1

PROJEKT KUPUJMO / koristimo DOMAE

8 PROLIH I 4 BUDUE GODINE

Rezime aktivnosti Projekta KUPUJMO / koristimo DOMAE

u periodu od 1999. do 2007. godine, te
Plan aktivnosti za period od 2007. do 2011. godine

Tuzla / Sarajevo, oktobar/listopad 2006. godine

Broj: 1087/b-KKD/06.

I. UVOD
Od 2007. do 2011. godine u Bosni i Hercegovini e biti realizovana trea
etvorogodinja faza Projekta KUPUJMO / koristimo DOMAE. Deveti ciklus (tree
faze) trajat e od 1.3. do 31.12. 2007. godine.
Od poetka javne realizacije ovog Projekta od aprila 1999. godine, Projekt
KUPUJMO / koristimo DOMAE pozicionirao se kao najznaajniji projekt
usmjeren na:
podsticanje i unapreenje domae proizvodnje,
promociju domaih proizvoda, te
promovisanje potreba i mogunosti zatite domae proizvodnje.
Projekt KUPUJMO / koristimo DOMAE nastao je kao rezultat zakljuaka godinje
konferencije MPF PERSPEKTIVE o temi Razvoj proizvodnje u BiH za 21. vijek
odrane, u organizaciji PROMO International Grupe, u Tuzli, u aprilu 1998. godine.
Prva podrka Projektu pruena je od tadanje Privredne komore Bosne i Hercegovine
te nekolicine znaajnijih proizvoaa u BiH.
Smisao uspostavljanja Projekta i njegova misija zasnovane su na spoznajama o
iskustvima razvijenih zemalja koja potvruju marketinku teoriju DA PROMOCIJA
PORUKE KUPUJMO / koristimo DOMAE IMA TRAJNE POZITIVNE POVRATNE
EFEKTE ZA PRIVREDU I DRUTVO U CJELINI. Za cjelokupnu privredu i trite
Bosne i Hercegovine projekt kakav je KUPUJMO / koristimo DOMAE nauno
fundiran, detaljno razraen, obogaen iskustvima i saznanjima iz dugogodinjeg rada
PROMO International Grupe na planu marketinga predstavlja DUGORONO I
VIESTRUKO KORISNU I IZUZETNO DRAGOCJENU AKTIVNOST.
MISIJA Projekta je: mijenjati imid i poziciju Bosne i Hercegovine predstavljanjem
stvarnih vrijednosti i potencijala Bosne i Hercegovine domaoj i stranoj javnosti.
VIZIJA Projekta je: Jedinstvena Bosna i Hercegovina, ureena i osnaena,
ravnopravna u drutvu najrazvijenijih evropskih zemalja.
CILJ Projekta je: UNAPRIJEDITI PRODAJU BH. PROIZVODA, PRIJE SVEGA NA BH.
TRITU, ALI I NA STRANIM TRITIMA jer emo na taj nain:
a) smanjiti odliv sredstava prema inostranstvu radi uravnoteenja platnog bilansa,
koncentracije novca u BiH i veeg poslovnog obrta;
b) stvoriti bolji prostor za proizvoake kapacitete u BiH;
c) poveati zaposlenost i lina primanja radnika, a samim time poboljati materijalni
status svakog pojedinca i porodice, te ukupan ivotni standard cjelokupnog drutva;
d) poboljati penzione, zdravstvene i socijalne fondove;
e) jaati dravne, entitetske i kantonalne budete, radi kvalitetivnijeg finansiranja
nauke, obrazovanja, kulture, sporta i drugih drutvenih aktivnosti;
f) razvijati ukupnu patriotsku svijest graana i spoznaju o vlastitoj vrijednosti.

Prodaja je, u odnosu na proizvodnju, istaknuta kao primarni cilj, jer je u okolnostima
globalne hiperprodukcije, trite svijeta samo sebi postalo pretijesno za svakodnevne
nove kilometre, tone, milione novih proizvoda. Pitanje: Kako proizvesti, davno je
prestalo dominirati u savremenim poslovnim krugovima. Danas se namee novo glavno pitanje: Kako prodati??? Kako opstati na nemilosrdnom svjetskom tritu?
Kako ui u trine prostore na kojima ve godinama ili decenijama vlada monopol
kvaliteta, gdje mo kapitala ne zna sa solidarnost i socijalnu ekonomiju kakvu mi u
Bosni i Hercegovini (jo uvijek) poznajemo.

