SVEUILITE U ZAGREBU

GEOTEHNIKI FAKULTET

LUKA TEFI

IDEJNI PROJEKT MONTANE HALE

ZAVRNI RAD

VARADIN, 2011. godine

I

SVEUILITE U ZAGREBU
GEOTEHNIKI FAKULTET

ZAVRNI RAD

IDEJNI PROJEKT MONTANE HALE

KANDIDAT:

MENTOR:

LUKA TEFI

MIRNA AMADORI,
dipl. ing. gra.

VARADIN, 2011. godine

II

Saetak

Idejni projekt je skup usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna

oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja graevine, te smjeta graevine na
graevnoj estici na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi. Na temelju odobrenog
idejnog projekta izdaje se lokacijska i graevinska dozvola, a to je temeljna
dokumentacija potrebna za graenje graevine. Idejni projekt sastoji se od projektnog
zadatka i idejnih nacrta tlocrta, karakteristinih presjeka i pogleda (fasada). Kod
izrade idejnog projekta projektant mora potivati elju investitora, ali u granicama
zakonskih odredbi.

U ovom radu prikazan je primjer idejnog projekta proizvodne montane hale savijanja
armature, kao i dokumentacija potrebna za izradu cjelovitog idejnog projekta.

Kljune rijei
Projekt, idejni projekt, projektno tehnika dokumentacija, projektni zadatak, projektni
nacrt

III

Sadraj

1. Uvod ......................................................................................................................................... IV
2. Projekti ...................................................................................................................................... 2
2.1 Openito .............................................................................................................................. 2
2.2 Vrste graditeljskih projekata ............................................................................................... 5
2.2.1 Idejni projekt ................................................................................................................ 5
2.2.2 Glavni projekt ............................................................................................................... 6
2.2.3 Izvedbeni projekt.......................................................................................................... 8
3. Projektno tehnika dokumentacija za idejne projekte ........................................................... 10
3.1 Projektni zadatak............................................................................................................... 10
3.2 Idejni projekt ..................................................................................................................... 11
3.3 Idejni nacrti ....................................................................................................................... 13
3.3.1 Tlocrti ......................................................................................................................... 13
3.3.2 Presjeci ....................................................................................................................... 14
3.3.3 Pogledi (fasade) .......................................................................................................... 15
4. Primjer iz prakse ...................................................................................................................... 16
4.1 Projektni zadatak............................................................................................................... 16
4.2 Tlocrt situacije ................................................................................................................... 19
4.3 Tlocrt temelja .................................................................................................................... 21
4.4 Karakteristini presjeci ...................................................................................................... 24
4.5 Pogledi (fasade) ................................................................................................................. 27
4.6 Tehniki opis...................................................................................................................... 32
5. Zakljuak .................................................................................................................................. 34
6. Literatura ................................................................................................................................. 35

IV

1. Uvod

Proces izgradnje neke graevine odvija se u nekoliko koraka. Prvi korak je zapravo
sama potreba za odreenom graevinom, a iz te potrebe raa se ideja o graevini. Na
temelju svojih mogunosti i potreba, investitor sastavlja projektni zadatak u kojem
definira svoje potrebe i elje. Tada projektant na temelju projektnog zadatka izrauje
idejni projekt, i na taj nain prvotna ideja dobiva konkretne prijedloge vezane za izgled,
karakteristike i namjenu budue graevine.

Idejni projekt je skup usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna

oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja graevine, te smjeta graevine na
graevnoj estici na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi. Na temelju odobrenog
idejnog projekta izdaje se lokacijska i graevinska dozvola, a to je temeljna
dokumentacija potrebna za graenje graevine.

U ovom radu prikazan je primjer idejnog projekta proizvodne montane hale savijanja
armature, kao i dokumentacija potrebna za izradu cjelovitog idejnog projekta.

2. Projekti

2.1 Openito
Projekt mora biti izraen u skladu s vaeim propisima, uvjetima gradnje na nekoj
odreenoj lokaciji, pravilima struke, te takav da graevina koja se gradi ispunjava
zahtjeve javnog interesa [1]. Projekt takoer mora biti izraen na nain da su
projektirana tehnika rjeenja graevine u skladu s:
-

vaeim propisima donesenim na temelju Zakona o gradnji i prostornom

ureenju

odgovarajuim vaeim tehnikim propisima

vaeim propisima ija je obaveza donoenja propisana posebnim zakonom, a

kojima se izravno ili neizravno utjee na bitne zahtjeve za graevinu ili se na
drugi nain propisuju uvjeti za gradnju, te lokacijskim uvjetima.

