1

Obrt za ugostiteljstvo i poljoprivredu

BITORAJ Sunger

Izgradnja

hostela

PRENKA - SUNGER
Studija isplativosti investicijskog ulaganja

Rijeka,sijeanj 2013.

S A D R A J
UVOD .................................................................................................... 5

1.

SAETAK ULAGANJA.................... ............................................ 6

2.

INFORMACIJE O INVESTITORU ..................................................7

3.

PODUZETNIKA IDEJA I VIZIJA .................................................8

.

4.

POSTOJEA IMOVINA INVESTITORA ........................................9

5.

ANALIZA TRITA .......................................................................10

5.1.

Trite nabave ....................................................................... 10

5.2.

Trite prodaje .......................................................................10

5.3.

Saetak analize trita...........................................................12

5.4.

Procjena ostvarenja prihoda .................................................13

6.

STRUKTURA KADROVA ..........................................................15

7.

TEHNIKI ELEMENTI ULAGANJA .......................................... 16

3
8.

LOKACIJA

........................................................................17

9.

ZATITA OVJEKOVE OKOLINE ............................................20

10. EKONOMSKO-FINANCIJSKA ANALIZA ................................. 21

10.1.

Ulaganje u osnovna sredstva ............................................ 21

10.2.

Ulaganje u obrtna sredstva ................................................ 22

10.3.

Izvori financiranja i kreditni uvjeti .........................................22

10.3.1.

Izvori financiranja .................................................................23

10.3.2.

Obraun kreditnih obveza ................................................. ..23

10.4.

Rashodi .................................................................................25

10.5.

Proraun amortizacije ....................................................... ... 27

10.6.

Projekcija rauna dobiti i gubitka ......................................... 29

10.7.

Financijski tijek ..................................................................... 31

10.8.

Ekonomski tijek .................................................................... 33

4
11. EKONOMSKO TRINA ANALIZA

......................................... 35

11.1. Statika ocjena efikasnosti investicijskog projekta .................

11.2. Dinamika ocjena projekta

35

.................................................... 35

11.2.1.

Metoda razdoblja povrata investicijskog ulaganja ......36

11.2.2.

Metoda neto sadanje vrijednosti ................................37

11.2.3.

Metoda interne stope rentabilnosti ..............................38

ZAKLJUNA OCJENA PROJEKTA ...............................................39

UVOD
Gorski kotar, nakon dugogodinjeg stagniranja i skromnih turistikih rezultata, sve vie
postaje zanimljiviji kao turistika destinacija, kako domaim, tako i inozemnim turistima i
pomalo, ali sigurno postaje prepoznatljiv brand.
Slike koji Gorski kotar prikazuju samo kao umovit kraj sa pilanama i gostionicama sa
dobrom janjetinom na staroj cesti Rijeka-Zagreb sada su stvar prolosti.
Sve bre okretanje turizmu,

kao grani koja e Gorskom kotaru, naravno i uz ostale

djelatnosti, prvenstveno preradu drva i poljoprivredu, donijeti bolje ekonomske perspektive,

rezultiralo je da jedinice lokalne samouprave i privatni poduzetnici poduzimaju konkretne
korake u tom pravcu: raste broj kvalitetnih restorana, prenoita, hotela, sve je vie privatnih
iznajmljivaa soba, osmiljavaju se zabavne, kulturne, sportske i ostale manifestacije, grade
se, iako jo u skromnom obujmu, sportski i ostali infrastrukturni objekti sve s ciljem
privlaenja to veeg broj gostiju u Gorski kotar.
U ovaj trend ukljuila se i obitelj biveg naelnika opine Mrkopalj, Ivana Butkovia iz
Sungera, Mrkopalj na nain da kretanjem u izgradnju hostela Prenka-Sunger kapaciteta 40
kreveta i sa dodatnim sadrajima u hostelu i izvan njega osiguraju svoju budunost, ali i da
unaprijede turistiku ponudu svoga sungerskog zaviaja.
Elementi koji u velikoj mjeri jame dobro poslovanje su orijentacija na izgradnju hostela, sa
niim trokovima investiranja, te u konanici s ponudom usluga po niim, prihvatljivijim
cijenama, a to je danas izuzetno bitno, posebno za mlade i obitelji s malom djecom, a to je
populacija gostiju na koju u velikoj mjeri rauna ovaj poduzetnik.
Veze sa sportom, vlastita poljoprivredna proizvodnja, solidno radno iskustvo i ljubav
investitora i njegove obitelji prema svom kraju dobri su preduvjeti za uspjean start ovog
poslovnog poduhvata.

1. SAETAK ULAGANJA

INVESTITOR
Naziv:

Obrt za ugostiteljstvo i poljoprivredu BITORAJ Sunger

Vlasnik:

Ivan Butkovi

Adresa:

Mrkopalj, Sunger, Stara cesta 26

PROJEKT
Izgradnja i opremanje hostela PRENKA-SUNGER
Poeta i zavretak radova:

lipanj 2012 lipanj 2015.

LOKACIJA
Sunger, Stara cesta 26, Opina Mrkopalj, Gorski kotar

GLAVNE KARAKTERISTIKE PROJEKTA

Ukupna vrijednost investicije:

1.733.333

Vlastiti izvori financiranja:

Kreditna sredstva:
Vijek projekta:

363.333

20,95 %

1.370.000

79,05 %

1 godina poeka, plus 14 godina otplate kredita

Broj novozaposlenih djelatnika: 8 stalno, 5 sezonska, ukupno 13.

EKONOMSKO-FINANCIJSKA OCJENA
Ukupni prihodi za vijeka projekta:

10.595.047

Ukupni rashodi za vijeka projekta:

6.761.113

Ukupna bruto dobit za vijeka projekta:

3.833.934

Ukupna neto dobit za vrijeme projekta:

3.067.147

Interna stopa rentabilnosti:

8%

2. INFORMACIJA O INVESTITORU
Investitor ovog investicijskog projekta je OBRT ZA UGOSTITELJSTVO I
POLJOPRIVREDU BITORAJ SUNGER.
Vlasnik Obrta je g. Ivan Butkovi, roen u Sungeru, opina Mrkopalj 1963. godine, oenjen i
otac dvoje punoljetne djece.
G. Butkovi ima VS drvne struke. Nakon godina provedenih u drvnoj industriji, obnaa
dunost naelnika Opine Mrkopalj u dva mandata, od 2001. do 2009. godine.
Nakon toga nastavlja rad u svom obrtu, uglavnom na proizvodnji voa i povra, te na
iznajmljivanju smjetajnih kapaciteta u vlastitoj obiteljskoj kui.
Vlasnik obrta Bitoraj, g. Butkovi i njegova obitelj posjeduju u svom vlasnitvu imovinu
procijenjene vrijednosti u iznosu od 363.333 eura, a koja se sastoji od graevinskog i
poljoprivrednog zemljita.
Jedan od sinova g. Butkovia je na studiju informatike, a drugi je uspjean sporta dravni
reprezentativac u biatlonu . Ovi podaci u svezi sa sinovima g. Butkovia mogu u mnogome
doprinijeti uspjehu predmetne investicije.