I. 1. / PITANJE KONKURENCIJE I SLOBODNOG TRITA NA PROSTORU EU

Pri ovome se, naravno, imala u vidu i legislativa koja ureuje konkurenciju i
slobodno trite na prostoru Evropske Unije (EU), jer pojedine zemlje, lanice
Evropske unije (EU), uviajui znaaj kvalitetnog regulisanja konkurencije i slobodnog
trita, kao jedne od veoma vanih oblasti u privreivanju, insistirale su na donoenju
to preciznijih propisa koji e regulisati sve aspekte i pitanja konkurencije. Od samog
poetka stvaranja EU, znaaj konkurencije (je) ima(o) ogromnu vanost. U
kapitalistikom nainu proizvodnje konkurencija igra nemjerljivu ulogu. Ona je jedan od
motivatora i pokretaa iskoraka naprijed i u proizvodnji, kao i u trgovini. Zbog
njenog uticaja na poduzetnitvo, poznavanje naela i pravila ove politike poeljno je za
sve one koji pretenduju da uvrste (ili zaponu) svoje poslovanje na tritu EU, to
Bosni i Hercegovini, kroz procese pribliavanja EU, tek predstoji.
Tradicionalna uloga politike konkurencije je da osigura efikasnu alokaciju resursa,
stimulie firme da na najbolji nain primjenjuju svoj know-how i podstie ih na razvoj i
istraivanje novih metoda poslovanja i produkciju novih, sofisticiranih proizvoda.
Utvrena je jedinstvena regulativa o kontroli trgovakih drutava. Regulativa
obezbjeuje zakonsku sigurnost kompanijama ugroenim od sve prisutnijih trendova
koncentracije moi, kapitala i roba.
U meuvremenu, prijemom novih lanica u EU, principi i odnosi propisani Regulativom
su neto narueni, jer traje i postoji ilava borba puna t(r)ajnih otpora i opstrukcija
pojedinih lanica da zadre bar malo one neprikosnovene ekonomske nezavisnosti i
neto malo vie prostora za to bolji poloaj u konkurentskim odnosima, a time i neto
bolje uslove za veu konkurenciju.
Naravno, pravila konkurencije ne mogu biti u suprotnosti sa industrijskom politikom EU,
odnosno cjelokupni projekt jedinstvenog trita ne moe se posmatrati izolovano od
drugih ciljeva kojima tei EU. Ti ciljevi podrazumijevaju ostvarivanje velikog trita bez
granica, ujednaavanje i integraciju monetarnog kapaciteta, zajedniku politiku
naunog i tehnolokog razvoja i zatite okoline (upravljanja prirodnim resursima) i
postizanje evropske ekonomske i socijalne kohezije, radi bolje budunosti graana
ujedinjene Evrope.

I. 2. / ZNAAJ PROJEKTA KUPUJMO / koristimo DOMAE

Koliko ovakvi projekti imaju znaaja za razvoj cjelokupne nacionalne privrede govori i
podatak da se slini projekti realizuju i u veini drugih zemalja:
u Hrvatskoj akciju KUPUJMO HRVATSKO vodi Hrvatska gospodarska komora;
u Srbiji projekt KUPUJMO DOMAE OBNOVIMO SRBIJU vodi Ministarstvo za
trgovinu Republike Srbije;
u Sloveniji projekt MADE IN SLOVENIA vodi vie dravnih i privatnih institucija itd.
U osnivakim aktima Projekta KKD iz 1998. godine zacrtano je da, ele li se Projektom
postii zacrtani ciljevi i istinski dugoroni efekti, Projekt mora djelovati kontinuirano i
dugorono.
Kao dugoroan period definisan je period od 12 godina - od 1999. do 2011.
godine i to:

1999. 2003. = I FAZA (I IV ciklus);

2003. 2007. = II FAZA (V VIII ciklus);

2007. 2011. = III FAZA (IX XII ciklus).

Projekt je pokrenut u vrijeme (3 godine poslije ratnih dejstava) kada je uslove

privreivanja u BiH
optereavalo nekoliko injenica, to se automatski
reflektovalo i na stanje trita:
Prije svega, Bosna i Hercegovina je (bila) mlada drava koja jo uvijek veliki dio svoje
snage (i sredstava) usmjerava u rjeavanje postratnih posljedica;
Pravni sistem u potpunosti nije saivio;
Komunikacije funkcioniu sa mnogo problema;
Jedinstveni platni sistem nije (bio) uspostavljen;
Domaa proizvodnja nije zatiena, niti stimulisana...
U praksi je to, po zvaninim podacima za 1998. godinu znailo: da je pokrivenost uvoza
izvozom i dalje bila nedopustivo niska; da smo imali armiju od preko 240 hiljada
nezaposlenih ( danas je taj broj vie od 2 puta vei zbog naina evidentiranja); da je
proizvodnja u prvom kvartalu 1999., u odnosu na prosjek iz 1998. godine, bila pala za
4,3%; da se u privredi poveavala finansijska nelikvidnost; da je standard graana
veoma nizak itd.
Istovremeno, ovakvo stanje je uzrokovalo da se u dravi i danas vie bavimo socijalnim
programima- umjesto razvojnim, da se ne stvara ambijent za inventivno poduzetnitvo,
da nemamo vremena ni razmiljati o naim perspektivama jer smo (pre)optereeni
sadanjou i to je posebno poraavajue, u dobroj mjeri i prolou.