Projekt mora sadravati i sve podatke potrebne za donoenje odluke u postupku

izdavanja graevinske i uporabne dozvole odnosno izdavanja potvrde glavnog projekta.
Projekt sadri meusobno usklaene projekte odnosno usklaene nacrte i dokumente
pojedinih struka kojima se daje tehniko rjeenje graevine, odnosno njezinih djelova,
na razini razrade propisane zakonom.

Pojedinana tehnika rjeenja kojima se osigurava usklaenost graevine s vaeim

propisima, uvjetima gradnje na odreenoj lokaciji, pravilima struke, te kojima se
osigurava da graevina ispunjava zahtjeve javnog interesa moraju biti meusobno
usklaena i ukljuena u cjelokupno tehniko rjeenje graevine, a obavezno se
prikazuju kao sastavni djelovi projekta pojedinih struka.

Ovisno o vrsti graevine, tehnika rjeenja mogu biti sadrana u arhitektonskom,

graevinskom, elektrotehnikom, strojarskom projektu i geodetskom elaboratu. Ti
projekti pojedinih struka koji ine glavni projekt graevine moraju biti meusobno
usklaeni i tako usklaeni moraju pokazivati cjelovitu graevinu u tehnikotehnolokom i funkcionalnom smislu.

Projekt moe biti izraen na papiru i /ili slinom mediju, te kao elektroniki zapis [2].
Projekt izraen na papiru i/ili slinom mediju uvezuje se u knjige formata A4 (210/297
mm). Nakon provjera i utvrivanja da projektna dokumentacija zadovoljava sve
propisane uvjete, ista se uvezuje na nain koji sprjeava naknadne izmjene. Projekt
izraen na elektronskom mediju, mora biti takoer zatien od naknadnih izmjena.
Projekt pojedine struke, ovisno o koliini priloga, moe biti uvezan u jednoj ili u vie
knjiga. Projekti razliitih struka, ako to koliina priloga omoguava, mogu biti uvezani
u jednoj knjizi.

Svaki se projekt pojedine struke sastoji od opeg i tehnikog dijela.

Opi dio projekta

Opi dio projekta sadri podatke o investitoru, graevini, projektantskom uredu koji je
izradio projekt, vrsti i fazi projekta i projektantu. Opi dio projekta predstavljaju opi
prilozi i dokumenti, koji daju cjelovitu informaciju o investitoru i zgradi, sudionicima u
izradi projektne dokumentacije, uvjetima i rjeenjima na temelju kojih se projekt
izrauje. Opi dio projekta predstavljaju i sadraji i popisi, koji dokumentaciju ine
preglednom.

U opem dijelu projektne dokumentacije projektanti mogu, pored propisanih obaveznih

priloga, priloiti i druge priloge, koji doprinose preglednosti i lakem snalaenju u
projektnoj dokumentaciji.

Opi dio projekta sadri naslovnu stranu na kojoj je naveden:

- naziv i sjedite osobe registrirane za poslove projektiranja (projektantskog ureda) u
kojem je projekt izraen, naziv i sjedite/adresu investitora, naziv graevine ili njezinog
dijela, mjesto izgradnje (lokacija), vrstu projekta, fazu projekta, zajedniku oznaku
projekta, broj projekta pojedine struke (tehniki dnevnik), ime autora projekta (ako je
bitna zatita autorskog prava), ime, potpis i peat glavnog projektanta (potpis u
originalu), ime potpis i peat projektanta (potpis u originalu), ime potpis i peat
odgovorne osobe u projektnom uredu u kojem je izraen projekt (u originalu), mjesto i
datum izrade projekta, te predvieni prostor dimenzije 9 x 9 cm u gornjem desnom uglu
za ovjeru tijela nadlenog za izdavanje lokacijske ili graevinske dozvole
3

- popis suradnika na izradi projekta

- sadraj idejnog, glavnog odnosno izvedbenog projekta
- sadraj projekta uvezanog u tu mapu koji sadri nazive poglavlja tekstualnog dijela
projekta s oznakom broja stranica te nazivom i rednim brojem grafikog priloga
- kopiju registracije projektantskog ureda koji je izradio projekt.

