Analiza Novčanih Tijekova Kao Indikator Uspješnosti Poslovanja U Koncernu Agrokor

SVEUILITE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET SPLIT
DIPLOMSKI RAD
ANALIZA NOVANIH TIJEKOVA KAO

INDIKATOR USPJENOSTI POSLOVANJA U
KONCERNU AGROKOR
Mentor:
Doc.dr.sc. eljana Aljinovi Bara
Split, rujan 2012.
Student:
Tina Lonar, univ.bacc. oec.
Broj indeksa: 2101149
1.UVOD 2
1.1. Problem i predmet istraivanja
1.2. Ciljevi, metode i doprinos istraivanja....
1.3. Struktura diplomskog rada...
2. IZVJETAJ O NOVANOM TIJEKU...
2.1. Regulativni okvir izvjetavanja o novanom tijeku..
2.1.1. Izvjetaj o novanom tijeku prema Standardu financijskog raunovodstva 95.
2.1.2. Meunarodni raunovodstveni standard 7.. 11

2.1.3.Hrvatski standard financijskog izvjetavanja 1
11
2.1.4. Zakon o raunovodstvu..
13
2.2. Svrha izvjetaja o novanom tijeku
13
2.3. Metode sastavljanja izvjetaja o novanom tijeku
15
3. ANALIZA IZVJETAJA O NOVANOM TIJEKU KAO MJERA USPJENOSTI
24
POSLOVANJA TVRTKE
3.1. Struktura izvjetaja o novanom tijeku.
26
3.2. Horizontalna i vertikalna analiza izvjetaja o novanom tijeku
30
3.3. Analiza pomou pokazatelja novanog tijeka
31
4.EMPIRIJSKO
ISTRAIVANJE
NOVANIH
TIJEKOVA
KONCERNU 38
AGROKOR...
4.1. Definiranje uzorka i metodologije istraivanja... 38
4.2. Definiranje varijabli ... 42
4.3. Rezultati istraivanja..
45
5. ZAKLJUAK..
59
Saetak.. 61
Summary.
62
LITERATURA
63
POPIS TABLICA
65
POPIS GRAFIKONA..
65
1. UVOD
U uvjetima krize gdje je vrlo rasprostranjena nelikvidnost, a mogunost naplate potraivanje
veoma nesigurna i neizvjesna za svako poduzee je jako bitno pravilno i uspjeno upravljanje
novanim resursima.
Izrada i analiza izvjetaja o novanom tijeku prua nam vane informacije o rezultatima
upravljanja novanim resursima te sposobnosti u savladavanju rizika poslovanja kroz
osiguravanje likvidnosti i solventnosti poduzea. Izvjetaj o novanom tijeku duna su
sastavljati sva poduzea osim onih koja po kriteriju Zakona o raunovodstvu ulaze u skupinu
malih poduzea. 1 Za sastavljanje i prezentiranje izvjetaja o novanom tijeku prema
Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja mjerodavan je Meunarodni
raunovodstveni standard 7 - Izvjetaj o novanim tijekovima. MRS 7 propisuje i naine
izvjetavanja o novanim tijekovima od pojedinih vrsta aktivnosti. Novani tijekovi od
poslovnih aktivnosti prikazuju se primjenom izravne ili neizravne metode, dok se za glavne
stavke investicijskih i financijskih aktivnosti samo propisuje obveza odvojenog iskazivanja.
Primici i izdaci novca u izvjetaju o novanom tijeku podijeljeni su u poslovne, investicijske i
financijske i samim time omoguuju sliku o tome koliko je poduzee sposobno generirati
novac iz poslovnih aktivnosti, odnosno jeli iz redovnih, poslovnih prihoda ima dovoljno
novca da isplati sve obveze ili su mu potrebni i jo neki dodatni oblici financiranja.
1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAIVANJA

Izvjetaj o novanom tijeku spada u jedan od temeljnih financijskih izvjetaja koji prikazuje
promjene u financijskom poloaju poduzea, a izrauje se kao i to mu samo ime kae na
osnovi priljeva i odljeva novca i novanih ekvivalenata u odreenom obraunskom razdoblju.
Da bi se dolo do informacije o tome koliko je poduzee sposobno stvarati novac iz redovitih,
osnovnih aktivnosti i je li to dovoljno za normalno poslovanje, primici i izdaci se svrstavaju u:
1
Zakon o raunovodstvu, l. 15, stavka 10, NN 109/7
poslovne aktivnosti
investicijske aktivnosti
financijske aktivnosti
Razlika izmeu ukupnih primitaka i ukupnih izdataka je isti novani tijek, a vano je
naglasiti da se dobit ili gubitak poduzea nikako ne smije izjednaiti sa novanim tijekom jer
poduzetnik moe ostvariti izuzetno visoku stopu dobiti prema RDG-u, a istovremeno
bankrotirati iz razloga manjka gotovog novca zbog nemogunosti naplate potraivanja.
Izrada i analiza izvjetaja o novanom toku prua nam vane informacije o rezultatima
osiguravanje likvidnosti i solventnosti poduzea. Uz to daje nam kljune informacije za
procjenu kvalitete zarada, stupnju obnovljivosti poslovnih resursa te stupnju konkurentnosti
na tritu.
Opstanak i razvoj glavni je cilj poslovanja svakog poduzea, a da bi to bilo mogue potrebno
je da poduzee raspolae s odreenom koliinom novca i novanih ekvivalenata. Priljevi i
odljevi novca trebali bi biti u skladu s planiranim da bi se poduzee moglo dugorono odrati
na tritu.
Iz navedenog problema istraivanja moe se definirati
i sam predmet to jest predmet
istraivanja su novani tijekovi, njihova struktura te novani pokazatelji kao mjera uspjenosti
poslovanja poduzea.
U radu e se prikazati kako struktura novanih tijekova poduzea u koncernu Agrokor utjee
na uspjenost poslovanja poduzea te kako razliiti novani indikatori poduzea u grupi
utjeu na uspjenost poslovanja grupe kao cjeline, to jest analizirat e se vrsta veze izmeu
strukture novanih tijekova i uspjenosti poslovanja
Za provoenje istraivanja bitno je najprije teorijski obraditi i pojasniti to je to izvjetaj o
novanim tijekovima i to se u njemu prikazuje, te kako na temelju tog izvjetaja izraunati
pokazatelje likvidnosti, zaduenosti, profitabilnosti i efikasnosti ulaganja.
1.2. CILJEVI, METODE I DOPRINOS ISTRAIVANJA
S obzirom na opisani problem i predmet istraivanja kao glavnu hipotezu moe se postaviti
sljedee:
3
Hipoteza 1: Uspjenost poslovanja poduzea ovisi o razliitosti u strukturi novanih tijekova

prema vrstama aktivnosti
Pomone hipoteza koje mogu doprinijeti dokazivanju ili opovrgavanju temeljne hipoteze jest:
1. Poduzea s relativnim veim udjelom od poslovnih aktivnosti imaju bolje, tj. vee
pokazatelje likvidnosti nego poduzea s veim relativnim udjelom investicijskih ili
financijskih aktivnosti.
2. Poduzea s relativnim veim udjelom od poslovnih aktivnosti imaju bolje, tj. vee
pokazatelje zaduenosti nego poduzea s veim relativnim udjelom investicijskih ili
3. Poduzea s relativnim veim udjelom od poslovnih aktivnosti imaju bolje, tj.vee
pokazatelje profitabilnosti nego poduzea s veim relativnim udjelom investicijskih ili
Cilj teorijskog dijela je temeljito prikazati izvjetaj o novanim tijekovima odnosno objasniti
normativni okvir raunovodstvenog izvjetavanja o novanom tijeku, zatim svrhu i metode
sastavljanja izvjetaja te objasniti najvanije naine analize izvjetaja o novanim tijekovima.
Osnovni cilj empirijskog dijela je rezultatima istraivanja odbaciti ili potvrditi postavljenje
hipoteze. Cilj je analizom izvjetaja o novanom tijeku zakljuit je li uspjenost poslovanja
poduzea ovisi o strukturi izvjetaja o novanom tijeku. Cilj je takoer izraunati novane
pokazatelje za poduzea iz promatranog koncerna te pokazati kako razliiti indikatori
poslovanja razliito utjeu na poslovanje koncerna.
Prilikom izrade rada potrebno je definirati razliite metode koje e se koristiti pri provoenju
samog istraivanja, odnosno metode koje e se upotrebljavati kako bi se potvrdila ili odbacila
postavljena hipoteza.
U izradi teorijskog dijela rada planiraju se koristiti sljedee znanstvene metode:
-
induktivna metoda- na temelju pojedinanih injenica doi e se do zakljuka o

opem sudu, tj. na temelju izvjetaja o novanom tijeku donijet e se zakljuak o
utjecaju strukture izvjetaja o novanom tijeku na uspjenost poslovanja poduzea.
deduktivna metoda- na temelju opih postavki doi e se do konkretnih, pojedinanih

zakljuaka, odnosno na temelju zakljuka ovog istraivanja donijet e se zakljuak da
i rezultati vrijede za sva poduzea na tritu.
metoda dokazivanja i opovrgavanja sama svrha istraivanja je dokazati ili

opovrgnuti postavljene hipoteze.
metoda klasifikacije potpuna, sistematska podjela opeg pojma na posebne to jest

jednostavnije pojmove, radi dobivanja konkretnijih rezultata novani izvjetaji
promatranih poduzea e se podijeliti na novane izvjetaje onih poduzea koja u
novanim izvjetajima imaju relativno vee udjele od poslovnih aktivnosti i na one
koja imaju relativno vee udjele od financijskih i investicijskih aktivnosti.
metoda deskripcije opisat e se i objasniti kako teoretske spoznaje tako i one

dobivene na temelju istraivanja;
komparativna metoda nain usporeivanja istih ili srodnih injenica, odnosno

utvrivanje njihovih slinosti ili pak razliitosti ; usporediti e se novani pokazatelji
poduzea koja u svom izvjetaju o novanom tijeku imaju relativno vee udjele od
poslovnih aktivnosti sa poduzeima koja imaju relativno vee udjele od investicijskih i
metoda analize - proces ralanjivanja sloenijih pojmova na jednostavnije sastavne

dijelove;
metoda sinteze postupak povezivanja jednostavnijih misaonih tvorevina u

jedinstvene cjeline;
metoda kompilacije postupak preuzimanja nekih dijelova tuih opaanja i

zakljuaka.
U empirijskom djelu istraivanja prikupit e se odreeni podatci da bi se analizirale strukture

izvjetaja o novanom tijeku poduzea u koncernu Agrokor, kao i da bi se izraunali novani
pokazatelji likvidnosti, zaduenosti i profitabilnosti. Potrebni podatci prikupit e se iz
Registra financijskih izvjetaja FINE, a za tvrtke koje posluju van Hrvatske podatci e se
prikupiti iz financijskih izvjetaja samih poduzea. Prikupljeni podatci e se obraditi uz
pomo statistike metode koja e omoguiti dokazivanje ili opovrgavanje postavljenih
hipoteza. Za praktinu upotrebu ove metode koristiti e se statistiki program SPSS
(Statistical Package for the Social Sciences) v. 16.0. pomou kojega emo iz velikog broja
podataka dobiti informaciju koja e biti kratka i objektivna. Izraunat e se odgovarajue
srednje vrijednosti, mjera disperzije, korelacije, testiranje postavljenih hipoteza te e se

podatci grupirati i prikazati grafiki i tabelarno.
Izvjetaj o novanom tijeku sastavni je dio temeljnih financijskih izvjetaja i izuzetno je
koristan i vanjskim i unutarnjim korisnicima zbog procijene likvidnosti na krae ili due
razdoblje. Financijski pokazatelji koji se temelje na novanom tijeku od izuzetne su vanosti
za kvalitetno odluivanje i upravljanje poslovanjem osobito su vani u uvjetima ope
nelikvidnosti gospodarstva jer ostvarena visoka dobit ne znai nuno i dostatnost novanih
sredstava za podmirenje obveza, kao to ni ostvareni gubitak ne podrazumijeva nedostatak
novca.
Doprinos ovog istraivanja temelji se na spoznaji da struktura izvjetaja o novanom tijeku
utjee na uspjenost poslovanja. Ovo istraivanje takoer e doprinijeti i rezultatom
istraivanja o tome kako novani indikatori svih poduzea u koncernu utjeu na uspjenost
poslovanja samog koncerna.
1.3. STRUKTURA DIPLOMSKOG RADA
U prvom, uvodnom dijelu definirat e se problem i predmet istraivanja, postavit e se

istraivake hipoteze koje se namjeravaju dokazati istraivanjem, zatim e se odrediti ciljevi,
metode i doprinos istraivanja, takoer e se opisati struktura i sadraj diplomskog rada.
Izvjetaj o novanom tijeku naslov je drugog dijela rada u kojem e se detaljno objasniti
izvjetaj o novanom tijeku. Definirat e se regulativni okvir izvjetaja o novanom tijeku,
svrha sastavljanja izvjetaja te same metode sastavljanja izvjetaja u kojima e biti detaljno
objanjene poslovne, investicijske i financijske aktivnosti.
Trei dio rada bazirat e se na analizu izvjetaja o novanom tijeku. Objasniti e se utjecaj
strukture na uspjenost poslovanja poduzea, te e se opisati analitika sredstva i metode koje
se koriste pri analizi izvjetaja o novanom tijeku.
Naslov etvrtog dijela rada je Empirijsko istraivanje novanih tijekova u koncernu
Agrokor, kao i to sam naslov kae u ovom djelu rada e se prezentirati provedeno
empirijsko istraivanje o utjecaju novanih tijekova na poslovanje poduzea na primjeru

poduzea u koncernu Agrokor. Prvi dio empirijskog istraivanja bavit e se strukturom
izvjetaja o novanom tijeku, a drugi dio o povezanosti novanih pokazatelja sa uspjenou
poslovanja koncerna Agrokor.
U zakljunom, petom dijelu rada ukratko e se prikazati najvanije teorijske spoznaje i
rezultat istraivanja, iznijeti e se zakljuna razmatranja i istaknuti najznaajniji stavovi.
2. IZVJETAJ O NOVANOM TIJEKU

Ovo poglavlje diplomskog rada bavi se poblie izvjetajem o novanom tijeku, regulativnim
okvirima izvjetavanja , metodama sastavljanja te samoj svrsi izvjetaja. Svrha osnivanja i
opstanka poduzea je novac i moemo rei da je novac je kljuni instrument koji svako
poduzee dri na ivotu. Osim temeljnih financijskih izvjetaja, bilance kao sustavnog
pregleda imovine, kapitala i obveza na odreeni datum i rauna dobiti i gubitka kao razlika
izmeu prihoda i rashoda, svaki bi poduzetnik trebao imati pregled stanja na poslovnom
raunu. Vlasnike poduzea, menadere, investitore i ostale korisnike zanima iz kojih izvora
novac stie u poduzee i u koje se svrhe taj isti novac koristi. Zbog toga je vano sastaviti
izvjetaj koji prikazuje priljeve i odljeve novca i novanih ekvivalenata te o njihovoj razlici,
istom novanom tijeku. Kao to se iz prethodnog moe zakljuiti, izvjetaj koji sve to
prikazuje naziva se izvjetaj o novanom tijeku.
Izvjetaj o novanom tijeku daje informacije menaderima, investitorima i kreditorima o
priljevima i odljevima novca tijekom obraunskog razdoblja, kao i o rezultatu tog odnosa. 2
esto se naziva i novanik poduzea, a to je zbog toga to se u njemu evidentiraju samo
stvarni priljevi i odljevi novca, a ne svi prihodi ii rashodi kao u raunu dobiti i gubitka. Da bi
uope razumjeli izvjetaj o novanom tijeku bitno je prije objasniti neke pojmove:
Novac- unato u narodu uvrijeenom miljenju pojam novac ne znai samo gotovinski
novac ve ukljuuje i sav novac na iro raunu, u blagajni, potraivanja za depozite,
ekove i sve ostale instrumente koje moemo u kratkom roku pretvoriti u novac.
Belak, V. (1995.) Menadersko raunovodstvo , Zagreb RRiF-plus
Novani ekvivalenti- kratkotrajna, visoko likvidna ulaganja koja se u kratkom

vremenu mogu pretvoriti u poznati iznos novca, a ne nose znaajan rizik promjene
vrijednosti.
Novani tijekovi- predstavljaju priljeve i odljeve novca i novanih ekvivalenata,

meutim treba napomenuti da novani tijek nije davanje novca za kupnju novanih
ekvivalenata.
Da bi se dobio to kvalitetniji izvjetaj o novanom tijeku, potrebno ga je segmentirati s

aspekta stvaranja novca iz redovnih, odnosno osnovnih aktivnosti i jeli to dovoljno za
odvijanje radnog procesa, tj. za podmirenje redovnih obveza , pa se primici i izdaci novca
selektiraju u izvjetaju kao primici i izdaci novca iz: 3
Poslovnih aktivnosti
Investicijskih aktivnosti
Financijskih aktivnosti
Poslovne aktivnosti su osnovne i najbitnije aktivnosti poduzea koje stvaraju prihod i

najznaajnije utjeu na financijski rezultat poduzea. Najei primjeri poslovnih primitaka i
izdataka su:
Primici
Izdaci
Primici od prodaje roba ili usluga
Izdaci dobavljaima za robe ili usluge
Primici od provizija, subvencija i dr. nagrada
Izdaci za zaposlene
Primici od osiguravajueg drutva
Izdaci za poreze i doprinose