II.

AKTIVNOSTI I REZULTATI I. I II. FAZE PROJEKTA (1999. 2007.)

II.1. / CILJEVI I. FAZE PROJEKTA (1999. 2003.)

Uticati na svijest potroaa (prije svega graana BiH, ali i onih koji se na
dui ili krai period naleze u BiH) da kupuju domae proizvode i koriste
domae usluge;

Istraivanjem trita doi do odgovora zato potroai u BiH radije kupuju i

koriste strane proizvode i usluge i pokazati BH firmama put kako se
prestruktuirati i prilagoditi trinim zahtjevima;

Unaprijediti prodaju domaih proizvoda, i u veleprodajnim, ali

posebno maloprodajnim objektima.

II.2. / CILJEVI II. FAZE PROJEKTA (2003. 2007.)

Pruanje adekvatnog doprinosa domaim proizvoaima u poboljanju

kvaliteta domaih proizvoda i jasnijem isticanju njihovih stvarnih prednosti, te
boljoj promociji kroz unapreenje industrijskog dizajna, dizajna ambalae,
unapreenje metoda prodaje, razvijanje prodajnih servisnih mrea, bolje
pozicioniranje na prodajnim mjestima itd;

Informisanje i educiranje domaih proizvoaa, u saradnji sa nadlenim

institucijama, o zakonitostima poslovanja na jedinstvenom tritu od 130 miliona
potroaa Jugoistone Evrope, u duhu prihvaenog Memoranduma o liberalizaciji
trgovine i olakicama (Brisel, 2001. godine);

Promoviranje bh. proizvoda u zemljama najznaajnijim ekonomskim

partnerima prije svih susjednim, u cilju (paralelnog) pospjeivanja izvoza kao
glavnog faktora ekonomskog razvoja i prosperiteta;

Unapreivanje saradnje sa medijima radi dugorone i kontinuirane podrke

domaim proizvoaima i stvaranja javnog ambijenta naklonjenog domaem
proizvodu;

Proirivanje programskih sadraja Projekta KUPUJMO / koristimo DOMAE na

turistiku ponudu Bosne i Hercegovine kao kompleksan, domai, i znaajnim
dijelom, izvozno orjentisan produkt.

Kontinuirano ostvarivanje ciljeva Projekta iz 1. faze (1999. 2003.).

6
II.3. / LANICE PROJEKTA (1999. 2006.)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.

LIJANOVII, iroki Brijeg

PRINTCOM, Tuzla
MLIN, Ljubae
HAZARTON, Sarajevo
FANA, Srebrenik
ZVEEVO LASTA, apljina
FABRIKA DUHANA MOSTAR, Mostar
RAFINERIJA ULJA, Modria,
IBD, Brko
KLAS, Sarajevo
SOLANA, Tuzla
SARAJEVSKI KISELJAK, Kiseljak
VITINKA, Kozluk
SBS MLJEKARA BIANCA, Zvornik
BRANCK CAFFE, Posuje
DOM INVEST, epe
MILIEVI, Kreevo
UNICO FILTER, Teanj
FABRIKA DUHANA SARAJEVO, Sarajevo
INGA, Gradika
CPA KARTONAA, Tojii - Kalesija
TEHNOSINT, Banja Luka
FERING, Graanica
PRIMUS, Maglaj
ALMA RAS, Olovo
ALPRO, Vlasenica
IRBEGOVI, Graanica
NATRON MAGLAJ, Maglaj
NOBIL, Nova Bila
STANDARD, Gradika
AJAVEC, Banja Luka
VEGAFRUIT, Doboj-Istok
SPEKTAR DRINK, Bijeljina
SARABON, Sarajevo

35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.