Tehniki dio projekta sadri:

- tekstualni dio, koji se sastoji od:

- tehnikog opisa: sadri podatke relevantne za tehniko rjeenje pojedine faze
projektiranja. To se odnosi na: opis lokacije i postojeeg stanja, programske postavke i
obrazloenje projektnog rjeenja i tehnike specifikacije.
- tehnikih specifikacija koje propisuju:
- materijale, graevinske proizvode i elemente te sklopove i opremu
- nain obrade, tehnologiju izvedbe i ugradnje
- uvjete za kontrolu i dokazivanje kvalitete
- vijek uporabe graevine i uvjete za njezino odravanje, u skladu s uputama
koje e dati Ministarstvo.
- proraune i iskaze, ovisno o vrsti projekta, koji sadre odgovarajue podatke, kojima
se dokazuje zadovoljavanje propisanih uvjeta
- nacrte koji se izrauju po pravilima tehnikog crtanja i ovisno o fazi projekta
prikazuju odgovarajuu razinu grafikih podataka. Uz desni rub, na vidljivom dijelu
svakog formatiziranog lista, nacrti moraju imati sastavnicu projektantskog ureda u koji
se upisuju: naziv graevine, naziv ili ime investitora, naziv projektantskog ureda koji je
izradio projekt, ime, potpis i otisak peata projektanta, vrsta projekta, sadraj nacrta,
mjerilo, zajednika oznaka i broj projekta odnosno njegovog dijela, oznaka nacrta koja
sadri oznaku mape, oznaka graevine, redni broj nacrta, broj revizije i datum izrade.

Svaka stranica tekstualnog priloga ili prorauna mora sadravati: oznaku investitora
(moe skraeno), naziv i mjesto zgrade, naziv projektanta (skraeni), fazu projekta,
naziv priloga i broj stranice. Stranice svakog priloga se numeriraju posebno (stranice od
1 do n). Osim navedenoga, svaka stranica moe sadravati i broj projekta ili drugu
oznaku za jednostavno prepoznavanje. Tekstualni dijelovi grupiraju se u logike cjeline,
4

koje imaju zajedniku naslovnu stranicu. Naslovna stranica tekstualnog dijela ima iste
podatke kao sastavnica u nacrtu. Naslovnu stranicu svake grupe tekstualnih priloga
igom ovjerava i potpisuje projektant. Potpis i ig ne moraju biti u originalu.

Na nacrtu se smije nalaziti samo jedna vaea sastavnica, a svi dijelovi projekta moraju
biti na hrvatskom jeziku, pisani latininim pismom [1]. Uz to projekt moe sadravati i
tekst ma stranom jeziku.

Potpisom projeka projektant, glavni projektant i odgovorna osoba u projektantskom

uredu preuzimaju odgovornost u odgovarajuem dijelu, sukladno odredbama Zakona o
gradnji i prostornom ureenju i drugim propisima.

2.2 Vrste graditeljskih projekata

Prema namjeni i razini razrade projekti se razvrstavaju na [2]:

-

idejni projekt u mjerilu 1: 200

glavni projekt u mjerilu 1: 100

izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50,

a iznimno u drugom primjerenom mjerilu. Izvedbeni projekt infrastrukturnih i

industrijskih graevina moe se izraditi i u drugom mjerilu kojim se osigurava dobra
itljivost projekta i odgovarajui prikaz smjetaja graevine u prostoru.

2.2.1 Idejni projekt

Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjeenje o uvjetima graenja ili je sastavni dio
lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup
meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovnofunkcionalna i tehnika rjeenja graevine (idejno-tehniko rjeenje) te smjetaj
5

graevine na graevnoj estici na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi. Idejni

projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje graevinska
dozvola, ovisno o sloenosti i tehnikoj strukturi graevine, sadri i idejno-tehnikotehnoloko rjeenje u skladu s objedinjenim uvjetima zatite okolia te druge nacrte i
dokumente ako su oni znaajni za izradu glavnog projekta. Idejni projekt zajedno s
lokacijskom dozvolom ili rjeenjem o uvjetima graenja duan je investitor, odnosno
njegov pravni sljednik trajno uvati.

Idejni projekti crtaju se u mjerilu 1:200 i 1:500, iznimno 1:100 [1]. Sadre idejno
rjeenje postavljenog projektnog zadatka, a slue za dobivanje uvjeta gradnje za izradu
glavnog projekta.

Sadre:
-

situacijski nacrt (situacija) crta se u mjerilu 1:500, a za vee

graevine i u mjerilu 1:1000, te prikazuje parcelu, poloaj graevine i
okolinu (pristup prometnicama)

tlocrte katova graevine

uzduni presjek

popreni presjek

poglede

tehniki opis

2.2.2 Glavni projekt

Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje
graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu [2]. On ne smije u
pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom. Glavni projekt

zajedno s graevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta duan je

investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno uvati.

Glavni projekti crtaju se u mjerilu 1:100, iznimno 1:200 [1]. Njima se definitivno
utvruje koncepcija i funkcionalnost graevina, razrauje konstrukcija i izgled. Slui
kao podloga za izradu projekata instalacija, za statiki proraun i za predraun trokova,
te slui za dobivanje suglasnosti na glavni projekt.

Sadre:
- arhitektonski projekti
-

situacija

tlocrt temelja

tlocrte katova

tlocrt krovita

tlocrt krovnih ploha

poglede

detaljan tehniki opis

predvieni trokovi gradnje

protupoarni elaborat

- graevinski projekt
-

statiki proraun

- instalaterski projekti
-

hidro-instalacije

elektroinstalacije

strojarske instalacije

- projekt vanjskog ureenja okolia

- elaborat zatite na radu
7

Ovisno o vrsti graevine glavni projekt sadri i druge vrste projekata (geodetski projekt,
projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.) [2]. Projekti moraju sadravati i podatke iz
elaborata koji su posluili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe
graevine i uvjete za njezino odravanje. Graevinski projekt mora sadravati i
geotehniki projekt za graevine za koje je potreban dokaz mehanike otpornosti i
stabilnosti graevine u dijelu koji se odnosi na meusobno djelovanje graevine na
temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlatenog revidenta.

2.2.3 Izvedbeni projekt

Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom.

Izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom. Na temelju
izvedbenog projekta gradi se graevina. Izvedbeni projekt nije obvezan za graenje
zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 , zgrade za obavljanje
iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od
600 . Izvedbeni projekt graevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno
stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) duan je uvati investitor,
odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok graevina postoji.

Izvedbeni projekti crtaju se u mjerilu 1:50, a slue za izvoenje radova i obraun [1].

Sadre:
-

arhitektonske projekte

planove oplate (prevaljeni presjeci pojedinih konstruktivnih

elemenata)

planove savijanja armature

detaljni nacrti detalja (crtaju se u mjerilu 1:20, 1:10, 1:5, 1:2. 1:1)

izvedbeni trokovnik predvienih radova

8

hidro-instalacije

strojarski projekt

elektro projekt

3. Projektno tehnika dokumentacija za idejne projekte

Idejni projekt izrauje se na temelju projektnog zadatka i prethodno izraenih idejnih

rjeenja, a njime se daje osnovno tehniko, prostorno i funkcionalno rjeenje graevine,
obrauje uklapanje u krajobraz i okoli i daje rjeenja povezivanja s drugim
graevinama i instalacijama prostorne i komunalne infrastrukture.

Za realizaciju jednog graevinskog objekta potrebna nam je projektna dokumentacija,

bez koje se niti jedan graevinski zahvat ne moe izvesti [3]. Kad se eli prii realizaciji
nekog investicijskog zahvata izgradnjom graevinskog objekta, prvo treba izraditi
investicijsko tehniku dokumentaciju. Ta se dokumentacija sastoji od:
- investicijskog programa:
- sadri ekonomsko financijsku opravdanost realizacije graevinskog
objekta te utvruje izvor financiranja
- tehnike dokumentacije (projektna dokumentacija):
- slui za definiranje oblika, naina izvoenja i dovrenja graevinskog
objekta.

