UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIKIH NAUKA

ODSJEK: SIGURNOSNIH I MIROVNIH STUDIJA
PREDMET: MIROVNE I HUMANITARNE OPERACIJE

MIROVNE OPERACIJE U AFGANISTANU

istraivaki rad

Mentor i
Prof. Dr. Beridan Izet
Vii Ass. Mr. Sc. Vajzovi Emir
Kandidat:
Dafo Emir
Br. Indexa:
Sarajevo, mart 2014.

Sadraj
Apstrakt

str.3

Geopolitiko pozicioniranje Afganistana

str.4

Afganistan

str.7

Mirovna misija, mirovna operacija

str.8

ISAF

str.10

Pobunjenike snage u Afganistanu

str.12

Provedba operacije ISAF

str.13

Faze operacije ISAF

str.14

Afganistan nakon NATO a

str.16

UNAMA

str.17

Zakljune misli

str.18

Izvori

str.19

Kljune rijei
ISAF, NATO, UNAMA, rat protiv terorizma, mirovne operacije, Al Kaida, Talibani

Apstrakt
Uniten devetogodinjim brutalnim ratom koji je vodio Sovjetski savez, zanemaren od
Zapada deceniju nakon sovjetskog povlaenja, loe voen pod srednjovjekovnim talibanima,
te iznevjeren u desetogodinjim polovinim amerikim vojnim operacijama i sporadinom
ekonomskom pomoi, Afganistan je u ruinama...
Prikaz istraivakog rada zapoet e geopolitikim pozicioniranjem teritorije
Afganistana i ukazavinjem na znaaj regije u prolosti a onda prikazom sadanjeg
momentuma tj. tok misije ISAF a. Provedba ove operacije takoer zasluuje posebnu
analizu to e biti i prikazan. Afganistan nakon NATO a predstavlja analitiki pogled na
rezultate mirovne misije. Sljedea operacija koja zasluuje panju je UNAMA i ona e svojom
elaboracijom jo dublje pokazati znaaj regije odnosno znaaj misije mira. Svakako e se
momenti iz prolosti prikazati kao historijski osvrt na doba Hladnog rata i geopolitiki znaaj
Afganistana. Dogaaji od 11. septembra koji su promjenili tok amerike politike i kreirali rat
protiv terorizma, pokrenue misiju ISAF koja e kao to je ve navedeno biti analizirana i
objanjena. Zakljune misli na kraju bi trebale ostaviti stav, razmiljanje i tumaenje
navedenih dogaaja kao i rada u cjelini.

Geopolitiko pozicioniranje Afganistana

Islamska Republika Afganistan ili Islamska Drava Afganistan je kontinentalna drava
centralne Azije povrine 652.225 km2 sa glavnim gradom Kabulom, koja na zapadu granii s
Islamskom Republikom Iran, na sjeveru s bivim sovjetskim republikama Turkmenistanom,
Tadikistanom i Uzbekistanom, na krajnjem istoku s Narodnom Republikom Kinom i na jugu
s Islamskom Republikom Pakistanom.
Afganistan je zatvorena planiska zemlja koja spada u najsiromanije drave svijeta ali
je najvei svjetski proizvoa opijuma od kojeg se proizvodi heroin. Meutim zbog ega je
Afganistan vaan? Halford Mekinder je svojim Heartlandom1 a Nikolas Spajkman
Rimlandom2, teritorij biveg SSSR3 a okruio geopolitikim granicama kojima je mogue
Sovjetski savez zaustaviti odnosno zatvoriti. Kasnije e to okruivanje SSSR, tj. Rusije, biti
poznato kao containment4, odnosno strategija SAD5 u Hladnom ratu6.

Ko vlada istonom Evropom kontrolie Heartland. Ko vlada Heartlandom kontrolie Svjetski otok. Ko vlada
Svjetskim otokom kontrolie svijet. Heartland predstavlja teritorij biveg Sovjetskog saveza.
2
Ko kontrolie Rimland, vlada Heartlandom. Ko kontrolie Heartland, vlada Svjetskim ostrvom (Evroazijom).
Ko vlada Evroazijom, kontrolie sudbinu svijeta.
3
Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika, Sovjetski Savez.
4
Mekinderova teorija uticala je na strategiju SAD u doba Hladnog rata (stvaranje NATO i strategija okruenja
zatvaranja SSSR odnosno prilaza toplim morima). Ideje Spajkmana su uticale na strategiju okruenja Zapada
oko Istonog bloka, u vidu stvaranja vojnih paktova, razvoja vojno-pomorskih flota, uspostavljanja vojnovazdunih baza i izazivanja kriznih arita radi vojne prisutnosti u zoni Rimlanda.
5
Sjedinjene Amerike Drave.
6
Zahlaenje odnosa izmeu drava, u ovom sluaju, ideoloki sukob Istoka i Zapada, SAD i SSSR, Varavskog
pakta i NATO pakta nastao nakon zavretka Drugog svjetskog rata.