OBRT ZA UGOSTITELJSTVO I POLJOPRIVREDU ''BITORAJ'', IVAN BUTKOVI,

Naziv obrta: MRKOPALJ, SUNGER-STARA CESTA 26

Matini broj obrta: 97149217
Broj reg. uloka: 864
Obavljanje obrta: Tijekom cijele godine
Internet adresa:

Broj obrtnice: 08010300864

Stanje obrta: U radu
Vrsta Obrta: Nepovlateni obrt
E-mail adresa: obrtbitoraj@gmail.com

Datum poetka obrta: 02.04.2010.

3. PODUZETNIKA IDEJA I VIZIJA

Investitor g. Ivan Butkovi sa svojom obitelji, u okviru Obrta Bitoraj, ima namjeru
izgradnjom hostela i mini-skijalita-sanjkalita razviti smjetajno-ugostiteljsku ponudu svog
rodnog mjesta. Time e ostvariti pozitivne financijske efekte ne samo svojoj obitelji ve i
irem krugu mjetana sungerskog kraja.
Djelatnost obiteljskog obrta Bitoraj iz Sungera odvijat e se na podruju samog mjesta
Sunger na predjelima poznatim kao Prenka, te Sungerski lug, u Opini Mrkopalj. Ova lokacija
je poznata, izmeu ostalog, kao kolijevka hrvatskog skijanja gdje je danas centar biatlonskog i
nordijskog skijanja u Hrvatskoj.
Zbog netaknute prirode, istog zraka i nadmorske visine, kao i malog broja maglovitih dana u
mrkopaljskom kraju, omoguen je razvoj sportskih sadraja kako za rekreativce-amatere tako
i za profesionalce, odnosno za njihove psihofizike i kondicijske pripreme.
Projekt obuhvaa:
-

Izgradnju hostela sa ugostiteljskim i smjetajnim kapacitetima (40 kreveta),

namijenjenog u prvom redu obiteljima sa malom djecom i mladim turistima, te
sportaima, poslovnim ljudima i ostalim namjernicima. Hostel e biti upotpunjen sa
raznim sadrajima kao to su primjerice dvije saune, fitness, jacuzy, biljar, golf
simulator, konferencijska sala , djeja igraonica , informatika radionica te djeje
igralite na otvorenom, internet caffe.. Uz osiguranje snijega na oblinjim padinama
nudit e se mogunost iznajmljivanja skijake i sanjkake opreme te kola skijanja za
sve uzraste skijaa, dok se, u sluaju loijih vremenskih prilika, nude ostali sadraji u
sklopu zabavnog centra. Takoer, ponuda e biti upotpunjena i organiziranim
posjetima drugim mjestima Gorskog kotara i Kvarnera. U budunosti predvieno je
zasnjeenje, za koje e se koristiti voda iz budue retencije-Sunger, koja je u planu
izgradnje navodnjavanja Primorsko- goranske upanije za potrebe poljoprivrednog
navodnjavanja sungerskog polja.

Ureenje mini skijalita-sanjkalita za djecu i skijae poetnike duine 300 m. U tu

svrhu uredile bi se staze sa bebi liftom, nudila bi se mogunost iznajmljivanja
potrebne opreme i usluge uitelja skijanja

Osim sportsko-rekreativnih i zabavnih sadraja, u svojoj ponudi poduzetnik e imati

organiziranu proizvodnju svih poljoprivrednih proizvoda koji uspijevaju na ovom podruju

9
dajui mogunost svojim gostima da aktivno sudjeluju u proizvodnji i pripremi odreenih
proizvoda tradicionalnog karaktera.
U svakom sluaju gostu e se ponuditi niz sadraja s ciljem da ga se to due zadri , da se u
njemu pobudi interes za ponovni dolazak, da se ponudom dodatnih sadraja povea i
izvanpansionska potronja, odnosno da bude obostrano zadovoljstvo kako kod djelatnika koji
nude usluge i sadraje tako i kod gosta koji pasivno ili aktivno provodi vrijeme u hostelu.

4. POSTOJEA IMOVINA PODUZETNIKA

Obitelj g. Ivana Butkovia u svom vlasnitvu na lokaciji Sunger, opina Mrkopalj, posjeduje
imovinu u ukupnoj vrijednosti po slobodnoj procjeni u iznosu od 363.333 .

Nepokretna imovina investitora sastoji se od slijedeih nekretnina:

- graevinsko zemljite, 10 244 m2 (26 /m2)

- livade i oranice, 35 000 m2 (2,6 /m2)

UKUPNO:

270.000
93.333

363.333 eura

10

5. ANALIZA TRITA
5.1. Trite nabave

Investitor e nabavu namirnica i napitaka potrebnih za pruanje ugostiteljskih usluga u

hostelu organizirati najveim dijelom iz trgovake mree, dijelom od individualnih
poljoprivrednih proizvoaa, a dijelom iz vlastitih izvora, tj. iz vlastitog uzgoja.
Zbog velike ponude namirnica i napitaka te ostalih sitnih potreptina koja je prisutna
prvenstveno kroz velike trgovake centre investitor nee imati potekoa u nabavi.
Osim kroz trgovake centre, nabava e se dijelom ugovarati i direktno sa proizvoaima i
distributerima (npr. Coca cola, Frank, Jamnica, Zvijezda, Dukat, Vindija, PIK Rijeka...) Tu e
investitor ostvarivati razne pogodnosti, kao npr. veleprodajne cijene, rabati, popusti...
Kako je u Gorskom kotaru vei broj individualnih poljoprivrednika, tako e bez veih
potekoa biti mogua nabavka namirnica dobre kvalitete i prihvatljivih cijena.
Jedan manji dio potreba za namirnicama i napicima, investitor e rjeavati iz vlastitog uzgoja.

5.2. Trite prodaje

Investitor je opredjeljenjem na izgradnju hostela Prenka-Sunger umnogome definirao trite
prodaje. To su u najveoj mjeri obitelji sa djecom i mladi turisti., dakle korisnici ovih usluga
koje trae smjetaj i ugostiteljske usluge po niim, pristupanim cijenama, ali ne na utrb
kvalitete. S obzirom na injenicu da e gostima, posebno obiteljima s malom djecom biti na
raspolaganju mnogo vanjskih i unutarnjih sadraja, ova trna nia je ispravno pogoena.
Naravno, usluge hostela namjeravaju se pruati i ostalim kategorijama gostiju: sportai, lovci,
poslovni ljudi, starija populacija turista i naravno lokalno stanovnitvo za koritenje
ugostiteljskih usluga.
Osim za takmienja u zimskim sportovima, hostel e posluiti i za smjetaj brojnim
sportaima za kondicijske i visinske pripreme. Uz postojee, a posebno razvojne mogunosti
mrkopaljskog turizma, u zimskim mjesecima je mogue ostvarivati visoku popunjenost
smjetajnih kapaciteta hostela upravo kategorijama kao to su sportai i obitelji s malom
djecom.
Poseban naglasak daje se na koritenje kapaciteta hostela Prenka-Sunger na ljetnim
mjesecima,

kada stanovnici veih gradova ili iz primorskih krajeva trae osvjeenje u

Gorskom kotaru, a to je trend koji biljei stalan rast u posljednjim godinama.

