove pojate,
a iznad kue, postavljena je sljedea pedeset i druga gromila.
Odavde se linija penje prema krevitoj Velikoj Rusavi,161 na
ijem je vrhu postavljena
pedeset i trea gromila, odallde
prelazi preko krevite uvale i i2lbija na Orlovo .brdo,162 na
kojemu je postavljena pedeset i etvrta grornila. Pravac se
sada sputa, prolazi kroz veliku umu i kr i nailazi na liticu
koja se u dokumentu o razgranienju
naziva Kauina.l83 Na
nju je postavljena posljednja, pedeset i peta gromlla, kojom
se zavrava prava linija granice povuene od Sinja prema
Zadvarju, a zapoinje granini l~ oko Zadvarja.

8. GRANiICNI LUK OKO ZADVAR.JA


Od posljednje gromi1e na graninom pravou oko Sinja
granica skree ulijevo i prolazi, krunom linijom, kroz teko
prohodnu umu i 'kr i u blizini rijeke Cetine, izbija na put
koji se u dokumentima o razgranienju
naziva Mazgee staze.184 Tu je postavljena prva gromila ove polukrune linije,
ts. Ova kula postoji ,i danas. U njoj stanuje sadanji vlasnik'
Vice Frani.
100 U ZA (120 b) Cheglevich, Danas u ovom kraju
postoji
brojna porodica Kegalj.
tel Veldka Rusava, umovito i krevito brdo, 4-5 km sjeverozapadno od Zadvarja.
ul Meu mjetanima se uju i nazivi Orlova glavica i Orlovac. To je, u stvari, ogranak Velike Rusave.
183Naziv Kaoina, Kavina iIi sl. nisam mogao utvrditi na
terenu.
tM DOOM Staze. Kod starijih mjetana jo se uje i naziv
Magaree staze. Vode mlinovoma na Cetini. Nalazi se oko 4 km
zapadno od Zadvarja.

134

koja ovdje prelazi ponovo na lijevu stranu Cetine i na 100kalitetu, koji se u dolwmentima naziva Grude,186 postavljena je,
ispod Jankovia staze168 druga gromiJa. Odavde granini luk
produuje preko brda, i na dananjem lokalitetu Vlaka,167 na
krevitom i umovitom prostoru- postavljena je trea grom-ila.
Odavde produuje ovom umom i krern i izbija na liticu
Pusti kuk.uS Tu je postavljena etvrta gromila. Granica odavde
prelaei preko njive koja se tada nazivala Hasan-begov dolac,168i i7Jbija na put koji vodi Rijeci Cetini. Na desnoj strani
toga puta bila je postavljena peta gromila. Granini liUk i
dalje vodi preko vr1etnog zemljita i ume, i7Jbij.a na put koji
od Radoholje158 vodi prema Zadvarju, i uvrh njive OgraenicaI7O postavljena je esta gromiJ.a. Granica je odavde prelazila preko ove njive i njene ograde od naslaganog kamenja,
a sedma gromila postavljena je iznad nje, na rubu ume.
Granini l'llik odavde izlazi na Zadvarsku ljut,m a osma gromila postavljena je .blizu jedne izduene njivice prije nego
se stigne do lokaliteta koji se tada nazivao Oskoruna glava,172 nedaleko od veli'ke krevite uvale, a deveta na ravnom
krevitom prostoru poznatom pod nazivom Ravna V'laka,t73
na lijevoj strani puta Ikojd od Radobolje vodi prema Zadvarju.
Deseta gromila postavljena je s onu stranu vrletne ume, na
lokalitetu koji se i danas naziva Popovia jee,l74a jedanaesta,
poto se pree preko krevitog i umovitog zemljita, na lijevoj strani uvale, prije nego se graninim lukom izbije na put
t85Grude, meu mjetanima ovaj naziv nepoznat.
tH Nekadanju Jankovia stazu mjetani danas nazivaju
Proslk,
187Vlaka, pripada Popoviima i Trogrliima - zaseocima u
Zeevici, sjeveroistono od Zadvarja.
t86Pusti kuk, nalazi se izmeu sela Balii i brda Vitrenika.
Dobro je ouvana ,i sama gromila.
t8DHasanbegov dolac, danas Tavrin dolac, obradivo zemljite,
udaljen je oko 3 km od Zadvarja.
170Danas se ovaj lokalitet naziva Ograda, lei oko 800 metara
istono od Tavrinog doca.
171Zadvarska ljut, umovite podruje koje se protee jugoistono od Zadvarja.
17%
Oskoruna glavica, i danas pod istim imenom, nalazi se u
Zadvarskoj ljuti, obrasla je grabovinom.
173Ravna vlaka, krevita zaravan u Zadvarskoj ljuti.
m Popovta jee, pripada stanovnicima zaselaka Popovii i
Trogrlii u Zeev.ici, sjeveroistono od Zadvarja.

135

koji iz Poganog doca175 vodi u Zadvarje.' Zatim granica produuje i prelazi preko ovog puta, ponovo zalazi u umu i kamenjar i izbija na uvenu CareVIUkamenlcu.v" pored koje je,
s njene desne strane, postavljena dvanaesta gromila. Polukruna linija koja opasuje Zadvarje odavde vodi opet kroz
umu i uskoro izbija na put koji iz Imotskog i Vrgorca dolazi
u Zadvarje. Trinaesta gromila postavljena je na desnoj strani
toga puta, a etrnaesta na rubu ume, pokraj njive Ravne
Mijodragee.F" Granini luk odavde vodi preko teko prohodnog kra i kroz gustu ikaru, izlaz! na kameniti breuljak
Radkovac.F" gdje je postavljena petnaesta gromila. Odavde
vodi dijelom ponovo preko ikare i kra i izlazi na Ravni
kuk,179 gdje je, meu hrastovima, postavljena esnaesta gromila. Odavde nailazi ponovo teko prohodni kr i uma. Sedarnnaesta gromila postavljena je na jednoj kamenoj glavici, odakle granini polukrug, idui i dalje vrlo teko prohodnim podrujem, Izbija na put, koji ide na Poletia kulu.180
Blizu ovog puta postavljena je osamnaesta gromila. Granini
luk i dalje kroz kr i umu, vodi do posljednje gromile na
ovom sektoru, postavljene na brdu Ljuboevo,181 jugoistono
od Zadvarja,

9. GRANICNI PRA VAC ZADV ARJE --- VRGORAC


Od posljednje gromile na kruno] liniji oko Zadvarja zapoinje prava li111ij'agranice prema Vrgorcu. Prva gromila na
ovom SlktOTU
postavljena je na brijegu Gola glava,18! koji lei
t75I u ZA (120 b) Pogani Do, nepoznato.
176Careva kamenjaa, svakako dananja Careva kamenica,
teko pristupana kamena lokva iz koje se, crpanjem, i 'sada napaja stoka. Narod je naziva jo i Moma. U njenoj neposrednoj
blizini i danas postoje ostaci gromile.
177 Nepoznato.
178Kod domaeg stanovnitva nije poznat ovaj 'naziv.
t79Ravni kuk, neutvreno.
180Ovdje je rije o Kruli, istono od Poletnice,na
desnoj
strani .puta za Zadvarje, iji ostaci jo postoje.
'
t8t Ljuboevo; krevito brdo izmeu Zadvarja i Biokova.
t81Gola glava, u ZA (121 a) Glaglav danas Gologlava, Krie~
vito brdo [ugoistono od Zadvarja.
..,',
.

136

na podruju sela Grabovac.P" ispod brda Pale.184 Odavde prolazi kroz crnogorine podruje na Biokovu, ide ispod crkve
Sv. Jure,185 koja se nalazi na visokom vrhli, i u ravnoj liniji
na podruju sela Zagvozd,186 postavljena je druga, trea i
etvrta gromila, a peta je postavljena iznad Vujeg dola,187
na padini Golog brda,188 koje se nalazi na podruju sela
Gornji Vrhdol.181 Pravac odavde vodi preko kamenjara i velike
uvale i i:tbija na brdo Vodena glavica.P" koje je tada bilo
obraslo crnogoricom. Tu je postavljena esta gromila. Granini
pravac odavde je iao kroz selo Vrbu,191 i izbijao na Siljansku glaviou,1D2 gdje je postavljena sedma gromila. Odavde
granini pravac vodi preko kra i ume i izlazi na Lani Gudelii:,t93 iznad Lunog doca.194 Tu je postavljena osma gromila. Pravac odavde i:de greben om brda. Deveta humka po183Grabovac, podruje i selo istono od Zadvarja.
t84Pale, brdo obraslo niskom umom, le-i izmeu zaselaka
ikee i Krelji.
'185U ZA (121 a) st. Zorzi - crkva sv. Jure. U njenoj blizini
podignut je televizijski relej koji zaista dominira itavom okolinom.
181Zagvozd, kraj i selo sjeverno od Makarske.
t87Vuji dolac, nalazi se izmeu Zagvozda i Zupe, [uaoistono
od Zadvaxja. Nekada je bio obradivo i plodno zemljite. Danas je
sasvim zaputen.
188Brdo jugoistono od Zadvarja, sa veoma oskudnom vegetacijom. I danas se naziva Golo brdo.
181u ZA (121 a) ... di' Vardo' superiore .. Gornji Vrhdo. Zajedno sa Vrhdolom Donjim nekada je oznaavao prostrano podruje. Nastajanjem novih sela i zaselaka ovaj' naziv je odavno van
upotrebe. Podruje nekadanjeg Gornjeg Vrhodola danas se naziva
Zupa - Krstatice. Up. -i napomenu 197.
1" Vodena glavica, visoko, vrletno brdo jugoistono od Za'gvozda.'
1'1Vlrbe, obradivo zemljite na podruju sela Zupa, ispod Vodene glavice. Selo ili zaselak pod ovim nazivom ne postoji u ovom
kraju.
112U ZA (121 a) Slgliansca Glavizza, nepoznato. Lokalitet Siljev brig ne dolazi u obzdr zbog znatnog odstupanja od pravca
kojim je povuena granina linija.
IN U ovom kraju i danas ivi porodica Gudelj. Meutim, obradivo zemljite pod nazivom Lunjaci, koje se nalazi upravo na
ovom potezu, pripada danas porodici Budali.
l~'U ZA (121 a) LuxniDolaz, danas Luniak, Ovo obradivo
zemljiAte lei izmeu brda Vodena glavica i Gradina, na podruju

Zupe,

l37

stavljena je iznad lokaliteta koji se tada nazivao Dolac,1V5


i popovske k.ue.'98 Linija granice odavde vodi preko brda
i ikare i za'la2i na podruje sela Donji Vrhdol.I'" Deseta
grom ila postavljena je pokra] kue hrianina koji se zove
Dobrovi.198 Odavde pravac vodi preko umovitog i krevitog
terena do jedanaeste gromile postavljene u selu Godinj,1D9u
blizini kue, gumna i velikog oraha hrianina koji se zove
Pavatovie.''"
Prava linija granice odavde vodi preko njiva,
uspmje se na Godinjsko brdo,20I gdje je postavljena dvanaesta
gromila. Granica je odavde povuena ponovo kroz umu i kr.
Sljedea, trinaesta gromila postavljena je na podruju sela
Raane,202 na staroj, velikoj grorrali, u umi, ispod puta ...
s desne strane kue kneza Nikolice.203 Cetrnaesta gromila
nalazila se iznad ovog puta, na mjestu gdje se dodiruju podruja sela Raane i Kozica.204 Granica odavde vodi preko
obradivog zemljita do petnaeste gromile, postavljene
u
njivi Kobila hrdanina Ikoji se zove Stuli,205u granicama
sela Kozica, a odavde, opet preko njiva, do esnaeste gromile,
postavljene 5 donje strane vode V'rutaJk,206blizu mjesta sta105Ovaj lokalitet danas .se naziva Voja dolac. I danas je to
obradivo zemljite. Tragovi gromile takoer postoje.
196Stara, mala graevina, koju mjetani nazivaju Popovska
kua, postoji i danas.
107U ZA (121 b) ... Vardo' inferiore - Donji Vrhdo. Na nekadanjem podruju ovoga sela sada se nalazi veliko selo Raane sa brojnim zaseocima. u.p. i napomenu 189.
108Ovo prezime nisam mogao utvrditi u ovom kraju.
leti Godini, zaselak na podruju Raana, sjeverozapadno od
Vrgorca.
200Prezime Pavatovi danas ne postoji u ovom kraju.
201Godinj, ili Godinjsko brdo, krevito brdo iznad istoimenog sela.
202 Raane, iroko podruje i selo sa mnogo zaselaka
oko
ceste Zadvarje--Vrgorac.
'
%03
I danas postoji jaka porodica Knezovia. Zive na svojim
imanjima, izmeu sela Raane i Kozica.
204 Kozica, kraj i selo oko ceste, sjeverozapadno od Vrgorca.
205 Danas postoji zaselak Stulii, u selu Kozici. Prezime tuli
meutim, ne postoji na ovom podruju.
'
206To je, u stvari, podzemni depo vode, koji se, uglavnom
crpeniem, k~risti ne samo za pie i napajanje stoke, nego i za
navodnjavanje,

138

rog vinograda nekog Mihoevia.207 Sedamnaestagromila


nije
bila daleko, nalazida se na uglu Poprenih njiva,208 a osamnaesta na lokalitetu koji se tada nazivao Podmo.'" ispod
crkve.2IO Granica je odavde vodila uzbrdo i izlazila na vrh
planine Miovija.211 Predstavnici obiju strana slono su prihvatili prijedlog da se vrh Miovije, u dokumente o razgranienju,
ubiljei kao pogranini znak broj devetnaest. Granini pravac
odavde prelazi preko uvale ispod Miovije, uspinje se na mjesto koje se tada naeivalo Prvakova glavica,"! a nalazi se iznad
sela Zavojane,Z13 gdje je postavljena dvadeseta gromila. Odatle se pree preko sljedee uvale, izie na obradivo zemljite
Vrbica,214 i ispod dva velika bunara215 postavljena je dvadeset i prva gromila. Pravac odavde vodi brdom, nailazi na
put, i 's gornje strane toga puta postavljena je dvadeset i druga grornila, odakle produuje istim brdom i u istom smjeru
do dvadeset i tree gromile, postavljene na mjestu pod nazivom Dobri dub.218Sljedei granini znak na ovom sektoru,
dvadeset i etvrta grornila, postavljena je na brdu Kruica,217 itznad sela Prapatnlca."
odakle granini pravac vodi
!07 I danas na ovom podruju ivi porodica Mioev,i.Nastanjena je u Mioeviima - zaseoku sela Kozica. U ZA (121 b), meutim, stoji Mitrevich.
208 Poprene njive, i danas obradivo zemljite, uglavnom pod
vinogradom, lei u podnoju brda Miovija, sa sjeverozapadne
strane.
...
.
20t Ostaci ove gromile kod crkve sv. Ilije u An.t.unovIcImaJO.
uvijek postoje. Naziv Podmo, meutim, odavno nije u upotrebi.
110 T.o je crkva sv. Ilije koja postoji i danas u AntunovIcIma
- zaseoku sela Kozica.
!II Miovija, visoko i krevito brdo, l.ei.na Iijevcj strani ceste
Zadvarje--Vrgorac. Ostaci gromile pos~oJe 1 ovdje. .
.
211Danas se ova glavica naziva P.nvorac. GromIla koja se nalazi u njenoj neposrednoj blizini jo postoji.
.
m Zavojane, podruje i selo, prostire s~ ~J.everozapadno od
Vrgorca, na lijevoj strani ceste, ispod brda MIoWJa.
%14
Danas se ovaj lokalitet naziva Vrba.
.,
.
!ISDva bunara o kojima je ovdje rtie postoje I danas,. ah
se mjetani ne koriste njihovom vodom zbog navodne tetnosti po
zdravlje.
m Dobri dub, nepoznato.
.
.
. .
m Danas se to naziva K,ruka. To Je brdo ~a s]eve:ozapadno.1
padini planine Motokit. Gromila i danas postoj]. NaJazI se ,p~r~d
pjeake staze koja vodi iz zaseoka Zekulji prema selu ~tIIJe.
us ~apatnica, selo sjeverozapadno od Vrgorca. Cuje se I naziv Papratoica.

139

preko velike ume i kra do dvadeset i pete gromile, postavljene na velikoj stijeni usred planine Motokit.21I Posljednja, dvadeset i esta grom ila na ovom pravcu nalazila se
iz.meu VeHkog i Malog Motokita,220 tako da je selo Prapatmca ostalo na lijevoj strani granine linije, a selo Kotezi!!1
na mletakom teritoriju.

10. GRANICNI LUK OKO ViR:GORCA


Od poslj-ednje gromile postavljene na pravcu Zadvarje+-Vrgorac zapoinje polukruna linija granice oko Vrzorca.
Skrenuvi ulijevo ona prolazi strmom, k.revitom i umovitom
padin~
planine Motokita i izbija na mjesto gdje se dodiruje
podruje Duboke Drage,222 koja je ostala na mletakom teritoriju sa podrujem sela Prapatnica, koja je ostala na turskom
t~:itori~u:. T.~ je postavlj-ena prva gromila. Odavde luk gramcn~ linije ide preko Nadbanje,223 gdje je, pored puta, postavljena druga gromila. Odavde izlazi na brdo Orah,224 gdje
je, na. mjestu pod nazivom Banja225 postavljena trea gromila. Kruna linija granice odavde vodi i dalje kroz umu a
etvrta gromiJa postavljena je na Bubrigu,226 ispod uvale
Vanjaa,227 na mjestu pod nazivom Orah.22S Granini luk
219Visoka i krevita planina Motokit, sjeverozapadno od
Vrgorca.
220Postoji Veliki i Mali Motokit, oba su sjeverozapadno od
Vrgorca.
221Kotezi, selo ispod planine Motok1ta, 3 km jugozapadno od
Vrgorca.
.
222I danas se ovaj lokalitet naziva Duboka draga. Sputa se sa
sJe.verne st~a~e vrletnog ~otokita u Rastok (Vrgoranl dio Ljubukog .polJa .1SI?odMoto~Ita nazivaju Rastok) nad ponornicu Banju, koja tu IZVIre,a ponire 2 km dalje prema istoku.
2!3 Lokalitet iznad sela Banja, sjeverno od Vrgorca.
224 Ceviz bayiri, u ZA (122 a) Monte Orah brdo Orah na
kojemu se nalazi i selo istog imena. Lei sjeverozapadno od
Vrgorca.
2!~Ba,~ja, .~elo na .padini I?rda Orah, sjeverno od Vrgorca.
Tragovi ovih trIJU gromila postoje i danas. .

228 Bubrig, naziv k<;>jise moe uti samo jo kod starijih


mjetana. Oznaava padmu brda Orah, koja se sputa u polje.
227U ZA (122 a) Vagnazza, danas nepoznato.
228 Orah, selo na istoimenom brdu.

140

odavde vodi do pete gromile postavljene na Bubrigu, iznad


izvora Cernice,229 odakle, kroz umu, dovodi do este gromile,
postavljene 'Opet na Bubrigu, iznad Brestova' polja.23o Kruna linija granice se 'Odavde sputa. Sedma grom ila postavljena je na rubu Brestova polja, u samom podnoju Bubriga,
odakle granini lruk prelazi preko puta, ide obradivirn zemljitem i dovodi do osmog graninog znaka na ovom sektoru,
humke 'Od zemlje, postavljene na Ibrahim-hodinoj
njivi, na
zemljitu Mramor.231 Preavi preko ovog plodnog zemljita,
kruna linija oko Vrgorca izlazi na Bil'Obrig.232Tu je, na serdar Ali-aginoj njivi postavljena deveta humka, deseta je
bila na obradivom zemljitu pod nazivom Prokopicae.P" a
jedanaesti pogranini znak, gromila od kamena i zemlje, postavljena je na prostoru izmeu vode Raskrnice+ i Pro kopice. Dvanaesta gromila, takoer od kamena i zemlje, postavljena je s donje strane mosta koji se nazivao Pelkovac.'"
na dizdar-agino] zemlji.236 Most je ostao na mletakom teritoriju. Odavde granini luk, idui jo uvijek poljem, izbija
na mjesto Vwine,237gdje je, iznad puta, postavljena trinaesta,
a posljednja humka oko Vrgorca, etrnaesta po redu, postavljena je na mjestu blizu kuljskog brda238 i Gradine.239
228U ZA (122 a) Cernizza. Ovaj ili slian naziv za neki izvor
ili bunar nisam mogao utvrditi.
230 Brestovo polje, stari naziv za dio polja, ispod brda Orah,
odnosno ispod njegove padine Bubrig.
231Mramor, tako se i danas naziva jedan kompleks plodnog i
obradivog zemljita u polju Rastok.
232 Bilobrig, nalazi se u polju ispod brda Orah, Ispod Polia kua.
1~3 Prokopica, plodno i obradivo zemljite, nepun kilometar
udaljeno od Mramora.
.
234
Vjerovatno je rije o rijeci Matici.
2t6 Nepoznato.
236 U ZA (122 a) ...
del dizdaro di Vargoraz, U VI1gorcu je
sasvim dobro ouvana kula vrgorakog dizdara (u njoj je roen
Tin Ujevi).
!87Naziv Vuje, Vuine ili sl. danas nepoznat.
238Skulja, brdo i selo na cesti Vrgorac-Metkovi, nepuna
tri kilometra od Vrgorca.
238 Gradina, brdo iznad sela Veliki Prolog, a izmeu njega i
Vrgorca, na desnoj strani ceste Vrgorac-Metkovi.

141

11. GRANINI PRAVAC V.RGORAC -

ITLUK

Od posljednje gromile na graninom luku oko Vrgorca


zapoelo je povlaenje graninog pravca prema Citluku.240
Granica ide kroz umu grebenom brijega ispod spomenutog
brda Gradina, zalazi na podruje sela Otri,241 a prva ogromna
postavljena je na vrhu brda iznad Otria. Odatle, opet grebenom i u pravoj liniji, izbija na brdo Dusina.242 Tu je postavljena druga gromia. Odavde produuje ,grebenom ovoga
brda i izlazi na brdo Prolog,m ona ijem je vrhu podignuta
trea gromila. Odavde se granica sputa, prelazi put uprolokoj uvali i tu, ou blizini hrlanskog groblja, postavljena je
etvrta gromila. Pravac odavde vodi uzbrdova peta gromi:la
postavljena je blizu vrha planine, iznad kue DropUilia244i
brda Zve.245Odavde granini pravac vodi do este gromile
postavljene naprema ibrdima Zve i Semij.248 Odatle pravac
prolazi !kroz umu i ispod bra Gradalna.s?
a iznad sela
CrIjene ume,248postavljena je sedma gromila. Odavde se granini pra-vac sputa u polje Jezerac,24U ide prema krevltom
brijegu Zelenrkovac.P" koji se nalazi u polju, i desno od nje240 U svim rukopisima pie Ciklut, u ZA (122
a, b) na svim
mjestima Citluch. U zbirci karata i planova Arhiva grada Sarajeva (up. nap. 158) stoji Ciclut, odnosno Cicluth. Radi se o poruenoj tvravi itluk iznad Gabele (up. i nap. 263).
!41Dananje selo otri nastalo je spajanjem zaselaka Otri
i Seoci.
lU Dusina, selo jugoistono od Vrgorca.
243
Danas Veliki Prolog, brdo i selo, izmeu sela Dusina i
Prolog, jugoistono od Vrgorca.
244 Danas na ovom podruju postoje tr,i Dropulia. Ovdje se
radi o Dropuliu ispod planine Prolog, jugoistono od V~gorca.
245
Zve, visoko i krevito brdo izmeu Velikog Prologa i
Gradine.
!48 U ZA (122
b) Semich, brdo i selo Semij, sjeverozapadno
od sela Crveni Grm" na odvodnom rukavcu Trebiata, koji slui
za navodnjavanje i koji se u neposrednoj blizini roi u ponor.
r47 Gradina, brdo na ijem' se vrhu nalazi crkva sv. Roka.
Lei izmeu brda Zve i Mali Prolog.
248U ZA (122 b) Zarglizze Summe, danas Ceveni Grm, selo
jugoistono od V['gorca, na lijevoj strani puta Vrgorac-Metkovi.
" .' 2U Jezero, polje koje se protee jugoistono od sela Crveni
grm, ispod brda Humci.
'
r50 U ZA (122 b) Zl1cnica,danas Zelenikovac, breuljak koji se
nalazi u polju Jezero, juno od brda Klokun.
'

142

!
','

govog vrha postavljena je osma gramMa.' Pravac produuje,


preko polja Jezerac, prelazi potok Klokun,251 i izbija na
Sporo polje.252ToU je postavljena deveta humka. 1 deseta humka nalazila se u ovom polju, opet u blizini spomenutog potoka Klokun, usred polja. Idui i dalje Sporim poljem, granini pravac ponovo prelazi navedeni potok, ide sredinom
polja sve do njegovog ruba, gdje je, pokraj jedne njive, postavljena jedanaesta gromila, Prava linija granice uskoro se
odavde uspinje i ealazl 'u veliku umu. Dvanaesta grornila postavljena je 's :lijeve strane .brda Plazni!k,253 naprema brdu
Rudnik.254 Odavde pravac vodi i dalje kroz veliku umu, a
trinaesta grom ila postavljena je s desne strane puta, iznad
obradivog zemljita Bebia.255 Granini pravac se odavde
sputa, opet kroz veliku umu, nailazi ispod sela Bijaa,256
koje ostaje na turskom teritoriju i izbija nad Ratni dolac,m
gdje je, narubu lijeve strane brda Dragovija,258 postavljena
etrnaesta gromila, Odavde granini pravac presijeca jednu
uvalu, zatim prolazi kroz umu Rotnog doca, prolazi ispod
brda Garite,!58pod 'kojim je, na lijevoj strani puta, postavljena petnaesta gromila. Odavde prolael preko uvale i potoka i
penje se na brdo koje se u hududnami naziva Krstina 260
gdje je postavljena esnaesta gromia, naprema tvravi Stara

r51 Klokun, b~~o ;ugoistono od sela Crveni Grm. Ovdje je


, riJe o potoku koj,l IZVIrena tom brdu.
U2 Sporo polje, i danas pod istim nazivom. Prostire se jugoistono od brda Klokun,
.
Isa Plaznik, brdo sjeverozapadno od sela Bijaa. Ostaci granine gromile na njemu jo postoje.
r54U narodu se uje i Rudnik i Rudnjak. Ovo brdo lei sjeverozapadno od sela Bijaa. Danas je na njemu groblje ovog sela.
ess U hududnami Bebe-ogli, u ZA (122 b) Bebich Bebi,
obradivo zemljite koje se i danas tako zove.
.
IH Postoji Gornja i Donja Bijaa, obje se nalaze lijevo od
puta Vrgorac-Metkovi.
'
!67 Rotni dolac, nalazi se izmeu sela Gali i Miloevica,
jugoistono od sela Bijaa.
!58 Dragovija, brdo koje se nalazi iznad Novih Sela, sjeverozapadno od Gabele.
m Garita, brdo na kojemu je ranije postojao i zaselak.
Danas je samo Ispasite jer su se stanovnici raselili.
teo Ovo brdo koje se nalazi zapadno od Gabele danas se naziva Krstac.

143

Gabela. Granica sada zalazd na podruje sela Crni,:!81a sedamnaesta gromila postavljena je na stijeni, na rubu jezera,
s donje strane izvora Alekovace.'" Granini pravac ide odavde preko barovitog terenapravo
prema tvravi Citluk,263 a
osamnaesti, posljednji pogranini znak ma ovom pravcu bila
je humka od zemlje, postavljena na ziratnom zemljitu, na
mjestu pod nazivom Glavnice.264

12. GRANtICN,I LUK OKO CITLUKA I GABELE


Od posljednje gromile na pravcu povuenom od Vrgorca
zapoinje polukruna granina linija oko itluka i Gabele.
Od ove gromile ona skree ulijevo, prelazi preko jezera na
Jijevu stranu i vodi do prve gromile na ovom luku, postavljene iznad puta Ikoji vodi prema Gabeli. Luk granine linije
odavde lide uzbrdo, probija se kroz krevito podruje i dolazi
do velike gromile poznate pod nazivom Trogrla.265 Ispod te
gromile i s njene desne strane postavljena je druga gromila.
Granica odavde izbija na kreviti greben gdje je postavljena
trea grormla. etvrta gromila nalazila se na samom vrhu
Milanovae,266 odakle se polukruna linija sputa prema Zalukom jezeru,267 a peta gromila postavljena je na padini. GrandniTuk odavde 'vodi preko jezera, zatim preko mo:varnog
zemljita i izbija na rijeku Buinu,268 gdje je, pored jedne i-

kare, postavljena esta humka od zemlje. Granica odavde


uskoro prelazi preko Buine, i2lbija u polje, a sedma humka
postavljena je naprema stIlUkojkuli.269 Ostavljajui ovu
kulu na turskom teritoriju, granini Iuk odavde prelazi preko
druma koji vodd u Citluk, produuje prema 'I'rebiatu.F?
i
nedaleko od ove .rijeke, na mjestu koje gleda prema rijeci,
postavljena je osma humka od zemlje. Deveta humka postavljena je u Otoci,271 a granina linija odavde, u .luku, prelazi
Veliku lug,272 i ~bija na Neretvu, gdje je, kao deseti pogranini znak, ubiljeeno stablo ,bijele ja'sike,!73 ;koje [ebjlo uveno meu domaim stanovnitvom, Jasici su okresane grane.
Odavde granica prelazi preko Neretve, izbija na Krivau,m
i na mjestu pod nazivom Drae,275 u blizini Neretve, postavljena je jedanaesta humka. Granica odavde vodi preko polja,
i stalno u luku, dovodi do dvanaeste humke, koja je postavljena na desnoj strani javnog, kaldrmisanog puta koji ide
iz Gabele prema Mostaru. Poto pree ovaj put, granica odavde IilZibijana podruje KnepOilje,276gdje je postavljena trinaesta humka blizu hadi Muratovog hendeka. I etrnaesta
humka postavljena je u ovom polju, petnaesta se nalazila ispod
lokaliteta :koji se i danas naziva Vuji brod,277 iznad sela Vi-

!el Crni, selo koje lei ispod Jasehikog brda, sjeverozapadno


od Gabele.
U2 Danas se ovaj izvor naziva Leskovaa. Njegova pitka voda
slui za pie stanovntcana sela Crni.
283 Podgrae oko ove tvrave zvalo se takoer
itluk. U narodu ovaj naziv vie nije uopte u upotrebi. Up, i nap. 158 i 240.
284 Dio plodnog i obradivog Donjeg polja ispod same Gabele
Gabeljani i danas nazivaju Glavnice.
.
285 Trogrla, jama koja se i danas tako naziva. Nalazi se sjeverozapadno od Milanovae.
.
2" Milanovaa, brdo sjeverozapadno od Gabele. Na njenom
vrhu i danas postoji gromfla koju mjetani nazivaju Milanovaka
gromila.
!07Zalug, u narodu se uje i Zaluzi. To je obradiva ravnica
na kojoj najbolje uspijeva vinova loza.
288 Buina, rijeka
i obradivo zemljite, sjeverno od Zaluga
a [ugozapadno od sela Gorica, oko 3 km od Gabele.

tle Selo Struge nalazi se na desnoj obali Neretve, sjeverno


od Gabele. Ostaci kule postoje i danas. Iznad Struga, preko Trebiata, postojala je sve doskora i Cukovia Jmla. Poruena je za
vrijeme izgradnje pruge Sarajevo-Ploe.
riO Trebiat, desna pritoka Neretve, izvire ispod planine Jagodnice. U gornjem toku nosi naziv TihalJina, kroz Ljubuko polje
Mlada, a u donjem toku Trebiat. Juno od Capljine, kod sela
struge, ulijeva se u Neretvu.
rll Otoka, tako se i danas naziva selo i obradivo zemljite
koje se nalazi s desne strane Neretve.
ria Biiy{ik lug, u ZA (123 a) Basco Grande - Veliki lug, danas nepoznato.
ria U ZA (123 a) ... detto in Illirico Bila Giasica ...
.n Krivaa, obradivo zemljite uz rijeku Bregavu, ispod dananjeg sela Klepci, lijevo od magistrale od koje je udaljeno
oko 700 m.
riS Drae - danas Dukat drae, plodno zemljite izmeu Krivae i Knepolja.
17. Knepolje, selo i obradivo podruje izmeu sela Klepci i
Celjevo.
.
rl7 Vuji brod, naziv za ravnicu na lijevoj strani magistrale
Sarajevo-Ploe. Nalazi se izmeu sela Celjevo i Viii.

144

10 -

Granice bos. paaluka ...

145

ii,218 a esnaesta, u ataru ovog sela, pokraj vinogradskog


hendeka Mustafage Joldia. Granica odavde ide prema mostu sela Viii. Sedamnaesta humka postavljena je u vinogradima, a osamnaesta, paralelno s mostom. Granini luk sada
vodi.prema barovitom terenu. Devetnaesta humka postavljena
je u njivama. Granina linija odavde prelazi preko barovitog
zemljita, zatim preko gaja, i na mjestu koje mjetani i danas
nazivaju Krevina,21II postavljena je dvadeseta humka. Granini illllk odavde vodi prema Krupi.280 Blizo ove rijeke, na
Mustafaglinoj njivi Vom.ik,281 postavljena je- dvadeset i prva
humka, Odatle Igranini luk prelazi preko Krupe, i u oblinjoj
umi, koja se u dokumentima naziva Radojev lug,282postavljena je dvadeset i druga humka, koja je bila izuzetno dwgaka.
Granica odavde prolazi movamim i umovitim podrujem,
u Radivojevoj jaruzi283 prelazi preko mjesta gdje stalno lei
voda,284 i jednom hrijestu,285 koji se nalazi u neposrednoj blizini, na desnoj strani jaruge, okresane su grane. ~va jaruga
i brijest ubiljeeni su u dokumenta o razgranienju kao dvadeset i trei znak Kruna linija odavde vodi prema dvadeset i etvrtojgromili
od kamena, postavljenoj iznad obradivog
zemljita, bldzu brda, odakle se granini luk penje do posljednje gromile na polukrunoj liniji ovoga sektora granice, koja
je postavljena u umi jugoistono 'od Gabele. Ova uma i danas
nosi naziv Varda.2841

Viii, selo istono od Gabele, na lijevoj strani Neretve.


Krevma, kako se i danas naziva ovaj lokalitet, prostire se
pored rijeke Krupe, ispod sela Viii. Vlasnitvo je poljoprivrednog
dobra Hutovo blato.
280 KrUlPa,rijeka koja se Juno od Gabele ulijeva u Neretvu
kao njena lijeva pritoka.
281 Voznik, meu mjetanima nepoznat naziv.
182 'Radoiev lug danas Radov lug, obradivo zemljite na
lijevoj obali rijeke Krupe.
283 Ovaj naziv nije u upotrebi.
284 T~ je
dananja Svinjarica. Nalazi se ispod eljeznike
pruge uzanog kolosjeka i brda Varda.
'185 U ZA (123 b) ...
e un albero nominato in Illirico Brist.
. .: 288. Varda, brdo jugoistono od Gabele, izmeu Hutova blata i
Zvijezdine.
..
278

21.

146

13. GRANICN[ PRAVAC GABELA POLICI

KOPITA NA BRDU

Od dvadeset i pete gromile, kojom je zavren granini


luk oko Cit1uka i Ga:bele, zapoinje ponovo pravac granine
linije, koji vodi u smjeru jugoistoka. Ovaj pravac u duini od
dva sata pjeakog hoda, raunajui od gromile postavljene u
Vardi, penje se uzbrdo, iprelaai [ednu uvalu i d.zbija na mjesto pod nazivom Zvijezdina281 iznad Varde. Tu je postavljena prvagromila.
Odavde granini pravac prelazi ponovo preko jedne velike uvale i vodi do druge gromiJe, koja je postavljena na spomenutom brdu Zvijezdina.288 -Odavde, ponovo preko velike uvale mazi na brdo .BUlbreg,289dznad sela
Sjeikose.280 Tu je postavljena trea gromila. Odavde ide uzordo,
preko kra i ume, i na jednoj litici, na podnoju brda Kolojan,"1 postavljena je etvrta gromlla. Granini pravac odavde
se ponovo penje, prelazi preko zemljita pod velikom umom,
zatim preko sljedee uvale i izbija na put kojd vodi iz Gabele
prema Kolojanu, Na desnoj strani ovoga puta, gdje se on
sijee sa graninim pravcem, postavljena
je peta gromila.
Pravac odavde uzlaz! na vrh planine Kolojan. Tu je, na staroj
gromili, postavljena nova, .po redu esta gromila. Pravac se
odavde sputa umovitim i 'krevitim podrujem i zalazd u atar
sela Ko'lojanj,282 na ijem je rubu postavljena sedma gromila.
I OSma gromila postavljena je na podruju ovog sela, iblizu
imanja podanika hrlanina LaUa.2tlBPravac odavde produuje opet umom i krem i dolazi do devete gromile koja je
postavljena u blizdni sela Cerovo,214 izmeu dva veliJka krevita i umovita vrha. Deseta gromila nalazila se na rubu
polja ispod ovog sela, a kao jedanaesti pogranini znak na
Kao naselje ne postoji.
Brdo Zvijezdina lei jugoistono od Gabele, nastavlja se
na brdo Varda.
'
288 Bubreg, brdo, nalazi se iza brda Zvijezdina a prije sela
Sjekose.
IVO Sjekose, selo jugoistono od Gabele.
181 Kolojan, brdo jugoistono od Gabele i Metkovia.
181 Kolojanj, selo ispod brda Kolojana.
III U ZA (123 b) Lalichina, lokalitet pod ovim nazivom danas
nepoznat.
'
.,
114 Cerovo, selo ispod planine Zaba, jugoistono od Gabele i
Metkovia.
187

118

147

ovom dvosatnom

pravcu osnaen je jedan cer!iIII ~ije su


grane okresane, a nalazi se izmeu dva velika brijega. posljednja gromila na ovom pravcu, dvanaesta po redu, postavljena je na JokaJitetu koji se u dokumentima o razgranienju
naziva Kopita,2" na vrletnom brdu Polica.297

14. GRANICNI BRA VAC POLICA -

MORSKA OBALA

Od posljednje gromile postavljene na graninom pravcu


Gabe-la - iplanina 2aba,288 koji je iao 'prema jugoistoku, zapoinje sljedei sektor koji je razgranien takoer pravom linijom, ali iji smjer ide prema jugozapadu 1 izbija na morsku
obalu. Poto je u ugovoru o minu 'sa Veneoijom izriito navedeno da se i IZaovaj sektor povue granica lU vidu prave linije,
komisije su u dva navrata ile sve do mora da bi se otiklonule
sumnje i odredio najbolji .pravac. Kada je smjer utvren .i
obostrano prihvaen, pristupilo se postavljanju
uobiajenih
graninih znakova. Sa mjesta Kopita, odnosno Polica, napla'nini 2abi, granini 'pravac ide padinom i na krevitom brdu
zvanom Hrvenica,288 postavljena je prva gromila. Odavde granica vodi uzbrdo, kroz umu i kamenjar, i izlazi lila podruje
Popovia,'oo gdje je postavljena druga gromila. Odavde pravac
vodd.na Malu 281bu,801a trea gromjla postavljena je naIokalitetu koji se tada nazivao Stipurinovia Okruglica.'" Odavde
granini pravac produuje ,brdom, zalazi na podruje Glavinovia,303 i i71biJa na brdo 'koje se tada nazivale Kurilo.304 Na
ti! U turskom
tekstu Kara pelit, u ZA (123 b) . ,. d' un
Albero detto In Illirlco Cer ...
IH Lokalitet pod nazivom Kopita meu mjetanlma
danas
nepoznat.
m Polica, vrletno brdo na planini Zaba;
11II Zaba, veUka planina
jugoistono od Gabele i Metkovia.
HI To je Hrvenica, brdo na planini Zaba, na kojemu' se nalazi
lokva za napanje stoke.
.
sooU selu Galovi i danas ive porodice Popovi.
1101
Mala Zaba, jedan od vrhova na planini Zaba.
IH Stanovnitvo okolnih sela ovaj vrh na Maloj Zabi naziva
danas samo Okrugllca, Cujese, meutim, i naziv Lopata.
lOa U selu Babin da i danas ive brojna domainstva porodice
Glavini.
'.
104To je Curilo - brdo koje se nalazi izmeu Neuma i sela
Babin do.
.

njemu je postavljena etvrta ,gromila. Odavde se granica sputa padinom do pete grormle koja je postavljena Ispod brda,'
iznad vode. Nedaleko odavde postavljena je i esta gromila
na jednoj karakteristinoj
stijeni, odakle se granica ponovo
sputa, i na mjestu zvanom Debela Ijut,305ispod V1lene ploe,'" postavljena je sedma gromma. Proavi ponovo kroz kr i
umu granini pravac nailaai lila SvatskIi pod,307 iznad sela
koje se u dokumentima naziva Dobruhovo.'" Tu je, pokraj
puta, postavljena osma gromila. Odavde pravac vodi niz obronak, nailazi ispod Sredimira,,08 gdje je, na mjestu pod nazivom Draeva dolina,310 iznad vode, postavljena deveta gromila. Deseta gromila postavljena je u istom smjeru, dznad
bunara Lokvica!' nekog Galovia,m jedanaesta, idui neprestano umovitim i ,krevitim podrujem, na lokalitetu Vinogradac,m na mjestu gdje se sastaju granice Gorai.a314 i Galovia,31! s lijeve strane stare gromile, a dvanaesta, na mjestu koje 'Se li danas naziva Vlaka,m na podruju sela Galovi.
Trinaesta gromila, takoer na podruju ovog sela, postavljena
je sna mjestu pod nazivom Bjeleeva dolina,316 etrnaesta
81' Debela ljut _
krevito zemljite, obraslo slabom, niskom
umom. Nalazi se na planini Zabi, sjeverno od sela Dubroovo.
sot Na pl8lIlini Zabi, iznad sela Cerovo, postoje dva lokaliteta
pod nazivom Vi1ine ploe. Rije je o dvije kamene ploe koje su
udaljene oko 300 metara jedna od druge. Meutim, Izned sela Dubroova, jedan sat hoda od njega, takoer na Zabi, postoji lokalitet
Vilena ploa. Ovdje je rije o Vilenoj ploi.
7 Ovaj lokalitet i danas nosi isti naziv: Svaski pod. Nalazi
se ha Zabi, ispod Vi1ene ploe.'
.
108 Dobruhovo, danas Dubroovo, selo u podnoju planine Zabe,
lstdno od sela Galovi.
, : . "'Sredimir,
brdo na Zabi, iznad sela Galovi.
. ., 'at. Draeva dolina u ZA (124 a) Draghetta Pelina. Lokalitet
P9d.o$
ili slinim n~zivQtll meu mjetanima. danas l!-.e .postoji.
".,
"itt. Rije je o lokvi pojilu za stoku koja postoji I d~a~
POd naziyom Galovia lokva. Nalazi se izmeu sela Oskorunica I
Ga1QVi.
.
'. 'IH Galovi, selo, jugozapadno od sela Dobranje.
'.
'PI VinOgraci naziv koji je i danas u upotrebi. Oznaava jedno. ~rc;l9.i ,njive 'koje se nalaze. izmeu sela Galovi IGorai.
,', . :~.VOraii, planinsko selo, Jugozapadno od Male Zabe.
.
.. I,.. '15' Vlake, ikara,
prostire se jugozapadno od sela GalOVI

~:"1:~"j"e
dananja Bjeltica - do sa iobraddvim zemljitem.
~i~je.verozapadno
od ikare Vlaka.

149
148

pokraj jedne velike smreke, u 'podnoju brda Ljubovik817


odakle ;granini pravac ide kroz teko prohodni kr i iaJbija na
Dubov dO,318gdje je, pokraj puta, postavljena petnaesta gromila. Sesnaesta grom ila postavljena
je na malom kamenom
breuljku, na mjestu pod nazivom Prova:la,SIt odakle granina linija vodi na sljedei kameni breuljak u blizini Vuje
jame,m koji je ubiljeen u dokumente o razgranienju
k-ao
sedamnaesti 'granini znak. Odavde se granini pravac sputa,
zalazi ma podruje sela Brestica,321 a osamnaesta gromHa postavljena je sna vrhu njive Vodeni dO.1UGranica se odavde ponovo penje, prelazi preko puta, produuje kroz kamenjar i na
lokalitetu koji se po hududnami I!ada nazivao Srednje brdo,'2:;
na podruju istog sela, postavljena je devetnaesta gromila. Sa
ovog brijega granica silazi kroz umu, a dvadeseta gromi1a
postavljena je ,li iznad peina, ma liticama.S24 Odavde se granica sputa prema je-zeru koje se prualo od Neretve i zavravalo upravo tu, ide pored tog jezera, ponovo se prihvata sljedeeg obronka i na mjestu izmeu dva umovita i krevita
breuljka postavljena je dvadeset i prva groonila, a dvadeset
i druga gromila postavljena je na brdo Krstac,325 iznad Kleka.
U istom smjeru a .grebenom brda Krstac postavljena je dvadeset i druga gromila, a dvadeset i trea na desnoj strani
vrha brda Krstac, :koji gleda prema moru. Odavde se pravac
SIT U ZA (124 b) Monte Gliubovich, Lubovik, odnosno Ljubovik, naziv koji se uje samo kod starijih. To je vrletna brdo iznad
dola Bjeltlca,
at8 Danas Dubovi do. Nalazi se izmeu Bjeliice i sela lbestica.
11' Ovo krevito, neobradivo zemljite koje se nalazi izmeu
sela Rade i Hercegovaka Brestica danas se naziva Provalija.
IIV I danas pod istim nazivom: Vuje jame. To [eneobradlvo
i krevito zemljite izmeu sela Brestica i Dubovi do.
.
.
ni Brestica, selo ispod brda Gradina, sjeverno od Neum-Kleka. Danas postoje dvije Brestice: Hercegovaka i Dalmatinska Brestica. Obje se nalaze na .lijevoj strani ceste Metkovi-Newn.
IZ! Vodeni do, duboki do sa obradivim
zemljitem. NalaZi
ispod sela Dalmatinska Brestica, na lijevoj strani ceste Metkovi-Newn.
' ,
HI U bududnaml:
Orta bayir, u ZA (124 b) Sredgne Bardo ~
brdo koje se danas naziva Baia glavica, jugozapadno
Vodenog dola. Pripada porodici Bai iz oblinjeg sela Rade.
ne To je brdo koje se danas naziva Suplja stijena. Obraslo je
hrastovom umom, nalazi se izmeu sela Rade i Draevica.
SI5 Krstac,
selo i brdo, nalazi se blizu Zavale iznad Kleka.

sputa 'prema moru, a posljednja, dvadeset i etvrta gromila,


postavljena je na lokaditetu koji se tada nazivao Mali Sorduk,m na obali. Sami pak 'granini pravac, zavrava se na
najisturenijoj
tak! poluostrva Klek.327

se

od

150

U ZA (124 b) Sorducz Mali -

dananje
umovite brdo
Sorduk, iznad Kleka. Me'1,l mjetanima se uje i naziv
Surdup.
,.
.....
. ... ..
. ..
m Ovo p'o)'uOstrvo mjetani, .narotto oni stariit, 1 danas nazivaju Turski rep. Njime se zatvara zaljev Neum-Klek. "
Mali

151

IV. ZAKLJUCAK'
Poraz Turaka pod Beom, tok velikog bekog rata i mir
sklopljen U Sremskim Karlovcima pod uslovima koje su diktirali pobjednici, predstavlja ilustrativan dokaz ne samo o
politikim iluzijama vladajuih krugova osmanskog drutva
nego li o optem zaostajanju Osmanske Carevine, koja sve
vie gubi ideoloku, politiku, vojnu i, naroito, ekonomsku
mo u svojoj vjekovnoj konfrontaciji sa hrianskim svijetom.
Za nas ipak ostaju najvanije odluke Karlovakog mira
koje se odnose na teritorijalne promjene, na granice. Mora
se imati u vidu injenica da se sadanje granice Bosne i Hercegovine, prema sjeveru, zapadu i [ugozapadu, ne rarzli:kuju
mnogo od onih koje su povuene prema odredbama Karlovakog mira. Ispravka granice izvrena u skladu sa odlukama
Poarevakog mira predstavlja, u stvari, samo prirodniju granicu Bosne i Hercegovine, koja se u osnovi opet temelji na
granicama utvrenim Karlovakim mirom. Upravo ovaj momenat - dovoenje Bosne i Hercegovine u dananje granice,
to je dobrim dijelom rezultat ugovora o miro sklopljenog u
Sremskim Karlovcima, i osnovanost tih granica, o emu svjedoi njihova trajnost - ine ovu temu vanom i interesantnom.
Navoenje i poznavanje svih toponima koji se pojavljuju
u dokumentima o razgranienju prua mogunost da se ta
granica rekonstruie u potpunosti i bez ikakvog kolebanja na
itavoj svojoj duini.
Cinjenica da je ostalo, iako relativno mali broj, neutvrenih toponima, ukazuje na neophodnost da se na satnom
terenu izvri temeljitije i opsenije ispitivanje. Uvjeren sam,
na temelju onoga to je u okviru ogranienih mogunosti postignuto tragajui za malim :lokalitetima na licu mjesta, da je
sasvim mogue utvrditi svaki naziv koji se pojavljuje u hududnamama, alk i u sluajevima kada je dolo do velike
promjene u iizgovoru, ili do mijenjanja samog imena. Veliki
broj humki i gromila i danas postoji, neke sasvim ouvane,
neke manje ili vie poruene. Kod mjesnog stanovnitva i sada
postoji iva tradicija o turskoj granici, mnoge prie i legende vezane za nju i za gromile koje su dijelile dravni teritorij
dviju stranih sila a isti narod.