3.1 Projektni zadatak

Projektni zadatak je podloga u kojoj su definirane smjernice za izradu projektne

dokumentacije. Projektni zadatak radi investitor sam ili uz pomo projektanta. Projektni
zadatak daje osnovne zahtjeve vezane uz projekt, te ima bitan utjecaj na kvalitetu
cijelog projekta.

Investitor mora u projektnom zadatku definirati koju projektnu dokumentaciju naruuje

idejni, glavni ili izvedbeni projekt. Ili moe naruiti samo idejni projekt, pa e kasnije
dogovarati izradu glavnog projekta.
10

Kod izrade projektnog zadatka investitor definira ope podatke o objektu. Tu spadaju
lokacija, namjena, arhitektonsko oblikovanje, dimenzije, zahtijevani materijali i nain
obrade, katnost i slino. Investitor definira u kojem dijelu parcele eli svoju graevinu,
definira na kojoj e se udaljenosti smjestiti graevina u odnosu na meu, definira
dimenzije graevine, kakvog e oblika biti graevina, definira namjenu graevine a
samim time i koje prostorije eli imati u svojoj graevini, definira koji e se materijal
koristiti prilikom izgradnje i slino. Izmeu ostalog mora definirati koje prikljuke eli
imati u svojoj graevini. Vrlo je vano da investitor definira posebne uvjete i zahtjeve,
da bi projektant svoje projektiranje podredio tom uvjetu.

Investitor mora u projektnom zadatku definirati da li ve posjeduje kakve strune

podloge ili elaborate koji su potrebni za izdradu projektne dokumentacije i za izgradnju
graevine. I na samom kraju investitor mora definirati rok za izradu projekta i rok kada
ima namjeru zapoeti s gradnjom. Na kraju projektni zadatak potpisuje investitor.

3.2 Idejni projekt

Sastavni dio idejnog projekta graevine je osnovni tehnoloki prikaz tehnikih rjeenja
kojima se graevina usklauje s vaeim propisima, uvjetima gradnje na odreenoj
lokaciji, pravilima struke, te kojima se osigurava da graevina ispunjava zahtjeve
javnog interesa. Na temelju idejnog projekta izdaje se rjeenje o uvjetima graenja ili
lokacijska dozvola. Idejni projekt na temelju kojega se izdaje lokacijska dozvola ini
sastavni dio lokacijske dozvole.

Idejni projekt mora sadravati podatke koji se odnose na mjerodavna i propisana

urbanistika pravila:
-

namjenu graevine (specifikacija funkcionalnih ili tehnolokih cjelina)

veliinu graevine (izgraena povrina, ukupna povrina, volumen, katnost,

iskaz propisanih parametara)
11

kapacitet graevine (broj stambenih jedinica, smjetajni kapaciteti i slino)

poloaj graevine u odnosu na susjedne graevine, katastarske mee i

prometnice

oblikovanje graevine

oblikovanje vanjskih prostora oko graevine (ureenje parcele)

nain prikljuenja graevine na komunalnu infrastrukturu (vodovod i

kanalizacija, plin, elektroenergetska mrea, telekomunikacijska infrastruktura i
slino)

utjecaj zgrade na okolinu koji prolazi iz namjene, funkcije ili specifinih

karakteristika

definirati osnovne vrste materijala.

Investitor donosi projektantu projektni zadatak, izvod iz katastarskog plana, izvod iz

zemljine knjige, posebnu geodetsku podlogu za predmetnu graevinsku esticu, te
ostale potvrde i elaborate koje posjeduje a potrebni su kod izrade projekta. S tim poinje
izrada idejnog projekta. Kada projektant sazna sve potrebne parametre moe pristupiti
crtanju idejne skice. On prvenstveno mora potovati pravila struke i zakone, a tek onda
elju investitora. Nakon to se investitor i projektant usuglase oko zavrne skice, i
nakon to investitor potvrdi da je to zavrna skica, pristupa se zavravanju idejnog
projekta.

Idejni projekt, ovisno o vrsti graevine, sadri:

-

nacrte, izraene u mjerilu M 1:200 ili nekom drugom primjerenom mjerilu

izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim

susjednim graevinama

tehniki opis

podatke iz geotehnikih i drugih istranih radova

pokazatelje ispravnosti tehnikog rjeenja (mehanika otpornost i stabilnost,

zatita od poara, nain prikljuenja na prometnicu i drugo).