11
U ostalim mjesecima, proljee-ljeto, investitor e se fokusirati na ostale potencijalne goste
kao to su lovci, obitelji s predkolskom djecom, kole za razne radionice- kole u prirodi,
seminari i team building ponuda, gosti tree ivotne dobi, planinari, vikend izletnici, te na
pruanje ugostiteljskih usluga lokalnom stanovnitvu, kao npr. vjenanja, krstitke, proslava
raznih obljetnica i slino.
Posebnu panju investitor e posvetiti prema mladei, kako iz Hrvatske tako i iz inozemstva.
Hostel Sunger-Prenka postat e lan Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza (Croatian
Youth Hostel Association) a koji je lan Hostelling International. U Hrvatskoj je do sada
otvoreno 9 hostela, a svjetska organizacija obuhvaa preko 4 000 hostela. Ulaskom u svjetsku
mreu hostela, investitor e dobiti ogromnu promidbeno-informativnu logistiku za svoj
objekt.
Radi uvida u konkurentnost ponude svojih smjetajnih i ugostiteljskih usluga koje e
investitor pruati u hostelu Prenka-Sunger u slijedeoj tablici daje se pregled smjetajnih
kapaciteta u Gorskom kotaru (izuzev privatnih iznajmljivaa) sa brojem kreveta i cijenama
noenja s dorukom i polupansiona:

Tablica br . 1

Hoteli i pansioni u Gorskom kotaru kapaciteti i cijene

BROJ
LEAJA
12

Noenje s
dorukom
34.53

Polupansion

Hotel PETRUS Tre

45

34.66

Hotel JASTREB Begovo Razdolje

84

37.33

45.33

Pansion BIJELA RUA Ravna Gora

24

20.00

26.66

Hotel BITORAJ Fuine

40

34.66

46.66

Pansion ARNIKA Fuine

30

26.10

Hotel RISNJAK Delnice

51

35.46

Planinski centar PETEHOVAC

24

29.86

44.40

Hotel BREZA Ravna Gora

60

26.00

38.66

Hostel PRENKA-SUNGER
Sa svim unutranjim sadrajima

40

16.00

48.00

OBJEKT
Agroturizam JAPODI Sunger

Iz gornje je tablice vidljivo da e hostel PRENKA-SUNGER imati bitno nie, prihvatljivije

cijene za usluge noenja s dorukom i polupansiona u ijoj se cijeni nudi i koritenje svih
untarnjih sadraja koje e hostel imati.

12

5.3. Saetak analize trita

Izuzetno velika ponuda namirnica i napitaka kroz trgovake centre, preko distributera te od
privatnih poljoprivrednika i iz vlastitog uzgoja, investitor sigurno nee imati problema sa
snabdijevanjem potrebnom robama za hostel.
S druge strane, sve vea potranja za smjetajnim kapacitetima i ugostiteljskim uslugama po
pristupanim cijenama, razvoj zimske ponude Gorskog kotara, trend ljetovanja u gorskim
krajevima, sportska tradicija mrkopaljskog kraja i obitelji investitora, te njihova povezanost sa
sportskim krugovima, suradnja sa turistikim agencijama, lovakim drutvima, kolama i sl.
ostvareni su ili se ostvaruju preduvjeti za uspjean rad hostela Prenka-Sunger.
Uz dodatne sadraje i prirodne i klimatske prednosti mrkopaljskog kraja, te dobru promidbu,
ukljuenost u svjetsku hostelsku mreu, ovakvim pristupom ponudi svojih usluga, investitor
moe raunati na atraktivnost svoje ponude i pozitivne rezultate poslovanja.

5.4. Procjena ostvarenja prihoda

Investitor polazi od realne pretpostavke da e prosjena godinja popunjenost ukupnih
smjetajnih kapaciteta hostela Prenka-Sunger (40 kreveta) iznositi 45 %.
Smjetajne usluge, od samog noenja do punog pansiona, pruat e se po planiranim cijenama
iz donje tablice:
Tablica br 2

Smjetaj i planirane cijene

VRSTA USLUGE

PLANIRANE CIJENE

Noenje

10.66

Noenje s dorukom

16.00

Polupansion + sadraji

48.00

Puni pansion + sadraji

58.66

Druga pretpostavka sa kojom se radi procjena ostvarenja prihoda je da e najea vrsta

usluge biti polupansion uz cijenu od 48.00 po osobi.
Daljnja pretpostavka je da e se u hostelu pruati i usluge marende, a da e vikendom kroz
cijelu godinu u hostel navratiti 1600 izletnika.
Svi korisnici usluga hostela bit e i konzumenti raznih napitaka.
Na osnovi gornjih pretpostavki dolazimo do fizikih i financijskih veliina usluga smjetaja i
ugostiteljskih usluga te ostalih usluga:

13
SMJETAJ I HRANA

286.156

32 odraslih x 360 dana x 45 % popunjenost x 48.00 = 248.832

8 djece x 360 dana x 45 % popunjenost x 28.8 (prosj. popust za djecu 40 %) = 37.324
MARENDE

32.000

dnevno 40 kom x 240 dana x 3.33 = 32.000

10.666

IZLETNICI
40 izletnika vikendom x 4 vikenda mj. x 10 mjeseci x 6.66 = 10.666

51.626

NAPITCI
-godinje 12.960 gostiju na smjetaju x prosj. 2.66 = 34.560
-gostiju na marendi 4 800 x 2.66 = 12.800
-izletnika godinje 1600 x 2.66 = 4.266
SKIJANJE I SANJKANJE

27.000

60 osoba x 90 dana x prosj. cijena 5 = 27.000

OSTALO (wellness, fitness, sauna, bicikli...)

16.880

1036 (10 % od odraslih u hostelu godinje) x 16.66 = 16.880

PRERADA VOA I POVRA

140.000

100 000 kg = 70 000 l napitaka x 2 = 140.000

Tablica br. 3

Rekapitulacija procjene ostvarenja godinjih prihoda

OPIS USLUGE

IZNOS

smjetaj i hrana

286.156

marende (samo hrana)

32.000

izletnici (samo hrana)

10.666

Napitci

51.626

skijanje i sanjkanje

27.000*

ostalo(wellness, fitness, sauna..)

16.880

prerada voa i povra

UKUPNO

140.000
564.730

_____________________________________
* od 2015. godine
Poetak rada hostela planiran je za 22.12.2014. uoi Boia i Nove godine
Gore navedeni godinji prihodi odnose se na prvu punu godinu rada hostela, a to je 2015.
godina. Daljnje kretanje godinjeg prihoda opisano je u tablici: Projekcija rauna dobiti i
gubitka na str. 29 i 30.