152

SKRACENICE

U ovom radu, pored uobiajenih, javljaju se i sljedee specifine skraenice:

GIJA

= Topografske

karte

Geografskog instituta

JA, razmjer

1: 200.000.

GZM = Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu.


H=hidra.
MI Topografske karte K. u. k, Militargeographisches
Institut, razmjer 1 : 75.000.
NB = Rukopis hududname bosanskog paaluka, koji se uva
u Narodnoj biblioteci u Sarajevu.
POF = Pr ilozi za orijentalnu filologiju.
SAN = Srpska Akademija nauka i umjetnosti.
S = Rukopis Sabanovia dra Hazima.
TMA= Rukopis koji se uva u Arhivu Muzeja Topkapi u Istanbulu.
VlKJ
Topografske karte Vojnogeografskog instituta Kraljevdne
Jugoslavije, razmjer 1 : 100.000.
WMVT= Wiistenfeld-Mahler'sche Vergleichungs-Tabellen der mohamedanischen und cristlichen Zeitrechnung, 1926, tabele
na osnovu kojih je u ovom radu vreno preraunavanje
hidretskog kalendara.
ZA = Rukopis koji se uva u zadarskom arhivu, fiIca IX, poz.
br. 2.

153

IZVORI I LITERATURA

1. Neizdati
Hadihuseinovi,
i autograf

izvori
Salih (Muvekit), Tarih-i diyar-i Bosna, I-III, kao
u Orijentalnom
institutu u Sarajevu, br. 1146.

Kadi, Muhamed Enveri, Tarih-i Enveri, zbornik istorijske i knjievnegrade.


Rukopis u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu.
Kanikan, Z., Amcazade Huseyin Paa.. Edebiyat fakiiltesi, teza br.
286, Istanbul.
Ragib Mehmed-.paa, Telhisat ve muzakerat-i sulhiye, Rag-ib- paa
kUtUphanesi, No. 2738/2, Istanbul.
Rami Mehmed-efendi. Karlofr;a mukalemesi, Istanbul Univerzitesi
KUtUphanesi, TUrk Yazmalari, No 3514, Istanbul.
Rami Mehmed-paa, Vaqayi-i Muslaha, Mi1let kutUphanesi, kisdm
Reit ef. No 685, Istanbul.
Sidiliiz XVII stoljea u Orijentalnom institutu u Sarajevu
starski. iz 1669-1670. i jajaki iz 1692-1693. godine).
Turski

dokumenti

iz Historijskog

arhiva

(mo-

u Zadru.

2. Izdati izvori i literatura


Ahmed Rasim, OsmanU tarihi, I-IV, Istanbul, 1327-1329.
Ahmed Rasim, Resimli ve haritali Osmanli tarihi, I, Istanbul,
1326-1328.
Ahmed Rasim, Vitlana se/aretnamesi, Istanbul, 1304.
i\.llmed Refik, K6priLlUler, Istanbul, 1331 (1912).
Ahmed Refik, Mehur Osmanli komandanlari, I, II, Istanbul,
1318-1320.
Ahmed Refik, Turk hizmetine kiral T6k6li Imre, Istanbul, 1932.
Akura Yusuf, OsmanU Devletinin Dagilma Devri (XVIII VE!l XIX
asirlarda), Istanbul, 1940.
Alaettin, Ibrahim, MehuT adamlar I-IV, Istanbul, 1933-1936.
Ali Fuat, Rical-i Muhimme-i sitIasitle, Istanbul, 1928.
Ali Seyyidi, Devlet-i Osmanitle tarihi, Resimli ve haritali, Istan.bul, 1329.
Ali Seyyidi, Resimli kamus-i Osmani, Istanbul, 1330.
Ali Seyyidi, Tarih-i Osmani, Istanbul, 1347.

155

Ami, Boue, Die Europeische Turkei, Wien, 1889.


Angeli, Moriz Edlen, von., Feldzuge gegen die Turken 1697-1698.
und der Karlowitzer Friede 1699. Edicija: Feldziige des Prinzen Eugen von Savoyen. Nach den Feld Acten und anderen
authentischen
Quellen herausgegeben von der Abtheilung fiir
Kriegsgeschichte
des k. k. Kriegs-Archives.
I Seri, II Band,
Wien, 1876.
Arneth, Alfred, von., Prinz Eugen von Savoyen. Nach den Handschriftquellen der kaiserlichen Archive, I-III,
Wien, 1858.

Nihat, Devletlerarasi hukuku ve siyasi tarih me.tinleri, I,


Ankara, 1953.
Enziklopedie des Islam, Leiden, 1908-1939.
Enciklopedija Leksikografskog zavoda, I-IV, Zagreb, MCMLXVI-MCMLXIX.
Es-seyyid, Mustafa, Nataig al-wuquat, I-III, Istanbul, 1296 (1879).

Baagi, Safvet beg, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti,


Sarajevo, 19,12.
Baagi, Safvet, Kako se za turske uprave Jugoslavija dijelila na
kadiluke, Novi Behar, IV, Sarajevo, 1930.
Baagt-Redepai,
Safvet beg, Kratka uputa u prolost Bosne
Hercegovine, Sarajevo, vlastita naklada, 1900.
Baagi-Redepapi,
Safvet beg, Znameniti Hrvati Bonjaci
Hercegovci u Turskoj Carevini, Zagreb, 1931.

Fekete, Ludwig, Osmanli Turkler ve Macarlar 1366-1699, Belleten


XIII, 1949.
Feridun, Ahmed, Muneat es-salatin, I, Istanbul, 1264.
Filipovi, Nedim: Odakluk timari u Bosni i Hercegovini, POF V,
Sarajevo, 1955.
Findikli, Mehmed-aga, Silahdar tarihi, II, (Silahdar Findikli Mehmed aganin hayatina da ir Ahmet Refik beyin bir mukaddimesiyle notlarini havidir), Istanbul, 1928.

Baysun, Cawid, M., Ahmed II, Islam AnsiklopediJSi.


Bejti, Alija, Banja Luka pod turskom vladavinom, Nae starine I,
Sarajevo, 1953.
Bejti, Alija, Eli Hadi Ibrahim-pain vakuf u Travniku. Prilog
kulturno] povijesti Travnika, Poseban otisak EI-Hidaje, god.
V, Sarajevo, 1942.
Berly, C. P., Kern und Osmanischen Reichsgeschichte durch Hammer Purgstall, Leipzig, 1837.
Biegel, Stjepan, Spisi grofa Marsiljija (Marsigli) u sveuilinoj biblioteci u Bolonji, GZM XIII, Sarajevo, 1901.
Bobbio, Giacomo, Perchie il Principe di Savoia Abbandono la
Francia, Roma, 1892.
Bodenstein, Gustav. Povijest naselja u Posavini god. 1718-1739,
GZM XIX, XX, XXIV, Sarajevo, 1907, 1908, 1912.
Bonjak, Slavoljub, (I, F. Juki), Zemljopis i povijestnica Bosne,
Zagreb, 1851.
Boi, Ivan, Francuski dnevnik o pohodu Murata II 1696. g. Beograd, Graa Istorijskog instituta SAN, knj. 9.

G6kbilgin, Tayyib, M., XVIII. Osmanli devletinde islahat ihtiyac ve


temayulleri ve Katip Celebi, Ankara, 1957.
Graziali, Francesko Saverio, Eugenio di Savoia, Nuova Antologia,
1934.
Gruji, Radoslav, Plemenski rjenik liko-krbavske upanije, Zbornik za narodni ivot i obiaje junih Slavena, XXI, Zagreb
1917.
Gruji, R., Velika seoba patrijarha Arsenija III Crnojevia iz June Srbije pre dvestapedes~ godina, Hriansko delo, Beograd,
1940.

Cevad-paa,

Tarih-i

askeri Osmani, Istanbul,

1297.

Celebizade, Ismail ASim, Tarih-i Celebi zade efendi, Istanbul, 1153.


Cubrilovi, Vaso, Poreklo muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini, JIC. I, sv. 1-4, Beograd, 1935.
Corovi, Vladimir, Bosna ,i Hercegovina, (Izd. Srpske knjievne zadruge), Beograd, 1925.
Corovi, Vladimir, Historija Bosne, I, Beograd, 1,940.
Develioglu,
1962.

Ferit,

OsmanZica Turke ansiklopedik lugat, Ankara,

Desnica, Boko, Istorija kotarskih uskoka, II (1684-1749), SAN,


Zbornik za istoriju, jezik i knjievnost, knjiga XI II, Beograd,
1951.

156

Durev, Branislav,
Sarajevo,

Turska vlast u Crnoj Gori


1953.

XVI i XVII

veku,

Erim,

Hadibegi, Hamid, Dizja ili hara, POF III-IV i V, Sarajevo 1953,


1955.
Hadibegi, Hamid, Glavarina u Osmanskoj dravi, Orijentalni
institut, posebna izdanja, tv, Sarajevo, 1966.
Hammer, Joseph, von, Das Osmanischen Reiches Staatsverfassung
und Staatsverwaltung, I-II, Wien, 1815.
.
Hemmer, Joseph, von, Geschichte des Osmanischen Reiches, III-IV,
Pest, 1835, 1836.
Haydinger, Franz, Prinz Eugenius der edle Ritter in den Kriegsund Siegesliedern seiner Zeit, Wien, 1865.
Hayrullah efendi, Tarih-i Hayrullah efendi, Istanbul, 1284.
Herchenhahn, Johann Christian, Die Belagerunq von Belgrad unter
der Anfuhrung des Prinzen Eugen. Eine Galerie historischer
Gemiilde, Leipzig, 1788.
Historija naroda Jugoslavije, II, Zagreb, MCMLIX.
Hitti, Filip, Istorija Arapa od najstarijih vremena do danas, Sarajevo. 1967. preveo s engleskog Petar Pejinovi.
Horvath, M. Geschichte der Ungarn, Pest, 1850.
Horvath, R., Lika i Krbava. povijesne slike, crtice i biljeke, I-II,
Zagreb, 1941.
Ibn Kemal, Tevarih-i Al-i Osman, Ankara,
Islam Ansiklopedisi, Istanbul, 1941-

1954.

157

Ivi, A., Istorija Srba u. Vojvodini, Novi Sad, 1929.


Ivi, A., Prilozi povijesti Hrvatske i Slavonije u XVI i XVII vijeku
Starine XXXV.
'
Jel~vi, V., Frc;nc.uskaizvjdc; o Bosni, GZM XVIII, Sarajevo, 1906.
Jell, Luka, Ltkt sandakat t postanje Mletake krajine poetkom
.
Kandijskog rata 1645-1648. Narodni koledar, Zadar 1898.
J'ireek, Konstantin, Istorija Srba, I-II, preveo Jovan Radoni, Beograd, 1952.
.Jorga, N., Geschichte des Osmanischen Reiches, I-V Gotha 1908--1913.
'
.,
Jori, Ilio, Eugenio di Savoia, I-II, Torino, 1933-1934.
Juki, Ivan Frano, Putopisi i istorisko-etnografski. radovi, Sarajevo, 1953.
Kamil Paa, Tarih-i Siyasi Devlet-i Aliye-i Osmaniye I-II Istanbul, 1325 (1907).
'
,
Kausler, Fr. von., Leben des Prinzen Eugen von Savoyen Freiburg
im Br. 1838.
'
Kerim Sadi, Osmanli Imparatorlugunun dagilma devri ve tarihi
madecilik, Istanbul, 1962.
Klai, Vjekoslav, Graa za topografiju Liko-krbavske upanije u
srednjem vijeku, Vijesnik hrvatskog
arheolokog drutva
1903/4.
Klai, Vjekoslav, Bosna, Podaci o zemljopisu i povijesti Bosne i
Hercegovine, I dio, Zemljopis, Zagreb, 1878.
Klai, Vjekoslav, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svretka XIX stoljea, Zagreb, 1904.
Klai, Vjekoslav, Povijest Bosne, Zagreb, 1882.
Klai, V., Povijest Hrvatske, I, Zagreb.
Klai, V., Knin za turskog vladanja (1522-1688). Vijesnik Hrvatskog arheolokog drutva, 1928.
K~r~l~, Omer, Osmanli devletinde Koprii.tii.ler, Istanbul, 1943.
Koprulu, Orhan, F., Hii.sein Pala Amcazade, Islam An9iklopedisi.
Kosti, M., Spaljivanje Skoplja 26. i 27. oktobra 1689 Skoplje
Juna Srbija, I, 1922.
"
Kosti, M., O postanku i znaenju tzv. invitatorije Leopolda I
balkanskim narodima aprila 1690,IC, II, 1951.
Kreevljakovi, Hamdija: Cengii, prilog prouavanju feudalizma
u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1959.
Kreevljakovi, Hamdija: Saraji ili dvori bosanskih namjesnika
(1463-1878). Nae starine III, Sarajevo 1953.
Kreevljakovi, Hamdija: Esnafi i obrti ,; Bosni i Hercegovini
(1463-1878), Zagreb, 1935.
Kreevljakovi, Hamdija: Cazin i okolina, Narodna uzdanica kalendar za godinu 1935 (1353-1354). Godina III, Sarajevo, '1934.
Kreevljakovi, Hamdija: Kapetanije i kapetani u Bosni i Hercegovini, Godinjak lstorijskog drutva BiH, II, Sarajevo, 1950.
Kreevl~akovi, Hamdija: Kapetanije u Bosni i Hercegovini SaraJevo, 1954.
'

158

1
I

Kreevljakovi, Hamdija, Kulen- Vakuf, Narodna uzdanica, Kalendar za godinu 1936 (1354-1355 po htdrd), godina IV, Sarajevo, 1935.
.
Kreevljakovl, Hamdija, Prilozi povijesti bosanskih gradova pod
turskom upravom, POF, II, Sarajevo, 1952.
Kreutel, Richard, F., Kara Mustafa vor Wien, Dritte Aufla:ge, Verlag Styria Graz Wien KOln, 1966.
Kuran, Ahmed Bedevi, Osmanli imparatorlugunda inkilap hareketleri ve MUli Mii.cadele, Istanbul, 1959.
Ki.iti.ikoglu, Bekir, Suleyman II, Islam Ansiklorpedisi.
Lopai, Radoslav, Biha i bihaka krajina, Mjestopisne
poviestne crtice, Zagreb, Matica Hrvatska, 1800.
Lopai, R., Dva hrvatska junaka Marko Mesi i Luka Ibriimovi, Zagreb, 1888.
Lopai, Radoslav, Oko Kupe i Korane, mjestopisne i poviestne
crtice, Zagreb, 1895.
Lopai, R., Prilozi za povijest Hrvatske XVI i XVII st. Starine
XVII i XIX, 1885 i 1887.
Lopai, Radoslav, Spomenici hrvatske krajine I-III, Zagreb 1884,
1885, 1889.
Lutfi, Ahmed, Tarih-i Lutfi, I-VIlI, Istanbul, 1292-1328.
Mahler, Eduard, Wii.stenfeld-Mahler'sche! Vergleichungs-Tabellen
der mohammedanischen und christlichen Zeitrechnung, zweite
Auflage, Leipzig, 1926.
Majlath, Joh. Graf., Geschichte der Magyaren, Wien und Regensburg, 1828--1853.
Mala enciklopedija, Prosveta I-II, Beograd, 1968--1969.
Malleson, G(eorge) B (ruce), Prince Eugen of Savoj, London, 1888.
Mandi, Dominik, Hercegovaki spomenici franjevakog reda iz
turskog doba, I (1463-1699), Mostar, 1934.
Marsig1i, (Luigi Ferdinando), Uetat militaire de l'empire Ottoman.
sesprogres et sa decadence.La Haye et Amsterdam, 1732.
Mehmed Raid, Tarih-i Raid, I-II, Istanbul, 1282.
Miller, A. F., Mustafa pala Bairaktar (Otomanskaja imperija v
naale XIX veka), Moskva-Leningrad,
1947.
.
Milovanovi, M. D., Istono pitanje, Delo I-II, Beograd, 1894.
Naiana, Mustafa ef., Tarih-i Naima, I, II, 1286/1816.
Namik Kemal, Kania, Istanbul, 1303.
Nianci, Mehmed-paa, Taraih-i Nianci Mehmed-paa, Istanbul,
1279/1862.
Novak, Grga, Presjek kroz povijest grada Zadra. Radovi Instituta
JAZU u Zadru, sv. XI-XII, zaae, 1965.
Novakovi, S., Putnike beleke o Balkanskom poluostrvu XVII i
XVIII veka, Godinjak Nikole Cupia XVII, Beograd, 1897.
Noviev, A. D., Turcia, kratka istoria, Moskva, 1965.
Orhonlu, Cengiz, Mustafa II, Islam Ansiklopedisi.
Peez, Karlo,
1908.

Bojevi u Bosni i Hercegovini od 1682-1699.

GZM,

159

Pezzel, Johann, Eugen Leben und Thaten, Wien, 1791.


Popovi, J., Vojna u Srbiji 1689, Beograd, 1898.
Popovi, D., VeHka seoba Srba 1690, Beograd, 1954.
Popovi, M. R., Der Friede von Karlowttz, Leipzig, 1893.
Popovi, Vasilj, Istono pitanje, Beograd, 1928.
Poujoulat, Baptistin, Geschichte des Osmanischen Re'iches von der
Eroberung KonstantinopeZs bis zum Tode Mehmeds II., ubersetzt und bis auf die neueste Zeit fortgesetzt von Jultus Seybt,
Leipzig, 1853.
Prelog, Milan, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, I, (1463-1739), Sarajevo, (1910).
Radonji, Jovan, Prilozi za istoriju Srba u Ugarskoj u XVI, XVII
i XVIII
veku, Novi Sad, 1909.
Raid efendi, Tarih-i Raid, I-IV, Istanbul, 1252.
Renik mesta Kraljevine
SHS, Beograd, 1925.
Redlich, Oswald, Gescichte osterreichs. Begonnen von Alfons Huber. Sechster Band. Dsterreichs
GrossmachtbiZdung
in der
Zeit Kaiser Leopolds I, Gotha, 1921.
Richter, Eduard, Prilozi zemljopisu
Bosne i Hercegovine,
GZM,
XVII, Sarajevo, 1905.
Roskiewicz, Johann, Studien uber Bosnien und Herzegovina, Leipzig
und Wien, 1868.
Saduddin, Mehmed, Tad al-tavarih, I, II, Istanbul, 1280/1863.
Samardi, Radovan, Beograd i Srbija u spisima francuskih savremenika, XVI-XVII
vek, Beograd, Istorijski arhiv, 1961.
Sami, Aziz, Sevki, Mirat-i tnrih-i Osmani, Istanbul, 1293.
Sami, Semsuddin, Kamus-i tii.rki, Istanbul, 1317.
Sax, Carl Ritter, von, Geschichte des Machtverfalls
der Turkei bis
,Ende des 19. Jahrhunderts
und die Phasen der orientalischen
Frage bis aut die Gegenwart, Wien, 1913.
Sertoglu, Midhat, Resimli Osmanli Tarihi Ansiklopedisi,
Istanbul,
. 1958.
Skari, Vladislav, Sarajeto i njegova okoHna od najstarijih
vremena do austro-ugarske
okupacije, Sarajevo, 1937.
Skari, Vladislav, Trebinje u XVIII vijeku, GZM, XLV, Sarajevo,
1933.
Skork, Das Volk Reich der Osmanen, in besonderer Darstellung
ihrer Kriegsverfassung
und ihres Kriegswesens,
Pima, 1829.
Smiiklas, Tade, Dvjestogodinjica
osloboenja Slavonije, I-II, Zagreb, 189l.
SmolIe, Leo, Prinz Eugen von Savoyen, der Begrunder der Grossmachtstellung
Dsterreich-Ungarns,
Graz, 1906.
Sokolovi, Osman, Prilike u Bosni potkraj XVII stoljea, Sarajevo,
1943.
Solak-zade, Tarih-i Solak-zade, Istanbul, 1297.
Srkulj, Stj(epan), Ureenje mea po karlovakom
i poarevakom
miru, Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga
zemaljskoga arhiva, Zagreb, 1907.
Stanojevl, Oligor, Jugoslovenske zemlje u mletako-turskim
ratovima XVI-XVIII
vijeka, Beograd, 1970.

160

Stanojevi,

Stan oje, Narodna enciklopedija


srpskohrvatsko-sloveI-IV.
Sueska, Avdo, Ajani, Prilog izuavanju
lokalne vlasti u naim
zemljama za vrijeme
Turaka, Sarajevo, 1965.
Sueska, Avdo, Istorija drave i prava, Sarajevo, 1966.
Sueska, Avdo, Promjene u sistemu izvanrednog
oporezivanja
u
Turskoj
u XVII
vijeku i pojava nameta tekaZif-akka,
POF
naka

X-XI, Sarajevo, 1961.


Sureyya, Mehmed, Sicil!i Osmani, I-IV, Istanbul, 130&-1311.
Szabo, Gjuro, Sredovjeni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb,
1920.
Sabanovi,
Sabanovi,
1969.
Sabanovi,

Hazim, Bosanski paaluk, Sarajevo, 1959.


Hazirn, Hasan Kaji Pruak, POF XIV -XV, Sarajevo,

Hazim, Popis kadiluka u evropskoj Turskoj od Mostarca


Huremovia,
GZM LIV, Sarajevo, 1943.
abanovi, Hazim, Upravna podjela jugoslovenskih
zemalja pod
turskom
vladavinom
do Karlovakog
mim 1699., Godinjak
Jstorijskog drutva BiH, IV, Sarajevo, 1952.
ani-zade, Muhamed Ataullah, Tarih-i
Sani-zade, Istanbul,
1284.
Seref, Abdurahman, Tarih-i Devlet-i Osmaniye, Istanbul, 1312.
Sii, Ferdo, Postanak dananje Dalmacije, Narodne novine, 1902.
br. 171; Crvena Hrvatska, 1902, br. 32-33.
ti, Ferdo, Kako je postao geografski pojam Dalmacije, Almanah
Jadranske strae za 1927. god.
Abdulaha

Tevfik bey, M. (i 12 koautora), Tarih, III, Istanbul, 1931.


Tomi, Jovan, Deset godina iz istorije srpskog naroda i crkve pod
Turcima (1683-1693), Beograd, 1902.
Tomi, Jovan, N., Crna Gora za Morejskog rata (1684-1699), Beograd, 1907.
Truhelka, Clro, Nai gradovi, Sarajevo, 1904.
Truhelka, Ctro, Opis Dubrovnika
i Bosne iz g. 1658, GZM, Sarajevo, 1905.
TruheIka, iro, Popis bosanskih sandakbega od godine 1463-1878,
Casopis za hrvatsku povijest I, sv. 1-2, Zagreb, 1943.
Uzunarih,

Ismail Hakki, Osman li Devleti tekilatindan Kapukulu


I-II, Ankara, 1943-1944.
Uzunarilr, Isma-il Hakki, Osman li Devletinin
Merkez ve bahriye
tekilati, Ankara, 1948.
Uzunari1i, Ismail Hakki, Osmanli Devletinin
Saray tekilati,
Ankara, 1945.
Uzunarili, Ismail Hak.ki, Osmanli Tarihi, I-IV, Ankara, 1948-1956.
ocaklari,

Vaniek, Fr., Spezialgeschichte


der Militirgrenze,
I, Wien, 1875.
Veselinovi, R., Patrijarh
Arsenije
u istoriji
i narodnoj
tradiciji,
Beograd, SAN, 1952.
11 -

Granice bos. paaluka ...

161

Zenker,

Julius

Theodor, Turkisch-a.ra.bisch-permches
Ha.ndLelpzlg, 1866-1878.
Zinkeisen, Johann Wilhelm, Geschichte des Osma.nischen Reiches
in Europa, I-VII, Hamburg, 1859-1863.
worterbuch

I-II,

DRUGI DIO

f'

ltJ2

I. TURSKI

TEKST UGOVORA O MIRU


SA AUSTRIJOM

UY..~~~~ U)t~~~)L~ ~
-.J ~.J~

~)

~1:"

.:...trL.J-,f ~~)fLu=.:\:.~<f~ ~fl.l.;~J.l::


-'se..::.-w.t.t; JL.~f~lb..Jf~Ij )l~ ~).i~~
~ JfjM '1 ~,

~~JlA::)fr ~-'d.c~~~j

Jl:U-, ~td.cr~

~~[(~lkJr--, .)~ ~)~!--'~L ~~l

~.:f.'<t;a\;\

d~~

~~~~~e~rli-,
t1.t;~tU;&~

ifjU-'~(-'

r~(~

rl,6:ili~~),)~J~f
~ftbrf'-' ~~\~J~
uj,YL k r l,a:n"::~"ta:,,-X. ~
u ~ 0 L~ -,YI. .J

r'- t

.. ~ .

s"

(L.:u.)~..;c~-'.)~~--'
~j SJ.)
tff.) (~~~!~v~J~-,
~j,o--,-,tt-' .6~\~

.1~-,t~~~f

jJl~r~)--'~
~ iJ)J-..J~-'ilY~J--,IW"'~t
~J:-t,.~_~~(~1 ~ yJ-,I4::';;~(-~~4JJ~
";""~d 1'-./..r: J~

~) J~ 'l.lJf.)~

6}i-W!~J.l~~ ~~~

~J~~(5tjk;--::Jj -'

~~fur) Lr.~t L1J.t -' jC~iJ t~.~..n


0

u-~) ~~ ~.v-,~;::'~0Y)1f!

~~.)!A()Y~lj)1t~-,j\.

j~~-,

~";16~

1;

f-\..I.c.~~~.!f-';

j~.)~

~\..-~~

165

('l.!..~ il; -'

~ ~J

J> JJ.-'

,,-,,)-,

J.,;L:......I~

, .J..., 0~.r~~J.f,a~.H6..J.)~~.,\yu~)r~
~.Jo'f

-'

c(;.J -'

(..l-' U-' ~ tj y...fd Jr.., ~t


j

-,h~.)J0~-'..J-,j~-,

b~,&ofo::=-' ~~.))"

~.J.J...JJ~~

~~-'<!:j.
~';"J~~-' et r.)t., J~ j ,J.JJO)

~'j"

Y,~--,f,~r-, ..u$Vj~-'~'p'~.:P."' -' ~.i,k-')~J

J.' )-,.J ~lt-,JJ,Lt)~!J J>~jJ~-'

.J~~~ ~~,,~,

'--y~J-,t) ~YJ

.J~.)j~~Jt~01-,~

~)ti r !1t1t-'

0~

"tI
I
~~-'tl.L!~~
ol

J
.J~'

t)\5lt b j{rJ.>

)eu~r0~!~];r ~
~.!t.tuI (l.lJ--cr.I~

~~~~)

lA-'~~~

'

<\:..-~

,,-u~Y-'L.A:'f'-'C>~-'

~J ~ v~l~\~j,
\0~ \;.t tJ

J.~J.~)cr)r~lkL~.J~J>~J~4~

JP(...r.)\; J~jo j (.)~4}}U?J~O~t;..~.J0~?~


~L~!fut;-uJ[;Jo.Jc~' dJJyY
.u.J.

rrt .

J~

~L

~~!ilJ;.Jr~!l1G~1 ~.J.h: ..J~)l

~!r,a:Jrcl1,lkJ~~t~'~

~-' u~~I..;"!.J)
)~~f~

~tF~

.h_:~~)

166

":-':/~j"j

~I\\ir
~r~\
l;)IJ wrIJ~:,\

d)r.:t1~..:.J..!J~J
u.J~'jt I$j(b ~.-i~.)~J

\5);.8' ~--'.J (.)fof~

&JI Uj~~[.lU'., ~~t~

~IU--/J

~~-'~.%-'~~~),
--,",:1~-'

0~o~ly~L,

~),(5~~.J J~r~;

~JI

i~I;~~~~ ~1~~t~~t.P-li.
J~jr ~L ~~I'~UJ~~t~~~t

~~JJ

.)l:)~.4~
..
t~U')A.:..-

y~t

~-'

L>i:t~~~~

~ .J~.Y~~JY.ly~I.J~}~~~t

~~.}t.~dl::.) (JV'jJJ.j.J

..;.J~V>--'J~ ~~t.J

c:~,

(;)f.:~~y};~.,JJ ~rtut)
~L;)G-4~~!
).0U:.X~ Il.;o.fi.-, I.J Jz...,.; -Ll: I ~.,k~~ -'~ ~-L,o

:~~-'"'-1....r (J L.~l ~Wt(~ i~i;::'.

)<y~~L;~~

o~

d~

~~.wr~(5);~lf-,.J-t'-,t.J

)~J

t.~8~~

J~rJ ~-,.Jt U~-'-I ~~Jsy~ j~~ir~


~rr~U"'Y'~J~Y/-,
o.: l~~
.H
. ul(), ~
~j -' ~Y'c.!1llkAb~u~
-.:,~rlS'pt{;~~y,

je ~ t-..:A I...,.,Jt6.~ -'( ....

'Jl\I'~t G~0:<--{

~t;lwl,o-'.v~IJ~
.t.&.~~~fiLJ-'~.i ~ ~)-:..o'\t)~/~f~:-~~tJ
~f
~~f~.J)J:-o~4j,
~-t:l~-,
~))l;'--:Njl~~

~~.r->J~I~~)~f

~rf

~.wJe~~~~
,,~\~

.Jj-J(I~

167

~ -'~#"~j,~f

4~~1{ .,;..,O~.J(}.f.f

'-'Mr

4)fo I ~1:tJLf,c/Ji.0-,~cS~Y..Jl'6..t.J.
~

U.J i

cS,IJ')1jJj" ~\

I.f')t J

';"..Jj.)~~ ~

~~.~~~~~6~L,cU-!

..r}J.';') Jf (y'~J~~~.~ 1w ';" ~"I.J"..w~{.;_~

6JJ

.;jJJ'f,

u~ ~~!
..,J~

~0-~~

~~!f\5.!?b ~f

YJ~')~U-,!le!to~u~Jj~Lf

l.C: o,)L.~F..~tu.f..t~Jr

6~.JL~~.H..JL.

.:,~r0~P~JJ~y)ij~ilfi~-,~~~~1

4.:L,j ?-t:.......~1~)W:,.J~Lr';,6)){~
~)jJ~ d')l.

~~JI-,(,)~-,

~yJ-,Ic!'Lo -'

\l~t J~

t:a~~~

l.;J~~-'~~

(jr ~t

~.J:;

Jf:~

ult.,

l}t;..-~.>:;.~~.).J.)

u..L...ou.f-1 '\t~~~)I.,...
6)j.,'Jl,,1 ~ J? Q~~

:.bl.,.. ~uj-,l

.)j ~

<\.,~ ~

~i5"

~J~u:)i.Jjt

t.5t~if.~~1

~~

J :J..J \ ~)

-./jl~,.\J)~4~MrLr-~ldyo~0~jl
uY,,1 J,~JJ~b~?--.:Lft',
~~) )!j)J)

~J:G

s ,Jut-- j, CYt.Jl:..., CL.: I~

J,":}"r~Klt~,,~
y-,J;t~

C.~

v~\~

t'J~r
OVJ~

s.!,i; ~(;.J 6.J.J J I~L.:,J.~ ~ ~~


~Ij)-lo~~~~~-'
C)~~li>~} u.l:I~~fofi
~~.)l,o)'~k6~tJJ)-,~

~I..J

j ~,}

c>;.~~~

168

J.J. '\j ~--'t -t, ";' j-J -'\ ~ \c.J'

-..:l. .J.J X'~~ t

I~)l-,
,).JJ..>
~

V-!.JJ'O 0>:"--y~'~~\

7,--,t .)~.u:.f:.u,uYJ\ ~"-'~

.:.o

~~i.:J~~

~..J

ulb' ~

~L..:J~

~-'

H.

.:0

0.J ~~

J ~-'

l-'~~-'

.;.j.s>

~..J~~YO

J:.-:.J~-'

LS..>.r-- Q'jJt ~~;

:>~"

JJ.':>.>.i)J~J))

\y'.J ~ I-'

()YJ\ lS ~~

,)Y~..:JS.).J r

-'j:>'> ~)-,' ,)-'~

o?, -'

I~

JYJt..J.Y-

'\f)G~.,.k '-'.J,Y-; 0:Y)' ".w)~-,


6~

I...

~:~~~)p~~lo;'<~

J , 6~.

~~

J~L)4Y. i: tJ" ~

tj k:Y"

~.J

~ -'Ij J ~

o}.).J~ o~~'\kl

(.fr-'J'..;A.J~j
J~0W
o~~..Jj,.- )iot o.l'JIJL..JYf
iJ'Y !J)-"(-.l!.)~

(J'Y)\

0~';'

,)J~

~~j

~%I.Jj-- ~JI-,'\:-.~t

alt.~lJ,~y-'t .s:J,,}'!>J..;'

~~

J.)~r ~~L,jJ"t

~~~YJ

0;;~0;)~)t.o-,.u~u~.J~-, YJ~ t~~'6"


~~ ~~~JY;

~~J

~,-,J.

~.J~

~#-,;"..:J;ou Ji'

fJY} -' ~ ;;.),

0)l}J-,\()~-,:,-,

L"~j \
~'j~
169

.J~.Jy-,t .)--'~

c.r4~\~t~

~-'J..:J)~ W-'
~tJt)

~t, o~\~

'\j~J~~

~~j.r

vJ~'-,\~u.w~

~.J~-t;-,

t:"'fr uU.,\ ~

cL.i..JY""~)J.lSJj~

J-:l.iJ)yP0 J Lf:.J~

~'-'

~j-,I

~-1~

~.H..Jl:...oJL,~".Jj-,'
.u.Jt~~\
6M)~J.:1~ ~.t,

et \~~~

6~

\..,..,

~J\~

~\-,~

.Jw..,o~~.J~Y.. .:J)~6W-,lfi)d.l! r ~14:.,-l~

j~.:I~JJ.

l;'yl(6~.)I~-,~~.J,~~IU-,

~~

e\; O.J L~

.yt

.u:yP~.J~

L..:.x, ~

O~
.:.t.::tl"~.r~
IS,}-,:>

..d

~."aUY"~SJ~

~4L~.3-,~

1J:);~~~
~~~L.~

~fl-,I~l,a.~).J";- 0~0'f;~
ct)jt tl. ~J.Y."--'Jlj 4) ~.J~

j. ~ u., f J:fy(J d YP J;.:.J.Y , )~ t ea-,.J;'y~-'~


\t..t~1 6)~j>1 ~_I~y'~~-'1.S~ft.'
(YO

~.J~""~)~
t\; '?)L~"~H.JL...~j-,\(-'~~'
~~)~'~~".))~0WJtf"
~~YJ'.3J.

~J'

170

~."t

l.:~~.n---,\..:....

..JL~

o~

'..rr.

c(.,.JY6~l4..,l?G)

(f~).'

~~-'.1.
"\h--~~ ~~

&\:J-,luP)~_~.r.

~h~J-,~-,". .ti.~~~~

) ~ I:.r :t.'A~L~
'/,:.

(J-:'

~~l.<..:J.4~'/' \~
~JI u'Y jt "~~-v. ~ ~ ~~y jj=:=

.ta
; ..L!':J ij &\...:,
'Jr....!"!

j}."J.

J lS\~~L
7J

~Jt

"h' 0.-\'.1, ;o ~

}.J-''>/-' ~It ~)-1~-' .J.Jr Y~Y.Y!.\-'Y-'~


&Ct-~~_J.)~
~).if)~~.u:t~Lr ~-,t~.Pa

, 3~J:~fL
~J..

";'.,b'!,)jJ1Jb.o~..r'j 4t ~~~J.cf~~.)~>-'
4i.J-:A1 u'J -,\L.iJ\l~3!,..-' 0.)j-,~-,~~
)dj\ e-~t.,t~
~~w...)t.
.._..~~ IS' ~ ~~ 6~1o~-, t

,-:/}~j

~~~.J~pO;)~t.,; lJY-,t (jt lL.., Lf'~.>..::-P'"


J~j~..:l:)~k-1jL.

J,~6...\:..,~~jJr~

JL-~~t..Jl:.o)\d" -MI~'p {j.,t ~~.::.J-''' )!\;.: ....4


J';,)yD ~Y."I O.))J_U)\.;" 1',1" :0

, 0Jt

i>::,'l.4r
~O-'~f
.!J~~t,.Jh!>
~6,La ~.,.,o~~1 ~~
Llo..u') l;..~ oGJ...I' ,1.~~ ~ .:..J.P tt!!-~.I.

~~j~o,~#

~-"",Ur"y.

.J

6.).

e~:~~~-'
O-'~~
J~

jJ.J.J'

~y~t6~\..

~-,'

.:))4-- !l{~,l-,t!J~

i,ta.,o

s- )"\bl
171

l~
~

~J.

.01'-,

~):,$'o~l.~~

t ~.,-J~i5~~--l

...
~~.,-

~\ -' -' ) Ul.AL


.. v"" ~ ~

.I\')J..f.

-u::

~-,~t

0Y)' t~~~y. e'-,6.u),


1J,J!)'\oj/ !)-,..by)-,'~-,~~~y.O~.,\ 0~..,.1
6-,~.fi-'J~j,.J.~

J.)

6.J!.YJ.,1,

11j

.:J~~ cS~-,~~~jJ~~

~-' &-t <::~~

~~~-'

U))..' .,;~t

'\l',k, Jl:.1 c>~kkiSj>

-' ~I

)4L;.L ~ ~J.::.~j0Y-,'6~t

1,,'" .I'~..Y.
~\ ~
'-'1k\ J-,J-,
,:i:...~~-,'
~j~
~\J

4:~.JL ~ ,,:.lt.J~ ~

~Jt

~-'~

.. .

~)

~~~)t-,\

-t JI

&\:,-' t ~-"""

-' - ..

(JWO.i 4.5.J~

y 10 ~ ,.,.p e~ ~

o~

~'o.Jf~

~~
~

tM, \ .::k..,.-,"""

~-,.A.>

J t -'

y. )~0.v-,t6..\J)H~Y~.,:.JJ'~~..tJ='~~
.)-,~~)-,t d..\J)J'~ ~t~~L)~J\J-,'0~
~-,~r ~.)JJ,t.>rIS~~..,J,()U)'~~
--liA .J)J.~)\;".AJ'~), D~~~~?
(,

~-'f..r~~\.>-'~~~

~~u~~tj$~~.J"

~-,e;~-'-b.'\.tff-~15'~-' (jjij-'~~ -'~~


~.JJ

..l~ \,

~-'~~J.

eU....

ol(~, I.B~
~!;~\V.J~
172

C)~~0U}..'

_~

u-,'

'.L \

6jJ~(.jbU.y..r'~ ..

-----Y~t~~y~~\~~~~d~J

Jr);~'~' J::,s. ~J>;'\-J,'~


ti0~)b-~~,t~);~,
~4t

~~-'
-tJ? l~-~
iS.) ),t

r.~\~U,~~~.J'~ d~~\ 6~l, if.J.:


.~\..c,u~)J..uJl-,'-'~

~'-Y.!~6.)J-,'

!..A..olt..l'

Ww..e;)~~r o-it.~\,~).:t

-'~

~,0~-,~,->'1-,te~-,~~y}\;6~~y
~-' t ~L:--~~-,

r.~

c:~~~k.J~!Jt

u~,t

t '";'.;Jj'(~J~
U~)t

~?,'~t

6~p~~f'~),'

~~~.Lfl~.J~~r ~\.o~ -' ~t~()..))~~


~ ,t ~ ~t3 M:~' -t~..i ~t.AJ-, t

~j).:,fu~--1,~~~ ~:>'LoJ~
~.J~:' ~-' 4..;: ~\j.,~-, ~')~~'
~G~~~-,\

~.)D~-'~,~,

~j\t:~::f.,'(5~ ~~~J-'

63)J'~O);.dy').~\~
tJ{~Jj~ -,~t 0~'~ (5)~ ~:.u,~\
Wt ':'.Jf'~)...P:~,-?}-'J.uy. ~_t(~t ~t ~~'u\:..\-,'~'
J-~"~ l,a ~ ~~'::>.J ~~ \,a Q.J j~-,
~~U~I O)"'.:l-L-.(' ~~t ~\;-'~
A:..:))~t

j,'

~ t?:'

y~I)~t~~b!
174

~)j)~

o~L~~
J'. ~ ~
jf J~~:> o~~J0 P.,\ I>!'>~-,e~~
~J.Jk-,$.~-' .)wy,.,j"';'y, ~-,!~~~-,
~0.1:--~k.J~~

~Ll-, w'~

~ I)jJ'y' 6~

,-\ -,'~.\.-.J~ Jr s" ~k~~

~,bu

J.._/)~~t~'-' 4.:.J,,~]\S)t.:r:-(.5y~,'~

.cl.,' "I(f ~~\.,;o

~\,a-,)~0.lJ~~

J:J-,\

J~t64J(~~~~\J'\tA.Y.$,)

J~~)J' ~b..-, J~

0~j

~y.~~J!~

D~-'

~u~-,te~~\~~
t-UJS)l~.) ~~-'

~~\ 15)~

ttJJ:.~,

~').J~~~'

~~~3~)~~~.a;j(

tl)i ~\~.,lt...:,
~.!~d~~

~jY"'j>

~)-,.sjJ ~~-,y~\,a:t)Jt
0.:t~~jl~~u.)l..
~w.u~y.-,d.:J(~..u~

~~l,o~~

=b..0 J)J-' .~~ ,t .)~, ~t)~-'J-~~-'~c.~


0

.u.; ~t

u~L'~)~'p-r~.J-,\~L..
~ 0.))t~)-,--,~,,~ ~r ~y.
lS~lo~-,t

~~~.b-f-,ul:);;J

D~\t,t..JLl:;-~
175

~c~"

ta~ t uj.,t

..::,,~~t~ o.J.J-,f
~1f-,t~

~J~-, ~,:)~~~y.

~ J~

()~.f

~.,t0~~lt..J

0~y'~:>-'~-'J~)J
~-'

~J.;J-,~
3V

y)c( t ~~~ :

4J.'

o~

"--4.,a ~)'

.:A..~d-,~ ~~~"'-' )~-"jC~

C;~J~~~

0~t-,

}~J.\ v~~l

~If

c\.-J.--'~
JJ-,~le--0~;JJ-,' ~~o.Jl.~~tJl:...,

~..,:J-,t..u.C>~~j

e-')~-"

J'j>"'

O)~y'

J.loUSJ- ~~~--'J-ut

.:.to"-~\l ~j-,tJ.J'~
~pt-, J-t1-,t ~jJ~
~M0\;j." ~

~--'

...:J);~\~\~~

~~);.J.;S';Jt).u~'y' ~k.J ~~_t s -:,,\:~~-'


)~-'\~-t.o~,,'!J~
~~.)t.,.o..;.l.;~.,)
J.)~~P0~~6~~r.J~
il>

~y.

u-,'

l!>5l,~:f.

t!-'lS~.>~~

t,>~~)4,-'t"-'Y?-'J!kJo/I3'-' ~d.~

~~~~!;'l!f.I..r-~-'
~~;)'J.~\5.)~
":;::"~J~k.J !p.- :..r>.J J.,~-,~-' t~J "':'}(#
OJ

176

~~j~

t:a

~~~t.J~~t#~o~f~~~~.#-,

()jd.,t \~, ~t-,

~-,'

....:.t;~~J
0Y-,t6~Jy.- ~~-'~
~dj-,tw~)

::hJ:,jJ J~-,(\tu 0-f'

~~~

y.,J-,t ~,
s?15'r-J\o-,

J~~.).,.,J~~k."
~)a,.

':t>~-,t6.JjJ'

".)l.).)~ ~~ ~~~~~

~-' \.\l~ J~l::..-.'<.S"~~

~~.J~y.
~-,t#LM-,

J~'~~~.).r:.)
~ U~

6:)4DL'~~

~~~=J.'

~~l,c-,

~~

yo

6~~

J. -' <f~-'\ ~ ,~

~~
~-,'~

Y)-'\e~.)\~t~

J. ,

~~~:r

~~~p~)l-,\~~",G.:J}~j-,t
DJ.~-UtJ\~~~y'
o--,\
~)~f
())J-,Jlf~~~j
~~,
u.y.),
~~'-:()J!

6~~tu-O~&\:.:-.?

-.:...> ~ k-' <..tL::. ~ ~ ,.J~

r-Y\.,o.J

eajJ~

-' ~ ~ 15)l.\; IS -l: .'_ .ac ~).t:--'I

6,)~.J~.)-'r:~~~~u..,r

J~~<5J~~

~..

~j-,~~-,~

~~J.'v!)ctJ-,'~~I~)l~

-.>-

O~~'g~o)J\:; "--.J)\; 0~-t-'~;)j.~,


o~~j
~-,J ~Y O\:~\()..~./-,aJ-"",~J-'G'
.:JML:J~
J;J.Y."~~lk.Jk~-,

J~-,

J~o)1jtJl

&y~j-"
12 -

Granice

o~\;ll..-,

(.5~~~1

bos. paaluka ...

y-,\ tJ~~.u.~

~~g-;:, )~t
oj-,f.:r-~lSflY\bt 4t~

~-'

177

~-,t~1.t~tf.\~)~.

~~J~;:"V~~j

~S.J~~

I\}.I <t~~

LS' ~\,b..~j

0x~r~L ~

"-I,JJ'''~~?