Izdaci za premije osiguranja
Izdaci za kamate
Investicijske aktivnosti su aktivnosti vezane za promjene na dugotrajnoj imovini. Neki od

primjera investicijskih aktivnosti su:
Primici
Izdaci
Primici od prodaje materijalne i nematerijalne Izdaci za nabavku materijalne i nematerijalne

imovine
imovine
Primici od prodaje dionica i obveznica
Izdaci za kupnju dionica i obveznica drugih
ager, K., ager, L. (1996.) Raunovodstveni standardi, financijski izvjetaji i revizija, Zagreb: Inenjerski
biro d.d.
poduzea
Primici od povrata danih kredita
Izdaci za dane kredite
Financijske aktivnosti vezane su uz financiranje poslovanja, i obuhvaaju promjene vezane uz

visinu i strukturu kapitala i obveza. Najee financijske transakcije su:
Primici
Izdaci
Primici od zajmova
Izdaci za otplatu zajmova
Primici od emisije dionica i obveznica
Izdaci za isplatu dividendi
Primici od primljenih kredita
Izdaci za otkup vlastitih dionica
Izrada i analiza izvjetaja o novanom tijeku prua nam vane informacije o rezultatima
osiguravanje likvidnosti i solventnosti trgovakog drutva. Uz to daje nam kljune
informacije za procjenu kvalitete zarada, stupnju obnovljivosti poslovnih resursa te stupnju
konkurentnosti na tritu.
Dakle, svrha izvjetaja o novanim tijekovima je da tijekom odreenog razdoblja
biljei novane primitke i izdatke poduzea. Kada se upotrebljava zajedno sa
informacijama koje sadre druga dva osnovna financijska izvjetaja i uz njih povezane
biljeke, to bi trebalo pomoi financijskom menaderu da ocijeni i identificira:
Sposobnost poduzea da ostvaruje budue neto novane tijekove iz poslovanja kako bi

mogli plaati dugove, kamate i dividende
Potrebe poduzea za eksternim financiranjem
Uzroke razlika izmeu neto dobiti i neto novanog tijeka iz poslovnih aktivnosti
Uinke novanog i nenovanog investiranja i financijskih transakcija
2.1. REGULATIVNI OKVIR IZVJETAVANJA O NOVANOM TIJEKU
2.1.1. Izvjetaj o novanom tijeku prema Standardu financijskog raunovodstva 95

Standarde Financijskog raunovodstva (engl. SFAS- Statements of Financial Accounting
Standards) koji se uglavnom primjenjuju u anglo-saksonskim raunovodstvenim sustavima
donosi Odbor za standarde financijskog raunovodstva (engl. FASB- Financial Accounting
Standards Board). Uz Standarde Odbor takoer donosi i objavljuje Koncepte financijskog

raunovodstva( engl. SFAC- Statements of Financial Accounting Concepts) koji definiraju
temeljne raunovodstvene koncepte i naela unutar kojih se oblikuju Standardi.
U studenom 1987. objavljen je Standard 95- Izvjetaj o novanom tijeku 4 koji je prema
Standardima financijskog raunovodstva mjerodavan za sastavljanje i prezentiranje izvjetaja
o novanom tijeku, a u primjeni je za sve financijske izvjetaje ije izvjetajno razdoblje
zavrava nakon 15. srpnja 1988. Standard 95- Izvjetaj o novanom tijeku zamijenio je
Miljenje Odbora za raunovodstvena naela 19- Izvjetaj o promjenama u financijskom
poloaju (engl. Accounting Principles Bord Opinion- Reporting Changes in Financial
Position). SFAS 95 sugerira da je
nedostatak jasnih ciljeva uzrok raznolikosti prakse
izvjetavanja u prema Izvjetaju o promjenama u financijskom poloaju. FASB pokuava

ukloniti dvosmislenost tako to svrhu Izvjetaja o novanom tijeku pokazuje vie
eksplicitnijom, stoga kao osnovnu svrhu izvjetaja o novanom tijeku navodi pruanje
relevantnih informacija o novanim primicima i izdacima neke tvrtke tijekom odreenog
razdoblja.
SFAS 95 pod pojmom novac podrazumijeva papirnati novac, kovanice, ekove, potraivanja
depozita kao i druge medije koje e banka u kratkom roku pretvoriti u novac, dok novane
ekvivalente definira kao kratkorona, visoko likvidna ulaganja koja se mogu brzo konvertirati
u poznate iznose novca i koji imaju neznatan rizik od promjene vrijednosti zbog promjene
kamatnih stopa.
Bitno je napomenuti sa SFAS 95 klasificira novane tijekove na tijekove od poslovnih,
investicijskih i financijskih aktivnosti. Investicijske i financijske aktivnosti su precizno
definirane i zahtijeva se njihovo prikazivanje u bruto iznosima radije nego prebijanjem, dok
su poslovne aktivnosti definirane kao sve one aktivnosti koje po definiciji ne pripadaju u
investicijske i financijske aktivnosti. Iako u iskazivanju novanih tijekova iz poslovnih
aktivnosti doputa neizravnu metodu, SFAS 95 sugerira primjenu izravne metode, ali bez
obzira na primijenjenu metodu SFAS 95 zahtjeva dodatno objavljivanje prerauna iz neto
dobiti u novani tijek od poslovnih aktivnosti.
http://www.nysscpa.org/cpajournal/old/08209170.htm
10
2.1.2. Meunarodni raunovodstveni standard 7

Za razliku od anglo-saksonskih raunovodstvenih sustava gdje su u primjeni Standardi
financijskog raunovodstva (SFAS), u kontinentalnim
raunovodstvenim sustavima
uglavnom su u primjeni Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja (engl. IFRSInternational Financial Reporting Standards) 5 , a njih donosi Odbor za meunarodne
raunovodstvene standarde (engl. IASB- International Accounting Standards Board).
1992. godine Meunarodni odbor za raunovodstvene standarde donio je i objavio
Meunarodni raunovodstveni standard 7(MRS 7) - Izvjetaj o novanim tijekovima, koji je
mjerodavan za sastavljanje i prezentiranje izvjetaja o novanom tijeku prema Meunarodnim
standardima financijskog izvjetavanja.
Pruanje informacija o povijesnim promjenama novca i novanih ekvivalenata subjekta putem
izvjetaja o novanom tijeku osnovni je cilj ovog Standarda. Meunarodni raunovodstveni
standardi pod pojmom novac podrazumijevaju novac u blagajni i na raunima tvrtke, dok se
sva kratkorona visoko likvidna ulaganja koja se brzo mogu zamijeniti u poznate iznose
novca, a da pri tome ne nose znaajan rizik zbog promjene vrijednosti smatraju novanim
ekvivalentima. Priljevi i odljevi novca i novanih ekvivalenata predstavljaju novane tijekove,
ali promjene stavki izmeu novca i novanih ekvivalenata ne predstavljaju novane tijekove.
Novani tijekovi se javljaju u obavljanju poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti, i
klasificiraju se na taj nain. Novani tijekovi od poslovnih aktivnosti proizlaze od glavnih
poslovnih aktivnosti subjekta u kojem se ostvaruju prihodi i prikazuju se primjenom izravne
ili neizravne metode. Novani tijekovi od investicijskih aktivnosti javljaju se u svezi s
investicijama i izdacima za nabavu dugotrajnih resursa kojima je cilj stvaranje budue dobiti i
buduih novanih tijekova. Novani tijekovi od financijskih aktivnosti
javljaju se pri
obavljanju transakcija s vlasnicima i kreditorima tvrtke, a za glavne stavke financijskih kao i

investicijskih aktivnosti propisuje se samo obveza odvojenog iskazivanja.
2.1.3.Hrvatski standard financijskog izvjetavanja 1
Od 01. sijenja 2008. u Hrvatskoj su u primjeni Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja
za financijsko izvjetavanje malih i srednjih poduzetnika. Hrvatski standard financijskog
Grupa autora (2000) Meunarodni raunovodstveni standardi, str. 3.
11
izvjetavanja 1 (HSFI 1) Financijski izvjetaji kao financijske izvjetaje navodi bilancu,

raun dobiti i gubitka, izvjetaj o promjenama kapitala, izvjetaj o novanom tijeku i biljeke
uz financijske izvjetaja i u njemu su dane kratke upute o sastavljanju izvjetaja o novanom
tijeku jer u Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja ne postoji standard koji se bavi
sastavljanjem izvjetaja o novanom tijeku.
Izvjetaj o novanom tijeku iskazuje novane tijekove, tj. priljev i odljev novca i novanih
ekvivalenata u odreenom obraunskom razdoblju. Novac obuhvaa novac u blagajni i
depozite po vienju, dok su novani ekvivalenti kratkotrajna, visoko likvidna ulaganja koja se
mogu brzo, u roku ne duem od tri mjeseca konvertirati u poznate iznose novca i podlona su
beznaajnom riziku promjene vrijednosti.
Informacije sadrane u Izvjetaju o novanom tijeku korisnicima pruaju osnovicu za
ocjenjivanje sposobnosti poduzetnika da stvara novac i novane ekvivalente kao i potrebu da
koristi iste, te su klasificirane na novane tijekove od poslovnih, investicijskih i financijskih
aktivnosti. Poslovne aktivnosti su glavne i druge aktivnosti koje stvaraju prihod poduzea,
osim investicijskih i financijskih aktivnosti, i proizlaze iz transakcija i poslovnih aktivnosti
koji odreuju i utjeu na dobit ili gubitak. Investicijske aktivnosti su stjecanje i otuenje
dugotrajne imovine i drugih ulaganja, koja nisu ukljuena u novane ekvivalente. Financijske
aktivnosti su one koje rezultiraju promjenom strukture i sastava kapitala i zaduivanja
poduzetnika. Izvjetaj o novanom tijeku se moe sastaviti primjenom direktne ili indirektne
metode. Direktna metoda prikazuje bruto novane primitke i izdatke zasebno za svaku
aktivnost, a indirektna metoda novani tijek od poslovnih aktivnosti prikazuje kao usklaenje
dobiti ili gubitka za nenovane rashode i nenovane prihode, te promjene u kratkotrajnoj
imovini i obvezama. Bitno je primijetiti da je razlika direktne i indirektne metode samo u
dijelu novanog tijeka od poslovnih aktivnosti.
12
2.1.4. Zakon o raunovodstvu

Financijsko izvjetavanje detaljno je ureeno Zakonom o raunovodstvu 6 koji predstavlja
osnovni zakonski propis koji definira podruje raunovodstva poduzetnika, a aktualni Zakon
o raunovodstvu je u primjeni od 01.01.2008.godine.U Zakonu su takoer propisane razliite
obveze u pogledu primjene standarda financijskog izvjetavanja to ima utjecaja i na
sastavljanje izvjetaja o novanom tijeku. Veliki poduzetnici i poduzetnici iji vrijednosni
papiri kotiraju na burzama kao i oni koji se spremaju na uvrtenje na organizirano trite
vrijednosnih papira obvezni su primjenjivati Meunarodne standarde financijskog
izvjetavanja to ukljuuje i Meunarodne raunovodstvene standarde u sastavljanju i
prezentiranju financijskih izvjetaja. Ovi su poduzetnici obvezni sastavljati puni skup
financijskih izvjetaja ( bilancu, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o novanom tijeku i izvjetaj
o promjenama kapitala ) sa svim propisanim pozicijama. Srednjim i malim poduzetnicima
doputeno je sastavljanje skraene bilance i rauna dobiti i gubitka, a izvjetaj o novanim
tijekovima i izvjetaj o promjenama kapitala nisu obvezni sastavljati, no oni su duni
primjenjivati Hrvatske standarde financijskog izvjetavanja pri sastavljanju i prezentaciji
godinjih financijskih izvjetaja. HSFI su u koliziji sa Zakonom o raunovodstvu, naime
Zakon o raunovodstvu navodi da mali i srednji poduzetnici nisu obvezni sastavljati izvjetaj
o novanom tijeku, dok HSFI 1 Financijski izvjetaji kao financijske izvjetaje navodi
bilancu, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o promjenama kapitala, izvjetaj o novanom tijeku i
biljeke uz financijske izvjetaje to implicira potrebu sastavljanja izvjetaja o novanom
tijeku.
2.2. SVRHA IZVJETAJA O NOVANOM TIJEKU

Kao to je ve naglaeno novac je vana ekonomska kategorija i vrlo vaan imbenik u
poslovanju svakog poduzea, a u praksi se esto dogodi da poduzetnik ima visoku dobit u
raunu dobiti i gubitka, a istodobno nema dovoljno novca da bi platio svoje vjerovnike .
Razlog tome treba traiti u temeljnim pretpostavkama na osnovi kojih se evidentiraju osnovni
elementi rauna dobiti i gubitka, a to su prihodi i rashodi. Prihodi i rashodi su obraunske
kategorije i evidentiraju se po naelu nastanka dogaaja odnosno promjene se evidentiraju
u trenutku njihovog nastanka, a ne u trenutku stvarnog priljeva ili odljeva novca.Veina
6
Zakon o raunovodstvu, NN 109/07
13
financijskih izvjetaja sastavlja primjenom naela nastanka dogaaja, i na temelju toga moe
se zakljuiti da u tim izvjetajima prihod ne znai ujedno i priljev novca, kao i to rashod ne
oznaava odljev novca, odnosno postoji vremenski nesklad izmeu prihoda i priljeva kao i
izmeu rashoda i odljeva.
Osnovne kategorije o kojima ovisi veliina novca i koje uzrokuju promjene novca pomoi e
da se lake razumije izvjetaj o novanom tijeku, biti e objanjene u nastavku.
Sastavni dio imovine poduzea je novac, a ralanjivanje potrebnih dijelova imovine i izvora
imovine dovodi do osnovnih parametara o kojima ovise promjene i izvor novca. Osnovna
bilanna jednakost glasi: 7
IMOVINA = IZVOR IMOVINE, tj. AKTIVA = PASIVA
Daljnjim analitikim prikazivanjem osnovne bilanne jednakosti dobiva se:
I=O+K
KI + DI = O + K
N + KI` + DI = O + K
I = imovina
K = kapital
O = obveze
N = novac
DI = dugotrajna imovina
KI = kratkotrajna imovina
KI` = kratkotrajna imovina bez novca
Ako se promjene na tim kategorijama oznae sa , onda vrijedi jednakost:
N + KI' +DI = O + K
ager, K., ager L. (1999.) Analiza financijskih izvjetaja, str.81.-82, .Zagreb, Masmedia d.o.o.
14
Iz ovog se moe zakljuiti da su promjene u novcu rezultat promjene u sljedeim

kategorijama:
N = O + K - KI' - DI
Ovo se moe objasniti kao: Poveanje ( primici) novca nastaju na osnovi poveanja obveza i
poveanja kapitala te smanjenja dugotrajne imovine i smanjenja kratkotrajne imovine bez
novca.Ovo je jako bitno razumjeti ako se izvjetaj sastavlja po indirektnoj metodi.
Svjedoci smo vrlo rasprostranjene nelikvidnosti ekonomskog sustava gdje je naplata
potraivanja veoma oteana i neizvjesna i zbog toga je uspjeno upravljanje novanim
resursima od kljune vanosti za svako poduzee. Izvjetaj o novanom tijeku se sastavlja na
principu primjene novanog naela, odnosno poslovne promjene se evidentiraju u trenutku
stvarnog priljeva odnosno odljeva novca te eliminira utjecaj raunovodstvenih politika i kao
takav korisnicima daje najsigurniju i najpouzdaniju sliku stanja novca i novanih ekvivalenata
u poduzeu.
Izrada i analiza izvjetaja o novanim tijekovima prua vane informacije o izvorima
pribavljanja i nainu upotrebe novca kao i o rezultatima upravljanja novanim resursima. U
njemu se najbolje oituje sposobnost poduzea u savladavanju rizika poslovanja kroz
osiguranje likvidnosti i solventnosti. Ovaj izvjetaj kljuan je za procjenu kvalitete zarade,
stupnja obnovljivosti poslovnih resursa kao i o stupnju konkurentnosti na tritu. Izvjetaj o
novanom tijeku takoer nam omoguava procjenu uinka novanih tijekova kao i sposobnost
poduzea da ostvari isti novani tijek.
2.3. METODE SASTAVLJANJA IZVJETAJA O NOVANOM TIJEKU

