1. John F.

Kenedi biva prvi tv predsjednik zahvaljujui svojoj sposobnosti da uvid

i koliko mediji mogu da djeluju na narod. On prvi dr i 1961. 21. januara prvu live
konferenciju za novinare sa temama o nesta ici hrane u Kongu, pu tanju dva amerika a
vijatiara od strane Rusa i pregovorima o zabrani testiranja atmoskih bombi.
Kenedi posebno koristi TV nakon debate sa Niksonom 1960. gdje bio uglaen, odmoran
i u kontroli. A Nikson je ispao frustiran, nervozan i znojan iako je imao vi e is
kustva.
2. Kampanja F.D Rosvelta 1936, uz nastanak politikog marketiga. Posebno bivaju po
sebe dvije metode, radio kao novi medij koji su demokrate tada mnogo bolje iskor
istile. Ali takoer do lo je do "public oponion polling" gdje su se prikupljal podat
ci i to su bili zaeci istinski modernih kampanja.
3. Akteri pol. kom. su pol. org. (pol. stranke, javne org. , skupine za pritisa
k, teroristike org., vlade i dr.). Mediji kao drugi i graani kao tree.
4. Pol. org. obuhvata sve stranke, skupine koje imaju org. i neku ideoli ku strukt
uru radi ostvarianja nekih ciljeva. Straniki i ne stranki je druga podjela. Naime
pol. stranke s prve, javne org., skupine za pritisak, teror. grupe (DAESH,HAMAS9
, meunarodne grupe (NATO, UNICEF), dr avne jedinice, revolucijski pokreti, dru tveni
pokreti (studentski, mirovinski,..), gerilske skupine (Ju na Amerika) i dr..
5. Teror. org. na nimalo ustavan i naje e nasilan nain poku avaju da sprovedu svoje cil
jeve. Oni koriste bomba ke napade, nasilje, otmice, atentate kako bi do la do rezult
ata i prenijeli svoju poruku. Dok pol. stranka radi ustvano kao grupa ljudi koja
kroz rad eli da kroz izborne procese i zakone uestvuju u kreiranju politike za sv
oj dr avu.
6. Instrumenti pol. kom. su prosto oblici op tenja, oblikovanja i preno enja poruka
izmeu aktera pol. kom. Naime instr. kom su :
-agenda setting
-istra ivanje javnog mi ljenja
-framing
-konstruisanje spektakla
-pakiranja politike
-politiko ogla avanje
-politike info kampanje
-imid
-spin doktori
-stvaranje psedudogaaja
-public relations
-dr avna kontrola medija
-politika retorika
7.Vrste Agende setting mogu biti 4 po Ferfilu i Kosu:
-medijska
-politika
-javna agenda
-korporativna
8. Framing ili uokviravanje je instr. pol. kom. koji predstavlja interpretrativn
i okvir, ustroj svijesti novinara koji olak ava obradu i odabir informacije. Ranij
a iskustva i ve postojea znanja i odnosi se koriste za tumaenje dogaaja. Naime jedna
promjena okvira mijenja itav narativ i pokazuje dogaaj, akciu itd. u drugom svjet
lu uz razliite posljedice. Naime iskazuje se samo jedno obilje je dok se drugo igno
ri e. Okvir ili se iri ili su ava i ovo je proces koji ide i od onog ko kreira okvir
a i onog ko ga prima. Recimo primjer frejma bi bio promjena koncipiranja 9/11 sa
zloina na vojnu metaforu "War on Terror". Naime implikacije prvog narativa kao z
loina je ta da e se zloinci nai i kazniti. Dok druga ukauje na "War" tj. rat, borbu,

vojnu akciju prema zloincima.

9. Tehnike pakiranja politike :
-intervjui
-sound bites
-slavne osobe
-imid
-medijski konzutant.
-personalizacija
10. CIlj info kampanje je promjena stava ili pona anja o nekom pitanju , osobi itd
. Naime mo emo priati o 3 rezultata info kampanja tj: informirati, uvjeriti i mobil
izirati javnost. Naravno ovo sve tee kroz medije.
11.Spin doktori su osobe koje su zadu ene za oblikovanje slika i informacija o nek
om politiaru ili njegovim naporima. Oni su savjetnici ali ponekad i bliski prijat
elji sa politiarima. Dolaze esto iz medija i poznaju procese i tehnologiju rada me
dija i njegove karakteristike. Ove osobe se brinu o narativu, tonu i op tem prikaz
u informacije (od politiara) koja je toliko neophodna za medije. Te osobe su u v
i e sluajeva kroz istoriju imale ponekad ogromne moi da formiraju javno mi ljenje, da
ga prilagode potrebama nadreenih i okrenu informacije u svoju korist. Ova osoba p
i e govore, reformuli e izjave za javnost i ponekad tlai novinare da bi okrenuo vodu
na svoj mlin.
12.i 13. Pseudodogaaj je isecenirani event iji je cilj doi do medijske pa nje. Naime
tu se iz nieg stvara medijska pompa i uspjeh pseudodog. se rauna koliko biva prene
sen. To mo e biti obini posjet bolnici/farmi, saop tenje za medije ili neki intervju
koji u stvari ni ta ne ukazuje. Curenje informacija, stranaki sastanci, konferencij
e za novinare (vrste pseudo dog. takoer su sve navedene) i slino mogu biti prosto
iscenirani radi pa nje i dolaska u medije.
14. Situacija za novinare i njihov posao nije u svakom kraju svijeta ista. Naime
cenzura i te ke posljedice za bilo kakvo kopanje u bilo koje pitanje mo e u nekim d
r avama da se i glavom plati. Negdje je ona prikrivena, negdje te e regulisana uz ka
zne i zatvor a negdje i samo blog vas mo e dovesti pod bi. Prema tome smatra se da
se kontrola dr ave mo e podijeliti na : cenzuru, tajnost, propagandu i regulaciju.
Cenzura biva naje e kroz organe ali ponekad i osobe koje ne ele da se o nekim temam n
e raspravlja. Tajnost imamo kod liberalnijih dr ava gdje se prosto stvari stave po
d tepih ili daju "ukroenim" novinarima. Iako bi sve slu bene info. trebale biti dos
tupne to nije sluaj. Propaganda je popraena sa ve pomenute dvije metode, kada u slua
ju da dr ava ima neki medij, ili kontroli e medije ona selektivn informi e i ukazuje n
a informacije koje e njima pomoi. Posebno smo imali propagande u ranim stanjima, k
ada se opravdavaju takve akcije.
15. Uinci politke kom. se mjere na 3 naina : istra ivanjem javnog mi ljenja, promatranj
em biraa i eksperimentalnim istra ivanjima. Ipak vrlo je bitno ukazati da to i nije
toliko lako, ali pored ovih mogu se mjeriti pomou korporativnog i osobnog imid a k
ao i uinka politikog ogla avanja i slinog..
16. Mikrouinci su dodatni naini mjerenja i tri glavna su : image stranake 44% polit
ike, predstava biraa o stranakom vodstvu 35 %, korporativni imid stranke 21 %. (val
jda je samo ovo troje)