0~~L)~~~\p.y~-,t()~.J
lfj.J.J:;' , t.Aj

~J; ~J \..-'JY0~

~ .J.,t J~,,-,,.:f

O~4.c~

IuJ ~

.:jY.:". :tN~~

A.:.l:..-f ~\

t'\"

~~~~).Lj

o~.?u~~ ~kt
~

~j;,0~U,)~

()kr

<.i:foJ ~

.> o-,t

b..)Lo~~

..

l:...,\ J~Y~~~ )~t.y ~~~-'oJ.LL, ox.5J~


..fo:?-- $).):. J-J

JJ'3 )o~\

0);: a..0))\.:.. -,~ULj

~j)tJl.)J;#-,0ruJ.l~!-, ~-'
(lk:,~).J yJ -' ~
~;, f ~!J .u~ t J ~ oJ.:--t.:,t
~I)~.:o.u.L.o0'J-,I~) ~u, c.:L-1L ~~d'
~~r~!t y.,:J-,\~~~~()~
.:J.J:Lt:t ().JL~
'J~.~.Jj~

).u-,t JlJt~/ ~r
Dj;t,l~U~.i ~ "JJL 6~~
J'"::'~

o ~~-'')~

s ~\.l.

12

jJ ~

~r

-t..Jjt C~~)JJ~
173

03)

uU-,'~~b.~)

~..f. 0 il .y. .,')~ 0~~ t~

~t-,

-')~

"J.b

CD .:.t.r..

~E)O~~~
L'lU

~~~t

.~),4~-,~.)tr~1

r~1

...:..;~;'ui:1 ~.J~t-,

~...uy~..9o~.;;.)~ y;J.Jl J~'~

tw :j-,J~l
~..j-~
o~l.

j..Jf

~.)~~4,)Lf

L..:.t.).,-.J

Q~

~M\ ~~

~r~' jt/t-l}.r .u JI ~($"'''~~r~


".J~, 6--0~otl:..J ~')-' )o\:J~'

Jr~oM.'

~y

j~ ~\~~&.YtL:,

~~YJ>oL,Q~~fj~~~~f~~~
y:~);

Jj:> ~

~~~..Jy..-. ~\-, :..lJ..J'

!)j-,' (.~.)~

-' ~~ ~.}

ou ,1.% ~LSA Ir-"-'-t J uP/

<t,\:.....,t

"JjJI

b~L,J.~u.Jf

'~~)(~~
.J

~-'~.J

-'.r. 0..l.o ~~r(.~

o~y~\

L~.yf.J L!....J ..J.) j ~~,.-l~ 0~ YOJ f'~)

~J

,-,w-, J}J60Uj,

~~y..c-II5~.)T'-"~-,

---3)!~-' ($M' 1-lJt~l.~~)<~


..:J~ ~ ~J.:.---'.) .:.lo ~ ~..,;) J. L IS)..J f~-'

~U~~.),-G(-o..,~~6);r~~-,oMr
(S..J~~~~r

""-u.)b,,.J.f'"t\:..-~..J~rJ~..JL~

)wrr~t~~j
180

~)-tJ.Jt

~~J

~)Jr

r.J0Y~t

~Y-')..9 ~~t0-L

.)~~~ l::.-T-'

"~..L:.-:IL;a::;r-,)~~()")~?L~~t~.}_{-'
~fl

~f

~fcY\,o-,~

~j-,!.1~~0Y-,f

Q.)I.)~

J-y'

~} ~-,~a)-,~

b.),l.cfi~o-,I

4l! 40-, ~.J

,-,lA:, ) 0~p

J~~j-,JJ:..d-,rt~oJ-,i--' ~jJ-

J~-'l..~

y.;J-,1 ~~~j,~.)y/"
0~-,t
~~)r-,))~;iJ~~jJ..J-"r~t~~J~' ~jl~
o~

J:'.Jjl.)YJ~r0)fJt ~'.,..~~.)
~-'YJ~~~I

~j,!0~~o~

L?~-' ~;;~-,tJ

0~~~.}\

o~J>-J~!

.)-'~

~-,L- Q~~I

~~OW-,I~0~j,
~lc)

J~

~.t.wy.

J-,,:t ~)

6.)-,~~0~

(>~.?~"iJj.JP j-,.J~

.s: -t..-.- 0.,' j~

d..-))~t~)(~~%~I.,;~Wtu;\.. o~6h{
U~~
~

~..li.o&--,"'J..0'Y)10~t
j~~\~1

,,~I

~I

$(t

~f.~':J),Ij:~-,L~o-,)'~

(W! J~S~~0~-,lo.)I.))~c~1o-,

~~-'d~'

)c~r~l4.f~--,L--,
O.)'~~~~ --' J,Jf ~( b~~cfj ~
O) f
Q0.J~L~~t.)~)U-'Yy'.~c,} ~j-,lCJ.JyP j:.J~r
181

~().J:...f..r 0~jJjl~~fL.a-f

~~

..5'~-,.J;'"

;'-l;0~~~) ~ ~~<f:>
~~jLI
()SJ'i.J~, J~
,Jrjl!z,Jf
~j~!:;
,r ~~~ ~.~ ,-,)~~.rjl:.l0y-,I.J;lo4-;..:-.b
~ ~Y~luy

C)~r

~.,..

'o .

1)J~r~1

~~.JJ!itJJ'-'~
0~-,'/)~L.
~'~L:.jl~~.:.lP~!J..J~.6:>L~~
~M.4.ljl ~~~~yt;:...o
0~.Jt~J~
~yu4Y~jL~ ou.~ ~ "~\~jyo
iJ-.&> 0~
j:, J 'lh-- :. J-' lS.)'~ t) ry:~ t .J.;J
~!

~~~4.~~Y\>.~~

j'

~IYJ0~j'O)\~.J~~_\\.;a)

J;~.-' U..,....a-o ~J.:.-Lt~~..J '-' J o~.JL~


~JY~ ~~~./YJ'O;)y)~-, O;)"j~ f'ft, .r}:J-,~
~~J

t:l.)1
r"

o~r~

\.r. -'~.J'fi~-'.J'-"

~s~j-l-'
~~La-, ~~b.~~J
I .1.f=,\;-, ~
~ .I/~ ~ \ :_, ~ , -

.u.,

..

00

V-o

)W')-,lf..J

~JY-'t'Y'

182

~~.Jf.J$'~;i.~l:

LS~~-'J.~~k.J~~lJ~Jr

(~~ ..~::.i.;J!{w~~U~)~joiY~ )&\l-,t~j.Jt

~k,J

~~

~~r)();)oj.r~Jr

j'

0V'J

o~)J..~5SJ-tJ-,r~tJ

~~0NJ;0.i:L:JJ...J~J..1

~JL.
y;J,I~

S~~j-,}

f;'U~),~0~t

~).,.)j&\YM(~~

j- ~

0$.}~-,r&-,&:41

1~0j1.-"6~).J~

~y'~~~~-,'

!)j:IJ-' .cl-,.I~ .)~\""'~~!)r.!o)-,Li:

El,,' UJ
J.:~~j-,t -t..~f;)
-'

.3

q,J~:~),~

~~

fl~l'!)j-, J~\;l.~.x1-,1~

\:;t~~ ~L-,

~d~b
u.)J ,(~ ~ Jt" ~,;J-'\\.;a.c, f~
~~~uL,!.,0"'r ~),~~lc.)~~-,I~..J~I~~,

jJ$y~~_tr.S..uu~(r~~lj!;>t

J.,.. J~~~

v'>6~.J

~.J

4J--V-~)b~jj U!))~tuj),~;;
~~~t.1$

.J~~~rt

~;)~;)

ta.Yi'

o.JL~yt)L=-~.J~I~~.J

1~ 0U)\~
~J!, J. '\}:! ~ VJ ~ ).J.P .J..I- t;... ....,..)\.,0-, t:"

~~

-' ;) J r)\..p.J

~~J~

~j~~-"""J~!u..)4~~~~~-'-4F-.l.~'

";")Jt

cU-,J.-A}-.J <.f.r~~

.JJ-,IJ~r..,i')~~~U~~~~_L.:J

J.JJi.

.:

c)AtJJ~ ~

..

u...l.o ~

(Yl.,c"

t:

cl~L~w'~~~~G~()J.iy'.l5~
~4J.j.r~

U;LJ~

.>y.t4=-~I~<.:J~

J (}\_~.:
..
H(li..Y~J

~):~f-- .J~J.,;,

II. TURSKI

~..uli., .)~~ tJ...c~.r.,~4c~9~ ~-' ~f


~)~t~~-,
~~~YL,a-,

~
~

~jJ

t ~pt~-'
~G ~~tJ~.rc

~ cI,;,~~--'

.k.Jf :J.)!,.o0U~'~

TEKST UGOVORA O GRANICAMA


SA AUSTRIJOM

~I~)&~~~)/~~J~)IY'L,

;.....Y'.51r~.J.CJ'W(~~~--tJrrYk~lJ~l~

~"'-)~J'(~.)-*~
u~t\jlo~:~uyJ~J.."b
~t..J-'~
~ -' e:3"-' ~~
0~~J-,f a,G1.)L.yjJJt

~~

o!to..tAJ L.-' r~ ~""y(, -' u.).) ~ I ,..::~.4n_:')\.,:.J-'


6P~~.,.f-, jl;..>)f r l5--,':>~!:-i-'
~l,a

~~u""",y.

v..v1.>~!,.bw~-,k~~~t}.~.)~~-'

~y,u-lil

r' :.,~~~~

~r.d;,~-,~~~.)~.i

0.:>./~r

J!.,.Llo-,~.L..J0~.J~ ..f-~tj t.r~

~y.

.y

O~ ~

J""~.ft'

t5.lJ..b. ~

~}Jlil,;~~jJ~J~
u yN.Y. ~

~~

,:1...~21~ ~
~.b.)-,~~
~~~~~

~~j

.J

~~l,)

~~..J'!

""U>

Jli; -uJ1~
":"JLo~J:-~~(.5~

0y'lP!o~ ~ rS J-' ~

1..:J.:,;.,p

~~

r: 0-, ~ ~ ~;,-,lv..u.;1;-.i.0~

~J~

J:~~l;

~1~I~J'c~~~t"J~r-,1,,-,Lo~(5~.J.>
~.J!~

()~."a,?y. ~ y,J-,! ,,~$~


CU~~)

~-'

~)-'J.\~)r); ~.J~~-"",;,,~-,)L;'y-

~-,JlS";iJ.:J,.::.L"-,40 0~)

JY"

(f ~.J~o\:.......r.J~~J.,J..!,J~~ ,,-,LoJ~,.J~I-,)t;x~
".A;d,
j;

"J~-:J~j,t~~~~~~~lj'

o~L.y..J --1~JI

).:.d) ~ )J..b-~j-,L;l)lo~

),J,lu~-,r~~ o~1 O)~~~)~~~,jJ'-')\;.i.0x....~


~
;; S~r.-.JJJJ' .:J)~.!J)
~-,I~.0~ o.,~

.:J)41~-,lu~,h;~~ILlt:.i'~.,....J~--V~~~~P
184

185

j c:f.~Lu.J-'.)-')~'y"0-L:,..,:fi'Ur..Y. ~.Jy'

0~.:J~.i'

~3l>J-",,"':"G..L?.J)u-"~~41~GLc,10~
lS""4r 4f~~0?tl,a o~~LJlr0..Lr-, lS"J,IU~JJ

fl.~~)))~~"
~ Y.J~wij. o v.~Lu-,I.J~

'--,

~--:-4 ,U J..I. 0 8)1 ~ -'& J~-' J.b S),J, -'1..:.kJ~-'


~), "~.w-'I~r -lf. 0;)~ ..:.J--,;)~.J) #~j~
\.L-b~)th)1~l;Jft-,,-,~L:-, :j~b\ej~~;~-'
J-:.).J-, 1!..1~ -'Jb.~4 Il L ~~.J -\1-0 Yl'J-'~I

~l}~ljf

o~~f$~1

~.J-,-b-0.)~L.~

.J~,I

.J-",-," ~-t,~~~uJJI~'

~L,~~~

o:.

~~-'

'~~~~I)~~\J~-,~tb

.~

..J~~~gJjJ.u~Y.

#~-ti
. -'~ S s -,~~.y.

'1'-'.J.j

otk!

~I

cGJ!-*U~

'";'A~jw..J~j-,..uJI
~ M~AloJ~ ~-,If
~'j';..:...LA.o~..uJI 1J~L:...,~.w.J;t 0~~
lf

JA ~j,J~ ~ ~}-,le~~~

J-=lJ -'~J~

~O~

l.a~-,~

"JW0~)&
,:;,i-,~4'ko ~Gt_,.)lJ

y~-,I ~<5#0.iJ1-''i),1

~~.i.~..I.tS~!JI~r

~~~jJ

0').) I o~

Lo -:...s LJ-.! 0) ~

\Sy-'\f.l::......ju.Y\; o..)~~.p):
~~.)

\:..j.J

.J"w-,t

:~.J; .:1;~.JJ~
~.J...I

-!.1I.i6.J:-aLI

t.~~y.
~~)J.~~-t.J.f'~~~~-'rY.~
~J.)1
~~Ij;

~jo~J;'~

ctf.Jij0..\J1-,~p..J."~j:,

eb"~{b ~-';,~~J-r~r~j-,&-,~
G~;'

J. D~J Yl"~.itJXNj

0JJ

"-~_'p~.),,

~J.j IJ~~.io~)j-,1

4-,.)_b~~~..L1,
~h-";.:.J.r'<5'~"
~J.~

4J~I).)~

~~~y.~"J.:J.na~..cJ-,I~.J ~;",j.~~Lo:Jl.i.eJ
"~J.~
~~-'~~UJ.)~J~~~~j

0~

~-".~.o,}~~"y'o~~~..r.~~';)~~-'.J Lo ~.l-,1~~
u\:JJ1-'~-,~~.J ..x.-!.~:J.J.~~-'fA~)~~0,Jj\.,

j;J-,b~<.5~-,~J;t" cbl;J:J.i.ul:J."
~

D..v t"

ctc~~~010J1-,ltJ~r.-J~~6-,~o,,(5i'

t~~~l,)~-"f~/o..t...~~~[s'';'o;.;

..l:.bl-,y~-,I~~

~~~d.t:I~~~-'~~JL,
~ LS:''',.;
1~1.L...>,)-,,,,~GI
F.
J}~i.J"::J~J~~
~<.Sfi~-, r~1 J;.LJ~-,~b
W-'li::f-,J-'~~1\j).bf~fi.0~~~~LI~)\;
~.:I.~ &\l~)\;
JJ..J,i ~~ ~11~j> ~,.,\o,)l~-,~c;\:o}t~
~~}J~-,~\-,jju)fj1..~_'\",,"~o~} l\,o,,~d
t.J~'

T J.

'-'

L~-V)J-'~-'Ll!...$J:-O~\uJ::Jy.0S-,}~~~-,:>
0~!.A\~~;'t:)r~~~"';'J
~

:,,;- :.T

t!:!:.-

J.--:--

~1'cY-.n..t'~
zr: ~::r D~ ~

c.;,.

~.Jrr:o MjJ!S.J..fA#.' ~\j;t"..\:J~~~

fi..~~.JJ)
O~-'1""~, er~.~ " '"j;o';.J. ~ ';).J \ J~(.#o~!J IJ-'.'
~o~

lS)Y"~,J6P; ,,~~jJ.~

,,~\b~o4l&..$'~d.,j"y'0.lJ~

~).JY

~.P-v:o~.}t~~Y.

j"~}'y'<S}y'~'.,j~-,q'J'y'u~IJ~fJ.~)JyP~y

,r~)

().iJtj~.Fj.(J".i.~

~j..;"jy' "..tS~,:jI.Y."u

0..,:.J0ilfj ~~J. ~\.o~.tl "~~lf.l.~~)'\;'\:.J~


~j~;i; 0J.J\,-' ~.i>.i.ou>t~.:lIY.J.J.,..~,,~j

~.-J.J-'~ ,I.),~~I Jy",:;"""w;:.J) 0J;1" 'lio~J.0't.......~~

w""'J.~t ~~dJ~O,)f.JY~;';f".1~J

u;.;......!),)~1,,)-, ~';"..J.c)~}t..l.a.:..u..r. 0'>':""""'0.)')

v~\,;J..">J.o..\j)j)\ J~-'.JAI0~1.J<5~-,\~-,.r

cL....i..~y.oJ~J.,-P.:JjY-6~j~.J~~y.~~~

188

~I,).J

189

~jj'-,-lio.9-J.6

"~it ~"G ~,)~ ~.>.:.G

..W:.l...o..1\'y'

.J

()~ IJ"..io.f--.J,

y'.'~:':>'.t--' 6..JL I

J~.:.U~o~it

6~"p

),J-""'~~O..>,j).)J.b-~~~
~ I-,~,,:;.
~ O~ tj ~.p-..r.c)..u) Jp.:1l$ ~J.~~.;&-.J
~

U.Jj~o4.L..~J. 'LU
~~~:J

L.... ~--'c~~:~:\~(jj'y.0U"~0..G),~..:..J
-'~~If.)~

~~.

J4,)<slc,I~;J0~J\i:\J64.\"'~r,)j-,,"0~),
J.~\J.'y'~Jf>y;:;~)a

4~_J-.o~)~.~).lj,)j.C~~!
f\....;o) Ui:iJ~t~

~~'l~ ~-,t

...::.C~~
0($.1~

J..,:,J-,l~ C;jJ.t.: ~~

1S.xJp'-,0j>~jI~~ o~l,c~~~\l

~d:t ~yJ,t

~:h)~j'~G

~jJ.i,~~~~0~\-,~fJ:O.>U

~-,t,)J~";""'~$I.J-,1 Y})j.J,,;J:\f~J';},k SJ_~~!r

6~

4..A.o~,jo.0~ J~~itc\f.-'~~

-.:uy.. 0;> Y:':"'-

.f. o-WJ"'"

cl~~J. ,,~() U--' l~


~~YY.~.;J"I

~~" ~~J.~,P4.f."~

~ -' o ~)~6J:>

,t-'~

~~)

~J.=;-~t o~

~~.J

u.Aj'-,

J--,,?~:>~.lJj0...01-,
\-'

'j'3S>

o';:'

~,,~<5'

I \

~-"""

t O).:UI~JI>-,..6-

~~.i.~

If.' "..c...,..,

o~lu

<i;..J-'\~J'\i.o.rjto..J."a,o~~~\l.Y..~j~vV-~)~~Jt;.~

"'-" j ~.-,
~.r-J.~

~~~j

\.&~";Lo~..I. ~J_l
IS

u.J Y. y.,:.J JI~

~y1~~;-

~h6"(.)~J

.Yv..5...u} J-"'"-.:Jl.t $.,.v cG.;>.r ~

~~

OJ)

~"">.J.6~}tl,a.::..\ly'6~S'~>!'f"YY.0j,1-'~j>

J,~y'LS)yo-l,;j~ -' ~~.J.Aj\-,

l'c.1t . . \ ,...I.\!
.
Y-'.J.(,5UY"~ 1.r\J:)v.J.J
J <j""", t"'-'

~~..Y.v..\JtJ y,~"~,,,..u'::"-j.o~)~I,,),1

o:'

~jl~"ljl"

U-.J.J~,t ~oJ.;t~
--'0-';:~!;'
;'i-r-hJ'. ~..G~t ~~\d )J';""jr o u--,IfI..(,;.J-,' -Y')~\
..r..-Jo;,

"J.,).I.~0)j":>..1. '-;""1) ~ 0~1-, <\.A...~v.o 4 u... \~

d~}\

~~fo~~I

,)J~~o,,.,;..J

)~"'~-'~~F.i.O)jJ\

.r-r' "~}t~.:..\l~C)~,-:,,,j
~0.vt)~~./.~~~IL-~\

~J.,t.)J~~~U~d-'.J~.J~J~r);L5.JYlJ'.lb

,I ~
~j-,\~",

~;')-,0..,b

O))-,t

d0...j-

o>~"y'c6;..J..J~o~.,;:jS

~-,leO-'~">-..dX1J. ~~)Ol ~~\

~,;,

r!--' 0~

I J e"-'~';>-~.J

~~Q~~lA..,r~.;).;,.J...,">0 U.J\ -eoj


(.:.)j,;..w,~~,.,b~~.J~

~)A;

\J..A~;!011'y'~

Ix r 0~ tj;Lo ~J ~

W}v.6~ ~0""~~.91

j~

rl:

6"Aj

1y.1~,
11.5 ~-'

J..>

.J.;JJb~.S~,.b-~.1~~ ~j1-,
c;l"!.)J~~~..J.)~l;u,.\J~a.;....~6J.:..,.;j;y.:J..Al; ~,

~L:.i~

u;:,l"

~~6...li.J~),)"~

y"j

("'')fo~l:.

6)),,1

191

...a..oJ>v:6~L.a.:.u~
O~~ ~v.J..,w~l-, <U...o~.J.~~
i..L:-l..,.o ~}
o

;k~~

.)jJ J ~

& 6~.A~~ ".)J. j.J.iJ J.) ~

...w~'-.:.U.Y-~ ir.~~6y..)~

t\...LO~J.

6~'~

$.~,
..~/)~S:;JJ(,.)~~~)~I

.y. 0 J.i I

0.u..J-,leo)~~{A.o"'>~J.~~r<.S~-,0~t

O ...v 1-,~..P-v."...\j.J~~
~

~~..J..J
~ 4 !\~-' ~~J.~

~_"..~~J.

~~..>0-0

a~j

1..>4'~;'y:iJ).j ))

~;~;'y.~~\t
(j.
A ...
ju:;L

~'y:~j.)~ ,)~)~

)~\ .),.b.t.i:>..>.rv

6~.JJ1J~~Jl?U:' ~~

y~-,t ~~~r~~r

uU-,t;::I5..A-a~t~)~
.-J..c.:J-'\i~6~~ jL;j

0J.iG

~~~(~4r~j.f.plj-''fo;'O.;....r.,,~~J~~J-Y-lS~~
(;1.).~
~~J!

d)~~\0)~loJ ~))\.;t-,\~>--~))

A J->~J\
~-')~\

~~~..,>..w1~6 ~

~l ~

~U.1:.J

~ ~

-,y~~~;.)

t~~~

6-o:\f)..0-,'~

~~I

6..u;l.,

~ 6;::::.)~.d-,1

~~..::.l.-,o..>.\~..:r-'j.)~
o.J6il~-,?

~)-,\ .)J~

..J~)I ,Ii c.S;').J..> ~o..;y~~!.\.)~

~Jj J";

0':1-,' JvJp..J.~-,)u-,.))\;

Jyl.J10~l5~J;G~J.,b.~)~
~..#~u~{,.usj".)

:-'~<S"6

.P~~

01:J

)'.tJ

J~~~. ~u~} J.J"'~ ~ ~J.)~~jY 'ti)' .)-'~


.;i'~-,le'j,,~y~t&:.J3i~ .;l)~0U-,!(~ tJ.k
192

~~LijL\;~,L~')b.-,~~~~\~yJ(~
.-JJ!,\.
LlA~~L~:JJ '-1 t.:,.\ 'L.~..,:;~J
_( 0 .. ~
~}.J~;';J-IV
"v~\~

$-.)

.)-,'>oA~J~~j-,.J-,\~,=,~.A?

iU.o;"v:~' o..lJJlG~~-,\o~lt.oJ~~~~

DU)!.?

l:'O;).)~J. ()~-,j-,I.:..\Iy.~)r~,:>~-,jJ~'~~\'

~)-,)~o.w),tlo~y..&-,jI~~O..v\J
~h'u:~)\
.)..9.l.>,:~I~J.J I~JJ-,I eJ ~.P-.i.
oJ..i?t 0~,\JJ.~~-'.r~.:>
~~10~}tl,o~J!'tr.~.J.P~Gj~
"f'"~fiy)-,l
~}~o~.)L~).i.J)

~--'
~)JJ.J.~-'

~~.P?u,))~~~)-' CVY.j"..rf

!r'~~)-'o~
~ Y~Jr

o~j,J-"",-,

6U-,I~5J')">~Jf ">~!:>J~~t~}y\..;,..J~)\;o~
~

0;)~.,>~~-,1 ~~I

6~IL."'\~-.r."v,
~ 6 ~f
", L"e.;_ VIIY.

~if\)

13 -

~II

Granice bos. paaluka ...

c)

~l"

'-'-,?~,)~y'j
."'\
~~.J..

G)~\;

~0~G..::7~.J"~l
~
-::
~ .T:.J

193

~ tA... (~ a-.~">~'y.i

~.A:J~.Y.!f.-* ~

~.J

~\~3~\

~G ~ JJ,I ~-'cli.D~ ~
J.
t.~J.lJ\ -' n..
:.J, I)L.;.~\d.J\

~J~0rl tlb,u~l~~.;.Ji.J~j\.fo.lj\-, ~)~.-?-F.i.


aj

~"">v.6J.:..--rj~J.\

Of.6~J~eJ~~~"

~1;)6~;.,-.rjlo.Jl.6j;.JJ1..>.rJ.old~)":'I.r~-'f)y.,
t5~10~},dJx..:'t" ~-,IJb.0..J~t~1
.)J~yl ~

oJ.beJjt \~I~~\j

~~~11-,~tJ~

~0~,.Jjl~)~&~~~}>I)
)~~
L5\~J')
~lLl '-:(tJJr:-:tYP;G ~Y\""'I ~.r ~l.1 ~ u~t ~

4~JbI=!ij~~~~r0~'J,.j.oh-:(j-0bts;-\d

~.)j:J

~0~J-,o\.L.o~J.6-0\$~t

&o.G.-Q~lord;y.\P":"'~4~0~hJ~r~

J'.641~k.1~
y
y

:1

~~~0..\:\.J~">J.

c:>...G.J\:S[1k. 034-,;1 ..~~~)j.l".)---'/

1-" -*~~ ~--'yj,folb ~ t Jy'

0~

L, <\...o.i--!J
~

..:..l;-t!J}~yl)I~~.;>-.d~v-0.x.f-1 tlb6zr.~J.J(,~

v...,-..:...~"0'J:-o~I~';';

-..:t oJ~i-L~

0'.1,\ 6~j,

,\.jI) ....\:~b)j-'I

J~--'(

~~j~l

~Y..)~t
~Y-~~~

y)-,'

oJdf.t-,

ot."J""$~'

V"YJL~oLf~}&:~LJU-,t~)\t.E'-')
->L~}L

.I.t~oJ.,(C~L\

J~jU~?10jJt o;.:.;, b ~Jt.~~

c:=.-j;~~_/:j-, Li' .JJ.)-' cJ~


J.r..s:'p;"
194

~~y,jA

~~~.J~'~I&~y~r

v..li'.J

y~

-u.,';>-v.6..u~'~~\~v.

"..uJ1~~\~d ~
U L-'JJ>

()~ lA:;'-, ~!f.-~)~

00

6~./'.J

0.>.:..-);.;\.;j('<6'>:'-

J.A,f)~">-.I6~

'

\0-.

-'

~JJ0

~~\~~
~~\ ~~,

.J.~6~;:-'jj~J~,jJ:.J"-'
13'

y)

J06~'j)

~\S"c\--,,0~~!J
6~..r.0~"I~j~",~

Vo~.Y.J'#

oiJ~.u..oj>-..t. ~~~t

JL\.r

O.)jJ..>.

J~J..J)lj~I~~J""~/~

~.,>Jj,~.u:..Y>-J'.
i.e!J,ltff~1~ o.>.:-.w1'0..1.

~~~J~~J~.)el-,r~J~~J.)

~..u.JJI;)!t-~~~

y)t;'Y!rrb.~!~~0Ujl~
~J~

=l;;tj..

~~0Ujt

tU"~ ).J;)v.~)J.,t~I,)~t ,J:.:.!r-' v.s.t)j

~~~CI)j-,\dlcJ)

ot,L";

:)l..J o\:.-.~),.,b-,IJJ..,16~;"~yo}~tV~1

4~/i~

;;;~J.:;~~ ~';J!

~~r

6~1

~
'J.

0..x.1

<\L,ob-

...::r

(I-

J~~.~0~i

c.5:~\6~'y'0 ..0)j,\J~

~.,:ll:J~~'
~:~J~":".J"3
195

r---' ~,~j>

..)J:"",S"',~!f..0~J

J.

6~'p 1$; ~t

,J';'jJ.)~.~rJ~
~ ~.Jj>~)'~i,.J~ij

~ ~

6J.J)j,\

"..\:.f:' ~Y\....\

.J

G\
0 .;,;
1.J ~ ~v. 6.,Gj, t 0. IS.x..)&Cjl.c. ..l.:-... ~ j

0.;,.:.....'"

,.;......,>/.

~~

.u!r11~~1

~ ~~~.j'>':'1-,~~~6

*J!

lO

':'t~J-,,,,.i.o?J'0 .

s~

Lk ,~ '.~~ ~

l.,11 ~ .. . 6~.)

~~Y#",)J) JU-, ~~

.>.:.f. ' -:.> ~.J-' I


.

.. .

"~r~cIj.J;!~"

cJ..J.Jl..J

J\:....- !J\

..J.J:!~.~

jJ.Jl~

&:;l&.t~..l4l~0~-,\J~uJP

o.>~)

r..;: J

;")

rk"&'v:6 ~.J\:S'J.Y.6 u:;Ol

~;6~-0~~6')".J..:.u~0..1:.~~~J.

J~J?

"joJ. 6'>':--

6~~

"!'

o~J)-,1Jy' o~\

~~

0J.J1-,

~">if.6..uJ.hJ~kl

0~IJ

't.i.o~J.~.u!,b1

J:;~!~

6-l.J~J-Jf ~

d ~

I<3.;U ~

y 6 ~jJ'J'.

-GL-',) "J.JjSJ,.,:(:)J.j G

~&..L:, ,L ~

J) ~ ~

~ ~

y.

S'~~y. ~0U-,I;:..c.:JtJ. ~0..tj t~ -li...,>


l>

~ ~ ~.Y.~ ulJ",~~

I t160~1" 'U..op.v:6

"u

Jy'~..G ,:'J..l;I-, ";"'~J.Q-Mj J.p.p,".J

L UJ.j \J

~,~

~;..r.
6~

~~J.6..uJb~~I~J.J~J0.s0.J~~6.x...J~

OjQJ.'U':':'~.J*J0~~~fj0)\.~-\f-,L:uO~I-, i
od! 0"'~~ <\f,.,L).J 0U,1;;0..L1" ~~.J.' ~~J1t~~t
..:li...;.~_~
, j)-wILtJ..J.....c.:..u
- ./~./
Yi ~Mv..1:.1
.
) 'lA...',5>J.
r/ _, ..
' .J~J.' ~

I~~\ ~

G').j~.#",,_V ~-,~0..Lt,.".Loh;6..G ~ lJ;kl

<.S;;JI~6:t"J)~lh<62~

o J.j tJ 'li...o
~..f
,~rL
.i.6~ ? I ~~

~6..u ~ "LJI J'-t1j ~.rJ)\


QJ.,j-,

lS ~

o';":':'~J---,'

l>~~t?I":"U~o~U-'~~.l60L~

e-, 'li,.,">J.()~~

t S;kl ~

S~~t~udoJ~e'

I (Lr~~-'

~v.6.u-'J.,.1J~~J.;.J-,r~
V;.:}. i~0~1 ~ ~.rv.
~'y'j0 ti- ~d'> DI ~ ~0\.J,\;:;0.l:JI-,~..r..l.6 -Uj,1

.:J~,t

...J~-,I\~I-,~~

cl

U~.J~!J~

J!~Y'~!.,~j0~t-,~p.;O
J.~~';":':'

~"J-,t
.

~C)-,'.~}IJ

~~J~;:'J.;'-"f.;;
~-:;JJI-, "\.i...oYv.

'-:l).j

)~~~~~~J~li..o4)~:S;~~.9o~-,r
~b~~)b0UJIt'-'-' ~..bcJI;j-,~4f'~
r

6..(;Jj~:>

)-,~<.5.JL ~LJjYJ:'.:.>U-,I;(v..vJ
J""';""j>
,

;"-'7.~!}IJ.~I~6~",,~.~
196

i'~~bLY1:~~,,;~u~),Y~~~";f

~O.).J~.,lc.:"U:.'-' ~p.J. oM.JyJJI~

i:.t-,6~.)rr

~ t~o..r.0~JIjY
".ci.}6~~ ~~

~~"".1
~~ ~"f.AydY~
F

tJ

~lu~~-,-",,~ ~t".)~~u'j,1
197

O~.Jj-,J~y'o)j*.fi')~~6U-,~0.4j1-,

'1J.J\~.J~\.)V,1

'\P~1C~)\~~u..ljr)~-*o>~.j-,?~~-Lj~{5-rv-j
u.x,~~~

J. 6#~-'.?~

~-\fA(J..J oJJJ!' UJ:Jj~-,


b

~bl~,,-io-h.-c).x..-~.J-,I ~y.

~(.5))J~

~~~~S

~~)~

~t)yt~U~)t~rj~)~~~~li.\
.J

..>-...:.1, r

)X.~~JJ~~b~u~!~.1)J~j~~
~4J.J~lJ~-'Jy~t.:J~jkl4.P.-ra
jJJ1~~~LJU-,I~~j)~~
Jly.c~-'J.,1~~~ 4ff.0.x.-~">eL~.J uU." Ij:J

u-,.rc#~~.)~~6~~~V=f;~~J.jI-,~",>-V:Mj

i~ O~)Y. j4

A>~Jj~I,.!u.:..:.~.~~~~
~J.u\:J
j~u..\jIJ ~~.J."M.
tJ-,~~~

~A.iJ~\DJil-,

~h.6.u.-'J)o~\
~-,~#.:>

0~-'!~~.J,-,Ji~~~e.j!~~1

o~~~~~~3) ()~!,,~~6~..J~

~-'LY~~~--').-~($",J;~hy.

~...\Jl)y?-,I t'-,'\.i.oj--J.J-\b6~Y,.!A.Drv-cSi-'}~':]y'

) X.~0~ 'J.~~J;~ .:l;..J.r ~JW-,


~-,10~~r .J~ulJ-,W--'~)y~

--::Jy. ~ L;~ ~)'v:j yb A.:..- ~)'-'


~u,~J.

~~~Jjy-:f"'}~~~ 0~.u..p..Jy.~ ~.Jbul:JJ~


6...l:-~~~.,jL.
~yD~
0~!.,~'p-..J.6J.;.,j~;;0-0)-,' J.i

.cs

6~~\

~ ~~ l:....!..:.,U)t!y.. 4:>

'-'l.4~-,j.,1.).r.\-,~Yv-lS-XJ))-,1

~ uJ.jI-'.JY:JfZ'~-,~
\S'0).!I

~~)~~r-~~y..P.-'

~v.v.'.A

~~~v:-lSJ.j)j-,t

~..J} ~~0/..,.....b
u" j:> ~rJ"~ ~
~~--h~

~o~~}y''''';)~~~u~IJ~~v.6~i~ b))\;~-'~.!J
~
OJ~r -Lj~J-''>~
o J:J 1-,{i.oj.-.J..f#..o~ctJ~~-'.:I6..wy'

4fr~~~.J.J~~v.y.~~~H\;6~ll,oL5)~--'
~~.J.o~~;)~v:~)\'\~~~~Y.J\;~~-':

.:JJ~yN0LJJfPyrl-,'

~h6.tJj-,Ij;,\,;)~lbu\:.l}~j~l:-!.;-r)-,14t.;1t~ff}~\Ujj\-,

..J~)r

~-' C::O-' ~"'>J. O#jlgJ


r~ 6,.u1 (S).)-,~0~Jt.;Jjfi\i..o

~~~))'~-'Lr-.:J~~~tyJ,~t:~.)~~~~\~,
...J..L..!J-,Ir~
6~!J>Y.lS"~t~

198

~j-,I

L5~-,
199

J.rJ-,1 ()~~~!Jf

~jA~)lp)-,~l:aJf,JG~~~)~-,6))~IJ
~

~~~jJ-,I~~~I.:.:-~'-'.rolj:t~-,~~-,k)~\-,

aLL ~..Aj.J~lk6..JpO~
~!I

'\f.-,)\c ~) Gj.J

'y'6Jj..J.JG~~)\; ~-,~I

.f'.)iIl r.J.)~.fr0..\) \-, ~

~~-,I~..,L.;1
~,,-u.,.->,:..lb~v.L ~4'
'.:r'LI.., L..J
J

~#~-'..r-o~~ .o~j>0~) Jl.:.

uJ)~,..iP'p.i.o~('~()~

iS-'.J

t_ I .1

"!~

~0..uI y.;J) I~.)

~~.J~~

..i.6~I~CI:t.~0jJ~~~..i.6~1k\~~\~:d

ri~

*~.,1 ~

:>

cUo~.6J.:....1~.:J!~6~;'.J,I~.J\;"

-'!).i.~~

l.:f\

.s u.l:.o '-, ~~.1.

L,:.L:.t.~

..;u.j-,f'"
5'0~

\j AU...j>-

~.wj)~~rh J:i,)"'.) ).Jt;y.4':>(SJ~l~):> ~\":'p0~\--,


~.JL.~JY.ly6~~~"\,.)cj~~:>~-,w.~.)-,.).P

~~)IJk4~-,j~~~~tJ:~d:.......~::>~<3-'.i~~3'~)\

~-'

~~~-'~

~\~

-'~

L?.'l).bOA.:tj, ~\ ~)~"~~).J.I5v.~.r$Ij;~~-,.)0~rj) ..J)'.J..r/


w-,'-d )0->~

y~~

-,-,h.JL~

J~

3.JL2

~;l.;ti\.?r-,.

~-,6~~~~~~

~~-,I

.J:tJ~-,)y,tJ

~b-,\.,c.Jf ~-""'U~y

~j>6J,;~..r'

~JY"~~~

<t-y.

~j,t(~
o.J.Coy~\-,

~lj

-' <.iOL\i.>\:J-,I~vP-' ~~

.J~-,~~-,01.,~J-J..J-,lj1o.JL6;:-~Ll:"

k..-.,-r~'.:i~~6~--,

~~~()~.J,I..\::..t

i~'.)-'~

0')ift2>-L:,~~!:\yt;-,k.,0j-,~t oG} t0:>~4l-

.;l.;-, ~.JL~ ~.)-' I~

o~l:..)~~0..;f-~~~~

)A-,~ ~~--,I

o~\'>.J~;}:1$'Li.o".u~ ~~,

~~~t5jJ~..J)t
~

JL~~..:J-,> '7')1.;, ~j-y~:fo~

-'~ -'~ Y':.liru. ""L. -"Ah-'.::.~~


$.i
~~\-,

y~-"~~jJ.i~1Iu-U~J~IS'~~

200

L.J~l.~~~/j~lr

~f
0.));4.0~;L

~0~...tJ-,tJ~

u.)J,)

-'.J~

J>~~0}o!r0.x.'-''';''j--./.

~o~10}1-,1 ;)y'yolS..\l)~-'J"~t~~;
~.\j

~JJ~

4iJ;~?LJ~~~.J~

~ .

'.J.Yr"..::J..I.. ~~~

)9.~.'l-S}J-00~\)
-tLo.P-J.~-0\:.(.J);u~~
~
.
~

~~~.J.r ~

P-f. 6..v.J
j) I

j ~

L(.;-J-,'

.$~-'r~\.x"".:J-,\~::f-~??J;).J~

)~-'Ly.:,0U-,I~,~,J/y)J\.J;~"':';"~~r/'1
ur~bt.,
.J..L-!.l~-,y,;.Jl.:J~

v~\t,a:..;.\0">:'.~0:f.\

~~ct.....Y.J~jAJ~,a';"'.Jd.:..~~l::,~_I~tJL:...j~
.);;(sjJ~,t;.Pd:--)J~

L.~);

.>~

-'

,u .s> ~./.

j ,

201

~~6Y.)~~.)-'~
.i--' .J~

~~~J~

JL.~-,

~).b-.f""~'y'0~~t

~.;J~'

-' ..b.J~tJ
..P 6)j,t

6.).~~~~

~~-,~I-,.r'

lS~ s)..).., ~

~\)

6)j.,1~ -''..r:.f--' ~/.)

J-.,L10~-,'6~' -ko ~
~t

<...Jt.., ~lo -' ~~I


~

0)\; ~

tJ l:..o-'

~ jr ~)~
r JJ.J -,I

r-~~!.:J~O~-,10~0.)~;L..J
o!,!

& ~lo

~j-,U~y' ~d-.J'~~-,xJ-,t

~fdu-olHr~~Jr~~~v:.-' ~Jf

~6

~..;.J.?-,
<t-J ~I
~~\

..:J}-oLt IS~~~,

3)~Jo~-,ri~~)-'J-.

~o).,sf::&'pGlo~J~~

1-~

0--> ) ~,

o~,/~~r..b.u)i-~~L~~~~~-=J..9~~~
y ~~~jJJI JL)J~0~C)Jj}~~-,~~G~~Jr.'};;s:
~v:..J~

y~

.,...,4J/)L~0~~ ~

t)(bf ~~ y~~~AYW ~1.JL~0~


202

~~tG
6

.!j> ~1

<t..-...Y. "7 JOJ -' I ~)j

<;:.)J.;

~I~\J.

~)kl

~if

v.

rL uL...> fb .r ~

0~-,I~l~)j,..:.J~ll5jJJ-.)

~...,;-,Nl~\j~~;0''y
0~-,llbY.~ ?y.y.f)~
~I-,

L.Y.~) t loYy'.)j- cS~IJ:.f'~-'..IJ~

dk~),'\J~)sjJ-, ~IU--~~I ~y.

0)!l.::r~~0~

~~~~Y~~rQ~~t~f'.JL-,k\~}~~4J,
~~~~Gt})~~,j0~~~~~0~-,~'c,~,~J~1

6)f ~lr)\&'IJJ~~
J;J -'

~~)JL~--'Lf~I~Jr~~~i!0~~~0.f.:\

~.JV-,t$-.) ~l..!..J~uW-,\~0~}.J\;-,~)....~a~.J,t

&:~-'.Jl)~U--,k~0:)}$~\~);

jl,u<Ult~LvI~"~')~~i?
J~

~'\f(t)~J~~

~~o.)~J el -'kl~j,jl'-,~\uY\.-..JI~)~j;,S;> 0:,U.,,'


~~j':Jj-'~~r.r~~j~,:,.?-,ll
v~~.,b -' Jo~.~,\

~.l.o-,~s)~~-,G':lo~~~);~\:..~

0~1,

~~\~!Jy

~~jJ

~0~.JY~J-,:)~'j

j>u~-,I

J.:,j;..J-, I);L,

~~y~).iL-,~6~~\....-'~itG.t;)~.,t,)I..>
u~d~";'v---,)-,,~0U-,\,.:).~'y'I.S..\!)~I~y~)'
~)~!Y~;)\S.J.:I~

~-,.JJI-~~
~

j-l-J- J)\" -' ~'y'~.J~)~J-~~


Sj> s- 6~'y'
(5)~\.~..r 0'.J -,\tP'-~

bllSyY0U",\(:) ~ tJ:--')!,,--' ~.Y.-'.J

3~)1o~~-,.J...\:.)I.S~~ I.5fl.Jp.t-, sr\:...-

.-,

j~

y -' s~~

~10~,IJL~t)f.CU~}0.;f.1 ~J:.>-,~j-~~ts.;>
203

..,o~

CU,)

4-"",...:.-,t

0~.J1.;y'

~~)).

~~~~jr'l~~A~~

o.tt ~ j

4';:: ~ ~

~.J~

~t~l.L;I.j~"
~ 4.....;J jtJ

4--'~."t,t--,;).0 ",:,~.r~'>~')d..u)j"IIS-,~-,I~!;
~).s)""':'I~

~0..lj1 ~.Jj-,Il$-,Iy.~()-0j,\'-?~~Y.,1

~ ..
;:.__UyJ ~0..Ll

'\:.-.

O.J.)~-,~j~\J~.0-t...........o_>=r:

~..J.JI~.Jj-,'~-,I~-,I~~.J:~y'~ .YJ~.Jj-,llS-'W-,1(.1)

~~.j~Q~-,.,,:..t~~~~Y.Y.0.>.:.:...~jll.5-,t~J\ .)~I

J~.}-,Il;)b-~IIS,)-,J...>.u.-,j-,..sj> ~OJ~~~
U~) O)!

~cJ:,.,'~~-'

~)\..o~...>j-,I

..J?JIy..c,~~).i~yP~~~

~t -S.Y..~

*L;(~ 10x.:.~

0...);)0...:.:.. ~)"\:.--

~p~'y'~

--->-~J~Q~ ~.xJ~I.I..}-.5>-,..\.>-~~~6~}yO)j-,\
~fo~~~~\~?~.)J.>.>-:J.;~~.P~~0~~~
~.J

~lJ...f")~\0)l-,I-');y'0U~.s~~

.)~0y.~

~\$)~Iy.J-.>}I~t

~.J-,'

~j>jJ);, Y. .,~,

~~ )J,ty' 0'>.;,;~:--'~
\~I

~l-,

<\:-.Y.X:>.J~\;

j~)I~~~t-;.J~~J~J~0l1~::'--O~lj:f

~jJ_vt.'~;)~41"'i-,G

~I

.J~j'..;..J-"-t}.Jf

oj).f.-,~..ld-,~t'~410b~ -,t~~I-'.J.;.J-,~j-;)~,1\
~~...>
204

~..\J t-'

Y;:>r);

~41~-,y;).N l-,~,.bt~-,I.J

205

2.JJ ~~l-,
L;U,)~
..v. 6'>:;.;\$'.YJO
61
_,r.l.:.I" JJ.J~~l;. J".J'-'~~)
0

-,Ie-'

-s:~~ ~

6~\

~6~

f)~..;.L...~&~y,

~~Jy.yJ-,'~-'~.,b..t.>.J--'
~~~O~~<S"~
~~

~~~~0.)G.J.;~~~)j)\-,

~~~o~~LLf.~

~~~
~

<\;.; U-.CJ" I~)J:"~

J.

~l;I('~I6...-)~.Jo-'~~j,1 ~J-ty-,~!
-.:.,.J ~.J..t.a~.r

t, ko-' ~

d~Yjt,.o~LS~!

-';)~,

Jj-J ~-t:

~, L3;'~..f.-'

~'~~)~l;~~~1

o.

~y.;..&~~j,,~~Lr.J~.J~':>WlS.X)~l.Oo
~b)~~~J.~h
y~~~ JJ...-)J

~ t~

~~~~~~v: o4~J~\~~lbc4~

,~L~~..,16~)4)u;J

jI ~-'

t:"-,J-.)~~~"r'~~

~.J)-,I..J.fJ~~"

~)tfJ.0)r

~~J0 0)1 jy.4yl

<L..~~l:,~~!)~-,).ly~j-,~~-L..-.Y-l:l6.

-'

&\dU..J.."a.i. '-;-'~::}-'

~.xl~~')~-"

.J~;

G\c'y'1J=.,!.o~V Y-*.J~ I~ <5)~ I,

~~d~~!rjWIc0b'rl
~rt"'MtJ~I~I~.fC,~0~~:x.),-:1.,~~~-,1

<L.:.~~

,-,~L:.~~!r~!
~J.Aj\.;'J~IJO~d.o=-7'v}t..r.JJ.-\..D~~

f~0~}S}~l:.,~~)};:>L-...:~~p-,Ly,~l\~,J~~));-,
~~~~J~.J~~f

~)' t>l:.Hj.Jf s.\:br

.J,-,Ic\i~~~.J)~'>';'~J.<\:.-A'~~~ifO)o:J.~L
yyljI6..lAl:..c

~..wJL,o~4.\~~h)-,)..J.)(J,.J.J'G'

dP'1~-tk~Li'~.;Jp ~0\l--,10~-, Y}:i.~~-,


r)~

~)~ X) ~."..J ~-,I r:o-' ~':><3:'~~~h.~


~tl~ ~~-toJ..)4.:....-~)

tl~..Y..)

~.rJ/$~jA:;J-,f~0J..o~~-,;)0';~~(S'"~

.;~r.~~~

J.)}J~J i. i.:~: o Q~

~ ~k-.

