Razred

4.

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE
OBRAZOVNI ZADACI:
a) Stjecanje znanja: istraivati i uoavati nijansiranje boje mijeanjem, nauiti da je
nijansa mali pomak ili u vrsti, ili u tonu ili u istoi boje, usvojiti pojam vertikalne
kompozicije, usvojiti rad temperama
b) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliite
nijanse boje i kompozicije u svojoj okolini i na umjetnikim djelima, razvijati matu,
vjebati sposobnost izraavanja temperom

NAINI RADA:
1.
2.
3.
4.
5.

prema promatranju
nakon promatranja
prema sjeanju
prema zamiljanju
prema izmiljanju

OBLICI RADA:

ODGOJNI ZADACI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

NASTAVNA JEDINICA

Datum

1.
2.
3.
4.

Frontalni
Individualni
Rad u parovima
Grupni

1. Cjelina: BOJA
NASTAVNE METODE:

2. Nastavna tema: Nijanse boja i kompozicija boja

3. Likovno podruje: Slikanje
4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): Nijanse boja, kompozicija boja
5. Motiv: a) vizualni: Autoportret sa psom
b) nevizualni:
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:
6. Likovno tehnika sredstva i likovne tehnike: tempere, kist

1. Analitiko
promatranje
2. Demonstracija
3. Razgovor
4. Metoda scenarija
5. Rad s tekstom
6.
7.
8.
9.

Kombiniranje
Variranje
Graenje
Razlaganje

Nastavno sredstvo reprodukcija: Paul Klee, Vrt rua, 1920.

Miroslav Kraljevi, Autoportret sa psom, 1910. ulje na platnu

PLAN PLOE:

NIJANSE BOJA

OSWALDOV KRUG BOJA

PRAZAN PAPIR

Fotografije:

3 svojstva boje

Motiv

REPRODUKCIJA
- KOMPOZICIJA

NASTAVNA
SREDSTVA I
POMAGALA:
1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploa, kreda
11. Ostalo:
KORELACIJA:

- prostor za listie u boji ( prilikom objanjavanja nijansi boje i kompozicije)

Priroda i drutvo: dugapojava u prirodi

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA
Uenicima dijelimo, tempere, paletu, tvrde kistove, posudice za vodu i vodu, te nekoliko listova novinskog papira.
Demonstriram rad s temperom. Kao podlogu stavljamo nekoliko listova novinskog papira, na koji stavljamo papir
sa hrapavom podlogom. Objanjavam uenicima da je tempera gusta kao jogurt i da kada slikamo sa temperom
koristimo jako malo vode. Pokazujemo uenicima da temperom moemo slikati na nain da kistom povlaimo
crte po papiru ili da slikamo mrljama.