14

6. STRUKTURA KADROVA
Hostel Prenka-Sunger e za planirani obujam poslovanja imati u stalnom radnom odnosu
8 zaposlenika i u zimskom periodu 1 sezonska zaposlenika.
Osim voditelja objekta u osobi vlasnika obrta Bitoraj, g. Ivana Butkovia, u objektu e biti
zaposlen jo jedan glavni kuhar te dva pomona kuhara, dva konobara i dvije spremaice, za
zimsko razdoblje na tri mjeseca planira se zaposliti jo jednog pomonog jednog konobara, te
za preradu 4 sezonska radnika.
Naravno, kao i u svakom obiteljskom poslu, po potrebi, za pojedine manje poslove uskakati
e ostali lanovi obitelji Butkovi.
Struktura kadrova i njihove plae prikazani su u slijedeoj tablici:
Stalni i sezonski zaposlenici

Tablica br. 4

Iznos plae

Broj zaposlenika
Radno mjesto
1

Neto mjeseno
po djelatniku
1.504

Bruto mjeseno
po djelatniku
2.149

Bruto godinje
za sve djelatnike
25.789

754

1.071

12.852

587

833

19.992

419

595

17.850

296

420

10.080

419

595

14.280

13

Stalni

Sezonski

Ukupno

Voditelj

Kuhar

Pomoni
kuhar
Konobar
Spremaica
Radnici na
preradi voa
Ukupno

2
2

100.843

Radi lakeg praenja i usporeivanja, navode se i protuvrijednosti neto plaa u eurima:

voditelj 1.500 eura, kuhar 750 eura, pomoni kuhar 590 eura, konobar 420 eura, spremaica
300 eura i sezonski radnici u preradi 590 .
Bruto plae na godinjem nivou iznose 100.843 . To predstavlja 18,8 % od ukupno
planiranih prihoda (u promatranoj reprezentativnoj 2015. godini), a to se smatra realnim
odnosom za ovu djelatnost.

15

7. TEHNIKI ELEMENTI ULAGANJA

Hostel PRENKA-SUNGER izgradit e se na graevinskoj estici ukupne povrine 10 244
m, neposredno uz obiteljsku kuu vlasnika obrta BITORAJ, g. Ivana Butkovia u Sungeru,
Stara cesta 26. Teren je ravan sa praktiki neogranienom mogunou koritenja okolnih
ravnih platoa, blagih padina za sportske aktivnosti i sa crnogorinom umom u neposrednoj
blizini.
Objekt e prema idejnom projektu ing. gra. Antona Mohoria imati podrum i tri nadzemne
etae ukupne povrine od 600 m..
- u podrumskom dijelu bit e smjeteni: kotlovnica, prostorija za fitness za 20 osoba, finska
sauna za 4 osobe, jakuzzi za 4 osobe, sanitarni vor i garderoba.
- u prizemlju e biti restoran sa 50 sjedeih mjesta, dnevni boravak sa terasom, uz mogunost
prilagodbe za konferencijsku salu za 50 sudionika, ank, kuhinja i skladite, te sanitarni vor
- na 1. katu bit e 4 sobe sa po 4 leaja, namijenjeno obiteljima s djecom, ukupno 16 leaja
- na 2. katu bit e 4 sobe sa po 6 kreveta, namijenjenih prvenstveno mladim gostima i
sportaima, ukupno 24 leaja
Hostel e biti izgraen kao vrsti, niskoenergetski, montani objekt na betonskim temeljima.
Nosiva konstrukcija je drvena kao i vanjski tvorniki izraeni zidovi. Krov standardan,
izvedena toplinska izolacija, standardna izvedba instalacija za vodu, struju, plin, vanjska
stolarija drvena. Materijali i nain gradnje su certificirani i sa svim potrebnim atestima
neophodnima za tehniki prijem objekta i izdavanje uporabne dozvole. Garancija za objekt je
50 godina.
Hostel e biti opremljen potrebnom opremom domaeg i inozemnog porijekla, prema
standardima za opremanje ovakvih objekata.
Kuhinja, prostor za skladitenje hrane i napitaka te manipulaciju namirnicama i prostori za
personal bit e opremljeni sukladno zahtjevima HACCP sustava.
Objekt e biti opremljen centralnim sustavom za hlaenje i grijanje, sa kotlovnicom u
podrumskom dijelu, podesivom za loenje na kruta goriva. Planirani zavretak svih radova na
graenju, opremanju te uhodavanju objekta je listopad 2013. godine, a otvaranje hostela i
poetak rada planiran je za 20 prosinca 2013. godine.
Osim toga, za potrebe prerade voe i povra u planu je izgraditi novu zgradu u kojoj e biti
smjeteni kapaciteti za preradu i suenje voa, povra, umskih plodova te njihovo

16
skladitenje kako kao primarnog proizvoda tako i sekundarnog. Plan je pokrenuti proizvodnju
i otkup do kolovoza 2013. S time da se vei dio plasira kroz vlastite ugostiteljsko turistike
kapacitete, a drugi manji ponuditi na tritu kroz specijalizirane trgovine autohtonim
proizvodima. prostor za skladitenje hrane i napitaka te manipulaciju namirnicama i prostori
za personal bit e opremljeni sukladno zahtjevima HACCP sustava.

8. LOKACIJA
Gorski kotar (Zeleno srce Hrvatske) je sastavni dio Primorsko-goranske upanije, umskobrdsko podruje kroz koje se prolazi putujui izmeu Zagreba i Rijeke. Sredite regije je grad
Delnice.
Sunger je mjesto pored Mrkoplja, udaljeno od autoceste Rijeka-Zagreb 10-ak minuta. Iz
Rijeke se dolazi za oko 45 minuta, iz Zagreba za 1 sat. Tu su i stala vea gradska sredita, sve
unutar udaljenosti do 100 kilometara: Karlovac, Sisak, Pula, cijelo Primorje i Istra, te
Slovenija.
Osim toga mrkopaljsko podruje, kojemu pripada i Sunger, zbog odlinih klimatskih
karakteristika (duge zime sa mnogo snijega) i prirodnih karakteristika (visoke planine i brojne
livade) ima dugu tradiciju u zimskim sportovima, posebno u nordijskim disciplinama.
Po bogatstvu netaknutih prirodnih ljepota i neiscrpnim planinarskim mogunostima, jedno je
od najatraktivnijih kontinentalnih podruja Europe.
Stoljetne zimzelene i bjelogorine ume su pogodno stanite mnogobrojne flore i faune.
Za ljubitelje prirode, zimskih sportova, planinarenja, lova, ribolova, etnji ili jednostavno
eljne bijega iz urbanih sredina...

Prirodne ljepote:
NP Risnjak
Park uma Golubinjak u Lokvama
Park uma Japlenki vrh u Delnicama
zatieni krajolik Vraiji prolaz i Zeleni vir
zatieni krajolik kanjon Kamanik
zatieni krajolik Litori - Vrbovsko
zatieni krajolik Petehovac - Delnice
strogi rezervat Bijele i Samarske stijene - Mrkopalj
rezervat Debela lipa
Sungerski lug - Mrkopalj
spilja Lokvarka - Lokve

17
spilja Vrelo - Fuine
Hajdova hia - Drgomalj
Pilarova ledenica - Mrzle Drage
spomenik prirode - izvor Kupe
kupska dolina
rijeka Dobra
Lokvarsko jezero
jezero Bajer i Lepenice
ogrljevo jezero - Moravice
Bjelolasica
Snjenik
Drgomalj
vrh Bitoraja
Orlove stijene
Kavranova stijena

Spomenici kulture:
dvorac Zrinsko - Frankopanski u Brodu na Kupi
dvorac Zrinsko - Frankopanski u Severinu na Kupi
katel Petra Zrinskog u abru
srednjovjekovni dvorac u Staroj Suici
mnogi sakralni objekti kao: crkva Sv. Nikole u brod Moravicama, crkva majke Boije
kapularske, crkva Sv. Franje Ksaverskog u Lukovdolu,, pravoslavni manastir u
Gomirju,, svetita: Majka Boja Svetogorska (Sveta Gora - Gerovo), Majka Boja Snjena
(Li), majka Boja alosna (Mrkopalj),
etnozone: Velika Lenica, Delai - Maklen - Moravika, selo Kuti, kua Raki u
Delnicama, kua dela i kua Oani u Delaima, kue u Prezidu,
muzeji: muzej aba u Lokvama, muzej Ivana Gorana Kovaia u Lukovdolu, etnografska
zbirka u Liu, zaviajna zbirka Lokve, zbirka Mrkopalj, zbirke u Prezidu i abru, galerija
Vilima Svenjaka u abru,
arheoloke zone: kasnoantiki limes u Prezidu, ostaci srednjovjekovne crkvice u Mrkoplju,
ostaci vijadukta Karolinske ceste,
memorijalni spomenici: Mati poljana u Mrkoplju, spomenik Ivanu Goranu Kovaiu u
Lukovdolu,

18

9. ZATITA OVJEKOVE OKOLINE

Investitor e pri izvoenju radova i kasnije u eksploataciji hostela voditi posebnu brigu o
zatiti ovjekove okoline.
U svemu e se strogo pridravati zakonskih propisa, a posebno:
- Zakona o zatiti na radu
- Zakona o zatiti okolia
- Zakona o otpadu i njegovih provedbenih propisa
* Pravilnika o vrstama otpada
* Pravilnika o uvjetima postupanja s otpadom
*Pravilnik o postupanju s ambalanim otpadom
Sukladno pravilima tehnike prakse, objekt ima visoko poarno optereenje, te e se posebne
mjere posvetiti zatiti od poara striktnom primjenom odredbi Zakona i Odluke o zatiti od
poara i Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe.
Otpadne vode s odvodnjom bit e spojene na sustav odvodnje Opine Mrkopalj kad isti bude
izgraen. Do tada e se otpadne vode zbrinjavati u nepropusnoj septikoj jami koja e se
konstantno prazniti od strane ovlatene tvrtke.
Tehniko-tehnoloke karakteristike objekta bit e takve da njegov rad nee ugroavati okoli.
Rad hostela, kuhinje, restorana, anka, wellnessa nee izazivati nedozvoljenu buku,
zagaivanje zraka, vode i tla.
Projekt e u cijelosti ispunjavati uvjete poslovanja koji se odnose na zatitu okolia sukladno
pozitivnim propisima za zatitu okolia i u suradnji sa nadlenim institucijama.

10. EKONOMSKO-FINANCIJSKA ANALIZA

Ekonomsko-financijskom analizom obuhvatit emo ulaganja u osnovna i obrtna sredstva,
izvore financiranja, uvjete kredita, amortizaciju, rashode, raun dobiti i gubitka te ekonomski
i financijski tijek projekta.

19

10.1. Ulaganje u osnovna sredstva

Investitor e u cilju realizacije projekta, ulaganje u osnovna sredstva realizirati kako je
prikazano u slijedeoj tablici:
Tablica br. 5

Struktura i visina ulaganja u osnovna sredstva

Redni

Vrsta i visina ulaganja u osnovna sredstva

broj

VRSTA ULAGANJA

VRIJEDNOST

1.

Graevinsko zemljite

283.500

20,6

2.

Graevinsko obrtniki radovi+hostel

595.066

43,4

3.

Oprema za praonicu

37.760

2,7

4.

Oprema za kuhinju

77.426

5,6

5.

Inventar za restoran i sobe

56.955

4,0

6.

Preraivaka tehnologija

66.500

4,8

7.

Kupnja nove zgrade

150.000

10,9

8.

Dva transportna kombija

30.000

2,2

19.

Obrtna sredstva

72.792

UKUPNO

1.370.000

5,2
100,0

graevinsko zemljite, ukupne povrine 10 244 m procijenjenoj po cijeni od 26

eura/m

graevinski radovi obuhvaaju iskope, izradu temelja te graevinsko-obrtnike

radove, osim instalacija grijanja-hlaenja

osnovna oprema obuhvaa: namjetaj za sobe, restoran, dnevni boravak, ank,

kuhinju, fitness, wellness

ostala oprema je oprema za skijalite, informatika oprema te ostala dodatna

nespecificirana oprema

preraivaka tehnologija sastoji se od linije za preradu i linije za suenje voa i povra

dva kombi vozila podrazumijevaju da e se uzeti jedan putniki kombi sa 9 sjedala za

potrebe hostela i jedan transportni za potrebe pogona za preradu voa i povra

20

10.2. Ulaganje u obrtna sredstva

Ulaganja u obrtna sredstva planiraju se u ukupnom iznosu od 72.792 eura. Njihova struktura
prikazana je u slijedeoj tablici:
Tablica br. 6

Struktura i visina ulaganja u obrtna sredstva

Redni
broj

Vrsta i visina ulaganja u obrtna sredstva

VRSTA ULAGANJA

VRIJEDNOST

14.000

19,2

1.

Glavni projekt+izvedbeni projekt +statika

2.

Pripremni radovi prije izgradnje

2.000

2,7

3.

Lokacijska dozvola

2.500

3,4

4.

Prikljuak struje

7.500

10,3

5.

Prikljuak vode

6.500

8,9

6.

Nadzor gradnje+konzalting

40.292

55,3
100,0

UKUPNO

72.792

Pojanjenje za obrtna sredstva;

Obrtna sredstva u ukupnom iznosu od 72.792,00 biti e utroena na izradu idejnog glavnog
projekta nove poslovne zgrade za preradu voa i povra koja e se graditi iza hostela na
udaljenosti od 200 m, koja vizualno nije vidljiva od hostela koje se nalazi u podnoju
brijega.
Poslovan zgrada e se graditi na katastarskim esticama 571, 572 i 573/3 koje zajedno
obuhvaaju 4 863 m2 to je polovica od ukupno 10 244 m2 koji svi zajedno ine jednu
graevinsku cjelinu.
Ostala sredstva biti e utroena na pripremu terena za izgradnju hostela kao i za polaganje
vode i struje te plaanje samog prikljuka na infrastrukturnu mreu.
Preostali dio sredstava biti e utroen na plaanje konzalting usluga kao i nadzor gradnje
prilikom izgradnje hostela i poslovne zgrade.

21

10.3. Izvori financiranja i kreditni uvjeti

Investitor e ovaj projekt financirati dijelom vlastitim, a dijelom kreditnim sredstvima
poslovne banke, koristei pogodnosti koje prua program HBOR-a za kreditiranje turistikog
sektora te EU bespovratna sredstva.

10.3.1. Izvori financiranja

Visinu i odnos izvora financiranja daje se u slijedeoj tablici:
Tablica br. 7

Visina i struktura izvora financiranja

Redn

Visina i struktura izvora sredstava

i broj

IZVOR SREDSTAVA

1.