~~~!r.

~lS'"

~~ I .>)..J.Jp>

4-,1~~~~J.~r,J?U'~~po~~L$~\

~~ct.col

Jk::'~~);-,~

<5)~b~..\j~~~~~I~I(5)4~.JJ1!s~\k~L

~cf

(5';;

~6x..-r..Jl;<..?'~~

-G}J. Y-&~0\b)~.0~~J.
W -L:..).)\;

,IJl,uoUJls;Lol.;:rJ"I4j)".;0t:r)k1

..JL~S-.);lj..J"~'
().)~,~);pa..-L~J-'
J~~~"f)j\.J.r

I.;>.,.b~\..;"../..;~j\

6-L;.....J..\.>f~)~.,b+j6fi~~!t~t~\y),t!Gv.

e~O:;'.~L...~.).)

J~~..J.J~ ~

J:1>-6~
~~-t-..Y~~

yjJ"lr::J)~~i~~~'\.:Jv'J'<~!J-..;)

rf-'~
~~l

ht o)t.J1

~\.:.:..I;..Wk0J

Y~~.r~~~yts1I~l.~

L~!,>.)~~jt~k;~?\h~
~~
ff

206
207

III. TURSKI TEKST UGOVORA O MIRU


SA MLETAKOM REPUBLLIKOM

Uy.~tVr0~,,",~..,r4Jj)

~~~
..~t)

~~-y~-,

,~~t~1.r-~ ~r

J~)t\~1~J~kJ

O..JVry

il,6lt&~~~~~t

~~r~UJ~~t~~~\

~~~r~L
~./':'fj~~IJ

~t

..J~~'-'~~ .,,~~,

)~~tJ

cJ~LfJ,~J!i

4~~~~~.}~~~\o~~~-,
~r,)~~~)-,

~)l..p,~~

~r-'k-; ~\.;,)t,

,.r

~);li'-:"!} ~~.J~
,,~~
f4lu 3-'~6.t".ut~.i. '"Mt~

~..J,~

~-,I

'::"X!.)0J)~~tj\::z':';~1

.ftI

,;x.,Jl~G\.:-.'ct~~.J.>.J
~~

208

0'w jjt.".t

~~~j

r-~J~;)!J..~'.J~U~

~
"
"M'
J-,' ~~~ ~~tt,-.

~;;~\.S.J>'~\\...J.J
,

~1~1t.t~~0~~0~'
~

1-..,:.0

~f''::~~~~
0\:3-,\ ~~~\

~~~j"JJ.>.JJ'~
l>'>':--O;)~~'\
U'S-,t 6).))!j ~?~..,.b o\:-; ~~A.\:'\w ~ ~~t
~j

~~J

yrJyo~~),t~j~~U--~-\)~U-"

j~~)~~J;J~u.~-'~}.J-').I.Q~"p~t

~)-,fJ1J'#~.vw,-'t'0\:J~t~ ~~~,,~
\.
~r~~g~ 0fi.f ~.J~4~~ lS;,!,.o0~-,\~~Lc

~\~~.J3~t...:.....o?J~~.J~vL,'0~-'~'

~~~.tM.t

~~,~)lc

1-,.,A ~

~~-,tw~

Jr

w~-,Lu}~)~

~);-:. '~~C~:A;.,D-

u.J}~~,

(:.0 >\:.... y.) '\.~..:.,.,;..)


.u.?v-:J irI~ i(

Jr--

~t4.Ut

~!l1.,jJ~J.>(J4.~~~)~J?j~)Y-'
6)j

-'..J ,J..)t;~'~

.i~'ui,y'~-,}JLJt~low ~-J.b..fr,,;,AYW'
..J~~~~\..~..J~~~-".JL~~)~~-,)

~-"d~i~

u.;))

~\.):lg~~

.:gt~

~~Y\.oJJ

~J

.:.t~~~..J'-4

6~

,..;s~J-'~~;".J

~IUlr~)J2u.~,.;.,;~t~~J~~1

~6~L-

~.i,~"'"--'e\;...r.

~~r~~,t

J'iA ~

t;Jf.,>1 ~C~.J. ~t

ulaJ~~l(,>2.'-"l'"
~ ~ ..,j~ . ...J.
J

=.J=T:
..
:S~~.lJJ ~..t~~J~
~~-,l,-:-,L.:.:.wf~.;':l~
U~J~-,~~0jJ'!c!J

J~o~..JJI.u.~~

..J)jl~
14 -

Granice bos. paaluk a ...

~~~t~,

4lYJ~

.u~:>~:)'0~t
209

H~~..9~ o.xJo..!:I~.,-o 6~lo$l-,t

:s:c

u~-'u~)~ Jf,-,~\.,t.\b -' !}., J.JJ\~'

~J

O~, )~~\J\.)

~~~...x-,~~~~,,-=,t)~~

~:>~r~ ~-,'

'r~6--o~~~-,
~~.Jj)'j'-

~ ~b)~,,~

.)"~S'~jJ..J",

~.r.~-,"!~S~ u~~

~JjA.(,

IJ

J~.;~~ ~-':'.~t
=.1~WJt~.ju..t

1l4~
OJj-,\j~j-'~jto~Jr

~~~~Q~J-,'-'

~.d-,h::>~\

~~"

lS'"

6.1.? .>...i..V
o1J

6\t-,'~

.\I~

.'

"1:. Q~.).J~

".)~Llb

~QjJ~JP~~.)~..t

pt)~~.J~~.AI-,

210

P..;:-'

t-,

d.

r;t~-,~~u~~t
~~6~~~~~.w;

.Il _~ (JL..W

~.J

~.)le.:f.~

~~j.)

~">~~~J,-",~~Qf

6:::>'v,3:-:>.J>
iJ.J s ~~~

y,)4\

04~J~'\..ltJ~

~,j~

~!)f'\ '-, O.J},t

"'~ 6..u~,~~..J~

~~le.Pt ~

~y'~~~~~~~~~~

l)~~t

~Jt

~.:r.0.Jyo~t
~\; tj.,! ~~r O.)~j}J-'.).i. ~~~.r.~~)..t~)I.>.;~

. ~~:$"~J!'y

4.J;1o.:J l

~~~-"D>0~.),~F~~~)"'\;o~~~

M~~~j'

4.ll;~j.J~~~t~t

~~\

~cJ~b~~

~~'::'~j-,tJb.\.S)9jJ-,to.cl-,' ~~~

tj c\:.J,,'

~~

"--)J!.)

~~;;6~0)tjt~~J-,r.J~JI

cJ"tO.)~f~:J.;~.:.J..,~

O~~

~.\~v.}J-'.)~J

~)JJ.).I.

y)-,t.:Jj. }:"~J~t --.:J)j.Jf

o.)~tu~..,k

0~~~

~0~;'l.Sv./
r,.\J)S'~O)J.i:~~\~p~~.)J
..li~~

v'Yj'

~..,t;;-()~1t~~~r

~[."~y.~

~J:JJ~~~~t

~J.)~.>..A

t ~-X-f:t ~~~

~ ~ ~

~J~).J-'~y. );~"-)~3)Jj\;

b:;,~t

~~.;.jJ3~j-,=,.

~-,\6~:-~

(.5.),,~~.J.)

-\:.Jjt.~'

~~[:'lwl:J-,I;r
0-'f:t~-,t~,.)-, t-o'\S~U"~,

6_\k:~

4;:. Aj-,l~-,~~\

~-,'j-'~-'J>-:>)..JJ.).J.,,:~-,~OJ~

~..uJG!~-,

J ~

~~'-L>.U~
. ":

-,..

::>~~, 0~tJJ~

~\:.:~oJ-,",-' ~ ..t~

~-,r

zs~

~.)lo~~
15~

.~~..,a,-'~~~J~~~-,~\-l5)~1~~t

~t
14

211

,ji).u~o i>);~-,
~~\~f-,~lJ

J\- O~.,-f ~ ~-,'


~Y),LS~k..J-'
,,--,0..t 0'~

W~-,'~

~'\r'~~ .:J~-,~y)-,trt ~Jl-,r

O--'.J-"

~-,""I:-:J).J~~~kt~
_~t!)-'-'.l.J.
_
~Y~#'
0~j, ~j-,r lY'\1\;~\.,.}jj~J..J~~~

G-,'~

<\:.......,..~W..i'0~~~
.-

,~~0'--0~'j

~.

cL;s,J.' LJ~y' ~ -t...-.. ~


r-k~.J\-'~-ul;
~ ~

(JU".

~ .J~~~j

15Y..>v..;:)

..

0J'-, -,0'-\"-,

1,;4 0~L~~-\:-~

4~ ~j'cr~ )Jj--' ~~

,jJ, 4~~.J~-,~
~-,~:;!.P'J ~ ~0~

~Lh)J)f ~'-'

~..\,~~X.\oJ~

.J~}J.

-'

!J'0~-,t~0.J:,~-,,,jt;

..)-,~j!.,bt-,

~-' v~

0~';'i~t~

~\;D~~-'

~:J)J.r-'y.,

~j\~t

J~.u;~l

c.~l.~

6..1'}. .~t\.~:-H
J~

P.e\j O.l;"j~';",
~~~.:j-',)-r.
t.~j,~jJ')-'~)J-'.l.i

0\:j-,\~04..,10-f.t

y-, 0l...JJ I~-'~.)~~.r


~\;:J).i..

~j-,\ ~ J

,(j.x...> ~..)..I.u~t.,LS~~:
--,f ~~\~
~jj,~~)~f~

212

pjg'~'

f~J.f

'\t}oJ.)-'.J~\

1~0\1~f,, ~_\J\P,~j\.;~

.:)~~O)~
0'::/-,'6 1'.1,' ""
-' ~--:'-'-' ~.,f-\ ~-'~!;t

--..SJ \..u..o~~,)

-,~ __
,t-,~ I.:, -' ~

~f"-t--~t~J_"~

~)~1~

()")~..b~t..r1
~L.-'...I.~t~~..J~

h0~-,t-,;\..

~ ~)-' c\::~--,.-$L-,L~-,j~

J~'-'~

Ju.

~j>~J~

c\:.J-,'~0~~

~~~.~?-,

-'d-'~J..!}

~J.

ej t 0~-'lrL:-~J':I.

~),

~j"j-~.J-,l(),)t.lj!}~~-'

--.:J~),
~0\:J-,t~-,u-,t
dj ,)o.>.:Jo. t~ .).;>~ -' "~.)

6Uy'I..;[~,\

~~

~-,t

~~.J\(t~s..:.\.;P

JJ,s:: ~

ji '-:;'
fi ~j (

ut ~t.J)-,~e'~e.-~.:.t~

..:.J~ u~~l
u:..-

~~Gt
~-,t~L,1;I~~l,t 0S'-,t 6~t ~.;J-,t~ 4..Lk~
~0t ~-,tu...~L-,-i.
~~6~'~~1~-,
oj\,;

Q.,~~J~~L--,-l.\_~~

~t

~)\;

~-'

G-,t.:.L}i~ ~ ~ U~j'~1)4.t.:t ~d-'


o Jj ''"=''~J''
(.$Jlt..c~L~c~
. - 4~d21t
.
~-,I ~
~-'~

.)-,~-&J~~J.

'-'~J~.J';"'-

~~~.~H~

~Jj."b ~~J;)
"..Jj~fu~~-' 6~Gy'",

~\c;:~fl~:0-,\~~,
213

~~

0l:J-,f~~~

).Aj-,t\j..:l~~f

j-,~~-,

~jJ.~j-'~J--:>J..:J.,-,~-,~~

U.J~

~~!r--~-'J.~~r

J'.

rr..u~~,,~f.o~~t
"..v~' c>~-,t r)'}~ ;

U~,~

~;) ...:J~~
.i.0~~t
..:.L~;)-,~~

~~? u.y...,b
~~O~h.~6~.J-,\ ~,'-' ~J~F
I~~d'~Vj-,~~~d\.,.~t,$~
~~~\ ,-=,'

y-,\0~f

()j)~...u-'

j~ 6~t-, JL~ ~")}-,t"~J~

J"'~1..7

15''.j.Mr.r

u';:' ~ ~ O.J..:N}.J-'.).I. ~

\S~-'

~~-'.)
~r.l~-,r~;)~~'

~~~~.J-'

~~l:--t.J~' ~.g~.J~w~-,'

o}'>Jlj~t
&\....LJ"t

~Lt
~'\ht~

4.i,-,~~~
~~l,J:-)..,.;1-

~~

'j>-,~!J' ~~~-'~
~J ~~

4..(,~~~:--,-,
~jJo~

0'J,,'t;'w ~~\:;"'-,

J~

Jb.c~Y"'t4fl~ ~ ~-,t6~~",
214

~ /t~.~--,~"f ~"l>y(~\:J
-,'~
O;).J~
L;>~~)~ t~~ o~..JJ-,tYJ)6).1\: -,O)j-,\~J--.)
0~t~~~~~)~tJ.;~'\kt~f.~~J--'

~~~),~
jJ k.J-,te~-,~

J\..d,t

t!>:;:'~ ~ ~
~d::-J~O

~~I

0':1,,'

~Jt~1

u~4t~t'~~,,~~.

_':oLr~~"J'~~

Y",\~J~'
~U~I~~V-J.O-,t

~.iJ~J~-'

u~l ~-,Ju~~

c.J-,' o~L-!,A.-,-,~..;.J":"-

J~.~.)~-'y'~~ojJk~i.~~0U-,,~
~!Y.~Y~..~~J. ~~\;'0-:J-,t o.XJ~ J~~
aJ~~~c~* ~0t;J-,t,-,)~~ 0;))-,)~j-,.J
V'~.>O.~.x.z~orJ0~\~.JL..o~Ar r~t~

~~~~t~,

~\j.>-,

~J'~.:Jfo.r1'I.3'Y
-\y-,~!J' ~~~-'.)~""
~"

..Jjt.~~~~~j.J'

#v4J.,.u~t6~~~~~'-'t.J6+

je{ ~\

.;x...... \\,. "~\.:-\

~.-.
-tJ"'u
,~ .~-'.)
-:\- ... -lL~~
\ - ..
JY,

""="'~,

-,').J~ ~~

~~'-t~6~I~J.Jt-,

--,\k~-'d~~~~
.J"'(; ~' ~

r.J,,;.J-' r ;)1-0

11.)

\ _:.0

~j---,.,Uj

}~t

r..r.-' ~ ~

y.,...J"L~~)~u,)~-''.l;~.).-yb-,

o~jJbr';j-~C~ft::,r

..

.... ~

fl.~.,-r
~

~
.r:

J.s..

215

y~~~~u.~..),.}~t~~.r
(.;"..r..s~.r o}L

~~/

~~~~~y.

~-,t

C)~,

~.J)!)~j>!))

~~)J

~)r

~~)

~j

6).,W)
;:/1 '-')l.Jty~-,
o)~ ~~)rr

J~ ~t ).J}-,J

UL .'~

ci~I0.J~~j)\bt

'J~t-,U'!r-t ~.kf~

~/r-, Iv~ -' t 0~1,

~ k ct.:.J..w.~s: -' J ~\0~y'

-cl-,I~t ~
j;:, ~y,
~)r. ~~ o)-,4.J~~.x,-, '-;'.,)-,f 6.x:,J~j-,..J-,J

J.Jk>~:i.sJJ4I":".J~~

)cUJI J~ 6.)>-,T ~~b

,~~L.oO)~~y.-,).w)\~,~r
0~-,I(}~~J,~~..,1~~~tu..Jf
".bo-f'~)-,f;b U~0~1-,

d~~~V/~~-'-'

~ t,

~J

~)

J~

~41~t~~~t~0fo.J6.J~~~--'

:J)~

~~I-,Y\~~~~y~~~~~0~f

L.l ~ ~ J'~)~ 0\:J) f j.)J:J ".>:;))~~.0)::':'

"~~~y.;J-,It"j.tpj~_L)~ O,))...r. ~:.>~ -'t~


V.,J.JJ~..J
C.,\))[;G -tJ.,r ~k.J ~<tfc~ ~!Y" o.J~ ~
0>yk.l.~).)i~-' kk,w~~~~~).J~ ~~.-J)\
O.JjJ' ~-'~

)6~t

.:J)~tJ~~\S..kT
~~I.)-\.tv
~~J~lIt

0';}-,1~~0~t

~J~)

i:

J)

~~'-,'\\.)\;c

~~.)oj{0~

.J~Jj~.It.:. _~I~Jj-,~tj'f~6.J\/~~~
216

)J~)

6~~~~O.Jt

~0~~~1

o~...,1

~~..J;)J o;:, ~

~\~~0<'t-'~O:l)r..~.P

C->-' J ~t 0'1JI'\..;oJkc, ~~

~.)~O-,r

~~..r'J-'.JL~

~-,Iif~-'

~U-,\

U~.;..,tj~.)

~t:sfo:

o~

,La.."

~L;ou~Jto.)Jj-N-, Jd--,r~~~,,~~)~.J

c\:...........y

~;~.Jt)

u.,f-J Mj., .:1l~~jY.i~-'

;J;0jj'jJJ r

O.Jj~t

~uN}0~r

(.)h~l5~

~-,t

Jl.._/~~~)o ~\l'~-,
~

JJ) ~ ~)6J~f0.J~'

~V~, ~~,,~r')u..\..o0U.JJ~.J ~ -,t ~


j:~.J~ ~fy J~ O~..;,~'Jf .Jyt'!-, ~ ~vJ-,;:,
ct.o~~t4~~~.Jj.,-, ~~tr:\~~.uJI~
~~1'?) J'?'4..u;t
u.)..,Ll:J--,'~~' ~

~-,t

6~~'

J y'~.,:J-,I

~y.

Y~-:J"-'

~.,..'J~ ~~

~~, ~'~)~i~t~

tt

v
217

~D~' 0--,'

J-,.J-,G~.o~~~

4k1,~~~

6~

6~.J'~):,

~ -'to~~~~.lJJ ~\~
~.Jf-,~o~-,.b--,

~.J~~.~--'~0fS~,'

.:J~I~y'

.::.J-,~~~~-,tl;a.\

JJ-,J o.>t':>.J!jj--.:>3~
~~b~~
~~;)o.>~)

0~!1\~

\~

.Jj~).!;~~fJ r: J~~~ 4.XJ-,ct.Jt~r~


...1'7'.A.S' ~ -' r~
L.Y.iJ~ S"-' -~ ~

~~~~-,)U~)~S~~~'-,Jt.P-t~

~~..t. \Sts.t 0.x.J.,.,oJ ~


~~r J~~~~~'~J~-'.).w=0~-,'.J~

O~~~

jt

JL~J~tJ~~1-~~~\}"~G

~~J.~~t4"\;-'~~~K-'~~~J

~f~fl

,I
.AI
_\
'::..t
V~v.:~-'-,
~~-':)~~.~~-'.J
-L~-,
~ --y&---,:04yb~~)IJ'~~M~
r..s..

O~)~\J'~

~.,...,.)!,..0V-,t~
~-"j.~~-,J
ir;Jr-,~ ~tf.o')~~

6~;J-,.>J-,'

e\Jt~>I--,~$;)j>.~:ro~

~4~, ~J'~~~~~ J. 0'>':-~


j\A;t-,l,oJ~D.r:."";...,.b~

~PIfL'0l:J-,t.{/\;-'~j~10~y.~\
~k)J

~~~L,u~f~r~Jk;--w.-,J.
'i~Jr
~l.~)Jt~
-\:r~ .)~.)I~---,.)0\:J
,t

,,~~,~

~.,:J--'~'tP.~ta;,.;,
J!,>~0~.J~
~'4.x,-,~JJ'r ~-'~~~!'" .)-'~--'
G!+

'-I!,\U\:J-,JJ.r.'W..yJ,

J'%~~j;,i.>.)~L5'~;l\:;0~ ~y' rY.~/ ~


c)~j.JI .s:~
~ .y. ~ -L....J}\i 0.>..,o.J r.~,

.);?-, 1,~

~1:.rJUc-u4>~~'

~~~Y'J~~?~tr~\:J--,\~O;)~~

..J~)

6~'.,..y.~

~Y'"

-tJ.J)!r.'-,~~

O~~j~.J.c:..l.

:J.~Y0~~~~)J-,t~
J

~-,1 ~

J~~

J,J~~l:J-,~ e:> o~
-sT J't U~~J..J-,I~t~~~\
~r...:.\;~
~-,:>~~"j~

..>...

~-'

r .)
~~/~~
~6~'-f:'

ie. .Jj!f

dM'~~~J&k'~J.j~~'J~~~t

~<S..JJ4~J~-,~,H~~J?-,

~CY\,o-,t;~0~tJ~t-,J\-J\~~

218

4,\

~j.~Y\.J

C)~~

0 W~~~ 6..)),1 ~,

U...l.

cu", I~I.~ ~)\...o~


219

y .;J-,IJ ~~;,;

v~..l.iio~~ ..PJ O:l~

.wlly, OJ)j!j,.MJ ,l

~-'&~~

~-'~J.JuJ~
o.)~0~J~o.)r.)J~YyJ-,!
~oU-,I~ <5.J~~~Jc\}IJ'Y4~

~t?u~t

~~-'~i!)~)r~~j.J.)(~~

'\:l.,'-;:lLo

~~j....~~etJ~t c.r.Jlrr~~W~t-tt.C

4....,~rrlt ~C~.J~oJ:J;.\:l

~J))L~~r

JJ"

J.1dj-'JL~ ~
~,,)~

IV. TURSKI TEKST UGOVORA O GRANICAMA


SA MLETACKOM REPUBLIKOM

oU.,f .v~o\:: .y:)J~.sfo

'-"~t~ oU-,t~
a~-,

Q:l~y'

~ oJ.llr~~)J~

.6'~JJ..#-,JJL:a.' ~j)t

~4r./}ki-~. ,...~~V~P~-YJ~~J--~J.
o.J},IJl-,t~~J~(5~~t.J-*
~f~'#~

y~~!,Lr.uJG
~~<f

cI~t-,

J~f:'~~

~!)f r~rj ~~
~_AJt-,~ ~-' ~

~),->--.>

~.~~~;r
~.x,-'

O))J

c,Y\..p-'b>WJ'

Y.>J, I.J;~U?-' -> ~

wl6Jr ~~tj ts~t:utt~lro)tt.J~r


\h;t ~~~!Y~~.)'--j~lc-j0'~~.,..
~.),,~ .J~.')~~-,I
J~.:.L.~ ~i!\j
O,)

~1"

J~ .usk:,"!~

J.)WtGillt~J

u~..,.b ~ ~ ..P ~~y'\2>r~t..yJ

o~l,j\~-,I~~.)~ dMt ~":-.J

~ylo~,~~J~J

&.Al J f y\..,;u ...::.G1../~..1~~.

(5~~,

(~t0~y.~-,~j,~~

~J

~~~ ~.Jj,r

~~

0"j,t s~
!,)\
o,,~UI.')

0 ).t ,.)s ~ "..>.:.-,....., t\:. ;, c\f s ~ ~~, ~ ~ '-, oJ..~.-'fo

rkk-.,.w;~jJ!>~~O>~Jj~U-,I~J
~/uJiI-,&, ~-,jjO~.Jj,h:'>f~J6~~~~~

~~r.wr.)~~1
y(SJ~~1

~~o.)-t~.x.

~-,~u..(,t~Jj~

~.,~.,j0~r

A.t-,~b~-"""

~-y~k)~}Ll,o,:)J'y"v~~j

J.~)J~i5
~-v:if

~J~

~-'.J6i.-'}t.~.:..lf.x~j>-,~~
220

~~~f

~6~~~~~\bJ,-'r
\.SJ~

o~\-, ~'o\.b.-'j
221

~~~U~\...J.)~..(,'-'
~~[r}:.3L0JjtJ

~-'.)r6~\ic,~}.C

~~j.J\.!I~~J~~~)\{

~ ~J:~
".w), l~.:}Jy. y.#
..:...t\4:r ~

()~

~J.~6.(:., ~J--,'

&\f.J~iJt .)..).)'.,\;'~.J"""'.i..d\ ~..;JJ\~-'

J-;; O~.)~J~\ef>jl::,t U~~~j-,L:r.;'


0~~

o\j

W~j:-~ w,t
<1;:: 0-,loL.~ -,t.:x~~'~..9~ "~Y..~~~Jt~
J- ~
L'w::,lb~00~~~).;:.f"'\}:- ~ ~~.,b0i,~~-'';
c\.:...;.)~()...0..Jj,fJy.6~> ~~0.A1'

l>.

~;:,r~0.i.
~,(~l~)~0~\~~~jP0-,'6~):>
1J:).)J~f\}:-~~~0.i,t~~~~~4~(2,Jy.

JtJjL, 6~\j..t~~['~~)S"'o-'tf.j\0iJl ~'~


~r~y~
~d;\r.,JfS.f.J' W"J:j.,A1~j

e,~jj~.cJ~o~~'~-rJ00~~~jJ~~;;

~~~\sj,p.-~J'-,\c\U~lo$'~~~~~4
~ lo;>-' 6,,\.:.1'J.tJ'J) ~t 6~),t\,a':)'\.iu~<\:-..w;

~-,'

~tiJ~~();).i.~J.>tA.\~~~~~~~~

J10~k...-,-,J'.f'~.Y.~
. s ~.w; ~~,~ ~~
-:

~.J

0~\, ~J>~J.

~J'

~J,hS)~~~~6~L':;,.\)-'!

0~y:-..?~"\''-'
~.;>-fi'~-,'o~Jj-,~ .:.~~.A~
.3)~~\i
~liJ-,'6~j~"a~~-,t
6~~,-~J'.:.u
y.':">%
~Jtr~.J1"~..I.. -'~J~ O~Uj,' L;:J-'-'.r"0J:.f KJ...~

~1~
~~t.t.,'~().x-0~\jo~~Jj

~)~

J..I~

~-,.)~ ~ YJ..-'O~O\:J;~
JyJ-,';-;~~~ ~....-o:'"~...': ._-ko~. ~
O~"(;~~I

222

jj;A

6~~JI~-,,!LSJ\&~~~';'0'J~
4)J~6~1-, ~)~
..J)y. ~~~>~~~jtr,,~~ ~~-,t

'~U,0~-,\~'; '-t~'jj 0':1-,' o.x,:J'


~':hl~rClJ.t ~~~J-Jr~ :.~$)~U.lJt~,.f
~J.:vjJt 'S'j..~~.v.:O.A,I-,~-,jJ.'I~"~~~.)J~

#..) 'J b),jJ.,;') ~~Jy_UM~

fl.jj;,~~J~~!i.O~J~-'
~t
~M)!-'

~jyjJ~

<),JjJJ'

~j-,I~-,tw~J~~~-,'oM~l~It,!]-'!Ji~

6]~ -' 6.1.~ jfA

$..)J,;).),t

~\jJ\

b~~ ~H 1.5j>~~j6~Jy. ~y.\~t

~I JiJ~o~~J~I~

...-o.b>u.) ~J~~'~;;0l:J-,~fi

~ij, 0.J'~foJ~6j~OM~~-"

\.bc)~u.Jj1 yybt~j
~ttl1~Jy.~ l,b ~~

o~

~jj.J.
~~

~y.".)~

~jJt~k>.0~

L;~jj0J.i.)j-,\ s.i.~~~j
223

r-~~.J.~Qj~~.;.,~r~~)~
.J.)~-'..f~Lb~~d.

~-'ffio~~-'.?~;)ri..~-,;;

o~l.w ~

*""j~\

~j-,.J~ ~~~

O~J..~

c:t\ ~\h0..J\u~l,

~~~J'y:.Jf'~~j~j~o~\;...~t:~,
~Jn,,-,l ~ t&.\ jw.)"JYj.l~jv~\
~'}J.'>J-'
~)o~j.,t\.p~w~~e~o~~)~<,.>.>~
o~~\S-,' ~ ~
o>,,)y~~a.:j~i.J~'~it~o:Jj,
O~~

~\

O~

t5'o =>'j,\

0'j_';s:'J 0~ \ ~~~,

J.J}\; ~~

oj ~~

~r.~~"
,,~, 0'>.1. ~~-,i.>~ \ ~,j~~

~j-,I

(;))\; o..J~ ~J.~,0~\ ":;,~-,'.I:J.0)),,;j.,\ ~~J..\k


J?j:,QJ:J)),tl.S;~~~G 0~\~ w,j~~"j, i':.1. vy
Q

e-~j~)~j..\J\

~.Jj-f.'"o..\J.JJ,'\P'J,':'0~' W~8r.

~-,j:t..J.0"o~>t~~

o~Q'\ ~~.:t~)0~'
~)~o"""\..,a~)?Jf:)j\(rt

Jy' ~J~~~

~J.,lSj-t,,0.i>\ ~~j~\0,t

't~)J\; y"0~' 6.}.! ,j-j::{"~-"O).J:-:,:/j

.-:0.,:., ~\b !JX!.JfiiJ~

~-'}-J:).J

'>~j\ c)~Jjj'

~j.)~I~o..liJj"'J.x~tJo.l~oL~uC4'~\k
u~.,trcL:,U:, D~~~t-,~~~:bJ'~~d.)~-,t;\b
J. "~,,I ~
224

~~#.,~,'''~l
ot\,.;,'

o~Jj-,'u,jP~~

lu;~l;~),

J-.o
~

"+

~.;J_p

'f,J.,t ~

f"

YjJ~j-,tJ.

~l1,S"'~L5~j"';
0l:J-,Ifi'J-,k)~y' ~t

.-'.)j.b. ~~.J

J~.""'~?-,.J~

S .:>1,.,

4.:..:..J'y'~lb~~o.)J!J-,.).\"t

OJ"si,~

t::_.'~)o~y~ct.-,.w; ~~J

.!Jr. VI ~f'~~Y")~0~!t

r ~
j

';-Jyt-'~~k;>;a;
j

VjJY}Jt~jf~~-,t
~t-, Q~~~-,~s~ y~

~J.-'~JJ,tJ.~,;,~,;~u.;f)L;lJ~~)\e~~
QJjl..,

I;-I.,;J,,!~-,~,).,j.
a.5.J)j,t)'J0'},t u~jP~~

9-'~;)-,Q'~}u~*'~Jl'~..J'"'~Mo/\:;\)D
-=..t'r: U'?~:> ~)"J\c,~~~\ 0'k:Q~"':' j:)} -,'~

~~~~J0..v'J~,,;'.r.6~~';~;'J~
. '-,. ....
..J~~-'\~'...,A~

~~J)4;it~~~~~~J~

~~~~lfi-,J ~ rY~~j()~U~-,r
f.Q,)j~
~J'J:U.)~-,jD~:,-,'6..uJ).Jt.~ .._.'4.1;O~,}J~

O)Y.I ~~ ~JI ~~
~.;Jt(5J~)~~U~./.~~~
u.(,IJ JW!J Q~~J1rd)~tr\b~t~~~~.~~..t

WVfl],~~l+.z;\l,O~a\j),t
'j) ~~,w.~~
15 -

Granice bos. paaluk a ...

225

y.YJ-'~J~~~~~:.J.ilio~';'Jff..\JJj-,t

o,)!J~j--..roJ-eG.lJ\ ~#-~k)-,'0~~"~~
Jf'
U~&\:.....w~~~-'
0.x...-t;~.J~-'o~\ ~\..J,l
~ o.)~~)i"';U-X.>' ~j>J?).) ~-,\~~),t.\...pJ-,!
~

J1t~)-,t~.h~
it~~J)'.o

o.x.,....,~.J,1
j) ~~~I..(.d;l,.J-'\u~\

L~.:JtJ:> u}\('~~

~~-'

o.x......., ~

..:J..J.Y~lY~6~u..o~ tJ ...)~."t

~-' OW.)o

0~')~)~

~-,jJ.)J~J,P'\1t~k-,~lb"~Jj,'
O..),.,: U~~,)~~.)

~ ~

U\...::J$,'
-

~~)e'J

:'~Oij,.~)~t.)~';'a'~~
O..) ~.k;..O.llJj-,t '-';~~.)y,
O,Yv.).jJ.>t:::-'9})~

~~~J-'-,\6-,t~

~~J~~.Ujt

O~

~-,jr-#.I),t'

~'.)J:~~~\J}~
-~-'\.!..O~J.4J.::o-'.fJ:~o~..)J"~~;3\;o~'p
~~6-,\~~t">..)~~.U:d

cfo='JJ-,.)~~,1

D.)~~~"bv..litJ~"lj:?b

o.~it>\,)"

~~~"t~~J..r~J:;' ~\~ Jj.,1.:JiJf Wj?.\)jt

'j) 6~~

cij.Y.~~,,~t..l~~~~).Jt-,

~J.J-~

~~~-,\

~O-,'"~~

0-'\~~.Jjjl;~o~

~-'~y~\i

~-,t'-'J~~-,j\ 0.i.J \ ~j>

-' k-J~~-"

U;,~.,)-,OJJtWY.J.~

ox.--&~by':~ilJ ~;J.-j~0-,IO..\:-lL'
~):'~~4

.JJt ~~-'.?~

~O~~

'='~~~-i..-' c~~~J\
J~U-,t~,

J-',hs)-,\:)h~-,\~

~~\i.\j,\'-'~J0~f.'

~jJt~~l()~c\:..-~.~
JiJ-! ~L.,J ~~

lo~ ~

-'fj?-.x

JjJ~~~~~HjJr~~tJ~~'~o~"';j
~.)y'.)~o..1:;.,~Jlf~t,f~.lf~JIt.~~~~
o.)%1~~~lti~~~wJ)~jpoX-'1;
,O~
!J~~I
f "~J_pc~ ..i 4O~
X;~\.:l~".)
t~JJ-'
~ o..\iJ ~~J-:.f.0.J' O.iJJj~ll..f,~

yjJ}o~t~J)Jt-'

~Y~y.;J.,,~~ -'~Jf~U
Jt
JJ.p3~lC I,) 0.A:f..J ~\oJJfO.)5t~~~0jJ\ ..M.Ait-, o..\JJj-,'

~~"~"';.1. ,,~~

226

15

227

o~lJ~ ~~I~-0r~"~l.c

,~~~\0-,1

~'t>-,leWJl~J:.tJ~~l~),t

.,j,;

0t ~~~~0..(,t
~)j

~)r.0.)o~ ()~) oX-w~j~-,\j.)y-:~v~t

~0~r~?J~0)1~~d.i~b.~r..ia~'~~t
~IJ ,,~~~I.:.Uy'0~MJ,\
~t~.91

o,)~.J oij ..);';

aj:,_j",!j~~\j.)x

~~.r\flb~.Jt"~~j.J~

#~~;

.:J)y=.rJ O.A.-- ~j~ j~~~ ~ 0_01


u~t
~.Jjj.~ 0-,' o.::r~~j~-,j.o~-,r~
;~t
J~l;o~lpo~}~~~.}J~~"j}~M
G..,..1tlP tif-' Jy' ~o\S~r
~~J~~

J~~-,t o~ t~~.x o.x-~lt


<J~

t~

.!J~J.

.s: .y)' ~.il.,s .J ~f

o)~

C!J::-O~

o J:JjjJ t ~..J.Y~6~0J.J1-,

~I~\tt0~~
~-'.f~jy1i.>,'~j,.)

J\1~~G I~J.,,~l

~-:Y:'';;'~~
().c~~t

j.JYjo

~foG.f.~1~:e-..i'~~~1
W~~~O~)Jt
J!;Jf.~j-,I~Jr~~
~~~jJJ. ,,~\~~~
~~)'>()..(,'>.9.Ac>o~;L ~~.;,\

~t~~~y\~.))
~..9j
228

~J.0.iJ

j~~~~.-\J t ~J;
I

w?Jfi Jf

t,J'.f!~'''&'d':'1)~;;
a~'~\')-,t

a: ~I

"~:J~~

229

G~O~.~J-J t jW ~.Jj

~..u1~-,)O..l.t

te '-,o~..>"'~~~.J

...)~J

~jjt~

..tfj~

~,t

J\JJ0-0.}J~ctf~~-,;S~1
~JjJJ_pJ*

.!l1~J~~

YY)J\ ~-'"\b-'~

()~~ r J~"..(,.)-'~.t;:;V~I~

~)~r.J~..wJ/.~

O;:;:;0.s"~~~J~))J
~l-~

JW0~~i~l,o~"L~-,J

o~~-,>'>c-~:)0\?--)
~J.J~'<J~
oi;)jjt

")~fi~~e~
J~.J~~jt

Y~~.JU~\

0.J~

..).H~Jy".J~x...-w.; ~

u.uly.;Jj1eaJ

s-Yu. ~~~

O~.Jj-,~S)~~y;O~'

~J~J=~~;;0\~~:'
~~

";;'.1

~~q:'.J.b>

~~~~!k~~k;.v)t=i~G~
0U.J!~-, ~jJf(~: ....
~J.j)L;JyQiJl
LS'td}J: ()~'j.J ~.}fYyJt (J.J~ 1.> 0~4-J~

&;j0~Vv~}o~.J.~~;,f0J:-I~yJ.c..M~
~ J:'J0 o)l{0..1:...-. '\Il&-J-, -J:.-'..f~ t o.x.....,... '\lS
rj\o~~~~~~~-"",w..ut)~";o~~t
230

231

tIj.)~

~j

~!~ ~~I u~)lfoL\~.,;t~~


~u..\" ~ ~-'..?

~j~'"lj.J':jy!.o.iJ}.tJ~Ji:.\'

~ l:J-,' ~J

O~~~

u.x-&\.,Jj ~
.A-

..

....j :.

--'

..;,JY, ~~

I..S..;~~

uYL.S::.
<t-.... ~
.
-:

DkI)~tO)~~~,~~ju~\-\;~j-~~J

;;~rt

'\.b~'..' ,0-,\ Q..0)-,\J'y'o~\..o~~\jf."'$5~J~~


',..bJltc~-,'~~\;o~J-,~~~~o~~~j0~t
:>~~q:,~ ~)-,~O)~
~y,.~~~t~~
~C~~r ~~)t~~oj~t ~Gi~~~~~
O~~~~

c\..;.J ~ .) ~

..

.J.rl-,t

CJ~-,~~~~~~j?tiVju~f~~~~b,t
J~j.~.J')ujb\;J~t~~)i\c;~u~~.w;~
".)~~)

~G\l..,j-.

~~J~

~..r\-

0~~~

~"-"'A,6>U~~~~~-'

.Jyt.,GSS~~~~

-'

~~ct-..,.u; ~1<.Jb~~-,1 ~L,o~~~lS"'~) ej ~


~ ~..u), t\.,c.:J.J.f.Y *u..\i~e'-,c\U">.J.~,i;~,,~~1

-y~,jJ.-~0JI0l:J-,'~-' o~)~~'j~!JJ::'!~\~J
u~..;vY"'~l;ecl;.t.;) \SJ~J~" J~ ~'fr)J~~0~t
'\:~JiJ)f~lbJ.~u JI~l:J-,te,~)j-,~~~f.

~o~.;1LL.a.:Jj~;)Yrt

O~~~~~~),tQ.;)J;ijJQ~~#";\~,~f>~'

~~~j-'~r.:J~
t.0.~(h ~-,j-~\"~\.;t~,~

~~&;bu-,twt:J-,t~-,~L;J~~.,if'~~~j:,
~) ~~~'k.~~-'.J\J;.~Tj';'p ':(MJ>jAJ:j,0~'
J;rJlOu-,\~Q~J..~~J.r~')~Jb.}~~t;l~yJ

r.()-AJr~Jf~~.J~o~~f..d~~~~~)
JjL~IJJ..~~0..11-lU~u~l+
o~}iJ_I..~"j~ O)j-, ,
~~~~~~.t~~jJ~W~jL-~~r{U">J.I~~
~J~~ L jr. W'J..~~~.,k
~~JA ~f-jJ.J.
~)~).d.,:

~~t

~ ~)J~).~J~~~t.u..p-J:~\;.I.h~~

~~~t ~

.u;J00~\~~V#f.'0W Jr ~-'~~~~.J,

~~;.0df"~
~J~J~jlJ. ~!f.JS''\.~y.

J.J.Je3f!~.)"'~s-~)ojt.f.u~1~~~~*"~JJf
232

U.i.J ( ~

)jfi' ~~J

l;.,;}r. 0Jj..l. !.r..J)\! ".J.J1O~f" -'


~~~Yk".I.~ ~)l~()~.J>

~J~!r.;) ~ -'-'~CJ)~lAt;~~ ~IJjl..,1f.1~ ~~


233

0~t~i'j,\0l:J-,tt"-,~JJ:~JJ.r~~~~

:.-,~t;tJ~
~

().ul.i~~~D~lA.oj~y.,::,)l;~la~~j~~~

!1J~~~f~~.J~lrY.,bi.>..\Jt ~}-J=j~~S\:j-,t~--,
oUJIt"..l'..\J ~J t '.,l;J~)J ~ ~ ":'j').;.,!
J'.l.J\;; Q.-U f ~";>J..))~.)-,'~j~;)
g.:.,!y~J~
0JJt

~~ifo,'

.:J~t~~,;.r0-,t
0\:J.,tt"--'

D~~L->

~~tj

OM~st~~jufj~

a~\

ty~J jI:(

I~~ J d:1-,t

~:J~~JJt.;.~j>J:J.:O-,lOM
..~~,,'.:ll~,-;,-6'~}OlJ-,~

o/L;l)t;~0-X I ;z'~">J:-~0-,tuU."teo~O~)",''';-'~\
J~JJ-""fo..c~J'I.:1;~~J.?~~-''>J~-'J-'''''

~"~~)~JJL~
.vs:::~J,o~~ ~J&~
uJ' __ ~,} ~~~f~.h>u~f~+~!j;;P~\u~-'t
u~'~Wl6#J0~~
..~~~jl~j:,04.'~

u~l~".JJ'J.
~~~~~u,.J~~~~",'J".f~)
~
dJ:t :.. ~J ..~':~; 0~~$\.>.:fJ,~\e!'
"~&\:.~-*'
. ..L{~.ctr'~~~~O~l.,S"~j~.J~~y,~t-,-,.t'

.!1;IJ~ft~j~#t''!'
c~l-,Joe&'f~u~t".j;";'O~~
234

;.~1~.;;
i.!j(u,,;~q}.\} \b L J j J 1':01.;~ .>:, ~J~

~J!~7)~()J;~~3;; ~~~~ D.)~.Y?~A~~


JF~}$-~tj ~ ~ ~~
a.t.J ~ aJj.> '.~

j'~--"'"

yI
-~'.M

..J~.

~t-,o~~~d.o\et.Y
".J.Y/Y~!J.Al1~-,..&lbJS-,G\:J-,ld"~j

~~

~~~ ~odr

o~~~~'-'

cL.>.J~'r-~~~~J>~~~W..u~,*&u,~~

oiJ -'J~

o\,.~ ~.J~~Jf0~\
-...s".'J
J'.~

't

~v

0...L.:-

U,

~ u~' ~J}j:~J~ ~lbo~~~-,~.,-,o~J:

d'~~ "M~~-,~~JJ~~~ft.

".i.J;)-'~"-'Y.f~~

~~.fJ:~I3Xo~U,~.Y..:tYJJ~~'~~-:

~~:>,-,~&0~~~"~~-'~~JJ-'",0~~v~
~Jj~j;aPJfr~}t.~t1~~y)~-,
OwW~i\..p .:tyJ\,.J) ti\; ~J.:
.)-'~-';)0~-:- ~j,'

~Jj'~~

O~

JJ~V.J~jy.~.)J~~~jv)\&-,k:;~'7~j~.Jj>J
~-'..f~J.~-,1

~j~i:

dt4~~~'::'X~~

-,=,~%~I ~.A..I

cw..,..1 LL,., o..dl&:... )~

u\.JJ~

o~Lc*J';J.:~"~~JI~~~~J"'~~
't::~~,,~~-,..b-".J'yj.I~j~~.u:,\~--'.Jfijjl~t
u~.J~1Ji>--'J)./ ~IJ.i 0~t *'V~ tj';I Q~)j)'
4J:o-,}j,..)jYJ' "~~~~~J
YM.~~J
O*.JjJ',.;:'~..Jj-,~~~j'~}'~llr);le!J'Jfi~'
235

\.

:.

~fJ.~J~-'...J~o")~.3.J~Y

~~~jjJ,1

<"

I ~J~
~-'?~\(('~

o).:).)j~0~-,'i.)i"t

~-'~

'j'..rw~)~ -'y\s t~..J.G-.-\ eJ.., ~-' ~L?~jJ--'


..r,J ).y!)~~

~~~w;J'V~

~
j

jJ 0..x:,
t

L~

j!i. ..;,L,.~A~
~ ;JJ.~

~U:-~'\~J.~)rf

I.;J;JJ'

;Js J ., ~

~.r.)'y-l.Sf'~\;.))~~~~0-X.>1

J:>.i:.