INTERMEDIJ, Tuzla
ECOS, Vitez
WELTPLAST, Posuje
KONJUH, ivinice
PRERADA I PROMET MLIJEKA, Tuzla
ASTRO, Sarajevo
PIVARA TUZLA, Tuzla
HERCEGTISAK, iroki Brijg
PALO, G. Vakuf - Uskoplje
McMILAN, Banja Luka
BOBITA, itluk
STANDARD, Sarajevo
SIPOREX, Tuzla
MEGATTI, Sarajevo
ECONOMIC, Vitez
PROHEMA, Brko
HELIOS, Banovii
SOLVEJ TISAK, Mostar
BIMAL, Brko
DITA, Tuzla
HERCEGOVINA VINO, Mostar
GLOBTOUR, Meugorje
POLIETILANKA, Biha
FEMIX, Sarajevo
VIA MEDIA, Sarajevo
RIS SPORTNAUTIK, Gradaac
SPLONUM, Sanski Most
BOBAR, Bijeljina
GIKIL, Lukavac
ZOI ' 84, Sarajevo
IGM, Visoko
CHROMOPLAST, Graanica
MOSST PRINT, Bijeljina

II.4. / AKTIVNOSTI PROJEKTA (1999. 2007.)

Kako su, kao glavni pravci djelovanja Projekta, utvreni:
1. Odnosi i komunikacija sa dravnim institucijama;
2. Odnosi i komunikacija sa posebnim ciljnim grupama potroaa i
3. Medijska kampanja,
tako su i konkretne aktivnosti pozicionirane u periodinim planovima djelovanja.

II 4.1. Odnosi i komunikacija sa dravnim institucijama

Cilj je: Uticaj na pozitivne promjene zakonske legislative, koja treba stvoriti osnovne
preduslove za kvalitetniji i ubrzaniji razvoj domae proizvodnje i, uopte, domaih
proizvoaa.
Kako bi znaaj razvoja domae proizvodnje i unapreenje prodaje domaih proizvoda bio u
stalnom fokusu predstavnika dravnih institucija, prije svih Vlada i Parlamenata, u periodu
od 1999. do kraja 2006. godine, realizovan je itav niz komunikacijskih aktivnosti:

Odrano je 6 zvaninih sastanaka u Vladama i nadlenim resornim ministarstvima

u cilju predlaganja priprema izmjena aktuelne zakonske legislative koja je oteavala razvoj
domae proizvodnje. Jedan od vanijih rezultata ovih razgovora je donoenje ODLUKE
VIJEA MINISTARA BiH O MJERAMA ZATITE DOMAE PROIZVODNJE
OD
PREKOMJERNOG UVOZA (broj 174/02., od 23.9.2002. godine).
Odrano je nekoliko javnih sesija uz aktivan angaman predstavnika dravnih organa i
institucija:
-

est Savjetovanja ekonomista i menadera Bosne i Hercegovine o mjerama

ekonomske politike BiH za nerednu godinu (2000. g. u Brkom, 2001. g. u Neumu; 2002.
g. na Bjelanici; 2003. g. u Tuzli; 2004. g. na Jahorini; 2005./2006. g. na Mrakovici). Na
svim Savjetovanjima proteiran je interes i potreba za zatitom i unapreenjem domae
proizvodnje.

Tri konferencije (1998., 2005. i 2006. godine u Tuzli): Razvoj proizvodnje u BiH za 21.
vijek; Podsticanje proizvodnje i izvoza i Ekonomske perspektive u zoni slobodne
trgovine u Jugoistonoj Evropi;

est Okruglih stolova. Tri o temi Proizvodnja i izvoz = razvoj i napredak (2004., 2005.
i 2006. godine u Sarajevu), te tri o temi Proizvodnja, kvalitet i slobodna trgovina za 60
miliona potroaa JIE (2003., 2004 i 2005. godine u Tuzli).

Svim Vladama i Ministarstvima na dravnim, entitetskim i kantonalnim nivoima nekoliko