Vlastiti izvori

2.

Kreditna sredstva
UKUPNO

IZNOS

363.333

20,95

1.370.000

79,05

1.733.333

100.00

10.3.2. Obraun kreditnih obveza

Kreditna sredstva se, sukladno uvjetima banaka i HBOR-a, planiraju ugovoriti pod slijedeim
uvjetima:

iznos kreditnih sredstava: 1.370.000 eura

kamatna stopa: 5 % godinje, konformni obraun

naknada banci: 0,8 % jednokratno

rok otplate kredita: 15 godina, od toga 1,5 godine grace period

otplata: jednaki tromjeseni anuiteti

poetak otplate 01.01.2015. godine

22

Tablica br. 8
Red. br

Plan otplate kredita po godinama

Godina

Otplata

Glavnica

Kamata

Stanje duga

109.600

1.370.000

69.903

68.500

1.300.097

138.403

73.398

65.005

1.226.699

2017.

138.403

77.068

61.335

1.148.631

5.

2018.

138.403

80.921

57.482

1.067.710

6.

2019.

138.403

84.967

53.436

982.743

7.

2020.

138.403

89.216

49.187

893.527

8.

2021.

138.403

93.678

44.725

799.849

9.

2022.

138.403

98.360

40.043

701.489

10.

2023.

138.403

103.278

35.125

598.211

11.

2024.

138.403

108.442

29.961

489.769

12.

2025.

138.403

113.864

24.539

375.905

13.

2026.

138.403

119.558

18.845

256.347

14.

2027.

138.403

125.535

12.868

131.812

15.

2028.

138.403

131.812

6.591

1.937.642

1.370.000

677.242

1.

2014.

2.

2015.

138.403

3.

2016.

4.

Ukupno

Napomena: Zbroj kamate i glavnice vei je od iznosa ukupne otplate za 109.600 eura, tj. za
iznos kamate koja e se platiti u grace-periodu u 2014.godini

23

10.4. Rashodi

Rashode poslovanja sainjavaju:

materijalni trokovi poslovanja

nematerijalni trokovi poslovanja

amortizacija

plae zaposlenika

kamate na kreditna sredstva

ostali trokovi poslovanja

Rekapitulacija materijalnih trokova poslovanja

Tablica br. 9
Redni

OPIS

VRIJEDNOST
137.850

2.

Nabavna vrijednost namirnica i

napitaka i voa za preradu
Energenti

3.

Odravanje

6.400

4.

Komunalije

4.000

5.

Tel., mobiteli, pota

4.800

6.

Sitan inventar

2.666

7.

TV pretplata

2.112

8.

Uredski materijal

1.333

9.

Ostali materijalni trokovi

broj
1.

UKUPNO

u eurima

21.226

533
180.922

troak nabave namirnica na nivou 40 % od prodajnih cijena

troak nabave napitaka na nivou je 30 % od prodajnih cijena

troak otkupa voa (jabuka) planiran je na bazi vaeih otkupnih cijena

ostali trokovi planirani na osnovi obujma poslovanja u slinim objektima,

uvaavajui specifinosti hostela Prenka-Sunger

24

Tablica br. 10

Rekapitulacija nematerijalnih trokova

Redni

u eurima

OPIS TROKA

broj

VRIJEDNOST

1.

Osiguranje

5.218

2.

Marketing i promidba

5.495

3.

Knjigovodstvene usluge

6.674

4.

Provizija na kartice 0,8 %

3.499

5.

Ostali nematerijalni trokovi

549
21.435

UKUPNO

Amortizacija, plae zaposlenika i kamate na kredit dani su u posebnim tablicama.

Rekapitulacija trokova (euri):

MATERIJALNI TROKOVI
NEMATERIJALNI TROKOVI
PLAE ZAPOSLENIKA

180.922
21.435
100.843

KAMATE

68.500

AMORTIZACIJA

44.396

UKUPNI TROKOVI

416.096

Napomena: gore navedeni trokovi poslovanja odnose se na prvu punu godinu poslovanja
2015.
Daljnje kretanje trokova opisano je u tablici

Projekcija rauna dobiti i gubitka.

10.5. Proraun amortizacije

Proraun amortizacije i ostatak vrijednosti investicijskog ulaganja

Tablica br. 11
Opis
Graevinski
objekti
Oprema
Vozila
Ukupno

745.066

Stopa
amortizacije (%)
2,5

238.641
30.000

Nabavna
vrijednost

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

u eurima

2018.

2019.

2020.

1.875

18.627

18.627

18.627

18.627

18.627

18.627

18.627

10

3.978

23.864

23.864

23.864

23.864

23.864

23.864

23.864

25

1.250

7.500

7.500

7.500

6.250

7.103

49.991

49.991

49.991

48.741

42.491

42.491

42.491

2027.

2028.

1.013.707

- nastavak tablice Proraun amortizacije i ostatak vrijednosti investicijskog ulaganja

Opis
Graevinski
objekti
Oprema
Vozila
Ukupno

2021.

2022.

2023.

18.627

18.627

18.627

23.864

23.864

19.887

42.491

42.491

38.514

2024.
18.627

2025.
18.627

2026.
18.627

18.627

Ukupno

18.627

281.280

Ostatak
vrijednosti
463.786

238.641

30.000

18.627

18.627

18.627

18.627

18.627

549.921

463.786

Napomene uz obraun amortizacije:

- Amortizacija za objekt za preradu voa obraunata je od 01.07.2013., a od 01.01.2014. godine obraunavat e se amortizacija i na hostel koji e
se do toga roka staviti u funkciju
- Amortizacija na opremu za preradu voa i na vozila obraunava se od 01.11.2013. godine, kad se, nakon pokusnog rada, stavljaju u funkciju, a
od 01.01.2014. godinu obraunavat e se amortizacija na cjelokupnu opremu po godinjim stopama koje su navedene u tablici
25

10.6. Projekcija rauna dobiti i gubitka

Tablica br. 12
Raun dobiti i gubitka
u kn
OPIS/GODINE

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

1. Ukupan prihod

140.000

537.328

580.448

597.861

615.797

634.271

653.299

672.898

693.085

1. Poslovni prihodi

140.000

537.328

580.448

597.861

615.797

634.271

653.299

672.898

693.085

2. Ukupni rashodi

83.815
50.000

462.791
180.922

429.287
184.850

433.615
188.895

436.755
193.062

434.952
197.354

439.455
201.774

444.012
206.328

448.619
211.017

21.435

22.078

22.740

23.423

24.125

24.849

25.594

26.362

26.712

100.843

103.868

106.984

110.194

113.500

116.905

120.412

124.024

7.103
0

49.991
109.600

49.991
68.500

49.991
65.005

48.741
61.335

42.491
57.482

42.491
53.436

42.491
49.187

42.491
44.725

3. Bruto dobit

56.185

74.537

151.161

164.246

179.042

199.319

213.844

228.886

244.466

4. Porez na dobit 20%

11.237

14.907

30.232

32.849

35.808

39.864

42.769

45.777

48.893

5. ista dobit

44.948

59.630

120.929

131.397

143.234

159.455

171.075

183.109

195.573

1. Materijalni trokovi
2. Nematerijalni
trokovi
3. Trokovi osoblja
4. Amortizacija
5. Kamate

26

2019.