~-'.f~\b $.'j.# j j> -,' 0.x...f.t~~)-,~~\b~~[..~


J-.:. \kIl~)6 o x-- ~ IlS .)j ~C5"'~)~ j; ~
~~~GtJ~r\)fo.\L!Ic:~I4..)oXJI..J~J\

j~

o~d,j.J-,1

j.Jy'Y~Yy~~c\:.-

V~

r'c,)

&\f.~y.~

~':i'y jL::.\4 .)u..Lt ~.J..i~JI L;)u\;JJ\~-'


M

~~-,J.?&~~)\~~~\

rJ~uUJ\~-'

DJ.:-!)

J.j.J \;.(

,,;J.)y.)-o

~.,{'0'~t.)*J
0Lo.J.,\

~-'.}~\

~.JO~~

L5)j\.:t~\C,~i
~L:)~~uJ.Jt ~-'..f
&.-'$\t.\jy.-~~.~d'.i~

..:..AJ3!~-'

o~\~f

YJ~\)-'fS~\J~~0J:J

~~~Jt

~~y~~0-,~~~~t.,.)tj

0~~~

&-,.ftf.~~j

~.Ju\;j-,tC-:OJOM~J~~)~\~~J>~0~
)~by:!'o~~-,~ o~_/)-,'

~r().AJ\

~jfJ:~

~AOJ:,t ~J}-J)~~jv~j>";-Ox.J~~""\
~I~~y)~~4~
6.).Ij,~~~o~J~~
",<o6~~

~~

cf.J!J1\c.xUj,~~~>t~-r'J-f~'pJyPo~~
~~t<5~~:~J-,j.}
O/'~~~ QJ:,t W-,..t

r
~t

?10\v-, , ~iI~~~~..i.Jo~~~~~o
..v,).JJt~.)
o.)..J-!J~~.)lS.x.~~.,:')o~it1)yfo-,~
~lP.J-,,-,~\bct.:u-XJ'~-,..f-

oJ.::,~()~

~~4~J.JJJ/~~~ll.~,j;
I.:}.).J'

~-'''~~~JI..:.u''y-~~u=.~g}o~~..:J-I.~J~->-,~

~.,f'
~t

j.):cf. (,)-->.) ~

()~~~.J~~~~~~)~

~ ~jJU,J.-~j~-,f
o~),~~k~pv~y

toJ,.r.. -'.?~u,~;:::

~ ~ ~ 0...tJ \~

~1~.)0~1~~-,\

U;,k1-, 0 ~l,b $tjjJ,t o~~~~}


~.rLt~D...(,.f..~.u~J~

.U
'J""'"""':--:
I

LfU,~J.~-,j-,

~jJjt~-,

~~.i-~t~J:0jj,\y~\

.1

...:J;Jj~-,o~~J-'jllS-,' .:J)lr'u~}~yX
~1j~~()..ljt
~Jj~t
Jr 0--U.;j-, t ~lbo~~

~~~,)..:J..i~ ~~~.)

"J \..,aJ)!J~ ~~

~t

J;-,I~%LS.J~~u,u..vr~-'..f-~t Jlt0\:Jjt
~

-'~J;:J.J;)J!

0\:Jjr~-,

o~t,j-'..?~~~.i.~
237

236

~\uJ:,t

y~)y..~\*I,b-,~~Jj\~~~~\

......:JU., t ~-'

~.Jjj'

J~0~

"rhJ)t-,!~~~~~~~j'~u.)j'

oj,j.JjJ' ~\b.J~~.)~Y\;

~)~~~u..lJt

~0~u~~~o~~J~rJJt
.J~-,tUf~~lS.J~.by~y'~~~

~V~~

~~-,t o~}~~J

0U"t

to"' o~1

~u,j-,J

lJf~O~jj~u,O)jJ'

LS.r1 ~lb-, c,1L,.JJr.J.J}~~jJ-,~oJj-,t6)~~,b;..

~.A)t

lj::bte--' OM') ~~,o~!:L

Jb~o..u)JJ'""jJ~~~)~

~-'.ffi!

)\s..:. ~~

~~Y~JX

cy~ -'~.!;.J~.J ~jo...rf u.il lJ ~

j.fJ.

f 'Jiu,~

0}~j 9)jJ ISJ~ LS

j~.J~0.L14-0-,.f~t
$:.)J:JoiJ)jjI ~~.J~

~~.JI~~U~'})

0..0t

.:nj';~.%. i.S.f'~\b-,

~J~~~~.AJt~"..f

~u,U...\jr~-,~~o~~t\"o~~u.;.f
~~
-,t~~~~~Jj-,~ ~?'c,t~)-,,-,

YX

238

tf~G~.J~'"tjJ)')Jf~lk~

~).ffi

O,
i

1-

i.

~-'jM

~.>~~

C.::r..~)~~~-,L~)~

JPYfoy, :r e G0 w'V t ~

o~:y\.o)J~\b0'~jt
~

~Jj~Jt

j~~JjJ\':"U.x0~~~

o~i~ o.)-'.r0~~JI$'~\:...-.t~J'

~:>

O)jJt (j")~.0~....1

<.SJ'6j~&\:.:U~t~-'.fJ:jp.

djj,J~o.1.J),t~~u'J6~~~
~

0:f..~j?~.)';}

~-,L o~~J~~~J->~U~~~~..J'-,.)!J

J~~:h.lS;~k>D~.J='~~

~j~

$'

~~..i. ~..>..o.JGj~/,!,o-,~

.....:..>~.Jy.J.)1u..ut 4:oJ.}~~

~->!.,.)L~~~t~t,~

~-'.f

o~.J\:S"()~)-,1 o~~~Jl

~JjJ~

~vM~.J*~lb

~~ JJJ.J'"ct.e.J,

~)J.)\j W.)~y.",.) U '

6;,t ~~)-,\-,~tb
~)~.>lj~;>V.J;)

j.f :f..J. VJ ~w:~


~~JJ~

~S;,~

oJ:.>J.~-,o~'>tlo.J.).J~~~
~jj-,vJ.:..-.~ ~..f..' ~}: 40/' :.f'v.J.J \ ~. u~ I
<.Xj,u~k..--~ ~Jtj.)tj U.)~.J;;'l!.-' '\b-~L
~!J ~~-tj1u~r ~lj~\Uj}
o~>&o.:L~
U.Jt

&l,))~U..\J'~.JjJ.~)~~"t o.iJ)t'(.)~Jj'O.).;.N)I.5'~),
239

Er~.J~-'.J-'fU.r'&J~~-, ~~.J-')~~-'
~-,I Q~\~~L.~;~~~t

~~~u, J ~~).uoJ.~
i.b~\o~~\tJ~~t ~ "~.J~~
Y#~\~\"JJ~

~ jj j-.J.:
~~

.:)j,__ ~ [-'

o~.J}",..r.~~\bj~

~~, ~

~S;)JY"'\

:>~jJJ1

~~J-'J\..:JJj.)~-'J
.!.-:,- ~

':;J~~~JJ\-'

0~

.J~

DJ)'"

Jj)~~

'-'.J ~
0~t

W,\ Q~~J~ 0;.r ~.Jj,'~~


"..c..tt..l_~~'::>~~':;j(0;;t~~)'\J
~U:, ~
U..G t ~j}J:~

-.:J.Jy.:,1~

Q.)~

.b U~

c\.:-... ~

'-fd~~j~~~\ 08J\ te"'

G-'-'~.,).,:
~~ ~.J~
.J~~,jJ.-~~

~)~

k_...A't1,;~je'~
u~4.J; ~~~~

.J'.I' ~ \_~ \ ..:.1

s:; P

j"""\ .

q)))~:u~\~jJ)!~~jJ~~'\boj~

,;.r

~U,))}l~~0.)J1~~
uJ \ O.lJJjJ' ~-'~~\1,J.

I o ~ .)-,..b-.) j y.Gj

.J.).J~

~.

o 5,;~J~S"

yyJ)-'(j_J

~.J~.J;::~y.

o~\c.j..l.~J~~~
o~.J.~
..5:. f ".1 ':'. \b0.i> t A L~ ~ ~ s::r'~0U
!~
-r- ~
.J v:.--....IJ L.:>:----~ ~ I....... ~
c\f.j ~t~)

,:'-o~.)

~~r\tS"~j
~0J.:J ~

o~.Jj-,1

d.;.)~\k)J...~;.f

~~jU.ljt-,'\;~-,j~\0\:J-,t~)

~-,jJ.J:

~~~t<\fj ~ ~~

O~

~,loM~J-j\c~-,.>Jjiy
~.JX
y.~ 0~~o\:~-,~~~0\:J-,1~.J

\ ~~

)~\..o)-,t

o~\t4-L-,j:

ejls-,I.::JJ.-.~~-,~\f);t+j.)..:Jj~\~
~-'j
~.,(~~
kJ-, .)

~.,f~, ~ ~<\1:J.~0..(, tj WJ.f J.-j;1

o~

e~O~~lS-,tj)l',L 0)3/";:' o s; )-,J.>-,j'~ JJ::lQ:"


~,)~).J~..sf\ (:}~..J)\.J ~u,u.,Gt ~~j.Jjj\0\:.J)f
&\:S:tj~j~j J~..f-,,",-,I Jj~~~~t-,~o~t,<\;}

.J.0J\0~~J'~~"~~~
"i.r.:)..i0)))1~0~
~ -,yj.-j~ ~-,IQW,'Y;

~B~..i~v..\Jt.J 4.:~.vJJ.o-,10W-,J~) o.iJ~j

~ifl~~.u~
O.J.j..l_~QJ~~~
O"('.).J.b- ~.Y.~
~& ()'.)fJ.,. ~~~~;;o~~~~~~~L.>~!'

~lP)~~JlcL:u..ul~jJJt~~-'.fJt\U-"

ctt'JjJ.D~

240

li.-'~ ~.)J~~.).,s.~

oJ.jj)-,y'~(;)UJ\
~~~

LS)t:L~~
16 -

Granice

~aJ;i~~J.p.-if

bos.

paa!uka

...

~0\;..,;7~M
0/ I
241

.:0...rv~~'J1~Jt
~ u~ \~Jj: ~

O~~~-'\~y'O~~t~
10,) J 0U-,'

e"-' o.ivjj -,' ~)j-

#JJxJ~ t t.S J .>..> c\f.j~ ~ ~J..b- ~~ u\::...:.!?j.;/Jij u~ t ~).JJ.-.).J.)0JlOM~~-,\~'y-oill.


OJ

~j;J)K,-,~~~~~\o..c~-,.wV)j
.J-'f\S~\J'iJ~U~t

$f~

-.:).J~ ..

~fi""~

~-,jr0-,!o~"lj'
o.x.:.~J-l\~~~~.J)
y-,~t

S..J.t.~S:\

Q~j

j.J~J--,I()LJ-,!~-,
oJ.j-1\~~
.M

/"'"

O~..J, e.l, ~

~)\~~~Y'o~~~Jl-.:.L-~)~~~)
C:)iJt
0;;O.lJj)J \ J.\b j ~ o x...- ~.J -' t
~.f-~o~}J.,t
~)~~ ~"by
~;;.~~.
~
j.f'0l:JJ'~-'$~~)~L;i-,0~)oJyoo.>.:.:.~

~.v-~

JI

e.-~JY~-' ~i~o.J~lY'\j~~~
~1~10jjt-,

~~y:0~\

!..vJ-, tJ) uGJ-'.J;) ~)\\~~


~.J\;~O~\
.:l-.)AA ~~uJJt..J~j~(J.t~~!j,bd)tYrJ.!J:fu~~
o~
~J'-"jL>CY';O~""!.;~~JL:L.!A~;)V~-'J',)
y.,(lSJ~.!J~0J.:J\ ~~~Y:;o~it~-,~oj~

h ~d~ OM ~ (j\ jJ ~ ~..,~~tfl


~jj~U'~M~-,\8lY.Yf,~.t\~O~'~~j~

~J

o,.U,l.

o ~~.J

i~L:-' -' ~$j-,.)~.j~t.JJfr1d~J~~w~t

7*))'J'\J:.i..~~y.:t~0,)j'~
4.o~~\J~
242

O~~tl,o~

-y~~

.J..L!Jy.~ ~ o-t-,oW; ~.,c ~-'~

~-,j

~~~)~~--'

f.

~~-'~Jftt

ft-~lj.P-'"~.r."JJ
o--lj-,'

+Ji~}::0,fo ~~JlI ~~~i~

d O\:J..,~-'

Jt~,! ~~0~1 ~"jc~';'J:Jd.f:

.JJj'~'~\b-,

/'

r~eJ~~J.~y-,~jlJ.v~\

~--,~~J:0Jt

O~~Jtu~..?~~~O~~~~,o;;u~~

0\:.j~\

~~~.Y\c6)~~

0YvJJ

~;J~~j-,t~~ 6,)~-'.f~ld;;
~~-,~~lbjL:.t~

;)U~~~

~.x~4.!jj,)0yt;
~j,lS"'~

0l:J-,\~

."kyo ~~jJ-,:>

~.J~~j

,-?;;0~t

d.Jy'-'~.Jj.i:..J)~~~.;J.P$' ~j~~.~j
*jj-.J. ou"t~, o,)~j-,.Jy.J~t,)-,~~'
o~J.'..?A~,) 0\
16'

OJ ~ o~

o~j
c\&.!L>

~~~.f~P' 0~.J-'t o~t


243

lo.))

t ".J)jl~.J~:

.:".x.' ~-,~fi0tJ-,It:"'"'-

0~~-'~ ~-'$.-t~j~~~~:yLSr\
~\;"'~j0\'.Jj~~0..\J~

~\to~

~J..f-~Io~i~

~y./~i.J~J'1.5.J~ ~t-, o.0.:l.,\; (~-"-' .is:r

sr'

~.)-'1.J}i:~uj.J~~-'.J-$..).J.)0\:JJ'~-' o~l
.i.~ t! y. J ~je" .>.::.~ ~-' tf ~ ~.fl."S f \
.~

~~O~~LS~~vJ.J\

~-y~j~ 0.91

"~..J~~~~~

Iglj\t"-'O.:l.i. ~j~~,:)J)~t

~~~~~-,,:,,>J.....:,lb

"';':;"~lS--'-,t

~~~ J~ jJ\;~u~t

~Y)~~~LV~~O,:)J-'7~--,~~-,j.3:.)).)0~t
~~ u.~
:.~;\ ~.. -k0~ct-~
~~
.....J~

0..(,

o~ib~t)f'i.c~j.J--'..r'o/'~~j\~0~~ ~-,.f
~t~.)~..lIt

~)jf.H

OM~J----'\~'\~.i

,J~~\:J-'\t"~o..\J-1 lS'~ ,,-,t)ji,o. 0..(;., ~ :)\ t! ~y~\


o ~~~.r!ro

~~~\

\;)~t~j~~0t:JjleoJ
,,~)tj

j~)-, J~~~'

4J.::..Jj

"J:.--,~J.:x~t.,p-~!t\

.:1ld~~!~ YJJ.;L-,.r~

~1

~~t)J"~

o-,j~0~1~~~jP0UJteoJ"~~~.I~
~~\f~--'~-'.J-'f~.,..oj~
~ -,.;1 y~o/~j
~~~.Jt-uW-,!to.j ".LJ~~~ru?0:.r..~).?

~jj ~J.JJ.rs.rto-,~~~.i.Jt
~.y~..(,.!;f-,u~lh~J.~-,t 0\;JJ t ~J o~\..,
~.}J..{3y,o

.J'~.)~~s'1
'-"J~)[~-'-1-'J '-'r'6

Jt

~ ()...u t
$.Gjlul:J-,I~~
0:":.))\.9 o.A$~~fi~l+.:1\&t
244

245

~jjY~~rI0~..Jjl

~&'~ ?~\b~.AJ'

cf,)J~,?_,.luU-,'~-,q-0~C'--'-,t~l~

~\r:<

0~~J)~d:.u, -\bo-'f?t

o~r j t5~~~-,

.:x~j~-,.?~;:.&\..or..tJ~
\, \!J-\.~...~
...,.
~.

~~~O:lt~

~-'.JJ.~c~.J~

~">J:j,.,ih"~i~ y-';'j~

<:r."f6..rf

<.....J
- ("IS ~ t 1 L!O
-c~L........I.r-

J.jt~.x..-~..)"t ~

~)

t..-o.,.j;
~..
Il

1"4

..q)~

":

O.Mj~~:>

X-:lf<fi~u-,ID~'Jy;, ~~t~

0.,,}S

,v
.. ~J..\.,~

0}); .J1-:;-0 ~

f~'-'~
-',)
et-~

~~~i~~)\~~1

~~.J'

~~-,tjJ'~.~~~'~-'.;

J)"'ce::..~~~~lt..~))\;~.;k
~

-'~

~).I.o.i.J)~

o.c..:,j,t~..:..uf,~)

~'oJ.:..-.~J,fo.

yjJ-,1 ~JU..c~<f~0j'

~~
.
fo\ul.J-,\jy'!U.);\~-'.ffi.l-,\
Jlbo~~LS--,ljJ~.JJ':-,
'y.~~O~~t~~ y,. c\1d~
..!J~ ~ ~!uJJt ~.y.~lu-,t0\:J-,I&-, O~)j-,\
~ .J~~.J';'f.
<I1~J-I1-'\-ib./v J''''; t ) l.)) I
246

o~Jj)1

..J~y,<;

.....:....>':JJI~-'o..>.:--yj~.J..~&: ~jJ-' o~~Jy,o

O~.:_U:~~

df iJjL ~)lS'J.f~ 0i1\


J)r~ oJUll"\4-,~ ~-,~t

.J -'

~~~J.Y~"O)~~\~~0.)j'~y>

J,J! 0-,' D~j':J.J 0D)~-'~~Jf

2,\2 \'JJ)

J~..v:.~jtJ4[~t O~IG~.r. y;.:s~~0~\

:.r

~~~.J:Jf.l.o~0"\'\

($~)

ilxa~~)$"~~~I~..fJ,~o.J:~t.J~0_.d

*ir~#'Jt~-,t0U_,t~
-'0-S:~~)o

~~t~~~.J.J..~'4"0~'~-'..fj:-~
~~o~~l,o~~"
': " t

j)

J--"",,&.>:~f~r
0~)~t5..J~d-,~s1-'.J0~\~-lf
4h-j~ru-,!oJ.:;.~~I...J:.....:..y\~
~.)G:Q~~

Q~~~~~~~~.!f>t~~~'.J-'.r'~'
~-,f~-,o~~2-"

ri))j-'~

J~)c~~~kLJ~~cGJ;

..:~~

.....
~

*-'

J,~

~1j{y,jJj~~jjl (5.)~U~c{;..,i>-j-~0)t 0U)~

"~.V--,I~y. u~~
J..J

U,Y.

~y~0..Jh

~Jjr ~.J~.1A.~

0 illj

.Jj~

c!J:-o-'.fJ

Jyo

0U.,l ~J

jt.:x~).J..j~.Uj.rrt
.J'j)J J.Jv<s.rt ~lb
--,~w.xtj ~--'.ffi'O\:J-'\~3'o~j, t\.,ol'~~
247

~)~~jl$~~~u.P+'<5';'\--~Lb

.:1.~~~.~Yr~~j-J~~~j~).J~~~t-,
~r J:l:.) 0-XJ! ~jj-~.)J~
uU-,t
o..x.....-..~,:)

e~

~~t

J.,s:;J:J1 ~).?~

O~~

J;:\~~tii]

~~j~~~~~y'-'.Jjf~\J)~~~~1

10U-,tt'--'
r.) '\:-,
..u;~ J.J-w' I.:(

y'Jficu~1~.f-~

~\~yo~

J~

CJ jj I S.J ~

():>~

O~~.

f.

w5hJ~9~~J.P--10J,Jty~j\~~~

~~;'d~~:pu~4i4~)~c\:.~~.3~
~~~~0l;JJI~~
o~>~~.rao~j~~~
0\:.l31 ~j ()J.:..:f.1 ~"k jI YJ ~\J -' r 6J.i fOfi.; 4.) ..x., \

ti!J~~ill~F!.jP

o.~jffyj~~y~!

<..S.J1/~vJj.\J.l.jlt:-..c~) 0 ~~~10!;b ~l O~}

.-J..1~:~Jlv..o~~--'\.J~~J~}t\~~jJ'~y'
~yPoj.>j
~0J.)1

(J ~~

Jil

~~j[.~~ '-r~~

j>~:.J./.)~10U-'\~j o~

~L:-04~&j,~.J~~(:)~ ~

)~O~I

i~~~,

r:J

J,./I.5;1
d~J:';'.Jf1--0i,t ti.-o..f--fi010l;Jj'~.J(7~~
~j
248

\Uj\o~

0;).J~

o,lfo~jJ~.)-oc:..\J1

~f.
249

~~\~~j.JfLS/I~\b)~loJ-,\~0.;.j\
0Jj! ~j.fj.~0l;JjleaJ

~ o~:J S~)~~~
~LoJJluJJI

D~j~

~~

.
LS""<\:)

0~,J}

O;)o.)y.j~/6y) c\:..:

a~~-,,~~t~x

~)j~~

!Jr.jfQ~)ur.jO)~fl"j)y'-?r' ~\Jt,)

~--?i3?~0\:J-,t
~~
~-,!M~jt S'"..;j

o~~I~.

;)J\")-,,-,~\b

~~.r.' ~\~

O))..i;~

~;:o/l~lb,
~~J\O~\

~Jjf.)'cJ:J)~

J. o~~'J_\

~.;>I~~~;)~~\~J

-,)~.u..Gy~ -,1-Aj~~~~.J.

,)0J.j\

~rs..\

,)J' ~j -'\j-J \ub

~,j'0~r'~.sJ.~
0~~~~j
r.~..Jj
I o~}> tla ..;.u\b oj L.>~j ~~~
~Xj)~f

o.)~joy~

I il

.A'~~~\~.;J-,\~
.Jd.Y.~~

v~l:>~Yk~v~.h::.~.)()~~
~~.J;)

OL..-~I~~1.>~L$!

~~'d)#
250

'M.<J1~..I.~~J;}.~~J-"--'~
251

~~:F.Y-'J:~j.r
~

1.J.-A' t.S ~

~I

~\~;)~Ic~-,~~\

L ~.J

,:)o~lI.

~,~t..J-':-'J-.:.~~~~

I~

.s-: J\~.J~~~~)

:)c~

~ J'-'J l.

~j-J.J;;1

O~~

$')t~J)k.~k

~~

o.u~ t\.,a..:]y.o~~
~
o ~i~ ~"!;.r.,
,<,M).I. d.!.\b,
LS.l-,~~)lc: -'~~~ o.u.> Jyo ~j:-o.,f
~\=- 'b?'\:..; 0iJ'~-'.JJ.:I~-,\/)~.J. J'-, J....,!Jy?
YlD.JJI u.iJ'~-,j#j\

~'A:'o~.)-,.b-

~~~~M.).J..

0~,

~~,~?.),1 o~':J '~.5"~\~o..u..e.ib

/)jyd;WJ y.;J-,I.J)./ ~\
j

o~~-,.)~~t+l:"~iG

~~.J-,\ ~~~
ctJJ;)

Jl;l.:jl-,Jl!lb Jj\1rj~~u-v'
tJ;...,)<~1t~I.1lY.'"f.

/Jr
~

\y.,:J,\

~O~.)-'~

j.f fl\ ~.,t

o~.).sA 0;'-' J;' ~yM

'=rE...u.,l2;lk)-,}'~~~JjI
~-,jj=:'))':>0,\
0JI OJ:l)jjIJ.,:~!,"~~2'JIJ-,.)~,
~

r.

ou~h,JtJ~ ~~~j-,t-,~lb~u..\j\~~

t-,~vr.rv-,t
~~~~u, ~r
l.Io:-~.>J=-u.~,st;~ ~,~v..ul,
o~.Jj-,J

o.M~o\..~

253

,u J.jI) ~ -'k~~ J:J:! WjI ';-"y.l;.oJ..\c D...\J.;j -' \


D~-,f~~)
J-,.) 00~-'-' 0';';')-, ..\.>\S'V~.i
~~y~1 Jl!.lb s Jy'-')~y"uJj r~J}J-.~ ~,l

J:..o-?fJ.j.,R.b0-, \ "~)j,I.i~~)-,\el",

IJ

V. PRIJEVOD

s; -,ob- ~./.

Ono
odgovara
Alauddin
mu bude

J."J u~t>~)...r?
-' ..J-'j o~1 ~\'.;,I ~\ ~~ QJJ\,

-.:).j~".iJJj")~Q4~),J~')/JI~~~
.;?J.A~4.)J:JI ~..;.J-,I~-,
~y #~"M ~J'--,\

}~-,tflY~~~J-,J;-'!'~~~~~~~J\
-,)\j~ Q~~*)j~..I.
d~ a~~
~'\1:>
~u"

(:l-.J ~~ u.u).J'
~':J-,~~ ~~J)-'
';Jyo+y,o-i~~.AJI ~J.ffi

(Jf'!)YJ:'~';'A
~
o .l.~')~

"W"r.~

IJ$,;,YI)
I~) '~I.,as' ~.> ..!.l.:I.~~I:.)
~~

I ($~

-' ~ ~ ~.J:> ~

t~

.) ~oXItJ ~

x~J..)J.)~;;O:tJ).?~:>J.).;~4.f~',
..J.,J-, J ~

o~yjly~~yjJ~l~

O,!)~J.)

,.f

VILAJET A

Poto se granica Srema zavrava na mjesnu gdje se rijeka


Bosut svojim starim tokom ulijeva u rijeku Savu, oda-kle zapo-inje granica Bosne, to je - prema carsko] ahitnami rijeka Sava granica izmeu dvije strane, od mjesta .gdje se
rijeka Bosut ulijeva u Savu do mjesta gdje se s bosanske
strane rijeka Una ulijeva u Savu .i zbog toga nije potrebno
da se postavljaju nikakvi drugi znakovi. Granica je zapisana
i prihvaena tako da od poetka granice, uzvodno do rijeke
Une, teritorijzvornikog
i bosanskog sanda:ka i obala Save
s lijeve strane ostaju pod dominacijom Visoke Porte, odnosno
od rijeke Bosuta uzvodno do nasuprot mjesta gdje se rijeka
Dna ulijeva u Savu, teritorij sandaka .Srerna, Poege i Zaasne? i obala Save s desne strane ostaje pod dominacijom
austrijskog cara. Od ua Bosuta, uzvodno do rijeke Une,
rijeka Sava i ostrva koja se nalaze u njoj u vrijeme nagodbe.
zavedena su kao zajednika. Poto je jedan od uslova mira
da se ona ravnopravno koriste kako za r ijeni saobraaj tako
,i od strane podanika obiju drava, opis i objanjenje
ostrva
(ada) je 'kako slijedi:
- Raanska ada, etiri sata uzvodno od Bosuta, blizu lijeve (bosanske) strane;
- upanjska ada, dvanaest sati odatle, 'takoer blizu lijeve strane;
1
2

254

to je napisano u ovoj ispravi potpuno


izvornom tekstu. Napisao je rob boji
Sabit,' kadija u gradu Sarajevu. Neka
oproteno!
(peat: Sabit)

G RANICE BOSANSKOG

~:>0:i~

~O.)jy.j'~V.)o~..i-'~..h\~t

UGOVORA o GRANICAMA
SA AUSTRIJOM

Vid, nap. 6, str. 7.


Drugi naziv za azmu.

255

- Rastovaka ada, est sati odatle, 'hlizu desne strane;


- Brodska ada, nasuprot Brodu, deset sati odatle ta:koer
blizu lijeve strane, koja je evakuisana i na kojoj su 'porueni
anevi i vojnike nastambe, a ratni materijal uklonjen. poslije dugog raspravljanja, kada je Visoka Porta uputila Beu
ilam, stiglo je nareenje austrijskog cara njegovom opunornoeniku za grani<:e3 da se uklone .topovi i ostali ratni materijal
na ovom ostrvu, a jporue rovovi i vojnike nastambe i da
i ovo ostrvo, potujui sporazum, bude nenastanjeno Lzajedniko kao i ostala, pa je na licu mjesta postupljeno u duhu
toga nareenja i ostalo je zajedniko. Odavde do Jasenovca
vie nema nikakvih rijenfh ostrva, a ukoliko se kasnije
pojave, bie opet zajednika. Na ovaj nain je rijekom Savom
do rijeke Une precizirana graruica Bosne.

bezbjednosti jasenovakog garnizona i stanovnitva, potujui


sporazum, prilpadne Visokoj Porti, pa poto je ovaj odustao,
spor je otklonjen i to je dolo pod vlast (Visoke Porte). Izmeu Jasenovca i tvrave Dubice, ikoja je od njega udaljena tri
sata hoda i ije se zemlje ovom obalom rijeke Une nastavljaju jedne na druge, nema nikakve kule niti graevine. Od
Dubice do Kostajnice, koja je udaljena tri i po sata hoda,
nalazi se jedan mlin, naputena kula Slubin, ruevine kule
Drenovice i, blizu Kostajnice, kula Soko, .koja je ispranjena i
predana Visokoj Porti. Odatle vie nema graevina nego se
njihove zemlje nastavljaju jedne na druge. Od Kostajnice do
tvrave Novi. koja je udaljena pet sati !hoda, ovom obalom
rijeke Une zemlje Kostajnice i Novoga, koji su ostali Visokoj
Porti, takoer se nastavljaju jedne na druge.
.

GRANICA RIJEKOM UNOM


SPOR OKO NOVOGA I GRANICE
.. Kada se dolo u spomenuti Jasenovac, ,gdje se sastaje
rijeka Una sa Savom, i kada je odrano vijeanje sa svim
prvacima i izvreno razgledanje (terena), konstatovano je da
se palanka desnom stranom svoje duine prostire obalom Save,
a njena lijeva strana i 'zalee dodiruju se sa njenim njivama i
obradivim zemljitem, da je prostor ispred kojega se Una
ulijeva u Savu ravnica, .koja :z.boguzdignutosti suprotne obale
koja je pod austrijskom upravom, nije osigurana od poplava i
da se na zavretku rijeke Une, gdje se ona svojim starim tokom ulijeva u Savu, nalaze visoka, umovita brda i jedno
ogromno, 'suho drvo. A poto je ova obala ua u Savu nizinski prostor, a Sava i Una se '~lile, od same palanke Jasenovac
prema Dubici nastala su na jasenovakoj zemlji izvjesna jezera. Poto se prostor ispred palanke, 21bogkojega je nastao spor,
ne nalazi unutar pravog, stalnog toka rijeke Une, ne moe se
ubrajati u rijena ostrva pod upravom austrijskog cara nego
treba da se tretira kao jasenovaka zemlja. Ali,kada
su OIIli
taj prostor tretirali i uveli kao rijeno ostrvo, !i kada je od
strane Visoke Porte o tome upuen ilam u Be, od strane
austrijskog cara nareeno je njegovom opunomoenlku za granice da spomenuta ada, zbog rijenog saobraaja, zbog mira i
3

256

Vid. nap. 7, str. 79.

ZEMALJA TVRAVE

Bu2IM ODAKLE JE ZAlBOCETO POVLACEN'JE GRANICE


Kada je trebalo da se pree preko Une u Novom i razgranie njegove prastare zemlje s one strane, opunomoenik
austrijskog cara, grof Marsilji, rijeima: Te zemlje pripadaju
ojaanoj tvravi Novi Novi - nije pristao na razgranienje
da [te zemlje] pripadnu Visokoj Porti. Poto je .bilo nuno da se
o tome obavijeste prijestonice i saeka odgovor, slono je donesena odluka da se, osim navedenog spornog ,podruja, pristupi razgraniavanju
ostalih graninih krajeva. ,Izaavi na
brdo Kdepalo, gdje se 'zavravaju zemlje Novoga, s desne strane prostinale su se zemlje austrijske tvrave Gvozdanski, a
s lijeve strane zemlje turske tvrave Buim, Kako su se njihova podruja dodirivala a nisu ,bila razgraniena, to je na
spomenutom mjestu, radi razdvajanja
zemalja i povlaenja
granice, po zakonu i prema carskoj ahitn ami , u prisustvu svih
prvaka i vojske dviju strana, iskopana i postavljena prva
humka tvrave Buim.
Odatle naprijed i :na putu jedna humka,
- odatle, idui' prema brdu zvanom Radovi, kroz podruje Gornje Jarnnice, na desnoj strani puta jedna humka;
- odatle humka u Iblizini klanca, s' desne strane puta,
pokraj [ablanovih stabala;
17 -

GranIce bos. paaluka ...

257

- odatle humka na starom putu, na' polovini do1ineDabrnja, koja se nalazi takoer na podruju Radovia;
- zatim humka Iijevo od vrha spomenutog brda Radovi;
- odatle, opet na podruju brda Radovi, postavljena je
sljedea humka na desnoj strani puta, tako da joj se s lijeve
strane nalazi voda Dabrnja;
- zatim na vrhu brda Radovi, a s lijeve strane puta,
jedna humka;
,
- zatim humka na vrhu brda poznatog pod nazivom
Jamnik;
- zatim humka blizu [eeera poznatog pod imenom Hrevac, lijevo od spomenutog Jamnika;
- 'zatim humka u istom smjeru na vrhu brda zvanog
Dvorac, izmeu voda Cava i Ljubina, meu dva puta;
- zatim humka na desnoj strani puta, na mjestu zvanom
Jelova gora;
. - zatim humka na lijevoj strani puta, na mjestu pod
nazivom Metle, nasuprot tvravi Buim;
- zatdm humka na mjestu zvanom Bukov klanac, s desne
strane puta, na prostoru gdje se sastaju putovi iz Buima i
Gvozdanskog;
- zatim humka na prostoru izmeu dvaju putova na
vrhu brda Nikolin klanac;
,
- zatim humka na desnoj 'strani puta zvanog Nikolina
kosa;
- zatim humka blizu potoka Nikoline 'kose;
- zatim se pree potok, pa granica ide putom, a onda
humka u dolini Radanioe, na desnoj stra:ni puta;
-zatim
se izie iz dcline Radan'ice, pa humka
bunara Grabovac, na .lijevoj strani puta;

blizu

- zatim humka na mjestu zva:nom Radake 'ravnice, desno od puta;


- zatim humka na mjestu ~vanom Stara strabenica, na
lijevoj strani puta;
-zatim
humka s lijeve strane puta, na granicama Gunjevca li Strabenice:
- zatim humka
snoj strani puta;

258

na spomenutom

brdu, Gunjevac,

na de-

'I ;
I
f-,

.,It,,',

j
"

, I

>

i?

*'

~'

- zatim humka na brdu poznatom pod nazivom Rado- .


nia glavica, na mjestu kojemu je s desne strane Jasenov potok; a s lijeve strane Babia potok;
- zatim jo jedna humka na spomenutoj Radonia glavici, koja se nalazi takoer i'zmeu dva navedena potoka;
- zatim humka lijevo od 'brda zvanog Babina glavica;
- zatim humka blizu potoka Vrh planine, a na lijevoj
strani puta Virstov potok;
- zatim je postavljena ogromna humka blizu jednog
visokog stabla, a na mjestu pod nazivom Redepo:vac, drugim
imenom Rujska. Ispred nje je sasjeeno drvee.
Kada se doe brdu Grabovac, tano naprema humci koja
je postavljena na spomenutom Redepovcu, postavljena je,
takoer kao granini znak, velika humka u blizini jednog
cgromnog hrasta, nakon to je i tamo sasjeeno dosta stabala
i okolina raiena tako da se vide suprotne planine. Odatle
je stara granica, zaveden je i prihvaen pravac granice prema
stablu oskorue, koji e ra:zdvajati i oenaavati zemlje dviju
strana. Pokraj stabla spomenute oskorue 'postavljena je velika
humka;
.
- odatle preko planina postavljena je, naprema OV()j,
humka na rubu ume, a granica je Brestov potok i potok
Bojna;
- odatle do starih razvalina tvrave zvane Bojnik postavljeno je est humki koje su blizu jedna drugoj, na desnoj
i na lijevoj strani puta. Poto se spomenute razvaline nalaze
izmeu tvrava Buim, koji je na turskoj i Gvozdansko, koje
je na austrijskoj strani, stanovnitvo obiju granica vuklo je
svako na svoju stranu. Svaka strana je tvrdila da je to njihova zemlja od pamtivtjeka,
zbog ega je dolo do velike
prepirke koja je prouzrokovala zastoj od dva dana. Da bi se
otklonio nesporazum, uz pristanak obiju strana i uz saglas~ost obaju opunomoenaka za granice porueni su jo postojei ostaci [Bojnika]. Samo je mjesto, gdje 'se nalazi napola
poruena ikula, -ispunjeno zemljom i kamenom, pa je, kao
ogromna humka, postalo granini znak,
-- Zatim humka tano nasuprot, u dolini pod nazivom
Kurjanica;
-:- zatim. nedaleko, humka na brdu Kolon, u blizini jednog brijesta;
17'

259

~ zatim, takoer nedaleko, humka na desnoj strani puta;


- zatim humka bldzu potoka Grabovac, s desne strane
puta;
- zatim humka na brdu Cehajina kosa;
- zatim jo jedna humka na brdu ehajina ikosa;
- zatim je, ponovo na Cehajinoj kosi, oznaeno jedno veliko drvo i pokraj njega je postavljena humka;
- zatim humka na mjestu ,gdje se sastaju rijeke Cemernica i Bakota,
- zatim, dolarzei Ivani potoku, humka na lijevoj strani
puta;
- zatim je postavljena humka na brdu Ivani kosa. Tu
se zavravaju granice tvrave Buim.

GRAN,ICE ZEMALJA TVRAVE VRNOGRAC


Prva humka postavljena je ,bJ,tzu ahlnovog potoka;
- odatle je granica ahinov potok, pa humka naprema
ahinovcm grobu, na rubu doline;
- zatim humka upravo pored Sahinovog groba;
- zatim humka na brdu Dabrina, desno od puta;
-zatim
humka na mjestu gdje zaokree put na brdu
Krivaje, <lijevood druma zvanog Lunbardanlk;
- zatim humka ponovo na ibrdu Krivaje, lijevo od puta;
- zatim humka na nizbrdici ikoja vodi potoku;
- zatim humka kada se doe do same strmine;
- zatim humka uvrh Bukovog potoka, na mjestu pod
nazivom Sazinska kosa;
- zatim humka na Sazinskom brdu blizu Bukovog potoka. Spomenuti potok je uz pristanak obiju strana prihvaen
i ubiljeen kao granica sve do svog utoka u rijeku Glinieu,
arijeka Gldniea je takoer prihvaena i uibiljeena kao granica sve do mjesta gdje se ulijeva u Glinu. Kada se doe do
tog mjesta, na prostoru gdje je ue, postavljena je jedna visoka humka, a zatim je oznaeno i nekoliko visokih drveta.
Odatle je granica rijeka Glina do mjesta pod nazivom Ponikle,
gdje se u Glinu ulijeva potok Podzvizd. Tu se zavravaju
granice spomenute tvrave.

GRANICE II ZEMLJE TVRAVA KLADUSA lOD DAVNINA


PORUSENOG PODZVIZD,(\
Od mjesta gdje se u Glinu u:lijeva spomenuti potok POnikle.! granica je ponovo rijeka Glina. Poto se r~jeka Raibi.nja, koja dolazi s lijeve strane i ulijeva se u Gl1?U, nala~l,
idui prema njenom izvoru, upravo na rubu starih zemalja
spomenutih tvrava, to je i ova rijeka prdhvaena kao granica.
Poto je uz saglasnost svih prvaka i vojske obij u strana postavljena velika humka na mjestu gdje se (Rabinja) ulijeva u
Glinu i kada se rijekom Rabinjom doe do njenog izvora,
zemlje tvrava Kladua i Podzvizda razgraniene su dvjema
navedenim rijekama li zavravaju se na izvoru (Rabinje).

GRANICE ZEMALJA ODAVNO PORUSENOG CE1.'1INA,


POPRAVLJENOG CAZINA, PECI r TRZCA
DO NA RIJEKU KORANU
Naprema izvoru spomenute rijeke Rabinje, na rubu ume,
postavljena je jedna humka;
- zatim humka pokraj velikog hrasta, na putu poznatom
pod nazivom Cetinovo bilo;
- zatim je postavljena humka na desnoj strani puta Cetinova bila, na otvorenom prostoru, koji je livada poznata pod
nazivom Kabilovo razbojlte;
- zatim su obje strane prihvatile granicu tako da do
mjesta gdje 'se rijeka Gnojnica ulijeva u rijeku Koranu, gdje
je svretak granice, sva polja, livade, otvorena i ravna mjesta,
koja se nalaze s desne strane - na podruju tvrave Slunj,
ostaju pod dominacijom austrijs'kogcara, a sve visoke planine
na lijevoj strani, takoer do spomenute rijeke, ostaju pod
upravom Visoke Porte. Ali, kada se od humke na spomenutom
otvorenom prostoru zvanom Kabflovo razbojite, podnojem
plaruine iwije na livade, preko vode Grabovac, ~a d~noj st~ani puta, blizu jednog visokog drveta, postavljena Je velika
humka tako da joj se humka Kabilova razbojita nalazi tano
nasuprot;
4

260

Treba Podzvizd. Vid i nap, 101, str. 94.

261

- zatim je, padinom niz brdo, opet na obali rijeke- Grabovac, postavljena velika humka;
- zatim se ponovo pree (Grabovac), a onda, preko brda,
humka nasuprot rijeci Krledui:
- zatim humka pokraj breze blizu rijeke Krledue;
- zatim hum'ka UVI1hselita Gnojnice, pokraj jednog
drveta;
-- zatim humka na rubu selita Gnojnice;
- zatim se ponovo zaokree, pa jedna velika humka na
selitu Gnojnice, pored jednog hrasta na rubu brda;
- zatim se putom zalazi u planinu i :na mjestu gdje se
rijeka Gnojnica ulijeva u rijeku Koranu postavljena je, u
planini, velika humka, ime su .na opisani riainrazgraniene
i dovrene stare zemlje spomenutih tvrava na ovoj strani
rijeke Korane.

POVLAENJ.E GRANICA I OZNAAVANJE STARIH


ZEMAL-JA TVRAVA TRZAC, OSTROZAC, BIHA, HREKOVICA I DREZNIK, KOJE SU NA ONOJ STRANI RIJEKE
KORANE
Kada se prelo preko spomenute rijeke i naumilo zapoeti
razgraniavanje navedenih zemalja, opunomoenik austrijskog
cara grof MarsiJji, trojica generala koji su se nalazili s njim i
ostali pouzdanici austrijskog cara, u svom odgovoru i zajednikom stavu zahtijevali su da se porue Furjan, Drenik,
kula ifluka Lapac i ruevine Borievca, iako su iz temelja
bile obnovljene, jer su to bila stalna arita smutnji i sukoiba
izmeu dviju krajina. Usljed spora oko njihovog ruenja i
naeg odbijanja [da se porue] mnogo dana smo se zadrali
na tom mjestu Lzateeald, i zbog spomenutih .zemalja. poslovi
oko granica su odgaani etiri mjeseca. Kada su ponovni spor
i podvojenost dviju strana postali jasni i oigledni, svi prvaci
i stanovnitvo islamske !krajine smatrali su ispravnim i insistirali su na tome, da pored 'li dva navrata donesenih erijatskih rjeenja, u petom lanu carske ahitname izriito stoji da
opunomoenici dviju strana, koji su odreeni za povdaenje
granica, treba da otklanjaju nesporazume, pa je izdato pismeno rjeenje da u smislu erijatskeodluke
navedene ruevine

262

ostanu u svom razruenom stanju i da se u njima ne podiu.


graevine, ali da se, u smislu ahitnama, ni na koji nain ne
smije ometati podizanje kua i nastambi oko njih, stanovanje
i bavljenje gospodarstvom i zemljoradnjom.
Poslije svega ovoga preli smo preko Korane pa je postavljena humka pored hrasta u neposrednoj blizini Korane,
naprema maloj adi, izmeu klopskog i turlikog prelaza;
- zatim humka pored jednog hrasta u Koranskom lugu,
izmeu dva brijega;
- zatim humka pored jednog br ijesta, na mjestu blizu
potoka Hurjanica, podno Radovanove kose;
-- zatim humka pored velikog hrasta podno brda, na mjestu gdje se izlazi iz Hurjanskog luga, na ovoj strani potoka
PrivriJica;
- zatim humka na putu, izmeu Ibukovog i hrastovog
stabla;
- zatim je oznaeno jedno veliko hrastove stablo sa etiri
ralje;
-- zatim je postavljena humka pokraj stabla graba, na
brdu naprema Furjanu. Ruevine Furjana ostaju unutar islamske granice;
- zatim humka pokraj stabla breze, izmeu izvora Furjanice i Brezovog polja;
- zatim humka pokraj hrasta, na rubu obronka, naprema planini Mavini;
- zatim humka pokraj malog hrasta, u umi, dzmeu
dvije jame;
- zatim humka kod hrasta na mjestu zvanom Rudeniko
polje;
~ zatim humka pored puta, uz jedan visoki hrast, koji
ima etiri ralje, na mjestu pod nazivom Vrh Rudenikog
polja;
- zatim humka pored hrasta, ponovo na spomenutom
Rudenikom polju;
- zatim humka opet u Rudenikom polju, pored hrasta;
- zatim humka pored hrasta sa dvdje ralje, takoer u
Rudenikom polju;
- zatim humka pored hrasta, izmeu planine Bliznice i
Rudenikog polja;
- zatim humka na putu ispod BUznice;

263

- zatim humka kod hrasta, na vrhu brda koje se zove


tano Bliznica;
- zatim humka na mjestu pod nazivom Delibain razboj,
ispod spomenute Blienice;
-'- zatim se pree preko druma Lunbardenik, pa humka
na Rakovikom polju;
- zatim humka na ravnom prostoru, na mjestu gdje se
prelazi preko malog potoka;
- zatim na gornjoj strani potoka Rakovica, takoer jedna humka;
- zatim je jednu osminu sata granica spomenuti potok,
pa humka pored hrasta, na brdu koje se nalazi na onoj strani
potoka;
- zatim humka uz hrast pored puta u ravnici;
- zatim humka pored malog hrasta na brdu iznad izvora
Grabovca;
- zatim humka pod brdom, kod hrasta, takoer na gornjoj strani spomenutog Grabovca;
- zatim humka na prostoru izmeu brda i izvora spomenutog Grabovca;
- zatim humka blizuSarodola;
-zatim
humka pokraj. 'Starog druma, uz jedan hrast sa
dvjema raijama, izmeu dvije jame;
- zatim humka uz stablo breze, takoer izmeu dvije
jame, naprema planini Runavici;
- zatim humka pored hrasta, opet izmeu dvije jame, pod
spomenutom planinom Runavicom;
- zatim humka uz hrast ispod puta, upravo iznad Korane, na mjestu poznatom pod nazivom Mlinski prelaz.
'Na onoj strani Korane stare zemlje navedenih tvrava
razgraniene su oi zavrene na izloeni nain.

OPIS POSTAVLJANJA ZNA:KOVA I GRANICE


GREBENOM PLANINA KOJE SU NASUPROT
MEE TVRAVA IZACl I BIHA, KOJE SE
OVE STRAlNE KORANE NAPRElMA PLAN!lJNI

POVUCENE
I KOJE SU
NALAZE S
PLJESIVICI

Preavi preko spomenute rijeke postavljena je jedna ogromna humka na vrhu brda poznatog pod nazivom Pogleda-

264

lac, koje gleda prema jezerima na planini Pljeivici, 'koja su.


izvor rijeke Korane. Drvee oko nje je sasjeeno;
- odatle grebenom spomenute planine, pa humka na
mjestu poznatom pod nazivom Koprivita kosa, iznad eljevskog puta;
- zatim grebenom spomenute planine, humka na mjestu
poznatom pod nazivom Vrh P.ljeivice, na 'Putu Vrevit;
.- zatim takoer bHom planine, pa na putu za Farkai,
postavljena je humka nasred puta. Na spomenutom mjestu
zavravaju se granice planinama koje se nalaze naprema tvravama Izai i Biha.

OPIS POVUCENIH I UTVRENIH' GRANICA GREBENOM


PLANINA KOJE SU NASUPROT GRANICNIM PODRUCJl(MA I ZEMLJAMA KULE ORASAC, KULE CLFLUKA LAPAC,
PORUENE
TVRAVE BORICEVAC, TVRAVE STARA
OSTROVICA I PALANKE iKULEN-VAKUF
.
Kada se od humke na spomenutom drumu za Farkai
greben om planina doe do planine Kuk, postavljena je jedna
humka na putu, u blizini Klupa;
- zatim, idui takoer grebenom, humka na mjestu zvanom Visoka lokva, koja se nalazi na Mazinskoj planini;
- zatim, ponovo grebenom planina, humka na mjestu
pod nazivom Duga poljana, na lunbardanikom drumu;
- zatim je postavljena humka na mjestu zvanom Gradovita kosa sa Velikim Liscem. Tu se zavravaju granice koje
se nalaze naprema spomenutim graninim podrujima.