12

Idejni projekti, ovisno o sloenosti i tehnikoj strukturi graevine moe sadravati i

druge nacrte i dokumente ako su oni znaajni za izradu glavnog projekta.

3.3 Idejni nacrti

Idejni nacrti rjeavaju koncepciju, funkcionalnost i oblik objekta, te izbor konstrukcije i

materijala [4]. Oni ujedno slue za dobivanje suglasnosti za izradu glavnih nacrta i za
utvrivanje priblinog predrauna objekta.
Oni se sastoje od:
- tlocrta
- karakteristinih presjeka
- pogleda (fasada).

Idejni nacrti crtaju se redovito u mjerilu 1:200, ali se kod malih objekata mogu crtati i u
mjerilu 1:100, a kod velikih objekata, u kojima se preteno predviaju velike prostorije
izuzetno i u mjerilu 1:500 (s time da se po potrebi pojedini dijelovi objekta nacrtaju
posebno u mjerilu 1:200 ili 1:100).

3.3.1 Tlocrti

Tlocrti prikazuju projekciju presjeka horizontalne ravnine u pojedinim katovima objekta

kroz zidove i otvore, obino u visini od oko 1 m od poda. Crtaju se tlocrti svih katova
(podruma, prizemlja i nadzemnih prostorija) koji su razliiti. Tlocrt krovita i temelja u
pravilu se ne crta. U tlocrtima se zidovi i konstruktivni dijelovi crtaju u mjerilu 1:200
debelim punim linijama. Pregrade do 12 cm, koje seu do stropa, crtaju se punom
debelom linijom, a koje su nie, sa dvije tanke pune linije. Dimnjaci se u pravilu ne
crtaju osim dimnjaka centralnog grijanja i baterija za ventilaciju, koji se ucrtavaju.
13

Prozorski otvori crtaju se tankim punim linijama. irina otvora za vrata i prozore crta se
u veliini svijetle irine vrata i prozora. Smjer otvaranja vratnih krila ucrtava se etvrtkrugom i pravcem. Kombinirani prozori sa vratima crtaju se kao prozori, ali se
naznauje smjer otvaranja vratnih krila u veliini njihove svijetle irine. Kod stepenita
crtaju se stepenice i podesti kao i smjer uspinjanja.

U svim prostorijama treba oznaiti njihovu namjenu, veliinu povrine i visinsku kotu
poda, bilo neposredno, bilo putem legende, ucrtati sanitarni ureaj, pei, tednjake i
uzidane ormare, te po potrebi i glavni pokretni namjetaj. Kotiraju se ukupne glavne
mjere zgrade, kao i mjere pojedinih elemenata ili promjena gabarita zgrade. Kotiraju se
zidovi i pojedine prostorije. U tlocrtu prizemlja treba visinsku kotu 0 povezati na
apsolutnu kotu.

U tlocrtima crtanim u mjerilu 1:500 crtaju se zidovi i konstruktivni dijelovi bez obzira
na debljinu jednom debelom crtom, koja je na mjestu prozora tanka, a na mjestu vrata
prekinuta. Vrata se naznauju tankom linijom okomito na zid u osi otvora. Naznauju se
samo sanitarne grupe bez ureaja. Ne crtaju se dimnjaci, ventilacije, pei ni namjetaj.
Kod stepenica crtaju se samo krakovi bez pojedinih stepenica i oznauje se smjer
uspona. Namjena prostorija upisuje se u legendi.

Za ostalo vrijede propisi kao u tlocrtu u mjerilu 1:200.

3.3.2 Presjeci

Crta se karakteristian presjek kroz stepenice. U presjeku u mjerilu 1:200 crtaju se

zidovi u stvarnoj debljini punom debelom linijom. Prozorski otvori crtaju se kao u
tlocrtu punim linijama, dok se vrata oznauju sa dvije tanke pune linije u konturama
zida. Kod stropova, nosiva konstrukcija crta se u stvarnoj debljini punom debelom
linijom, a izolacija i pod oznauju se iznad nosive konstrukcije tankom punom linijom.

14

Stepenite se crta prikazom krakova i podesta, jedan krak je presjeen a drugi u

pogledu. Krovna konstrukcija oznauje se shematski, a temelji se crtaju isprekidanom
linijom.

