Sie sind auf Seite 1von 4

HIDROTEHNIKE GRAEVINE (uvod)

Openito definicije
U sloenicama hidro oznaava odnos dotinih rijei prema vodi (grki hydor = voda).
Tehnika su sva orua i znanja proizvodnje koja su se povijesno razvijala i koja
omoguavaju ovjeanstvu djelovanje na okolnu prirodu u svrhu ostvarenja svojih potreba
(grki technae = umjetnost, vjetina).
Graevina oznaava tvorevinu nastalu gradnjom, povezanom s tlom, a sastoji se od
graevnog dijela i ugraene opreme koji zajedno ine tehniko-tehnoloku (proizvodnu)
cjelinu. Danas su graevine sloeni sklopovi s estetsko-funkcionalnim i tehnikotehnolokim obiljejima.
***Hidrotehnike graevine su dio graevinske struke koji se bavi svim pitanjima
pripreme, izgradnje, odravanja i koritenja graevina kojima se s odreenom svrhom
djeluje na vode.***
Svrha izgradnje i koritenja hidrotehnikih graevina
Pri prouavanju svakog zahvata pa tako i hidrotehnikih graevina bitno je utvrditi
nunost i svrhu graenja, a kod prouavanja hidrotehnikih graevina posebno je vano
znanje i o vodama i nainu rada (funkcioniranju) graevina, koje se koriste.
U cilju boljeg razumijevanja uloge hidrotehnikih graevina daje se jednostavan sustavni
prikaz odnosa ovjeka i vode.
Voda se u primjerenim i nama potrebnim koliinama nalazi jedino u prirodi. Nama je
dostupna voda na povrini i ispod povrine Zemlje, dok nam voda u atmosferi nije
neposredno dostupna. Voda se fiziki dijeli, a time i posebno razmatra, na kopnene
(unutarnje povrinske i podzemne) vode i more.
U sustavnom prikazu voda se nalazi u elementu priroda. Sve aktivnosti, ukljuivo i
graenje, poduzima ovjek (u irem smislu ovjeanstvo) s odreenom svrhom, te je u
danom prikazu izdvojen kao jedan element (dio) sustava.
Voda je jedan od preduvjeta ivota, te je neophodna ovjeku tijekom cijelog njegovog
ivota. Sve svoje potrebe u odnosu na vodu ovjek moe i rjeava svojim odnosom prema
prirodi gdje se ta voda nalazi. U prikazu taj odnos i meusobno djelovanje prikazano je
strelicama. Jasno je da ve dugo ne moemo nae potrebe u odnosu na vodu zadovoljiti
neposrednim odnosom ovjek priroda, te da koristimo razliite graevine koje nam
omoguuju zadovoljavajue ali posredno ureivanje odnosa prema vodi u prirodi.
Pokreta svih aktivnosti nalazi se u drutvu (ovjek), proizlazi iz procesa unutar drutva, a
manifestira se potrebama u odnosu na vodu.

Potrebe moemo podijeliti u tri osnovne grupe potreba:


koritenje voda
zatita od voda
zatita voda.
Opi pregled rjeenja i hidrotehnikih graevina
Potrebe koritenja voda i zatita od voda prvenstveno se rjeavaju izgradnjom
hidrotehnikih graevina, a zatita voda rjeava se nizom mjera i aktivnosti u drutvu
(politika odnosa prema vodi, nadzor nad stanjem kvalitete vode i izvorima zagaenja
spreavanje, ograniavanje i zabranjivanje radnji koje mogu utjecati na oneienje voda i
stanje okolia u cjelini, te druga djelovanja usmjerena na ouvanje i poboljanje kvalitete i
namjenske uporabivosti voda) i dijelom izgradnjom hidrotehnikih graevina (ureaji za
proiavanje voda).
Obzirom na stalan rast potreba u odnosu na vode, te ograniene koliine i razliitu
kvalitetu vode danas se u pravilu primjenjuju vienamjenska rjeenja, kojima se
zadovoljavaju sve potrebe, koje je mogue zadovoljiti planiranom primjenom takvog
rjeenja.
U pravilu svako hidrotehniko rjeenje sastoji se od barem jedne hidrotehnike graevine.
Najee se rjeenja sastoje od veeg broja hidrotehnikih graevina meusobno
povezanih u jedinstvenu, funkcionalnu cjelinu. Pri tome svaka graevina ovisno o dijelu
zadatka koji ispunjava rjeava se samostalno i povezuje s ostalim graevinama u
funkcionalnu cjelinu (hidrotehniki sustav).
Prioritet u gospodarenju vodama daje se snabdijevanju vodama i to prvenstveno
snabdijevanju stanovnitva vodom za pie, ime se ostvaruju osnovni uvjeti za ivot.
Snabdijevanje vodom ostvaruje se vodoopskrbnim sustavom, koji se sastoji od graevina i
mjera povezanih u funkcionalnu cjelinu s osnovnim ciljem osiguranja dovoljne koliine
vode odgovarajue kvalitete.
Osnovne graevine vodoopskrbnog sustava su vodozahvat (zahvaanje vode iz prirodnih
izvorita), crpne stanice, ureaji za kondicioniranje (obradu, pripremu vode odgovarajue
kvalitete), vodospreme (rezervoari), glavna (magistralna) i razdjelna (distributivna)
vodoopskrbna ili vodovodna mrea s prateim graevinama.
Nastavno na vodoopskrbni sustav vee se sustav odvodnje naselja, koji se sastoji od
graevina i mjera povezanih u funkcionalnu cjelinu s osnovnim ciljem odvoenja i
proiavanja otpadnih voda (voda koritenih vodoopskrbnim sustavom) te njihovim
isputanjem u prirodu nakon proiavanja na tehniki i ekonomski prihvatljiv nain.
Hidrotehnike se graevine mogu razvrstati na osnovi vie kriterija u grupe slinih
svojstava, te zatim detaljnije obraditi njihova osnovna svojstva, oblikovanje,
dimenzioniranje, nain graenja i odnos prema drugim graevinama, prirodi i ovjeku.

Razvrstavanje se moe provesti na osnovi konstrukcije graevine, svrsishodnosti


(funkcionalnosti), materijala od kojeg se izvodi, poloaja (povrinske, podzemne
graevine), veliini, utjecaju na okoli, na osnovi sustava u kojem se koriste i t.d. U uvodu
daje se prvenstveno podjela prema funkcionalnosti, a u okviru kolegija koristit e se i
ostali kriteriji podjele u cilju boljeg prouavanja hidrotehnikih graevina.
Jedna od najire koritenih graevina je akumulacija, koja se koristi za pohranjivanje voda
(skladitenje) u vrijeme kada je ima u izobilju (u odnosu na potrebe) i koje se mogu
koristiti u vrijeme nedostatka vode. Akumulacije se izvode u dolinama vodotoka ili u
prikladnom prostoru za razliku od rezervoara koji su u cijelosti graevine koje slue
takoer za pohranjivanje voda. Rezervoari se kao graevine obrauju u okviru
vodoopskrbnih sustava. Vrlo je slina funkciji akumulacije retencija koja slui za
pohranjivanje voda samo u vrijeme poplavnih voda i njihovo isputanje u vodotok nakon
prolaska velikih voda. Obje se graevine ostvaruju izgradnjom brana s odgovarajuim
ureajima i opremom.
Osim ostvarenja akumulacija i retencija branama i ustavama omoguuje se zahvaanje
vode za razliite svrhe, preusmjeravanje toka vode, razdioba i upravljanje vodama. Brane i
ustave opremljene su odgovarajuim graevinama i opremom kojom se omoguuje
ostvarenje svrhe tih graevina (preljevi, ispusti, hidromehanika oprema). Slinih su
svojstava i nasipi, koji se koriste za spreavanje plavljenja branjenih povrina. U sklopu
nasipa se takoer ugrauju odgovarajue graevine (na pr. epovi i sl).
Voda se od mjesta zahvata do mjesta koritenja dovodi provodnicima, koji se koriste i za
distribuciju vode na mjestu koritenja, te za odvod vode natrag u prirodu. Provodnici se
prvenstveno razlikuju prema konstrukciji, te ih u tom sluaju dijelimo na kanale, tunele i
cjevovode. Kanali se mogu koristiti i za prikupljanje voda s tala s vikom vode i tada se
primjereno toj svrsi i rjeavaju. Uz kanale za odvodnju (dreniranje) vika vode iz tala
koriste se podzemne drenae. Na provodnicima se izvode odgovarajue graevine i
ugrauje prema potrebi oprema.
U sklopu ureenja vodotoka i zatite od fluvijalne erozije koriste se regulacijske i obalne
graevine, bujine pregrade, hidrotehnike stepenice i ostale graevine ureenja sliva.
U cilju koritenja voda za proizvodnju elektrine energije osim drugih graevina izvodi se
strojarnica u kojoj se smjeta sva oprema za proizvodnju i predaju energije u mreu. U
sklopu rjeenja melioracijske odvodnje, navodnjavanja i ribnjaka uz ostale graevine
koriste se i crpne stanice, zahvati voda i talonice.
Posebnu grupu graevina ine manje graevine kao na pr: propusti, epovi, sifoni i druge
graevine za odvodnju prometnica.
Takoer zasebnu grupu ine graevine za vodni promet roba i ljudi kao to su: pomorske
luke graevine (lukobrani, kejovi, obaloutvrde, brodske prevodnice) i graevine
unutarnje plovidbe (luki bazeni i kejovi, unutarnji plovni kanali, brodske prevodnice,
akvedukti, plovni tuneli).

U sklopu koritenja voda za sport i rekreaciju grade se marine, plivaki bazeni, ureuju
plae, izvode veslake i kajakake staze, akvagani i sl. Obzirom na traenu kvalitetu vode
koriste se i graevine za kondicioniranje voda.

Das könnte Ihnen auch gefallen