desetina puta upueni su adekvatni stavovi Strunog savjeta Projekta te zakljuci
odravanih sesija o potrebi i interesu unapreenja i zatite domae proizvodnje.
II. 4.2. Odnosi i komunikacija sa posebnim ciljnim grupama potroaa
U posebne ciljne grupe potroaa svrstavaju se, prije svih: dravni organi i institucije,
javna preduzea, korisnici budetskih sredstava (zdravstvo, obrazovanje, vojska, policija ...),
te velika preduzea (rudnici i sl.).
Cilj je: osnovnu poruku Projekta (KUPUJMO / koristimo DOMAE) pojasniti rukovodiocima
i stotinama hiljada pripadnika tih institucija, kako bi, vremenom, potreba o kupovini domaih
proizvoda i koritenja usluga domaih firmi, posebno u tim institucijama, postala redovna i
normalna praksa.
II. 4.3. Medijska kampanja, promocije i istraivanje trita
Definisano je da je neophodno, dok se postepeno i dugorono ostvaruju zacrtani
ciljevi kroz prva dva pravca djelovanja, u manjem obimu, ali kontinuirano,
provoditi adekvatnu medijsku kampanju, kako bi se osjetila prisutnost Projekta u
iroj javnosti odnosno kako bi Projekt postepeno djelovao i na svijest svih
graana / potroaa u BiH o neophodnosti kupovine i koritenja domaeg.
U proteklih 8 godina realizovano je nekoliko medijskih kampanja, mada su one,
gledajui duinu i periode trajanja, realizovane u kontinuitetu. U realizaciji medijskih
kampanja najznaajniji medijski partneri bili su: BHT (TV BiH), FTV, RTRS, TV
Hayat, TV Mrea plus, TV PINK BH, Alternativna TV, Osloboenje, Dnevni avaz, Dnevni
list, Nezavisne novine, Poslovni uspjeh, Poslovne novine, Jutarnje novine, Banke,
Metropolis media, RTVTK , BH radio 1, Radio F BiH, Bobar radio, Radio Stari grad,
Hrvatski radio HB, Radio Brko Distrikt, RTV OSM Pale, RTV USK, Radio Livno i dr.

8
Obim realizovanih aktivnosti propagandnih konstanti i broj upuenih poruka javnosti
praktino je veoma teko sagledati. Okvirno se moe konstatovati da je realizovano
preko: 80.000 TV sekundi; 700.000 radio sekundi; 1 milion primjeraka raznih letaka,
flejera, prospekata i kataloga; 60.000 kom. plakata i dambo plakata; 25.000 kom. raznih
suvenira i prigodnih promotivnih poklona . . .
Realizovano je 28 promocija u: Tuzli, Sarajevu, Banja Luci, Brkom, Livnu, Mostaru,
Zenici, Zvorniku, Neumu, Bihau, Bijeljini, Doboju ...
Organizovana su 4 specijalizirana nacionalna Sajma (u Brkom 2000. godine te u
Sarajevu 2004., 2005. i 2006. godine) pod nazivom: Sajam bh proizvoda i usluga u
okviru kojih su iroj javnosti predstavljeni proizvodi preko 350 domaih (proizvodnih i
uslunih) firmi kao i same firme, te njihovi potencijali, mogunosti i interesi. Sajmovi su
odravani pod pokroviteljstvom Vijea ministara BiH, entitetskih Vlada te drugih dravnih
institucija i poslovnih asocijacija u BiH. Sva 4 Sajma pratilo je ukupno oko 140 medija i
posjetilo preko 25.000 posjetilaca potroaa.
U cilju promocije bh. proizvoaa i proizvoda na stranim tritima, te podsticanja
izvoza, realizovana su i 4 Sajma bh. ekonomije EXPOBiH: 2001. g. u Zagrebu; 2002. g.
u Novom Sadu; 2003. g. u Ljubljani i 2004. g. u Zagrebu.
Realizovana su 4 sveobuhvatna istraivanja trita o kvalitetu i poziciji domaih
proizvoda, sklonostima potroaa i prepoznatljivosti domaih proizvoda na tritu.
Istraivanja su realizovale Agencija GfK Austrija i Agencija Intermedij Tuzla. Pojedini
rezultati tih istraivanja predstavljeni su na dijagramima na stranici 9.

10

Zakljuak o realizovanim aktivnostima u periodu od 1999. do 2007. godine

I nakon 8 godina realizacije brojnih, sveobuhvatnih i strunih aktivnosti Projekta, nije

mogue prezentirati egzaktne pokazatelje doprinosa ovog Projekta unapreenju i
razvoju domae proizvodnje i unapreenju prodaje domaih proizvoda i usluga bh. firmi.
Nedvojbeno, rast privrede jeste evidentan. Evidentan je i rast obima domae
proizvodnje, kao i obim, kvalitet i prisutnost domaih proizvoda na tritu. Ovaj rezultat
se moe posmatrati kao globalni pokazatelj uspjenosti i opravdanosti djelovanja
Projekta KUPUJMO / koristimo DOMAE.
Pored ovoga, kao osnovni, globalni i dugoroni rezultat djelovanja ovog Projekta,
moe se identificirati stvoreni publicitet oko poruke i potrebe da preferiramo
domai proizvod i uslugu. Publicitet, kao dodajna vrijednost domaoj proizvodnji,
iznjedrio je i brojne druge akcije, reakcije i projekte poput:
- AKCIJA PROMOCIJE DOMAEG PROIZVODA (P/G KOMORA F BiH, 2001.);
- KUPUJMO DOMAE (Udruenje potroaa RS, 2002.) ;
- KUPUJMO NAE (marketing agencija Sarajevo, 2004.);