Zbog tog zatvaranja, SSSR je odluio da se probije iz Heartlanda odnosno Rimlanda i

tako je 1979. godine pokrenuta invazija na Afganistan koji se naao u Heartlandu odnosno u
Rimlandu od strane SSSR a. Navodno su Sovjeti podrkom komunistikim frakcijama
unutar Afganistana koja je formulirana u Sporazumu ove dvije drave, izvrili invaziju kako
bi pomogli svojim politikim saborcima unutar Parcham Partije7 koja se tada zalagala za
snaniju saradnju sa Sovjetima.
Ova invazija nije protekla nezapaeno i uestali napadi mudahedina koje su tajno
obuavale snage SAD a, nakon silnih meunarodnih pritisaka i 15.000 poginulih sovjetskih
vojnika, Sovjeti se povlae iz Afganistana 1989. godine.
Nakon sovjetskog povlaenja mudahedini formiraju vlast 1993. godine. Godinu dana
kasnije talibani, tada nepoznata frakcija, koja sebe smatra vjerskim uenicima osvaja Kabul,
glavni grad Afganistana i formiraju vlast i nameu islamski fundamentalistiki poredak pod
svojim nadzorom. Unutar takvog poretka, utoite je pronaao i Osama bin Laden.

Komunistika partija u Afganistanu.

11. septembra 2001. godine globalna teroristika mrea Al Kaida nastala 1986.
godine, iji je voa bio Osama bin Laden, koji se od 1996. krije u Afganistanu gdje mu je
talibanski reim pruao podrku i pomo, izvrila je teroristiki napad na SAD, odnosno
otetim avionima, teroristi su pogodili Svjetski trgovaki centar u Nju Jorku i zgradu
Pentagona u Arlingtonu (Washington D.C.). SAD 7. oktobra 2001. godine kao odgovor na
teroristike

napade

pokreu

tzv. rat

protiv

terorizma8

zranim

udarima

na

ciljeve talibanskog reima i logore za obuku Al Kaide. Nakon talibanskog povlaenja u

gerilu Afganistan pada pod okupaciju SAD a. Preivjeli talibani i ekstremisti koji bjee u
planine na jugu zemlje pokreu gerilski (pobunjeniki) rat protiv amerike okupacije i
proamerikih afganistanskih vlasti.

Rat protiv terorizma (eng. War on Terror) je propagandna krilatica za neogranieni rat koji su
pokrenule Sjedinjene Amerike Drave protiv globalne teroristike mree Al Kaide i anti-amerikih drava i
organizacija u svijetu, nakon teroristikih napada 11. septembra 2001. godine.

Afganistan
Padom talibanskog reima, osnovana je republika sa predsjednikom kao efom drave
koji ima vrhovnu vlast i bira se na opim izborima. Prvog i trenutnog predsjednika, Hamida
Karzaija je 2002. godine izabrala tradicionalna plemenska skuptina Loja Dirga.

Administrativno, Afganistan ine 34 provincije ili pokrajine gdje svaka provincija

odnosno pokrajina ima svoj glavni grad i provincijsku tj. pokrajinsku administraciju. Svaka
pokrajina je podjeljena na opine tako da u Afganistanu ima blizu 400 opina.
1. Badakhan

9. Ghazni

18. Konar

27. Paktika

2. Badghis

10. Ghor

19. Kunduz

28. Panjir

3. Baghlan

11. Helmand

20. Laghman

29. Parvan

4. Balkh

12. Herat

21. Logar

30. Samangan

5. Bamjan

13. Jowzjan

22. Nangarhar

31. Sare Pol

6. Dajkundi

14. Kabul

23. Nimruz

32. Takhar

7. Farah

15. Kandahar

24. Nurestan

33. Vardak

8. Farjab

16. Kapisa

25. Oruzgan

34. Zabol

17. Khost

26. Paktia

Trenutno prema podacima iz 2007. godine u Afganistanu ivi 31,889,923 stanovnika.

Od njih, 39,4% su Patuni, 33,7% su Tadici, 8% su Hazari, 8% su Uzbeci, 4,1% su Aimaci,

3,3% su Turkmeni, a ostali narodi ine oko 3,5% populacije. Slubeni jezici su patunski
(pato, patu) i perzijski (darsi).

Mirovna misija, mirovna operacija

Unato tome to ne postoji jasna i generalno prihvaena definicija mirovnih misija i
mirovnih operacije, sasvim je jasno da je njihova svrha svima poznata i prihvaena. Svrha
mirovnih misija je usmjerena ka postizanju stanja meu dravama ili unutar drava koje
karakterizira odsustvo upotrebe nasilja u postizanju odreenih ciljeva bilo vojne, ekonomske,
politike ili neke druge prirode. Svrha mirovnih misija je dakle postizanje mira meu ili
unutar drava. Mirovna misija je instrument UN za postizanje tj. za odravanje
meunarodnog mira. Operacije odravanja mira (peacekeeping) iako eksplicitno nisu
predviene Poveljom UN, postale su jedno od glavnih alata UN za postizanje mira.
Tradicionalne mirovne misije ograniene na strogo vojne zadatke doivjele su
evoluciju nakon Hladnog rata i sada se moe govoriti o viedimenzionalnim misijama,
namjenjenim implementaciji sveobuhvatnih mirovnih sporazuma i stvaranju uslova za odrivi
i trajni mir.
Tradicionalni jednodimenzionalni izraz mirovnih misija, peacekeeping ili odravanje
mira dobija nove sadraje tj. dimenzije pa se poinju koristiti izgradnja mira (peacebuilding),
stvaranje mira (peacemaking), nametanje mira (peace enforcment), postkonfliktna izgradnja
mira (post conflict peace building). Danas u razliitim tipovima mirovnih misija vre se
sloene i kompleksne zadae, od pomoi u izgradnji odrivih institucija vlasti, nadzora
potivanja ljudskih prava, reforme sigurnosnog sektora, preko razoruanja i demobilizacije do
reintegracije u normalne drutvene tokove bivih boraca.

Mirovne operacije predstavljaju skup mjera i aktivnosti koje Ujedinjeni narodi odobre,
poduzimaju i organiziraju u cilju odravanja, ouvanja meunarodnog mira i sigurnosti, a u
skladu sa svojom Poveljom, njenim lanom 24, kojim je za taj zadatak ovlaeno Vijee
sigurnosti. Mirovne operacije se se poduzimaju, dakle, u cilju osiguranja preventivnih mjera i
to u sluajevima:
-

kada Vijee sigurnosti naloi prekid oruanog sukoba i sklapanje sporazum o obustavi
vatre;

kada sukobljene strane svojim odlukama obustave prekid vatre;

kada dode do sklapanja mirovnoga ugovora uz i bez posredovanja Vijea sigurnosti

ili neke druge strane.

Dakle, osnovni preduvjet za mirovnu operaciju jeste ve sklopljeni mirovni ugovor.

Mirovne operacije spadaju u skupinu kolektivnih mjera za osiguranje meunarodnog mira i
podrazumijevaju upuivanje na odreena podruja oruanih snaga, ali ne radi vrenja
prinude, nego za svrhe obavljanja sigurnosne i redarstvene slube, ili da osiguravaju mir u
nekom kraju gdje je mir bio ugroen ili naruen. Osnovna odlika mirovnih operacija jeste
odravanje mira, sprjeavanje izbijanja oruanog sukoba i uspostavljanje mira, a da se
oruane snage ne upotrijebe niti protiv jedne strane u sukobu... Po odredbama povelje (lan
53.), provoenje odreenih mjera, u sklopu mirovne operacije, Vijee sigurnosti moe
povjeriti regionalnim organizacijama. (Beridan, 2001: 215).

