Sie sind auf Seite 1von 16

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V.

Pusi)
DAVID HELD: MODELI DEMOKRACIJE
UVOD
1. Pravedna vladavina i socijalna pravda
Temeljna transformacija u historijskom shvaanju demokracije se dogaa u 19 st. kada se ona
poinje promatrati kao model postojeeg politikog ivota, uspostavljanjem teorije liberalne
demokracije. Demokracija je kao ureenje politikog ivota utemeljena na politikoj jednakosti
svih graana, to je usko povezano sa ekonomskom jednakou. Ideja demokracije se
transformira od ideje o pravednom drutvu ravnopravnih pojedinaca u kojem svi vladaju
zajedniki, do ideje predstavnike demokracije i vlasti kod koje legitimitet proizlazi iz redovno
ponavljane procedure. Postoji bliskost izmeu ideje pravedne vladavine i ideje socijalne pravde,
no socijalizam se jo uvijek nalazi u utpijskoj fazi
2. Modeli demokracije za dravu i modeli demokracije za drutvo
Osnovna funkcija demokratske drave je da bude garancija slobodnog civilnog drutva.
Osnovni, KLASINI MODELI demokracije:





atenska klasina ideja demokracije


protektivna u funkciji obrane graanskog statusa
razvojna obogaivanje politike egzistencije pojedinca
neposredna - marksistika

Suvremeni (postojei) oblici demokracije:







tehnokratski vei broj elita koji se bori za vlast (kompetitivna elititistika)


korporativistiki
pravna demokracija osnovna garancija slobode je vladavina zakona
participativna demokracija garancija slobode je iroka patricipacaija graana

3. Demokracija i vlast
Osnovni uvjeti demokracije:
1.) demokratski doneseni zakoni koji se primjenjuju na sve graane
2.) separacija sudske, zakonodavne i izvrne vlasti
3.) politika vlast izabrana na demokratskim izborima
4.) osigurani kanali konreole i utjecaja graana u meuizbornim razdobljima na
izabrane politike predstvanike i procese politikog odluivanja
Snagama na vlasti je privremeno povjerena vlast, a snagama u opoziciji je privremeno
povjerena demokracija
Bitne prednosti aktivne parlamentarne i izvanparlamentarne opozicije su:
omoguuje javnosti da vlast trajno dri na oku
ne zahtjeva stalnu masovnu participaciju graana
Demokracija
gr. demokratia (demos-narod, kratos-vladavina)
oblik vladavine u kojem vlada narod te podrazumijeva dravu u kojoj postoji oblik
politike jednakosti meu ljudima
ostvaruje temeljne vrijednosti: jednakost, slobodu, moralni samorazvitak, efikasnost
odluivanja, zajedniki interes, privatne interese, dr.probitak, zadovoljenje potreba
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V. Pusi)


Modeli demokracije:
 PARTICIPATIVNA (neposredna) DEMOKRACIJA
Sistem odluivanja o javnim poslovima u koji su graani izravmo ukljueni
 LIBERALNA (predstavnika) DEMOKRACIJA
Sistem vlasti koji obuhvaa izabrane slubenike sa obavezom zastupanja interesa graana u
okviru vladavine zakona
KLASINA DEMOKRACIJA ATENA
Prvi demokratski politiki sustavi javljaju se sredinom 6. st. pne, dodjelom prava glasa svim
slobodnim graanima. Ta se politika kultura iri grkom civilizacijom, a vrhuncem njenog razvitka
smatra se Atena, koja je u 5. st. pne najmoniji polis, grad-drava
Vlast je utemeljena na ustavu, a politiki ideali, vrhovne vrijednosti atenske demokracije bili su
jednakost i sloboda graana (koji mogu, ali i trebaju sudjelovati u stvaranju i odravanju zajednikog
ivota). Tu je i potivanje zakona i pravosua. Demos, slobodni graani sa suverenom moi, u Ateni su,
meutim, bili iskljuivo odrasli mukarci atenskog porijekla, no sudjelovanje u javnom ivotu nije bilo,
barem naelno, odreeno poloajem i imovinom. Jedna je od obiljeja te demokracije odanost naelu
graanske vrline (odanost republikanskom gradu-dravi te podreenost privatnog ivota javnim
poslovima i zajednikom ivotu). Ne postoji moderno razlikovanje drave i drutva, slubenika i
graana, naroda i vlasti svi su se graani sastajali, raspravljali, odluivali i donosili zakone (naelo
izravnog sudjelovanja). Skuptina je kljuno tijelo suvereniteta, a sainjava ga graanstvo kao cjelina.
Sastajala se barem 40 puta godinje i trebala kvorum od 6000 graana, a odluivala je o cjelokupnom
ivotu atenske drave
Budui da je veina stanovnitva bila izostavljena iz bilo kakvog odluivanja (mukarci do dvadesete
godine, ene i robovi najbrojnija pojedinana grupa), postavlja se pitanje o opravdivosti nazivanja tog
ureenja demokracijom bolje bi pristajala tiranija graana

prva demokratska politika zajednica 6 st.pn.e.-Kios


stvaranje demokracije je vezano uz nastanak ekonomskog i vojno nezavisnog graanstva
politiki ideali su bili: jednakost, sloboda, potivanje zakona i pravosua
prisutna je openita predanost naelu graanske vrline podreenost privatnog ivota
javnim poslovima i zajednikom dobru
naelo vlasti naelo izravnog sudjelovanja
graanstvo su bili atenski mukarci stariji od 20 god (atenska politika kultura je bila
kultura odraslih mukaraca) demokracija patrijarha, tako da je politika jednakost bila
za one sa istim statusom (iskljueni doseljenici, robovi, ene..)
politika Atene je poivala na nedemokratskoj osnovi

Aristotel
kriteriji slobode: naizmjence vladati i biti vladan te ivjeti kako tko hoe
jednaki udio u upravljanju je mogu zbog toga to je sudjelovanje novano nagraeno,
to glasovi graana jednako vrijede i to postoje jednake mogunosti da se dobije javna
sluba
jednakost je praktina i moralna osnova slobode
Platon Drava
osuda demokracije kao oblika drutva koji dri ljude jednakima, iako oni nisu jednaki
narod se rukovodi svojim poslovima te nema ni iskustva ni znanja za politiko
rasuivanje
uvodi teoriju mjeovite drave
problemi svijeta se ne mogu rjeiti dok njime ne budu vladali filozofi
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com
2

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V. Pusi)


1. Klasina demokracija (Rousseau, Marx, Engels)
Naelo opravdanosti
Graani trebaju uivati politiku jednakost, kako bi bili slobodni da vladaju i budu vladani
Kljune znaajke
 izravno sudjelovanje graana u zakonodavstvu i sudstvu
 skuptina graana ima suverenu vlast
 suverena vlast obuhvaa sve zajednike poslove grada viestruki naini izbora kandidata
za javnu slubu (drijeb, rotacija, neposredni izbori)
 nepostojanje povlastica kojima bi se obini graani razlikovali od javnih slubenika
 nitko ne moe obavljati istu slubu dva puta (osim poloaja vezanih uz rat)
 kratki mandati za sve
 plaa za javnu slubu
Opi uvjeti
 mali grad drava
 robovska privreda koja stvara slobodno vrijeme za graane
 kuanski rad ena oslobaa mukarce za javne poslove
 graanstvo je ogranino na mali broj osoba
PROTEKTIVNA DEMOKRACIJA

izvor autoriteta se pomaknuo od graanina do predstavnika drugog svijeta


kranski svjetonazor jednakost svih ljudi pred Bogom
zatita slobode zahtjeva oblik pol.jednakosti svih zrelih pojedinaca

Sveti Augustin Boja drava


najautoritativniji argument prevlasti crkvene moi nad svjetovnom utjecaj na politiku
misao
Sv. Toma Akvinski
ideja ograniene ustavne vlasti monarhija kao najbolji oblik vladavine, no monarhova
vlast je zakonita do granice koja podrava prirodni zakon
SREDNJI VIJEK - politika prava, obaveze i dunosti su se shvaale kao tijesno povezane s
religijskim i feudalnim imovinsko-pravnim sustavom, ali koncept drave ne postaje glavnim predmetom
pol.analize do kraja 16.st.
PROTESTASTSKA REFORMACIJA je postavila pitanje pol.obveznosti i pokornosti te donosi
miljenje da mo drave treba odvojiti od vladara koji podrava neku vjeru (Luther & Calvin)
Pojava novih tradicija politike misli:
1. Graanska humanistika (klasina republikanska) - MACHIAVELLI
2. Liberalna HOBBES, LOCKE
Liberalizam podrava vrijednosti slobode, izbora, razuma i tolerancije te eli ograniiti mo drave i
definirati privatnu sferu nezavisnu od djelovanja drave
cilj: oslobaanje civilnog drutva od pol.uplitanja uz ograniene ovlasti drave jer
pojedinac treba biti slobodan u ostvarivanju vlastitih tenji u vjerskim, ekonomskim i
pol.stvarima
najranije liberalne doktrine: pojedinci su slobodni i jednaki s PRIRODNIM PRAVIMA
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V. Pusi)


Protektivna demokracija = naglaava kljunost demokratskih institucija u zatiti onih kojima se vlada
od ugnjetavanja svake vrste, osobito od nasilja drave BENTHAM, J.MILL
MACHIAVELLI Vladar, Razgovori
1. teoretiar moderne drave
tri glavna konstitucionalana oblika vlasti: monarhija (tiranija), aristokracija (oligarhija),
demokracija (anarhija)
ne postoji zadani okvir za ureenje politikog ivota
politika ima dunost stvoriti red u svijetu
kljuni institucionalni instrumneti za ucjepljenje vrlina /VIRTU/: odravanje religioznosti
i provoenje zakona
stvaranje mjeovite vladavine (sustav vlasti koji spaja elemente monarhije, aristokracije
i demokracije)
ouvanje slobode ovisi o: mjeovitoj vladavini i vjenoj budunosti pol. ekspanzije
ciljevi zajednice su iznad ciljeva pojednica
makjavelizam politika dravnitva i neumornog stjecanja moi ima prednost pred
individualnim interesima i privatnom moralnou
HOBBES /1588-1679/ - Levijantan
sredinji element u formiranju engleskog liberalizma
interesni sukobi i borba za vlast odreuju stanje ovjeka
PRIRODNO STANJE situacija bez zajednike vlasti gdje pojedinci uivaju prirodno
pravo da bi zatitili svoje ivote i inili to ele (rat sviju protiv svih)
DRUTVENI UGOVOR - pojedinci svoje pravo na samoupravu predaju jedinstvenom
autoritetu koji je ovlaten djelovati u njihovo ime
preko suverena vlada narod
nastojao obraniti sferu slobodnog od uplitanja drave u kojoj bi moglo procvasti civilno
drutvo
LOCKE

institucija vlasti je instrument za zatitu prava pojedinaca


PRIRODNO STANJE je osnovni oblik ljudskog udruivanja, ljudi su slobodni i jednaki s
pravom na vlasnitvo
PRIRODNI ZAKON odreuje osnovna naela moralnsoti, omoguava mir
vlasnitvo je glavni razlog koji primorava jednako slobodne ljude da uspostave drutvo i
dravu
neprilike prirodnog stanja dovode do ugovora koji e stvoriti nezavisno drutvo, politiku i
vlast
svrha drave je ouvanje ivota, slobode i imetka
razdvajanje vlasti: suverena vlast, zakonodavno tijeo koje donosi propise u ksladu s
prirodnim zakonima te izvrna vlast
uvoenje jednog od najbitnijih naela modernog europskog liberalizma drava postoji
zato da zajami prava i slobode graana, ograniena u svom dosegu da bi osigurala
max.slobodu svakog graanina temelji liberalizma i tradicije narodne zastupnike
vlasti

MONTESQUIE /1689-1755/ Duh zakona


engleski ustav je smatrao ogledalom slobode
USTAVNA VLADAVINA sredinji mehanizam koji garantira prava pojedinca
drava mjeoviti reim koji uravnoteuje poloaj monarhije, aristokracije i naroda
razdvajanje vlasti:
a) IZVRNA monarh; odluno vodstvo, kreiranje pol., djelotvorno
provoenje zakona (hitrost izvrenja)
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com
4

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V. Pusi)


b) ZAKONODAVNA pravo na prosudbu politike, dupune i izmjene
zakona, pravo da na odgovornost pozovu upravljaa zbog
nezakonitog ina
c) SUDSKA nezavisna, kljuno u zatiti prava pojedinca
politike mogunosti su ograniene geoklimatskim faktorima i organizacijom vlasti