Izvjetaj o novanom tijeku mogue je sastaviti koritenjem dviju metoda:
1. Direktna ili izravna metoda
2. Indirektna ili neizravna metoda
15
DIREKTNA METODA
Direktna metoda stavlja u odnos sve priljeve (primitke) i odljeve (izdatke) gotovine te se
utvruju neto primitci kao razlika izmeu priljeva i odljeva po poslovnim, investicijskim i
financijskim aktivnostima. Ova metoda naziva se izravna zbog toga to se sve stavke
novanih primitaka i izdataka odreuju neposredno.
Direktna metoda sastavljanja izvjetaja o novanom tijeku je jednostavnija ali zahtijeva i
vee trokova sastavljanja nego kod primjene indirektne metode. Izvjetaji sastavljeni po ovoj
metodi razumljiviji su i jasniji, stoga se i ee koriste, a i MRS 7 predlae primjenu upravo
ove metode.
Izvjetaj o novanom tijeku po direktnoj metodi
POSLOVNE AKTIVNOSTI:
Novac primljen od kupaca
Primljene kamate i dividende
Ostali primici iz poslovanja
Novani izdaci dobavljaima i zaposlenima
Novani izdaci za kamate i poreze
Ostali izdaci iz poslovanja
NETO NOVANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI:
Novani primici od prodaje vrijednosnih papira ili postrojenja
Novani primici od naplate glavnice kredita
Izdaci za kupnju vrijednosnih papira ili postrojenja
Iznosi dani zajmoprimcima
NETO NOVANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
FINANCIJSKE AKTIVNOSTI:
Primici od kratkoronih i dugoronih pozajmica
Novac primljen od vlasnika (emisija dionica)
Otplate posuenih iznosa (bez kamata)
Isplate vlasnicima (dividende)
NETO NOVANI TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
Meigs, R.F., Meigs, W.B.: Raunovodstvo: Temelj poslovnog odluivanja, Mate, Zagreb, 1999.
Novac primljen od kupaca

U profitnim organizacijama novac primljen od kupaca je najbitniji i najvei primitak kojeg ta
organizacija ostvaruje. Kod prodaje za novac ne razlikuje se iznos novca primljen od kupaca
od iznosa evidentiranog kao prihod od prodaje, ali razlika se pojavljuje pri prodaji robe na
16
poek. Stvarni novani primici e se razlikovati od prihoda od prodaje za iznos naplaenih

potraivanja iz protekle godine i iznos nenaplaenih potraivanja iz tekue godina. Kad bi se
svi rauni naplatili naplate potraivanja od kupaca bile bi jednake prihodu od prodaje
umanjenom za porez na promet, meutim naplata potraivanja od kupaca, nakon to se odbije
porez na promet razlikovat e se od prihoda od prodaje za svotu poveanja ili smanjenja
salda na raunima potraivanja od kupaca, stoga vrijede sljedei obrasci: 8
Novac naplaen od kupaca= Prihod plus porez Poveanje salda potraivanja
Novac naplaen od kupaca= Prihod plus porez + Smanjenje salda potraivanja
Poveanje ili smanjenje iznosa na raunima potraivanja odreuje se usporedbom stanja na
raunima na poetku i kraju godine. Bitno je napomenuti da u izvjee o novanim tijekovima
ulaze samo naplate potraivanja u novcu i novanim ekvivalentima odnosno da drugi naini
podmirivanja potraivanja (zamjena, protuusluga ili pretvorba u glavnicu) nisu novani tijek.
Primljene kamate i dividende

Zbog toga to se prihod od dividendi evidentira na novanoj osnovi, iznos dividendi iz rauna
dobiti i gubitka predstavlja novac primljen u obliku dividendi.
Za razliku od dividendi kamate se priznaju po obraunskoj osnovi. Naplaenim kamatama
prethode potraivanja za kamate, meutim kao to je ve istaknuto sva potraivanja ne moraju
biti naplaena pa se moe dogoditi da su primici od kamata manji od prihoda od kamata, isto
tako se moe dogoditi da je postojao saldo potraivanja za obraunane kamate iz prethodne
godine koji su naplaeni u tekuoj te dolazi do situacije gdje su primici od kamata vei od
prihoda od kamata.
Formula za pretvaranje neto prihoda od kamata u novanu osnovu moe se prikazati na
ovakav nain:
Primljene kamate = Prihod od kamate + Smanjenje iznosa potraivanja za kamate
Belak, V. (1955.) Menadersko raunovodstvo, Zagreb:RriF-plus
17
Primljene kamate = prihod od kamate Poveanje iznosa potraivanja za kamate

Novani izdaci dobavljaima i zaposlenima
U raunu dobiti i gubitka nalaze se trokovi prodanih proizvoda za cijelu godinu ne uzimajui
u obzir jeli ta ista roba nabavljena i plaena u tom razdoblju. Za razliku od rauna dobiti i
gubitka, izvjetaj o novanom tijeku prikazuje novac plaen za trgovinsku robu tijekom
godine bez obzira ako trgovinska roba kupljena prethodne godine i ostala neprodana na kraju
godine.
Odnos izmeu novanih izdataka za trgovinsku robu i trokova prodanih proizvoda ovisi o
promjenama tijekom razdoblja na dva korespondentna rauna bilance: rauna zaliha i rauna
obveza prema dobavljaima. Ovaj se odnos moe iskazati na sljedei nain: 9
Novani
izdaci za
kupnju
Trokovi
trgovinske
robe
prodanih
proizvoda
Poveanje
zaliha
ili
- Smanjenje
zaliha
+ Smanjenje obveza
prema dobavljaima
ili
- Poveanje obveze
prema dobavljaima
Analizirajui ovaj odnos dolazi se do zakljuka da e poduzee , ako eli smanjiti novane
izdatke za kupnju trgovinske robe, smanjiti nabavku zaliha tijekom obraunskog razdoblja
i/ili e poveati obvezu prema dobavljaima na nain da nee svu nabavljenu trgovinsku robu
platiti gotovinom.
Raun dobiti i gubitka definira rashode kao trokove roba i usluga koje su se koristile tijekom
razdoblja, meutim treba naglasiti da svi iznosi koji predstavljaju rashode ujedno ne
predstavljaju i novane izdatke. Jedan od primjera rashoda koji ne predstavljaju izdatak je
amortizacija, stoga je u pretvaranju obraunatih rashoda u novanu osnovu potrebno odbiti
trokove amortizacije kao i sve ostale nenovane rashode od obraunatih poslovnih rashoda.
Razlike izmeu rashoda i izdataka mogu se i javiti ako doe do kratkorone vremenske
9
Meigs, R.F., Meigs, W.B.: Raunovodstvo: Temelj poslovnog odluivanja, Mate, Zagreb, 1999., str.885.
18
razlike izmeu priznavanja rashoda i isplate novca. Kao to je ve reeno izdaci se

evidentiraju u trenutku isplate novca, a rashodi se evidentiraju u trenutku kad se nabavljena
roba ili usluge na koje se rashodi odnose ponu koristiti. Uzimajui u obzir kratkoronu
vremensku razliku izmeu priznavanja rashoda i izdataka mogue su ove tri situacije:
1. Ukoliko se plaanje vri unaprijed dolazi do stvaranja imovine koja se naziva
unaprijed plaeni rashod ili izdatak koji prethodi rashodu, odnosno dolazi do situacije
u kojoj su priznati rashodi manji od iznosa koji je evidentiran kao izdatak. Razlika se
javlja u iznosu za koji se unaprijed plaeni rashodi poveaju tijekom godine.
2. Ako do plaanja doe u istom razdoblju u kojem se roba ili usluge koriste onda nema
nikakvih razlika jer je novani izdatak jednak rashodu.
3. Ukoliko se plaanje izvri nakon stvaranja rashoda, plaanje smanjuje obvezu za
obraunate rashode. U tom sluaju iznos koji je priznat kao rashod manji je od
novanih izdataka i to za iznos za koji se obveze za obraunate rashode smanje
tijekom godine.
Odnos izmeu novanih izdataka i obraunatih rashoda moe se prikazati na sljedei
nain: 10
Plaanja
rashoda
Rashodi (
-amortizacija
i ostali
nenovani
rashodi)
+ Poveanje
izdataka koja
prethode
rashodu
ili
- Smanjenje
izdataka koja
prethode
rashodu
+ Smanjenje
obraunatih
obveza
ili
- Poveanje
obraunatih
obveza
Bitno je takoer i napomenuti da podmirivanje obveza prema dobavljaima koje nije izvreno
u novcu nego na neki drugi nain (kompenzacijom, uslugama, prijenosom duga i sl.) ne ulazi
u novane tijekove i svote podmirene na takav nain treba odbiti.
10
Meigs, R.F., Meigs, W.B.: Raunovodstvo: Temelj poslovnog odluivanja, Mate, Zagreb, 1999., str.886.
19
Novani izdaci za kamate i poreze

Novani izdaci za kamate najee su posljedica kratkoronih ili dugoronih uzetih posudbi
ili kredita, oni mogu biti preneseni iz prethodnog razdoblja ili mogu ostati u saldu za idue
razdoblje, stoga se izdaci za kamate mogu razlikovati od kamata koje su evidentirane u raunu
dobiti i gubitka.
Novani izdaci za porez posljedica su naplate poreza u korist drave, to mogu biti : porez na
promet i plaeni porez na dobitak po godinjem obraunu i uplaene akontacije poreza na
dobitak.
Izvjetaj o novanom tijeku prikazuje novane izdatke za kamate i poreze odvojeno od
novanih izdataka za plaanje poslovnih rashoda. Troak kamata i poreza moe se pretvoriti u
novane izdatke na isti nain kao to se pretvaraju poslovni rashodi.
INDIREKTNA METODA
Izvjetaj o novanom toku sastavljen prema neizravnoj ili indirektnoj metodi ne prikazuje
posebno stavke primitaka i izdataka ve prikazuje novac osiguran od operativnih aktivnosti u
obliku neto dobiti. Neto dobit nakon toga korigiramo za stavke promjene na raunima koji
utjeu na novani tok i stanje novca kao to su npr. kupci, dobavljai, poveanje/smanjenje
zaliha, poveanje/smanjenje vrijednosti imovine.
Prema indirektnoj metodi neto novani tijek od poslovnih aktivnosti utvruje se
usklaivanjem dobiti ili gubitka za uinke:
-promjena tijekom razdoblja za zalihe i potraivanja i obveze iz poslovanja
-nenovanih stavki kao to su amortizacija, rezerviranja, odgoeni porezi, nerealizirane
pozitivne i negativne teajne razlike, neraspodijeljeni dobici povezanih drutava. Prema tome
bit neizravne metode je iz kategorije dobiti iskljuiti one pozicije bilance i rauna dobiti i
gubitka koji ne odraavaju novane priljeve i odljeve.
Na primjer amortizacija dugotrajne imovine koja predstavlja troak i rashod u smislu RDG-a
ne predstavlja novani izdatak te ju iz tog razloga dodajemo neto dobitku kao pozitivnu
stavku ( amortizacija je umanjila neto dobit, a ne predstavlja istodobno odljev novca).
20
Kad se radi o novanim tijekovima od operativnih aktivnosti u okviru neizravne metode,

korekcije neto dobitaka, tj. prilagodbe koje treba izvriti, mogu se razvrstati u sljedea tri
tipa: 11
1. Prilagodbe za stavke koje se ne ukljuuju u tijekove gotovine, kao to su amortizacija i
deprecijacija, na primjer.
2. Prilagodbe za promjene u nenovanoj tekuoj aktivi i tekuoj pasivi koje su u svezi s
operativnim aktivnostima.
3. Iskljuivanje dobitaka i gubitaka koji ne proizlaze od operativnih aktivnosti nego se
odnose na investicijske i financijske aktivnosti . Te se stavke iskljuuju u sluaju kad
neto dobitak ukljuuje dobitke i gubitke od investicijskih i financijskih aktivnosti.
Izraun novanog tijeka od poslovnih aktivnosti preraunavanjem iz kategorije neto dobiti
ukazuje na povezanost i razlike izmeu ekonomskih aktivnosti tvrtke iskazanih kroz neto
dobit sa stvaranjem i apsorpcijom novca, i to je zasigurno najvanija prednost koritenja
neizravne metode.
Nedostatak primjene neizravne metode sastavljanja izvjetaja o novanim tijekovima oituje
se u nemogunosti usporedbe novanih priljeva i odljeva od poslovnih aktivnosti s prihodima
i rashodima iz kojih su nastali. Isto tako kao nedostatak moe se navesti situacija ako tvrtka
nema aktivnosti udruivanja i stjecanja te poslovanje u stranoj valuti. Naime u tom sluaju
izvjetaj o novanom tijeku sastavljen prema neizravnoj metodi je samo preinaeni oblik
bilance i rauna dobiti i gubitka te je njegova informacijska vrijednost zanemariva.
Za sastavljanje izvjetaja o novanom tijeku potrebno je dobro poznavati prirodu bilance i
rauna dobiti i gubitka, kao i utjecaj promjena u financijskim pozicijama na novane tijekove,
inae e doi do nepotrebnih komplikacija i zbrke koja e oteati primjenu ove metode. Da bi
se otklonile nepotrebne komplikacije u sljedeoj tablici dana su pravila za utvrivanje
tijekova gotovine po neizravnoj metodi:
11
Belak, V.: Menadersko raunovodstvo, RRiF-plus, Zagreb, 1995., str. 115.
21
Tablica 1: Temeljna pravila za utvrivanje novanih tijekova po neizravnoj metodi:

Novani tijek iz poslovnih aktivnosti
Dobitak tekue godine nakon oporezivanja
+ Deprecijacija
+ Amortizacija
+ Smanjenje dugovnih salda na poslovnim
nenovanim raunima tekue aktive
+ Poveanje potranih salda na poslovnim
raunima tekue pasive
+ Gubici od investicijskih i financijskih
aktivnosti (zbog njihova iskljuenja iz
rezultata od poslovnih aktivnosti)
Novani tijek iz investicijskih aktivnosti
Pokazatelji priljeva novca
+ Smanjenje neto vrijednosti na pojedinanim
raunima dugotrajne materijalne imovine
prodajom, uveano za dobitak na prodaji
dugotrajne materijalne imovine
+ Smanjenje na raunima ulaganja u glavnice i
vrijednosne papire drugih drutava prodajom,
uveano za dobitak od prodaje
+ Primljeni udjeli i dividende od drugih
drutava
- Poveanje dugovnih salda na poslovnim

nenovanim raunima tekue aktive
- Smanjenje potranih salda na poslovnim
raunima tekue pasive
- Dobici od investicijskih i financijskih
aktivnosti (zbog njihova iskljuenja iz
rezultata od poslovnih aktivnosti)
Pokazatelji odljeva novca