ISAF
ISAF (International Security Assistance Force Meunarodne sigurnosne snage za
pomo) predstavlja meunarodnu vojnu misiju u Islamskoj Republici Afganistan koja je od
avgusta 2003. pod komandom NATO9 Alijanse. ISAF je prije toga u tri smjene od po est
mjeseci, djelovao pod mandatom UN, u skladu s Poglavljem VI Povelje UN-a, tako da su ovu
misiju vodile i koordinirale Velika Britanija (ISAF I), Turska (ISAF II) i zajedniki SR
Njemaka i Holandija (ISAF III).
Od kraja 2001. godine ISAF je bio operacija nametanja mira, tzv. koalicija voljnih. Na
kraju prve godine mandata u misiji je sudjelovalo 19 drava pod mandatom UN-a, no UN ih
nije organizirao ni financijski pomagao. ISAF nikad nije bio UN promatraka misija.

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, Sjevernoatlantski savez.

10

Misija ISAF postala je NATO voena vojna operacija podrke miru 2003. godine,
kad je UN promijenio mandat misije u skladu s Poglavljem VII Povelje UN-a, dopustivi
upotrebu sile u potpori mira, u skladu s pravilima upotrebe sile. S obzirom na takvo vodstvo i
koncept planiranja u NATO-u, financiranje operacije se dijelom provodi iz zajednikih
sredstava NATO-a, a dijelom sudjeluju pojedine drave sudionice u operaciji, bez obzira jesu
li one lanice NATO-a ili nisu.
Od poetka 2001. godine do danas, ISAF djeluje u skladu s rezolucijama Vijea
sigurnosti UN-a (o Afganistanu: br. 1386(2001), br. 1413(2002), br. 1444(2002), br.
1510(2003), br. 1563(2004), br. 1623(2005), br. 1659(2006), br. 1707(2006); te o potpori
meunarodnim naporima u iskorjenjivanju terorizma: br. 1368(2001), br. 1373(2001)). Za
definiranje ovlasti misije ISAF kljune su dvije rezolucije Vijea sigurnosti UN-a: br.
1386(2001) i br. 1510(2003). (Preuzeto sa http://arhiva.morh.hr/isaf/isaf_opcenito.asp).
Bonski sporazum10 iz 2001. godine, Kabulski sporazum11 iz 2005. godine su definirali
mandat misije ISAF12 a, pored prve rezolucije o Afganistanu jednoglasno donesene u VSUN
nakon teroristikih napada. Funkcioniranje Islamske Republike Afganistan kao moderne,
suverene, demokratske drave koja samostalno upravlja i djeluje na cijelom svom teritoriju,
oznait e kraj operacije ISAF.

10

Vojno-tehniki sporazum koji je meunarodna zajednica potpisala s privremenom afganistanskom vladom.

Potpisan s novoizabranom afganistanskom vladom.
12
Oba se sporazuma odnose na naine potpore meunarodne zajednice uspostavi mira i sigurnosti u Afganistanu,
kao pomoi u izgradnji institucija drave.
11

11

Pobunjenike snage u Afganistanu

Sigurnost i stabilnost Afganistana ovise od velikog broja faktora. Najveu prijetnju
zasigurno predstavljaju pobunjenike snage, koje pored talibana ine Hakani mrea, Hezb-iislami Gulbuddin (HiG) i pobunjenike grupe iz Pakistana Tehrik-i Taliban Pakistan
(Pakistanski talibanski pokret TTP), Lashkar-e-Taiba i Tehrik Nifaz-e Shariat Mohammadi
(TNSM), te Al Kaida. Pobunjeniko djelovanje je posebno izraeno u junim pokrajinama
(Helmand, Kandahar, Uruzgan) gdje pobunjenici izvode napade na snage ANSF a, ISAF
12

a, vladine institucije ime nastoje pridobiti naklonost civilnog stanovnitva kroz uspostavu
vlasti iz sjene, podrku uzgoja opijuma i terorom (zastraivanjem).
Zbog toga je sama mirovna misija nametnja mira prela u protupobunjeniku borbu.

Provedba operacije ISAF

ISAF u svojim aktivnostima sarauje s vladom Islamske Republike Afganistan,
pridonosei sigurnosti u dravi, s posebnim naglaskom na izgradnji kapaciteta i jaanju
sposobnosti Afganistanskih snaga nacionalne sigurnosti (ANSF), Afganistanske nacionalne
vojske (ANA) i Afganistanske nacionalne policije (ANP) te provedbi reformi pravosua.
Ostvarenjem funkcioniranja dijela drave u javnom redu i sigurnosti, stvaraju se
preduvjeti za obnovu drave i uspostavljanje javnih slubi. Na razvojnom putu Afganistana
13