OBJASNJENJE RAZGRANICAVANJA 1NAHIJE SRB, KOJA


JE NENASTANJENA [ KOJA SE NE OBRAUJE r NJENIH
GRANICNIH ZNAKOVA GREBENiOM PLANLNA, KOJI SU
POSTAVLJNI ONAKO KAKO SU TO ZAKLJUCILI IODREDILI STRUCNJ ACI I ISKUSN:I I ODABRANI LJUDI
POGRANICNOG STANOVNISTV A
Od humke na spomenutom Velikom Liscu [postavljena
humka na vrhu planine emernice, pored bunara;

je]

265

- zatim humka ponovo na planini emernici na mjestu


poznatom pod nazivom Dabartica;
- zatim humka na vrhu planine poznate pod nazi:vom
Kupiruha, koji se nalazi na zavretku spomenute planine emernice;
- zatim humka na vrhu poznatom pod nazivom Strabenica, koji gleda prema nahiji Srb;
- zatim je postavljena humka od kamena uvrh klanca
Popina, na desnoj strani puta, uz jedno veliko stablo;
- 'zatim uzbrdo i prema vrhu planine Poputak, pa humka na jednom golom i dugakom brdu;
- zatdrn humka na jednom velikom kamenjaru, upravo
na planini Poputak, tako da su ove dvije humke blizu jedna
drugoj i jasno se vide; .
- zatim se ide sasvim pravo grebenom planine Poputak
tako da potok Korita i njegove vododerine ostaju na desnoj
strani. Kada se stigne paralelno sa Malom :Popinom, postavljena je humka na jednom visokom brdu planine Poputak,
tano naprema Maloj Popind;
- zatim pravo naprijed postavljena je humka na desnoj
strani kamenitog vrha koji se zove Ravni Poputak, tako da
gleda na sve etiri strane.
Nahija Srb, kako su to zakljuili i odredili iskusni i odabrani stanovnici graninog podruja, zavrava se na ovom
podruju.

GR:AlNJ;CARREMA. HRVATSKOJ
Odatle se krenulo u Hrvatsku, ka tromei. Kada se, idui
niz brdo, doe do Vi:lin-klanca, postavljena je humka na kamenjaru, s lijeve strane puta, na rubu planine;
- zatim je postavljena velika kamena humka na samom
vrhu brda poznatog pod nazivom Crni vrh, drugim imenom
Runava glavica, a drvee oko nje je sasjeeno;
- zatim niz brdo pa humka na mjestu zvanom ujino
polje;
- zatdm, idui uz brdo, humka na mjestu zvanom Rujnak;
- zatim se izie na vrh brda Kita, pa humka pokraj
njive;

266

- zatim humka pokraj jednog hrasta, na mjestu poznatom pod nazivom Metiljavi dolac;
- zatim humka na mjestu zvanom Bilo brdo;
- zatim humka na mjestu poznatom pod nazivom Otonsko bilo;
. -zatim
humka na otonskoj zemlji, usred njive s lijeve
strane puta;
- odatle se, preko rjeice Kusac, uz brdo, uzie na sami
vrh pod nazivom Medvidija glavica, na vrhu brda pod nazivom
Debelo brdo.
Poto je spomenuto mjesto zavretak starih zemalja tvrave Zvonigrad, koja je posjed .austrijskog cara, a .takoer
zavretak 1 zemalja tvrave Knin, koja je posjed Mletake
Republike, gdje se- njihove granice zavravaju i dodiruju, i
zato to je navedeno mjesto pogodno da bude razmee pokrajina triju strana, nakon to je, po enijatu, zapisano miljenje
- pristanak i sagdasnost dvojice opunomoenika Vdsoke Porte,
opunomoenika austrijskog cara, opunomoenika Mletake Republike, kao i svih prva/ka, starih, iskusnih i odabranih ljudi"
- etvorica opunomoenika predali su jedan drugome sened,
izgraena je jedna velika humka, bolja, ljepa i via od ostalih
humki, i postavljeni su posebni, izdvojeni pogranini znaci za
sve tri strane.
Na izloeni nain utvreno je i zapisano da od mjesta
gdje 'se rijeka iBosut ulijeva u rijeku Savu do navedenog
mjesta koje se nalaai u Hrvatskoj, lijeva strana granice i zemlje koje su u bosanskom ,graninom podruju odvojene i razgraniene 'hurnkama, rijekama i 'brdima, pripadaju u potpunosti Vdsokoj Porti, a une s desne strane austrijskom caru.
Ali, poto se povlaenje triju granica i spor oko Novoga
otegao godinu dana,? padiahov opunomoenik
za pitanje NoJ

5 Izvonigrad Zvonigrad. Ostaci starog grada Zvonigrada


nalaze se zapadno od Pribudia, iznad Zrmanje i puta koji iz Knina
vodi prema sjeveru.
e Vid. nap. 2, str. 77.
7 Mirovnl pregovori u Sremskim Karlovcima poeli su nominalno 2. 'a stvarno 13. novembra 1698.godine. Ugovor o miru izmeu Osmanske Carevine i saveznika potpisan je 26. januara 1699.
godine, izuzimajui Mletaku Republiku sa kojom je potpisan 7;
februara. Komisije za povlaenje granica sastale su se na tromri
kod Knina 15. avgusta 1699. godine (up. R. Lopai, Spomenici

267

voga - njegova ekselencija potovani Ibrahim-paa, koji je


poslanik Visoke Porte u Beu" - saoptio je i pod vukao da je
u pregovorima i dogovordma sa opunomoenicima njegovog
velianstva cara Austrije odlueno da se posredstvom i akcijom dvojice opunomoenika to prije evakuiu i predaju podruja Starog i Novog Novog i ostale tvrave i palanke 'koje
su zadrane, a koje e biti predane Visokoj Porti," i da se
krene u Temivar i Erdelj.!"
Naredbom valije pokrajine mi smo odreeni da to zaponemo, pa su izmeu dviju strana meusobno razmijenjena
Hrvatske krajine, III, str. 159), a povlaenje granine Linije, izuzimajui sporno podruje oko .Novoga koje je rijeeno tek 1703.
god., zavreno je sa Austrijom, 4. marta 1701. godine (up. i Rifaat
A. Abou-el-Ha], The Format Closure of the Ottoman Frontier in
Europe: 1699-1703, Journal of the American Oriental Society, 89.

3. (1969), p. p. 467-475).
8 Vid. nap. ,14, str. 83.
9 U rukopisu NB (str. 24), nalaze se, izmeu ostaloga, i ove
biljeke:
- evakuacija kostajnike kule, tj. kule Soko, 8. safera 1112.
(26. jula 1700),
- evakuacija tvrave Dubica, 9. satera 1112. (27. vn 1700),
- evakuacija palanke Jasenovac, 9. safera 1112. (27. VII 1700),
- evakuacija tvrave Doboj, 16. safera 1112. (3. VIlI 1700),
- razaranje i predaja Broda, 3. rema I 1112. (20. VIlI 1700),
- odlazak kapidibae Ibrahim-efendije u Temivar iz brodskog polja 8. rebia I 1112. (25. VIn 1700).
U rukopisu S (str. 20) ove zabiljeke glase:
- 8. safera 1112. (26. VII 1700) postavljeni su neferi u kulu
Soko, koja je dola pod sultanovu vlast i koju su, jer je ostala u
granicama Visokog Carstva, evakuisali Austrijanci;
- 9. safera 1112. (27. VII 1700) postavljeni su neferi u tvravu
Dubicu, koju su Austrijanci vratili i predali Visokom Carstvu;
- 10. safera 1112. (28. VII 1700) postavljeni su neferi u palanku Jasenovac, koju su Austrijanci vratili i predali Visokom
Carstvu;
- 16. safera 1112. (3. VIlI 1700) Visoko Carstvo je prihvatilo
tvravu Doboj, koju su evakuisali ,Austrijanci i u nju su postavljeni neferi;
- 3. rebia I 1112. (20. VIlI 1700) poruen je Brod i povraen
Visokom Carstvu;
- 28. rebia I 1115. (12. VIlI 1703) povraena je i predana Visokom Carstvu tvrava Novi, koju su evakulsali Austrijanci.
10 Ovaj sektor granice izmeu Osmanske Carevine i AustI"ije
zavren je 4. februara 1701. godine (up. Rifaat A. Abou-el-Ha], op.
cit. p. 470, not 16).

268

potrebna dokumenta koja se odnose na tvrave i palanke koje


su ve. evakuisane i predane.
Poto je donesena odluka da se sa znanjem i odobrenjem
njegove ekselencije potovanog i sretnog vezira Halll-pae!'
kada se, akobogda, rijei i spor oko Novog Novog, u nae hududname zavedu uslovi d stvar naih granica dovri i napie,
izdat je ovaj huruf, koji smo mi jedni drugima potpisali i
potvrdili peatom, koji pokazuje da su, izuzimajui spor oko
Novoga, na izloeni nain povuene granice bosanskog pograninog podruja, koje je pod upravom Visoke Porte,.i pokrajina Slavonije i Hrvatske, koje su pod upravom austrijskog
cara.
Napisano osmog dana mjeseca safera godine 1112. po
hidri.12
.
Ovo je kaima, potpisana i peatom proviena, koju su napisali i objelodanili ehaja njegove ekselencije Eli Ibrahdm-pae Husein-beg, i muderis Ragtb-efendija, koje je on, kao to
je gore izloeno, odredio da ispitaju nerijeene i sporne zemlje
Starog i Novog Novog li. ostalih, naknadno iskrslih spornih
mjesta. Ona se nie navodi doslovno da bi se znale granice
pomenutih zemalja kada, akobogda, bude doneseno konano
rjeenje.
Kada je Visoka Porta uputila uzvieni ferman presvijetlom
Ibrahim-pai, koji je poaen dunou poslanika Visoke Porte
kod arstrijskog cara, i ikada mu je nareeno da sa carevim
opunomoen:icima vodi razgovore i donese konanu odluku o
problemu Novog Novog koji je sporan, on je razgovarao sa
carevim opunomoenicima, i poto je ocijenjeno umjesnim da
se prethodno pribavd uvid o spornom mjestu; odreen je sa
njegove strane ovaj siromah-! i estiti Ralib-efendija, a sa
strane austrijskog cara kava1jer Hortan, i to radi pnibavljanja podataka samo o tom spornom mjestu. Bosanskom valiji
je nareeno da odredi jednog ovjeka saagama pograninog
podruja, koji raspolau svim obavjetenjima o Novom, te da
se, uz znanje sviju pr.i:bave podaci o Novom Novom koji je
sporan, izvri uviaj na licu mjesta i to napie.
11
11
11

Vid. nap. 3, str. 6.


Po WMVT odgovara 26. VII 1700. godine.
Rije je o Husein-begu, ehaji Eli Ibrahim-pae.

269

Kada smo doli na sporno mjesto, zajedno sa alajbegom


Bosne Hasan-agom i vrsnim poznavaocima problema Novoga:
novskim dizdarom Arslan-agom, Novljaninom Maihmud-agom,
odabaorn Mahmudom Karamemiem,
Topal Osman-agom,
Novljaninom Hurem-agom, ka1auzorn Kara Mustafom i odabaom Murad-agom, koje je odredio bosanski valija, i sa
mnotvom ostalog stanovnitva pograninog podruja, doao
je takoer i esarov predstavnik Hortan, sa starim i iskusnim kranima, koji potpuno poznaju situaciju: Grujicom arkoviem," Radojicom aroviem.P
Radanom Lukaern'" i sa
ostalima, pa je 'odrano vijeanje. U prisustvu svih postavljeno
je pitanje: ima li ovdje gdje je ova novoizgraena tvrava i
varo zemlje Staroga Novoga ita
je predstavljalo
mjesto
gdje se nalazi ova tvrava 1 varo? Sve prisutne age pograninog podruja odgovorie: 1 na ovoj strani ima zemlje Staroga Novoga i njene su granice poznate. Ova tvrava i varo
i podignuto mjesto -' to su bile pojate, bate i tale stanovnika Novoga.
Da bi se' odredile granice zemlje Staroga Novog, koji je
na ovoj strani, uz sa:glasnost poimenice navedenih, u ovaj posao upuenih ljudi obiju strana, krenulo se, s gornje strane
rijeke Une potokom Grabovac, drugim nazivom Kukavica.F
prema strmom brdu, ka osuenim trenjama;
- odatle brdom do humke Klepala;
~ odatle iznad kue Zahirovia etvrtoj humci;
~ (odatle) Radovia dolinom ka Klajinoj kui iznad vode
Ogranice; .
- zatim od potoka' Ljubine preko planine putom ka rjeici lrovnici,
.
- zatim nad kuu Kovaevia preko Gage;
- (zatim) klancem Krivoije nad Ikuu Jajia;
14 U rukopisimaNB
i $ ovo' se ime moe itati Krujica Zako.odnosno Zekovi, u rukopisima TMA Krujica Zarkovi, odnosno Krujica Zal"\kovi.
15 U rukopisu NB:Sarbovi,
u rukopisu : arojevi.
n U svim rukopisima hududname najbolje itanje: Radan
Luka.
17 Potok Kukavica ulijeva se u Unu izmeu sela Ivanjska
i
Dobretin, kao njena lijeva pritoica. Grebenom iznad ovog potoka
ide dananja meurepublika granica, koja Izlazi na Klepalo. Vid.
i nap. br. 13"str. 82.

VlC,

270

- zatim ispod kue Stania, preko potoka Grabovica, pre-:


ma brdu Pavkovac J potoku Tisovica;
~ (zatim) granicom Novoga i Zrina, pokraj vinograda
Hadimovia, na mjesto stare crkve;
- (zatim) izmeu Mlaanove i Cvitanove kue rjeici
Divui;
- (zatim) rjeicom Divuom do rijeke Une.
Granice Starog Novog na ovoj strani ubiljeene su kako
je napisano.
Poto je presvijetli Ibrahim-efendija ..kapidibaa Visoke
Porte i njen opunomoenik za granice - izvijestio bosanskog
valiju ovako: Iako nema sumnje da rijena ostrva s gornje
strane zemlje Novoga, na osnovu carskog ugovora, pripadaju
Visokoj Porti, ald poto Stari Novi nije evakuisan ostala su i
ova ostrva; on [bosanski valija] je izdao nareenje da oni i
ova ostrva vide i popiu, pa su i ona, sa znanjem naeg kolege Hortana, razgledana i popisana:
- najprije Ravnika ada, koja se zove i Ada Donje Varoi;
zatim Opurganova ada sa kulom,
zatim, naprema vrtdllma, druga Ravnika ada,
zatim ada Struge,
.
- zatim ada Reisa i aplia,
- ratim druga ada apha,
- zatim ada Ahmeda Ljutia,
- zatim Gluhina ada, koja se nalazi na mjestu gdje se
sastaju rijeke Una ISana,
- zatim Radivojeva ada,
- zatim Ada Gornje Varoi,
- zatim ada Ljenica sa zidinama kule,
- zatim ada akia [ekia],
- zatim,gore,
ada Sestia.
Osim toga, od strane Visoke Porte saopteno je presvijetlom Ibrahim-pai, koji je odreen za poslanika u Austriji da
je, suprotno carskoj ahitnami, naprema Jasenovcu podignut
nanovo jedan ardak oiizgraena jedna palanka; da su u okolini bihakog pograninog podruja postavljeni uvari u pet
tvrava, koje su od starina naputene i razruene, i kada je
o torne razgovarao sa opunomoenicima
austrijskog cara, oni
su zahtijevali da se ode, izvri uviaj na Li~u mjesta i sazna

271

pravo stanje stvari. Od strane presvijetlog Ibrahim-pae odreen je ovaj njegov sluga sa Ragib-efendijom; od strane njegovog 'velianstva cara Austrije Hortan, a od strane njegove
ekselencije bosanskog va1ije, poto je o tome obavijeten, odreen je i za ovaj posao alajbeg Bosne Hasan-aga. Kada smo
sva etvorica sa pratnjom stigli, dzvrili uviaj na licu mjesta
i popis, utvreno je injenino stanje kako slijedi:
.
- na mjestu gdje se Una ulijeva u Savu, naprema Starom Jasenovcu, jedan novopodignut ardak, iji je donji dio
od dizme, a ispod njega, sa dvije strane, dva ahi-topa na tokovima, a s gornje strane, na mjestu gdje otprilike moe da
dobaci top svojom ikuglom, na obali rijeke Une, jedna palanka
od dizme iaranpoa, sa etiri tabije na etiri ugla, izgleda da
je to bio unutranji bastien i da je poruen, u kojoj se nalaze
direci za temelje od kojih je devet velikih, i 30.:........40 debelih
dasaka, a napravljena je nova kuhinja i, takoer, i jedna oda,
i postavljeni su uvari; pred kapijom na obali rijeke jedan
ardak i u njemu jedan ahi-top i tri mala topa, takozvane
prangije;
- u bihakorn pograninom podruju, naprema tvravi
Vrnogra, postavljeni su u razrueno] tvravi Pernik.!" koja
se nalazi na mjestu udaljenom otpriliJke etiri sata hoda, uvari i jedan haber-top, napravljena je nova kapija unutranje
tvrave i nad njom mjesto od nov.i.h dasaka za uvara;
- naprema tvravi Kladui, na mjestu (udaljenom) otprilike dva i po sata hoda, u ruevdnarna tvrave Petrovac, IV
napravljen je novi ardak, s jedne strane podignuta ograda
i postavljen haber-top i uvari;
- zatim na mjestu (udaljenom) dva sata od tvrave Kladue, na ruevinama tvrave Krstinje,20 napravljena je nova
oda od atrne i postavljeni takoer uvari;
.- naprema tvravama Mutnici'" i ,peima,22 na mjestu
udaljenom otprilike po etiri, po pet sati, napravljen je na
18 Pernik, sjeverozapadno od Vmograa, juno od Vrgin Mosta a istono od Petrove gore.
It Petrovac, istono od Vojnia a sjeverno od Velike Kladue.
20 Krstinja,
sieverozapadno od Velike Kladue a juno od
Vojnia.
tI Mutnik, selo zapadno od Cazina i rjeica Mutnic~, koja. se
ulijeva u Koranu u. blizilI).i'rrca,
n Vid. nap. 106, str. 96.

272

sve etiri strane ruevine tvrave Kolko23 dizme aranpov,


a u unutranjoj tvravi nova visea kapija, dvije atma-tabije,
ispod 'kapije jedan novi ardak, postavljen 'je i jedan haber-top i uvari;
- blizu Bihaa, na mjestu udaljenom od Trca dva, a od
Ostroca etiri sata hoda, napravljena je nova kapija na tvravi Kremen." jedna nova oda od atme, a postavljeni su i uvari.
Ovo stanje je utvreno na Iicu mjesta.
ehaja Eli Ibrahim-pae, Husejin-beg i muderis Ragib
Ali-fendija, koji je s njim zajedno zaduen za ovaj predmet, svojom kaimom provienom peatom, saoptilr su sljedee: U srijedu, 11. safera 1112.godiine,25 izvijestili smo sadanjeg bosanskog valiju, njegovu ekselenciju sretnog i potovanog vezira Halil-pau i krenuli smo u Be . Akobogda, kada
tamo doemo, izloiemo na opisani nain kompletnu sltuciju
njegovoj ekselenciji Eli-pai, a on e razgovarati sa predstavnicima njegovog velianstva austrijskog cara i kako god bude
doneseno rjeenje on e ga saoptiti,
Kada je prepis kaime koju su oni poslali doslovno podnesen Visokoj Porti, stigla je carska naredba: Dok spomenuti
problem ne bude dogovoren na licu mjesta, dok ne bude uoblien Isroen] i dok tebi ne stigne obavjetenje, treba da si
nepokolebiv i odluan u tome da tvrava Novi sa svojom
zemljom doe pod upravu moje visoke vlasti; da naredi da
uvari novoizgraenlh tvrava, i mjesta takoer, budu odstranjeni, a njihovi objekti uklonjeni, i da naredi da se ovaj moj
uzvieni ferman protokolie u sidilu sarajevskog suda tako
da ne nastane mogunost da odlaganjem i otezanjem bude zaboravljen, pa su, poetkom rebia drugog 1112. godine,!6 u
smislu njenog sadraja koji treba slijediti, od strane sadanjeg
bosanskog vaiije njegove ekselencije sretnog i potovanog vezira Halil-pae, i u tu svrhu odreenih ljudi, sa krajnjom panjom i brigom odmah napisani dokumenti Eli ibrahim-pai,
!3 Kolko Kloko. na lijevoj strani Gline, zapadno od Velike Kladue a sjeverozapadno od Cetingrada,
!4 Ostaci ove tvrave, Kremen-gradina. u topografskoi sekciji
Karlovac. (izdanje Vojnogeografskog instituta, dopunjena 1954,
1 : 100.000), nalaze se na desnoj strani Korane, istono od Slunja.
!5 Po WMVT odgovara 29. VII 1700. god.
" Po WMVT odgovara 15. IX 1700. god.

18 -

Granice

bos. paaluka ...

273

vice banu I. karlovakom generalu. Am poto jo nije doneseno konano rjeenje, 10 je, na osnovu pI'lispjelog uzvienog
carskog nareenja, zapisano i abjanjeno na ovom mjestu.
Napisano navedenog

VI. PRIJEVOD UGOVORA O GRANICAMA


SA MLETACKOM REPUBLIKOM

datuma.

Sve to je u ovo.j dsprav! odgovara stvarnom


stanju u potpunosti, a ja sam ponizni rob Uzvienoga Boga, Abdullah, zamjenik kadije, [zaduen] za granice pokrajine Bosne od strane onoga
kome pnlpada zapovijed. Neka mu bude oproteno!
Peat: Abdullah

Rob Halil,
sadanji
muhafiz Bosne
Peat: Halil

Sve to je napisano u ovom dokumentu u


potpunosti odgovara izvornom tekstu.' Napisao je
rob boji Alauddin Sabit.! kadija u gradu Sarajevu.1 Neka mu bude oproteno!

:l

Povod zbog kojega se pieova


vjerodostojna isprava je
sljedei:
Poto smo, uz pomo uzvienoga Boga i dobrotu svemonog vladara, postavljeni opunomoenikom za granice od strane
Visoke Porte - shodno carskojahitnam:i.
.i nagodbi cl. miru
zakljuenom u mjestu pod nazivom Karlovci - to smo, zajedno sa ponosom inovnika hrianskog naroda, predstavnikom prvaka Isusovih sljedbenika, koji je opunomoenik za
granice od strane Mletaka RepUIblike, .komesarom gospodinom
Dovani Grrmanijem. neka se sve njegovo zavri sa dobrom postavili jednu gromilu i na grebenu blizu velikog zn~ka, povukavi prema Kibli4i tvravi Kmn.pravu liniju od velike gromile, postavljene na tromei, na vrhu 'Medvidija glavdca, koja
se nalazi na mjestu poznatom pod nazivom Debelo brdo, koje
pripada tvravi Knin, koja se nalazi u Dalmaciji;
- zatim strmu pa druga gromila iza Svilove glavice;
~ zatim trea gromila na Ravnoj poljani, s desne strane
puta koja ide iz Golubia prema.Kotaru;
- zatim je uvrh krevitog ,brijega poznatog pod nazivom
Kameno brdo postavljena etvrta gromila :- glavna-gromila
polukrune linije;
Vid. nap, br. 6, str. 7:
U tekstu stoji Sarajbosna.
3 Opunornonik Mletake
Republike za povlaenje granice.
4 Misli se na Kiibu u Meki, kuda se okreu muslimani prilikom molitve,
1

274

18'

275

-zatim
je postavljena dvadeset i prva humka, izmeu
dva puta, koji ddu od kule Topolje i mosta prema Lopukom
mlinu i Kosovu, a nalazi se ispod brda iBorova kosa;
- zatim, idui pomenutim putom, upisana je kao znak
jama koja se nalazi ispod puta, a potom se proe iznad nje
i na mjestu koje se sputa prema strmim, a ne stigavi do
mjesta poznatog pod nazivom Lopuko jezero i Lopuke stijene, dvadeset i drugagromila,
na lijevoj strani puta;
- zatim se malo prou Lopuke stijene i polukruna
linija zavrava se na dvadeset i treoj gomfli, koja se nalazi
ispod puta,"

zatim se krenulo polukruno, Pa peta gromdla na desnoj strani puta, naprema spomenutoj gromili;
- zatim esta gromila na lijevoj strani druma Ikoji dolazi
iz Dumaa u tvravu KnJin;
- zatim je postavljena sedma gromila iznad rijeke Radiljevac, uvrh brda, na desnoj strani spomenute rijeke. Ispod
nje se nalazi jedna otra latica;
- zatim osma gromila podno druge litioe ispod obronka,
na putu koji ide prema kui Husejin-age iverice;
- zatim, preavi obradivo zemljite Pisarevo polje, deveta gromila na 'livadi bhizu jezera sa trskom;
- zatim se pree jezero, livada i rijeka Butlnica, pa
poto se izbije u Kninsko polje, deseta humka od zemlje, na
jednom brdu! koje gleda prema vodi Butinici i jezeru, blizu
kue i gumna pijevia Jure,' na desnoj strani puta koji ide
u tvravu Knin, pokraj oraha Maunovia Omera;
.
- zatim jedanaesta humka na polukrunoj liniji, izmeu
dva puta kojd vode tvravi Knin i mostu Topolje;
- zatim dvanaesta humka na breuljku uvenom pod
nazivom Ledenica;
+: zatim trinaesta
humlka blizu vode Oraniee, na gornjoj' strand.' puta ikoji dolazi iz Hrastovca;
- zatim etrnaesta gromila dolazei vodi Crno vrilo, na
Sridoriku;
- zatim se pree njiva koja-postoji ispod brda Bralovci,
koje se nalazi u selu Kovai, pa petnaesta gromila na karakteristinom kamenjaru;
- zatim esnaesta gromila iznad SelJiina kuita, a prije
nego se do~do hadi-Ahmedove kue i imanja;
-zatim
sedamnaesta gromila na brdu Brunjaa:
- zatim osamnaesta gromila na putu koji dolazi sa Pljeivice, ispod malog .brda Gradina, na putu, iznad ravne i karakteristine stijene;
- zatim devetnaesta humka na desnoj strani puta koji
ide prema kuli Topolje, mostu i mlinovima;
.
- zatim se pree preko rijeke Krke, pa dvadeseta humka
naprema jednoj karakterdstinoj stijeni;

NAVOENJE ZNAKOVA PRAViE LLN[JE POVUCENE


OD TVRAVE KNIN RREMA TVRAVI VRLIKA
Od spomenute dvadeset i tree gromiJ.e uzme se prava
linija, ina mjestu koje je blizu preu se Lopuke stijene iznad
puta, i prva gromila na ovoj liniji postavljena je na mjestu
koje se moe dobaciti kamenom iz ruke;
- 'zatim se, gledajui preko brda sela pod nazivom Lopue, povue prava linija prema mjestu gdje se sa planinom
sastaje litica koja se nalazi na planini Kozjak, .pa druga gromila - velika gromlla od kamena - na mjestu pozna tom pod
nazivom Lopuko brdo, drugim imenom Vijenac;
- zatim trea gromila, meu hrastovima, na mjestu koje
se moe dobaciti kamenom iz ruke,
- zatim na mjestu koje se vidi naprema selu Lopue,
koje je nasuprot, etvrta gromila, na donjoj strani sela;
- zaJtim peta gromila, na mjestu ,blizu stare gromile, s
njene desne strane, koja se nalazi na njiv-i Podvornici, ispod
Kenan-agine Ikue u spomenutom selu;
- zatim, ponovo ti spomenutom selu, esta gromila pored
Glibajia kue:"
- zatim sedma gromila tako da ograda Laga Ivana ostaje dva arina desno;
- zatim je 'kao znak upisan veliki, prildno dugaak i
prilino irok kamen, koji se nalazi na obronku Vuje brdo:

To' je dananja Kalatova glavica, sjeverno od Knina:


U turskom tekstu: Ipiyeh ogli Yuro, u ZA (115 a) Giuro
Spijeh. Slino prezime danas ne postoji u ovoj okolini.

276

i ,
I"
I

To je kod dananjeg sela Ubovi, jugoistono od Knina.


Prezime Glibaji nisam mogao utvrditi na ovom podruju.

277

~ zatim osma gromila paralelno sa grebenom Vujeg


brda: koje ostaje lijevo;
- zatim velika deveta gromila na brdu Rasuha;
- zatim deseta gromiia na karakteristino] stijeni;
,_- zatim jedanaesta gromila na mjestu koje gleda prema
polju sela Turi;
-zatim
dvanaesta gromila u polju pomenutog sela;
- zatim trinaesta gromila na mjestu blizu groba hrianina po imenu Verziperni, koji ostaje na desnoj strani;
- zatim etrnaesta gromila na 'Putu, idui gore, prema
planini;
- zatim petnaesta gromila pored ograde od sloenog kamenja, na putu koji postoji u zemljitu pod hrastovima, idui
prema velikoj planini i velikoj stijeni;
- zatim esnaesta gromila u umi, na malom grebenu
koji se sastaje sa velikom stijenom. Ispod nje se nalazi jedna
dolina ,i jedna dugaka njiva, ikoja ostaje Visokoj Porti, i kada
se u pravoj liniji stigne do velike litice, na mjestu gdje se sa
planinom doddruje ranije spomenuta litica Kozjaka, povuena
je granica li razdijeljene su i razdvojene zemlje. Poto je pomenuta stijena uvena i poznata litica, ona je postala moan znak;'
.
- zatim se produi pravcem prema tvravi Vrlika grebenom stijena koje se nalaze izmeu sela Kijeva i njegovih
opkopa, i tri velike, upadljive litice ubiljeene su i zapisane
kao znakovi.
Na stijenama koje se nalaze na strani tvrave Vrlika
postavljena
je jedna gromila, a zatim se proe kroz umu
donjom stranom grebena i zae na podruje sela Civljane, pa
jedna gromila na obronku, na lijevoj strani mjesta poznatog
pod nazivom Civljanskastrana
glavica, naprema kuama. Tu
se zavrava prava ldnija prema tvravi Vrlika.

ZNAKOVI

POLUKRU~NE 'LINIJE POVUCENE


ISPRED TVRAVE VRLIKA

od gromile 'koja se nalazi na pravoj liniji, na lijevoj


strani Strane glavice, naprema gorepomenutom
selu Civljane, uzeta je polukruna linija koja je data tvravi Vrlika, pa
278

prva gromila na njivi ispod zemljita pod hrastovima, koja se


nalazi iznad jedne stare gromile i kamenog zida;
- zatim se pree Vuja glavica, pa druga gromila od
pomijeanog
kamena i zemlje, usred njive, postavljena na desnoj strani puta koji dolazi iz tvrave Knin prema tvravi
Vrlika;
- nasuprot njoj, na lijevoj strani pomenutog puta, upisan
je jedan karakteristian
breuljak, i to je postao trei znak;
- zatim etvrta gromila, od pomijeanog kamena i zemlje, na njivi, ispod kue podanika hrianina Marojevia;
- zatim se produi, pa peta gromila na mjestu blizu planine, na donjoj strani njive koja se nalazi u uvali, na mjestu
poznatom pod nazivom Duboka draga;
-zatim
esta gromila na kruno] liniji, na platou Pod,
u ataru sela Kosore;
- zatim sedma gromila, na zemljitu pod hrastovima, iznad kue kosorskog hode;
- zatim osma gro.mila, na karakteristinom breuljku na
lijevoj strani kue kosorskog hode, na mjestu koje gleda u
polje, iznad jednog prostora pod hrastovima;
- zatim, dolazei kui Durakbegov.ia, proavi kroz hrastik koji se nalazi nasuprot njoj, i proavi desnim vrhom
zemljita pod hrastovima kada se prilazi kui s donje strane,
deveta gromila ispod kue, na njivd Podvornica;
- zatim idui prema Lugu, deseta grom ila na ravnom
mjestu, na livadi Durakbegovia;
- zatim, proavi Lug, jedanaesta humka na polukrunoj
liniji, meu umama;
- zatim je postavljena dvanaesta humka pored Murselagia ume, kraj stare grom ile koja se nalazi na breuljku
Prekorica;
-- zatim trinaesta humka od zemlje, u Murselagia umi,
pored jezera u kojemu uvijek dma vode;
- zatim etrnaesta humka, takoer u Murselagia umi,
na desnoj strani kolskog puta koji dolazi u tvravu Vrlika iz
seoceta Vinali;
- zatim petnaesta humka u umi Kotarevia;
- zatim, izaavi iz ume, esnaesta humka usred njive;
zatim sedamnaesta humka izmeu Slane vode i mlinskog puta;

279

- zatim osamnaesta humka na brdu iznad uvale Jeevina;


- zatim devetnaesta humka izmeu -dva puta koji iz Vrlike idu prema Vukovom mostu i opkopu Kalinia;
- zatim dvadaeseta humka, na breuljku, ispod Meia
kua u selu Podosoje;
- zatim se kruna linija zavrava na dvadeset i prvoj
gromild, postavljenoj na pravoj liniji koja je povuena od tvrave Vrlika prema tvravi Sinj, iznad dva velika prava stabla, nad Meia kuom, na zemljitu pod hrastovima poznatom
pod nazivom Kr.

NAVOENJE ZNAKOVA PRAVE LINIJE POVUGENE


on TVRAViE VRLliKA. PREMA TVRA VI SINJ
Od prvog znaka postavljenog na pravoj liniji, na mjestu
pod nazivom Kr - poslije zavravanja polukrune linije i
prve' gromile postavljene na pravcu - izlazei na greben na
gornjoj strani stare gradine koja postoji iznad Bukaria kua,9 postavljena je druga gromila u velikoj umi, blizu jednog
karakteristinog
kamenjara ispod Golog brda, pokraj mjesta
poznatug pod nazivom njiva Bajramdol;
- zatim se pree pomenuta njiva Bajramdol, pa trea
gromila na podnoju brda;
- zatim se pree preko brda, pa se pree preko puta
kojJi iz tvrave Vrlika ide prema selu Otii, pa etvrta gromila, u umi, s lijeve strane puta;
.
- zatim peta gromila na podruju sela Otii, u brdu
poznatom !pod nazivom Dubrava, naprama spomenutom selu;
- zatim esta gromila, na mjestu pod nazivom Vlaka, u
Otiikoj dubravi, pored jedne velike jame;
- zatim je postavljena sedma gromila na mjestu pod
nazivom Kriva draga, na podruju sela Otii, a to je mjesto
gdje se dodiruju granice podruja sela Maljkovo i sela Otii;
- zatim osma gromila na mjestu poznatom pod nazivom
Krstacdol, u granicama sela Maljkovo, pored zimskog prebivalita za ovce serdara Vukovia;
U ZA (117 a) Bucarich, Ovakvo prezime na ovom podruju
sada ne postoji.

280

- zatim deveta gromila pored dola-klanca koji postoji u .


Tvrdoj dragi, u granicama spomenutog sela;
~ zatim deseta gromila na jednom breuljku koji se nalazi izmeu Ponora i Seline, na njivama Poljice, takoer u
granicama spomenutog sela;
- zatim se pree preko brda pa jedanaesta gromila u
njivama, u karakteristinom
kamenjaru,
u granicama potravlja;
.- zatim dvadeseta gromila na Potravnikom gaju;
- zatim trinaesta gromila izmeu dva velika hrasta, na
desnoj strani puta koji dolazi selu, ispod Plazovia kue, a
selo Potravlje ostaje desno;
- zatim etrnaesta gromila ispod kue nekog Baranovia, na njegovoj njivi;
- zatim petnaesta gromila ispod jednog velikog panja s
krstom, u Krisovoj njivi, ispod ilovia kue, u selu Potravlje;
- zatim velika esnaesta gromila ponovo u selu PotravIje, u njivi na mjestu udaljenom koliko se moe kamenom dobaciti iz ruke, naprema vrtai koja se nalazi ispod puta koji
dolazi iz sela Otii;
- zatim sedamnaesta gromila na mjestu blizu gaja, uvrh
njive ispod spomenutog puta, takoer u selu Potravlje;
-'- zatim se pree lijevom stranom ilovia lokve, lokva
ostaje desno, izie se na istinu pravim putom, pree preko
puta na desnu stranu, pa osamnaesta gromila u polju sela
Satri s desne strane puta;
- zatim devetnaesta gromila
u duini jednog velikog
hrasta, na spomenutom polju;
- zatim se pree lug pa dvadeseta grom ila u krevini,
na jednoj velikoj istaknutoj stijeni koja se nalazi na gornjoj
strani pomenutog polja;
- zatim se ponovo produi pomenutom krevinom, pa poto u krevini postoji' jedan mali breuljak, dvadeset i prva
gromila na njemu;
. - zatim se pree veliki gaj, pa dvadeset i druga gromila
na raskru, na podruju sela Satri;
- zatim se pree preko vrletnog klanca, pa dvadeset i
trea gromila ispod jedne male njive u umi, u granicama sela
10

Ovaj klanac mjetani danas nazivaju Toilo.

281

Hrvace, postavljena iznad Zrnakog vrHa, koje se nalazi u


granicama sela Hrvace;
- zatim se proe kroz umu, pa dvadeset i etvrta gromila, na velikoj staroj gromili, na zemljitu pod hrastovima,
u granicama sela Hrvace;
- zatim dvadeset i peta gromila ponovo u granicama
sela Hrvace, u njivama, paralelno sa planinom Pliivicom;
- zatim preko zemljita pod hrastovima pored jednog
klanca, i poto se prilino proe umovitim grebenom, postavljena je dvadeset i esta gromila na stijenama koje se nalaze
iznad jezera u granicama sela Luani, na mjestu koje se vidi
iz Sinja;
- zatim je postavljeaa impozantna dvadeset i sedma gromila, na stijeni poput soli, na grebenu koji se nalazi na Simrakovim stijenama. Tu se zavrava prava linija prema tvravi
Sinj.

OBJASNJENJE ZNAKOVA POLUKRUZNE LINIJE


KOJI SU POSTAVLJENI OKO TV<RAVE SlIlNJ
Odatle, od Simrakovih stijena - od (posljednje) gromile
postavljene na pravoj liniji - zapoinje polukruna linija.
Prva gromila postavljena je ispod puta, u njivi akovia;
- zatim druga gromila na Ibrijegu akovia, u Voumzi,
zaseoku sela Luane. Postavljena je izmeu dva puta koji dolaze od zaseoka Voumza;
- zatim trea gromila na brdu sela Suha;
- zatim etvrta .gromila na breuljku, koji postoji izmeu sela Suha i ove spomenute polukrune linije;
- zatim nanie pa peta gromila od kamena, na mjestu
koje gleda prema javnom putu, u blizini kue pod nazivom
Zobanovina;
- odatle strmu pa esta gromila koja je od kamena i
zemlje, pored puta, u bliziIlli bunara pod nazivom Ciganski
bunar, preavi javni put koji iz sela Hrvace ide u tvravu Sinj;
11
11

282

Na ovom mjestu danas ive porodice BUoeri.


Ovu jarogu mjetani danas nazivaju Rivina.

-- zatim grebenom, pa sedma gromila od kamena, na rubu


brda koje gleda prema polju, u blizini Kosovia posjeda, u
granicama sela Karakaica;
- zatim strmu, pa osma gromila u granicama sela Podstinje, naprema pnirodnom bunaru, blizu javnog dr uma koji
od Alipainog illuka vodi u tvravu Sdnj;
- zatim deveta humka od zemlje, u blizini gumna s lijeve
strane suhog ponora, koji se nalazi na ravnom mjestu, u njivama;
- zatim uzbrdo pa deseta grom ila od kamena, na mjestu
koje gleda prema mostu rijeke Cetine i polju, apoznato
je
pod nazivom Podstmjska greda, na vrhu jedne velike ovalne
stijene, koja se nalazi na kamenitom, krevitom grebenu;
- zatim strmu kroz hrastik, pa izaavi na uzbrdicu
jedne velike uvale, prema jedanaestoj gromiH, postavljenoj na
brdu koje gleda prema Jasenskom polju;
- zatim kroz hrastik prema dvanaestoj gromili od kamena, postavljenoj na Gluvim stijenama, na mjestu koje gleda
prema Karahodia kuama i selu Glavice;
- zatim se sie niz stijene pa prema trinaestoj gromili,
postavljenoj blizu jednog velikog oraha na rubu njdve, koja
se nalazi pod stijenom, u granicama sela Glavice;
- zatim se, preko njiva, pree suha jaruga, pa prema
etrnaestoj humci od kamena i zemlje, koja je postavljena
blizu javnog drurna, koji od mosta preko rijeke Cetine vodi u
tvravu Sinj;
- zatim preko obradivog zemljita pa petnaesta gromila
na putu, izmeu dva orahova stabla, pokraj Karahodia kua,
blizu Kotia kule;
_ zatim esnaesta gromila Iznad Kotia kule, koja ostaje unutar polukrune linije;
- zatim, ostavivi Karahodia kue izvan polukrune
linije - na turskoj strani - preko baa i bostanluka, prema sedamnaestoj gromi1i, postavljenoj blizu ugla Karahodia
ahara, pokraj jednog velikog orahovog drveta;
- zatim, ostavivi pojatuspomenutih
Karahodia unutar
polukrune linije, proavi lijevo od nje, prema osamnaestoj
gromili od kamena i zemlje, koja je postavljena na privatnom
putu;

283

~ zatim, pre~vi mali breuljak devetnaesta gromila, postavljena na obradivorn zemljitu, prilazei javnom putu koji
od Osmanagia kua vodi u tvravu Sinj;
-:-:-zatim se pree spomenuti put, pa preko obradivog
aemljita prema dvadesetoj gromili, postavljenoj blizu drugog
Javnog puta, iznad aronia kule;
.. - zatim se izmeu dviju kula pree preko obradivog zemljita,: pa prema dvadeset i prvoj humki, postavljenoj na livadi poznatoj pod nazivom Maloharica;
- zatim se produi malo preko jezera, pa dvadeset i
druga humka pokraj jezera;
- zatim dvadeset i trea humka u jezeru,
- zatim se dvadeset i etvrtom humkom, u granicama
sela Brnaze, zavrava polukruna linija i zapoinja prava linija koja se povlai od tvrave Sinj prema tvravi Zadvarje.

OBJA,sNJNJiE ZNAKOVA PRAVE LINIJt KOJA IDE OD


TVRAVE SINJ PREMA TVRDA VI ZADVARJE, DRUGIM
IMENOM DVA<RE
Dolazei kui Mandia ahina, u granicama sela Brnaze,
postavljena je, u polju, prva humka;
- zatim proavi desno od spomenute kule, kula i njeno
dvorite ostaju lijevo, paralelno, poavi malo uzbrdo druga
gromila;
,
- zatim se od dvorita (Mandia kule) uzie pravom linijom na brijeg, pa trea gromila od kamena, pokraj stare
gromile, koja se nalazi s desne strane gradine pod nazivom
Miholjaa;
- za~m se pravom linijom izie iz sela Brnaze,pa
vrtagromila
pokraj gumna ispod brijega;

et-

- zatim peta humka od zemlje, na pravoj liniji, na livadama Brnaza;


.
.
vare;

zatim opet preko livada, pa esta humka na rubu mo-

- zatim preko movare, pa sedma humka na livadama


sela Turjaoi, blizu velike movare koja se prostire prema
Cetini;

- zatim osma humka koja je postavljena na mjestu


blizu ruba velike movare i livada Turjaka;
- zatim se ponovo ide pravom linijom, pa deveta humka,
postavljena u velikoj movari, narprema opkopima sela Turjaci;
- zatim opet pravom linijom prei preko movare naprema selu Turjaci i izai na livade Vujadraga,
pa desetoj
humci postavljenoj izmeu jezera i livada;
- zatim preko livada, ostavivi selo Vuja Draga desno,
prema jedanaestoj humci postavljenoj na livadama koje se nalaze naprema klancu;
.
- zatim prei livade u pravoj liniji pa prema dvanaestoj humci, postavljenoj naobradivom
zemljitu, na rubu
podruja sela Koute, blizu malog hrastika;
~ zatim, preavi hrastik u pravoj liniji, trinaestoj humki, postavljenoj na rubu obradivog zemljita;
- zatim preko obradivog zemljita etrnaestoj humki
blizu ikare;
- zatim petnaestoj humki, koja je postavljena na malom
breuljku, koji se nalazi na obradivom zemljitu;
- zatim opet preko obradivog zemljita, esnaestoj gromili od kamena, postavljenoj blizu stabla trenje, na obradivom zemljitu koje se nalazi na lijevoj strani javnog druma,
koji ide iz tvrave Sinj, ispod sela Koute;
- zatim ponovo preko obradivog zemljita ispod navedenog sela, pa preavi pomenuti javni drum, sedamnaestoj
humki iznad puta;
- zatim preko obradivog zemljita osamnaestoj humki
postavljenoj na Bijelom brijegu;
- zatim se ponovo pree preko obradivog zemljita, pa
devetnaestoj gromili, postavljenoj na uzdignutom breuljku,
,koji gleda prema Triljskoj skeli, iznad crkve Sv. Mihovila,
pod velikim brdom poznatim pod nazivom Gardun;
- zatim pravom linijom, pa dvadeseta gromila od kamena, na strmini ispod javnog druma, koji ide iz sela Babina
prema Cetini;
- zatim dvadeset i prva gromila pokraj ardaka iznad
Triljske skele;
.
- zatim se u pravoj liniji pree preko rijeke Cetine ispod
pjeakog prelaza koji postoji na rijeci Cetini, pa dvadeset i

284
285

druga humka od zemlje, ispod javnog druma, na podnoju


sela Caporice;
- zatim dvadeset i trea humka od kamena i zemlje,
izmeu dvije kue pod slamom, uporedo sa kulom koja postoji
u 'granicama pomenutog sela;
- zatim dvadeset i etvrta humka od kamena i zemlje,
na njivi, opet u granicama Caporica;
- zatim dvadeset i peta humka pokraj ikare, ponovo u
granicama pomenutog sela;
- zatim dvadeset i esta gromila od kamena, takoer u
granicama pomenutog sela, s gornje strane vode Vrilae, pokraj stabla trenje;
- zatim dvadeset i sedma grornila od kamena, opet u
granicama sela Caporica, s druge strane pomenute vode
Vrilae;
- zatim dvadeset i osma gromila od kamena, ponovo u
granicama spomenutog sela, iznad sela errnandol, 'POvrh njive uvene pod nazivom Subaina njiva;
- zatim je postavljena dvadeset i deveta gromila s desile strane gradine uvene i poznate pod nazivom Cermanska
gradina, koja se nalazi u granicama sela Cermandol:
- zatim trideseta gromila na desnoj strani umovitog
grebena pod nazivom Prisoje, u granicama Cermandola;
- zatim, proavi donjom stranom Boidarove njive u
granicama sela Ugljane, trideset i prva gromila na pravoj
liniji, u hrastiku;
- zatim se proe kroz umu, proe se desno od Gojunove njive naprema Gojunovoj gredi i na njenoj desnoj strani,
pa trideset i druga gromila meu starim gromilama ispod nje;
- zatim trideset i trea gromila na Valentia podu, ponovo u granicama pomenutog sela;
- zatim se pree preko puta, proe se prilino umom i
kamenjarom,
pa trideset i etvrta gromila na brdu Mali
Zlatac;
- zatim se, opet umom, ide uzbrdo .i na staru gromilu na
Velikom Zlatcu, poto je to uvena i poznata gromila na mjestu gdje svetenici odravaju mise, stavljeno je dosta kamena
i to je postalo trideset i peti znak;

286

I
~
~
"

- zatim se sie niz brdo pa trideset !i esta grornila od


kamena i zemlje, na prostoru iemeu dugake njive i njive
Poljice hrianina po imenu Perkovi;
- zatim tI'ideset i sedma gromila od kamena na brdu
Bila v.Jaka,u granicama Ugljana, na lijevoj strani javnog puta
koji ide prema Cerempolju;13
-zatim
je postavljena trideset i osma gromila od kamena, neto desno od vrha brda poznatog pod nazivom Strabena glavica, u granicama
sela Nova Sela. Poto je navedeno
brdo visoko to se mjesto vidi iz tvrave Sinj;
- zatim se ide kroz kamenjar i umu, pa trideset i deveta gromila od kamena, u 'umi i kru, na Krugljakoj strani,
takoer u granicama pomenutog sela;
- zatim je postavljena etrdeseta gromila od kamena
iznad puta, na padini krevitog i umovdtog brda pod nazivom
Maglaj, na zavretku podruja sela Nova Sela;
- zatim se padinom proe strmu, pa etrdeset i prva
gromila, na malom brijegu u obradivom zemljitu, pokraj
kamene grae;
,
- zatim se pree preko ume i uvale pa etrde~~t i dr ugagromila na mjestu pod nazivom Drenovik brdo, na prostoru
zvanom Ljut;
,
- zatim se ponovo proe krem i umom, i'.llbije na njivu
Draevice,
pa etrdeset i trea gromila koja je postavljena
pokraj oraha, usred pomenute njive;
- zatim strmu, pa etrdeset i ertvrta gromila pokraj
gumna, na rubu spomenute njive;
- zatim se pree ponovo preko veli:ke ume i uvale, izie
na brdo, pa etrdeset i peta gromila koja je postavljena iznad
Ishakagia kue, u granicama sela Blato;
,
- zatim se stigne do nizbrdice pa etrdeset i esta gromila, pokraj velike ograde, blizu velikog oraha i: vinograda
ispod brda;
- zatim se pree preko obradivog zemljita pa etrdeset
i sedma gromila, koja je postavljena na !breuljku;
13Cerin Polje, u ZA (120 a) Cerin Poglie, To je dananje
Cerempolje, selo jugoistono od Ugljana a sjeverno od Novih
Sela.