- PROIZVODIMO KUPUJMO DOMAE (komore u BiH, 2004. /2005.);

- PODRIMO DOMAE KUPUJMO DOMAE (Unija studenata Univerziteta u Tuzli, 2005. );
- KUPUJMO KORISTIMO DOMAE (Udruenje graana u Sarajevu, 2006.);

Organizovane su brojne javne sesije o domaoj proizvodnji, na desetine radio i TV

emisija, sve se vie u javnosti, u svakodnevnom ivotu pominje i tretira pojam DOMAI
PROIZVOD...
U odnosu na period uspostavljanja Projekta KUPUJMO / koristimo DOMAE (1997. /
1999. godina), kada pojmovi domai proizvod, domaa proizvodnja, kupujmo domae i
sl. uopte nisu bili prisutni u javnom ivotu graana BiH, a danas postaju NAIN
RAZMILJANJA I SVE VIE DJELOVANJA, doprinos Projekta KUPUJMO /
koristimo DOMAE razvoju domae proizvodnje i unapreenju prodaje domaih
proizvoda ocjenjuje se kao nemjerljiv.

11

III. / PLAN AKTIVNOSTI PROJEKTA (2007. 2011.) /3

Uvaavajui rezultate djelovanja Projekta KUPUJMO / koristimo DOMAE u proteklih
8 godina, stanje i potencijale u proizvodnom sektoru u Bosni i Hercegovini ,
konkurentsku poziciju BiH u irem regionu, te aktuelne procese priprema Bosne i
Hercegovine za ulazak u Evropsku uniju, Struni savjet Projekta utvruje jasan stav da
se samo realizacijom ovakvih, strunih i izuzetno sloenih akcija moe stvarati, korak po
korak, jedinstveno i nezavisno trite (i lobi) bosanskohercegovakih proizvoaa. Bez
administrativnih mjera, ne dovodei ni jednog momenta u pitanje osnovne
ekonomske postulate: zakon vrijednosti (kvaliteta) i zakon ponude i potranje,
dakle, izborit emo se za svoj (dragocjeni) dio trita.
Ako je u veini razvijenih evropskih zemalja razvoj sistema drutvene baze i nadgradnje i
razvoj spoznaje o vrijednosti obezbjedio da stav potroaa u tim zemljema prema
domaim proizvodima bude potpuno suprotan (pozitivan) stavu naeg potroaa prema
naim domaim proizvodima (negativan), to dovoljno alarmantno govori koliko je
ovakav projekt u budunosti jo neophodniji naoj dravi, naoj privredi i naem
potroau. Jer, cijenei vlastiti proizvod cijenimo i svoj identitet. Cijenei vlastiti identitet
cijenimo i svoju dravu.
Tek time direktno doprinosimo stvaranju pozitivnog imida i ugleda nae zemlje
prije svega kod nas samih, ali i u svijetu.
Drugi znaajan strateki razlog neophodnosti unapreenja ovakvog Projekta je, da
poveavanjem prodaje domaih proizvoda, oslobaamo proizvodne kapacitete i time
omoguavamo graanima da rade i ive od rezultata svoga rada, te osiguravamo
uvrivanje samopouzdanja graana u vlastite vrijednosti i stvaranje vizije sigurne
budunosti. Stabilnost (i ekonomska i svaka druga) zasnovana na vlastitoj snazi (u ovom
sluaju i na patriotizmu) sigurna je i nezavisna stabilnost i za nau Dravu i za
susjedstvo.
Istovremeno, mjere ekonomske politike u pravcu zatite domae proizvodnje, svoje
mjesto mogu nai u potrebi da patriotsku (i strateku) opredjeljenost za zatitu domaeg
proizvoda i potroaa s jedne strane, i nastojanja da se formira slobodno trite s
druge strane, dovedu u neophodan sklad i harmoniju.
U ovom periodu, periodu tranzicije, kada se (jo uvijek) uspostavlja nova privredna
struktura, potrebno je prepoznati novi bosanskohercegovaki proizvod i definirati ga kao
novi bosanskohercegovaki privredno-ekonomski identitet.
Projekt KUPUJMO / koristimo DOMAE taj proizvod postepeno identificira. On e se
u budunosti (bosanskohercegovakom) tritu nametnuti brojnim porukama, sloganima,
pozivima... ali i kvalitetom, funkcionalnou, cijenom, dizajnom i drugim odlikama dobrog
domaeg proizvoda.
Da li e Bosna i Hercegovina i dalje biti samo atraktivno trite za plasman stranih
proizvoda ili e biti respektabilan ekonomski partner zavisi, prije svega, od nas samih
bosanskohercegovakih strunjaka, menadera i proizvoaa.