napravljen je vani iskorak kad je ISAF omoguio provedbu predsjednikih izbora u oktobru
2004. i parlamentarnih izbora u septembru 2005. godine.
ISAF pomae i djelovanju UN-ove misije UNAMA, kao i radu ostalih agencija UN-a u
Afganistanu. UNAMA predstavlja politiku misiju UN a utemeljenu 2002. godine za
pruanje podrke i pomoi u izgradnji institucija Afganistana i nacionalnom pomirenju
tijekom mirovnog procesa. Osim s UN-om, ISAF po potrebi surauje i s drugim
meunarodnim organizacijama i meunarodnim nevladinim organizacijama koje djeluju u
Afganistanu, a usredotoene su na pruanje humanitarne pomoi i koordinaciju napora
usmjerenih na razvoj i potivanje ljudskih prava.

Faze operacije ISAF

Operacija ISAF je zamiljena u pet faza. Prva faza je bila procjena stanja i priprema, a
ukljuivala je sve operacije u Kabulu. Druga faza je geografsko irenje na podruje cijeloga
Afganistana, trea je stabilizacija, a etvrta tranzicija. Posljednja faza predvia povlaenje iz
Afganistana.
Prvobitno je ISAF djelovao u podruju glavnog grada Kabula i njegove bliske okolice,
pomaui ustrojavanju prijelazne vlasti i uspostavljanju sigurnog okruja u tom, relativno
14

malom podruju svoje odgovornosti. Kad je NATO preuzeo voenje operacije u avgustu
2003., znatno je povean broj drava koje se ukljuuju u red misije. Rezultat je vea i jaa
struktura ISAF-a u podruju operacija. Veliki napori se tada ulau u planiranje i provedbu
operacije. U isto vrijeme UN je mandat misije proirio na cijeli teritorij Afganistana. Otada
do danas se podruje odgovornosti ISAF-a irilo na sjever (etapa I, dovrena 2004.), zapad
(etapa II, dovrena 2005.), jug (etapa III, dovrena 2006.) i istok (etapa IV, 2006.).
Dovrenjem zadnje etape irenja, zavrila je druga faza misije.

Usporedno s poetnom fazom stabilizacije pokrenut je NATO-ov program suradnje s

Afganistanom koji je usredotoen na odbrambenu reformu, izgradnju odbrambenih institucija
i na vojne aspekte reforme sigurnosnog sektora, koje promiu interoperabilnost ANA-e i
lanica

NATO-a.

Taj

je

program

komplementaran

operativnoj

ulozi

ISAF-a

Afganistanu. Struktura misije obuhvaa Zapovjednitvo ISAF-a u Kabulu, Kabulsku

multinacionalnu brigadu, te pet regionalnih zapovjednitava (Prijestolnica, Istok, Sjever,
Zapad, Jug).
Sredita regionalnih zapovjednitava su u gradovima Kabul, Bagram, Mazar-e-Sharif,
Herat i Kandahar. U podrujima regionalnih zapovjednitva osnovani su provincijski
rekonstrukcijski timovi, ija je zadaa pomaganje u uspostavljanju normalnog djelovanja
sredinje afganistanske vlasti i funkcioniranja civilnog ivota. Za operativnu provedbu
operacije ISAF zadueno je Vrhovno zapovjednitvo saveznikih snaga u Europi (SHAPE) u
Monsu (Belgija), zajedno sa Zapovjednitvom zdruenih snaga (JFC) u Brunssumu
(Nizozemska). (Preuzeto sa http://arhiva.morh.hr/isaf/isaf_opcenito.asp)

15

Prije nego je NATO preuzeo vodstvo u operaciji ISAF, u njoj je sudjelovalo 28 drava
s oko 5400 vojnika. Nakon toga broj drava sudionica se poveao, ali operacija je postala
sloenijom i zahtjevnijom. Kriteriji i modaliteti sudjelovanja u misiji ISAF odreeni su
pravilima uporabe sile u potpori mira i standardima vojnog djelovanja u NATO-u.
Najvei broj zemalja sudionica ISAF-a su lanice NATO-a, trenutano njih 26. 11 je
drava koje nisu lanice NATO-a, a ukljuene su u operaciju. Veinom su lanice NATO-ovog
programa Partnerstvo za mir, a Australija, Austrija, Albanija, Novi Zeland i vicarska takoer
sudjeluju u operaciji ISAF u Afganistanu. Gotovo 35 500 vojnika, pod neposrednom je
komandom NATO zapovjednitva. Osim postrojbi pod NATO zapovjednitvom, u misiji ISAF
je i oko 5500 pripadnika elemenata nacionalne potpore kojima neposredno zapovijedaju
nacionalna zapovjednitva. Uvjet za vojno sudjelovanje drava koje nisu lanice NATO-a jest
dobivanje uvjerenja o odgovarajuoj interoperabilnosti s NATO-om i posjedovanje traenih
sposobnosti postrojbi koje e sudjelovati u operaciji.
U misiji ISAF trenutno uestvuju snage:

Afganistan nakon NATO a

Sigurnost i stabilnost Afganistana kaoto je ve pomenuto ovise od mnogo faktora, a
posebno se istiu sigurnosne prijetnje pobunjenikih snaga, utjecaj susjeda (Pakistan),
korumpirana i neefikasna vlast13, niska stopa ekonomskog razvoja. Kljuni faktor za
13

Korupcija je postala vea sigurnosna prijetnja ak i od pobunjenikih akcija jer korupckijskim djelovanjem
pobunjenici uspijevaju da izvre svoje teroristike atake.

16

stabilizaciju Afganistana je autopercepcija sigurnosti lokalnog stanovnitva koju ne moe

garantirati ANSF. Ovaj sigurnosni kontekst kreira preduvjete za uspjeh pobunjenikih snaga a
uprkos tome amerike i NATO snage se povlae iz Afganistana i predaju nadlenosti uprave
nad pokrajinama i sigurnou lokalnim vlastima.
Prvobitno prema Rezoluciji VSUN14 1368 ISAF je imao mandat da osigura ire
podruje oko Kabula kako bi potpomogao uspostavu Prijelazne vlasti Afganistana i Misiju
pomoi UN a u Afganistanu 15. Operacija Enduring Freedom u Afganistanu je voena
zasebno od strane SAD sa ciljem unitavanja Al Kaide protuteroristikim operacijama, da bi
Rezolucija VSUN 1510 proirila zonu odgovornosti misije ISAF i na to polje ime e se
pomoi snagama SAD a koje se ve bore u Iraku. Osim pokrajina na granici sa
Pakistanom, koje su pod kontrolom SAD a, cijeli teritorij Afganistana pokriva ISAF.
Misija ISAF je prvobitno poela kao misija nametanja mira, a sada predstavlja
protupobunjeniku borbu u kojoj pored snaga ISAF a uestvuju i policijske i vojne snage
Afganistana. Ovakvoj misiji i Prijelaznoj vladi se protive pobunjenici koji trenutno
kontroliraju treinu zemlje. 2009. godine SAD mjenja pristup ISAF a i ukljuuje ga u
protupobunjenike operacije i poveava se broj vojnika 2011. godine na 132.000 vojnika iz 48
drava.16

UNAMA
UN Assistance Mission in Afghanistan, (politika) UN Misija za pomo u Afganistanu
je uspostavljena 28. marta 2002. gdine Rezolucijom 1401 od strane Vijea sigurnosti pratei
Bonski dogovor iz decembra 2001. UNAMA je kao misija zaduena za humanitarne
aktivnosti, oporavak i rekonstrukciju zemlje. 2005. godine izabran je novi parlament koji se
obratio UNAMA i za politike i strateke savjete radi jaanja mira, promocije i zatite
14

Vijee sigurnosti Ujedinjenih nacija.

UNAMA UN Assistance Mission in Afghanistan.
16
Vie od dvije treine snaga ISAF a dolazi iz Oruanih snaga SAD a.
15

17

ljudskih prava. U saradnji i koordinaciji sa Vladom Afganistana UNAMA je nastavila svoj

mandat na polju humanitarnih aktivnosti.
Mandat ove misije se redovno obnavlja u martu mjesecu, a dva puta tokom godine
Generalni Sekretar UN a podnosi izvjetaj o situaciji u Afganistanu Vijeu sigurnosti.

