2.

Reumatoidni artritis
-

je sistemna upalna bolest vezivnog tkiva

upalni se proces odvija u itavom organizmu, ali najvidljivije promjene se zbijvaju na
zglobovima ruku i nogu

etiologija: primarni uzrok nije poznat, smatra se da postoji vie imbenika

(bakterije i virusi, koji u predisponiranih osoba mogu pokrenuti
patoloke procese koji dovode do razvitka RA)
ti jo nepoznati primarni agensi mijenjaju neke bjelanevine u tijelu tako
da one postaju organizmu strane, pa tijelo protiv njih stvara protutijela
razvijaju se autoantitijela i time se razvija imunoloki proces auto
agresije i nastaju imunokompleksi koji se taloe posvuda, najvie u
stijenku malih krvnih ila (difuzni vaskulitis), a potom u zglobnu ahuru
(sinovitis), ime i poinje upala zglobova
bitna je i uloga genetike u nastanku Ra ( istraivanjem HLA sustava
utvrena prisutnost antigena DR1 i DR4)

patoanatomske promjene:
male krvne ile u sinovijalnoj ovojnici zglobne ahure upalno se mijenjaju
(vaskulitis)
time hipertofiraju i umnaaju se sinovijalne stanice, a poinju se nakupljat upalne
stanice (sinovitis)
u zglobnu upljinu izlijeva se eksudat (upalna tekuina), a sinovijalni sloj
hipertrofira i prodire u zglob, te razara zglobnu hrskavicu i kost
kad to granulacijsko tkivo bude proeto vezivom, nastaje tzv. panus
tako u zavrnoj fazi artritisa moe nastati ankiloza, koja je isprva fibrozna, a
kasnije kotana
upalni proces zahvaa i tetive i burze ruptura tetive
upalni proces zahvaa i vezivni tkivo miia atrofija miia
razvijaju se upalne promjene u prostorima izmeu dva susjedna kraljeka
(spondilodiscitis)
ako upalni proces zahvati spoj izmeu atlasa i zuba axisa, razorit e lig.
transversum atlantis i nastaje atlanto aksijalna dislokacija
na kostima se javlja osteoporoza,najprije zbog upalnog procesa, a poslije zbog
inaktiviteta
esto se javljaju reumatoidni vorii ( u 25 % bolesnika)
na koi sitna krvarenja, nekroza, otvorene rane
na oku keratokonjuktivitis, skleritis, reumatoidni vorii
na pluima reumatoidni vorii, suhi pleuritis
na srcu perikarditis, reumatoidni vorii u miokardu i zaliscima
neuroloke tegobe mijelopatije, kompresivni sindromi perifernih ivaca,
neuropatija perifernih ivaca

klinika slika:
javlja se u zreloj ivotnoj dobi (20 45 g)
prve tegobe su neodreene (bre zamaranje, pojaano znojenje, poremeaj sna,
gubitak apetita i tjelesne teine, predveer subfebrilne temp.)
prva odreenija smetnja je jutarnja zakoenost zglobova ( najee na akama), pa
bol u zglobovima
zatim se pojavljuje prvi objelktivni znak: oteklina zgloba,najprije na MCP ili
proksimalnim IF zglobovima
otekline su vretenaste, mekane (zbog zadebljanja zglobne ahure i izljeva eksudata u
zglob)
otekline su simetrine, uvijek su zahvaeni isti zglobovi na obje strane (obje ruke ili
noge)
deformacije:
MCP: devina grba
ulnarna devijacija
tuljanova peraja
IF: prst poput ekia
rupica za dugme
labui vrat
palac: deformacija u obliku slova Z
cik cak deformacija
lakat: fleksorna kontraktura, reumatoidni vorii
rame: adduktorna kontraktura
stopalo: ekiasti prsti
koljeno: fleksorna kontraktura, otok, upalni eksudat na stranjoj strani
( Bakerova cista)
ekstenzorne tetive 4. i 5. prsta: sindrom glavice ulne (Bekdalov sindrom)
Ahilova tetiva: reumatoidni vorii

dijagnoza: anamneza i kliniki pregled

tijek bolesti: faze remisije i faze egzacerbacije

- lijeenje:
o medikamentozno (soli zlata, antimalarici, sulfasalazin protiv napredovanja
bolesti ; nesteroidni antireumatici smirenje upale i analgezija; u teim sluajevima
kortikosteroidi)
o fizikalna terapija ( u fazi remisije, oprez radi osteoporoze)
o kirurko lijeenje
preventivni zahvati cilj sprijeiti nastanak ili napredovanje deformacije
(sinevektomija ukljanjanje sinovijalne ovojnice)
rekonstrukcijiski zahvati primjenjuju se u kasnijoj fazi bolesti i imaju za
cilj uspostaviti funkciju jako oteenog zgloba ili tetive