287

-zatim
se pree preko javnog puta koji ide prema tvravi Zadvarje i prema Radobolji, pa etrdeset i osma gromila,
postavljena pored puta;
- zatim etrdeset i deveta gromila, postavljena pokraj
oraha i trenje, na ravnom mjestu u njivi;
- zatim pedeseta humka naprema Hasanbegovoj kuli,
blizu rijeke Cetine, na mjestu koje gleda prema rijeci;
-zatim
se pravom linijom pree preko rijeke Cetine, pa
pedeset i prva gromila, blizu Hasan-bogove kule, na njenoj
lijevoj strani, u kamenjaru koji takoer gleda prema rijeci;
- zatim se ponovo pree kamenjar zavretkom njive
Dvorite, pa pedeset i druga gromila na kamenjaru s donje
strane sprem'i.ta za stonu hranu,a
s gornje strane kue
hrlanina koji se zove Ka:galovi;
- zatim uzbrdo pravom Iinijom pa pedeset i trea gromila koja je postavljena na vrhu krevitog brda poznatog pod
nazivom Velika Rusava;
- zatim se pree krevita uvela, pa pedeset i etvrta
gromila koja je postavljena na mjesto poznato pod imenom
Orlovo brdo;
- zatim se sie strmu, pree preko velike ume ti kamenjara, pa pedeset i peta gromila, koja je postavljena na stijeni uvenoj pod nazivom Kauina. Tu se zavrava prava linija povuena od tvrave Sinj, azapoinje polukruna linija.

ZNAKOVI K1RUZNE LINIJE DATE TVRAVI DVARE


DRUGIM IMENOM ZADVARJE
Skrenuvi na polukrunu liniju lijevo od prave linije
koja dolazi od tvrave Sinj, ide se preko teko prohodnog
umovdtog i krevitog zemljita, pa jednagromila,
postavljena
blizu rijeke Cetine, na mjestu pod nazivom Mazgee staze;
- zatim se preko spomenute rijeke pree prema Radobolji, pa druga gromila na mjestu pod nazivom Grude, ispod
Jankovia staze;
- zatim polukruno preko brda pa trea gromila na krevitom i umovitom prostoru, uvenom pod nazivom Vlaka;
- zatim preko umovitog i krevitog podruja, pa etvrta
gromila na stijeni uvenoj pod nazivom Pusti kuk;

288

- zatim peta gromila na desnoj strani puta, koji prelazi


preko njive Hasan-begov dolac i ide prema rijeci Cetini;
- zatim se pree preko krevitog i umovitog terena pa
esta gromila uvrh njive Ograenica, na putu koji idei:z Radobolje prema tvravi Zadvarje;
- zatim se pree njiva Ograenica i njen zid, pa sedma
gromila iznad nje, na rubu ume;
- zatim osmagromila
na polukrunoj liniji, na mjestu
poznatom pod nazivom Zadvarska ljut, bldzu jedne izduene
njivice, a ne doavi do Oskorune glave, pokraj' jedne velike
krevite uvale sa strane tvrave;
- zatim je postavljena deveta gromila na lijevoj strani
javnog druma, koji 'ide od Radobolje prema tvravi Zadvarje,
u ravnom kamenjaru, poznatom pod nazivom Ravna vlaka;
- zatim kroz krevitu umu takoer na polukrunoj liniji, pa deseta gromila na mjestu blizu Popovia jee;
- zatim se ide krevitim i umovitim podrujem, pa
jedanaesta gromila prije nego to se stigne na put koji, na
lijevoj strani uvale, ide iz Poganog doea prema tvravi Zadvarje;
- zatim se pree pomenuti drum, pree se umovrto i
krevito zemljite isto kao i prethodno, pa dvanaesta gromila
sa desne strane i uporedo sa uvenom Carevom kamenicorn:
- zatim se ponovo ide preko umovitog zemljata pa trinaesta gromila na desnoj strani javnog puta, koji iz tvrave
Imotski, nahije upe i Vrgorca ide u tvravu Zadvarje;
- zatim etrnaesta gromila na rubu ume, pokraj njive
Ravne Mijodrage;
-zatim'
opet preko ume, teko prolaznog kra i guste
ikare, pa petnaesta gromilablizudva
veli:ka hrasta, na kamenitom brijegu pod nazivom Radkovac; ,
- zatim se ponovo proe malo ikare i kra pa esnaesta
gromila meu hrastovima, na mjestuuvenom
pod nazivom
Ravni kuk;
~ zatim, proavi ponovo teko prohodnim kamenjarom
i umom, sedamnaesta gromila na polukrunoj Iirrijd, na jednoj
kamenoj glavici;
- zatim se proe kroz takoer teko prohodni kamenjar
i umu, pa osamnaesta gromila blizu puta koji dde. na kulu
Poletica;
19 -

Granice

bos. paaluka ...

289

- zatim se ponovo pree preko kra i ume, i na devetnaestoj gromili od kamena, koja je postavljena na malom
brdu u Ljuboevu, zavrava se polukruna linija .pomenute
tvrave. To je i glavna gromila prave linije koja ide prema
tvravi Vrgorac.

OBJASNJENJiE ZNAKOVA PRAVE LINIJE POVUCENE


OD TVRAVE ZADVARJE PREMA TVRAVI VRGORAC
Od pomenute devetnaeste gromile poe se pravom linijom
pa jedna gromila u granicama Grabovca, na brijegu Gola
glava, ispod brda Pale;
- zatim se preecrnogorino
podruje planine Biokovo,
proe se ispod Sv. Doravkoji se nalazi na spomenutoj planini,
i u granicama Zagvozda postavljene su, na pravoj Uniji, tri
gromile;
- zatim se produi pravom linij.om pa peta gromila s
gornje strane Vujeg dola, na obronku Golog brda, koje
se nalazi paralelno sa crkvom Sv. ora, u granicama sela
Gornji Vrhdol;
- zatim se kroz kamenjar pree preko velike uvale pa
prema estoj gromili, koja je postavljena na umovitom i kamenitom brdu uvenom pod nazivom Vodena glavica:
- zatim se proe kroz selo Vrba, pa sedma gromi1a na
mjestu poznatom pod nazivom Siljanska glavica;
- zatim se ponovo prolazi kroz umu i kr, pa osmoj
gromili postavljenoj s gornje strane Lunog doca, na mjestu
pod nazivom Luni Gudeli;
- zatim se pree grebenom brda, pa deveta gromila iznad njive Dolac hrianina koji se zove Vuki i [iznad] popovske kue;
- zatim se pree brdo i ikara, pa prema desetoj gromili,
postavljenoj u granicama sela Gornji Vrhdol, pokraj kue
hrianlna koji se zove Dobrovi;
- zatim se pree preko kra i ume, pa prema jedanaestoj gromili postavljenoj u selu Godinj, u bli.zini kue, gumna
i velikog oraha hrianina
koji se zove Pavatovi;

290

- zatim se pree preko obradivog zemljita i na brdu.


koje se zove Godinj, postavljena je dvanaesta gromila, u granicama Godinja;
.
- zatim se ponovo pree preko umovltog i krevitog terena, i na staroj velikoj gromili u umi, ispod puta, u granicama sela Hratani, s desne strane kute kneza Nikolice,
postavljena je trinaesta gromila;
- zatim etrnaesta gromila iznad puta, na mjestu gdje
se sastaju granice sela Hratani i sela Kozica;
.- zatim se pree preko. obradivog zemljita pa petnaesta
gromila u njivi Kobila, hrianina koji se zove tuh, u granicama sela Kozice;
- zatim se pree takoer preko obradivog zemljita pa
esnaestagromila
postavljena s donje strane vode Vrutak, u
blizini mjesta starog vinograda nekog Mihoevia, na rubu
zemljita pod hrastovima;
- zatim se produi malo naprijed pa sedamnaesta gromila na pravoj liniji, na uglu Poprenih njiva, s desne strane'
dva velika orahova stabla;
- zatim osamnaesta gromila ispod crkve, na mjestu pod
nazivom Podmo;
- zatim uzbrdo pa je od obiju strana kao granini znak
ubiljeen vrh planine Mihovija, koji je postao devetnaesti
znak;
- zatim se sa vrha planine Mihovija strmu pree preko
uvale, pa dvadeseta grom ila na mjestu pod nazivom Prvafkova
glavica, iznad sela Zavojane;
_ zatim se pree velika uvala pa dvadeset i prva gromila, koja je postavljena na obradivomzemljitu
Vlibice, ispod
dva velika bunara;
- zatim se ponovo produi brdom pa dvadeset .i druga
grom ila iznad puta;
- zatim se produi ponovo. pomenutim brdom, pa prema
dvadeset i treoj gromili postavljenoj na mjestu pod nazivom
Dobri dub;
- zatim se produi spomenutim brdom, pa poto se pree
preko uvale, dvadeset i etvrta gromila na brdu Kruica,
iznad sela Prapatnica;
19'

291

- zatim se, pree preko velike ume i kra. pa dvadeset


i. peta gromila na velikoj stijeni usred planine Motokit, iznad
sela Prapatnaca;
-zatim.
idui prema Vrgorcu. s desne strane i ispod
brijega izmeu planina Veliki i Mali Motokit, dvadeset i esta
grornlla, tako da selo Prapatnica ostaje na lijevoj strani. a
selo Kotezi na desnoj strani prave Iinije. Odatle se prava
linija sputa strmu .i zavrava se u tvravi Vrgorac.

- zatim se pree preko polja i vode, -pree se voda Tro- '


pia jaz,14 pa deseta humka koja je postavljena pored vrbe;
na mjestu poznatom pod nazivom Prokopica;
- zatim se ponovo ide poljem pa jedanaesta gromila od
kamena i zemlje, na donjoj strani mosta Pelkovao, na dizdaraginoj zemlji, Cuprija ostaje desno.
- Zatim trinaesta grom ila na mjestu uvenom pod nazivom Vuine, s gornje strane puta, -takoer u' pomenutom
polju;
"
- zatim uzbrdo pa etrnaesta gromila,koja
jeipostavljena na mjestu blizukuljskog
brda, i Gradine. Na pomenutom
mjestu zavrava se polukruna linija. To je i poetni-znak
prave linije povuene prema tvravi Citluk.

ZNAKOVIPOLUKRu2NE
LINLJE
KOJA JE DATA TVRAVI V.RGORAC

00. pomenute dvadeset i este gromile skrene se 1ijevo


na polukrunu liniju. ide se strmu kroz pomenutu planinu
Motokit, kroz kreviti umovit teren. i u blizini Duboke drage, koja ,ostaje na strani tvrave Vrgorac i sela Prapatnica,
koja ostaje Visokoj Porti, na mjestu gdje se sastaju granice sa
pomenutom Dubokom dragom, postavljena je jedna gromdla;
..- zatim se proe kroz umu pa druga gromila, postavljena 'namjestu poznatom pod nazivom Nadbanja, pored puta;
- zatim se polukruno proe kroz umovit i krevit teren pa treta gromilana mjestu pod nazivom Banja, poznatom
l' pod nazivom brdo Orah;
- zatim se ponovo proe kroz umu i umovite podruje
pa etvrtagromila
u' BubriJgu,ispod uvale Vanjaa, na mjestu
pod' nazivomOrah:
- zatim kroz pomenuti Orah, pa peta gromdla na pomenutom brdu BUlbrig. iznad izvora Cerniee;
-zatim
,se ide ponovo kroz umu pa esta gromila, opet
-na pomenutom Bubrigu, iznad Brestova polja;
, ;; ':c.- zatim 'se spusti strmu pa sedma gromila, koja je postavljena na pomenutom polju ispod Bubriga;
zatimse pree put Lobradvozemljite
pa osma humka;, postavljena-na JjbraMm~hodinoj njivi, na zemljitu Mramori
'..- zatim se prea-podruje Mramora, pa deveta humka,
koja, je' postavljena na mjestu pod nazivom Bilobriga, na
serdar Afi-agino] :njivi;
,

ZlNAKOVI RRAVE LIiNiIJ'E BOVUCENE OD


TVRAVE VRGOiRAC PRlEMA TVRAVI CITLUK

,,'

'",:,-.

Od pomenute etrnaeste gromile vna polukrunoj Idrriji


zapoinje prava linija. Ispod spomenutog brda Gradinaproe
sa grebenom brda kroz umu pa jedna gromi1akoja je postavljena na pravoj liniji, na VMU brda iznad Otria:
- zatim druga gromila grebenom brda, na mjestu pod
nazivom Dusinsko ibrdo;
.
,.
- zatim ponovo grebenom pomenutog brda, pa trea
gromila .koja je postavljena na vrhu Ibrda uvenog pod nazivom Prolog;
- zatim strmu, u uvali Prologa prei preko puta; pa
etvrta gromila blizu hTJ(:anskog groblja;
-- zatim uzbrdo pa 'peta gromila, koja je postavljena blizu planine, iznad kua Dropulia i brda ZVei
~ zatim se ispod planine i grebena.preepreko
ume pa
esta grornila naprema brdima Zve ~ Semij;
- zatim ponovo kroz umu pa sedma gromdla, koja' je
postavljena iznad sela poznatog pod nazivom Crljene ume,
ispod vrha Grad-ina, koji gleda strmu u polje;
- zatim se spusti u polje Jezerac, pa osma gromila na
desnoj strani vrha karnenitog brda U polju, koji 'se 'naziva
Zelenikovac, na rubu vrha;
t4 U ZA

il

(122

a) Trobichia Giaz, nepowato.,

293

- zatim se pree pomenuto polje Jezerac i potok Klokun,


pa je postavljena deveta humka na mjestu pod nazivom Sporo
polje;
- zatim se, ponovo pravom linijom, pree preko polja,
pa deseta humka, opet u bLizini pomenutog potoka Klokun,
usred polja;
- zatim se ponovo pree polje i potok, ide sredinom polja
Jezerac, pa blizu njegovog ruba, pokraj njive, jedanaesta gromila;
- zatim se pree preko velike ume, pa dvanaesta gromila postavljena naprema brdu Rudnik, na lijevoj strani brda
pod nazivom Plaznik;
- zatim se pree ponovo preko velike ume, pa trinaesta grornila, koja je postavljena na kamenu, iznad obradivog
zemljita Bebia, na desnoj strani puta i brda Plitne kamenice;
.
-- zatim strmu pa ponov-o kroz v-eliku umu i, proavi
ispod sela Bijaa, koje ostaj-e Visokoj Porti, postavljena je
etrnaesta gromila i.znad mjesta pod nazivom Rotni dolac, na
rubu ldjeve strane brda Dragovija;
- zatim se pree uvala Rotni dolac i uma, pa petnaesta
gromila ispod brda Gari:te, na lijevoj strani puta;
- zatim se pree preko uvale i potoka, pa esnaesta gromila koja je postavljena na brdu Krstine, iznad velikog jezera,
naprema tvravi Stara Gabela;
- zatim se pree uvala pa na mjestu pod nazivom Crni,
sedamnaesta gromila u duini hrastovog stabla, na stijeni, na
rubu jezera, s donje strane izvora Alekovac;
- za-tim ponovo rubom jezera preko prostora pod trskom,
pravo prema tvravi ithrk, pa osamnaesta humka, postavljena s desne strane jezera, na obradivom zemljitu, na mjestu
pod nazivom Glavnice, a prava linija se zavrava u tvravi
Citluk.
ZNAKov;r POLUKRU2NE LlNJJE
POVUCENE ZA TVRDA vu G.AlBELA I CITLUK
Od pomenute osamnaeste humke krene se polukrunom
linijom, pree se preko jezera na lijevu stranu i, izaavi dz

294

jezera, jedna gromila, koja je postavljena iznad puta koji vodi'


prema Gaibeli;
- zatim uz-brdo, takoer polukruno i preko kra, pa druga gromila koja je postavljena s desne strane i ispod velike
grom ile poznate pod nazivom Trogrla;
- zatim takoer preko kra, idui grebenom, trea gromila;
- zatim etvrta gromila, koja je postavljena na samom
vrhu poznatog i uvenog brda Milanovaka gradina;
- zatim nizbrdo, sputajui se Zalukom jezeru, peta
gromila na padini ;
.
- zatim se spusti u jezero, pree preko prostora pod
trskom, i dolazei rijeci Buind, esta humka, koja je postavljena blizu ikare;
- zatim se pree preko pomenute vode Baine, pa je
sedma humka na polukrunoj liniji postavljena u polju, naprema Strukoj kuli;
- zatim se pree javni put koji ide u ithrk, kula Struka ostaje na lijevoj strani, - Vdsokoj Porti, pa osma humka.
koja je postavljena blizu rijeke Trebiat, na mjestu koje gleda
prema rijeci;
- zatim se pree pomenuta rijeka, pa deveta humka koja je postavljena u Otoci;
- zatim se pree veliki lug pa su, u blizini Neretve,
jednoj bijeloj jasici, koja je poznata kod stanovnitva, okresane grane da bi postala znak, i ona je postala deseti znak;
- zatim se pree preko rijeke Neretve pa jedanaesta
humka koja je postavljena na mjestu pod nazivom Drae,
ispod sela Kriva, blizu rijeke Neretve;
- zatim se ide preko polja- pa dvanaesta humka, koja je
postavljena na desnoj strani javnog, kaldrmisanog puta, koji
ide iz Mostara prema Gabeli;
.
-- zatim se pree pomenuti javni put, trinaesta humka u
Knepolju, blizu hadi-Muratovog hendeka;
- zatim etrnaesta humka, takoer u spomenutom polju;
- zatim se produi opet preko pomenutog polja pa petnesta humka Ispod Vujeg broda, iznad sela Viii;
- zatim esnaesta humka opet u granicama pomenutog
sela, pokraj vinogradskog hendeka Mustafage Joldia;

295

- zatim, dolazei viikom mostu, sedamnaesta humka


u vinogradima;
--'- zatim osamnaesta humka, paralelno sa spomenutim
mostom;
- zatim, idui prema barovitom podruju, devetnaesta
humka na obradivom 'zemljitu;
- zatim se pree preko barovitog zemljita, pa preko
gaja, pa dvadeseta humka na mjestu pod naaivom Krevina;
- zatim se pree preko pomenutog gaja, pa dvadeset i
prva humka blizu rijeke Krupe, na Mustafaginoj njivi Vozntk;
- zatim se laom pree preko rdjeke Krupe pa dvadeset
i druga humka u umi, u duini jednog velikog hrasta, na
mjestu poznatom pod nazivom Radojev lug;
- zatim se pree preko zemljita pod umom i vodom i
na mjestu pod nazivom Radivojeva jaruga, pree se njenom
uvenorn sredinom u kojoj lei voda, pa jednom velikom stablu na njenoj desnoj strani, koje se na bosanskom jeziku naziva brist,okresane su 'grane. Pomenuta voda i navedeno
stablo su oznaeni, i to je postalo dvadeset oi. trei zna:k.
- Zatim uzbrdo, pa dvadeset i etvrta gromila od kamena, iznad obradivog zemljita, blizu brda;
. -"-'zatim uzbrdo iu umiVarda zavrava se polukruna
linija, i postavljena je, u duini jednog 'hrasta, dvadeset i peta
grornila, za pravu liniju dugu dva sata hoda, koja je povuena na suprotno] strani pomenute prave linije, koja se zavravau
ifhfku i Gabeli.

NAVOENJE ZN~OVA
PRAVE LINIJE DUGE DVA SATA
HODA, BOVUCENE ZA SUPROTNU STRANU NAVEDENE
PRAVE LINIJE KOJA SE ZAVRSAVA U TVRAVI CITLUK
Uzbtdo,od pomenute dvadeset i pete gromile koja je postavljena na pravcu.Pu gore pomenutoj.umi Varda; pree se
velika dolina, pa j,e jedna gromila postavljena na mjestu pod
nazivom Zvijezdina, iznad, brda pod nazivom Varda;
- zatim se ponovo pree jedna velika dolina, pa druga
gromila, koja je postavljena na spoonenutombrdu Zvijezdina;
15

296

'Dreba: polukrunoj liniji:

- zatim se opet pree preko velike doline pa trea gromila, koja je postavljena na brdu Bubreg, iznad sela Sjekosi;
- zatim uzbrdo preko kra i ume, za 'etvrta gromila,
postavljena na karakteristinoj stijeni ispod planine Kolojan;
- 'zatim se dde uzbrdo umom, ponovo pree preko velike doline, pa peta gromila postavljena s desne strane puta
koja ide iz Gabele prema Kolojanu;
- zatim se ide uebrdo planinom, pa esta gromila, postavljena na staroj gromih na vrhu spomenute planine Kolajan;
_ zatim se ponovo Ide kroz umu i kr i silazi nanie,
pa sedma gromila koja je postavljena na rubu sela Kolojanj:
_ zatim osma gromila, u duini dva velika stabla, takoer u spomenutom selu, blizu imanja podanika hrianina
Lalia;
_ zatim kroz umu i kr pa deveta gromila, koja je postavljena izmeu dva velika krevita i umovita vrha, blizu
sela Cerovo ;
_ zatim se spusti strmu pa deseta gromi1a na rubu polja,
ispod spomenutog sela Cerovo;
_ zatim se proe kroz umu i kr pa je oznaen jedan cer
tako da su mu okresane grane, a nalazi se izmeu dva velika
brijega. on je zapisan kao jedanaesti znak.
_ Zatim se uzbrdo proe kroz guste hrastove, pa je dvanaesta gromi1a postavljena s desne strane crnog kamena, koji
je uven pod nazivom Kopita, a nalazi se na brdu pod nazivom
Polica. Na spomenutom mjestu zavrava se prava linija duga
dva sata hoda.

OBJASiNJENJ,E ZNAKOVA PRAVE LINIJE


POVUCENE OD SPOMENUTOG MJESTA DO MORA
Od zavretka spomenutog pravca dugog dva sata hoda,
skrene se pravom linijom prema moru. Poto u carsko] ahitnami izriito stoji da to treba da bude prava linija, da bi se
nala nareena prava Iindja, iza:lo se na visoka brda, a poto
nisu bile otklonjene sumnje i nesporazumi, jo jedanput sc
otilo do mora, i poto je prihvaen smjer prave linije, ponovo se izilo na planinu ZaJba, pa poevi od zavretka -prave

297

linije duge dva sata hoda - od gromile postavljene na mjestu


pod nazivom Kopita - krene se padinom, pa jedna gromila,
koja je postavljena na kamenitom brdu pod nazivom Hrvenica;
- zatim se uzbrdo proe kroz umu i kr, i, izlazei izmeu hrastova na brdo, postavljena je, u granicama Popovia, druga gromila;
- zatim se izae na Malu abu, .pa je trea gromila postavljena na kamenitom brdu, uvenom pod nazivom Sbipurinovia Okruglica;
- zatim se produi brdom pa etvrta gromila u granicama Glavinovia, na brdu pod nazivom Kurilo;
- zatim se okronkorn silazi strmu, pa peta gromila, koja
je postavljena ispod brda, iznad vode;
- zatim se produi malo naprijed, pa esta gromila, koja
je postavljena na jednoj karakterlstino]
stijeni;
- zatim se ponovo produi spomenutim obronkom, pa
sedma gromila, ispod Viline ploe, na mjestu pod nazivom
Debela ljut;
- zatim se ponovo ide kroz kr i umu, pa osma gromila,
pokraj puta, na Svatskom podu, koji se nalazi u Dobruhovoj
zavali.'"
.
- zatim se produi brdom pa etvrta gromila u granigromila, ispod Sredimira, iznad nove vode, na mjestu pod
nazivom Draeva dolina;
- zatim se ponovo produi kroz kr i umu, pa deseta
gromi1a s desne strane puta, iznad bunara Lokvica nekog
Galovia; .
- zatim se preu umoviti i kameniti tereni, pa jedanaesta gromila na mjestu gdje se sastaju granice Goraia i Galovia, s lijeve strane stare gromile, na mjestu pod nazivom
Vinogradac;
- zatim se ponovo preu umoviti i kreviti tereni pa je
dvanaesta gromila, u duill!i.hrasta, postavljena na mjestu pod
nazivom Vlaka, u granicama Goraia;
- zatim se ponovo ide kroz umu, pa trinaesta gromila u
duini jednog hrasta, na mjestu pod nazivom Bjeleeva dolina, u granicama pomenutog sela;

_ zatim se ponovo, kao i ranije, ide kroz umu, pa etrnaesta gromila pokraj jedne velike smreke, u podnoju brda
Ljubovik;
.'
_ zatim se ponovo proe kroz teko prohodni kamenjar,
pa petnaesta gromila na putu koji postoji iznad Dubova dola;
_ zatim se produi ponovo kroz kr i umu, pa esnaesta
gromila, koja je postavljena na malom kamenitom breuljku,
na mjestu pod nazivom Provala;
_ zatim uzbrdo na mali kamenih breuljak, koji postoji
blizu Vuje jame. Taj breuljak je obiljeen i postao je sedamnaestiznak;
_ zatim strmu, pa osamnaesta gromila uvrh njive Vodeni
do, u granicama sela Brestica;
_ zatim uzbrdo, pree se preko puta i kra, pa devetnaesta gromila, koja se nalazi na Srednjem brdu, u granicama
Brestice;
_ zatim se strmu proe kroz umu, pa dvadeseta gromila, postavljena iznad peine na liticama, koje idu prema)ezeru, koje se, od rijeke Neretve, zavrava na tom podruju;
_ zatim se sa spomenutih stijena spusti strmu, proe se
pored jezera koje se od Neretve zavrava na spomenutom mjestu, izie se uz obronak, pa dvadeset i prva gromila, na prostoru izmeu dva umovita i krevita breuljka;
_ zatim se uzbrdo uzie na brdo Krstac, koje se nalazi
s desne strane jezera, pa dvadeset i druga gromila na spomenutome mjestu;
_ zatim se ide grebenom brda, pa dvadeset i trea gromila, postavljena na desnoj strani vrha brda Krstac, koji gleda prema moru;
_ zatim se spusti pravo prema moru, pa dvadeset i
etvrta gromila, postavljena na mjestu poznatom pod nazivom Mali Sorduk, koji se nalazi na obali mora, i tu se, na
spomenutom mjestu na moru, zavrava prava linija.

1.

U ZA (124 a) Dumboca Zavalla. Naziv Duboka zavala za


Zavalu sela Dubroova kod mjetana nepoznat.

298

299

REGISTAR

NAPOMENA AUTORA
Ovaj 'nad uraen je u Orijentalnom
tutu u Sarajevu.

insti-

Dunost mi je da na ovom mjestu izrazim


svoju zahvalnost Akademiji nauka i Umjetnosti Bosne i H-ercegovine koja je materijalno pomogla moja istraitJiCtnjana terenu.
Isto tako zahvaljujem se akedmiku profesoru Nedimu Filipoviu, iji su mi savjeti i struna pomo olakali rad.

'.j

LICNIH IMENA I GEOGRAFSKIH

Abaza Mehmed-paa 21
Abdullah 6, 207, 274
Abdurahrnan-paa
32
Abesinija 65
-Ada Ahmeda Ljutia 87
Ada Donje Varoi 86
Ada Gornje Varoi 89, 205,
271
Ada Reisa i aplia 89
Adana 56, 60, 65, 166
Ademzade Husejin 56
Ahmed I 20, 36
Ahmed II SO, 52, 56
Ahmed-aga 77
Ahmed, princ 49
Ahmed Refilk 23
Ahmedibeg 77
Aia 21
Ajamora 108
Ak denl.z, v. Sredozemno more
Atauddin Ali, Alauddin Sabit,
v. Uianin Sabit
Alagii 100
Albanci 46, 98
AlJbanezi 45
Albanija 19, 43, 113, 217
Alekovac 144, 247, 294
Alebi 125
Aleksinac 47
Alep 65
Ali-aga 77, 141, 244, 292
Ali efendija 77
Alipain ifluk 127, 231, 283
Alir 65
AnaJboli 42
Anadolija 23, 61, 65, 166
Angeli, Moriz Edle.n, von 11,
58, 60, 62, 63
Ankara 11,16

NAZIVA

Antunovii 139
Apafi 48
Ara'badi Ali-;paa {Kadi Ali-paa) 50, 54, 56
Arabistan 166
Arabija 65
Arad 31, 51
Arnauti 43
Arslan-aga
203, 270
Asperrnont 35, 48
Apergar 89
Auerperg, Herbert, 87
Austrija 5-8, lO, lI, 20, 24-26,
29, .ro, 41, 46, 49, SO, 6~,
77, 82, 107, 166, 268, 271, 272
Austrijanci 32, 42, 44-47, 49,
SO, 54, 55, 58, 59, 81, 83, 99,
268
krov 55
Baoa 131
Babina glavica 90, 190
Babin do 148
Babieha P. 90
Babia potok 90, 190, 259
Bablga Glavica 90
Babi.ga Potok 90
Babina glavica 90, 190, 259
Babina P. 90
Babina 234, 285
Babii 132
Baccoto 92
Baia ,glavica 150
Baka 68
Badenski 41, 45, 47, Sl, 62
Badenski, Luldvig 41, 49
Bagdad 21, 65
Bajramdol 227, 228, 280

301

Bajramov Dolaz 123


Bajsun 24, 25, 29, 33, 34-36
Baikota 92, 191, 260
Bakotnac 92
Balatua 88
Ba~ii 135
Ballkan 33
Baltaoglu M.ahmud-rpaa 60
Banijsko Pounje 86
Banja 140, 244, 292
Banja Luka 8, 42
Banjeva glavica 90
Baranovi 125, 281
Barjanov dolac 127
Basra 65, 166
Basco Grande 145
Basi Razboi 101
Basra 65, 166
Baagi, Safvet beg 8, 16
Batra 98
Bat 120
Batoina 42, 47
Bebi 143, 346, 394
Be 6, 15, 18, 25---30, 32, 34,
40, 45, 48, 56, 78, 80, 83, 84,
1.14, 152, 256, 268, 273
BOOkerek 67, 169
Begej 55, 67, 169
Bejti, AUja 83
BeOni Mustafa-aga
29
Bela Palanka 46
Belov 50
Benagli 27
Beograd 22, 27-29, 31, 39, 41,
42, 47-49, 51, 55, 56, 58, 60,
83, 166
Berly 62
Besarabida 50
Biha 41, 93, 96, 97, 103, 104,
~4, 197, 198, 205, 206, 262,
264, 265, 273,
Bijaa 143, 246, 294
Bijela VI1a1ka132
Bijeli brijeg 130, 285
Bij eli potok 94
Bijela Stijena 35
Bila vlaka 236, 287
Bila glavica 130
Bilaj 77
Bilo brdo 107, 267

302

Bilabrilg 141
Bilobriga 292
Biloeri 282
Biokovo 136, 137, 240, 290
Biorina 133
Biskupija 119, 120
Bjeleeva dolina 149, 253, 298
Bjeliica 149, 150
Blaevl 125
Blasseve
Ciuchie 125
Blate 133, 237
Blato 133, 287
Blato na Cetini 133
Blazla 133
Blaevi 125, 228
Bliznica 100-102, 100, 263, 264
Boban 127
Bogdanska 65, 67, 166, 169
Bogdanovi,
Voznicin Prokopije 62
Bojna 90-92, 190, 259
Bojnik 91, 92, 190, 259
Bolonja 33, 79
Borievac 98, IM, 195, 198, 262,
265
Boria potok 90
Borova kosa M9, 227
Bosanska Bojna 91
Bosanska Kostajnica 81
Bosanska Otoka 89
Bosanski Novi 82, 85-88
Bosanski Samac 78
Bosco della Corana 100
Bosna 6, 7, 19, 23, 38, 41, 45,
60, 61, 65, 113, 166, 172, 173,
185--187, 201, 202, 217, 256,
270, 272, 274
Bosna i Hercegovina 90, 152
Bosut 5, 68, 77, 78, 171, 185,
255, 267
Bonjak, Sari Sulejman 20
Bonjak, Hasan-aga 38
Boi Selo 100
Boi Ivan 47, 55
Boldar 2\35, 286
Bralovci 118, 276
Brandenburki,
Fridrih 48
Brko 41, 42
Bregava 145
Brekovica 97, 194, 262

Brestica 150,254, 299


Brestovac p. 91
Brestovo polje 141, 244, 292
Brestov potok 91, 190, 259
Brezovac 100, 104
Brezovaki Lisac 104
Brezovo polje 100, 196, 263
Brezov potok 91
Brnaze 129, 130, 233, 284
Brod 41, 69, 172, 173, 256, 268
Brodska ada 78, 79, 186, 256
Brusa 38, 65
Brunjaa
1:12, 222, 276
Bubreg 147, 250, 292
Bubrig 140, 141, 244, 292
Bucarich 280
Bucua Glanza 89
Budali 137
Budim 30, 32, 33, 50, 79
Budak 24
Bugarska 44
Buleani 89
Bukari 227, 280
Bukovac 105
Bu'kovlje 94
Bukov klanac 89, 189, 258
Buikov potok 94, 192, 260
Buonvisl 30
Burgas 7
Bursa 166
Buina 145, 248, 295
Butinica 118, 222, 276
Buzania
kuk 128
Buim 82, 84, 88, 89, 188, 1119,
191, 257-260
Caprovita Cossa 103
Careva kamenica 136, 289
Careva kamenica 136, 289
Carigrad 7, 37, 53
Castello Islanje 81
Castello Soko 81
Cazin 96-98, 193, 272
Cebelubina 89
Certn Poglie 287
Cernet 46
Cernica 141, 244, 292
Cernizza
141
Cernilk 35
Cerovo 147, 251, 297
Cetin 96, 193

Cetina 123, 128, 130, 131, 133~


-135, 231, 233, 234, 237, 238,
283, 284, 288, 289
Cetingrad 96
Cetinovo
bilo 96, 193, 261
Cetinska Varo 97
Cetinske bilo 96
Ceve 89
Cheglevich 1.34
Chetuda Cossa 92
Qhlidand'UlSSa 96
Cio1ut 142
Citluch 142
Ciganski bunar 127, 231, 282
Civljane 121, 225, 278
Civljanska strana glavica 121,
225, 278
Cobilovc razboiste 96
Coluna 92
Copiruha 105
Cottarich 122
Crna Gora 22, 23
Crnojevi, Arsenije m 46
Crkveno brdo 107
Crkvenua
86
Crljene Sume 142, 246, 293
Crni 144, 247, 294
Crni wh 103, 106, 200, 266
Crno more 65
Crno vrilo 118, 222, 276
Cruvgliazza Strana 133
Crveni Grm 142
Culpa 104
Cvetanovi
86
Cvijanovl
brdo 94
Cvitan 204, 271
Canad 67, 169
CalPljina 145
Ca.porice 131, 132, 234, 235, 286
Carija 80
Catrnja 102, 103
Caya 89, 189, 258
Cavni.k 89
Cazma 20, 255
Ce'kia ada 87, 88, 205, 271
Celina 104
Celdevo 145
Cemernica
92, 104, 105, 191,
199, 260, 265, 266

303

Cengi, Ali-paa 23
Cerempolje 287
Cermpolje 236, 287
CeI1kez Ahmed-paa 46
Cermandol 131, 235, 286
Cermandoska gradina 131, 235,
286
Ceme, kasaba 52
Ce.Mta 65, 166
Cikee 137
Cik.luk, Citluk 31, 110, 111, 127,
142, 144, 145, 147, 2H-213,
245, 247, 248, 250, 293-296
Cehajina Ikosa 92, 190, 260
Ceran 88
Civerica, Husejin-aga 171, 222,
276
oragina kosa 92
Consovaa 89
Cuprija 293
Cuprtli 47, 61
OUiprill, Ahmed
Fazil Ahmed-paa 24, 25, 40
Cuprili, Arnda-zade
Husejin-.paa 56, 58, 60, 63
Cuprili, Mehmed-paa 23
CUiPriU,Mustafa
Fazi! Mustafa-paa 36, 43, 46, 48, 49
Cuprtlii 56
Curilo 148
Oulibrk 88
Culumak 89

Dabanica, Dabartica 105, 199,


266
Dabrtna 93, 189, 260
Dabrnja 88, 89, 258
Dabrua 90
Dabrovnica 85
Dalmacija 29, 31, 110, 112, 113,
210, 211, 215, 217, 221, 275
Dalmatinska Brestica 150
Dardaneli 23
Debbag-zade Mehmed efendija 37
Debela ljut 252, 298
Debelo brdo 77, 83, 107, 116,
200, 221, 267, 275

304

Debrecin 51
Degirrnen
geidi,
Dejirmen
gedschidi 102
Dejlem 65, 166
Deli Husejin-paa 23
De1i Piri -aga 38
Deljbain razbo] 101, 196, 264
DevJ.et Giraj 46
Derventa 41
Dervr ..beg (Gradaevi) 6
Det-i Kipak 65, 166
Dijaribakr 8, 54, 60, 65, 166
Dinarina, Ante 128
Dinarina, Stipe 128
Divua 86, 204, 271
Dobaristicza 105
Doboj 69, 172, 268
Dobranje 149
Dobretin 85, 270
Dobri dub 139, 242, 291
Dobro Selo 89
Dobrovi 138, 241, 290
Dobruhova zavala 252, 298
Dobruhovo, v, Dubroovo
Dogramadi Mehmed-paa
83
Dolac 138; 290
Dolnji Vrhdol 241
Doljanin 128
Donja Biiaa 143
Donja Gradina 80
Donja Suvaja 105
Donja Varo 204
Donje polje 144
Donji F'l1kai 103
Donji Kotari 117
Donji Lapac 98, 103, 104
Donji Satri 125
Donji Srb 105
Donji Vrhdol 138
Don] i ir'ovac 91
Darija 47
Doroenko 24
Drae 145, 295
Draeva dolina 149, 243, 298
Draevica 133, 150, 236, 238
Draevice 133
Draghetta PoJLna 149
Dragovija 143, 146, 294
Drava 34
Drenofe 81

Drenovacz 81
Drenovaa 103
Drenovica 257
Drenovnik 133, 236, 287
Drenovca 81
D,r6niJk 97, 98, 101~103, 194,
262.
.
Drijenovac, Drienovatz 8, 187.
Dropu1iI42, 245, 293 '
Dubica 42, 69, 80,81,' 172, 187,
256, 257, 268
Duboka draga 122, 140, 226,
243, 279, 292
DU/boka zavala 298
Duboki Paronac T
Dubov do 150, 253, 299
Dubrava 124, 280,'
Dubroovo 149, 298
.
Dubrovnik 22,112, ,214'
Duga poljana 104, 198, 265
Dukat drae 145
.,
Dumae 117, 222, 276,
"
Dumboca ZavalIa 2~
" ,
Dunav 29, 42, 47, 48, 50, 54, '55,'
58, 67, 68, 77, 169--<17,1 .' ,
Diinewald 35
"
Duraeh Begovieh 122
Durakbegovi 122,226, 27~
Dursun Mehmed-<paa 47
Dusina 142, 245
.
Dusinsko brdo. 293
Dvare, v. Zadvarje
Dvor 85-87"
Dvorac 89, 258'
Dvorite 237, 288
akovo 35
akovi.I26,230
akovia brijeg 126,282
Dula SJ.
.i:'
,
ur27
Dllr4istan .65; 1~
Dafer-paa :58
Dezair 166.
,
Dihcii-lloda 21 ' .

20 -

Granice bos. paaluka ...

Fadlulah-aga
77'
Fazi! Mi\.1Stafa-<paa37
Fazld-paa 60'
'
Farkal I03~104,' 26S~" ,
,'.
F'atih, kvart' u Istanbulu 54
FejlZul1ah efendija 5:( '
F-eidinand ' 20,18
Fetvadi' Husejm-aga 37'
Findik1i M~medJalga"27
Fradher, .FranzJ'oahf.ffi,:'45
Francuska 32,; 41, 42; 49 '
F,rani; ,Vice 1~4 '
Frankopan 25
Fridrih AugU!St ,saski,.17Jborni
knez 54, 55, 57, 61.
'
Furjan 98---.100, 194,;195,200;
263
" "
FurjanskL}uglO,O, ,li5'
Furjanica 100, 195, ',196;'263:
<'j.'

211,

,'!.