3 / Na osnovu ovog Plana aktivnosti bit e sainjen Akcioni plan realizacije 3. faze Projekta na osnovu kojeg e biti utvrivani Operativni i
marketing planovi pojedinanih ciklusa 3. faze Projekta.

12

III. 1. NOVO POLITIKO I EKONOMSKO OKRUENJE

Imajui dakle u vidu aktuelni proces pribliavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, te
zavrnu fazu pregovora o konstituisanju nove CEFTA-e, programske aktivnosti tree
etvorogodinje faze e znaajnije biti usmjerene na:
a) istraivanje domaeg proizvodnog sektora /4 malih i srednjih preduzea (MSP)
kroz direktnu komunikaciju sa proizvoaima;
b) promociju i (na taj nain) podsticaj izvoza iz BiH (prije svega na trite nove zone
slobodne trgovine CEFTA, ali i na trita znaajnijih ekonomskih partnera BiH), te
c) intenzivan nastavak postizanja i unapreenja ciljeva 1. i 2. faze Projekta (iz
perioda od 1999. do 2007. godine).

III. 1. a / Istraivanje domaeg proizvodnog sektora MSP

Istraivanje e biti provedeno u nekoliko vremenskih ciklusa. U vezi sa
istraivanjem bit e (ponuena i ) ostvarena saradnja sa znaajnijim poslovnim
asocijacijama u BiH: privrednim komorama, udruenjima poslodavaca, udruenjima
trgovaca, Agencijom za promociju investicija u BiH (FIPA), Meunarodnim
poslovnim forumom PERSPEKTIVE, industrijskim klasterima u BiH, sa lokalnim
zajednicama i drugim.
Istraivanje e biti provedeno uglavnom kroz direktnu komunikaciju (face to
face), ali i putem organizovanja razliitih strunih sesija: okruglih stolova,
foruma, konferencija....
Cilj istraivanja e biti:
1. Identifikacija dijelova zakonske legislative koja nije u funkciji unapreenja
domae proizvodnje i izvoza i identifikacija operativnih problema jedinstvenih
za cjelokupno trite BiH ili pojedinih njegovih dijelova (entitet, regija, lokalna
zajednica) koji izrazito koe razvoj proizvodnje i plasman domaih proizvoda na
tritu, te njihova promjena u korist unapreenja proizvodnje i izvoza. U ovome
dijelu, i u treoj fazi e doi do izraaja saradnja i djelovanje Projekta prema
resornim ministarstvima, vladama i parlamentima, te, od ovog perioda i prema
lokalnim zajednicama.
2. Identifikacija raznih trinih i poslovnih mogunosti unapreenja poslovanja
posebno proizvodnje i izvoza, te promocija i implementacija tih mogunosti.

4 / U ovom sluaju Istraivanje domaeg proizvodnog sektora podrazumjeva i bh. firme iz uslunog sektora, dakle sva bh. msp.