- Poveanje vrijednosti na pojedinanim
raunima dugotrajne imovine kupnjom,
umanjeno za nenovano investiranje u
dugotrajnu imovinu
- Gubitak na prodaji dugotrajne imovine
- Poveanje na raunima ulaganja u glavnice i
vrijednosne papire drugih drutava
Novani tijek iz financijskih aktivnosti

Pokazatelji priljeva novca
Pokazatelji odljeva novca
+ Smanjenje salda na nenovanim raunima
- Poveanje salda na nenovanim raunima
aktive koji obuhvaaju financijske aktivnosti
aktive koji obuhvaaju financijske aktivnosti
+ Poveanje salda na raunima pasive koji
- Smanjenje salda na raunima pasive koji
obuhvaaju financijske aktivnosti
obuhvaaju financijske aktivnosti
Belak, V.: Menadersko raunovodstvo,RriF-plus, Zagreb, 1995.
Izvjetaji sastavljeni po neizravnoj metodi imaju jednake neto novane tijekove od poslovnih,
investicijskih i financijskih aktivnosti te isti ukupan rezultat kao i izvjetaji sastavljeni prema
izravnoj metodi, samo zbog razlike u postupku izrade dolazi se do drugaijeg pogleda na to
podruje financijske analize kao i do dodatnih informacija koje mogu posluiti korisnicima
izvjea.
Potrebno je takoer i naglasiti da su izvjetaji o novanom tijeku, bez obzira kojom su
metodom sastavljeni, vrlo bliski raunu dobiti i gubitka, usprkos razlikama koje se pojavljuju
u kraem vremenskom razdoblju odnosno u godinjim rezultatima. Naime kad se ova dva
22
izvjetaja usporeuju na due vremensko razdoblje razlika izmeu primitaka i izdataka sasvim
e se izjednaiti s raunovodstvenom neto dobiti.
KONSOLIDIRANI IZVJETAJ O NOVANOM TIJEKU
Pojam konsolidacija oznaava poslovno spajanje u kojem se formira novo poduzee koje
stjee dva ili vie poduzea koja nakon stjecanja prestaju postojati kao pravni subjekti, a to je
takoer i proces spajanja financijskih izvjetaja matice i podrunice. Sam proces sastavljanja
konsolidiranih financijskih izvjetaja znai spajanje odvojenih temeljnih financijskih
izvjetaja koji e na jednom mjestu odraziti financijski poloaj i poslovne aktivnosti skupine
poduzea, kao da se radi o istom poduzeu.
Prema Zakonu o raunovodstvu uvjeti za konsolidaciju financijskih izvjetaja postoje ako
jedno poduzee (matica) dri vie od 50% obinih dionica, ili udjela s pravom glasa, drugog
poduzea (podrunice). Kada se radi o skupini koja se konsolidira, onda matica kao i sve
podrunice sastavlja izvjetaj o novanom tijeku kao sastavnom dijelu svojih temeljnih
financijskih izvjetaja. Meutim, matica sastavlja i prezentira konsolidirane financijske
izvjetaje meu kojima je i konsolidirani izvjetaj o novanom tijeku.. Konsolidirani
financijski izvjetaji neophodni su radi fer prezentiranja situacije kada jedno poduzee u grupi
ima direktnu ili indirektnu kontrolu nad drugim poduzeima. Najei korisnici konsolidiranih
financijskih izvjetaja su oni koji su dugorono zainteresirani za matino poduzee, a to su
postojei i potencijalni dioniari matinog poduzea, dugoroni vjerovnici, menadment,
potencijalni investitori i financijski analitiari, ali i drava (porezna uprava) i
javnost.
Prilikom
se
sastavljanja
konsolidiranih
financijskih
izvjetaja
primjenjuju
ista
raunovodstvena naela kao da se radi o sastavljanju temeljnih financijskih izvjetaja.

Sastavljanje konsolidiranog izvjetaja o novanom tijeku je kompleksan postupak jer treba
zasebno iskazati novane tijekove koji proizlaze iz odnosa s povezanim odnosno steenim
drutvima. Konsolidirani izvjetaj o novanom tijeku priprema se na temelju konsolidiranog
izvjetaja o dobiti i konsolidirane bilance. Potrebno je zbrojne novane tijekove koji proizlaze
iz stjecanja drutva odvojeno prezentirati i klasificirati kao investicijske aktivnosti. Iz
konsolidiranih salda imovine i obveza treba oduzeti iznose imovine i obveza koji su steeni
od ovisnog drutva,a bitno je i eliminirati sve meusobne transakcije, odnosno meusobna
ulaganja u dionice, meusobne obveze kao i meusobne prihode i rashode.
23
3. ANALIZA IZVJETAJA O NOVANOM TIJEKU KAO MJERA

USPJENOSTI POSLOVANJA TVRTKE
Analiza financijskih izvjetaja ukljuuje uporabu razliitih financijskih izvjetaja koji su
propisani zakonom. U svakom od tih izvjetaja nalaze se informacije o kapitalu, imovini,
prihodima, novanim tijekovima itd., a da bi se iz tih izvjetaja donijele kvalitetne i relevantne
informacije treba se odrediti okvir za njihovu analizu. Analiza se najee provodi na nain da
se koriste financijski odnosi ili indeksi koji povezuju dva financijska podatka. Financijska
analiza ukljuuje uporabu razliitih financijskih izvjetaja. Svrha tih izvjetaja je davanje
financijskih informacija. Financijske informacije predstavljaju rezultat poslovanja tvrtke
izraen u novcu. Kao izvor financijskih informacija mogu se koristiti:
Financijski izvjetaji
Publikacije analitiara vrijednosnica i izvjetaji brokerskih kua za poduzee i
industriju
Interni izvjetaji pripremljeni za potrebe menadmenta
Trini podaci
Itd.
Zakonom o raunovodstvu odreena su temeljna financijska izvjetaji, obveze sastavljanja,
revidiranja i objavljivanja izvjetaja ovisno o veliini poduzea, te kriteriji za odreivanje
veliine poduzea (mala, srednje velika i velika). Temeljni financijski izvjetaji u RH prema
ZOR-u (Zakon o raunovodstvu) su:
Bilanca
Raun dobitka i gubitka
Izvjetaj o novanom tijeku
Biljeke uz financijska izvjetaje
Izvjetaj o promjeni glavnice
Mnogi korisnici financijskih izvjetaja esto kau da iz njih ne mogu ocijeniti bonitet drutva
i da izvjetaji slue samo za zadovoljavanje zakonskih uvjeta. Meutim, na temelju dobre
analize moe se donijeti mjerodavan sud o bonitetu promatranog drutva . Analiza omoguava
odgovor na pitanje kako je poduzee poslovalo u prethodnom razdoblju i kako poboljati
rezultat u narednom razdoblju. Analiza financijskih izvjetaja je najvaniji cjelokupne
analize poslovanja poduzea jer temeljni financijski izvjetaji (bilanca, raun dobitka i
24
gubitka, izvjetaj o novanom tijeku, izvjetaj o promjenama kapitala i biljeke uz financijske

izvjetaje) daju potrebne informacije i omoguuju uvid u realno stanje i poslovanje
trgovakog drutva. 12
Korisnici financijskih izvjetaja nisu samo menadment, naime za rezultate analize zanimaju
se i vanjski korisnici odnosno dobavljai i investitori. Iako sve korisnike ne zanimaju isti
podaci niti svi koriste iste oblike analize, svi su zainteresirani za financijsku stabilnost i
profitabilnost poduzea.
Za menadment je analiza financijskih izvjetaja podloga za kontrolu poslovanja i odravanje
uspjenog stanja poduzea. On koristi analizu financijskih izvjetaja da bi kontinuirano pratio
vlastitu financijsku situaciju, da bi se provodio financijski nadzor i kao temelj za planiranje
budueg stanja poduzea. Zadatak menadmenta nije samo ostvariti profitabilno poslovanje
koje e rezultirati neto dobitkom i rastom bogatstva dioniara nego i brzo pretvoriti neto
dobitak u gotovinu.
Dobavljai su najvie zainteresirani za likvidnost poduzea, naime njihova potraivanja su
kratkorona i samo ih zanima jeli poduzee sposobno brzo platiti. Imatelji obveznica imaju
dugorona potraivanja od poduzea stoga su oni zainteresirani za profitabilnost, strukturu
kapitala poduzea, izvore sredstava i njegovu upotrebu. Ostvarivanje zarade od investiranog
posla je ono to najvie zanima investitore pa su oni pri analizi financijskih izvjetaja
zainteresirani za financijsko stanje i profitabilnost poduzea.
Temeljni kriteriji dobrog poslovanja su :
Sigurnost poslovanja
Uspjenost poslovanja
Analiza financijskih izvjetaja ne osigurava sigurnost i uspjenost poslovanja, ali kvalitetno

napravljena analiza temeljena na realnim i istinitim financijskim izvjetajima moe velike
pomoi pri planiranju budunosti i ostvarivanju ciljeva poslovanja, odnosno maksimalizaciji
dobiti
12
Horvat Jurjec, K., Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja, RriF, br. 7/11
25
3.1. STRUKTURA IZVJETAJA O NOVANOM TIJEKU

U izvjetaju o novanom tijeku informacije su prikazane u obliku novanih tijekova od
investicijskih aktivnosti, novanih tijekova od poslovnih aktivnosti i novanih tijekova o
financijskih aktivnosti. Zbroj
neto novanih tijekova od poslovnih, investicijskih i
financijskih aktivnosti predstavlja ukupni novani tijek, koji moe biti pozitivan (priljev) ili
negativan (odljev).
S obzirom da izvjetaj o novanom tijeku korisnicima osigurava
informacije za procjenu uspjenosti poslovanja kao i informacije za procjenu buduih tijekova

gotovine bitno je i znati strukturu istih da bi jo bolje protumaili informacije sadrane u
njemu.
Poslovne aktivnosti poduzea su ujedno glavne te imaju najznaajniji utjecaj na financijski
rezultat poduzea. U novane tijekove iz poslovnih aktivnosti svrstavaju se svi novani
tijekovi, osim onih koji su povezani s financijskim i investicijskim aktivnostima. Novani
tijek iz poslovnih aktivnosti pokazuje jeli poduzee u stanju servisirati svoje dugove, a
koristan je i za predvianje moe li poduzee podnijeti dodatne trokove. Poslovne aktivnosti
trebale bi biti one aktivnosti iz kojih poduzee ostvaruje najvie novca, jer je to u biti kljuni
pokazatelj da poduzee svojim redovnim aktivnostima generira dovoljno novca da bi ouvalo
poslovnu sposobnost.
U izvjetaju o novanom tijeku pod investicijskim aktivnostima prikazuju se oni primici i
izdaci koji su vezani uz kupnju ili prodaju dugotrajne imovine. Dugotrajnu imovinu ine
materijalna imovina, nematerijalna imovina, financijska imovina (plasman novca dui od
jedne godine) te potraivanja iji je rok dospijea dui od jedne godine. Novani tijekovi iz
investicijskih aktivnosti odreuju se analizom stanja na odgovarajuim imovinskim raunima
tijekom godine. Dugovna strana knjiena na ovim raunima predstavljaju kupnju imovine ili
novane odljeve, a potrana strana predstavlja troak nabave ili knjigovodstvenu vrijednost
prodane imovine.
Financijske aktivnosti poduzea su aktivnosti vezane uz financiranje poslovanja i obuhvaaju
promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obveza. Ove aktivnosti ukljuuju transakcije
poduzea s njegovim vlasnicima i transakcije s onima koji posuuju novac, kreditorima. Da bi
odredili novane tijekove iz financijskih aktivnosti potrebno je analizirati promjene
evidentirane na dugovnim i potranim stranama na odgovarajuim raunima obveza i
26
dioniarske glavnice. Promjene na dugovnim stranama rauna dugoronih obveza i uplaenog

kapitala pokazuju novane izdatke, dok promjene na potranim stranama rauna obino
pokazuju novane primitke.
Kao to je ve objanjeno postoje poslovne, investicijske i financijske aktivnosti, te je mogue
da svaka aktivnost ostvaruje ili novani priljev ili novani odljev te s obzirom na to moemo
rei da postoji osam razliitih kombinacija struktura izvjetaja o novanom tijeku. Svaka
pojedina kombinacija ukazuje na sposobnost poduzea da generira i koristi novac za
financiranje budueg poslovanja i rasta, te za kontroliranje duga. Te kombinacije dane su u
sljedeoj tablici: 13
Tablica 2. Struktura izvjetaja o novanom tijeku
KATEGORIJA
POSLOVNE
INVESTICIJSKE
FINANCIJSKE
AKTIVNOSTI
AKTIVNOSTI
AKTIVNOSTI
Kategorija 1
Kategorija 2
Kategorija 3
Kategorija 4
Kategorija 5
Kategorija 6
Kategorija 7
Kategorija 8
Kategorija 1 predstavlja strukture novanih tijekova poduzea koja generiraju pozitivni

novani tijek iz poslovnih aktivnosti te negativan novani tijek iz investicijskih i financijskih
aktivnosti. Ovo je i ujedno najbolja situacija, jer poduzea s ovakvim novanim tijekom
redovnim poslovanjem ostvaruju dovoljno novca da bi financirale poslovanje, kapitalna
ulaganja, otplatu duga, isplatu dividendi te otkup vlastitih dionica.
Ovakvu strukturu
novanih tijekova imaju zrela, uspjena poduzea ili poduzea koja su u fazi umjerenog rasta.
Struktura izvjetaja o novanom tijeku svrstana u kategoriju 2 odnosi se na poduzea koja
ostvaruju pozitivne novane tijekove od poslovnih i financijskih aktivnosti dok su novani
13
Aljinovi Bara .(2011/2012.) Raunovodstvo novanih tijekova-skripta, nastavni materijali
27
tijekovi od investicijskih aktivnosti negativni. Ovakva struktura novanih tijekova

karakteristina je za poduzea koja su u fazi rasta i koja oekuju da e se taj rast i nastaviti.
Naime ovakva struktura znai da poduzee iako ostvaruje pozitivni novani tijek od poslovnih
aktivnosti , to mu nije dovoljno, pa koristi i dodatna vanjska financiranja kao to su dugoroni
krediti, emitiraju obveznice i dionice, da bi financiralo investicijska ulaganja.
Struktura izvjetaja o novanom tijeku svrstana u kategoriju 3 predstavlja poduzea koja
ostvaruju pozitivne novane tijekove iz poslovnih i investicijskih aktivnosti, a negativne
novane tijekove iz financijskih aktivnosti. Pozitivan novani tijek od poslovnih aktivnosti
znai da poduzee generira novac iz redovnog poslovanja, ali pozitivan novani tijek iz
investicijskih aktivnosti nas upozorava da poduzeu oito nije dovoljan novac koji generira iz
redovnog poslovanja pa prodaje dugotrajnu imovinu da bi financiralo redovno poslovanje i
pokrilo dug. Ovakva struktura novanih tijekova karakteristina je za poduzea koja se nalaze
u fazi pada ili zapoinju s restrukturiranjem.
Kategorija 4 odnosi se na poduzea koja ostvaruju negativne novane tijekove iz poslovnih i
investicijskih aktivnosti i pozitivne novane tijekove iz financijskih aktivnosti. Negativni
novani tijekovi iz poslovnih aktivnosti signaliziraju da poduzee ne ostvaruje dovoljno novca
za financiranje poslovanja i kapitalnih ulaganja, a pozitivni novani tijekovi iz financijskih
aktivnosti znae da poduzee koristi vanjska financiranja da bi financiralo redovno poslovanje
i kratkorona ili dugorona zaduenja. Ovakvu strukturu imaju zrela poduzea koja ne
ostvaruju dovoljno novca iz poslovnih aktivnosti, pa se zaduuju, ili mlada, poetnika
poduzea kojima je potreban kapital za financiranje poslovanja.
ostvaruju negativni novani tijek iz poslovnih i financijskih aktivnosti te pozitivan novani
tijek iz investicijskih aktivnosti. Poduzea koja ostvaruju negativne novane tijekove iz
poslovnih i financijskih aktivnosti su ona poduzea koja redovnim poslovanjem ne generiraju
novac, ali nisu ni u mogunosti koristiti zaduivanje ili izdavanje obveznica ili dionica da bi
financiralo poslovanje. Pozitivni novani tijekovi iz investicijskih aktivnosti znae da
poduzee prodaje svoju dugotrajnu imovinu. Poduzea s ovakvom strukturom novanih
tijekova su u financijskim problemima te prodaju svoju dugotrajnu imovinu da bi financirali
redovno poslovanje i vratili dug. Ovakvo stanje je kratkog vijeka i neodrivo je ,jer ovakva
situacija vodi poduzee u bankrot.
28

ostvaruju negativni novani tijek iz poslovnih aktivnosti i pozitivni novani tijek iz
investicijskih i financijskih aktivnosti. Ovakva situacija karakteristina je za poduzea koja su
u zavrnoj fazi ivotnog ciklusa ili su pred restrukturiranjem. Naime situacija u kojoj
poduzee na stvara novac redovnim poslovanjem, nego se financira prodavanjem dugotrajne
imovine, to nam signaliziraju pozitivni novani tijekovi iz investicijskih aktivnosti, i
vanjskim zaduivanje, to vidimo iz pozitivnih financijskih aktivnosti, nije odriva te je vrlo
vjerojatno da e takvo poduzee zapasti u financijske probleme.
ostvaruju pozitivan novani tijek iz poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti. Ovakva
situacija je neobina ali i izuzetno povoljna, no dugorono je neodriv. Najvjerojatnije je da
se poduzea s ovakvom strukturom novanih tijekova pripremaju na preuzimanje ili stjecanje
drugih poduzea.
Struktura izvjetaja o novanom tijeku gdje su novani tijekovi iz poslovnih, investicijskih i
financijskih aktivnosti negativni svrstana je u kategoriju 8. Negativni novani tijek iz svih
aktivnosti izuzetno je nepovoljan, a ovakva situacija mogua je jedino ako poduzee ima
novane rezerve za pokrivanje gubitaka i financiranje poslovanja. Ovakav obrazac novanih
tijekova je neobian i u svakom sluaju neodriv.
Poduzea koja ostvaruju negativni novani tijek moraju prodavati svoju imovinu ili se
zaduivati uzimanjem kredita ili izdavanjem dionica ili obveznica da bi mogli financirati
poslovanje. Takav nain financiranja nije dobar za poduzee i dugorono je neodriv stoga je
jako bitno za poduzee , da bi opstalo, da u dugom roku ostvaruje pozitivni novani tijek. Isto
tako, ako poduzee ostvariva negativni novani tijek iz poslovnih aktivnosti, investitori i
kreditori e oklijevati ulagati u to poduzee jer je oito da poduzee nije sposobno generirati
novac iz svojih redovnih poslovnih aktivnosti.
29
3.2. HORIZONTALNA I VERTIKALNA ANALIZA IZVJETAJA O NOVANOM

TIJEKU
Horizontalna analiza
Horizontalna analiza financijskih izvjetaja je analiza koja omoguuje usporeivanje podataka
kroz due vremensko razdoblje da bi se otkrile tendencije i dinamika promjena. S tim u svezi
sastavljaju se komparativni raunovodstveno-financijski izvjetaji, kojima se analizira
postotna promjena pojedinih pozicija u financijskim izvjetajima kroz due vremensko
razdoblje. Kljuna varijabla u horizontalnoj analizi je vrijeme budui se usporedbom
elemenata financijskih izvjetaja, iskazanih u novanim jedinicama, izmeu dva ili vie
razdoblja donosi zakljuak o kretanju pojave kroz odreeno razdoblje na osnovu ega je
mogue utvrditi problematina podruja poslovanja.
Najvei problemi horizontalne analize su : inflacija, promjene obraunskog sustava kod izrade
i predoenja izvjetaja, promjene u politici bilanciranja i sve ostale promjene koje izvjetaje
ine neusporedivim. U takvim sluajevima izvjetaje treba uskladiti prije usklaivanja, ali ako
to nije mogue, onda je potrebno uskladiti samo bitne stavke ili bitne pokazatelje performansi
te ih onda usporediti.
Horizontalna analiza novanih tijekova je usporedba rezultata neto novanih tijekova tekueg
razdoblja u odnosu na bazno razdoblje. Ovom analizom dolazimo do informacija o kretanju
pojedinih novanih tijekova kroz promatrana razdoblja, a koristi se kad se eli otkriti uzrok
promjene, procijeniti jeli promjena povoljna ili ne, ali isto tako i za procjenu vjerojatnosti da
se takav trend nastavi i dalje. 14
Da bi pravilno proveli horizontalnu analizu potrebno je za poetak odrediti baznu godinu,
zatim se svakoj stavci iz bazne godine, koja se analizira, daje ponder sto (100). Nakon toga se
stavke iz drugih godina izraavaju kao postotna vrijednost bazne godine. Ovakav nain
analiziranja primjenjuje se kod analize uspjenosti poduzea. Za potrebe forenzine analize
ee se koristi i primjereniji je verini indeks, odnosno u tom sluaju se ne odreuje bazna
godina ve se usporeuje svaka godina sa prethodnom na temelju izrauna verinih indeksa.
14
30
Vertikalna analiza
Vertikalna analiza uzima jednu poziciju iz financijskog izvjetaja kao konstantu, a zatim se
odreuje postotak svih ostalih varijabli u odnosu na konstantnu varijablu, dakle usporeujemo
jednu poziciju u financijskom izvjetaju s povezanim pozicijama istog izvjetaja.
Vertikalna analiza izvjetaja o novanom tijeku daje predodbu o glavnim izvorima novca i
novanih ekvivalenata, ali i o najznaajnijim svrhama gdje se koriste novana
sredstva.Grafiki prikaz vertikalne analize uvelike olakava analiziranje i usporedbu te ga je
preporuljivo koristiti.
Vertikalna analiza je strukturna analiza financijskih izvjetaja. Strukturni financijski izvjetaji
vrlo su korisni kod usporeivanja s konkurentima te za usporeivanje podataka jednog
poduzea u uvjetima inflacije. Strukturni financijski izvjetaji su korisni pri usporeivanju
dvaju poduzea razliitih veliina jer prevladavaju razlike u veliini poduzea, ali i kod
usporeivanja podataka kad je u vremenu prisutna inflacija. 15
3.3. ANALIZA POMOU POKAZATELJA NOVANOG TIJEKA

Jedna od najee koritenih analiza financijskih izvjetaja je analiza putem pokazatelja. Ona
nam moe dati dobar pregled poduzea te naglasiti njegove slabosti i snage. Povezivanjem
stavki iz jednog ili dvaju izvjetaja, odnosno knjigovodstvenih ili trinih podataka,
financijska analiza pokazuje povezanost izmeu rauna u financijskim izvjetajima i
omoguuje vrednovanje financijskog stanja i poslovanje tvrtke. Bitno je napomenuti da
upotrebljivost financijskih izvjetaja ovisi o tonosti financijskih izvjetaja i predvianja na
osnovu kojih su pokazatelji i izraunati. Financijski pokazatelji dobri su u onoj mjeri u kojoj
su dobre pretpostavke na kojima se oni temelje.
15
31
Prednost pokazatelja u odnosu na apsolutne vrijednosti pokazatelja je njihova neovisnost o

veliini poduzea, a s time je omoguena i bolja usporedivost rizika i povrata izmeu tvrtki
razliitih veliina. Isto tako, veliina poduzea moe se udvostruiti u roku od nekoliko
godina, ali ce pokazatelji u vremenski razliitim financijskim izvjetajima jo biti usporedivi.
U poetku analize putem pokazatelja uglavnom su se analizirali odnosi pozicija iz bilance i
rauna dobiti i gubitka, a danas se sve vie analiziraju pokazatelji koji u sebi sadre barem
jednu komponentu iz izvjetaja o novanom tijeku, pa s obzirom na to moemo rei da
postoje tradicionalni pokazatelji i pokazatelji novanog tijeka.
Pokazatelji novanog tijeka su pokazatelji poslovanja koji se temelje na odnosu bilannih
pozicija, pozicija rauna dobiti i gubitka te pozicija izvjetaja o novanom tijeku. Kao to je
ve napisano, ti pokazatelji u sebi imaju barem jednu komponentu iz izvjetaja o novanom
tijeku.
Osim injenice da su novani tijekovi manje podloni manipulacijama od nastalih dogaaja,
razlozi koji su doveli do poveanog koritenja pokazatelja novanih tijekova su sljedei: 16
Porast udjela nematerijalne imovine u ukupnoj imovini tvrtke- mnoge tvrtke u
uslunom sektoru raspolau velikim vrijednostima nematerijalne imovine u obliku
intelektualnog kapitala, imena/marke te znanja i iskustva. Neke od njih uope nemaju
materijalne imovine, te je u takvim tvrtkama ocjena likvidnosti i zaduenosti na
temelju tradicionalnih pokazatelja iz pozicija bilance i rauna dobiti i gubitka potpuno
nemogua, pa ih je mogue usporeivati samo na temelju pokazatelja novanog tijeka
koji u sebi imaju nematerijalnu imovinu.
Visoki
kapitalni
izdaci
sektoru
kapitalno-intenzivne
industrije(
beine
telekomunikacije, farmaceutika i sl.)- Rast ovih tvrtki bio bi nemogu bez velikih
kapitalnih izdataka, koji istodobno negativno utjeu na kategoriju dobiti, posebice u
kratkom roku. Tradicionalni pokazatelji e ove tvrtke ocijeniti loima, dok e
pokazatelji novanog tijeka pokazati jesu li loi kratkoroni financijski rezultati
uzrokovani kapitalnim izdacima ili padom prihoda.
16
32
Promjene regulative za sastavljanje i objavljivanje financijskih izvjetaja

Pokazatelje novanog tijeka moemo svrstati u etiri grupe:
1. Pokazatelji likvidnosti
2. Pokazatelji zaduenosti
3. Pokazatelji profitabilnosti
4. Pokazatelji efikasnosti ulaganja
1. Pokazatelji likvidnosti
CFR (engl. Cash flow ratio- odnos novanog tijeka) je omjer operativnog novanog tijeka
(tj. novani tijek iz poslovnih aktivnosti) i tekue pasive, a ukazuje na sposobnost poduzea
da redovnim poslovanjem podmiri kratkorone obveze. Neki autori ga nazivaju pokazateljem
adekvatnosti novanog tijeka. To je najee koriteni pokazatelj likvidnosti. U teoriji
nalazimo da idealna vrijednost ovog pokazatelja iznosi 0,4 odnosno 40%. Navedena
vrijednost ukazuje na to da e poslovni subjekt biti u stanju na vrijeme udovoljiti svim
tekuim obvezama. Pokazatelj likvidnosti rauna se na sljedei nain:
Odnos
novanog
tijeka
Operativni novani tijek

=
Tekua pasiva
Pokazatelj pokria kritinih potreba (engl. Critical needs cover ratio- odnos pokria
kritinih potreba) ukazuje na sposobnost poduzea da podmiri svoje dospjele obveze i
obveze prema vlasnicima iz novanog toka ostvarenoga poslovnim aktivnostima. Pokazatelj
pokria kritinih potreba dobije se na sljedei nain:
Pokazatelj pokria kritinih potreba =
Operativni novani tijek + Plaene kamate

Plaene kamate + Dospjeli dug + Plaene dividende
33
Ukazivanje likvidnosti poduzea s aspekta kreditora i dioniara glavna je prednost koritenja

ovog pokazatelja.
Odnos slobodnog novanog tijeka 1 i operativnog novanog tijeka (engl. free cash flow 1
to operating cash flow) daje predodbu menadmentu, investitorima i kreditorima koliko
novanog toka od poslovne aktivnosti ostaje u poduzeu za investiranje u dugotrajnu imovinu
te otplatu duga i isplatu vlasnicima. Slobodni novani tijek 1 je odraz za razinu novca koja je
potrebna za odravanje postojee razine poslovne sposobnosti, a taj iznos se dobije kad se
iznos novanog tijeka iz poslovnih aktivnosti umanji za amortizaciju. Obrazac za izraun
odnosa slobodnog novanog tijeka 1 i operativnog novanog tijeka je sljedei:
Odnos slobodnog (1) i

operativnog
novanog tijeka
Operativni novani tijek Kapitalni izdaci

Neto novani tijek od poslovnih aktivnosti
Valja napomenuti da vea vrijednost ovog pokazatelja znai ujedno i bolje performanse.
Pokazatelj slobodnog novanog tijeka 2 i operativnog novanog tijeka odraava onu

razinu novca koja je potrebna za poveanje poslovne aktivnosti poduzea, odnosno pokazuje
koliko novanog toka od poslovne aktivnosti ostaje subjektu za dodatno ulaganje ili
poveanje investicija. Slobodni novani tijek se rauna na nain da se iznosu novanog tijeka
iz poslovnih aktivnosti pribroji novani tijek iz investicijskih aktivnosti. S obzirom da
novani tijek od investicijskih aktivnosti moe biti i pozitivan i negativan onda se i iznos
investicijskog novanog tijeka moe zbrajati ili oduzimati s neto novanim tijekom od
poslovnih aktivnosti. Pokazatelj se onda rauna po sljedeem obrascu:
Odnos slobodnog (2) i

operativnog
novanog tijeka
Operativni novani tijek + Investicijski novani tijek

=
Neto novani tijek od poslovnih aktivnosti
34
2. Pokazatelji zaduenosti
Novani odnos pokria duga (engl. cash flow from operations to total debt) je pokazatelja
koji uzima u obzir vezu izmeu sposobnosti poduzea u generiraju pozitivnog novanog
tijeka iz poslovnih aktivnosti s izdacima za proirenje kapaciteta i servisiranje duga. Rauna
se na sljedei nain:
Novani odnos
pokria
duga

=
Ukupne obveze
Novani odnos pokria duga brojem puta iskazuje koliko je vremena potrebno poduzeu da iz
svoji redovnih (poslovnih) aktivnosti podmiri sve svoje ukupne obveze. Idealna iskustvena
vrijednost ovog pokazatelja je 1, to se moe tumaiti kao: Poduzee je sposobno podmiriti
sve svoje obveze u tijeku poslovne godine. Vrijednost ovog pokazatelja manja od 1 ujedno je
i loija jer znai da poduzee nije sposobno novanim tijekom iz redovnog poslovanja u toku
poslovne godine podmiriti ukupne obveze.
Novani odnos pokria kamata (engl. cash interest coverage ratio) pokazuje koliko su
puta novani izdaci za kamate pokriveni novanim tijekom iz poslovnih aktivnosti. Rauna se
po sljedeem obrascu:
Novani odnos
pokria
duga

=
Ukupne obveze
Utvrivanje iznosa do kojeg se novani tijekovi mogu smanjiti, a da se ne ugrozi sposobnost

poduzea za plaanje kamata , osnovna je prednost ovog pokazatelja.
Financijska snage je pokazatelj koji u sebi ne sadri ni jednu stavku iz izvjetaja o novanom
tijeku, ali je uvrten u novane pokazatelje jer u sebi ukljuuje kategoriju zarade od novanog
tijeka. Nedostatak ovog pokazatelja je u tome to ovisi o primijenjenim stopama i metodama
amortizacije. Pokazatelj financijske snage rauna se na sljedei nain:
35
5 x (Neto dobit + Amortizacija + Deprecijacija

Financijska snaga
=
Ukupne obveze
Iskustvena, idealna vrijednost ovog pokazatelja je 1, a izraunata je temelju standardne mjere

pokria obveza slobodnim novcem koji iznosi 20 %, a to bi znailo da poduzee treba za 5
godina slobodnim novcem pokriti sve obveze ako se nastavi poslovanje pod istim uvjetima.
to je vrijednost ovog pokazatelja vea znai da je poduzeu potrebno manje vremena da
slobodnim novcem pokrije sve obveze, pa znai i da su performanse poduzea bolje.
3. Pokazatelji profitabilnosti
Gotovinski povrat na imovinu (engl. cash return on assets ) ukazuje na sposobnost
imovine u generiranju novanog tijeka, a rauna se po sljedeem obrascu:
Gotovinski
povrat
na imovinu

Imovina na poetku + Imovina na kraju
Prednost ovog pokazatelja je to ukazuje na stvarnu sposobnost poduzea da isplati povrat na

imovinu.
Gotovinski povrat na koriteni vlastiti kapital (engl. cash return om equity) naziva se jo
povrat na investirano ili povrat na glavnicu i rauna se po sljedeem obrascu:
Gotovinski
povrat na
vlastiti kapital

Prosjeno koriteni vlastiti kapital
Prosjeno koriteni vlastiti kapital rauna se na nain da se zbroje upisani kapital i rezerve
(bez revalorizacijskih) i manjinski interesa na dan 31.12. prethodne godine i iste kategorija na
zadnji dan tekueg razdoblja te se taj zbroj podijeli sa dva. Prednost koritenja ovog
pokazatelja je to se upotrebom kategorije iz novanog tijeka umjesto kategorije dobiti
36
eliminiraju utjecaji raunovodstvenih manipulacija, koji su nastale primjenom razliitih

raunovodstvenih politika i postupaka, prisutnih u dobiti.
Gotovinska profitna mara (engl. cash return on sales) je odnos izmeu neto novanog
tijeka od poslovnih prihoda i poslovnih prihoda (prihod od prodaje).
Gotovinski
profitna
mara

Prihod od prodaje
Ovaj pokazatelj pokazuje kvalitetu prihoda odraavajui stvarne priljeve novca koji nastaju
prodajom dobara a ne njihovim fakturiranjem, i to je osnovna prednost gotovinske profitne
mare u odnosu na tradicionalne pokazatelje.
Pokazatelj kvalitete dobiti (engl. earnings quality) ukazuje na sposobnost tvrtke da
kontinuirano osigurava novac svojim redovnim poslovanjem.
Kvaliteta dobiti

Operativna dobit + amortizacija + deprecijacija
Kontrolna mjera ovog pokazatelja je 1,0 odnosno 1:1. Poeljnija je manja vrijednost ovog
pokazatelja jer to znai manju razliku izmeu dobiti iz poslovanja i novanog tijeka iz
poslovanja.
4. Pokazatelji efikasnosti ulaganja

Novani tijek po dionici (engl. cash flow per share) iskazuje profitabilnost ostvarenim
novanim tijekom po dionici. Izraunava se po sljedeem obrascu:
Novani tijek po dionici =
Operativni novani tijek Povlatene dividende

Broj obinih dionica
37
Ovaj pokazatelj iskazuje se u formi apsolutnog broja, pa je samim time oteana usporedba
meu poduzeima, stoga da bi se eliminiralo taj problem, koristi se pokazatelj odnosa trine
cijene i novanog tijeka po dionici.
Odnos trine cijene i novanog tijeka (engl. price to chas flow ratio) stavlja u odnos
prosjene cijene realizirane na organiziranom tritu kapitala u promatranom razdoblju s
pokazateljem novanog tijeka po dionici.
Novani tijek po dionici =
4.EMPIRIJSKO
ISTRAIVANJE
Trina cijena po dionici

Novani tijek po dionici
NOVANIH
TIJEKOVA
KONCERNU AGROKOR
4.1. DEFINIRANJE UZORKA I METODOLOGIJE ISTRAIVANJA
Tema ovog diplomskog rada je analiza novanih tijekova poduzea u koncernu Agrokor kao
mjera uspjenosti poslovanja, stoga su u ovom istraivanju promatrani izvjetaji o novanom
tijeku i izraunati novani pokazatelji za poduzea iz navedenog koncerna.
Koncern Agrokor je najvea privatna kompanija u jugoistonoj Europi s konsolidiranim
prihodom od prodaje u iznosu od 26,5 milijardi kuna ostvarenim u 2010. godini i s gotovo
35.000 zaposlenika. Iako je Agrokor zapoeo kao mala privatna tvrtka za proizvodnju i
prodaju cvijea, zahvaljujui jasnoj poslovnoj viziji, striktno provoenoj strategiji i
promiljenom investiranju , uspio je izrasti u vodei prehrambeno-trgovaki koncern na
tritu regije. Izmeu ostalih unutar koncerna, kojem su primarne djelatnosti proizvodnja i
distribucija hrane i pia te maloprodaja, posluju i najvei hrvatski proizvoa mineralne vodeJamnica, sladoleda- Ledo, ulja, margarina i majoneze- Zvijezda, najvea hrvatska mesna
industrija- PIK Vrbovec, najvei poljoprivredno-industrijski kapacitet u Hrvatskoj- Belje kao i
38
vodei lanac maloprodaje- Konzum. Pored kompanija iz Hrvatske, Agrokor koncern sastoji se
i od kompanija iz regije pridruenih tijekom nekoliko proteklih godina; iz BIH to su Ledo
itluk, Sarajevski kiseljak i Velpro Sarajevo, zatim Dijamant, Frikom i Idea iz Srbije, te Ledo
i Fonyodi iz Maarske.
Poduzea iji su financijski izvjetaji promatrani su:
1. Agrofructus d.o.o.
2. Agrokor trgovina d.d.
3. Agrokor vina d.o.o
4. Agrolaguna d.d.
5. Belje d.d.
6. Dijamant AD
7. Jamnica d.d.*
8. Konzum d.d.
9. Ledo d.d.
10. PIK Vrbovec d.d.
11. PIK Vinkovci d.d.
12. Solana Pag d.d.
13. Tisak d.d.
14. Vupik d.d.
15. Zvijezda d.d.
16. Idea d.o.o.
17. Frikom
* Meu Agrokorovim kompanijama na web stranicama koncerna nalaze se i Sarajevski kiseljak te Fonyodi, ali
navedena poduzea su u vlasnitvu Jamnice d.d. pa njihovi izvjetaji nisu posebno promatrani.
Promatrani izvjetaji su izvjetaji za poslovnu godinu 2010. i preuzeti su sa internet stranice

www.fina.hr , osim za poduzea Dijamant (2009.), Idea (2008.) i Frikom (2011.). Navedena
poduzea su u vlasnitvu grupacije Agrokor, ali su im je sjedite u Srbiji te njihovi financijski
izvjetaji nisu objavljeni na stranicama Fine, a javno su dostupni bili samo podaci za
navedene godine.
39
Broj poduzea prema metodi sastavljanja izvjetaja o novanom tijeku dan je u sljedeoj
tablici i grafikonu:
Tablica 3. Poduzea prema metodi sastavljanja izvjetaja o

novanom tijeku
Broj poduzea
Valid Direktna metoda
Postotak
3
17,6
14
82,4
17
100,0
sastavljanja
izvjetaja o
novanom tijeku
Indirektna metoda
sastavljanja
izvjetaja o
novanom tijeku
Total
Grafikon 1. Metode sastavljanja izvjetaja o novanom tijeku
Iz tablice i grafa vidimo da veina poduzea, ak njih 82,4 %, to jest njih 14 od ukupno 17
sastavlja izvjetaj o novanom tijeku koristei indirektnu metodu, a samo njih 3, to jest 17,6%
koristi izravnu metodu. Bitno je istaknuti i da svih 14 poduzea koji sastavljaju izvjetaj o
novanom tijeku prema indirektnoj metodi su registrirani u Hrvatskoj, dok su ostala tri u
Srbiji.
40
Iako je izravna metoda sastavljanja izvjetaja o novanom tijeku informacijski efikasnija,

pogotovo za predvianje novanih tijekova, indirektna metoda sastavljanja izvjetaja o
novanom tijeku zahtjeva manje vremena i novca nego direktna, stoga je i razumljivo zbog
ega veina poduzea koristi taj nain.
Metode koje su koritene pri provedbi ovog istraivanja su:
- Metoda indukcije - na temelju pojedinih ili posebnih injenica dolazi se do zakljuka o
opem sudu.
- Metoda dedukcije na temelju opih postavki dolazi se do konkretnih, pojedinanih
zakljuaka.
- Komparativna metoda usporeivanje istih ili srodnih injenica, utvrivanje njihovih
slinosti, odnosno razlike
- Metoda deskripcije opisivanje i objanjavanje teoretskih spoznaja i spoznaja
temeljenih na istraivanju.
- Metoda dokazivanja i opovrgavanja dokazivanja, odnosno opovrgavanje postavljenih
hipoteza.
Istraivanje je provedeno u dva dijela. Prvi dio bavi se strukturom novanih tijekova
poduzea u koncernu Agrokor. Najprije je prikazana struktura novanih tijekova poduzea u
grupaciji , te su poduzea podijeljena u kategorije s obzirom na strukturu novanih tijekova,ali
i s obzirom na to jeli poduzee ostvarilo financijski dobitak ili gubitak. Nakon toga je
provedeno istraivanje koje nam daje odgovor na pitanje jeli financijski rezultat poduzea
vezan uz razliitosti u strukturi novanih tijekova.
Drugi dio istraivanja usmjeren je na financijske pokazatelje poduzea u koncernu. Izraunati
su novani pokazatelji za navedena poduzea te su usporeeni prosjeni iznosi novanih
pokazatelja poduzea koji imaju relativno vei udio od poslovnih aktivnosti, sa prosjenim
iznosom novanih pokazatelja poduzea koji imaju relativno manji udio od poslovnih
aktivnosti. Kao zavrni dio drugog dijela istraivanja usporeeni su novani pokazatelji
poduzea u koncernu sa pokazateljima iz konsolidiranog izvjetaja Agrokora.
41
4.2. DEFINIRANJE VARIJABLI

Struktura novanih tijekova i financijski rezultat, odnosno uspjenost poslovanja, osnovne su
varijable prvog dijela istraivanja.
Struktura izvjetaja o novanom tijeku prikazuje
informacije u obliku novanog tijeka od poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti, te s

obzirom na to jeli novani tijek pozitivan ili negativan, moemo ju podijeliti u osam
kategorija. Mogue kategorije i faze ivotnog ciklusa poduzea u tim kategorijama prikazani
su u treem poglavlju ovog rada : 3.1. Struktura izvjetaja o novanom tijeku.
Uspjenost poslovanja mjeri se financijskim rezultatom poslovanja, pa su podaci uzeti iz

rauna o dobiti i gubitku pod kategorijom dobit/gubitak razdoblja. U nastavku su dani tablica i
grafiki prikaz broja poduzea koji su poslovnu godinu 2010. zavrili sa dobitkom, odnosno
sa gubitkom:
Tablica 4. Poduzea prema financijskom rezultatu poslovanja
Broj poduzea
Valid
Dobit
Gubitak
Total
Postotak
12
70,6
29,4
17
100,0
42
Grafikon 2. Financijski rezultat poduzea
Iz tablice i grafikog prikaza vidimo da je 12 poduzea, odnosno njih 70, 6% poslovnu

godinu zavrilo sa dobitkom, a 4 poduzea, to jest 29,4 % poduzea poslovnu godinu je
zavrilo ostvarujui financijski gubitak.
Kao to je ve reeno drugi dio istraivanja bavi se novanim pokazateljima promatranih
poduzea. U nastavku su navedeni i ukratko objanjeni koriteni pokazatelji:
Novani pokazatelji likvidnosti:
Odnos novanog tijeka (CFR)- ukazuje na sposobnost poduzea da redovnim poslovanjem
podmiri kratkorone obveze. Idealna vrijednost ovog pokazatelja je 0,4 odnosno 40%.
Pokazatelj pokria kritinih potreba (CNCR) ukazuje na sposobnost poduzea da iz
novanog tijeka ostvareni od poslovnih aktivnosti podmiri dospjele obveze i obveze prema
vlasnicima.
Pokazatelj slobodnog novanog tijeka 1 i operativnog novanog tijeka (FCF1/OFC) pokazuje koliko poduzeu ostaje od novanog tijeka od poslovnih aktivnosti za ulaganje u
dugotrajnu imovinu te otplatu duga i isplatu vlasnicima.
43
Pokazatelj slobodnog novanog tijeka 2 i operativnog novanog tijeka (FCF2)/OFC)

Pokazuje koliko od novanog tijeka od poslovne aktivnosti ostaje poduzeu za otplatu duga i
isplatu dividendi.
Novani pokazatelji zaduenosti:
Novani odnos pokria duga (CFO/TD) - Pokazuje koliko je vremena poduzeu potrebno da
uz ostvarenje tekueg novanog tijeka iz poslovnih aktivnosti podmiri svoje ukupne
obveze.Idealna vrijednost mu je 1,0.
Novani odnos pokria kamata (CICR) pokazuje koliko su puta novani izdaci za kamate
pokriveni novanim tijekom iz poslovnih aktivnosti.
Financijska snage (FS) - pokazatelj koji u sebi ne sadri ni jednu stavku iz izvjetaja o
novanom tijeku, ali je uvrten u novane pokazatelje jer u sebi ukljuuje kategoriju zarade od
novanog tijeka. Idealna iskustvena vrijednost ovog pokazatelja je 1.
Novani pokazatelji profitabilnosti:
Gotovinski povrat na imovinu (CASH ROA ) - ukazuje na sposobnost imovine u generiranju
novanog tijeka.
Gotovinski povrat na koriteni vlastiti kapital (CASH ROE) naziva se jo povrat na
investirano ili povrat na glavnicu.
Gotovinska profitna mara (CASH ROS) je odnos izmeu neto novanog tijeka od poslovnih
prihoda i poslovnih prihoda (prihod od prodaje).
Pokazatelj kvalitete dobiti (EQ) - ukazuje na sposobnost tvrtke da kontinuirano osigurava
novac svojim redovnim poslovanjem.
44
4.3. REZULTATI ISTRAIVANJA

Ovo poglavlje donosi rezultate provedenog istraivanja. Kako je ve reeno, prvi dio je
usmjeren na vezu izmeu strukture izvjetaja o novanom tijeku i financijskog rezultata pa u
nastavku slijedi kategorizacija poduzea, grafiki i tabelarni prikaz poduzea prema
kategorijama te testiranje poetne hipoteze.
Rd.
Broj
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
18
Poslovne
aktivnosti
-
Poduzee
AGROFRUCTUS
AGROKOR
TRGOVINA
AGROKOR VINA
AGROLAGUNA
BELJE
DIJAMANT
JAMNICA
KONZUM
LEDO
PIK VRBOVEC
PIK VINKOVCI
SOLANA PAG
TISAK
VUPIK
ZVIJEZDA
IDEA
FRIKOM
Investicijske
aktivnosti
-
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
-
Financijske
aktivnosti
+
0 17
+
+
+
+
-
Kategorija
4
3
5
1
2
5
3
3
1
2
4
1
3
1
4
1
Tablica 5. Poduzea prema kategorijama

Broj
Valjani
poduzea
Valid
Postotak
postotak
Kumulativni postotak
Kategorija 1
29,4
31,3
31,3
Kategorija 2
11,8
12,5
43,8
Kategorija 3
23,5
25,0
68,8
Kategorija 4
17,6
18,8
87,5
Kategorija 5
11,8
12,5
100,0
16
94,1
100,0
5,9
17
100,0
Total
Missin System
g
Total
17
*Poduzee Agrokor vina osnovano je tek krajem 2009 godine i nema nikakvih financijskih novanih tijekova
45
Grafikon 3. Poduzea prema kategorijama
Iz tablice i grafikona vidi se da u kategoriju 1 pripada 29,4 % ili 5 poduzea. U kategoriju 2 te

u kategoriju 5 pripadaju po 12,5 % odnosno po 2 poduzea. U kategoriji 3 nalaze 4 poduzea,,
to jest 23,5%, a u kategoriji 4 nalazi se 17,6 % poduzea ili tonije nalaze se 3 poduzea. Isto
tako moe se primijetiti da jedno poduzee nije kategorizirano, a to je zbog toga to je
poduzee Agrokor vina osnovano tek krajem 2009.godine i nije imalo nikakvih financijskih
aktivnosti, pa ga nije bilo mogue pripisati nijednoj od navedenih kategorija. S obzirom da se
najvie poduzea nalazi u kategoriji 1 i 3, odnosno 9 poduzea od njih 17 nalazi se u te dvije
kategorije stoga se moe rei da veina poduzea ostvaruje pozitivni novani tijek iz
poslovnih aktivnosti i negativni novani tijek iz financijskih aktivnosti.
46
Tablica 6. Financijski rezultat poduzea iz kategorije 1

Kumulativni
Broj poduzea
Valid
Postotak
Valjani postotak
postotak
Dobit
60,0
60,0
60,0
Gubitak
40,0
40,0
100,0
Total
100,0
100,0
Grafikon 4. Financijski rezultat poduzea iz kategorije 1
Iz grafikona i tablice se vidi da 3 poduzea iz kategorije 1 ostvaruje financijsku dobit, a dva

poduzea iz ove kategorije ostvaruju gubitak. Poduzea iz ove kategorije imaju pozitivne
novane tijekove iz poslovnih aktivnosti, a negativne novane tijekove iz investicijskih i
financijskih aktivnosti to znai da poduzea redovnim poslovanjem ostvaruju dovoljno novca
za financiranje ulaganja i otplatu duga. Iako je ova kategorija karakteristina za zrela,
uspjena poduzea ovdje su i dva poduzea koja ostvaruju novani gubitak, a to je posljedica
prevelikih kapitalnih ulaganja.
47
Kumulativni
Broj poduzea
Valid
Dobit
Postotak
100,0
Valjani postotak
100,0
postotak
100,0
U kategoriji 2 nalaze se samo 2 poduzea, i oba ostvaruju novani dobitak. To su poduzea

koja poinju s fazom rasta, pa iako generiraju novac redovnim poslovanjem zaduuju se na
vanjskom tritu da bi financirali investicijska ulaganja.
48
Kumulativni
Broj poduzea
Valid
Postotak
Valjani postotak
postotak
Dobit
75,0
75,0
75,0
Gubitak
25,0
25,0
100,0
Total
100,0
100,0
Iz tablice i grafikona vidimo da se u kategoriji 3 nalaze 3 poduzea koja ostvaruju financijsku

dobit, a jedno poduzee to jest 25% poduzea ostvaruje gubitak. To su poduzea koja
ostvaruju pozitivni novani tijek iz poslovnih aktivnosti, ali svejedno prodaju dugotrajnu
49
imovinu da bi financirali dug. Ova poduzea najvjerojatnije su u fazi pada ili poinju s
restrukturiranjem.
Tablica 9. Financijski rezultat poduzea u kategoriji 4

Broj
Kumulativni
poduzea
Valid
Postotak
Valjani postotak
postotak
Dobit
66,7
66,7
66,7
Gubitak
33,3
33,3
100,0
Total
100,0
100,0
Iz tablice i grafikona vidimo da se u kategoriji 4 nalaze 3 poduzea, a 2 od njih, odnosno

66,7% ostvaruju financijsku dobit, a 1 poduzee ostvaruje financijski gubitak. To su zrela
poduzea koja ne ostvaruju pozitivni novani tijek iz poslovnih aktivnosti, te se zaduuju na
vanjskom tritu da bi financirali redovno poslovanje i kapitalna ulaganja.
50
Kumulativni
Broj poduzea
Valid
Dobit
Postotak
100,0
Valjani postotak
postotak
100,0
100,0
U kategoriji 5, kao to se vidi iz tablice i grafikona, nalaze se dva poduzea i oba ostvaruju
financijski dobitak. Iako je ova faza karakteristina za poduzea u financijskim problemima
jer ne ostvaruju pozitivne novane tijekove iz poslovnih aktivnosti ve prodaju dugotrajnu
imovinu za financiranje poslovanja i otplatu duga, vidimo da ova dva poduzea ostvaruju
financijski dobitak.
U kategorijama 6, 7 i 8 ne nalazi se ni jedno od promatranih poduzea, pa daljnja analiza tih
kategorija nije ni potrebna. Nakon to je grafiki i tabelarno prikazana i objanjena svaka
pojedina kategorija u nastavku slijedi testiranje poetne hipoteze o ovisnosti uspjenosti
poslovanja o strukturi novanih tijekova prema vrstama aktivnosti.
51
Hipoteza 1: Uspjenost poslovanja poduzea ovisi o razliitosti u strukturi novanih tijekova

prema vrstama aktivnosti.
H0:............... Pij:= Pi Pj
i=1,2,......r; j=1,2,.....c
H1:................Pij: Pi Pj
Tablica 11. Financijski rezultat kategoriziranih poduzea
Kategorija
Kategorija Kategorija Kategorija Kategorija Kategorija
1
Financijski
rezultat
Total
Dobit
12
Gubitak
16
Total
Tablica 12. Hi kvadrat test
Vrijednost
Pearsonov Hi-kvadrat
Omjer vjerojatnosti
Linear-by-Linear Association
Broj ispravnih sluajeva
Stupnjevi
Asymp. Sig. (2-
slobode
sided)
2,044a
,728
2,947
,567
,487
,485
16
Rezultati istraivanja nezavisnosti dvaju nominalnih obiljeja Hi kvadrat testom:
*= 2,044
2
2tab=[ =1%; df=4] = 13,28
52
Kod ovog testiranja vrijedi da je
*< 2tab ,
2
*=0,728 = 72,8% *> 1%, te to znai da se
uz znaajnost testa od 1% moe prihvatiti pretpostavka da ne postoje razlike u strukturi

novanih tijekova koje su povezane s razlikama u uspjenosti poslovanja tvrtke iskazane kao
financijski rezultat. Dakle, ne postoji statistika povezanost da su razlike u strukturi
novanih tijekova povezane s razlikama o uspjenosti poslovanja tvrtke. Ne prihvaa se
poetna hipoteza da uspjenost poslovanja poduzea ovisi o razlici u strukturi novanih
tijekova prema vrstama aktivnosti.
Za poetak drugog dijela rada, izraunati su novani pokazatelji likvidnosti, profitabilnosti i

zaduenosti za sva promatrana poduzea, a zatim su poduzea podijeljena na ona koja imaju
relativno vee udjele od poslovnih aktivnosti i na ona koja imaju relativno manje udjele od
poslovnih aktivnosti.
Tablica 13. Novani pokazatelji poduzea s relativno veim udjelom od poslovnih aktivnosti
AGROKOR
VINA
CFR
CNCR
0,008644
CFO/TD
CICR
FS
CASH
ROA
CASH
ROE
CASH
ROS
EQ
0,332585
0,117526
7,575899
-0,96141
0,275464
-1,60223
0,020068
-0,67121
FCF1/OFC
FCF2/OFC
7,575899
0,943716
BELJE
DIJAMANT
2009!!
0,64282
2,73952
0,823803
0,124736
0,161196
4,282661
0,002567
0,135707
0,536703
0,320259
3,55267
0,196093
2,725357
0,824909
-0,52456
0,179673
2,759774
0,396028
0,114616
0,26704
0,172139
1,098985
KONZUM
0,121195
7,339705
0,678346
1,2927
0,118881
7,918583
0,650966
0,090903
0,446525
0,059616
0,750632
LEDO
PIK
VRBOVEC
0,572007
1,908373
0,674601
1,159349
0,37345
4,308259
2,28773
0,095966
0,180186
0,107038
0,92131
0,028067
0,465419
0,266771
0,5022
0,090099
3,061492
0,980122
0,062775
0,243754
0,037043
0,379565
TISAK
0,024545
3,947219
0,738717
0,868809
0,209383
6,863068
0,145187
0,140466
0,39122
0,043647
7,677419
VUPIK
0,376632
1,097548
0,805421
1,376311
0,172678
4,277794
2,108477
0,139209
1,295846
0,655705
0,597977
ZVIJEZDA
0,857123
4,911732
0,828066
0,936169
0,604337
6,063548
0,957425
0,117519
0,261475
0,160826
2,586703
53
Tablica 14. Novani pokazatelji poduzea s relativno manjim udjelom od poslovnih aktivnosti
CFR
CNCR
FCF1/OFC
FCF2/OFC
CFO/TD
CICR
FS
CASH
ROA
CASH
ROE
CASH
ROS
EQ
AGROFRUCTUS
AGROKOR
TRGOVINA
-0,02358
0,466656
1,183612
10,86039
-0,02356
0,466656
0,027152
-0,02927
-1,49656
-0,0194
-0,73854
0,171795
2,106707
1,003559
6,759474
0,171767
2,106707
-0,14047
0,098205
1,757842
0,056371
3,204625
AGROLAGUNA
-0,03698
0,504465
3,953023
-6,95443
-0,03266
0,504465
1,397437
-0,00997
-0,01739
-0,0481
-2,01355
JAMNICA
-0,05961
-0,066
3,36926
-1,0999
-0,05211
-0,11286
1,472381
-0,02567
-0,05057
-0,02891
-0,17966
PIK VINKOVCI
0,001232
0,945038
-34,741
-1,9567
0,001151
1,019116
0,249955
0,000872
0,003269
0,001551
0,010612
SOLANA PAG
-0,17561
-9,17522
1,250057
1,095192
-0,17465
-9,17522
1,550421
-0,48058
-0,06839
0,705265
1,314908
6,469467
-0,04741
0,705265
-0,51541
-0,12439
NEMA
POD
-0,0704
IDEA
-0,08099
NEMA
POD
-0,03719
3,141554
FRIKOM
0,238133
2,502656
-0,17393
0,994717
0,110774
2,502656
1,029959
0,059502
0,135936
0,069506
0,460339
Nakon ove podijele usporedno su prikazani prosjeni iznosi novanih pokazatelja likvidnosti,
zaduenosti i profitabilnosti poduzea sa relativno veim udjelom od poslovnih aktivnosti s
prosjenim iznosima istih pokazatelja poduzea s relativno manjim udjelom od poslovnih
aktivnosti.
Pokazatelji likvidnosti:
Grafikon 9. Prosjeni iznosi novanih pokazatelja likvidnosti poduzea u koncernu Agrokor
Prosjeni iznos pokazatelja
Prosjeni iznosi novanih pokazatelja likvidnosti poduzea u

koncernu Agrokor
4
3
2
1
0
-1
-2
-3
-4
Prosjek novanih pokazatelja

poduzea s relativno manjim
udjelom od poslovnih aktivnosti
CFR
CNCR
FCF1/OFC
FCF2/OFC

likvidnosti poduzea s relativno
veim udjelom od poslovnih
aktivnosti
Pokazatelji
Ovaj grafikon prikazuje prosjene iznose novanih pokazatelja likvidnosti promatranih

poduzea. Kao to je i prikazano, poduzea su podijeljena na ona koja imaju relativno vee
udjele od poslovnih aktivnosti, i na ona koja imaju relativno manje udjele od poslovnih
aktivnosti. Iz grafikona je vidljivo da poduzea s relativno veim udjelom od poslovnih
aktivnosti imaju vei , ujedno i bolji pokazatelj odnosa novanog tijeka. Isto tako poduzea s
54
relativno veim udjelom od poslovnih aktivnosti imaju i vee, bolje pokazatelje pokria
kritinih potreba,odnosno ta poduzea imaju veu sposobnost podmirivanja dospjelih obveza i
obveza prema vlasnicima iz novanog tijeka ostvarenog redovnim poslovanjem. Pokazatelj
odnosa slobodnog novanog tijeka 1 i operativnog novanog tijeka je takoer vei, bolji, za
poduzea s relativno veim udjelom od poslovnih aktivnosti, to znai da tim poduzeima
ostaje vie novanog tijeka od poslovnih aktivnosti za ulaganje u dugotrajnu imovinu te
otplatu duga i isplatu vlasnicima. Pokazatelja odnosa slobodnog novanog tijeka 2 i
operativnog novanog tijeka je u ovom sluaju povoljniji za poduzea koja imaju relativno
manje udjele od poslovnih aktivnosti, a to se moe objasniti. Naime ovaj pokazatelj je omjer
zbroja operativnog novanog tijeka i investicijskog novanog tijeka sa operativnim novanim
tijekom. Kako je kod poduzea koja imaju relativno manje udjele od poslovnih aktivnosti,
neto novani tijek od poslovnih aktivnosti najee negativan i kako investicijski novani
tijek takoer moe biti negativan, omjer dva negativna broja je pozitivan, a samim time i ovaj
pokazatelj prima pozitivnu vrijednost, zbog ogranienja pokazatelja, treba ga tumaiti s
rezervom.
Promatrajui i analizirajui ovaj grafikon moe se donijeti zakljuak da poduzea s
relativnim veim udjelom od poslovnih aktivnosti imaju i bolje novane pokazatelje
likvidnosti, ime se potvruje postavljena hipoteza da poduzea s relativno veim
udjelom od poslovnih aktivnosti imaju bolje, tj. vee pokazatelje likvidnosti nego
poduzea s relativnim veim udjelom od investicijskih ili financijskih aktivnosti.
55
Pokazatelji zaduenosti:
Grafikon 10 . Prosjeni iznosi novanih pokazatelja zaduenosti poduzea u koncernu
Agrokor
Prosjeni iznos novanih pokazatelja zaduenosti

poduzea u koncernu Agrokor
6
5

zaduenosti poduzea s
relativno manjim udjelom od
poslovnih aktivnosti
4
3
2

zaduenosti poduzea s
relativnim veim udjelom od
poslovnih aktivnosti
1
0
-1
CFO/TD
CICR
Pokazatelji
FS
Novani odnos pokria duga iskazuje koliko je vremena potrebno poduzeu da podmiri svoje
ukupne obveze uz tekue poslovanje, idealna vrijednost mu je 1, i bolje je da je ovaj
pokazatelj vei. Iz grafikona se vidi da poduzea s relativno veim udjelom od poslovnih
aktivnosti imaju vei i bolji pokazatelja pokria duga. Iz grafikona se takoer vidi da
poduzea s relativno veim udjelom od poslovnih aktivnosti imaju i vei novani odnos
pokria kamata, to znai da su ta poduzea sposobnija platiti cijenu pozajmljenog kapitala
iskazanu kroz troak kamata. Idealna vrijednost pokazatelja financijske snage je 1 i to znai
da tvrtka treba 5 godina da pokrije sve obveze ako se poslovanje nastavi pod istim uvjetima ,
a poeljno je dao ovaj pokazatelj bude to vei. U grafikonu se vidi da poduzea s relativnim
veim udjelom od poslovnih aktivnosti imaju i vei pokazatelj financijske snage.
Analizirajui ovaj grafikon dolazi se do zakljuka da poduzea s relativnim veim
udjelom od poslovnih aktivnosti imaju bolje novane pokazatelje zaduenosti, ime se
potvruje postavljena hipoteza da poduzea s relativno veim udjelom od poslovnih
aktivnosti imaju bolje, tj. vee pokazatelje zaduenosti nego poduzea s relativnim
veim udjelom od investicijskih ili financijskih aktivnosti
56
Pokazatelji profitabilnosti:
Grafikon 11. Prosjeni iznosi novanih pokazatelja profitabilnosti poduzea u koncernu
Agrokor
Prosjeni iznosi novanih pokazatelja profitabilnosti poduzea u
koncernu Agrokor
2
profitabilnosti poduzea s relativno
manjim udjelom od poslovnih
aktivnosti
1,5
1
0,5
0
-0,5
CASH ROA CASH ROE CASH ROS
EQ

profitabilnosti poduzea s relativno
veim udjelom od poslovnih
aktivnosti
Pokazatelji
U ovom grafikonu nalaze se prosjeni iznosi novanih pokazatelja profitabilnosti poduzea u

koncernu Agrokor. Poduzea s relativno veim udjelom od poslovnih aktivnosti imaju vei
gotovinski povrat na imovinu, odnosno ta poduzea su sposobnija u generiranu novanog
tijeka iz poslovnih aktivnosti. Gotovinski povrat na koriteni vlastiti kapital mjeri odnos
dobiti i ulaganja, i poeljno je da bude to vei, a iz grafikona se vidi da poduzea s relativno
veim udjelom od poslovnih aktivnosti imaju vei gotovinski povrat na vlastiti kapital. Iz
grafikona takoer se moe izvui zakljuak da poduzea s relativno veim udjelom od
poslovnih aktivnosti imaju veu gotovinsku profitnu maru, odnosno u tim poduzeima je
bolji odnos izmeu dobiti i vrijednosti obavljenog posla iskazanog prihodom od prodaje.
Pokazatelj kvalitete dobiti je isto tako vei za poduzea s relativno veim udjelom od
poslovnih aktivnosti to znai da ta poduzea su sposobnija kontinuirano osiguravati novac
svojim redovnim poslovanjem.
Na kraju analize i ovog grafikona moe se zakljuiti da poduzea s relativno veim
udjelom od poslovnih aktivnosti imaju bolje pokazatelje profitabilnosti, ime se
potvruje postavljena hipoteza da poduzea s relativno veim udjelom od poslovnih
aktivnosti imaju bolje, tj. vee pokazatelje profitabilnosti nego poduzea s relativnim
veim udjelom od investicijskih ili financijskih aktivnosti
57
Grafikon 12. Usporedni prikaz novanih pokazatelja poduzea iz koncerna Agrokor i

novanih pokazatelja koncerna
Usporedniprikaznovanihpokazateljipoduzeaiz
koncernaAgrokorinovanihpokazateljakoncerna
6
4
2
0
2
4
Novanipokazateljipoduzeakoji
imajurelativnomanjiudiood
poslovnihaktivnosti
Novanipokazateljipoduzeakoji
imajurelativnoveiudioodposlovnih
aktivnosti
NovanipokazateljikoncernaAgrokor
izraunatikoristeikonsolidirane
financijskeizvjetaje
Ovaj grafikon prikazuje usporedni prikaz prosjeni novanih pokazatelja poduzea s relativno
veim udjelom od poslovnih aktivnosti i
prosjenih novanih pokazatelja poduzea s
relativno manjim udjelom od poslovnih aktivnosti sa novanim pokazateljima koncerna