U presjeku se kotiraju visinske kote. Na prvoj kotnoj liniji uz presjek kotiraju se katovi
od poda do poda, kao i visina krovita, a na drugoj cjelokupna visina od terena. Ujedno
se oznauju apsolutne kote terena pred ulazom i apsolutna kota prizemlja.

Presjek u mjerilu 1:500 crta se linearno isto kao i tlocrt, i to zidovi i stropovi jednom
debljom punom linijom koja je na mjestu prozora tanka a kod vrata prekinuta. Kod
stepenita oznauje se sjeeni krak debelom kosom punom linijom, a nepresjeeni krak
u pogledu tankom punom linijom. Krovna konstrukcija se ne crta, nego se samo tankom
punom linijom oznai kontura krova. Temelji se ne crtaju. Presjek se kotira kao u
mjerilu 1:200.

3.3.3 Pogledi (fasade)

Pogledi se crtaju linearno bez sjene. U ove nacrte unaaju se svi elementi koji utjeu na
pravilan prikaz arhitektonske koncepcije objekta, a ukoliko to dozvoljava mjerilo
nacrta.

U nacrtima 1:200 crta se linearno stolarska podjela prozora, a u nacrtima 1:500 crtaju se
samo konture prozora. Crta se teren uz zgradu i stavljaju se apsolutne kote terena na
ulazu u zgradu i po potrebi na krajevima. Krovite se crta linearno bez dimnjaka i
krovnih prozora.

15

4. Primjer iz prakse

4.1 Projektni zadatak

Investitor:
eljezara Fe, d.o.o.
Augusta enoe 16, Ludbreg, 42230 Ludbreg

Graevina:
Proizvodna hala savijanja armature

Lokacija:
Poslovna zona Sjever u eljeznikoj ulici u Ludbregu, katastarska estica broj
1253/2, k.o. Ludbreg, veliine 2,8 ha

Mikrolokacija:
Objekt je smjeten u sredinjem djelu katastarske estice 1253/2. U sklopu hale nalazi
se centralna upravljaka soba, garderoba i kupaonica. Na estici jo e se raditi porta i
parkiralite sa 24 parkirnih mjesta.

Dimenzije objekta:
Duina hale 49,25 m
irina hale 19,35 m
Visina hale 11,75 m

16

Bruto povrina objekta 955

Konstrukcija
Nosivu konstrukciju ine montani armirano betonski elementi i to stupovi, krovni
nosa, grede, vjenane grede. Ostale nosive konstrukcije temeljne stope, temeljne aice
i temeljne grede predviene su u tradicionalnoj izvedbi. Temeljne stope trebaju se
izvesti s aicama za montane stopove. Krovni nosai su prefabricirani prednapregnuti
elementi.

Kota poda izdignuta je iznad kote ureenog terena minimalno za 20 cm.

Krovite
Konstrukcija krovita sastoji se od armirano betonskog glavnog nosaa i sekundarnih
nosaa pokrova, na koji dolaze termoizolirani krovni sendvi paneli, s izolacijom od
poliuretana. Dozvoljeni nagib krovita je maksimalno 15%.

Zidovi
Vanjski zidovi izvedeni su od limenih termo panela. Pregradbeni zidovi kupaonice,
garderobe i centralne upravljake sobe izvedeni su od knaufa. Zbog velike visine
pregradbenih zidova treba predvidjeti izradu horizontalnih, a prema potrebi i vertikalnih
serklaa.

Podovi
U proizvodnom pogonu i centralnoj upravljakoj sobi postavljen je epoksidni
protuprani pod. U garderobi i kupaonici postavljaju se keramike ploice.

17

Stropovi
Predvien je sputeni strop od izolirajuih panela. Na taj nain dobiven je prostor za
razvoenje instalacija.

Instalacije
Objekt se prikljuuje na javnu mreu vode, kanalizacije, elektrine energije,
telekomunikacija i plina.

18

4.2 Tlocrt situacije

19

20

4.3 Tlocrt temelja

21

22

23

4.4 Karakteristini presjeci

24

25

26

4.5 Pogledi (fasade)

27

28

29

30

31

4.6 Tehniki opis

Lokacija
Proizvodna hala e se graditi u Ludbregu, eljeznika ulica 28, na katastarskoj estici
1253/2. Navedena lokacija nalazi se unutar poslovne zove Sjever u Ludbregu.