13

III. 1. b / Promocija i podsticaj izvoza iz BiH

Promocija e biti usmjerena na promociju samih proizvoaa i izvoznika, na
njihove konkretne proizvode (i usluge), te potencijale i interese. Promocijom e
indirektno biti podstican i izvoz.
U treoj fazi Projekta promocija na stranim tritima e biti znatno vie
zastupljena u odnosu na zastupljenost u proteklih 8 godina. U tom cilju, u 2007.
godini zvanino e biti uspostavljena regionalna asocijacija progresivnih sajmova i
organizatora poslovnih dogaaja (ija e lanica, putem PROMO International
Grupe, biti i Bosna i Hercegovina), a 2008. godine odran 1. Regionalni industrijski
sajam zemalja lanica CEFTA-e GlobalExpo. U tom dijelu od stratekog je
znaaja kvalitetna procjena interesa i mogunosti da 1. Sajam GlobalExpo bude
odran u Bosni i Hercegovini.
Pored Asocijacije i Sajma GlobalExpo, promocija e biti realizovana (i dalje) putem
Sajma bh. ekonomije EXPOBiH te na druge adekvatne naine.
Sve promotivne i druge aktivnosti neophodno je (in)direktno usklaivati sa osnovnim
principima djelovanja CEFTA-e. CEFTA bi takoer trebala biti u funkciji stimuliranja
izvoza i ukupne inicijative KUPUJMO / koristimo DOMAE .
%
Pregovori o CEFTA-i se pribliavaju zavrnoj fazi. Ukoliko ustrajemo na
opredjeljenju da ne pristanemo na sporazum koji nee osigurati veu zatitu bh.
(poljoprivredne) proizvodnje u skladu sa praksom ostalih zemalja u regiji, to e
biti velika razvojna ansa. Pored ovoga znaajno je postii da se kroz CEFTA-u
osigura meusobno priznavanje tehnikih standarda, kako bismo uklonili razne
vancarinske prepreke koje sada stoje na putu naem izvozu. Konano, trebamo se
zalagati da sastavni dio CEFTA-e bude
i jak mehanizam za rjeavanje
trgovinskih sporova koji su se do sada sporo rjeavali. Posebnu prednost koju
oekujemo da emo ostvariti kroz lanstvo u CEFTA-i jeste pravo na tzv.
dijagonalnu kumulaciju u okviru zemalja potpisnica sa mogunou da se to pravo
proiri i na EU. Dijagonalnom kumulacijom priznalo bi se pravo domaeg porijekla
za sve sirovine koje se koriste za nae izvozne proizvode, a koji imaju porijeklo iz
jedne od zemalja potpisnica CEFTA. Ovo bi mogao biti znaajan stimulans izvozu
iz Bosne i Hercegovine.
Ogroman znaaj u daljem sveukupnom razvoju posebno za razvoj
proizvodnje i izvoza, imat e i implementacija reformi za rast privatnog
sektora.

14

%
Sastavni dio promotivnih aktivnosti treba biti i trajno oznaavanje bh. proizvoda,
naravno, iskljuivo onih koji zadovoljavaju propisane standarde, te prisutnost i
pozicioniranje bh proizvoda na prodajnim mjestima. U vezi sa pozicioniranjem
bh. proizvoda na prodajnim mjestima ve je pokrenut Program BH proizvodi na
bh. tritu koji prve rezultate treba da d ve u drugom kvartalu 2007. godine.
Program e zadrati dugoroan i kontinuiran karakter sve do zavretka Projekta
KUPUJMO / koristimo DOMAE do 2011. godine.
Medijska kampanja takoer e biti kontinuiran i dugoroan proces. Bit e
realizovana u skladu sa vremenskim ciklusima istraivanja domaeg proizvodnog
sektora (poglavlje II 5.1. a) ime e biti vrena i javna promocija potrebe ubrzanijeg
stvaranja i stalnog unapreenja ambijenta naklonjenog proizvodno izvoznom
sektoru.
III. 1. c / U treoj fazi do 2011. godine, bit e nastavljene i aktivnosti na postizanju
i poboljanju postignutih ciljeva 1. i 2. faze Projekta, uz adekvatne prilagodbe
shodno nastalim trinim promjenama (poglavlja: II. 1.i II. 2., str. 5).
Zakljuak poglavlja III.

Predstojei period posebno 2007. godinu, kao period poetka implemantacije

Sporazuma o novoj zoni slobodne trgovine (CEFTA), te period do kraja 3. faze
Projekta KUPUJMO / koristimo DOMAE (2011. godina) kada e se intenzivirati
aktivnosti na ulasku BiH u Evropsku uniju, potrebno je iskoristiti kao posebnu
ansu za agresivnu promociju ugovornih principa i odnosa koji odgovaraju
stanju, strukturi i mogunostima bh. ekonomije.
Bosna i Hercegovina mora nastupati sa novim imidom, mora imati izgraene
jasne stavove i u novoj budunosti ne smije prihvatati sve tue kao bolja rjeenja
od vlastitih.
U okviru ovih principa mladi u BiH moraju izgraditi vlastitu poziciju i imati jasnu
ulogu u razvojnim procesima. Nova budunost, zasnovana na ovim principima,
pokazat e i kakve efekte e ove mjere i pravci djelovanja imati i na poveanje
zapoljavanja u BiH.
Na ovim opredjeljenjima e biti kreirane i realizovane sve zacrtane aktivnosti
Projekta KUPUJMO / koristimo DOMAE. Usamljena poruka KUPUJMO /
koristimo DOMAE ! , bez sinhronizovanih naprednih ekonomskih i politikih
aktivnosti (u BiH i izvan nje), dat e samo rezultat kratkorone opredijeljenosti za
domae, bez dugoronih stabilnih efekata TO JE (BIO) DUGOROAN I
STRATEKI CILJ PROJEKTA KUPUJMO / koristimo DOMAE.

PROMO International Grupa

Struni savjet Projekta

KUPUJMO / koristimo DOMAE

15