2020.

2021.

- nastavak tablice Raun dobiti i gubitka

OPIS/GODINE

1. Ukupan prihod

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

2028.

Ukupno

713.878

735.294

757.353

780.073

803.475

827.580

852.407

10.595.047

1. Poslovni prihodi

713.878

735.294

757.353

780.073

803.475

827.580

852.407

10.595.047

2. Ukupni rashodi

453.280
215.848

454.006
220.823

438.866
225.948

443.654
231.227

446.474
234.663

453.327
242.263

458.205
248.031

6.761.113

3.233.005

27.153

27.967

28.806

29.671

30.561

31.478

32.422

398.664

127.745

131.577

135.524

139.590

143.778

148.091

152.534

1.902.281

42.491
40.043

38.514
35.125

18.627
29.961

18.627
24.539

18.627
18.845

18.627
12.868

18.627
6.591

549.921

3. Bruto dobit

260.598

281.288

318.487

336.419

357.001

374.253

394.202

3.833.934

4. Porez na dobit 20%

5. ista dobit

52.120
208.478

56.258
225.030

63.697
254.790

67.284
269.135

71.400
285.601

74.851
299.402

78.840
315.362

766.787
3.067.147

1. Materijalni trokovi
2. Nematerijalni
trokovi
3. Trokovi osoblja
4. Amortizacija
5. Kamate

27

677.242

10.7. Financijski tijek

OPIS/GODINE

1. Ukupan prihod

2013.

2014.

2015.

537.328
537.328

580.448
580.448

597.861
597.861

615.797
615.797

634.271
634.271

653.299
653.299

672.898
672.898

693.085
693.085

456.510

479.431

489.871

500.890

513.246

524.700

536.514

548.699

50.000

180.922

184.850

188.895

193.062

197.354

201.774

206.328

211.017

1. Poslovni prihodi

1.873.333
140.000

2. Izvori financiranja:

1.733.333

- Vlastita sredstva
- Kredit

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

2021.

363.333
1.370.000

3. Ostatak vrijednosti
dugotrajne imovine
2. Ukupni rashodi

1.930.882

1. Investicija

1.733.333

2. Materijalni trokovi
3. Nematerijalni
trokovi
4. Trokovi osoblja

21.435

22.078

22.740

23.423

24.125

24.849

25.594

26.362

26.712

100.843

103.868

106.984

110.194

113.500

116.905

120.412

124.024

5. Porez na dobit

11.237

14.907

30.232

32.849

35.808

39.864

42.769

45.777

48.893

6. Obveze prema
izvorima financiranja
III N E T O
PRIMICI
IV KUMULATIV
NETO PRIMITAKA

109.600

138.403

138.403

138.403

138.403

138.403

138.403

138.403

138.403

-57.549

80.818

101.017

107.990

114.907

121.025

128.599

136.384

144.386

-57.549

23.269

124.286

232.276

347.183

468.208

596.807

733.191

877.577

28

nastavak tablice Financijski tijek

OPIS/GODINE

1. Ukupan prihod
1. Poslovni prihodi

2022.

713.878
713.878

2023.

735.294
735.294

2024.

2025.

757.353
757.353

780.073
780.073

2026.

803.475
803.475

2027.

827.580
827.580

2028.

1.316.193
852.407

2. Izvori financiranja:

10.595.047

363.333

- Kredit

1.370.000

3. Ostatak vrijednosti
dugotrajne imovine

561.269

575.028

592.378

606.175

618.805

635.086

463.786

463.786

650.230

10.219.714

1. Investicija
2. Materijalni trokovi

12.792.166

1.733.333

- Vlastita sredstva

2. Ukupni rashodi

Ukupno

215.848

220.823

225.948

231.227

234.663

242.263

248.031

1.733.333
3.233.005

3. Nematerijalni
trokovi
4. Trokovi osoblja

27.153

27.967

28.806

29.671

30.561

31.478

32.422

398.664

127.745

131.577

135.524

139.590

143.778

148.091

152.534

1.902.281

5. Porez na dobit

52.120

56.258

63.697

67.284

71.400

74.851

78.840

766.786

138.403

138.403

138.403

138.403

138.403

138.403

138.403

2.185.645

152.609

160.266

164.975

173.898

184.670

192.494

665.963

2.572.452

1.030.186

1.190.452

1.355.427

1.529.325

1.713.995

1.906.489

2.572.452

6.Obveze prema
izvorima financiranja
III N E T O
PRIMICI
IV KUMULATIV
NETO PRIMITAKA

29

10.8. Ekonomski tijek

Tablica br.14

OPIS/GODINE

2013.

2014.

IPRIMICI

140.000

537.328

1. Ukupni prihod

140.000

2. Ukupni rashodi

1.821.282

1. Investicija

1.733.333

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

2021.

580.448

597.861

615.797

634.271

653.299

672.898

693.085

537.328

580.448

597.861

615.797

634.271

653.299

672.898

693.085

318.107

341.028

351.468

362.487

374.843

386.297

398.111

410.296

50.000

180.922

184.850

188.895

193.062

197.354

201.774

206.328

211.017

2. Ostatak vrijednosti
dugotrajne imovine

2. Materijalni trokovi
3. Nematerijalni
trokovi
4. Trokovi osoblja

21.435

22.078

22.740

23.423

24.125

24.849

25.594

26.362

26.712

100.843

103.868

106.984

110.194

113.500

116.905

120.412

124.024

5. Porez na dobit

11.237

14.907

30.232

32.849

35.808

39.864

42.769

45.777

48.893

-1.681.282

219.221

239.420

246.393

253.310

259.428

267.002

274.787

282.789

III NETO PRIMICI

30

- nastavak tablice Ekonomski tijek

OPIS/GODINE

IPRIMICI
1. Ukupni prihod

2022.

713.878
713.878

2023.

735.294
735.294

2024.

2025.

757.353
757.353

780.073
780.073

2026.

803.475
803.475

2027.

827.580
827.580

2. Ostatak vrijednosti
dugotrajne imovine

2. Ukupni rashodi

422.866

436.625

453.975

467.772

480.402

496.683

2028.

1.316.193
852.407

10.595.047

463.786

463.786

511.827

8.034.069

1. Investicija
2. Materijalni trokovi

Ukupno

11.058.833

1.733.333
215.848

220.823

225.948

231.227

234.663

242.263

248.031

3.233.005

3. Nematerijalni
trokovi
4. Trokovi osoblja

27.153

27.967

28.806

29.671

30.561

31.478

32.422

398.664

127.745

131.577

135.524

139.590

143.778

148.091

152.534

1.902.281

5. Porez na dobit

52.120

56.258

63.697

67.284

71.400

74.851

78.840

766.786

III NETO PRIMICI

291.012

298.669

303.378

312.301

323.073

330.897

804.366

3.024.764

31

EKONOMSKO TRINA OCJENA

Statika ocjena efikasnosti investicijskog projekta
Statikom metodom ocjene investicijskog ulaganja zanemaren je initelj vrijeme jer se
proraun vri temeljem rezultata jedne godine, to je i glavni nedostatak ovih metode.
U nastavku su navedeni neki ekonomski pokazatelji

ulaganja bazirani na 2020.

godini.

stopa bruto dobiti = dobitak / prihod

228.886 / 672.898 = 34,0%

stopa neto dobiti = neto dobit / prihod

183.109 / 672.898 = 27,2%

koeficijent ekonominosti = prihodi / rashodi

672.898 / 444.012 = 1,5

koeficijent bruto rentabilnosti = bruto dobit / ulaganja

228.886 / 1.733.333 = 0,13

koeficijent neto rentabilnosti = neto dobit / ulaganja

183.109 / 1.733.333 = 0,11

Navedeni pokazatelji ukazuju na znaajnu bruto i neto dobit u odnosu na prihod, to

rezultira pokrivenou rashoda poslovanja i obveza po kreditu. Na to ukazuje i koeficijent
rentabilnosti, to opravdava ulaganja u projekt.

Dinamika ocjena projekta

Za razliku od statikih metoda, dinamike metode ocjene investicijskog ulaganja prate
itav vijek ulaganja u projekt. Matematikim metodama svode se sve koristi u vijeku projekta
na njihovu sadanju vrijednost, jer investirati danas znai dobiti korisne uinke u budunosti.

32

11.2.1. Metoda razdoblja povrata investicijskog ulaganja

Razdoblje povrata investicijskih ulaganja moe se interpretirati kao razdoblje tijekom
kojeg je potrebno pribaviti pozitivne neto primitke u razdoblju poslovanja da bi se zbroj
negativnih neto primitaka iz razdoblja izvedbe sveo na nulu, odnosno nadoknadila privremena
rtva proizvodnih initelja u obliku investicija tijekom izvedbe projekta.
Razdoblje povrata investicijskih ulaganja obuhvaa period od osam godina. Navedeno
razdoblje povrata investicijskih ulaganja procjenjuje se unutar planiranog roka otplate kredita,
odnosno unutar planiranog ekonomskog vijeka projekta, ime je po ovom kriteriju investicija
prihvatljiva za izvedbu.

Tablica br. 15
Proraun razdoblja povrata investicijskog ulaganja

Godina

2013.

Investicija

God. iznos

Kumulativ

1.733.333

1.733.333

Akumulacija iz poslovanja

God. iznos

Kumulativ

Nepokrivene investicije

1.733.333

-1.681.282
-1.462.061

-1.733.333
-1.514.112

2014.

1.733.333

-1.681.282
219.221

2015.

1.733.333

239.420

-1.222.641

-1.274.692

2016.

1.733.333

246.393

-976.248

-1.028.299

2017.

1.733.333

253.310

-722.938

-774.989

2018.

1.733.333

259.428

-463.510

-515.561

2019.

1.733.333

267.002

-196.508

-248.559

2020.

1.733.333

274.787

78.279

26.228

2021.

1.733.333

282.789

361.068

309.017

2022.

1.733.333

291.012

652.080

600.029

2023.

1.733.333

298.669

950.749

898.698

2024.

1.733.333

303.378

1.254.127

1.202.076

2025.

1.733.333

312.301

1.566.428

1.514.377

2026.

1.733.333

323.073

1.889.501

1.837.450

2027.

1.733.333

330.897

2.220.398

2.168.347

2028.

1.733.333

804.366

3.024.764

2.972.713

33

Tijekom osme godine kumulativ investicije je vei od kumulativa akumulacije iz

poslovanja te je investicija u cijelosti pokrivena i preostalo je 26.228 akumulacije.
Razdoblje povrata investicijskog ulaganja je 2020. te je stoga ulaganje prihvatljivo.

11.2.2. Metoda neto sadanje vrijednosti

Za potrebe izraunavanja neto sadanje vrijednosti investicijskog ulaganja potrebno je sve
budue veliine svesti na dananju vrijednost pomou diskontiranja. Individualna diskontna
stopa kao preduvjet za diskontiranje neto primitaka je kamatna stopa na investicijski kredit.
Diskontiranjem utvrena neto sadanja vrijednost uz navedenu diskontnu stopu je pozitivna i
iznosi 1.175.898 .
Tablica br. 16
Neto sadanja vrijednost projekta

Nominalni neto
primici

Diskontni faktori
za kamatnu stopu
5,0%

Diskontirani
neto primici

1.

-1.681.282

-1.681.282

2.

219.221

0,94339623

206.812

3.

239.420

0,88999644

213.083

4.

246.393

0,83961928

206.876

5.

253.310

0,79209366

200.645

6.

259.428

0,74725817

193.860

7.

267.002

0,70496054

188.226

8.

274.787

0,66505711

182.749

9.

282.789

0,62741237

177.425

10.

291.012

0,59189846

172.250

11.

298.669

0,55839478

166.775

12.

303.378

0,52678753

159.816

13.

312.301

0,49696936

155.204

14.

323.073

0,46883902

151.469

15.

330.897

0,44230096

146.356

16.

804.366

0,41726506

335.634
1.175.898

34

11.2.3.Metoda interne stope rentabilnosti

Interna stopa rentabilnosti definira se kao ona diskontna stopa koja neto sadanju vrijednost
svodi na nulu.
Interna stopa rentabilnosti kao pokazatelj prosjene godinje stope akumulativnosti uloenih
sredstava iznosi 8%. Navedeno znai da se ostvaruje akumulacija tj. neto primitak u
ekonomskom tijeku po prosjenoj godinjoj stopi 8% od iznosa uloenog kapitala.
Drugim rijeima, ukupno uloeni kapital e u tom projektu ostvarivati prosjenu godinju
akumulaciju u iznosu 8% uloenog kapitala.
Ujedno, internu stopu rentabilnosti treba tumaiti kao maksimalno prihvatljivu kamatnu stopu
na kredite. Budui da se investicija planira financirati kreditom uz godinje kamatne stope od
5%, oito je da je projekt u mogunosti prihvatiti trokove financiranja te je i po ovoj metodi
projekt prihvatljiv za izvedbu.

12. ZAKLJUNA OCJENA PROJEKTA

U prethodnim dijelovima ovog investicijskog programa navedeni su analitiki podaci koji su
obrazloili opravdanost ovog ulaganja, u nastavku se daje saetak bitnih odrednica

pri

odluivanju o ulaganju.
Investicijski projekt je trino usmjeren.
Svi ekonomski pokazatelji govore o profitabilnom ulaganju temeljenom na relativno brzom
povratu kapitala.
Mjereno kumulativom neto primitaka iz ekonomskog tijeka utvreno je da su u ovoj studiji
ukupna ulaganja vraaju u roku osam godina, te se sa stanovita investitora ulaganje takoer
procjenjuje prihvatljivim.
Investicijsko ulaganje je u svim godinama vijeka projekta likvidno tj. svojim ukupnim
prihodima pokriva sve trokove tijekom redovnog poslovanja.
Na temelju navedenih injenica i cjelokupno provedene ekonomskofinancijske analize ovo
se investicijsko ulaganje ocjenjuje prihvatljivim za izvedbu.

35