Agrokor. Iz grafikona se vidi da su pokazatelji koncerna za veinu pokazatelja negdje izmeu
pokazatelja poduzea sa relativno veim udjelom od poslovnih aktivnosti i poduzea sa
relativno manjim udjelom od poslovnih aktivnosti, osim u sluaju pokazatelja slobodnog
novanog tijeka 2 i operativnog novanog tijeka, to se moe objasniti velikim investicijama
koje koncern provodi, i novanog pokazatelja kvalitete zarade.
58
5. ZAKLJUAK
Empirijski dio ovog diplomskog rada bavi se analiziranjem strukture izvjetaja o novanom
tijeku poduzea u koncernu Agrokor, te analiziranjem novanih pokazatelja likvidnosti,
zaduenosti i profitabilnosti istih poduzea.
Izvjetaj o novanom tijeku je jedan od temeljnih financijskih izvjetaja i duna su ga
sastavljat srednja i velika poduzea. Iako su kod nas vie prihvaeni i koriteni raun dobiti i
gubitka, kao i knjigovodstveni rezultat poslovanja, ipak realno stanje poduzea predoeno u
izvjetaju o novanom tijeku nedvojbena je potvrda poslovice koja kae da je svaka
poduzetnika ideja dobra koliko je i promet na kraju dana. Potencijalni ulagai koncentrirani
su na sadanji, ali i budui novani tijek pri odluivanju o moguem ulaganju, a izvjetaj o
novanom tijeku je od kljune vanosti za odreivanje financijskog stanja i planiranje
buduih poslovnih uinaka.
Prvi dio istraivakog rada bavio se strukturom izvjetaja o novanom tijeku poduzea u
koncernu Agrokor. Na temelju dobivenih rezultata istraivanja, poetna hipoteza o vezi
izmeu uspjenosti poslovanja i razliitosti u strukturi novanih tijekova prema vrstama
aktivnosti je opovrgnuta. Iako mnoga istraivanja u pokazuju da postoji veza izmeu
uspjenosti poslovanja i strukture novanih tijekova, u ovom sluaju to nije potvreno, uzrok
tomu su moda mali broj promatranih poduzea.
Drugi dio istraivakog rada bavi se novanim pokazateljima promatranih poduzea, a
poduzea su podijeljena u dvije skupine:
1. Poduzea koja imaju relativno vee udjele od poslovnih aktivnosti.
2. Poduzea koja imaju relativno manje udjele od poslovnih aktivnosti.
Analiziranjem prosjenih iznosa novanih pokazatelja promatranih poduzea sa sigurnou se
moe ustvrditi da poduzea s veim relativnim udjelom od poslovnih aktivnosti imaju bolje
novane pokazatelje likvidnosti, zaduenosti i profitabilnosti, ime je dokazana druga
postavljena hipoteza da poduzea s relativno veim udjelom od poslovnih aktivnosti
imaju bolje, tj. vee pokazatelje likvidnosti, profitabilnosti i zaduenosti nego poduzea
s relativnim veim udjelom od investicijskih ili financijskih aktivnosti
59
Kao zakljuak ovog rada moe se rei da je novani tijek vana stavka pri analiziranju
financijskih stanja poduzea i da je za poduzea dobro da sastavlja navedeni izvjetaj jer on
prikazuje najrealniju sliku trenutnog stanja.
60
SAETAK
Izvjetaj o novanom tijeku jedan je od osnovnih financijskih izvjetaja. Prikazuje promjenu

novca i novanih ekvivalenata u poduzeu. Zbog toga to pokazuje koliko je stvarno novca
poduzee generiralo, izvjetaj o novanim tijekovima je kljuan za razumijevanje stanja u
poduzeu.
Jedna od najvanijih znaajki koji bi kao potencijalni investitori trebali sagledati jest
sposobnost poduzea da proizvodi novac. Samo zato to poduzee prikazuje dobit u raunu
dobiti i gubitka, ne znai da se poduzee ne moe kasnije nai u problemima zbog nedostatka
novca. Detaljni pregled izvjetaja o novanom tijeku moe dati investitoru uvid u stvarno
poslovanje.
U idealnom sluaju investitori ele vidjeti da je poduzee sposobno plaati tekue poslovanje
bez da se financira na vanjskom tritu. Sposobnost poduzea da financira tekue poslovanje,
i financijski rast signalizira investitorima da poduzee ima jake temelje.
61
SUMMARY
The cash flow statements is one of the main financial statements. It explains how company's
cash and cash equivalents have changed during a specified period of time. Because it shows
how much actual cash a company has generated, the statement of cash flows is critical to
understanding company's fundamentals.
One of the most important features you should look for in a potential investment is the
company's ability to produce cash. Just because a company shows a profit on the income
statement doesn't mean it cannot get into trouble later because of insufficient cash flows. A
close examination of the cash flow statement can give investors a better sense of how the
company will fare.
Ideally, investors would like to see that the company can pay for the investing figure out of
operations without having to rely on outside financing to do so. A company's ability to pay for
its own operations and financial growth signals to investors that it has very strong
fundamentals.
62
LITERATURA
1. Aljinovi Bara, . (2008) Model procjene uspjenosti tvrtke na temelju pokazatelja
novanog tijeka. Doktorska disertacija. Split: Ekonomski fakultet.
2. Aljinovi Bara, . (2009) Raunovodstvo novanih tijekova skripta, nastavni materijali
3. Belak, V. (1995.) Menadersko raunovodstvo, Zagreb: RRiF plus
4. Belak, V. (2006.) Profesionalno raunovodstvo: prema MSFI i hrvatskim poreznim
propisima, Zagreb: Zgombi & Partneri
5. Helfert, A. E. (1997.) Tehnike financijske analize, Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i
financijskih djelatnika
6. Horvat Jurjec, K. (2009.) Izvjetaj o novanom tijeku direktna (izravna) metoda, asopis
Raunovodstvo, revizija i financije, (3), str.42-46.
7. Horvat Jurjec, K., Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja, asopis
Raunovodstvo, revizija i financije , br. 7/11
8. Grupa autora (2000) Meunarodni raunovodstveni standardi
9. Megis, R., Megis, W. (1999.) Raunovodstvo Temelj poslovnog odluivanja, Zagreb:
MATE d.o.o.
10. Narodne novine (2008) Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog
izvjetavanja, Zagreb: Narodne novine d.d., br. 30/08
11. Narodne novine (2009) Odluka o objavljivanju Meunarodnih standarda financijskog
izvjetavanja, Zagreb: Narodne novine d.d., br. 136/09
12. Narodne novine (2007) Zakon raunovodstvu, Zagreb: Narodne novine d.d., br. 109/07
13. Pivac, S. (2009.) Statistike metode, Split: Ekonomski fakultet
14. Skupina autora (2008.) Primjena Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja, Zagreb:
Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika
15. Skupina autora (2009.) Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja, Zagreb: RRIF
- plus
16. Skupina autora (2001.) Raunovodstvo trgovakih drutava uz primjenu Meunarodnih
raunovodstvenih standarda i poreznih propisa, Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i
financijskih djelatnika
17. vigir, A. (2010.) Izvjetaj o novanom tijeku, asopis Raunovodstvo, revizija i financije
(1), str.151-157.
63
18. Tintor, J. (2008.) Poslovna analiza, Zagreb: Masmedia d.o.o.

19. Vidui, Lj. (2006.) Financijski menadment, V. Izdanje, Zagreb: RRIF plus
20. Vujevi, I.(2005.) Financijska analiza, Split: Ekonomski fakultet
21. ager, K. ,ager L.(1999.) Analiza financijskih izvjetaja, Zagreb: Masmedia d.o.o.
22. ager, K., ager, L. (1996.) Raunovodstveni standardi, financijski izvjetaji i revizija,
Zagreb: Ininjerski biro d.d.
23. ager L., Sever, S. (2009.) Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih
pokazatelja, asopis Raunovodstvo i financije, (3), str.44-52.
24. ager L., Sever, S. (2010.) Ocjena kvalitete poslovanja poduzea temeljena na
instrumentima analize financijskih izvjetaja,asopis Raunovodstvo i financije, (3), str.34-46.
25. www.fina.hr
26. www.agrokor.hr
64
POPIS TABLICA
Tablica 1: Temeljna pravila za utvrivanje novanih tijekova po neizravnoj metodi.
22
Tablica 2. Struktura izvjetaja o novanom tijeku...
27
Tablica 3. Poduzea prema metodi sastavljanja izvjetaja o novanom tijeku
40
Tablica 4. Poduzea prema financijskom rezultatu poslovanja...
42
Tablica 5. Poduzea prema kategorijama.
45
Tablica 6. Financijski rezultat poduzea iz kategorije 1..
47
48
49
50
Tablica 10. Financijski rezultat poduzea iz kategorije 5....
51
Tablica 11. Financijski rezultat kategoriziranih poduzea...
52
Tablica 12. Hi-kvadrat test...
52
Tablica 13. Novani pokazatelji poduzea s relativno veim udjelom od poslovnih

aktivnosti 53
Tablica 14. Novani pokazatelji poduzea s relativno manjim udjelom od poslovnih
aktivnosti. 54
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1. Metode sastavljanja izvjetaja o novanom tijeku.
40
Grafikon 2. Financijski rezultat poduzea.
43
Grafikon 3. Poduzea prema kategorijama...
46
Grafikon 4. Financijski rezultat poduzea iz kategorije 1.
47
48
49
50
65
51
Grafikon 9. Prosjeni iznosi novanih pokazatelja likvidnosti poduzea u koncernu 54

Agrokor..
Grafikon 10 . Prosjeni iznosi novanih pokazatelja zaduenosti poduzea u koncernu 56
Agrokor..
Grafikon 11. Prosjeni iznosi novanih pokazatelja profitabilnosti poduzea u koncernu 57
Agrokor.
Grafikon 12. Usporedni prikaz novanih pokazatelja poduzea iz koncerna Agrokor i 58
novanih pokazatelja koncerna.
66

Analiza Novčanih Tijekova Kao Indikator Uspješnosti Poslovanja U Koncernu Agrokor

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Analiza Novčanih Tijekova Kao Indikator Uspješnosti Poslovanja U Koncernu Agrokor

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

SVEUILITE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

ANALIZA NOVANIH TIJEKOVA KAO

Split, rujan 2012.

1.2. Ciljevi, metode i doprinos istraivanja....

1.3. Struktura diplomskog rada...

2. IZVJETAJ O NOVANOM TIJEKU...

2.1. Regulativni okvir izvjetavanja o novanom tijeku..

2.1.1. Izvjetaj o novanom tijeku prema Standardu financijskog raunovodstva 95.

2.1.2. Meunarodni raunovodstveni standard 7.. 11

2.1.4. Zakon o raunovodstvu..

2.2. Svrha izvjetaja o novanom tijeku

2.3. Metode sastavljanja izvjetaja o novanom tijeku

3. ANALIZA IZVJETAJA O NOVANOM TIJEKU KAO MJERA USPJENOSTI

3.2. Horizontalna i vertikalna analiza izvjetaja o novanom tijeku

3.3. Analiza pomou pokazatelja novanog tijeka

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAIVANJA

Zakon o raunovodstvu, l. 15, stavka 10, NN 109/7

i sam predmet to jest predmet

Hipoteza 1: Uspjenost poslovanja poduzea ovisi o razliitosti u strukturi novanih tijekova

induktivna metoda- na temelju pojedinanih injenica doi e se do zakljuka o

deduktivna metoda- na temelju opih postavki doi e se do konkretnih, pojedinanih

metoda dokazivanja i opovrgavanja sama svrha istraivanja je dokazati ili

metoda klasifikacije potpuna, sistematska podjela opeg pojma na posebne to jest

metoda deskripcije opisat e se i objasniti kako teoretske spoznaje tako i one

komparativna metoda nain usporeivanja istih ili srodnih injenica, odnosno

metoda analize - proces ralanjivanja sloenijih pojmova na jednostavnije sastavne

metoda sinteze postupak povezivanja jednostavnijih misaonih tvorevina u

metoda kompilacije postupak preuzimanja nekih dijelova tuih opaanja i

U empirijskom djelu istraivanja prikupit e se odreeni podatci da bi se analizirale strukture

srednje vrijednosti, mjera disperzije, korelacije, testiranje postavljenih hipoteza te e se

1.3. STRUKTURA DIPLOMSKOG RADA

U prvom, uvodnom dijelu definirat e se problem i predmet istraivanja, postavit e se

empirijsko istraivanje o utjecaju novanih tijekova na poslovanje poduzea na primjeru

2. IZVJETAJ O NOVANOM TIJEKU

Belak, V. (1995.) Menadersko raunovodstvo , Zagreb RRiF-plus

Novani ekvivalenti- kratkotrajna, visoko likvidna ulaganja koja se u kratkom

Novani tijekovi- predstavljaju priljeve i odljeve novca i novanih ekvivalenata,

Da bi se dobio to kvalitetniji izvjetaj o novanom tijeku, potrebno ga je segmentirati s

Poslovne aktivnosti su osnovne i najbitnije aktivnosti poduzea koje stvaraju prihod i

Primici od prodaje roba ili usluga

Izdaci dobavljaima za robe ili usluge

Primici od provizija, subvencija i dr. nagrada

Primici od osiguravajueg drutva

Izdaci za poreze i doprinose

Investicijske aktivnosti su aktivnosti vezane za promjene na dugotrajnoj imovini. Neki od

Primici od prodaje materijalne i nematerijalne Izdaci za nabavku materijalne i nematerijalne

Primici od prodaje dionica i obveznica

Izdaci za kupnju dionica i obveznica drugih

Izdaci za dane kredite

Financijske aktivnosti vezane su uz financiranje poslovanja, i obuhvaaju promjene vezane uz

Izdaci za otplatu zajmova

Primici od emisije dionica i obveznica

Izdaci za isplatu dividendi

Primici od primljenih kredita

Izdaci za otkup vlastitih dionica

Sposobnost poduzea da ostvaruje budue neto novane tijekove iz poslovanja kako bi

Potrebe poduzea za eksternim financiranjem

Uinke novanog i nenovanog investiranja i financijskih transakcija

2.1. REGULATIVNI OKVIR IZVJETAVANJA O NOVANOM TIJEKU

2.1.1. Izvjetaj o novanom tijeku prema Standardu financijskog raunovodstva 95

Standards Board). Uz Standarde Odbor takoer donosi i objavljuje Koncepte financijskog

nedostatak jasnih ciljeva uzrok raznolikosti prakse