Klasine teze protektivne demokracije


1.) politika filozofija Jamesa Madisona
2.) kljuni predstavnici engleskog liberalizma 19.st. Jeremy Bentham &
James Mill
MADISON /1751-1836/
politika se zasniva na vlastitom interesu ten je sredinja vanost kako zatiti slobode
pojedinca pomou ustavne javne vlasti
naelo podjele vlasti je kljuno za formiranje drave
kako su nesuglasice i sukobi miljenja ukorjenjeni u ljudskoj prirodi stvaranje stranaka je
neizbjeno te pravi pol.problem predstavlja obuzdavanje stranaka
drava organizirana na republikanskim naelima s vlau suoenim s birakom moi
graana da promjene svoje predstavnike
TIRANIJA VEINE sam oblik narodne vlasti moe omoguiti veini da svojim
interesima rtvuje ope dobro i prava ostalih graana; moe se preduhitriti zasebnim
ustavnim odredbama (sustav pol.zastupljenosti i veliko birako tijelo jer raznolikost
pomae stvaranju pol.rascjepkanosti i sprijeava akumulaciju moi)
kljune karakteristke: federalna predstavnika drava, zatita pojedinaca od monih
kolektiviteta, prirodno pravo vlasnitva
BENTHAM/1748-1832/ & MILL/1773-1836/
ljudi djeluju kako bi zadovoljili svoje udnje i izbjegli bol (UTILITARIZAM)
vlast mora biti izravno odgovorna birakom tijelu da bi se izbjegla zloubotreba
sr eng.liberalizma 19.st. pojedinci e slijediti svoje interese prema pravilima
ekonomske utakmice i slobodne razmjene u civilnom dr. bez izloenosti arbitrarnom
uplitanju politike
provoenje zakona je legitimno u mjeri u kojoj podupire naelo korisnosti
LIBERALNA TRADICIJA PROTEKTIVNE DEMOKRACIJE pol. je izjednaena sa svijetom
vlasti i s djelatnou pojedinaca, stranaka i interesnih grupa koji na nju vre pritisak svojim zahtjevima,
sukladna irenju trinog drutva
2. Protektivna demokracija (Montesque, Bentham, Mill)
Naelo opravdanosti
Graani zahtjevaju zahtiu od vlasti i drugih graana, kojom e osigurati da oni koji vladaju slijede
politiku sumjerljivu s interesima graana kao cjeline
Kljune znaajke
 suverenitet u krajnjoj liniji poiva u narodu, ali je povjeren predstavnicima, koji time
mogu legitimno obavljati dravne funkcije
 redoviti izbori, tajno glasovanje, stranako natjecanje, potencijalni voe ili stranke i
vladavina veine su institucionalna osnova kojom se utvruje odgovornost onih koji su
na vlasti
 ovlasti drave moraju biti nadosobne, odreene zakonom i podijeljene na zakonodavnu,
izvrnu i sudsku

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V. Pusi)


 sredinji poloaj ustavnosti koji garantira slobodu od samovoljnog postupanja i
jednakost pred zakonom u obliku politikih i graanskih prava i sloboda (nadasve onih
povezanih sa slobodom govora, udruivanja, glasovanja i uvjerenja)
 odvojenost drave od civilnog drutva, tj.doseg dravne akcije treba biti strogo ogranien
na stvaranje okvira koji graanima doputa ivjeti privatni ivot slobodno od rizika
nasilja, neprihvatljivog drutvenog ponaanja i neeljenog politikog uplitanja
 konkurentski centri moi i interesne grupe
Opi uvjeti






razvitak politiki autonomnog civilnog drutva


privatno vlasnitvo sredstava za proizvodnju
natjecateljska trina privreda
patrijarhalna obitelj
proireni teritorijalni opseg nacije drave

RADIKALNI MODEL RAZVOJNE DEMOKRACIJE


JEAN-JACQUES ROUSSEAU Drutveni ugovor
ljudi su u prvobitnom stanju bili sretni ali su se supavali sa preprekama odranju te su
poeli shvaati da se razvitak njihove vlastite prirode i skustvo slobode moe postii
samo DRUTVENIM UGOVOROM (uspostavlja jednakost meu graanima po tome
to mogu uivati ista prava) koji putem zakonodavnih i izvrnih tijela vlasti uspostavlja
temelj suradnje
aktivno, angairano graanastvo vlast graana je jedini zakoniti nain ouvanja slobode
zakonodavna funkcija pripada narodu koji stvara zaonodavnu skuptinu i ini autoritet
drave, a izvrna funkcija pripada vladi koja provodi zakone naroda
vlast je rezultat sporazuma meu graanima i zaonita je onoliko ispunjava nalog ope
volje
MARRY WOLLSTONECRAFT Opravdanost enskih prava
ako moderni svijet eli biti slobodan mora se osporiti boansko pravo mukaraca
enine sposobnosti da postane punopravnim graaninom su neprestano ugroavane i
slabljene, ono to ene jesu je prozvod uredbi, a ne prirodnih razlika
restrukturiranje sfere privatnih odnosa za progresivne pol.promjene
emancipacija ena kao kljuni uvijet slobode u racionalnom i moralnom poredku
3a. Razvojna demokracija: radikalni model (Rousseau)
Naelo opravdanosti
Graani moraju uivati politiku i ekonomsku jednakost kako nitko ne bi vladao drugime te svi moraju
uivati jednaku slobodu i pouzdanost u procesu kolektivnog razvitka
Kljuna obiljeja
 odvojene zakonodavne i izvrne funkcije
 izravno sudjelovanje graana na javnim skupovima konstituira zakonodavstvo
 poeljna je jednodunost u javnim pitanjima, u sluaju neslaganja se provodi propisano
glasovanje s pravom veine
 izvrni poloaji su u rukama magistrata i upravljaa
 egzekutiva se postavlja neposrednim izborima ili drijebom
Opi uvjeti
 mala neindustrijska zajednica
 difuzija vlasnitva meu manjinama; graanstvo ovisi o posjedovanju drutvo nezavisnih
proizvoaa
 ene obavljaju kuanske poslove da bi mukarci bili slobodni za poslove i politiku
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V. Pusi)