2. MOTIVACIJA
Na plou stavljam Oswaldov krug boja. Upitamo uenike gdje se u prirodi mogu vidjeti te boje? Vidimo ih kada
vidimo dugu. Duga predstavlja spektar boja. Podsjeamo se sa uenicima koje vrste boja postoje?(Primarne,
sekundarne i tercijarne). Koje su to primarne boje? (Crvena, uta i plava). Zakljuujemo da svaka boja ima svoje
ime. Zatim pitamo uenike kako nastaju sekundarne boje i koje su to boje? (Nastaju mijeanjem primarnih boja,
to su naranasta, zelena i ljubiasta). Zakljuujemo da tercijarne boje nastaju mijeanjem primarnih i
sekundarnih boja.
Objanjavam uenicima kako se vrsta boje moe promijeniti ako joj se doda susjedna boja iz spektra. Koje su
boje susjedne naranastoj? ( uta i crvena). Kada naranastoj boji dodajemo utu boju na taj nain dobijemo
naranasto-utu boju, a kada naranastoj dodajemo crvenu boju rezultat koji emo dobiti je naranasto-crvena
boja (objanjavamo pomou obojanih papira koje lijepimo na plou).
Uenicima govorimo da se boje razlikuju i po tonovima. Ton je svjetlina neke boje. Ako elimo dobiti svjetliji ton
naranaste boje tada emo joj dodati bijelu boju, a ako elimo dobiti tamniji ton, dodat emo joj crnu boju
(objanjavamo pomou obojanih papira koje lijepimo na plou).
Boji moemo oduzimati istou dodajui joj sivu boju uz objanjenje da to vie sive dodajemo, naranasta boja
postaje sve bljea (demonstriramo boju na papiru).
Sve ove promjene bilo u vrsti, tonu ili istoi boje nazivamo nijansama boje. Na plou stavljam reprodukciju
Paula Kleea Pogoeno mjesto te pomou nje utvrujemo svojstva boje.
Pitamo uenike kako je namjeten njihov razred? Gdje se nalazi stol, stolac, ormar? Zato se nalaze na tom
mjestu? Stolac stoji u blizini stola da ga ne moramo prenositi, namjetaj ne stavljamo na ulaz kako ne bi smetao
prolaenju itd. Zakljuujemo kako odreeni raspored radimo sa svrhom, opravdanjem, smislom. Smisleni
raspored elemenata nazivamo kompozicijom. Postoje razliite vrste kompozicije. U kakvom se poloaju nalazimo
kada stojimo, a u kakvom kada leimo? (U vertikalnom i u horizontalnom poloaju). Kakav bi poloaj bio kad se
iz vertikalnog poloaja pomaknemo u jednu stranu? To bio bio dijagonalni poloaj. U iste takve poloaje moemo
i rasporeivati elemente (pokazujemo pomou papiria na ploi), tada se elementi rasporeeni u vertikali
nazivaju vertikalna kompozicija; elementi posloeni u horizontalni poloaj nazivaju se horizontalna kompozicija, a
elementi rasporeeni u dijagonali nazivaju se dijagonalnom kompozicijom. Na plou stavljam crno- bijelu sliku
Miroslava Kraljevia Autoportret sa psom iz 1910. godine. Objanjavamo uenicima da je Miroslav Kraljevi bio
hrvatski slikar roen u Gospiu; kao i pojam autoportret- kada umjetnik slika sliku i na njoj prikazuje samog sebe.
Kakvu kompoziciju ine likovi na ovoj fotografiji? (Vertikalnu kompoziciju).

3. NAJAVA ZADATKA
Danas emo slikati Autoportet sa psom u nijansama jedne od osnovnih ili izvedenih boja po vaem izboru (na
nain da emo toj boji dodavati bijelu za svjetliji ton, crnu za tamniji ton, te njezinih susjedne boje i sivu boju kako
bi na papiru dobili razliite nijanse te iste boje). Tko e ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)
Uenici rade. Trebaju naslikati fotografiju sa ploe na nain da kod onih dijelova koji su crni na slici, slikaju na
svojoj slici tako da odabranoj boji dodaju crnu boju za tamniji ton, te isto tako bijelu za svjetliji ton za one dijelove
koji su na fotografiji svijetliji. Za zagastiti ton istoj toj boji dodaju sivu, a za dijelove koji su sivkasti na slici, jo
dodaju jednu od susjednih boja. Obilazim ih, razgovaram s njima, potiem ih da se trude i samostalno se izraze.

5. ANALIZA I VREDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PRODUKATA

Na kraju sata na plou stavljamo reprodukciju Paula Kleea, Vrt rua, 1920. Potom na plou stavljam uenike
radove. Koji je bio dananji zadatak? Je li na svim radovima ispunjen zadatak? Obratimo panju na
reprodukciju. Pratimo kako se crvena boja mijenja u vrsti (prema naranastoj), istoi (prema blijedocrvenoj) i
tonu (prema svijetlocrvenoj i tamnocrvenoj). Koja je slinost reprodukcije i vaih radova? Koji je rad najsliniji
reprodukciji? Koji radovi imaju vei broj nijansi boja? Na kojem radu prevladava ista boja? Koji je rad
najorginalniji?

PRIMJEDBE: