- Peanik - http://pescanik.net Kliknite ovde za tampanje.

Pravna gora: tuni kraj legende o Kapetanu Draganu

Boris Deulovi - 14/12/2013

Kapetan Dragan: Hou u svoju zemlju!, vriti naslov u Veernjim novostima, a

podnaslov dodaje Dragan Vasiljkovi iz australijskog zatvora moli Srbiju za pomo: U
Hrvatskoj e mi ivot biti ugroen. Stavite me u program razmene!
Stanoviti profesor Vojo Ili iz organizacije Srbi za pravdu i demokratiju, itam u
potresnom tekstu to slijedi, redovito posjeuje Dragana Vasiljkovia koji u
australskom pritvoru od 2006. godine eka izruenje Hrvatskoj po optunici za ratne
zloine i zabrinuto objanjava kako je uveni Kapetan sve uvjereniji da e ga Australija
predati hrvatskim vlastima, gde ga eka presuda, a moda i pretnja smru.
Sam Vasiljkovi, itam dalje, ekskluzivno za Novosti objanjava zato bi mu u
Hrvatskoj ivot bio ugroen: Bilo bi logino da se u Srbiji moj sluaj razmotri, da se
Srbija dogovori sa susedom Hrvatskom kako bi me Zagreb zatitio kao svog nekadanjeg
dravljanina. Sada, kada se u Vukovaru javno ispoljava etnika netrpeljivost prema
Srbima, to daje utisak da Hrvatska nije dorasla normama Evropske unije, pa bih u njoj
kao zatoenik bio rtva takvih predrasuda.
I evo nam Dragana Vasiljkovia dvadeset dvije godine kasnije kao rtve predrasuda,
etnike netrpeljivosti prema Srbima i nepotivanja normi Evropske unije. Mitski
Kapetan Dragan, voa legendarnih Kninda, iznenada se, eto, boji da e mu u Hrvatskoj
ivot biti ugroen!
U rimskom pravu takav se spektakularni obrat u sudnici naziva Excipiendo reus fit
actor, a institut zamjene teze klasina slavenska pravna antiteza Negatio per
positionem alterius. U Dalmaciji, kraju u kojemu je Kapetan Dragan zapoeo svoju
blistavu vojniku karijeru, u tim se pak prilikama obino kae: Gle kurca!
Gle, dakle, kurca: neustraivi Kapetan Dragan mitski komandant slavnih crvenih
beretki, legendarne Jedinice, aneo uvar SAO Krajine, Rambo na strai istone granice
srpstva i nona mora hrvatskih redarstvenika, bojovnika i ustaa boji se da e mu u
Hrvatskoj ivot biti ugroen!
to bi rekao drugi jedan legendarni Srbin, Bili Piton Ajde?!.
A kao da je juer bilo, kad se u noi 4. travnja 1991. u Kninu pojavio komandant
specijalnih snaga Slube dravne bezbednosti Srbije Franko Simatovi Frenki, pa zajedno

s ministrom unutranjih poslova SAO Krajine Milanom Martiem u bazi MUP-a u

Golubiu zbunjenim martievcima predstavio potpuno nepoznatog nekog mrkog,
suhog mukarca koji e od njih napraviti elitnu specijalnu jedinicu pod visokim
pokroviteljstvom Slube. Neznanac je stigao iz Australije i zvao se Daniel Snedden,
navodno zajeban tip, svjetski putnik, pustolov, legionar i plaenik. Pravo ime mu je bilo
Dragan Vasiljkovi, i to je otprilike sve to se o njemu znalo.
Ostalo je, jasno, legenda.
A legenda je uskoro obila globus Srbije, od Tokija do Milvokija, kako e se to muda
oteenih od samopouzdanja svega dva-tri mjeseca kasnije zajebavati kninski specijalci na
jednom snimku iz tih herojskih vremena, na kojemu isti onaj tajanstveni tip iz Australije,
u rijetkim trenucima predaha od herojskih bitaka, oko logorske vatre pjeva i svira gitaru.
On je sad ve legendarni Kapetan Dragan, i da: uz sve ostalo a prialo se da je bio i
profesionalni vojnik i profesionalni fotograf, i profesionalni pilot i profesionalni nautiar,
i bogati biznismen i prvak u golfu i savjetnik za bezbjednost tanzanijske vojne hunte on
umije i pjevati i svirati gitaru.
Tako je do ljeta 1991. dovren mit o Kapetanu Draganu, neustraivom komandantu koji
je od prljavog, bradatog opora u Golubiu napravio specijalnu jedinicu po najviim
standardima hollywoodskog akcijskog anra, strane crvene beretke, popularne
kninde, strah i trepet zengi i ustaa.
Pamtim dobro to proljee, bio sam tada u Kninu, gdje je tajanstveni Kapetan Dragan,
krajinski Robin Hood, Milo Obili i Zoro Osvetnik za prijatelje i suborce samo Kep
armirao strane novinare svojom pojavom i engleskim s australskim naglaskom, na
kojemu bi im s nadmonim osmijehom obiavao govoriti kako im ne moe rei tko je on
zapravo, jer bi ih morao ubiti.
Pamtim dobro, jer sam tada bio i u Beogradu, gdje su se o prvom srpskom superheroju iz
ratova devedesetih raspredale najfantastinije ratne legende. Groupies Kapetana Dragana
junaka enskih snova i ustakih komara u beogradskim mu novinama posveuju
cijele erotske ode, u anketama je najpopularniji Srbin poslije patrijarha Germana, na
trafikama se prodaju stripovi o Kapetanu Draganu i Knindama, ispred robne kue
Beograanka Baja Mali Kninda uz harmoniku pjeva to se ono tamo uje, ko to peva u
ravnici?/To su, majko, hrabri borci, to su Kninde Krajinici!, a na tandovima u Knez
Mihajlovoj nude se majice s Kapetanovim likom i kasete ocvalog Bore Drljae Svi
smo uli ovih dana za Dragana Kapetana/Krajina ga slavi naa, on je brani od ustaa.
Eh, to su bili dani!
Da li, naime, zbog toga to je bio mlai i lui, avo e ga znati, tek te jeseni, dok se bavio
dravnim udarom protiv Milana Babia, nije mu smetala etnika netrpeljivost u
Vukovaru u kojemu su za to vrijeme osloboditelji strijeljali zarobljenike iz
vukovarske bolnice ali bogami ni etnika netrpeljivost u Kninu: niti je zatoenike
koje su njegovi kninde muili i ubijali u zatvoru na kninskoj tvravi doivljavao

rtvama takvih predrasuda, niti mu je to tada odavalo utisak kako SAO Krajina nije
dorasla normama Evropske unije.
Iz nekog razloga, eto, u ono vrijeme kad ga je dva-tri tjedna nakon devetomartovskih
demonstracija Frenki Simatovi pozvao u beogradski hotel Metropol, pa mu na stol u
oku bacio ponudu Jovice Staniia da u Kninu osnuje specijalnu jedinicu krajinskog
MUP-a nisam legendarnog Kapetana Dragana uo da se ali kako e mu u Hrvatskoj
ivot biti ugroen. Ni kad je svoje crvene beretke s logistikom Miloevieve Slube
vodio u bitke protiv ustaa po Dalmaciji, Lici i Baniji pokazujui ovlaenim novinarima
i snimateljima kako gore hrvatska sela nisam ga uo da se ali Srbiji kako ga u
Hrvatskoj eka pretnja smru.
A naroito se u to slavno vrijeme, dok je vjerno sluio Martiev projekt pripajanja
Krajine matici Srbiji dao sam si truda i temeljito prouio arhivu nije ulo Dragana
Vasiljkovia kako oajniki poziva da ga Zagreb zatiti kao svog dravljanina.
Nisu se te stvari ule, jer se neustraivi Kapetan Dragan i Hrvatskoj i smrti prezirno
smijao u lice. Nisu mu tada ni jedna ni druga mogle nita, jer je bio bri, jai i lukaviji.
Nisu se tako te stvari ule ni kad je beogradskim novinarskim grupijima pozirao poput
amerikog specijalca, muda nateenih od samopouzdanja, iaran kamuflanim bojama
na tenku ili na poligonu, s lubanjom u ruci ili Vojislavom eeljom u kadru ni kasnije,
kad je Hrvatska podigla optunicu i zahtjev za njegovo izruenje, a meker u havajskoj
koulji na beogradskom se aerodromu suvereno kurio kako je hrvatskoj ministrici
pravosua Vesni kare-Obolt poslao pismo s brojem svog mobitela i porukom da mu
poalje novac za avionsku kartu.
Umjesto toga, ulo se samo kako pred televizijskim kamerama hrvatsku gospou
ministarku sarkastino moli samo malo vremena da se vakcinie protiv besnila. Jer to
je jedino to me brine: Hrvata se ne plaim sigurno!, eretski je svojim novinarskim
grupijima dobacio legendarni Kapetan Dragan, ulazei u avion na letu za legendu iz koje
je i doao.
Tamo u legendi, u gradu Perthu, Dragan Vasiljkovi se uskoro smirio, sredio i oenio,
posvetivi se biznisu, golfu i yachtingu. Sustigle ga u to i godine, a onda bogami i odluka
australskih vlsti o izruenju Hrvatskoj. I odjednom, eto mitskog Kapetana Dragana
dvadeset dvije godine kasnije kao rtve predrasuda, etnike netrpeljivosti prema
Srbima i nepotivanja normi Evropske unije, eto voe legendarnih Kninda gdje se
iznenada boji da e mu u Hrvatskoj ivot biti ugroen! Eto ga, najzad, kako kumi
maehu Srbiju da se dogovori sa susedom Hrvatskom kako bi ga Zagreb zatitio kao
svog nekadanjeg dravljanina.
Gle, rekoh, kurca: excipiendo Serbus fit Croata!
Sad, kad ga u Hrvatsku umjesto Frenkija i Jovice Staniia alje australski sud, kad e
tamo Qantasovom biznis-klasom, umjesto razdrndanom kampanjolom JNA po
podlokanim planinskim drumovima i kad ga umjesto negostoljubivih banijskih

vukojebina, napuenih do zuba naoruanim zengama, ustaama i stranim plaenicima,

eka klimatizirana dvorana ibenskog suda i par sredovjenih civila i ena iz upanijskog
odvjetnitva legendarni Kep, krajinski Robin Hood, Milo Obili i Zoro Osvetnik
cmizdrei se ali na viak hrvatskih predrasuda i manjak evropskih normi!
Tunijeg kraja jedne legende ja nikad nisam uo.
Oekivao bi ovjek, jebiga, da onaj srpski heroj iz devedeset prve junak Duginih
reportaa, Bijelievih TV-dnevnika, postera, stripova, narodnih dvanaesteraca i Drljainih
pjesama na kraju guslarskog epa bane u ibenski sud, pa prkosno pred ustakom
sutkinjom i zamjenicom upanijskog tuitelja razdrlji svoju havajsku koulju i povie:
Pucajte, ustae, jebale vas sve vae etnike netrpeljivosti i predrasude, ivela SAO
Krajina, ivela Srbija, ivele evropske norme!
Kad umjesto toga mitski Kapetan kumi za milost i moli Srbiju da mu pomogne. Boji se
strani Kep hrvatskog pravosua i predrasua! Plai, savremena srpska istorijo, u usta te
ona laljiva jebem! Gdje je sad Bora Drljaa da zapjeva, Svi smo uli ovih dana/za
Dragana Kapetana/Krajina ga slavi svuda/brani je od predrasuda? Gdje je Baja Mali
Kninda, to se ono tamo uje/ko to kuka u sudnici?/To su, majko, hrabre Kninde/i
njihovi odvjetnici!
Okreu se u grobu major Gavrilovi i vojvoda Sineli, okreu se Banovi Strahinja i
Hajduk Veljko, i Kraljevi Marko i starina Novak i mali Radojica, okreu se i Milo
Obili i Milan Toplica i Ivan Kosani i Jug Bogdan i svih devetoro brae Jugovia,
slavni je srpski panteon poput ringipila na seoskom vaaru, okreu se i vrte kosti u aleji
srpskih heroja kao u centrifugi ve-maine: gde bi bila, nesrena Srbijo, da su ti se tako
ponaali legendarni kapetani?
ta bi ostalo od tvoje istorije da se, recimo, Kapetan Koa kad su ga ono Turci zarobili
kod Brzaske alio bekom dvoru kako se u Tekiji javno ispoljava etnika netrpeljivost
prema Srbima, to daje utisak da Otomansko carstvo nije doraslo normama Francuske
graanske revolucije, pa bih u njemu kao zatoenik bio rtva takvih predrasuda?
Mitovi i legende, kako vidimo, nisu vie to su bili, borci za slobodu danas se u Srbiji
zove advokati. Ostavi se, Bajiu Radoe, romantinih televizijskih epova i snimaj
uzbudljivu srpsku sudsku dramu, Pravnu goru. Ostavi, Srbijo, herojske deseterce
UNESCO-u i svjetskoj nematerijalnoj batini, ostavi gusle i dohvati se plajvaza, albi,
molbi, apela, peticija, dopisa, priziva, predstavki i taksenih maraka, pa zaguslaj
Ekstradiciju Kraljevia Marka.
Poranio Marko u neelju
u neelju prije jarkog sunca
pokraj mora Urvinom planinom.
One Marko saktisa oruje
onda tre divit od pojasa
a iz depa knjige bez jazije.

Knjigu pie Kraljeviu Marko:

Ko go doe Urvinom planinom
meu jele studenu bunaru
da upita za deliju Marka
neka znade da je deli-Marko
dopadnuo Turkom u okove
u okove sve od predrasuda
i etnike netrpeljivosti
jer ne pozna duman hrianluka
nije Turkom pravu dorastao
ni jevropskoj demokratskoj normi.
Zato Marko hoe selu svome
mlad mu ivot ove je ugroen.
Pa kae:
Al gle arca i u arca kurca
kamenoga Srbin osta srca!
Gorkom suzom Marko zaplakao
pa jo gorom knjigu nakitio:
Neka znade ko go ove proe
nije ovo Urvina planina
ve je ovo planina Kurvina
ter je Marku preostalo samo
da ite od grada Carigrada
da ga titi kao svoga sina
mrskom Turkom sudravljanina.
Duboke su deli-Marku rane
nema njima do pravnoga ljeka
niti trava do rimskoga prava
Negatio Marko da pozove
alterius per positionem:
O Srbijo iv te Marko jebo
Reus fit actor excipiendo!
Peanik.net, 14.12.2013.

Kliknite ovde za tampanje.

Copyright 2011 Peanik. All rights reserved.