Arhitektonsko rjeenje
Maksimalni tlocrtni gabarit hale iznosi 49,25 x 19,35 m. Maksimalna visina vjenca
iznosi 11,75 m od kote ureenog terena. Pod prizemlja je odignut od okolnog terena za
21 cm. Krov je pod nagibom od 10%.
Hala je prizemna i sadri prostore proizvodne obrade, upravljaku sobu, garderobu i
kupaonicu.

Konstrukcija
Temeljenje je predvieno temeljnim trakama i temeljnim stopama. Nosiva konstrukcija
cijele graevine je armirano betonska montaa. Glavni montani stupovu su presjeka
55x55 cm i temeljeni su na temeljnin stopama s aicama. Krovna konstrukcija sastoji
se od montanih prednapregnutih armirano betonskih nosaa. Podna ploa je debljine
20 cm, izvodi se od armiranog betona.

Materijali i obrada
Krovite i krov
Krovna konstrukcija sastoji se od montanih prednapregnutih armirano betonskih
nosaa i visokoprofiliranog trapeznog elinog lima. Krovni sendvi paneli debljine su
12 cm, s izolacijom od poliuretana. Nagib krovne plohe je 10%.

32

Zidovi
Proelje se izvodi od fasadnih limenih termo panela debljine 20 cm. Paneli se polau
horizontalno.
Svi zidovi proizvodnog pogona se grubo i fino bukaju. Upravljaka soba, garderoba i
kuponica se oplouju.
Podovi
Podovi u proizvodnom pogonu su od monolitne epoksidne podloge sa zavrnim
protupranim premazom. Podovi u upravljakoj sobi, kupaonici i garderobi oplouju se
keramikim ploicama.
Vrata, prozori
U prostorijama kuponice, upravljake sobe i garderobe nalaze se jednokrilna zakretna
vrata aluminijske konstrukcije, dok na samom ulazu se nalaze dvokrilna zakretna vrata
eline konstrukcije. Na hali su predviena i rolo vrata od pocinanog elika.
Prozori kupaonice i garderobe su od IZO stakla 4+6+4, a ostali prozori su od staklene
cigle.

Instalacije
Graevina e biti spojena na javnu komunalnu infrastrukturu. Predviene su
elektoinstalacije, telefon, vodovod, kanalizacije, gromobranske instalacije, instalacije
grijanja i hlaenja, tehnoloke instalacije.

33

5. Zakljuak

Izrada idejnog projekta vaan je korak u procesu izgradnje budue graevine. Izradom
idejnog projekta investitor dobiva jasnu viziju izgleda budue graevine. Bitno je da
projektni zadatak bude detaljan, jasan i cjelovit kako bi na temelju njega projektant
izradio odgovarajui idejni projekt. Vrlo je vana komunikacija i meusobna
koordinacija izmeu investitora i projektanta. Investitor u prvom redu mora znati to
eli, kako bi mu projektant to mogao nacrtati. Projektant mora potivati elju
investitora, ali u granicama zakonskih odredbi. Kod izrade projektno - tehnike
dokumentacije projektant dokumentaciju mora izraditi prema Zakonu o prostornom
ureenu i gradnji, potivajui sve vaee pravilnike i drugu prostornu plansku
dokumentaciju, te po pravilima struke kako bi budua graevina bila to kvalitetnija a
sam boravak u njoj to ugodniji. Izrada idejnog projekta i projektno tehnike
dokumentacije mora biti gotova u dogovorenom roku. Idejni projekt temelj je za
dobivanje dozvola koje nam omoguuju planiranje sljedeih koraka u procesu izgradnje
budue graevine.

34

6. Literatura

[1] Amadori, M (2011): Elementi gradnje biljeke sa predavanja, Geotehniki

fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Varadin
[2] Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07)
[3] Lonari, R (1976): Graevinarstvo, Via geotehnika kola Varadin RGN
fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Varadin
[4] Vrkljan, Z (1975): Oprema graevinskih nacrta, Graevinski kolski centar, Via
tehnika graevinska kola, Zagreb

35