RAZVOJNA DEMOKRACIJA
JOHN STUART MILL 1806-1876
liberalno demokratska ili predstavnika vlast
participacija u politikom ivotu osnova za obavjeteno i razvijeno graanstvo oba spola
O slobodi
odreeno uplitanje u ivot pojedinca je nuno, ali samo sa iskljuivim ciljem zatite
primjerena podruja ljudske slobode: sloboda misli, osjeaja, rasprave, objavljivanja, ukusa,
tenji, udruivanja i povezivanja
Razmatranja o predstavnikoj vlasti
aktivna ukljuenost je temeljni mehanizam za izobrazbu ljudskog razuma i moralni razvitak
predstavnika vlast doseg i mo tijesno ogranieni naelom slobode
laissez faire u ekonomskim odnosima
prijetnja tiranije veine i bujanja upravne vlasti
ALEXIS DE TOCQUEVILLE 1805-1859 Demokracija u Americi
sve vee davanje prava glasa punoljetnom stanovnitvu i irenje demokracije je stvorio proces
uprosjeivanja irih drutvenih uvjeta svih pojedinaca
utjecaj na Milla o porastu upravne moi
predstavnika demokracija idealno najbolja politka zajednica u modernom drutvu; narod
svoju vrhovnu vladajuu mo obavlja preko zastupnika to ih periodiki sam izabire (vlast je
odgovorna graanstvu)
ciljevi vlasti su sigurnost osobe i vlasnitva i ravnopravnost pojedinaca
ope pravo glasa, sloeni sistem viestrukog glasovanja (obrazovanijima vie glasova)
potreba strunog upravljanja
ispravne granice dravne akcije samozatita
Podlonost ena
smatra poloaj ena neovlatenom iznimkom od naela individualne slobode, ravnopravnosti i
jednakih mogunosti
nemogunost ostvarenja slobode i demokracije dok postoji nejednakost meu spolovima
potpuna novost u miljenju liberalne demokracije
Odnos drave i civilnog drutva prema teoretiarima iz 18. i 19. stoljea
Civilno se drutvo odnosi na osjetljivost struktura vlasti na zahtjeve onih koji su ih izabrali i spremnost
da se tim zakonima povinuju te usklaenost individualnih i kolektivnih ciljeva
U 17. stoljeu s Hobbesom i Lockeom javlja se liberalna tradicija politike misli, s osobitim fokusom
na oslobaanje civilnog drutva (osobnog, obiteljskog i poslovnog ivota) od politikog uplitanja vlasti
drave. Pojedinci su slobodni i jednaki (ali, rije je o mukarcima, vlasnicima imetka). To je temelj za
shvaanje demokratskih modela 18. i 19. stoljea
U fokusu Montesquieua je kako ograniiti dravu, tj. uvesti ustavni mehanizam garancije prava
pojedinaca i privatnih interesa. Drava mora organizirati zastupljenost interesa razliitih monih
grupacija (vlasti, aristokracije, naroda), a uvjet za to, uvjet za slobodu, institucionalna je razdvojenost i
ravnotea moi unutar drave. U odnosu civilnog drutva i drave, svijet je, dakle, podijeljen na javnu
sferu dravne politike i privatnu sferu ekonomije i obiteljskog ivota
Kod Jamesa Madisona, jedog od arhitekata amerikog ustava, te Jeremyja Benthama i Jamesa Milla,
kljunih predstavnika engleskog liberalizma, taj je odnos doivio vaan moment: putem politikih
mehanizam izbora, tajnog glasovanja, kontrole odluka (...) upravljai moraju odgovarati onima kojima
upravljaju. Madison je smatrao da bi federalni oblik narodne vlasti s razdvojenim funkcijama bitno
ukljuio graane u politiki proces zatite vlastitih interesa. Sr pak engleskog liberalizma jest da
drava, kao arbitrarni sudac, osigura uvjete u kojima e pojedinci unutar civilnog drutva autonomno
slijediti svoje drutvene i ekonomske interese. Uvjeti za to su slobodno glasovanje i slobodno trite
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V. Pusi)


Utilitarizam (Adam Smith) do ekstrema dovodi liberalno osporavanje moi drave
J.S. Mill je zaokupljen individualnom slobodom u svim sferama ljudskog djelovanja, participacija u
politikom ivotu za oba spola!! (jednakost mukaraca i ena uvijet je za ljudsku slobodu i demokratski
nain ivota). Zatita drugih od tete iskljuivi je cilj drutvenog ili politikog uplitanja u neiju
slobodu. Zalae se za predstavniku vlast ogranienu naelom slobode, sloboda tiska, govora i
okupljanja te laissez-faire grozi se prejake drave, neovisno o politikom sustavu. Parlament je uvar
slobode i sredite razumnosti i rasprave. Odnos drave i civilnog drutva rjeava naelom slobode
pojedinca: aktivnost drave ograniena je na omoguavanje najvee mogue slobode pojedinaca, a to se
osigurava prestavnikom demokracijom i slobodnim tritem
Ukratko, liberalna misao = odvojenost drave od civilnog drutva sredinja je znaajka demokratskog
politikog poretka
J.J. Rousseau drutveni ugovor stvara mogunost samoregulacije, samoupravljanja. Suverenitet ne
samo da potjee od naroda, nego tamo i treba ostati pojedinci su, idealno, ukljueni u izravno stvaranje
zakona koji upravljaju njihovim ivotima. Graanstvo je aktivno i angairano. Distinkcija izmeu
drave i civilnog drutva postoji, ali samo utoliko to narod ima zakonodavnu, a drava izvrnu funkciju
Marx (i Engels) napada ideje neutralne liberalne drave i ekonomiju slobodnog trita. Svi aspekti
ivota pojednica odreeni su njegovom klasnom pripadnou jednakost, kao i sloboda, neizvedive su u
kontekstu kapitalizma, slobodnog trita i liberalne drave. Drava je sva zapletena u civilno drutvo. Ti
su ideali ostvarivi u komunizmu. Govori o svretku politike/drave i klasne vlasti kao putu u slobodu,
jednakost i ljudski razvoj te kao afirmaciju civilnog drutva. Prva faza je neogranieno proirenje drave
na ekonomiju i drutvo, meutim vrlo brzo drava treba postajati sve manja, da bi se na kraju potpuno
integrirala s drutvom poto vie nee biti sukoba interesa, nee biti potrebe ni za dravom i njenom
regulativnom/zatitnom funkcijom
3b. Razvojna demokracija (J.S. Mill)
Naelo opravdanosti
Sudjelovanje u pol. ivotu je nuno ne samo radi zatite privatnih interesa, nego i radi stvaranja
obavjetenog, angairanog graanstva koje se razvija. Politiko ukljuivanje bitno je za najvie i skladno
irenje indivudualnih sposobnosti
Kljune znaajke
 narodni suverenitet s opim pravom glasa (zajedno s proporcionalnim sistemom dodjele
glasova)
 predstavnika vlast (izabrano vodstvo, redoviti izbori, tajno glasovanje..)
 ustavne prepreke koje osiguravaju ogranienja i podjelu dravne vlasti koje jame
promicanje prava pojedinca, posebno ona povezana sa slobodom misli, osjeaja, ukusa,
raspravljanja, objavljivanja, udruivanja i individualno izabranih ivotnih planova
 jasno razgranienje izmeu parlamentarne skuptine i birokracije, tj. razdvojenost
izbornih funkcija od onih specijalizirane i strune administracije
 ukljuenost graana u razne grane vlasti putem glasovanja, irokog sudjelovanja u
lokalnoj upravi, javnim raspravama i porotnoj slubi
Ope uvjeti
 nezavisno civilno drutvo s minimalnim uplitanjem drave
 natjecateljska trina privreda
 privatno vlasnitvo i kontrola sredtva za proizvodnju uz eksperimente sa zadrunim i
kooperativnim oblicima vlasnitva
 politika emancipacija ena, ali openito ouvanje tradicionalne podjele rada u kui
 sustav manja-drava s razvijenim meunarodnim odnosima

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V. Pusi)

SOCIJALIZAM ili DIKTATURA PROLETERIJATA


 Opi ciljevi





 Drava





 Ekonomija





 Drutvo




KOMUNIZAM
 Opi ciljevi




 Drava



 Ekonomija





prisvajanje privatnog (krupnog) kapitala


centralna kontrola proizvodnje u rukama drave
brzi razvitak proizvodnih snaga
postupno rastvaranje buroaske drave
obrana revolucije od ostatka starog poredka
spajanje izvrne i zakonodavne funkcije
vlast podlona estim izborima s mandatom i opozivom od biraa
izbor i opoziv upravnog osoblja
narodna milicija
puna lokalna autonomija u okviru sistema savjeta
protezanje dravnog vlasnitva na tvornice
dravna kontrola kredita
dravna kontrola transporta i komunikacija
postupno ukidanje privatnog vlasnitva na zemlji
jednaka obaveza svih graana na rad, javno upravljanje zapoljavanjem
jako stupnjevanje poreza
nema nasljeivanja
besplatno obrazovajne djece
sjedinjenje grada i sela pravednom raspodjelom stanovnitva po zemlji

kraj eksploatacije rada drutveno vlasnitvo


konsenzus o svim javnim pitanjima nema zakona
zadovoljenje svih materijalnih potreba
kolektivni rad i obaveze
ukidanje zakonodavnih i izvrnih funkcija
razdioba upravnih dunosti razdiobom i izborima
rasputanje svih oruanih i prinudnih sila
dokidanje trita, razmjene i uloge novca
kraj podjele rada
pravo na raznolikost rada i dokolice
s ukidanjem oskudice su sve potrebe zadovoljenje i ideja privatnog
vlasnitva postaje besmislena

 Drutvo





naelo zadrunosti svih javnih poslova


dr., kulturne, regionalne i rasne razlike nestaju kao izvor sukoba
ljudi se u cjelosti koriste svojim sposobnostima
kuanstva zasnovana na zadrunoj osnovi

OPI CILJEVI KOMUNIZMA I SOCIJALIZMA:


 plansko poveanje proizvodnje i dokidanje materijalne oskudice
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V. Pusi)


 upravljanje osobama treba biti zamjenjeno upravljanjem stvarima odumiranje drave
 postupno uspostavljanje naela pravednosti: svatko prema svojim sposobnostima, svakome
prema njegovim potrebama
KARL MARX /1818-1883/ i FRIEDRICH ENGELS /1820-1895/

- klju za razumijevanje meuljudskih odnosa je klasna struktura


- klasni odnosi su eksploatorski i podrazumijevaju razliku interesa izmeu vladajuih i podreenih slojeva
- koncepcija povijesti kao evolucijskog procesa obiljeenog razdobljima revolucionarnih promjena, a
kapitalizam je zavrni stupanj eksploatacije i neslobode
- demokratska vlast je neostvariva u kapitalistikom drutvu zbog ogranienja kapitalistikih proizvodnih
odnosa
- utjecaj Hegela drava je osnova koja graanima omoguuje da ostvaruju svoju slobodu u povezanosti
s drugima
- dva meusobno povezana stava u Marxovom prikazu odnosa izmeu klasa i drave:
a) drava koja ima odreeni stupanj vlasti nezavisan od klasnih snaga
b) drava je nadgradnja koja slui interesima vladajue klase
- izravna ovisnost drave o ekonomskoj, drutvenoj i politikoj moi vladajue klase drava
direktno slui interesima ekonomski vladajue klase drava uva opi interes buroazije u ime
opeg interesa
dominantna ekonomska klasa moe vladati, a da izravno i ne vlada nejednakost unitava slobodu,
graani su slobodni samo po imenu vlada kapital!
sloboda nije mogua sve dok se eksploatacija ovjeka nastavlja uz pomo i podrku drave jer se
sloboda ne moe ostvariti dok ona predstavlja slobodu kapitala
samo ona koncepcija koja u sredite smjeta jednakost moe ljudima vratiti nunu mo da stvaraju svoju
vlastitu povijest
sloboda se moe ostvariti jedino unitenjem drutvenih klasa svretak politike kraj drave
s unitenjem buroaske klase, potreba za organiziranom politikom vlau nestaje
socijalizam i komunizam faze politikog osloboenja
socijalistika drava vrhovno pravo na primjenu zakona na odreenom teritoriju, ali je u cjelosti
odgovorna graanima aparat za usklaivanje i usmjeravanje drutvenog ivota bez pribjegavanja
prisili
komunizam onaj oblik ivota u kojem su drutvo i drava potpuno integrirani, ljudi kolektivno
upravljaju zajednikim poslovima, sve su potrebe zadovoljene, svijet materijalog obilja i
samoupravljanja drava odumire jer nestaju svi ostaci klasa, izbori ostaju samo kao mehanizam kojim
se osigurava rotacija administrativnih zadaa
konkurentske koncepcije marksizma:
a) libertarijanci ne moe biti kompromisa ili udruivanja s dravom jer je ona uvijek instrument
vlasti vladajuih ekonomskih interesa
b) pluralisti prijelaz na socijalizam e biti dugi demokratski put u kojem e redoviti izbori i
mobilizacija konkurentskih interesa preko stranaka morati imati sredinju ulogu
c) ortodoksni marksisti dravu treba osvojiti i razbiti njenu prinudnu strukturu; prijelaz u
socijalizam zahtjeva profesionalno rukovodstvo revolucionarnog kadra
- Marxova kritika liberalizma pokazuje da se organizacija ekonomije ne moe shvaati ne-politiki te da
su proizvodni odnosi kljuni za prirodu i raspodjelu moi, no virjdnost je ograniena time to povlai
direktnu vezu izmeu politikog i ekonomskog ivota svodi politiku vlast na ekonomsku i klasnu
vlast
- implicitna sklonost prema autoritativnom tipu politke
4. Neposredna demokracija i svretak politike (Marx, Engels)
SOCIJALIZAM
KOMUNIZAM
Naelo opravdanosti
Slobodan razvitak svih moe se ostvariti samo slobodan razvitak svakoga. Sloboda
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

10

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V. Pusi)


zahtjeva ukidanje eksploatacije i potpunu politiku i ekonomsku jednakost, jer samo
jednakost moe osigurati uvjete za ostvarenje potencijala svih ljudskih bia, tako da
svatko moe davati prema svojim sposobnostima i primati ono to im treba

Kljune znaajke
javnim poslovima upravljaju
vlast i politika u svim oblicima se
komune ili savjeti organizirani u
odmjenjuju se samoupravljanjem
piramidnu strukturu
kolektivno voenje svih javnih
osoblje vlasti podlono estim
poslova
izborima, mandatu svojih biraa
konsenzus kao princip odluivanja u
i opozivu
svim javnim pitanjima
javni slubenici rade za radniku
razdioba
preostalih
upravnih
plau
poslova rotacijom ili izborima
narodna milicija koja uva novi
odmjena svih naoruanih i prinudnih
pol.poredak podlona je kontroli
snaga samonadzorom
zajednice
Opi uvjeti
nestaju svi ostaci klasa
jedinstvo radnike klase
nestanak oskudice i privatnog
poraz buroazije
vlasnitva
kraj svih klasnih privilegija
ukidanje trita, razmjene i novca
znaajan razvitak proizvodnih
snaga, tako da osnovne potrebe
nestanak drutvene podjele rada
mogu biti zadovoljene i ljudi imaju
dovoljno vremena da se bave
neprozvodnim djelatnostima
sve vea integracija drave i dr.

KOMPETITIVNA ELITISTIKA DEMOKRACIJA

MAX WEBER KOMPETITVINI ELITIZAM


stvorio jednu od najznaajnijih definicija moderne drave stavljajui naglasak na bitne elemente
njezine povijesti: nasilje, teritorijalnost i legitimnost
nunost birokracije zbog tehnike nadmonosti nad svakim drugim oblikom organizacije
jaku birokratsku mo moe obuzdati jaka parlamentarna vladavina i viestranaki sistem
kapitalistiki usmjeravana ekonomija s parlamentarnom vladavinom i sustavom viestranakog
natjecanja
vanost parlamentarne vladavine:
odrava mjeru otvorene vlasti
mobilizacija javnog miljenja
prostor za pregovore
mehanizam za ouvanje konkurencije vrijednosti
stranke sredstvo za izbornu pobjedu i borbu, sredite svih politikih poslova, pojaavaju vanost
politikog voenja
politiko voenje nuna posljedica velikih organizacija i pasivnosti izbornog tijela
DEMOKRACIJA institucionalizirani mehanizam koji iskorjenjuje najslabije i postavlja
najkonkurentnije u borbi za glasove i vlast (kljuni mehanizam koji osigurava djelotvorno politiko i
nacionalno rukovoenje)
moderna predstavnika demokracija plebiscitarna demokracija voa
JOSEPH SCHUMPETER Kapitalizam, socijalizam i demokracija
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

11

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V. Pusi)


-DEMOKRACIJA
politika metoda kojom se postavljaju voe; mehanizam koji doputa registriranje otvorenih
elja obinih ljudi preputajui istovremeno stvarnu javnu politiku nekolicini koja je u dovoljnoj
mjeri iskusna i kvalificirana da je ostvaruje (mehanizam selekcije)
politika metoda kojom ljudi kao birai periodiki izabiru izmeu moguih skupina voa
bit demokracije graaninova mogunost da jednu vlast odmijeni drugom
ovlatenost za odluivanje treba drati primarnim elementom demokracije
narod proizvoa vlada, mehanizam za izbor ljudi sposobnih za odluivanje
kljune toke konteksta moderne demokracije:
porast koncentracije sredstava za proizvodnju
tendencija prema racionalizaciji i biroktratizaciji voenja poslova
nunost planiranja sredstava
birako tijelo kolebljivo, sklono emocionalnim impulsima, intelektualno nesposobno opa
povodljivost, podlonost pritiscima interesnih skupina to oduzima svaku samostalnu osnovu za
politiko razmiljanje
minimalno politiko ukljuivanje je dovoljno da legitimira pravo na vlast konkurentskih politikih
elita glasovi birakog tijela osiguravaju legitimnost
birokracija osnovna modernog rukovoenja
konkurentska borba stranaka za politiku vlast, vana uloga javnih birokracija, znaenje
politikog vodstva, upotreba reklamnih tehnika, slaba informiranost masa
tehnokratska vizija miljenje da su narodu potrebni samo ininjeri sposobni za donoenje ispravnih
tehnikih odluka u ureenju ljudskih poslova (antiliberalna i antidemokratska)
5. Demokracija konkurentskih/kompetitivnih elita (kompetitivna elitistika demokracija (Weber,
Schumpeter)
Naelo opravdanosti
Metoda za izbor strune i imaginativne politike elite, sposobna da donosi potrebne zakonodavne i
administrativne odluke. Prepreka ekscesima politikih voa
Kljune znaajke
 parlamentarna vlast sa jakim izvrnim organima
 konkurencija izmeu suparnikih politikih elita i stranaka
 parlamentom vlada stranaka politika
 bitna vanost politikog vodstva
 birokracija: samostalna i dobro obrazovana administracija
 ustavne i praktine granice efektivnom rasponu politiog odluivanja
Opi uvjeti
 industrijsko drutvo
 fragmentirani obrazac drutvenog i politikog sukobljavanja
 slabo informirano i emocionalno birako tijelo
 politika kultura koja tolerira razliito miljenje
 pojava strunih slojeva tehniki obrazovanih eksperata i rukovoditelja
 konkurencija meu dravama za mo i prednost u meunarodnom sustavu
6. Pluralizam (Truman, Dahl)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

12

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V. Pusi)


Klasini pluralizam
Neopluralizam
Naelo opravdanosti
-osigurava vladavinu manjina, pa stoga i politiku slobodu / kljuna zapreka razvitku prekomjerno
monih stranaka i neodgovorne drave
Kljune znaajke
-graanska prava, ukljuujui jedan ovjek-jedan glas, sloboda izraavanja i organiziranja / sustav
uzajamnog nadzora i protutee izmeu zakonodavne, izvrne i sudske vlasti te upravne birokracije /
konkurentski izborni sustav s najmanje dvije stranke
-niz razliitih interesnih skupina (interesi se mnogostruke grupe za pritisak, ali politika
preklapaju) koje trae politiki utjecaj
sklona moi korporacija
-vlade posreduju i presuuju meu zahtjevima
-drava i njeni ogranci stvaraju vlastite sektorske
-ustavni propisi ugraeni u politiku kulturu koja interese
ih podrava
-ustavni propisi funkcioniraju u kontekstu
raznolike politike kulture i sustava radikalno
nejednakih ekonomskih resursa
Opi uvjeti
-mo se dijeli i trampi meu brojnim drutvenim -mo osporavaju brojne skupine
skupinama
-iroka baza resursa raznih tipova rasprena u -oskudna baza resursa mnogima skupinama
stanovnitvu
prijei puno politiko sudjelovanje
-vrijednosni
koncenzus
o
politikim -razdioba socioekonomske moi daje mogunosti
procedurama, rasponu alternativnih politikih i granice politikih opcija
rjeenja i zakonitom dosegu politike
-ravnotea izmeu aktivnih i pasivnih graana -nejednaka ukljuenost u politiku: nedovoljno
dostaje za politiku stabilnost
otvorena vlast

7. Legalna demokracija (Hayek)


Naelo opravdanosti
-veinsko naelo je djelotvoran i poeljan nain zatite pojedinaca od samovolje vlasti, pa stoga i
ouvanja slobode / da bi politiki ivot, jednako kao ekonomski, bio stvar individualne slobode i
inicijative, vladavina veine mora biti tono omeena vladavinom zakona, kako bi funkcionirala
pravedno i mudro
Kljune znaajke
-ustavna drava (oblikovana po uzoru na angloameriku politiku tradiciju) / vladavina zakona /
minimalna dravna intervencija u civilno drutvo i privatni ivot / drutvo slobodnog trita dobiva
najvei mogui prostor
Opi uvjeti
-djelotvorno politiko vodstvo koje slijedi liberalna naela / smanjenje pretjerane birokratske regulacije /
restrikcija uloga interesnih skupina (sindikata, npr.) / smanjenje (ako je mogue i uklanjanje) opasnosti
kolektivizma svake vrste

8. Participativna demokracija (Poulantzas, Macpherson, Pateman)


Naelo opravdanosti
-jednako pravo na samorazvitak moe se ostvariti samo u participativnom drutvu, drutvu koje potie
osjeaj politike efikasnosti, jaa interes za zajednike probleme i pridonosi stvaranju upuenog
graanstva, sposobnog da se trajno pozabavi procesom vlasti
Kljune znaajke
-izravno sudjelovanje graana u upravljanju bitnim ustanovama drutva, ukljuujui radno mjesto i
mjesnu zajednicu / reorganizacija stranakog sustava tako da visoki stranaki funkcioneri budu izravno
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

13

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V. Pusi)


odgovorni lanstvu / djelovanje participativnih stranaka unutar parlamentarne ili kongresne strukture /
osravanje javnog institucionalnog sistema kojim se utvruje mogunost eksperimentiranja s politikim
oblicima
Opi uvjeti
-izravno poboljanje oskudne materijalne baze mnogih drutvenih skupina, i to prerazdiobom
materijalnog bogatstva / krajnje smanjenje (ako je mogue i ukljanjanje) neodgovorne birokratske moi
u javnom i privatnom ivotu / otvoreni informacijski sustav, kako bi se zajamilo upueno odluivanje /
preispitivanje uredaba o brizi za djecu, tako da ene jednako kao i mukarci, mogu prihvatiti mogunost
za sudjelovanje

NOVA LJEVICA
PATEMAN
-

stvaranje aktivnog i upuenog graanstva jer je velik broj pojedinaca sustavno iskljuen
iz aktivnog sudjelovanja u graanskom i politikom ivotu (prm. klasne, rasne i spolne nejednakosti)
drava je bezizlazno zatvorena u odravanje i reprodukciju neravnopravnosti
participativna demokracija eksperimentalno drutvo
POULANTZAS
drava se mora demokratizirati stvaranjem otvorenijih i odgovornijih parlamenata,
dravnih birokracija i politikih stranaka
MACPHERSON
sloboda i razvitak pojedinca se mogu ostvariti jedino izravnom i trajnom ukljuenou
graana u upravljanje drutvom i dravom
kombinacija konkurentskih stranaka i organizacija neposredne demokracije
osnova za participativnu demokraciju demokratizacija stranaka u skladu s naelima neposredne
demokracije, djelovanje unutar parlamentarne ili kongresne strukture dopunjene samoupravnom
organizacijom na radnom mjestu
NEOLIBERALIZAM (DAHL, LINDBLOM)
DAHL Predgovor ekonomskoj demokraciji
-

moderni korporativni kapitalizam tei stvaranju nejednakosti otre podjele politike jednakosti
i demokratskih procesa
politiki potezi su nakloni razvitku sustava privatnog poduzetnitva i moi korporacija
demokracija ugraena u socioekonomski sistem koji sustavno daje povlateni polaaj
poslovnim interesima
potreba za ograniavanjem moi korporacija koje imaju ogroman utjecaj na dravu
konkurentske politike stranke, otvorena izborna sfera i grupe za pritisak mogu postii
najbolji stupanj politike odgovornosti

MILIBAND Drava u kapitalistukom drutvu


- sve vea vanost drave; glavna klasa koja posjeduje i nadzire sredstva za proizvodnju te je
tjesno povezana sa institucijama moi
- vladina politika mora biti usmjerena protiv kratkoronih interesa kapitalistike klase
POULANTZAS
- drava je ujedinjujui element u kapitalizmu mora osigurati politiku organizaciju vladajuih
slojeva, politiku dezorganizaciju radnikih slojeva te politiko pregrupiranje klase
- dravne ustanove su sredita moi, ali klase dre mo
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

14

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V. Pusi)


OFFE
- liberalnodemokratska drava je iskljuena iz akumulacije, njena funkcija je nuna za
akumulaciju, ovisna je o akumulaciji i sve to porie
- drava favorizira one skupine koje se kljune za nesmetani kontinuitet postojeeg poretka
oligopolistiki kapital i sindikalno organizirani rad

9. Demokratska autonomija (Held ?)


Naelo opravdanosti
-pojedinci treabaju biti slobodni i ravnopravni u odreivanju uvjeta vlastitog ivota, tj. trebaju uivati
jednaka prava (i obaveze) u konkretizaciji okvira koji im prua i ograniava raspoloive mogunosti, sve
dok taj okvir ne upotrijebe da bi osporili prava drugih
Kljune znaajke
Drava
Civilno drutvo
-naelo automonije ugraeno u ustav i zakon o -raznolikost tipova domainstava i izvora
pravima
informacija, kulturnih ustanova, skupina
-parlamentarna
ili
kongresna
struktura potroaa...
(organiziriana u dva doma)
-komunalnim
slubama
kao
djejoj
i
-u pravni sustav treba ugraditi posebne forme zdravstvenoj skrbi i obrazovanju prioritete
koje e provjeravati tumaenje prava
odreuju korisnici
-sustav konkurentskih stranaka
-samoupravna poduzea (nacionalno vlasnitvo
-centralne i lokalne administrativne slube za vitalno vanu industriju, inae drutveno ili
zadruno vlasnitvo)
koordiniraju zahtjeve lokalnih korisnika
-raznolika lepeza privatnih poduzea koja
promiu inovaciju i raznolikost
Opi uvjeti
-otvoren pristup informacijama, kako bi se osiguralo obavijeteno odluivanje o svim javnim poslovima
/ ope investicijske prioritete postavlja vlada, ali postoji iroka trina regulacija dobara i rada /
minimalizacija neodgovornih centara moi u javnom i privatnom ivotu / odravanje institucionalnog
okvira prijemivog za eksperimentiranje s organizacijskim oblicima / kolektivna odgovornost za
svjetovne zadatke i svoenje rutinskog rada na minimum
-demokracija dvostrani proces:
1. reformiranje dravne moi
2. restrukturiranje civilnog drutva
-

granice vlasti se odreuju ustavom i zakonima koji su podloni javnom nadzoru, parlamentarnoj
reviziji i sudbenom postupku temeljna ideja za naelo autonomije
pravo svih graana da sudjeluju u javnim poslovima ideal aktivnog graanina
utvrditi jasne kriterije za razgraniavanje javnog i politikog od sfere intimnog
razlika proizvodno potrono vlasnitvo
rigirozna provedba jednakosti uvjeta s obzirom na proizvodno vlasnitvo ljudi bi trebali imati
barem minimalnu koliinu sredstava potrebnih za ostvarivanje svojih prava
osobna sloboda u znaku sve veeg prilagoavanja slobodi drugih
legitimnost moe ouvati samo onaj poredak koji e u sredite staviti preobrazbu politike
nejednakosti
suverenitet nacije-drave se openito ne dovodi u pitanje jer se pretpostavlja da drava ima
kontrolu nad svojom sudbinom
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

15

Sociologija - izborni predmet Sociologija politike (kod prof. V. Pusi)


teritorijalne granice osnova na kojoj su pojedinci ukljueni u sudjelovanje, no rezultati tih
granica se esto proteu izvan nacionalnih granica
meunarodni poredak globalni ekonomski sustav koji nadilazi granice pojedinih drava, goleme
mree transnacionalnih odnosa i komunikacije sa ogranienim utjecajem drave
transformacionalistiko/modernistiko gledite sve vea globalna meupovezanost moe
dovesti do opadanja ili krize autonomije drave sve vea potreba za intenzivnom suradnjom i
zajednikim djelovanjem nacija-drava
1. jaanje globalne meupovezanosti u ekonomiji, politici, tehnologiji, komunikaciji i pravu
2. sve vea propusnost granica
3. smanjena sposobnost drave u stvaranju politikih instrumenata kojima se nadzire protjecanje
roba
4. sve vea poreba za suradnjom meu dravama kako bi se mogli kontrolirati politiki rezultati
5. irenje meunarodnih agencija i ustanova, tj. Mehanizama za odravanje ravnotee snaga: irenje
meunarodnih reima i organizacija, sve vea multilateralna diplomacija i prostor meunarodnog
prava, te suradnja sa izvandravnim initeljima i procesima
6. stvaranje sustava globalnog upravljanja, koji kao posljedicu ima ouvanje i redefiniciju ovlasti
pojedine drave
7. stvoren je meuzavisni globalni sustav

suverenitet politika vlast koja ima neprijeporno pravo odreivati okvir propisa unutar zadanog
teritorija te vladati u skladu s njima
autonomnost svojstvo nacije-drave da djeluje slobodno od internacionalnih stega
izvanjske neusklaenosti:
a) svjetska ekonomija (rast multinacionalnih kompanija) nagriza sposobnost pojedine
drave da kontrolira vlastitu ekonomsku budunost
b) meunarodne organizacije (novi oblici multinacionalne politike i odluivanja)
c) meunarodno pravo
d) hegemonijske sile i blokovi (suavanje mogunosti samostalnog donoenja odluka)
internacionalizacija i transnacionalni odnosi nagrizaju ovlasti moderne drave ograniavanje
autonomnosti i okrnjivanje suvereniteta

Kljune posljedice globalizacije:


1. mijenjanje prirode suverene drave
2. lokalni i regionalni nacionalizmi nagrizaju dravu
3. lanac uzajamno uvjetovanih odluka
-istiskivanje pojma suvereniteta kao neogranienog, nedjeljivog i isljuivog oblika javne moi
princip legitimnosti je osporen procesima globalnog prestrojavanja
Aspekti globalizacije
D. Held smatra da se u kontekstu globalizacije mogu uoiti barem dvije izrazite pojave:
1. politika, ekonomska i socijalna djelatnost postaju svjetske po razmjerima
2. na svim se razinama nazire jaanje uzajamnog djelovanja i meupovezanosti drava i drutava koja
ine meunarodno drutvo
U suvremenom, globalnom sustavu, neprestano jaaju obrasci meupovezanosti, to je posredovano
modernom komunikacijskom industrijom i informacijskom tehnologijom. Globalizacija se iri pomou
novih dimenzija meupovezanosti (tehnoloke, organizacijske, administrativne i pravne, od kojih svaka
ima svoju logiku i dinamiku promjene). Politika se danas odvija na pozadini svijeta proetog i
transcendiranog protokom rada, kapitala i ljudi, komunikacijom zrakom te svemirskim satelitima

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

16