Zakljune misli
Krhka sigurnosna situacija, nedovoljno razvijeni kapaciteti institucija dravnih vlasti,
stepen ekonomskog i socijalnog oporavka bez karaktera samoodrivosti oznaava prvu fazu
procesa tranzicije zavrenu krajem 2011. godine predajom tri pokrajine (20 % stanovnitva) u
nadlenost afganistanske vlasti. Druga faza je ukljuila drugih osam pokrajina (50%

18

stanovnitva), trea faza tranzicije predstavlja preuzimanje odgovornosti afganistanske vlasti

za sigurnost u svim glavnim gradovima pokrajina. Tako je bar planirano i idealno zamiljeno
okonavanje misije ISAF.
Meutim, dojam koji se stjee jeste da su SAD i NATO iskoristili prividne taktike
uspjehe operacija na jugu Afganistana i ubistva Osame bin Ladena zarad osiguranja
legitimnosti percipiranog djeliminog strategijskog (ne)uspjeha misije ime se opravdava
ubrzano ispunjenje odredaba Lisabonske deklaracije o partnerstvu sa Afganistanom.
Nadalje, oigledne su slabosti pristupa NATO a u rjeavanju afganistanskog pitanja.
Opadajui trend podrke javnosti u zemljama glavnim nosiocima napora u misiji u
Afganistanu te teke finansijske prilike koje su zahvatile te zemlje uticali su na njihove
politike odluke o ubrzanom potpunom ili djeliminom povlaenju vojnih snaga i smanjenju
finansijske pomoi Afganistanu to je direktno uticalo na sposobnosti ISAF misije.
Pored toga, nacionalna ogranienja u smislu neprihvatanja ISAF misije kao misije u
kojoj se izvode protupobunjenika djelovanja od pojedinih lanica NATO a uticala su na
nedostatak resursa u podrujima gdje su pobunjenici najaktivniji, te su tako oslabljene
operativne sposobnosti ISAF misije.
Kumulativni

efekt

ostvaren

prostoru

centralnoazijskog

stabilizacijskog

eksperimenta kao posljedica nepostojanja politikog jedinstva, nedovoljnog i nerazmjernog

doprinosa resursima, te nejedinstvenog saveznikog doktriniranog pristupa, ogleda se u
nestabilnoj sigurnosnoj situaciji, nedovoljno jakom sistemu dravne uprave i rudimentarnom
uspjehu u ekonomskom i socijalnom razvoju Afganistana, to e tu zemlju i dalje drati
visoko na ljestvici, kako kae Brzezinski, geopolitiki ugroenih vrsta u posttranzicijskom
vremenu.

Izvori
Literatura
1. BERIDAN, Izet; TOMI, Ivo; KRESO, Muharem: Leksikon sigurnosti, DES
Sarajevo, 2001.
2. BERIDAN, Izet: Konflikti, Fakultet politikih nauka, Sarajevo, 2003.
19

3. BERIDAN, Izet: Politika i sigurnost. Fakultet politikih nauka, Sarajevo, 2008.

4. URAK, Nerzuk i TURALO, Sead: Hrestomatija geopolitike, Fakultet politikih
nauka, Sarajevo, 2011.
5. URAK, Nerzuk i TURALO, Sead: Nauka o miru hrestomatija, Fakultet politikih
nauka, Sarajevo, 2013.
6. DAUTOVI, Kenan: Prevencija konflikata u meunarodnim odnosima, BZK
Preporod, Travnik, 2007.
7. DODS, Claus: Geopolitika, TKD ahinpai, Sarajevo, 2009.
8. DURAKOVI, Nijaz: Meunarodni odnosi, Fakultet politikih nauka, Sarajevo, 2009.
9. GRIZOLD A. - TATALOVI S. CVRTILA V: Suvremeni sistemi nacionalne
sigurnosti, FPZ, Zagreb, 1999.
10. asopis Demokracija i sigurnost u Jugoistonoj Evropi Atlantska inicijativa broj
10/11 novembar 2012.
11. asopis Demokracija i sigurnost u Jugoistonoj Evropi Atlantska inicijativa broj
12/13 juni/juli 2013.
Izvori sa interneta

http://www.betterworldcampaign.org/un-peacekeeping/missions/afghanistan.html
(25.3.2014.)

http://arhiva.morh.hr/isaf/isaf_opcenito.asp (25.3.2014.)

http://www.geneva-academy.ch/RULAC/peace_operations.php?id_state=1
(25.3.2014.)

http://unama.unmissions.org/default.aspx?/ (25.3.2014.)

http://www.cfr.org/nato/nato-keeping-peace-afghanistan/p7712 (25.3.2014.)

http://www.nato.int/cps/en/natolive/topics_69366.htm (25.3.2014.)

http://www.isaf.nato.int/ (25.3.2014.)

20