Ebu Bekr, ..prvi halifa" 21


Edirne 166;
Egjna 211
Egi!Pat 48, 63, 65

Eli hadillbrahim.-IPa.a83"
84,268/0.269; 271-274
Elrnas Mehmed-paa 2&,29, 60'
Engleska 32, 49, 50" 52; :61~3,
66, 108, 167, 182,,208, 214
Eperjes 30
Erdedi 41
Erdelj 23,32, 46, 48,50, 51; 54,
56, 58, 67, 7;1,169, '175
Erdut 35
Erim, Nihat 11;'16, 20
Erlau 20,39, 41
Ervenik 116
Erzerum,:21, ss, 85, U6
Es-Sejjid Mustafa-paa
41"
Evropa '5, .15, 18, 20,26; 41 ' "

Gabela 31, 110, 142~148,


247, 248, 250,294.~297 "
'
Gaein .kla.na85'
.
Gage85-, 264, 270 -",
,,'
Gaihm 93
Gai Potravnaoki
lU'
Gaj, brdo 82,' 85;88::',
Galil: 143
"
":; ~
,.;;
Galovi .148', 149, 253t: -298.'
,.
Galovia lokva' 149:' :',
Garca-dol 102
'
Gardun 230, 231,'134, '.285

Garite 143, 247, 294


Gazzazoglu Ahmed-aga
29
Giazurina 123
Giraj, Devlet 46
Giraj, SeLim 39, 44, 45, 54, 55
Glaglav 136
Glamo 77
Glavice 12B, 231, 283
Glavni 148
Glavinovi 148, 252, 298
Glavnice 144, 247, 294
Glibaji 120, 224, 277
Glina 94, 96, 192, 260, 261, 273
Glinica 91, 94, 192, 260
Glodina 82
Gluhina ada 87, 205, 271
Gluve stine 128, 283
Gnojnica 97, 99, 193, 194, 261,
262
Gnojnice 96, 262
Godinj 138, 241, 290, 291
Godinjsko brdo 138
Gajuni 132
Gojunova greda 132, 235, 286
Gajunova njiva 132, 286
GOkbiJnilg, M. Tayyib 16
Gola glava 136, 240, 290
Gola Pljeivica 103
Golo brdo 123, 137, 227, 280,
290
Golobrdo 123
Gologlav 136
Gol.rwbac 47
Golubi 116-118, 221, 275
Golubiieka Pljeevica
118
Golubovac 86
Gorai 149, 253, 298
Gorica 144
Gornja Bijaa 143
Gornja Glina 94
Gornja Jamnica
85, 88, 189,
257
Gornja Javnica 88
Gornji FIikai 103
Gornji Kotari 11 7
Gornji Lapac 93, 98, 104, 105
Gornji Saltri 125
Gornji Srb 105
Gornji Vrhdol 137, 241, 290

306

Gornji Zirovac 90
Gotha 79
Grabanlca
100
Grabovac 85, 90, 91, 92,
137, 189, 190, 191, 193,
197, 258--260, 262, 264,
290
Grabovica 85, 91, 204, 271
GraJbovj,na 126
Grac 78
Graac 107
Graanica 85
Grad Marije Terezije 87
Gradaina
142
Grad~evi,
Mahmudlbeg
Gradina 246
Gradina 91, 118, 137, 141,
150, 223, 245, 276, 293
Gradika 41
Gradite 78
Gradovita
kosa 104, 198,
Gran (Ostrogan) 28
Grandi 88
Grimani, Davani 221, 275
Grljevac 91
Grmuani 85
Groca Dol 102
GrUJde 288
Gudelj 137
Guga 118
Gunjevac 90, 190, 258
Gvozdansko 84, 88, 89, 91,
189, iai, 257-259

102,
194,
270,

6
142,

265

188,

HaJbe 166
Haozburgovcl
20
Hadlmovi 86, 204, 271
Hadi AM-aga 37, 38
Hadi' Ahmed 222, 276
Hadi Husejin efendija 33
HaJdi:husejinovi SaUh - Muvekit 6, 7, 77, 78, 83
Hadlmahmutovi
Osman-aga
77
Hadi MUTat 248, 295
Hajsler 31, 32, 47, .49, 56
HajlS:ter 59
Haleib 166
Hali1 274

Halil-paa,
namiesnik
Bosne
6, 8, 84, 201, 206, 207, 269,
273
Halil-paa, serasker 44
Harnmer 24, 27, 41, 55
Hamzabeg (Erd) 29
Harsan 34
Hasan-aga
84, 203, 205, 270,
272
Hasan -.beg 77
Hasanbegov
dolac 135, 238,
289
Hasan-paa
40
Herbertajn,
Ivan Fridrih 78
Herceg Novi 35, 214
Hercegovaka
Brestica 150
Himmet-zade
AJbdullah efendija 33
Hios 43, 56
Hiti, Filip 16
Holandija
48--50, 52, 61, 62,
75, 108, 167, 182, 208, 214
Holtajn 43, 45, 46, 50, 78, 83
Hortan 66, 84, 203-405, 269,
270, 272
Hrasto U8
Hrastovae 118, 222, 276
Hirastovi 126
Hrastovice 78
Hratand 241, 242, 291
Hrevac 89, 258
Hrvace 125, 127, 229, 230, 231,
282
Hrvati 32
Hrvatska 7, 28-30, 88, 89, 90,
106, III, 200--202, 213, 266,
267, 269
Hrvatska Bojna 91
Hrvatska
kraj:ila 268
Hrvenica 148, 298
Huber, Alfons 25, 79
Humci 142
Huremaga
Novljanin 203, 270
lfurIijan 98
Hwrj-anski lug 263
Hiurjanica 100, 263
Husej-in"beg 84, 202, 207, 264,
273
Hutovo blato 146
20*

Ibn Vafi 48
l'bralhim I 19, 21, 22
Ibrahim
efendija 77, 86, 261,
271
Ibrahim-han 64, 166
I,brahim .hoda 141, 244, 29-2
IibraJhim, princ 52
Ilok 41
Imotski 136, 239, 289
Inebaht] 210
Lnocent XI 26
!raJk, arapski, persijSki 65, 166
Irdnovac 102
LrSlka 66, 108, 167, 208
Iisaije 39
Ishak-aga
133, 237, 287
IlSkerletoglu 115, 220
l:shl'bin 81
Istanbul
6-8,
lI, 12, 23-26,
38, 40, 42, 48, 50, 55, 56, 63,
65, 81, 166
Istanoglu 85
Istaain 96
IsUlS 73, 178
lklJop geidi 100
~1Ju,r1ikgeidi 100
ItaHj-a 32
Ivarri potok 92, 19-1, 260
Ivani kosa 93, 191, 260
Ivanievac 92, 93
Ivanjska 82, 270
Izai 103, 197, HI8, 264, 265
Jablanovski
27
Jadran 20
Jadransko
more 22
JagLiki, Emir 38
JagodLna 45, 47
Jagod.nica 145
JajaQgliu 85
Jaji' 85, 204
Jamnica 88
Jamnik 88, 89, 189, 258
Jankovia
staze 135, 238, 288
Janja 7
Jaseniko brdo 144
Jasenov pototk 90, 190, 259
Jasenovac
69, 79, 80, 81, 172,
186, 187, 205, 256, 257, 268,

2n
307

,.',
Jasensko 128
JaLSeIlISIko
polje: 128, aai, 28a
Javnrl.ca 65
Javn.ik 88,89
Javoranj
85 ,
Javorn~
88'
jE;dTen~'26; 40, '45, 46,49, se,

55, 56, 60,

65

.,::

Jegen, Osman-paa
39
Jeilii 118":, ,"" ."
Jelai, Stj'epan ..87,'
e,
Jelov potok. 89 ;, .
Jeiov8 gora,' 89; 258 " ,
Jerusalem 69~,7.3 ' . '",'
Jerrerac, '~ljEHil2':143, 293,294
Jezer~; , 126~246,
,
.,
Jeevi '1'23 "
"'
Jeevina 123, 227, 280 ;
Joji 121, 270'
joldi,MustMa-aga
f46, 249

r:295': ::'- "

"i'

Jonska ostrva 35 "


JOI1ga 56
Jovanovi, Muhamed 41' .:
Jova 89
.Jovina pein'a 102'"
Jugoslavija
19; 22,23 ,
Juri 128
Jusui(;iliga'17 .', , .
Jusuf, klY;lar~~a~8
i

,i

Kaha 275
., "
Kabi~ovo :razbo.jite, '96,'t9i,
194, 261
Kablii 128
,,
, ..
Kaani.k 44; Aa: ',"
,'"
li
Kadi A1d~aa (Arabadti Ali~aa) 50, 5-{,~6:':"
. ,,:
KaJdilk:oylu MehnJtid-a.ga.[29, .
Kaffa 65, 166
',', :,""'-:'''''':''
Kagalovi 288
::',: 'l
Kalatova glavica H8.,27~" ,<
Kalini,)23,(227"
~8(b :,' ,"
Kalo .30:"
. ,,'
"
Kameno bi-do i1'7, 221,\'215
Kandij a 22 ~i
"
Ka.ni~a 29, 4~;,i69".17( ," "
~9i~a
l34',:,
I":,,
T"::~.
K,apetjUlovj,~1iI ~,87"
il
Kapetanovia brod 87
" ~
Ka.pLruooa 105

>,

308

Kaprara 25, 26, 27, 51, 56, 62


Kara deniIL 166
Kara Ibra'him~aa
29
K-a'fa Mustafa, kalauz 203, 270
Kara Mustafa-<p8Ja 25, 29
Karaoassicz
81
Karala 32, 39
Karagu.e 126
Karahodi
128, 129, 231, 232,
283
Kar8lka1ica 127, 128, 231, 283
Karaman 65, 166
Karamemi
Mahmud 203, 270
Kara.ne!be 48, 49, 54 '
Karasi 38
Kara'Ula 81
Kau:l EugE\Il, herceg od Kroja
51
Karlovac 78, 93, 273
Karlovci 108, 167, 208, 221, 275
K~44'
KaSl'li-Sdrin 21
Ka taloniia ~2
K~iuni ,133
Kauina 134, 288
Kaurric 50
KavLna 238,
Kavuk:dulb'!"ahim~a'a
6.0
Kegalovi 134
Kegal] 134 . '
Kenan-aga
120, 224, 277
Kestanovac 94
Kibla 221,' 275
Kijevo 121, 225, 278
KiJpar 48, 63, 65, 166"
K1r1andu.ssa" 96 ' , , . "
Ki'soooroooria' 104
Ki:svarda 30
Kita 107, 266
. '
KJadovo ~42, 43,47 ;
Kladue 192,':193,,'206, 261;2'12
K.lajie 204,
Klajo 85, 270
, .
Klek :1:50, Hil,:'
" ' ..: "
Klepalo 82, 84, 88;:\.188, ;'204,
~7, 270
KIElPOi145, " '.1,
K),<)k<l,
206, ,27~
"
Klokun 142, 143, 2'94
IQopp 27
':,,'.;
'.'
Klupe 104, 198, 265
..1:

K.ljajd 85
Knezovi 138
KneJpolje 145, 248, 295
Knin 77, 83, 93, 106, 107, 110,
111, 116-119, 121, 122, 125,
200, 211-213, 221,223,,226,
267, 275--277, 279
Kninsko polje 1'18, 276
Kobila 138, 291
Kobilj8lk 91
Koda Dafer-;paa 56, 58;' 60
Koda Halil-paa
50
Kod!a Mahmut-;paa 44
Kolijer, Jak<>b 62, 66; 1{)8, isa,
208
Kolko v. Kloko
Kolojan 147, 250, 251, 297'
Kolojanj 147, 297
Kolon, Kolurn, Kolu.n 92, 161,
259
Kolundije 117
Kolut 57
Komanda 92
Komor 91
Komoran '27
Konti 57
Konja 8, 56
Kopiruha 105
Kopita 148, 251, 252, 297,29!l
Koprivicza Berg 103
Koprivita kosa -103, 198, 265
Kqpriilti Omer 15,24, 35
Korana 96-100, 102, ,193-195,
197,261-265,
272, 273
Koranski Lug 100, 263
Kordi 85"
Ko.rint 30
Korrta 106,199, 266','
Korlal 87
Kornaro 30
Ko.rvLn Matija 20, 33
Kosore 122, 223, 279
Kosovi 127, 231, 283
Kosovo 39, 45, 119, 223, 277
Kostajnica 41, 69, 81, 172, ,1&7,
188, 257
'.

Koice 31
~oti 128, 283
Koute, 130, 131, 234, 285,:
Kotarand 85, 88
Kotarai 118

Kotarevi 122, 227,279


Kotari 117, 221, 275
Kotezi 140, 243,' 292
Kotor 23, U2, 214,'215
Kovaevi 85, ,204, 270
Kovai 118, 119;222, 276
Kovilj 58
'
Koeica 138, 139,242, 291
Kozjaik 120, 1,21~223-",225,277,
278
~'i
Kra!leva Velika 3S,
,
Kravi 123'
Krbavsko polje 104
Kr 123, 227, '200 .'
Krevina
1'Z, 146, 229, '249,296
Kremen 206;~,:273'
,
Kreevlja-kov.i, Hamdija
aO,;
,117 ;-,
','
Kreta 22, 23, 24, 40, 65
Kreutel, Rihard 28, 29
Krim 44: 45:55'
"> '
K~imlja'~i ,i7, 54'""
Krit 6, 113, 166, 217:;'
Krivaa 145,248i29~
Kriva draga 124, 228,280
Kriva:Palan:ka
lt4
~I1ivaj.a 93, ,~92, 2,60
Krivajski lurg94.
Krivoije ; 85, :2{)4,' 270"
Kri 128
.'
,
KI1ka 117-119, 223,'276
KI1ki 119"
"'
,
Krndija 94
Krn.ja;duta, 'Krledua
96, 19,4,
"262',
"
Kroj 48,<,..
Krstac 143, 150.' ~54,;299, '
Krstacdol 124, 228'
Krstae 124, . :;' ,
Krstina 143, 206: :;
. ~
Krstine 247, 294 '
Krstinja 272
;;,';
KrugLjaka;,strana: 133,,~:l
Krupa 146,'249,,',296; , ,':-.-,
Kruica 139,.?~,. 291:,,'
,i
Kruka 139 c-'
KreLjj 13'1 O'! ',:,
,
KtiUk Dafer-paa-Bu ,
,;Kudus 165,.,179,;
,': .,,;
';
Kuk 104,19,8, 2~
Kuka vica 2()4, 270
I

"

),

309

Kuklac 236
Kula 98, 125
Kulen-Va!lrof 98, 104, 198, 265
Kuletina 128
Kulun v. Kolon
K.umanoV'O 44
K~irovo
105
Kuplruha 105, 199, 266
Kupp:i Ruha 105
Kuprovi.ta 103
KW'dhsta.n 65, 166
KuriJo 147, 2911
KUII'ja.nica 92, 191, 259
Kurtova kosa 94
Kusac 107, 200, 267
KUlSs&o jezero 107
Kubi 232
Kiltillroglu, Bekir 35----'37,40,
42

Lago, Ivan 120, 224, 277


Lahsa 65, 166
Laka 120
LaIichina 147
Laili 147, 251, 297
Lapac 98, 104, 194, 198, 262,
265
Lapako polje 104
Ledenica 118, 222, 276
Lefkada 108, 210
LeilpzlJg 25, 79
Leslkovaa 45, 144
Lesli 29, 30
Leopold I 25, 26, 31, 34, 40, 41,
45, 48, 49, 51, 52, 57, 62, 65,
.73, 7~0,
167, 178
Lepant 109, 110
Limnos 23
Li(pa 41, 48, 49, 54
Lipova 67, 169
LLpovac 101
Lisac 104, 105
Linika ada 87, 205
Livanjsko polje 34
Livno 42, 77, 128
Lokvica 149, 253, 298
Lopal, Radoslav 78, 87
Lqpata 148
Lqpue 119, 120, 223, 224, 277
IDpu'ke stijene 1019,223, 277

310

Lopuko brdo 119, 223, 224, 277


Lopuko jezero 119, 223
Lorensd, Karlo 28-30, 32, 34,
42
IJUibna 189
Luane 126, 230, 282
Lug 122, 169, 279
Lug.o 48, 49, 54, 67
Luj XIV 34, 41, 57
Luke 117
lJuika, Radan 203, 270
Lunbardendk 93, 101, 104, 192,
196, 198, 260, 264
Luni dolac 137, 241, 290
Lulmi Gudeli 137, 241, 290
Lun',jalk 137
Lunjaci 137
Luxni Dola.z 137
Ljeni&a ada 87, 271
Ljuma 43
LjUbina, Ljubi.na 85, 89 204,
258, 270
'
LjUlboeVlO136, 240, 290
Ljubovilk 150, 253, 299
Wubumto polje 140 145
Ljut 133, 236, 287 '
Ljutit, Ahmed 205, 27,1
Madrid 20
Maarac 93
Maarevo brdo 93
Maarska 65, 166
Maari 25, 32, 45, 7,1 175
Maglaj brdo 133, 236: 287
Magreb 65, 166
Mahmud-aga 77. 203, 270
Mahmud""paa 54
Mahmudbegovi,
Mahmud-paa 40, 54
Maicen 29
Makarska 133, 137
Maks Emanuel 41, 48
Mala Bojna 91
Mala Dabrnja 88
Mala Kladua 94
Mala Mlaka 37
Mala otoka 87
Mala Popina 105, 106, 199, 266
Mala Zaba 148, 252, 298
Malahovskl, Stanislav 62

Mali Kozjak 120


Mali Motokit 140, 243, 292
Mali Prolog :142
MaH Sorduk 151, 254, 299
Mali Zlatac 132, 235, 286
Malkotenti 25
Malkovce 228
MalohariCa 129, 232, 284
Malora 129
Malori 129
Maltepe 8
Maljkovo 124, 280
Mandi 284
Mandi. Sahin-aga 129, 233, 284
Marevich 121
Marojevi 121, 226, 279
Marovac 121
Marsilji ,Ferdinand 33, 62, 78.
79, 81, 98, 188. 194. 257, 262
Maevina 100, 196, 263
Matas 125
Matija, v. Korvin Matija
Matica 141
Maunovi, Omer 222, 276
Mavrokordato,
Aleksandar
62,
63, 40, 41
Mazin 93, 104, 105
Mazinska planina 93. 104, 265
Mazgee staze 134, 288
Mei 123
Medina 64, 165
Medveak 107. 116
Medvep;ia glavica 116
Medvidija glavica 78, 107, 116,
200, 221, 267, 275
Meduraje 103
Mehmed IV 22-28, 33-36, 43,
48. 49, 52
Mehmed efendija 77
Mehmed han IV 8
Mehmed""paa 40
Mehmed Osvaja 56
Mejaka draga 124
Meka 64, 165, 275
Meljaa 129
Metla 85, 89, 189, 258
Merzifonlu hadi Ali-paa 50
Merzifonlu Kara Mustafa-paa
24
Mei 123, 227, 280

Metaljavi Dolacz 107


Metiljavi dolac 107,,267 .
Metiljavi dolac 200
Metkovi'14~~143, 147, 148, 150
Mihajlo 78
Mihoevi 139, 242
Miholjaa 231, 284
Mihovija 242, 29.1
Mijedrazi 85
Milanovaa 144, 248
Milanovaka gradina 295
Miloevica 143
Mioevi 139
Mioevii 139
Mioljaa 129
Miov.ija 139
Mirkovi 118
Mikovia vrh 106
Mitrevich 139
Mlada 145
Mlaan 86, 271
Mladenovi 204
Mleani 22, 23, 30, 31. 35, 56
Mletaka Republika 5-11, 24,
29, 50, 62, 63, 77, 107~110,
112-116, 209-21.1, 214, 216
218, 221, 267, 275
Mlinarische Briicke 102
Mlinski prelaz 102, 103, 264
Moha 34, 35
Mokra polja 86
Moslavina 20
Moldavija 26, 29, 41, 43. 50
Moma 136
Monte Gliubovich 150
Monte Orah 140
Montekukoli 58
Moreja 35, 108, 110, 210, 211,
217
Morejska ostrva 113
Mori 67, 68. 169, 170
MoroV1i68, 171
'
Mosul 65, 166
Mostar 145. 248. 295
Motokit 139, 140, 243. 292
Mramor 141, 244. 292
Mrakovica 102
Mrkonji-Grad
77
Muhamed 49, 55, 64, 76, 165, 183
Muhamed han 64, 166

311

Munka 31, 47 '


Murat 39, 145
Murat III 19
MUTat IV 21
Murat-aga 203. 270
Murat efendija 77
Murselagi 122, 226, 227, 279
Mustafa I 21 '
Mustafa II 36, 38, 42, 52-58,
60, 61
Mustafa-paa '56
Mustafa, princ 43
Mustafa, suItan 6~" 166
Mustafaga 296
. ,
Mua 130
Mutnica 85, 206, 272'
Mutnik 272
Muvekit, v. Hadlhusejnovl
Salih
-.

Nabi efendija 63
Nadin 22
Nadastl 25 ' ,
-Nadban 243
:Nadban'ja 140,292.'
N'ebljusi 103
Neretva 145:'146.150,248;295,
299
:
,'"
<
','.','
Neum 148i
Neum-Klek 5, 15(}',151
Nevesinje 56
Nicolina Glavica 89
Nijemci' 32'
"
Nikolica 138, 241, 290 '
Nikolin klana'c 89. 189, 258
Nikolina Klanac 89
Nikolina kosa 90,' 189, 258
Ni 4.2;'43,45-47
'
.
Nizozemska 66, 112
Nojdorf 30

NojhauselBn

. ','

Nova Sela 132,143,' 236;'287


Novak, Grga 2Q .'
'
Novi 8~,9, 69; 81.--88, 112, .172.
188, 202;' 20(207,
257; 267,
271, 273
"
,,
Novi-i atik 82
Novi-i dedid 82
Novi, Novi. 82--:e4, 188,' 201:203, 257. 26~270
Novo Brdo 45

'312

Novoselac 121
Novoseli 132 ,
Njemaka 65: 166
Njivetine 126
Oblaj92, 93
Ogranica 85, 204, 270
Ograda 135
Ograenica85,
135, 238,239,
289
Okruglica 148
Omer, drugi halifa 21
Orah 140, 244, 292'
Orahovica 86
Orahovo brdo 134, 237
Oraac 104, 265
Oranica' 118, 222, 276
Orhonlu Dengiz 50, 52, 54, 55
Orahova glavica 134
Orova 42, 43,' 47
Osijek 30, 35, 48
Oskoruna glava 135, 239, 289
Oskorunica 149
Osman II 19-21
Osman. silahdar-aga 77
Osman, trei 'haI.i:fa 21
Osman-aga 6
Osmanagi 129, 232, 284
Osmanlije
18; 26, 33
Osmanska Carevina 5, 10. 1517, 19-21, 23. 25,26, 28, 29,
33, 35, 38, 40, '42, 43, 52, 53.
55, 56, 61--'-63. 73, 77, 81-83,
. 10Q,108, 116. 120. 152. 20~
212, '2,14, 215. 219, 243. 267.
268
.
Ostrovica 22, 77, 104
Ostrogon 30,
Ostroac 97, 98, 194, 206, 262,
273
Opurganova
ada 86. 204" 271
Otra glavica 120
Otii 123;' 125, 228, 229, 280,
28:1
Otiika Dubrava 124, 228, 280
Otoka 145, 248, 295
'
Oton 107. 200
Otonsko bilo 107. 200.267
Otonsko brdo 107, 200
Otri 142, 245, 293
Ottingen, Vcilfgang 62

Paget, Viljem 62, 63, 66, 108,


168, 208
Pakrac 35
Paladin 126
Pale 137, 240, 290
Panevo 54, 55, 58
Panjajoti 40
Papratnica 139, 243
Parain 47
'
Parkanj 28. 32
Passagio del Molino 102
Paii 107
Pakula 130
Pavatovi 138, 241, 290
Pavia greda ,132
Pavkovac 85, 204, 271
Pe 40, 96
Pei 193, 206, 272
Peigrad 96
Pejinovi, Petar 16
Pelkovac 141, 244. 293
Peloponez 29, 39, 50
Perkovi 132, 226, 287
Perkui 132
Pernik 206, 272
Persija 20, 21
Persijanci 20, 21
Perua 122, 123
Petar Veliki' 55
Petnehazi 31
Petrinja 20. 81
Petroci31
Petrovac 206, 272
Petrovaradin
41. 51, 57, 58
Petrova gora 272
Petrovia vlake 124
Pikolomini 42, 45
Pirot 39, 45, 46
Pisarevo polje 117, 222, 276
Pivnjaci 87
Plavno 106
Flazrtik 143. 246, 294
Plazovi 125. 228, 281
Plesnicza 100
Pletine kamenice 246
Plindenburg, v: Vfegrad na
Dunavu
Plilvica 282
Putna kamenica 294
Plovdiv 46
Plietvica
103,' 104, 118, 197,

223, 230,265. 276


Poitelj 56
Pod 122, 226, 279
pod Cozzorischi 122
Podmo 139, 242, 291
Podoldja 24, 29, 50, 67. 169
Podosoje 123, 227, 280
Podstinje 127, 231,283
Podstinjska greda 231, 283
Podtravnie 228, 229
Podunavac 85
Podvornica 224. 226, 279
Podzvizd 89, 94, 192, 193, 260,
261
Podzvizdska rijeka 94
Pogani do 136, 289
Pogani dolac 136, 239
Pogledalac 103, 197, 264. 265
Pogledalci 103
Polaa 120
Polant 56
Poletica 289
Poleti 136, 240
Poletnica 136
Polica 132, 148, 251, 297
Poli 141
Poljaci 20, 24, 30, 62
Poljana 104
Polj ce 132
Poljice 132. 226, 281, 287
Poljska 8, 24. 26, 29, 50, 61-63,
109, 113, 115
Ponikle 94, 192. 260, 261
Ponikve 94 '
Ponor 94, 124, 228, 281
Popina, klanac 105, 199, 226
Popistak 105
Popistjak 105
Popitak 105
PopoviTfl, 252, 298.
Popovia jee 135, 239, 289
Popovii 135
Poprene njive 139, 242, 291
Poputak 105, 106, 199, 266
Porta 15, 18~ 19. 29-31, 33.
40-42, 44, 50, 53, 55, 61_63,
84, 112
Posaviha 6
Postinjska greda 128
Potak 105, 106
Potravlje 123, 124, 125. 281

313

Potravniki gaj 124, 281


Poujoulat Baptistin 25, 27-30,
32, 33-36, 42, 43, 47, 49, 50,
53, 55, 58, 59, 60, 62, 79
Poega 35, 185, 255
Praja 210
Pra.patnica 139, 140, 291, 292
Prekorica 122, 226,' 279
Prelog, Milan 28, 35, 41, 49,
50
Prelovac 222
Preveze 109, 110, 210
Prirbi1i 93
Pribudi 107, 267
Prisoje IaI, 235, 286
Prdtina 43, 45
Privrilica 100, 195, 263
Prfvorac 139
Prizren 43, 45
Prokopica 141, 293
Prokuplje 45
Prolog 142, 245, 293
Prosik 135
Provala 150, 253, 299
Provalija 150
Pruak, Hasan Kafi 16
Prvakova glavica 139, 242, 291
Pusti kuk 135, 238, 288
Pukarica
129
Raba 124
Rabata, Jostp 78
Rabillovo r. 96
Rabinja 94. 96, 192, 193, 261
Rabutin 56, 59
Raa 78
Raanska ada 78, 186, 255
Rada 90
Radake Ravnice 90, 190, 258
Radanica 90, 189, 258
Rade 150
RadHjevac 117, 222, 276
Radivojeva ada 87. 205, 271
Radivojeva jaruga 146, 249, 296
Radkovac 136, 289
Radljevac 117
Radobilja, upa 133
Radoblja 133, 135, 237, 238, 239,
288, 289
Radobuglia 133
Rado 90

314

Radojev lug 146, 249, 296


Radojica dolina 85, 204
Radonia glavica 90, 190, 259
Radov lug 146
Radovanova kosa 100, 195, 263
Radovich 85
Radovi 85, 88, 89, 189, 257, 258,
270
Radvik 85
Ragib efendija 84, 202, 203, 205,
207, 269, 272, 273
Rajna 32, 42, 48
Ralklka 65, 166
Rakovac 196
Rakovica 101, 102, 264
Rakoviko polje 101, 102, 196;
264
Rami Mehmed-'P8a 62, 63, U5,
220
Raskrnica 141, 244
Rasova 120
Rastoca 120
Rastok 140
Rastovika ada 186, 256
Rastovizza 78
Rasuha 120, 224, 278
Rasuva 120
Raane 138
Raid 11, 56, 59, 60
Rmkoviri H 7
Ratkovac 240
Ravna poljana 116, 221, 275
Ravna Mdjodra~a 136, 239, 289
Ravna vlaka 135, 288
Ravnice 90
Ravnika ada 86, 87, 204, 271
Ravni kuk 136, 240. 289
Ravni Poputak 106, 199, 266
Ravni Potak 106
Razlivci 129
Redlich. Oswald 26-32, 34.
41--43, 45---55, 57, 5~3,
79
Redeb-aga 77
.
Redepovac 91, 190, 259
Redinovac 91'
Redep-paa 42
Regensburg 32
Reis 204, 271
Rijsvijk 57; 61
Risan 112, 214
Rivina 128, 282

Rivolo di Isahin 93
Rodenizco Polle 100
Rodos 42, 63, 65, 166
Rojnak 106
Rojska 91
Rotni dolac 143, 247, 294
Rovdsca 91
Rudenikopolje
100, 101, 196,
263
Rudnik 143, 246, 294
Rudnjak 143
Ruinac 106
Ruja 102
Rujnak 106, 200
Rujska 91, 190, 259
Rumelija 23, 39, 61, 65, 108,
1110,166
Runade Glaniza 106
Runava glavica 106, 200
Runavica 102, 197, 264
Runja Glavicza 106
Runjak 106, 266
Runjina ledina 128
Runjino jezero 126
Rusi 55, 62
Rusija 8, 24, 61----63
Ruvisca, Ruviska 91
Sabit Alauddin, v. Uianin
Sabit
Sageaizno Poglie M7
Sa'id, pokrajina u Egiptu 48
Salrh-aga 77
Salzburg 32
Samardi, Radovan 27, 29, 34,
49, 50, 58-61
Sami, Semsuddin 63
Sa na 87, 205, 271
Sajmite 101
Sarajbosna 185. 221, 275
Sarajevo 7, 8, 16. 22, 60, 80,
133, 145, 255, 275
Sarbovi, Radojica 203
Sarzodol 102
Satri 125, 229, 281
Satrika lokva 125
Sauer, Gvidobald Maks 71l
Sava 5, 41, 68. 69. 77-.80, 171166, 205. 255, 267, 272
Savoja 5<1
Savojski, Eugen 34, 42, 57----62

Sazinska kosa 94, 192, 260,


Sazinsko brdo 94, 192, 260
Sax, Karl Ritter, von 27, 43, 49,
50
Segedin 54, 57
Seidl-zade Mehmed-paa 7
Sejj4d Fejzullah efendija 38, 52
Seliino kuite 118, 222, 276
Selim Javuz 56.
Selina 124, 228, 281
Selie 97, 101, 116
Selite Gnojnice 96
Semich 142
Semi 246
Semij 142. 293
Senta 58, 59, 61, 142
Seoci 142
Sepaltura di Isahin 93
Sertoglu, Midhat 15, 20-24, 49,
50, 53
Seybt, Julius 79
Seyyid Mustafa 15
Siget 42
Sighanska Glavdzza 137
Sijavu-paa 35-37
Silahdar 39
Siljanska glavica 137. 241, 290
Siljev brig 137
Simbracove stine 126
Sinj 31, 34, 110, in, 123-130,
:132-134, 211-213, 230-236,
280, 282. 283-285, 287, 288
Sivas 65, 166
Sjekose 147, 250, 297
Sklop 100
Sklopski prelaz 100
Skoplje 43, 44
Slabinja 81
Slana voda 122, 227, 279
Slani potok 122
Slankarnen 49, 50, 58
Slavonija 7.35, 269
Slavonski Samac 78
Slubin 81, 187, 257
Sluin 100
Slunj 93, 96-98, 100, 193, 261,
273
Slunica 93
Smederevo 47
Smederevska Palanka 47

315

Smiiklas, Tade 86
Sobjeski, Jan 24, 27, 28, 57
Sofija 44, 45, 46
Sokolovi, Mehmed-paa 18
Solnok 31
Soko 81, 187, 257, 268
Sridorich 1118
Sorducz Mali 151
Split 23
Sporo polje 143, 246, 294
Srb 43. 105, 199, 265, 266
Srbi 43, 46
Srbija 41
Srbski klanac 105, 106
Srdorik 118
Srebrenica 42, 105
Sredimir 149, 253, 298
Sredgne Bardo 150
Srednje brdo 150, 254, 299
Sredozemno more 65, 110, 2H
Srem 74. 167, 171, 185, 255
Sremska Raa 78
Sremski Karlovci '5, 15, 40, 62,
77, 152, 267
Sridorik 118, 222
Srkulj, Stjepan 5, 9. 10, 78, 81,
85, 89, 90, 91, 92, 93, 9,6, 100106, 107
St. Job 31
St. Zorzi 137
Stani 85, 204
Stani Polje ,88
Stanite 92
Stanojevi, Gligor 22, 24, 31, 34
Stara cesta 103
Stara Gabela 247, 294
Stara Ostrovica 104, 198, 265
Stara Strabenica 9,0, 190. 258
Stara straa 116
Stari Jasenovac 80, 205, 272
Stari Novi 82, 83, 84, 203, 268271
Staro Selo 93
Staze 134
Stilje 139
Stipurinovia
okruglica 148,
252, 298
Strazbena G1avizza 133
Strazgna glavizza 121
Strabena glavica 133. 236, 287

316

Strabenica
90, 190, 199, 258,
266
Strmica 117
Struge 85-87, 145, 271
Sub aina njiva 131, 235, 286
Sueska, Avdo 22
Suha otoka 87
Suha 126. 230, 231, 282
Suhanac 88
Sulejman II 35, 37, 38, 4()'-:-47
,
49, 53
Sulejman-aga 37
Sulejman-paa
29, 34, 35
Sulejman Veldanstveni 25, 26,
56
'
Sulejman Zakonodavac- 19. 52
Surdup 151
Surmeli Ali-paa 51
Suzii 90
Svatski pod 149, 252, 298
Sv. ore 241, 290
Sv. Gothard 24, 58
Sv. Ilija 139
Sv. Jure 137
Sv. Mihovil 131, 231, 234. 285
Sv. Rok 142
Sveta Gora 39
Sveta liga 26, 29, 41. 63
Svilova glavica 116, 221, 275
Svinjarica 146
Szlubin 81
abac 41
abanovi, Hazim 7, 11, 16
Sadi, Cazim 9
ahin Mustafa-aga 28
ahin Mehmed-paa 54
ahdnov grob, mezar 93. 191,
260
ahinov potok 93, 260
ainovac 93
ainovii 93
am 65, 166
aplia ada 87, 205, 271
arbovi 270
arev do 102
Sarodol 102, 197
arojevi 270
Saroni 129, 232, 284
arooatak 31
arovi, Radojica 270
arva 31
'

Satonef 49
ebe 67, 169
ehrizor 65, 166
estia ada 88, 205, 271
ibenik 22
ilovi 125, 229, 281
flovia lokva 125, 229, 281
Simrakove stijene 126, 230, 282
Sklopski prelaz 195
kotska 66. 108, 167, 208
ktilja 141
kuljsko brdo 141, 245, 293
lik, Leopold 62
Solto 128
Spanija 32, 52
pijevi, Jure 222, 276
taremherg, Gvido 41, 47, 48,
56, 59, 62
Staremberg; Rudiger 57
tip 43
tratman 32
tuli 138, 242, 291
Stu~H 100
Stur1iki prelalz 100, 195, 263
vica 102
ulc 30
uplja stijena 150
unjevaa 127
Tadi 88
Talman 78
Tatar Varo 96
Tatari72, 75, 116
Tavani 92
Tavija 81
Tavrln dolac 135
Tekeli; Imre25, 2.7, 30, 31, 43,
46. 47
Tekeli, Stefan 25
Tekflirdag '7
Tekirdagli, Beknl Mustafa~paa 40
Temivar 7, 50-52.54'-56,
58.
60, 115,67,' 166. 69,170, 201,
268
.
Tanedos 23
Ternovi 100
Teufik, M. 23
Tih'aljilia 145
Tisa 32,'5840, 67, 68, 77, 169171

Tisovac 85, 86
Tisovica 85, 204, 271
Titel 51, 5i:l, 68
Titova Korenica 103
Toilo 126, 281
Tokaj 30
Tomi, Jovan 39, 40
Topal Osmari-aga 203, 270
'I'opkapija 8
I
Topolje 118. 119, 222, 223, 276,
2J7
Toi 124
Trebiat 142, 145, 248, 295
Trepetljikovac
103
Trilj 130, 131
Triljska skela 131, 234, 285
Tripolis 65, 166
Trobichia Giaz 293
'I'rogrla 144, 247, 295
Trogrlii 135
Tropia jaz 244. 293
Trac 96, 97, 100, 193, 194, 262,
272, 273
Tunda 54
Tunis 65, 166
Turci 15, 20-30. 33-35, 39, 40,
42-52, 54'-57, 59, 62, 79, 81,
83, 86, 152
Turhan 28
Turi 120. 224, 278
Turjaci 130, 284, 285
Turjak 233
Turska 19, 23. ,41, 107
Turski rep 151
Tvrda draga 124, ,228,281
Ubovii 119, 277
Udbina 103
Ugarska' 25. 29, 30, 35, 41, 42,
5()'-:-52,57, 58
Ugljane 13,1, 132, 235, 23,6, 286,
287
Ujevd, orin 141
Ukrajina 24. 50
Ulcinj 56
Una 9, 41, 68. 69, 77-'-82. 84=
87, 89, 104, 171. 185-187. 204,
205, 255-257, 2?()'-:-272 '
Ungvar 31
:
Unjka 103
Urvenica 252 i

317

f
Usti draga 124
Uzunarili, Ismail Hakki 20,
21, 23-25, 27, 33, 34, 3&--38,
40, 44, 49-57, 59, 60, 62, 63
Uianin, Sabit 7, 185, 221, 255,
275
Vagnazza 140
Valenti8 pod 132, 235, 286
Valentin-Podi 132
VaLpovo 35
Valjevo 42
Van 65, 166
Vanjaa 140, 292
Varda 146, 147, 249, 250. 296
Varcar Vakuf 77
Vardo inferiore 138
Vardo superiore 137
VamiJs:pargne 120
Vavar 24
VaJbikan 32
Vatrenjaci 86
Vego, Mrko 133
VeUka Bojna 91
Velika Dabrnja 88
Velika Kladua 94, 272, 273
Velika obala 109, 110, U3, 210,
an, 216
Ve:lika otoka 87
Velika Popina 93, 105. 106
VelIka Rusava 134, 237, 288
Veliki Kozjak 120
Veliki Lisac 104 ,198. 199, 265
Veliki lug 145
Veliki Motokit 140, 243, 292
Velikii Prolog 141. 142
Veliki Varadin 31, 49, 50
Veliki Zla1a.c 132, 235, 286
Venecija 8, 11. 20, 22, 24, 40,
61, 63, 1,16. 148, 200, 212
Verstov potok 91
Verziperni 120, 224. 278
Veterani, Fridrih 45 49, 54
Vidakova glavica 116
Vidia Piket 129
Vidin 43, 47
Vidorija 87
Vidor.ijska ada 87
Vijenac 1:19,277
Vildentajn, Ivan Josip 78
Vilene ploe 141

318

Vilin klanac 106, 200, 266


Vilina ploa 149, 252, 298
Viljem III 66, 108. 167
Vinac 224
Vinali 122, 279
Vinari 227
Vinogradac 149, 253, 298
Vinograci 149
Vdnogradi 86
Virovitica 29, 31
Virstov potok 190, 259
Visoka lokva 104, 198
Vissoka Loqua 104
Viegrad na Dunavu 29, 31},42,
79
V~ii 145, 146, 249, 295
Vitorog 103
Vitrenik 135
Vlaka 124, 135, 149, 238, 253,
288, 298
VI~a
41, 49, 50, 57, 65, 166,
169
Vodena glavica 137, 241, 291)
Vodeni do 150, 254, 299
Vodica 126
Vodmon 59
Voja dolac 138
Vojni 130, 272
Voumza 126. 230, 282
Vwnik 146, 249, 296
Vrana 22
VraevIt .198
Vr,ba 137. 139. 241, 290
Vnbica 139, 242, 291
V~n Most 272
Vrgorac uo, ui, 136. 138-142.
144, 212, 213, 239. 240, 243,
245, 289. 290, 29.2, 293
Vngorani 140
VTh planina, Vrh planine, Vrh
Platina, Vrhplanina 91, 190,
259
Vrh Pljeivice 103, 198, 265
Vrh Rudenikog polja 196, 263
Vrhdo Donji 137
Vrhpolje 85
Vrilla~a 131, 235, 286
Vrlsto Potok 91
Vrlika IlO, 111, 118. 119. 121124, 212, 213, 223, 225--228,
227-280

Vrnogra 91-94. 191, 206, 272


Vrpolje 118
Vru.takI38,242
Vrevit 103, 265
Vuevija brda 224
Vuin 35
Vuine 141, 245, 293
Vuja draga 130, 233, 234, 285
Vuja glavica 121, 225, 279
Vuja jama 253. 299
Vuje brdo 120, 224, 277, 278,
295
Vuje jame 150
Vuji brod 145, 249, 295
Vuji do 137, 290
Vukovi 124, 280
Vuki 290
Vukia dolac 241
Vukov most 280
Vukovar 35
Vukovia most 123, 227
Vulia greda 126
Wien 11

Zarkovi, Krujica 270


Zavala 150
Zavalje 103 .
Zavojane 139, 242, 291
Zekovi, Krujica 270
Zekulji 139 .
Zelenika 246
Zelenikovac 142. 293
Zidina 911
ZLnkeisen 42, 56, 58
Zobanovina 127, 231, 282
Zrin 85, 86, 204, 271
Zrinska, Jelena 31, 47. 49
Zrinjski 25, 86
Zrinski, Adam 50
Zrinski, Nikola 50
Zrmanja 107, li17, 267
Zrnako vrilo 125, 230, 282
Zulfikar efendija 40, 41
Zulkadirije 65, 166
Zve 142, 245, 246, 293
ZvJjezdina 146, 147, 250, 296
:lvonigrad 200, 267

Zaasna 185, 255


Zadar 8, 20, 22
Zadvarje
31, IlO, 111, 129,
132~140, 212, 213, 233, 237,
238, 240. 284, 288, 289
Zadvarska ljut 135, 139, 289
Zagreb 5, 19, 22
Zagvozd 137, 241, 290
Zahirovi 84, 204, 270
Zamlaa 86. 87
Zakila iuo, 211
Zakovi, Krujica 270
Zarkovi, Grujica 203
Zalug 144
Zaluko jezero 144, 248, 295
Zal'lllZi144
Zarglizze Summe 142

Zvorndk 41, 42. 185


2aba 147, 148, 252, 297
Zaibljak 67, 169
Zagrovi 117
Zarkovi, Grujica 270
Zeljeva 103
Zeljevski put 103, 198, 265
Zeevica 135
Zirovac 29, 89. 93
Zirovnica 85, 204, 270
Zitva 19, 39
Zujino polje 106, 200, 266
Zuljevi 126
Zupa 137, 239, 289
Zupa - Krstatica 137
Zupanj,a 78
Zu.panjska ada 78, 186. 255

319

E R R A T A
stra na

r ,

..

o.

...

...

red.

boeba. da.

sloj i

slOji

. ~ Jj.,.L,a

;~

105

-1'"

1b b

-45

166

~7

169

171

171

16

172

114

~..,b

175

.3

~.,k

11'

. :+

11;

~w,

k~

~75

-12

J:J;; .t,1

.:J~~\

178

~18

1(,

118

1,7

21

~I
r
'.
~..c.;...l.
_..<

~I

i
j)~L,

lO

~t:l

~~

ff

~~

..

~~

'"

.~~

-,

..

118

-~

.~

~)~\
.J.....L,O

~..r-

~~

14'

~~

...:.L.).J\.-I

~ ~

-L.,U.).
_ tr"""'

321

sira.na.

rec:L

178

48

u.l(-

<

...

1~8

~9

1H

..3

~1~

119 .

\I

b~"pJ

195

1;

196

~1

o~.?1

~..(.!~I

19&

.04

o~.}1

19"

-'14

-,'.6'

~~";'l

{)~L11

" .)....-:JL.
o:

1..5':

191

11

:~

..L..i.o

191

18

4J1y

~.!;j .

101

~9

~-'.J

207

10

..,..l;J~.)
.i....4:.: .

-,J..t

lO

119.

4f

119

19

e:

,,~

'l.01

1'

201

.1&

2.1

18

-1

-'.(1

'~~L_
'!.J

~J

~bJ

..JJ.
~..L.!~I

.3

190

-10

..b~.}l

'190

12

U~..>-J.,1

O.u~JI

-192-

.AA!J>

eU..

-19~

' .

-10

.JJ'.

.~~J

49~ .

'"

~~

194

.u;,I

.-i 94'

322

~~.:

..

6~!.,b1
.-

~,)

6~.)

uc>-

b..L.! !.,bI
.

o)

10&

.flf

2.0 &

-1&

":

J.li.

6~i1
~'.~...~

108

.-

,,~tkl ~.
~~:

1&&

19~

6~J

1~9

-1&'2.

~~i

'19'

~ ~

..J\ZCJ

a4

sfoJi

O~

{).~.J

treh4

reJ

strana.

tr:ba. A4. dC)j~

.toji

.~

..

jy.a

J~

j~

~~'

.u~1

~I

..

.~.)lo

2.0g

21'

~!JI

21'

.~.?

~,
.. ..

..

.)...9~

.}.J~

~I..

J~

..

- .u .)lo
,

- ..

~I

~G'

4~
323

t "1. DCl

~toj\.

uet.

$b-~nQ.

.
21&

jJ

119

\fi

123;

.s i r 'lll.a..

j.,.b

eh ~\oj;

.JI?

j.,.ik

43

t.5..J l{J.

~.J~

b~L

U, .

"'

~L

22'

1&

2,50

I~

U.-\,)L,;

2.32 .

'11

cb-.~c)

2b5

.u:.o.J~

~J~

23"

-40

Y -:J-,'

u.

. ~J);

23'

j.J;

~-'~

2.25
'11.5'

131 .

2.3.8 '

-1-1

13!}

24D'

1c~"

A-i

324

W,

-1

,O~

Jf

~~

~;;
't

~~.~

~-,.f

';~-'f

..

\'

O~)~

~~,:J
~\

s toj i.

rEd.
16

242

1&

~..I..~

,10

2U

~~
-:

jjJ

*~~

~)u.
\'

tr~

-.L.L. .r,

2~7

(,

2'18

tit;

16

2;2

-1

.lSZ

1~

~~~

2.52

11-

~.J

2.'~

~-'-f

.
~I

stoj i

-c,

..

'2."'''

2~S

ela

h~b'l

~~
~

~~
~
fF

~\

~
~~~

y-,

~-'~

'j..i

~.Jj
o~.J~

yk
~~
~

':

is: ~.J
325

III. RAZGRANICENJE

SADRZAJ
Strana
5

PREDGOVOR.

PRVI DIO
15

UVOD.
I. OSMANSKA

CAREVINA U XVII VIJl<-::KU


1

1. Unutranje
stanje u Osmanskoj Carevini pred drugi
pohod na Be .
2. od druge opsade Bea do svrgnua Mehmeda IV
3. Od Mehmeda IV do Mustafe II .
4. Od Mustafe II do Karlovakog mira
II. RAZGRANICENJE

26
36
52

SA AUSTRIJOM

A. UGOVOR O MIRU SA AUSTRIJOM

64

B. GRANICE

77

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

PREMA AUSTRIJI

Granice rijekom Savom .


Granice rijekom Unom .
Granice podruja Novi .
Granice podruja
Buim
Granice epodruja
Vrnogra
Granice podruja Velika i Mala Kladua
Granice podruja Cetin, Pei, Cazin i Trac do Korane
.
8. Granice podruja Trac, Ostroac, Biha, Brekovica 1
Drenik na lijevoj strani Korane .
9. Granice podruja Izai i Biha .
10. Granice podruja
Oraac, Lapac, Borievac, Stara
Ostrovica i Kulen-Vakuf
11. Granice podruja
Srb .
12. Granica prema Hrvatskoj

77
79
81
88
93
94
96
97
103
104
105
106

Wli

SA MLETACKOM

REPUBLIKOM

A. UGOVOR O MIRU SA MLETACKOM REPUBLIKOM

108

B. GRANICE

116

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.

PREMA

MLETACKOJ

REPUBLICI

Granica od tromede na Debelom brdu do Knina


Granini luk oko Knina .
Granini pravac Knin-Vrlika
Granini luk oko Vrlike
.
Granini pravac Vrlika-Sinj
Granini luk oko Sinja .
Granini pravac Sinj-Zadvarje
Granini luk oko Zadvarja
.
Granini pravac Zadvarje-Vrgorac
Granini luk oko Vrgorca .
Granini pravac Vrgorac-Citluk
.
Oraninl luk oko Citluka i Gabele .
Granini pravac Gabela-Kopita
na brdu Polici
Granini pravac Polica-morska
obala.

116
117
119
121
123
126
.129
134
136
140
142
144
147
148
151

IV. ZAKLJUCAK
SKRACENICE

153

IZVORI I LITERATURA

155

DRUGI DIO
I. TURSKI

TEKST UGOVORA O MIRU SA AUSTRIJOM

IJ. TURSKI TEKST


STRIJOM

UGOVORA O GRANICAMA

165

SA AU185

III. TURSKI TEKST UGOVORA O MIRU SA MLETACKOM


REPUBLIKOM
.

208

IV. TURSKI TEKST UGOVORA O GRANICAMA


TACKOM REPUBLIKOM

221

V. PRIJEVOD
JOM .

UGOVORA

VI. PRIJEVOD UGOVORA


KOM REPUBLIKOM

O GRANICAMA

SA AUSTRI255

O GRANICAMA

SA MLETAC-

NAPOMENA AlUT,ORiA.
REGISTAR UCNIH LMENA I GEOGRAFSKIH
ERlRATA

SA MLE-

275
NAZIVA

300
301
321

Eref

Kovaevi

GRANICE BOSANSKOG PASALUKA


PREMA AUSTRIJI I MLETACKOJ REPUBLICI
PO ODREDBAMA KARLOVACKOG MIRA

*
Izdava:
Svjetlost,

izdavako

preduzee,

Sarajevo

Za izdavaa:
Abdulah

Jesen-kovi

Tehniki urednik:
HUmo Hadi

Korektor:
Natalija

NIP

Kuli

Stampa:
Osloboenje,

Sarajevo

Za tampariju:
Rasim

Husi

Ova knjiga je osloboena osnovnog pOI1eZana promet na Q&IlOVU


Miljenja Republikog sekretar ij ata za obrazovanje i kiulturu broj
02-413/28 od 5. aprila 1973. godine.

o
__

____ =

DANANJA

GRANICA

SRBIH'

GRANICE BOS. PAALUKA PREMA


ODREDBAMA KARLOVACKOG MRA

c9(ul J'..P..4
T..RA

erus

O O GJlvl.PJ-c.J eu.

UNJ.L,YL. LJJVlJTA..IVLJ
JNIIJLDUOl.PLRIA:

J;.."2r?.::D,:~i.t:z
!'y!-7,..,.,

c,;z~ro~~r.k,.:z~/Iz.'~c
~.' -R.ft~rLpr ULz-~ C"~,:~.L~UPJ~irCU.n..k,,~~d.urj
2't:r1i.Urz.u.nz- ",'1I'/JYC71R CzL~'ZUJ, un .urunl.. LnCO{.':ZrL.UrLfu:lJ;"t:fU1 ZL2 UuzZL.7ULnL J ce, ~J
7iu-~7!'JU~)UJ''';' <~
1~U"L'Jl';~yJi,
T~";!L.uurt?J~t:nduue, '1iJ0':.~J/1.fi,-unu"'~ir..Lt'cu :n-,.,..;uri..L
/u.:L, '7u ..2! ~Jt.U
TZ~i.t:/Z,nUJTZ.. leI/uni. /u.Ju~,.~.1 ~.skre"ez.r. ~d. t'UJn U/~NZHrriu",U7Z. .../\p,i .....
'~n.l~
"!'pilU y;,,&.2LiL:iz.un~ .74rnzenri.J' ~ fi--d:~u TnLuuzu.uz. fiJ!'pqft:u~
: Tr..z.cuU' Zhe, uz .:vujp'~Z:dhue ~
lmfuzu.u; e-t vz. L-z/1",.e, ,,,nYei'rLlt:Iu:L.z.Lt.lte~A ,.ri.;ha:~,Y~"/"UJ CfUl..2Jn.. .H.j'Jt:yihLr ;y..
2.rrp
uzte,- U
n.,;zhl.:ll.,~e. 17Z1:1n.~nlc.ft:'n"n, tJ.,;t:UL. iU", 136 ,:/I",:~.ul'&
G'lLt/~rcr.J:~,r..z.I!U4
ml:.t:,.t:-;"'pe,..n~ ..:zne,~..
~
eU/4U'

t:!t:. eJt,

).

<t.

s: