Sie sind auf Seite 1von 227

Stjepan Babi

Milan Mogu

Izdava

HRVATSKI
PRAVOPIS

kolska knjiga, d.d.


Zagreb, Masarykova 28
Za izdavaa

Ante uul, prof.


Urednica

Dunja Merkler

usklaen

sa zakljucima
Vijea za normu
hrvatskoga standardnog jezika

Ocjenjivai

Dr. sc. Nataa Bai


Dr. sc. Mario Grevi
Dr. sc. Sanda Ham

2. izdanje

Oblikovanje naslovnice

Sara Roller Matelji


Likovno-grafiko

oblikovanje

Jurica Puhalavi

KOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2010.

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati,


fotokopirati ni na bilo koji

nain

reproducirati

bez nakladnikova pismenog doputenja.

Zagreb, 2011.

SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEi

SADRAJ

56

57
60

PREDGOVOR

Imenice

UVOD

Pridjevi

II

Zamjenice

JEZIK I PISMO

12

Brojevi

61
63

GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI

15
15

Glagoli

64

Prilozi

65

18

Prijedlozi
Veznici

Glas h

18
19

Usklici

68
69
69

Glas j

20

Rastavljanje rijei na kraju retka

70

Dvoglasnik je

23

PRAVOPISNA PRAVILA

Glasovi

Napomena uz glasove

Glasovi d i

Opi

23

dio

L Duljenje sloga s kratkim je


Kraenje

II.

sloga s dvoglasnikom

III. Ostala pravila


JEDNAENJE I GUBLJENJE GLASOVA
Jednaenje

Jednaenje

24
27

31
33

po zvunosti

33

po izgovornome mjestu

35

Gubljenje glasova

VELIKA I MALA POETNA SLOVA


Veliko poetno slovo

36
39
39

Prva rij e u reenici

39

Vlastita imena

40

Rijei

Pisanje imena

43
44
46
46
46
46
48
48

Sklonidba stranih imena i tvorba od njih

50

Preuzimanje pridjeva

53
53
54
54

iz potovanja i poasti

Malo poetno slovo

PISANJE STRANIH RIJEi


Opi

dio

Pisanje rijei iz jezika koji se slue latinicom


Pisanje

opih

imenica i naziva

Sklonidba stranih opih imenica i tvorba pridjeva od njih

Preuzimanje glagola
Preuzimanje ostalih vrsta rijei
Rijei

56

Opa naela

iz jezika koji se slue drugim pismima

71

KRATICE
Obine kratice

71

Sloene kratice

74

Znakovi i oznake

76

78
78

RAZGODCI
Opi

dio

Toka

79

Upitnik

80
81

Usklinik

Upitnik i usklinik

83

Zarez

Naknadno dodavanje

84
84
84
90

Suprotnost

93

Opi

dio

Nizanje

Toka

sa zarezom

94

Dvotoje

95

Trotoje

96

Vietoje

97

Crtica i spojnica
Navodnici
Navodnici uz druge znakove

98

101
103

Polunavodnici

103

Zagrade
Tipovi slova kao razgodci

104
105

Nadreenini

znakovi

106

Pisanje bez razgodaka

106

PRAVOPISNI I POSEBNI ZNAKOVI


Opi dio

Naglasci, duljina i genitivni znak


Brojke
Crtica
Dvotoje

Izostavnik
Kosa crtica
Krii
Krui

Navodnici i polunavodnici
Okomita crtica
Paragraf
Spojnica
Strjelica
Tilda
Toka

Upitnik
Usklinik

Zagrade
Zarez
Znak jednakosti

o'"

Znak nejednakosti
Znak ponavljanja
Znakovi upuivanja
Zvjezdica

PRAVOPISNI RJENIK

PREDGOVOR PRAVOPISNOMU RJENIKU


PRAVOPISNI RJENIK (A - )

107
107
107
109
110
111
111

112
112
113
113

114
115
115

115
116
116
116
116
117
117

118
118
118
119
119
121
122
127

PREDGOVOR
Ovo izdanje Hrvatskoga pravopisa nosi naslov kao i nekoliko drugih pa i pravopisa
to su ga u suautorstvu objavili Stjepan Babi, Boidar Finka i Milan Mogu, alije ova
knjiga ipak novo djelo, posebno u onim dijelovima koje je prije napisao Boidar Finka.
Valja naglasiti da novo izdanje ne znai i novu normu jer norma nije vie mijenjana,
samo su nain izlaganja i pojedina rjeenja usklaena sa zakljucima Vijea za normu hrvatskoga standardnoga jezika i s Hrvatskim kolskim pravopisom, koji je od
Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta dobio preporuku za upotrebu u kolama
pa je korisno da se ta dva djela u normativnome smislu il potpunosti podudaraju.
Ujedno smo tekst i rjenik usavrili i dopunili. Autori su se uvijek brinuli za to da
Hrvatski pravopis i svojim primjerenim opsegom, nazivima i jasnoom izlaganja bude
prihvatljiv i sa strunoga i s pedagokih gledita.
Budui da je pravopis zapravo jedina jezikoslovna knjiga koja je izrazito normativna, njezina se norma moe najbolje odmjeravati prema upotrebi u osnovnim i
srednjim kolama.

Za bolje razumijevanje pravopisnih naela, pravila i pravopisnoga rjenika potrebno je prije sluenja pravopisom proitati uvod i predgovor pravopisnomu rjeniku.
Autori su se sloili o naelima i nainu izrade svih dijelova, ali su posao podijelili
tako da je Stjepan Babi izradio poglavlja Uvod, Jezik i pismo, Glasovi i , Glasovi
d i , Dvoglasnik je, Pisanje stranih rijei, Razgodci, Pravopzsni i posebni znakovi,
Predgovor pravopisnamu rjeniku, a u rjeniku slova A - G, P - , a Milan Mogu
Glas h, Glas j, Jednaenje glasova, Velika i mala poetna slova, Sastavljeno i ra~
tavljena pisanje rijei, Rastavljanje na kraju retka, a u Pravopisnome rjeniku slova
H - O, T - , ali je svaki autor proitao i suatorski dio i po tome je ovo djelo cjelovito.
Zahvaljujemo svima koji su nas upozorili na pojedine probleme i onima koji su
se osvrnuli na HP s namjerom da djelo bude bolje i u skladu sa sustavom hrvatskoga
knjievnoga jezika i s hrvatskom pravopisnom tradicijom.
Zagreb, 1. veljae 2006.
Stjepan Babi i Milan Mogu

UVOD
Kao. to su po~azala ~iljenja relevantnih ustanova i opeprihvaena praksa,
hrvatski se pravOpIS ustallo kao fonoloki u okviru jedne rijei, a morfonoloki meu
rijeima. Uvjereni smo da tu u budunosti ne e biti bitnih odstupanja. Budui da
neki ne razlikuju obiljeja fonolokoga i morfonolokoga pravopisa, potrebno je rei
osnovno o njihovoj naravi.
!~zik se ostv.aruje na dva naina: govorom i pismom. Kad se ostvaruje pismom,
slUZIrno se slOVIma, razgodcima, pravopisnim znakovima i bjelinama (razmacima
meu rijeima).

Za svaki se jezik odreuje broj i oblik slova. Slovni sustav po svojim osnovnim
obiljejima naziva se pismo. Po tim obiljejima razlikujemo latinino irilino
glag~ljsko, arapsko i druga pisma, odnosno jednostavnije: latinicu, irilicu: glagoljicu:
arabICU. Skup znakova kojima biljeimo pojedine glasove, naziva se slovopis ili
grafija.
. Hrvati su u prolosti za biljeenje svoga jezika stoljeima upotrebljavali razliita
PIS~~, latinicu, ?lagoljicu i zapadnu irilicu (bosanicu) dok nisu prihvatili iskljuivo
latImcu. Meutim, pojedine glasove nisu latinicom pisali uvijek na isti nain. Do
reforme. Ljudevita Gaja Hrvati su se sluili razliitim slovopisima. Na jugu su se
ugledah uglavnom na talijanski nain pisanja, a na sjeveru na madarski ali su

n~la~i~i.i vlastita rjeenja. Za hrvatskoga narodnoga preporoda ilircima je ~spjelo

uJedI.~ItI s~e Hrvate u slovopisu kako ga je oblikovao Ljudevit Gaj, uz neke manje
~asm~e ~remake. I zato se hrvatska latinica naziva gajicom. Ovdje valja naglasiti da

Je Gaj b10 reformator hrvatskoga slovopisa, a ne pravopisa.


Prav?p~s ima ire znaenje od slovopisa. Pravopis obuhvaa skup pravila o
upotrebI cjelokupnoga znakovnoga inventara koji ima jedno pismo, a to osim slovopisa obuhvaa i nain pisanja pojedinih glasova, upotrebu velikih i malih slova
sastavljenoga i rastavljenoga pisanja rijei (upotrebu bjelina), razgodaka, pravopisnih
znakova i drugih pojedinosti.
?snovno obiljeje nekomu pravopisu daje nain na koji se piu pojedine rijei s
obZIrom na glasove koji ih sastavljaju, na njihove oblike i skupove rijei.
Glasovi se mogu pisati tako da se isti glas pie uvijek istim slovom. Takav se
pravopis tradicionalno naziva glasovnim, fonetskim, fonetikim.
.G~as koji slui za razlikovanje znaenja, naziva se fonem, pa pravopis koji trai da
se ISti. fon~m pie uvijek istim znakom, naziva se fonolokim pravopisom. Takvo je
npr. pISanje rob, ropski,podbaciti,potkresati, stan, stambeni, kazalini ...
Najmanja jezina jedinica koja ima neko znaenje, naziva se morfemom a znanost
koja se bavi glasovnim sastavom morfema, naziva se morfonologijom. Pr~vopis koji
8

pri pisanju pazi na morfeme tako da se isti morfem uvijek pie istim slovima bez obzira
to se u razliitim glasovnim okolinama razliito izgovara, naziva se morfonolokim
pravopisom. To u navedenim primjerima znai: rob, robski, podbaciti, podkresati,
stan, stanbeni, kazalitni, premda se izgovara kako je navedeno u prethodnome odlomIm.
Uz to se veina morfonolokih promjena odraava u pismu i kad je pravopis preteno morfonoloki, ruka - ruica - ruerda, pa se morfonoloki pravopis moe
ostvariti samo u manjem broju kategorija, npr. u jednaenju po zvunosti, jednaenju
po mjestu tvorbe i gubljenju glasova.
Sadanji je hrvatski pravopis po svojoj naravi fonoloko-morfonoloki. U okviru
jedne rijei piemo fonoloki, uz neke pojedinane i kategorijaine iznimke, pa se
moe rei da je ublaeni fonoloki, a meurjene veze morfonoloki jer se glasovne
promjene koje nastaju meu rijeima to se izgovaraju kao naglasna cjelina, ne odraavaju u pismu, tj. pojedine rijei biljeimo kao da tih promjena u govoru i nema.
Tako piemo kod kue, bez puke, niz krov, s bratom, s deparom, s ovjekom, k
banu, govorit u, iako govorimo kotkue, bespuke, niskrov, zbratom, deparom,
ovjekom, gbanu, govoriu.
Nevolja je hrvatskoga pravopisa u tome to je u objema Jugoslavijama, a posebno
Novosadskim dogovorom i njegovim pravopisom, hrvatska pravopisna tradicija podosta naruena, a naruen je i put kojim bi se hrvatski pravopis bio normalno razvijao
i usvajao. Budui da je po novosadskome pravopisu odkolovana veina dananjih
pismenih ljudi, njima je teko naputati steene navike. Kad razlozi govore za pojedina
rjeenja, tada nije vano jesu li u praksi odraslih odmah prihvaena, vano je da se
zna kako treba biti, posebno za kole. Za neka pravila i nije vano koliko ih praksa
odraslih potuje kad krenje izaziva ili moe izazvati nesporazume, kako je npr. u
pravilima u oprjekama mladci - mlatci - mlaci, prema mladac, mlatac, mlaka; uporabi
likova kao istjecati - isticati, natjecati - naticati, v. 57. Isto je tako u pisanju zareza.
Praksa pokazuje da ima malo pisaca koji potuju pravopisnu normu u pisanju zareza,
ali se svi jezikoslovci slau da zbog toga normu o zarezu ne treba mijenjati, nego
traiti putove da se ona usvoji.
Nesporazume izaziva i to to pravopis, posebno pravopisni rjenik, katkada prelazi pravopisnu kompetenciju, no to nije samo zato to je tako bilo i u svim naim
dosadanjim pravopisima, nego i zato to pravopis, posebno pravopisni rjenik, nipoto ne moe ostati na pukom pravopisnom podruju kad rije ve ulazi u nj zbog
pravopisnih razloga, a sa sobom donosi i druge probleme koji bi mogli biti krivo
shvaeni kad se ne bi naznaili.
Hrvatski pravopis prirunik je namijenjen korisnicima u Hrvatskoj kao i svim
onim skupinama i onim pojedincima u svijetu koji se slue hrvatskim knjievnim
jezikom.

PRAVOPISNA
PRAVILA

F"

JEZIK I PISMO
Jezik se biljei slovima. Slovo je pismeni znak za jezini glas. Hrvatski knjievni jezik ima 32 glasa kad su glasovi odreeni po razlikovnoj slubi u jeziku,
tj. kad se glasom smatra jezini zvuk koji slui za razlikovanje znaenja, npr. biti
- piti, ban - dan, brak - mrak... U fonologiji se tako odreeni glasovi nazivaju
fonemi. U strunim se djelima oni piu u kosim zagradama.
Od ta 32 glasa est je otvornika:
lal, lei, Iii, 10/, lul i dvoglasnik lie/.
Slovo i s lukom ispod oznauje neslogotvorno i, a zajedno sa e oznauje dvoglasnik je koji se pie sa ije, npr. bijel, lijep, snijeg.
Ostali su glasovi zapornici, jer se pri njihovu izgovaranju govorni organi tako
pribliuju ili dodiruju da zranoj struji tvore jai ili slabiji zapor. To su ovi glasovi:
/bl, /cI, ll, Ii, Idi, flj,I (u pismu dz'), 131 (u pismu ), Ifl, Igl, Ihl, Ijl, Iki, 11/, III (u
pismu lj), Iml, ln!, hi! (u pismu nj), Ipl, Iri, Iri (u pismu r), Isl, ll, Itl, Ivi, Izl, l/.
Glas r nosilac je sloga, samoglasnik, kao to pokazuju rijei prst, brz, brstiti...
i u oprjeci je sa suglasnikim r jer tvore minimalni par u primjeru Istro (vok. od
Istra) - istro (glag. pridjev radni od istrti). Samoglasniko r pie se u strunim
djelima s kruiem ispod r Cr), a u opem jeziku jednako kao i suglasniko jer
je u rijeima uvijek jasno koje je koje r, budui da je oprjeka Istro - istro jedina
minimalna oprjeka u hrvatskome knjievnome jeziku.

Hrvatski se knjievni jezik danas slui latinicom. Slova su preuzeta iz latinskoga


pisma, ali kako za sve nae glasove u njem nema posebnih znakova, do polovice 19.
stoljea neki su se glasovi pisali na razne naine sve dok nije Ljudevit Gaj predloio
posebne znakove koji su svojom glavninom i prihvaeni.

3
'1.1
1

il

II!

II'I

Latinina su slova prilagoena hrvatskomu jeziku tako to su za nepanike,


kojih nema u latinskome jeziku, nainjena nova slova na dva naina:
1. uz pomo dijakritikih znakova: , , , , ;
2. spajanjem dvaju slova za jedan glas u dvoslov: d, lj, nj.
Tako se od 30 slova u hrvatskome jeziku 27 piu posebnim slovima, jednoslovima, a tri dvoslovima (d, lj, nj).
Tekoa u itanju nema jer u pismu nema skupine lj koju bi trebalo itati l-j,
a n-j i d- nalaze se samo na sastavu sloenica, i to n-j u sloenicama kojih prvi
dio zavrava na n, a drugi dio poinje saj: izvanjezini (it. izvan-jezini), a d- u
sloenicama kojih prvi dio zavrava na d, a drugi poinje sa: nadeti, nadivjeti,
podupan, predivot... (it. nad-eti, nad-ivjeti, pod-upan, pred-ivoL.), inae
se uvijek itaju kao jedan glas.

li

12

Osim glasa r ni dvo glasnik Ijel nema u pismu posebnoga znaka, nego se pie
troslovom ije. Zbog posebnosti u pisanju toga glasa i njegova smjenjivanja s kratkim
i dugimje, e, i, to je potanko prikazano u posebnim pravilima.
U znanstvenim djelima, u kojima ima i drugih potreba, za neke se od tih glasova .
upotrebljavaju i posebni znakovi: I za lj, li za nj, j za d, j za , a u prijanjim
izdanjima HAZU i g za d.
Hrvatska povijesna prezimena piu se dananjim slovopisom i pravopisom:
Hektorovi (Hectorovich), Zorani (Zoranich), Vramec (Vramecz), Belostenec
(Bellosztenecz), Brli (Berli), Trnski (Ternski, Ternski, nunski) i dr.
Dananja prezimena piu se onako kako imaju slubeni, zakonski lik: Agg,
Agh, Antolovich, Antolovi, era, Djerdja, Gjergja, uki, Djuki, Gjuki, Grghetta, Grgeta, Kaloera, Kalogjera, Maer, Magjer, Madjarevi, Madarevi,
Maarevi, Magjarevi.

Imena kao uro, urica ne treba pisati Gjuro, Gjurgjica ni kad su nedavna
povijesna imena kao uro Arnold, uro Deeli, urica Agieva.
Danas raunala i suvremeni tiskarski strojevi mogu ostvariti svako slovo pa nije
potrebno slovo pisati drugim znakovima. Na starijim strojevima koji nisu imali
, to se slovo pisalo dj.
Latinina se slova razlikuju u pisanju i tiskanju, a u jednom i drugom tipu
postoje velika i mala slova. Obino se navode ustaljenim redom, a taj se red po
prvim slovima (a, be, ce, de) naziva abeceda. Kako se abeceda poneto razlikuje
u pojedinim jezicima, moemo govoriti o latinskoj, njemakoj, poljskoj, ekoj,
hrvatskoj abecedi. Hrvatska abeceda, gajica, ima ovaj red:

Tiskana slova
L Aa

2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Bb
Cc

Dd
Dd

9. Ee
10.

Ff

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.

Gg
Hh
Ii
Jj
Kk
Ll
Lj lj
Mm
Nn
Nj nj

2lo
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.

Oo
Pp
Rr
Ss

Tt
Uu
Vv
Zz

13

GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI

Pisana slova
1. An.

2. Blr

3. r ~
4.
5. Li.

Ei

6. Dd

7. ]).ck
8. .d:
9. C.R10.

F{

11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.

Xl.
11

21. On
22. Pr23. Rn24. fr.,
25. j;,
26. Tl

!j1j

27. U

M;m
.N/n

28. lj AY
29. Z u-

Nj mj

30. /

(jq
HJ.
h

Jj

11

Al.

Glasovi i
12

Njihovi su nazivi:
a, be, ce, e, e, de, de, e, e, ef, ge, ha, i, je, ka,
el, elj, em, en, enj, o, pe, er, es, e, te, u, ve, ze, e.
Tako se obino ta slova i izgovaraju. Pojedinano se zapornici (suglasnici) mogu
izgovarati i sami, bez samoglasnika, zapravo s dodavanjem poluglasa, dakle bd, Cd,
d, dd (ili b', e', ', d' ... ; izostavnik tu oznauje poluglas).

raun, toan, toka, veer, veljaa, vr, u ...

Sve se takve rijei nalaze u Pravopisnome rjeniku.


13

Dakako, u stranim se rijeima i u pojedinim strukama upotrebljavaju i druga


slova (a, 6, ii, 9, f, e, e... ), ali se ona tumae u prirunicima jezika i struka kojima
pripadaju. U abecedi pojedinih jezika nalaze se na mjestu na kojem bi se nalazila da
su bez dijakritikoga znaka.
U jezikosloviju se upotrebljavaju posebna slova za praslavenske iprahrvatske
glasova: e-jat, b - jer, 'b - j or, tf - en (nosno e), CZ - on (nosno o).

jak:jai,jaina ...

junak: junae, junaki, junaan, junaina, junaiti se, junai ...


oblak:

oblaan, oblano, oblai ...

znak: znaiti, znaka ...


botanika, fizika, matematika:

botaniar, fiziar, matematiar ...

bl zec: zee, zeevi, zei, zeica, zeji, zeinjak ...


stric: strievi, striev ...
mjesec: mjesee, mjeseina,
ptica: ptiar ...
Karlovac, Vinkovci:

Kad se slova upotrebljavaju umjesto rednih brojeva, tada se upotrebljavaju samo


jednoslovi bez dijakritikih znakova: a), b), e), d), e) ili a., b., e., d., e.

14

mjeseni ...

karlovaki, vinkovaki ...

3. al u imenica s dometkom
-a: bera, brija, kopa, ora, ogrta, opasa, pokriva ... (Za dome-

irilica i glagoljica imaju poseban slovni red koji se naziva azbuka (po nazivu
prvih dvaju slova u glagoljici i staroj irilici: az, buky). Njihov je prikaz predmet

10

2. u rijeima u kojima je prema osnovnomu k, c:

al

U znakovima mjernih jedinica te u nekim strukama upotrebljavaju se i grka slova.


To veinom pripada uskostrunomu podruju, jedino se u nekim fizikalnim izrazima
i mjernim jedinicama, koji pripadaju i opoj upotrebi, upotrebljavaju grka slova a
(alfa), jJ (beta), n (omega) i fl (mi), npr. a-zrake, jJ-zrake; n je znak za om (jedinicu
elektrinoga otpora), a fl znak za predmetak mikro-o U abecedi imje mjesto na kraju
istih slova pisanih latinicom.

Za ovladavanje hrvatskim knjievnim jezikom treba znati temeljna pravila u kojima se rijeima pie , a u kojima . Ta nam pravila olakavaju uenje hrvatskoga
knjievnoga jezika jer su u knjievnome jeziku i dva glasa koja se jasno razlikuju
i kojima se razlikuju znaenja pojedinih rijei.
se pie u oblicima i izvedenicama
1. u rijeima u kojima postanak nije vidljiv: bava, bi, brkati, abar, aa,
aa, dapae, dra, gr, hlae, jeam, juer, klju, lopo, lu, maka, pela,

U pisanju stranih imena i rijei, a i u pojedinim granama znanosti upotrebljavaju


se slova q Q (kve), w W (dvostruko ve), x X (iks) i y Y (ipsilon). U abecednom redu q
dolazi iza p, a slova w, x, y iza v redom kao to su ovdje navedena.

U ovom se poglavlju ne govori o pisanju svih glasova, nego samo onih koji govornicima hrvatskoga jezika zadaju odreene tekoe u pisanju knjievnoga jezika
zbog njihove razliite dijalekatne osnovice ili zbog razlika izmeu govora i pisanja
u samome knjievnom jeziku ili zbog razliitih mogunosti pisanja s obzirom na fonoloko ili morfonoloko naelo.

tak -a v. 18.)
-aa: brezovaa, jabukovaa, savijaa, udavaa, veernjaa ... (Za do-

posebnih prirunika namijenjenih za njihovo uenje.

metak -aa V. 18.)


-e: Cigane, kume, pastire, pae, rope ...
-ica: cjevica, granica, slamica, stvarica ...

-i: kameni, kljuni, korjeni, obrai .. :

14

15

kost> kou
cvij et > cvij ee
mast > mau
pamtiti> pamenje
razljutiti> razljuen
ljut> ljui
brat> braa
smrt > smru
kretati> kreem
radost> radou ...
janje, janjeta> janjei
pile, pileta> pilei
tele, teleta> telei
3. a) u imenikih umanjenica s dometkom

-iar: antologiar, alkoholiar, elegiar, evidentiar, nostalgiar ...


-jaa: kremenjaa, parnjaa, sjevernjaa, slamnjaa ...
Rjei

15

su dometci:

-eak: grmeak, grumeak, kameak, kremeak, plameak ...


-iak: grmiak, grumiak,jemiak, kamiak, konjiak, krajiak,

krem i-

ak, plamiak, pramiak, ugljiak ...


-iina: dobriina

-ina: bratina, sestrina, tetina, gospodina ...


-aga:
-i:

samo u rupaga

samo u imenicama brani,

-i: crvi, gradi, komadi, konji, brati, sestri, tetki ...

goni, vodi, provodi, ribi.

b) u prezimena sa zavretkom

b) u pridjeva s dometkom

16

-i: Ani, Begi, Begovi, Blaevi, Gunduli, Ivi, Kati, Kneevi,

-aak: dugaak, ludaak, punaak, slabaak ...

Kovaevi, Mati, Maruli, Mirkovi, Pavlovi, Petrovi, Zlatari,

-aki: dubrovaki, akovaki, orahovaki, valpovaki, zagrebaki ...

arkovi ... (O slavenskim prezimenima na -i v. 16.)

-iki: budistiki, humanistiki, kapitalistiki, urbanistiki ...

c) u imenica s dometkom

-ian: energian, harmonian, ironian, simpatian ...

-a: gluha, gola

Rjei

-oa: bedastoa, bjesnoa, istoa, gluhoa, hladnoa, sljepoa,

su dometci:

zloestoa ...

-aan:
-iv:

samo u ubitaan (probitaan je od probitak)


samo u priljepiv (priljepljiv, zarazan)

-da: u crnda, crvenda, srnda ...


-ba: zelemba ...

-iast:

samo u rijetkih pridjeva kao bjeliast, modriast, plaviast jer je


u bobiast, igliast, jagodiast osnova bob ica, iglica, jagodica.
c) u slavenskih prezimena sa zavretkom -i (podrijetlom bugarska, e
ka, ruska, slovenska, bjeloruska i dr.): bugarskim: Mileti, ekim: Beli, ruskim: Ivan Sergejevi Turgenjev, Lav Nikolajevi Tolstoj, Nikolaj
Vasiljevi Gogolj, slovakim: Palkovi, Jurkovi, slovenskim: Gregori, Janei, Juri, Mikloi, upani ...
4.

17
I

I!I!

samo u mokraa
d) u pridjeva s dometkom
-ai: domai, brijai, crtai, igrai, jahai, pisai, ivai ...
e) u glagolskih oblika s nastavkom -i (infinitiv i glagolski prilog
sadanji):

ii, idui, pei, pekui, rei, rekui, sjei, sjekui, tei, tekui, tui,

Budui

da kajkavci preteno imaju srednje , ono se u vlastitim imenima u


knjievni jezik prenosi prema tom bi li u njem bio ili , kako se uobiajilo
od hrvatskoga narodnoga preporoda.

(Glagoli pei, rei, sjei, tei, tui i njihove sloenice ispei, izrei, isjei,
istei, istui ... samo u infinitivu i glagoiskome prilogu sadanjem imaju
-i, a u drugim glagolskim oblicima imaju : peem, reem, sijeem, teem,
tuem, jer je prema osnovnome k: peku, reku, sijeku, teku, tuku.)
4. u rijei u kojima je postalo prema : smekast < sme, omeka < omeak.

Bedekovina, akovec, renjevo, ret, rnevec, rnec, ernomerec,


Globoec, Gorian, Gri, Kupina, Pantovak, trigovak, Zaretje,

Zdenina ...

Kad se u kajkavskim imenima pie

II

:11

l. u

Iiii'

u kojima je bez vidljivoga postanka:

bear, elav, ud, duan,

Sve su takve rijei popisane u Pravopisnome rjeniku.

l'

2. u rijeima u kojima je prema osnovnome t:

i !!
ii'

rijeima

gae, ki, kua, mo, no, plea, ve ...

ri
,',

a kad v. 19.

se nalazi u oblicima i izvedenicama

18

il'

tli

19
,

16

tu-

kui ...

Tako se pie u rijeima kao:

li!

li:

-aa:

5. se pie u kajkavskim imenima gdje bi bio i u knjievnom jeziku, a to


su u prvom redu prezimena na -i, zemljopisna imena na -i: Drakovi,
Habdeli, Ivekovi, Jambrei, Mihanovi, ari, Vukotinovi ... ; Desini,
Dragani, Oki, Zaprei ...
Zatim u zemljopisnim imenima gdje je jasno da bi u knjievnom jeziku bilo
ili je tako uobiajeno, a to je u prvom redu na mjestu kajkavskoga : Dvorie, Lanie, Nedelie, Veliko Trgovie ... ; Budinak, Kuniak, Medveak, Peenica
(kod Siska), Grmoica, Budinina, Pua Bistra, Laina, Trakoan, itarjevo ...

17

Ona imena mjesta u kojima je u knjievnom jeziku ve usvojeno ili je veoma


proireno zbog prole norme, mogu se pisati i sa : Medveak, Peenica (zagrebaka), Konjina ...
Prezimena se piu kako je prihvaeno, pa uz kajkavska prezimena: Brezinak,
postoje ista takva i sa : Brezinak,
Budiak...
Budiak, Budinak, Paleak, Polanak... ,

Napomena uz glasove i

22

1. u

U primjeni pravila o glasovima i valja paziti na stvarne jezine odnose jer inae
moe doi do krivih zakljuaka, npr.:
- u pribadaa, siroe, koica, maina, Sigeica nije prema t u pribadati, sirota, kost, mast, nego su te rijei nastale od pribad + aa; sirot + e, kost + ica,
mast + ina, Siget + ica;
imenica teleak nema dometak -eak, nego je dometak -ak doao na osnovu
pridjeva tele, teleta;
imenica baa je rije perzijskoga podrijetla (hrv. vrt);
imenica palaa je od lat. palatium koje se ita palacium ...
Neke se rijei govore i piu sa i jer se mogu objasniti dvjema osnovama ili
dvama dometcima, kao npr. jedno i jedno, neko i neko, Ijuti i Ijuti (biljka), tekli
i tekli, teferi i teferi, ali u novije vrijeme prevladavaju likovi sa .

20

4. u rijeima Madar, Madarska, madarski ... , ali se moe pisati i pa se


ostvaruju dvostrukosti: Maar i Madar, Maarska i Madarska, maarski
i madarski ... , u prezimenima kako ih piu njihovi nositelji: Madari i
Maari ...
Sve se takve rijei nalaze u Pravopisnome rjeniku.
Kad d obiljeava suglasniki skup d-, reeno je u 4.
se nalazi u oblicima i izvedenicama:
rijeima

bez vidljivoga postanka i u tvorenicama od njih, npr.

aneo, aa, ak, avao, urica, evanelje, hra, laa, lea, mai
oniar, mea, orue, ri, sme, smu, vjea ...

Prema rijei

aa

pie se

iu

aav, aavac, aavica, aaviki, a

aviti, aavost, aiti, zaaiti

i sl.

Sve takve rijei popisane su u Pravopisnome rjeniku.


2. u rijeima u kojima je prema osnovnome d:
glau < glad, mlai < mlad, groe < grozd, graa < graditi,
gloem

< glodati, vien < vicijeti, obraen < obraditi, dogaati se < dogoditi se, oslobaati < osloboditi, obraivati < obraditi ...

Glash
Glas se h pie

Glasovi d i
Glas d koji se biljei dvoslovom d nije skup d-, nego je sliveni glas, zvuni
parnjak glasa . Zbog istih tekoa kao i s glasom valja znati rijei u kojima se
nalazi d.
D se nalazi u oblicima i izvedenicama:
1. u rijeima hrvatskoga podrijetla u kojima je Gednaenje po zvunosti v.
62.) prema osnovnome koje se nalo ispred b:
jednadba < jednaiti
narudba < naruiti
predodba < predoiti
svjedodba < svjedoiti
udbenik < uiti
urudba < uruiti ...
Rjee i prema osnovnome c: promidba < promicati.
2. u imenica s dometkom -dija turskoga podrijetla:

21

bostandija, buregdija, evabdija, eirdija ...


Ako osnova nije toga podrijetla, onda je rije izvedena dometkom -dija
stilski obiljeena: bundija, galamdija, govordija, raundija, aljivdija ...
3. a) u rijeima turskoga podrijetla: damija, dezva, hoda, dep, fereda,
jildan ...
b) u rijeima koje primamo s engleskoga govornoga podruja: dudo,
dip, budet, deterdent, dez, dem, demper, doging, dersej ...
18

23

1. u

pojedinanim rijeima:

hajduk, hiniti, hlae, hlad, hoda, hren, hrpa, htjeti;


ehulja, drhtati, mahovina, ohol, njihati, prhak, svrha, buha, duhan, huckati, kihati, kuhati, lijeha, muha, natruha, prhnuti, protuha, snaha, streha,
uho, zaduha;
grah, gluh, mijeh, orah, prah, smijeh, stih, strah, suh, trbuh, uspjeh, vrh ...
Iz stilskih se razloga moe h izostaviti, ali se tada na njegovu mjestu pie
izostavnik:
Ti'o, ti'o, ti 'o prede pauk nit.
(V. Nazor)

2. a) u rijeima u kojima je ispred slogotvornoga r: hra, hrav, hrati, ishrati,


ishralost, zahralost, zahrati, hrvati se, hrvanje, hrva, hrvaki, hrzati ... ;
b) u skupu hv kao hvala, Hvar, hvat, hvatati, hvoja, uhvatiti;
c) u onomatopejskom zapisivanju ljudskoga glasa kao znak razmiljanja, u
enja:

hm (prema emuje izveden i glagol hmkati, prez.

hmem).

3. u svim oblicima koje propisuje gramatika kao nastavak ili dio nastavka, npr.
za 1. osobu jednine aorista i imperfekta bih, dooh, vicijeh, uh; pregledavah,
gledah ...
Ostale pojedine rijei sa zapornikom h mogu se nai u Pravopisnome rjeniku.

19

el u-i: u oblicima prezenta kao bruji, zuji;

Glasj

fl u-u: u oblicima prezenta kao kuju, snuju, pljuju;


g) e-a samo u nekoliko rijei stranoga podrijetla: ideja, epopeja, livreja, ma-

Glas se j ne ostvaruje jednako u svim poloajima govorne rijei. Najizrazitiji je u


to poinju saju- kao jug, jugo, Juraj,juri,juta, jutarnji, jutro. U drugim
se sluajevima, poglavito izmeu dvaju otvornika, ostvaruje oslabljeno, najee
kao poluotvornik i, ali i tada ne jednako slabo izmeu svih otvornika. Zbog toga je
poluotvornik i povezan u naoj svijesti nejednako: u jednim sluajevima kao zapornik
j, a u drugima kao njegova slaba prisutnost ili ak odsutnost. Zbog spomenutih
nejasnoa mogu se odrediti ova pravila:
.

24

rijeima

1. Glas se j pie na poetku rijei ispred svih otvornika ispred kojih se moe ostvariti: jaina, jakost, jeam, jedan, jezik, jo, jotacija, juer, junaki, juri.
Kad takve rijei postanu sloene s predmetkom koji zavrava na otvomik, zadravaju j: nejakost, nejak, prejak, prajeam, dvojezian, prajezik, viejezian,
nejednakost, meujelo, predjelo, prijordanski (prema jordanski), prejotacija,
nejunaki, nazovijunak, protujuri. Openito se moe rei da rijei koje imaju
j u osnovi ne gube ga u oblicima i tvorenicama bez obzira je lij na poetku, u
sredini ili na kraju.

25

2. Glas sej pie redovito u nesloenim rijeima izmeu otvornika


a) i-a: kutija, rakija, Azija, Ilija, Marija, investicija, varijacija, gladijator, salmijak, socijalist, materijalizam, ojicijalan; u G jd. imenica na -i, -ij, -ije,
-ijo, -io, kao irija (prema iri), krokija (prema kroki), Verdija, Leopardija,
, radija (prema radij i radio), studija (prema studij i studio), kolegijQ (prema
kolegij), Plinija (prema Plinije), Poncija (prema Poncije), Marija (prema
Marije i Mario), Tokija (prema Tokio); u stranim rijeima s dija-, kao dijabetiar, dijafragma, dijagonala, dijalekt, dijaliza, dijametar, dijaskop, dijaspora i sl. (za pisanje dia- vidi 26.);
b) i-e: dijeta, higijena, hijeroglif, orijent, pijetet; u G jd. imenica enskoga
roda na -ija i u oblicima jednakima tomu padeu, kao kutije, rakije, Azije,
Marije; u I jd. imenica na -i, -ij, -ije, -ijo, -io kao irijem (prema iri), krokijem (prema kroki), Verdijem, Leopardijem, radijem (prema radij i radio),
studijem (prema studij i studio), kolegijem (prema kolegij), Plin ijem (prema
Plinije), Poncijem (prema Poncije), Marijem (prema Marijo i Mario), Tokijem (prema Tokio); (U tim rijeima -ije- nije dvoglasnik, nego je skup triju
glasova: i+j+e.)
c) i-i: iji, svaiji, drukiji; u DL jd. imenica na -ija kao kutiji, Aziji, Iliji; u
N mn. imenica na -i, -ij, -io kao iriji (prema iri), krokiji (prema kroki),
radiji (prema radij i radio), studiji (prema studij i studio), kolegiji (prema
kolegij); komparativi: glasniji, ljubezniji, savitljiviji, vrjedniji, miliji;
d) i-u: milijun, pijuk, pijun, trijumf, trijumvirat, radijus; u DL jd. imenica na
-i, -ij, -ije, -ijo, -io, kao iriju (prema iri), krokiju (prema kroki), VerdijU,
Leopardiju, radiju (prema Verdi, Leopardi, radij i radio), studiju (prema
studij i studio), kolegiju (prema kolegij), Pliniju (prema Plin ije), Ponciju
(prema Poncije), Mariju (prema Marijo i Mario), Tokiju (prema Tokio); u
oblicima prezenta kao umiju, smiju;

20

tineja, orhideja, turneja, Koreja, Medeja. U ostalim se rijeima unutar otskupa ea ne pie j: idealan, ocean, kreacija, realizam, kombinea
(prema kombine), rezimea (prema rezime), pa tako i u imenima kao Lea,
Tea, Andrea, Matea, Gjd.Jonkea(premaJonke) ... (v. 103.).
3. Glas sej pie u pridjeva od imenica na -ija koje u tvorbi zadravaju tu osnovu
ispred dometka:
al -in: eirdijin, Andrijin, Ilijin, Marijin;
b) -ski: gimnazijski, upanijski, azijski, investicijski, varijacijski.
4. Jednako se tako vladaju i pridjevi od imenica na doetno -i, -ij, -ije, -ijo, -io
kad se tvore dometcima:
al -ski: aluminijski (prema aluminij), radijski (prema radij), studijski (prema
studij), tokijski (prema Tokio);
b) -ev: barijev, kalijev, natrijev, uranijev (ako se ne upotrijebi sufiks -ski, npr.
natrijski), Celzijev, Marijev (prema Marijo i Mario), Verdijev (prema Verdi).
vomikoga

5. Glas se j pie takoer:


a) u rijeima s dvoglasnikom ie, kao bijel, bijes, rije, rijeiti, mrijeti, sijecimo i tvorenicama s kratkim slogom, kao bjelina, bjenji, grjenik, rjeenje,
odrjeenje, pogrjeka, rjenik, sjei, strjelica, ivjeti i dr. (Potanje o pisanju
dvoglasnika ie u iduem poglavlju.)
b) u oblicima svih rijei kojima osnova svrava na otvomik + j bez obzira na
sljedei otvomik u nastavku, kao koja, koje, koji, koju, ija, iji, ije, iju,
brojiti, krojiti, rojiti se, znojiti se, ujem, pijem, stojim, pojem, dajem;
c) u imperativu, kao lij, lijmo, lijte, pij, pijmo, pijte, smij se, smijmo se, smijte
se, ne ubij, ne ubijmo, ne ubijte;
dl izmeu e-a samo u nekoliko rijei stranoga podrijetla kao epopeja, ideja,
livreja, matineja, orhideja, turneja, te imena kao Koreja, Medeja, odnosno
u sredini u plejada (prema grkom imenu Plejade). U ostalim se rijeima
unutar otvorenoga skupa ea ne pie j (v. 26. m).
26

6. Glas se j ne pie:
al izmeu otvornika i-o gdje je o postalo od l: bio (ali bila), inio, dio, mio,
smion, dioba, mislioca (ali mislilac);
bl u pOSUenicama: sociologija, patriot, violina, kamion;
c) u sloenicama kojih prvi dio zavrava predmetkom na i, a drugi dio poinje
otvornikom kao:
i-a: antialkoholiar, poliandrija, u stranim sloenicama s di- kad znai
"dva" kao diamin, diarhija (dvovlae),
d) i-e: arhiepiskop, kvaziepohalan,

el i-i:

antiimperijalistiki, nadriizvoa,

21

f) i-o: iole, priopiti, niotkud, priobalni,

Dvoglasnik je

g) i-u: priuiti, nadriumjetniki, niukoliko;


izmeu bilo kojih dvaju otvornika (izuzevi pravila u 25. d) ako prvi otvomik nije i bez obzira je li rije domaa ili strana, nesloena ili sloena:
a-a: kontraadmiral, G jd. kakaa (prema kakao), Bilbaa (prema Bilbao),
i) a-e: dvanaest, maestral, aerodinamian, imena Izrael, Mihael,
j) a-i: arhaizam, naime, zaista, naivan, kokain,
k) a-o: aorist, naoit, naoko, praotac, zaobliti, zaova, kakao, izaoltarski,
I) a-u: autentian, autocesta, jaukati, nauiti, pozauna, pauina,
m) e-a: idealan, kreacija, realizam, ocean, G jd. kombinea (prema N jd. kombine), rezimea, Bornea (prema Borneo), Jonkea (prema prezimenu Jonke),
Molierea, Shakespearea (prema prezimenima Moliere i Shakespeare) imenima kao Andrea, Lea, Tea, Matea,
n) e-e: deetatizacija, neegoistian, A mn. kombinee, dekoltee (prema N jd.
kombine, dekolte),
nj) e-i: ateist, tein, kaleidoskop, veleizdaja, neizljeiv, neistina, N nm. kombinei, rezimei,
o) e-o: aneo, seoce, teologija, teorija, neobjektivan, preosjetljiv,
p) e-u: euharistija, eunuh, Europa, neuvjerljiv, sveuilite, DLjd. dekolteu,
r) o-a: kroatist, oaza, memoari, trotoar, psihoanaliza, Noa, oboa, G jd.
rokokoa (prema rokoko), Hugoa (prema Hugo),
s) o-e: poezija, srednjoeuropski, G jd. oboe (prema oboa), A nm. lavaboe (prema lavabo), depo e,
) o-i: doista, doimati se, heroizam, poistovjetiti, sjeveroistok, N nm. nivoi,
reoi,
t) o-o: crnook, pooim, poodavna, tihooceanski, srednjootoki,
u) o-u: bjelouka, prouavati, prouzroiti, DL jd. rokokou, depou,
v) u-a: akcentuacija, aktualan, peruanski, protuavionski, protuakcija, G jd.
ragua (prema ragu), tabua,
z) u-e: Suez, pirueta, influencija, protueuropski, A mn. kakadue (prema kakadu),
) u-i: obuimati, polu idiot, meuigra, opstruirati, beduin, etui, N nm. intervjui, tabui, kakadui,
x) u-o: poluotok, protuobrana, protuotrov, suoiti, uope,
y) u-u: meuusjev, protuudar, protuusluga, suuenik, suurednik, DL jd. raguu,
kakaduu.

h)

Opi dio

27

Kao to je reeno u 1., u hrvatskome knjievnome jeziku postoji dvoglasnik


Ijel koji se nekad pisao ie, a posljednjih se stotinu godina gotovo neprekidno pie ije.
Pravilo je za pisanje toga dvoglasnika u naelu jednostavno: gdje se izgovara dvoglasnik, tu se pie ije.
On je uvijek dug: bijellbjel/ i veoma se lako razlikuje od kratkoga glasovnoga
skupaje, koji se pieje: bjelina Ibjelinal. Stoga se veoma lako razlikuju parovi ovakvih
rijei:

Naa susjeda sve vie sjedi.


Naa susjeda sve vie sijedi.
Duhovno gaje ujedinila u velikom djelu nae zemlje.
Duhovno gaje ujedinila u velikom dijelu nae zemlje.
Radio je u novom odjelu.
Radio je u novom odijelu.
Neke ene uspjevaju svojom ljepotom.
Neke ene uspijevaju svojom ljepotom.
Pretposljednja reenica znai da je ljepota nekih ena pjesma, a posljednja, uzeta iz jednoga
filma,

28

29

30

.
3"1

22

znai

da neke ene svojom ljepotom postiu uspjehe.

Tako se razlikuju i ove rijei:


ljevak 'ljevoruk ovjek' -lijevak 'naprava za lijevanje'
sjelo s. r. : sjeo - sijelo 'posijelo'
sjena 'zatanmjeni dio' - sijena, G jd. od sijeno.
. Razlika je izmeu dvoglasnika je i skupa je na njegovu mjestu i u tome to u
knjievnom izgovoru ispred dvoglasnika glasovi l, n ostaju bez promjene pa se lijep,
lijevak, slijep, gnijezdo, snijeg, snijet izgovara lliep/, 11ievakl, Isliep/, Igniezdol, Isnieg/,
Isniet! a kad na to mjesto dolazi kratkoje, ti se glasovi saj uje zamjenjuju sa lj, nj
II, ~I ~a se ljepota, ljevi, sljepoa, gnjezdace, snjean, snjetljiv izgovaraju Ilepotal,
Ilfwi/, Islepoa/, Igtiezdace/, Istiean/, Istietljiv/.
Dvoglasnik se tee razlikuje od dugogaje koji se nalazi u nekim rijeima, npr.:
djela, G mn. od djelo - dijela, G jd. od dio
sjena, G mn. od sjena - sijena, G jd. od sijeno
zahtjeva, G mn. od zahtjev - zahtijeva, 3. os. prez. od zahtijevati.
Tako i u rijeima kao djedo, djeva, djelce, zamjerati, namjetati, zasjedati...
Ima miljenja da je i tu dvoglasnik i da bi trebalo pisati ije, ali je neprekinutom
. .. tradicijom ustaljeno pisanje je.
Odreena je tekoa u tom to ima rijei u kojima je troglasovna skupina ije, a
nije dvoglasnik: grije, smijem, smijem se, nijedan, G jd. kutije, hijena, higijena. No

23

taj se skup u govoru jasno razlikuje od dvoglasnika jer je dvoglasnik jednosloan, a


taj skup ije dvosloan. Primjere v. i u poglavlju Glas j.
Na mjestu dvoglasnika u knjievnome se jeziku moe izgovarati i troglasovni
slijed ije, ali to je rijetko i stilski obiljeeno jer dolazi samo u pjesnitvu zbog stiha.
Tekoa je u pisanju dvoglasnika je jo i u tome to neke rijei iste osnove i pojedini
oblici iste rijei imaju na istom mjestu razliite glasove: dvoglasnikje, glasovni skup
je ili glasove e, i, npr. dio - dijela - djeli, brijeg - brjei ...

To je stoga to se neke takve imenice govore i s kratkim naglascima na pre-, npr.


prevrat, prebjeg, precrt (i precrt), predah. pretek ... pa se onda taj pre- samo produljio,
a nije se zamijenio dvoglasnikom.
Sve takve obinije rijei popisane su u Pravopisnom rjeniku. U kolebanju izmeu
likova sa pre- i prije- bolje je upotrijebiti likove sa prije-o
36

Snalaenje u tim promjenama olakano je time to one nisu nepredvidive, nego


tvore odreeni sustav.
Kad se shvati sustav po kojem se ti glasovi smjenjuju i znaju kategorije u kojima se
smjenjuju, bit e znatno olakano i pIsanje tih glasova i bez pojedinanoga zagledanja
u pravopisni rjenik.
Ako se kao polazite uzme osnovni lik rijei (nominativ, infinitiv, pozitiv) pa se
promatra kad se ti glasovi smjenjuju i kako se smjenjuju, sustav se moe prikazati u
dvama osnovnim pravilima i nekoliko dodatnih.

32

rasjei, sasjei, usjei, zasjei.

Dvoglasnik imamo u pojedinanim rijeima:


htijenje (uz htjenje) prema htjeti; mnijenje (uz mnjenje) mnijem, mnim; pijevnica, pijevac, pijetao prema pjevati; odijelo, opijelo i sijelo prema odjeti, opjevati i sjesti.

I. Duljenje sloga s kratkim je


33

Ako se slog s kratkim je dulji, u jednim tipovima i rijeima na njegovo mjesto


dolazi dvoglasnik, a u drugima samo produljeno je.
Duljenje kratkogaje daje dvoglasnik u nesvrenim glagolima i glagolskim imenicama ako u svrenome obliku nisu u osnovi rijei mjera, mjesto i sjesti:
dospjeti: dospijevati, dospijevanje, nadjeti: nadijevati, nadijevanje, odoljeti: odolijevati, odolijevanje, pOdsjei: podsijecati, podsijecanje, razumjeti: razumijevati,
razumijevanje, sagorjeti: sagorijevati, sagorijevanje, zapovjediti: zapovijedati,
zapovijedanje, zastarjeti: zastarijevati, zastarijevanje ...
Ako su u osnovi glagola i glagolske imenice rijei mjera, mjesto i sjesti, tada je
samo dugo je, v. 37.

34

Na mjestu osnovnoga e, i u letjeti, lei, liti, njihovih sloenica i sloenica sa -zreti


u poloajima u kojima se taj slog dulji, dolazi dvoglasnik:
letjeti: lijetati, lijetanje, doletjeti: dolijetati, dolijetanje, poletjeti: polijetati, polijetanje ... , lei: lijegati, lijeganje, podlei: podlijegati, podlijeganje, zalei: zalijegati, zalijeganje ... , dozreti: dozrijevati, dozrijevanje, nazreti: nazrijevati, nazrijevanje, sazreti: sazrijevati, sazrijevanje, liti: lijevati/lijevanje, naliti: nalijevati,
nalijevanje, proliti: prolijevati, prolijevanje ...
U tvorbi imenica od glagola s predmetkom pre- u jednih se imenica to pre- dulji
u prije- s dvoglasnikom:
prijekor: prekoriti, prijelaz: prtilaziti, prijedlog: predloiti, prijelom: prelomiti,
prijenos: prenositi, prijepis: prepisati, prijevod: prevoditi, prijevoz: prevoziti ...
u drugih se javlja i dugo pre-: pregib, pregled, prekid, prelet, premaz, prepad,
prepjev, preplet, prerez, presjek, preskok ...

35

24

Dvoglasnik imaju glagolske imenice umijee, dospijee i prispijee.


Glagol sjei i njegove sloenice imaju u jednim oblicima je, a u drugima dvoglasnik:
sjNi, sijeem, sijee... , sijeci, sijekui, sijecijah, sjekao, sjekla, sjeen;
Odsjei, odsijeem, odsijee... , odsijeci, Odsjekoh. odsijee, odsjekosmo, Odsjekavi, odsjekao, odsjekla, odsjeen.
Tako je i u glagola isjei, nasjei, opsjei, pOdsjei, posjei, presjei, prosjei,

37

38

U ostalim tipovima i rijeima, koje su u pretenoj veini, duljenjem ne postaje


dvoglasnik, nego samo dugo je. To se zbiva:
a) u genitivu mnoine:
mjesto - mjesta, djelo - djela, vjera - vjera, medvjed - medvjeda ...
b) ispred dvaju zvonanika od kojih je prvi l, lj, n, r, v:
djelo - djelce, ponedjeljak - ponedjeljka, nedjelja - nedjeljni, zasjenak - zasjenka, smjer - smjerna - smjerno - smjernica - smjernost, vjera - vjerna vjernik - vjernost, vidjeti - vidjevi, probdjeti - probdjevi ...
U pridjeva vjeran, smjeran dugo je postalo je analogijom prema smjerna, vjerna.
c)

u sloenicama tipa kUtomjer, pOlumjer, toplomjer ...

d) u imenica od milja i izvedenica od njih:

djevojka: djeva, djevin, djevac;


djed: djedo, djedin;
Stjepiin: Stjepo, Stjepin, Stjepov...
Stjepo se govori i s dvoglasnikom pa se moe pisati i Stijepo.
39

e) u nesvrenih glagola i izvedenica od njih ako su im u osnovi rijei mjera, mjesto i sjesti:
zamjeriti: zamjerati, zamjeranje, zamjeralo; namjestiti: namjetati, namjetanje,
namjetalo; zasjesti: zasjedati, zasjedanje ...
uz rjee: zamjerati, zamjeranje, namjetati, namjetanje, zasjedati, zasjedanje ...

25

Ako u osnovi glagola nisu rijei mjera, mjesto i sjesti, tada umjesto dugoga je
dolazi dvoglasnik, v. 33.
f) u imenica izvedenih sa -je: bezvjerac - bezvjerje, krivovjerac - krivovjerje,
licemjer -licemjerje, proturjeiti - proturjeje, sredovjek - sredovjeje ...

II. Kraenje sloga s dvoglasnikom


43

Dugo je je u takvu poloaju i u troslonih izvedenica s dvoglasnikom u osnovi:


izvijestiti - izvjee, obrjeje, obrijeje, pOdbrjeje, pOdbrijeje, uz kolebanje
jer je naslijediti - naslijee i nasljee (nasljee), rijeka - rijeje, porijeje i
porjeje, ali samo korijenje, ocvijee, gorocvijee.

40

gl i u ovih rijei:
mjerov prema mjera; vjetac, vjeev prema vjet, vjetica; pjev prema pjevati;
bdjenje (uz bdijenje) prema bdjeti; htjenje (uz htijenje) prema htjeti; mnjenje
(uz mnijenje); rjenik, vjesnik (uz rjenik, vjesnik i rijetko rjenik, vjesnik);
zvjerka.
Zanijekani lik prezenta glagola biti glasi nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu, ali
se javljaju i stilski obiljeeni oblici nijesam, nijesi, nijesmo, nijeste, nijesu, koji se
mogu izgovarati s dvoglasnikom /njesam, njesi, njesmo, njeste, njesu/ ili troglasovno
/nijesam, nijesi .. .!. Trea osoba jednine ima samo troglasovno ije: nije.

*
41

Troglasovni se slijed ije u govoru jasno razlikuje od dvoglasnika, ali se jednako


pie te stoga valja spomenuti u kojim se kategorijama i rijeima javlja.
Troglasovni slijed dolazi u prezentu glagola tipa biti, liti, piti, iti, mniti, umjeti i
njihovih sloenica, sloenica sa -htjeti i -spjeti te glagola smjeti, brijati i sl.:
liti - lijem, piti - pijem, iti - ijem, umjeti - umijem, izumjeti - izumijem,
razumjeti - razumijem, sporazumjeti se - sporazumijem se, smjeti - smijem,
prohtjeti - prohtijem, ushtje ti - ushtijem, dospjeti - dospijem, prispjeti - prispijem, uspjeti - uspijem ... , brijati - brijem ...

42

Glagoli bdjeti, mniti, vreti i njihove sloenice uz prezent bdim, bdi... , probdim,
pro bdi... , mnim, vrim, vri, provrim, provri... , imaju i troglasovni slijed ije: bdijem, bdije... , probdijem, probdije... , mnijem, mnije, vrijem, vrije... , provrijem,
provrije ...
Glagol zreti u znaenju 'gledati', obian u sloenici nazreti, obazreti, prozreti ima
prezent niizrem, niizre... , obazrem, prozrem ... , a zreti u znaenju 'sazrijevati': uz
zrem izrim, sazrem, sazrim ima i likove s troglasovnim slijedom: zrijem, sazrijem ...
Troglasovni slijed imaju pridjevi s morfemskom granicom u padenim oblicima:
niijega, novijega ili G jd. imenica na -ija kao kutije, rakije... , prilog prije i . lik broja
dva - dvije. Posljednja se rije izgovara i s dvoglasnikom /dvje/.
Taj slijed imaju i zamjeniki i pridjevni likovi na -ijeh, -ijem(a), npr. tijeh, dragijeh,
tijem, dragijem(a) ... , ali to su danas zastarjeli oblici i mogu se upotrijebiti samo s
posebnom stilskom obiljeenosti. Stilski su neutralni oblici na -ih, -im(a).
S tim slijedom ima i vie posuenica kao to su dijeta, garderobijerka, garsonijera,
higijena, hijena, orijent, orijentalan, orijentalac, orijentirati se i dr.

26

44

Ako u oblicima i tvorenicama na mjestu dvoglasnika dolazi kratak slog, tada se


dvoglasnik smjenjuje s kratkimje. Pri tome se l + j, n + j smjenjuju sa lj, nj:
bijel - bjelina, cijena - cjenik, smijean - smjeniji, vijek - vjekovati,
ocijeniti - ocjenjivati, mlijeko - mljekar, snijeg - snjean ...
Saje zamjenjuje se i iza poetnoga r, kad on dolazi iza otvornika ili zapornika, a
ispred se rnalazi morfemska granica:
rjenik, rjeica, korjeni, ukorjenjivati, proturjeiti; odrjenica, odrjeenje,
razrjenica, razrjeivati, razrjeenje, razrjeivati...
Kad se takav slog nae iza pokrivenoga r, tj. kad je r posljednji glas u stalnoj zapornikoj skupini, tada u oblicima i tvorenicama od etiriju rijei
vrijeme, privrijediti, upotrijebiti, naprijed
dolazi e, a u ostalihje.
Sa e ili sa i zamjenjuje se i u imenima mjesta, etnicima i pridjevima od njih ako je
takav lik osnovne rijei slubeno ustaljen iako ope rijei imaju je.
1. Primjeri

obinijih rijei

u kojima dolazi e:
vrijeme~ vremena, meuvremena, nevremena, poluvremena,
bezvremen(ost), istovremen(ost), kratkovremen(ost), nesuvremen(ost),
povremene ost), prijevremene ost), suvremene ost), vremenit, vremenski,
vremean ...
privrijediti: privreda, privredljiv, privredni, privredn ica, privredniki,
privrednik, privreivati ... (Ostali od -vrijediti imaju vrje-, zato
obezvrjeivati. )
Nesvreni oblik glagola privrijediti moe imati dvostruke oblike: privrjeivati
i privreivati.
upotrijebiti: upotreba, upotrebni, upotrebljavati, upotrebljiv(ost),
upotrebljivati, neupotrebljiv(ost), zloupotrebljavati, zloupotreba,
zloupotrebljiv( ost), zloupotrebljivati ...
Samo je po sebi razumljivo da e dolazi u oblicima i izvedenicama od glagola
trebati: potreptina, nepotreban, nepotrebnost, potreba, potreban, potrebitost,
potrebnost, ustrebati, zatrebati ...
naprijed: napredak, napredan, naprednost, naprednjaiti se, naprednjaki,
naprednjak, naprednjavo, napredovati...
Od tvorenica priloga naprijed valja razlikovati tvorenice priloga unaprijed
jer zadravaju dvoglasnik: unaprijediti, unaprijeen, a ako se dvoglasnik smjenjuje, smjenjuje se sje: unaprjeivati.
U ustaljenim imenima mjesta, etnicima i pridjevima od njih:
Breani, Bresnica, Brestaa, Brestik, Brestova Draga, Brestovac, Brestovica, Brestovanin, Brestovanka, brestovaki, Drenovac, Drenovljanin,
Drenovljanka, drenovaki, Drenov Klanac, Kretelovac, Preko ...

27

treska', uz treskica); vrijesak: vrjeskovi (ali vrijesci); vrijed: vrjedovi; vrijes:


vrjesovi, vrjesina; vrijea: vrjeast, razvrjeenje, razvrjeivati se, uvrjeivati
se ...

2. Primjeri ostalih rijei samo saje:


crijep: crjepar, crjepara, crjeparev, crjeparov, crjepi, crjepina, crjepovi,
crjepovlje ...
crijevo: crjevaca (G mn. od crijevce), crjevar, crjevarev, crjevarov, crjevarski ...
grijeh: bezgrjean, bezgrjeno, bezgrjenost, grjehota, grjean, grjei,
-grjenica, grjeniin, grjeniki, grjenik, grjenikov, grjenost, nepogrjeiv(ost), ogrjeenjE, ogrjeivati se, pogrjean, pogrjeiv, pogrjei- .
vati, pogrjeivost, pogrjeljiv(ost), pogrjeka, pogrjeno, pogrjenost,
sagrjeenje, zgrjeenje ...
krijepiti: krjepak, krjepina, krjepitelj, krjepkoa, krjepkost, krjepost, krjepostan, krjeposnica, krjeposnik, obeskrjepljenje, obeskrjepljivati, okrjepa, okrjepljenje, okrjepljiv(ost), okrjepljivati ...
prijek: isprjeivati (se), naprjeac, oprjean, oprjenost, oprjeka, poprjean, poprjeice, poprjeivati, poprjeke, poprjenica, poprjenost, prje-

45

Od modar je modrjeti i pomodrjeti, omodrjeti; od ogrijati je ogrjev i ogrjevni.


3. To vrijedi i za oblike i izvedenice pet rijei: brijeg, brijest, drijen, trijezan, drijematipaje

brijeg: brjegovi, brjegovit(ost), brjei, brjeina, brjeuljkast, brjeuljast,


brjeulji, brjeuljak, izbrjeak, obrjeak, podbrjeje ...
brijest:

preprjeavati, preprjeenje, preprjeivati,

preprjeka,

brjestovaa,

brjestovina ...

trijezan: trjezniji, istrjenjenje, istrjenjivati, otrjenjenje, otrjenjivati,


rastrjenjenje, rastrjenjivati, trjeznoa ...
drijemati: drjemina, drjemeljiv(ost), drjemljiv(ac), drjemljivica, drjemljivko, drjemljiv(ost), drjemniji, drjemnuti, drjemucati, drjemuckati,
razdrjemljivati se ...

sprjeavanje,

ali se uz navedene jekavske oblike od tih pet rijei, koji su u skladu s brinim
i produbljenijim odnosom prema hrvatskomu knjievnome jeziku, mogu rabiti
i likovi bez j.

sprjeavati, upoprjeivati, uprjeivati, zaprjeavanje, zaprjeavati,

zazaprjeka ...
zaprjeivati ...

prjeenje, zaprjeiva, zaprjeivati, zaprjeljiv, zaprjean,

prijetiti: poprjeivati, priprjeivanje, priprjeivati,


Srijem: Srjemica, Srjemiica, Srjemiin ...
strijela: nastrjeljivati, odstrjei, strjelast, strjelica, strjeliast, strjelimice,
strjelini, strjelite, strjelomet, strjelovit( o), strjelja, strjeljaica, strjeljaki, strjeljana, strjeljivo ...
trijebiti: istrjebljavati, istrjebljenje, istrjebljiv, istrjebljivati, neistrjebljivost, otrjebljavati, otrjebljenje, otrjebljivati, rastrjebljenje, rastrjebljivati ...
vrijediti ('biti na cijeni'): bezvrjedniji, malovrjedniji, najvrjedniji, nevrjedniji, obezvrjeivati, vrjedniji, vrjednoa, vrjednosnica, vrjednota, vrjednovanje, vrjednovati, zavrjeivati ... , ali u izvedenice od privrijediti dolazi samo e, kako je ve navedeno u 43.
vrijediti ('pozlijediti'): povrjeda, povrjeditelj, povrjediteljev, povrjedljiv(ost), povrjeivanje, povrjeivati, uvrjeda, uvrjedilac, uvrjeditelj,
uvrjedljiv(ost), uvrjedljivo, uvrjeenik ...
drijeb: idrjebati, drjebanje, drjebati, drjebovi ...
drijebe: drjebad, drjeban, drjebeta, drjebeak, drjebei, drjebence,
drjebece, drjebica, drjebiica, drjebna, drjebnost, drjepanik, (\
drjepi, drjepina...
\
Tako i u ostalim slabobrojnim porodicama ili pojedinanim rijeima:
krijes: krjesovi; prijesan: prjesniji; mrijestiti: mrjestilite, mrjestite, mrjestilo; tetrijeb: tetrjebovi (ali tetrijebi), tetrjebica, tetrjebi; trijes: trjesovi;
trijesak: trjeskovi (uz trijesci); trijeska: trjeica (drugo je treica 'mala
28

brjestik, brjestov, brjestovac,

drijen: drjeni, drjeni, drjenik, drjenov, drjenovac, drjenovaa, drjenovina, drjenjina, drjenjinica, pazdrjenovina pazdrijen) ...

ac, prjeanin, prjeanka, prjeanski, prjei, prjeica, prjeice, prje

ka,

brjesti,

46

Dvoglasnik se krati u ovim kategorijama i rijeima:


1. u svim slogovima ispred naglaska jer u hrvatskome knjievnome jeziku ne moe ispred naglaska biti dugi slog, a prema tome ni dvoglasnik:
a) u izvedenicama koje imaju naglasak na dometku, a to su imenice na -ota,
-oa,

-urina, -ance, -ence, -ace, -!ce, neke na -ina i pridjevi na -ovit, -evit:

lijep -ljepota, grijeh - grjehota, slijep - sljepoa, trijezan - trjeznoa, smijeh - smjehitrina, zvijezda - zvjezdurina, bijel- bjelance, dijete - djetence,
gnijezdo - gnjezdQce, tijelo - tjelece, bijel- bjelina, cijel- cjelina, lijek
-ljekovit, brijeg - brjegovit, strijela - strjelovit, mijeati - mjeovit.
Nijedna izvedenica sa -ina nema dvoglasnik, samo to neke imaju naglasak
ispred dometka, v. 52.
47

b) u imenicama naglasnoga tipa kova - kovaa, a to su imenice na -a, -ar,

-a i mnoge na -ik:
mijenjati - mjenja, mlijeko - mljekar, cvijee - cvjear, cijev - cjf:va,
zvijezda - zvjezda, cijena - cjenik, sijeno - sjenik, grijeh - grjenik ...
e) u svim imenicama . r. izvedenima od imenica m. r. pod b):
cjepaica, pripovjedaica, cvjearica,

mljekarica,

svjearica,

grjenica,

sljeparija ...
d) u prvom dijelu sloenica ispred naglaska:

bjelouka, bjelogarica, sjenokoa, zvjerokradica,

cjeloveernjl. ..

29

e)

48

d) u svim pridjevima naglasnoga tipa gologlav, bez obzira nalazio se slog saje

u svim nesvrenim glagolima na -ivati, -avati izvedenima od svrenih s


dvo glasnikom:
dodijeliti - dodjeljivati, ocijeniti - ocjenjivati, pobijediti - pobjeivati,
zamijeniti - zamjenjivati, osvijetliti - osvjetljivati, obavijestiti - obavjetavati, iskorijeniti - iskorjenjivati, rijeiti - rjeavati, istrijebiti - istrjebljivati, povrijediti - povrjeivati, otrijezniti - otrjenjavati, sprijeiti
- sprjeavati ...
Valja imati na umu da i svi oblici svrenih glagola imaju dvoglasnik, a
nesvrenih imajuje premda se naglasak mijenja:

52

ocijeniti: ocijenim, ocijeni... , ocijeni!, ocijenivi, ocijenio ...


ocjenjivati: ocjenjujem, ocjenjuje, ocjenjuj!,

ocjenjujui,

ocjenjivao ...
Posebno valja imati na umu da glagol ski pridjev trpni svrenih glagola
ima dvoglasnik: dOdijeljen, iskorijenjen, ocijenjen, osvijetljen, pobijeen,
otrijenjen, unaprijeen, upotrijebljen ...
I izvedenice na -ost od tih glagolskih pridjeva imaju dvoglasnik, kao i osnovne rijei: iskorijenjenost, obavijetenost, povrijeenost, uvrijeenost,
zaslijepljenost ...

49

53

fl u ostalih rijei:
tijelo - tjelesa - tjelesina - tjelece - utjeloviti, dijete - djetence, djetiak, bijel - bjelasati se - objelodaniti, bijeg - bjegunac - bjegunstvo bjegunica, lijen -ljenariti, vijek - vjekovati, svijetliti - svjetlucati se ...
2. kad bi se dvoglasnik naao na mjestu gdje je slog kratak, i to:
a) u nejednakoslollih imenica s. r.:

50

dijete - djeteta, zvijere - zvjereta, drijebe - drjebeta, vrijeme - vremena,


nevrijeme - nevremena, poluvrijeme - poluvremena ...
b) u dugoj mnoini imenica koje u jednini imaju postojan naglasak:
bijeg - bijega - bjegovi, bijes - bijesa - bjesovi, snijeg - snijega - snjegovi,
svijet - svijeta - svjetovi, vijek - vijeka - vjekovi, lijevak -lijevka -ljevkovi,
korijen - korijena - korjenovi ...
Ako je naglasak u jednini nepostojan, u dugoj mnoini dvoglasnik ostaje:
lijek -lijeka -lijekovi, dio - dijela - dijelovi, tijek - tijeka - tijekovi, brijest
- brijesta - brijestovi.

51

c)

30

Kratka mnoina svih imenica ima dvoglasnik: bijezi, brijezi, snijezi, korijeni ...
u komparativu i superlativu svih pridjeva:
blijed - bljei - najbljei, bijedan - bjedniji - nijbjedniji, lijep -ljepi
- nijljepi, rGzgovijetan - razgovjetniji - najrazgovjetniji, prijek - prjei
- nijprjei, smijean - smjeniji - nijsmjeniji, vrijedan - vrjedniji - nijvrjedniji, trijezan - trjezniji - nijtrjezniji...

54

ispred naglaska ili iza njega:


bjelokos, sjedokos, ljepoak, ljevo ruk, dragocjen, skupocjen, kratkovjek,
dvostjen, debelostjen ...
e) u prvom slogu sloenih imenica tipa nogomet:
bjelokost, bjelolist, cjevovod, mljekovod...
a po tome i kolosijek ... (za razliku od pridjeva kao drvosjek ... )
fl u izvedenicama koje imaju kratke naglaske, a to su imenice s dometcima
-i, -i, -telj, -ica, -ara, -ina, -iljka, -ulja, -ua, -ba, -ite
i pridjevi s dometcima -an, -ahan, -ast, -kast, -cat, -it, -iv, -ljiv:
cvjeti, brjesti, bjei, korjeni, izvjestitelj, iskorjenitelj, uvrjeditelj,
cjevica, mljekara, cvjetina, svjetina, crjepina, cjediljka, mljekulja, cvjetua,
pljenidba, primjedba, sljedba, ljeillte, mrjestilite, strjellte ... , pjean,
zvjezdan, bljeahan, zvjezdast, strjelast, bjelkast, bjelcat, cjelcat, rjeit,
vjeit, korjenit, neizbjeiv, neprocjenjiv, uvrjedljiv ...
g) u genitivu mnoine imenica . r. na -ijevka kad dolazi nepostojano a:
dvocijevka, dvocijevke - dvocjevaka,
jednocijevka, jednocijevke - jednocjevaka,
popijevka, popijevke - popjevaka ...
Od kolijevka je kolijevaka i koljevaka.
Kad nema nepostojanoga a, ostaje dvoglasnik: dvocijevki, jednocijevki, popijevki,
kolijevki...
Imenike izvedenice s dometcima -a, -ac, -ak, -anin, -ina, -ica, -ik, -je, -ka, -ko,
-lo, -nica, -onja, -stvo i pridjevne sa -(a)n, -ni, -ov, -ski imaju razliite naglaske pa
prema tome jedne izvedenice zadravaju dvoglasnik, a druge na njegovu mjestu imaju
kratko je. (Sve takve rijei navedene su u Pravopisnom rjeniku.)
III. Ostala pravila

55

56

1. Ispred o umjesto dvoglasnika dolazi samo i:


cijel- cio; dijela - dio; donijeti, donijela - donio ...
To vrijedi i za kratko je u glagola na -jeti: vidjeti, vidjela, vidjelo, ali vidio,
htjeti, htjela, htjelo, ali htio, ivjeti, ivjela, ivjelo - ivio; i u glagola koji u
infinitivu zavravaju na -ljeti, -njeti, a prezent imaju -lim, -nim: eljeti, elim,
eljela, ali elio, kopnjeti, kopnim, kopnjela, kopnjelo, ali kopnio ...
Jedino je sjeo, odsjeo, zapodjeo i vreo, zreo uz vrio, zrio. Pridjevi su samo
vreo i zreo.
2. Naelo da se vlastite imenice (prezimena, zemljopisna imena) upotrebljavaju
prema izgovoru kraja iz kojega potjeu, vrijedi i za imenice s dvoglasnikom i
s glasovima koji se s njime smjenjuju, pa ima prezimena:
Bijeli, Bili, Beli, Nijemevi, Nimevi, Nemevi, Njemi, Nemi,
Bjelobrk, Bilobrk, Belobrk, Cvjetkovi, Cvitkovi, Cvetkovi, Medvednica,

Drinovci, Drenovci,

Liki

Osik, Tisno ...

31

Dakako, ako u knjievnome jeziku nije usvojeno drugaije, npr. Osijek, Rijeka.
Prezimena koja se tradicijom piu s ie, ne treba pisati s ije: BieZi, Niemevi ...
Prema osnovnome tei glagoli i izvedenice imaju -tjecati, a prema tai, taknuti
imaju -ticati:
dotjecati: do tei
doticati: dotai
istjecati: istei
isticati : istai
natjecati: natei
naticati : natai
optjecati: optei
opticati : optai
potjecati: potei
poticati: potai
pritjecati : pritei
priticati : pritai
stjecati : stei
sticati: stai
utjecati: utei
uticati : utai
zatjecati: zatei
zaticati : zatai
protjecati: protei
proticati : protai.
Prema tome se razlikuju i imenice: natjecanje, stjecanje, utjecanje ... , od imenica:
naticanje, sticanje, uticanje ...

57

JEDNAENJE I GUBLJENJE GLASOVA

59

Pravopis dakle biljei sva spomenuta jednaenja to se dogaaju unutar jedne riU elji pak da napisana poruka bude sasvim jasna, ne biljee se, ak ni unutar
jedne napisane rijei (cjeline izmeu dviju bjelina), sve prilagodbe to se ostvaruju u
govoru jer nisu prisutne u jezinoj svijesti. Po tome hrvatski pravopis nije, kao ni u
drugih jezika, vjerna slika izgovora jer ne piemo onako kako izgovaramo.
Ta se problematika prikazuje u sljedeim poglavljima.

jei.

Veina je tih jekavskih likova openito usvojena, ali se u nekima grijei, npr. u
upotrebi opticaj umj. optjecaj; sticaj prilika umj. stjecaj prilika i dr.

58

U hrvatskome se jeziku glasovi jednae po zvunosti i po tvorbenome mjestu.


U jednaenju po zvunosti sudjeluju samo umnici razliiti po zvunosti tako da
se prvi prilagouje drugomu kako bi bili jednaki po zvunosti.
U jednaenju po tvorbenome mjestu sudjeluju samo tri umnika: s, z i h i zvonanik
n kako bi se izgovorna mjesta nala blie jedno drugomu.
Ako bi se jednaenjem i tvorborn nala jedan do drugoga dva ista zapornika, jedan
se od njih gubi, ali u hrvatskome knjievnome jeziku ima i udvojenih zapornika, to
znai da je gubljenje ogranieno na odreene skupine.

Jednaenje
60

pO zvunosti

se jednae samo umnici. Oni se dijele po zvunosti na zvune i


Svaki zvuni urnnik ima svoj bezvuni parnjak. Njihova se podjela
moe vidjeti u sljedeoj tablici.

1. Po

zvunosti

bezvune.

zatvornici
b
p

g
k

tjesnanici

slivenici
dz!I
V

z i

I h

Iz te se tablice vidi da bezvuni urnnici c, h i/nemaju svojih zvunih parnjaka.


Zvukovi koji se uju pri izgovoru i skupini ispred njih triju, ne pripadaju na
razlikovnoj (fonemskoj) razini jezinim glasovima hrvatskoga jezika i zato se
u pismu ne biljee, osim u uskostrunim raspravama.
2. umnici razliiti po zvunostijednae se u skupovima i=eu dvaju otvomika
tako da se prilagouju posljednjemu urnniku. Te se promjene biljee po ovim
pravilima:
Zvuni se umnik mijenja ispred bezvunoga u svoj bezvuni parnjak. Zato u
oblicima i u tvorbi rijei valja pisati primjerice:
vrabac - G jd. vrapca (ne vrabca), vrapi
sladak - . r. slatka (ne sladka), slatkoa
bogac - N mn. bokci (ne bogci), bokija
dolazak - N mn. dolasci (ne dolazci)

32

33

r. teka (ne teka), tekoa


omeak - G jd. omeka, naleke, smekast
svjedoiti - ali sVjedodba (ne sVjedoba).
Jednako je tako u sloenicama u kojih je prvi dio prijedlog. Zato se pie:
iskopati (ne izkopati), iscijediti, natpolovian, opkopati, othraniti, otkriti,
potkopati, pretposljednji, raskinuti, isfabricirati, usprkos.

teak -

Kad bi se bezvuni umniki skupovi st i t nali ispred zvunih umnika, takoer


se jednae poto im prethodno ispadne -t. Tako se pie vjeba, izvlazben i dr. Od toga
odstupaju sloenice s brojevima na -st, kao estgodinji (v. 65.).

65

Od toga se opega pravila izuzima zvuni umnik d koji u pismu ostaje nepromijenjen:
a) u sloenicama ispred bezvunih unmika c, , , s, , npr.
dc: nadcestar, odcijepiti, odcjepljenje, odcuriti, odcvrkutati, podcijeniti ...

61

d: nadovjean, odepiti, podiniti...


d: nadutan, odunuti ...
ds: predsjednik, predstava, odseliti, odsjei, odsjek, odstupnica, odsvirati ...
d: poditi, odetati, odkrinuti, oduljati se, odutjeti;
b) u sloenicama s prijedlozima ispod i iznad, kao ispodprosjean, ispodpletati,
ispodsljemenski, iznadprosjean;
c) i u drugim sloenicama zbog jasnoe:
naddravni, naddrutven, poddijalekt, podakon, podtajnik, podtekst, podtip,
predturski, nadtutor, oddeklamirati, odtok (drugo je otok), odtui (drugo je
otui), nadtrati (drugo je natrati), odzdraviti (drugo je ozdraviti), oditati
(drugo je oitati).
Bezvuni se umnik mijenja ispred zvunoga u svoj zvuni parnjak. Zato se i pie
primjerice:
narudba (ne naruba) prema naruiti
primjedba (ne primjetba) prema primijetiti
tobdija (ne topdija) prema top + dija
zdruiti (ne sdruiti) prema s + druiti.
Valja pritom paziti na dodatna dva pravila, i to:
1. Zvuni unmik dobiven od bezvunoga ostaje nepromijenjen u itavoj sklonidbi. Zato se u genitivu nmoine pie:
G mn. svjedodaba prema N jd. svjedodba
G mn. narudaba prema N jd. narudba
G mn. primjedaba prema N jd. primjedba
G mn. enidaba prema N jd. enidba.
2. Obrnuto, bezvuni unmik dobiven j ednaenj em od zvunoga mijenja se u genitivu nmoine u zvuni:
G mn. nebaca prema N jd. nepce
G mn. biljeaka prema N jd. biljeka
G mn. domorodaka prema N jd. domorotka
G mn. klubaka prema N jd. klupko.

62

63

64

34

66

Dvostruko se mogu pisati oblici sloenica (sa spojnikom -0- i bez njega), kao
petogodinji i petgodinji (ne pedgodinji),
estogodinji i estgodinji (ne ezgodinji),
devetogodinji i devetgodinji (ne devedgodinji),
etrnaestogodinji i etrnaestgodinji (ne etrnaezgodinji),
dvadesetodvogodinji i dvadesetdvogodinji (ne dvadesedvogodinji),
dvadesetdevetogodinji i dvadesetdevetgodinji (ne dvadesedevedgodinji),
devedesetogodinji i devedesetgodinji (ne devedesedgodinji),
tisuugodinji i tisugodinji (ne tisugodinji),
tisuugodinjica i tisugodinjica (ne tisugodinjica),
desettisuugodinji i desettisugodinji (ne desetisugodinji).
Jednaenje

se u pismu ne provodi:

a) u novijim posuenicama i sloenicama na kraju prvoga dijela i na poetku

drugoga: jurisdikcija, postdiplomski, postgalenski, subpapilaran, subpolaran,


Zagrebtekstil (ime tvrtki), Zagrebfilm;
I
bl u. s~ienicama kao ivanigradski (ne ivanigradski) i drugo (vidi u Pravopisnome rjeniku);
c) u nekih imenica stranoga podrijetla i u njihovim izvedenicama: gangster,
gangsterski, gangsteraj, plebs, Habsburgovci, habsburki;
d) u pojedinanim vlastitim imenima ljudi i mjesta, kao:
Fabkovi, Zubevi; Josipdol, Podturen, Podpian, Krici jer se tako biljee
od davnine.
Prezimena kao Babac, Dabac i Gubec imaju u deklinaciji oblike Bapca, Dapca
i Gupca.

Jednaenje
67

pO izgovornome mjestu

Po izgovQrnome se mjestu jednae glasovi koji pripadaju trima skupinama: u prvoj


su skupini umnici s i z, u drugoj umnik h, a u treoj zvonanik n.
A. unmici s i z
Kad bi se umnik s naao ispred nepanika , , lj i nj, zamjenjuje se u umnik
, pa se i pie:
pae umj. pase (prema pas), lie umj.lise (prema list), milju umj. mislju
(prema misao - misli), nonja umj. nosnja (prema nositi).
Kad bi se umnik z naao ispred nepanika i d te zvonanika lj i nj, zamjenjuje se sa, pa se i pie:

35

f
groe

umj. groze (prema grozd), radilitati se umj. razdilitati se (prema


dilitati se), paljiv umj. pazljiv (prema paziti), vonja umj. vozrlja (prema
voziti).

U mnogih sloenica i u izvedenicama:


a)

zamijenio se s sa , kao

b) jednaenja po izgovomome mjestu, kao beini (umj. beini od bezini),

bei/an, beivotan, iimati, raalostiti, raariti;


-

72

iupati

obeastiti, obrai, iukati

(urnj. konstrukta isupati od izupati),


(umj. konstrukta isukati od izukati),

beutan;

b) nakon j ednaenjaz u po izgovomome mj estu stopila su se dva ista umnika,

68

kao beini (umj. konstrukta beini od bezini), bei/an, beivotan, raalostiti (umj. raalostiti od razalostiti).
umnici se s i z ne jednae po izgovornome mjestu kad se nau ispred nepanih
lj i nj:
a)

koji stoje na poetku drugoga dijela sloenice, kao izljubiti, razljutiti, uzljuljati, iznjuiti, raznjihati;

bl koji su nastali stapanjem l i n saj odje,


sljepoa,

esto na mjestu dvoglasnika je, kao:


posljednji, ozljeda; snjean, pobjesnjeti, razbjesnjeti se.

U pridjevu od naih osnova na -st, -t:


eljust> eljusni, kazalite> kazalini...
Ako se ispred nominativnoga zavretka -tak nalazi zapornik, um~ik se t gubi u
ostalim padeima: hrastak G jd. hraska, listak G jd. liska, naprstak G Jd. naprska.

B. umnikh

69

Kad bi se umnik h naao u izvedenicama ispred nepanika , zamjenjuje se sa


, pa se i pie: orai (urnj. orahi), uzdai, mjei, vri, trbui, Vlae.
Kad se umnik h nae ispred nepanika , ostaje nepromijenjen u prezentu
glagola dahtati i drhtati, dahem, drhem.

C.

70

Zvonanik

Kad bi se u izvedenicama naao zvonanik n ispred umnika b, zamjenjuje se


sa m, kao imbenik (umj. inbenik prema initi), himba, zelemba, nastamba,
stambeni, prehrambeni, obrambeni.
U sloenicama kojih prvi dio zavrava na -n, a drugi poinje sa b- ili p-, ne
biljei se govorna promjena: izvanblokovski, izvanbrani, vodenbuba, jedanput,
stranputica, izvanpartijski, crvenperka.

Gubljenje glasova
Kad bi se u tvorbi izvedenica ili sloenica nali jedan do drugoga dva jednaka
zapornika, jedan se gubi. Zbog toga se pie, npr. bezakonje urnj. bezzakonje, bezvuan,
bezub, obeznaniti; odahnuti umj. oddahnuti, odijeliti, otjerati; iznojiti se umj. izznojiti
se.

71

Isto je tako kad bi se nala dva jednaka zapornika kao plod prethodnoga:
a)

36

jednaenja

po zvunosti, kao iseliti (urnj. isseliti od izseliti), isisati, isuiti;


iaraN (umj. iarati od izarati), rairiti; pedeset (umj. peddeset od petdeset),
ezdeset (umj. ezddeset od estdeset), engleski (umj. englesski od englezski),
francuski;

umnik d ispred c gubi se u rijei otac (G jd. oc~, N mn. o~i i ~evi). U ostalim
imenicama na otvornik + -dac, -dak, -tac, -tak I -tka ostaju d I t:
gubitak N mn. gubitci (drugo je gubici D jd. od gubica).
c) ledac G jd. ledca N mn. ledci, mladac G jd. mladca N mn. mladci
iscjedak N mn. iscjedci, razgodak N mn. razgodci
bitak N mn. bitci, letak N mn. letci, napitak N mn. napitci
mlatac G jd. mlatca N mn. mlt;ttci1 kokotac G jd. kokotca N mn. kokotci
pripovijetka DL jd. pripovijetci, zbgonetka DL jd. zagonetci,
sudac, G jd. sudca N mn. sudci, svetac G jd. svetca N mn. svetci
Brgudac G jd. Brgudca, Zabrdac G jd. Zabrdca, Gradac G jd. Gradca i Graca
(ako je tako uobiajeno);
d) u tvorbi rijei samo onda kad je potrebno razlikovati znaenje kao mladev
(prema mladac) i mlatev (prema mlatac).

Ostale se rijei za toke c) i d) nalaze u Pravopisnome rjeniku.


73

~d brazd~: !edn~~r~zdni,
dvobrazdni, trobrazdni, etverobrazdni, viebrazdni I od tuih Imemcklh osnova na -nd- i -st:
dividendni, komandni (zapovjedni), propagandni (promidbeni), sekundni;
ametistni, aoristni, azbestni, balastni, damastni (uz damasteni), kompostni,
protestni i tvistni. Od tekstni je uobiajeniji tekstovni, tekstualni, a od kontekstni
- kontekstualni.
b) Ne gube se nego se piu, i izgovaraju udvojeni zapornici:
u superlativu pridjeva kojima komparativ poinje sonantom j-: najja~i,
najjasniji, najjeftiniji, najjednostavniji, najjuniji, najjuriniji, odnosno u nekih
imenica koje se upotrebljavaju u publicistikome jeziku, kao najjelo;

a) Ne gube se u sloenih pridjeva kad je druga osnova

c) u nekim sloenicama radi lakega razumijevanja, i to:


-dd-: naddimnjaar, naddravni, poddijalekt, poddioba, preddiplomski,
preddiluvijalni, preddinastiki, preddravni
-mm-: cirkummediteranski, kilogrammetar
-nn-: izvannastavni
-rr-: hiperromantian, superradikalan, superrevizija
-tt-: posttoraks, postturski, jedna dvadesettreina (1/23)
-zz-: nuzzarada, nuzzanimanje;
d) u pojedinanim sluajevima kao pssst! u znaenju 'mir!'.

37

f
. Da bi se, u skladu s pravopisnom tradicijom, sauvao osnovni oblik valJ'a pisati
d 1 t:
'

VELIKA I MALA POETNA SLOVA

a) u tvorenicama
na -ski, kao brodski, gradski, ljudski, sudski, uredski, bratski, hrvatski patriotski, svjetski;
,

Velikim se poetnim slovom piu:

na -stvo, kao ljudstvo, sredstvo, sudstvo, vodstvo, bratstvo, hrvatstvo, kmets~vo


prokletstvo;
,

74

b) u sloenicama na -to, kao budto, kadto, pokadto.

1. prva rije u reenici


2. vlastita imena
3. rijei iz poasti.
Ostale se rijei, same ili u reenici, piu malim poetnim slovom.
Izuzetci su posebno navedeni.

Veliko poetno slovo


75

Iz estetskih, reklamnih, promidbenih i drugih razloga mogu se, zbog vee uoljivosti u tekstu, i sva slova svih rijei naslova napisati velikim slovima kao npr.
imena knjiga, novina, asopisa i sl.: HRVATSKI PRAVOPIS, HRVATSKI KOLSKI
PRAVOPIS, VJESNIK, VEERNJI LIST i naslovi poglavlja, usp. VELIKA I MALA
SLOVA, GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI, SASTAVLJENO I RASTAVLJENO
PISANJE RIJEI, RAZGODCI...

Prva rije u reenici


76

77

38

1. Velikim se poetnim slovom pie prva rije u reenici:


Danas sam bio na Trgu bana Jelaia gdje je etalo mnogo ljudi. inilo mi
se daje na tome prostoru, tj. izmeu Juriieve ulice i Ilice, bilo najvie
umirovljenika. Priem jednomu i upitam ga: "Jeste li Vi umirovljenik?""Nisam", odgovori mi.
Iz ovoga se odlomka moe vidjeti da se velikim poetnim slovom pie:
a) prva rije u reenici i
b) prva rije upravnoga govora.
Ako se u upravni govor umetne nepripadajui mu dodatak, nastavak se upravnoga govora pie malim poetnim slovom:
"Jeste li Vi", upitam, "umirovljenik?"
2. U dopisivanju se moe pisati dvojako.
a) Ako se iza naslova stavi usklinik, nastavak se pie velikim poetnim slovom:
Dragi prijatelju Ante!
Juer sam primio Tvoje pismo ...
b) Ako se iza naslova stavi zarez, nastavak se pie malim poetnim slovom:
Dragi prijatelju Ante,
juer sam primio Tvoje pismo ...
3. Prve rijei svojih stihova nmogi pjesnici piu velikim poetnim slovom, a neki
malim poetnim slovom.
39

r
Vlastita imena
Velikim se poetnim slovom piu jednolana i vielana vlastita imena te imenice
ili pridjevi kojima ih zamjenjujemo i u slubi su vlastitoga imena:

78

1. a) osobna imena: Antun, Ante, Boris, Boo, Boidar, Ivan, Ivo, Jakov, Jaka,
.!.osip, Joso, Marko, Milan, Mile, Luka, Luka, Petar, Pero, Vladimir, Vlatko,
Zivko, Sijepan, Tomislav; Ana, Ankica, Anica, Dunja, Marija, Marica, Katarina, Katica, Lovorka, Nada, Rua, Ruica, Vesna, Zora, Zorka, Zrinka ...
b) prezimena: Begovi, Dri, Gaj, Gubec, Gunduli, Ivi, Jagi, Jelai,
Kova, Kovaevi, Kranjevi, Mato, Maruli, Maurani, Nazor, Novak,
Novakovi, Radi, Tesla, Starevi ...
Prvo se pie ime, a onda prezime: Marko Maruli, Ivan Gunduli, Antun Gustav
~~to, Tin U!evi, A!ir?slav Krlea ... Ako zbog abecednoga reda ili drugoga razloga
pIsemo prezIme pnJe Imena, onda se poslije prezimena pie zarez: Gaj, Ljudevit;
Maurani, Ivan; Kurelac, Fran ...
2. a) imena kranskoga Boga i majke Boje u: Bog, Bog Otac, Bog Sin, Bog
Duh Sveti, Duh Sveti, Sveto Trojstvo, Isus, Krist, Isus Krist, Blaena Djevica
Marija, odnosno imenice kojima ih obino zamjenjujemo: Jaganjac Boji,
Otkupitelj, Svemogui, Svevinji, Spasitelj, Bogorodica, Djevica, Gospa ili
ih poblie oznauju: Majka Boja Bistrika, Majka Boja Trsatska, Gospa
Lurdska ...

79

b) imena idovskoga i islamskoga Boga: Jahve, Alah ...


e) imena poganskih boanstava i mitolokih bia: Afrodita, Belzebub, Hera,

Jupiter, Lucifer, Perun, Moloh, Pegaz, Sotona ...


~ko koje od tih imena nije vlastito ime nego je u slubi ope imenice, pie se
malIm slovom, npr. Poganski su Hrvati imali vrhovnoga boga Peruna, a Grci boga
Zeusa.
3. a) nadimci ljudima: Braco, Koka, Seka, Cico, Pepo, Maica, Vidra ...
b) nadimci i atribu~ srasli s imenom i prezimenom: Karlo Veliki, Pipin Mali,

80

Petar Kreimir Cetvrti, Ljudevit Posavski, Nikola ubi Zrinski ...


e) nadimci ivotinjama: Brundo (medvjed), Sokol (konj), arko (pas), Mica
(maka),

Kiki (papagaj) ...

d) prva rije u strunome latinskome nazivu ivotinje ili biljke: Cricetus cricetus (hrak), Felis leo (lav), Cyprinus carpio (aran) Viola odorata (ljubica),

Berberis vulgaris (utika) ...


e) rijei koje se poosobljuju i tako slue kao vlastita imena, kao: Briga (gospoa Briga), Dobro, Dobrota, Nada, Srea, Strah, Zlo, Zloba, ovjek, Muenik, Rije (U poetku bijae Rije) ...
81

4. imena naroda i njihovih pripadnika: Hrvati, Hrvat, Hrvatica; Slovenci, Slovenac, ~lovenkc;; Aust~ijanci, Austrijanac, Austrijanka, Talijani, Talijan, Talijanka, Zidovi, Zidov, Zidovka, Grci, Grk, Grkinja ...
5. a) ~ve rijei u imenima kontinenata, drava, gradova, sela, osim veznika i priJedloga: Afrika, Australija, Azija, Europa, Juna Amerika, Sjeverna Ameri40

82

ka, Republika Hrvatska, Republika Bosna i Hercegovina, Sjedinjene Amerike Drave, Ruska Federacija, Vatikan, Zagreb, Slavonski Brod, Brod na
Kupi, Dugo Selo, Sveti Petar u umi, Sveti Martin pod Okiem, Gornje Dubrave, Prvi Luka ... Tako se piu i imenice kojima zamjenjujemo slubeno
ime: Amerika, Bosna, Rusija, Sveta Stolica, Lijepa Naa (Republika Hrvatska) ...
b) jednolana zemljopisna imena, kao Cres, Loinj, Krk, Rab, Pag, Hvar, Ist,
I, Baranja, Dalmacija, Hercegovina, Istra, Kordun, Lika, Meimurje, podravina, Podunavlje, Slavonija, Biokovo, Dinara, Velebit, Vratnik (planinski prijevoj), Sahara (pustinja), Etna (vulkan), Drava, Sava, Dunav, Cetina ...
e) u dvolanih se zemljopisnih imena velikim poetrlim slovom pie samo prva rije, a druge malim ako nisu vlastito ime: Dugi otok, Kornatski otoci,
Limski kanal, Jadransko more, Atlanski ocean, Plitvika jezera, Hrvatsko
zagorje, Ravni kotari, Gorski kotar, Zagrebac'ka gora, Novigradsko more,
Otrantska vrata, Skradinski buk, Vransko jezero ... , ali: Veli !, Mali Brijun,
Mali Drvenik ...
U skladu s tim pravilom pie se i Prednji istok, Srednji istok, Daleki istok,
Divlji zapad jer su ti nazivi ustaljena dvolana zemljopisna imena. Ako pak
navedeni pridjevi pokazuju samo zemljopisni poloaj i nisu sastavni dio imena,
piu se malim slovom: daleki istok, divlji zapad, jugoistona Europa, istona
Slavonija, juna Hrvatska, sjeverna Hrvatska, zapadna Bosna, primorska Crna
Gora ...
6. imena stanovnika kontinenata, drava, pokrajina, gradova, otoka, sela, zaselaka:
Afrikanac, Azijatkinja, Europljanin, Europljanka, Amerikanac; Nijemac,
Poljak, eh, panjolka, Cipranin; Primorac, Zagorac, Meimurac, Lianka;
Rijeanin, Osjeanka, Dubrovanin, Dubrovkinja, Vukovarac, Vukovarka,
Rabljanka, Dugootoanin ...
7. a) jednolana imena nebeskih (astronomskih) tijela: Sunce, Mjesec, Zemlja,
Danica, Saturn, Venera, Vlaii ... Kad se koja od tih imenica upotrijebi kao
opa imenica (v. 88.).
b) kod vielanih se takvih imena pie samo prva rije velikim poetnim
slovom, a ostale rijei malim: Kumova slama, Veliki medvjed, Mali medvjed ...
8. a) j edno lana imena ulica, trgova, dijelova grada, prometnica: Stradun, Zgon,
Tvra, Kantrida, Ilica, Harmica, rnomerec, Trenjevka, Tukanac, Zrinjevac, Mirogoj ...
b) kod dvolanih se i vielanih takvih imena pie samo prva rije velikim
poetnim slovom, a ostale rijei malim, ako nisu vlastita imena: Vukovarska ulica, Ulica grada Vukovara, Teslina ulica, Ulica Nikole Tesle,
Jelaiev trg, Trg bana Josipa Jelaia, Trg Nikole ubia Zrinskoga, Trg
Svetoga Trojstva, Becieve stube, Gornji grad, Masleniki most, Most slobode, Tunel Uka, Tunel Mala Kapela, Tunel Sveti Rok ...

41

,
imena vjerskih blagdana i dravnih praznika: Boi, Badnjak.
Uskrs, Tijelovo, Duhovo, Petrovo, Ramazan ...
b) kod dvolanih se i vielanih takvih imena pie samo prva rije velikim
poetnim slovom, a ostale rijei malim, ako nisu vlastita imena: Nova godina, Prvi svibnja, Majin dan, Dan dravnosti, Dan domovinske zahvalnosti,
Dan antifaistike borbe, Sveta tri kralja, Velika Gospa, Svi sveti ...
Tako se pie i onda kad takva jednolana i vielana imena poinju brojkom:
1. svibnja, la. Marulovi dani u Splitu, 13. Krleini dani u Osijeku, 15. Vinkovake jeseni ...
a) prva rije u imenima kola, visokih uilita, ustanova, drutava, instituta,
tvornica, udruga, poduzea, organizacija, politikih stranaka, vojska i njihovih ustrojbenih jedinica, kao i ostale vlastite imenice koje su sastavni dio
takvih imena: Osnovna kola u Senju, Klasina gimnazija u Zagrebu, Filozofski fakultet u Osijeku, Sveuilite u Zagrebu, Odsjek za opu lingvistiku
i orijentalne studije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Drutvo hrvatskih
knjievnika, Arheoloki muzej, Institut za hrvatskijezik ijezikoslovlje, Institut Ruer Bokovi, Zavod za znanstveni i umjetniki rad u Rijeci, Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Hrvatska
narodna stranka, Hrvatska vojska, Glavni stoer Hrvatske vojske, Crveni
kri ...
bl prva rij e u imenima crkava kada znae vj erske zaj ednice (a ne graevine):
Katolika crkva u Hrvata, Srpska pravoslavna crkva, Anglikanska crkva ...
imena upanija, nadbiskupija, biskupija, mjesnih zajednica, ureda: Zagrebaka
upanija, Liko-senjska upanija, Brodsko-posavska upanija, Zagrebaka
nadbiskupija, Zadarska nadbiskupija, akovaka biskupija, Mjesna zajednica
Gornji grad, Porezni ured u Dubrovniku ...
Ako se takva imena upotrijebe kao ope imenice, piu se malim poetnim
slovom, npr.: Krsni list moe se dobiti u upnom uredu crkve svetoga Marka
u Zagrebu, odnosno Krsni list moe se dobiti u upnom uredu. Porez treba
prijaviti Poreznom uredu u Sisku, odnosno Poreznu prijavu treba predati
poreznom uredu ...
imena javnih skupova, kongresa, savjetovanja, simpozija, konferencija, sjednica: Znanstveni skup o Miroslavu Krlei u Osijeku, 2. Hrvatski slavistiki
kongres ...
imena odlija i nagrada: Red bana Jelaia, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulia, Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nobelova
nagrada ...
imena graevina, spomenika, prometala, objekata: Berlinski zid, Kineski zid,
Eiffelov toranj, Slavoluk pobjede (u Parizu), Kip slobode (u Americi), vlak podravka, trnica Dolac, Kvatri (ime trnici), hotel Internacional, restoran Kod
dva goluba, Gradska kavana, Plavi podrum ...
Kada se rije crkva odnosi na sakralnu graevinu, onda je opa imenica i pie
se malim poetnim slovom: crkva svetoga Petra, crkva svetoga Marka. Ako

9. a)

83

10.

ll.

84

12.

13.

14.

85

42

se u takvim sluajevima izostavi rije crkva, tada se prva rije pie velikim
slovom: Sveti Petar, Sveti Marko, npr. Na Markovuje trgu u Zagrebu
crkva svetoga Marka. Pokraj Hrvatskoga saboraje Sveti Marko.

jednolana

poetnim

imena proizvoda: konjak Zrinski, pivo Tomislav, Karlovako pivo,


vinjak Trenk, vino Kutjevaka graevina ...
Ako je zatieno ime proizvoda iz stranoga jezika, pie se izvorno velikim
poetnim slovom: pivo Tuborg, cigarete Marlboro, televizor Saba, fotoaparat
Sony, automobil Opel Astra, automobil Fiat Octavia ...
Ako se strano ime zatienoga proizvoda upotrebljava u znaenju opega
pojma, a ne kao vlastito ime, pie se prilagoeno hrvatskomu jeziku i malim
slovom: malboro, acisal, opel,folksvagen ...
16. al imena i naslovi knjiga, umjetnikih djela, znanstvenih radova, zakona, filmova, asopisa, novina, molitava: Zlatarovo zlato (knjiga), Gospoda Glembajevi (drama i film), Gunduliev san (slika), Latinica u Hrvata (znanstveni rad), Ustav Republike Hrvatske (zakon), Ovrni zakon (zakon), Tko
pjeva, zlo ne misli (film), Priroda (asopis), Vjesnik (novine), Oena
(molitva), Svima jednako (naslov novinskoga lanka), Kupuj u Konzumu
(promidbeni letak) ...
bl poglavlja pojedinih djela: Velika i mala poetna slova (naslov poglavlja) ...
cl skraeni naslovi pojedinih djela: U Ustavu pie daje hrvatskijezikslubeni
u Republici Hrvatskoj. (Ustav = Ustav Republike Hrvatske) ...

15.

S6

zatiena

17. imena jasno vremenski utvrenih povijesnih dogaaja: Domovinski rat, Bljesak, Oluja, Bitka za Vukovar, Bitka kod Siska, Krbavska bitka, Mohaka bitka,
Francuska revolucija, Oktobarska revolucija, Drugi svjetski rat (i: II. svjetski
rat), Rakovika buna, Seljaka buna (1573. godine) ...
18. odnosni pridjevi na -ov, -ev, -in izvedeni od svih vlastitih imena: Zdravkov,
Markov, Mirkov, Milanov, Petrov, Boidarev, Antin, Lukin, Novakov, Kranjeviev, Matoev, Ujeviev, Tadijanoviev, Bracin, Cicin; Perunov, Kristov,
Afroditin, Gospin, Dalmatinev, Zagorev, Hrvatov, Hrvatiin; Makedonev,
Makedonkin; Slovenev, Slovenkin; Amerikanev, Amerikankin; vicarev,
vicarkin ...
pa i -ji u Boji.
Za odnosne pridjeve na -ski (-ovski, -evski), v. 90.7.
Rijei iz potovanja i poasti

S7

Iz potovanja se i poasti piu velikim poetnim slovom:


1.

al osobne i posvojne zamjenice za 2. osobu jednine: Ti, Tebe, Te, Tobom; Tvoj,
Tvoja, Tvoje ... kad se u pismima obraamo pojedincu;

bl osobne i posvojne zamjenice za 2. osobu nmoine: Vi, Vas, Vama; Va,


Vaa, Vae ... kad se u pismima obraamo pojedincu.
Ako se u 2. osobi mnoine pismeno obraamo veemu broju osoba, tada se

43

r
iskljuivo pie malim slovom: vi, va ...
Iznimno se u molitvama i crkvenim pjesmama mogu velikim poetnim
slovom pisati i zamjenice 3. osobe kao On, Njega, Njegov kad zamjenjuju
osobno ime Bog ili se na nj odnose.
2. a) nazivi vrhovnih poglavara drava i vjerskih zajednica kad se piu bez imena: Predsjednik, Predsjednica, Kralj, Kraljica, Car, Carica, Knez, Sultan,
ah, Papa, Emir, eik ...
b) odnosni pridjevi izvedeni iz naziva navedenih pod 2.a): Predsjednikov,
Kraljiin, Carev, Papin, ahov, Sultanov ...
Kad se uz nazive navedene pod 2.a) napiu njihova imena, nazivi se piu
malim poetnim slovom: papa Benedikt XVI., kralj Tomislav, knez Branimir...
3. nazivi kojima se tituliraju poglavari i visoki dunosnici, npr. Velianstvo, Vae
Velianstvo, Visoanstvo, Vae Visoanstvo, Visost, Vaa Visost, EkscelenCija,
Vaa Ekscelencija, Svetost (samo za Papu), Vaa Svetost, Uzoritost (samo za
kardinale), Vaa Uzoritost, Vaa Milost (pov., openito za visoke dunosnike).
Tako se moe i pisati u neizravnome obraanju: Njegovo Velianstvo, Njezino
Velianstvo; Njihovo Velianstvo; Njegova Visost, Njezina Visost; Njihova
Visost; Njegova Ekscelencija, Njezina Ekscelencija; Njihova Ekscelencija ...

Malo poetno slovo

u 74. navedeno je kad se pie veliko poetno slovo i reeno da se u ostalim primjerima pie malo, ali kako i tu moe biti kolebanja, potrebno je rei da se malim
poetnim slovom piu sve ope imenice: ovjek, ljudi, ena, mukarac, otac, mati,
sestra, sin, unuk, praunuka, polje, otok, jezero, kanal, more, potok, rijeka, voda,
zaljev ...

88

Tako se pie i kad su te imenice razna metaforika imena vielanih zemljopisnih


pojmova: glava (Debela glava), glavica (Gornja glavica), kuk (Hqjduki kukovi), vrata
(Senjska vrata) ...
Posebice treba paziti da se malim poetnim slovom piu:
1. imena boanstava, mitolokih bia, bia u religijama ako nisu vlastita imena
nego se rabe u slubi ope imenice: Cijelogaje ivota bio mefisto, lucifer. Tako
se piu ope imenice vrag i avao.
2. ivotinjske pasmine i biljne vrste, odnosno ope imenice za ivotinje i biljke,
kao i imena ivotinja koja se daju po kakvoj osobini, kao:jazavac (ivotinja),
jazavar (pas), bernardinac (pas), prepelica (ptica), prepeliar (pas), zubatac
(riba), rajica (povre), lunjak (hrast), ljubica (cvijet), bjelava (krava bijele
dlake), dorat, ogat, mrkonja (konj), turopoljac (svinja), angora (maka) ...

90

e) imena pripadnika ili sljedbenika drutvenih i kulturnih pokreta, politikih


stranaka, crkvenih redova, klubova, organizacija, udruga: ateist, ilirac,
marksist, starevianac, franjevac, isusovac, pavlin, klarisa, nobelovac,
dinamovac ...
d) imena pripadnika naroda srasla snijenicom ne- ili kojom drugom rijeju:
nehrvat, nazovihrvat, laihrvat, poluhrvat, mladoturin ...
e) imena drutvenih i kulturnih pokreta, povijesnih razdoblja: srednji vijek,
humanizam, renesansa, barok, ilirizam, hrvatska moderna, hrvatski narodni preporod, dvadeseto stoljee, zagrebaka kola pjevanja, seljaka buna
(ali: Seljaka buna 1573. godine) ...
4. a) imenice koje same ili uz osobno ime znae poloaj, titulu, zanimanje, kao
ministar, savjetnik, naelnik, maral, general, admiral, profesor, akademik,
kardinal, patrijarh, rektor, dekan, provincijal, opat, biskup, zastupnik, poslanik, vijenik, odnosno kralj Zvonimir, knez Domagoj, knez Branimir, beg
Husein, Smail-aga engi, maestro Depalj, profesor Mati, majstor Andrija ...
b) atribut koji uz osobno ime pokazuje stupanj njegove svetosti: sveti Antun Padovanski, sveti Josip, sveti Nikola Taveli, sveta Ana, sveta Marija
Magdalena, blaeni Alojzije Stepinac ...
e) imena mjera i proizvoda nastalih prema vlastitome imenu: amper, kulon,
makadam ...
S. strane svijeta ako ne oznaavaju narode, zemlje, drave, kulturne zajednice i
sl.: istok, zapad, sjever, jug, sjeverozapad, jugoistok, jugojugoistok ... Tako se
piu i njihovi pridjevi sjeverni dio Hrvatske odnosno sjeverna Hrvatska ...
6. jednolana imena nebeskih (astronomskih) tijela kad se upotrebljavaju kao
ope imenice: sunce, mjesec, polumjesec, zemlja ...
7. pridjevi na -ski (-evski, -ovski) postali od vlastitih imena: hrvatski, slovenski, europski, afriki, ameriki, zagrebaki, slavonski, istarski, dugootoki,
dugoreki, gundulievski, marulievski, matoevski ...
8. Malim slovom piu se ope imenice postale od vlastitih. Primjere v. u 107.

3. a) imena vjerskih zajednica i sljedbi: kranstvo, katolicizam, pravoslavlje,


protestantizam, budizam, islam, luteranstvo ...
b) imena drutvenih ideologija: kapitalizam, socijalizam, komunizam,faizam,
antifaizam ...

89

44

45

f
Imenice koje se preuzimaju iz drugih stranih jezika u poetku obino imaju status tuica i piu se kao u jeziku iz kojega su preuzete, a kad se prilagode, postaju

PISANJE STRANIH RIJEi


Opi

dio

93

.. Strane rijei potjeu iz drugih jezika i piu se ve prema tome potjeu li iz jezika
se piu latinicom ili kojim drugim pismom, jesu li imenice, ope ili vlastite ili su
kOJa druga vrsta rijei.
U naelu pri preuzimanju stranih rijei vrijedi pravilo: ako se isti pojam moe
izrei ve postojeom hrvatskom rijei ili se ona moe lako napraviti, onda prednost
treba dati naoj rijei. Prema tome pravopis bi se morao baviti samo onim stranim
:ij~ima za koje nemamo dobrih zamjena, jer zamjena stranih rijei ide u druga
JeZikoslovna podruja. Pravopis se bavi svim rijeima iz drugih jezika koliko su
pravopisni problem bez obzira imale u hrvatskome jeziku dobru zamjenu ili ne imale.
. Iz. stranih se jezika ne preuzimaju sve vrste rijei, nego svojom glavninom samo
ImellIce, vielani nazivi i izrazi.
O~e i.menice i nazivi iz drugih jezika piu se prema tome jesu li usvojene ili se tek
preuzlmaJ.u. Dok se preuzimaju, piu se kao u jeziku iz kojega se preuzimaju i imaju
stat~s tul.ce, a kad su usvojene, prilagoene su glasovnim, naglasnim, pravopisnim,
znac~nJ~klm, a glavninom i morfolokim pravilima hrvatskog jezika i tako postaju
usvoJell1ce (pnlagoenice, pohrvaenice).
Iz nekih su jezika preuzete ope imenice gotovo sve usvojenice jer smo ih iz latinskoga, turskoga, ruskoga i ekoga uglavnom prilagodili hrvatskomu jeziku. Svojom
glavninom tako je i s rijeima iz talijanskoga, francuskoga, i drugih jezika, ali smo iz
mnogih u hrvatski knjievni jezik preuzeli malo, meu kojima je i njemaki.
Jedino je danas veliko kolebanje u preuzimanju rijei iz engleskoga jezika ili rijei
preuzetih njegovim posredstvom.
Vlastite imenice iz stranih jezika piu se kao u jeziku izvorniku, osim egzonima

91

kO~1

94

feo).

95

(pohrvaenica).

Posuenica iz njemakoga jezika u knjievnome jeziku ima veoma malo i sve su


usvojenice:fen, gastarbajter, hohtapler,pancir (pancirka), rotvajler, lager, timung,
tepih, valcer, vermut, vic ...
Engleske rijei danas nadiru u velikom broju i teko se moe odrediti koje su tuice, a koje usvojenice.
Usvojenice su: dentlmen, kriket, derbi, dok, dip, lider, miting, pun, smoking,

tramvaj, viski...
Posuenice port i trajk nisu preuzete izravno iz engleskoga, nego su nam dole
preko njemakoga.
Uz normalno taksi, u posebnim se prilikama pie i taxi (na automobilima taksi-slube), a uz lady, rjee i ledi.
Novije se posuenice zbog velikoga prodora piu razliito.
One koje tee usvojenosti ili su ve usvojene, piu se kao usvojenice: antidamping,
autsajder, biftek, boks, brifing, buking, bum, ip, ips, disko, diskdokej, displej, din,
erkondin, establiment,j7iper,jultajmer, kanader, keap, klin, klon, kvark, laser,
lobi, menader, pun, radar, sintesajzer...
Mnoge se piu izvorno, pogotovu ako su dvolane i vielane: after shave, body
building, break dance, bug, bungee jumping, catering, check-point, copyright, fair
play,fitness, rent-a-car, stand by...

Pridjevi su veinom usvojenice, a glagoli i ne mogu biti drugaiji.


Izrjeke, poslovice zapravo su navodi (citati) i piu se kao i u jeziku izvorniku.

Pisanje rijei iz jezika koji se slue latinicom


Pisanje opih imenica i naziva

92

usvojenice.
Francuske se rijei piu kao usvojenice: bombon, bulevar, kalambur, kupe, konjak,
tu, interijer, argon, majoneza, nijansa, nivo, ragu, refren, ten, toaleta ...
Rije ingenieur nakon poetnoga kolebanja izmeu ininjer i inenjer, usvojena je
u liku inenjer; tako i ado i ato (chadeau) kao ato, klie i kliej (clich e) kao kliej,
komunike, kominike, kominikej, komunikej (communique) kao komunikej.
Francuske su usvojenice: kabaret (rjee kabare), kuplet (cuplet), portret (portrait),
a vino pino i pinot zasad su obje usvojenice. Francusko atelier u nas je atelje i atelijer,
ali je obinije atelijer.
Pojedine francuske rijei unato usvojenosti, piu se izvorno: cafe, buffet, sommelier (vinotoa, peharnik) ...
Rijei iz talijanskoga, veinom su u knjievnome jeziku usvojenice: bakalar,
balkan, balerina, balet, bandit, banka, bankrot, barok, boa, bonaca, brokula, bruto,
dolevitaJljasko,j7ota, kamin, karikatura, kasa, konte, kontesa, konto, kreendo (im.,
za razliku od priloga crescendo, v. 110.), loto, mafija, mandolina, neto, njoki, sonet,
iro ... Tako i mnoge iz podruja glazbe: akord, alt, arija, bas, belkanto, embalo, duet,
fagot, kantata, kantilena, klaviembalo, kontrabas, libreto,pijanino,pikolo, skerco ...
Izvorno se pie samo koja pojedinana rije: adagio, espresso (kava), intermezzo,
mezzosopran, paparazzo, pizza i prema njoj pizzerija, pizzicato, solfeggio (i sol-

. Ope imeni~e iz latinsko~a uglavnom su ponaene: aktiv < activus, pasiv < pasSIVUS, mfant < mfans, mfantts, premija < praemium ...
Rijetko usvajanje nije potpuno kao u jurisdikcija, plebs ...
Latinski predmetak ab-, ob-, sub- u imenicama piemo kao pohrvaenice: apsolvent, ops~.rvacija, opstrukcija, supsidijaran, supstancija, supstandard, supstantiv,
supsfltuclja, supstrat ...

47

46
.6

96

esto se piu na oba naina, izvorno i kao usvojenice: jackpot i dekpot,jazz i dez,
jeans i dins,jingle i dingl,jumbo i dambo, show i ou, summit i samit ...

ima ue

Najbolja rjeenja izlaze izvan pravopisnoga podruja, a to su nae zamjembenice:


AIDS> kopnica (bolje i fr. sida), best-seller > uspjenica, brain drain> odljev mozgova, by-pass> premosnica, chewing-gum> guma za vakanje (vakalica), dream-team> momad snova, e-mail> e-pota, e-pismo, feedback> povratna sprega,
grappe-fruit > limunika, hardware i hardver> sklopovlje, hovercraft > lebdjelica,
jumbojet i dambodet > velemlanjak, jumbo krialjka> velekrialjka, loser i luzer
> gubitnik, pacemaker ipejsmaker > srani stimulator, sranik, palmtop > dlanovnik,
password> lozinka, zaporka, ifra, talk show> priaonica ...

Iz latinskog su jezika veinom ponaenice, dakle pohrvaene pa nisu vie pravopisni problem: Marko Klaudije Tacit Marcus Claudius Tacitus), Tertulijan
Tertullianus), Publije Vergilije Maron Publius Vergilius Maro), Reja Rea) ... ,
osim nekih pojedinosti.
Latinska imena humanistikih i slinih novolatinskih i polatinjenih imena preuzimaju se u izvornome liku: Cartesius, Nostradamus, Paracelsus, Janus Pannonius
(ako se ne upotrebljava hrvatsko ime Ivan esmiki), ali Erazmo Rotterdamski, Celzij
Celsius), kao mjerna jedinica i celzij.
Imena iz ostalih jezika koji se slue latinicom, piu se kao i u jeziku izvorniku,
osim ponaenica (egzonima).

Sklonidba stranih opih imenica i tvorba pridjeva od njih

Sklonidba stranih imenica ide u morfologiju, a u pravopis samo kako se povezuju


osnove i nai nastavci idometci.
Osnovne imenice na i u ostalim padeima dobivaju -j i dalje se sklanjaju kao kra}:
alibi, alibija, dendi, dendija, derbi, derbija, kivi, kivija, taksi, taksija, viski, viskija,
viskiju, viskijem, iri, irija, irijem ...
Tako se sklanjaju i imenice na -io:
radio, radija, radiju, radijem
studio, studija, studiju, studijem
trio, trija, triju, trijem ...
Ope imenice na -io preuzete iz talijanskoga ako se piu izvorno gdje je i samo
pravopisni znak, oznauje da se prethodno g ita kao , sklanjaju se bez}: adagio,
adagia, adagiu, adagiom, solfeggio, solfeggia, solfeggiom ...
Tako se sklanjaju i ope imenice mukoga roda stranoga podrijetla koje zavravaju
na nepanik i -o: bendo, benda, bendu ... , bendom, gauo, kaprio, kaudiljo, lino,

97

pono.

Imenice na -u i naglaeno -e i -o cijele se uzimaju za osnovu:


iglu, iglua, igluu, igluom, iglu i, iglua, iglu ima
tabu, tabua, tabuu, tabuom, tabui, tabua, tabuima
ragu, ragua, raguu, raguom, ragu i, ragua, ragu ima
kombine, kombinea, kombineu, kombineom
kupe, kupea, kupeu, kupeom, kupei, kupea, kupeima
reo, reoa, reou, reoom, reoi, reoa, reoima ...
Pisanje imena

Hrvatska je ponaenica lik nekoga imena u hrvatskome jeziku koji je drukiji od


onoga u jeziku iz kojega potjee. Ponaenice mogu biti izreene drugom rijeju ili
su samo glasovno i pravopisno ponaene ili kombinacijom vie mogunosti. Tako su
ponaena imena osoba, drava, naselja, gora, rijeka, jezera ... To znai da ponaenica

98

48
II ;

znaenje

od naziva usvojenica jer ponaenica obuhvaa samo imena.

Imena mogu biti jednolana i vielana.

99

Ponaenice su:
sve drave: Francuska (France), Italija (Italia), Letonija (Latvia), Moldavija (Moldova), Njemaka (Deutschland), Rumunjska (Romiinia), panjolska (Espana), Turska
(Tiirkiye), Sjedinjene Amerike Drave (United States of America), Bjelokosna Obala
(Cote d'Ivoire), Fidi (Fiji) ...
svi oceani i mnoga mora: Atlantski ocean, Indijski ocean ili Indik, Tihi ocean (Pacifiki ocean, Pacifik), Baltiko more, Crno more, Crveno more, Mrtvo more,
Sjeverno ledeno more, Sjeverno more, Tirensko more ...
mnoge osobe, pogotovu povijesne, vjerske: Ivana Orleanska (Djevica Orleanska),
Ivan bez Zemlje (engl. kralj), Karlo 1. elavi (fr. kralj), Karlo Veliki (franaki
kralj), Luj xv. (fr. kralj), Rikard Lavljeg Srca (engl. kralj), Otelo, Kolumbo;
Antun Padovanski, Franjo Asiki, Katarina Sijenska, Toma Akvinski ...
mnogi gradovi: Asiz (Asissi), Be (Wien), Budimpeta (Budapest), Carigrad (Instanbul), Havana (La Habana), Rim (Roma), Venecija (Venezia), Lurd (Lourdes), Pariz (Paris), eneva (Geneve), Lisabon (Lisboa), Firenca (Firenze),
Napulj (Napoli), Peuh (Pecs), Prag (Praha), Krakov (Krakow), Varava
(Warszawa), Kopar (Koper) ...
planine: Bavarske Alpe (Bayerische Alpen), Franaka Jura (Frankische Alb),
Franaka uma (Frankenwald), Rudna gora (Erzgebirge), vapska Jura
(Schwabische Alb), Tirinka uma (Thiiringer Wald) u SRNj, Stjenjak (Rocky
Mountains, planinski lanac u SAD) ...
otoci: Azori, Britanski Djevianski otoci, Havajsko otoje, Kajmanski otoci, Uskrnji otok (panj. Isla de Pascua, engl. Easter Island, danas Rapa Nui ili Rapanui) ...
rijeke: Majna, Rajna, Nisa (Neisse), Odra, Rona, Tiber (Tevere), Pad (Po), Temza
(Thames) ...
jezera: Blatno jezero (u Madarskoj), Bodensko jezero, Kaspijsko jezero (ili more),
Velika jezera, enevsko jezero ...
49

r
zemlje i pokrajine: Koruka, tajerska, Azurna obala, Flandrija, Katalonija, POrajnje (Rheinland), Sjevernonjemaka ravnica ili Pribaltika nizina, Koruka,
tajerska, Toskana ...
rt: Rt dobre nade.
Nekima je francuskim imenima samo zavrno -e zamijenjeno sa -a: Loira (Loire),
Seina i Sena Seine), Nica (Nice), Champagna Champagne) ...
Neke su ponaenice postale zastarjelice: Bruselj (Bruxelles), Monakov (Miinchen),
Lipsko (Leipzig), Draani (Dresden), Jakin (Ancona), Turin (Torino) ...
Neke se ponaenice upotrebljavaju samo u povijesnim surjejima: Mletci
(Venecija), Poun (Bratislava), Stolni Biograd (Szekesfehervar) ... Tako danas i
Sankt Peterburg (ne Petersburg) jer je tradicija naziva Petrograd prekinuta dugom
upotrebom naziva Lenjingrad.
Ponaenice se piu kako je dosad uobiajeno, jedino nova ponaenica moe nastati
ako neko podruje, koje se prije pisalo izvorno, postane nova drava, jer se sve drave
piu ponaeno:
Salomonski Otoci (Solomon Islands), Sejeli (Seychelles), Sveta Lucija (Saint
Lucia), Sveti Kristofor i Nevis (Saint Kitts and Nevis), Sveti Toma i Principe
(Sao Tome e Principe) ... Ti otoci kao otoci mogu se pisati i izvorno.
Odatle razlika Dibuti (drava), Djibouti - glavni grad te drave; Luksemburg
(drava), Luxembourg (glavni grad), Monako (drava), Monaco (glavni grad te drave)
pa i Brazil (drava), Brasilia (glavni grad).
Nova ponaenica moe nastati i kad bi se koje strano ime prevelo na hrvatski.
Katkad su i drave ili pojedine pokrajine u sastavu vee dravne cjeline ponaenice:
Bavarska (Bayern), Donja Saska (Niedersachen), Sjeverna Rajna-Vesfalija
(Nordrhein-Westfalen), Tiringija (Thiiringen) u SRNj; Sjeverna Karolina,
Juna Karolina, Sjeverna Dakota, Juna Dakota, Kolorado, Novi Meksiko,
Kalifornija, Aljaska u SAD ...
U meunarodnome prometu, na naslovima pisama, voznim redovima i sl. piu se
imena mjesta u izvornome liku: Budapest (a ne Budimpeta), Istanbul (a ne Carigrad),
Praha (a ne Prag), Roma (a ne Rim), Wien (a ne Be) ...
Ostale vlastite imenice piu se kao u jeziku izvorniku: Manchester, Nottingham,
Le Havre, Giessen, Leipzig, Munchen, New York, Richmond, New Hampshire, Rhode
Island...

100

101

bJ

cJ

103

dj

ej
Sklonidba stranih imena i tvorba od njih

Kada se imena piu izvorno, pravopisu pripada samo kako se vee nastavak, i kako
se piu tvorenice od njih, imenice i pridjevi.
Strana vlastita imena sklanjaju se uglavnom po pravilima nae sklonidbe, kao i
ope imenice:
aj Imena koja zavravaju na zapornik i na -u sklanjaju se kao i naa: Dumas,
Dumasa, Dumasu, Luther, Luthera, Lutheru, Pascal, Pascala, Pascalu, Pas-

102

50

fl

teur, Pasteura, Pasteuru, Baku, Bakua, Bakuu, Bakuom, Peru, Perua, Peruu,
Peruom ...
Tako se sklanja i prezime Camus, Camusa, Camusu, ali se u instrumentalu pie
Camusem jer se ita (Kamijem).
Imena na i i y (koje se ita kao i) sklanjaju se kao i ope imenice na -i (viski,
viskija): Leopardi, Leopardija, Puccini, Puccinija, Rossini, Rossinija, Verdi,
Verdija, Mascagni, Mascagnija, Mississippi, Mississippija, Debussy, Debussyja, Grevy, Grevyja, Horthy, Hortyja ...
Ako se -y ita kao j, onda se ime sklanja kao pod a): Hemingway, Hemingwaya ...
Ako je ime na -i pluralia tantum, tada se sklanja kao mnoina naih imenica:
Apenini, Apenina, Havaji, Havaja, Havajima, Pireneji, Pireneja, Pirenejima,
Pompeji, Pompeja, Pompejima, Rodopi, Rodopa, Rodopima ...
Ako je y samo pravopisni znak, ime se sklanja kao nae na zapornik: Nagy,
Nagya, Nagyu, Nagyem ...
Imenice na -io sklanjaju se ve prema tome izgovara li se i ili je samo pravopisni znak (koji oznauje da se prethodni c izgovara cJ: Antonio, Antonija,
Cassio, Cassija, Fidelio, Fidelija, Pio, Pija, Piju, Pijem ...
Tako se sklanjaju i imena na -io stranoga podrijetla ili naa napravljena po
njihovu uzoru:
Dario, Darija, Dariju, Darijem
Mario, Marija, Mariju, Marijem ... ,
ali Ajaccio, Ajaccia, Ajacciu, Ajacciom (ajao, ajaa, ajau, ajaom), Boccaccio,
Boccaccia, Boccacciu, Bocacciom (Bokao, Bokaa, Bokau, Bokaom),
Carpaccio, Carpaccia, Carpacciu ...
Tako se sklanjaju i talijanske imenice na -ia: Foggia, Foggie, Perugia, Perugie ...
Pridjevi su od njih: Verdijev, Grevyjev, Pinochijev, Darijev, Marijev, ali Boccacciov ...
Imena koja svravaju na -a i nenaglaeno -e ili -o sklanjaju se kao i naa s
tim zavretcima: Borneo, Bornea, Borneom, Lorenzo, Lorenza, Lorenzom, Picasso, Picassa, Szabo, Szaba, Szabu, Tasso, Tassa, Tassu, Tampico, Tampica,
Tampicu, Ticino, Ticina, Ticinu ...
enska imena na -a i na nenaglaeno -e sklanjaju se kao naa na -a: Giuliana,
Giuliane, Giulianom, Lotte, gen. Lotte, dat. Lotti, instr. Lottom, Mussette (i
Mussetta), gen. Musette, dat. Musetti ...
Tako se sklanjaju i francuska enska imena na nijemo -e: Brigitte (briit), gen.
Brigitte, dat. Brigitti, Claire (kler), gen. Claire (klere), dat. Clairi, Jeanette
(anet), gen. Jeanette (anete), dat. Jeanetti, Oise (vaz), gen. Oise (vaze), gen.
Oisi, instr. Oisom ...
Strana i naa enska imena na -ea, -ia sklanjaju se tako da dobivajuj: Andrea,
Andreje, Andreji, Andrejom, Dorotea, Doroteje, Doroteji, Dorotejom, Matea,

51

r
Mateje, Mateji, Matejom, Lea, Leje, Leji, Tea, Teje, Teji, Tejom; Antonia, Antonije, Antoniji, Lucia, Lucije, Luciji, Mia, Mije, Mijom, Pia, Pije, Piji, Pijom,
Rosalia, Rosalije, Victoria, Victorije, Georgia, Georgije, Georgiji, Virginia,
Virginije, Virginiji, a tako i Croatia, Croatije, Croatiji ...

Pridjevi od prije spomenutih enskih imena na muklo ili nenaglaeno e izvode


se sufiks om -in: Giulianin, Lottin, Clairin, Jeanettin, Andrejin, Dorotejin,
Matejin, Lejin, Tejin ...
Strana imena na nenaglaeno e i naglaeno -e, -o sklanjaju se kao ope imenice
kupe, reo:
Dante, Dantea, Danteu, Danteom
Goethe, Goethea, Goetheu, Goetheom
Shakespeare, Shakespearea, Shakespeareu, Shakespeareom
Taine, Tainea, Taineu, Taineom
Suppe,Suppea, Suppeu, Suppeom
Hugo, Hugoa, Hugou
Rousseau, Rousseaua, Rousseauu, Rousseauom (Ruso, Rusoa, Rusou, Rusoom) ...
Romanska imena na -ca, -co (-ka, -ko) u naoj sklonidbi zadravaju izvorno c:
Petrarca, Petrarce, Petrarci, Petrarcom
Tosca, Tosce, Tosci, Toscom
Salamanca, Salamance, Salamanci, Salamancom
Fra Angelico, Fra Angelica, Fra Angelicu, Fra Angelicom ...
Pridjevi na -ov, -ev, -in od te skupine tvore se kao i od naih rijei: Dante, Danteov,
Diesel, Dieselov, Dumas, Dumasov, Goethe, Goetheov, Luther, Lutherov, Pascal,
Pascalov, Pasteur, Pasteurov, Shakespeare, Shakespeareov, Suppe, Suppeov, Taine,
Tainneov, Rousseau, Rousseauov ...
Iznimno se nastavak upravlja prema izgovoru:
Camus, Camusev (Karnijev).
Pridjevi od romanskih imenica na -ca, -co tvore se od osnove na -k: Petrarca,
Petrarkin, Tosca, Toskin, Fra Angelico, Fra Angelikov...
Pridjevi od prezimena koja se sklanjaju kao viski, viskija tvore se od genitivne
osnove dometkom-ev: Leonardi, Leonardija, Leonardijev, Verdi, Verdija, Verdijev,
Grevy, Grevyja, Grevyjev ...
. Pridjevi s dometkom -ski od ponaenica piu se prema ponaenome obliku:
jidijski, talijanski, njemaki, rumunjski, sejelski, panjolski, turski, rajnski,padski ...
Pridjevi od ostalih imena mjesta s dometkom -ski piu se izvorno do morfemske
granice: bolonjski, cambriki, hollywoodski, kielski, leipziki, munchenski, newyorki
(usvojeno umjesto newyorki!), yorki (York) ...
Ponaeno se pridjev pie ako je tako usvojen, pogotovu u usvojenim nazivima:
arteki zdenac Artois), bordoka juha Bordeaux),farerski iliferojski jezik
(Fa:merne), griniki (Greenwich, npr. griniko srednjoeuropsko vrijeme ... , ili ako

104

105

106

52

107

tako trai odreena struka, kao to je u nazivima ptica: atamski vranac (Chatam
Shag), kampbelski vranac (Campbell Shag), makvorijski vranac (Macquarie Shag) ...
Imenice se u naelu tvore tako da se osnove piu ponaeno: Anuvinac, Arpadovi,
Lajpcianin, Luksemburanin, Njujoranin,fulbrajtovac, ekspirovac, ekspirijanac ...
Kad od imena postaju ope imenice, piu se malim slovom i ponaeno: Biedermeier> bidermajer (stil), Boycot > bojkot (protestno suzdravanje), Colt> kolt
(samokres), Diesel> dizel (motor), i odatle dizelski, Don Juan> donuan (zavodnik),
Einstein> ajntajnij (poelo), Ford> ford (automobil), Gillette> ilet (britvica),
Lawrence> lorensij (poelo), Machiavelli> makijavelizam (nemoralan postupak),
McAdam> makadam (cesta), Mecena> mecena (dobrotvor, pokrovitelj) Mercedes>
mercedes (automobil), Rontgen > rengen (aparat), Sandwich> sendvi (jelo) ... Tako
i mjerne jedinice: Ampere> amper, Becquerel > bekerel, Bell> bel, Celzij> celzij,
Coulomb > kulon, Gray> grej, Henry> henri, Hertz> herc, Joul > dul, Newton>
njutn, Ohm > om, Oersted> ersted, Tesla> tesla, Volt> volt, Watt> vat ...
Pridjevi sa -ovski, -evski, -inski obino se piu kao usvojenice: bokaevski,feli
nijevski, geteovski, molijerovski, pinokijevski, ekspirovski ...
Preuzimanje pridjeva

108

Preuzeti strani pridjevi dobivaju hrvatski pridjevni zavretak -(a)n i piu se kao
nai pridjevi: apartan, auran, bizaran, degutantan,frivolan, kolateralan, meritoran,
nonalantan, pikantan, plauzibilan, pompezan, pompozan, porozan, solidaran,
armantan, uzualan, vizualan, enantan, enerozan ...
Rijetki su koji ne dobivaju hrvatski zavretak, a sklanjaju se i piu kao i nai
pridjevi, npr.fin, kadar, monden, monoton, suveren ...
Malen je i broj preuzetih bez naega zavretka, nesklonjivi su i piu se kao
usvojenice: be, blond, dabI, drap,fer,fe,fet, gala, glat, kaki, krem, kul, kvit, liht,
maksi, mat, mini, net, nobl, re, roza, roze, seksi, ik ... , rastavljeno od imenice koju
oznauju, v. 122.3.a).
Neki od tih pridjeva rijetko se upotrebljavaju ili su ostali na razini razgovornoga
jezika.
Latinske pridjeve s predmetkom ab-, ad-, ob-, sub- u izvedenicama piemo kao
i kod imenica: apsolutan, apstraktan, opscen, opskuran, supsidijaran, suptropski ... ,
jedino ostaje nepromijenjeno sub- ako drugi dio rijei poinje sa p-: subpapilaran,
subpolaran ...
Preuzimanje glagola

109

Glagoli se preuzimaju ponaeni. Oni i nemaju druge mogunosti jer se i ne


mogu preuzimati ako se ne prilagode naim glasovni m i morfolokim pravilima
kao animirati, aurirati, bukirati, dogirati,jiksati,fiksirati, galvanizirati, miksati,
opservirati, sni/ati, supstituirati, tvistati, tvistirati, zumirati ... , bez obzira preuzeli
ih mi iz drugih jezika ili ih napravili od ve preuzete strane osnove kao adresirati,
alarmirati,filtrirati, telefonirati ...

53

r
Preuzimanje ostalih vrsta rijei

I prilozi se preuzimaju veoma rijetko i kad se preuzimaju, teko je odrediti jesu


li prilozi ili preuzeti pridjevi koji se ne sklanjaju, a obino imaju prilonu i pridjevnu
slubu kao passe, super, tip-top ...
Rijetki se priloni izrazi piu kao usvojenice: an detaj, anfas (anfas < enface), an
profil (en profil, u profilu), angro (en gros), akonto ...
Prilozi iz talijanskog jezika iz podruja glazbenoga tempa piu se kao u jeziku
izvorniku: adagio, allegretto, allegro, crescendo (za razliku od imenice kreendo),
decrescendo, deficiendo,furioso, mezzoforte,pianissimo, sottovoce, staccato, veloce,
vivace ...
I uzvici se rijetko preuzimaju kao ku, i piu kao usvojenice.

110

Izrazi, izrjeke, navodi preuzeti iz stranih jezika piu se kao u jeziku izvorniku:
iz latinskoga: ad acta, ad usum delphini, casus belli, conditio sine qua non,
contradictio in adiecto, curriculum vitae, cum grano salis, de gustibus non
est disputandum, errare humanum est, errata corige, lapsus lingue, numerus clausus, pigra massa, quieta non movere, guod licet lovi, non licet
bovi, status quo, sapienti sat, sub poena, tabula rasa, tertium non datur, via
facti, vox populi, vox dei ...
iz francuskoga: il la mode, il propos, carte blanche, cherchez lafemme, en bloc,
faux pas, {'enfant terrible, l'etat c 'est moi, par distance, par excellence,
plein pouvoir, poste restante ...
iz njemakoga: Drang nach Osten ...
iz talijanskoga: eppur si muove, se non e vero e ben trovato, pappa in bocca,
tempi passati, traduttore - traditore ...

111

Rijei

113

< Polykrates, Pitagora < Pytagoras, Sokrat < Sokrates, Atena < Athenai, novogr.
Athine, Solun < Thessaloniki, Argolida < Argolis, Argolidos, Atika, Krf(Kerkyra),
Sveta Gora < Agion Oros ...
Koliko i jesu grka imena problem, vie su problem njihova preuzimanja i uklapanja u hrvatski jezik, a ne pravopisni.
Iz novogrkog sirtaki > syrtiki...
Iz ostalih jezika koji se ne slue ili se i nisu sluili latinicom, japanskoga, kineskoga i ostalih egzotinih jezika, ope imenice najee su u hrvatski preuzete preko
jezika posrednika, grkoga, latinskoga i ostalih zapadnoeuropskih jezika i piu se
kao pohrvaenice, tj. po naem izgovoru: ajatolah, beduin, baobab, bungalov, aj,
dungla, dunka, umbir,faraon, ginko, haski (eskimski pas),juka (biljka i tkanina od
nje),jurta, kajak, kakadu, kakao, kalif, kanu, kasava (vrsta dinje), kefir, kikiriki, kivi,
kokos, kopra (kokosovo ulje), papaja, papiga, papir, puma, rabarbara, sake, sezam,
sisal (biljka i vlakna od nje), pinat, tabu, tajfun, tofu, vanilija ...
portovi: diju-dicu, dudo, kungfu, tekvando ...
Zato je sustavnije pisanje ilang-ilang nego ylang-ylang (biljka u ist. Indiji, ulje od
te biljke),feng ui, nego fengshui, i-take, nego shU-take, sui (japansko jelo), nego
sushi, cunami nego tsunami (veleval), drugo je japansko prezime Tsunemi.
Vlastite se imenice piu onako kako se piu u istom jeziku kad se slue latinicom
ako nisu ponaenice kao: Alah, Kuran, Ganges, Delhi, Kairo, Kartum, Teheran, Peking, Jokohama, Tokio ... , a sklanjaju se Alaha, Kurana, Gangesa, Delhija, Kaira,
Kartuma, Teherana, Pekinga, Jokohame, Tokija, Tokijem ...

iz jezika koji se slue drugim pismima

Od rijei iz slavenskih jezika koji se slue irilicom, ope su imenice pohrvaenice,


npr. kolhoz, votka, a mnoga su imena ponaenice: Bjelinski, ajkovski, Dostojevski,
Gorki, Katarina II. Velika, Lenjin, Stanislavski, Kazanj, gen. Kazanja, 7Jumen, gen.
7Jumena, Kijev, Dnjestar, Dnjepar, Onekojezero, Ladoko jezero ...
esto se ruska imena transkribiraju bez obzira na ruski izgovor: Potemkin, Tolstoj,
Moskva ...
Vlastite imenice iz slavenskih jezika koji se slue irilicom transkribiraju se naim
uobiajenim nainom, a ne prema engleskom pa makar ih oni tako pisali latinicom:
ehov, Pukin, Trocki, a ne Tchekhov, Pushkin, Trotsky ...
Rijei iz drugih jezika koji se ne slue latinicom, piu se onako kako se piu u tome
jeziku kad se slui latinicom.
Ope i vlastite imenice iz starogrkoga piu se latinicom i ponaeno: aristokrat
< aristokrates, cedar kedros), mauzolej < mausoleion, muzej < museion, psalam
< psalmos, ritam < rhithmos, simbol < symbolon, Aristofan < Aristofanes, Polikrat

112

54

55

r
SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEi

iznimno ne odluuje treba li to smatrati sloenicom ili dvjema rijeima. Superlativi


najnovijI, najzdravijI, najpametniji... zbog posebnih razloga imaju dva naglaska, pa
se ne ubrajaju u tu kategoriju.
Sveza dviju imenica od kojih se prva ne sklanja i atributivno odreuje drugu,
a obje zadravaju svoj naglasak, zove se polusloenica. Izmeu sastavnih dijelova
polusloenica pie se spojnica: biser-grana, izvor-voda, kremen-kamen, lovor-vijenac,
rak-rana, spomen-ploa, uzor-mdjka.
Polusloenice se vrlo esto rabe u stilske svrhe. Spojnica se kao pravopisni znak
rabi i u druge svrhe.
Polusloenice koje pripadaju promjenljivim vrstama rijei mijenjaju samo
posljednji sastavni dio, kao N jd. biser-grana, G jd. biser-grane.
Budui da kod svake vrste rijei ima posebnosti hoe li se to smatrati sloenicom
ili polusloenicom, pravila se o sastavljenome i rastavljenome pisanju daju posebno
za svaku vrstu rijei.

Opa naela
Ope je naelo hrvatskoga pravopisa da se rijei piu odvojeno, svaka za sebe,
razdvojene bjelinama. Polazei od toga naela, treba se, zbog razliite tvorbe rijei,
drati osnovnoga pravila: ako se isto znaenje moe iskazati kombinacijom jedinica
koje ve postoje u jeziku, nije potrebno uvoditi nove jedinice. Primjerice, mogue je
usporediti ove dvije reenice:
Uzmimo na primjer ovu reenicu.
Uzmimo naprimjer ovu reenicu.
Budui da se navedene reenice ne razlikuju u svome temeljnome znaenju,
suvino je uvoditi u jezini popis novu jedinicu naprimjer kad ve postoje u popisu
jedinice na i primjer koje, napisane sastavljeno ili rastavljeno, ne mijenjaju osnovno
znaenje poruke.
..11..5 .... .....
Iz tako iskazanoga pravila izvire jo jedno: novo se znaenje moe iskazati novim
spojem postojeih jedinica. Tada je dobivena nova sloena rije iji se dijelovi piu
sastavljeno izmeu bjelina. Zato treba razlikovati:
uoi 'dan prije' (uoi Duhova) od u oi (pogledati u oi)
odoka 'otprilike' (odmjeriti odoka) od od oka (odmaknuti od oka)
dodue 'zaista' (zna dodue mnogo) od do due (dirnuti do due)
smjesta 'odmah' (doi smjesta) od s mjesta (s mjesta dogaaja).
Rijei uoi, odoka, dodue, smjesta i sl. postaju sloenice te se kao posebne
jedinice u popisu piu sastavljeno.

114

Imenice
118

pavlovi, Veloui, Hajdarhodi, Rizvanbegovi.

Sloenicom smatramo:
a) rije kojoj se jedan ili oba sastavna dijela ne rabe kao samostalne rijei, kao
dokle (nema samostalne rijei kle) dotle, moda, naizust, neprestano, nogomet, odavde, odavle, prekjuer, previe, proljetos, toboe, uzastopce, valjda,
ljetopis, sjeveroistok, suncobran, velesajam, zrakoplov;
b) rije u kojoj se jedan sastavni dio ne upotrebljava uz drugi u onom obliku koji
ima u sloenici, kao dovijek (izvan sloenice do vijeka), oduvijek, odmah, napose, pokraj, unakrst;
c) rije kojom se sastavljanjem dijelova dobiva novo znaenje, kao dodue, meu
tim, najednom, naoko, odoka, potanko, smjesta, stoga, uoi, uope, zajedno,
zapravo, zato, aliboe (jer je npr. u sloenici dodue izgubljena veza s rijeju
dua).
Sloenica ima, kao i ostale rijei, u pravilu jedan naglasak: osamdeset, petogodinji, samoobrana, starohrvatskI, kadgod (= katkad, ~li: kad gOd = svaki put),
Starigrad (u Podgorju, ali: Stari Grad na otoku Hvaru), Sarengrad, Tomislavgrad.
Neke sloenice, osobito duge, mogu imati dva naglaska. Zato broj naglasaka samo

116

117

U skladu s iznesenim opim pravilima o sloenicama piu se zajedno mnoge


imenice koje imaju jedan naglasak, kao to su:
cestogradnja, cjepidlaka, uvarkua, danguba, grkokatolik, jugoistok, kruhoMrac, praskozorje, sjeverozapad, starokatolik, strahovlada, vlakovoa,
zubobolja; Novigrad, arengrad, Podsused, Turopolje, Bjelorusija; Bilo-

119

Kao sloenice ponaaju se i imena stanovnika onih naselja koja se inae piu
odvojeno: Babogredac (prema Babina Greda), Banjoluanin (kad se pie Banja Luka),
Bjelopoljac, Dugoselac, Dugootoanin, Dugoreanin, Grubinopoljac, Krivopuanin,
Starograanin, Svetoivanac, Svetojurac, Svetoroanin, irokobrijeanin.
Sastavljeno se piu imenice kojima je prvi dio:
a) imenika, pridjevna, brojevna, glagolska i prilona osnova kao lankopisac,
dvoglas, gulikoa, kotlokrpa, kuegazda, maloljetnik, maloprodaja, polubog, polukrug, poluvodi, poluotok, suhozid, tromea, troskok, vadiep, veleposlanstvo, veleplakat, velesajam, veleuilite, visokogradnja, vjerodajnica,
vjerouitelj;

b) predmetak domaega podrijetla kao bezvjernik, dopredsjednik, meubroj,


nadgradnja, nadumar, neovjek, neistina, nuzzarada, podstanar, pomajka,
pooim, prabie, praovjek, prapovijest, preobi?je, predstraa, protuakcija,
protuudar;
c) strani predmetak ili pref1ksoid, kao asimetrija, anticiklona, arhiakon, dijametar, dispozicija, ekskralj, epicentar, hiperprodukcija, inJrazvuk, interjekcija,
koautor, kontraadmiral, paravojska, postdiplomand, supkultura, superoksid,
superrevizija, supertvrava, ultrazvuk, viceadmiral, vicekancelar;
d) rijei auto, audio, joto, kino, radio, video tvore prvi dio sloenice, a nisu samostalne imenice (bez obzira na razliita znaenja dijela auto-, audio-, joto-,

57

56
b

r
!
\

120

121

122

kino-, radio-, video-): autocesta (ali auto je na cesti), autobiografzja, autokritika, automehaniar, autosugestija, audiovizualan, audiometrija, fotoaparat,
fotokemija, fotomontaa, fotosinteza, kinopredstava, kinooperater, kinoreklama, radiopostaja, radioaktivnost, radiopretplata, radioprijenos (ali Radio Zagreb jer ovdje rije radio znai radiopostaja Zagreb, inae zagrebaki radio),
videokaseta, videoklub, videoprogram.
Sastavljeno se takoer piu - po meunarodnim terminolokim kriterijima umnoci dviju razliitih mjernih jedinica kao ampersat, ampermetar, kilovatsat,
kilovoltamper, megavatsat, mikrosivert, teraherc, voltamper i dr.
Imenica dopodne pie se sastavljeno kad oznauje vrijeme do dvanaest sati, a
popodne kad oznauje vrijeme od dvanaest sati do sumraka, odnosno kad oznauje
vrijeme poslije dvanaest sati. Za isto se znaenje mogu upotrijebiti izrazi prije podne
i poslije podne, npr. Rekao je da e doi popodne, a doao je dopodne i ostao cijelo
poslije podne.
Kad se sastavni dijelovi dvolanoga izraza spoje kao dvije imenice koje imaju istu
razinu znaenja i zadravaju svaka svoj naglasak, nastaje imenika polusloenica kojoj
se sklanja samo zavrni dio, npr. biser-grana (G jd. biser-grane'). Takve polusloenice .
nastaju najee iz pjesnikih razloga kao divot-izdanje, izvor-voda, kremen-kamen,
lovor-vijenac, rak-rana, spomen-ploa, uzor-majka, zelen-gora i dr. U njih se prva
imenica moe zamijeniti pridjevom, pa se umjesto biser-grana moe upotrijebiti izraz
biserna grana.
Ovamo se ubrajaju i imenice koje u prvom dijelu imaju
a) imenicu stranog podrijetla: bruto-teina, arter-let, dez-glazba, filtar-papir, idiot-kamera, kamp-kuica, lakmus-papir, mat-pozicija, me-lopta,
minus-vodi, mobitel-imenik, mozaik-tehnika, neto-dohodak (G jd. neto-dohotka, N mn. neto-dohodci), paus-papir, pire-krumpir, pilot-projekt,
plus-pol, pop-glazba, rock-glazba, rulet-kuglica;
b) kakvo slovo ili simbol jer u izgovoru zadravaju svoj naglasak kao ~-zrake
(itaj: beta-zrake), a-sklonidba, A-dur, Des-dur, h-mol, J-zrake, J-kovina,
y-zraenje, y-zrake, C-klju, e-pota, G-klju, H-bomba, n-broj, o-noge,
x-noge, pH-vrijednost, Rh-faktor.
U polusloenica navedenih pod a) uvijek je bolje zamijeniti prvu imenicu pridjevom
(ako pridjev postoji), npr. mobite/ni imenik umjesto mobitel-imenik, arterni let,
lakmusni papir, matna pozicija, pausni papir, ruletna kuglica i sl. Kod polusloenica
navedenih pod b) spojnica se pie i onda kad se znak zamijeni rijeju, npr. delta-kovina, gama-zrake, iks-noge.
Kao polusloenice piu se sastavljene imenice kad izraavaju odnos od-do, pa se
ne sklanjaju, kao zemlja-zrak (raketa zemlja-zrak G jd. rakete zemlja-zrak), zemlja-zemlja, zrak-zemlja i sl.
Ne smatraju se polusloenicama:
1. tvorenice kojima se sklanjaju oba dijela, npr. klju razlikovnik (G jd. kljua
razlikovnika), brat nebrat, brod dizalica, grjenik pisac, igra predstava, junak
cijevojka, pismo bomba;
58

~~nike sveze kao ovjek aba (G jd. ovjeka abe, N mn. ljudi abe), ovjek
zvye;; kam~n. te'!leljac, n~vina: p~ipra~~ik, pilot lovac, ena radnica, jer u
takvlJ? slu~a~eV1~a prva lme~l~~ l~a SITe, a .?ruga ue znaenje te se obje
sklanJaJU, tj. ImajU odnos apozlclJe l upravne nJei;
3. imenike sveze u kojima je prvi dio:
a) ne.s~onjiva tua pridjevna rije ili rije koja se moe smatrati nesklonjivim
pndJevom, kao drap tkanina (tkanina je drap, odijelo je drap ),fer igra, fer
igra (G jd.fer igraa ),fe deko (I jd. s fe dekom), gala predstava (obui
se gala), kaki boja, portabl televizor, mat pokustvo (ali mat-pozicija, bolje
matna pozicija), maksi moda, mini suknja (L jd. u mini suknji), seksi haljina;
b) kratica koja se osjea kao pridjev, a napisana je velikim slovima, kao HT
usluge, TV pretplata, VKV cijelatnik, KV radnik, PVC proizvod, WC ureaj.

2.

Imena naseljenih mjesta mogu se pisati:


a) sastavljeno: Carigrad, Cetingrad, Novigrad, Starigrad, arengrad, Tomislav-

grad, Medvedgrad, Josipdol, Jurjaves, Kompolje, Pustopolje, Vrpolje, Podstrana, Primoten, Zagvozd;
b) rastavljeno: Babino Polje, Baka Voda, Duga Resa, Dugo Selo, Grubino polje, Kostarifevaki Majur, Krivi Put, Stari Grad (drugo je Starigrad), Staro Petrovo Selo, Sveti Rok, Sveti Jurqj, Sveti Ivan Zelina, Sveti Petar u umi, uta
Lokva.
R~~~a,:,l~e~.o vse piu ~ ?na dvolana imena naseljenih mjesta kojima je prvi dio
apozlclJa Ih njec u apozlcljskoj slubi, kao Ai Lokva, Brod Moravice, Ivani Grad,
l!a~~ijesak, l!erceg Novi, Katel Gomilica, Klina Selo, Kotor Varo, Prvi epurine,
SPISIC BukOVica, Zlatar Bistrica. Tim se imenicama sklanja samo drugi lan (Ai
Lo"':,a G jd. ~i Lokv~, Ivani~ Grad G jd. Ivani Grada). esto se umjesto cijeloga
dvoclanoga Imena rabI samo Jedno, pa se ono tada sklanja: doi iz Ivania, doi iz
Klotra.
Prema tome, u hrvatskim se imenima naseljenih mjesta, kao zasebnoj kategoriji
nikada ne pie spojnica.
'

lak? im ~e ne sklanj~yr:i dio, mnoga se strana dvolana zemljopisna imena piu


rastavljeno Jer se tako plSU 1 u tuem jeziku, kao Abu Dhabi (iz Abu Dhabija), Addis
Abeba, El Alamein, Hong Kong, Lago Maggiore, Monte Carlo, New York, Port Arthur,
San Marino, Saint Germain, White River.
124

. Dvostruka se imena i prezimena mukih osoba piu kao zasebne rijei pa se svaka
sklanja:
'

Andrija ~ai Mioi G Andrije Kaia Mioia, Antun Gustav Mato, Antun
Branko Simi, Ivan Kukuljevi Sakcinski, Silvije Strahimir Krarifevi, Ante
Tresi Pavii, Viktor Car Emin, Duje Rendi Mioevi.
Isto se tako rastavljeno kao zasebna rije pie nadimak koji stoji iza prezimena:
Marin Dri Vidra, Ivan Gunduli Maica, Ivan Buni Vui, Milutin Cihlar Nehajev,
Janko Poli Kamov, Luka Ili Oriovanin.

59

r
'125

-Rukavina.
Dvolani asniki inovi u kojima je prvi dio apozicija piu se rastavljeno, kao
general bojnik, general pukovnik. Prvi se dio tada ne sklanja.
Pridjevci odnosno titule koje stoje uz vlastito ime piu se ispred njega i ne sklanjaju,
kao fra Grgo Marti, don Frane Buli.
Pridjevci istonjakoga podrijetla stoje obino iza imena. S imenom koje se ne
sklanja vezuje ih spojnica, kao Hasan-aga, Smail-aga, Mehmed-baa, Rizvan-beg,
Mehmed-paa, Nasredin-hoda, Juri-oglu, Edhem-efendija, Sinan-au.
Mnogi su takvi pridjevci potpuno srasli s imenom, pa se piu sastavljeno kao jedna
rije: Alibaba, Dingiskan. Od nekih takvih sraslica postala su prezimena, kao Alaga,
Mehmedagi, Mehmedbai, Mustajbeg, Mustajbegovi, Rizvanbegovi, Smajlagi,
Hadiomerbegovi i sl.

Pridjevi
Prave su sloenice pridjevi:
1. koji se tvore od raznih osnova sa spojnikom -0- kao:
dobroudan, dvokrevetni, crnook, jednodnevni, malokalibarski, maloljetan,
mrzovoljan, niskonaponski, petogodinji, prvorazredni, pukokolski, punokrvan, punoljetan, samonikao, srednjokolski, starozavjetni, velikoduan,

126

128

vlastoruan;

2. koji su sloeni s prefiksima domaega podrijetla:


bezglasan, dodiplomski, duobalni, ispodsljemenski, ispoditni, izaoltarski,
izvanbrani, meuparlamentarni, nadbubreni, nagluh, nizvodni, okrupan,
poratni, podlopatini, poslijediplomski, poslijepodnevni, predbrani,
predkolski, prekooceanski, preosjetljiv, prigradski, prosijed, sulud, svrhunaravan, unutarstranaki;
3. koji su sloeni a) s prefiksima stranoga podrijetla ili b) rijeima stranog podrijetla:
al antituberkulozni, atipian, bivalentan, ekskatedarski, interdisciplinarni,
polimorfan, postdiplomski, profaistiki, supermoderan, transsibirski;

Zamjenice
---

bl brutodrutveni (proizvod), netoregistarski (netoregistarska tona);


4. koji su sloeni s rijecom ne: nebrojen, nedrag, neljudski, neorganski, nepromoiv, neveseo, nevidljiv;
5. koji su sloeni s osnovom -struk kaojednostruk, dvostruk, trostruk, etverostruk,
devedeseterostruk, stostruk, dvjestostruk, tisuustruk;

60

iji

se jedan sastavni dio ne upotrebljava samostalno kao hipermoderan,


infracrven, paist, paravojni, poludnevni, protutenkovski, pseudopuki,
supermoderan, bezbrad, povremen, pristran, samohran, svestran, svojeglav,
suodgovoran, ultraljubiast.
Kao sloenice navedene pod 1. vladaju se i:
1. pridjevi izvedeni od dvolanih zemljopisnih imena:
babogredski (prema Babina Greda), bosanskohercegovaki, dugoselski,
dugoreki, dugo otoki, gornjoluiki, grubinopoljski, ivanigradski, junoameriki, krivoputski, marijabistriki, novogradiki, newyorki (prema New
York), petrovoselski, svetojanski, svetojuraki;
2. pridjevi sloeni s prilogom koji pojaava, umanjuje ili uope poblie oznauje
pridjev, a priloni se dio posebno ne istie i nema svoga naglaska kao npr:
al mnogopotovani, velecijenjeni, vrlozasluan, malopoznat;
b) u nijansama boj ii: jasnout, svjetlozelen, tamnomodar, tamnoplav, bljedoplav, bjelozelen, zagasitocrven, otvorenozeien i sl. Pridjevi navedeni pod b)
mijenjaju u prilonome dijelu dvoglasnik ije uje.
Ako se kod takvih rijei priloni dio eli posebno istaknuti, pie se rastavljeno:
al mnogo potovani, vrlo zasluan, malo poznat;
b) jasno ut, svijetlo zelen, tamno modar, tamno plav, blijedo plav, blijedo zelen, zagasito crven, otvoreno zelen i sl.
Kao polusloenice piu se:
l. sastavljeni pridjevi ravnopravni znaenjem ili odnosom:
hrvatsko-slovenska (granica), eko-poljski (odnosi), englesko-francuski
(rjenik), crno-bijela (ahovska ploa), crno-bijeli (film), bijelo-crveni (grb),
crveno-plava (kravata), bijelo-zelena (zastava), crveno-bijelo-plava (zastava),
tamnoplavo-svjetloplava (majica), Liko-senjska upanija, Gospiko-senjska
biskupija;
2. posvojni pridjevi izvedeni od dvostrukih prezimena: Brli-Mauranikin (roman), ili od onih koji se odnose na dva ili vie autora: Broz-Ivekoviev rjenik,
Kant-Laplaceova teorija, Hering-Breuerov refleks, Mareti-Iviev prijevod
Ilijade;
3. pridjevi koji u prvome dijelu imaju kakvu brojku ili slovo: 18-karatni, 20-postotni, s-orbitalan (v. 121.b).

6.

Dvostruka prezimena enskih osoba nastala zdruivanjem oeva i mueva prezimena ili obratno, piu se sa spojnicom.
U takvim se dvostrukim enskim prezimenima ne sklanja ono koje ne zavrava
na -a, kao Ivana Brli-Maurani G Ivane Brli-Maurani, Milka Rui-Jakovina
G Milke Rui-Jakovine, Rua Pospi-Baldani, Zinka Kunc-Milanov, Ana Krmpoti-

129

iI

Sloene su zamjenice u veini sluajeva prave sloenice, pa ih treba pisati sastavljeno:


gdje tko, gdjeto, gdjekoji, kojetko, kojeta, kojekakav, kojekolik, svakakav,
svekolik, svata, tota.

61

Zamjenice se esto zdruuju s predmetcima, i to:


1. S prijedlogom po piu se zajedno u znaenju neodreenih zamjenica: pokoji
(= koj i), poneki (= neki), poneto (= neto). To se vidi u reenicama: Tek pokoji
od vas zna svirati. - Samo se poneki uje. - Poneto u uzeti sa sobom.
Ako prefIks po uva svoje dijeino znaenje, pie se rastavljeno od zamjenice:
Po koji put sam to ve rekao? - Sjeo bi za glasovir i svirao po koje Mozartovo
djelo. - Svakomu bi djetetu darovao po neto, najmlaemu uvijek slatkie.
Kad se po zdrui sa zamjenicom, moe - osim neodreene zamjenice - nastati
prilog koji se uvijek pie sastavljeno: poto (poto je voe?), poneto (poneto
je oslabio), potom (potom je rekao).
2. S predmetcima i, ni, ne nastaju sloene neodreene zamjenice, kao

Zna li tkogod? - Daj mi togod. - Nije on bio ba kojigod prijatelj. - Doi s


kimgod.
estica -god dodaje se u sklonidbi osnovnomu obliku zamjenice te se pie zajedno:
kojigod
ijigod
togod
tkogod

kogagod
komugod
kimegod

131

emugod
imegod

kojegagod
kojemugod
kojimgod

ijegagod
ijemugod
ijimgod.

Zamjenike

se sintagme mogu tvoriti rijecama put, bilo ili mu drago koje se piu
odvojeno od zamjenice:
koji put, svaki put, ovaj put, onaj put

itko, ita, ikoji, iiji, ikakav


nitko, nita, nikoji, niiji, nikakav
netko, neto, nekoji, neiji, nekakav.
Rijece i, ni, ne piu se odvojeno od zamjenice u ovim sluajevima:
al kad predmetak i slui za pojaanje:
Znamo i tko je, i to je, i iji je, i kakav je, i g4je je, i kako mu je;
bl kad kakav prijedlog razdvaja ni od zamjenice:
ni na koji (nain), ni na kakvu (nagradu ne mislim), ni od koga (ne oekujem),
ni od ega (ne boluje), ni od ijega (novca), ni s kim (ne dijelim), ni sa ime
(nije zadovoljan), ni u kom (sluaju), ni u ijem (kolu), ni u kakvo (doba), ni
za koga (nije pjevala), ni za koju (plau), ni za to (na svijetu);
c) kad estice ni i ne stoje uz zamjenicu, ali slue za nijekanje:
Ne tko govori, nego to govori, zanima nas. - Ne to se kae, nego tko kae,
moram znati. - U toj se guvi nije znalo ni tko pije, ni tko plaa. - Ne zna
ni to, ni kako.
Kad sloenica nita ima imeniko znaenje, ne odvaja se ni od ta: Od nita
glava ne boli. - Dre ga za nita.
Zamjenice se mogu zdruivati i sa esticom god, i to dvojako:
1. Kad je estica god naglaena, pokazuje neogranienost jer se odnosi na svaku
osobu ili predmet iste skupine. Tada se pie odvojeno od zamjenice, kao tko
god (svaki), to god (sve, bilo to), koji god (svaki, bilo koji), iji god (svaiji),
s kim god (s~ svakim). Tako je u reenicama: Neka doe tko god hoe. - to
god radi, radi savjesno. - Moe uzeti knjigu koju god eli. - Doi, s kim
god hoe.
Takvo naglaeno god moe biti i rastavljeno od zamjenice zanaglasnicom:
Zadovoljan sam to si mi god dao. - Hrabar je tko mu se god priblii. - Divio
joj se tko ju je god vidio. - Zapamtio je to je god proitao.
2. estica -god moe postati drugi dio sloene zamjenice koja pokazuje ravnodunost prema izboru. Tada -god nema svoga naglaska i pie se zajedno s
prethodnom rijei kao tkogod (netko, bilo tko), togod (neto), kojigod (neki),
ijigod (neiji), kakavgod (nekakav, bilo koji), s kimgod. Tako je u reenicama:

130

egagod

bilo koji, koji bilo, bilo iji, iji bilo


koji mu drago, iji mu drago.
Ako u takvim vezama rijeca put izgubi svoj naglasak, moe srasti uz zamjenicu
i, kao sloenica, dobiti prilono znaenje: kojiput (katkada), svakiput (svagda).
Odvojeno se od prijedloga piu zamjenike zanaglasnice nj, me, te, se i instrumental
mnom:
kroza nj, kroza me, kroza se; na nj, na me, na te, na se; po nj, po me, po te, po se;
poda nj, poda me, poda te, poda se; preda nj, preda me, preda te, preda se; u nj,
u me, u te, u se; uza nj, uza me, uza te, uza se; za nj, za me, za te, za se; sa mnom,
poda mnom, preda mnom.

Brojevi
133

Vieznamenkasti brojevi piu se kao sloenice, i to:


1. glavni brojevi: jedanaest, dvanaest, devetnaest, dvadeset, pedeset, ezdeset,
dvjesto, tristo, petsto, esto, devetsto;
2. redni brojevi:jedanaesti, dvanaesti, devetnaesti, dvadeseti, pedeseti, ezdeseti,
dvjesto ti, tristoti, petstoti, estoti, devetstoti;
3. broj evne imenice: dvadesetina, tridesetina; dvadesetorica, ezdesetorica; tridesetero, pedesetero; (1/23) jedna dvadesettreina (ali: dvadeset treina =
20/3), (1/59) jedna pedesetdevetina (ali: pedesetdevet devetina = 59/9).
Kao polusloenice piu se brojevi kad oznauju pribline ili neodreene brojevne vrijednosti:
al dva-tri, pet-est, deset-dvadeset, pedeset-ezdeset, sto-dvjesto, stotinjak-dvjestotinjak, dvoje-troje, etvero-petero;
bl

134

62

tisuu-dvije (to znai oko jedne tisue do dvije tisue), sat-dva, dan-dva,
mjesec-dva, godinu-dvije, korak-dva, rei rije-dvije, popiti au-dvije i sL

Rastavljeno se pie: dvije stotine, tri stotine, etiri stotine, pet stotina, pet tisua,
pedeset tisua, petsto tisua, petnaest milijuna itd.
63

Tako se piu vielani glavni i redni brojevi koji nastaju slaganjem jednoianih
brojeva jedan do drugoga:
dvadeset jedan (21); dvadeset prvi (21.); pedeset dva (52); pedeset drugi (52.);
tisuu devetsto sedamdeset jedan (1971); tisuu devetsto sedamdeset prva (1971.);
deset tisua (10 000); sto ezdeset tisua tri (160 003); sto ezdeset tisua trei
(160003.).
Sve se rjee ispred jedinice vielanoga broja ispisuje veznik i:

135

\13i
!

esto sedamdeset ijedan (671)


tisuu devet stotina devedeset i deveti (1999.).
Iznimno se veznik i moe upotrijebiti ispred svakoga nominativnoga lana: tisuu
i devet stotina i dvadeset i dva.
Zbog posebnih se razloga u novanome poslovanju vielani brojevi mogu pisati
i zajedno:
estoezdeset (660)
tisuusedamstodvadesettri

(11 882).

Brojevni prijedloni izrazi piu se rastavljeno: po jedan, po dva, po tri, po etiri,


po ezdeset, po sto, po tisuu; u dvoje, u troje, u etvero, u petero, u estero itd.

138

Kad se glagolima dodaju predmetci, piu se zajedno s glagolom, kao doraditi,


izraditi, naraditi se, obraditi, odraditi, poraditi, preraditi, proraditi, uraditi, zaraditi;
isposakrivati, ispremlatiti, isprekidati, poisprekidati, poispreskakati.
Rastavljeno od glagola pie se nijena estica ne:
ne znam, ne rekoh, ne itali, ne pjevaj, ne bih, ne iskopasmo, ne uahu se, ne
itajui.

139

Tako se pie i nC!; u, ne e, ne e, ne emo, ne ete, ne e.


Samo sastavljeno pie se nijena estica ne:
a) u sluajevima kad zajedno s glagolom daje jesno (potvrdno) znaenje: nestati,
nestajati, nedostati, nedostajati, nenavidjeti (= mrziti);
b) u oblicima: nemoj, nemojmo, nemojte; nemam, nema, nema, nemamo, nemate,
nemaju; nemaj, nemajmo, nemajte; nemajui (ostali zanijekani oblici glagola
imati nisu saeti te se piu odvojeno: ne imati, ne imao, ne imavi).

64

doi ete

doi e

doi e.

itat u

itat emo

itat e

itat ete

Prilozi

Glagoli
136

doi emo

doi e

trest u
trest emo
trest e
trest ete
itat e
itat e
trest e
trest e.
Zbog pjesnikih razloga, osobito u rimama, mogu se i glagoli na -ti pisati punim
infinitivom i zanaglasnicom: itati u, pisati e, tresti e.
Kao polusloenice piu se stilerni nastali povezivanjem dvaju glagolskih oblika
bliskih ili suprotnih po znaenju:
rekla-kazala, hoe-ne e, povuci-potegni, htio-ne htio, vei-drijei, lezi-dii se.

Brojevni izrazi sloeni s rijeju put ili puta piu se


a) rastavljeno kad svaka rije uva svoj naglasak: drugi put (ne drugi puta), deseti put, stoti put; dva puta, tri puta, deset puta, sto puta; osamdesetak puta,
oba puta, pa i vie puta, mnogo puta, x puta (it. iks puta), a puta b;
b) kao sloenica:jedanput, dvaput, desetput, stoput.

doi u

b) Tako se piu i glagoli na -ti koji u pismu gube zavrno -i:

(1723)

jedanaesttisuaosamstoosamdesetdva

U sloenim se glagolskim oblicima enklitike piu, kao i drugdje, rastavljeno od


s kojima se zajedno izgovaraju: pjevao sam, itao je, radio bih, uili bismo, ne
biste eljeli. Tako se i u oblicima futura pie:ja u doi, ti e itati, on e tresti.
Kad bi se u obliku za futur zanaglasnica nala iza infinitiva, onda se glagoli:
a) na -i upotrebljavaju s punim infinitivom i zanaglasnicom, pa se piu odvojeno:

rijei

Prilozi mogu biti jednostavni i sloeni. Kad su sloeni, piu se sastavljeno.


Prema opim pravilima sloenim prilogom smatramo:
1. skup u kojem jedan ili oba sastavna dijela ne postoje kao samostalne rijei,
kao dokle (nema samostalne rijei kle), dotle, dovde, donekle, jutros, moda,
nakjuer, naksutra, nauznak, neprestano, obdan, obno, odande, odavde, preblago, preblizu, prekasno, premalo, premnogo, previe, sino, suelice, suvie,
toboe, uzastopce, uzdu, valjda;
2. skup u kojem se jedan sastavni dio ne upotrebljava uz drugi u onome obliku
koji ima u sloenici kao dovijek (izvan sloenice do vijeka), dakako, iskraj,
iznebuha, iznenada, izvrh, kojegdje, kojekuda, odas, odmah, oduvijek, otkako,
napose, naizmak, naokrug, posrijedi, unakrst, zauvijek.
Sloeni prilozi nastaju takoer zdruivanjem postojeih leksikih jedinica da bi
se dobilo novo znaenje. To se postie:
1. dodavanjemjednostavnomu prilogu bilo kojega drugoga priloga ili predmetka
ili obojega, kao
a) gdjegdje, gdjekad, katkad, kadikad, kojekako, malogdje, malokad; pogdjegdje, pokatkad, poodavno;
b) igdje, ikada, ikako, ikoliko, ikuda, ionako; nigda, nigdje, nikada, nikako,
nikamo, nikoliko, nikuda, niotkuda; negda, negdje, nekada, nekako, nekoliko, nekuda; unekoliko;

65

cJ dokada, dosada (drugo je imenica dosada), dotada, odsada, otada, otkada,


odonda, zasada (drugo je imenica zasada).
Navedeni prilozi mogu se pisati i rastavljeno kad im se drugi (priloni) dio eli
istaknuti i naglasiti:
Ne znam ni kamo u doi, ni kako u putovati, ni gdje u biti. - Sloilo se to
nejednako: ne jednako u svakome dijelu. - Do kada te mogu ekati? - Tono se zna
od kada radi. - Od sada pa do nedjelje nemam vremena. - Dosta mi je i za sada i za
poslije. - Od onda pa do danas svijet se promijenio.
2. spajanjem otpridjevnih priloga i predmetaka, kao
domalo, dos koro, nabrzo, naisto, nadaleko, nadesno, nadugo, nakratko,
nakrivo, nalijevo, namalo, nanisko, nanovo, naopako, napismeno, naprazno, naprvo, narijetko, nasamo, nasigurno, nasitno, naskoro, nasuho, natiho,
naveliko, nedavno, odavno, poesto, poodavno, ponovno, potpuno, svejedno,
ubrzo, ubudue, udesno, ujedno, ukratko, ukrupno, ulijevo, uludo, umalo,
unekoliko, upravo, uskoro, uiroko, utoliko, zacijelo, zadugo, zajedno, zamalo, zapravo, odvie, izblie, nabolje, nadalje, nagore, podalje, poblie,
podue, poizblie, poizdalje, pomanje, ponajee, ponajdalje, ponajmanje,
zadue.
Sastavni dijelovi tih sloenih priloga mogu uvati svoja samostalna znaenja,
ali tada priloni dio vie nije prilog nego pridjev, pa se pie rastavljeno. Zato
se i u pismu razlikuje
ii na daleko putovanje
biti poznat nadaleko
pogledati nadesno
pogledati na desno oko
dobiti na pismeno traenje
dobiti to napismeno
sjesti na prazno mjesto
popiti lijek naprazno
sijati na rijetko sito
sijati narijetko
ubrzo se razoarao
uzdati se u brzo rjeenje
premalo je za cijelo drutvo
zacijelo to nije znao
pogledati izblie
doi iz blie okolice.
Budui da se sastavni dijelovi frazema uvijek piu rastavljeno (v. 144.b), tako
se pie i
istui (koga) na mrtvo
staviti ruku na mrtvo tijelo.
3. spajanjem dijelova eliptine sintagme, kao
izokola, najednom, nato, pritom, sasvim, stoga, ubudue, uglavnom, uope,
usto, uto, zatim, zato.

140

r
142

66

s toga razloga
raditi tako i u budue dane
stajati uz to
poi za tim ovjekom.

4. povezivanjem priloga s nenaglaenom rijecom -god, kao


gdjegod, kadgod, kamogod, kudgod. Tada prilog ima neodreeno znae
nje:
Moda ga gdjegod (negdje) nae. - Mogu se oni kadgod (katkad, pokatkad)
dignuti visoko. - Sakrij to kamogod (bilo kamo). Tamo e doi kudgod (bilo
kuda) iao.
Naglaeno se god pie, kao i u drugim sluajevima, rastavljeno od priloga i
znai neogranienost:

gdje god (bilo gdje), kada god (bilo kada, svaki put), kamo god (bilo kamo),
kuda god (bilo kojim smjerom), koliko god (bilo koliko).
Takav dvolani prilog slui kao veznik koji moe stajati samo na poetku nezavisnih reenica:
Gdje god ivio, ivi poteno. - Kad god to radi, radi savjesno. - Idi kamo god
hoe. - Moe svirati koliko god eli.
5. spajanjem prijedlolloga izraza ili dijelova reenice u cjelinu, kao
dodue, meutim, naglas (= glasno), naime, naoko, naprjeac, natrag,
odoka, odreda, otprilike, potanko, izreda, smjesta, uistinu, usput, uvijek,
zaboga, zauvijek; bogme, bogzna, dabogda, dozlaboga, aliboe.
143

144

Takvi prilozi, kao i ostali, mogu stajati zasebno, nezavisno od okoline. Kad se
razdvoje na dijelove ranijega izraza, nisu vie prilozi nego prijedloni izrazi ili dijelovi
reenice koji se piu rastavljeno. Zato se razlikuje
doprijeti do due
moe se dodue (= zaista) rei da...
to je naime (= dakle) ovako
poslati na ime prijateljevo
naii na trag
vratiti se natrag (= nazad)
odmaknuti od oka
odmjeriti odoka (= priblino)
odmakni se od reda
svi su odreda (= bez iznimke) dobri
doi s mjesta dogaaja
doi smjesta (= odmah)
vjerovati uistinu (= zaista) svakomu
vjerovati u istinu i pravdu
samo Bog zna sve.
nije to bogzna (= tko zna) to
Osim navedenih izraza rastavljeno se piu i oni u kojima nema

sraivanja:

1. prijedloga s imenicom jer se:


aj postojeim leksikim jedinicama, napisanima sastavljeno ili rastavljeno, ne
mijenja osnovno znaenje, kao
bez sumnje (nesumnjivo), na koncu (konano), na oi (oigledno), na
primjer (primjerice), na silu (silom), na alost (sa alou), od ale (lako),
po volji (drago), u ime (u ije ime);

U punim sintagmama sastavni dijelovi ovih prilonih sloenica uvaju svoja samostalna znaenja, pa se pridjevni dio pie rastavljeno od prijedloga. Zato se razlikuje
stajati najednom mjestu
nestati najednom
pritom pogleda na nju
pri tom poslu
biti sa svim zadovoljan
biti sasvim zadovoljan

141

stoga se moe rei


raditi tako i ubudue
usto neto spomene
zatim poe nekamo

67

b) upotrebljavaju kao dio frazema:


brk: skresati u brk; istac: istjerati na istac; dlaka: ii niz dlaku (uz
dlaku); dohvat: biti na dohvat; domak: biti na domak; duak: ispiti na
duak; glas: doi na glas (drugo je naglas = glasno); glava: doi komu
u glavu, drati to u glavi, puhnuti u glavu, udariti komu to u glavu;
grlo: doi do grla (preko grla); iskap: popiti na iskap; jagma: prodati
na jagmu; kotac: uhvatiti se u kotac; kraj: izai s kim (im) na kraj;
nos: ii uz nos, (po)vui koga za nos, nabiti komu to na nos; oi: doi
komu na oi (pred oi); odmet: ne biti na odmet; pamet: pasti na pamet;
put: stati komu na put; rije: upasti u rije; ruka: biti komu s ruke, poi
za rukom, (ne) ii komu na ruku, imati to pri ruci; smrt: istui na smrt;
stopa: pratiti u stopu; tutanj: govoriti u tutanj; vjetar: baciti u vjetar,
govoriti u vjetar;
2. prijedloga s vremenskim prilogom ili vremenskom imenicom:
do danas, do juer, do jutros, do ljetos, do sutra, iz jutra, na veer, na
zimu, na ljeto, od danas, od jutra, od jutros, pod jesen, pod zimu, s jeseni,
s proljea, u jesen, u jutro, u veer, u zimu.
Ne srauju se ni priloni izrazi:
i te kako, i te koliko, bog te pitaj, boe sauvaj, tako rekavi, tako rei, bolje
rekavi, bolje rei, pravo rekavi, pravo rei, dobar dan, dobro jutro, dobra
veer, laku no.
Kao polusloenice piu se priloni izrazi sastavljeni od dvaju suodnosnih
priloga sa, najee, suprotnim znaenjem:
amo-tamo, bre-bolje, danas-sutra, gore-dolje, kad-tad, kako-tako, kolika-toliko, lijevo-desno, manje-vie, ovdje-ondje, poto-poto, vie-manje.

Rastavljeno se piu dva prijedloga koji stoje jedan uz drugi, a svaki uva svoje
znaenje: do pred kuu, do potkraj rata, do poslije podne, do ispod koljena, do nie
pojasa, do ispred Zagreba, sa po dvije puke, novanice od po 500 kuna.
Rije tik nadopunjuje prijedlog te se pie odvojeno: tik do zida, tik uz kuu.

Veznici
146

PO opim se pravilima piu kao sloenice ovi veznici:


eda, kadno, kanda, ipak, makar, niti, otkako, poto, premda.
U jednih se takvih sloenica sastavni dijelovi ne govore samostalno (e-, kan-,
prem-), u drugih je sastavljanjem dobiveno novo znaenje:
Poto je prodao jabuke, otiao je natrag u selo.
Po to je (po koju stvar) otiao natrag u selo?
Novo je znaenje dobiveno i u sloenici iako koja slui kao dopusni veznik:
Nije doao iako sam mu pisao.
Kad se i povezuje s ako, pie se rastavljeno:
Ako doe i ako potpie, posao je ugovoren.
Rijeca li moe se uz veznike i uz ostale rijei pisati rastavljeno i sastavljeno.

Prijedlozi

147

1. Rastavljeno se pie:
a) kad ima upitno znaenje:je li,jesu li, bi li, bismo li, kada li, koliko li, da li,
tko li, gdje li. To se vidi u reenicama: Je li da su jeli? - Bi li oni bili doli?
- Da li ste im dali? - Tko li je bio? - Gdje lije sada?
b) u pogodbenim reenicama: ako li doe ... , bude li radio ... , prouimo li ...
2. Sastavljeno se pie u svim drugim sluajevima: ali, ili, kamoli, kadli, negoli,
nekmoli ...
Rastavljeno se piu sastavni dijelovi ostalih vielanih veznika:
budui

Prijedlozi mogu biti jednostavni i sloeni.


Sloeni se prijedlozi piu sastavljeno po opim pravilima kao i prilozi, i to:
1. kad sastavni dijelovi ne bi mogli izvan sloenice stajati zajedno: ispod, ispred,
izmeu, iznad, izvan, nasred, pokraj, poradi, posred, unato, zaradi;
2. kad nastaju zdruivanjem postojeih leksikih jedinica da bi se dobilo novo
znaenje: dovrh, nadno, nakraj, navrh, namjesto, podno, pokraj, umjesto, uoi,
usprkos.
Kad se takvi prijedlozi razdvoje na dijelove ranijega izraza, nisu vie sloeni
prijedlozi nego prijedloni izrazi koji se piu rastavljeno. Zato se razlikuje:

145

stajati navrh brda


doi namjesto mene
uoi

68

Duhova

da

kao da
samo da

jedino to
nego to

tek to
a kamoli

nakon to
a nekmoli.
Za dvolane priloge s naglaenim god reeno je (v. 142.) da mogu biti veznike
rijei i da se tada piu uvijek rastavljeno:
Gdje god ivio, ivi poteno. Idi kamo god hoe.

Usklici
148

popeti se na vrh brda


doi na mjesto sastanka
pogledati u oi.

Usklici se piu kao jedna rije, npr. ajme, hej, hura, jao, oh, ua ili rastavljeno kao
dvije rijei, npr. a joj.
Kao polusloenice povezuju se spojnicom udvojeni usklici kao jao-jao, joj-joj,
mjau-mjau, haj-haj, baj-baj odnosno klik-klak, kuku-lele, u-mu, tip-top.

69

Rastavljanje rijei na kraju retka


Rije se rastavlja u dva dijela na kraju retka kad se ne moe cijela ispisati (otisnuti)
u retku u kome je zapoeta. Tada se drugi dio rijei prenosi u novi redak, a uz
posljednje slovo na kraju retka, gdje je rije rastavljena, stavlja se spojnica (-).
Rastavljanje je rijei na kraju retka u naelu slobodno. To je vie tehniko pitanje
nego pravopisno.

149

Unato

KRATICE
150--

Prigodne kratice mogu biti i one kratice koje se upotrebljavaju samo u pojedinim
strukama.
Stalne su kratice one koje su u opeknjievnoj upotrebi, a nastale su opom
upotrebom ili tradicijom. Jedne se tvore tako da se uzima prvo slovo ili nekoliko
prvih slova pa se nazivaju obine kratice, a druge se tvore tako da se od vielanoga
naziva uzimaju prva slova i nazivaju se sloene kratice ili akronimi.

tomu ne valja:

l. rastavljati jednoslone rijei:

aj, in, vrst,

prst; bijeg, lijep, snijeg;


L prenositi u novi redak jedno slovo ili sam zaporniki skup. Nije dobro rastavljati ud-o, miSa-o, pepe-o, eljus-t ili elju-st, nego u-do, mi-sao, pe-peo,
e-Ijust;

3. u domaim i stranim rijeima odvajati one dvoslove kojima se pie jedan glas,
dakle: ne pol-je nego po-Ije, ne hod-a nego ho-da, ne ufan-je nego ufa-nje,
ne Goet-he ili Go-ethe nego Goe-the.
Sloenice se rastavljaju prema svojim sastavnim dijelovima, ako su raspoznatljivi:

Obine
151

ra-zo-ri-ti, ra-zu-mje-ti, o-ti-ma-ti, u-ze-ti.

g. - godina

U knjigama s umjetnikim tenjama, u sveanim ispravama i sl. dobro je rijei


rastavljati po slogovima. Jednostavno pravilo glasi: ne valja u idui redak prenositi
onaj skup kojim ne poinje ni jedna rije.

t. -toka

v. - vidi(te)
o. - otac (samo u crkvenom znaenju)

Ako polusloenicu treba odvojiti na mjestu gdje se nalazi spojnica, onda se jedna
spojnica stavlja na kraju retka, a druga na poetku idueg retka:
-ploa

Smail-aga

gore-dolje

Obine se kratice tvore na razliite naine koji se mogu svesti na nekoliko uopenih
Obino su to kratice opih imenica i drugih rijei pa se piu malim poetnim
slovima i s tokom na kraju.
Kad je dovoljno, kratice se tvore jednim poetnim slovom:

rijei:

spomen-

kratice

pravila.

pre-poznati, ras-poznati, u-poznati, nad-cestar, pot-predsjednik.


Ako se kod sloenica ne raspoznaje kako su sloene, rastavljaju se kao nesloene

rak-rana

Kraticama se naziva skraeno pisanje pojedinih rijei izostavljanjem nekih slova.


Kratice mogu biti prigodne ili stalne.
Prigodne su kratice napravljene za pojedino djelo i navode se u samome djelu.

o. g. - ove godine

korak-dva.

i d. - i dalje

m. r. - muki rod
m. s. - meu spise
v. d. - vritelj dunosti

152

v. r. - vlastitom rukom.
U rjenicima i posebnim prirunicima kratice se za rod rijei (hrvatske i latinske),
osobito ako se piu drukijim tipom slova nego rije, mogu donositi i bez toke: m
(muki rod), s (srednji rod), (enski rod), odnosno m (masculinum), f(femininum)
i n (neutrum).
Kratice s tokom na kraju piu se s prvim slovima zapornika, ne raunajui otvornik na poetku:
ar. - arapski

br. - broj
l. - lan, lanak
i dr. - i drugi, i drugo

70

71

dr. Gaj (it. doktor Gaj), od dr. Gaja


doktorom Gajem).

fr. - francuski
i sl. - i slino
mn. - mnoina
os. - osoba
st. - stoljee
str. - strana
sv. -svezak
p. - panjolski.

155

Nij~ dobr~ praviti kratice koje su dvoznane, npr. ud. za 'udana' i 'udovica' jer
mogu IzazvatI zabunu.
Druge se tvore tako da se uzimaju karakteristina slova za zapornike:
arh. - arhitekt, arhitektonski
imp. - imperfekt
jd. - jednina
gkt. - grkokatolik, grkokatoliki
rkt. - rimokatolik, rimokatoliki
pif. - pluskvamperfekt
rlg. - religija, religijski, uz relig.
rkp. - rukopisni
rp. -recept
tzv. - takozvani
vl. - veleasni.
Rjee se kratice prave tako da se uzme prvo i posljednje slovo: dr. - doktor, mr. magistar, m. - raun, nro. - numero.

153

Uz kratice titula dr. i mr. upotrebljavaju se i kratice koje poblie oznauju ega je
doktor, magistar:
dr. agro - doktor agronomije
dr. kem. - doktor kemije.
U nekima se upotrebljavaju kratice latinskih naziva:
dr. h. C. - doktor honoris causa (poasni doktor)
dr. iur. - doktor prava (lat. dr. iuris)
dr. oec. - doktor ekonomije, eko je obino za ekonomist.
B.~d~i da ima dvije vrste doktora, doktora koji su titulu dobili samim zavravanjem
studl~~ l doktora o?ranom doktorske disertacije, obino u medicini, u posljednje
se vrijeme uz kratIcu dr., mr. stavlja kratica sc., dr. sc. - doktor znanosti (lat. dr.
scientiarum).
Kratica je za inenjer ing. i in., ali je prva obinija.
. ~ao sve druge kratice tako i kratice titula uvijek zadravaju isti oblik, tj. ne dobIvaJu padene nastavke, a itaju se kao pune rijei, i to u padeu koji trai smisao:

154

72

156

I
I

157

(it.

od doktora Gaja), s dr. Gajem

(it.

Obine se kratice tvore i tako da se piu slovima s jednim zapornikom ili s vie
njih iza prvoga otvornika:
kat. - katoliki
ak. - akavski
pov. - povijest
it. - itaj(te) (uz .)
prof - profesor
dem. - deminutiv (umanjenica)
razr. - razred (uz r.)
engl. - engleski
stud. - student(ski)
gen. - genitiv (uz G)
sup. - superlativ
gimn. - gimnazija
tok. - tokavski
god. - godina (uz g.)
tal. - talijanski
hip. - hipokoristik
tur. - turski
kamp. - komparativ
usp. - usporedi(te) ...
kajk. - kajkavski
Posebne su kratice ga - gospoa, gica - gospoica jer je u njima uzeto prvo
slovo i posljednji slog, odnosno posljednja dva sloga i ne pie se toka. One se mogu
i sklanjati: ge, gi, gici, gicu ...
Bez toke se piu i tradicijske kratice don (prema lat. dominus, titula kat. sveenika,
gospodin) ifra (fratar). Te se titule izgovaraju kako su napisane, ali se ne mijenjaju
po padeima.
Neke se kratice piu na dva naina:
., it. - itaj
g., gosp. - gospodin
r., razr. - razred
n. d., nav. dj. - navedeno djelo.
Krai se nain upotrebljava u tekstovima u kojima je dovoljno jasno o em je rije,
npr. g. uz ime i prezime ili samo uz prezime, r. u tekstu u kojem je jasno da je rije
o koli i sL
etiri su napravljene kao sloene kratice, ali se piu malim slovima: itd. - i tako
dalje, itsl. - i tomu slino, npr. - na primjer, tj. - to jest.
Katkada se upotrebljavaju udvojene kratice za mnoinu:
gg. - gospoda
ss. - sveti oci, sveti
ss. - sestre (za redovnice), obino . ss. - asne sestre.
U strunim se djelima mnoina oznauje posebnim kraticama, kao oi. - otoci, mi.
- rauni, kte. - kamate.
Neke se latinske kratice, i nae umjesto njih, piu velikim slovima s tokom:

L. S. - locus sigilli (mjesto peata)


M p. - mjesto peata

73

N N - (nomen nescio, netko nepoznat, ne spomenut imenom)


N B. - (nota bene, pazi dobro, napomena)
p. S. - (post scriptum, poslije napisanoga, poslije svega).

kola, PIK - poljoprivredno-industrijski kombinat, UO - upravni odbor, npr.


DK "Gavella", GO Matice hrvatske, KUD "Ivan Goran Kovai", O Tina
Ujevia, O Vladimira Nazora, PIK Vrbovec ...
U novije vrijeme esto se preuzimaju kratice iz stranih jezika:
FIFA - Federation Internationale des Football-Associations (fr.)
UEFA - Union Europeenne de Football Association (Europska nogometna
zajednica)
USA - United States of America
UNESCO - United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization
UNICEF - United Nations International Children's Fund (danas: United Nations
Children's Fund)
WHO - World Health Organization, Svjetska zdravstvena organizacija, hrv.
SZO
WTO - World Trade Organization, World Tourism Organization, Svjetska trgovaka organizacija, Svjetska turistika organizacija, hrv. STO.
Nastavci i dometci kratica koje zavravaju slovom za zapornik, zatim slovom U,
E, I, kao i slovom O koje ostaje u osnovi, veu se spojnicom ako se kratica ita kao
rije, makar i slovna: asnik HV-a i (ha-ve-a), a to se oituje i u sronosti: HV osjetno
modernizirana = Hrvatska vojska osjetno modernizirana, HV osjetno moderniziran
= have osjetno moderniziran, SAD je jasno stavio do znanja = esade je ...

Kratice naziva asopisa piu se velikim slovom bez toke:


F - Filologija, F - Forum, J-Jezik, S - Slovo ...
Tako i nazivi strana svijeta:
I - istok, J - jug, S - sjever, Z - zapad, a tako sloenim kraticama i poblia
odreenja: JZ - jugozapad, JI - jugoistok, SZ - sjeverozapad, SI - sjeveroistok,
ZJZ - zapad-jugozapad, ZSZ - zapad-sjeverozapad ...
Tako se piu meunarodne kratice za te nazive:
E - east (istok), W - west (zapad), S - south (jug), N - north (sjever), WNW . west-northwest, WSW - west-southwest...

158

Sloene kratice
Jedne se sloene kratice tvore od prvih slova vielanih imena drava, ustanova,
stranaka, udruga, asopisa i sL i piu se velikim slovima bez toke, a druge
od poetnih slogova.
Jedne su postale od poetnih slova svakoga lana izraza koji se krati, a piu se
zajedno bez toke i sva su slova velika:
GK - Glas Koncila
HAZU - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
HBZ - Hrvatska bratska zajednica (u SAD)
HDZ - Hrvatska demokratska zajednica
HP - Hrvatska pota
HSLS - Hrvatska socijalno-liberalna stranka
MH - Matica hrvatska
RH - Republika Hrvatska
SAD - Sjedinjene Amerike Drave
UN - Ujedinjeni narodi.
Rjee se tako tvore kratice od opih imenica: BDP - brutodrutveni proizvod,
PDV - porez na dodanu vrijednost, TV - televizija, televizijski, NSS - nia struna
sprema, VSS - visoka struna sprema.
esto su u osnovi tuice ili tue kratice: CD - compact disc (kompaktni disk),
DNA - deoxyribo-nucleic acid (dezoksiribonukleinska kiselina), WC - water closet
(zahod s tekuom vodom).

159

poduzea,

Obino se sloene kratice nainjene prema pridjevima i opim imenicama upotrebljavaju u nazivima:
DK - dramsko kazalite, GO - gradski odbor, glavni odbor, KUD - kulturno-umjetniko drutvo, NK - nogometni klub, NO - nadzorni odbor, O - osnovna

160

74

161

U posljednje vrijeme sve vie prevladava da se sloene kratice itaju i sklanjaju


kao imenice mukoga roda:
partner HT-u, u MUP-ovoj arhivi, u pregovorima o NEK-u (Nuklearna elektrana
Krko), elnitvo HSS-a, financiranje HVO-a, novi direktor PIK-a Vrbovec, u
SAD-u, predsjednica uprave HPB-a, NATO-vih vojnika, NATO-va djelovanja,
u ZET-u, zaposlenici na HRT-u, zajam MMF-a.
Kao to primjeri pokazuju, neke sastavljene kratice imaju svoj gramatiki rod, tj.
ne moraju biti istoga gramatikog roda niti imati istu vrstu sklonidbe kao vielana
imena ili nazivi prema kojima su napravljene.
Kako se sklanjaju kratice na -a, v.

162

idui

U kraticama od prvih slogova pie se samo prvo slovo veliko, a ostala mala:
Binoza (pov.) - Biblioteka novinske zadruge
Nama - Narodni magazin
Vama - Varadinski magazin
Roma - Robni magazin.
Tako se mogu pisati i neke kratice iz prve skupine ako se izgovaraju kao pune
rijei, osobito ako zavravaju na -a: Zavnoh, Cefta, Efta, Hina, Ina, Ira, Nasa, Fifa,
Uefa ... , pa se mogu i sklanjati kao nae rijei:
Zavnoha, Cefte, Efte, Hine, Ine, Ire, Nase, Fife, Uefe ...

75

Tako se sklanjaju i kad se piu velikim slovima: INA, INE, s INOM, u UDBINIM
zatvorima ...
Pogrjeno ih je sklanjati i pisati drukije, npr.:
INA-e, INA-in projekt, optuuju CIA-u, u IRA-inim arsenalima, okrivljuje
IRA-u, namjetenici NASA-e.
Imenice izvedene od kratica piu se sa spojnicom:
HDZ-ovac, HSLS-ovac, HSS-ovac, HTV-ovac, SDP-ovac ... , ali ihje bolje pisati
kao to se izgovaraju: hadezeovac, haeselesovac, haesesovac, hateveovac,
esdepeovac ...
167

Znakovi i oznake
163

Znakovi, oznake i simboli posebna su vrsta kratica i nisu predmet pravopisa


jer oni u pravopis ulaze onako kako su odreeni u pojedinim strukama, a i one ih
prihvaaju onako kako je odreeno meunarodnim dogovorom, meunarodnom
praksom i zakonima. Koliko se donose u Hrvatskome pravopisu, usklaeni su sa
zakonom o mjernim jedinicama, ali valja znati da pravopis donosi i poneke mjerne
jedinice koje nisu zakonite, npr. in (engl. inch, palac), kiri (stara jedinica za mjerenje
radioaktivnosti, nova bekerel), i da se zakonite mjerne jedinice ne moraju uvijek
slagati sa stanjem u opem knjievnom jeziku. Zato valja napomenuti da se one rie
ue iz pravopisa, nego iz strunih prirunika. Budui da imaju neka obiljeja kratica,
dobro ihje spomenuti, kao i zbog nekih neslaganja s opeknjievnom upotrebom.

164

Odreda se piu bez toke na kraju te veinom malim uspravnim slovima:


m - metar, mm - milimetar, cm - centimetar, km - kilometar; g - gram, dag
- dekagram, kg - kilogram; a - ar, ha - hektar; s - sekunda; cd - svijea (kandela), h - sat (hora) ...
Kosim slovima piu se temeljne prirodne stalnice: Co - brzina svjetlosti, me - masa
elektrona, G - gravitacijska stalnica ...
Neki se znakovi piu velikim poetnim uspravnim slovima, a neki kombinacijom
malih i velikih slova, npr. V - volt, W - vat, DC - Celzijev stupanj, eV - elektronvolt,
Hz-herc ...
Srodne jedinice glazbenih pojmova piu se takoer prema uobiajenoj meuna
rodnoj praksi, tj. oznaka za dur pie se velikim slovom, za mol malim, obje sa spoj.
nicom, npr. D-dur, d-mol, e-klju...

Novane jedinice u bankovnome poslovanju i u meunarodnoj razmjeni imaju


oznaku odreenu trima slovima, prva dva od imena drave, a tree od novane jedinice, npr. CHF - vicarski franak, NOK - norveka kruna, GBP - engleska funta,
USD - ameriki dolar ...
U domaem, unutarnjem novanome prometu oznake mogu biti i drukije. Tako
je za naziv hrvatske novane jedinice meunarodna oznaka HRK, ali su u domaoj
opoj upotrebi samo kratice kn i lp, a u Njemakoj su se nekada sluili kraticom DM
(Deutsche Mark), u Italiji Lit (Lira italiana), umjesto slubenoga DEM - njemaka
marka, FRF - francuski franak, ITL - talijanska lira.
Znakovi kemijskih poela piu se jednim ili dvama slovima bez toke, od kojih je
prvo ili jedino veliko:
Ac - aktinij, Ag - srebro (argentum), Al- aluminij, Au - zlato (aurum), B - bor,
Br - brom, Cu - bakar (cuprum), Es - ajntajnij, F - fluor, P - fosfor, Pb - olovo
(plumbum), Zn - cink ...
Svi znakovi kemijskih poela navedeni su u Pravopisnome rjeniku pod rijeju za
poelo i na abecednome mjestu znaka.
Znakovi ahovskih figura piu se velikim slovom bez toke:
D - dama (kraljica), K - kralj, L - lovac (trka), S - skaka (konj), T - top,
toranj, P - pjeak (potezi pjeakom obino se biljee i bez znaka P).

..................

Budui da se znak za litra, l, jedva razlikuje od brojke 1, znak za litra moe se


pisati malim i velikim slovom pa je tako znak za mililitra - mL i ml, centilitra - cL i
cl, decilitra - dL i dl, hektolitra - hL i hl, ali se zbog jasnoe prednost daje velikomu
slovu.
U zakonu o mjernim jedinicama odreeno je da i sloeni nazivi od litra imaju
drugi dio samo litra: mililitra, decilitra, hektolitra, ali se u opem jeziku zbog velike
proirenosti mogu sloene jedinice upotrebljavati i sa -!itar, posebno decilitar i hektolitar.

165

76

77

Katkada za isticanje pojedinih reenica i reeninih dijelova slue i pojedini tipovi


slova (v. 252.).

RAZGODCI

Toka
Opi

168

dio

Razgodci su oni znakovi u pisanome jeziku koji slue za rastavljanje teksta na


reenice i njezine dijelove. Zbog toga se nazivaju i reenini znakovi i razgodci. Naziv
razgodak, mn. razgodci, zbirno razgoe, nastao je od 'razgoditi, razdijeliti'. Tuica
interpunkcija je prema lat. interpungere 'razluiti, razluivati, rastaviti, rastavljati'.
Za misaono oblikovanje govora, za rastavljanje veih ili manjih govornih cjelina
u govoru slue krae ili dulje stanke, intonacija, jaina i reenini tempo, a u pismu
se to oznauje razgodcima. Zbog razliitosti naravi govorenoga i pisanoga jezika
razgodci ne mogu u potpunosti biti jednakovrijednice govornim vrjednotama. Stoga
se u prikazivanju razgodaka polazi u prvome redu od njihove uloge u pismu, a tek se
usputno uzimaju njihove govorne vrijednosti. Njihov je zadatak prvenstveno u tome
da se zna kako napisano valja razumjeti, a onda i proitati, a u drugome je planu kako
govoreno valja zapisati. Govoreno se moe zapisati na vie razliitih naina, a da bude
pravopisno dobro zapisano. To se najlake moe pokazati time to bijedan te isti govor
vie dobrih poznavalaca pravopisnih pravila zapisali razliito.
U ovim pravilima o upotrebi razgodaka uzima se u obzir jezina struktura pa
se razgoe moe zvati strukturnim. Budui da je svojom glavninom odreeno
sintaktikim kategorijama, mogli bismo ga nazvati i sintaktikim razgoem. To bi
bilo naj opravdanij e jer su pravila za upotrebu razgodaka usko vezana uz reenicu i
njezine dijelove pa bi se ona zapravo trebala nalaziti u sintaksi. Zato se pravilima
o razgodcima najlake i najbolje moe ovladati tek dobrim poznavanjem sintakse
i njezinih kategorija. U pravilima o razgodcima u ovom priruniku sintaktike se
kategorije spominju samo onoliko koliko je to prijeko potrebno.
Razgodci su:

169

toka

trotoje

upitnik

vietoje

usklinik

zarez
toka

sa zarezom

dvotoje

()

navodnici
navodnici
polunavodnici
zagrade
kosa crtica.

crtica
/
spojnica
Neki od tih znakova slue i kao pravopisni znakovi. Ta njihova sluba obraena je
u poglavljima Pravopisni znakovi i Kratice, a sluba upitnika, usklinika, navodnika
i polunavodnika, koliko slue i kao pravopisni znakovi, u ovom poglavlju kod tih
znakova.
Za oznaku poetka reenice slui i veliko slovo, ali se o tome govori u poglavlju
Velika i mala slova.

170

Toka je razgodak kojim se oznauje kraj reenice. to je r~enica ~ k?l~ka ~e


ona biti, kratka ili duga, odreuje pisac. Toka se najee stavlja na krajU lZjavmh
reenica:

Dolazi sumrak.
Mor sjedi kraj oeva kreveta. Nudi ga hranom i vodom.
On miruj? i vrlo malo govori.
uti.
Otac boluje.
Tramvaj je puzio u polukrugu oko prometnika na pijedestalu, kao oko
spomenika, ekajui da ovaj otvori raskre, ali on je izvodio neke usporene
plesne figure treperei kao umirui labud, i kad je konano vozar odluno trgnuo
polugom ubrzivaa, ustadoh i naoh se gotovo u mladievu zagrljaju.

Na krovu uk. Ne voli ga nitko. Tiina. Glasnik smrti. Glasnik gadne, podmukle
smrti. itam Micheleta i slino. Za razonodu. Iz noi, iz gadne, ~ntipa.tine tmine,
tvrdoglavo, u pravilnim razmacima: uk, uk. Stanka. Duga. Cuk. Cuk ... Roku
motori. Kamioni. Vojska.
(M. Krlea)

171

Toka se ne stavlja kad reenica zavrava upitnikom ili usklinikom, niti iza crtice
ili trotoja koje dolaze kao znak nezavrena iskaza.
Toka se pie na kraju naslova, podnaslova i natpisa kad dolaze u tekstu jedan iza

drugoga:
Hrvatske narodne pjesme. Junake pjesme. Knjiga druga. Izdanje Matice
hrvatske.
ERO S ONOGA SVIJETA
Komina opera u tri ina. Glazba: Jakov Gotovac. Rijei prema narodnoj
pjesmi: Milan Begovi.
U toj slubi dolazi i crtica (v. 237.), a u nizanju bibliografskih podataka i zarez
(v. 190.).
Iza naslova novina, knjiga, lanaka, poglavlja ne stavlja se toka:

Zlatarovo zlato
Tehniki rjenik

Priroda otoka Mljeta


Toka se ne stavlja ni kad je naslov potpuna reenica:
I srce zna govoriti

79

78

Bacam srce pod tua stopala


Veoma se smanjuje broj patuljaste tekunice
Kada se voda povlai, i barske kornjae odlaze s njom
Toka se pie iza naslova ako je smjeten u isti redak s tekstom:
Dalekozor i mikroskop_ Dalekozor je optiki instrument s pomou kojega
daleke predmete vidimo pod veim vidnim kutom ...
Ako je takav istaknuti dio sastavni dio reenice, iza njega se, razumljivo, ne pie

172

176

toka:

Drava u svom najveem dijelu nije regulirana ...


Savaje pri normalnom vodostaju plovna od Siska, a regulacijama i kopanjem
kanala bit e plovna gotovo od Zagreba ...

U naslovu se upitnik obino ne stavlja ako upitni oblik vie navijeta tumaenje,
objanjenje nego pitanje:
Gdje su mladi dani (Naslov pjesme)
Tko jeca u drvoredu (Naslov pjesme)
OFANZIVA I TANK ILI OFENZIVA I TENK (Naslov lanka)
Ako u takvim primjerima autor stavi upitnik, tada je teite na pitanju:
Zato nam lv1jesec pokazuje uvijek samo jednu svoju stranu?
Aktuelan ili aktualan?
Kad je vokativ na kraju reenice, obino se stavlja usklinik (v. 179.), ali ako
dolazi iza upitne reenice, moe se staviti i upitnik:
- Kamo e, Andro? - Otkud tebi svraii u to doba, vjetice stara?

Upitnik
Upitnik je razgodak kojim se oznauje upitnost. Stavlja se na kraju upravnoga
pitanja koje se moe sastojati od jedne rijei, vie njih ili upitne reenice:
Tko vas zove? Nita nisi opazio? A koga seja to bojim?
- Umoran si? to? Gladan si? Trebalo bi ti neto toplo skuhati?
Na vijest da e ga Domainski pozvati na dvoboj, sugovornik odgovara protupitanjima:
- Na dvoboj? Mene? Domainski?
Kad nekoliko upitnih reenica dolazi jedna iza druge, a smislom su ue povezane,
upitnik se moe staviti samo iza posljednje, a ostale se odjeljuju zarezom ili povezuju
veznikom:
Ne pitaju me: ni tko sam, ni to sam?
Pita li se samo jednom rijeju ili dijelom reenice, iza njih se biljei upitnik, a
se nastavlja malim slovom:
Ljudi dolaze i odlaze. Otkuda? kamo? - Oni su neto aputali, a to? tko bi
znao. - A tui novci, to? fino miriu?
Na kraju se neupravnoga pitanja upitnik ne stavlja:
Tko zna koji su nai. Reci mi tko te je udario. Pitao je odakle je dola ta crna
vijest. Nije znao reije li to bila magla, dim ili praina.
Sam upitnik moe stajati kao znak upitne utnje u razgovoru:
- To je zanimljivo! A kako, molim vas, mi drugi ne moemo razgovarati tako
s drveem ko vi?
-Neznam!

174

Usklinik
177

178

reenica

175

-?
- Moda zato to ga volim kao samog sebe.
- ... znate li to je uinio?
- Denuncirao je sama sebe!

80

179

180

Usklinik je razgodak kojim se oznauje usklinost. Stavlja se iza pojedinih usklinih rijei i usklinih reenica:
- Gle! Gle! Ovi gradovi! Kako su samo pitomi! Topli! Ugodni! Mili! Pa ova
slavna zvonjava! Zvonjava francuska! Pa ove rijeke! Francuske rijeke!
- Ovi kanali zeleni to se zrcale u rijekama! Koje bogatstvo! Koja ljepota! Koja
sveana ljepota!
- Pa to je lijepo, vrlo lijepo! - veli kapelan.
Uskline su reenice prvenstveno one koje sadravaju imperativ i optativ:

- Stani, smiri se!


Otac ti je dobar, razveseli ga ime!
Narii mu togod! dometne Ane.
- ivio nam Presvijetli jo mnogo godina!
-ivio!
Vokativi i usklici ine svoje uskline reenice i zato se odvajaju od ostalih reenica
prema mjestu na kojem se nalaze.
Usklinik se stavlja iza vokativa ako je na kraju reenice ili kad je na poetku, a
jae je naglaen:
Sve je vano, Ivane! - Ti me zna, gospodaru! - Sine! Priaj kako je bilo!
Gospodo!
Kako vidite, ovdje nema ni sluateljstva na galerijama, ni stenografa, dapae
ni voditelja zapisnika.
Usklinik se stavlja na poetku pisma iza naziva komu je pismo upueno:
Draga moja Klarice!
bio moj god;
Zlatna moja Anice!

Juer je

estitali

mi Stankovani, nikad ljepe!

81

Juer

sam bio na selu, u umi, i tako Ti istom danas piem.

Kai slobodno to zna. - Izvolite sjesti. - Molim vas, dodajte mi olovku.

Dragi Vladimire!
Mi smo ve skoro pol godine u Slavoniji, a ja Ti jo ni pisao nisam; ne zamjeri!
Iza takvih se naslova moe staviti i zarez, ali se tada nastavlja malim poetnim
slovom, v. 77.

U naslovima se usklinik stavlja rijetko, samo kad je s kojih posebnih razloga


potrebno istaknuti usklinost ili kadje sastavni dio naslova:

Bistrina! To namje dunost!


Krivci nagraeni!
Mauranieva

Manje naglaen vokativ na poetku reenice ili uklopljen u samu reenicu odjeljuje
se zarezom, v. 193.

181

crtica" Vrati se!"

Kao oznaka veoma snana usklika, mogu se staviti dva ili tri usklinika:

Ja Vas prezirem!!!

Kao s vokativom jednako se postupa i s usklicima:

(A. G. Mato)

- Ooo! - zgrozi se indignirana.


- To je sramota! Fuj! - plane Dadika.

Upitnik i usklinik

- Blee! -ljubomorno zableji tele.


- A gavrana jato grake: Kvar! Kvar! Kvar!
mora doi iza svakoga usklinoga dijela, nego se, prema smislu, moe
staviti samo iza posljednjega, a ostali se odjeljuju zarezom ili povezuju veznikom:
Usklinik ne

185

usklinik.

- Prilegnite, odmorite se! - nutkao ih starac ...

Uz pitanje koje izraava i


i usklinik:

Ne plaite, nego radujte se!


Konja, konja, Haso, konja!

Kamo si krenuo,

Zavrtim glavom da ne u.
- Ne

Da prijevoz pritedim, iao sam za mornara - a tko e mornaru vjerovati da


on dijamante nosi u kovegu?! - Dali su pet engleskih lira i bog! Kamo u s
pet lira?!

nesretnie!

kamo si krenuo?

- A,

Eno ih, gle! bez bojazni uoe.


Gle, jedna duga u vodi se stvara.
Gospodine, ne mui se. (Toka iza imperativa jer reenica oznauje blagu molbu.)
Iza eljnih ili zapovjednih reenica umjesto usklinika moe se staviti i toka kad
su te reenice bez osobita naglaavanja:

82

znate to?! O nekropoli?! - upita

iznenaeno

Sirena.

Odakle Marija Snjena sred Zagorja?! (O crkvi u Belcu.)


186

-Djedo,je li daleko otac?


- Daleko je, sinko. (Toka iza vokativa!)

ve

Komorna glazba - za stadione?!

Umjesto usklinika moe doi i koji drugi znak kao oznaka smirenijega osjea
ja:

e?!

Zar ti nisi nikada bio mlad?!

Iza upitne reenice s vokativom na kraju moe se umjesto usklinika staviti upitnik, v. 176.

Q~

v5

oduevljenje, ushit moe se uz upitnik staviti

A on njima: - Kako nije?!

Donese baka gnijezdo, podigoe koko, a ono u gnijezdu neto zakrijeti:


iskoie goli svraii, pa skok! skok! po trijemu.
Kad bi jednomu dijelu reenice trebao upitnik, a drugomu usklinik, onda se
stavlja samo jedan znak, i to ponajvie kakav treba biti prema posljednjem dijelu:
Nesretnie,

uenje,

- To nije mogue! - rekoe mu.

Ako se u reenici nalaze pojedine uskline rijei, iza njih se moe staviti usklinik
bez drugih znakova:

182

Budui da upitne reenice mogu izraavati i odreeno uzbuenje, ushit, uenje


i sl., mogu se izrei i u obliku pitanja, te iza takvih reenica mogu doi i upitnik i

Kao to se uz upitnik moe staviti i usklinik, tako se uz usklinik moe staviti


i upitnik, ve prema tome to pisac eli jae izraziti ili naglasiti, pitanje ili usklik:

- I vi?! Kaete ... i vi!? U grmlju?! ... I Vi?!


- Zdrav?! Zato!? -

udi

Zato?! (Naslov crtice F.

se doktor Neno.
Maurania.)

Upitna utnja zdruena s uenjem izrie se upitnikom i usklinikom:

-Jeste li rodjedan drugomu?

... ?!
- ujete li to pitam?
83

Zarez
Opi

187

dio

Zarez je razgodak kojim se razgraniuju reenini dijelovi radi lakega itanja i


razumijevanja napisanoga u okviru jedne reenice, jer reenice mogu biti razliito
sloene, a neke i veoma duge. Katkada se zarez stavlja i radi bolje preglednosti teksta
jer bi esto i bez zareza bilo jasno kako tekst treba razumjeti pa je tada pisanje zareza
zalihosno, npr. ispred suprotnih reenica, iza zavisnih kad su ispred glavnih i sl. Po
tome se zarez mora staviti i kad dijeli sintaktike dijelove koji inae idu zajedno, npr.
subjekt u zavisnim reenicama kad se nalaze ispred glavne. esto o samom zarezu
zavisi znaenje. Kad je tako, onda se u takvim reenicama mora staviti bez obzira na
druga pravila jer je ispravno razumijevanje napisanoga najvaniji kriterij u pisanju.
Kad se to ima na umu, onda se pravila po kojima se zarez stavlja svode na tri osnovna
naela: nizanje, naknadno dodavanje i suprotnost.

l,

190

172.

Nizanje ima vie posebnosti pa se radi jasnoe izlaganja posebno izdvajaju primjeri
za naknadno dodavanje.
Ta naela vrijede bez obzira bila posrijedi sloena reenica ili dijelovi proirene.
Kad pisanje zareza meu reenicama ima koju posebnost, onda se to u pravilima
posebno spominje.

191

Nizanje
Nizanje je kad pojedini dijelovi dolaze jedan uz drugi usporedno, nezavisno, a to
su u prvom redu istovrsni dijelovi bez veznika, dijelovi koji se ponavljaju, nabrajaju.
Oni se tada odvajaju zarezom:

188

Ljudi prolaze pokraj mene:

tue

majke,

tue

sestre,

192

tua braa.

Shvaa jedino da je danas podetat dobar kao dobar dan u godini, da neto
govori o Joinim zaslugama, o subotnjem volu, o providuru Barba-bjanki, o
putovanju u Kopar tamo o Uskrsu, o galijama i o Mlecima.
A on pliva, pliva, cio Boji dan.

Dani su prolazili, ito je raslo,


Zuji, zvei, zvoni, zvui To je jezik roda moga.

voe je

dozrijevalo po vrtovima.

Krenu kolac njekoliko puta,


Zviznu pala njekoliko puta,
Zadrhtae ta vjeala tanka ...
Nije nizanje kada u

189

reenici

dolazi vie prilonih oznaka ako su one raznovrsne

po znaenju:
Sastanak e se odrati 5. svibrifa u prostorijama Matice hrvatske u 13 sati s
ovim dnevnim redom ...

84

Tako se u reenici izmeu mjesta i nadnevka ne stavlja zarez jer su to razliite


prilone oznake:
Ljudevit Gaj rodio se u Krapini 8. srpnja 1809., a umro je u Zagrebu 20. travnja 1872.
Nije nizanje ako se uz nadnevak ime mjesta pie s prijedlogom u:
U Karlovcu 29. studenoga 1845.
To je saeta reenica: To se zbilo, to je napisano u Karlovcu 29. studenoga 1845.
godine.
Nizanje je ako se ime mjesta i nadnevak napiu nezavisno:
Zagreb, 17. oujka 1971.
To vrijedi i za navoenje bibliografskih podataka pa se izmeu njih stavlja zarez,
a tako onda i izmeu mjesta i godine.
J. Vonina, Jezik Antuna Kanilia, Rad JAZU, 368, Zagreb, 1975., str. 5. -

193

Pisanje bez zareza, Zagreb 1933., bilo bi opravdano pod slikama, na razglednicama
i sl. gdje bi znailo: Tako je izgledao Zagreb 1933. godine.
Kad se u nizanju dijelovi piu jedan ispod drugoga, tada se iza njih ne pie zarez:
Nove pojmove esto oznaujemo vezom dosadanjih rijei, npr.:
prsni ko
crni sljez
divlji kesten
kiselo mlijeko
plesna dvorana.
To isto vrijedi i kad se dijelovi nabrajaju jedan ispod drugoga sa a), b), c) ili sa l)
2) 3) ili sa prvo, drugo, tree:
Izraz oping-centar, anglizam koji se u novije vrijeme sve vie upotrebljava,
barbarizam je:
aj jer je nepotreban anglizam
bJ jer se ne uklapa u hrvatski glasovni sustav
ej jer se argonska rije die na opeknjievnu razinu
dj jer otupljuje hrvatski jezini osjeaj.
Kad u takvom nabrajanju dolaze reenice koje poinju malim poetnim slovom,
one se mogu odjeljivati tokom sa zarezom (v. 77.).
Ako reenice u takvu nabrajanju poinju velikim poetnim slovom, tada se na
kraju stavlja reenini znak prema vrsti posljednje reenice.
Vokativ je nezavisan pade. On uvijek ini svoju reenicu i zato se odjeljuje, bio
sam ili bio dijelom koje reenice. Ako nije odijeljen usklinikom, odjeljuje se zarezom:
Anice, to slika? - pitam je. - O moj Lisko, ti si vjeran, a i ja bih bio da imadem kome! - ekajte, hajduci! - Tako je to bilo, moj prijatelju. - Sjedi, Vlade,
pa e mi napisati jedno pismo - ree mi ena. - Prekidaju me, moj stari i dobri
85

Silvestre, eto i sam vidi.


vK~o t? primje.ri pokazuju, zarez se stavlja iza vokativa ako je on na poetku
recemce, Ispred njega ako je na kraju, a s obiju strana ako je u sredini reenice.
Pre~a onome to je r.ee~o u 181., vokativ se odjeljuje zarezom kad se smatra da je
slabije Istaknut, kad Je bl1i ostalim dijelovima reenice. Zbog toga se i iza naslova
u pismima moe staviti zarez, ali tada prva reenica obino poinje malim poetnim
slovom, v. 77.

198

Zarez se po naelu nizanja stavlja i izmeu nezavisnih atributa:


Vani je bila divna, beskrajna, ljetna no.
Po prianju djeda moga bilaje lijepa, blaga, proljetna no.
Zrela, uta, mirisava dunja
Na stablu visoku
Neotrgnuta ostala
Jesenas.

194

Ne, volim umrijeti!


Ne valja prodati!
Da, ima pravde na zemlji.
Molim lijepo, piite.
Mislila si u tajnosti, suze lije.
Potvrdi zdravstvenu knjiicu,
poslije podne vodim maloga na
sladoled.
Doksamjeo, u kutu ugledah njega.

Vie atributa moe se pisati i bez zareza:

195

I stadoh lutati stojnim gradom strmih gotskih krovova i otrih kunih sljemena.
Velika bijela vrata zinue.
Pr~ma tome. atributi se mogu odvajati zarezima ili pisati bez njih. Razlika je u
to~~ sto su prvI put upravnoj rijei dodani nezavisno jedan od drugoga, a drugi put
pndJev velika dodan je vezi bijela vrata kao ve gotovoj cjelini.

K.a~ ~e ispred upravne rijei nalaze samo dva atributa, a odijeljena su zarezom,
drugi Je Istaknut:

Ide starim, utabanim putem. - Sjedosmo gotovo usredjezera, ispod granatog,


drevnog drvea. - Meutim veliki, bijeli dan dizao se kao lijep, snaan momak
iz mirna, duboka sna.

i99

Veze j~dan j~dini: jedva jedvice, nov novcat, cijel cje/cat, isti istovjetni, sit presit
ne smatraju se mzanJem l meu njima se ne pie zarez.
196

Ako nezavisni dijelovi nisu odijeljeni kojim drugim znakom, odjeljuju se zarezom:
Eh, kako se neki dogaaji nikako ne dadu izbrisati iz due.
Badava, to ostaje u krvi.
Sada, hajde, zasviraj malo!

197

.Neprovmj~njive rij~~ kojima se izriu razliita subjektivno-modalna obiljeja i


oCjena rec~n.lca kao CJelme, a sintaktiki ne pripadaju toj cjelini, nego ine cjelinu za
sebe, odvajajU se zarezom. To su rijei kao to su:

da, ne, dabome, dakako, data, doista, zaista, nesumnjivo, nedvojbeno, neosporno, sigurno, jamano, vjerojatno, zacijelo, naravno, moda, valjda,
meutim, naprotiv.
Da, sjeam se. - Bijah ve, doista, prije odluio. - Ali to su, dabome, puste
sanjarije osamljenog ovjeka. - Plakat e, moda, u kasne veeri ... - Sna se,

86

dakle, veli glumac, bojati ne treba. - Putujui slubenik, meutim, jo je iv.


Kad takve rijei modificiraju znaenje glagola uz koji stoje ili kad odreuju koji
drugi reenini dio, ne odvajaju se zarezom:
On ve sigurno hoda. - Valjda zna. - Modaje samo zakasnio.
Naelo nizanja, nezavisnosti veoma je vano za razliite samostalne skupove koji
dobivaju odreeno znaenje tek po jasnoj granici meu njima. U govoru je to stanka,
a u pismu, ako nije upotrijebljen koji drugi znak, zarez:

200

Ne volim umrijeti.
Ne, valja prodati!
Da ima pravde na zemlji, lake bi se
ivjelo.
Molim, lijepo piite.
Mislila si, u tajnosti suze lije.
Potvrdi zdravstvenu knjiicu poslije
podne, vodim maloga na sladoled.
Dok sam jeo u kutu, ugledah njega.

Spavao on ili bdio, nou i danju sjeme klija i raste ... jer drugo bi bilo: Spavao
on ili bdio nou i danju, sjeme klija i raste ...
U stihu Svakog se trenutka bliim suncu smrti, grobu pjesnik kae da se pribliava
dvjema pojavama: suncu koje je smrt (u oprjeci prema suncu ivota) i grobu. Da je
iza suncu stavio zarez, rekao bi trima: suncu, smrti, grobu.
Slino je i u primjeru: Gledao je preda se osamljen iki razoarano, mrano. Drugo
bi bilo kad bi iza osamljen iki bio zarez.
Kad se dva usporedna dijela povezuju sastavnim ili rastavnim veznicima, ne odjeljuju se zarezom:
Ovaj je kameniti kr okupan suzom i krvlju. - uo se um smreka, maslina i
mora. - Starci stoje u hladu i sru kapljicu. - Ivan mi skine torbicu, otvori je
i stane rezati hranu. - Sve neto uka pod ukorom, pue uz granu, zuji oko
cvjetova, udara krilima i kucka kljunom.
Nek naraste vinja ili trenja, meni je svejedno.
Bio tko genijalan ili lud, ptica u kavezu ili zvijer u umi, svaki od njih imade
svoja sveta prava.
Ili doao ili ne doao, ne nadaj se da e izmaknuti.
Ili skuplja marke ilijae ili polazi koji kurs ili ita "Streffleura" i tako uvijek
se nae po koja pasija.
To znai da se sastavne i rastavne reenice u pravilu piu bez zareza.
Kad ima vie sastavnih veznika, tada se usporedni dijelovi mogu i drugaije
povezivati:
87

A on, pokvarerljak, pokuava se izvui i laju i laskanjem, i ljutrljom i grubou


i prijetnjama, i novcem.
Takav je nain veoma blizak isticanju.
Kad su dva dijela povezana veznikom, a ispred veznika se stavi zarez, tada se
drugi dio istie:
Oluja e biti strana, i naa e laa na dno. - Ovaj prima grjenike, i blaguje
s rljima. - Dakle ni imena nema, ili si ga zaboravio.
Dio iza zareza moe se katkada smatrati i naknadno dodanim. Kad bi zarez u
takvim reenicama bio dvoznaan, valja umjesto njega upotrijebiti koji drugi znak
(dvotoje ili crticu).
Zarez se kao znak isticanja stavlja ispred rijei koje slue upravo za isticanje, kao
to je pojaajno i, veza i to i sl.:
Izbrisala je veer sve sa zemlje: 1 ceste, i vrtove, i ljude, i horizont ... - 1 ree
im: Nita ne uzimajte na put: ni tapa, ni torbe, ni kruha, ni srebra! - A
Unuki nije uo ni gudnjave vjetra, ni soptanja hata, ni unjave klasja po
korljskom trbuhu, ni urlika prestraenih prepelica. - Sad u nizati uspomene
svoje, i to od kolijevke, jer sjearlje moje do kolijevke see! - Nekog dana doe
on na more, i to na veliko neko more. - Bijae on nadcarinik, i to bogat.
Zakljune se reenice odvajaju zarezom:
Neki dan je zapalio kuu naeg knjigovoe, stoga su ga ipritvorili.
Ja sam ti ve rekao sve, dakle vie nema to traiti od mene.
Pravila o zarezu izmeu suprotnih i izuzetnih reenica v. u 217. - 219.

201

202

kako se red i istoa dri, i kako se ivi da ovjek zdrav ostane duevno i
ijelesno.

----205

Da nema vjetra, pauci bi nebo premreili. - Tko se u vinu kupa, u vinu se i


utopi. - Kako se za njegovim stolom najednom stvorila Ankica, to Jakov nije
nikada saznao. - Uhvatim jednoga za helebardu i kada trgnuh da ga probudim,
straar se skotrlja na zemlju. - Tko ne tedi, reetom vodu grabi.
Tu je zarez potrebno stavljati zbog jasnoe. Naime zbog toga to glavna reenica
obino poinje bez ikakva posebnoga znaka, katkada se ne bi znalo gdje zavrava
zavisna, a gdje poinje glavna.
Jednako se zarezom odvaja i skup rijei s glagolskim prilogom kad se nalazi ispred
glavnih dijelova reenice:
Otvorivi uzdrhtalim rukama slubeno pismo, pade nemono na uzglavlje.
- Budei se nou u svojoj sirotirljskoj eliji, bijae mu prva misao: Ej, ja sam u
Parizu! - Ne gubei je s oka, izgubim se u gomili. - A donosili mu i dojenad
da ih se dotakne. Vidjevi to, uenici im branili.
Takav je skup zapravo stegnuta zavisna reenica pa je i postupak isti kao kad se
zavisna reenica nalazi ispred glavne.
206

Dakle vi ne ete ii da vidite doek to se sprema u slavu dolaska njegove


preuzvienosti.
Mladi upravitelj grizao se za usne kad je itao taj zakljuak opinskoga
vijea.

Tuiti ga ne smijem jer nemam svjedoka.


1 tako je nenadano skoio do prozora da je izgledalo da
prozor baciti napolje.

se kroz zatvoreni

Ja mislim da to nije sramota rei o ovjeku daje pojeo pol praseta kad ga
jedanput u godini dana vidi na stolu.
Rod ti nije rod ako te ne priznaje i ne potuje.
Zanimljivo je da se to moe pouzdano utvrditi iako je to veoma sloen posao.
Ali se i zavisne
rezom:

204

reenice

mogu nizati i tada se po

naelu

nizanja odvajaju za-

Osjeae daje potpuna iznimka, daje bijela vrana.


Seljaka bi valjalo nauiti kako se zemlja obrauje, kako se voe i stoka
oplemerljuje, gdje se najzgodnije kupuje i najbolje prodaje, kako se kue grade,

88

To isto vrijedi i kad je zavisna reenica umetnuta u glavnu pa se katkada ne bi


znalo gdje zavrava zavisna, a gdje se nastavlja glavna:

To to si ti rekao, meni nije jasno.


To to si ti rekao meni, nije jasno.
Stoga i iza takvih umetnutih reenica valja stavljati zarez:
U zemljama iji se graani osjeaju nesigurni u zatvoru, ovjek se osjea
jednako nesiguran i na slobodi. - Blago onomu sluzi kojega gospodar kada
doe nae da tako radi. - 1 sav narod koji to vidje, dade hvalu Bogu. - Smokva
koju ~i prokleo, usahnu. - Svako stablo koje ne raa dobrim plodom, sijee se
i u oganj baca.
U takvim primjerima zarez valja staviti bez obzira na druga pravila.

Zavisne se reenice zbog svoje naravi normalno ne odvajaju zarezom:


itao je neke novine da mu vrijeme bre proe.

203

Ako je zavisna reenica ispred glavne, uvijek se odvaja zarezom:

207

Ispred zavisne reenice zarez se moe staviti i po naelu naknadnoga dodavanja,


v. 209., 214. i 215.
U bibliografskim se jedinicama obino pojedini podatci odjeljuju zarezom:

Josip Vonina, Preporodnijezini temelji, Matica hrvatska, Zagreb, 1993.,


190 str.
arko Dadi, Povijesno podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci, Radovi Zavoda za
povijesne znanosti JAZU u Zadru, 37, Zadar, 1955., 227. - 236.
Anica Nazor, Glagoljski Oena, Oena iz Hrvatske, Teovizija, Zagreb, 1996.,
211. -212.
Sijepko Teak, Nad Kumiievim tekstom Urote zrinsko-jrankopanske, Jezik,
XLL Zagreb, 1993., l. - 12.

89

Ako se bibliografska jedinica odnosi na knjigu s lancima vie autora, a navodi se


samo jedan rad, ili na lanak u zborniku ili asopisu, u novije se vrijeme uobiajilo,
prema stranim jezicima koji nemaju prednaglasnice i prema propisu prethodnoga
pravopisa, pisati prijedlog u s dvotojem: u: Oena iz Hrvatske, u: Radovi Zavoda za
povijesne znanosti, u: Jezik. To u s dvotojem nije potrebno jer se obino zna o em
je rije, ali ako se s kojih razloga ipak pie, onda treba staviti imenicu koja oznauje
narav djela: u knjizi (zborniku, djelu ... ) Oena iz Hrvatske, u Radovima Zavoda za
povijesne znanosti, u knjizi Radovi Zavoda za povijesne znanosti, u asopisu Jezik ... ,
a moe se staviti i kratica, u knj., u zb. i sl.
208_ Ako se zbog abecednoga reda prezime stavlja ispred imena, onda se i iza prezimena
stavlja zarez:
Dadi, arko, Povijesno podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci, Radovi Zavoda
za povijesne znanosti JAZU u Zadru, 37, Zadar, 1955., 227. - 236.
Zbog razliitih potreba redoslijed moe biti i drugaiji, ali se meu jedinicama
normalno stavlja zarez kao znak nabrajanja.
Zarez se u nizanju ne mora stavljati u leksikografskim djelima gdje je zbog
sustavnoga ponavljanja, naina pisanja i sl. jasno da je posrijedi nizanje. Usp. ovdje u
Pravopisnome rjeniku, osim kad se nastavljaju morfoloki podatci.

Jelena, djevojka mlada, ivi u neznanom kraju.


Rugai, mlaarija i

Obratite se i svatko od vas neka se krsti u ime Isusa Krista da vam se oproste
grijesi i primit ete dar, Duha Svetoga.
Da iza rijei dar nije stavljen zarez, Duha Svetoga bio bi posvojni genitiv i znailo
bi: primit ete dar od Duha Svetoga. Ovako znai: primit ete dar koji je Duh Sveti.
Samo kad sama apozicija stoji iza same imenice ili jednolanoga imena ne odvaja
se zarezom:

Djevojka je jeam ito klela. - Odosmo dakle blizu one potleuice doekati
Petra mljekara ... - Tako i Kulin ban, Jelai ban, Sindbad pomorac, ministar
predsjednik, Pavao apostol, sv. Cecilija muenica ...
212

Dio reenice koji nije ue povezan s ostalim dijelovima te se ini kao da je


naknadno dodan ili umetnut, odvaja se zarezom:
Napokon stigoh, sav znojan. - Mladost mi je prola, kao proljetni dan. - A
stari je otjerao Orlia, ba kao pseto. - Njegova je Klotilda tiho plakala, kao
jesenska kia. - On neto zamrmlja, u polusnu. - Prestali su raspravljati
kad je donesena na stol crna kava, koju svi veselo primie. - Nad onom je
ravninom, s koje se u daljini vidjelo otvoreno more, sjalo sunce i uzduh je
iskrei podrhtavao.
Zarezima je oznaeno da dijelovi posebno objanjavaju ono uz to stoje, kao da
su ih pisci naknadno dodali ili umetnuli poto su reenice smislili bez njih. Ti bi
dijelovi mogli biti napisani i bez zareza, ali bi tada bili ravnopravni ostalima i nestala
bi posebnost naknadnoga objanjavanja.
Umetnute se reenice uvijek odvajaju zarezom:
Taje sluba, kau, unosna. - Mi nismo, dobro ree Sartre, odgovorni samo za
ono to inimo, nego i za ono to nismo uinili.
Takve se umetnute reenice mogu staviti meu crtice ili zagrade, ali ako nema
posebnih razloga za druge znakove, bolje je upotrijebiti zarez.
Apozicija iza upravne rijei smatra se naknadno dodanim dijelom i odjeljuje se
zarezom:
Glava kue, moj pradjed, zvao se Antun.
- U Jurjevskoj ulici ... ima neka drvenjara, a u njoj djed Petar, mljekar, s
kerkom ...

210

211

90

I atributi kad stoje iza svoje imenice kao naknadno dodani, odjeljuju se zarezom:
Traim dugme, sivo i maleno.
Crvi,

crn i dlakav, ide preko staze ...

Dijelovi koji poinju sa to jest, tj., navode se kao naknadno objanjenje i zbog toga
se ispred to jest, tj., uvijek stavlja zarez:

Naknadno dodavanje
209

djeca, poskakuju uokolo bogalja i praskaju u smijeh.

Posljednji primjer sa zarezom iza rijei djeca jasno pokazuje da je posrijedi apozicija. Kad se nabraja vie subjekata, iza posljednjega se ne stavlja zarez.
Isto je i u ovome primjeru:

Sve gledajednostrano, tj. samo s gledita koristi i tete koju


imati.
Potpisi su

takoer

on od toga

bilifalsificirani, tj. kopirani s bankovnih ekova.

Objanjenje je kad se iza pojedinanoga nabrajanja saima zamjenicom sve pa se


ispred toga sve stavlja zarez:

Ustajanje, dnevni red izvan kole, uenje, odmor, igranje, etnja, sve je to bilo
u detalje tono propisano. - kripa plugova, dahtanje volova, um rvnjeva,
lupa kamenja, struganje greda uza zidove, sve se uje u Joinu glasu ...
Takvo se objanjenje moe oznaiti i crticom ispred zamjenice sve, usp. 236.
213

Umetnuti se dio moe odvojiti zarezom i kad se nalazi iza prednaglasnica:

On ne pokazuje odlunosti i, zaokupljen svojim misaonim svijetom, proputa


trenutak koji znai ostvarenje sree.
Prijatelji izaoe izvan grada i, u predveerje, stigoe do ljetnikovca ...
Mi treba da, koliko god to moemo, prenosimo ideje itavom ovjeku.
Meutim, kako se prednaglasnice normalno izgovaraju s rijeju iza sebe, takav je
nain stilski veoma snaan, zato se njime valja sluiti samo kad doista ima poseban
smisao, inae to postaje puka manira koja nije u skladu s neutralnom jezinom upotrebom.
214--

Zavisne reenice mogu se odvojiti zarezom kao naknadno dodane kad glavna
moe biti bez njih:

91

Djevojka je narezala svjeeg kukuruznog kruha, koji je sama zamijesila i ispekla, jer se Adam neoprezno odao da voli kukuruzni kruh. - Nekog dana, kad
je cvijee ponajljepe cvalo, posjetih roaka na imanju. - I opalim obje cijevi,
da bar odjek ujem.
Zavisne reenice, u prvome redu odnosne, koje ve znaenjem pokazuju kao da
su naknadno dodane, odjeljuju se zarezom:
Ona je imala iskustva u prenoenju poruka stekavi ga kod Sofijina oca, koji
je bio lijenik. - Ne dolazi proljee onako samo, da bude ljepega vremena, da
uzmogne iz sobe izai - ne, ono dolazi jer mora doi.
Zarezom pisac oznauje da je zavisna reenica manje vana, da je teite znaenja
na glavnoj.
Kad glavna reenica bez zavisne ne bi imala pun smisao ili kad bi imala drugi
smisao, tada se zavisna ne odvaja zarezom:
Ima velikih rijei koje su tako prazne da se u njima mogu zatvoriti itavi narodi.
- Sve to je juer saznao, kopkalo je neprestano u njegovoj dui i nije mu vie
dalo mira. - Ali to nije ono to sam ja htio. - Ja sam ona slomljena grana koja
na vjetru cvili.
Tu zavisne reenice koje poinju sa koje, to, koja daju pun smisao rijeima na
koje se odnose i zato se od njih ne odvajaju zarezom. To posebno vrijedi za odnosne
reenice koje imaju odredbeni (ograniavajui) smisao:
Kosci koji su bili umorni, otili su u hlad. (Samo neki, ne svi.)
Moja sestra koja ivi u Splitu, postala je baka. (O drugoj ili drugim sestrama
ne kazuje se nita.)
Te reenice sa zarezom ispred koji, koja znaile bi da su svi kosci otili u hlad i da
je rije o sestri, a samo se usput dodaje da ona ivi u Splitu:
Kosci, koji su bili umorni, otili su u hlad.
Moja sestra, koja ivi u Splitu, postala je baka.
Kako je takvo razlikovanje birano i zahtjevno, u leernijem se jeziku u odredbenome znaenju mogu upotrijebiti i pokazne zamjenice:
Oni kosci koji su bili umorni ...
Ona moja sestra koja ivi u Splitu ...
Kao naknadno dodani dio zarezom se moe odvojiti i skup rijei ispred glavnih
dijelova reenice:
Stari romantik ideje o kontinuitetu evropske kulture, Filip se snudio pod
dojmom ove male bronane figurine ...
Takve dijelove ne valja odvajati mehaniki, kako se uobiajilo u nekim publicistikim tekstovima:
Prema miljenju amerikog delegata, opasnost od iznenadnog izbijanja rata
ne moe biti iskljuena sve dok se ne postigne potpuno razoruanje.
Prema vedsko-norvekim proraunima, izgradnja atomskog broda za prijevoz
rasutog tereta od 60 tisua tona stajala bi oko 90 milijuna vedskih kruna.

215

216

92

U takvim primjerima valja ocijeniti je li taj dio tijesno povezan s reenicom ili se
moe smatrati naknadno dodanim pa prema tome - staviti ili ne staviti zarez.
Uope, ne valja pretjerivati pa zarezima odjeljivati svaku rije i skupinu rijei
koju moemo smatrati manje vanom za smisao reenice, a time onda i naknadno
dodanom.

Suprotnost
217

218

Svi suprotni dijelovi odjeljuju se zarezom. To su u prvom redu rijei i reenice sa


suprotnim veznicima:
On bi katkada stao i zagledao se onako kleei i pognute glave u taj siuni,
a nemirni narod. - Gleda, a ne vidi. - Okrenem se, a ia na zemlji. Jedna, ali vrijedna. - Veliina raste, ali obinije pada s vremenom. - Nema
jednosmjernosti ni izgraivanja, nego je sve isprepletenost praumska,
movarna, panonska, bezizlazna i mrana. - Nije im dosta da gule i satiru
na jadni puk, ve hoe da nas i sramote. - Ostavit e vas, no vi morate primiti
ovu malu kutijicu. - Koliko sam ja toga kanio svriti, pa nisam! - Ali sve to
kod Kre proe askom, dok kod njega dugo potraju osjeanja, pa ak i izgled
lica.
Budui da je u suprotnim reenicama pisanje zareza zalihosno, jer ve sam veznik
uvijek oznauje poetak nove reenice, mnogi ga na tim mjestima i ne stavljaju, ali
ga valja stavljati zbog openitosti pravila.
Kad se veznik nego nadovezuje na komparativ ili kakav komparativni izraz, ispred
njega se zarez ne stavlja:
Jesi li danas pametniji nego juer?

Bolje je umrijeti stojei nego ivjeti na koljenima.


Isto se tako zarez ne stavlja ispred nego, ve kad dolaze u vezi sa ne samo ...
Svake subote dobiva ne samo vola nego i brentu vina.
Zarezom se ne odvaja ni nijena veza sa suprotnim veznikom kad ima jesno
znaenje ('samo' ili 'sam'):
Nisam izvrio nita drugo ve svoju dunost. (Jesno: Izvrio sam samo svoju
dunost.)
219

Izuzetne su reenice suprotne po svojem smislu i stoga se odvajaju zarezom:

Spasili su blago, samo je bik simentalac ostao u tali.


Te su noi tihe kao usnula luka, samo se psi kreu nou uz plotove ...
Ali kad izuzetni veznici veu samo rijei, ispred njih se ne stavlja zarez:

Nemam nita osim ljubavi ... - I ni kjednoj od njih nije bio poslan Ilija doli k
eni udovici u Sarfati sidonskoj.
Sa zarezom takve bi veze znaile da je dio iza veznika naknadno dodan.

93

Toka sa zarezom

prvo, jer potiskuju nepotreban anglizam;


drugo, jer su bolje od anglizma; naa bi istovrijednica bila eljezarija;
tree, jer pokazuju inventivnost u stvaranju hrvatskih rijei;
etvrto, jer su u duhu hrvatske jezine tvorbe;
peto, jer upuuju hrvatski knjievni jezik na njegov najbolji jezini smjer.
Ako reenice poinju velikim poetnim slovom, tada se na kraju stavlja pravopisni
znak koji dolazi prema vrsti reenice.

Toka sa zarezom razgodak je sa srednjom vrijednosti izmeu toke i zareza.


Stavlja se obino na mjesta gdje bi toka preotro odvojila jedan dio, a zarez ne bi
uoljivo odijelio istovrsne ili srodne dijelove. Kako se za tu razliku ne moe dati vrsto
pravilo, ta se upotreba preputa uglavnom osobnoj pievoj ocjeni:
Biljka sam na livadi, kopitom pogaena; ma koji hra u dubini morskoj!
Douo Herod tetrarh sve to se dogaa te se nae u nedoumici jer su neki
govorili: Ivan uskrsnu od mrtvih; drugi: Pojavio se Ilija; trei opet: Ustao
neki od drevnih proroka.

220

Ali nou, u snovima, kad usne bolna, ali jaka svijest dana i moje osamljene
linosti i kad leim bespomono izloen noi i njenim tajnim silama, tada
dogaaji dobivaju strahovito lice u snovima; tijelo, koje danju sputava misao
i ponos, dolazi do svojih prava; smjela divna dua ovjekova lei mrtva kao
kamen na dnu mora, a tijelom gospodari bestijalan strah i nerazumljiva panika
ivaca.
U nabrajanju istovrsnih ili srodnih pojmova toka sa zarezom upotrebljava se za
jasnije razgranienje takvih nabrajanja:
Lee znaci svake sile:
Pluzi, brane, srpi, grablje;
Malji, klijeta, noi, ila;
Topi, puke, koplja, sablje;
Dlijeta, pile iestari;
Vesla, sidra i kormila;
Kisti, pera, kolobari;
Stijezi, grbi, ezla, krune;
Mitre, tapi, isla, krsti;
Javor-gusle jo bez strune.

221

Toka sa zarezom odjeljuje prvu polovicu reeninoga sklopa (perioda) od druge:

222

Traje dugo; no se, eto, ve stiava; sapaje medvjedova rastrgnuta; biva svjetlije, nebo se vedri, hridine i stabla opet to i prije.
Jezero je zaleeno, valja mu probiti koru. Sam ne zna to e kada to uradi i
doe do vode u kojoj sluti plijen; tue sjekirom, udara kamenom, lupa kladom.
Lupanje odzvanja nadaleko, mami zvjerad; a on sam, jo uvijek epav i slaba
ramena, na otvorenu prostoru; stabla i grmovi nisu vie skrovite i zatita.
Eto: dvije se krupne lisice duga svijetla krzna ve douljale; gledaju ga sitnim
lukavim oima, eljne da on to ulovi, a one se doepaju ostataka.
Kad dijelovi koji se nabrajaju dolaze jedan ispod drugoga, tada se piu bez zareza,
v. 19l., ali ako sadravaju reenice koje poinju malim poetnim slovom, mogu se
odjeljivati i tokom sa zarezom:
Rijei strojevina ili ovrsje bolje su od rijei hardware:

223

94

Dvotoje

224

225

Dvotoje je razgodak koji oznauje stanku, promjenu intonacije ili jaine glasa
ispred upravnoga govora ili nabrajanja.
Dvotoje se biljei ispred upravnoga govora:
Uto doleti na Miko, kojije pred kuom na strai bio, viui: "Idu, idu!"
Nije vie govorila: "uti..., umiri se ... , on e otii ako se ne javi... "
Dvotoje se stavlja iza dijela koji se objanjava:
- Sve su to fakini, kaem ja vama: jedan kao i drugi.
Zazeblo me gledqjui u taj grob: dubljeg i hladnijeg teko da bih igdje na
svijetu naao.
Dvotoje se stavlja ispred onoga dijela reenice u kojem se to nabraja:
Tlo je pokriveno snijegom proaranim tragovima umske divljai: zeca, lisice,
lasice i drugih. - No nije samo lijeska prilagoena na opraivanje vjetrom, nego
i veina naeg umskog drvea: hrast, grab, bukva, kesten, breza. - Zastanite
kod nakupca ljekovitog bilja. Tu ete vidjeti ne samo bazgu, lipu, sljez, a!fiju,
nego i rjee umsko bilje: lazarkinju, naprstak, brusnicu, oslad, ljubicu, pa
ak i runolist.

Dvotoje se ne stavlja ispred onoga nabrajanja koje se normalno uklapa u reenicu,


kao to u prethodnoj reenici nije stavljeno iza rijei samo. Takvi su i ovi primjeri:
Ali mi Ivica pokaza Jelaiev trg, Svetog Kralja, Maksimir, Tukanac, Promenadu i cio Gornji grad, pa i ono mjesto gdje su Gupca muili ... - Ta imena
su i Miliu ve poznata pa mi pokazuje Glavicu, Perinovu pe, krinjinu, Galiju, Sedlinu. - Izai brzo na trgove gradske i ulice pa dovedi ovamo prosjake,
sakate, slijepe i hrome.
Dvotoje ne valja stavljati iza prednaglasnica kad se to nabraja:
To je potrebno za:
- vra i dugoronija programska povezivanja
- intenziviranja primijenjenih i razvojnih istraivanja
- prilagoavanje uvoznih tehnolokih rjeenja ...
U takvim primjerima treba dvotoje staviti iza potrebno pa za svaki put ponoviti
za iza crtice ili napisati za ovo:, za ove poslove: i sl.

95

D. kao hemostatik djeluje pouzdano pri kapilarnim i parenhimatoznim krvarenjima te je stoga indiciran u:
- prevenciji intraoperativnih i postoperativnih krvarenja
-lijeenju internih postoperativnih i traumatskih hemoragija
-lijeenju hematurija nepoznata postanja ...
U takvim sluajevima treba postupati slino kao i u prethodnome primjeru.
Dvotoje ne valja stavljati ni u bibliografskim jedinicama iza prednaglasnice
u, kao to je navedeno u 207.

226

Dvotoje se obino ne pie ispred nabrajanja koje se uvodi kraticama npr., tj., a ne
pie se ni iza naslova pod kojim dolazi nabrajanje, kao to je SADRAJ, KAZALO,
POPIS, PREGLED i sl.

Trotoje
Trotoje je razgodak koji pokazuje da je tekst izostavljen ili nenavedeno Obino se
stavlja na mjesta gdje ga itatelji mogu sami nadopuniti:
Sluge zove Smail-aga

227

Usred Stolca kule svoje,


A u zemlji hercegovoj:
Ajte amo, sluge moje ...

229

(Ivan Maurani)

Ne pada snijeg da pokrije brijeg. ..


se stavlja u navodu na mjestu izostavljenoga dijela, na poetku ili na kraju
navoda kad se s kojih razloga ne navodi poetak ili kraj reenice, i u sredini kad se
izostavi koji dio. (Primjeri su veoma esti u primjerima koji se navode uz pravila o
reeninim znakovima, npr. u 172. i 211.)
Ako bi mogla nastati sumnja emu slui trotoje, jer se moe nalaziti i u izvorniku,
tada se trotoje kao znak izostavljanja stavlja u zagrade, pogotovu ako je izostavljena
cijela reenica ili vie njih.
Trotoje

"U svojoj raspravi Ustroj hrvatskogajezika (u Nevenu 1854.) upozorio je


Veber na bogatstvo naega jezika s obzirom na njegovu mo izraaja (...J Na
isto pitanje vratio se g. 1869., u lanku 0 slogu hrvatskom."
U navodu se izostavlja onaj dio koji nije prijeko potreban za ono zbog ega se
navod navodi, a to se smije uiniti samo onda kad izostavljanje ne utjee na smisao
zbog kojega je navedeni dio ispisan.
Trotoje se stavlja na kraju prekinutoga teksta koji se nastavljil:.
Kad smo se izljubili, ispria mi Branko da je uo od kuhara da je juer poginulo
39 momaka, da ihje ranjeno 68, a od naih drugova ...
- ... a od naih drugova?

228

Trotoje se stavlja na mjestu prekida nabrajanja kad se eli rei da ima vie takvih

primjera pa se ne nabrajaju svi:

96

Izvedenice sa sufiksom -telj imaju kratkouzlazni naglasak na treem slogu od


kraja, rjee kratkosilazni na prvom slogu:
branitelj, bUditelj, graditelj, iznevjeritelj, krivotvoritelj, krotitelj, usreitelj ... ,
gledatelj, muitelj, tlliitelj ...
Trotoje se stavlja kad pisac eli oznaiti isprekidan govor, dulje stanke i sl.
- uj - progovori Pupu zbunjeno - ti si ... tako ... ovjek, to znam. Zato sam
se i sjetio ...
Dragica mu iskrsne pred oima, a on ih pritvori ... Modra bluza ... vrat... kosa ...
.Ali, doavola, lice nikako da iskrsnef
- Ovaj... kako da kaem ... ova}. .. morao bih kui.
- Gdje je sada taj va gospodar?
On se napree; izbaci s mukom:
- KI ... kl ... kletf
- Kakav je ovjek? to najvie voli?
- KI ... kl ... kletf
- Kako prolazi dane? S kime? Gdje?
- KI ... kletf kletf
Mucavac samo tako; ja ne znam da li proklinje gospodara ili bi htio neto
drugo rei.
Kad pisac ne eli odsjeno poeti ili zavriti misao, a osobito kad eli da se itatelj
na kraju zamisli, stavlja trotoje:
... Oblaci, jesenji bijeli i teki oblaci kao vunja, a okolina poutjela kao pejza
na starom goblenu.
... A brljan na Smiljkinom grobu dre, treperi, kao da eli prozboriti. Odjedared
se sa nekog cvijetka digne bubica, pa zujne, zacvili, pretvori se u zlato i stane se
dizati, dizati prema nebu ...
Evo, ovo je uvelo lie sve to mi ostavi mladost. Ima ih koji nemaju ni toga ...
I nju i njega zakopae kriom, - kriom, dragi itaoe, kriom ...
Nek vjetar kuka nada mnom,
A suze roni kiica
Med granjem crnim borovim ...

Vietoje
230

Vietoje je razgodak kojim se oznauje dulja stanka ili se posebno istie da je


izostavljen dulji tekst. Sastoji se od pet, est ili vie toaka, pa i cijeloga retka, a
izninmo i nekoliko redaka.

THE REST IS SILENCE


Rijeka
Dalmacija
Bosna

97

Hrvatska majko! Upleti ove rijei u svagdanju molitvu svoje nevine djeice. - Moda molitva s nevinih usta usliana bude! ... Nae pronje ne pomau: grijeili smo.

CF. Maurani)
Princ, primi!
Liza, primi!
Bato, primi!
Ziko, primi!

CR.

234

Marinkovi)

Tim se nainom valja sluiti samo kad to trae stilski razlozi.

Crtica i spojnica
Crtica je razgodak koji se upotrebljava za oznaivanje stanke, i to uglavnom jae
stanke nego to je izraena zarezom. Stoji esto umjesto zareza, zagrade, navodnika,
a katkada i umjesto dvotoja.
Crticama se odjeljuju umetnute reenice ili rijei kad se umetnuti dio eli jae
istaknuti ili oznaiti da su stanke dulje:

Pasji moral, nije li?

Na Badnjak sjedim- sam samcat - pokraj prozora u hotelu gledajui kako


odlina neka vedska obitelj kiti boino drvo.

CF. Maurani)

Ako je rijeka jaka, a plima velika, onda je izmeu njih ljute borbe: more hoe
naprijed, a rijeka mu ne da, pa se - elom o elo - kvae kao dva silna bika
hotei jedan drugoga potisnuti.

Svi mu se silno zaude, a najvie on samjer se----------------- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ~ - probudio.


CA. G. Mato)

Samo antilope se ni lae ni ovjeka ne boje pa nas - velikim svojim oima


- radoznalo motre.

Crticom se, kao i zarezom, odjeljuju umetnuti dijelovi:


Tko visoko leti - kae narod - nisko pada.
To osobito vrijedi za reenice u kojima ima vie zareza pa ne bi bilo jasno koji se
dio odvaja kao umetnuti ili naknadno dodani.
Crtica se stavlja ispred onoga to dolazi neoekivano, suprotno prethodnome dijelu:
I gol i bos, i jo mu je - zima.
Dlanovima, koji su uvijek vreli, grijem svoje tijelo - i jo mi studenije biva.
Ali on, Joe, tako jak i il, pa - rob.
I tako u snovima gledaju sreu,
A plovit se boje.
Najarbole arene zastave meu
I-stoje.

232

98

Crtica stoji u saetim, poslovinim reenicama na prekretnome mjestu:


Mladost - radost. Mladost -ludost.
Kakva sjetva - takva etva.
Crtica se stavlja na prekretu gdje se reenica drukije nastavlja negoli je poela:
Tui mlada, za srce ujeda, oi gore ivlje od plamena, elo joj je ljepe od
mjeseca - i ja plaem kao malo dijete.
Crtica slui da uz drugi koji znak oznai jau stanku:
Jure pokraj mene viui: "Rat! - Rat!"
"Teta, - patuljci!" poviknem veselo.
Al' nigdje nema Tebe. - Tebe nema.
Kao znak dulje stanke katkada se stavljaju dvije ili tri crtice:
ekamo, ekamo - -, a lava sveudilj nije.
- Jeste li vidjeli onog bekriju Unukia?
- N-ne - - nisam - - posao -Katkada se pie cijeli red crtica, dva ili vie da se oznai dulja stanka za razmiljanje ili izostavljeni tekst:
(..) Ako gazda poeli, da laje na oca i na majku svoju, a ti laj! Ako poeli,
da se kolje sa roenom braom svojom - ti se kolji! ...

235

I tim se nainom valja sluiti samo kad to trae jaki stilski razlozi.
Crtica se stavlja na mjestu gdje se prekida govor, a zapoeta se misao ne dovruje:
Kajite se jerbo zora rana
Na e mnogog kud zavazda gre se.
Kajite seAli u grlu
Dobru starcu rijeca zape ...
U toj slubi mogu doi i dvije, rjee i tri crtice:
"A boli li crva kad ga eva jede? "
"Kako ne bi?!"
"Pa kako je to - - - " udi se Vlade, ali ne ree to misli.
Ne ide mu u glavu to je itao. A ni meni.
- - - Svi smo mi crvi, moj Vlade - i crvi, i manji od crva! ...

99

236

2.37

Kad pisac eli naznaiti dulju stanku ili ne eli zavriti reenicu odsjeno, stavlja
jednu, dvije, tri crtice, rjee vie. U toj slubi dolazi i trotoje, v. 229.
Crtica se obino stavlja kad je misao tako prekinuta da se vie ne moe nastaviti,
a trotoje kad itatelj lako moe sam nastaviti ili nije vano kako se nastavlja, npr.
Trla baba lan ... (dajoj proe dan).
Crtica se upotrebljava u pripovijedanju za oznaku upravnoga govora i zamjenjuje
navodnike, a i zareze kad su pripovjedaeve rijei uklopljene u upravni govor ili slijede za njim.
- Hou li, velim, umrijeti, doktore T.?
- Bez sumnje, vrlo lako! - ree doktor T.
- Ako sam, na primjer, eera?
- U tom sluaju jo lake - ree doktor T.
- Niste mi gledali krv.
- Pa zar vi ne elite umrijeti?! - udio se doktor T.
Uz crticu ne treba pisati zarez ni toku, osim na kraju pripovjedaevih rijei. U
takvim se primjerima umjesto crtice upotrebljavaju i navodnici, v. 239. i 240.
Kao to je reeno u 212. i 213., crtica se moe staviti umjesto zareza ispred rijei
sve kad se njome iza pojedinanoga nabrajanja sve saima:
,
Parti, Meani, Elamljani, itelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta
i Azije, Fr~gije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridolice
Rimljani, Zidovi i sljedbenici, Kreani i Arapi - svi ih mi ujemo gelje naim
jezicima razglauju velianstvena eljela Boja.
Crtica se stavlja kad se vie naslova ili podnaslova navode jedan iza drugoga:
BELA II. SLIJEPI I GEJZA II.
Linost Bele II. Slijepoga (1131. -1162.) - Boris Kolomanovi i njegovi privrenici i njihov slom - Mirne godine vladanja Bele II. - Prilike u Hrvatskoj i
Dalmaciji - Krki knez Dujam (1133.) - Zagrebaka biskupija (1134.) - Bosna
se pridruuje Ugarskoj i Hrvatskoj (oko 1138.) - Smrt kralja Bele II. (13. veljae
1141.) - Gejza II. (1141. -1162.)
U toj slubi moe doi i toka, v. 171., ali crtica preglednije odvaja pojedine naslove ili podnaslove.
Crtica se pie izmeu primjera koji se navode za koje pravilo ako izmeu njih
nema nikakve druge veze, pogotovu ako treba jae naglasiti da pripadaju razliitim
cjelinama. Primjeri za to nalaze se na mnogim mjestima u cijelom poglavlju Reenini
znakovi, usporedi u 224. i 225.
Spojnica je svojom glavninom pravopisni znak, a kao razgodak u pisanju polusloenica (v. 117., 121. i dalje) i u pisanju rijei koje se u reenici ne izgovaraju kao
cjelina, nego u svojim dijelovima: radi jaega naglaavanja tih dijelova, reeninoga
naglaska ili kojega drugoga stilskoga uinka:
A onda: Kaj-bum-ak!
... a neko drekne iz dvorita u debelom basu:
- Za-po-ve-da-ju - Pitu ljicu si opet smazao - vikala je debeljukasta, jedra kuharica - kud as
prije.
- Ni-i-i-sa-am.

Navodnici
239

Navodnici su dvostruki razgodak koji imaju dva oblika: " " i . U rukopisnom
se tekstu upotrebljavaju prvi, a u tiskanome oba. Radi utede u znakovima na pisaim
strojevima uobiajilo se da se u upotrebi prvih dvaju znakova isti znak stavlja na
poetku i na kraju: "Doao u halbcilindru".
Ti se znakovi sastoje od dva dijela: poetnoga i zavrnoga i uvijek se upotrebljavaju
oba, prvi na poetku, a drugi na kraju onoga to se navodi. Valja dakle pripaziti,
osobito pri duljem navodu, da se stave oba dijela. Hrvatska je tradicija da se na
poetku rabi , a na kraju , dakle , a ne .
Navodnicima se oznauje upravni govor:
"Zar je to sve?" uzdisao je Cezar na vrhuncu svoje moi i slave. "Zar je to
zbilja sve?f"
Neto mi iz sumraka ape: "Tko ti veli da si pjesnik? - - uje li ti to rumeni
oni oblaii na nebesima jedni drugima apu? Ako ne uje, nisi za pjesnika,
kao ni onaj za slikara koji slika ruu kako cvate. Ako si ti slikar, naslikaj je
kako mirie!"
Navodnici se upotrebljavaju u razgovoru kad rijei pojedinih govornika dolaze
jedne ispod drugih:
Zar ste i vi iz onoga kraja?
~

240

241

'100

Iz Novoga.
Bio sam u Novom; lei poput Betlehema - -
A znadete li togod hrvatski?
U pripovjedakim djelima umjesto navodnika u razgovoru u novije je vrijeme
obinija crtica (v. 236.), pogotovu kad reenice pojedinih govornika dolaze jedna
ispod druge, kao to je u navedenome primjeru.
U dijalogu kazalinih djela ne upotrebljavaju se ni navodnici ni crtice:
GABRA MATI: Die ti parnicu.
ILARIJA: Radi prisvojenja tuega vlasnitva.
GABRA: Dugo se proces vukao.
ILARIJA: On je mazao gelje je samo mogao.
GABRA: A ti nisi htio mazati.
ILARIJA: Zato za svoje roeno da maem.
Opepoznate izrjeke, osobito puke poslovice, obino se ne stavljaju u navodnike:
Puka poslovica lijepo kae: Dobroj maehi i pastorci su sinovi.
Navodnicima se oznauju tue rijei koje su tijesno povezane s reenicom, a pisac
ih eli naznaiti kao tue (kao navod):
... doktor koji me lijei i koji po svom graanskom pozivu brigu brine o mojim
ivcima, tvrdi da su to zapravo "podrovani ivci" i da sve to nema nikakvog
"dubljeg i vanijeg znaenja".
Onje sada "na roenoj grudi", kako veli Gjalski.
101

,
"

'

Petar Zoran i Ninjanin davno je priao i pjevao o naoj" rasutoj baini ".

Navodnici uz druge znakove

Navodnicima se oznauju rijei koje se uzimaju u drugome, prenesenome znaenju,


obino u podrugljivom:

242

Dok mi ovako razgovarali o vanom predmetu, doe u sobu i domaica ...


(Znai da predmet nije ba vaan, da je rije zapravo o askanju.)
Tuje bilo ne samo "crepovlja", ve i dobro sauvanih ara ...
(Rije je o arheolokim ulomcima.)

245

Bijae to trei dan" bune". (Time je reeno da to nije bila prava buna.)
Navodnicima se oznauju rijei koje ne idu u knjievni jezik, a pisac ih ipak s
kojih razloga upotrebljava:

243

To je bila prava Mauranieva kua, s prostranim balkonom, jer je shodi


obiljeje starih naih kua. (Novljani se ale da Mauranii nqjprije balkun
ziu pa istom onda kuu grade!)
... odvedoe me u - kako veli teta - bavlioteku, koja e odsele biti mojom
sobom.

246

Malo je pred tim stigao iz Velikog Gnijezda gdje je imao posla kod suda, i tu kod
Jure bijae mu prva tacija, da istrese i pretrese novosti koje je pohvatao.
Ide on esto u Trst, ali u "shopping".
Prvo su ih zvali remake ...
Kad su to preuzeta vlastita imena (osobna, zemljopisna, etnika, astronomska ...),
tada se mogu pisati meu navodnicima ako je potrebno za prepoznavanje novoga

244

znaenja:

Apollo, svemirski istraivaki program


Belje, poljoprivedno poduzee
istoa, gradsko poduzee za ienje grada i odvoz smea
Gorica, tvornica emajliranoga posua
Zvijezda, prva hrvatska tvornica ulja
Dubrovnik, Esplanade, Panorama, Park (hoteli)
Komet, radionica za popravak televizijskih aparata
Forum, asopis, arhitektonski biro.
Navodnike ne treba pisati kad je u tekstu veliko slovo dovoljan znak o em je
rije:

To sam proitao u novom Forumu. U dananjem Vjesniku iznenadila me jedna


vijest. - U Jeziku sam naao zanimljiv lanak o velikom i malom slovu vlastitih
imena u mnoini.
Tako na samim ustanovama pie DUBROVNIK, ESPLANADE, GORICA ... jer
je zbog samoga mjesta gdje se natpis nalazi, jasno to oznauje, pogotovu kad pie
Hotel Jadran, KINO Gri.

102

Kad je meu navodnicima potpuna reenica, onda se reenini znakovi stavljaju


ispred drugoga navodnika:
emu bih se mogao nauiti od sitnoga mrava?
Kojeemu, jer su mravi razumniji od ljudi!
U emu je taj njihov razum?
Salamun se nasmije i ree: U emu? Ve u tome to nemaju kralja!
Kad je meu navodnicima dio reenice, onda se reenini znakovi stavljaju iza
drugoga navodnika:
I tako nisam vidio kako se "prosi".
Tko jo vjeruje u "vrzino kolo"?
To je dakle taj uveni" lijenik"!
Kad se reenica meu navodnicima prekida umetkom, zarez se stavlja iza drugoga
navodnika ako sama reenica na tom mjestu nema reeninoga znaka; ako ga ima,
zarez se pie ispred drugoga navodnika:
Bili smo, ree Ivan, kod njega na ruku.
Gospodine, kae ovuljak mome ocu, kupite togod! (Prema: Gospodine,
kupite togodf<<J
Reenica se poslije upravnoga govora ne odvaja zarezom ako upravni govor zavrava upitnikom ili usklinikom:
Gdje gaje udarila? pitaju se.
Halof odazivlje se znanac.
Ali poslije navodnika umjesto toke stavlja se zarez:
"Ne vidi se", ree jedna.
To je ono, jadikuje mati.

Polunavodnici
247

Polunavodnici se ujezikoslovnim djelima upotrebljavaju kad se eli oznaiti znakoje rijei, ali se tada i prvi polunavodnik pie gore. Primjere V. u 28. i 168.
Polunavodnici se mogu upotrebljavati i u drugim strukama kad se eli oznaiti da
se rije ili koja sintagma ne upotrebljava u svom opem znaenju, nego u posebnome,
a navodnici bi bili prejaka oznaka, a kosa slova s kojih razloga neprikladna:
U naem primjeru ,ivotinja' imamo pojam koji je u ovome kontekstu jednoznaan ... - Kontrahiranje analognih pojmova dobilo je naziv ,expressior conceptio eiusdem realitatis' - ,sve potpunije poimanje iste stvarnosti'.
O uporabi polunavodnika umjesto navodnika V. 275.

enje

103

_ Jedina moja mati (muenica vjena!) ree da joj je milije da gudim nego da
se na krov penjem ...
Zarez se stavlja samo iza drugoga dijela zagrade:
Marice (tako se ona zvala), Marice, hoe li biti moja? - Ve pune dvije
godine nosi revolver u depu (dvadeset i jedan franak je dao za njega), a nita~
_ Ali da ima samo toliko stida (stari je lijevom rukom zadro noktom o zub l
kvrcnuo glasno), ti bi se ipak zamislio nad tim svim malo!
Ako se u zagradama nalazi itava reenica, svi =akovi koji pripadaju toj reenici
dolaze u zagrade, v. prvi primjer u 249.

Zagrade
248

Zagrade kao razgodak jae odjeljuju od ostaloga teksta jedan dio ili koju reenicu
kao manje vanu, kojom se to dodaje ili tumai.
Ima vie vrsta zagrada: oble ( ), kose I l, uglate [ ] ivitiaste { }.
U beletristikim tekstovima upotrebljavaju se samo oble zagrade, a u strunim
tekstovima i druge kako je uobiajeno u tim strukama.
Zagrade, kao i navodnici, sastoje se od dvaju dijelova: prvoga, otvorena zagrada
( , i drugoga, zatvorena zagrada ).

249

U zagrade se stavljaju rijei i reenice koje slue za dopunjavanje i objanjavanje,


koje pripadaju drugome sloju teksta i sl.:

Nekog jutra doe sestra Marica posteljici mojoj te mi tajanstveno ape:


"Vlade, otac su prili!" (U kui smo akavski govorili.)
Zvonce na vratima (postavljeno da zvoni za odbjeglim pijancem) usluno najavi
Melkiorov ulazak.
Onje (u njihovim predodbama) doljak ...
A i ovu nau istu, bijelu sestru ... Aciku (doista, ime je za kihanje, usput pomisli) i nju samja pokuao da zagrlim i poljubim...
'
U dramskome tekstu u zagrade se stavljaju didaskalije i obino se piu kosim
slovima:
PETAR (Digne tap.): Napolje!
DUNJA (Izlazi.): Idem ve - idem. (Ode.)
Ako se tekst didaskalija nakon o=aene osobe smisaono povezuje s njom, tada
moe poeti malim poetnim slovom i pie se bez toke na kraju:
PETAR (digne tap): Napolje!
DUNJA (izlazi): Idem ve - idem. (Ode.)
Zagrade se upotrebljavaju u tekstovima u kojima nema biljeaka pa se u njih stavlja
ono to bi inae dolo u biljeke.
250

Ako bi u zagradama trebale doi zagrade, tada se stavljaju uglate zagrade,


pogotovu kad se u navodu umee piev tekst. No zagrade u zagradama predmet su
strunih tekstova, a to se rjeava prema potrebama pojedinih struka.
Sa zagradama ne valja pretjerivati. Ako ve treba neto oznaiti kao umetnuto,
naknadno dodano, moe se i zarezima:
Umjesto: Stari je Kavran Uo uvijek preko glave u vinu) opet zaboravio sinovljev
glas ... , bolje bi bilo: Stari je Kavran, jo uvijek preko glave u vinu, opet zaboravio
sinovljev glas ...

25;

Reenini znakovi koji pripadaju zagraenomu dijelu stavljaju se u zagrade, a


ostali izvan njih, kao to pokazuju primjeri:

Leim u kolijevci, a to svjetlo (sunani odsjev od kakova stakla, to li?) titra


na cijelom stropu. - U svojem Liu (u crtici to sam mislio umirui?)
spominjem kako su mi u smrtnoj borbi svi grijesi i sve opaine mlaanog mojeg
ivota bile pred oima.
104

Tipovi slova kao razgodci


252

Katkada posebni tipovi slova ili nain njihova pisanja slue za razliite sintaktike
potrebe, za oznaivanje reeninoga naglaska ili isticanja pojedinih dijelova, a katkada
i cijele reenice.
Neki se pisci za to slue razmaknutim slovima:
To sam ja tebi, tetko moja, nekad vjerovao, a sada znadem da su ljudi u b l iz i n i
manji!
A to si izvjesio crni barjak?

Vrati se! - - ekamo te!


Ne ekajte! ...
Ja na ovo svoje s igurn o, a vi u surovi svijet, makar to znailo i slobodu!
Ognjite! Svoje ognjite. U svojoj peini. Svoju vatru.
... upitao me pogledom dakle je ipak doktor?!, ali nije dospio zaustiti,jer
je domain ve odkrinuo.
Neno se zakvaio ba za ono moje spomenik, kao toboe - gle ti njega!
Spomenik! Nita manje!
253

Drugi se pisci za istu svrhu slue kosim slovima:

To je njihov svijet, ta dva dugmia ...


Teimo za ma kakvim osloboenjem. Vi to ne znate, gospodine Melkiore, niste
bili oenjeni, ja jesam.
Mi jedino znamo da moramo nositi i donijeti pa nam nije dosadno.
Iznimno se za isticanje kojega reeninoga dijela ili cijele reenice upotrebljavaju
velika slova:
- Kroz svu ... onakvu ... jaku maglu ... smo izali ... ste vicljeli ... lijepo isplovili ... i
proli, a sad ovclje, na toj vidljivosti ... na svjetlu na otvorenom ... BRODOLOM!
- Ne kaem za naeg Barbu, a, ne, on e se ve znati POSTAVITI!
Bez posebnih razloga nije dobro za isticanje, pogotovu za reenini naglasak,
upotrebljavati velika ili podebljana slova.
105

Nadreenini

znakovi

Za oznaivanje odlomaka, veih cjelina i poglavlja u pisanome tekstu slui uvuen


redak, paragraf (), zvjezdica (*), nekoliko zvjezdica, arapske i rimske brojke rjee
red crtica ili tokica.
'

254

Primjeri za prvi nain pisanja nalaze se u svakoj knjizi, a ostali bi traili velik
pa se ?vdje.n~ mogu navesti. Zvjezdicomje u ovom priruniku nekoliko puta
oznaceno da Je daljnjI tekst drugoga znaenja ili da je primjer drugoga pisca.

prost~r

r
!(

Opi

I
256

Pisanje bez razgodaka


. Sl~ei se pjesnikom slobodom, suvremeni pjesnici katkada piu pjesme bez
IkakVIh razgodaka, a katkada i prozu kao izraz tijeka svijesti. Dakako, gdjegdje takav
tekst zbog toga to nema razgodaka, moe biti dvoznaan, ali su dvoznanosti u
pjesnikome jeziku doputene.

255

PRAVOPISNI I POSEBNI ZNAKOVI

dio

Osim razgodaka u pisanju se sluimo i drugim znakovima koje nazivamo pravopisnim znakovima i nekim posebnim znakovima. Oni slue da se oznai kako napisano treba itati ili imaju druge slube u pisanome tekstu.
Najvaniji su meu njima naglasak, duina i genitivni znak jer se s pomou njih
razlikuju gramatika ili semantika znaenja i po tome idu u istu kategoriju kao i
slova. Razlikuju se od slova po tome to se u pisanome tekstu biljee samo onda kada
o njima ovisi znaenje, tj. kad bi bez njih razliite rijei ili oblici bili istopisnice. U
tome je smislu vana i toka, jer i ona ima razlikovno znaenje.
Pravopisni su znakovi:
brojke (1, 5,21), crtica (-), duljina C--), dvotoje (:), genitivni znak (A), izostavnik ('),
kosa crtica (I), krii (+, t, x), krui (0), navodnici i polunavodnici (" ", , , '),
okomita crta (I), strjelica (~), naglasci (II, l, n, l), paragraf (), spojnica (-), tilda (-),
toka (.), upitnik (?), usklinik (!), zagrade ( ), zarez (,), znak jednakosti (=), znak
nejednakosti (i), znak ponavljanja ("), znak upuivanja (> , <), zvjezdica (*).
Jedni su pravopisni znakovi ujedno i razgodci. Razlika je meu njima to razgodci
slue za rastavljanje teksta na reenice i reenine dijelove, a pravopisni znakovi daju
napisanomu druga znaenja.

Naglasci, duljina i genitivni znak


257

106

:,

,I
:1
;"

1,."
1iI

II

Hrvatski knjievni jezik ima etiri naglaska, dva kratka i dva duga. Obiljeuju
se znakovima:
kratkosilazni
luk, top, s!ama, pjevati
voda, ima, dobrota, zapjevati
kratkouzlazni
dan, luk, pravda, pamtiti
dugosilazni
dugouzlazni
klupa, dobitak, iseljenitvo, zavidan.
Naglasci se u pisanome tekstu upotrebljavaju kad se bez njih ne bi znalo to
je napisano jer oni kod istopisnica imaju razlikovnu slubu. U hrvatskome jeziku
ima mnogo istopisnica, rijei i oblika koji se jednako piu, a razlikuju se samo naglaskom:
vuci (vukovi) - vuci (imperativ od vui)
pura (tuka) - pura (ganci)
pust (netkano sukno) - pust (prazan, nenaseljen).
Da bi se mogla proitati i razumjeti reenica Skini to s vrata!, mora biti oznaena
naglascima: Skini to s vrata! Na vratu je to to treba skinuti. Skini to s vrata! Na
vratima je to to treba skinuti.
107

I
,

r
Reenica: Zvao vas tatom moe se dvostruko razumjeti, prema izgovoru tatom
(ocem), tdtom (lopovom).

naroda (jednoga) =1= naroda (vie njih), djela (jednoga) =1= djela (vie njih), zvana
(jednoga) =1= zvona (vie njih), imena (jednoga) =1= imena (vie njih);

Prema tome kad znaenje zavisi samo od naglaska, potrebno ga je u takvom tekstu
obiljeiti.
Istopisnice

esto

pripadaju istoj vrsti rijei, ali mogu i razliitima.

Naglasak se stavlja i kad je iz surjeja jasno o kojem je znaenju rije, ali je za


to potrebno razmiljanje pa biljeenje naglaska olakava itanje i razumijevanje: ...
osjeala se dovoljno jaka da ravna tom ludom vatrom i da je nadmono zamara i
kroti. (Desnica) - Svoju djecu pitaj uju i modinom / Zmajevih kostiju. (Nazor)
Znaenje je 'hrani', za razliku od pitaj 'postavi pitanje'. - ... on se uznojio motajui,
svladavajui trenju i uzbuenje. (S. Novak) Oprjekaje trenja 'proljetna voka'.

25S

Naglasak se stavlja kad pisac eli rei da upotrebljava naglaeni oblik koji je
istopisnica s nenaglaenim: 0, niste nds uvrijedili. =1= 0, niste nas uvrijedili. Nisam
vds pitao. =1= Nisam vas pitao.
Naglasak se obiljeava i kad pisac eli da se rije izgovori na odreeni nain radi
ritma ili autentina izgovora.

sve

e postati

trule. I crvotoina. (Tadijanovi, da itatelj ne proita drugu


- Leati nijem, nepomian, ko kip ... (Cesari, Tiha
bolest, da izbjegne drugu obinije: nepomian.) - Imamo jednu poruku za
gospou Marijetu. - to je Mara? - Ko je doli? Be-atrrriksssl (Desnica)
Naglasne oprjeke opih imenica prema vlastitima kao bara =1= Bara, luka =1= Luka,
pero =1= Pero, zora =1= Z6ra ... u pismu nije potrebno obiljeavati naglaskom jer je veliko
slovo dovoljno razlikovno.
mogunost: crvotoina.)

261

Duljina. Nenaglaeni slogovi mogu biti dugi i kratki. Dugi naglaeni slogovi u
pismu se oznauju duljinom. Duljina je vodoravna crtica koja se stavlja izriad
slova koja oznauju otvomike da se oznai dug slog. Upotrebljava se u pisanom tekstu kad je jedna rije, reenica ili dio teksta oznaen naglascima:

259

NA NOVU PLOVIDBU
Vedri se nebo. Sunce se rda.
Plovi iz luke jedna lda,
Jedna to dugo stajae u doku,
sva izbijena, s ranama na boku.
More ka mati vue je na krilo.
Ljuljaje, ape: Nita nije bilo.
D.

1. u gen. nm. imenica m. i s. roda a-sklonidbe i i-sklonidbe:

108

=1=

dukata (vie njih),jelena (jednoga)

III

il

Brojke

Cesari

ma:

dukata (jednoga)

!II

II

esto o duljinama ovisi znaenje jer je duljina razlikovna u cijelim kategorija-

260

kasti (jedne) =1= kosti (vie njih), niti (jedne) =1= niti (vie njih), stvdri (jedne) =1=
stvari (vie njih)...
,
2. instr. jd. imenica m. i s. r. suprugom (muem) =1= s!'prugom (enom)Z Ivanom
(instr. od Ivan) =1= ivanom (instr. od Ivana, ena), Zeljkom (instr. od Zeljko) =1=
eljkom (instr. od eljka, ena)
3. prezent i imperativ 2. os. jd. glagola IV. vrste i V. vrste, -im: misli =1= mi'sli!, nasi
=1= nosil,pldti =1= plati!, bjei =1= bjei!
4. izmeu neodreenih i odreenih pridjeva: (jedna) zelena =1= (ta) zelena, (jedna)
bllena =1= (ta) blaena, (jedna) hrabra =1= (ta) hrdbra
5. pridjev od priloga:junaki (prid.) =1=junaki (pril.),frimcuski (prid.) =1= francuski
(pril.), hrvatski (prid.) =1= hrvatski (pril.) ...
Ima i drugih razlika kao oblast 'podruje' - oblast 'okruglast', dovesti 'kolima
dopremiti' =1= dovesti 'dovriti vezenjem', ca 'kovinska nit' =1= ica 'napasno traI'
kuka 'klin' =1= kuka 'glasa se kuku, kuku, jadikuje'...
Za oznaku takve razlikovnosti nije uobiajeno da se u pismu stavlja sama du~jina,
obino se stavlja s naglaskom osim kad je posrijedi genitiv mnoine. ~ko na nJ~mu
treba oznaiti samu duljinu, tada se stavlja poseban znak koji se nazIva gemtJvm
znak.
Genitivni znak. Genitivni je znak slomljen luk (A). Njime se oznauje genitiv nmoine koji je glasovno jednak genitivn jednine, (jednog) je~ena ~
(mnogo) jelena, jer bi esto u pisanome tekstu mogla ~a:,tati sum~ya Je. ~I
taj oblik genitiv nmoine: Ni ponosnijeh zvona sa zvonzka ... (I. Mazurame )
_ ... laaju se konopa i poteu. (Nazor) - Oduvijek ima tajnih veza / Izmeu
pjesnika i breza. (Cesari)
Kad je iz samoga oblika ili drugih rijei potpuno j~sno da je po~rij~di geniti~
mnoine, tada se genitivni znak ne stavlja iako to nekI pISCI rade: kr/canje galebova
(gen. jd. nema -ov-) - bez zvijezda (gen. jd. nije jednak genitivu mn., bez zv.u~zde)
_ sipi sa visina (genitiv jd. s visine), ... stavlja se ispo~ rije~i koje se ~on.avl;aju .(t~
odnosna reenica pokazuje da je rije o genitivu mn., u Jedmm bl ta recemca glaSIla.
... stavlja se ispod rijei koja se ponavlja).
Kratak se slog ni u naglaenome tekstu niim ne oznauje, osim iznimno, npr. u
dijalektolokim radovima.

=1=

jelena (vie njih),

262

Brojevi se mogu ispisivati i brojkama, pogotovu vei. U mnogim se stru~ama,


posebno u matematici, brojevi ispisuju samo brojkama. Ima do~umen~ta ~ k~~I~a se
trai da se brojevi ispisuju i brojkama i rijeima. Kako se brOJeVI ISPISUJU f1Jeclma,
navedeno je u poglavlju Brojeva ( 133. - 135.).
109

II
il
,I

I
{I

1.1

.J

U navoenju brojaka od do one se ne skrauju, nego se ispisuju sve: Ti su dogaaji


opisani na str. 533. - 539., a ne pie se: na str. 533. - 9 ni 533./39. Tako se skraeno
piu samo kalendarske godine: kolska godina 1947.148., proraun za godinu 2004./05.
Oznake za biljeke u tekstu oznauju se povienom brojkom bez toke:
U novije vrijeme imamo i obrada hrvatskih dijalekata u SADY
33

Crtica katkada slui kao znak za ponavljanje:


izlaz
- etverepola
- dimnog kanala
- iz reaktora
--pojaala

Rudolf Filipovi: Hrvatski dijalekti u kontaktu s engleskim jezikom na podruju SAD, Hrvatski

- - - meufrekvencije.
U matematici meu brojkama crtica s razmacima oznauje 'manje' (minus)
35 -5 = 30.

dijalektoloki Zbornik, sv. 5, Zagreb, 1981., str. 33. - 37.

Oznaka za biljeku stavlja se iza ostalih znakova (toke, zareza, ako posebni
razlozi ne trae da bude drukije.
Biljeke se oznauju i zvjezdicom, ili v. 290.
Poviena brojka oznauje i izdanje neke knjige, ali se tada pie ispred godine
izdanja: Brozov pravopis izaao je u dva izdanja: 11892., 21893., a Broz-Boraniev u
etiri: 31904.,41906.,51911.,61916.

Dvotoje
266

Brojevi se obino ispisuju arapskim brojkama, ali se mogu ispisivati irimskima.


Njihova je upotreba ograniena uglavnom na redne brojeve: llI. realna gimnazija,
iao je u IV. razred V. muke gimnazije, Akademijin rjenik, knj. XX; Poglavlje VIII.,
stanuje u Gundulievoj 4011II., kao to je reeno za upotrebu kose crte.

263

s razmacima upotrebljava se izmeu brojeva kao znak odnosa i ita se


obino prema:
. ,
Zemljovid je izraen u razmjeru l : 100 000 qedan prema sto t1~~~a), Zemljovidi su izraeni u mjerilu l : 2 000 000 (Jedan prema dva mIlIJuna).
Hrvatskaje odigrala nogometnu utakmicu s Brazilom l: l.
Radi bolje preglednosti s obje strane dvotoja piu se razmaci.
Dvotoje u matematici slui kao znak dijeljenja: 16: 2 = 8. DvotocJe se upotrebljava
i kao razgodak, v. 224. - 226.
v.

Oznaka za pape i vladare pie se rimskim brojkama: Henrik IV., Karlo V. Mudri,
Katarina 11. Velika, Grgur VII., Ivan Pavao II., Benedikt XVI.
Rimskim se brojkama pie broj mjeseca u navoenju nadnevka: Akademik Ljudevit
Jonke roenje u Karlovcu 29. VII. 1907., a umro u Zagrebu 15. III. 1979.
Rimskim se brojkama ispisuju brojevi kad se eli naglasiti tradicija, kad ima vie
podjela i sl.: Godine Gospodnje MCMLXVI.

Dvotoje

Izostavnik
267

Izostavnik (apostrof) pie se umjesto izostavljenoga jednoga ili nekoliko slov~ i~i
jednoga sloga: Je l' vrijedi? Ne dolaz'te! Jeste li vid'li~ l k?l'ko sad moram platiti?
Stan'te as! Ne mo'. (Ne moe.) 'enja! 'enja! (DovIenJa!)
Izostavnik se ne pie kad se izostavlja zavrno -i u infinitivu: ~apisat ~u, ~p~aslt
ga, iza, po, u participu prezenta lijee, privu~, rasje, u vezm~.lma ~l, l~, mt I ~a-.
vrno u u veznicima izme, me, mjesto otvormka nastalo~a s~zIIJ?-anJem. U nocm
sat 1 Uo je ko tat ... (Mato, Mora), miso (misa~), iza. vezm~a I pnloga ko kao),
prek'sutra (prekosutra), kad se izostave prve dVIJe broJk~ ~odme: 29. XI. 05. - ... ne
pita tko je 91. pobio Hrvate u Lovincu ... ? (Ne treba pIsatI 05.)
. ,
.
Izostavnik se osobito esto upotrebljavao na prijelomu 19.120. stolJec~ kadJe uvedeno pisanje -ije, a pisci su htjeli oznaiti jednosloan izgovor dvoglasmka:
Rjenik! - Al r'je nije leptir to je pao
Zoologu kakvom u mreu, pa dvije
Probole ga igle e da raspet gnjije
UV'jekjednak, on to iv sve druke sjao.
V.

Crtica
Crtica je znak koji oznauje odnos, udaljenost izmeu dviju ili vie jedinica. Pie
se umjesto veze od - do, npr.: Uredovno vrijeme 9 - 12 i 14 -16 sati. Upisi su 10. _
30. rujna. Udaljenost Zagreb - Slavonski Brod iznosi 195 km. Prvi dio toga rjenika
obuhvaa slova A - o.

264

U takvu sluaju ne treba ispred prvoga lana upotrijebiti prijedlog od: Upisi su od
10. - 30. rujna. Ako se upotrebljava, onda crticu treba zamijeniti prijedlogom do:
Upisi su od 10. do 30 rujna.
U portu izmeu protivnika u borbi ili utakmici; u takvu sluaju ima znaenje
'izmeu' ili 'protiv': Utakmica Dinamo - Hajduk.

Budui da mnogi pisai strojevi i raunala imaju samo jedan znak za crticu i

spojnicu tada se upotreba tih znakova razlikuje tako da se s obje strane crtice ostavlja
razmak, a spojnica se pie bez razmaka.
Crtica se upotrebljava u oznaivanju temperature kad se eli oznaiti da je ispod
nitice. Juer je bilo -5 0c.

265

110

V. Nazor, Rijei

... Ja domovinu imam; tek u grud sam je skrio


1 bjeat moram sv 'jet;
U v'jencu mojih sanja ve je sve pogazio,
Al ovaj nije cv'jet.

s. S. Kranjevi, Moj dom


111

Krii nejednakih krakova slui za oznaku ije smrti i stavlja se ispred godine:
Petar Grgec (t 1937.). Obino se upotrebljava u paru sa zvjezdicom koja oznauje
godinu roenja: Ivan Gunduli (*1589. t 1638). Uobiajeno je da se godine roenja i
smrti navode s crticom: Ivan Gunduli (1589. -1638.) osim to je bio pisac, obavljao
je i razne upravne i druge slube.
Krii nejednakih krakova moe sluiti i umjesto umrli, pokojni: Petar, sin t
Marka.
Krii kosih krakova (x) naziva se i mnoili krii jer se najee rabi u matematici
kao znak mnoenja: 5 x 2 = 10. Rabi se i za oznake veliine prostorija formata i
sl.: Stan se sastoji od jedne sobe 4 x5, sobice 3x2 i kuhinje. - Papir A4 veliine je
21x29,7 cm. - Molitvenici se obino izdaju u depnome formatu 8x12 ili lOx15.
U mnoenju se mnoni krii pie s razmacima, a u oznaci veliine, formata i sl.
bez razmaka.

Kosa crtica
Kosa crtica kao pravopisni znak ima u pisanju nekoliko slubi:
a) oznauje susjedna razdoblja: kolske godine 1972.173.
b) u ispisivanju broja kue i kata, broja asopisa i godine:
Stanuju u Gundulievoj ulici 6/11 (broj est, drugi kat).
lanakje objavljen u Filologiji 3/1962. (broj tri, godine 1962.). - Zakon o
mjernim jedinicama objavljen je u NN 58/93., (u Narodnim novinama, broj
58, godine 1993.).
c) izmeu oznaka za mjere: tlak od 3 kg/cm2 (tri kilograma na kvadratni centimetar). - Brzina zvukaje od 333 mis ili 1 200 km/h (333 metra u sekundi,
na sekundu, 1 200 kilometara na sat)
d) u jezikoslovnim djelima dviju jedinica koje imaju sinonimnu upotrebu;
berba/berba, borba/bOrba, s/sa, kika ...
e) u dokumentima gdje treba upisati ime odreene osobe za koju se ne zna
kojega je spola ili kad se eli naglasiti ravnopravnost spolova: porta/ica,
voditelj/ica kandidatIkinja ... Ako dometak trai promjenu osnove, onda
treba ispisati cijelu drugu imenicu: lijenik/lijenica, uenik/uenica, zamjenik/zamjenica ...

268

Krui
271

f) na kraju stiha kad se stihovi navode u vodoravnome nizu: Srce je moje

269

umorno / I udi tihi poinak / U sjeni mirnih stabala / Na ulazu u Beskrajnost. (D. Tadijanovi, udnja srca) To znai da su u izvorniku ti stihovi
napisani ovako:
Srce je moje umorno
1 udi tihi poinak
U sjeni mirnih stabala
Na ulazu u Beskrajnost.
Kosa crtica u tekstu moe sluiti kao znak razlomka: 1/3, 1/8, 3/5 (jedna treina,
jedna osmina, tri petine), umjesto vodoravne crte u matematici'!' , .!., ~.
3

Krui se upotrebljava za oznaku toplinskoga i kutnoga stupnja, oba puta povieno,


ali kad oznauje toplinski stupanj, tada je priljubljen uz slovo, a kad oznauje kutni
stupanj, tada uz brojku -5 C, kut od 90. Planinski dijelovi Hrvatske imaju srednju
srpanjsku temperaturu od 10 C do 18 0c. - Koordinate su Hrvatske 4223' do 4633'
sjeverne irine i 1330' -1927' istone duine.

Navodnici i polunavodnici
272

Navodnici se upotrebljavaju kad se to navodi upravo onako kako je izgovoreno


ili napisano.
Raspravljajui o Matoevoj prozi, Antun Barac kae:
"Pisati hrvatskim jezikom ne znai prema tome samo upotrebljavati i hrvatske
rijei i hrvatsku sintaksu, nego dati, da u pismenom sastavku doe do izraza
ritam hrvatskogjezika i sve one njegove znaajke, kakvih nema ni ujednome
drugom jeziku."

273

U navoenju pisanoga teksta u naelu se ne smije nita mijenjati pa se prepisuju


ak i tiskarske pogrjeke. (U navedenome Barevu tekstu nije nita mijenjano, pa ni
zarezi iako bi se oni po pravilima u ovom pravopisu pisali drukije.) Ako je koji dio
previe, moe se izostaviti, ali to mjesto treba oznaiti trotojem (v. primjer u 172.),
tiskarska se pogrjeka oznauje usklinikom (v. 283.), a ako se to istie posebnim
tipom slova valja rei u napomeni (obino: isticanja moja). Nije dobro ni mijenjati
navodnike u polunavodnike (v. 275.). Ako se tekst navodi u popularnije svrhe, moe
se prilagoditi pravopis, ispraviti tiskarska pogrjeka, ali se ni tada ne smije nita
mijenjati to bitno utjee na sam tekst.

U nekim surjejima oznauje dio neke cjeline: Loto 7/39, 6/45, to znai sedam
brojeva od 39, est od 45. Slino znaenje ima u televizijskim programima: 9/11 znai
devetu emisiju neke nizanke od jedanaest koliko ih ima ukupno.

Veliina

Krii
Kriia ima vie vrsta: krii s jednakim krakovima (+), krii s nejednakim krakovima (t), krii s kosim krakovima (x).
Krii s jednakim krakovima (+) naziva se i znak vie (plus) jer se najee rabi u
matematici u zbrajanju i znai 'vie, i': 7 + 5 = 12.
Izvan matematike rijetko se upotrebljava II drugim prilikama: Pravilni sonet sastoji
se od etiri kitice u 16 stihova (4 + 4 + 3 + 3), u bibliografskim podatcima: Knjiga
ima 325 str. + 3 str. pogovora.

270

112

malenih, Zagreb, 1947., str. 134.

113

Imena poduzea, ustanova, gospodarskih objekata, organizacija, raznih projekata,


pothvata, imena prometala, novina, asopisa i dr., piu se bez navodnika kad je jasno
da su imena:
Astra, Ferimport, Generalturist, Ingra, Iris, Kerametal, Unikonzum, Varteks,
Zagrebaka banka, Gradska tedionica, Veernji list, Vjesnik, Jezik ...
Budui da navodni znakovi utjeu na vizualnu sliku napisanoga, u novije
se vrijeme naslovi esto piu kosim slovima. Nije stoga potrebno upotrebljavati i
navodnike i kosa slova kao u primjeru:
Mato nije bez razloga nazvao svoju knjigu Pealba mjesto Nadnica.
Kad kole i druge ustanove iz poasti uzimaju u svoj naziv osobno ime i prezime,
navodnici se ne piu ako je to ime i prezime u genitivu:
Osnovna kola Petra Preradovia, Gimnazija Silvija Strahimira Kranjevia,
Pjevako drutvo Vatroslava Lisinskoga ...
Ako je ime i prezime u nominativu, tada se vlastita imena stavljaju u navodnike:
Osnovna kola "Petar Preradovi", Gimnazija Silvije Strahimir Kranjevi,
Pjevako drutvo Vatroslav Lisinski ...
Ako nema posebnih razloga, bolje je odabrati prvi nain.

274

275

Paragraf
Novi odlomak kojega teksta ili novi lanak kojega zakona naziva se paragrafom, a
obiljeava se posebnim znakom . Kad se on pie, uz njega se ne stavlja toka niti sa
spojnicom dodaje nastavak, dakle u 6. i u 12. Ako bi bilo nedovoljno jasno na koji
se oblik misli, moe se staviti nastavak: Ve je -om 6. odreeno ... , ali je tada bolje
ispisati slovima. Ve je paragrafom 6. odreeno ...
Dvostruki znak ()

lanak

114

zvati i obiljeavati paragrafom.

Spojnica
278

Kad se u reenici koja se navodi s navodnicima, nau rijei koje su ve oznaene


navodnicima ili bi ih prema pravilima trebalo tako oznaiti, onda su se dosad umjesto
njih stavljali polunavodnici:
"Hrvatski su knjievnici ve u poecima preporodnog rada osjetili izraajnu
snagu naegajezika. Mihanovije u svojoj ,Rei domovini' ispravno tvrdio, da
u nas ima izraza, koji se ne dadu prenijeti ni u kakav strani jezik. Drakovije
svoju ,Disertaciju' zapoeo pisati s ponosnom tvrdnjom, kako mi imamo jezik,
kojim se moe izrei sve, to ovjek osjea i misli."
(A. Barac, Veliina malenih, str. 146. U izvorniku stoji: Rei domovini,
Disertaciju. Inae nije nita drugo mijenjano, pa ni zarez.)
Budui da promjena navodnika u polunavodnike mijenja tonost navoda i da bi
zbog toga katkada moglo doi i do nesporazuma, bolje je ostaviti navodnike kako je u
izvorniku, a na poetku i kraju cijeloga navoda staviti drugu vrstu navodnika, tj. ako
su u izvorniku uporabljeni navodnici" ", onda cjelinu navoda treba oznaiti drugim
navodnicima , i obratno ili posebnim tipom slova. Primjer v. u 227.

Okomita crtica oznauje kutne minute, a okomita dvocrtica sekunde. Pie se


podignuto uz brojku: kut od 90'40". Iz praktinih razloga tako se u televizijskim
programima oznauje trajanje filma: ivotinjska kamera: Opstanak pod nadzorom
(49'36',) - Nikola Tesla, dramska serija (67') Legendarni Tomstone, ameriki film
(124'03''), ali nije dobro mijeati oznake za kutne i vremenske jedinice jer se vremenske
minute oznauju sa min, a sekunde sa s, a uz to su u televizijskim programima tri
sekunde nevane na 124 minute.

mnoinu: 3., 7., 9. -ll.

Umjesto naziva paragraf rabe se i nazivi lanak i toka. Budui da se naziv toka
rabi kao naziv za jedan razgodak i pravopisni znak, bolje je novi odlomak ili novi

Spojnicom se oznauje rastavljanje rijei na slogove: do-mo-vi-na, dvo-stru-ki,


pam-ti-ti ... ; kad se iz kojih razloga eli pokazati od kojih se glasova sastoji koja rije:
p-j-e-s-m-a, s-r-n-a, k-o-p-a-t-i...; u odjeljivanju nastavka od osnove: klup-a, klup-e,
klup-i ... ; u odjeljivanju dometka od osnove: kop-a, prijatelj-ica, hu-kati ... , kad se
navodi sam dometak: Valja razlikovati dometke -(aje i -ac, -(ajk i -ak.
Spojnica je pravopisni znak koji se upotrebljava kad se prvi dio rijei pie brojem:
75-godinjica (ali 75. obljetnica) ili uz broj doda nastavak ili

ll-lansko povjerenstvo,

dometak, npr. 20-ih godina prologa stoljea, 30-ak potpuno sauvanih staklenih urni.
Nastavke rednih brojeva ne treba pisati sa spojnicom jer je toka dovoljan znak za
redni broj, npr. svakog 20. u mjesecu, a ne 20-og, osim ako ne bi bilo jasno da je rije
o rednome broju, kad bi on npr. doao na kraju reenice.
Kad se sklanjaju kratice pisane velikim slovima izmeu kratice i nastavka stavlja
se spojnica, v. 161.
Spojnica je pravopisni znak koji se pie u polusloenicama (v. 117., 125.) i u
rastavljanju rijei na kraju retka (v. 149.).

Okomita crtica
276

znai

Strjelica
279

Strjelicom se katkada ujezikoslovnim djelima upuuje na normativno bolji, preporuljiviji

oblik:

utke ~

utke;

uza ~

zatvor, uze ...

moreplovac ~ pomorac, mornar.

115

II,

Usklinik

Tilda
280

Tilda (valovita crtica) ujezikoslovnim, leksikonskim ili enciklopedijskim djelima


katkada znai da se prethodna rije ili njezin dio ponavlja, npr.:
hrvatski prid. koji se odnosi na Hrvate i Hrvatsku, ~ narod, ~ osjeaj, ~ obiaji
napast:

doi

u ~, dovesti u

~,

ne uvedi nas u ~, puenje je

~,

283

on je prava ~

tele-: ~fon, ~graf, ~kamera, ~komunikacija, ~objektiv ... , znai telefon, telegraf,
telekamera, telekomunikacija, teleobjektiv ...
Tilda u dijalektolokim djelima oznauje peti hrvatski naglasak, tzv. akut
(vodi!).

Toka
281

Toka

se biljei iza rednih brojeva jer napisana iza brojke znai da brojku treba
kao redni broj: 9. = deveti, za razliku od 9 to treba itati kao devet. Tako
piemo: 2. eta (druga eta), 3. razred (trei razred), 2. svjetski rat (Drugi svjetski rat),
XX stoljee (dvadeseto stoljee), za razliku od glavnih brojeva koji se brojkama piu
bez toke: 15 godina (petnaest godina), 32 amca (trideset dva amca), 165 stanovnika
(sto ezdeset pet stanovnika).
Budui da toka iza brojke ima razlikovnu ulogu, treba ju pisati bez obzira dolazi
li iza nje koji drugi razgodak ili pravopisni znak: na str. 17., 9., 14. i 17., u 5. - 8.
poglavlju, August enoa (1838. - 1881.) i bez obzira piu li se brojevi arapskim ili
rimskim brojkama.
Rijetko se kad toka iza rednih brojeva ne pie:
Toka se ne pie u oznaci brojeva biblijskih navoda: 1 Kor 15, 12 (prva poslanica
Korinanima, glava petnaesta, redak dvanaesti).
Iza rednoga se broja ne mora pisati u bibliografiji gdje je jasno da je posrijedi
redni broj.
Toka kao pravopisni znak slui za oznaku kratica, iza jednih se pie, a iza drugih
ne pie, a pravila o tome nalaze se u poglavljima Kratice i Znakovi i oznake.

Zagrade

itati

, I

Toka

se u matematici katkada upotrebljava kao znak mnoenja, a stavlja se u


visini polovice retka 5 . 2 = 10.

Obinije

se u toj slubi upotrebljava mnoni

krii.

Upitnik
282

Dio reenice u zagradi s upitnikom ili sam upitnik u zagradi znai da je podatak
ispred upitnika nesiguran, nepouzdan, nepotvren ili je izraena sumnja u ono to je
pred takvim upitnikom:
Metod se kao svjetovnjak zvao Mihajlo (?).

116

Kao pravopisni znak usklinik se upotrebljava u zagradama, sam ili s rijeima


sic!, tako!, kad se eli istaknuti da je to vjerno prepisano, pogotovu ako se prenosi
tiskarska pogrjeka ili kad se eli upozoriti itatelja da na to obrati posebnu pozornost:
"Urednika zamijenjivae (I) mlad spletkar. "
" ... o ulasku rat (sicl) USA uope u ono vrijeme nije bilo govora ... "
" ... smatra da bi iz nastave jezika i iz udbenika, kojima je osnovna mana to
su prepametni (to uostalom nije samo odlika udbenika izjezika), trebalo
izbaciti sofisticiranu terminologiju (sicl) veleuene suvremene lingvistike ... "
U prvome primjeru navoditelj usklinikom upozorava da u izvornome tekstu pie
zamijenjivae umjesto ispravnoga zamjenjivae, u drugome da nema prijedloga u, a
u treem da pisac govori protiv pretjerane upotrebe tuica, a sam pie sofisticiranu
terminologiju.

284

Zagrade se sastoje od dvaju dijelova, prvoga ili lijevoga dijela (i drugoga ili desnoga dijela).
Zagrade oznauju dvojak oblik nekih rijei: ljubomor(a), a(a), e(a), ujediniv(ij.
U jezinim djelima u zagrade se stavlja nepostojano a, jer se tako razlikuje dometak s nepostojanim a, od dometka s postojanim, npr. dometak -(a)k od dometka
-ak: cvr(a)k, cvrka: zemljak, zemljaka, pet(a)k, petka: petak, petaka.
Ako bi se zagrade trebale nai u zagradama, tada se upotrebljava druga vrsta
zagrada, uglate, vitiaste i slomljene, [ lo { }, < >. Osim prethodnoga pravila, one se
upotrebljavaju prema pravilima pojedinih struka.
Drugi dio zagrada, desni, stavlja se iza rednih brojeva u nabrajanju: 1),2), 3) ...
Tako se postupa i kad se u toj slubi upotrebljavaju velika ili mala slova: a), b), c), A),
B), e) ...
Ne valja u toj slubi stavljati zajedno toku i drugi dio zagrade.

Zarez
285

Zarez slui kao desetinski znak, npr. debljine 0,5 m (pola metra), godinja stopa
inflacije 2,9 posto, 36,8 ac (38 celzija i osam desetinki). - Vruica moe biti stalna, s
dnevnim razlikama manjim od l ac, i promjenjiva, s dnevnim kolebanjima od 1,5 ac.
Ispred desetinskoga zareza i iza njega ne dolazi razmak. Ne valja urrtiesto desetinskoga zareza upotrebljavati toku.
Zarezom se odjeljuju i milijuni, a tisue tokom, sve bez razmaka meu njima:
Hrvatska prema popisu 2001. ima 4,437.460 stanovnika. Kako taj nain nije ba pregledan, pogotovu ako brojka prelazi milijune, bolje je takve brojeve pisati s bjelinama
umjesto zareza i toke: 4 437460.
Zarez se stavlja u vremenskoj oznaci izmeu sati i minuta, npr. Sastat emo se u
9,35.

117

Znak upuivanja s otvorom na lijevoj strani u nekimjezikoslovnim djelima upuuje


na normativno bolju, stilski neutralniju rije ili oblik, katkada i u rjeniku ovoga pravopisa: amida > stric, moreplovev > mornarev, pomorev, porijeklo> podrijetlo,
surutka> siro tka.
U matematici znakovi upuivanja pokazuju da je to vee ili manje od naznaene
veliine: 5 > 3, 7 < 9.

U surjeju u kojem se upotrebljava takav nain mora biti jasno da se misli na


vremensku oznaku jer bi se inae moglo shvatiti kao devet cijelih i 35 stotinki.
U biblijskim navodima zarez se stavlja izmeu oznake za poglavlje i redak, npr.
Lk lO, 25 (Evanelje po Luki, deseto poglavlje, 25. redak), l Kor 13, 1-8, to znai:
prva Pavlova poslanica Korinanima, 13. poglavlje, od 1. do 8. retka.

Znakjednakosti
286

Zvjezdica

Znak jednakosti izjednauje dva jezina oblika koji su ravnopravni ili u emu isti:
tad = tada, svearov = svearev, dotai = dotaknuti.
U matematici znak jednakosti oznauje jednakost brojaka s njegove lijeve i desne
strane: 3 + 5 = 8, 7 - 3 = 4, 6 x 2 = 12, 10: 2 = 5.

Znak nejednakosti
287

Znak nejednakosti pokazuje da dva oblika ili dvije rijei nisu ravnopravni ili u
isti: snop *- snob (glasovna oprjeka), luk *- luk (naglasna oprjeka), rijeka *- Rijeka
(pravopisna oprjeka).
emu

Znak ponavljanja
Znak ponavljanja, koji je po obliku jednak prvome dijelu navodnika, dolazi ispod
koja se ponavlja:

288

290

Katkada je u jezinim prirunicima oznaena rije koja je po emu nepreporuljiva


ili nenormativna:
* dvorioc -+ dvorilac, dvorioca
* okej -+ dokej
Zvjezdica slui u tekstu za oznake biljeke i pie se povieno iznad retka u kojem
se navodi:
Poskakuje u sobi neke gospe
Po elji lutnje razbludne. *

* Neki dre da je to aluzija na zaljubljenu ud Eduarda IV.


Ako biljeaka ima vie, tada se mogu oznaiti s dvije ili tri zvjezdice:
Udovicu *
Uinio, ** blebetue su te,

rijei

Besmisleno je da za kojega ovjeka kaemo da ima glavu, nos, oko, ruku, uho,
ali ako to ipak kaemo, onda to obino znai neto drugo:
ima

on

ovjek

glavu

- pametanje on

nos

- osjeti on opasnost, dobar posao (na vrijeme)

oko

- ima dobar dar zapaanja, dobar je strijelac

ruku

- vjet je, precizan je u poslu

uho

- sve uje, sve sazna.

Kao znak ponavljanja dolazi i crtica, v. 265.

Znakovi upuivanja
289

U kraljevini ovoj mone.

To je opet Elizabeta, koja je bila udovica nakon smrti Johna Oreya, kad je polazila za
kralja Eduarda IV.

**

To nije historijski, jer je Elizabetin otac bio grof, a mati vojvotkinja i jer Jane Shore
nije nikad bila plemkinja.

Obinije je da se vie biljeaka oznauje povienim brojkama, v. 262., a zvjezdicom ako je samo jedna, posebno ako se izdvaja iz niza normalnih biljeaka, ako to
potjee od druge ruke, urednike i sl.
U povijesnim jezinim prirunicima zvjezdica ispred rijei ili oblika znai da nisu
potvreni u jezinim spomenicima, da se samo pretpostavljaju: slast < *sladtb, krasti
< *kradti, mesti < *metti.

Dva znaka upuivanja obratnoga su znaenja, ali u istoj slubi, oznauju da rije ili
oblik do ilj ka postaje od rijei ili oblika koji stoji do otvora: Gubec> Gupca, Gupca
< Gubec znai da je oblik Gupca postao od oblika Gubec.
U starijim djelima ti su se znakovi zvali znakovi podrijetla i oznaivali su ujezikoslovnim djelima da se oblik do iljka razvio od oblika koji stoji do otvora celb >. cijel
cio; san < Sbnb, synb > sin, bjeati < beati < begeti.
118

119.

PRAVOPISNI
RJENIK

PREDGOVOR PRAVOPISNOMU RJENIKU


Pravopisni je rjenik posebna vrsta rjenika pa je radi razumijevanja njegove
naravi i boljeg sluenja njime potrebno znati to se u njemu nalazi ili ne nalazi i zato.
U pravopisni rjenik ne ulaze sve rijei hrvatskoga knjievnoga jezika, nego samo one u kojima se javljaju nedoumice kako se pravilno piu. Prema pravopisnim
pravilima i dosadanjoj pravopisnoj tradiciji to je ovo:
1. U pravopisnome se rjeniku nalaze:

al

rijei

koje u sebi sadravaju slova za glasove , , d, , h, dvoglasnik fjef


(koji se pie sa ije) i na istim mjestima njegove zamjeneje-e-i
bl rijei s glasomj kao i one bez njega kad su pravopisni problem
cl rijei koje u svojim oblicima ili u svojoj tvorbi prema osnovnome obliku
ili prema osnovnoj rijei imaju glasovne promjene zbog jednaenja po
zvunosti, mjestu tvorbe i zbog ispadanja glasova
dl rijei ili oblici koji se jednako piu, istopisnice, a razlikuju se samo naglaskom
el rijei kod kojih postoji kolebanje biljee li se kao sloenice, polusloenice
ili odvojeno kao dvije rijei
fl rijei koje se piu velikim poetnim slovom
gl tuice u kojima postoji kolebanje piu li se prema pisanju ili prema izgovoru u jeziku iz kojega poijeu
hl proirenije kratice.
Zbog ograniena opsega rjenika i njegove naravi ne mogu se unijeti sve rijei
koje bi se u njemu trebale nai. Zato su rijei od a) do c) unesene u velikom
izboru, a rijei od d) do h) u manjem izboru.
2. U rjeniku se u naelu ne nalaze rijei koje ni u kojem smislu nisu pravopisni
problem, kao to su afinitet, akcent, akcident, anarhistiea, anglist, antagonist, artist, aristokrat ... Stoga na temelju injenice da koje rijei nema u pravopisnome rjeniku, ne valja donositi zakljuke o njezinoj vrijednosti ili o
potpunosti ovoga rjenika. Sve to je dosad reeno, kazuje da upravopisnome
rjeniku ne treba traiti odgovore na pitanja u svezi s onim rijeima i njihovim
oblicima koje zbog svojega glasovnoga sastava ne ulaze u pravopisni rjenik.
3. U rjeniku se nalaze rijei pojedinih struka samo u onoj mjeri u kojoj imaju ire znaenje i znatno su proirene u svakidanjoj upotrebi, a pravopisni
su problem. Usko strune rijei i kad su pravopisno zanimljive, u naelu nisu
unoene u ovaj rjenik. Tako u njem nema rijei kao acijanoblepsija, leukocitopenija, miringektomija, ornitofenologija, poliadenomatoza,poliakrilbf!nzol i
drugih slinih. Njihovu pravopisnu problematiku treba rjeavati u okviru pojedinih struka.
122

4. Hrvatski se pravopis odreuje prema hrvatskome knjievnome jeziku i zato


se u njemu ne nalaze dijalektizmi, folklorizmi, provincijalizmi, individualne
tvorbe, zastarjelice i sl., osim iz posebnih razloga.
5. U opisu jezika vrijedi naelo: ili pravilo ili popis. Htijui pomiriti te dvije
krajnosti, nastojali smo da samo neke kategorije budu u rjeniku to potpunije
donesene, a neke samo u odreenu broju, da budu zastupani samo svi tipovi,
a druge se jedinice ostvaruju analogijom, kako se u jezinoj beskonanosti
najee i ini.
6. Budui da je nemogue u pravopisni rjenik unijeti sve kratice, nastojali smo o
tvorbi usavriti pravila pojedinih tipova kratica, a ostvarenja ostaju kao odgovornost pojedinih pisaca.
7. Osobna imena i imena mjesta unosili smo u pravopisni rjenik ako su pravopisni problem. S druge strane takva imena imaju veinom zakonski odreen
oblik pa ne mogu imati drukije oblike i kad bi ih pravopisno trebala imati.
Jedino su unesena imena svih drava svijeta jer se ona piu kako je uobiajeno
u hrvatskome jeziku i po izgovoru.
8. Tekou zadaju, osobna imena jer se iz pomodnih razloga esto nadijevaju u
likovima koji nisu u skladu s hrvatskim jezikom i pravopisom. U naelu se
valja drati pravila da su osobe vlasnici svojih imena, ali nisu sklonidbe. Ona
se sklanjaju, koliko je to mogue, po pravilima hrvatske sklonidbe. Tako se uz
uobiajeni lik enskoga imena Lidija javlja i pomodni lik Lidia, a sklonidba
treba biti kao da je u nominativu Lidija, dakle gen. Lidije, dat. Lidiji, inst. Lidijom.
9. Imena se stanovnika mjesta upotrebljavaju u naelu onako kako ih upotrebljavaju sami stanovnici mjesta bez izrazitih dijalekatnih obiljeja i pravopisni
rjenik moe samo djelomino dati popis etnika koji su i pravopisni problem.
Zbog toga je u rjeniku samo Orahovanin, ali Bjelovarac i Bjelovaranin dok
se ne ustali upotreba jednoga, kao to Vukovarac.
10. Anglizmi naviru danas u hrvatski jezik u velikome nmotvu i postavlja se problem kako ih valja pisati, izvorno, to znai da imaju status tuice, ili po izgovoru, to znai da su stekle status usvojenice. Unoenje u rjenik u jednome ili
drugome liku znailo bi da su sastavni dio hrvatskoga knjievnoga jezika i kad
su nepotrebne ili kad su glasovno neprihvatljive. Nema prema njima odnosa
kao to je nekad postojao prema germanizmima, kad je normativni filtar bio
veoma gust, tako da je veina ostala na razini razgovornoga jezika. Zato je broj
anglizama i nain njihova pisanja sveden na odreenu mjeru, a uz njih su esto
dane i hrvatske zamjene kao upozorenje na jo uvijek ivu tradicijsku tenju da
se zamijene domaim rijeima.
11. Turcizmi se u naelu u ovakvu rjeniku ne mogu u potpunosti izbjei jer upravo te rijei esto imaju glasove , , d, , kolebaju se u upotrebi glasa h, a
ima dosta hrvatskih pisaca koji su ih upotrebljavali. Kako su one danas u hrvatskome knjievnome jeziku rubne rijei ili zastarjelice, one su u ovaj rjenik
123

unoene s prilinim ogranienjem. Tko ih posebno treba, a nalazi se u pravopisnoj nedoumici, potrebno je da ih potrai u drugim prirunicima.
12. Pravopis ne moe rjeavati upotrebu imenica sa sufiksima -lac i -telj, branilac!
branitelj, molilac/molitelj, tuilac/tuitelj, prve ulaze u pravopisni rjenik zbog
pojedinih padea, molioca, moliocu, a druge samo kad imaju koji razlog kao
muitelj, oZnaitelj, i zato ulaze u manjem broju. Zbog toga ne valja donositi
zakljuke o jezinoj vrijednosti jednih ili drugih. To se rjeava po tvorbenim,
znaenjskim i upotrebnim kriterijima.
13. Imenice na -antkinja, -entkinja, -istkinja (debitantkinja, pretendentkinja, aktivistkinja) jesu pravopisni problem, a usporedne imenice na -antica, -entica,
-istica (debitantica, pretendentica, aktivistica) nisu, i zato bi prve trebalo
unijeti u rjenik, a druge ne bi. Budui da se u novije vrijeme prve sve vie
naputaju i umjesto njih se upotrebljavaju druge, to bi unoenje u rjenik prvih
stvorilo netonu sliku i otealo jezini razvoj, i zato nisu unesene u pravopisni
rjenik. Koliko se upotrebljavaju, dovoljno je znati da se upotrebljavaju sa t,
a ne bez njega.
14. U rjenik nisu uneseni ni pridjevi na -ioni jer su oni svojom glavninom izali
iz upotrebe dananjega hrvatskoga knjievnoga jezika, umjesto njih upotrebljavaju se pridjevi na -ijski, pa koliko treba, u rjenik su uneseni oni. Kako po
abecednome redu dolaze na mjestu pridjeva sa -ioni, to zbog toga postupka
ne e biti veih tekoa. Ako ih tko ipak upotrebljava ili eli upotrijebiti, valja
znati da zavravaju na -ioni, a ne na -ijoni.
15. U rjenik nisu uneseni ni pridjevi od imenica . r. koje zavravaju na -ica jer
bi imale -iin (beraiin, crtaiin, eljaiin ... ), a ti se likovi u praksi ostvaruju samo iznimno (umjesto njih se obino upotrebljava genitiv posvojni) pa
ukoliko se takvi pridjevi nalaze u pravopisnim prirunicima, uneseni su u njih
kao normativni konstrukti.

16. Pravopis ne moe razrijeiti ni dvojakost izmeu pridjeva koji se odnose na osobu i struku kojom se ona bavi, anatomski, demagoki,filozojski ... , anatomijski, demagogijski, filozofijski ... Budui da se prvi odnose na obje imenice,
anatome i anatomiju, demagoge i demagogiju, filozofe i filozofiju ... , a drugi
se esto upotrebljavaju iz pomodnih razloga, to bi sustavno unoenje drugih
poremetilo normalnu jezinu sliku, stoga su i oni unoeni u veoma ogranienu
opsegu.
17. Budui da se kemiari nisu sloili u normiranju kemijskih spojeva, a to najee znai u tvorbi pridjeva od kemijskih poela, nego se kolebaju izmeu
triju mogunosti: 1. da ih tvore po sustavu opega knjievnoga jezika, a to
znai prvenstveno sufiksima -ni, -eni, -ski (eljezni, srebreni, aluminijski), 2.
po posebnome kemijskome sustavu u kojem imaju prednost sufiksi -ov, -ev, -in
(eljezov, srebrov, aluminijev), 3. po imenikome tipu, po tipu polusl6enica
(eljezo-oksid, srebro-oksid, aluminij-oksid). Budui da 3. tip za hrvatski
knjievni jezik nije prihvatljiv, a kako nema nikakvih ni jezinih ni strunih
(kemijskih) razloga za drugi tip, u pravopisni su rjenik pridjevi od kemijskih
124

poela uneseni po prvome tipu ako su pravopisni problem. Ako koji kemiar
eli upotrebljavati pridjeve po 2. tipu u 25. naznaeno je kako se piu.
18. Pravopis ne moe do kraja razrijeiti pitanje hoe li se u tvorbi nesvrenih
glagola upotrijebiti sufiks -avati ili -ivati, osvjetljavati ili osvjetljivati. Takvi
su p~eri doneseni uglavnom prema jezinoj praksi. Tko eli odabrati bolji,
odabir treba napraviti prema tvorbenim pravilima.
19. Glagoli na -i (dii, dosei, dotai ... ), normalna su izrazna sredstva hrvatskoga
knjievnoga jezika i zato se nalaze u pravopisnom rjeniku, a njihovi parnjaci
na -ti (dignuti, dosegnuti, dotaknuti ... ), samo iznimno jer nisu pravopisni problem. Koliko glagoli na -i zastarijevaju i koliko se rjee upotrebljavaju, to se
ne moe opisivati u pravopisu.
20. Uz pojedine rijei koje su ule u pravopisni rjenik, unoeni su i njihovi oblici
i kad nisu pravopisni problem, ako neki od njih i ne bi mogli izazvati kakvu
pravopisnu nedoumicu, npr. uz Bobovia, avle unesenje i DL! Boboviima,
avlima iako je njihov pravopisni problem rijeen ve unominativu.

21. Tako imenice koje u genitivu mnoine imaju nepostojano a, a nisu pravopisni
problem, nisu unoene u rjenik, npr. sorta, G mn. sorata, sorta, sorti. Ako jesu
zbog pravopisnih razloga, onda su uz takvu rije navedeni i oblici za G mn.
i kad ih ima vie. Tako je uz peurka G mn. peuraka, peurka i peurki, uz
SVjedodba G mn. SVjedodaba, SVjedodba, svjedodbi.
22. Instrumental zbirnih imenica na -ad unesen je samo s nastavkom -i jer likovi
s nastavkom -ju, koji bi dao -au, nisu potvreni u praksi, a nisu ni vjerojatni,
kao to balavau, deritau, maau ...
23. Imenice . r. na -est, -ost imaju u jd. -eu i -esti, -ou i -osti, ali poredak ne
znai da se prvomu obliku daje prednost. To odreuje gramatika, a ne pravopis.
24. Rijei su obiljeene naglascima samo kad se jednakQ piu, a razliito izgovaraju, inae su bez naglaska. Time je reeno da je to pravopisni, a nije pravogovorni rjenik.
25. Kada je s kojih razloga bilo potrebno, uz pojedine rijei navedena su osnovna
znaenja, obino kad se uz tuicu naznauje kako se to kae domaom rijei.
Rijetko je domaa rije objanjena stranom kao perutac (egzem). Upuivanje
na bolju rije ili oblik svedeno je na najnuniju mjeru.
26. Uz neke rijei ili oblike navedene su brojke koje upuuju na paragraf u pravopisnim pravilima. To je uinjeno uglavnom kod primjera za sastaVljeno i
rastavljeno pisanje rijei kad bi za tumaenje uz natuknicu trebalo mnogo prostora, a moglo bi se dogoditi da ni tada ne bude dovoljno jasno kad treba pisati
jedno, a kad drugo.
27. Rijei koje se piu sastavljeno, stavljene su u svoj abecedni red kao i ostale
rijei. One koje se piu rastavljeno, stavljene su u abecedni red imenice ili
zamjenice, a ne prijedloge, npr. veze najesen,podjesen, ujesen ne e se nai
pod na,pod, u, nego podjesen. Isto vrijedi i za takve veze sa zamjenicama pa
e se veze za me, za mnom nai podja.
125

28. Znakom> kao upuivanje na bolju, stilski neutralnu rije sluili smo se u ogranienu opsegu, npr. amida > stric, Belija> Beanin, baa i baa> vrt ... Na
poetku se takvih primjera nismo sluili zvjezdicom kao znakom jake ili jae
stilske obiljeenosti. ee smo za tuice umjesto znaka> stavili u zagrade
kako se to hrvatski kae, npr. oak (ugao, kut), urak, urka (kouh), dilit
(koplje) ...
29. Ne nae li se koja rije upravopisnome Jjeniku, a po navedenim bi pravilima
trebala biti, a ni po analogiji se ne moe odrediti njezin pravopisni lik, molimo
korisnike da se slobodno obrate autorima i oni e dati potrebno objanjenje, a
rije zabiljeiti za usavravanje novih izdanja.
30. Kratice koje su upotrijebljene u ovome pravopisnome Jjeniku, protumaene
su na abecednome mjestu u samome Jjeniku.

PRAVOPISNI
RJENIK

126

Ahmed

A
. a prvo slovo hrv. abecede
a znak za ar; oznaka za akceleraciju, ubrzanje
A znak za amper; krat. za akuzativ
a. a. krat. za lat. ad acta (hrv. ID. s.)
abdikacijski
abderianin mn. abderiani (ogranien
malograanin)

abecedarij
abiturijent
abolicijski prema abolicija 'ponitenje,
ukinue'

aeromiting
aeromotorist
aeronautiki
aerostatiki

aerotransport
Afganistan; Islamska Drava Afganistan
(drava)
Afganistanac, Afganistanca,
V jd. Afganistane, G mn. Afganistanaca
aforistian, aforistina
aforistiki
afriki

abolicionist

Afrikanac, Afrikanca, V jd.


Afrikanaca

abolicionistiki prema

Afrikanev

abolicionist
abonentski
abonman (pretplata, predbrojka)
Aboridin (Praaustralac)
Aborigin (Praaustralac)
Abraham
'Abrahamov; krilo Abrahamovo
Abu Dhabi (zem.) G Abu Dhabija
Ac znak za aktinij
adagio (glaz.) mn. adagia
Addis Abeba (grad), G Addis Abebe
a-deklinacija, a-sklonidba
adherencija
adhezija
adjektiv (pricijev)
adjunkt
adsorbirati
adsorpcija
adsorpcijski
adstrat
A-dur
advent (doae)

Afrikane,

G mn.

Afrikanka DL jd. Afrikanki, G mn. Afrikanki


Ag znak za srebro
aga DL jd. agi; pie se sa spojnicom s osobnim
imenom: Hasan-aga, Smail-aga, kao sraslica
pie se spojeno: Husaga, Suljaga
agencijski
aginica pie se: Hasanaginca iSmailaginica;
usp. aga
aginiin prema aginica
agitacija
agitacijski
agitatoriin prema agitatorica
agnostiar > agnostik
agrafian, agrafina
agrafino

(pril.)

agrarev prema

agrarac

agrobotaniki

agroekoloki
agroturizam
agrokemija

aerodinamian, aerodinamina

agrotehniki prema agrotehnika


Ahasver
ahat
ahavac, ahavca, Vjd. ahave, G mn. ahavaca
(kojije bio za to da se u G mn. pie -ah)
Aheja (pov.)
Ahejac, Ahejca, V jd. Aheje, G mn. Ahejaca,
prema Aheja

aerodinamiki

Ahejev

adventistiki

adamijski (adamijsko pjesnitvo)


Adamovci, Adamovaca (selo)
autant G mn. autanata
aerobioza

aerodrom (uzletite,
aerofobija
aeroklub
aeromehaniki

aeromehanika

zrana

luka)

Aheront (mit.)
Ahil i Ahilej (ime)
Ahilov; Ahilova peta
ahistorizam, ahistorizma
Ahmed (ime)

129

ajatolah

aluminijski

ang!istiki

aluvij

~----------------------------------------------~----

ajatolah, ajatolasi
ajme(h) (razg.); ajme meni!
ajntajnij (znak Es)
ajntajnijski
akademev prema akademac

Albanija; Republika Albanija (drava)


Albanka DLjd. Albanki, G mn. Albanki
Albankin
albanski
alica um. od alka

aluvij
alva >halva
Alzaanin prema Alsace
Alzaanka DL jd. Alzaanki, G mn. Alzaanki
Alir; Demokratska Narodna Republika Alir

analeptian, analeptina

akademiar (sveuilini sluac1

alegorian, alegorina

anamnestiki

akademiki prema

alegoriki

(drava i glavni grad)


Alirac, Alirca, Vjd. Alire, G mn. Aliraca
;\.lirka DL jd. Alirki, G mn. Alirki

akademac
Akademijin prema Akademija
akademijski prema akademija i Akademija
akademik (prema Akademija)
akademkinja
akcenatski
akcentuacija
akcentuacijski
ako li i akoli (v. 146.)
akovi

akribian, akribina

akribinost, akribinou

i akribinosti

akromatian, akromatina

akromatinost, akromatinou i akromatinosti

akromatski
akromazija: (bezbojnost)
aksiomatiki

aksiomatski
akamluar
akamluiti, akamluei

alegorinost

aleja; Aleja Blaa Juriia (u Zagrebu)


Aleksandrija (zem.)
aleksandrijski
aleluja
alem-kamen
alergian, alergina

alfa-zrake
alergoterapija
alergotest
alfabetski
Al fatah
alhamijado (p. aljamiado)
Alibaba
alibi, alibija; alibi-igra
alijenacija
alijenacijski
alimentacija
alimentacijski

akt N mn. akti; ne *akta (drugo je lat. ad acta)


aktinidija (bot.)
aktinij (kem.;znak Ac)
aktinijski
aktivistiin prema aktivistica

alkemija
alkemijski

aktivistiki

alkemistiki

aktualan, aktualna
akumulacijski

alkoholiar

akustian, akustina

alkotest
alkotest

akustiki

akvadukt
akvarij
akvatorij
Al znak za aluminij
Alab (vlastito ime boanstva)
alaj-barjak
alaj-au
alatniar

alaukati, alauem, alaui, alauui


Albanac, Albanca, V jd. Albane, N mn.
Albanci, G mn. Albanaca
Albanev prema Albanac

130

alkalian, alkalina

alkaloid
alkemiar

alkoholiarev

alkoholiarov

alogian
alogian

Alpe mn. . r., G Alpa, DL! Alpama


alpinac, alpinca, V jd. alpine, G mn. alpinaca
(vojnik)

aljamiado v. alhamijado
Am znak za americij
amajlija> hamajlija
ambar, ambara
ambijent
ambrozija
ambrozijski

analitiar

analitiarka DL jd. analitiarki,


analitiarki

G mn.

analitiki
anarhian, anarhina

anarhija
anarhistiin
anarhistiki

anarho- (npr. anarhoindividualist)


anastatiki

anat. krat. za anatomski


Anica

ameriki

Ande mn. . r., G Anda, DL! Andama


Andora; Kneevina Andora (drava)
Andrea G Andreje
Andrija; Andrija Kai Mioi (hrvatski pjesnik)
andrijevaki prema Andrijevci
Andrijevci (zem.), Andrijevaca

Ameriki Djevianski

otoci (zavisni terotor!J)


Amerikanac, Amerikanca, V jd. Amerikane,
N mn. Amerikanci, G mn. Amerikanaca

Andrijevanin

Amerikanev

Andrijica prema Andrija

ametice i hametice
ametistui
amfiteatar, amfiteatra, G mn. amfiteatara
amfora
amida > stric
a-mol
amonij

Andrijiin

amonijani

aneo, anela

amonijski
amortizacijski
amo-tamo
amper (mjera)
Ampere, Amperea (ime)
ampersat
ampersekunda
amputacijski

aneoski

anemija

anabaptistiin

anestetian, anestetina

ambulantno-bolniki

ambulatorij
americij (znak Am)
americijski

Andrijevanka DLjd. Andrijevanki,


Andrijevanki

anel

G mn.

aneo

anelak, anelka, V jd. anele,


G mn. anelaka

mn.

anelci,

aneli
Anelija

anelski

aneoski; Aneoska tvrava

i
i

(u Rimu)

anel

anelski

aneksionistiki
anemian, anemina
anemiar
anemiarka

DL jd.

anemiarki,

G mn.

anemiarki
aneminost, aneminou

aneminosti

alpinistiki

anabaptistiki

anestetiar

Alsace (zem.)
alsaki prema Alsace
altruistiki prema altruist
alt-saksofon
aluminij (znak Al)
aluminijski

Anakreont (gr. pjesnik)


anakreontski

anestetiarka DL jd. anestetiarki,


anestetiarki

anakronian, anakronina
anakronistian, anakronistina

angelika DL jd. angelici (bot.)


Angelika (ensko ime)

anakronistiki

anglistiin

anakronizam, anakronizma

anglistiki

G mn.

131

anglo-ameriki

Arabija

anglo-ameriki; anglo-ameriki

savez
Angloamerikanci
Anglo-Amerikanci (Englezi i Amerikanci)
Angloamerikanci (Amerikanci engleskoga
podrijetla)
Angola; Republika Angola (drava)
angora; angora-maka, angora-kuni
Anguilla (zem.)
Aniica hip. od Anica
Aniin prema Anica
anihilacija
animalistiki

Antonije
Antonijev
Antonijica prema Antonija
antropologija
antropoloki
anuitet (bank.)
Anuvinac Vjd. Anuvine
anuvinski, Ludovik Anuvinski
a ono
aor. krat. za aorist
aoristni
apagogiki; apagogiki dokaz

animistiki

apatian, apatina

anion
Ankica hip. od Anka
Ankiin prema Ankica

aperitiv-bar
aplauz

angloameriki prema

apodiktian, apodiktina

antagonistiki

apodiktiki

antarktiki prema

Antarktika
Antarktika (kontinent)
antialergijski

apoen

antialkoholiar

apolitian, apolitina

apokaliptian, apokaliptina
apokaliptiki

antialkoholiarka DL jd. antialkoholiarki,

G mn.

antialkoholiarki

antibiotian, antibiotina
antibiotiki

anticiklona
antiki prema antika i Antika
antidravni > protudravni
antifaistiki; Antifaistika fronta ena
(pov.), krat. AF; Dan antifaistike borbe
(spomendan)
Antigva i Barbuda (drava)
antiimperijalist

apolitiki

apolitinost, apolitinou i apolitinosti


apostolski; Djela apostolska (knjiga)
apotekariin prema apotekarica
apoteoza
apozicija
apozicijski
aprioristiki

apsolutan, apsolutna
apsolutistiki

antipatija
antisemit

apsolutizam, apsolutizma
apsorpcija
apsolvent
apsolvirati
apsorbirati
apstinencija
apstinirati
apstrahirati
apstrakcija
apstraktan, apstraktna

antiseptian, antiseptina

apstraktistiki

antologiar

apsurd
apsurdan, apsurdna
apsurdnost, apsurdnou i apsurdnosti
ar. krat. za arapski, arak
Ar znak za argon
Arabija (zem.)

antiimperijalistiki

Antikrist i Antikrst (osobni nadimak)


antikrist i antikrst (nevjernik)
antimon (znak Sb)
antimonski
antipatian, antipatina

antologiarev

i antologiarov
antologiarka DL jd. antologiarki, G mn.
antilogiarki
antologiarkin

antologiarov

132

i antologiarev

astmatiarka
arabistiki
_____________________
_
-------------------

arabistiki

armira

Arapin
Arbanija > Albanija
ariti > hariti
Argentina; Republika Argentina (drava)
argon (znak Ar)
argonski

arnauenje

arhaian, arhaina
arbaistian, arhaistina

arbaistiki

arbaizam, arhaizma, N mn. arhaizmi, G mn.


arhaizama
arbajski
arbanel/arhaneo

i arkanelIarkaneo

arbeolog mn. arbeolozi


arbeol. krat. za arheoloki
arbeoloki prema arheolog i arheologija
arbetip
arbi- u sloenicama: arhiakon, arhiepiskop ...

Arpadovi;

dinastija Arpadovia (pov.)

arpadoviki

arsen (znak As)


arsenian, arsenina

arsenovodik
arsenski prema arsen
arterijalan, arterijaina
arterijski
arteriosklerotian, arteriosklerotina
artiok N mn. artioci (bot.)
artificijelan, artificijelna
artikulacijski
artiljerac, artiljerca, V jd. artiljere, G mn.
artiljeraca (topnik)

artiljerev

artiljerijski
artistiin

arbiakon

artistiki

arbiepiskop
arbijerej
arbijerejski; Arhijerejski sabor
arbimandrit
arbimandritski
arbipelag (otoiJe)
arhit. krat. za arhitekturni
arhitekt
arhitektonski
arhiv

Aruba (autonomna oblast)


arupski prema Aruba
As znak za arsen
asambleja > skuptina
aseptian, aseptina

aseptiki

asignacijski
asimetrian, asimetrina
asimetriki

arhivistiki

arhont
arij ac, arijca, V jd. arij e, G mn. arijaca
arijevac, arijevca, V jd. arijeve, G mn.
arijevaca (Arijev pristaa)
aristokracija
aristokracijski
aristokratski
ari
aritmetiar
aritmetiarka

prema arnautiti

aromatian, aromatina

DL jd.

aritmetiarki,

G mn.

aritmetiarki
aritmetiki

asinkronian, asinkronina

Asirac, Asirca, V jd. Asire, G mn. Asiraca


Asirija (pov.)
asistentiin prema asistentica
a-sklonidba
asocijacija
astat (znak At)
astatni prema astat
asteki prema Astek
astigmatian, astigmatina

aritmian, aritmina
arkaneliarkaneo

asimilacijski
asinhron > asinkron
asinkron

astmatian, astmatina
arhanelIarhaneo

arkiv > arhiv


arktiki prema Arktik
Armenija; Republika Armenija (drava)

astmatiar
astmatiarev

i astmatiarov

astmatiarka DL jd. astmatiarki,


astmatiarki

G mn.

133

astmatik
astmatik V jd.

autodrom
astmatie,

mn. astmatici i

astmatiar

astr. krat. za astronomski


astrahan (krzno)
astrofiziar
astrofiziki
astronautiki

aija

(kuhar)
(kuhinja, gostionica)
at (konj)
At znak za astat
atakirati, atakirajui
atae, ataea, mn. ataei
ainica

atavistiki

ateistiki

atelijer
atelijerski
atelje > atelijer
Atena (zem.)
atenski prema Atena
athezija
athezijski
Atianin N mn. Atiani prema Atika
Atianka DL jd. Atianki, G mn. Atianki
atiki

atika DL jd. atici (arh it.)


Atika DL Atici (zem.)
atipian (netipian)

Atlant (div)
atlantski prema Atlant; Atlantski ocean
atlas (\. zbirka zem. karata, 2. vrsta tkanine)
Atlas (gorje)
atlaski prema Atlas
atlasni prema atlas
atlet
atletiar

atletiarka DL jd. atletiarki, G mn. atletiarki


atmosfera (znak atm)
atmosferski
atoksian, atoksina
atomistiki

atonian, atonina

atrakcija
atrakcijski
atrij
atrofian, atrofina

Au znak za zlato
audijencija

134

audio- kao prvi dio sloen ica pie se


sastavljeno: audiometrija
audiotehnika DL jd. audiotehnici
audiovizualan, audiovizualna
auditorij
Augije (mit.)
Augijev; Augijeve staje
augur
august > kolovoz
August (ime)
aureola
aureomicin
auspicij
Australac, Australca, V jd. Australe, G mn.
Australaca
Australev

Australija; Australski Savez (drava)


Australka DL jd. Australki, G mn. Australki
Australkin
australski
Austrija; Republika Austrija (drava)
Austrijanac, Austrijanca, V jd. Austrijane,
G mn. Austrijanaca
Austrijanev

Austrijanka DL jd. Austrijanki, G mn.


Austrijanki
anstrijski
Austro-Ugarska i Austro-Ugarska Monarhija
(pov.)
austro-ugarski (austrijski i ugarski)
austrougarski prema Austro-Ugarska
aut-crta
aut. krat. za automobilistiki
autarhian, autarhina

autarhinost, autarhinou i autarhinosti

autarhija (samovlada)
autarhijski
autarkija (dovoljnost samom sebi)
autentian, autentina

autentinost, autentinou

i autentinosti

autistiki

auto- kao prvi dio sloenica pie se sastavljeno,


v. dalje
autobiografija
autocesta
autocisterna
autodidaktiki

autodrom

Babogredev

autoelektriar

autoelektriar

autogaraa
autohton; autohtona kultura
.
autohtonost, autohtonou i autohtonostI
autokefalan, autokefaina
autokracija
autokritian, autokritina

autokritiar
autokritiarka DL jd. autokritiarki,
autokritiarki

G mn.

autokritiki

autokritika DL jd. autokritici


automehaniar
automehaniarev

i automehaniarov

automehaniki

automehanika DL jd. automehanici


automobil
automobilist
automobilistiki

autonomist
autonomistiki

autopostaja
autoprijevoznik
autoput > autocesta
autoreli
autoritet
autostop
autosugestija
autotransport
autsajder
avangardist

avion bolnica G jd. aviona bolnice (zrana


bolnica)
A-vitamin i vitamin A
avlij ski > dvorini
Avnoj, Avnoja i AVNOJ, AVNOJ-a (pov.),
kratica za Antifaistiko vijee narodnog
osloboenja Jugoslavije
azaleja (bot.)
azbestni
azbuni; azbuni red
azbuka DL jd. azbuci > abeceda
Azerbajdan; Republika Azerbajdan (drava)
Azerbajdanac, Azerbajdanca, Vjd.
Azerbajdane, G mn. Azerbajdanaca
Azerbajdanka DL jd. Azerbajdanki, G mn.
Azerbajdanki
azerbajdanski
Azija (zem.)
Azijac, Azijca, Vjd. Azije, G mn. Azijaca
Azijka DL jd. Azijki, G mn. Azijki
azijski
Azori mn. m. r., G Azora
adaja
Ai Lokva (mjesto)
a (alfa), npr. a-zrake

avangardistiki

B znak za bor
Ba znak za barij
baba (stara ena)
Baba (planina, rt)
babiin prema babica

avanturist

babienje

avanturistiki

babiiti, babiei

avenija > prilaz, iroka ulica, veleulica


avijacija> zrakoplovstvo

babiki

avijatiarev
avijatiarka

babi (groe,

vino)
(prezime)
Babilon (pov.)
Babilonac, Babilonca, V jd. Babilone, G mn.
Babilonaca
Babilonija (zem.)
babilonski; babilonsko suanjstvo (pov.)
Sabina Greda (selo)
Babin potok (potok)
Babino Polje (seio) .
Babi

avijatiar

i avijatiarov
DLjd. avijatiarki, G mn.

avijatiarki
avijatiarov

i avijatiarev

avijatiarski
avijatiki prema avijatika
avijatika DL jd. avijatici > zrakoplovstvo
aviomehaniar

aviomehaniarev

i aviomehaniarov

babinjaa

aviomehaniarski

bablji; bablje ljeto

avion > zrakoplov

Babogredev

135

Babogredac

balvani

Babogredac, Babogredca, V jd. Babogrede, G


mn. Babogredaca (ovjek iz Babine Grede)
babogredski prema Babina Greda
Babogretka DLjd. Babogretki, G mn.
Babogretki i Babogredaka (ena iz Babine
Grede)
Babogretkin
babolian,babolina
baca
bacaki

Bainci
Baka
bava

G mn. Bainaca (zem.)


DL jd. Bakoj (zem.)
G mn. baava

Bavanin

Bavanka DL jd. Bavanki,

G mn. Bavanki

bavanski
bavar

bavarev

i bavarov

bavarica

i bavarev

bavarski; bavarski

bavarstvo

obrt
G mn. bavarstava

bavast

Bavice

(zem., dio Splita)

ba-Fila
ba-Iva
Bainska
bao

jezera
(brat)

bada

badnjakiprema Badnjak
badnjak (drvo)
Badnjak i Badnji dan (dan uoi Boia)
badnji; Badnja veer (veer uoi Boia)
badnji

Badnji dan i Badnjak (dan uoi Boia)


bagli

Bah i Bak, Bakho (mit.)


Bahami (drava)
bahamski; Bahamski otoci (zem.)
bahatost, bahatou i bahatosti
bahnuti, bahnem, obinije banuti
bahoriti (bajati)
Bahrein; Kraljevina Bahrein (drava)
bahtati, bahem, bahui
hahuljati i bauljati > puzati
baja
bajaica

136

bajuneta
Bak, v. Bah, Bakho

balzam
balzamirati
bambadava (pril.)
Banaanin N mn. Banaani (ovjek iz Banata)
Banaanka DL jd. Banaanki, G mn.
Banaanki (ena iz Banata)

Baka

baniti, banei

bakanalija (pijanka)
bakanalije mn. . r. (sveanosti u ast Baka,
boga vina)
bakanda> okovanka

bandijera> zastava
Banglade; Narodna Republika Banglade
(drava)
baniin prema banica
Banija (zem., dio Karlovca; pokrajina u
Hrvatskoj, danas obinije Banovina)
Banijac, Banijca, Vjd. Banije, G mn. Banijaca
(ovjek s Banije/Banovine)

bajronistiki

bakantiin

bakantski
bakar, bakra (znak Cu)
Bakho (mit.)
bakiin prema bakica
bakra

bakrai

um. od bakra
bakrorezac
bakrorezac, bakroresea, Vjd. bakroree,
G mn. bakrorezaca
bakroreev prema

bavarnica

bavarov

bajalac, bajaoea, V jd. bajaoe, G mn. bajalaca


Bajram
bajronist prema Byron

balza_m____________________________________________________________b_d_i_je_n__
je

bakrorezaki

baksuz > nesrea (fig. nesretan ovjek)


bakterija
bakterijski
Baku, Bakua (zem.)
balansirati, balansirajui
balastni prema balast
balave, balaveta, zb. balavad, balavadi, I jd.
balavadi; i Vjd. od balavac
balavi um. od balavac
balavina

balaviiu prema

balavica
balaviti, balavei (koga, to)
balavjeti, balavim, balavei (sliniti; postajati
slinav)
balavljenje, gl. im. od balaviti i balavjeti
balak mn. balaci
baldahin
balistiar
balistiki

Balkanac, Balkanca, V jd. Balkane, G mn.


Balkanaca
Balkanka DL jd. Balkanki, G mn. Balkanki
baltiki; Baltiko more (zem.)
baltoslavenski
baltski > baltiki
balvani

Banijev

Banijka DL jd. Banijki, G mn. Banijki i


Banijaka (ena s Banije)
Banijkin
banijski
bauk. krat. za bankarski
bankin prema banka
bankokracija
Banova Jaruga DLjd. Banovoj Jaruzi (zem.)
banovac, banovca, V jd. banove, G mn.
banovaca
banovaki
banovi
Banovii

(zem.)
banovina (bansko podruje)
Banovina (pokr. u Hrv.)
banuti
Banjaluanin i Banjoluanin (ovjek
iz Banjaluke/Banje Luke)
Banjaluanka DL jd. Banjaluanki, G mn.
Banjaluanki i Banjoluanka
baujaluki i banjoluki
Banja Luka i Banjaluka (zem.) DLjd. Banjoj
Luci i Banjaluci
Banjoluanin i Banjaluanin
Banjoluanka DL jd. Banjoluanki, G mn.
Banjoluanki iBanjaluanka

Baranjac, Baraujca, Vjd. Baranje, G mn.


Baranjaca
baraujski prema Baranja i Baranjac
barapi
barapina

Barbados (drava)
barbarin N mn. barbari
Barbarin prid. prema Barbara
barica um. od barka
Bariin prema Barica
barij (znak Ba)
barijera
barij ski prema barij
barjai
barkaa
baruniin prema

bas baritou G jd. basa baritona (pjeva)


bas-gitara
bastion
baa i ba a > vrt
Baanin N mn. Baani prema Baka (zem.)
Baanka DL jd. Baanki, G mn. Baanki
baanski; Baanska ploa
Baarija

Ba-elik
baeni

> vrtni
um. od baa
baa i baa > vrt
Baka Voda (zem.)
baica

batai
bataina

bataljon > bataljun


bataljun
bati

batistni uz batisteni
bauljati i bahuljati > puzati
bazen
bazgovaa
bazian, bazina

bazilej

bapskiprema baba
baptisterij

baziliki

baraica

um. od baraka
uv. od baraka
Barauja (zem.)
baraina

(trg u Sarajevu)

ba-au

baujoluki i banjaluki

baptistiki

barunica

barutnjaa

bazilijanac, bazilijanca, V jd.


G mn. bazilijanaca
Bazilije (ime)
bazlamaa (vrsta pite)
bdijeuje i bdjenje

bazilijane,

137

bdjenje

Bermudi

bdjenje i bdijenje, Knjiga bdjenja (pjesnika


zbirka)
bdjeti, bdim i bdijem ... bde i bdiju, bdei i
bdijui, bah, bdio, bdjela, bdij
BDM krat. za Blaena Djevica Marija
Be znak za berilij
beba (lutka)
Beba (osobni enski nadimak)
bebiin
Beci; Becieve

stube (u Zagrebu)
(zem.)
Beanin mn. Beani
Beanka DLjd. Beanki, G mn. Beanki
Be

beati, beei

beki; Beki listii (pov.), Beki


Beka uma (zem.)
Bekinja

>

kongres (pov.),

Beanka

Belija

> Beanin
Belijka > Beanka
bear

bearac, bearca,
bearev

beariti

se,

bearov

i bearev

V jd. beare, G mn. bearaca

bearov

bearstvo

bearei

G mn.

se

bearstava

bearua
bedastoa

Bedekovina

(zem.)
bedrenjaa (bedrena kost)
beduin
B-dur
bed
beg; Husein-beg, beg Husein
begoviNn prema begovica

Belgijanac, Belgijanca, Vjd. Belgijane, G mn.


Belgijanaca
Belgijanka
belgijski
belianski prema Belie
Belie (zem.)
Belize (drava)
belkantistiki prema belkantist
belkantist
belkanto (glaz.)
Belostenec, Belostenca (hrv. leksikograf)
Beludistan (zem.)
belzebub (sotona)
Belzebub (avolski poglavica)
belzebupski prema belzebub i Belzebub
Bembaa (u Sarajevu)
b-mol
bendo,benda, bendu, bendom
benetati, beneem, beneui
Benin; Republika Benin (drava)
benkovaki prema Benkovac
Benkovanin mn. Benkovani
Benkovanka DL jd. Benkovanki, G mn.
Benkovanki

benjamin (miljenik)
Benjamin (ime)
Beocija > Beotija (pov.)
Beoanin N mn. Beoani prema Beotija (pov.)
Beoanka DL jd. Beoanki, G mn. Beoanki
Beotija > Beocija
beotskiprema Beotija, v. i Beocija

bernardinac, bernardinca, Vjd. bernardine,


G mn. bernardinaca (pas)
besadrajan, besadrajna
besan, besana (bez sna)
besavjesnik V jd. besavjesnie, N mn.
besavjesnici > nesavjesnik
besavjesno > nesavjesno
besavjestan, besavjesna > nesavjestan
bescarinski; bescarinska zona
bescjen
bescjenje
bescvjetan, bescvjetna
bescvjetnica
besilan, besiIna
besjeda G mn. besjeda
besjediti, besjedei
besjednica

besposliarka

besjedniin

besramniki

besjedniki

besramnik V jd. besramnie, N mn. besramnici


besramnost, besramnou i besramnosti
bestidnica
bestidniin prema bestidnica

besjednik V jd. besjednie, N mn. besjednici


besjednitvo G mn. besjednitava
besjeenje prema besjediti
besjemen
besjemenica
besjemenost, besjemenou i besjemenosti
beskimenjak Vjd. beskimenjae, G mn.
beskimenjaci (slabi); beskraljenjak (za
ivotinje)
beskoljenka DLjd. beskoljenci, G mn.
beskoljenki (bot.)
beskonaan,beskonana
beskonanost, beskonanou

beskraj; u beskraj
beskraljenjak V jd.
beskraljenjaci

bera
beraica

begovi

beraki

behar > cvijet


beharati > cvasti, cvjetati
behaviorist

berekine, berekineta,

beriberi, beriberija
beriet > blagoslov, napredak

behavioristiki

berietan, berietna

behaviorizam, behaviorizma
bejzbol (igra)
bekerel (mjerna jedinica, znak Bq)
bekhend (u tenisu)
beletristiki prema beletristika
Belgija; Kraljevina Belgija (drava)
Belgijac, Belgijca, V jd. Belgije, G mn.
Belgijaca
Belgijka DL jd. Belgijki, G mn. Belgijki

beril (dragulj)
berilij (znak Be)
berilij ski
berklij (znak Bk)
berklijski
Berlinac, Berlinca, V jd. Berline,
G mn. Berlinaca iBerlinanin
berlinski; Berlinski kongres (pov.)
Bermudi, Bermuda; Bermudski otoci

138

bezboniin

bernardinac

zb.

berekinad

(pokr.)

i beskonanosti

beskraljenjae,

N mn.

beskunica

beskuniki

beskunik

V jd.

beskunie,

N mn.

beskunitvo

beskunici

besposliarov

besposliarki,

i besposliarev

besposliiti, besposliei

bespo treban, bespotrebna > nepotreban


besprijekoran, besprijekorna; kamp.
besprjekorniji
besprijekornost, besprijekornou i
besprijekornosti
besprimjeran, besprimjerna
besprimjeren (prid.)
besprimjerenost, besprimjerenou i
besprimjerenosti
besprimjernost, besprimjernou i
besprimjernosti
bespue

bestidniki

bestidnik V jd. bestidnie, N mn. bestidnici


bestjelesan, bestjelesna
bestjelesnost, bestjelesnou i bestjelesnosti
bestranaki
besunan

besvijest, besvijeu i besvijesti > nesvijest


besvjesno (pri!.) > nesvjesno
besvjestan, besvjesna > nesvjestan
besvjestica > nesvjestica
beavan, beavna (kojije bez ava); beavne
cijevi
beast I jd. beau i beasti
beastan, beasna > neastan
beastiti, beaah, beaen, beastei

beae

> bezakonje

beutan, beutna
beutnik

V jd.

beutnie,

besmrtniki

beutnost, beutnou

besnjean, besnjena

beta-zrake
Betlehem (zem.)
B-vitamin i vitamin B

bespomoan, bespomona

bespomonost, bespomonou
bespomonosti
besposliar

besposliarev

G mn.

besposliarski

beinje

besmisao, besmisla
besmislica
besmrtan, besmrtna

DL jd.

besposliarki

N mn. beutnici
i beutnosti

bezakoniki

bezakonje
i besposliarov

bezboniin prema

bezbonica

139

bezbonie

biblijski

bezbonie

V jd. od bezbonik
bezbrad (prid.)
bezdan, bezdana
bezdjelica
bezdjetan, bezdjetna
bezdjetnica
bezdjetnost, bezdjetnou i bezdjetnosti
bezduniin prema bezdunica
bezduniki

bezdunie

Vjd. od bezdunik
Vjd. bezganie, mn. bezganici
bezglasan, bezglasna
bezglasnost, bezglasnou i bezglasnosti
bezganik

bezgranian, bezgranina

bezgrjean, bezgrjena
bezgrjenica
bezgrjeniin
bezgrjeniki

bezgrjenik
bezgrjeno
bezgrjenost, bezgrjenou i bezgrjenosti
bezjaki prema bezjak
bezlatinica (bot.)
bezlian,bezlina

bezruan, bezruna

bezub (prid.)
bezubost, bezubou i bezubosti
bezumniki
bezumnie

Vjd. od bezumnik
bezumnost, bezumnou i bezumnosti
bezuspjean, bezuspjena> neuspjean
bezutjean, bezutjena
bezutjenost, bezutjenou i bezutjenosti
bezuvjetan, bezuvjetna
bezuvjetno (svakako)
bezuvjetnost, bezuvjetnou i bezuvjetnosti

bilo

---

biblioteni
biblioteni
biciklistiki
bi
bialje
bie, bieta um.

od bik
Vjd. bievao e, G mn.

bievalac, bievaoca,
bievalaca

bievanje
bievati, biujem, biujui

bii um. od bi
biji prema

i bik

bik

bikarati, bikarajui

bezuzroan,bezuzrona

bie

bezuzronost, bezuzronou

bidermajer (stil)
Bi (zem.)
bife, bifea> buffet

i bezuzronosti
bezvjerac, bezvjerca, V jd. bezvjere, G mn.
bezvjeraca
bezvjeran, bezvjerna
bezvjerje
bezvjerka DL jd. bezvjerki, G mn. bezvjerki
bezvjernica
bezvjerniin

bezvjernik Vjd.
bezvjerstvo
bezvjetrica

bezvjernie,

N mn. bezvjernici

bigamistiki

biglisati, bigliem, bigliui


bih, bi, bi, bismo, biste, bi; ne *bi za l. os. jd. i
l. i 2. os. mn.
BiH; kratica za Bosna i Hercegovina
Biha, Bihaa (zem.)
Bihaanin mn. Bihaani i Bianin prema
Biha

bezvremen
bezvremenost, bezvremenou i bezvremenosti
bezvrijedan, bezvrijedna
bezvrijednost, bezvrijednou i bezvrijednosti
bezvrijednostan, bezvrijednosna

DLjd. Bihaanki, G mn.


i Bianka
bihaki i bianski
bijah i bjeh (od biti)
bijeda
bijedan, bijedna; kamp. bjedniji
bijednica

beznaajnost, beznaajnou

bezvuan, bezvuna

bijedniin

beznaelan, beznaelna

bezvuje

bezlinost, bezlinou

i bezlinosti

bezvlae

bezmatian, bezmatina

bezmlijean, bezmlijena
bezmlijenost, bezmlijenou

i bezmlijenosti

beznaajan, beznaajna
beznaajniki

beznaajnie

Vjd. od beznaajnik
i beznaajnosti

beznaelnost, beznaelnou

i beznaelnosti

beznae

bezoblian, bezoblina
bezoblinost, bezoblinou

i bezoblinosti

bezoan,bezona
bezoiti, bezoei

bezonica
bezoniki

bezonik

Vjd.

bezonie,

bezonost, bezonou

N mn. bezonici
i bezonosti

bezoporuan,bezoporuna
bezosjeajnost, bezosjeajnou

bezosjeajnosti

140

(pril.)

bezvunik

N mn. bezvunici
bezvuno st, bezvunou i bezvunosti
bedrjeban, bedrjebna
beian, beina; beini telefon
beilan, bei Ina
beivotan, beivotna
beivotnost, beivotnou i beivotnosti
beuan, beuna (koji je bez ui)
beunost, beunou i beunosti
Bi znak za bizmut
bibernjaa (bibernica)
bibliar

bezosjeajan, bezosjeajna

bezrjeno

bezvlae

bibliki

Biblija (knjiga)
biblijski

Bihaanka

Bihaanki

bijednik V jd. bijednie, N mn. bijednici


bijednost, bijednou i bijednosti
bijeenje prema bijediti
bijeg N mn. bijezi (poet.) i bjegovi
bijel, bijela; kamp. bjelji i bjeliji; Bijela kua
(rezidencija amerikih predsjednika); Bijelo
more (zem.); bijeli Zagreb
Bijela (selo)
Bijela Stijena (selo)
bijelac, bijelca, V jd. bijele, G mn.
bijelaca; konj bijelac
Bijelac, Bijelca (pripadnik bijele rase)
bijel bjelcat
Bijelev prema Bijelac
bijeliti, bijelei (initi to bijelim)
bijeliti se, bijelei se (initi sebe bijelim)
bijelka DL jd. bijeiki, G mn. bijeiki

bijelo u dvolanim pridjevima kad se eli


istaknuti oba dijela: bijelo crven, bijelo
modar, bijelo plav, bijelo zelen ...
bijelo- u polusloenicama: bijelo-crven, bijelomodar, bijelo-plav, bijelo-zelen, crven-bijeliplavi ...
Bijelo Brdo (selo)
Bijelo more (zem.)
bijelonja i bjelonja
bijelost, bijelou i bijelosti
bijelj, bijelja, mn. bjeljevi
bijeljenje prema bijeliti (se) i bijeljeti
bijeljeti, bijelim, bijeljah, bijelio, bijeljela,
bijelei (postajati bijel)
bijeljeti se, bijelei se (biti bijel)
Bijeljina (zem.)
bijenale
bijes N mn. bjesovi
bijesan, bijesna; kamp. bjenji i bjesniji
bijesnica i bjesnica
bijesnik V jd. bijesnie, mn. bijesnici
bijesnost, bijesnou i bijesnosti
bikini, bikinija, mn. bikiniji (vrsta kupaega
kostima)
Bikini (atol)
bikomian, bikom ina
bilabijal
bilabijalan, bilabijaina
bilabijalnost, bilabijalnou i bilabijalnosti
bilanca
bilancirati, bilancirajui
bilancist
bilanevina (bank.)
bilanni prema bilanca
Bile (nadimak; ime magarcu po boji dlake)
Bilea (zem.)
Bileanin N mn. Bileani
Bileanka DL jd. Bileanki, G mn. Bileanki
bileki

Bili Brig (selo)


bilijar
bilijarda (broj)
bilijarski prema bilijar
bilijun (broj)
bilingvistiki

Bilbao G jd. Bilbaa


bilo (puls; planinska kosa) Senjsko bilo
bilo (s. r. pridjeva glagola biti)

141

Bilogora
________________________________________________________________________b~iv~stvo
Bilogora (zem.)
bilogorski
bilo kakav
bilo koji
bilo kolik
bilo to
bilo tko
bilj ac, biljca (gunj)
Biljarda (dvorana za bi/ijar u crnogorskom
cetinjskom dvoru)
biljica um. od biljka
biljeg N mn. biljezi, G mn. biljega
biljega DL jd. biljezi, G mn. biljega> biljeg
biljegovati, biljegujem, biljegujui
biljegovina
biljeica um. od biljeka
biljeka DL jd. biljeci, G mn. biljeaka i
biljeki
biljeter
biljeterka DL jd. biljeterki, G mn. biljeterki
biljeenje
biljeiti, biljeei
biljenica
biljeniki

biljenik V jd. biljenie, mn. biljenici


biljenikovica
biljenitvo
biljkin prema biljka
biljojedac, biljojedca, V jd. biljojede, G mn.
biljojedaca (biljoder)
biljoder
bimilenij
bio> bijel
bio-bibliografija (biografija i bibliografija)
biodizel
biogeneza
Biograd (grad), slubeno: Biograd na Moru
biogradski prema Biograd
Biograanin (ovjek iz Biograda)
Biograanka DL jd. Biograanki, G mn.
Biograanki

biograf
biografija
biokemiar

biokemija
biokemijski
Biokovo (zem.)
biolog

142

biologija
biologinja
bioloki
biomehaniki

biomehanika DLjd. biomehanici


biometrijski
biosfera
biostanica (bioloka stanica)
bira, biraa

Bira, Bira

(kraj u Bosni)

biraiti, biraei

biraki prema bira i Bira


biralini prema biralite
biro, biroa, mn. biroi
birokracija
birokratski
biserica

biser-grana G biser-grane
Biserka (osobno ime)
biserka (koko)
bisilabian, bisilabina

bisilabinost, bisilabinou i bisilabinosti

biskati, bitem i biem, biti i bii bitui i


biui
'
bistrica (bot.)
Bistrica (selo); Marija Bistrica, Zlatar Bistrica
Bistrianin N mn. Bistriani
Bistrianka DLjd. Bistrianki, G mn.
Bistrianki

bistriki prema bistrica

bjeloonica
Bizant
---------------------------------------------------------------------------

Bizant
Bizantija
Bizantinac, Bizantinca, V jd. Bizantine,
G mn. Bizantinaca
bizantinac, bizantinca, V jd. bizantine,
G mn. bizantinaca (spletkar)
bizantinski prema Bizantinac i bizantinac
bizantski prema Bizant
bizmut (znak Bi)
bizmutni
bjanko-mjenica (bank.)
bjeva > arapa
bjedilac, bjedioca, V jd. bjedioe, G mn.
bjedilaca i bjeditelj
bjedniji, komp. odbijedan
bjednoa

bjegnuti, bjegnem > pobjei

bjegune, bjeguneta,

bjegunad

bjegunica
bjeguniin

bjegunstvo
bjel (vrsta hrasta)
bjeliji i bjelji, komp. od bijel
bjelaa

i Bistrica

bjelauce, bjelanca i bjelanceta


bjelanevina

bjelaneviuast

Bihaanka

i bihaki
bitak, bitka, mn. bitci, G mn. bitaka i bitaka v.
bitka
'
biti, budem; jesam - sam, bijah i bjeh, bih, budi,
budui, bivi, bio, bila
bit-glazba (engl. beat-music)
bitka, bitki i bitci G mn. bitaka; v. bitak
bivol, bivola
bivole, bivoleta, zb. bivolad
bivoli

zb.

bjegunev

bistro ok
bistvo > bivstvo
Bianin mn. Biani i Bihaanin prema Bie
(pov.)
Bianka DL jd. Bianki, G mn. Bianki i

bivolski
bivstvo

G mn.

bjegunaki

bistroa

bianski

bjegune,

bjelitelj i bjelilac
bjelkast
bjelo- prema bijel u sloenicama: bjelocrven,
bjelomodar, bjeloplav, bjelozelen (v. 127.)
bjelo- prema bijel u nekim sloenicama:
bjelOdan, bjelolik, Bjelorus (v. 127.)
bjelobrad
bjelobrk
bjelocvat
bjeloa

bjelodan
bjelogardijac, bjelogardijca, V jd.
G mn. bjelogardijaca
bjelogardist
bjelogardistica

bjelogardije,

bjelogardistiki

bjegu, bjegua

bjegunac, bjegunca, Vjd.


bjegunaca

bjelina
bjelioev

bjelaujak > bjelance


bjelasati se, bjelasajui se
Bjelasica (planina u CG)
bjelast
bjela
Bjelanica (planina u BiH)
bjelava
bjelcat u svezi bijel bjelcat
bjelica; penica bjelica
bjeliast

bjelidba G mn. bjelidaba i bjelidbi


bjelika DL jd. bjelici (dio stabla)
bjelilac, bjelioca, Vjd. bjelioe, G mn. bjelilaca
i bjelitelj
bjelilo
bjelilja

bjeloglav
bjeloglavica
bjelogiavka DL jd. bjelogiavki, G mn.
bjelogiavki i bjeloglavaka
bjelogorica
bjelogorini

bjelograb
bjelogritbovina
bjelogriv
bjelogrlast
bjelogrli
bjelogrud
bjelokapac, bjelokapca, V jd. bjelokape,
G mn. bjelokapaca
bjelokorac, bjelokorca, V jd. bjelokore,
G mn. bjelokoraca
bjelokos
. bjelokosast
bjelokosni; toranj bjelokosni; Bjelokosna Obala
(drava)
bjelokost, bjelokou i bjelokosti
bjelokoan, bjelokona
bjelokonost, bjelokonou i bjelokonosti
bjelokrvnost, bjelokrvnou i bjelokrvnosti
Bjelolasica (planina kod Ogulina)
bjelolik
bjelolist
bjelomorskiprema Bijelo more
bjelonog
bjelonja i bijelonja
bjeloonica

143

bjelook
bjelook
bjeloperka DL jd. bjeloperki, G mn. bjeloperki
i bjeloperaka
bjeloput
bjeloputan, bjeloputna
bjeloputnost, bjeloputnou i bjeloputnosti
bjelorep
bjelorepka DL jd. bjelorepki, G mn. bjelorepki i
bjelorepaka
bjeloruk
bjelorun
Bjelorus (etn.)
Bjelorusija; Republika Bjelorusija (drava)
Bjeloruskinja
bjeloruski
Bjelostijenac prema Bijela Stijena
bjelostijenski
bjelosvjetski
bjelouka DL jd. bjelouci i bjelouki, G mn.
bjelouaka
Bjelovar (grad)
Bjelovarac, Bjelovarca, Vjd. Bjelovare, G mn.
Bjelovaraca i Bjelovaranin; bjelovarac (sir)
Bjelovarev

Bjelovarka DL jd. Bjelovarki, G mn. Bjelovarki


Bjelovarkin
bjelovarski; Bjelovarska ulica
bjelovrat
bjelua
bjeluast
bjeluina
bjelukast
bjelutak, bjelutka, mn. bjelutci, G mn. bjelutaka
bjelj (dio stabla)
bjelja (zool.)
bjelja

bjeljara
bjelji i bjeliji, kamp. od bijel
bjeljina uv. od bijelj
bjesnica i bijesnica
bjesniin

bjesniji i bjenji kamp. od bijesan


bjesnik V jd. bjesnie, mn. bjesnici
bjesnilo
bjesnoa

bjesnulja
bjesnjeti, bjesnim, bjenjah, bjesnio, bjesnjela,
bjesnei

144
i'

l.....

blagoslov
bjesomuan, bjesomuna
bjesomunica

bjesomunik Vjd. bjesomunie,


bjesomunici
bjesomunost, bjesomunou

N mn.

i bjesomunosti

bjesovati, bjesujem
bjesovi mn. od bijes
bjesovski
bjei um. od bijes
bjenjenje prema bjesnjeti
bjenji kamp. od bijesan
bjeanje
bjeati, bjeim, bjeei
Bk znak za berklij
Blaca, Blataca, DL Blacima mn. s. r. (mjesto na
Brau)

B1aanin

mn. Blaani, prema Blaca


DL jd. Blaanki, G mn. Blaanki
prema Blaca
B1aanin mn. Blaani prema Blato (zem.)
B1aanka DLjd. Blaanki, G mn. Blaanki
prema Blato (selo)
blaenje prema blatiti
blagajna
blagajnica (ena)
blagajniin prema blagajnica
Blaanka

blagajniki

blagdan, blagdana (svetkovina)


blagoastiv
blagoa

blago ud an,

blagoudna

blagoudnost, blagoudnou

i blagoudnosti
blagodat, blagodati, Jjd. blagodau i blagodati
blagodatan, blagodatna
blagohotan, blagohotna
blagohotnost, blagohotnou i blagohotnosti
blagoizvoljeti, blagoizvolim
blagorjeiv

blagorjeivost, blagorjeivou

i blagorjeivosti

bonjak

blagosiovij en
blagoslovljen
blagosloviti, blagoslovljen
Blagovijest, Blagovijeu i Blagovijesti (vjer.)
blagovjesnik V jd. blagovjesnie, N mn.
blagovjesnici

bluenje prema

blagOZVUan, blagozvuna

bljedilo
bijedo prema blijed u sloenicama: bljedocrven,
bijedomodar, bljedoplav, bljedozelen (v.
127.)
bljedobolja
bljedocrven

blagOZVUnost, blagozvunou
blagozvunosti

blae, blaeta,

zb. blaad
Blaca
Blatno jezero (u Madarskoj)
blatnjaa Uabuka)
blato (glib)
Blato (selo); Blato na Cetini (selo)
blatski prema Blato
blaen; Blaena Djevica Marija
blebetati, blebeem, blebetah, blebei,
blebeui, blebetao
blataki prema

bleati, bleim, bleei

bledski; Bledsko jezero


blejati, blejim, bleji, blejei
blezgarija
blezgati, blezgam, blezgajui
blijed kamp. bljei
blijedjeti, blijedim, blijeah, blijedi, blijedei,
blijedio, blijedjela
blijedo crven i bljedocrven (v. 127.)
blijedo plav i bljedoplav (v. 127.)
blijedo zelen i bljedozelen (v. 127.)
blijedo ut i bljedout (v. 127.)
blijeeuje prema blijedjeti
blijesak, blijeska, mn. blijesci i bljeskovi>
bljesak
blijetati, blijetim, blijetei
blijetiti > blijetati
bliz(ak) kamp. blii
blizanac, blizanca
Blizanci (as tr.)
blizaue, blizaneta, zb. blizanad, N mn.
blizanii

blagoroe

blizani

blagosiljati, blagosiljam, blagosiljem >


blagoslivljati
blagosivati > blagoslivljati
blagosivljati, blagosivljam, blagosivljem>
blagoslivljati
blagoslivati, blagoslivljam> blagoslivljati
blagoslivljati, blagoslivljam, blagoslivljem
blagoslov

blizoa

blobotati, bloboem, bloboui


blok-flauta
bludjeti, bludim, bluah, bludio, bludjela,
bludei (lutati)
bludniiti, bludnim, bludniei
bludni in prema bludnica
bludniki

bljekati

se,

bluditi i bludjeti
se

bljekajui

bIjekavica

bljedica (slabokrvnost)
bljediast

bljedoa

bljedolik
bljedolikost, bljedolikou ibljedolikosti
bljedovit
bljedunjav
bljedunjavost, bljedunjavou ibljedunjavosti
bljeahan, bljeahna
bljean, bljeana
bljei kamp. od blijed
bljesak, bljeska i blijesak
bljeskalica
bljeskanje
bljeskati, bljeskajui
bljeskav
bljesnuti, bljesnem, bljesnuv(i)
bljetei (prid.); bljetea reklama
bljuvati, bljujem, bljujui
boa, boe DL jd. boi, J jd. boom, N mn. boe
(udav, zmijski car)
bobi, bobija

bobiast
bobiav
bobnjaa

bobotati,

boboem, boboui

Bobovia DL! Boboviima

Boccaccio, Boccaccia, Boccaciom


Bocvana; Republika Bocvana (drava)
boan,bona

boat

i boatan, boatna;
voda
boenje prema boiti (se)

boata

i boatna

boica
boi

um. od bok
uv. od bok
boiti se, boei se
bono (pril.)
bonjak mn. bonjaci
boina

145

LI

boa

boa

bolnik
i bua
i buar

boar

boati

se prema bo a
bodac, bodca, N mn. bodci, G mn. bodaca
bode (riba)
bodenje prema bosti
bodljaa

Bodul
Boduika DL jd. Boduiki, G mn. Boduiki
bodulski
boem
boemina

bog (opi pojam)


Bog (osobno ime boanstva)
bogaki

bogaenje prema

bogatiti
bogataiin prema bogataica
bogatiti (se), bogaah (se), bogaen, bogatei
(se)
bogatstvo G mn. bogatstava
bogec (stil.) bokca, V jd. boke, N mn. bokci,
Gmn. bogaca
bogme (pril.) i bome
bogoae

bogoovjek V jd. bogoovjee i Bogoovjek

vlastito ime umjesto Isus


Bogojavljenje (vjer.)
bogoljuban
Bogorodica (Isusova majka Marija)
Bogorodiin prema Bogorodica (tj. Marija)
bogovetni
bogumil
bogzna (pri!.); bogzna kakav, bogzna kolik,
bogzna gdje; ali: to samo Bog zna
bohem > boem
boh:mist prema BoMmija (latinsko ime za
Ceku)
bohemistica

kao

Bojica (ime)
bojini
bojinica
bojite
bojkot prema Boycott
bojler
bojni
bojniki prema bojnik
bojnik N mn. bojnici; general bojnik
bokaevski (u stilu Boccaccia)
Boka kotorska DL jd. Boki kotorskoj (zem.)
bokali i bokali um. od bokal
bokija prema bogac i bogec
Bokelj (ovjek iz Boke kotorske)
Bokeljka DLjd. Bokeljki, G mn. Bokeljki
bokeljski
Bokokotorac, Bokokotorca, Vjd. Bokokotore,
G mn. Bokokotoraca
bokokotorski; Bokokotorski zaljev
boksa
boksaev

boksaki
boks-me

boktepitaj
bokuni (pokr., um. odbokun)
bol, bola i boli, mn. bolovi i boli
Bol, Bola (zem.)
bolahan, bolahna
bolan, bolna
bolei
boleica

Boljunica (rjeica)
bombastian, bombastina
bombastinost, bombastinou
bombastinosti

bombon
bomboni um. od bombon
bombonijera
bome (pri!.) i bogme
bonapartistiki prema bonapartist
bor (kem. poelo, znak B)

boroviki

bolesniin prema

borovnjaa

bolesnica

bolesniki

boleurina i boleurina

boleljiv> boleljiv
boletina i boleina
Bolivija; Republika Bolivija (drava)
bolniar
bolniarev

i bolniarov
DL jd. bolniarki, G mn. bolniarki
bolniarov i bolniarev
bolniarka

bolniki
bolnie,

N mn. bolnici

boroviki,

bostandija
bostandijski
bosti, bodem, bodijah, bodi, bodui, bo, bola,
boden
boa > rubac
bonjaki prema Bonjak
bot. krat. za botaniki
i botaniarov
DLjd. botaniarki, G mn.

botaniarki

botaniarov i botaniarev
botaniki; Botaniki
botniki; Botniki

vrt (u Zagrebu)
zaljev (zem.)

Bovi (selo)
Boycott (ime); usp. bojkot
Boyle-Mariotteov zakon
boiin prema boica
Boi (vjer., blagdan; prezime)

boievati, boiujem, boiujui


boini; boini obiaji
Boini

G mn.

boroviki

(bot.)
(rus., juha)
Bosanev prema Bosanac
bos anica (pov., pismo)
Bosanka DLjd. Bosanki, G mn. Bosanki
Bosankin
bosanski prema Bosna; Bosanska Dubica
(mjesto), Bosanski Novi (mjesto), Bosanska
ulica, Bosanski paaluk (pov.)
bosanskohercegovaki prema Bosna i
Hercegovina
bosiljak, bosiljka, G mn. bosiljaka
Bosiljevac, Bosiljevca, V jd. Bosiljeve, G mn.
Bosiljevaca prema Bosiljevo
Bosiljevka DL jd. Bosiljevki, G mn. Bosiljevki i
Bosiljevaka
bor

bolesnie V jd. od bolesnik


bolestau, bolesna
boleina i boletina

DL jd.

bostani

botaniarka

borilaki

borovika

bosoa

botaniarev

Borneo, Bornea (zem.)


borni (kem.)
Borongaj

boleiv

Bosiljevo (zem.)
bosjaki prema bosjak
Bosna DL jd. Bosni (zem.); Herceg-Bosna;
Bosna i Hercegovina (drava); Federacija
Bosna i Hercegovina Uedna po!. jedinica u
BiH)

botaniar

boravini prema boravite; boravina pristojba


bordeleki prema Bordelais
bordoki prema Bordeaux; bordoka juha
bori um. odbor
boriak, borika, N mn. borici, G mn. boriaka
borilac, borioca, V jd. borioe, G mn. borilaca

boleivost, boleivou i boleivosti

bolnik Vjd.

borovini, borovina

bohemistiki

146

bolonjski prema Bologna


boljeti, bolim, boljah, bolio, boljela, bolei
boljetica
boljezan, boljezni, Ijd. boljezni i boljenju
(zast.)
boljeljiv
boljka DL jd. bolj ci, G mn. boljki (bolest)
boljeviki (pov.)
boljevik V jd. boljevie, mn. boljevici (pov.)

boraki

bohemistiin

bohemistika DLjd. bohemistici


bohemizam, bohemizma
Bohinj
bohinj ski prema Bohinj; Bohinjska Bistrica
(zem.), Bohinjsko jezero
bojadisaonica
bojazan, bojazni, I jd. bojanju i bojazni
bojaljiv

braa

bolonjski

otok (zem.)
boji prema bog; boja ovica (kukac)
Boji prema Bog
Boo hip. od Boidar
Bq znak za bekerel
Br znak za brom
bracin prema braco
Bracin prema Braco
braco hip. od brat
Braco (osobni nadimak)
bra (glazbalo)
Bra (otok)
Braanin mn. Braani
Braanka DL jd. Braanki, G mn. Braanki
Braevci mn. m. r. (zem.)
braki prema Bra; Braki kanal, brake
pustinje
brani

braa prema brat; Sveta Braa (tj. iril i


Metod), slona braa

147

braenje

braenje prema

bratiti se

bradaviast
bradaviav

bradaviica

um. od bradavica
brahijalan, brahijaina
brahiologija
brahiopoda mn. s. r. (zoo!.)
Brahma
brahmanac, brahmanca, Vjd. brahmane,
G mn. brahmanac a
brahmanizam, brahmanizma
brahmanka DL jd. brahmanki, G mn.
brahmanki, brahmanka, brahmanaka
brajica (Brailleovo pismo)
brajini (koji se odnosi na brajicu)
branhijati mn. m. r. (ivotinje koje diu
krgama)
branhije (krge)
brani

brjestaa, V.

Brezovica (selo)
brezoviki prema Brezovica
brglijez
Brgudac, Brgudca (selo)
bridjeti, bridim, briah, bridei, bridio, bridjela
brid
bridni
brienje prema bridjeti

brjestik
brjestov

brija

45.3.

brjesti

brjestovaa

brjestovina
brjei um. od brijeg, V. 45.3.
brjei um. od brijeg
brjeina uv. od brijeg
brjeuljak, brjeuljka
brjeuljast
brjeulji

brijaev
brijaica

brkavica

brijanica

brjeuljkast
brk; rei, skresati u brk, V. 144.

brki

brijai

brka

Brdovanki

Brdovec

branioev

N mn. brani
branka DL jd. branki, G mn.

braniteljiin prema

branski

branki

breati, breim, breei


bre; brea

(ona koja brije)

(npr. sapun)
brijati, brijem, brijui
brijeg Vjd. brijee, mn. brjegovi i brijezi
(poet.), V. i 45.3.
brijest mn. brijestovi (bot.)
Brijest (zem.)
brijee prema brijest
brijeak, brijeka um. od brijeg
brijean, brijena
Brijuni (zem.); Mali Brijun, Veli Brijun
brijunski; Brijunski otoci
brilijant i briljant, brilijanta

i branski prema Brko


(zem.)
brdo; uz brdo, niz brdo
Brdovanin prema Brdovec
Brdovanka DLjd. Brdovanki, G mn.
Brko, Brkoga

branin

brinue

krava

Brinje jd. S. r. (zem.)


brio; brio-torta

breati, breajui

branjaa

breost, breou

bratac, bratca
bratanev prema bratanac
brataniin prema bratanica
bratani

Bregana (zem.)
brektati, brekem,
breme
bremenit

bratina

brenati, brenim, brenei

brati

brave, braveta,zb. bravad

brendi, brendija (estiea)


Brescia G Brescie, DL Bresci, A Bresciu
breskva G mn. bresaka
Brestaa (selo)
Brestovac, Brestovca (selo)
Bree (selo)
breza

bravei

brezi

bravlji
brazditi, braah, braen, brazdei
Brazil; Federativna Republika Brazil (drava);
usp. Brasilia
Brazilac, Brazilca, V jd. Brazile, G mn.
Brazilaca

brezik
brezje
Brezje (selo)
brezov
brezovac (brezov tap)
Brezovac, Brezovca (zem.)

148

brezovaa
brezovaki

brkati, brkam, brkajui

branilatvo G mn. branilatava

bratueda

L 'I

Branki

brkalo

brdski

bratued

DL jd. Branki, G mn.


i brki prema Brko
bri um. od brk
brina uv. od brk

Braci

branski

brdoveki prema

bratski
bratstvo G mn. bratstava

N mn.

Branka

branilaki

bratoubilaki

;:

brbuiti, brbuei

branilac, branioca, V jd. branioe,


G mn. branilaca> branitelj

braniteljica
branjenje prema braniti
Brasilia (glavni grad Brazila)
Braanevo (vjer.) > Tijelovo

----------------------------------------------------

Brazilka DLjd. Brazilki, G mn. Brazilki


braenje prema brazditi
brbljati, brbljam, brbljajui
brbotati, brboem, brboui
Brak, Braka, Vjd. Brae,
(ovjek iz Brkoga)

brojaica

brezovaa

Brezovac

i breosti

brisa
brisaica

brekui

brisaki
brisai

Brist (zem.)
Briimin prema Brist
Brianka DL jd. Brianki, G mn. Brianki
briki prema Brist
Britanija (zem.); Velika Britanija
Britanski Djevianski otoci (zavisni teritorij)
Britanski Indijskooceanski teritorij
briljiv
briljivost, briljivou i briljivosti
brjegovi N mn. od brijeg, V. 45.3.
brjegovit
brjegovitost, brjegovitou i brjegovitosti
brjegulja
brjegunica
brjegua

brkaenje prema
brkljo

brkatiti

(ptica)

brnati, brnim, brnei


bro

(bot.)
(bot.)
broanski prema Brono

broac

broast
broika
Brono

(zem.)
N mn. Bronjani
Bronjanka DLjd. Bronjanki, G mn.

Bronjanin

Bronjanki

brod. krat. za brodski


Brod; Slavonski Brod, Brod na Kupi, Brod
Moravice
brodariin prema brodarica
brod cisterna G jd. broda cisterne> plovna
cisterna
brodi

brod dizalica G jd. broda dizalice> plovna


dizalica
broditi, broah, brodei
brodolomev

brodotoac, brodotoca,

G mn.

brodotoaca

(zool.)
brodovlasniki

brodski prema Brod (zem.); Brodsko-posavska upanija


Broanin mn. Broani prema Brod
Broanka DL jd. Broanki, G mn. Broanki
broenje prema broditi
broja
brojaica

149
i

iM

brojati

buhinji

brojati> brojiti

buica

brojani, brojana

buiti, buei (initi

brojanica

Buje

brojanik

bunost, bunou

mn. brojanici
brojiti, broj! brojei
brom (znak Br)
bromni
bronca
bronan

bronati (prevlaiti

broncom)
bronh N mn. bronhi
bronhija
bronhitis
broi um. od bro
Broz; Ivan Broz (hrv. leksikograf); Broz-Ivekoviev rjenik

brstiti, brah, brten i bren, brstei


brenje prema brstiti
brnjati, brujim, brujei
Brundo; medvjed Brundo (u ivotinjskom epu)
Brnnej; Drava Brunej (drava)
brusa, brusaa, Vjd. brusau, Jjd. brusaem

bukalica
bukalo
bukati, bukajui

brzotea

bre-bolje
bubnji

bubotak, bubotka, mn. bubotci, bubotaka


bubrei
bubuljiast
bubuljiav

bubuljiavost, bubuljiavou i bubuljiavosti

Bucefal > Bukefal


bua (bundeva); drugo je bua
buadJjd. buadi
buan, buna

buati, buim, buei

150

buka
bukaa (sova)
bukaev prema buka

bukati, buem, buei


bukenje prema buktjeti
Bukefal (konj Aleksandra Velikoga)
bukle, buklea (fr. bouele)
buk!ija

bukovaa

buoglav

bukovaki prema

Bukovac
Bukovanin N mn. Bukovani
Bukovanka DL jd. Bukovanki, G mn.

Budimpeta (zem.)
Budinina (zem.)
budistiki

Bukovanki

budniarstvo

Bukovev prema

budnoa

budoar, budoara
budto (bilo to)
da

budunost, budunou

buhtla
bujati, bujam
bujon> buljon

buko!iki

bunuti, bunem

budui

----

buknue

bukuri

budui

brzometka DL jd. brzometki,


G mn. brzometaka, brzometka i brzometki
brzorek
brzoreka

(selo)

i bunosti
(kosa na glavi, zamrena)
bua i boa (por., kugla); drugo je bua
buar i boar
buati se, buajui se prema bua
buica um. od bua

brnsai

brzoa

buku) > buati

bu

brusaki

(prid.)
brnsi um. od brus
brnsionica
brnto; bruto-cijena, bruto-teina, bruto
registarska tona
brzati, brzam, brzajui
brzinomjer

um. od bua

carinarniki
buhtla~________________________________________________________
__

i budunosti

Budva (zem.)
Budvanin N mn. Budvani
Budvanka DL jd. Budvanki, G mn. Budvanki
budvanski
budzato (pril.)
buda (batina), glaveina
budet> proraun (dravni)
budetski
buenje prema buditi
buffet
bug. krat. za bugarski

Bukovac (prezime)
Bukovica; pii Bukovica (zem.)
bukoviki prema Bukovica
buktati, bukem, bukui
buktjeti, buktim, bukah i buktijah, buktio,
buktjela, buktei
Bukureanin N mn. Bukureani prema
Bukuret
bukureki
Bukuret (zem.)
bukvi um. od bukva
bulanjenje prema bulazniti
bulevar, bul evara
bulje
buljiti, buljei
bulj on
bumbaa > pribadaa

Bunjevka DLjd. Bunjevki, G mn. Bunjevki


buregdija prema burek
burgijica um. od burgija
burgundac, burgunca, G mn. burgundaca (vino)
Burkina Faso; Demokratska Drava Burkina
Faso (drava)
Burundi, Burundija; Republika Burundi
(drava)
buroaski
buroazija
buruj
burujka
burujski
busenjaa

busija (zasjeda)
busje > busenje
bua, buaa
buaki

buai

buji i bUhinjiprema buha


Butan; Kraljevina Butan (drava)
butelja
buti um. odbut
butnjaa
Buzeanin

N mn.

Buzeani prema

Buzeanka DLjd. Buzeanki,


Buzeanki

Buzetina (zem.)
buzetski
p (beta), npr. l3-zrake

bugaica

bunarina

C znak za kulon, znak za ugljik


cc znak za Celzijev stupanj
Ca znak za kalcij
cal znak za kalorija
carevati, carujem, carujui

Bugare, Bugareta;

bunardija

carevi

bunari

cariica

bundija > bunilac, bunitelj, buntovnik


bungalov
Buni (zem.)
bunite i bunjite

cariin

zb. Bugarad
Bugarin N mn. Bugari
Bugarka DL jd. Bugarki, G mn. Bugarki
Bugarska DLjd. Bugarskoj; Republika
Bugarska (drava)
bugarski
bugivugi, bugivugija
buha DL jd. buhi i busi
buha (bot.)
bu hara
buhinji i buji prema buha

bunari

buntovniki

Bunjevac, Bunjevca, Vjd. Bunjeve,


N mn. Bunjevci, G mn. Bunjevaca
bunjevaki
Buujevev

Buzet
G mn.

prema carica
prema carica

cari

Carigrad (zem.)
carigradski
Carigraanin N mn. Carigraani prema
Carigrad
Carigraanka DLjd. Carigraanki, G mn.
Carigraanki

carinarniki

151

cariniki

cijevni
-----------------------------------

cariniki

carinie

V jd. od carinik

caristiki

cavenje prema

cavtjeti
cavtjeti > cvatjeti, cvjetati
cd znak za kandela
Cd znak za kadmij
CD-ROM
C-dur
Ce znak za cerij
cece-muha
Cecilija (ime)
ceh
Celovac, Celovca (zem.)
celovaki

celuloid
celzij (mjerna jedinica, znak DC)
Celzij
Celzijev; 10 stupnjeva Celzijevih
cement; portland-cement> portlandski cement
centilitra, znak cL (i cl)
centimetar, centimetra (znak cm)
centralistiki

centralnoafriki

v.

srednjoafriki

centrian, centrina

centrinost, centrinou

ceptjeti, ceptim,

cepah,

i centrinosti
ceptio, ceptjela,

cepui

Cerber i Kerber (mit.)


ceri um. od cer
Ceri (selo)
Cerianin N mn. Ceriani prema Ceri
Cerianka DLjd. Cerianki, G mn. Cerianki
ceriki

cerij (znak Ce)


cerijski
ceriti se, cerei se
cerovaa (batina)
cerovnjaa (gljiva)
Cesargrad (zem.)
cesariin prema cesarica
cesta; Nova cesta (ime cesti), autocesta
Cetingrad (zem.)
Cetinje jd. s. r. (zem.)
cezaropapistiki

cezij (znak Cs)


cezijski
Cf znak za kalifornij

152

Ci znak za kiri > Bq


ciborij
cica (maka) cica-maca i cicamaca
Cica (osobni enski nadimak)
Ciceron
ci > cia
cia (velika studen)
ciati, ciim, ciei
cii

zb.

Ciganad

Ciganica

ciganiti, ciganei

Ciganin > Rom (pripadnik ciganske


narodnosti)
Ciganka DLjd. Ciganki, G mn. Ciganki
(Romkinja)
ciganski > romski
cigli ciglovetni
cijankalij
cijanovodian, cijanovodina; cijanovodina

kiselina
cijediti, cijedim, cijeah, cijedi, cijedei,
cijedio, cijedjela, cijeen
cije, cijea > lunica
cijeenje prema cijediti
cijel i cio
cijelac, cijelca, G mn. cijelaca
cijel cjelcat
cijeliti, cijelim, cijeljah, cijelio, cijeljela, cijelei
cijelo; jedno cijelo, dva cijela, deset cijelih (mat.)
cijelost, cijelou i cijelosti
cijeljenje prema cijeliti i cijeljeti
cijeljeti, cijelim, cijelio, cijeljela, cijelei
(zaraivati, o rani)
cijen kamp. cjenji i cjeniji > jeftin
cijena
cijeniti, cijenim, cijenjah, cijenjen (npr.
cijenjeni gospodin), cijenei
cijenjenje prema cijeniti
cijep N mn. cjepovi
cijepac, cijepca, G mn. cijepaca
cijepanje
cijepati, cijepam, cijepajui
cijepiti, cijepim, cijepljah, cijepljen, cijepei
cijepljenje prema cijepiti
cijev, cijevi, Ijd. cijevi i cijevlju
cijeviti

cijevni

cjelovati > cjelivati

cijevnica
cijevnjaa

cjeloveernji

cijuk N mn. cijuci


cijukati, cijuem, cijui,
cik; u cik zore
cikcak; cikcak-crta
Cikladi (otoci)

cilindrian, cilindrina

cjelovit
cjelovitost, cjelovitou i cjelovitosti
cjelunuti, cjelunem
cjeniji, kamp. od cijen> jeftiniji
cjenik mn. cjenici
cjenkati se, cjenkajui se
cjenoa > jeftinoa
cjenji kamp. od cijen> jeftiniji
cjenjkati se > cjenkati se

cilj

cjepa

cilja, ciljaa

cjepaa

cimbal (glaz.)

cjepaev

cinan

cjepaica

cinati, cinajui

cjepaki (pril.)
cjepak, cjepka (prid.)
cjepalo
cjepanica

cijuui

ciklian, ciklina

> ciknuti

Cigane, Ciganeta,

cjeva

cijevnica

cikliki

ciktati,

cikem, cikui

cinian, cinina
ciniki prema cinik
cink (znak Zn)
cinkografij a
cio, cijela i cijel
cionist

cjepica
cjepidlaenje
cjepidiaiti, cjepidlaei

cionistiki

cjepidlaki

Cipar, Cipra (otok i drava); Republika Cipar


(drava)
cipli um. od cipal
Cirenaika (zem.) DLjd. Cirenaiki
cirkonij (znak Zr)
cirkonij ski
cirkulacijski
cirkummediteranski
cjedilica
cjedilo
cjediljka DL jd. cjediljki, cjediljci, G mn.
cjediljki i cjediljaka
cjedina > cjedite
cjedite
cjeenik N mn. cjeenici
cjeIcat ob. u svezi cijel cjelcat
cjelica
cjelina
cjelivanje
cjelivati, cjelivam, cjelivajui
cjelo- u sloenicama: cjelokupan

cjepidlaka DL jd. cjepidlaci i cjepidlaki


cjepika DL jd. cjepici
cjepivo
cjepka DL jd. cjep ci i cjepki, G mn. cjepki i
cjepaka
cjepkati, cjepkam, cjepkajui
cjepkav
cjeplja > cjepanica
cjepljiica um. od cjeplja
cjepljiv
cjepljivost, cjepljivou i cjepljivosti
cjepnica
cjepnuti, cjepnem
cjepoica

cjeloa

cjepokriI (ptica)
cjepotak, cjepotka, mn. cjepotci, G mn.
cjepotaka
cjepotina
cjepotka DL jd. cjepotci, G mn. cjepotki i
cjepotaka
cjepovi N mn. od cijep
cjevanica

cjelodnevni
cjelokup(an)
cjelov

cjevast
cjeva (crv)

cjevanini

153

cjevica

crnogorian

--~----------

cjevica

um. od cijev
cjevina uv. od cijev

crjepast

cjevnjaa

crjepina
crjepinja
crjepovi mn. od crijep
crjepovlje
crjepulja
crjepuljar
crjepuljarev i crjepuljarov
crjevaca G mn. od crijevce
crjevar
crjevarev i crjevarov
crjevceta G jd. od crjevce
crjevlja
crjevljar

crjepi

cjevnjak N mn. cjevnjaci


cjevovod
cjevoznbac, cjevozupca
cjevulja (bot.)
CK krat. za Centralni komitet; Centralni
komitet SKH (polit., pov.)
ckiljeti, ckiljim, ckiljei
C-klju

cL (i cl) znak za centilitra


Cl znak za klor
cm znak za centimetar
Cm znak za kirij
cmakati, cmakam i cmaem,

cmakajui

cmaui

cmokati, cmokam, cmokajui


c-mol
Co znak za kobalt
cokotati > cvokotati
col (njem. Zoll), cola, mn. coli (palac)
Columbia (rijeka, drava u SAD) v. Kolumbija
Coulomb (ime), uspor. kulon
Cr znak za krom
cri, crknem
crescendo (glazb.)
cretski prema Cret (zem.)
crijep mn. crjepovi
crijepije
crijepnja G mn. crijepnji i crjepanja
crijevac, crijevca
crijevni, crijevna
crijevce, crijevca i crjevceta, G mn. crjevaca
crijevni; crijevni katar
crijevnica
crijevnini

crijevo
crijevonja > trbonja
Crikvenica (zem.)
Crikvenianin mn. Crikveniani
Crikvenianka DLjd. Crikvenianki, G mn.
Crikvenianki
crikveniki

crjepana
crjepar
crjepara
crjeparnica

154

crkaviav

crkv. krat. za crkveni


crkva (sakralna zgrada)
Crkva (ime zajednice vjernika), npr.
Crkva u Hrvata, ali: Katolika crkva ili
Rimokatolika crkva
crkvenoslavenski; crkvenoslavenski jezik
crkvenjaki

------------

CrnogorkaDLjd. Crnogorki, G mn. Crnogorki


Crnogorkin
crnogorski; crnogorski obiaji
crnograbi

Crnornorac, Crnomorca, V jd. Crnomore,


G mn. Crnomoraca
Crno more (zem.)
crnomorski prema Crno more
crnopjegavost, crnopjegavou i crnopjegavosti
crnjenje prema crniti i crnjeti
crnjeti, crnim, crnjah, crnio, crnjela, crnei
(postajati crn); drugo je crniti
crnjeti se (biti crn)
Croatia, Croatije
Croatica G Croatike, DLjd. Croatici
crpenje prema crpsti
crpiti i crpsti
crpsti, crpem... crpu, crpao, crpla, crpen, crpui

curiica

curiin prema curica


curiti, curei
curjeti > curiti
cvaenje prema cvatjeti
cvatjeti, cvatim, cvaah, cvatio, cvatjela,
cvatei > cvjetati
Cvetni Brdo, Cvetni Brda (selo)
cviati, cviei
cviek

(vino)

cvijee

crvenda
crvendaev

cvjeara

crveniti (initi to crvenim); drugo je crvenjeti


crvenkapa
Crvenkapica (ime iz bajke)

cvjearev

crtaev
crtaica
crtaki; crtaki
crtai; crtai

crte

crnad, crne, crneta

crnac
Crnev prema Crnac
crni um. od crnac
crnda (ptica)
crnilnica
Crni Lug (selo)
Crni Potok (selo)
crniti, crnei (initi to crnim); drugo je crnjeti
crnoburzijanac, crnoburzijanca, Vjd.
crnoburzijane, G mn. crnoburzijanaca
crno a
Crnogorac, Crnogorca, Vjd. Crnogore,
G mn. Crnogoraca
Crnogore, Crnogoreta; zb. Crnogorad

cure, cureta, zb. curad


Cs znak za cezij
Cu znak za bakar
cunami (veleval)
curenje prema curiti
curetak, curetka, N mn. curetci, G mn. curetaka

cvijenjak i cvjenjak
cvijeliti koga; obinije cviliti
cvijet N mn. cvjetovi
Cvijeta (ime)
cvijetak, cvijetka, mn. cvijetci, G mn. cvijetaka
cvijetni; cvijetni praak
cvijetnjak i cvjetnjak
Cvijeto (ime)
cvijetonja i cvjetonja
cviljenje prema cviljeti
cviljeti, cvilim, cviljah, cvilio, cviljela, cvilei
C-vitamin i vitamin C
cvjear i cvjetar

crta

crljen > crven


crljenica (zemlja)
crljenka
crljenko
crmpurast> crnomanjast
crnaki prema crnac i Crnac
Crna gora (planina)
Crna Gora (drava)
crnev prema

cvj etariin

Crnogorka

talent
pribor

crti (razg., crtani film)


crven; crveno-bijelo-plava boja hrv. zastave;
Crveno more (ime mora); crveni kri
(kri obojen u crveno); Crveni kri (ime
organizacije)
crvenbrk

i cvjearov
i cvjetarica
cvjeariin prema cvjearica
cvjearica

Crvenkapiin

cvjearna

crvenperkaDLjd. crvenperki, G mn.


crvenperki

cvjearnica

crvenjaa

cvjearov

crvenjenje prema crveniti i crvenjeti


crvenjeti, crvenim, crvenjab, crvenio, crvenjela,
crvenei (postajati crven); drugo je crveniti
crvenjeti se (biti crven)
crvi um. od crv
crvljiv
crvoto, crvotoi, I jd. crvotoju i crvotoi

cvjearstvo

crvotoan, crvotona

Crnogorev

crvotoina

crnogorian, crnogorina

crvotonost, crvotonou

i crvoto nosti

cvjearniki

i cvjearev
G mn. cvjearstava
cvjenjak i cvijenjak
cvjetaa

cvjetan, cvjetna; Cvjetna nedjelja (usp.


Cvjetnica)
Cvjetan, Cvjetana (ime)
Cvjetna (ime)
cvjetar i cvjear
cvjetarica> cvjearica
cvjetariin prema cvjetarica

155

cvjetast

aklja

cvjetast
CVj etain (ime)
cvjetati, cvjetam, cvjetajui
cvjeti um. od cvijet
Cvjetimir
cvj etina uv. od cvij et
cvjetite
Cvjetko
Cvjetnica (vjer., blagdan)
cvjetnjak i cvijetnjak
cvjetonosan, cvjetonosna
cvjetonoa
cvjetonja i cvijetonja
Cvjeto
cvjetnlja
cvokotati, cvokoem, cvokoui
cvrak, cvrka, mn. cvrci, G mn.

akovaki prema akovci


akovci, akovaca (mjesto kod Vukovara)
akovanin mn. akovani prema akovci i

ad; Republika ad (drava)


ador
adori

akovec

adorje

a, ai
aa

aanin prema ad
aanka DL jd. aanki, G mn. aanki
aav
aavac, aavca, V jd. aave,
aavaca (aav ovjek)

G mn.

aaviki
aavina

cvrati, cvrim, cvri, cvrei

i aiti (initi to
aavjeti (postajati aav)
aavost, aavou i aavosti
aenje prema aiti

cvri

aiti, aei

cvre

aga

cvranje

(ptica)
(prena jelo)
cvrenje prema cvrijeti
cvrkutati, cvrkuem, cvrkuui
cvrkuti um. od cvrkut

a (ak.,

to)
a-a-a (vrst plesa, ritma)
abar, abra (drvena posuda)
abar, abra (grad)
abarski prema abar
abranin N mn. abrani (ovjek iz abra)
abranka DLjd. abranki, G mn. abranki
(ena iz abra)

aaviti, aavei

i aglja (zvjerka)

agli (selo)
aglianin N mn. agliani (ovjek iz aglia)
ag!ianka DLjd. aglianki, G mn.
Caglianki (ena iz aglia)
agliki prema agli
agrtati, agrem

> egrtati

(mjesto gdje se toi

abri

ak

abronoa

ak.

ainaki prema ainci

akavac, akavca,
akavaca

Cainaca)

krat. za

V jd.

akavev
akavica

akavtina

akavizam, akavizma

akalica

akavski

akalo

akavtina

akati, akam, akajui

aklja

akavka

alabrci,

DL jd.

akavki

i akavica

G mn.

um. od ardak
uv. od ardak

ardaki
ardak
arkaDLjd. arci,

arki

G mn.

arkati, arkam, arkajui

(dirati u vatru),
se (biti mali boj)
arnuti (se), arnem (se)
arobnica
arobniin

V jd.

ame,

G mn.

amaca

arobniki

amalica

arobnjaki

amati, amam, amajui

arobnjak, arobnjaka,

Vjd.

arobnjae,

mn.

arobnjaci

ami
amdija

arobnjatvo

amdijski

arojica

aminjati, aminjam, aminjajui

arolija

amiti, amim, amljah, amei

arija

amljenje prema amiti

arijski

amotinja

arter

amovina

as

anak

asak, aska

> jelovina
> zdjela

arobnjatava

G mn.

> mjesto, trg


arter-let> arterski

(engl. charter);

angrizalo

asimice

angrizati, angrizam, angrizajui

asimian, asimina

angrizav

asiti, asei;

angrizavost, angrizavou

i angrizavosti

askom

ni
(pril.)

asa

ne

i angriljivosti

asni; asna

ankoliz

asniki

apek, apeka

asnik

apkun

asnitvo

asei

sestra,

asni

brat

aplja

V jd. asnie, mn. asnici


G mn. asnitava
asom (pril.)

apljica

asomice
asopis
asoslov

N mn.

aporci,

G mn.

aporaka

ar, ara
aralac,

let

aslav

> angriljiv

aporak, aporka,

G mn.

ardai

aroban, arobna

apljinski

akave,

uv. od arapa

arati, aram, arajui

arkati

G mn. apalja i aplji


um. od aplja
apljina (zem.)

akavski

a!nanka DL jd. ainanki, G mn.


Cainanki (ena iz ainaca)

156

aj)

ajanka

abreni prema abar

ainci G mn. ainaca (zem.)


ai.nanin N mn. ainani (ovjek iz

mn.

angriljivost, angriljivou

aj
ajana

alabrak, alabrka,
alabraka

angrizljiv

ahura
ahurini

ajetina (zem.)
ajnie jd. s. r. (zem.)
ajnik N mn. ajnici

abrast

aavim)

(ples)

agalj, agalja

alabrcati, alabrcam, alabrcajui

amac, amca,

aavica (selo)

cvralo

akovanka DL jd. akovanki, G mn.


akovanki prema akovci i akovec
akovec, akovca (grad)
akoveki prema akovec

ama

aavica

arapina

ardaina

alma

aavac, aavca (selo)

cvraka

aavati

akovaki

------------------------------------------------------------

i ari (dra); drugo je ar


araoca, V jd. araoe, G mn.

asovit
astI jd. au

i asti

astan, asna

aralaca

astiti, aah, aen, astei

aralaki

astohlepan, astohlepna

aralica

aran,arna

astoljubac, astoljupca,
G mn. astoljubaca

aranje

astoljubiv

arapa

aa

arapica

aavati

V jd.

astoljupe,

157

aenje
______________________________________________________
~~elnik

aenje prema astiti

ega

aini prema aica

egrtaljka DL jd. egrtaljci, G mn. egrtaljki

aka DL jd. aci i aki


atrnja

egrta

(cisterna)

egrtati, egrem i egrtam, egrui i

illo

glazbalo); drugo je

elo

eh N mn. esi

eljusnica (eljusna

erga

erkeski prema erkez


erkeskinja
erkez
ernobil > ornobilj
erupati, erupam, erupajui

kost)

ehati, eham

eljustIjd. eljusti i eljuu

avi

ehiuja

embalo

ervar (rrifesto kod Porea)


ervari (rrifesto kod Kanfanara)

avji

ehizam, ehizrna

emer

esalo

avka DL jd. avci i avki, G mn. avki i avaka

ehno> esno

emeran, emerna

avlar

ehnuti, ehnem

emerika DL jd. emerici

~ehov prid. od eh; (rusko prezime)

emeriti, emerim, emerei

avica

um. od avka

avlast

N mn. embali (glaz.)


(otrov, jed); drugo je emer

avle (zern.) mn. s. r., G mn. avala DLJ u


avlima
'

Cehovljev prema prezimenu ehov

emernica (selo)

ehulja

emin> jasmin

avleni

ehuljast

empres

ek

emuDLjd.

avlenjak, avlenjaka, mn. avlenjaci (vrst

svrdla)
avli

avljanin prema avle


avljanski

avoglave (selo)
avrljalo

avrljati, avrljam, avrljajui


avrljuga DL jd. avrljuzi

eoce, eoca

ekaica

eoni, eona i elni prema elo

ekalac, ekaoca, V jd. ekaoe, G mn. ekalaca

ep

ekalica

epac, epca,

ekalite

epati, epam

avrzgati, avrzgam, avrzgajui

ekati, ekam, ekajui


eki

azbina

ekiarka DL jd. ekiarki, G mn. ekiarka

ekiarki

'

ekinja (etina)
ekinjara
ekinjast

ekovni; ekovni raun

(zern.)
edad
edadski; edadski evanelistar

elat

edan, edna

elce, elca i elceta um. od elo

edance, edanca i edanceta


ednjak, ednjaka, mn. ednjaci (himen)

elian, elina

> eoce
elenka DL jd. elenci i elenki, G mn. elenki
eliana

edomil i edomir

elienje

edomor

eliiti, eliim, eliei

G mn.

edomoraca

elistica

edomorka DL jd. edomorki,


edomorki i edomoraka

158

elik; krom-elik, Ba-elik


elist

edomorev

edomorstvo

(bank.)

> kolotur, vitao

edo

edomorac, edomorca, V jd. edomore,

G mn.

G mn. edomorstava

G mn.

estica
estije

epaca

epijem; epaj

elistiki

elni i eoni prema elo

elnik Vjd. elnie, mn. elnici

(reanj enjaka)
(prid.); komp. ei
est, esti, Jjd. esti i eu (zast., dio)
esta (gutik)

est, esta

epiji, epajui

estinjak
estina

uv. od esta

epi

estit

epi (selo)
epikue (selo)
epin (selo)
epinac, epinca, V jd. epine, N mn.
epinci, G mn. epinaca i epinanin
(ovjek iz epina)
epinIsa DL jd. epinki, G mn. epinki (ena

estita, estitaa,

iz Cepina)

ekinjav

ekrk N mn. ekrci

esno

i epijui

azba

Ceenija

(vrelo)
esma (rijeka)

i eoceta (um. od elo)

> eati

esma

esnica

eka, ekaa

(bank.)
(lov.)

> esno

esati, eem, eui

esmina

eka

ekalo

azmanacJ azmanca, Vjd. azmane,


G mn. Cazmanaca prema azma
azmankaDLjd. azmanki, G mn. azmanki
~azmanski; azmanski kaptol

esan, esna

(bot.)

od to
engel (eljezna kuka)

ekaonica

azma (grad)

~JLI'

(dio glave;

elopeci (selo)
eljad, eljadi J jd. eljadi
eljade, eljadeta
eljusni; eljusna kost

egrtajui

avao, avla, G mn. avala


ave,aveta,zb. avad

elo

ee
------------------------------------------~~

egrtua

an

,:1 I!

G od to

elo

V jd.

estitarev
estitarka

i estitarov
DL jd. estitarki, G mn.

estitarov

estitarev

epiti

estitka DL jd. estitci

i estitki, G mn. estitki

estitaka

epijuskati, epljuskam, epijuskajui

estitost, estitou

epnuti, epnem

esto

estitosti

epovina

komp. ee
estoa, rj. estota

eprka

estokratan, estokratna

eprkati, eprem i eprkam, eprui i

estoput (esto)

eprkajui

estitarki

estitarica
estitati, estitajui

se, epim se, epljah se, epei se

G mn.

estitar

epinski
epkati, epkam, epkajui

estitau

estitalac, estitaoca, V jd. estitaoe,


estitalaca > estitar

estota

> uestalost

eprljati, eprljam, eprljajui

estotan; estotni rjenik

epukati, epukam, epukajui

esvina

eralije (selo)

eagija

ereiti, ereim, ereei

ealj, elja

erenac, erenca (vrst ribarske mree)


ergaDLjd. ergi

eanj, enja > esno

ergar

ee

> esmina
> esalo

eati, eem, eui

(kornp. prema esto)

159

eer

etverotjedni

eer

(ika, iarica)
eka; eka Republika (drava)

etrdesetgodinjica

eki

etrdesetica

etrdeseti

> etrdesetogodinjica

etvorci

(40.)

ipkariin

etvo rci

--------------------------------------------------------------------------

G mn. etvoraka
Uedno od etvoraka), zb.

etvo re , etvoreta

etvorad

ik
ikica

um. od iko

ikiin prema ikica

elja, eljaa

etrdesetina

etvori

ikin prema iko

eljaonica

etrdesetnica

iko, ile

eljar

etvorica

etrdesetogodinjak, etrdesetogodinjaka, mn.

etvorina
etvoriti, etvorei

ikola (rijeka)

eljarev

(1140)

etrdesetogodinjaci

eljarov

iko

eljast

etrdesetogodinji

etvorka DL jd. etvorki,

eljati, eljam, eljajui

etrdesetogodinjica

etvorni; etvorni

ilan, ilna

etrdesetorica

etvrt,

ila

elji

eljika DLjd. eljici

etrdesetosma (pov., godina 1848. i dogaaji


oko nje; inae je: etrdeset osma i etrdeset

(bot.)

eljuga DL jd. eljuzi

osma godina)
(14)

eljugar

eljugarka

etrnaest

DL jd. eljugarki, G mn.

etrnaestgodinji

eljugarki

etrnaesti

enjak, enjaka

etrnaestina

eta

etrnaestorica

etica

etrnn

etimice

G mn. etveraca

etveri

etinjaa

etiri (4); etiri

stotine (400), etiri tisue


(4 000), etiri milijuntine
(411 000 000), etiri posto (4%), etiri puta
etiristo (400)
etiristogodinji

(400.)
etiri stotine (400)

u etvero

etveroboj
etverobrazdni

(Plug)

etveronedjeljni

koji se odnosi na etiri


nedjelje; drugo je etverotjedni
etveronoke (pril.)
etveronoac, etveronoca, G mn.

etnikovati, etnikujem, etnikujui

mn. etnitava

etovati, etujem, etujui

jedan (41)
(oko 40)

etrdesetak

etrdesetero

etrdesetgodinjak > etrdesetogodinjak

io

ile G ilea; Republika ile (drava)


ileanac, ileanca, V jd. ileane, G mn.
ileanaca
ileanka DL jd. ileanki, G mn. ileanki
ileanski

i ilski

etvrtfinale

ilipi (zem.)

etvrti (4.); etvrti put; Petar Kreimir etvrti

ilost, ilou

(hrv. kralj)
etvrtina (114)
etvrtinka DL jd. etvrtinci, G mn.
evrljati > avrljati
evrljuga DL jd. evrljuzi (eva)

ilski i ileanski; ilska


etvrtinki

im

(vez.)

imbenik

i initelj,

eznue

impanza

eznuti, eznem, eznui

in, ina

enja

ini

ibni

inidba

mn. r.
G mn.

V jd.

inidbi

inioe,

G mn.

inilaca

initelj
initi, inei

ia, ia Mata,
G i-Mate

G ie Mate i

mn.

i-Mata

inkveento
inovnii

ici

inovniki
inovnik

(bot.)

Vjd.

inovnitvo

inovnie,

G mn.

mn.

inovnici

inovnitava

ikati, ikam, ikajui

injenica

ikovac, ikovca

(bot.)
ioka DLjd. ioka (sitna repa)
ifut
ifutka DL jd. ifutki, G mn. ifutki

injenini

ifutski

iovo (otok)
ip ica um. od ipka, i ipkica
ipka DL jd. ipci i ipki, G mn.

injenje prema .initi


io, ila

i il

iopa

ipkar

etverostruk

ijigod (neiji)

ipkarev

iji gOd (bilo iji, svaiji)


iji mu drago

ipkarica

na etiri tjedna;

inilac

inidaba

inilac, inioca,

iji

etverotjedni koji se odnosi


drugo je etveronedjeljni

salitra

im! od to

etverosjed

etveropreg

i ilosti

iljeti, ilim, iljah, ilio, iljela, ilei

etveroruk

etveropjev

il

igo (selo)
igra (ptica), inae zvrk
ibati > ehati
ijati > ehati

etveronoaca

etovoa

u tjednu)
godine,

etvrtak, etvrtaka (konj od etiri


novana jedinica i dr.)

iimak, iimaka

etveromjeseni

V jd. etnie, mn. etnici

etvrtaa
etvrtak, etvrtka (etvrti dan

iica

etverokut

etniki

iak, ika,

etvero katnica

etni prema eta

etvrt

ibuljica

etverokatan, etverokatna

etkati, etkam, etkajui

metar (znak m 2)
etvrti, ! jd. etvru i etvrti; gradska

um. od ibuk
ibuina uv. od ibuk
ibuk mn. ibuci

etverogodinji

i etkarov

etrdesetgodinji > etrdesetogodinji

etveriui

etveroglasan

etki

etrdeset (40); etrdeset jedan i etrdeset

etvero;

etverodijelan, etverodijeina

etkar

etnitvo G

etverikajui

etverolan

etiristoti

DLjd.

etverikati, etverikam i etveriem,

etverobroj

etiristogodinjica

160

> limun (bot.)

etverac, etverca,

etina

etnik

(1114)

etrnaestogodinji

etekovac, etekovca (selo)

etkarev

etrnaestogodinji

etrnaestica

enjovka

etka

>

(14.)

G mn. etvorki

ipkai; ipkaa:

ipki

ipaka

igla

ipkanje

ipkarov

ipkariin

161

ipkarov

ipkarov

okallj

ipkarev

itati, itajui
itav

ipkast

itko

ipkati, ipkam, ipkajui

itkost, itkou i itkosti

ipkica i ipica

iravost, iravou i iravosti

itluanin prema itluk


itluki prema itluk i itluk
itluk (poljsko dobro, imanje)
itluk (mjesto)

iri

itljiv

irak, iraka

>

svijenjak

um. od ir

okoe,

(pril.)

islo

itljivo

ismen

itljivost, itljivou

ist kamp. istiji i ii; ista srijeda, ista


(prva korizmena nedjelja); ista Mlaka

(selo)
istac (istina);

istjerati na istac

ista

ista Mala (selo)


istikua

istilac, istioca, V jd. istio e, G mn. istilaca


istilaki

istionica

istiti, iah, ien, istei

(rus.)

istoa

istopis

V jd. istune, G mn.

udaki

orba> juha

udak, udaka,

orda

udakovi

(krdo); drugo je orda

orda
ornobilj

udan, udna

ovii

udika

ovjeanski

izma

ovjeanstvo

izmar

ovjei

izmarev

i izmarov
izmarov i izmarev

ovjeina

izmarski

ovjenost, ovjenou

G mn.

mn.

ovjeanstava

G mn.

lanaka

um. od lan(ak)
uv. od lan(ak)

udotvorac, udotvorca,

G mn.

ovjek

mn. ljudi
ovjek (poosobljen pojam)

ovjekoljuban, ovjekoljubna

laniin

ovjekoljubiv

lankast

ovjekoljubivost, ovjekoljubivou i

V jd. lankopie,

lankovit

udotvorkiu

i udotvornosti
(neman)
uenje prema uditi se
uh (predjel na Dugom otoku)

iHa

ovjek

aba G jd. ovjeka abe


ovjetvo G mn. ovjetava

(u koga su malene ui)


(vrsta igre); drugo je ula
ulan, ulna > osjetilan
ulinec, ulinca (zem.)
ulineki (koji se odnosi na ulinec)
ulo (prezime)
ulo > osjetilo
ula

mn.

ovuljci,

lanovit
loviti, lovei

rkati, rkajui

ita

mar

rkav

un (amac)

itaki

mavati, mavam, mavajui

unak, unka,

itak, itka

oban

G mn.

lanstava

rkarija

> drljati

N mn.
um. od unak
uni um. od un
unj (stoac)

obanica

italaki

rean (selo)
ret (selo)
rnomerec, rnomerca (dio Zagreba)
ubar, ubra (bot.)

obani

um. od itanka
itanka DL jd. itanci, G mn. itanki

uanj, unja

unjast

itanica

obanina

uati, uim, uei

up

obanica

upa

itaoev

uavac, uavca,

obaniin

itaonica

obanin

italac, itaoca, V jd. itaoe,

G mn. italaca>

itatelj

>

obanin>

obane,obaneta,zb. obanad

> pastirica

itaoniki

(pastir)
oha DL jd. ohi

itatelj

okanj, okanja

162

pastir

i ujnosti

ukotski; ukotski poluotok, ukotsko more

G mn. istunstava
ienje prema istiti
it. krat. za itaj(te)

lanstvo

G mn.

uknuti, uknem

ovjekoljubivosti

ovuljak, ovuljka, V jd. ovulje,


G mn. ovuljaka

udotvorka DL jd. udotvorki,


udotvorki

ujnost, ujnou

ovo

i lankovitosti

udotvore,

ujan, ujna

ovjekoljublje

lankopisaca

V jd.

udotvoraca

udovite

lanica

lankopisac, lankopisca,

se

udotvornost, udotvornou

ovjekoljubac, ovjekoljupca, V jd.


ovjekoljupe, G mn. ovjekoljubaca

V jd. lankonoe,

uah

udotvorev

i ovjenosti

lanina

lankonoaca

udaci

udo

ovjeuljak, ovjeuljka, V jd. ovjeulje,


N mn. ovjeuljci, G mn. ovjeuljaka

lanci,

N mn.

udnjaki

G mn.

ovjeji

iaka

udae,

DLjd. udici (bot.)


se, udim se, udei se,

ivit

iak, ika,

V jd.

udesan, udesna

mn. m. r. (selo)

udnovat

lankovitost, lankovitou

istunstvo

(pril.)

ovjean, ovjena

G mn.

istunaca

unuti, unem

trs

itulja

G mn.

istokrvnost, istokrvnou i istokrvnosti

uke

okot>

uditi

lankonoac, lankonoca,

istokrvan, istokrvna

okolada

ovjeac, ovjeca

lani

istina

istunac, istunca,

i itljivosti

lanarina

istilo

istka

(pril.)

lanak, lanka,

istilite

zb. od okot > trsje

opor

lan

istilica

uerka DL jd. uerki, G mn. uerki


uerski; uerska cesta

okanji

ipkarski

ir

okan~j_i_________________________________________________________________u_p_a_v

-----

G mn. uavaca
ueke i ueki (pri/.)
uerac, uerca, Vjd. uere, G mn.
ueraca (ovjek iz uerja)
uerje jd. s. r. (selo)

unci

unkovi

uni

upa
upaev
upati, upam, upajui
upav

163

upavac

elija

up~vae, upavca,

Vjd. upave, G mn.

cupavaca

vrsnica (planina)
vrst

upaviin

vrstac, vrsca

uperak, uperka,

N mn.

uperci,

G mn.

uperaka

kamp.

vri

(zaal.)

vrstina
vrsto

upkati, upkam, upkajui

cuvalaca >

uvaoe,

G mn.

uvar

(pril.); kamp.

vre

i uvarov

uvarica
uvarkua
uvarov

(bot.)
i uvarev

uvati, uvajui
uven

prema uti

uvenje

uvstven
uvstvo

> osjeajan
> osjeaj

vakati, vakam, vakajui

~var~~, ~varka, N mn. varci, G mn. varaka

evant),

cvarei

vor

vo~ak, vorka,

mn. vorci i vorkovi G mn


cvoraka i vorkova (ptica)
,
.
cvorast
v

vorav

voravost, voravou

i voravosti

vori

um. od vor i vorak


vori um. od vor
vorina uv. od vor
vorini
vorite
vornat

vornatost, vornatou

i vornatosti

vornovit

voruga DL jd. voruzi

~vorugavost, vorugavou

cvrga
vrk

vrkac
vrkati, vrkam, vrkajui

i voru gavosti

(ugao, kut)
(1. os. prez. gl. htjeti), ne
uenje prema utjeti

eretati, eretajui

uoriti, uorei

ak)

erpi
e (2.

uurin

evabdijin

(pokr., otac)

udljivac, udljivca,

udljivaca

ako

evapi

evrkati, evrkajui

i (stanovnik iarije)

aknuti, aknem

iarija (kraj u Istri)

ako

ika (ena iz iarije)

udovit

uhati, uhajui
uhnuti, uhnem

aprdalo

ilimski

ar

(trgovina, dobitak)
ariti, arei prema ar > trgovati

iril; iril i Metod

arlijanje

iriliki

arlijati, arlijam, arlijajui

irilini

askati, askajui

irilometodski; irilometodsko naslijee

atiu

irilski

prema ato
ato, ate> pisar
e (3. os. prez. gl. htjeti), ne
ea (bijela albanska kapa)
ef> volja, prohtjev

alica
(sag)

ilimarski

elave

ilimi

uko

>

>

(postajatI celav)
elavko

vrknuti, vrknem

elavost, elavou

vrljiti, vrljim

elija

i elavosti

>pas

ula (kijaa);

drugo je ula
(ui)
uljenje prema uliti

irilica

u liti, uljah, ulei

irilini

umez

up

irilini

upi

um. od up
> most
uprija (grad)

uprija

opiti

G mn. oraka
Vjd. orave, G mn.

oravaca

uprijski

urak, urka

(kouh)
(krznar, kouhar)
urlik mn. urlici

urija

oraviin

oraviti, oravei
elavjeti, ela;im, elavio, elavjela, elavei

se, ukajui se (glasati se kao uk)


(o kokoi)

uknuti, uknem

oravac, oravca,

G
' I
,mn. ce avaca

i ukovi

il.kati, ukam, ukajui

oravica

Vjd
,.

uci

ukajui

ukati

oravev

elavac, elavca

mn.

ukati, uem i ukam, ui i ukaj, uui i

ikara>

orak, orka,

elav

elavev

uk

ifto

iro
e

> udljiv
(povjetarac)

uh

iki prema i

ilim

i udljivosti

udoree

(pokr.)
akulati, akulajui (pokr.)
ale > otac
amil (ime)
ap (uzv.)
apiti > uhvatiti, dobiti, primiti

akule

G mn.

udoredan,udoredna

aknut

ob. mn.

udljive

'

udljivost, udljivou

akati, akam, akajui

(sulud, budalast)

V jd.

Udljivev

evabdinica
evap

(ptica)

udljiv

evabdija

ain

ud, udi

os. jd. prez. od htjeti), ne e

aa

ela

vorugav

oak

> kapica

eten-halva

akula

osav)

epica

Caba (muslimansko svetite u Meki)


abenski prema aba
ae

(postajati
oso

epenaka

(pril., pokr., tamo,

V jd. osave, G mn. osavaca

osavjeti, osavim, osavio, osavjela, osavei

> svod, pojas; drugo je emer


(1. os. mn. prez. gl. htjeti), ne emo
epenak, epenka, mn. epenci, G mn.

,aba (hodoae)

uvar
uvarev

osavac, osavca,

emo

vrstoa

utura

Vjd.

osav

emer

uti, ujem, ujui

uv~lac, uvaoca,

orsokak

elijiea

elonja

vrstiti, vrstim

upica

elije

(selo)
um. od elija
elo (elav ovjek); drugo je elo

vrsnuti, vrsnem

upaviea

ukati

elije

urlikati, urliem, urlii, urliui

(koga)

oravjeti, oravim, oravio, oravjela, oravei

uskija

(postajati orav)
orda (sablja); drugo je orda

il.iti

uak, uka um. od uh

(zauiti)
uka DLjd. uci, G mn. uaka (zauniea)

orea (oravac)

ukati, ukajui

oro

164

165

i
_

_ 1

uuut

--------------------------------uuut (aknut)
unuti, unem
ut, uti

utilni; utiIni
utilo

ivot > osjeajni

(osjetilo)

utjeti, utim, uah, utio, utjela, utei


(osjeati)

utljivost, utljivou i utljivosti (osjetljivost)

D
d krat. za dinar, dan, i dalje (i d.); D rimski broj
500, (ah.) oznaka za kraljicu (damu), za
Njemaku (Deutschland), krat. za dativ
Dabac, Dapca, Dapev
dabogme i dabome (pril.)
Dacija
daa (rus., vila, ljetnikovac)
Daanin

daa

(poduje)
daa (dabina)
dadaistiki

dag znak za dekagram


dah
dahija
dahijski
dahnuti
Dahomej (danas Benin)
Dahomejac, Dahomejca, Vjd. Dahomeje
Dahomejka DL jd. Dahomejki, G mn.
Dahomejki
dahomejski
dahtati, dahem, dahi, dahah, dahui
daida> ujak
daidinica
daidiniin

daire, daira (mn. . r.) idaire, daireta (jd. s. r.)


dajbudi (pril., zast., bar)
daj der
dakako (pril., ali: nastoj da kako uspije)
dakati, daem, dai, daui
dalaj-lama
dalek komp. dalji
Daleki istok (zem.), Daleki Istok (narodi
Dalekoga istoka)
dalekoistoni
dalekopisa (teleprinter)
dalekosenost, dalekosenou i dalekosenosti
dalekovidnost, dalekovidnou i dalekovidnosti

166

Darijo

da li (vez. i estica); drugo je oni su dali (gl.


prid. od dati) v. 146.
Dalmatinac, Dalmatinca, Vjd. Dalmatine
(ovjek iz Dalmacije); dalmatinac (1. vino; 2.
vrsta psa)
dalmatinski (koji se odnosi na Dalmaciju i
Dalmatince); Dalmatinski sabor (pov.),
Dalmatinska zagora (zem.)
dalmatski (pov., koji se odnosi na Dalmate);
dalmatski jezik
dalj; skok u dalj
daljinomjer
damastni (damasteni)
Damaanin prema Damask
damaanski prema Damask
Damjan
dampinki
dan; dan-dva; Majin dan (druga nedjelja
u svibnju), Duni dan, Dan hrvatske
dravnosti, Dani hrvatskoga jezika (ll. - 17.
oujka)
Danac, Danca, V jd. Dane
Danaide (keri kralja Danaja)
danas-sutra
dandanas (pril.)
dandananji
danguba
dangubnik
Danijel
danino > mauhica
Danska DLjd. Danskoj; Kraljevina Danska
(drava)
danski
Dante Alighieri, Dantea Alighierija
Danteov
danteovski
danu> nuder, deder
dapae

Dapci, Dabaca (selo kraj azme)


Dapev prema Dabac
dari

Dardaneli, Dardanela (mn. m. r.)


Darej
dareljivost, dareljivou i dareljivosti
Darija
Darije
Darijev Darijo i Dario)
Dario, Darija, I Darijem
Darijo, Darija, I Darijem

dendroloki

darivalac

daetina

debeo, debela; komp. deblji


debi, debija (prvi javni nastup)
decenij> desetljee
deci (razg.) > decilitra
decibel
decigram
decilitra, decilitre (znak dl ili dL), u opem
jeziku i decilitar, decilitra
decimetar, decimetra (znak dm)
decrescendo (glaz.)

daica

deki

daurina

deko obinije

darivalac, darivaoca, V jd. darivaoe, G mn.


darivalaca
darmar
darodavac, darodavca, V jd. darodave,
G mn. darodavaca
Daruvaranin, mn. Daruvarani
darvinistiki
daan, daana (prema

daska)

daara

dato (pril.)
dat. krat. za dativ; i D
datak, datka, N mn. datci, G mn. dataka
dava

davalac, davaoca, Vjd. davaoe, G mn.


davalaca
davati, dajem, dajui
Davoranin, N mn. Davorani, i Davorac
davorija, davorije
dazimetar > gustinomjer
dadevnjak V jd. dadevnjae, N mn.
dadevnjaci
dadevit
dadi

dadjeti, dadim, daah, dadei, dadio,


dadjela
daenje od dadjeti
danjak> dadevnjak
dcl (zast.) v. dL
d. d. krat. za dioniko drutvo
DDT (krat. za diklor-difenil-triklormetil-metan (sredstvo za unitavanje gamadi,
prema amerikome izgovoru di-di-ti nazvan
diditi)
D-dur
de (pie se odvojeno kad je naglaeno: de
pogledaj, stupi de blie, hajde de, zajedno s
glagolom, npr. pogledajde, iziide)
debeliti (initi debelim)
debelokoac, debelokoca, V jd. debelokoe,
G mn. debelokoaca
debelostjen
debeljaki prema debeljak
debeljak, debeljaka, V jd. debeljae, N mn.
debeljaci
debeljeti, debelim, debelio, debeljela (postajati
debeo, debljati)

deko

od djeko, N mn.
(razg.)

deki;

fe

dederte
deetatizacija
defenziva > obrana
defenzivan > obramben
defetistiki

deficijent, G mn. deficijenata


deficijentan, deficijentna
defile, defilea> mimohod
degenerik V jd. degenerie, N mn. degenerici
deiktiki > dokazni, primjerni, pokazni
Dekalog (Deset zapovijedi Bojih)
Delfi, Delfa (mn. m. r.)
delfijski
delija
delijski prema delija
delirij
Delnice, Delnica (zem., mn. . r.)
Delnianin mn. Delniani
Delnianka DL jd. Delnianki, G mn.
Delnianki

delniki
delta-estica

delta-elektron
delta-kovina
delta -zrake
deltoid
Demetrije
Demir-kapija (klanac); Demir Kapija (mjesto)
demokracija
demokratian

demokratski
demonstracija, demonstracije
dendi, dendija (engl. dandy)
dendrologija, dendrologije (znanost o drveu)
dendroloki

167

dentistiki

dentistiki > zubarski


denuncijacija, denuncijacije
dennncijant
dennncijantski
depo, depoa, N mn. depoi (skladite, kaIn ica,
spremite)
deponij (odlagalite, smetite)
dera

deraina
derani

derbi, derbija
derad I jd. deradi
Derenin

dere i dere
dere i dere
deriad> deritad
derie> derite
derie > derite
derite, derita
deritad I jd. deritadi
dermatologija, dermatologije
dermatoloki
Dervenanin N mn. Dervenani
Dervenanka DL jd. Derveanki, G mn.
Dervenanki

Derventa (zem.)
derventski
dervi, (musI. redovnik), Dedo dervi, od Dede
dervia, Dervi ime, Dervi-aga, Dervi-beg
desen i dezen
desert i dezert
desetaa
desetaki

desetak, desetka, N mn. desetci, G mn. desetaka


desetgodinji > desetogodinji
deseteraki

desetero
desetini

desetka DLjd. desetci i desetki, G mn. desetaka


i desetki
desetljee

desetljetni
desetogodinjak V jd. desetogodinjae,
N mn. desetogodinjaci
desetogodinji
desetogodinjica
desetokatnica
desetomjeseni

168

devetnaestogodinjak
desetorica
desetosatni
desetotonski
desetput i deset puta
desetsatni> desetosatni
desettonski > desetotonski
Deset zapovijedi Bojih
designirati
Desini (zem.)
Desinianin N mn. Desiniani
Desinianka DL jd. Desinianki, G mn.
Desinianki

desiniki;

Veronika Desinika
desni (prid.)
desni G mn. desni (meso oko zubi)
desniar

desniarski

desno; u desno, desno-lijevo, lijevo-desno


despocija, despocije
despotski
despotstvo G mn. despotstava
destinacija > odredite
denjak V jd. denjae, N mn. denjaci
denjaki

dete (uzvik)
deterdent (sredstvo za pranje)
detergent (!jek.)
deveenje prema devetati
devedeset (90)
devedesetak N mn. devedesetci, G mn.
devedesetaka
devedesetka DL jd. devedesetci i devedesetki,
G mn. devedesetaka, devedesetki >
devedesetica
devedeseti (90.)
Deveta (skraeni naslov van Beethovenove
Devete simfonije)
devetak, devetak:a, N mn. devetaci (onaj koji
je u vezi s brojem devet, obino ivotinjski
mujak)
devetak, devetka, N mn. devetci
devetati, devetam
devetero
devetka DLjd. devetki, devetci, G mn.
devetaka i devetki > devetica
devetnaest (19)
devetnaestogodinjak Vjd.
devetnaestogodinjae, N mn.
devetnaestogodinjaci

dijapazon

devetogodinji
devetogodinji
devetogodinjica
devetomjeseni

devetpostotni
devetsto i devet stotina (900)
devetstogodinji
devetstogodinjica
devetstoti (900.)
devetstotnina (9/100)
devet tisui (9 000.)
devet tisuiti (9 000.)
devijacija, devijacije
dezagregacija, dezagregacije
dezavuirati> opovri, zanijekati
dezen idesen
dezert i desert
dezerter> bjegunac
dezertirati
Deziderij(e)
dezinfekcija (raskuba)
dezinfekcijski
dezinficirati (raskuiti)
dezodoracija
dezodorans
dezodorant
dezodorator
dezorijentacija (zbunjenost, mete,
nesnalaenje)
DHK krat. za Drutvo hrvatskih knjievnika
DI krat. za Druba Isusova
diamin
diarhija (dvovlast, dvovlae)
diacetilaceton
dienje

se,

diei

se

dinost, dinou idinosti

dii,

dignem, digoh, die, digao, digla, dignut,


digav(i)

didaktian, didaktina
didaktiar
didaktiki

didaktinost, didaktinou

i didaktinosti
diditi, diditija (v. DDT)
Dieselov motor i dizelski motor
diferencijal
difterian

difterija

dijabetian, dijabetina

dijabetiar (eera,

razg.)

dijabolian, dijabolina

dijabolinost, dijabolinou

i dijabolinosti

dijaki

(zast.)
dijadem
dijafilm
dijafragma (anat.) > oit
dijagnostiar
dijagnostiarka DLjd. dijagnostiarki,
dijagnostiarki

G mn.

dijagnostika DL jd. dijagnostici


dijagnoza
dijagonal (tkanina)
dijagonala (mat., prijenik)
dijagram
dijak (zast., ak)
dijakritiki

dijakronija, dijakronije
dijalekat> dijalekt
dijalekatni
dijalekatski> dijalekatni
dijalekt
dijalektalan, dijalektaina
dijalektalni> dijalekatni
dijalektian, dijalektina
dijalektiar

dijalektiki

dian, dina
diiti

diftonki (dvoglasniki)
digresija
dihati, diem, diui
dihnuti
dihotomija, dihotomije
dijabetes (eerna bolest)

dijalektika DL dijalektici
dijalektolog N mn. dijalektolozi
dijalektologija, dijalektologije
dijalektoloki
dijaliza
dijalog N mn. dijalozi
dijaloki
dijamant G mn. dijamanata
dijamantni
dijametar, dijametra (promjer)
dijametralan, dijametralna (suprotan,
oprjean, potpuno razliit)
Dijana
dijapazon (raspon)

169

dijapozitiv
dijapozitiv
dijareja (proljev)
dijas (geo!.)
dijaskop
dijaspora
dijastaza
dijastola

dirigentski

dirinenje

dinaminost, dinaminou i dinaminosti


dinamo N mn. dinami (stroj), Dinamo (portsko
drutvo)
Dinamov prema Dinamo
dinamovac, dinamovca, V jd. dinamove,
G mn. dinamovaca

dirinenje

dinari

dijastolian, dijastolina

dinari

dijatermija

dinastija, dinastije
dinastijski
dinga (vino), Dinga (selo)
dio, dijela, N mn. dijelovi i dijel, dijela
dioba
diobni
dioda
Diogen (gr. mudrac); enoin Diogenes; T.
Brezovakoga Diogene
Dioklecijan
dioksid
diolen
dionica

dijatoniki

dijatonika DL jd. dijatonici


dijeceza (biskupija)
dijel, dijela, N mn. dijelovi, i dio
dijelak, dijelka, N mn. dijelci, G mn. dijelaka,
um. od dio
dijelba> dioba
dijelni, dijeina i dioni
dijeliti, dijelim, dijeljah, dijelei, dijeljen
dijelom-dijelom (pril.)
dijeljenje prema dijeliti
dijereza
dijeta
dijetalan, dijetaina
dijete, djeteta, zb. mn. djeca
dijetni prema dijeta
dijeliti (se), dijeljen, dijelei
dijetetika DL jd. dijetetici
dijetni
dijevati ns. od svr. djeti
dijeza
dijuretian, dijuretina

dijureza
dikcionar (rjenik, leksikon)
dikasterij; Hrvatski dvorski dikasterij
dilbere, dilbereta
dilberi

diletantski
diliansa
diluvij
diluvijalan, diluvijaina
diluvijski
Dilj; pjes. Dilj-gora
diljem (pril.)
dimije
Dimitrije> Demetrije, ali: Dimitrija Demeter
(hrvatski pjesnik)
dimnjaar

dinamian, dinamina

170

dioniar
dioniarski
dioniki, dioniko

drutvo
dionik V jd. dionie, N mn. dionici
dionitvo, G mn. dionitava
Dioniz (Bakho)
Dionizij(e) (ime)
dionizijevac, dionizijevca, V jd. dionizijeve
dionizijski > dionizijevski
diopter, dioptera
dioptrija (jedinica za otrinu vida)
dioptrijski
dioptriki

dioptrika DL jd. dioptrici (znanost o vidu i


lomu svjetlosti)
diorama
dipl. krat. za diplomiran
diplomacija
diplomat
diplomatika DL jd. diplomatici
diplomatski
diptih N mn. diptisi, G mn. diptiha
direkcijski
direktori
direktoriin

direktorij
dirigentski

djeadija

distrofiar

diriniti

dinini

dirljivost, dirljivou i dirljivosti


disati> dihati
discipliniranost, discipliniranou i
discipliniranosti
disertacija
disertacijski
Dis-dur

ditiramb (hvalospjev)
ditirampski
Divaa (zem.)
divan (prid.)
divan, divana (im.)
divani um. od divan
diverzija, diverzije
diverzijski
Divina commedia, Divine commedije (Danteov
spjev) > Boanska komedija
divizion

disharmonian
disharmoninost, disharmoninou
disharmoninosti

disharmonija, disharmonije
disident
disidentski
disimilacija (razjednaivanje)
disimilacijski
disk-dokej
diskoklub
diskoteka DL jd. diskoteci
diskrecija, diskrecije
diskrecijski
diskretnost, diskretnou idiskretnosti
diskriminacija, diskriminacije
diskriminacijski
diskurs i diskurz
diskurzivan, diskurzivna
diskusija
diskusijski
dis-mol
disonancija, disonancije
dispanzer
dispeer

disperzija> rasprenje, rasipanje (svjetlosnih


zraka)
displej (engl. display, predonik)
dispozicija
dispozicijski
disprozij (znak Dy)
disprozijski
distanca> distancija
distancija, distancije
distih N mn. distisi, G mn. distiha (dvostih)

divlja
divljaan, divljana>

divlji

divljae, divljaeta
divljaica

divljai
divljaina
divljaiti

se

divljaki

divljanost, divljanou idivljanosti

divljak V jd. divljae, N mn. divljaci


divlji; Divlji zapad (za nekadanje stanje
zapadnih krajeva SAD)
divojarac, divojarca, V jd. divojare, G mn.
divojaraca
divolijeska DLjd. divolijesci, G mn.
divolijesaka, divolijeski i divoljesaka (bot.)
divot-izdanje
diza

dizajn
dizajner
dizaliar

dizgresija > digresija


dizel (Dieselov motor)
dizel- (kao prvi dio polusloenice) > dizelski
dizelica (dizelska lokomotiva)
dizelski
dizenterija
djeca, ali dijete
djecoubojica
djecoubojstvo

distonian, distonina

djeae, djeaeta

distribucija, distribucije
distribucijski
distribuirati

djeai

distrofian, distrofina

djeadija

djeaina
djeaki

171

djeak

djeak

djetinjast
V jd.

djeae,

N mn.

djeaci

djeakov

djearac
djeari

djeatvo

djelo, djela, G mn. djela; remek-djelo; usp. dio,


dijela
djelokrug N mn. djelokruzi i djelokrugovi >

djeatava

djelomice

djeetina

djelomian, djelomina

djeica;

djelomino

uv. od djeca
Nevina djeica (vjer. blagdan 28. 12.)

djeinji> djeji
djeji

djeko> deko
djeurlija
djeurlijski

djed N mn. djedovi; djed Mija, G djeda Mije i


djed-Mije (did-Mije)
djeda G mn. djeda
djedak Vjd. djedae, N mn. djedaci
djedetina
djedica
djediin prema djedica
dj edin prema djeda
djedin prema djedo
djedina> djedovina
djedina uv. od djed
djedinstvo > djedovina
djedo, djede, dubro djedo, djeda
djedov prema djed
djedov prema djedo, djeda
djedovina
djedovski
djeduina uv. od djed
djelanje (zast.) > djelovanje, rad
djelatan
djelati, djelajui
djelatni (radni)
djelatniki

djelatnik V jd. djelatnie, N mn. djelatnici


djelatnost, djelatnou i djelatnosti
djelce
djeli
djeli

djeti

djetiak, djetika,
djetiaka

djeliteljiin

djetliev

djelominost, djelominou idjelominosti

N mn.

djetici,

djeve,

djevac Vjd.
dj evaki
djevenica

djelotvoran, djelotvorna
djelotvorno
djelotvornost, djelotvornou i djelotvornosti
djelovanje
djelovati, djelujem, djelujui
djelja > drvodjelja, obrunjak
djeljanje
djeljaonica
djeljati, djeljajui
djeljenik V jd. djeljenie, N mn. djeljenici
.
djeljiv
djeljivost, djeljivou idjeljivosti
djeljkati, dj eljkajui
djenuti, djenem
djesti, djedem, djedi, djedoh, djeh, djeo, djela,
djeven (zast.) > djenuti
djein prema djeo
djeo, djee (hip. od djever)
djetao, djet1a, N mn. djetli i djetlovi, G mn.
djet10va idjetala
djetelina
djetelinite > djetelite
djetelinski
djetelite
djetelinjak (bot.)
djetence
djeteo, djetela> djetao
djetece
djetetina
djetetov
djeti, djedem (zast.) > djenuti

djelidba G mn. djelidaba, djelidbi


djeIilac, djelioca, Vjd. djelioe, G mn. djelilaca
(djelitelj)
djelini
djelite (mat.)
djelitelj
djeliteljica

172

djetinjenje
djetinji (djeji)
djetinjiti (se), djetinjei (se)
djetinjski
djetinjstvo
djetli um. od djetao

podruje

G mn.

dobiti

djetinjenje

G mn. djevaca

djeveniar

djevenje
djever
djeverak, djeverka, N mn. djeverci, G mn.
djeveraka
djeveri um. od djever
djeverenje
djeverii (djeverov sin)
djeverina (djeverova ki)
djeveri um. od djever
djeveriti
djeverivati, djeverujem, djeverujui
djeverov
djeverovati, djeverujem, djeverujui
djeverski
djeverua
djevica; Djevica (zvijee); Djevica Marija
(vjer.); Djevica Orleanska (pov.)
djevianski; Djevianski otoci
djevianstvo G. mn. djevianstava
djeviica um. od djevica
djeviin

djevianski

djevinjak N

mn.

djevinjaci

djevin
djevojaki

djevojatvo G mn. djevojatava


dj evoj ar
djevoje, djevojeta, zb. djevojad

djetinski> djetinjski
djetinstvo > djetinjstvo
djetinjarenje
djetinjarija
djetinjariti
djetinjast

djevojurak, djevojurka, V jd. djevojure,


N mn. djevojurci, G mn. djevojuraka
djevojurina

djevojka DLjd. djevojci, G mn. djevojaka i


djevojki
djevojkin i djevojin
djevovanje
djevovati, djevujem, djevujui
dl i dL krat. za decilitra
DL zajednika krat. za dativ i lokativ
dlaetina

dlaica
dlaina
dlaji

>

dlan i

dlani
dlaurina

dlaka;

ii

niz dlaku,

ii

uz dlaku

dlani
dlanina
dlani

DLI zajednika krat. za dativ, lokativ i


instrumental
dlijeto
dljetast
dm znak za decimetar
d-mol
dne (zast., dana)
dnevniar

dnevniarka

DLjd.

dnevniarki,

G mn.

dnevnik V jd. dnevnie, N mn. dnevnici


Dnjepar, Dnjepra
Dnjestar, Dnjestra
do> dol
do (glaz.); do (prij.)
doajen
dobaciva

dobauljati (dopuzati)

djevojenje

dobavlja

djevojetina

dobavljaica

djevojetov

dobavljaki

djevojica

dobie (zast.) > dobit(ak), pobjeda


dobijeliti, dobijeljen
dobitak, dobitka, N mn. dobitci, G mn. dobitaka
dobiti, dobijem, dobiven

djevojina

djevojiti

..

djevojura

djevojence

djevojin

I
""",,"

dnevniarki

dj eviki >

G mn.

djevojuljak, djevojuljka, V jd. djevojulje,


mn. dj evoj ulj ci, G mn. djevojuljaka

uv. od djevojka
(se), djevojei (se)

173

dobitniki

dobitniki

dobitnik Vjd. dobitnie, N mn. dobitnici


dobivalac, dobivaoca, Vjd. dobivaoe, G mn.
dobivalaca
dobivanje
dobivati, dobivam
dobiven
dobjei, dobjegnem, dobjegni, dobjegoh,
dobjee, dobjegao, dobjegla, dobjegav(i)
dobjegalac, dobjegaoca, Vjd. dobjegaoe,
G mn. dobjegalaca (dobjeglica)
dobjegavati, dobjegavajui
dobjeglica
dobjegnuti> dobjei
dobjeljivati, dobjeljujem, dobjeljujui
dobjeati
dobjeavati
doboga (pril., veoma, jako, silno, sve je doboga
skupo, ali: uje se pla do Boga)
dobolijevati, dobolijevajui
doboljeti, doboli, dobolio, doboljela,
doboljev(i)
dobo-torta
Dobra (rijeka), DLjd. Dobri
dobrahan, dobrahna (pjes.)
dobrahno (pjes.)
dobrano (pril.)
dobriak, dobrika, Vjd. dobriku, N mn.
dobrici, G mn. dobriaka
dobriica (bot.)
dobriina
dobri

(dobar

ovjek, ir)

dobroinac, dobroinca,
G mn. dobroinaca

V jd.

dobroine,

dobroinaki

Dobrote)
Dobroanka

Dobroanki
dobroudan, dobroudna
dobroudno

dobroudnost, dobroudnou

i dobroudnosti

dobrodoao, dobrodola (prid., dobrodola


prilika); dobro doao! (pozdrav)
dobrodnnost, dobrodunou i dobrodunosti
dobrohotan, dobrohotna
dobrohotnost, dobrohotnou i dobrohotnosti

174

dograivati, dograujem, dograujui

dodavati, dodajem, dodajui


dodekaedar, dodekaedra, G mn. dodekaedara
dodekaneski prema Dodekanez
dodijalost, dodijalou idodijalosti
dodijati, dodijam
dodijavanje
dodijavati, dodijavajui
dodijeliti, dodijelim, dodijeljen
dodiplomski
dodjela
dodjeljiva

dogrepsti, dogrebem
dogrmjeti, dogrmim, dogrmio, dogrmjela,
dogrmjev(i)
dogrtati, dogrem, dogrui
dogustiti, dogustilo mi je
dohaati

dohakati, dohakaem
dohitjeti, dohitim, dohitio, dohitjela > dohitati
(hitro doi)
dohodak, dohotka, N mn. dohodci G mn.
dohodaka
dohoditi, dohoah, dohodei
dohodni
dohodovni

doarati

doo

dohvaati

doaravati

dofen (pov.)

dohvat; na dohvat ruke


dohvatiti, dohvaen
dohvatljiv
dohvatljivost, dohvatljivou i dohvatljivosti
doimanje
doimati se, doimam se i doimljem se, doimajui
se, doimljui se
doista (pril.)
dojahati, dojaem
dojahivati, dojahujem, dojahujui
dojako> dosad
dojica um. od dojka i dojkica

dobrovoljev

doek N

mn.

doeci

(usp.

dogaaj

doetak)

doeka

dogaanje

doekati

dogaati

doekiva

doglavniki

se,

dogaajui

se

doglavnie,

doekivalo

doglavnik V jd.

doekivati, doekujem, doekujui

dogmatian, dogmatina

doekljiv

dogmatiar

dogmatinost, dogmatinou

i dogmatinosti
dogmatski
dogodine (pril., idue godine); drugo je do
godine, npr. od godine do godine
dogodovtina
dogorijevanje
dogorijevati, dogorijevam, dogorijevajui
dogorjeti, dogorim, dogorio, dogorjela,
dogorjev(i)
dogorjetina

mn. doetci, G mn.

doetaka

(dovriti)
i doli
doim (zast., dok)
doinj ati
doi

doitati
doitavati

doka

N mn .. doglavnici

dogmatiki

se

doeti, donem

DL jd. Dobroanki, G mn.

dograivati, dograujem, dograujui

dogrditi, dogrdjeti

dobrovoljnost, dobrovoljnou idobrovoljnosti


Dobruda (zem.)
docentski
docijepiti, docijepim, docijepljen, docijepiv(i)
docjepljenje
docjepljivati, docjepljujem; docjepljujui
docvjetati
docvjetavati

doetak, doetka, N

iz

dograivanje

dodjeljivanje
dodjeljivati, dodjeljujem, dodjeljujui
dodjenuti se (dodirnuti se)
dodola N mn. dodole (folk., osoba koja
sudjeluje udodolama)
dodole, dodola, mn. . r. (folk., nar. obiaj)
dodrijeti, dodrem, dodri, dodrijeh, dodrije, .
dodro, dodrla, dodrt, dodrv(i) i dodrijev(l)
> do derati
dodue i do due, v. 142. i 143.

dobroinstvo

Dobroani (ovjek

dodava
dodavaica

dobrovoljaki

doepati

N mn.

dodai um. od dodatak


dodatak, dodatka, N mn. dodatci, G mn.
dodataka

dobronamjeran, dobronamjerna
dobronamjernost, dobronamjernou i
dobronamjernosti
Dobroselo, Dobrosela (selo kraj D. Lapca),
Dobro Selo, Dobroga Sela (sela kraj
Imotskoga i Zadra)
dobrosretan (zast., sretan)
dobrostivost, dobrostivou i dobrostivosti
dobrostojei i dobro stojei
dobrosusjedski
dobrota (osobina), Dobrota (gradi)
dobrotski prema Dobrota
dobrotvornost, dobrotvornou i
dobrotvornosti
dobrovoljac, dobrovoljca, V jd. dobrovolje,
G mn. dobrovoljaca

dobroinitelj

Dobroanin

doda~i_________________________________________________________d_ok_a_d_(__
~

dOi

DL jd. doki, G mn. doaka i doki (lov.,

ekalite, eka)

dogovara

douti, doujem

doi, doem, doi, dooh,

dogradak, dogratka, N mn. dogradci, G mn.


dogradaka

doao, dola,

doav(i)

J.~.

dohoenje

dohramati, dohramljem
dohrana
dohraniti
dohranjivati, dohranjujem,
dohrliti

dohranjujui

dohvaanje

dojenaki

dojene, dojeneta,

zb.

dojenad

dojeivati, dojeujem, dojeujui,

ns. prema
dojezditi
dojka DLjd. dojci, G mn. dojaka i dojki
dojkica i dojica
dojmljivost, dojmljivou i dojmljivosti
dojueranji

dokad(a) i do kada (ujaem isticanju)

175

dokasna

dometak

dokasna i dokasno i do kasna ljeta, i do kasno


doba
dokazanost, dokazanon idokazanosti

doletjeti, doletim, doletio, doletjela, doletjev(i)


doli (vez., osim, nego)
dolian, dolina

dokaziva

dolinost, dolinou idolinosti

dokaljiv
dok god

dolihocefalan, dolihocefalna > dugoglav


dolihocefalija > dugoglavost

dokinne

dolijeiti, dolijeim, dolijeen

doklaenica

dolijepiti, dolijepim, dolijepljen


dolijetanje
dolijetati, dolijeem, dolijei, dolijeui
dolijevanje
dolijevati, dolijevajui
dolinka DL jd. dolinki, G mn. dolinki; (Sava)
Dolinka (rijeka)
doliti, dolijem, doliven, dolivi
dolnji > donji
dolomitski; Dolomitske Alpe (zem.)
dolje

doklaenik

V jd. doklaenik, N mn. doklaenici


doklaivati se, doklaujem se, doklaujui se
doklatiti se, doklaen
dokle; dokle god (kako dugo, daleko), doklegod
(donekle, do nekog mjesta)
dokoliar
dokolienje

dokoliiti, dokoliei

dokoljenica
dokoljenka DL jd. dokoljenei, G mn.
dokoljenaka idokoljenki
dokon (besposlen)

doljeivati, doljeujem, doljeujui

dokrajiti

doljepljivati, doljepljujem, doljepljujui


doljev
doljevak, doljevka, V jd. doljeve, N mn.
doljevci, G mn. doljevaka
doljni > donji
doljnji> donji

dokroiti

domaenje

doktori

domai

doktorina

domai, domaknem, domakni, domakoh,


domae, domakao, domakla, domaknut,

dokonanje
dokonati

(se)

dokonavati
dokrajenje

doktoriin

dokuiti, dokuen

domakav(i)

dokuiv

domaica

dokuivati, dokuujem, dokuujui

domain

dokuljiv

dokud(a) > dokle


dokuhati
dokuhavati
dokumentaristiki
dokumenti

dokumentiranost, dokumentiranou i
dokumentiranosti
dokvaiti

dol
dolac, dolca i doca, Vjd. dole i doe, G mn.
dolaca
Dolac (zagrebaka trnica, selo)
dolazak, dolaska, N mn. dolasci, G mn.
dolazaka
doli

176

domainski; domainska

dometati, domeem, domeui


domicati, domi em, domii, domiui
domijesiti, domijesim, domijeen
domijeati
domiljeti, domilim, domilio, domiljela,
domiljev(i)
dominij
Dominika (drava)
Dominie V jd. od Dominik
dominikane V jd. od dominikanac
dominikanev

Dominikanska Republika (drava)


dominion
domiljatost, domiljatou i domiljatosti
domjenak, domjenka, V jd. domjene, N mn.
domjenci, G mn. domjenaka
domnijevati (se)
domnjeti, domnijem
domobranac, domobranea, V jd. domobrane,
G mn. domobranaca
domoi se, domognem se, domogni se,
domogoh se, domogao se, domogla se,
domogav(i) se
domoroe, domoroeta, zb. domoroad
domorodac, domorodca, Vjd. domorode,
N mn. domorodci, G mn. domorodaca
domorodaki

(prid.)

kola

domainstvo> kuanstvo
domaiti, domaei

domahati, domaem
domahivati, domahujem, domahujui
domahnuti
domak, domka, V jd. dome, N mn. domci,
G mn. domaka (um. od dom)
domak, domaka, V jd. domae, N mn. domaci,
G mn. domaka (dohvat, domaaj); biti na
domak ruke
domala> domalo
domalo (uskoro, ubrzo, konj se tovi irazlijenio
se pa domalo ne e biti za trku, ali: nita mi
ne treba do malo zdravlja)
dometak, dometka, N mn. dometci, G mn.
dometaka

doprinesti

dometati

domorotka DL jd. domorotki, G mn.


domorodaka i domorotki
Domovinski rat
don (kao poasni naziv ispred imena
katolikoga sveenika u primorskim
krajevima: don Frane Buli; kao titula uz
ime panjolskog plemia velikim slovom:
Don Juan, Don Quijote)
Don, Dona (rijeka)
donalijevanje
donalijevati
donde (prit.)
Donjec, Donjeca (rijeka)
donjecki
donedavna i donedavno
donekle
donesti> donijeti
donijeti, donesem, donijeh i donesoh,
donijev(i), donio, donijela, donijet i obinije
donesen
Don Kihot (na lik za p. Don QUijote)
donkihoterija > donkihotstvo

donkihotski
donkihotstvo G mn. donkihotstava
donle> donde
donosilac, donosioca, V jd. donosioe, G mn.
donosilaca
donoe,donoeta,zb. donoad

donoenje prema donositi


donuan
donji (kao sastavni dio mjesnih imena pie
se velikim slovom: Donji Lapac, Donji
Miholjac, Donja Stubica; kad nije sastavni
dio imena, nego je slobodan atribut, pie se
malim slovom: donja Posavina)
donjoeljusni

donjogradski
donjolapaki

donj omiholj aki


donjostubiki

doonda i do onda
doondanji
dopadljivost, dopadljivou i dopadljivosti
dopei, dopeem, dopeci, dopekoh, dopee,
dopekao, dopekla, dopeen, dopekav(i)
dop icati prema dopei
dopijevanje
dopijevati (dopjevavati), drugo je dopjevati
doping N mn. dopinzi, doping-kontrola>
dopinka kontrola
dopinki
dopisniki

dopisnik V jd.
dopisnitvo

dopisnie,

N mn. dopisnici

dopjeaiti

dopjevati (svriti pjevanje, drugo je dopijevati)


dopjevavati, dopjevavajui
doplaivati, doplaujem, doplaujui

doplatak, doplatka, N mn. doplatci, G. mn.


doplataka
doplatiti, doplaen
dopletati, dopleem, doplei, dopleui
doplitati, dopliem, doplii, dopliui >
dopletati
dopodne, v. 120.
doprijeti, doprem, dopri, doprijeh, doprije,
dopro, doprla, doprv(i) i doprijev(i)
doprinaati> pridonaati
doprinesti v. doprinijeti> pridonesti

177

doprinijeti

dota kati

Dragica

dotei

doprinijeti, doprinesem, doprinesi, doprinijeh,


doprinije, doprinesoh, doprinese, doprinio,
doprinijela, doprinijevi > pridonijeti
doprinoenje > doprinos
dopumbeni > dopunski
dopusni
dopusnica
dopustiti, dopustim, doputen
dopustljiv i dopustiv
doputenje
doradak, doratka, N mn. doradci, G mn.
doradaka
doraivati, doraujem, doraujui

doskakati, doskaem, doskai, doskakav(i)


(svr., skaui doi); doskaem, doskai,
doskaui (ns. prema doskoiti)
doskitati se, doskitam se i doskiem se, doskitaj
se i doskii se
doskoica
doskoiti

doskora i doskoro (ali: do skora vienja)


doskoro
doslije (zast., dosad)
dosluh N mn. doslusi (tajni dogovor, urovanje)
dosljedan, dosljedna
dosljednost, dosljednou i dosljednosti

dorastao, dorasla

dospijee

doraivati, doraujem, doraujui

doruje

dospijevanje
dospijevati, dospijevajui
dospjelost, dospjelou i dospjelosti
dospjetak N mn. dospjetci, G mn. dospjetaka
dospjeti, dospijem, dospjeh, dospij, dospio,
dospjela, dospjev(i)
dostalac, dostaoca, V jd. dostaoe, G mn.
dostalaca

doreenost, doreenou idoreenosti


dorei, doreem

idoreknem, doreci idorekni,


dorekoh, doree, dorekao, dorekla, doreen,
dorekav(i)
doruak, doruka, N mn. doruci, G mn.
doruaka

dotei, doteem

idoteknem, dotekni, dotekoh,


dotekao, dotekav(i)
dotepenac, dotepenca, Vjd. dotepene, G mn.
dotepenaca
dotepuh V jd. dotepue, N mn. dotepusi
dotee,

doteati
doteavati

doticaj (dodir); *doticaj > dotjecaj


doticanje (dodirivanje)
doticati, dotiem, dotiui (prema dotaknuti)
dotinik V jd. dotini e, N mn. dotinici
dotjecaj> dotok
dotjecanje prema dotjecati (dotok)
dotjecati, dotjeem, dotjeui (prema dotei)
dotjeranost, dotjeranou idotjeranosti
dotjerati
dotjeravati i dotjerivati
dotjeriva

dotjerivanje
dotjerivati, dotjerujem, dotjerujui idotjeravati
dotkati, dotkam
dotle

dovikivati, dovikujem,
doviti, dovijem

dovikujui

dovlaenje

dovlaiti

dovle
dovodac, dovodca, V jd. dovod e, N mn.
dovodci G mn. dovodaca
dovoenje

dovoljnost, dovoljnou idovoljnosti


dovoenje
dovratak, dovratka, N mn. dovratci, G mn.
dovrataka
dovri, dovrgnem > dobaciti
dovfi, dovrem (zast.) > dovriti
dovrh
dovrijei, dovrem (zast.) > dovriti
dovrenost, dovrenou i dovrenosti
dovretak, dovretka, N mn. dovretci, G mn.
dovretaka
dovrvjeti, dovrvim, dovrvi, dovrvjeh, dovrvio,
dovrvjela, dovrvjev(i)
dovui, dovuem, dovuci, dovukoh, dovue,
dovukao, dovukla, dovuen, dovukav(i)

dorukovati, dorukujem, dorukujui

dostavlja

dorzalni
dosad(a) i do sada

dostavljaica

dotoiti

dostavljaki

dotrajalost,

dosaivati, dosaujem, dosaujui

dostii,

dotrati
dotravati

dozlaboga (pril., preko svake mjere, strano)


dozlogrditi

dostignue

dotuenost, dotuenou idotuenosti

dozlogrivati, dozlogrujem, dozlogrujui

dostian, dostina
dostiiv i dostiljiv
dostinost, dostinou i dostinosti
dostojanstvenik Vjd. dostojanstvenie, N mn.
dostojanstvenici
dostojanstvenost, dostojanstvenou i
dostojanstvenosti
dostojnost, dostojnou idostojnosti
dostupaan, dostupana > dostupan
dostupnost, dostupnou i dostupnosti

dotui, dotuem,

dotuci, dotukoh, dotue,


dotukao, dotukla, dotuen, dotukav(i)
dotud i do tuda

doznaiti, doznaim, doznaen

douen

dozrelost, dozrelou idozrelosti


dozreti, dozorim (postati zreo)
dozrijevanje
dozrijevati, dozrijevajui
doivjeti, doivim, doivio, doivjela, doivljen
dpt znak za dioptriju
dr. krat. za doktor, drugi, drugo (i dr.)
dra (korov)
Dra (grad)
draa (bot.)

dosei,

dosegnem, dosegni, dosegoh, dosee,


dosegao, dosegla, dosegnut, dosegavi
dosele (zast., dosad)
doseljeniki

doseljenik Vjd. doseljenie, N mn. doseljenici


dosezati, doseem, doseui
dosean, dosena
dosenost, dosenou i dosenosti
dosije, dosijea> dosje
dosinonji

dosizati> dosezati
dosje, dosjea
dosjeati se, dosjeajui se
dosjeivati se, dosjeujem se, dosjeujui se
dosjelost, dosjelou i dosjelosti (prav.)
dosjetiti se
dosjetka DL jd. dosjetki, G mn. dosjetaka i
dosjetki
dosjetljiv
dosjetljivac, dosjetljivca, V jd. dosjetljive,
G mn. dosjetljivaca
dosjetljivev

dosjetljivost,

178

dosjetljivou

i dosjetljivosti

dostignem, dostigni, dostigoh, dostie,


dostigao, dostigla, dostignut, dostigav(i)

dosuivati, dosuujem, dosuujui

dosuti, dospem, 3. os. mn. dospu


doaptati, doapem, doapi
doae (zast., dolazak); advent, doae (vjer.)
doetati, doeem idoetam, doei i doetaj
doljaki

doljak, doljaka, V jd. doljae, N mn. doljaci


dotaknem, dotakni, dotakoh, dotae,
dotakao, dotakla, dotaknut, dotakav(i)
dotad(a) i do tada
dotakati, dotaem, dotaui
dotai,

dotrajalou

i dotrajalosti

douniki

dounik V jd.
dounitvo

dounie,

N mn. dounici

dovaati, dovaajui

dovde
dovdje > dovde
dovesti, dovedem (vodei dopratiti) dovedi,
dovedoh, doveo, dovela, doveden,
dovedav(i)
dovesti, dovezem (vozei dopremiti) dovezi,
dovezoh, d6veze, dovezao, dovezla, dovezen,
dovezena, dovezav(i)
dovesti, dovezem (vezui dovriti) dovezi,
dovezoh, d6veze, dovezao, dovezla
(dovezla), dovezen, dovezav(i)
dovijati se (domiljati se)
dovijek(a) (pril., zauvijek)
dovikati, doviem, doviui

doziivati, doziujem, doziujui

doznaivati, doznaujem, doznaujui


doznanica

draav

draki prema Dra;

Karlo Draki (pov.)


mn. draosijeci (ono ime se sijee
drac) > kosir
drag, draga, drago odr. dragi, draga, drago
dragaDLjd. drazi (dolina, uvala)
Draga DLjd. Dragi (ime); Senjska Draga (selo)
Dragica
draosijek N

179

Dragiin

drjemljiv

Dragiin

dretvi

dragocjen
dragocjenost, dragocjenou i dragocjenosti
dragoa (rijetko, dragost)
dragonja (vol); kao ime volu i Dragonja;
Dragonja (rijeka)
dragost, dragou i dragosti
dragovi, dragoviu moj
dragovoljac, dragovoljca, Vjd. dragovolje,
G mn. dragovoljaca

drevno st, drevnou i drevnosti


drezina
dredati, dredim
Drenik Grad, G Drenik Grada
drhat, drhta
drhtanje
drhtati, drhtim i drhem, drhi, drhui i

dragovoljaki

dragovoljev

dragovoljnost, dragovoljnou i dragovoljnosti


drahma (gr. novac)
dramatian, dramatina
dramatiar
dramatiarev

i dramatiarov
dramatiarka DL jd. dramatiarki, G mn.
dramatiarki
dramatiarov

i dramatiarev

dramatiarski

dramatino
dramatinost, dramatinou

i dramatinosti

dramatski
dramaturki
drap tkanina
drastian, drastina

drastinost, drastinou

i drastinosti

drakati
Drako
draeja
draesno
draesnost, draesnou i draesnosti
draest, draeu i draesti
draestan, draesna
draica um. od draga
drailac, draioca, V jd. draioe, G mn.
drailaca
dreanje
dreati, dreim, dreei
dreav

dreiti > dreati


dren (cijev, cjevica), drugo je drijen
Drenopolje (zem.)
Drenovac (mjesto)
drenovaki prema Drenovac
Dresden (zem.)
dresina > drezina

180

drhtei

drhtavac, drhtavca, Vjd. drhtave, G mn.


drhtavaca
drhtavica
drhtjeti, drhtim, drah, drhtio, drhtjela, drhtei
drhnuti i drhtnuti
drhtuljiti
drhturiti
drijem
drijemak, drijemka, N mn. drijemci, G mn.
drijernaka
drijemalac, drijemaoca, Vjd. drijemaoe,
G mn. drijemalaca
drijemalica
drijemalo
drijeman, drijemna; kamp. drjemniji >
drjemljiv
drijemanje
drijemati, drijemam i drijemljem, drijemajui i
drijemljui

dri.iemavac, drijemavca, Vjd. drijernave,


G mn. drijemavaca > drijemalac, visibaba,
drijemavica (sova)
drijemavica (bolest, sova)
drijemina > drjemina
drijeme ljd. drijemeom> drijem
drijemovac, drijemovca (bot.)
drijen N mn. drijenovi, drugo je dren
drijenak, drijenka, N mn. drijenci, G mn.
drijenaka
drijenje (zb. od drijen)
drijeenje
drijeiti, drijeen, drijeei
drijeti, drem (zast.) > derati
drijevo (zast.) > drvo, brod
dripac, dripca, V jd. dripe, G mn. dripaca

drjemeljiv
drjemljiv

drjemljivac, drjemljivca, V jd. drjemljive,


G mn. drjemljivaca
drjemljivica
drjemljivko
drjemljivost, drjemljivou i drjemljivosti
drjemniji kamp. od drijeman
drjemnuti
drjemOVac > drijemovac
drjemovan
drjemovka > visibaba
drjemovnost, drjemovnou i drjemovnosti
drjemucati
drjemuckati
drjemucnuti
drjeni, V. i 45.3.

drskost, drskou i drskosti


dri um. od drak
drkati (huckati viui dr!)
druga, druge, drugi
drugaije i drukije
drugaiji i drukiji

drjeni

drugoroeni

drjenik
drjenov
drjenovac

drugovrstan, drugovrsna
druid (keltski sveenik)
druidski
drukije i drugaije
drukiji i drugaiji
drutvenost, drutvenou i drutvenosti
drutvo; Drutvo hrvatskih knjievnika,
Drutvo hrvatskih skladatelja, Hrvatsko
filoloko drutvo, Hrvatsko prirodoslovno
drutvo
drueljubiv
drueljubivost, drueljubivou i
drueljubivosti
drueljubije
drui um. od drug
druine, druineta, zb. druinad
drvar (radnik)
Drvar (gradi)

drjenovaa

drjenovica
drjenovina
drjenjina
drjenjinica
drjenjinovica
drlja
drljaa

drmadija (drmator)
drme (ples)
drme > drme
drobac, dropca, Vjd. drop e, G mn. drobaca
drobak, dropka, N mn. dropci, G mn. drobaka
drobljivost, drobljivou i drobljivosti
drogerija
dronjak, dronjka, Vjd. dronje, N mn. dronjci,
G mn. dronjaka
dronji

dropac, dropaca

(zoo!.)
> drozdi
droka DL jd. droki, G mn. droki (koija)
drozak, drozga, N mn. drozgovi > drozd
drozdi um. od drozd
drozd ovi (mali drozd)

droi

droanica

dr, sc.

dripina
drjemina,

drjemlji_v_a_c__________________________________________________________d_r_v_~_e_d_a_c

V. i 45.3.

droe
droenica > droanica
drsko prema drzak

drugari
drugarina
drugariin

drugdje
drugi, druga, drugo; drugi put; Drugi svjetski
rat
drugobratued
drugojaije> drukije
drugojaiji> drukiji

drvee
drvenjaa

drveniti (se) (postajati drven)


drvenjenje prema drveniti
drvlje
drvnoindustrijski
drvocjep
drvodjelac, drvodjelca, V jd. drvodjele,
G mn. drvodjelaca
drvodjelja
drvodjeljac, drvodjeljca, V jd. drvodjelje,
G mn. drvodjeljaca
drvodjeljstvo
drvojedac, drvojedca, N mn. drvojedci, G mn.
drvojedaca

181

drvojetka

dugoratski

drvojetka DLjd. drvojetki, G mn. drvojedaka i


drvojetki

dubiti, dubjm (stajati uspravno), dubljah,

drvoreev

dubiti, dl1bjm > dupsti


dubi (port.)
duble, dublea (nepravo zlato)
dublirati (film., biti dubler)
dubljenje prema dubiti, dubim, v. dubenje
dubljina> dubina
duborezac, duboresca > rezbar
dubokoumnost, dubokoumnou i
dubokoumnosti

drvorezac, drvoresca, V jd. drvoree, G mn.


drvorezaca
drvorezaki prema drvorezac i drvoreza
drvosjea

drvosjek> drvosjea
drvoto

drvotoac, drvotoca,

G mn.

drvotoaca

drvotoan

> crvotoan
drvotoina > crvotoina
drvotrev prema drvotrac
drvotrac, drvotrca, V jd. drvotre, G mn.
drvotraca
drzak, drska
drzniki

drznik V jd. drznie, N mn. drznici


drzovitost, drzovitou i drzovitosti> drskost

Dubravica

djelo)

N mn.

dravno odvjetnitvo
dravnopravni
dravotvorac, dravotvorca, V jd. dravotvore,
G mn. dravotvoraca
dravotvornost, dravotvornou i
dravotvornosti
dre

Dubrovnik V jd.

G mn.

Dubrovnie

duani
duandija

dukati

um. od dud

dudovaa

dualist
dnalistiki

dugaak

duba

Duga Resa (naselje)


Dugi Dol (naselje)
Dugi otok (otok)
Dugi Rat (naselje)

>

dupac

dubak, dupka (uduben, ugnut)


dubak, dupka, N mn. dupci, G mn. dl1biikii
dubem prema dupsti
dubenje prema dupsti
Dubica; Hrvatska Dubica, Bosanska Dubica
Dubianin

N mn. Dubiani
Dubianka DL jd. Dubianki, G mn. Dubianki
dubiki; bosanskodubiki

dubinomjer
dubiozan, dubiozna (sumnjiv)
dubioznost, dubioznou i dubioznosti
(sumnjivost)

182

(koji se odnosi na duhanje, koji slui za


duhanje) > puhai

duanski
dudi

dugobradi

dugocvjetan, dugocvjetna
dugoasan, dugoasna> dosadan
dugoljetan, dugoljetna > dugogodinji
Dugootoanin prema Dugi otok
dugootoki prema Dugi otok
Dugopolje (naselje)
dugopoljski
dugoprsti

dugoratski prema Dugi Rat

u dugi dugovetni

duhai

duandijski

dudukati, duduem, duduui


duga DLjd. dugi i duzi (na bavi); duga
DLjd. dugi (na nebu)

drei

obino

dugovjenost, dugovjenou i dugovjenosti


dugovjek
dugovremen
dugovremenost, dugovremenou i
dugovremenosti
duh V jd. due, N mn. dusi i duhovi; Duh Sveti
(ime), Duhovi (blagdan)
duha > puha
duhaki (koji se odnosi na duhae) > puhaki

Dubrovani

duhalica > puhaljka


duhan
duhandija
duhanite
duhaniti
duhankesa
duhanski
duhanje > puhanje
duhati, duem (glaz.) > puhati
duhnuti, duhnem
duhoborac, duhoborca, Vjd. duhobore,
G mn. duhoboraca
duhovan, duhovna
Duhovi (blagdan), v. duh
duhovidac, duhovidca, V jd. duhovide,
N mn. duhovidci, G mn. duhovidaca
duhovit
duhovitost, duhovitou i duhovitosti
duhovni
duhovnica > redovnica
duhovniki

duhovnik V jd.

(pov.)
dulineja

(alj., draga, dragana, po junakinji


Cervantesova romana)

duljenje
duljinomjer
dumaa

dugoui

duan

dravni odvjetnik i

dukatski
Dukljanin N mn. Dukljani; Pop Dukljanin

dugovjean,dugovjena

Dubrovanka DL jd. Dubrovanki,


Dubrovanki > Dubrovkinja

dravnoodvjetniki prema

Dugoselac, Dugoselca, V jd. Dugosele,


G mn. Dugoselaca
Dugoseika DL jd. Dugoseiki, G mn. Dugoseiki
Dugo Selo (naselje)
dugoselski
dugosjen
dugotrajan, dugotrajna

dubrovaki; dubrovaka republika i


Dubrovaka Republika (pov.); Rijeka
dubrovaka (zem.); Dubrovako-neretvanska

drak, drka, N mn. drci, G mn. draka


dravnie V jd. od dravnik
dravnitvo

(ime)
dukati

dugovetan, dugovetna,

upanija

duhovnitvo
duhovnost, duhovnou i duhovnosti
duhovski
duka DLjd. duki (vojvoda); Duka DLjd. Duki

dugoronost, dugoronou idugoronosti

Dubravkin

Dubrovanin

dUbaac, dubaca

dugoroan, dugorona

Dubravka DL jd. Dubravki (ime), Dubravci

dra

dravniki

Dugoreanin N mn. Dugoreani


Dugoreanka DL jd. Dugoreanki, G mn.
Dugoreanki
dugoreki

dubei

(Gundulieva

dvadesetaa

Dugoreanin

duhovnie,

N mn. duhovnici

Dumas; Dumas Otac, Dumas Sin


dum-dum
dumdum-metak> dumdumski metak
dumping> damping
dunuti (iznenada doi); drugo je duhnuti
dunjovaa
dupac

(bot.)

dupke (priZ.)
dupkom (pril.)
duplijer > duplir
duplir
dupsti, dubem (praviti udubinu), dubljah i
dubijah, dubei, dubao, dubla, duben
dur; dur-akord, dur-Ijestvica, e-dur (glaz.)
duraluminij
duak; ispiti na duak
duevnost, duevnou i duevnosti
duini

duik (znak N)
duniki
duobriniki

duobrinik V jd. duobrinie, N mn.


duobrinici
duogupka DL jd. duogupci i duogupki,
Gmn. duogupkiiduogubaka
duvak N mn. duvaci (folk., koprena, veo)
dudevi

duinomjer
duniki

dunik V jd. dunie, N mn. dunici


dunosni
dunost, dunou i dunosti
dva, dvaju, dvama (2)
dvadesetaa > dvadesetica

183

dvadesetak

dvomjeseje

dvadesetak, dvadesetka, N mn. dvadesetci,


G mn. dvadesetaka

dvodimenzionalnost, dvodimenzionalnou i
dvodimenzionalnosti

dvadesetetverosatni

dvoglasniki

dvadesetka DLjd. dvadesetki, G mn.


dvadesetaka i dvadesetki > dvadesetica
dvadesetogodinjak V jd. dvadesetogodinjae,
N mn. dvadesetogodinjaci
dvadesetogodinji
dvadesetorica

dvoglasnost,

dvadesettrei

dvanaesnini prema

dvanaesnik
dvanaesnik N mn. dvanaesnici
dvanaest (12)
dvanaesterac, dvanaesterca, V. jd.
dvanaestere, G mn. dvanaesteraca

zb. dvogoad
dvogodac, dvogodca, N mn. dvogodci, G mn.
dvogodaca
dvogodinjak V jd. dvogodinjae, N mn.
dvogodinjaci
dvogodinji
dvogotka DL jd. dvogotki, G mn. dvogodaka i
dvogotki
dvogupka, dvogupci, G mn. dvogubaka i
dvogupki (zast., duplikat)
dvojaiti, dvojaei
dvojajani

dvanaestodnevni
dvanaestogodinjak V jd. dvanaestogodinjae,
N mn. dvanaestogodinjaci
dvanaestogodinji

dvojbenost,

dvanaestomjeseni

dvanaestpnt, dvanaest puta


dvaput i dva puta
dvije, dviju, dvjema
dvijetisui i dvijetisuiti (2000.)
dvjesta> dvjesto (200)
dvjestogodinji
dvjestogodinjica
dvjestoti (200.)
dvjestotisui i dvjestotisuiti (200 000.)

dvoboan,dvobona
dvobraan,dvobrana

dvobranost, dvobranou i dvobranosti


dvobrazdan, dvobrazdni, dvobrazdni plug
dvocijevan,dvocijevna
dvocijevkaDLjd. dvocijevki, G mn.
dvocjevaka, dvocijevki
dvocjevac, dvocjevca, G mn. dvocjevaca

dvoinki

dvolan

dvolanost, dvolanou i dvolanosti


dvodihalica
dvodijelan, dvodijelna
dvodimenzionalan, dvodimenzionalna

184

denet

dvomjeseni
dvomjesenik

dvotoka DL jd. dvotoki,


dvotoki > dvotoje

dvomjeseno

dvotraan, dvotrana

dvonedjeljni, od dvije nedjelje, inae >


dvotjedni
dvonoke
dvonoac, dvonoca, V jd. dvonoe, N mn.
dvonoci, G mn. dvonoaca
dvooblian, dvooblina
dvooblinost, dvooblinou i dvooblinosti
dvopartijski > dvostranaki
dvopek N mn. dvopeci
dvopjev G mn. dvopjeva
dvopreg N mn. dvoprezi
dvorac, dvorca, V jd. dvore, G mn. dvoraca
dvoredac, dvoredca, N mn. dvoredci, G mn.
dvoredaca
dvorini
dvorodac, dvorodca, V jd. dvorode, N mn.
dvorodci, G mn. dvorodaca
dvoroac, dvoroea, Vjd. dvoroe, N mn.
dvoroci, G mn. dvoroaca
dvoruan,dvoruna
dvosedmini
dvosjean>

> dvotjedni
dvosjekli

dvolian, dvolina

dvosjed
dvosjedac, dvosjedca, N mn. dvosjedci, G mn.
dvosjedaca
dvosjek> dvosjekli
dvosjemen
dvoslonost, dvoslonou i dvoslonosti
dvosmjeran, dvosmjerna
dvosmjernost, dvosmjernou idvosmjernosti
dvospolac, dvospolca, Vjd. dvospole, G mn.
dvospolaca
dvospolan, dvospolna
dvospolnost, dvospolnou i dvospolnosti

dvoliiti, dvoliei

dvostavani

dvolije

dvolinost, dvolinou

dvostih N mn. dvostisi, G mn. dvostiha


dvostjen

dvolinjak

dvostranaki

dvokolosijean, dvokolosijena

dvoetvrtinski

dvoinaka

i dvojbenosti
dvoje, dvojeta, zb. dvojad > blizane
dvojica um. od dvojka> blizanka
dvoje G dvojeg(a), dvog(a), D dvojem, dvom,
L dvojem i dvorne, I dvojim(a), dvoma,
mn. NAV dvoji, dvoje, dvoja, G dvojih, DLJ
dvojim(a); u dvoje
dvojezinost, dvojezinou i dvojezinosti
dvojica
dvojina
dvojinski
dvojka DL jd. dvojci, G mn. dvojaka i dvojki>
dvica (kao brojka i ono io ona oznauje)
dvojnice
dvojniki prema dvojnik
dvojnie V jd. od dvojnik
dvojnitvo G mn. dvojnitava
dvojnost, dvojnou i dvojnosti

(11200 000)

G mn.

dvojbenou

dvojezian, dvojezina

dvjestotnina (11200)

dvoinka DL jd. dvoinki,

i dvoglasnosti

dvogoe, dvogoeta,

dvanaesteraki

dvjestotisuina

dvoglasnou

dvomjeseni

i dvolinosti
V jd. dvolinjae, N mn. dvolinjaci

dvoluan, dvoluna

dvostruiti, dvostruei

dvoljetac, dvoljetea, N mn. dvoljetci, G mn.


dvoljetaka
dvoljetni > dvogodinji
dvoljetnica (bot.)

dvostupani> dvostupani

dvome

dvomjesean, dvomjesena

dvokrnjak N mn. dvokrnjaci


dvotaktan, dvotaktna

dvomjeseje

dvotoje

dvostupani

(koji ima dva stupca)

dvosveani

dvosvezani

G mn.

dvotoaka

dvotreinski

dvouka, dvouki i dvouci, G mn. dvouaka i


dvouki
dvovalentnost, dvovalentnou i dvovalentnosti
dvovlae > dvovlae
dvovlasniki (koji se odnosi na dvovlasnike)
dvovlasnik V jd. dvovlasnie, N mn. dvovlasnici
dvovlasnitvo G mn. dvovlasnitava
dvovlae

dvovrstan, dvovrsna
dvoznaan, dvoznana
dvoznanost, dvoznanou i dvoznanosti
dvozubac, dvozupca, Vjd. dvozupe, G mn.
dvozubaca
dvozupka DL jd. dvozupci, G mn. dvozubaka i
dvozupki
dvoenac, dvoenca, V jd. dvoene, G mn.
dvoenaca
dvoian, dvoina

Dy znak za distrozij
o (delta), npr. o-zrake

D
d (v. 4. i 21.)
daba> dabe
dabe> badava, besplatno, uzalud, na dar
Dafer
damahirija> republika; Socijalistika
Libijska Arapska Narodna Damahirija>
Socijalistika Libijska Arapska Narodna
Republika
dambo (engl. jumbo) > golem, velik, divovski
dambodet (zrak., velemlanjak)
damija; Careva damija (u Sarajevu)
damijski
dapati (razg.) > otimati, grabiti
dbun > bun, grm
dehenem (musl.) > pakao
delat> krvnik
delatski
de~ (vrsta pekmeza)
demat (musi. vjerska opina)
demper
demzbondovski prema James Bond
denaza (musI.) > sprovod
denet (musi.) > raj, nebo

185

denetski

alski

-------------------------------~

denetski
dentlmen> gospodin
dentlmenski
dep
dep ar
deparac,deparca
deparica
deparo> dep ar
depi

depina
depni
depokradica> depar
depovina
dersej (vrsta tkanine)
det (mlanjak)
detset (bogatai, mondenci)
detsetovac, detsetovca, V jd. detsetove,
G mn. detsetovaca > bogata, mondenac
detsetovski > bogataki, mondeni
dez Uazz)
dez-bend> dez-sastav, dez-orkestar
dezer > dezist
dez-glazba
deziranje
dezirati (svirati dez)
dezist
dezistiin
dezistiki

dezmen > dezist


dez-orkestar, dez-orkestra
dez-sastav
dezva G mn. dezava, dezvii i dezvi
dezvica
Dibnti, Dibutija; Republika Dibuti (drava)
dihad (sveti rat)
diju-dicu, diju-dicua (port.)
dilit (koplje)
dilitati se
dilitnuti se
din (itna rakija)
Dingis-kan
dingl (najavnica)
dins (eng!. jeans; platno. traperice)
dins-hlae > traperice
dinsice > traperice
dins-konlja
dins-moda
dins-odjea

186

ardin>

dins-suknja
dip (automobil)
Divo (ime)
doger (trkac"')
doging (trc"'anje)
dogirati (trc"'ati)
dojstik (svesmjernica)
dokej
dokejski
doker
dombovit (neravan, o putu, livadi)
don ka > dunka
Dore (ime); Dore Dri
duda
dudo
dul (fiz.) od Joule
dumbus> graja, vreva, zbrka, nered
dungla > prauma
dunka DLjd. dunki, G mn. dunki
(dalekoistoc"'na brodica)
duboks
dus (sok)

aci,

G mn.

ubre, ubreta>

ukaDLjd. uki,

avolad

rua
(crvena slatka jabuka);
(zbirka Vrazovih pjesama)
ulistan > ruinjak
umbir (vrsta mirodije)
urevac, urevca (grad)
urevaa (gljiva)

avolji

urevaki

eeran, eerna

> veseo, pripit


em, ema, N mn. emovi (dio orme); drugo je
dem
eram, erma i erma, erme
enova> Genova
enoveanin > enovljanin iGenovljanin
enovljanin N mn. enovljani iGenovljani
enovljanka DLjd. enovljanki, G mn.
enovljanki iGenovljanka
enovski i genovski

urevanin

erdan

uve

erdani
erdap

akovati, akujem, akujui

akovanin,

N mn. akovani, prema akovo


akovanka DL jd. akovanki, G mn.
akovanki
akoviani,

mladi

ikan

ikati, ikam
iknuti

inuha

prema

io

akovica
akovianka DL jd. akovianki,
akovianki

G mn.

(revolucionar),

akovo

kraj)
v. Gjalski

> naunica, biserak


(usklik)

ipati
ipiti

ipnuti, ipnem

akoviki prema akovica

akovtina (akovac"'ki

(bot.)
(ime)

uriin
urmanec, urmanca

"uro

isati

(skakati)
skoc"'iti)
isnuti (naglo skoc"'iti)
ogat (konj bijelac)
ou (potplat)
isiti (naglo

(zem.)

uro, ure

utura
nture>

ujedno, poprijeko, jedno s drugim


mladoenja,

zarunik

ilko

akovica

G mn.

(klisura)

erma

akovaki prema akovo

urevani

uric(a)
urica

uvegija>

> brzica;

N mn.

ulabije

urevanka DL jd. urevanki,


urevanki

eref

akonski

akovi; uro akovi


akovi" (tvornica)

ukiin prema ukica


ulabija

avolski

i eram
erz > momak,
erzelez Alija

gnoj, smee
Vjd. uka

ul>

avolov

(poslastica)

alski, alskoga,

zb.

avoli

akonat

ubrad, ubradi

avolast

avoliin

aka

ubar,

(prezime); orieva ulica (u Zagrebu)


napit
ubra> gnoj, smee

avolan, avolana

erdap

(grad)
akovianin N mn.

avolci,

avolica

akon

akonija

ornut>

ori

avolina

aki

N mn.

avO, avola;

avoli

ai
ae,

ore

avole, avoleta,

ae, aeta

Vjd.

oniti

vrt, perivoj

atvo
avao, avla,

G mn. avala
do avola
avolak, avolka, V jd. avole, N mn.
G mn. avolaka

ak

efijaltski

ardin

--------------------------------------

meunarodna

krat. za istok (eng!. East, hrv.

krat. I)
eda (vez., zast.); eda li
Eden (bib!., kraj na Bliskome istoku), pren.
Eden i eden (raj)
Edhem (ime); Edhem-efendija
Edipov kompleks
edmemoar
Eduard
E-dur
EEG krat. za elektroencefalogram i
elektroencefalografiju
efendijski
efeki prema Efez
Efijalt (grc"'ki izdajica pren. i efijalt)
Efijaltov
efijaltski

187

efikasnost

eksces

efikasnost, efikasnou i efikasnosti>


uspjenost, djelotvornost
egalizacija
egalizacijski
Egejsko more (zem.)
Egidije
Egipat, Egipta; Arapska Republika Egipat
(drava)
egipatski prema Egipat
Egipanin N mn. Egipani
Egipanka DL jd. Egipanki, G mn. Egipanki
egiptoloki
egocentrian, egocentrina
egocentrinost, egocentrinou
egocentrinosti

egoist> sebinjak, samoivac


egoistian> sebian
egoistiki> sebian, sebino
egoistino

>

sebino

egoistinost, egoistinou

egoistinosti

sebinost

egoizam, egoizma> sebinost


egzaktan, egzaktna
egzaktnost, egzaktnou i egzaktnosti
egzaltacija
egzantem (koni osip)
egzarh N mn. egzarsi
egzeget
egzegetika DL jd. egzegetici
egzegeza
egzekucija
egzekucijski
egzekutiva > izvrna vlast
egzekutivni > izvrni
egzekutor> izvritelj, krvnik
egzekvatura
egzem (perutac)
egzemplar> primjerak, uzorak
egzercir > vj eba
egzil> progonstvo
egzistencija
egzistencijalist

>

ekselencija> ekscelencija
ekshalacij a
ekshibicija
ekshibicijski
ekshibicionist

egzogamija
egzogen> izvanjski
egzorcist
egzorcizam, egzorcizma
egzoterian, egzoterina

ekshibicionistiki

egzotermian, egzotermina

egzotian, egzotina
egzotinost, egzotinou i egzotinosti

egzotika DL jd. egzotici


egzudat > eksudat
ehinokok N mn. ehinokoki > pasja trakavica
ehinokokni
ehkati, ehkam (uzvikivati eh)
eho (s. r.) N mn. eha > jeka, odjek, odzivEiffelov toranj
eis (glaz.)
ekave V jd. od ekavac
ekcem> egzem
EKG krat. za elektrokardiogram i
elektrokardiografiju
eklektiar > eklektik
eklektiki

eklektik V jd.

eklektie,

N mn. eklektici

ekliptiki

ekliptika DL jd. ekliptici


ekologija
ekologistiki

ekoloki
ekonomajzer> predgrija
ekonomian, ekonomina

ekonomiki

> ekonomski

ekonominost, ekonominou

egzistencijalistiki

ekscentrian, ekscentrina

egzistencijalizam, egzistencijalizma
egzistencijalni> egzistencijski
egzistencijski
egzistirati (postojati, ivjeti, ivotariti)
egzodus (izlazak, istup)

ekscentrinost, ekscentrinou

188

ekonominosti

ekonomija
ekonomikaDLjd. ekonomici
ekopatrola (ekoloki nadzor)
ekorazvoj (ekoloki razvoj)
ekosustav (ekoloki sustav)
ekrandija
eks. krat. za ekspresivno
eks car > rascar
ekscelencija> preuzvienost; Vaa
Ekscelencija, Njegova Ekscelencija

ekscentrinosti

ekscerpirati
ekscerpt> ispisak, izvadak
eksces> ispad, izgred

ekvinokcij

ekselencija

ekshibicionizam, ekshibicionizma
ekshorta (pouka, kratki govor)
ekshumacija
ekshnmirati
ekskavator
eksklamacija
ekskluzivan, ekskluzivna
ekskluzivnost, ekskluzivnou i ekskluzivnosti
ekskomunicirati > izopiti
ekskomunikacija> izopenje
ekskomunikacijski
ekskralj > raskralj
ekskurs> zastranjenje
ekskurzija
ekskurzist
eksodus> egzodus, izlazak, istup
ekspander > rastezaljka
ekspanzer > rastezaljka
ekspanzija
ekspanzivan, ekspanzivna
ekspatrijacija
ekspedicija
ekspedicijski
ekspedirati
ekspedit
ekspeditivan
eksperiment> pokus
eksperimentalni> pokusni
ekspert> vjetak, strunjak
ekspertiza> vjetaenje
ekspiracija > izdisaj
ekspiratorni > izdisajni
eksplicitan, eksplicitna> izriit, jasan
eksplicite> eksplicitno
eksplicitno> izriito, izrijekom, jasno
eksplikacija > objanjavanje, tumaenje
eksplikativni> objasnidbeni
eksploatacija> izrabljivanje, iskoritavanje
eksploatacijski
eksploatirati> izrabljivati, iskoritavati
eksplozivnost, eksplozivnou i eksplozivnosti
eksponat> izloak

eksponencijaini
eksponent
eksponirati
eksport> izvoz
eksportni> izvozni
ekspozej > izvjetaj, izlaganje, prikaz
ekspozicija
ekspozit > izloak
ekspozitura> ispostava
ekspres
ekspresija
ekspresionist
ekspresionistiki

ekspresionizam, ekspresionizma
ekspresivan, ekspresivna> izraajan
ekspresivnost, ekspresivnou i ekspresivnosti
ekspresni
ekspres-restoran> ekspresni restoran
eksproprijacija> izvlatenje
eksproprijator > izvlastitelj
eksproprirati > izvlastiti
ekstatian> ushien, uznesen
ekstaza> ushit, zanos
ekstenzivan, ekstenzivna
ekstenzivnost, ekstenzivnou i ekstenzivnosti
eksterijer> vanjtina
eksteritorijalan, eksteritorijalna
eksteritorijalnost, eksteritorijalnou i
eksteritorijalnosti
eksterni> vanjski
ekstradicija> predaja, izruenje
ekstradirati > predati, izruiti
ekstradobit > naddobit
ekstrahirati > izvlaiti, izdvajati
ekstrakcija
ekstrakt
ekstraprofit> naddobit
ekstravagancija> neobinost
ekstremistiki

eksudat (med.)
Ekvador; Republika Ekvador (drava)
Ekvadorac, Ekvadorca, V jd. Ekvadore
Ekvadorka DLjd. Ekvadorki, G mn. Ekvadorki
Ekvatorska Gvineja; Republika Ekvatorska
Gvineja (drava)
ekvilibrij
ekvinocij > ekvinokcij
ekvinokcij > ravnodnevica

189

ekvivalentan

eocen

ekvivalentan> jednakovrijedan
el. krat. za elektrotehniki

elevacijski
elipsoid

elastian

eliptian, eliptina

elastinost, elastinou

Elizabeta; Elizabeta Portugalska, Elizabeta


Ugarska
elizej ski; Elizejske poljane, Elizejska palaa (u
Parizu)
Elzas > Alsace
elzaki > alsaki
e-mail> e-pota
emajl i emalj
Emanuel
embrij, embrija> zametak
embrion > zametak
emfatian, emfatina > zanosan, ushien
emfizem
emigrantski
Emilijan
emisijski
emocionalan> emotivan
emotivan> osjeajan
emotivnost, emotivnou iemotivnosti >

i elastinosti
Eldorado, pren. i eldorado
elejac, elejca, V jd. eleje, G mn. elejaca (fil.)
elejski (fil.)
elegantnost, elegantnou i elegantnosti >
otmjenost
elegian, elegina
elegiar

eleginost, eleginou

i eleginosti

elektri an, elektrina


elektriar

elektriarev

i elektriarov

elektriarski

elektriki> elektrini
elektrini

elektrifikacija
elektrifikacijski
elektroakustian
elektroakustiki

elektroakustika DL jd. elektroakustici

osjeajnost

elektroanalitiki

empiriar

elektroanaliza

empirijski
emporij > trgovite
emu, emua (zool.)
encim > enzim

elektrodinamiki

elektrodinamika DL jd. elektrodinamici


elektroenergetski
elektrohidrauliki

endemian, endemina

elektroindustrija
elektroinstalater
elektrokemijski
elektrolitski

Eneida
Eneja Uunak iz Eneide)
Enejin

elektromehaniki

energetski

elektrometalurgija
elektromotor
elektroniar
elektroniki

elektroosmotski
elektronvolt (fiz.)
elektroprivreda

energetiar

energian, energina

engl. krat. za engleski


Engleska DLjd. Engleskoj (v. Velika Britanija)
engleski
Engleskinja
enigmatian, enigmatina > zagonetan
enigmatski

elektrostatiki

enklitian, enklitina

elektrostatika DLjd. elektrostatici

enterijer> interijer
entuzijast

elektrotehniar
elektrotehniki

entuzijastiki

elektrotehnika DLjd. elektrotehnici


elementarnost, elementarnou i
elementarnosti

entuzijazam, entuzijazma
enzim
eocen (geol.)

190

eoJit_------------------------------E-u-r-ip-i-d
etatistiki

eoJit (arheo!.)
eolitski
eozoik N mn. eozoici (geol.)
eozojski prema eozoik
epentetski

eterian, eterina
eterinost, eterinou

i eterinosti

etian, etina

etiar

epiar

etiki

epidijaskop
epikureizam, epikureizrna
epikurejac, epikurejca, V jd.
G mn. epikurejaca
epilepsija> padavica

etiologija
Etiopija; Savezna Demokratska Republika
Etiopija (drava)
etiopijski> etiopski
Etiopljanin N mn. Etiopljani
Etiopljanka DLjd. Etiopljanki, G mn.
Etiopljanki
etiopski
etno krat. za etniki

epikureje,

epileptian
epileptiar> padaviar
epileptiki

episkopija
epizodian, epizodina

etniki

epoha DL jd. eposi i epohi


epohalnost, epohalnou i epohalnosti
e-pota
erbij znak Er
erbijski
ergela
Eritreja; Drava Eritreja (drava)
Ero, Ere

etnogenetski prema etnogeneza


etnol. krat. za etnoloki
etnopark (etnoloki park)
etnoselo
Etrurac, Etrurca, V jd. Etrure, G mn. Etruraca
Etrurija (pov.)
Etrurka DLjd. Etrurki, G mn. Etrurki
etrurski
Etruanin N mn. Etruani > Etrurac
Etruanka DLjd. Etruanki, G mn.
Etruanki > Etrurka
etruanski > etrurski
etui, etuija, N mn. etuiji
Eu kem. znak za europij; krat. za Europa, EU
kratica za Europska Unija
eudemonizam

erotian
erotiar

erotiki>

erotski

erotinost, erotinou

i erotinosti

erotika DLjd. erotici


erotski
Es znak za ajntajnij
esej, eseja
esejist
esejistiki

esesovac, esesovca, V jd. esesove, G mn.


esesovaca
eshatologija
esp res o kava
establiment
establimentski
. estetian, estetina (ukusan, lijep)
estetiar

estetiki> estetski
estetski
Estonac, Estonca, V jd. Estone
Estonija; Republika Estonija (drava)
Estonka DL jd. Estonki, G mn. Estonki
estonski

enfemistiki

eufonija
eufonijski
euforian, euforina

euforija
Eugen
euharistiki> euharistijski
euharistija
euharistijski
eukaliptus
euklidovski
eunuh V jd. eunue, N mn. eunusi> ukopljenik
eunuki
Eurazija
eurazijski
Euripid

191

euro

farerski

euro, eura
eurodolar
eurodizel
Europa
europeizacija
europeizam, europeizma
Europska Unija (EU)
europij znak Eu
europijski prema europij
Europljanin N mn. Europljani
Europljanka DL jd. Europijanki, G mn.
Europijanki
europski; Europska zajednica (EZ)
europeizirati
europejtina
Eurovizija
Eustahijeva cijev
Euzebije
eV znak za elektrovolt

farenhajt, Fahrenheitov stupanj; F (kem.)


znak za fluor
fabriki> tvorniki

fauk

fakati

> hvatati, loviti


fauk> kopile
faeton (koija); Faeton (mit.)
fair play i ferplej > potena igra
fajansa
fajansni
fakini
fakinina
faktian> injenian, stvaran
fakultet (opi pojam) Fakultet prometnih
znanosti, Katoliki bogoslovni fakultet,
Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu;
Fakultet (skraeno ime odreenoga
fakulteta)
fakultetski
Falaka (njem. Pfalz)

evanelist
evanelistar

evanelski

i evaneoski
evanelje (kranska poruka), Evanelje
(odreena knjiga), iz Evanelja po Marku

falaki

falake, falaka (pov., vrsta muila)


falangistiki

falian, falina

evaneoski

evangeliki

evangelik N mn. evangelici


eventualnost, eventualnou i eventualnosti
evidentiar

evidentnou i evidentnosti
oitost, oiglednost, oevidnost

evidentnost,

>

evolucijski
evolucionirati> evoluirati
evolucionist
evolucionizam
evoluirati
Evropejac, Evropejca, Vjd. Evropeje (zast.) >
Europejac, Europljanin
Evropejka DL jd. Evropejki, G mn. Evropejki
(zast.) > Europejka, Europljanka
Ezop
ezopovski
ezoterian

> pokvaren, laan

fliliti > nedostajati, manjkati


Falklandi, Falklanda mn. m. r. (argentinski
Malvini, Malvina)
falset (glaz.)
falsificirati> krivotvoriti
falsifikacija > krivotvorenje
falsifikat, falsifikata> krivotvorina
falsifikator > krivotvoritelj
falzet > falset
familijarnost, familijarnou i familijarnosti
fanariot
fanatian, fanatina
fanatiki
fanatino st, fanatinou i fanatinosti
fanatik V jd. fanatie, N mn. fanatici
fantastian, fantastina
fantastinost, fantastinou

fantastinosti

fantazmagorian, fantazmagorina

F
f (i f.) krat. za femininum (kao oznaka za enski
rod, hrv. ); f. krat. za futur, obino u vezi
f. L, f. II., inae fut.; (glaz.) etvrti ton
glazbene ljestvice; F (fiz.) znak za farad i

192

>

feudalka DL jd. feudalki, G mn. feudalaka i


feudalki
fi (usklik)

farizejski
faistiki
fatalistiki

fabulistiki

fauk

financijer

farizejski

farad Uedinica elektrinoga kapaciteta, znak F,


prema fiziaru Faradayu)
farizej I jd. farizejom
Farerski Otoci; na Farerskim ili Ovjim
Otocima (zavisna drava)
farerski; farerski ili farojski jezik

fifiri

fatalnost, fatalnou i fatalnosti


fatamorgana

fikati, fikam
finuti

fazani

fio

(automobil)
mn. fiuci > zviduk
fiukati, fiukam> zvidati

fazanina

fiuk N

Fe znak za eljezo (ferrum)


federalistiki

telah V jd. felae, N mn. felasi (arapski seljak)


felaki prema felah
feldmaral
felinij evski
Fellinijev
feljton
feljtoni
feljtonistiki

fiuknuti

fideist
fideistiki

Fidi, Fidija; Republika Fidi (drava)


Fifa, Fife ili FIFA (krat. za Federation
Internationale des Football Associations Meunarodni nogometni savez, hrv. krat.
MNS)
fijaker

feministiki

fijakeristiki

Fenicija (pov.)
feni > feniks
Fenianin N mn. Feniani
Fenianka DLjd. Fenianki, G mn.

fijasko> slom, propast


fijuk N mn. fijuci
fijukati, fijuem, fijuui
fil. krat. za filozofski

Fenianki

feniki
feni-ptica

(pjes., zast.) > feniks


feniks (mit.)
fenomenalnost, fenomenalnou i
fenomenalnosti
fenjeri
fenjeri

fer; fer igra> potena igra


ferali

fereda
ferijalac, ferijalca, V jd. ferijale, G mn.
ferijalaca
ferijaika DL jd. ferijaiki, G mn. ferijalaka i
ferijaiki
ferijalni; Ferijalni savez
ferije, ferija, mn. . r. > praznici
fermij znak Fm
fermijski
ferojski; ferojski ili farerski jezik
ferplej i fair play> potena igra
fesi

feudalac, feudalca, Vjd. feudale, G mn.


feudalaca
feudalev
feudalistiki

filatelistiki

fildan
fildani
filharmoniar

filharmonija
filijala> podrunica
Filip; Filip Makedonski, Filip IV. Lijepi
Filipini, Filipina, mn. m. r.; Republika Filipini
(drava)
filipinski; Filipinski otoci (Filipinsko otoje)
Filip Jakov, Filip Jakova (zem.) > Sveti Filip i
Jakov
filistar, filistra
film. krat. za filmski
filozof; Konstantin Filozof
filozofija
filozofski; Filozofski fakultet u Zadru
filtar, filtra
filtar-papir (filtrirni papir)
filtrir-papir (filtrirni papir)
Finac, Finca, V jd. Fine, G mn. Finaca
finale, finala, N mn. finali; etvrt-finale,
polufinale
financ Vjd. finane, G mn. financa
financije, financija, mn. . r.
financijer

193

financijski
financijski
financirati
Finkinja (ena iz Finske)
finoa

Finska DL Finskoj; Republika Finska (drava)


finski
fiorin
Firenca (zem.)
Firentinac, Firentinca, V jd. Firentine, G mn.
Firentinaca
Firentinka DL jd. Firentinki, G mn. Firentinki
firentinski
firnis; razg. firnajs, firnajz
fiz. krat. za fizikalni

Francuska

gaa

Francuska Gijana

formalnost, formalnou i formalnosti


fortepijano
fortifikacijski
fosfor (znak P)
fosforescentan, fosforescentna
fosforni
fotoalbum
fotoamater
fotoamaterski
fotoaparat
fotoatelijer
fotoatelje > fotoatelijer

Francuska Gijana (departman)


Francuska Polinezija (departman)
francuski; Francuska revolucija, Francusko-pruski rat
Francuskinja
francuz (vrsta kljua u mehanici)
Francuz Vjd. Francuzu
Francuzov
frankopanski; Frankopanska ulica
frankovac, frankovca V jd. frankove, G mn.
frankovaca

fotoelija

franjevac, franjevca, Vjd.


franjevaca

frankovaki
franjeve,

fiziar

fotodokumentacija
fotodokumentacijski

fiziki

fotogenian, fotogenina

franjevev

fiziolog N mn. fiziolozi


fiziologija
fizioloki
fizionomija
fjord N mn. fjordovi
flamenko (p. ples)
flamingo N mn. flaminzi (;cool.) > plamenac

fotografija
fotokartografija
fotokemija
fotoklub
fotolaboratorij
fotomonografija
fotomontaa
fotomontani
fotoreportaa
fotoreporter
fotoreporterski
fotorevija
fotorobot
fototerapija
fototerapijski
fototriangulacija
fozgen
fr. krat. za francuski
Fr znak za francij
fra krat. za fratar; fra Marko, fra Marka
frakcija
frakcijski
frakciona
frakli (razg.)
framason > slobodni zidar

frazeologija
frazeoloki

franaki

funuti, funem

franak (novac)
Franak, Franka, Franci (pripadnik naroda)
francij (znak Fr)
francijski
Francuska DL Francuskoj; Republika
Francuska (drava)

fulbrajtovac, fulbrajtovca, V jd.


G mn. fulbrajtovaca
Fulbrightov
funkcijski
fnnkcionalan, funkcionalna
funkcionar

flegmatian, flegmatina

flegmatino st, flegmatinou i flegmatinosti


flora (biljni svijet); Flora (ime)
Florijan
fluor (znak F)
fluorni
Fm znak za fermij
FNRJ krat. za Federativna Narodna Republika
Jugoslavija (pov.)
foaje, foajea, N mn. foajei
Foa (zem.)
Foak N mn. Foaci i Foanin
Foanin N mn. Foani i Foak
Foanka DL jd. Foanki, G mn. Foanki
foanski

foksterijer
folija
folio, folija, Jjd. folijem, N mn. foliji
folk. krat. za folklorni
fonetiar
fonetiki

fonetski
fonozapis
ford (automobil); Ford (prezime)
formalistiki

194

G mn.

funkcionarka DLjd. funkcionarki, G mn.


funkcionarki
funkcioner> funkcionar
funkcionirati
furiozan, furiozna> buran, divlji, goropadan
fut. krat za futur; za futur L i II. obino f. L,
f. II.
futa (zaal.) > pupavac
futavac, futavca, futave (zaal.) > pupavac
futuristiki

fuzija
fuzijski
fuzionirati

franjevaki

frenetian, frenetina

frenetiki

friak, frika (razg.) > svje, nov, skoranji


frka

frkati, frem, frui


frktati, frkem, frkui
frontovac, frontovca, V jd.
frontovaca (pov.)

frontove,

G mn.

frontovev

frontovka DL jd. frontovki, G mn. frontovaka i


frontovki (pov.)
frontovkin
Fruka gora (zem.)
Frukogorac, Frukogorca, V jd. Frukogore,
G mn. Frukogoraca
Frukogorka DL jd. Frukogorki, G mn.
Frukogorki
ftizeolog
ftizeologija
ftizeoloki
fuija (vrsta bavice)

g znak za gram; g. krat. za gospodin, godina


(o. g. - ove godine, k. g. - kolska godina);
G krat. za genitiv
Ga znak za galij
Gabon; Gabonska Republika (drava)
Gabrijel
Gabrijela
Gacka DLjd. Gacki (rijeka u Lici)
Gacko, Gacka (gradi u BiH, prid. gataki)
Gacko polje (u Lici)
gaac, gaca (zool.)
Gaanin N mn. Gaani (ovjek iz Gacka)
Gaanka DL jd. Gaanki, G mn. Gaanki
gae i gade, gaeta i gadeta, prema gad
gaan (golub, pijetao)
gaanka
gaast
gaa

(golub)
mn. . r.
gaea (golub, pijetao,
Gaea (prezime)
gae, gaa,

gaetine

gaice
ganik N

fuijica

ganjak

fukati, fukam

gaonja

gade

fulbrajtove,

ovjek)

mn.

i gae,

ganici

gadeta, prema

gad

gadi

gadljivost, gadljivou i gadljivosti


gadolinij (znak Gd)
gadolinijski
gadost, gadou i gadosti> gnusoba, grdoba
gaa

195

gaanje
G'
-------------------------------------------------------------- ~
gaanje

garderobijer
garderobijerka DL jd garderobijerki, G mn.
garderobijerki
garini prema garite
garsonijera
gasilac, gasioca, V jd. gasioe, G mn. gasilaca

gaati
gaenje prema gaditi
Gajev; Gajeva ulica
gajica
gaji

gajret > pomo


Gajret (naziv musI. ustanove)
gakati, gaem, gaui
galamdija
galanterijski
galantnost, galantnou i galantnosti
gala; gala odijelo, gala predstava, gala ruak,
gala zabava
galebak, galepka, Vjd galepe, N mn. galepci,
G mn. galebaka

---

Geiger-Miillerov broja

gas maska DL jd gasmasci i gasmaski, G mn.


gasmasaka i gasmaski > plinska maska
gataki prema Gacko
gatalac, gataoca, V jd gataoe, G mn. gatalaca

Geiger-Miillerov broja
gejzir
gen. krat. za genitiv
gencijana (bot.)
genealogija> rodoslovlje
genealoki> rodoslovni
generacija (narataj)
general; general bojnik, Vjd. general bojnie;
general pukovnik, V jd. general pukovnie,
N mn. general pukovnici; general zbora
generalbas (glaz.)

gatalaki

generaliin

gataliin prema

gatalica
gatalinka DL jd gatalinki i gatalinci, G mn.
gatalinaka i gatalinki

Generalski Stol (selo)


generaltab> glavni stoer
generaltabni> glavnostoerni

gasilaki

gataoev

generiki

galebi

gatkaDLjd gatki, G mn. gataka i gatki

Galicija
galicijski

gauo,gaua,gauu,gauom

genetiki prema genetika


genetski prema geneza
genij
genijalan, genijalna
genijalnost, genijalnou i genijalnosti
Genova (izg. /genova/) i enova
Genovijanin N mn. Genovijani i enovljanin
Genovijanka DL jd. Genovljanki, G mn.

galiast

gaus prema Gauss


gavica (riba)

galini

gavrani

galij (znak Ga)


galij ski prema galij
galimatijas
galiot
gamaaktivan, gamaaktivna

gavranina
gavrani

Gay-Lussacov zakon
gaza G jd gaze (vrsta tkanine)
Gaza (dio Karlovca; grad i pokrajina u
Palestini)

gama-estica

gamad l jd gamau i gamadi


gamaradioaktivnost, gamaradioaktivnou i
gamaradioaktivnosti
gama-spektar
gamaterapeutski
gama-zrake
Gambija; Republika Gambija (drava)
Gambijac, Gambijca, V jd Gambije, G mn.
Gambijaca
Gambijka DL jd Gambijki, G mn. Gambijki
gambijski
Gana; Republika Gana (drava)
gangster
ganue

garancija> jamstvo
garave, V jd. od garavac
Garin (zem.)
Garinac, Garinca, Vjd

Garine,

G mn.

Garinaca
Garinka
garinski

196

DLjd.

Garinki,

G mn.

Garinki

Genovljankiienovljanka

genovski (izg. /genovski/) i enovski


geobotaniar

glas
gigavatsat (znak GWh)
Gillette (ime), v. ilet
giljotina
gimn. krat. za gimnazija
gimnastiar

gimnastiarka DL jd gimnastiarki,
gimnastiarki
gimnastiki

gimnazij (vjebalite)
gimnazija (srednja kola); Gimnazija Ljudevita
Gaja, Klasina gimnazija u Zagrebu
gimnazijalac, gimnazijalca, V jd. gimnazijale,
G mn. gimnazijalaca
gimnazijalev

gimnazij alka DLjd gimnazijaiki, G mn.


gimnazij alki
gimnazijalski prema gimnazijalac i
gimnazij alka
gimnazijski prema gimnazija
gipkoa

gipkost, gipkou i gipkosti


gitaristiki

Gjalski, Ksaver andor Gjalski, Ksavera


andora Gjalskoga
G-klju (glaz.)
glaalica
glaalo

gazdariin

geobotaniki

glaanje

gaziti, gazim, gaze


gazometar (plinomjer)
Gd znak za gadolinij
gdje
gdje bilo
gdjegdje
gdjegod (negdje), gdje god (bilo gdje)
gdjekad(a) > katkad
gdjekakav, gdjekakva
gdjekamo
gdjekoji
gdjekud
gdje mu drago
gdjeno
gdjeto, gdjeeg(a), D gdjeem, L gdjeim
gdjetko, gdjekog(a), D gdjekom, L gdjekom(e)
ga krat. za gospoa, G ge, DL gi, l gom
gica krat. za gospoica, G gice, DL gici,

geofiziar

glaaonica

geofiziki

glaar

geoistraivanje
geol. krat. za geoloki
geologija
geoloki prema geologija
geom. krat. za geometrijski

glaarica

19icom

Ge znak za germanij

geopolitiki

gerijatrija
germanij (znak Ge)
germanijski (kem.)
germanistiki

germanofopski
Ges-dur (glaz.)
geteovski (svojstven Goetheu)
gibak, gipka; kamp. gipkiji
gibljivost, gibljivou i gibljivosti
Gibraltar (grad)
gibraltarski; Gibraltarski tjesnac; Gibraltarska
vrata

G mn.

glaati
glaina (zast.) > glatkost
glad (. r.) ljd glau i gladi (uz glad m. r.)
gladac, gladca, N mn. gladci, G mn. gladaca
gladak, glatka; kamp. glai
gladijator
gladiola
gladnjenje prema gladnjeti
gladnjeti, gladnim, gladnio, gladnjela
glae (pril.) prema glai
glaenje prema gladiti
glai kamp. od gladak
glago krat. za glagolski
glagoljiki

glagoljini

glagoljivost, glagoljivou i glagoljivosti


glas; doi na glas

197

glasa

gljivnjaa

glasa

gledaoev

glasaica

glediija

glasaki

glenjaa

(bot.)

gmizave

goludravac

gmizave Vjd. od gmizavac


gnijezditi se
gnijezdo

glasi

glibnjaa

gnijeenje

Glas Koncila (novine)


glasnie V jd. od glasnik

glicinija (bot.)
glisni prema glista

gnojini prema gnojite


gnojnjaa (zool.)

godite
godovnjaa

glasniki

gloda

gnostiki

glasovira

glodavac, glodavca, Vjd. glodave, G,mn.


glodavaca
glogi i gloi
glogotati, glogoem, glogoui
glogovac, glogovca, Vjd. glogove, G mn.
glogovaca

gnu, gnua, N mn. gnui i gnuovi (zaal.)


gnusan, gnusna

glava; u glavu

glogovaa

gnjeilica

glavake

glomaznost, glomaznou i glomaznosti


glomotati, glomoem, glomoui
glorijeta
gloi i glogi
glotokronologija
gluh kamp. glui
gluha (biljka)
gluha (gluh ovjek, obinije gluhak)
gluhak V jd. gluhae, N mn. gluhaci

gnjeilo

glasovitost, glasovitou i glasovitosti


glaenje prema glasiti
glatka prema gladak
glatko (pril.)
glatkoa

glavariin
glavaki

glavatac, glavatca, N mn. glavatci, G mn.


glavataca (bot.)
glavatost, glavatou iglavatosti
glavina
glaviast

glaviati

se

glaviica

gluhoa

glaviina

gluhonijem
gluhonijemost, gluhonijemou i
gluhonijemosti
gluhonja
glume V jd. od glumac

glavinjak

(bot.)

glavi
glavniar
glavniav

(bot.)
Glavnjaa (zloglasni beogradski zatvor)
glavo (riba)
glavoika (bot.)

glumaki

glumev
glumi

glavonoev

glumiua

glavonoac, glavonoca, V jd. glavonoe,


N mn. glavonoci, G mn. glavonoaca
glavosijek; Glavosijek Ivana Krstitelja (vjer.)

glumiin

glavosjea

glaz. krat. za glazbeni


glazba
glazbalo
glazbeniki

glumini prema glumite


glupaa
glupaina

glupatvo
glupiti, glupim, glupljah, glupio, glupila,
glupei (initi glupim)
glupjeti, glupim, glupljah, glupio, glupjela,
glupei (postajati glup)
gluac, gluca (gluh ovjek); V jd. glue,
N mn. gluci, G mn. gluaca
Gluac, Gluca (prezime)

glazbenik V jd. glazbenie, N mn. glazbenici


glazbenost, glazbenou i glazbenosti
gleer (ledenjak)
gledalac, gledaoca, V jd. gledaoe, G mn.
gledalaca

gljiviav

gledalaki

gljivini

gledalini

gljivnjaa

198

gnjati
gnjeenje
gnjeilac, gnjeioca,
gnjeilaca

V jd.

gnjeioe,

(slavljenica, svearica)
goditi
Goethe, Goethea (rVem. pjesnik)
Goetheov (ali geteovski)
Gogolj; Nikolaj Vasiljevi Gogolj
gojaznost, gojaznou igojaznosti
gojenac, gojenca, Vjd. gojene, G mn. gojenaca
gojene, gojeneta, zb. gojenad
gojenje
gojidba G mn. gojidaba i gojidbi
gojiti, gojim
gol, gola; kamp. goliji
gol, gola, N mn. golovi (port.)
goenje prema

G mn.

gnjeiti, gnjeei

gnjesti, gnjetem, gnjeo, gnjela, gnjetui


gnjeta

gnjetao, gnjetla, N mn. gnjetli i gnjetlovi i


gnjeteo (fazan)
gnjetilite (fazanerija)
gnjeteo, gnjetela i gnjetao (fazan)
gnjev
gnjevan, gnjevna
gnjeviti se
gnjezdarica
gnjezdast
gnjezdace, gnjezdaca i gnjezdaceta, G mn.
gnjezdaca i gnjezdaaca
gnjezdimice
gnjezdite
gnjida
gnjilo, gnjila
gnjiloa

gnjilost, gnjilou i gnjilosti


gnjiljenje prema gnjiljeti
gnjiljeti, gnjilim, gnjilio, gnjiljela, gnjilei
gnjiti, gnjijem
go> gol
god (pril.), v. l31. i 142.
god. krat. za godina
godina; Stara godina (3 l. prosinca), Nova
godina (l. sijenja), nova godina (npr. 1997. u
oprjeci prema staroj godini, 1996.); godina-dvije, godinu-dvije
godini prema godite
godinjak V jd. godinjae, N mn. godinjaci;
20-godinjak, dvadesetogodinjak
godinji prema godina

gola

golemost, golemou i golemosti


golet, goleti
golfite (golftko igralite)
Golfska struja
golijat (velik i jak ovjek)
Golijat (ime)
golijatski
golijen, golijeni
golobrae, golobraeta, zb. golobraad
golobradac, golobradca, V jd. golobrade,
N mn. golobradci, G mn. golobradaca
golobrad i
golobre
goloa

gologlavac, gologlavea, V jd.


G mn. gologlavaca

gologlave,

gololeac, gololeca
golople

golosjemen
golosjemenjaa

gol-razlika
golotrbac, golotrpca, V jd. golotrpe, G mn.
golotrbaca
golubak, golupka, golupe, G mn. golubaka
golubiica
golubiin
golubi

golublji
golubnjaa
golupe, golupeta,

zb.

golupad

golupi

goludravac, goludravca, V jd.


G mn. goludravaca

g;oludrave,

199

goljenica

gostioniarka

gostioniica

goljenica

gornji; Gornji grad (dio Zagreba), Gornja


Stubica (selo), gornja Hrvatska, Gornja Volta
(pov.) > Burkina Faso
gornjoeljusni prema gornja eljust
gornjogradski
gornjoluikiprema Gornja Luica

gostioniica

graanski prema Graani

gostioniki

grad (naselje)
grad (tua)
gradac, gradca> gradi; Gradac, Gradca i
Graca (ako je tako uobiajeno) (selo)

goljenini
goljenjaa

> goljenica

gomba

gombaica
gombaki

gornjostubiki

gomoljaa

*gornjovilini

gomolji

gondolijer
gonde, gondeta> (ruin) pupoljak
gonetalac, gonetaoca, V jd. gonetaoe, G mn.
gonetalaca
gonetati, gonetam i goneem, gonetajui i
gonetka DLjd. gonetci i gonetki, G mn.
gonetaka, gonetki
goni

gonilac, gonioca, V jd. gonioe, G mn. gonilaca


goniometar, goniometra
gora, gore, N mn. gore; Zagrebaka gora
(Medvednica), Crna Gora (drava)
gorak, gorka; kamp. gori
*goran > goranin
Goran (ime)
Goradanin N mn. Goradani
Goradanka DL jd. Goradanki, G mn.
Goradanki
Gorade, Gorada (s. r.)
goranje,prema gorati
gorati, gora

(postajati gorak)
gorenje prema goriti
gori kamp. od gorak
gorica (senf)
gorika DL jd. goriki (bot.)
gorina

(biti gorak)

Gordijev vor
gordijski vor
gordost, gordou i gordosti (ponos, oholost)
gore (na visini); gore-dolje, dolje-gore
gorenje prema gorjeti
gori, gora, gore (kamp. od zao)
gorila (majmun); drugo je gorjela prema gorjeti
gorjeti, gorim, gore, gorei, gorio, gorjela
gorki, odr. oblik prid. gorak; Maksim Gorki,
Maksima Gorkoga (Aleksej Maksimovi
Pjekov)
gorkoa

200

gorocvijee

gorocvijet
goropadnie

Vjd.od goropadnik
goropadnost, goropadnou igoropadnosti
gorosjea

gorski; Gorski kotar

goneui

goriti, gorim, gorei

> gornjoeljusni

gortaki

grafiar

gostiti, goah, gostei, goen


gostoljubivost, gostoljubivou i gostoljubivosti
gostoprimac, gos~oprimca, V jd. gostoprime,
G mn. gostopnmaca
goa G mn. goa
goenje prema gostiti
Got N mn. Goti; Istoni Goti, Zapadni Goti
gotiki

(prid.); p. prez. prema gorjeti


goruiin > goruini
goruini

gosp. krat. za gospodin i g.


gospa (gospoa), Gospa (Majka Boja); Gospa
KarmeIska, Gospa Trsatska, Velika Gospa,
Mala Gospa, Gospa Snjena
gospar; gospar Luka, gospara Luke
gosparev igosparov
Gospi (grad)
Gospianin N mn. Gospiani
Gospianka DL jd. Gospianki, G mn.
Gospianki
gospiki

Gotovev

gotovost, gotovou i gotovosti (pripravnost,


spremnost)
gotski
govedarev igovedarov
govedariin

govedarov igovedarev
govedski > govei
govei

govordija (govornik)
govorljivost, govorljivou i govorljivosti
govornie V jd. od govornik
govorniki

govornitvo
gozba G mn. gozbi i gozba
grabancija; Matija Grabancija dijak
grabeljivo st, grabeljivou i grabeljivosti

gospodarev i gospodarov

grabi

gospodariin

grabilac, grabioca, V jd. grabioe, G mn.


grabilaca > grabljivac
grabiliji> od grabilica (ptica) > grabljivica,
grabeljivica

gospodarov i gospodarev
gospodii

gospodina

DL jd.

gospodini,

G mn.

gospodina

od grabilica (naprava)

grabljaica

gospoica

gospoiin

gospoja> gospoa
gost dirigent, gosta dirigenta, gost profesor,
gosta profesora
gostionica
DL jd.

gostioniarki

gostioniarki,

G mn.

Gradaani (ovjek

iz

gradaki prema gradaac,

Gradac
Husein-beg Gradaevi

gradi

gradiak, gradika,

N mn.

gradici,

G mn.

gradiaka

gradijent G mn. gradijenata (meteor.)


gradilini
Gradianin N mn. Gradiani (ovjek iz
Gradike)
Gradianka DL jd. Gradianki, G mn.
Gradianki (ena iz Gradike)
Gradianac, Gradianca, V jd. Gradiane
(ovjek iz Gradia)
Gradianka DL jd. Gradianki, G mn.
Gradianki (ena iz Gradia)
gradianski; gradianski Hrvati
Gradie (u Austriji)
Gradika DL jd. Gradiki i Gradici; Nova
Gradika, Stara Gradika
gradiki prema Gradika
Gradite (selo)
gradonaelniki

gradonaelnik V jd. gradonaelnie,


gradonaelnici

N mn.

gradski
gradu alan, gradualna
graduirati
graan e, graaneta,

(ena)

grabljivost, grabljivou igrabljivosti


gracilnost, gracilnou i gracilnosti
graciozan, graciozna
gracioznost, gracioznou i gracioznosti
Graac, Graaca (zem.)
graaki prema Graac
Graakinja (ena iz Graaca)
Graanac, Graanca, V jd. Graane (ovjek iz

graanski
graanskopravni

graenje prema

graditi

graevina
graevinar

graevinarev igraevinarov
graevni

Graani, Graana

mn. m. r. (zem.)
Graanin N mn. Graani (ovjek iz

zb. graanad
N mn. graani
graanka DL jd. graanki, G mn. graanki
graanin

graevinarstvo

Graana)

gostioniar

N mn.

Gradaca)

graa

grablja

gospoa

gostioniarka

grabiliki
grabilini

gospodin, Gospodin (Bog)


Gospodnji (u crkv. jeziku)
gospodski
gospodstvo G mn. gospodstava

(zem.)
Gradaanin

Gradaevi;

govee,goveeta,zb. govead

gorui

gradaac, gradaca> gradiak; Gradaac,

Graaca)

grafiar

201

grafiarev

----------------------------------------------grafiarev

i grafiarov

grbavjeti, grbavim, grbavio, grbavjela, grbavei


(postajati grbavim)
grbavljenje
grbavost, grbavou i grbavosti
gr N mn. grevi
gr. krat. za grki
Gre, Greta, zb. Grad

grafiki

grafologija
grafoloki
grah
grahorast
grahorica
grahoriin

> grahorini

grenje

grahorini

grevit

grahov
grahovite
grakati, graem, graui
graktati, grakem, grakui

grevitost, grevitou
gri

kamp. od grk

griti, grei

Grka

DL jd.

i grevitosti

grina> gorina

gramatiar

gramatiarka

grijeak

gramatiarki,

G mn.

gramatiarki

DL jd. Grkoj; Republika Grka (drava)

grijeenje

grubiti

grijeenje
grijeiti
griniki prema Greenwich; griniko
srednjoeuropsko vrijeme
gris (krupica), drugo je griz
griskati
gristi: grizem, g~i.zi, grizijah, grizao, grizla,
gnzen, gnzucl
griz N mn. grizovi (ugriz)
grizak, griska
grizenje
grizli, grizlija
grjehota
grjean

grki

grjei

grjeina
grjeka> pogrjeka
grjenica

grobak, gropka, V jd.


G mn. grobaka
grobarev i grobarov

grope,

grobariin

grobarov i grobarev
grobi

grobini
gro b lj anski
grobniki; Grobniko polje
groce (it. gf'oce) > grlce
grofiin
grofi

grohnuti
grohot
grohotan, grohotna
grohotati, grohoem, grohoui
Grohote, Grohota mn. . r. (selo)
grohotnuti
groktati, grokem, grokui

granini

grditi, gren
grdjeti, grdim
grenje prema grditi i grdjeti
gri kamp. od grd
gregorijanski (npr. kalendar, koral)
grej (fiz.)
grejp, grejpfrut (limunika)
gremij (zbor, odbor, skup)
Grenada (drava)
grenadski
Grenland (otok)
grenlandski
grepkati
grepsti, grebem, grebi, grebah igrebijah,
grebao, grebla, greben, grebui
Grga, Grge, DLjd. Grgi, fra Grga Marti

graninik

grge

grko katolik
grkokatolkinja
grkost, grkou i grkosti
grlatost, grlatou i grlatosti
grlce, grlca, G mn. grlaca

granue prema

grgljaa

grliica

Grgo, Grge, DL jd. Grgi


grgotati, grgoem, grgoi, grgoui
Grgur; Grgur Ninski
grgutati, grguem, grgui, grguui
gri (brjeuljak); Gri (dio Zagreba)

grlii

grozniavac, grozniavca,
mn. grozniavaca

grliin

grozniavost, grozniavou

grliji

groznini

grli

groani

grlosjea

groe

grija

Grme I

grijaica

grmeak, grmeka,

grijai

grmiak,

gramatiki

gramofon
gramziv
gramzivost, gramzivou i gramzivosti
granica

grandiozan, grandiozna
grandioznost, grandioznou i grandioznosti
graniar

graniarev

i grani arov

graniarka DL jd. graniarki,

G mn.

graniarki

graniarov igraniarev
graniarski
granienje
graniiti

granuti
grape-fruit (limunika)
graak, graka
gravitacija
gravitacijski
Graz (zem.)
grb, grba, s grbom
grba, grbe, s grbom
grbaa
grbaiti

grbavac, grbavca, Vjd.

grbave

grbavev

grbaviin prema

grbavica
grbaviki prema Grbavica (zem.)
grbaviti, grbavim, grbavio, grbavila, grbavijen,
grbavei (initi grbavim)

202

(prid.)
grijalica
grijalo
grijaonica
grijati, grijem, grij
grijeh V jd. grijee, N mn. grijesi (ne grijehovi)
grijeak, grijeka, N mn. grijeci, G mn.
grijeaka

grjeniin
grjeniki

N mn. gropci,

gromaa

grjenik
grjenikov
grjenost
grk kamp. gri (gorak)
Grk V jd. Gre, N mn. Grci
grkoa

gromko st, gromkou igromkosti


gromovniki

gromovnik V jd. gromovnie, N mn.


gromOVll1Cl
gropi (mali grob)
grop lan > krupni plan

grkokatoliki

groi

groteska DL jd. groteski i grotesci, G mn.


grotesaka i groteski
groteskan, groteskna

jd.

Grmeom

(planina)
N mn. grmeci
grm ika, N mn. grmici

grmi

grmjeti, grmim, grmljah, grmio, grmjela,


grmei

grmljenje
Grmoica

i Grmoica (zem.)

grnarija> lonarija, lonarstvo


grnjaa

grozdi

grozniav

(npr. sok,

V jd.

grozniave,

i grozniavosti

eer)

groica

grstiti se, grstim se, grah se, grstio se, grstila


se, grstei se
grtati, grem, grui
grubahan,grubahna
grubijan
Grubino Polje (grad)
grubinopoljski
grubiti, grubim, grubljah, grubio, grubila,
grubei (initi grubim)

203

grubjeti

guevina

grubjeti, grubim, grubljah, grubio, grubjela,


grubei (postajati grub)
grubljenje prema grubiti i grubjeti
grubo a
grubost, grubou i grubosti

gugutac, gugutca, gugute, mn. gugutci,


gugutaca
gugutati, guguem, gugui, guguui
gukati, guem, gui, gukao, gukala, guui
gulai

grudnjaa

gulaina

gruhati> gruvati

gulai

grumeak, grumeka,

G mn.

N mn.

grumeci,

grumeaka

gulja

N mn.

grumici,

G mn.

grumiaka

G mn.

gruntovniarki

grunuti
grustiti se, gruah se, grustei se
gruenje prema grustiti se
gruki prema Gru
Gruzija; Republika Gruzija (drava)
Gruzijac, Gruzijca, Vjd. Gruzije, G mn.
Gruzijaca
Gruzijka DL jd. Gruzijki, G mn. Gruzijki
gruzijski
Guadeloupe (jr. prekomorski departman)
Guam (otok)
gubac, gupca, Vjd. gupe, G mn. gubaca
gubavac, gubavca, Vjd. gubave
gubavost, gubavou i gubavosti
Gubec, Gupca, Vjd. Gupe
gubica, gubice, gubici
gubiast
gubietina

gubiica

gubitak, gubitka, N mn. gubitci, G mn. gubitaka


(drugo je gubici D jd. od gubica)
gudac, gudca, V jd. gude, N mn. gudci,
G mn. gudaca
guda

(prid.)

gurikati, guriem, gurikao,


guru, gurua, N mn. gurui
gusjenica

guriui

gusjeniar
gusjeniav

gusjeniin

> gusjeniji

gusjeniji

gusji i guji
gus kica i guica
guskin
guslaica

guslaki
guslai

guslarev i guslarov
gusomaa (bot.)
gust kamp. gui
gustijerna > cisterna
gustiozan, gustiozna > ukusan
gustiti, gustim, guah, gustio, gustila, guen,
gustei (initi gustim)
gustjeti, gustim, guah, gustio, gustjela,
guen, gustei (postajati gust)

guarica

gudev

guah,

gudio, gudjela,

gudei

gudjeti

gugukati, guguem,

gugui, guguui

guen,

gue, gueta, N mn. guii


drugo je gue
guetina
guevina

i zb.

guad;

(gusje meso); guetina (velika

guska)

> guetina

gutac, gutca, N mn. gutci, G mn. gutaca


Gvajana; Kooperativna Republika Gvajana
(drava)
gvardijan
Gvatemala; Republika Gvatemala (drava)
Gvineja; Republika Gvineja (drava)
Gvineja Bisau, Gvineje Bisaua; Republika
Gvineja Bisau (drava)
Gvinejac, Gvinejca, Vjd. Gvineje, G mn.
Gvinejaca
Gvinejka DL jd. Gvinejki, G mn. Gvinejki
gvinejski; Gvinejski zaljev, Gvinejska struja
gvoe (zamka, oruje, okovi, inae eljezo)
GWh znak za gigavatsat
y (gama), npr. y-zrake

gusla

guarom

Gudci (selo)

204

Gupev prema Gubec; Gupeva buna; Gupeva


lipa; Gupeva zvijezda (trg u Zagrebu)

guavost, guavou i guavosti


guar Vjd. guare i guaru, ljd. guarem i

gudalaki

guenje prema

gunav

gustoa

gudaki

gudjeti, gudim,

gumijevac, gumijevca
gunati

gruntovniarka DL jd. gruntovniarki,

gudai

guteriin

gunalo

gruntovniar

guskica
i gusji
gue (prid. i pril.); drugo je gue
guenje prema gustiti i gustjeti
gui kamp. od gust
guteraa (lijezda)
guji

guterica

guljaina

grumiak, grumika,

guica i

guterani

gulidba G mn. gulidaba i gulidbi

grumeni

ham

guica

h znak za sat
H znak za vodik
ha krat. za hektar
habati, habam (derati)
Hahdeli; Juraj Habdeli (hrv. leksikograf)
habilitacija
habilitacijski
Habsburg Vjd. Habsbure, mn. Habsburzi
Habsburgovac, Habsburgovca, Vjd.
Habsburgove

habsburki
hadezeovac, hadezeovca prema HDZ i HDZ-ovac
hacijenda
hadi
hadija (muslimanski hodoasnik)
hadijski
Hadi Lojo
Hadi Omer
Hadi-Sulejman (prezime)
Hadisulejmanpai (prezime)
hadiluk

hadinica
haenesovac, haenesovca prema HNS i HNS-ovac
haesel es ovac prema HSLS i HSLS-ovac
haesesovac prema HSS i HSS-ovac
haespeovac prema HSP i HSP-ovac
hafnij (znak Hf)
hafnij ski prema hafnij (kem.)
hagiografija
Haianin prema Haiti
haiku; haiku pjesnitvo
Haiti, Haitija (zem.), DL Haitiju; Republika
Haiti (drava)
haitijski prema Haiti
haj, haj-haj (uski.)
bajati, hajam (spavati)
hiijati, hajem, hajui (mariti)
hajd(e), hajdemo, hajdete
hajduica

hajdui

um. od hajduk
odhajduk
hajduiti se, hajduim se
hajduina UV.
hajduki

hajduk V jd. hajdue, N mn. hajduci


Hajduk (portsko drutvo)
hajdutvo G mn. hajdutava
hajiti, hajim
hajka DL jd. hajci, G mn. hajka i hajki
hajka
hajkaki

hajkati, hajkam, hajkajui


hak (dah)
hakati, hakam i haem
haknuti
hala (dvorana)
halabuiti, halabuei

halabuka DL jd. halabuci


halal (blagoslov)
halaliti, halalei
halapljiv
halav
halo (na telefonu)
haluga DLjd. haluzi
halva
halvadija
haljetak, haljetka, N mn. haljetci
haljina
ham

205

hamajJija

Hercegovac

hamajlija (zapis, svetinja)


hambar> ambar
hamburger
hamburki prema Hamburg
hametice
Han Pijesak, Han Pijeska (mjesto)
handar
haps (zatvor)
hapsiti, hapsei (uhiivati)
hara G jd. haraa (glavarina, namet, porez)

HDZ, HDZ-a, krat. za Hrvatska demokratska


zajednica
He znak za helij
HE krat. za hidroelektrana
hebrejski
Hedervary> Khuen-Hedervary
hedonist

haraenje

he-he; he-he-he (uski.)

haraiti

heksaeda~heksaedra

harakiri G jd. harakirija


harambaa
haran, harna (zahvalan)
haranga D jd. harangi, G mn. harangi
harati, haram, harajui
hariti, harei (troiti)
hardver (engl. hardware, ovrsje)
hardverski
harfa
harfistica
harlekin

heksametar, heksametra
hektolitra, hektolitre (znak hl ili hL), u opem
jeziku i hektolitar, hektolitra
Helen (Grk)

bercegovaki
lIercegovev

(prid.)

llereegovina
lIercegovka DL jd. Hercegovki
bercegovski > hercegovaki
berceki prema herceg
bereditaran, hereditarna (nasljedan)

hedonistiki

beretian, heretina

hegemonist

beretik V jd. heretie, N mn. heretici


bergela > ergela
beriti se (kriviti se)
bermafrodit (dvospolac)
bermafroditski (dvospolan)

hegemonistiki

bermeneutiki
bermetian, hermetina

helidrom> heliodrom
helij (znak He)
helijski prema helij (kem.)
helikopter, helikoptera

bermetiki (pril.)
heroin
beroina
beroizam, heroizma
beroj V jd. heroju
berojstvo

heliocentrian, heliocentrina

heterocentrian

heliocentriki

heterocentriki

harmonian, harmonina

heliodrom

beterodinamian, heterodinamina

harmoninost

heliofiziki

beterosilabian, heterosilabina

heliofizika DLjd. heliofizici


heliofobija
helioterapija
Helsinki, Helsinkija (zem., glavni grad Finske)
helsinki; Hrvatski helsinki odbor za ljudska
prava (HHO)
Helvetia (zem., staro ime za vicarsku)

beuristiki prema heuristika


Hf znak za hafnij
HFD, HFD-a krat. za Hrvatsko filoloko
drutvo, Hrvatsko filozofsko drutvo
Hg znak za ivu
HHO, HHO-a krat. za Hrvatski helsinki odbor
za ljudska prava
hienje prema hitjeti

harmonij
harmonika DL jd. harmonici
Hasaga
Hasan-aga
Hasanaginica
hasna> korist
hasniti> koristiti
hasura > rogozina, prostirka
Havaji, Havaja, Havajima mn. m. r. (otoje)
havajski; havajska gitara, Havajsko otoje
Havana (glavni grad drave Kube)
havana (vrsta cigara)
havarija
hazard
hazarderski
hazardirati
HAZU krat. za Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti
H-bomba (hidrogenska bomba)
H-dur (glaz.)
HCK, HCK-a, krat. za Hrvatski crveni kri
HDS, HDS-a, krat. za Hrvatsko drutvo
skladatelja

206

helenistiki

hipotaktian

bercegovaki

hidroterapeutski
hidroturbogenerator
higijena
higijeniar
higijeniarka

hihotati, hihoem, hihoui


hijat (zijev)
hijastiki prema hijazam; hijastiki spojevi
hijazam, hijazma
hijena
hijerarhian, hijerarhina

hijerarhija
hijeroglif
hiljada> tisua
himba
himben
himera
himerian, himerina

himniki

HINA i Hina krat. za Hrvatska izvjetajna


novinska agencija (v. 162.)
hinduizam, hinduizma
hiniti, hinei
hip
hip. krat. za hipokoristik
hiperbolian, hiperbolina
hiperboliki

hiperboloid
hiperfunkcija
hiperkatalaktiki

hidroaerodinamian, hidroaerodinamina

hiperosjetljiv > preosjetljiv


hiperprodukcija
hiperrealizam, hiperrealizma
hiperrefleksija
hipersonian, hipersonina > nadzvuan
hipi G jd. hipija, N mn. hipiji

hidroakustian, hidroakustina

hipnagogiki

hidroavion (hidrozrakoplov)
hidrocentrala

hipnagogian, hipnagogina

hepatitian, hepatitina

hidrodinamiki

hipnotiki

hepiend (sretan svretak)

hidroelektrana
hidrogenij (vodik)
hidrogeokemija
hidrogliser
hidroizolacija

hipnoza
hipodrom
hipohondar, hipohondra

hidrostatiki

hipokoristik N mn. hipokoristici

hidrotehniar

hipostatian, hipostatina

hidrotehniki

hipotaktian, hipotaktina

hemodinamiki

hemodinamometar, hemodinamometra
hemoroidi (uljevi, bolest izlaznoga crijeva)
hemung, N mn. hemunzi (zaprjeka, smetnja)
Henrik V jd. Henrie
HEP, HEP-a Hrvatska elektroprivreda; HEP-ovac i hepovac

heraldiki

heraldika D jd. heraldici


herceg Vjd. hercee, N mn. hercezi
hercegbosanski
Herceg Bosna (pov.)
Herceg Novi G Herceg Novoga
Hercegovac Gjd. Hercegovca, Vjd.

Hercegove

bidrauliki

hidraulika DL jd. hidraulici

hipnotian

hipohondrian, hipohondrina
hipokoristian, hipokoristina

207

hipoteka
hipoteka DLjd. hipoteci
hipotenuza
hipotetian, hipotetina

homogen
hljeb (oblik kruha, npr. dva hljeba kruha, pet
hljebova kruha)
hljebac G jd. hljepca

hipoteza

hljepi

hipotonian, hipotonina

hljevina uv. od hlijev


hmelj
hmkati, hmem
h-mol (glaz.)
HNK, HNK-a krat. za Hrvatsko narodno
kazalite
HNOS, HNOS-a i Hnos, Hnosa (kratica za
Hrvatski nacionalni obrazovni standard)
HNS, HNS-a krat. za Hrvatska narodna stranka
Ho znak za holmij
hobotnica (zaal.)
hoenje od hotjeti

hir N mn. hirovi, zast. hiri


histerian, histerina
historiar> povjesniar
historiarka > povjesniarka
historija> povijest
historijski> povijesni
historiografija
histrion
hitac G jd. hitca, N mn. hitci
hitar, hitra
hitati, hitajui (bacati)
hitati, hitei (uriti se)
hititi (baciti)
hitjeti, hitim, hiah, hitio, hitjela (uriti se)
hitnja

hoe-ne e

hod
hodac, hodca, V jd.
G mn. hodaca

hitroa

hoda

hitroprelja
hl i hL znak za hektolitra

hodati, hodam,

hlae

hodoasnica

hlad
hladak, hlatka, N mn. hladci
hladetina
hladionica
hladioniki

hladionik V jd. hladionie


hladiti, hladim, hladio, hladila (initi hladnim)
hladjeti, hladim, hladio, hladjela (postajati
hladno)
hladnoa
hladnjaa

hladnjak N mn. hladnjaci


hladnjenje prema hladnjeti
hladnjeti, hladnim, hladnjah, hladnio, hladnjela
(postajati hladan)
hlaahan, hlaahna
hlaan
hlaen
hlaenje prema

hladiti
hlapjeti, hlapim, hlapio, hlapjela (isparavati se,
vjetriti)
hlaptati, hlapem, hlapi
hlepiti
hlijev N mn. hljevovi

208

hode,

N mn. hodci,

hodajui

hodnii
hodoasniki

hodoasnik

V jd.

hodoasnie,

N mn.

hodoasnici

hodoastiti, hodoastim, hodoaah


hodoae

hoduIje mn. . r.
hoda; spaja se spojnicom s osobnim imenom:
Nasredin-hoda
hohotati, hohoem, hohoui
hohtapler
hohtaplirati
hoj! (uski.)
hokej
hokeja
hokus-pokus
Holandija> Nizozemska
holandski> nizozemski
holding N mn. holdinzi
holmij (znak Ho)
holmijski prema holmij (kem.)
homeopatian, homeopatina

Homer
homerski; homerski stih
homogen

hrupiti

homoseksualac
homoseksualac, homoseksualca
Hondnras (zem.); Republika Honduras (drava)
Hong Kong (zem.) G jd. Hong Konga
hongkonki; hongkonka gripa
honorariti

hora (pravi as, pravo vrijeme)


Horacije (rimski pjesnik)
horan, horna
horizont> obzor
horizontalan> vodoravan
hortikultura
ho-ruk (uski.)
hospicij (konaite za redovnike)
hotei i htijui
hotelijer
hotice
hotimice
hotimian, hotimina

hotjeti> htjeti
HR, HR-a krat. za Hrvatski radio
hrabar, hrabra
hrabriti
hrabrost
hraak G jd. hraka, N mn. hraci
Hradani (dio Praga)
hrakati, hraem
hraknuti
hram
hramati, hramljem, hramljui
hrana
hranarina
hranidba
hranilac, hranioca, V jd. hranioe, G mn.
hranilaca
hranilaki

hranilite
hranitelj
hraniti, hranei
hranjeniki

hranjenik V jd. hranjenie, N mn. hranjenici


hranjenje prema hraniti
hranjiv
hranjivost, hranjivou, hranjivosti
hrapav
hrapaviti, hrapavim, hrapavio, hrapavila (initi
hrapavim)
hrapavjeti, hrapavim, hrapavio, hrapavjela
(postajati hrapav)

hrast
hrastak G jd. hraska, N mn. hrasci, G mn.
hrastaka
hrasti

hrastiak, hrastika,

N mn.

hrastici

hrastovaa
hrae zb. od hrast
hrbat G jd. hrpta, N mn. hrpti
hrak G jd. hrka, N mn. hrci
hra
hrav

hrati, hrajui

hren
hrenovka DLjd. hrenovci, G mn. hrenovki
hrestomatija
hrid
hripati, hripam, hripajui
hripavac, hripavca
hriputati, hripuem
hriputljiv
hrka (onaj koji hre)
hrkaki

hrkanje
hrkati, hrem, hrui
hrknuti
hrliti, hrlei
HRM, HRM-a krat. za Hrvatska ratna
mornarica
Hrmanj, G Hrmnja (ime samostana)
hrom (koji hramlje)
hromo a
hropac, hropca
hroptati, hropem, hropi, hropui
hrpa
hrptenica
hrptenini
hrptenjaa

hrsak G jd. hrska


hrskati, hrskam
hrskavica
hrskavian, hrskavina
hrskaviav

hrsus (lupe)
hrum> vika, grdnja
hrt N mn. hrtovi (vrsta psa)
hrtkovaki prema Hrtkovci
Hrtkovci, Hrtkovaca (zem.)
hrupiti

209

hruskati

humanistiki

hruskati, hruskam
hrut
hrv. krat. za hrvatski
Hrvace (zem.) DLI Hrvacama
hrva
hrvaki
Hrvaanin

N mn. Hrvaani
hrvaenje prema hrvatiti
hrvai (hrvai zahvat)

hrvalite
hrvanje prema hrvati se
hrvatina
Hrvat
Hrvatica
Hrvatiin

(prid.)

hrvati se
Hrvatov (prid.)
Hrvatska; Republika Hrvatska (drava);
Banovina Hrvatska (pov.)
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
(HAZU)
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)
Hrvatska Dubica (zem.)
Hrvatska Kostajnica (zem.)
Hrvatska narodna stranka (HNS)
Hrvatska ratna mornarica (HRM)
Hrvatska seljaka stranka (HSS)
Hrvatska socijalnoliberalna stranka (HSLS)
Hrvatska stranka prava (HSP)
Hrvatska televizija (HTV)
Hrvatska vojska (HV)
hrvatski; hrvatski jezik
Hrvatski crveni kri (HCK)
Hrvatski helsinki odhor za ljudska prava
(HHO)
Hrvatski Leskovac (mjesto)
Hrvatski nacionalni ohrazovni standard
(HNOS i Hnos)
Hrvatski sabor
Hrvatski Telekom (HT)
Hrvatski vojni invalidi Domovinskoga rata
(HVIDRA)
Hrvatsko filoloko drntvo (HFD)
Hrvatsko narodno kazalite (HNK)
Hrvatsko novinarsko drutvo (HND)
hrvatsko primorje (dio Hrvatske uz more)
Hrvatsko primorje (pov.)
Hrvatsko prirodoslovno drutvo (HPD)

210

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ)


hrvatsko-slovenska granica
Hrvatsko-ugarska nagodba (pov.)
Hrvatsko zagorje (zem.)
hrvatstvo (svojstvo)
Hrvatstvo (zajednica Hrvata)
Hrvoje; Hrvoje Vuki Hrvatini
hrzati
htijenje i htjenje prema htjeti
htijui i hotei
htjednuti, htjednem
htjenje i htijenje
htjeti, hou (enkI. u, e, e, emo, ete, e; ni).
ne u, ne e, ne e, ne emo, ne ete, ne e),
htjeh, htjedoh, hotei i htijui, htio, htjela,
htjevi
HT nsluge
HTV, HTV-a krat. za Hrvatska televizija
huckati, huckajui
huati, huim, huei

hudjeti, hudim, hudio, hudjela (postajati hud)


hudoa
hui

kamp. od hud
hugenot
Hugo, Hugoa, Hugoov (jr. prezime)
Hugo, Huge (ime)
huhor
hujati, hujim, hujei
huk
huka DL jd. huci
huka

hukati, huem, huei


huknuti
huktati, hukem, hukui
hula
hulahup-arape; hulahupke
hulitelj
huliti

ijekavica

humanizam
hnmanizam, humanizma
hnmanost

iindija

hnmi
humoristiki

ideal
idealan, idealna
idealist

hnnjavica

idealistiki

hnnjaviav

idealizam, idealizma
ideja

hnmoristian, humoristina

hnra (uskI.)
Hnsein; Husein-beg, Husein-beg Gradaevi
hnsit (pristaa Jana Husa)

i ikindija (popodnevna muslimanska


molitva)

idejnopolitiki

identian, identina

(isti, istovjetan)

hnka

identinost

hnkaki

identifikacija
ideolog V jd. ideoloe, N mn. ideolozi
ideologija
ideoloki

hukati, hukam, hukajui


HV, HV-a krat. za Hrvatska vojska
hvala
hvalevrijedan, kamp. hvalevrjednijj
hvalitelj
hvaliteljiin

hvalisati se, hvaliem se


hvalisav
hvalisavac, hvalisavea, V jd. hvalisave
hvalospjev
Hvar (grad i otok)
Hvaranin N mn. Hvarani
Hvaranka
hvarski prema Hvar; Hvarski kanal (zem.)
hvat
hvata

idilian, idilina

idiolatrija
idiom (narjeje, govor)
idiomatian, idiomatina

idiot
idiot-kamera
idol
idolopokloniki

idolopoklonstvo
i dr. krat. za i drugi, i drugo
idui, iduega

igda
igdje

hvataljka DL jd. hvataljci, G mn. hvataljkii i


hvataljki
hvatanje prema hvatati
hvatati, hvatam, hvatajui
hvatiti (slagati u hvatove)
HVO, HVO-a krat. za Hrvatsko vijee obrane

igliar

(pov.)
hvoja (grana)
Hz znak za herz (el.

igraka

igliast
igliica

ignorancija
igra
igraica

igranica
igrai

huliteljiin

hulnik V jd. hulnie, N mn. hulnici


hulja
huljenje od huliti
hum
Hum (zem.)
Hum na Sutli (zem.)
humak, humka, N mn. humci
humanist

I krat. za instrumental; znak za jod


iako (vez.)
ih. i ibid. krat. za ibidem (na istome mjestu)
Ihrahim (ime)

humanistiki

ii,

Ianin

Iii

(stanovnik Ike)
(zem.)

iiji
Ian

(Ivan)

idem, iah,

idui

DL jd. igraki, G mn. igraaka

igraki

(prid.)

igrokaz
ih (uskI.)
ihtiofauna
ihtiol
ihtiologija
ihtioloki
ijedan (ikakav, ikoji, ali: i jedan, i drugi)
ijek. krat. za ijekavski
ijekavac, ijekavca
ijekavica

211

ijekavka

Indijanac

ijekavka DL jd. ijekavki, G mn. ijekavki


ijekavski
ik. krat. za ikavski
ikad i ikada
ikakav, ikakva
ikaki
ikako
ikakov > ikakav
ikamo
ikavac, ikavca, Vjd. ikave
ikavica
ikoji
ikoliko
ikonoborac G jd. ikonoborca, V jd. ikonobore
ikonoboraki

ikonopisac V jd.

ikonopie

ikriav

iks-noge (x-noge); iks puta (x puta)


ikud i ikuda
Ilaa (zem.)
ilaki prema Ilaa
ilegalac V jd. ilegale
iliki prema Ilica
Ilida (zem.)
Ilija (ime)
Ilijada (naslov starogrkoga pjesnikoga djela)
Ilijica um. od Ilija
Ilijin (pridjev)
ilintak (srpanj)
ilinjaa (biljka)
Ilir (pripadnik naroda)
ilirac (pripadnik ilirskoga pokreta)
Ilirija
ilirizam, ilirizma
iloki prema Ilok
ilovaa

iluzija
iluzionist
iluzionistiki

im. krat. za imenica


imalac, imaoca, V jd. imaoe, G mn. imalaca
imati, imam i imadem (nijeno nemam), imajui
ime; u ime
imendan
imenian, imenina
imeniki

imenjak V jd. imenjae, N mn. imenjaci


imetak, imetka, N mn. imetci

212

Imoanin

N mn.

Imoani

Imoanka DL jd Imoanki,

G mn.

indijanski prema Indijanac


indijski prema Indija; Indijski ocean
indijski prema indij

Imoanki

Imotska krajina
Imotski (mjesto)
imotski (prid.)
imovinskopravni
imovnik N mn. imovnici (popis imovine)
imperativ
imperfekt
imperfektan, imperfektna
imperfektivan, imperfektivna; imperfektivan
glagol
imperij

individualistiki

individualizam
individuum, individuuma
indoeuropeistika
Indoeuropljanin N mn. Indoeuropljani
indoeuropski
Indonezija (zem.); Republika Indonezija
(drava)
indukcija
indukcijski
Industrija nafte (INA)
industrijalac, industrijalca, V jd. industrijale
industrij alizacij a
industrijski
infaman, infamna
infarkt
infekciozan, infekciozna (zarazan)
inferioran
inflacija
inflacijski
influencija
informacija
informacijski

imperijalistiki

imperijalizam, imperijalizma
import (uvoz)
importirati (uvoziti)
impozantan
impresarij, impresarija
impresija (dojam)
impresionirati
impresionistiki

impresionizam, impresionizma
improvizacija
impuls
impulzivan, impulzivna
imuan, imuna

informatiki

imunik

Vjd. imunie
In znak za indij
INA, INE, krat. za Industrija nafte i plina

infracrven
infrazvuk
ing. i in. usvojena meunarodna kratica za
inenjer (prema fr. ingenieur)
ingredijencija (sastojina, zain)
inicijal (poetno slovo)
inicijativa
inicijator
inkognito (nepoznat)
inkompatibilan, inkompatibilna (nespojiv)
inkubacijski

inae

inaenje prema inaiti (initi drukije)


inaica
inaenje prema inatiti se
inadija (onaj koji se inati)
inat (prkos); uz inat
inatiti se, inaah se
inauguracija
incident

inoa

in
inun (riba)
indeks
Indiana (drava u SAD)
indigo, indiga; indigo-papir
indij (znak In)
Indija (zem.); Republika Indija (drava)
Indijac G jd. Indijca, V jd. Indije
Indijanac, Indijanca, V jd. Indijane

ion

indijanski

inoficijelan, inoficijelna
inojezian, inoj ezina
inojezinost

inokorespondent
inorodac, inorodca, N mn. inorodci
inorodev prema inorodac
inorotka DLjd. inorotki, G mn. inorodaka
inovjerac, inovjerca, V jd. inovjere
inovjeran

inovjerka DL jd. inovjerki, G mn. inovjeraka i


inovjerki
inovjernik
inovrstan, inovrsna
inozeme V jd. od inozemac
inspekcijski
inspicijent
instalacijski
instancija
instrukcija
instruirati
instrument
insuficijencija
integracijski
intelektualac, intelektualca, V jd. intelektuale
interdijalekt
interijer
interiora mn. s. r.
interjekcija
intermezzo (it. intermeco)
internacionalan (meunarodni)
internist
internistiki

interregnum (meuvlae)
intervencionistiki

intervju G jd. intervjua, N mn. intervjui


intervjuirati
intranzitivan
intriga D L j d. intrigi
intuicija
intuitivan
invalidski
invarijabilan
invazijski
investicija
investicijski
inzistirati
inzulin
in. > ing.
inenjer> ininjer
inenjering N mn. inenjerinzi
ininjer krat. ing. i in.
injekcija
injektor
injicirati
injuktiv
iole
ion

213

ionako
ionako; ali: i ovako i onako
ionizacija
ir. krat. za ironino
Ir znak za iridij
iracionalan
Iraanin N mn. Iraani
iraki

iradijacijski
Irak (zem.); Republika Irak (drava)
Iran (zem.); Islamska Republika Iran (drava)
irealan (nestvaran)

iskamiti

iseliti, iselim
iseljavati, iseljavam

iskamivati

iskamivati

iseljeniki

iskapati, iskapam

iseljenik Vjd. iseljenie, N mn. iseljenici


iseljenitvo
iseljenje
iseljivati, iseljuj em, iseljujui
isfarbati

iskaljati
iskati, iem i item
iskazivati, iskazivam,
iskaznica
iskeiti

iskrenje

isfukati

iskien

iskriti, iskrim, iskren

ishaati

iskihati, iskiem
iskihnuti, iskihnem
iskipjeti, iskipim, iskipio, iskipjela
iskititi, iskitim, iskien
isklicati, iskliem
isklian; isklina cijena
isklijetiti

iskrivati, iskrujem

isharaiti
ishariti

iridij (znak Ir)


iridijski

iscijeliti, iscijelim, iscijeljen (izlijeiti)


is cijeniti, iscijenim, iscijenivi
iscijepati, iscijepam, iscijepan, iscijepavi
iscjedak, iscjetka, N mn. iscjedci
iscjedina

isheriti (se)
ishlapiti
ishlapjelost
ishlapjeti, ishlapim, ishlapio, ishlapjela
ishlapljiv
ishod
ishodati se
ishodite
ishoditi
ishoenje prema ishoditi
ishrakati, ishraem
ishrana
ishranjen iki

iscjeivati, iscjeujem, iscjeujui

ishralost

iscjelitelj
iscjelivati, iscjelivam (izljubiti)
iscjeljenje prema iscijeliti
iscjeljiv
iscjeljivati, iscjeljujem (lijeiti; ns. prema svr.
iscijeliti)
iscjeljivost
iscjepkati, iscjepkam, iscjepkavi
iscrpak G jd. iscrpka, V jd. iscrpe, N mn.
iscrpci
iscrpljenost
iscrpljiv
iscrpljivati, iscrpljujem, iscrpljujui
iscrpljivost
iscrpnost
iscrpsti, iscrpem
iscrtkati

ishrati, ishra

iskljuivost

ishrliti
ishrskati, ishrskam
ishrvati se
isijecati, isijecam (ns. prema svr. isjecati)
isijeem prezent od isjei
isijati
isijevati
isipati, isipam
isisati, isiem
isitniti
isjecati (svr. prema ns. isijecati)
isjeckati, isjeckam
isjeak, isjeka, N mn. isjeci
isjei, isijeem, isjekao, isjekla, isjeen
isjek N mn. isjeci

iskljudba
isknjiba
isknjiiti
isknjinina

ironinost

Irska (zem., drava)


isceriti
iscijediti, iscijedim, iscijeen
iscijeenost

iscrvotoiti, iscrvotoi

iscuriti, iscurim
iscvasti, iscvatem
iscviljeti, iscvilim, iscvilio, iscviljela
iscvjetati, iscvjetam, iscvjetavi

214

iskorjenjiv
iskorjenjivanje
iskorjenjivati, iskorjenjujem
iskosa (pri!.)
iskotiti, iskoen

iskap; popiti na iskap

iredentistiki

ironian, ironina

ispijevati

iskakati, iskakam

iskaditi, iskaen
iskakati, iskaem
iskaliti
iskaljivati, iskaljujem, iskaljujui
iskamiti, iskamim, iskamen

iskazujui

iskliznue

iskliznuti
i-sklonidba
iskljucati
iskljuan, iskljuna

iskovriti, iskovrim, iskovren

iskraj (prij.)

iskrmiti, iskrmim, iskrmljen

iskretati, iskreem
iskrhati, iskrham
iskriav

iskrivice (pril.)
iskrmaiti, iskrmai

iskrvavljen
iskuhati
iskupljati
iskusan
isku e niki

iskljuenje

iskvaiti

iskljuice

i sl. krat. za i slino


islam
Islam Grki (zem.)
Islam Latinski (zem.)
Island (zem.); Republika Island (drava)
islandski
Islananin N mn. Islanani
islikati
Ismail (ime)
Ismet (ime)
ismijati (se)
ismijavati, ismijavam, ismijavajui
ismjehivati, ismjehujem

iskljuiti, iskljuim
iskljuiv
iskljuivati, iskljuujem

iskobeiti
iskoiti, iskoim
iskolaiti, iskolaim

iskoliti, iskoiim

(postaviti kolce)

iskon; od iskona

ispaen

iskonati, iskonam

ispaenost

iskopati, iskopam, iskopavi

ispariva

iskopavati, iskopavam, iskopavajui

isparivati
ispasti, ispadnem
ispatanje
ispatati
ispatiti, ispaen

iskopnjeti, iskopnim, iskopnio, iskopnjela


iskoraiti, iskoraim

iskorijeniti, iskorijenim (ali: iskorjenjivati)


iskorijenjenost
iskoristiti, iskoriten
iskoriivati, iskoriuj em
iskoritavati, iskoritavam
iskorjenitelj
iskorjenje

ispei, ispeem

ispeti se, ispnem se


ispiutura

ispijenost
ispijevati (ns. prema svr. ispjevati)

215

ispira

isprosijecati

isprosjaiti

istrjebljenje

ispira

ispovjedaoniki

isprosjaiti, isprosjaim

istokati

ispisiva

ispovjediti, ispovjedim
ispovjedni

isprovlaiti, isprovlaim

istoni; istona

ispisivati, ispisujem, ispisujui


ispisnik V jd. ispisnie, N mn. ispisnici
ispitiva
ispitivaki

ispitivati
ispjeniti se
ispjevati, ispjevam, ispjevavi
isplaen

isplaivati, isplaujem, isplaujui

isplahnuti
isplakati, isplaem (izliti u suzama)
isplakati, isplaem (podlokati)
isplata
isplatiti, isplatim, isplaen
isplatni
isplavjeti, isplavim
ispletati, ispleem
ispliiti se (dobiti plikove)
isplijeviti, isplijevim
ispljeti > isplijeviti
ispljuvak, ispljuvka
ispod (prij.)
ispodmukla (pri!.)
ispodprosjean

ispovjedniki

ispovjednik V jd.
ispovjednici
ispozdravljati

ispovjednie,

Europa, istona Hrvatska,


more; v. istok
Istoni Timor (zem.); Demokratska Republika
Istoni Timor (drava)
Istonokinesko

isprovrivati, isprovrujem

N mn.

isprozebati
isprozepsti, isprozebem
isprsavati se i isprsivati se
isprtiti, ispren

ispraaj

ispruiti, ispruim

ispraati, ispraam

isprua

isprati, isperem
ispravak N mn. ispravci
ispravan, ispravna

isprva (pril.)
isprvice (pril.)

ispravlja

isprazniti, ispraznim, ispranjen


ispranjavati i ispranjivati

ispuhati, ispuem
ispunjavati
ispunjiv
ispunjivati

ispriti, isprim, ispren

ispupen

ispred (prij.)
ispredak, ispretka, N mn. ispredci

ispupenje

ispravljaki

ispupiti, ispupim, ispupen

isputati, isputam, isputajui


istai, istaknem
istakati, istaem, istaui

istonjaki
istonjak

istostranian, istostranina

istovariva

istanan
istanati, istanam

ispriati, ispriam

isposniki

ispriavati, ispriavam

isposnie

isprinica

isprijeiti

istisnue

ispoprijeiti, ispoprijeim, ispoprijeen

isporazbolijevati se, isporazbolijeva se

isprevraati, isprevraam

ispomoi,

ispomognem

V jd. od isposnik

ispostava
isposuivati, isposuujem

ispotiti, ispotim, ispoen


ispovijed J jd. ispovijeu i ispovijedi
ispovijedalac G jd. ispovijedaoca, G mn.
ispovij edalaca
ispovijedati, ispovijedam, ispovijedajui
ispovijest Jjd. ispovijeu i ispovijesti
ispovjedaonica

216

isprevrem

se, isprijeim se
isprijeka i isprijeko (sa strane, pri!.)
isprika DL jd. isprici
ispripovijedati, ispripovijedam (ali:
ispripovjediti)
ispripovjediti, ispripovjedim (ali:
ispripovijedati)
isprjeivati se, isprjeujem se
isprosijecati, isprosijecam

istjecati, istjeem (ns. prema svr.


istjerati

istovetan; isti istovetan (drugo je istovjetan)


istovjerac, istovjerca
istovjernik V jd. istovjernie
istovjetan, istovjetna (identian)
istovjetnost
istovremen
istovremenost
istovrijedan
istovrijednica
istovrstan, istovrsna
istoznaan, istoznana
istoznanica

(sinonim)
(hamonim)
Istranka DLjd. Istranki, G mn. Istranki
istozvunica

istraitelj
istraiva

istraivaki
istraivalaki

istei)

istrati
istravati

istjeriva

istri,

istjerivanje
istjerivati

istrgnue

istjeivati, istjeujem

istkati i izatkati
istoiti, istoim

istonjaci

trokut
istomiljenik V jd. istomiljenie, N mn.
istomiljenici
istosmjeran, istosmjerna; istosmjerna struja
istosmjernost

isprevrtati,

ispresaivati, ispresaujem, ispresaujui

ispresijecati, ispresijecam (ns.)


ispresjecati, ispresjecam (svr.)
ispreskakati, ispreskaem

N mn.

narodi)

isporuiti> izruiti

ispomo

ispremlaivati, ispremlaujem

isprepletati, isprepieem

istonjae,

istokraan, istokrana; istokraan

isposijecati, isposijecam

ispodvlaiti, ispodvlaim

ispoditni
ispolac, ispolca
ispolijevati, ispolijevam

V jd.

istodoban
istodopce
istoimen
istok (strana svijeta); Istok (istone zemlje i

istarski; Istarska upanija (po!.); Istarski


poluotok (zem.); Razvod istarski (pov.)
Istarski demokratski savez (IDS)
istei, isteem, istekao, istekla (iscuriti)
istei > istegnuti
isticati, istiem, isticao, isticala, istiui (ns.
prema svr. istaknuti)
istijetiti, istijetim
istiha (pril.)
istina (pril.)
istinabog (pril.)
istinoljubiv
istinoljubije
istiskati, istiem, istiskan

ispodsljemenski prema Sljeme

istonie

istonohrvatski

ispupina

ispregraivati

V jd.

istonoeuropski

isprvian, isprvina

isprednjaiti

ispreko i isprijeko (prij.)


isprekriati
isprekrtati
ispremetati, ispremeem
ispremijeati, ispremijeam
ispremjeriti, ispremjerim
ispremjetati, ispremjetam

istonik

istrgnem; istrgnuti, istrgnem

istrijebiti, istrijebim, istrijebljen


*istrijeti > istrti
istrijezniti, istrijeznim, istrijenjen
istrjebljenje

217

istrjebljivati

izasijecati

istrjebljivati, istrjebljujem
istrjenjenje
istrorumunjski; istrorumunjski govor (u
Ciariji)

istrti, istarem i istrem


istruliti
istrunuti

iuavati

se i iuivati se,

iuujem

iupati

ieretati

se
iohati se

izaziva

izdajniki

izazivaki

iukati

izaeti i ieti
izaimati i iimati
izbeiti

izdajnitvo
izdaleka (pril.)
izdalje (pril.)
izdatak, izdatka, N mn. izdatci

izbeivati

izdava

izberiv
izbezumiti

izdavaki; izdavaki pothvat


izdavalac G jd. izdavaoca, V jd. izdavao e,
N mn. izdavao ci, G mn. izdavalaca

iehati, ieham

ivanica

iekati

Ivanica

uiniti to

tupim, 2.

izii

isturiti

isukati, isuem
Isukrst
Isus; Isus Krist
isusove V jd. od isusovac
isusovaki

isuiti
isuti
iarati
iakati
iaaviti
iarati
iastiti

iaenje

iaiti, iaim, iaen


iavrljati

se

iz reda)

iezavati

(planina)
Grad G Ivani Grada (mjesto)
ivanigradski i ivaniki
Ivan-planina; ivanplaninski
Ivanica (planina)
Ivanja Reka G Ivanje Reke (zem.)
Ivanje
ivanjski; ivanjski krjesovi
iverak G jd. iverka, N mn. iverci

ieznue

iveri

ieznuti

izabraniin prema

iekiati

Ivani

iekivati, iekujem, iekujui


ieprkati, ieprkam
ierupati
ieati, ieem
ieljati
ietkati

izdahnuti
izdajica

iupkati

iegrtati

istumaiti, istumaim

istup
istnpiti (l.

izasjei, izasijeem

izasuti, izaspem
izatkati i istkati

ietati, ietam i ieem


iibati, iibam
iijas
ikolovati
ikopiti
imrkati, imrem
iokiti se
ita, iega
itetiti, itetim, iteen
itrcati
iunjati se
Italija (zem.); Republika Italija (drava)
itd. krat. za i tako dalje
iterbij (znak Yb)
iterbijski
i te kako
itko, ikoga
itrij (znak Y)
itrijski
Ivan; Ivan Grozni; Ivan Krstitelj; Ivan
Nepomuk
ivan-cvijet, ivan-cvijeta

istui, istuem, istuen

se

izgorina

izasjei

izbija

izdavalaki

izbijeliti, izbijelim, izbijelio, izbijelila (initi to


bijelim)
izbijeljeti, izbijelim, izbijelio, izbijeljela
(postati bijel)

izdavati, izdajem
izdavna (pri!.)
izdaditi se i izdadjeti se
izdii, izdignem
izdijeliti, izdijelim, izdijeljen
izdijevati, izdijevam (ns. prema svr. izdjenuti)
izdjeljati, izdjeljam
izdjeljavati, izdjeljavam (ns. prema svr.
izdjeljati)
izdjeljivati, izdjeljujem (ns. prema svr. izdijeliti)
izdjenuti
izdjeti, izdjenem
izdrijeti, izdrem, izdro, izdrla
izdrljiv
izdubiti, izdubim, izdubljen
izdupsti, izdubem, izduben
izg. krat. za izgovor(no)

izbira
izbiraica
izbiraki

izbirljiv
izbjei, izbjegnem
izbjegavati, izbjegavam
izbjeglica
izbjegliki

izbjeglitvo
izbjegnuti
izbjeljivati, izbjeljujem, izbjeljujui
izbjeiv
izblebetati, izblebeem
izblijediti, izblijedim, izblijedio,
izblijedila (uiniti to blijedim)
izblijedjeti, izblijedim, izblijedio, izblijedjela
(postati blijed)
izbliza (pril.)
izblie (pril.)

izginue
izglaati

izbijeivati, izbljeujem

izgladniti, izgladnim, izgladnio,


izgladnila (uiniti koga gladnim)
izgladnjelost
izgladnjeti, izgladnim, izgladnio,
izgladnjela (postati gladan)

izboen

izglaen

izboina

izglaivati, izglaujem

izboiti, izboim, izboen

iiljeti, iilim

izabrati, izaberem

izboljeti

izgled; na izgled
izglodati, izgloem,

iinjati, iiIljam, iinjajui

izai, izaem

izborniki

izgnaniki

iistiti, iistim,

izadjeti, izadjenem
izadrijeti, izadrem
izagnati, izagnam
Izaija (prorok)
izamljeti, izameljem
izasijecati, izasijecam,

izbrati, izberem
izbrisiv
izbrjeak

izgnanie V jd. od izgnanik


izgnati, izgnam

i ien

iiavati

i ienje prema iistiti


iitati

iitavati

i uditi se

218

izabranica

izbievati, izbiujem

izdajiin

izasijecajui

izgloen

izgnjeiti

izbroine

izgonja

izbuiti (izbuljiti, npr. oi)


iZdahnue

izgorijevati, izgorijevam,
izgorina

izgorijevajui

219

izgorjelica
izgorjelica
izgorjelina
izgorjeti, izgorim, izgorio, izgorjela

izmuiti

izluiti, izluim

izmukati, izmukam

izluivati, izluujem

izgraenost

izludjeti, izludim, izludio, izludjela


izludba prema izluiti

izmusti, izmuzem, izmuzen


izmutiti, izmutim, izmuen
iznad (prij.)

izgraiva

izluivati, izluujem

iznadprosjean, iznadprosjena

izgraivati, izgraujem

izljeenje

izgriti

iznadosjetan, iznadosjetna

izljeiv

iznajmljiva

se, izgrim se
izgrditi, izgrdim, izgren
izgrepsti, izgrebem
izgrijati
izgrmjeti se
izgrtati, izgrem, izgrui
izgruhati> izgruvati
izii, iziem, iziao
izjahati, izjaem
izjedanje

izljepljivati, izljepljujem
izljev
izljubiti
izmai, izmaknem
izmahnitati
izmahnuti

iznajmljivaki

iznajprije (pril.)
iznalazak, iznalaska

izmaknue

izreda

izmukati

izodjesti, izodjenem
izodjeti i izodjenuti
izodsijecati, izodsijecam
izofotometar
izohipsa
izokola (pril.)
izokretati, izokreem
izokromatski Uednakobojan)
izolacijski
izolacionizam

iznaae

izometrian, izometrina

iznebuha (pril.)
iznemoi, iznemognem
iznenada
iznenaditi, iznenadim, iznenaen

izooktan

iznenaenje

izopaivati, izopaujem (initi

iznenaivati, iznenaujem

izopavati, izopavam
izopen

izopaavati, izopaavam
izopaenost

izjedipogaa

izmala (pril.)
izmalena (pril.)
izmear (sluga)

izjednaen

izmeu

izjednaiti, izjednaim, izjednaen

izmetati, izmeem,

izjednaivati, izjednaujem

izmetnue

izjelica
izjesti, izjedem, izjeo, izjela, izjevi
izjea
izjean, izjena
izjutra (rano)

izmicati, izmiem
izmijeniti, izmijenim, izmijenivi
izmijenjati, izmijenjam
izmijesiti, izmijesim
izmijeati, izmijeam
izmiljeti, izmilim

izlaga

izminue

izlagaki

iznevjeravati, iznevjeravam
iznevjeriti, iznevjerim
iznii, izniknem
iznijeti, iznesem, iznesen
izniman, iznimna
iznimiCe
iznimka DL jd. iznimci, G mn. iznimaka
iznojiti
iznova (pril.)
iznovice

izmilja

iznovian, iznovina

izrabljiva

izlazak G jd. izlaska, N mn. izlasci


izlaziti, izlazei
izlei, izleem
izletjeti, izletim, izletio, izletjela

izmjena
izmjence
izmjenice

iznuiva

izrabljivaki

iznuivaki

izraun

izletniki
izlijeenost

izmjenit
izmjenljiv i izmjenjiv

izlijeiti, izlijeim, izlijeen

izmjenjiva

izlijegati se
izlijeniti se
izlijepiti, izlijepim, izlijepljen
izlijetati, izlijeem
izlijevati, izlijevam, izlijevajui
izlika DL jd. izlici
izlian, izlina
izlokati, izloem
izloak, izloka, N mn. izloci
izluak, izluka, N mn. izluci

izmjenjivaki

izjeliki

(prij.)
izmeui

izmjenian, izmjenina; izmjenina

struja

izmjenjivanje
izmjenjivati, izmjenjujem, izmjenjujui
izmjeran, izmjerna
izmjeriti, izmjerim, izmjerivi
izmjerljiv
izmlatiti, izmlatim, izmlaen
izmljeti i izamljeti

izopenica

izopenik

V jd.

izopenie,

mn.

izopenici

izopenost
izopenje

izopiti, izopim, izopen


izopivati, izopujem,

izop ujui

izotermian
izotermiki
izoterminost

izraunati

iznuivati, iznuujem

izradak G jd. izratka, N mn. izradci


izraditi, izradim, izraen

iznutra (pril.)
izobiajiti se
izobijestiti se, izobijestim se
izobila (pril.)
izoblaiti se

izraati
izraen
izraevina

izraiva

izobliavati, izobliavam

izraivaki

izoblien

izraivanje

izoblienje

izraivati, izraujem

izobliiti, izobliim, izoblien

Izrael (zem.); Drava Izrael (drava)


Izraelac, Izraelca
izrana (pril.)
izrastak, izraska, N mn. izrasci

izocijanid
izocikliki
izoan

izmoi,

izluenost

izmriti, izmrim

izluenje

izodavna
izodijevati, izodijevam

izmuenost

izluina

izodinamian, izodinamina

izmuiti, izmuim, izmuen

izodjenuti, izodjenem

220

opakim)
opakim)

iznuivanje

izmoiti, izmoim, izmoen

izmognem

izopaiti, izopaim (uiniti

izraivati, izraujem
izrei, izreem i

izreknem, izrekao, izrekla,

izreen

izreda (pril.)

221

izreati

izvravati

izreati > izredati


izrjeka DL jd. izrjeci, I jd. izrjekom
izrezak G jd. izreska, N mn. izresci, G mn.
izrezaka

izriaj

izvia
izviaki
izviaj

izviati
izvija> odvija

izrian, izrina

izvijestiti, izvijestim, izvijeten

janjei

izvrilac
izvrilac V jd. izvrioe, G mn. izvrilaca
izvritelj
izvriti (l. npr. ito, 2. obaviti), izvrim
izvrivati, izvruj em
izvrtjeti, izvrtim
izvrvjeti, izvrvim

jadi

Jaganjac Boji V jd. Jaganje Boji


jagma; najagmu
jagoda (plod); Jagoda (ime)

izriit

izvikiva

izvui, izvuem, izvuen

izrijekom (pril.)

izvikivaki

izrinne

izrudba prema izruiti

izvie (prij.)
izvjesiti, izvjesim, izvjeen
izvjesno
izvjestan, izvjesna
izvjestitelj

izuavati

izvjestiteljiin

izuiti, izuim, izuen

izvjeati

izumijevati (ns. prema svr. izumjeti)


izumitelj
izumiti (poumivati)
izumjeti, izumijem (nai umom)

izvjee

iariti
idrebati> idrjebati
idrijebiti, idrijebim
iikati se
iei, ieem
iednjeti, iednim, iednio, iednjela (postati
edan)
ieniti
ieti, ianjem (srpom)
ieti i izaeti, imem i izamem (iscijediti,
istisnuti)

izruen

izruiti, izruim, izruen


izruivati, izruujem

izumre

izumrijeti, izumrem, izumrijeh, izumro,


izumrla
izupati

izustiti, izustim,

izuen

izuivati
izuva
izuzee

izuzetak, izuzetka, N mn. izuzetci


izvadak, izvatka, N mn. izvadci
izvaati

izvjeivati, izvjeujem

izvjetaiti, izvjetaim, izvjetaen

izvjetaj
izvjetavati
izvjetiti (se)
izvjetravati
izvjetriti
izvjebati
izvjebavati
izvlaenje
izvlaiti
izvlaka

izvlastiti, izvlastim, izvlaten

(prav.)

iima

iimati (ns. prema svr. ieti)


iivjeti, iivim, iivio, iivjela
iivljavati se, iivljavam se
iivljenost
ilijebiti, ilijebim
iljebina
iljebljenje
iljebljivati, iljebljujem
imikati, imiem
ivakati, ivaem

izvlaivati, izvlaujem

jadi

jadikovka
jadnoa

Jadransko more
jafa-narana

jagodian, jagodina
jagodiast

jagorevina
jagorika

DL jd. jagoriki

jaguar
jaha

jahaica

(ona koja jae)

jahaki
jahai

(prid.); jahae hlae


(ivotinja koja slui za jahanje, npr.
mazga jahaica)
jahaonica
jahati, jaem, jaui
Jahve, Jahve, Jahvi, Jahvom
Jahvin
jajaki prema Jajce
Jajanin N mn. Jajani

jahaica

jajar

jajnik N mn. jajnici


jajovod
jak kamp. jai, sup. najjai
jamac G jd. jamca, V jd. jame; jamac platac
G jd. jamca platca, N mn. jamci platci

izvan (prij.)
izvana

izvoa

izvanbrani

izvoenje

izvanjezini (it. izvan-jezini)

jabuar

jamano

izvankuni

izvolijevati, izvolijevam
izvoljeti, izvolim, izvolio, izvoljela

jabnara

jamajkiprema

izvanmaternini

izvori

jabuarka

izvoaki

J krat. za jug
ja (zam.) za me, za mnom

jamaan, jamana

izvannastavni

izvor-voda G jd. izvor-vode

jabuast

izvanobiajni

izvozniki

jabuica; Adamovajabuica

Jamajka
Jamajka (zem., drava); jamajka-rum >
jamajki rum i j amajanski rum
jamb

izvanparlamentaran
izvanpartijski

izvniati prema vraati

izvanstranaki

izvankolski
izvanjski
izvesti, izvedem v. dovesti
izvesti, izvezem v. dovesti
izvesti, izvezem v. dovesti
izvidjeti, izvidim, izvidjevi
izvidniki

222

jabui

jamevan, jamevna

prema vraati
izvri, izvrgnem
izvri> izvriti
izvreti, izvrim i izvrij em

jabuni

jamevina

izvrgnue

jaanje

izvrh (prij.)
izvrsnost
izvrstan, izvrsna
izvravati, izvravam

jaati, jaam, jaajui

jampski prema jamb


jamski prema jama
jamstvo

jaina

janji

jaenje prema jatiti

janje G jd. janjeta


janjei; janjea koa

izvraati

(gatati)

jamiti

jabunica
jabunjak N

mn. jabunjaci

jabukovaa

se
jadac G jd. jadca, N mn. jadci

jamiak, jamika,

N mn. jamici

223

janjece

jedno

janjece G jd. janjeca i janjeceta

jd. krat. za jednina

janjiar

jeam, jema

jao, jao-jao (uskI.)


jaoh
jaoj
jap. krat. za japanski
Japan (zem., drava)
jarac V jd. jare; Jarac (zvijee)
jarev; Jareva obratnica
jarevac, jarevca (vrsta trave)

jeanje

jednogodac, jednogodca, N mn. jednogodci


jednogrb; jednogrba deva
jednoimen

jeati, jeim

jednojezian, jednojezina

jeerma

jednolian, jednolina

jemen

jednoluac, jednoluca

(prid.)

jemenac, jemenca

jemenica
jemenite

jarevina

jemiak, jemika,
jemiaka

jari

jemite

um. od jarac i jarak

jariti

jemici,

G mn.

jedai

jarji prema jarac


jarebiar
jarebiji
jareak, jareaka,

N mn.

N mn. jareaci

Uarea

mjeina)
jarei

jari

(prid.); jedai pribor


jedak, jetka; kamp. jetkiji
jedanaest (ll)
jedanaesterac, jedanaesterca (udarac loptom sa
II metara, port.)

jednoljetan, jednoljetna
jednoljetkinja
jednomjeran, jednomjerna
jednonedjeljni
jednoobrazan, jednoobrazna
jednook
jednopostotni
jednosjed
jednosmjerau, jednosmjerna; jednosmjerna ulica

jeziac, jezica

jeziak, jezika,

jedanaestero
jedanaestorica
jedanput; jedanputjedan (tablica mnoenja)
jedenje prema jesti

jednosvezani

jezian, jezina

jedinev

jaskanski prema Jaska


jasno crven i jasnocrven (v. 127.)
jasno plav i jasnoplav (v. 127.)
jasno zelen i jasnozelen (v. 127.)
jasno ut i jasnout (v. 127.)

jedinini prema jedinica


jedinoroen

jedinovjerstvo
jedljiv

jednotjedni

jeziar

jednotraan, jednotrana

jeziara

jednovjerac, jednovjerca, V jd. jednovjere


jednovjeran, jednovjerna
jednovjerka DLjd. jednovjerci i j ednovjerki
jednovremen
jednovremenik Vjd. jednovremenie
jednovremenost
jednovrijedan, jednovrijedna

jeziast

jednoznaan, jednoznana

jednaak

jednozvuan, jednozvuna

jasnoa

jednaenje

jednoian, jednoina

jastog N mn. jastozi


jastreb

jednaiti

jednjak N mn. jednjaci

jednadba G mn. jednadaba i jednadbi


jednakobrojno (pril.)
jednakodijelan, jednakodijeina
jednakodjeljiv
jednakorilac, jednakoriIca
jednakosloan, jednakoslona
jednakovrijednica
jednoboac, jednoboca

jedrenjaa

jaui

(pril.)
jataki prema jatak
jauk
jaukati, jauem, jauui
java (budnost)
Java (otok)
javor

jednoboaki

jazavar

jednobrazdni (plug)
jednocijevan, j ednocij evna
j ednocijevka DL jd. jednocijevki, G mn.
jednocjevaka i jednocijevki

jazavarski

jednoinka

jazavji prema jazavac

jednolan

jazz (it. dez); jazz-glazba i dez-glazba

jedno

224

jezgriast

jednosveani

jasikovaa

jastunica

jetrenjaa

jedanaesteraki

jedinac V jd. jedine

jastui

> bera
Jemen (zem.); Republika Jemen (drava)
jenski prema Jena; jensko staklo
jenjati
jeremijada (tualjka)
Jeruzalem
jesen; pod jesen, na jesen, u jesen
jestan, jesna (potvrdan)
jeti, jetija, N mn. jetiji
jetra G mn. jetara (mn. s. r.)
jetren

jezgriav

jasenovaa

jastuast

jema

jednostruk

jedi

jastuac, jastuca

je li
jeli

jednostanian, jednostanina

(bot.)
um. od jare
jarki kamp. jari
jarmeni prema jaram
jari

Jug

jednogodac

jedriav
jedriliar
jedriliarski
jedriliarstvo

jedro G mn. jedara


jedrenje prema jedriti
jeenje prema jediti se > jed, ljutnja
Jeupka i Jejupka
jeftin
jeftinoa

Jejupka i Jeupka
jeka DLjd. jeci
Jelaiev trg; Trg bana Josipa Jelaia
Jelas; pjes. Jelas-polje
jelei um. od jelek

N mn.

jezici,

G mn. jeziaka

jeziav
jeziina
jezini

jezikoslovlje
jezuit (isusovac); Jezuitski trg
jeak G jd. jeka, N mn. jeci
jeenje prema jezditi
Joakim
jod (znak I); jod-tinktura> jodna tinktura
jodni
joga DLjd. jogi
jogi G jd. jogija
joha DLjd. johi
joj, joj-joj (uski.)
jo-jo (igraka)
Josipdol (zem.)
Jordan (zem.); Haemitska Kraljevina Jordan
(drava)
jotacija
jr. krat. za junior (mlai)
jubilej
juer
jueranji

judo, obi. dudo


jug (strana sVijeta);
Jug Uune zemlje i narodi)

225

jugo

kajkavski

jugo (s. r., vjetar)

Juni Slaveni (kao

jugoistoni

junoafriki

jugo istonjak
jugoistok
jugojugoistok
jugojugozapad
Jugoslavija (zem., pov.)
jugoslavenski
jugozapad
jugozapadni
jugozapadnjak
juha DL jd. juhi
Jukatan
Julija (ensko ime)
Julijan
julijanski prema Julije; julijanski
kalendar
Julij(e) ljd. Julijem
Julijske Alpe

junoameriki

junaan, junana

jnnohrvatski
junoslavenski
junjaki

K
k (i ka ispred k, g); k vragu!
K znak za kalij; ah. oznaka za kralja
kabao, kabla
kabel, kabela
kabelogram

kakvoa
kakvoni

kaica

kal G jd. kala


kalan, kaIna (blatan)
kalcij (znak Ca)
kalcijski prema kalcij (kem.)
Kaldeja
kaleidoskop
Kali mn. . r., G Kali, DLl Kalima
kalibar, kalibra
kalif
kalifornij (znak Cf)
kalifornijski prema kalifornij i Kalifornija
kalij (znak K)
kalijski prema kalij (kem.)
kalinjaa (biljka)
Kaliopa (muza epskoga pjesnitva)
kalo

um. od kaca
Kai; Andrija Kai Mioi, G jd. Andrije
Kaia Mioia

kakati, kakam
kaiperka

juni
junei

junior
Jupiter, Jupitra
Juraj G jd. Jurja
juridiki

jurisdikcija
jurist (pravnik)
Juri-oglu
Jurjaves (naselje)
jurjaveki prema Jurjaves
jurjevski; Jurjevska ulica (u Zagrebu)
Justinijau
jutarnji; Jutarnji list (novine)
Juna Afrika (zem.); Junoafrika
Republika (drava)
Juna Amerika (kontinent)
Juna Koreja (zem.); Republika
Koreja (drava)
Juna polutka (zem.)
juni; juna Hrvatska (juni dio Hrvatske)
juni Slaveni (po zem. smjetaju)

226

kameninica (biljka)
kamenorezac V jd. kamenoree

kaara

junaiti

Vjd. odjunak
junatvo

kakofonian, kakofonina

kabli

junaina

junae

kamiti

kabriolet

kabelopolaga

kakanje

junaki

Kajmanski Otoci (drava)


kakadu, kakadua, kakaduu, N mn. kakadui
kakao, kakaa
kakaovac G jd. kakaovca, V jd. kakaove
kakav, kakva
kakavgod i kakav god, V. 142.
kakav-takav
kaki boja (boja zemlje); kaki odora
kakogod i kako god
kakokad i kako kad
kako mu drago
kakono
kako-tako
kakotati, kakoem

junaenje

(se), junaim (se)

etnika zajednica)

DLjd. kaiperki
(bot.)
kad(a)god i kad(a) god, V. 142.
kada-tada
Kadi (za razliku od prezimena Kai)
kadikad
kadilac G jd. kadioca, Vjd. kadioe
kadionica
kaditi, kadei, kaen
kadli (vez.)
kadmij (znak Cd)
kadmij ski prema kadmij (kem.)
kadto
kad-tad
kaenje prema kaditi
kaun

kapriciozan

Kajmanski Otoci

kalorian, kalorina
kaloriki prema kalorika
kalorimetar, kalorimetra (toplinomjer)
kalorimetriki

kameak, kameka,

N mn. kameci
kameleon
kamen; alem-kamen, kamen temeljac, G jd.
kamena temeljca
kameni
kamenina

Kamengrad

kamenorezaki

kamenjarka
Kamerun (zem.); Republika Kamerun (drava)
kamfor
kamgarn (vrsta tkanine)
kamiak, kamika, N mn. kamici
kamikaza, kamikaze
kamion
kamiondija
kamogod i kamo god
kamoli
kamp-kuica (kampirna kuica)
Kanaan (staro ime Palestine)
Kanada (drava)
Kanaanin N mn. Kanaani
Kana Galilejska (biblijsko nljesto)
kanal
kanali
kanali

Kanalski otoci (zem.)


kanatka (vrstajabuke)
kanconijer
kanda (vez.)
kandelabar, kandelabra
kandilo
kanda
kandija (bic)

kafi

kaluer

kanoniki

kai (amac)

kaluerica

Kain (sin Adama i Eve)


Kairac prema Kairo
Kairo (zem.)
kairski prema Kairo
kai (remen, pojas)
kajita
kajk. krat. za kajkavski
kajkave Vjd. kajkavac
kajkavski

kalvinistiki

kanj i kanjac, G jd. kanjca (riba)


kaos
kao to

kaljae

kamate mn. . r.
kamatni
Kamboda (zem.); Kraljevina Kamboda
(drava)
Kambodanin N mn. Kambodani
Kambodanka
kambodanski

kaotian, kaotina

kapati, kapam,

kapajui

kapelniki

kapiast
kapitalistiki

kapitel, kapitela
kapriciozan, kapriciozna

227

kaprio

kaprio, kapria, kapriu, kapriom

kemiar

(glaz.)

kapuljaa

Kapverdski Otoci, v. Zelenortski Otoci


karabatak, karabatka, N mn. karabatci
Karadi

karakter
karakteristian, karakteristina

karanfil
karat, karata; 18-karatni
karbid
karbidni
karbon-papir> karbonski papir
kardiokirurgija
kardiologija
karijatida
karijera

Katel Kambelovac
Katel Novi
Katel Stari
Katel Suurac
Katel tafili
kat. krat. za katoliki
katalektiki (stih)
Katar (zem.); Drava Katar (drava)
katarica um. od katarka
kategorian, kategorina (bezuvjetan, siguran)
kateheta (vjerouitelj)
kation (el.)
katkad(a)

kleka

kemiarka

kemiarka

D jd.

kerarniarki

kemiarski

kemija
kemijski
Kenija (zem.); Republika Kenija (drava)
kenozojski prema kenozoik (geol.)
kentnm-jezici > kentumski jezici
Keops; Keopsova piramida
keramiar
keramiarka
keramiki

kinopredstava
kinoreklama
kinjenje
kinjiti
kiosk N mn. kiosci
kipjeti, kipim, kipljah, kipio, kipjela
kipljenje prema kipjeti
kiptjeti, kiptim, kiptio, kiptjela
kipui (prid.); kipui aj
Kirgiska Republika (drava); Kirgistan (zem.)
Kiribati, Kiribatija (drava)
kiri, kirija (znak Ci, zast., danas bekerel)
kirijski
kirurgija
kirurki
kiseo, kisela
kisik (znak O)
kisikov

kau

karikaturistiki

keramika DLjd. keramici


Kerempuh V jd. Kerempue
kesedija> razbojnik
kg znak za kilogram
Khuen-Hedervary, G Khuen-Hedervaryja
(prezime hrvatskoga bana, pov.); Khuenov
kHz znak za kiloherc

kauuk

ki

kisnue

karlini; karlina

kaudiljo, kaudilja, kaudilju, kaudiljem


kaurin (nevjernik)

kiast

kiiti

katolianstvo

katoliki; Katolika

karijeristiki

katolitvo
kauboj

karijes

crkva

kost
Karlo Draki; Karlo Veliki (pov.)
Karlovac, Karlovca, Vjd. Karlove (zem.)
Karlovaka upanija
karlovaki prema Karlovac
Karlovako pivo (zatieno ime proizvoda)
Karlovanin N mn. Karlovani
karmelianin N mn. karmeliani

kaustiki (izjedajui)

kima>

kava; crna kava, turska kava


kaveni; kaveni mlinac, kavena lica
kavin; kavin nadomjestak
kavgadija (svadljivac)
kavijar

kianka

karmelianka

kavotoje

kart. krat. za kartaki

kaviti se

kartoteni

kazaok

kartoteka DL jd. kartoteci

Kazahstan (zem.); Republika Kazahstan


(drava)
kazalini prema kazalite
kazaljka DL jd. kazaljci i kazaljki, G mn.
kazaljki

kasa
kasaica

kasnilac G jd. kasnioca, V jd. kasnio e, G mn.


kasnilaca
kasno kamp. kasnije
kasnobarokni
kasnjeti, kasnim, kasnio, kasnjela
Kastav G jd. Kastva
Kastavac V jd. Kastave
kastavski
Kastavtina
kastracijski
katel, katela
Katela G mn. Katela
katelanski; Katelanski zaljev
Katel Gomilica
Katel Luki

228

kaziva
kazivaica

kaznenopopravni
kaznenopravni
kaznionica
kazuistiki
kanjeniki

ker

Ajd. odki
DLjd. kerki i kerci
ki G jd. keri, A jd. ker
keiga DL jd. keigi
kem. krat. za kemijski
kerka

kemiar

kiica

(biljka inae kist)


kraljenica; ali: biti bez kime

kien

kienka

(bot.)

kinjaa

(aba)
kiomjer
kiomjerni
kiovit
kitniarka DL jd.

kitniarki,

G mn.

kienost

kitolovaki

kienje prema

kivi, kivija
klaenje prema klatiti
klaenje prema kladiti se
klanjalac G jd. klanjaoca, V jd.
G mn. klanjalaca
klanjeki prema Klanjec
klaonica

kititi
kielski prema Kiel
kihati, kiem
kihavica
kijaa

kijamet (oluja)
Kijev (glavni grad Ukrajine)
Kijevo (selo u Hrvatskoj)
kikiriki, kikirikija
kilogrammetar, kilogrammetra
kilovatsat
kilovoltamper
kilovoltrnetar, kilovoltmetra
Kina (zem.); Narodna Republika Kina (drava)
kina-srebro
kina-vino
kinuriti se
kineski; kineski aj; Kineski zid
Kineskinja
Kinesko more
Kinez
kino operator

kitniarki

klanjaoe,

klaoniki
klasian, klasina; klasina

gimnazija

klasiar
klasi

klasika DL jd. klasici


klati, koljem, klah, koljui
klaun
klauzula
klaviembalo (glaz.)
klavijatura
kleak, kleaka
kleati, kleim, kleei
kleeki
kleica

(biljka)

kleka

229

klei

kmetstvo

klei > kleknuti, kleknem


kleknuti, kleknem
klekovaa (rakija)
klen (drvo)

klobui
klobuina
klobunica

klepica

klokoica

klepetati,

klepeem, klepeui

klerofaistiki

klevetati,

kleveem

klevetniki
kliica

um. od klica

klijaica

klijent G mn. klijenata


klijentela
klijeta
klijet, klijeti
klijetka DL jd. klijetki, G mn. klijetki, klijetaka
i klijetki
klik-klak
kliktati, klikem, klikui
klimakterian, klimakterina

klimatski
klima-ureaj>
klinac,

klimatski ureaj
klinaca (karanfil)

klinanica

Klina

(vrsta gljive)

kloko, klokoa

Selo (zem.)
mn. klinenjaci

(bot.)
(bot.)
klopotac G jd. klopotea, N mn. klopotci
klokotati, klokoem, klokoui
klor (znak Cl)
klorni
kloroform
klokoika

klorovodian, klorovodina

klorovodik
Klotar Podravski (zem.)
klubace um. od klupko
klup ast

knjievniki

um. od klupa

knjievnojezini i knjievno-jezini
knjievnopovijesni
knjievnost

klupi

klupko G mn. klubaka


kljen (riba)
kljenut G jd. kljenuti
kljetica um. od klijeta
klju; C-klju (glaz.)
Klju (zem.)

knjiniar

kljuati, kljuam

k. o. krat. za knock-out (port.)


koadjutor (pomoni biskup)
koalicija
koalicijski
koautor (suautor)
kobac G jd. kopca, V jd. kope, G mn. kobaca
kobaa (zast., krletka, kavez)
kob aiti
kobalt (znak Co)
kobaltni

klinenjak N

kljuanica

klini

kljuanje prema kljuati

kliniti

kljuar

klin-orba

kljuarica

kliniki; kliniki

kljuarski

pregled
klinika DL jd. klinici
Klio . r., G jd. Klije, I jd. Klijom (muza
povijesne znanosti)
kliring N mn. klirinzi
klirinki
kliej

kn krat. za kuna (novac)


kneginja
knetvo
knez V jd. knee, N mn. knezovi
kneev; Kneev dvor (u Dubrovniku)
kneevi (kneev sin)
kneevina
knock-out i nokaut (port.)
knj. krat. za knjiga
knjiga DLjd. knjizi
knjigo dra
knjigoveki
knjigovea
knjigovenica
knjigovodstvo
knjigovoa

klupati
klupica

kolegijalan

kn

kokoti

kobasiarnica

kolaboracionistiki

kljuni; kljuna

kobilini

kolac G jd. kolca, N mn. kolci

kocka DLjd. kocki


koenje prema koiti (se)
koi um. od kotac

kola

kmeati, kmeim, kmeei

konica; runa konica

klizai

klobuar

(onaj koji

izrauje

klobuke)

kohabitacija
kohezijski
koincidencija (supostojanje)
kojegdje
kojekad
kojekakav, kojekakva
kojekako
kojekolik
kojekud(a)
kojeta G jd. kojeega
kojetko G jd. kojekoga
koji
kojigod i koji god; v. 142.
koji mu drago
kojiput i koji put; v. 135. a)
kojot (stepski vuk)
kokain
kokoenje od kokotiti se
kokodakati, kokodaem, kokodaui
Kokosovi otoci (zem.)
kokoji
kokotac G jd. kokotea, N mn. kokotci
kokotati, kokoem

kobasiar

klobuac, klobuca

klizaki

koferi

kljui

klizak, kliska
klizaljka DL jd. klizaljci i klizaljki
klizati se, kliem se, kliui se

klizaica

(vrsta mree)
(ribarski brod)
koenje prema kotiti (se)
kodein
koeficijent
koegzistencija (suivot)
kofein

koarica

kljuki prema Klju

kost
kljunjaa (med.)
kljuka DLjd. kljuki
kljuna
kljuni um. od kljun
kljnnina uv. od kljun
kljunoroac, kljunoroca
kljuvati, kljujem
km znak za kilometar; km2 znak za etvorni
kilometar

kliza

koa

kolai

koija

kolajna
kolce G jd. kolca um. od kolo

koija

kolenje

koijaki

koli

koijica

kolina

koiti

(se),

koim

(se)

koni

um. od kolac
uv. od kolac

koliti

kolebljiv
koled ljd. koledom
koleanin prema koleda
kolega DL jd. kolegi

kmetiin

klobuarica

koniar

kmeti

klobuarnica

koniki

kmetski
kmetstvo

kooperan,kooperna

kolegiin

kooperiti

kolegijalan, kolegijaina

klobuast

230

se, kooperim se

231

kolegij

komraiti

kolegij Jjd. kolegijem

koljeno

kolektivistiki

koljenovi

kolerian, kolerina

koljenje prema koliti

kolesterol

komadi

komunistiki; Komunistiki manifest (pov.)


konac; na koncu, na koncu konca

komadiak, komadika,

konaan, konana

kolibri

koliak, kolika,

um. od kolik

koliina

kolinik N

mn.

kolinici

kolijevica

N mn. komadici (um.


od komad)
komarac, komarca, V jd. komare
komara> podlanica (riba)
komasacijski
kombajn
kombinacijski

kopaica

komunikej
komunikej
komunist

konaar
konaenje
konai
konaiti

konstatacija
konstitucija
konstitucionalan, konstitucionalna
konstruirati
kontejner
kontekstni> kontekstualni
kontinuitet
kontraadmiral
kontrabas (glaz.)
kontrabasist
kontraizjava (protuizjava)
kontraobavjetajni (protuobavjetajni)
kontraofenziva (protunapad)
kontraoktava
kontraprijedlog (protuprijedlog)
kontrastan, kontrasna
kontrapijunaa
kontroverzija
konvencionalan, konvencionalna
konzekventan, konzekventna (dosljedan)
konzerva
konzilij
konzistorij (vijee kardinala)
konzul
konzum
konjak

kolijevka DLjd. kolijevci, G mn. kolijevka,


koljevaka i kolijevki
koliko a
kolikogod i koliko god; v. 142.
koliko mu drago
koliko-toliko
kolni
kolnica
kolnik N mn. kolnici
Koloep (otok)
kolofonij
koloid
kolokvij
kolonijalan, kolonijalna
kolonist

komian, komina

krugovi
koncepcijski
koncept
koncern
koncil (op.); Koncil (II. vatikanski koncil);
Glas Koncila (novine)
koncilijantan, koncilijantna
koncipijent

kolonistiki

komiar

koncan,konana

kolonjska voda
kolor-film> film u boji
kolor-snimka> snimka u boji

komiarka

konar

komiiti

konati, konam, konajui

konjaniki

koni

konjanik V jd. konjanie, N mn. konjanici


konjanitvo
konjic; Konjic (zem.)
konjiak, konjika, N mn. konjici (um. od konj)
konjiki; konjiki port

kolosijeni

kolosijek N mn. kolosijeci


koloteina
koloto

(biljka)

koloturi
kolovoa

kolovoski prema kolovoz


kolovrtac, kolovrtca, N mn. kolovrtci (biljka)

kombinatoriki

kombine, kombinea, N mn. kombinei


komedijant (komedija)
komedija
komedijati, komedijam
komediograf
komercijalac, komercijaica, V jd. komercijale
komercijalan, komercijalna
komercijalist
komercijalistiki

komesarijat
komfor

se
Kominterna (pov.)
komisija
komisijski
komiki prema Komia
komora> koroma

Komori, Komora (zem.); Islamska Federativna


Drava Komori (drava)
komorniki

koljenica

komovaa (rakija, i komovica)


komp. krat. za komparativ
kompaktan, kompaktna
kompanjon
komparacija
kompendij
kompenzacija
kompenzirati
kompilacija
kompjutor (raunalo)
kompjutorski (raunalni)
kompleks

koljenini

komraiti

koludriki

Kolumbija (zem.); Republika Kolumbija


(drava)
koluti

kolja
koljaki

kolje zb. prema kolac


koljence G jd. koljenca, um. od koljeno
koljenast
koljeniti

232

konanica
konano (pril.)
Konavle, Konavala, D mn. Konavlima
Konavljanin N mn. Konavljani
Konavoka DL jd. Konavoci
konavoski
koncentrian, koncentrina; koncentrini

kondicionalan, kondicionalna
kondotijer
konfederacija
konfekcijski
konfesionalan, konfesionalna
konfuzan, konfuzna
konfuzija
kongenijalan, kongenijalna
Kongo (zem.); Republika Kongo (drava)
konian, konina

konkordancija; kompjutorska konkordancija


konopac, konopca, Gmn. konopaca
konopar
konopi

konoplja
konopljani
konsekutivan
konsignacijski; konsignacijsko skladite
konsonant
konstantan, konstantna

konji

konjogojac, konjogojca
konjotrac, konjotrca, V jd. konjotre
konjovodac G jd. konjovodca, N mn. konjovodci
Konjina (zem.)
konjinski prema Konjina
konjugacija
konjunktivitis
konjunktura
kooperacija
kooptirati
koordinacija
koordinata
koordinator
kopa
kopaica

(ena koja kopa)

233

kopake

kopake

kosinus
(portske cipele)

(prid.); kopae orue


kopaica (stroj ili naprava kojom se kopa)
Kopar, Kopra (zem.)
kopa G mn. kopi
kopanje prema kopati

koreniki prema Korenica


korenje prema koriti
koreograf
korepeticija
korepetitorij
korespondencija
korespondent

kopati, kopam, kopajui

koriiti

kopev prema kobac


kopitac G jd. kopitca (biljka)
kopjejka DL jd. kopjejki

korinjak N mn. korinjaci


korijandoli
korijen N mn. korijeni i korjenovi
korijenak, korijenka, N mn. korijenci (um. od
korijen)
korijenski; korijenski pravopis
korijenje zb. prema korijen
Korinanin prema Korint
korisnica
korisnik N mn. korisnici
korisnost I jd korisnosti i korisnoll
korist
kOrist (pjeva u koru)
koristan, korisna
koristica (pjevaica u koru)
koristiti, koristim, koriah, koriten
koristoljublje
koritace
korizma
korjeak, korjeka, N mn. korjeci (um. od
korijen)

kopaina

kopai

kopljaa
kopljaniki

koplje G mn. kopalja


kopnjenje prema kopnjeti
kopnjeti, kopnim, kopnjah, kopnio, kopnjela
koprena
koprivi (bot.)
Koprivniko-krievaka upanija
koprivnjaa

kor (zbor)
koraaj
koraanje

koraati, koraam, koraajui


korai

um. od korak

koraiti
koranica
kora

korak-dva
koral, korala
koraini
koralj
koraljni

kraa

kositar
kositar, kositra (znak Sn)
kositren
kosme, kosmea (rak)
kosnik N mn. kosnici (brod.)

kotlokrpa

kosovi

kova

Kosovo; Republika Kosovo (drava)


Kosovo polje (polje)
Kosovo Polje (mjesto)
kost I jd. kou i kosti
kostajniki prema Kostajnica
Kostarika DL jd. Kostariki (zem.); Republika
Kostarika (drava)
kostre (riba)
kostreljiv
kostreljivost
kostretan, kostretna
kostrijeiti se, kostrijeim se
kostrijet, kostrijeti

kovaija

koara
koaraki

koarka DLjd. koarki (port.)


koan

koat

i koat
koev prema kosac
koica

i koica
koina i koina
kounast i kounast > kotunav
koura i koura
kourina i kourina uv. od kost
koat i koat
koela (bot.)
koica i koica (mala kost)
konrina i kourina uv. od kost
koura i koura uv. od kost

kotulja

koturaa
koturi

kovaki; kovaki

obrt

kovanica

koveg

N mn. kovezi
um. od koveg

kovei
kovra

kovranje
kovrav

kovrast
kovrati, kovram, kovraj ui
kovrica
kovrta
kozaki

kozak V jd.

kozae,

N mn. kozaci; Kozak (etn.)

kozariin

kOzetina (kozje meso), kozetina (velika koza)


koziav

kozjevina
kozli

kozmetiar
kozmetiarka

DL jd.

kozmetiarki,

kozmetiki

korbai

kornjaa

koi

Korula

kornjaevina

kotac, kotaca; uhvatiti se u kotac


kotan, kotana; kotana sr
kotica (bot.)

kozmetika DLjd. kozmetici


kozmiki (svemirski)
kozmonaut
kozmopolit
kozmos (svemir)
koarnica
kouh N mn. kousi
Kr znak za kripton
kraati, kraam (postajati kratak)

kotiav

kraina (kratkoa)

kotuniav

kraun

kotunjaa

kraahan,kraahna

kotunjav
kotac G jd. kotca, N mn. kotci

kraati, kraam

korba

(grad i otok)
Korulanin N mn. Korulani

korjeni

korjenika DLjd. korjenici


korjenit
korjenodubac,koDenodupca
korjenjak, korjenjaka, N mn. korjenjaci

koroma

Korulanka

korotniki

korulanski

korporacija
korporativan, korporativna
korumpirati
korupcija
korzo, korza
kosac, kosca, N mn. kosci

Kordiljeri mn. m. r. Kordiljera, Kordiljerima


Kordun (zem.)
Korduna (stanovnik Korduna)
kordunaki
Koreja (zem.), v. Juna Koreja, Sjeverna Koreja
Korejac, Korejca
korejski
korektan, korektna
Korenianin prema Korenica

234

G mn.

kozmetiarki

kotariica

(postajati krai)
> kraina
kraenje prema kratiti
krai kamp. od kratak
kradljivac, kradljivca, V jd. kradljive
kradljiviin prema kradljivica

kotli

kraa

kota

kosaica

kotai

kosidba G mn. kosidaba i kosidbi


kosilac > kosac
kosinns

kotao, kotla, N mn. kotlovi

kraina

235

krajiak

kreta

krajiak, krajika,
krajiaka

N mn.

krajici,

G mn.

krati, krim, krei

N mn. krenici
krenje prema kriti

krajiniki

krajinik V jd. krajinie, N mn. krajinici


krajiki
krajnost
krajnji
kralije, kralijea (islo, brojanica)
Kralj Sunce (pov., Luj XIVj
kraljevati, kraljujem
Kraljevanin prema Kraljevica
Kraljevica (zem.)
kralj eviki prema Kraljevica

krevina
krevnjak

kritelj

krhak, krhka; kamp. krhkiji


krhati, krham
krbko (pril.)

kriteljski

krialo

krasnorjeiv
krasnorjeivost
krasnorjeje

krastavac V jd. krastave


krasti, kradem, kradui
Krai (zem.)
krat. krat. za kratica
kratak, kratka, kamp. krai
kratkoa

kratkoroan, kratkorona
kratkovjean, kratkovjena

kratkovjek
kratkovremen
kratkovremenost
kraul (engl. crawl, port.)
kravaac, kravaca (bot.)
Kravaranin prema Kravarsko
kravlji
kr, kra (iskrena ledina)
krag

kranik

236

G mn.

krilaca

krki prema

kriati, kriim, kriei

Krk;

Krki

statut, Krki most

krmariin

krmiti

kreacija
kre > vapno
kreanje prema kreati
kreati, kreim (krijetati)
kreenje prema kreiti
kreiti, kreim (bojiti kreom)
Kreanin od Kreta
kreketati, krekeem, kreke ui
kremaljski od Kremlj
kremeak, kremeka, N mn. kremeci, G mn.

Krani

od Krk

kremeni

um. od kremen
kremen-kamen
kremenjaa

kremiak, kremika,
kremiaka

kriav

krijepiti, krijepim, krijepljah, krijepijen


krijepijenje prema krijepiti
krijes N mn. krjesovi
krijesiti se
krijesnica

krma

kremeaka

krastaa

N mn.

krioe,

kriti

krmarica

Krapinske Toplice (mjesto); krapinske toplice


(toplice)
Krapinsko-zagorska upanija
krasan, krasna

V jd.

krilaki

krmar

kralji

kreveti

kridba

kraljevi

kraljiin

(kamen)

krilac, krioca,

kraljevna DLjd. kraljevni


kraljeak, kraljeka, N mn. kraljeci, G mn.
kraljeaka
kraljenica
kraljenjak N mn. kraljenjaci

Kranin

kretalac G jd. kretaoca, V jd. kretaoe, G mn.


kretalaca
krevetac G jd. krevetca, N mn. krevetci
krevetak, krevetka, N mn. krevetci
kretati, kreem, kreui

kre ni k

N mn.

kremici,

G mn.

Kremlj
krep-papir
krepsaten
kresati
kresivo
kresnuti
kreevo
Kreimir, Kreimir Veliki, Petar Kreimir
etvrti

kroenje

kretalac

krijumar
krijumariti, krijumarim

krilce, krilca, G mn. krilaca


krilonoac, krilonoca, V jd. krilonoe,
N mn. krilonoci, G mn. krilonoaca
kriminalac, kriminalca
kriminalist

kritosjemenjaa

kriv kamp. krivlji


krivaa
krivian, krivina

krivljenje prema kriviti (se)


krivoboac G jd. krivoboca, V jd. krivoboe
krivook
Krivopuanin prema Krivi Put (zem.)
krivoputski prema Krivi Put
krivovjerac, krivovjerca, V jd. krivovjere,
G mn. krivovjeraca
krivovjeran, krivovjerna
krivovjerje
krivovjerka
krivovj erniki
krivovjernik Vjd. krivovjernie, N mn.
krivovjernici
krivovjerstvo
krievaki od Krievci
krii
kriopue (raskrije)
krjepak, krjepka kamp. krjepkiji i krjepi

krjepina

krjepilo

kriminalistiki

krjepkoa

kriminalistika DL jd. kriminalistici


KrimIjanin N mn. KrimIjani od Krim
krioce> krilce
kriomice
kripton (znak Kr)
kriptonski
Krist; Isus Krist
kristalan

krjepkost
krjeposnica
krjeposnik V jd. krjeposnie, N mn. krjeposnici
krjepost
krjepostan, krjeposna
krjesovi N mn. od krijes
Krk (grad i otok)
Krka DLjd. Krki (rijeka)
krkaiti (nositi na leima)
krletka DLjd. krletki i krletci, G mn. krletaka,
krletki
krljut, krljuti (ljuska u ribe)

kristalian, kristalina

kristijanizacija
kristijanija (port.)
kriica um. od krika
Kripolje (zem.)
kriterij
kriterij ski
kriti, krijem
kriticistiki

kretalica
kretati, kretim, kretei
kretavac Vjd. kretave, N mn. kretavci
kretelica
Kreta (zem.)

kriticizam

kreta

kritika DL jd. kritici

kritian, kritina
kritiar

krmaa

krmak V jd. krme


krmi um. od krmak
krmeljiv
krmljenje prema krmiti
krnj, odr. krnji, kamp. krnji
krnjiti
kroatist

kritiki

kroatistiki

kritinost

kroatizam
kroenje prema kroiti

237

kroiti

Ku

Kumova slama

Kuba

kudjelja
kudjeljka
kudjeljni
kuenje prema kuditi
kuenovac (pristaa bana Khuen-Hederwiryja)
kuenovski prema Khuen-Hedervary

krnina

Kuba (zem.); Republika Kuba (drava)


kubian, kubina; kubini metar (znak m3)
kubist

krojaica

kamp. od krut
> krutost
kroh V jd. krue
krnhoborac V jd. kruhobore

krojaki

krohoboraki

kubni; kubni metar (znak m 3)

krojanica

krnmpir; krumpir-salata> krumpirova salata

kuad

krojai

krumpiraa

kuak, kuka,

kroki, krokija (nacrt, skica)


krom (znak Cr); kromelik

krunica

kuast

kronini

kuati, kuam

kuhaa

kromatian

krunidba G mn. krunidaba


kruniti (stavljati krunu)
kruniti (sitniti)
kronjaa (stroj za krunjenje kukuruza)
krunjenje prema kruniti
krunjenje prema kruniti

kue, kueta

kuhar

krupiav

kukin

krupnoa

kuki

krupnook
kruac G jd. kruca, V jd.

kuma

kroiti
kroenje

krni

prema krotiti

kroja

kromelini

kromni
kronian, kronina
kroniar
kroniarski

kronika DL jd. kronici


kronologija
kronoloki
kronometar
kropiti> kropiti
kros; kroskontri, kroskontrija (port.)
krosred (prij.)
krotak, krotka; kamp. krotkiji
krotilac, krotioca, V jd. krotioe, G mn.
krotilaca

kubistiki

V jd.

kuglini

kuku

kuha

kuetina

kuhariin

kuica

kuhati
kuhinja
kuhinjski
kujundija (zlatar)
kukac, V jd. kuke

uv. od kuka
um. od kuka i kuka
kuine (vlakno konoplje)
kuji
kuka

DL jd.

kuki

kukavian, kukavina

kukaviica

(vrsta ubare)

kua

kukavii

kruica

kuanica

kukaviji

krui

kuanski

kukaviki

krukovaa

kuanstvo

kukaviluk

kuar

kukev prema

kuarica

kuki

krovnjaa

krot kamp. krui


krotiti, krutim, krutio, kruti la, kruah, kruen
(initi krutim)
krotjeti, krutim, krutio, krutjela (postajati
krut)
kroi um. od krug

kuegazda

kukuljaa

krpa

krvniiti

kuenje prema kuiti

kukurijek (bot.)
kukurijekati, kukurijeem, kukurijeui >
kukurikati
kukurijekavac > hripavac
kukurikati, kukuriem, kukuriui
kukurikavac
kukurui um. od kukuruz
kukuruz
kukurunjak

krotkoa
krovi

um. od kruh

krpelj, krpelja

krvniki

krpenjaa

krvnik V jd.
krvnitvo

krpe,krpea
krsni prema krst; krsni list
krstariki prema krstarica
krstaki prema krsta

krue

kuarina

kukianje

kuariti

Kukovi Otoci (zem., drava)


kuku-lele (usklik)

kuedomain

kuer
krvnie,

N mn. krvnici

(koliba)

kuerak, kuerka
kuerina

krvoloan, krvolona

krvolok V jd.
krvolotvo

krvoloe,

kuetina

N mn. krvoloci

(um. od kua)
uv. od kua
uv. od kua

kuevan, kuevna
kuevlasnica

krsti

krvoprolie

kuevlasniki

krstionica
krstitelj
krstiti, krtah, krten
kranin N mn. krani
kranka DL jd. kranki

krvosljednik

kuevlasnik

kranstvo

krki od kr
krten od krstiti
krtenje prema krstiti
krtiin

krtiji prema
krtinjak

238

krtica

krvotoina
krvotoje

krzmati, krzmajui
krljav
krljaviti
krljavost
KS znak za konjska snaga
Ksantipa
ksenon (znak Xe)
ksenonski
Ku znak za kuratovij

kukac

Vjd.

kuevlasnie,

N mn.

kuevlasnici

kulaki

kuite

kulen i kulin (vrsta kobasice)


kuli, kulija (nosa)
kulon (mjerna jedinica)

kuiti

kuluenje

kuni

kuluiti

kui

(pril.)
kuica um. od kua

od kua; kuni odgoj


kud i kuda
kudagod i kud(a) god; v. 142.
kuda mu drago
kudikamo
kudilac, kudi oca, V jd. kudioe, G mn. kudilaca

kumad

kume, kumeta
kumiin prema

kumica

kumi

Kumova slama (as tr.)

239

Kumrovec

labUd

T
,

Kumrovec, Kumrovca (zem.)


kumroveki prema Kumrovec

kuverta

labui; labui

kvaica

laburist

kundaenje

kvailo

laburistiki

kundai

kvaiti, kvaim

laati

kundaiti

laa

kuni

kvadar, kvadra (mat.)


kvadrant

kuniar

kvadratian

laariti

Kuniak

kvadrijenij (etverogodite)
kvadrumvirat (odbor etvorice)
kvakati, kvaem, kvaui
kvalifikacija
kvalifikacijski
kvarc; kvarc-lampa> kvarena svjetiljka
Kvarnerski zaljev (zem.)
kvart (gradska etvrt)
kvartaini
kvatrilijnn

lafeta (voj.)

kupe, kupea

kvatroento

lakoatletiar

kupi

kvaziepohalan
kvazijunak V jd.
kvaziznanstven

i Kuniak (predjel i potok u


Zagrebu)
kupac V jd. kupe
kupa
kupaica
kupai

(prid.);

kupai

kostim

kupalini
kupaonica
kupev
Kupina

(zem.)

kupiti, kupim, kupljah, kupljen


kupiti, kupim (skupljati)
kupkaDLjd. kupki, G mn. kupaka i kupki
kupljenje prema kupiti
kupoprodaja
kupoprodajni
Ku znak za kuratovij
Kuran
kuratovij (znak Ku)
kuratovijski

kurij (kem.)
kuriozan

kua

kuaonica
kutak, kutka, N mn. kutci
kuti

kutijica
kutjevaki; kutjevako viuo
Kutjevo (zem.)
kutj evski od Kutjevo
kutomjer
Kuvajt (zem.); Drava Kuvajt (drava)

240

se

laiki

laik V jd. laie, N mn. laici


lajdenska boca (fiz.)
lak kamp. laki
lakaj (sluga)
lak-boja

lakomiina

kviati

lakomljenje prema lakomiti se

kvijentizam (vjerski smjer)


kvintilijun (broj)
kvislinki prema kvisling
kvocati
kvocijent
kvoka DL jd. kvoki, G mn.

lakorjeiv
lakorjeivost

kvrati, kvrim, kvrei

lakouman, lakoumna
lakovjeran, lakovjerna
lakovjernost
lakozapaljiv
lampion

kvrga DL jd. kvrgi i kvrzi

lanan

prometala i sl.)

lasii

laso, lasa

lakomina

l znak za litra
l. krat. za lice (v. os.)
L krat. za lokativ; znak za litra; rimska brojka
50
labijal
labijalan
Labin (zem.)
Labinac V jd. Labine
labinski
labiodentalan
labiovelaran
laboratorij
laboratorijski
labud (ptica); Labud (ime poduzea, konja,

lasiica

lahor
lahoriti

kveati, kveim, kveei

(umjetniki pravac)

lasan, lasna; kamp. lasniji i lanji


lascivan, lascivna

lasiji

lakoa

kvoaka

larifari (brbljanje, besmislica)


laringoloki
larpuriartistiki prema l'art pour l'art

lagaak, lagaka

lakoatletski

um. odkurjak
kurjaina uv. odkurjak

kurje oko (izraslina na nozi)


kurs (smjer, teaj)
kurtoazija
kurziv koso tiskano pismo

pjev

laar

kvazijunae

kurjai

kurjaki

leimice

labui

lananik
lanast

lani

lani
lantan (znak La)
lantanski
lanjski
Laos (zem.); Laoska Narodna Demokratska
Republika (drava)
Lapac, Lapca (zem.)
lapaki od Lapac
Lapad, Lapada (zem.)
lapadski od Lapad
Lapaanin od Lapad
Lapanin od Lapac
lapsus; lapsus linguae (pogrjeka u govoru),
lapsus calami (pogrjeka u pisanju)

lasnoa

lastaviji
lastavinjak

laev

prema laac
(dio Zagreba)
latenje prema latiti

Laina

latiti, latei
lat. krat. za latinski
latiast

latinini prema

latinica

latinist
latinistiki

Latvija (zem.); Republika Latvija (drava)


lavabo, lavaboa, N mn. lavaboi
lave I jd. laveom
lavi

lavlji
la I jd. laju i lai
laac, laca, V jd. lae
laljiv
laovina uv. od laov
Lea G Leje
lebdenje
lebdjelica
lebdjenje
lebdjeti, lebdim, lebah, lebdio, lebdjela
lebenje
lebi
lea
least

lei,

leem i li'~gnem
leem (kotiti)
ledac G jd. ledca, N mn. ledci

lei,

ledenjaa
ledenjaki
lea

leenje

prema lediti se

leimice

241

leni

lijek~_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _lizol
_

lijeha

leni prema lea


leobran

legalizacija
legija; Legija asti (odlikovanje)
legionar
legitimistiki

leipziki prema Leipzig


leksiki

Libanon (zem.); Libanonska Republika (drava)


Liberalna stranka (LS)
Liberija (zem.); Republika Liberija (drava)
Libija (zem.); Socijalistika Libijska Arapska
Narodna Republika (drava)
libreto, libreta
licemjer
licemjerac V jd. licemjere
licemjeran, licemjerna

lelekati, leleem, leleui


lelijati se, lelijam se
lelnjati se, lelujam se
Leo G Lea (ime)
leontijaza (bolest)
Leopardi, Leopardija; Leopardijev
lepetati, lepeem, lepeui
leptiri um. od leptir
leptir-kravata G jd. leptir-kravate
lesonit-ploa> lesonitna ploa
Lesoto (zem.); Kraljevina Lesoto (drava)

licemjeriti
licemjerje
licemjerov
licemjerski
licemjerstvo
licencijat
Lianin N mn.

Lee

liilac

(zem.); Liko Lee

i udruge)

Liani

lienje prema liiti

V jd. liioe, G mn. liilaca

leta

liinka

letaki

liiti, liim

liilaki

liina

letai

liki

letak, letka, N mn. letci

Liki

letei

Liko Lee

letenje prema letjeti


letilist (kukac)

Liko

od Lika

ruku)

Osik

letimian, letimina

(zem.)

letioe,

G mn. letjelaca

lijeva

linost

letjelaki

linjak

letjelica
letjeti, letim, leah, letio, letjela
Letonija> Latvija
leukemija
leut
Levant (obala Male Azije, Sirije i Egipta)
Levantinac, Levantinca (ovjek iz Levanta)
levantin(ac) (vjetar od Levanta)
levantski od Levant
lezbijka
lezbijski

lidba > lienje


liftboj
Lihtentajn (zem.); Kneevina Lihtentajn
(drava)

lihva
lije ak,

(um. od lijek)

liriar

lie

lisiica
lisiina
lisiine
lisiiti
lisiji

Lisinski, Lisinskoga (hrv. skladatelj)


lisni prema list
listaa
listani

listak, liska, N mn. lisci, G mn. listaka (um. od


list)
listi
listiav

listiavka

(vrsta gljive)

listonoac, listonoca, V jd. listonoe, G mn.


listono aca
listopadski prema listopad (mjesec)
listoroac, listoroca, V jd. listoroe, G mn.
listoroaca
liajiv
lice, lica (um. od lice)
linjaa

(lisna kost)

Lit. krat. za talijansku liru (pov.)


Litavac od Litva
litavski od Litva
liti, lij em, liven
litij (znak Li)
litij ski

lin

lijeka

lipovaa

Lipovljani (zem.)
lipsati, lipem

lie

lijevi
lijevo-desno
Lika (zem.)
limfa
limfni
limun

(zub)

linovati, linujem

lijeenje

lino, lina, linom

lijeiti, lijeim

Litva (zem.); Republika Litva (drava)


Litvanij a > Litva

lijeniki

linearan
lingv. krat. za lingvistiki
lingvist

lijenik

lingvistiki

livanjski od Livno; livanjski sir


Livno (zem.)
Livnjak od Livno
livreja
lizol

lijenica

V jd. lijenie, N mn. lijenici

leaki

lijenitvo

lealjka DL jd. lealjci

lijeganje prema lijegati


lijegati, lijeem (lijegam),
lijeha DLjd. lijehi

(pril.)
Li znak za litij

lijevak, lijevka, N mn. lijevci (naprava za


lijevanj?); drugo je ljevak (ljevoruk ovjek)
lijevanje prema lijevati
lijevati, lijevam

Petrovo Selo (zem.)


Liko-senjska upanija
lini, lina prema lice; line kosti

linotip (tisk.)
linjak (riba)
lipanj, lipnja
lipanjski
lipicanac, lipicanca (pasmina konja)

lisac, lisca, V jd.

lijepak, lijepka (im. ljepilo); drugo je ljepak


lijepiti, lijepim, lijepljah, lijepljen
lijepljenje prema lijepiti
lijepost
lijer N mn. ljerovi
lijerica (glaz.)
lijes N mn. ljesovi
lijeska DL jd. lijeski ilijesci, G mn. lijeska,
lijesaka ilijeski
lijee prema lijeska
lijeica i ljeica um. od lijeska
lijetanje prema lijetati
lijetati, lijeem (lijetam), lijeui
lijev N mn. ljevovi
lijeva (prid.); Lijeva (poosobljeno ime za lijevu

Lianka

liilo

leeke

lijenina

lijeniti se, lijenim se, lijenjah se


lijeno (pril.)
lijenost
lijep kamp. ljepi; Lijepa Naa umjvesto:
.
Republika Hrvatska; Lijepa nasa (Ime hzmne

licemjerev

leina
leinar
let (ne *lijet)

letjelac, letioca, V jd.

lijek N mn. lijekovi


lijen kamp. ljeniji
lijenac, lij enca

(vrsta kola)

lingvistika
lingvostilistiki
lijeui

linijski prema linija; linijski sudac (port.)


linoleum

242

litrenjaa

livadnjaa

(zmija)

243

....&.

lobodnjaa

lobodnjaa

ludbreki
(biljka)

loa

loika

DL jd.

loiki

lokaDLjd. loki

lornjet
lov, krat. za lovstvo,
lovaki

lojan, lojana (prema loj)


lojanica
lojni
lokati, loem, loui
Lokvarac od Lokve
lokvarski od Lokve; Lokvarsko jezero
Lokve G Lokava (zem.)

lukovaa

lomaa

Lombardija (zem.)
lombardski od Lombardija
Lombaranin od Lombardija
lomljenje prema lomiti
lomljiv
lonani, lonana
lonar
lonarski

lovor-grana
lovor-vijenac
lozovaa
loa
loaki

lp krat. za lipa (novac)


Lr znak za lorensij
Lu znak za lutecij
lub
lubanja
lubenica
lubenian, lubenina
lubeniar

lubnjaa

lonarstvo

luckast

loni

lu, lui

loniak, lonika,

lua

N mn. lonici
uv. od lonac
Londonac i Londonanin (stanovnik Londona)
Lonja (zem.)
lonjski od Lonja; Lonjsko polje
lonina

lukoviin prema lukovica


Luksemburg (zem.); Veliko Vojvodstvo
Luksemburg (drava)
luksus
lukija

(zraka)
um. od luk

luan, luna prema lu

lopari

i luk
(onaj koji pravi lui)
lue, lueta (rije od milja)
luenje prema luiti

lopatini

luevina

lopo, lopoa

luica

lu ar

lupeki
lupetina
lupe
lurdski prema Lurd; Gospa Lurdska
luster, lustera (svijenjak)
luki (od lug), luka hrastovina
luta

lutalac V jd.

lutaoe,

G mn. lutalaca

lutalaki

lopta

luiti, luim

loptaki

luki prema

luka
luni prema luk
lunjak N mn. lunjaci

lunjaa

luonoa

ljeilini

244

lud kamp.

lui

ludaa

luda ak, ludaka


ludak> luak
Ludbreg (zem.)
ludbreki prema Ludbreg

ljeporjeica

ljeporjeiv

lopovina

loptai (prid.); loptai portovi


Lopud (zem.)
lopudski od Lopud
Lopuanin od Lopud
lopuh
Lopujka od Lopud
lorensij (znak Lr)
lorensijski prema lorensij (kem.)
losion

ljenariti, ljenarim

ljenguza
ljeniji kamp. od lijen
Ijenivac,ljenivca
ljenivica
ljepak, ljepka (prid. ljepljiv); drugo je lijepak
ljepenka
ljepilo
ljepljiv
ljepolik
ljepook

ljepota
ljepotan
ljepotica
Ijepati
ljepi kamp. od lijep
ljepe kamp. od lijepo
ljepuan, ljepuna
ljepuica
ljepukast
ljesa
ljesica
ljeskati se, ljeskam se (blistati)

um. od luka; lukovica


lui um. od luk
Luindan i Luinje (Dan sv. Luke)

um. od lopov
uv. od lopov

ljenarenje

lupei

lutecij (znak Lu)


lutecijski prema lutecij (kem.)
lutrija
lutrijski
Luica (zem.); Donja (Gornja) Luica
Luianin N mn. Luiani (od Luica)

lopovi

ljekarnik
ljekarnitvo
ljekarstvo
ljekarua
ljekovit

lupaa

lupei

luac, luca

ljekarnica
ljekarniki

loioniki

lovljenje prema loviti


lovniki

logiki

ludio, Iudjela (postajati

loionica

lovev
Loven

logian, logina

luah,

luaki; luaka

Lovaanin od Lovas

loa

logiar

ludjeti, ludim,
lud)

koulja
luak V jd. luae, N mn. luaci
luenje prema ludjeti
lues (med.)
luetian, luetina (med.)
luetiar (med.)
!ilk, lUka (povre)
hik; luk i strijela
luka DL jd. luci
Luka DLjd. Luki
lukavost
lukijernar (vrsta svijenjaka)

lokav

(uveo)
(trijem, terasa, balkon)

lovaki

!Udje:ti'-----_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _l-'-je__n-,-ja_k

Lj
ljeilite

ljek. krat. za ljekarniki


ljekarica
ljekarija
ljekarina
ljekarna

ljeskoto

ljeskov
Ljeskovac, Ljeskovca;

Plitviki

Ljeskovac

ljeskovaa
ljeskovaki od Ljeskovac
ljeskovina
ljesonoa
ljesovi N mn. od lijes
ljestve G ljestava
ljestvica (glaz.); dur-ljestvica, mol-ljestvica
ljestvice um. od ljestve

ljestvini
Ijeica

i lijeica (um. od lijeska)


Ijeica um. od lijeha
ljenjak

245

ljenjakov
ljenjakov
Ijetak
Ijetarka DLjd. Ijetarci
ljeti (pril.)
ljetina
ljetite
ljetni
ljetnikovac, ljetnikovca, G mn. ljetnikovaca
ljeto (godinje doba)
ljetopis; Ljetopis HAZU
ljetopisac, ljetopisca
ljetopisni
ljetorast
ljetos
ljetonji
ljetovalini
ljetovalite
ljetovanje prema ljetovati
ljetovati, ljetujem

mada
ljudski
ljudstvo
ljuljaka

DL jd.

ljuljaci i ljuljaki

ljuljajui

ljUljati,

ljupac, ljupaca

ljupkiji kamp. od ljubak


ljupkost
ljuska DLjd. ljusci i ljuski
ljuica um. od ljuska
ljutenje prema ljutiti
ljutionica
ljutiti, ljutim, ljutah, ljutei, Iju ten
ljut kamp. ljui
ljutac, ljutca, N mn. ljutci, G mn. ljutaca
ljuti i ljuti (bot.)
ljutiti, ljuah, ljuen
ljutitost
ljuto kamp. ljue

ljeva

ljevak, ljevaka, N mn. ljevaci (ljevoruk ovjek);


drugo je lijevak
ljevaonica
ljevaoniki

ljevarstvo
ljevi um. od lijevak
ljeven od liti (npr. ljeveno eljezo)
ljevica
ljeviar
ljeviarenje

ljeviariti
ljeviarski

ljevkast
ljevoruk
ljiljak, ljiljka, N mn. ljiljci, G mn. ljiljaka
ljiljan
ljosnuti
ljubak, ljupka; kamp. ljupkiji

m znak za metar
M (rimska brojka I 000)
ma (vez.)
Macao, Macaoa (ze m.)
Machiavelli, Machiavellija (ali: makijavelizam)
ma

maak, maka,

mahala (dio grada ili sela); Donja Mahala (selo)


mahaljka DLjd. mahaljci i mahaljki, G mn.
mahaljkii, mahaljki
maharada
mahati, maem, maui
mahijast
mahnit
mahnitac Gjd. mahnitca, Vjd. mahnite
mahnitati
mahnuti
mahom
mahovina
mahuna
majica um. od majka
majin; Majin dan (druga nedjelja u svibnju)

maioniar

majmune, majmuneta

maestoso (glaz.)
maestral
maestro (glaz.)

majmuni

magarev

magljenje prema magliti


magmatski

majoneza
majorizirati
majuskula (veliko slovo)
majuan, majuna
mak. krat. za makedonski
makaki, makakija
makao, makaa (kartaka igra)
Makaranin od Makarska
Makarska (zem.)
Makedonac Vjd. Makedone
Makedonev (prid.)
Makedonija (zem.); Republika Makedonija
(drava)
Makedonka
Makedonska pravoslavna crkva
makedonski
maki, makija (polumajmun)
makijavelist prema Machiavelli

magnetian, magnetina

makijavelistiki

magnetooptiki

makijavelizam

magnezij (znak Mg)


magnezijski prema magnezij (kem.)

makro, makroa

magari

um. od magarac
uv. od magarac

G mn.

maaka

magariti, magarim
magarei
magariin

maevalac, maevaoca,
G mn. maevalaca

Vjd.

maevaoe,

magazin
magdeburki prema Magdeburg
magian, magina

maevalaki

maevalite

magiar

maevanje

magija
magijski
magistar, magistra; magistar znanosti
magisterij
magistrand

maevati, maujem, maujui


maica
maii

ljubazan i ljubezan
ljubica (cvijet); Ljubica (ime)

maka

ljubiast

maor

246

maci,

maetina

maji

um. od ljubica
ljubljenje prema ljubiti
ljue kamp. od ljuto
ljuenje prema ljutiti
ljui kamp. od ljut
Ljudevit Posavski (pov.)

N mn.

mae, maeta

ljubavniki

ljubiica

Madagaskar (zem.); Republika Madagaskar


(drava)
Made in Croatia (proizvedeno u Hrvatskoj)
made, madea
Madrianin N mn. Madriani (stanovnik
Madrida)
mad. krat. za madarski
Madar i Maar
Madarica i Maarica
madaron i maaron
Madarska i Maarska (zem.); Republika
Madarska (drava)
madarski i maarski
ma. krat. za maarski
Maar i Madar
Maarica i Madarica
maaron i madaron
Maarska i Madarska (zem.); Republika
Maarska (drava)
maarski i madarski

magarina

maad, maadi

prema mae
DLjd. maki, G mn.
um. od maka

maaka

makica

maurina
maeha

mauha,

DL jd.

maehi

mai,

maknem
mauhica (bot.)

makroekonomija

Madagaskar

magliast

majeak, majeka

majka DL jd. majci; Majka Boja; Majka Boja


Bistrika (svetite)
majkovi

majmunad

ljd.

majmunadi

um. od majmun
uv. od majmun

majmunina

majmuniin

makovnjaa

mauhinski

maha

makroestica

mada (vez.) > iako, premda

mahagonij, mahagonija

makroekonomija

247

l,
makroprojekt

marja

makroprojekt

maloprije (pril.)
maloprodaja

maksimalistiki

maksi moda G maksi mode; maksi suknja


Mala Azija (zem.)
Mala braa (crkveni redJranjevci)
Mala Gospa (blagdan)
malahan, malahna
Mala kola (zvijee, astr.)
malarian, malarina
malariar

Malavi, Malavija (zem.); Republika Malavi


(drava)
malice (pril.)
Maldivi, Maldivija (zem.); Republika Maldivi
(drava)
maleak, maleka

Malezija (zem., drava)


Mali (zem.); Republika Mali (drava)
maliciozan
mali

Mali Brijnn (zem.)


Mali medvjed (astr.)
malne (pril.)
maloazijski od Mala Azija
malocjen
maloas (pril.)
maloa

malodobnik V jd.
malodobnici
malogdje (pril.)
malogradski
malograanin

malodobuie,

N mn.

N mn.

malograani

malograanka
malogranini

malokad (pril.)
malokalibarski
malokalorian

malolitrani
maloljetan, maloljetna
maloljetnica
maloljetniki

maloljetnik
maloljetnost
malone (pril.)
maloobrtniki prema maloobrtnik
malo-pomalo
malopoznat (prid.)
maloprijanji

248

maloprodava

malorjek (prid.)
maloumniki
malovjean, malovjena

malovjek
malovjeran, malovjerna
malovrijedan, kamp. malovrjedniji
Malta (zem.); Republika Malta (drava)
malteki od Malta; malteki vitez
Malteanin od Malta
malteanin (pripadnik maltekog reda)
maljuan, maljuna
mamiin

markgrofovij a

medvjedika

markgrofovija
marksist
marksistiki

marksizam; marksizam-lenjinizam
marljivost
Marojica um. od Maroje
Maroko (zem.); Kraljevina Maroko (drava)
marseljeza (francuska himna)
Maralovi Otoci (zem.); Republika Maralovi
Otoci (drava)
Martinique (zem.); Departman Martinique
(departman)
marvine, marvineta
maslaak, maslaka,

N mn.

maslaci,

G mn.

maslaaka

matinjak N mn. matinjaci


Matija Grabancija dijak (komedija)
matineja
matrijarhalan
matrijarhat
maukati, mauem
Mauricijus (zem.); Republika Mauricijus
(drava)
Mauritanija (zem.); Islamska Republika
Mauritanija (drava)
maza

mazgaDLjd. mazgi
maziv
mazohist
mazohistiki

mamilaki

maslenjaa

mamljenje prema mamiti


Mandurija (zem.)
maneken
manekenka
mangan (znak Mn)
manganski

mast I jd. mau i masti


mastan, masna
mastioev prema mastilac
maina uv. od mast
maurina i maurina

manijaki

maen

meiti, meim (gnjeiti)

maenje

prema mastiti
maurina i maurina

meava

matalaki

med. krat. za medicinski


medaki od Medak
Medak, Metka (zem.)
medaljon

manijak V jd. manijae, N mn. manijaci


manualan, manualna
manje-vie
marabu G jd. marabua (ptica)
maraskino (liker)
Marija; Marija Terezija (pov.)
Marija Bistrica (zem.)
Marija Pomonica (Majka Boja)
marijabistriki prema Marija Bistrica
Marijan (ime)
Marijana (ime)
marijaterezijanski
Marijev Mario i Marijo)
Marijica um. od Marija
marijinski od Marija; marijinsko svetite
Marijinsko evanelje
Marijo G Marija, I Marijem (ime)
marijobistriki prema Marija Bistrica
marinistiki prema marinizam imarinist
Mario, Marija, I Marijem (ime)
mariologija
marioneta
marionetski
Marjan (u Splitu)
marja

masnoa

mat. krat. za matematski


mat namjetaj G jd. mat namjetaja; mat boja
mat-pozicija (u ahu: matna pozicija)

mazurij
maoretkinja
Md (znak za mendelevij)
Meanin od Medak
meanje

meati, meim, meui;

drugo je meui

(prema metati)

meavica

matematiar

medenjaa

Matea, G Mateje

medicina

matematiarka

mediar

matematiki

medievalan (srednjovjekovan)
medij
medijacija
medijalan
mediokritet
medljika (bot.)

materijal
materijalan
materijalist
materijalistiki

materijalizam
materinski; materinski jezik
maternini

materoubojica
materoubojstvo
mati G jd. matere, A jd. mater
matica (matina pela i dr.); Matica hrvatska
(udruga); Matica (skraeno ime Matice
hrvatske)
matiar
matini; matina mlije

medvjedad

Medvedgrad (stari grad kraj Zagreba)


Medvednica (Zagrebaka gora)
Medveak i Medveak (predjel Zagreba)
medvjed; Veliki medvjed (zvijee)
medvjedak G jd. medvjetka, N mn. medvjedci
medvjedica
medvjediin
medvjedi um. od medvjed
medvjedika (biljka)

249

medvjedina

merkantilistiki

medvjedina uv. od medvjed


medvjei; medvjea usluga
medvjetka (biljka)
medilis (vijee, sabor)

[)Iesijanistiki

mimohod

megdandija

[)Iesijanistiki

mienica

mehaniar

[)Iesijanizam
[)Iesni od meso

mienik

[)Ies ojee

Mio

[)Iesosjea

Midhat (ime)
Mihat

mehaniki

mienje, mien,

prema mititi

meaiti, meaim

mehanika
mehanizirati
Mehmed-paa
mek kamp. meki

metafiziar

miholjaa

meani

meka

[)letafiziki

meanica

mekahan, mekahna > mekan


meketati, mekeem, mekeui

metaforiki

meanji
meica

mekinjaa

Meimurac, Meimurca

mekoa

Meimurje

mekopufac, mekoputea, N mn. mekoputci


meko usni; mekousna pastrva
meksiki od Meksiko
Meksiko (zem.); Sjedinjene Meksike Drave

[)letajezik
[)letak G jd. metka, V jd. mete, N mn. metci;
dumdum-metak (dumdumski metak)

Miholjdan
Mijanmar (drava)
Mijat
mijazam
mijeh N mn. mjehovi
mijena
mijeniti (se), mijenei (se)
mijenjati, mijenjam, mijenjajui
mijenje prema miti
mijesiti, mijesim, mijesei
mijealica
mijeanje prema mijeati
mijeati, mijeam, mijeajui
mijeenje prema mijesiti
mijenja
mikro estica
mikrofilm
Mikronezija (zem.); Savezne Drave
Mikronezije (drava)
mikroorganizam
mikrovalan
mile-lale
milenij (tisuljee)
miliamper (el.)
milijarda
milijun
milijnna
mililitra, mililitre (znak mL i ml)
milimetar

mea

mea

(zem.)

Meimurka
Meimurska

upanija

meimurski
meiti

(bot.)

(drava)

[)Iesoder

[)letajezini

[)Ietalingvistiki

metalogloda

[)Ietaloid
metalopreraiva

menik

mekuac, mekuca

metalostruga

meu

mekuev

meubroj

melankolian, melankolina

metati, meem, meui


meteor. krat. za meteoroloki
meteorologija
meteoroloki
meter, metera (slagar u tiskari)
mete I jd. meteom
metilni; metilni alkohol
metilj
Metod; iril i Metod
metoda

meueljustan, meueljusna

melankolinost

meuin

meuigra

melankolija
Melkior (ime)
melioracija
melioracijski

meukat

melodian

meudravni
meugradski

meumiini

melodinost

meumjesni

melodija
melodijski
melodiozan
melodrama
membrana
memoari
memorija
memorijal
mendelevij (znak Md)
mendelevijski prema mendelevij (kem.)
meneder
menederski
menederstvo
meni, menija
meningitis
Mercedes (ime); mercedes (automobil)
merdan i meran (niz bisera, koralji)
meridijan
meridionalan
merino-ovca G merino-ovce

meunarodni
Meunarodni

crveni kri

meuopinski
meuprijenica
meurepubliki
meurjeje

meustanian, meustanina
meustranaki
meutim

(pril.)

meuusjev

meuvlae
meuvremen
meuvrijeme

N mn.

meuzvjezdani
meuupanijski

megafon
megavat (el.)
megavatsat (el.)
megavolt (el.)
megdan

250

meuvremena

merkantilistiki

metodian
metodiar

metodologija
metodoloki
metriki

Metuzalem
Mexico (grad Ciudad de Mexico)
mezalijansa
mezanin
mezimac V jd. mezime

(biljka)

militaristiki
miloa

mezimad

milosre

mezime

milostan, milosna

G jd. mezimeta
Mezopotamija (zem.)
mezozoik
mezozojski
mezzosopran (glaz.)
mg (znak za miligram)
Mg (znak za magnezij)
MH krat. za Matica hrvatska
micati, miem, miui

milozvuan

Miljenko (ime)
miljenje prema miljeti
miljeti, milim, miljah, milio, miljela
mimiki

mimogrece
mimogred (pril.)
mimohod

251

mimohod ac

Mjeseev

mjesei

Mljeanin

--------------------------------~------------------

mimohodac, mimohodea, N mn. mimohodei


mimoii, mimoiem

mimoien

mimoilaziti
mimoilaenje prema mimoilaziti
mimoza
Mineta

(kula u Dubrovniku)
minua > naunica

minijatura
minimalistiki

mini moda G mini mode; mini suknja


miuobaca
minopolaga

minuciozan, minuciozna
minuend (mat.)
minus; minus-vodi
minuskula (malo slovo)
minuta
mio, mila, kamp. miliji
miocen (geol.)
miom
miomirisan, miomirisna
miopija (kratkovidnost)
mirisati, miriem, miriui
mirisav

mit, mita, mitom, N mn. mitovi


mit. krat. za mitoloki
miti, mijem, mijui

mjesei

mitniar

mjesenica

mitniki

mjesenik N

mito, mita, mitom


mitraljeski
mitralj eev
mitraljez (strojnica)
mizantrop (ovjekomrzac)
mj. krat. za mjesto
mjau-mjau (uski.)
mjaukati, mjauem
mjed, mjedi, I jd. mjeu i mjedi
mjeden od mjed
mjedenica
mjehovi N mn. od mijeh
mjehovit
mjehur
mjehurast

mjesenjak N

mladiak, mladika

mjesilica
mjesni prema mjesto
mjesnik
mjestance, mjestanca i mjestanceta
mjestace, mjestaca
mjestimice

mladobosanac (pripadnik pokreta Mlada

um. od mjesec

mladenac, mladenca

mjeseina

mladenaki

mjeseni

mlade I jd. mladei


mladiin prema mladica
mn. mjesenici
mn. mjesenjaci

mjestimian, mjestimina

mjesto

mladi

Bosna, pov.)
mladogramatiar

(pripadnik r!femake
filoloke kole Junggrammatiker)

mladoenja
mladunad
mladune, mladuneta
mla

mjea

mlaahan, mlaahna
mlaak, mlaaka

mjerai; mjerae sprave


mjerenje
mjerica
mjeri ica um. od mjera
mjerilac V jd. mjerioe, G mn. mjerilaca

mjeaj
mjeaja
mjeajica
mjeanac, mjeanca
mjeanija (eks.)
mjeaonica
mjeavina
mjei um. od mijeh
mjei um. od mijeh
mjeina uv. od mijeh
mjeinar
mjeinast
mjeinica um. od mjeina
mjenica
mjeovit
mjetanin N mn. mjetani
mjetanka
mjuzikl
mL i ml znak za mililitra
ml. krat. za mlai

misliti, mislei, miljah, mislen

mjerilaki

mlaan, mlana

mlijear, mlijeara

misniki

mjerilo
mjeriti
mjerljiv

mlaenje prema mlaiti

mlijeiti

mlai

Mlijena

mjerniki

mlaina

mlijenjak N

mlaiti, mlaim, mlaei

mlijeko
mlivo
mljaskati, mljaem i mljaskam

miije

mjernik N mn. mjernici


mjerodavan, mjerodavna
mjerov
mjerstvo
mjesec V jd. mjesee; Mjesec (nebesko tijelo)

miini prema mii

mjesear

miji
miljenje prema misliti

mjesearka

mirkovaa

(vrsta groa)

mjehuri

mjemben
mjenica
mjenini
mjenja
mjenjanica

mirnoa

mjera

mirnodopski
miroljubiv
misao, misli, I jd. milju i misli
misionar

mjera

misiraa

mislen prema misao


mislilac V jd. mislioe, G mn. mislilaca
mislilaki

Mississippi, Mississippija (rijeka u Americi)


misterij
misteriozan, misteriozna
mistian, mistina
miiav

miini prema
mii

252

miica

(dio tijela; um. od mi)

mjeraina
mjeraki

Mjeseev

kamp. od mlak
um. od mlaka

mlaica

mlaen
mlaenica

mlaenje prema mlatiti


mlad, mlada, mlada, kamp. mlai
mHida i mladii (nevjesta) DLjd. mladoj
mladac, mladca, V jd. mlade, N mn. mladci
mladev prema mladac

mlaan, mlaana
mlaarija

mlaenje prema

mladiti (se)

mlai

kamp. od mlad
mlak kamp. mlai
mlakajica (mlako vrijeme)
mlakoa

mlatac, mlatea, V jd. mlate, N mn. mlatci


mlatev prema mlatac
mlatilaki

mlanjak N mn. mlanjaci


Mleci, Mletaka (pov.)
Mleanin od Mleci
Mleanka od Mleci
Mlei (Mleanin)
mletaki

od Mleci

mlije
mlijeac, mlijeca
mlijean, mlijena

(bot.)

staza (astr.)

mlijenica

mn.

mlijenjaci

mljeika
mljeina

mljekavica
mljenik

(bot.)
od Mljet

Mljeanin

253

mljekar

Moliere

mraiti

mo lilac

mljekar
mljekara
mljekarica

moenica

mljekariin

moina

mljekarski
mljekarstvo
mljekovod
mljeskati > mljaskati
Mljet (zern.)
mljeti, meljem, meljah, mlio, mljela, mljeven
mljetski od Mljet; Mljetski kanal (zern.)
mljevenje prema mljeti
mm znak za milimetar
mn. krat. za mnoina
Mn znak za mangan

moionica

molilac G jd. molioea, V jd.


molilaca (molitelj)
molitelj
moliteljica
moljenje prema moliti

moiti, moim

momaki

movara

momak, momka, V jd.


Gmn. momaka
momatvo

moica

um. od motka> motkica

moilo

movaran, movarna

movarica
mo, moi,

I jd.

mou

molioe,

mome,

G mn.

mornariki

N mn. momci,

momad, momadi

i moi

mome, mometa

moan, mona

moi,

Ua) mogu, moe, (oni) mogu;


mogao, mogla
moi (relikvije)

mogui;

momi

um. od momak
uv. od momak
momiti se, momim se,
momina

momei

se

monik

momuljak, momuljka

mnemotehniki

monost

mnijenje i mnjenje
mniti, mnim i mnijem, mnijui
mnogobotvo
mnogoboac G jd. mnogoboca, V jd.

moderna (knjievni pokret); hrvatska moderna


modernist

moment (as, asak, trenutak)


momentan (asovit, trenutaan)
monah N mn. monasi
monahinja
Monako (zern.); Kneevina Monako (drava)
monarh N mn. monarsi
monarhija
monarhijski
monarhist

mnogoboe

mnogoboaki

mnogocijenjeni i mnogo cijenjeni, v. 127.


mnogoekinja
mnogolan

mnogogdje
mnogolinost

mnogolistan, mnogolisna
mnogopotovani i mnogo potovani, v. 127.
mnogoput i mnogo puta
mnogorjeiv

modernistiki

modriast
modriav

modriti, modrim, modrio, modrila (initi to


modrim)
modrjeti, modrim, modrah, modrio, modrjela
(postajati modar)
modrjeti se, modrim se, modrio se, modrjela se
(biti modar)
modus vivendi G modusa vivendi

morfinist
morfologija
morfoloki
morlaki od Morlak

monarhistiki

Moskovljanin N mn. Moskovljani


moskovski od Moskva
Moskva (zern.)
Moslavaka gora
moslavaki prema Moslavina
mosni od most
mostac, mosca
mosti um. od most
Moenice (zern.)
Moenika Draga (zern.)
moeniki
moenje prema

mostiti

mota
motaica
motiica

um. od motika
motika

motini prema
motiite

motorist
motoristiki

motovilce um. od motovilo


motrilac Gjd. motrioea, Vjd.
G mn. motrilaca

mogu

monatvo prema monah


Mongolija (zern., drava)
mongoloidan
monist

mogui

monistiki

mozainost

monizam
monoftong N mn. monoftonzi
monoftonki

mozaik N mn. mozaici


mozak, mozga, N mn. mozgovi
Mozambik (zern.); Republika Mozambik
(drava)

mogunik

V jd.

mogunie,

N mn.

mogunici

motrioe,

mozaian
mozaiki

mnogostanian, mnogostanina

mogunost

mnogostruan

Moha

mnogovjean, mnogovjena

moher
Mojsije

monokl

mozgaa

mokraa

monosilabian, monosilabina

mozgovni
moda
modani i modiini (mozgovna masa)
modani i modanj prid. od mozak
moenje prema moditi
moebitan, moebitna
moebiti (pril.)
moe biti da ...
m. r. krat. za muki rod
mraak, mraka um. od mrak

mnogovjek
mnogovjerac, mnogovjerca
mnogovrstan, mnogovrsna

(zern.);

Mohako

polje

monogenetiki

mokraevina

monoteist
monoteistica

mnogoznaan,mnogoznana

mokrani; mokrani

mnogoian, mnogoina

mokraovod

monoteistiki

mnoa

mokroa

mnom lod ja, sa mnom


mnjenje i mnijenje
Mo znak za molibden
mobilizacija
mobilizacijski

mol (glaz.); mol-ljestvica; e-mol


molba G mn. molbi
Moldavija (zern.); Republika Moldavija (drava)

monoteizam
monsinjor (poasni naslov sveenika)
monstruoznost
Monte Carlo G Monte Carla (zern.)
Montserrat (zern.)
mora, moraa (bot.)
moreplovac> mornar, pomorac
moreplovev > mornarev, pomorev
morfij

moa
moalina

moati, moam

254

mjehur

molei

molekularan, molekularna
molibden (znak Mo)
molibdenski
Moliere, Molierea, Moliereov

mraan, mrana
mraenje

mraiti

255

mranjaki

mukanje

nabrzo

mukati

mranjaki

mrtvaev

mukati

mranjak

mrtvaina

munuti

mranjatvo

mrtvaki

mudraev

Mramorno more (zem.)


mravi (biljka)
mravi um. od mrav
mravlji
mravojed
mra (mirta, bot.)

mrtvanica

mudraina

Mrtvo more

muica

mudahedin
muha DLjd. muhi; muha-kategorija (port.)
Muhamed; Muhamed pejgamber, G jd.
Muhameda pejgambera
muhamedovac (pristaa Muhamedov)
muhamedovski
muhara
muharem (nljesec)
Muharem (ime)
muhati se i muvati se
muhur> peat
mujezin
muka; bez muke
mUkom/jd. od muk
mukom/jd. odmUka
mukaj et; ni mukajet (ni da pisne)
mukao, mukla; kamp. mukliji
mukati, muem, muui
mukotrpan
multimilijuna
multinacionalan, multinacionalna
mumljati, mumljam
mumps (med.)
musI. krat. za muslimanski
musliman (vjer.)
Musliman (etnoi. i Bonjak)
musti, muzem, muzen

muila

muiav

mralj, mralja
mran, mrna

(tamnjeti)

mrava
mrina
mriti, mrim, mrei

mrtvoroenad

mrtvoroene, mrtvoroeneta

mrtvozorac, mrtvozorca
mrvice (pril.)
mrviak, mrvika

(mrk)

mrati, mrim, mrei

mrtvoroen

(crniti)

mrkati
mri, mrknem
mrena
mrekati
mrea
mreica
mrenica (u oku)
Mrenica (rijeka)
mreolik
mreotina
mrgoenje prema mrgoditi se
mrijest, mrijesti, / jd. mrijeu i mrijesti
mrijestiti se, mrijestim se
mrijeenje prema mrijestiti se
mrijeti, mrem, mrui, mro, mrla
mrjestilite
mrjestilo
mrjestite
mrk kamp. mrkiji

mrviast

mrzak, mrska; kamp. mri i mrskiji


mrzao, mrzla
mrzovoljnost
mrenje prema mrziti
m.s. krat. za meuspise
msgr. krat. za monsinjor
mualica
mualo
mualjiv

muan, muna
muati, muim, muei, muao, muala
mue

(pril.)
muen prema muiti
muenica
mueniki
muenik

Vjd.

muenie,

N mn.

muenici

muenitvo
muenje prema muiti

um. od muka
N mn. s. r.
muilac V jd. muioe, G mn.

muzeologija
muzeoloki
muziar (glazbenik)
muziki (glazbeni)
muzika DLjd. muzici> glazba
muaa

muevan
mui

mujaki

mujak V jd. mujae, N mn. mujaci


II znak za predmetak mikro- u mjernim
jedinicama

N
N znak za duik i njutn; krat. za nominativ
n krat. za neutrum, srednji rod, (gram).
n. d. krat. za navedeno djelo i nav. dj.
n. e. krat. za nove ere, nae ere
N. N. krat. za nepoznat netko: (lat. nomen

nescio)
Na znak za natrij (kem.)
NA krat. za nominativ i akuzativ
nabaciva
nabada
nabavlja
nabavljaki
nabija
nabijaki

nabijel (poneto bijel)


nabijeliti
nabiraiti

mrka

muilite

mukaraki

nabjeati se, nabjeim se


nablijed (poneto blijed)
nablizu (pril.)
naboiti se

mrkao, mrkla
Mrkonji Grad
Mrkopalj, Mrkoplja (zem.)
Mrkopaljac, Mrkopaljca (od Mrkopalj)
mrkopaljski od Mrkopalj
mrmljati
Mrnjavevi (prezime)
mrsan, mrsna
mravjeti, mravim, mravio, mravjela
(postajati mrav)
mravljenje prema mravjeti
mrtav; istui na mrtvo ime; mrtvo puhalo
mrtvac, mrtvaca

muitelj

mukarev

nabodaa

muiteljica

mukari

nabojnjaa

muiti, muim, muen

mukarina

nabolje (pril.)

muke

muki

256

muki

muilaca

muji prema muha


mukaraa

(muitelj)

(pril.)
(pril.)

naboriast

mukoa

. nabosti, nabodem, naboh, nabo di, nabo,


naboden, nabovi, nabodavi
nabriti (ulijebiti)

munjak

mute, mutea
mutiti, mutim,
mutljiv

mu; u-mu

mutu.oa

nabrei,

muvati se
muzej
muzejski
muzenje prema musti

nabreati

munica
munina

muak, muka,
muen

N mn.

prema mutiti
mutiti

muenje prema
mukanje

muci

muah, muen

nabrko

nabreknem

nabreknue

nabrojiti
nabrzo (pri!.)

257

nabuiti

se

nadgleda

uabuiti se
nabuhao, nabuhla
nabuhlost
naceriti se
nacijediti, nacijedim, nacijeen
nacijepati, nacijepam, nacijepan
uacijepiti, nacijepim, uacijepljen
nacional
nacionalan
nacionalist

nai, naem, naoh,

nadskoiti

nadgledniki

nadgledniki

nadoknaivati, nadoknaujem

naitanost

nadgrae

naitati

nadii, nadiem

nadolijevati, nadolijevam
nadoliti, nadolijem
nadoije (pril.)
nadoljeti, nadolim (odoljeti)
nadometati, nadomeem, nadomeui
nadomjeriti
nadomjestak, nadomjeska, N mn. nadomjesci,
G mn. nadomjestaka
nadomjestiti, nadomjeten
nadomjetati

naitan

(prid.)

se, naitam se

narkati

nadii,

nauati

nadigra

naupati

nadijeliti, nadijelim, nadijeljen


nadijevati

se
nauditi se
nauti, naujem

nauvati

nadignem

nadjaati
nadjeati, nadjeim

se
naao, nala, naen

nacionalistiki

nauliti

nacionalizacija
nacionalizam
nacionalizirati
nacionalnost

navar

nada (opi pojam); Nada (ime)

nadjeljati
nadjeljavati prema nadjeljati
nadjeljivati, nadjeljujem prema nadijeliti
nadjenuti, nadjenem
nadjeti, nadjenem
nadjev

nacionalsocijalistiki

nadahnue

nadjeva

nadovlaiti

nacistiki

nadahnjiva

nadjevaa

nacjeivati, nacjeujem

nadahnjivaki

nacjeljivati se, nacjeljujem se


nacjepkati, nacjepkam
nacrpsti, nacrpem
naas (pri!.)
naas titi se, naastim se
naeiti se
naekati se, naekam se

nadahnjivati
nadaleko (pril.)
nadalje (pri!.)
nada mnom
nadasve (pril.)
nadavati, nadajem
nadbiskupski; Nadbiskupski duhovni stol
nadbradac G jd. nadbradca, N mn. nadbradci
nadbubreni
nadcarinar
nadcestar

nadjevak, nadjevka, N mn. nadjevci, G mn.


nadjevaka
nadjevavati se

nadovoljiti (se)
nadrealist

nave

(ui)

G naava (mn. . r.)

navenice

naelan, naelna

naelnica
naelniki

naelnik

V jd. naelnie, N mn.


(pril.)

naelnici

nadletjeti, nadletim, nadletio, nadletjela


nadlijenik N mn. nadlijenici
nadlijetanje prema nadlijetati
nadlijetati, nadlijeem, nadlijeui
nadljevnjak (vrsta mlina)

nadrepak, nadrepka
nadrhtati, nadrhem inadrhtim
nadrhi inadrhti

nadmeta

nadasnik

nadmo

nadaka

nadmoan, nadmona

naeivati, naeujem

nadovjean, nadovjena

nadmonost

naeljati

nadovjeanski

nadniar

nadovjeji

nadniarka

naeti, nanem

nadovjek

nadniarski

naetiti

nadovjetvo

N mn. naetci

se

N mn. nadljudi

nadrealistiki

nadrealistinost

naestiti

naetka,

nadrealistian, nadrealistina

nadrealizam

naelo

se
G jd.

nadosaivati, nadosaujem

nadosjetan, nadosjetna

nadlaktini

nadmetak, nadmetka, N mn. nadmetci


nadmetati se, nadmeem se

naetak

nadoplaivati, nadoplaujem

nadjunaiti

nadasniki

naelno

nadoplaen

nadreivati, nadreujem

nadriizvoa

nadrijemati se, nadrijemam se


nadrijeti, nadrem, nadrijeh, nadro, nadrla,
nadrt
nadriknjiga DL jd. nadriknjizi (nedouen
ovjek)
nadrilijeniki
nadrilijenik

DL jd.

nadniarki

V jd.

nadniiti, nadniim

nadriobrt
nadripjesnik

naetovati

se, naetujem se
se
naikati se, naikam se

naduvar

nadnini

nadripolitiar

naetveronoiti

nadurlikati

nadriumjetniki

nain

naddimnjaar

nainiti, nainim

naddobit
naddrutven
naddravni
nadebelo (pril.)
nadesno (pril.)
nadglaavati > nadglasavati

nadnijeti (se), nadnesem, nadnijeh, nadnesavi,


nadnio, nadnijela, nadnesen
nadno (prij.)
nadoni (koji je iznad oiju)
nadonjak N mn. nadonjaci

nainski

nainjati, nainjem

nainjati, nainjam
naistiti
naisto

(pril.)
naistu (pril.)

258

(ns. prema svr. naeti)


(ns. prema svr. nainiti)

nadutan, nadutna

nadgleda

nadrilijenie,

N mn.

nadrilijenici

nadoi, nadoem

nadrobno (pril., nasitno)


nadruiti (u gimnastici)
nadsavjetnik Vjd. nadsavjetnie, N mn.
nadsavjetnici
nadsijecati

nadodvjetniki

nadsjei, nadsijeem

nadodvjetnik
nadodvjetnitvo

nadskakati, nadskaem

nadograivati, nadograujem

naskoiti

nadsjenati

259

nadstojniki

nahva1ice ..'

nadstojniki

nadstojnik V jd.
nadstojnitvo
nadstraar
nadstrenica
nadstrijeliti
nadstrjeljivati
nadstropIje

nadstojnie,

N mn. nadstojnici

nadsvoen

nadsudac G jd. nadsudca, G mn. nadsudaca


nadumar
nadtrati (pobijediti u tranju)
nadtutorstvo
nadugo (pril.)
naduti, nadmem, naduven i nadut
nadvesti, nadvedem
nadvesti, nadvezem
nadvesti, nadvezem
nadvisivati, nadvisujem
nadvlaiti se
nadvoe (pom.)
nadvoje (pril.)
nadvor (pril.)
nadvui se, nadvuem se
nadzemaljski
nadzeman, nadzemna

naglavake (pri/.)
nagluh
nagnijezditi, nagnijezdim, nagnijeen

nahvalian

nahvalian, nahvalina

najprije (pril.)

nahvatati, nahvatam, nahvaen


naii, naiem, naioh, naiao, naila
nailazak G jd. nailaska, N mn. nailasci

najprjei

nagnjeen

naima

najvei

nagnjeiti, nagnjeim

naimati
naime (pril.)
naivac V jd. naive
naivan

najvie
najvoljeti, najvolim

nagnue

nagnjesti, nagnjetem
nagnjeviti se
nagnjio, nagnjila
nagnjiti, nagnjijem
nagodbenjaki

nagoniar

nagore (pril.)
nagorijevati
nagorjeti, nagorim
nagovara

nagovijest, nagovijesti, I jd. nagovijeu i


nagovijesti
nagovijestiti, nagovijestim, nagovijeten
nagovijetati, nagovjetavam
nagovjeivati, nagovjeujem

nakaniti (se)

naizust (pril.)
naj- u superlativu se pie zajedno s pridjevom:
najjai, najjeftiniji, najjuniji, najkrai,
najljepi, najmlai, najprjei ...
naj ahati, najaem
naj ako (pril., vrsto)

nagovjetaj
nagraen (prid.)

najaukati se, najauem se

najamniki
najavljiva
najavljivaki

nadziivati, nadziujem

nagrivati

nadzorniki

nagreben (prid.)
nagrepsti, nagrebem, nagreben
nagristi, nagrizem, nagrizen
nagrizen (prid.)
nagrtati, nagrem
nagrubo (pril.)
nagusto (pril.)
naheriti
nahero (pril.)
nahlada
nahladiti se
nahlaivati se, nahlaujem se
nahlaptati, nahlapem, nahlapui

najedanput (pril.)
najednako (pril.)
najedno (pril.)

naipati
naubriti

> nagnojiti

naelektrizirati
nafteni i naftni
naftonosan
nagaati

nagao, nagla
naglas (pril., glasno, itati naglas)
naglasak, naglaska, N mn. naglasci

260

nahoad

nahoe, nahoeta

nahraniti
nahranjivati, nahranjujem
nahuckati
nahumoriti se (smrknuti se)
nahukati
nahvalice (hotimice)

nakaivati
nakaraivati

naizmjenian, naizmjenina

najee

najedno

*najrae

najvema

naivka
naivnost
naizmak (pril.)
naizmjence (pril.)

nagraivati

naikati

najradije; ne
najiri

naivina

nagrajisati, nagrajiem
nagrditi, nagrdim, nagren

nadzornik
nadzreti (se), nadzrem (se)
nadzvuni; nadzvuni zrakoplov
naddrijelni (it. nad-drijelni)
nadivjeti, nadivim, nadivio, nadivjela (it.
nad-ivjeti)
nadnjeti > nadeti (it. nad-njeti, nad-eti)
nadak (mlatilo, bojna sjekira)
nadak-baba (zla, svadljiva ena)
naen (prid.)

naletjeti

nakazivati
nakien
nakinuriti se
nakiselo (pril.)
nakiseo, nakisela (prid.)
nakjuer
nakladniki
nakleati

se, nakleim se

nakliniti
naknaivati, naknaujem
nakoen prema nakotiti
nakon
nakoso
nakostrijeenost
nakostrijeiti se, nakostrijeim se
nakovrati, nakovram

nakraj (prij.)
nakratko (pril.)
nakretati, nakreem

najednom
najgore (pril.)

nakriiti, nakriim

najjai

nakrivo (pril.)

najjasniji
najjednostavniji
najjedriji
najjeftiniji

nakrkaiti

nakriivati, nakriujem

nakrkake (pril.)
nakrupno (pril.)
naksutra (pril.)

najjunaniji

nakuiti

najjuniji

nakuhati

najkrai

nakuplja

najlon
najlonka
najlonski
najljepi

nalaga

najmlai

nalei,

najmodavac, najmodavca, V jd. najmodave


najmoprimac, najmoprimca, Vjd. najmoprime
najposlije (pril.)

nalakivati

(se), nalakujem (se)

nalaza

naleem inalegnem
naleem
naleke (pril.)
naleake (pril.)
naletjeti, naletim, naletio, naletjela, naletjevi
nalei,

261

nalian

naoigled

nalian, nalina

miliiti, naliim
naUiti,

(biti slian)
naliim (prevui bojom)

nalije

namjesni
namjesnica
namjesniki

namjesnik V jd. namjesnie, N mn. namjesnici


namjestan, namjesna
namjestiti, namjestim, namjeten
namjesto (prij.) i na mjesto (v. 145. 2.)

nalijegati, nalijeem, nalijeui


nalijep
nalijepiti, nalijepim, nalijepljen
nalijetati, nalijeem, nalijeui
nalijevati, nalijevam, nalijevajui
nalijevo (pril.)
nalik
nalivpero
naljepljivati, naljepljujem
naljepnica
naljesti, naljezem
naljev
naljevak, naljevka, N mn. naljevci, G mn.
naljevaka
naljuen prema naljutiti
naljut (prid.)
namai, namaknem

namotak N mn. namotci


namraiti se

namagariti, namagarim

namriti

namahnuti (se)
namalo (pri/.)

namrekati (se)
namrgoditi se, namrgoen
namrijeti, namrem, namrijeh, namro, namrla
namrten
namrtvo (pri/.)

namata
nameiti

se, nameim se
nametak N mn. nametci
nametati, nameem
nametljiv
nametniki

Namibija (zem.); Republika Namibija (drava)


namijeniti, namijenim, namijenjen
namijesiti, namijesim
namijeati, namijeam
namisao, namisli, I jd. namilju i namisli
namjehuriti se
namjena
namjenski
namjenjivanje
namjenjivati, namjenjujem
namjera od namjera(va)ti
namjeran,namjerna
namjerati
namjeravati, namjeravam
namjerice
namjeriti, namjerim
namjernik Vjd. namjernie, N mn. namjernici
namjerno

262

namjeta

namjetaj
namjetaljka
namjetati
namjetenica
namjeteniki

namjeteni k V jd. namjetenie, N mn.


namjetenici
namjetenje
namiatiti, namiatim, namlaen
namljeti, nameljem
namoiti, namoim, namoen

namuenost
namuiti, namuim, namuen

nanaati (iter.)
nandu, nandua (zoo/.)
nanijeti, nanijeh, nanese, nanesavi, nanio,
nanijela, nanesen
nanisko (pril.)
nimizbrdo (pri/.)
nanie
nanositi (tr.)
nanovo (pril.)
naoblaiti (se), naoblai (se)
naobluiti
naobruati
naoale
naoare> naoale

naoari> naoale
naoarka
naoice
naoiglece

(pri/.)
naoigled (pril.)

naputak

naoit

napada

napoprijeko (pri/,)
naporedo (pril.)
napose (pril.)
napovijed, napovijedi, I jd. napovijeu i
napovijedi
napovijedati
napovjediti
naprazno (pril.)
napriti se
napriti (usne), naprim
naprei, napregnem
napredak, napretka, N mn. napredci
napredan, napredna
napredno st

napadaki

naprednjaiti

napalm; napalm-bomba > napalmna bomba


napamet (pril.); ali: pasti na pamet

naprednjaki

naoit
naoitost
naonik

naonjak N mn. naocnJaci


naoko (pri/., priblino, prividno)
naokolo (pril.)
naokrug (pril.)
naopake (pri/.)
naopak kamp. naopaniji
naopako (pri/.)
naovamo (pri/.)
napabiriti, napabirim
napaenost

napasniki

napastan, napasna
napatiti, napaen
napeatiti
napei, napeem,
napeen

napekoh, napekao, napekla,

napija

napijevka DLjd. napijevci, G mn. napjevaka,


napijevki
napinja

napismeno (pril.)
napitak, napitka, N mn. napitci
napjeaiti se, napjeaim se
napjev
napjevati se, napjevam se
naplaen

naprednjak N mn. naprednjaci


naprednjatvo
napredovati, napredujem
napreskokce (pril.)
naprijed (pril.)
naprijeko (pril.)
naprijeti, naprem, naprijeh, napro, napria,
naprijevi
naprjeac (pri/., naglo)
naprosjaiti, naprosjaim

naprosto (pril.)
naprotiv (pril.)
naprsnue

naprstak, naprska, N mn. naprsci, G mn.


naprstaka
naprnjak N mn. naprnjaci
naprtiti, naprtim, napren

naplaivati, naplaujem, naplaujui

naprtnjaa

napletat!, napleem
naplijeniti, naplijenim, naplijenivi
naplijeviti, naplijevim

naprvo (pril.)

napljakati

napui,

napokon
napol(a) (pri/.)
napoleondor
napolice (pril.)
napoliar
napoliiti

napolje (pril., van)


napolju (pril., vani)
napomol (pril.)
napoprijeiti

napuiti, napuim, napuen prema

puk

napuivati, napuujem, napuivanprema

puk
napuknem, napukao, napukla
napuiti (usne), napuiti, napuen
napuivati, napuujem prema naputiti
napuhati, napuem
napuhavati
napukao, napukla
napupenost I jd. napupenou inapupenosti
napupiti
naputa

naputati
naputak, naputka, N mn. naputci

263

naputiti

nastrijeti

naputiti, naputim, napuen


nar. krat. za narodni
naraivati

nasjedati, nasjedam
nasjediti se
nasjedjeti se > nasjediti se
nasjesti, nasjedem inasjednem

narami

naskoiti, naskoim

narana

naskoro (pril.)
naskroz (pril.); skroz-naskroz
naslaivati se, naslaujem se

naraati

naranast

naranevac

(oranada)
naravno (pril.)

naslaga

naredniki

naslijediti, naslijedim, naslijeen


naslijee i nasljee
naslijep
naslijepo (pril.)

nareenje
nareivati

narezak, nareska, N mn. naresci


narijetko (pri!.)

naslonja

narikaa

nasluen

narjeje

nasluivati, nasluujem

narjeni prema narjeje

nasljedak, nasljetka, N mn. nasljedci, G mn.


nasljedaka
nasljedan, nasljedna
nasljednica

narkotian, narkotina
naroit

narodnooslobodilaki; Narodnooslobodilaki

rat (pov.)

nasljedniki

narodnjaki

nasljednik V jd.

narodski

nasljedova

naruaj

nasljedovati, nasljedujem
nasljedstvo
nasljee i naslijee

naruan, naruna

naru ati se,

naruam

se

nasljednie,

N mn. nasljednici

naruitelj

nasljeivati, nasljeujem

naruiti, naruim, naruen

nasmijeiti se, nasmijeim se


nasmjehivati se, nasmjehujem se
nasmjeljiv
nasmjeljivac
nasnijeiti
naspjeti, naspijem
nasriti se
nasred
Nasredin-hoda
nasrkati, nasrem, nasrui

naruivati, naruujem, naruujui


naruje

narudba G mn. narudaba i narudbi


narudbenica
nasaivati, nasaujem

nasamo (pril.)
naseljen
naseljenik
naseljenost
naseljenje
naseobina
nasien (prid.)
nasigurno (pri!.)
nasijecati, nasijecam (ns. prema svr.

nasjei)

nastrjel

navaati

nastrjel
nastrjeljivati, nastreljujem
nasuho (pril.)
nasumce
nasumice
nasunati se
nasuprot (pri!. i prijo s D)
nasuprotan
nasvjetovati, nasvjetujem
naae (nalazak)
naiki prema Naice
nairoko (pril.)
natedjeti, natedim, natedio, natedjela
nautjeti se
natai, nataknem
natajno (pril.)
natate (pril.)
natei, nateknem i nateem, nateen
natei, nategnem, nategnut
natega
nategaa

nathititi, nathitim, nathien


nathrvati
naticati, natiem prema nataknuti
natiho (pril.)
natika

natpolovian, natpolovina; natpolovina


veina
natporunik
natpriati, natpriam

natpripovijedati
natprirodan
natprosjean, natprosjena

natrag (pri!.)
natranjaki
natrati (naii

natriti se > sagnuti se


natrij (znak Na)
natrijebiti, natrijebim
natrijezno (pril.)
natrijski (prema natrij, kem.)
natroje (pri!.)
natrpjeti se, natrpim se, natrpio se, natrpjela se
natrti, natrem inatarem
natruha
natruo, natrula

natuenost
natui, natuem

naturalist
naturalistiki
nauan, nauna>

znanstven

nauavati

natikaa

nauenjak> uenjak

natirati, natirem prema natrti


natjecanje
natjecatelj
natjecati se, natjeem se

nauiti

natjeaj

naunik

natjeajni

natjerati
natjerivati, natjerujem
natkoljenica

nasrta

natkoljenini

nasrtati, nasrem, nasrui


nasrtljivac V jd. nasrtljive
nastamba
nastavani prema nastavak

natkonobar
natkrilje
natkuiti se
natkuivati

na neto u tranju)

natravati

nauljiv
naunica

(egrtica)

nauniki

(egrt)
nauditi
nauprt (pril., na leima)
Nauru (zem.); Republika Nauru (drava)
nausnica
naustice
naunica
nautiar
nautiki; nautika

se, natkuujem se

milja

nautika
nauvijek (pril.)

nasilniki

nastavlja

natlaiti

nasilnik V jd. nasilnie, N mn. nasilnici


nasitno (pril.)
nasjeckati, nasjeckam
nasjei, nasijeem, nasijekoh, nasjekao,
nasjekla, nasjeen

nastavniki

nato (pril.)

nauznaice

nastrenica
nastrii, nastriem, nastrien
nastrijeliti, nastrijelim, nastrijeljen
nastrijeti, nastrem, nastrijeh, nastro, nastrla

natoiti, natoim

nauznak (pril.)
nauiti se, nauijem se
nav. dj. krat. za navedeno djelo

264

natpijevati se, natpijevam se (natjecati se u


pjevanju)
natpjevati, natpjevam (pobijediti u pjevanju)

navaati

(iter.)

265

navaljiva

n. dj.

------

navaljiva

navaati (Uer.)
na veer
naveerati se, naveeram se
naveerje

na veliko (prodaja)
navesti, navedem
navesti, navezem
navesti, navezem
navezak, naveska, N mn. navesci, G mn.
navezaka
naviaj
navii, naviknem
navidjeti se, navidim se
navigacijski
navija

navrh (prij.)
navrijeti, navrem, navrijeh, navro, navrla
(navaliti)
navrtak N mn. navrtci
navrtjeti, navrtim, navrtio, navrtjela
navrvjeti, navrvim, navrvio, navrvjela
navui, navuem, navuen

nazad (pril. )
nazadak, nazatka, N mn. nazadci
nazadijevati, nazadijevam
nazadnjaki

nazalan
Nazareanin prema

Nazaret

nazbilj (pril.)
nazdraviar

nazdraviarski

navijaa

nazdravlja

navijaki

navijek (pri!.)
navijeke (pri!., uvijek)
navijestiti, navijestim, navijeten
navijetanje
navijetati, navijetam, navijetajui
navikao, navikla
naviljak, naviljka, N mn. naviljci
naviljiti, naviljim

nazepsti, nazebem
naziivati, naziujem

naznaiti, naznaim, naznaen, naznaivi


naznaiva
naznaivati, naznaujem
nazoan, nazona
nazoiti
nazonik
nazonost

navitak, navitka, N mn. navitci


navjera (kredit)
navjesiti
navjesnik
navjestitelj

nazovibrat
nazovirod
nazreti, nazrem, nazreo, nazrela
nazrijevati, nazrijevam

navjeivati, navjeujem

nazupati, nazupam, nazupan

navjetaj
navjetavati
navjetenje

nazuti, nazujem

navlaak, navlaka, N

nazuva
nazuvaa

mn. navlaci, G mn.

navlaaka

nazuvar

navlaenje

nadrijeti se, nadrem se, nadro se, nadrla se


naeti, naaJ1iem

navlailo

naiga

navlaiti, navlaim

naimati, naimam

navlas (pril. , tono)


navoditi prema navesti
navodljiv

naiviiti

navoenje

navraati, navraam

navrat-nanos
navri, navrgnem
navreti, navrim (dignuti se do vrenja)

266

naivjeti se, naivim se, naivio se, naivjela se


nanjeti > naeti
nauljiti
naut
Nb znak za niobij
Nd znak za neodimij
n. dj. krat. za navedeno djelo

ne

negibak

-----

ne pie se sastavljeno samo s ovim glagolima:


nenavidjeti, nestati (nestajati), nedostati (nedostajati), nemati (nemam, nema, nema,
nemamo, nemate, nemaju, nemaj, nemajmo,
nemajte); za pisanje s ostalim rijeima, v.

136.
n. e. krat. za nove ere, nae ere
Ne znak za neon
neaktivnost
neandertalac (praovjek)
neartikuliran
nebijeljen
nebog (prid., siromaan)
neborac
neboraki
nebotian, nebotina
nebraa

nebrat; brat nebrat, G jd. brata nebrata


nebriga DLjd. nebrizi
nebrodiv
nebrojan, nebrojna (malobrojan)
nebrojen prema ne brojiti; nebrojeno puta
necijenjen
necjelovit
neast, neasti, I jd. ne au, neasti
neastan, neasna
neastivi

(vrag)

neednost
neestit
neiji, neijega

neisnica
neist, neisti (neistoa)

(prid.) kamp.

U,

ne
htjeti

e,

ne

e,

ne

neistiji

neistoa
neitak, neitka

neitljiv

ete,

ne

e,

v.

nentljiv
nedaa

nedaleko (pri!.)
nedavno (pril.)
Nedelie (mjesto)
nedjelatan, nedjelatna
nedjelo
nedjelja
nedjeljiv
Nedjeljka DL jd. Nedjeljki (ime)
nedjeljni
nedjeljnik
nedogled; u nedogled
nedograen

nedokuiv

nedolazak, nedolaska, N mn. nedolasci, G mn.


nedolazaka
nedolian, nedolina

nedonesen
nedonoad
nedonoe,nedonoeta

nedo raen
nedorastao, nedorasla
nedosjetljiv
nedosljedan
nedospio, nedospjela
nedospjelost
nedostajati
nedostatak, nedostatka, N mn. nedostatci,
G mn. nedostataka
nedostati, nedostanem
nedostian, nedostina
nedotjeran
nedouen

neovjean, neovjena

nedozreo, nedozrela
nedrug
nedug (prid.)
nedugo (pri l.)
neduljiv

neovjenost

N mn. neljudi

neovjetvo
neujan, neujna

nenven

neegoistian, neegoistina

neaki

negda
negdanji i negdanji
negdje
negihak, negipka

neak, neaka
neakinja
nekati

ne

nendoredan

nelan

neovjek

emo,

nedoreen

needan, needna

neist

ne

se, nekam se

267

ne gibljiv
negibljiv
negoli (vez.)
nego to
negve (N mn. . r.) Gnegava
nehaj (nemar)
Nehaj (tvrava kraj Senja)
nehajan
nehar
nehotian, nehotina

nehrvat
nehtijenje
nehtjea
neimanje
neimatina
ne imati, nemam, v. 136.
neiscjeljiv
neiscrpan
neiscrpljiv
neiskorjenjiv
neisplaen

neistina
neistinit
neistrijebljen
neistrjebljiv
neistrjebljivanje
neizbjean
neizbjeiv
neizglaan
neizlijeen

neizljeiv

neizmijenjen
neizmjenjiv
neizmjeran
neizmjerljiv
neizmjernost

nenaplaen

nejunaki

nenapuen

neoprjean

ueka
nekad(a)
nekadanji i nekadanji
nekakav,nekakva
nekako
nekamo
nekidanji inekidanji
nekiput i neki put (v. 135.)
nekmoli (vez.)

nenavidjeti, nenavidim, nenavidio, nenavidjela

neoptereen

nenazoan,nenazona

neoptereeno st

neobarok
neobavijeten

neorealistiki

neko

nekoji> neki
nekolicina
nekoliko; nekoliko puta
nekrotian, nekrotina

neobiajan

neosjetan
neosjetljiv

neobian

neosveen

neobinost

neoblaan

neosvijeten
neosvijetenost
neosvijetljen
neosvijetljenost

neobraen

neoteen

neobraen

neotuenost

neobijeljen
neobjanjiv

(med.)

nekrst

neobuen

neotuiv

neobvezan
neobvezatan
neocijenjen
neocjenjiv

neovjeren

nekrten
nekud i nekuda
nelijep

neoekivan

neoien

nepamen

neodgoen

neljeiv

neodijeljen
neodimij (znak Nd)
neodimijskiprema neodimij (kem.)
neodjeljiv
neodjeven

nepar
nepartijac
nepaljiv
nepaljivost
nepce, nepca, G mn. nebaca

N mn.

nekrani

nekranski

neljepljiv
neljubazan
neljudi
neljudski
nemajka
nemalo (pri!.)
nemati, nemam (ali: ne imati), v. 136.
nemijeanje
nemilo
nemilost
nemio, nemila

nepan

neodluan, neodluna

nepanik

neodluen

nepeen

neodlunost

neplaen

neodmjeren

nepobijeen

neodreen
neogranien

nepobjediv
nepobjedivost

neogranienost

nepoaen

nemirnoa

neokien

nepoudan

nemjeren

neolitik (geo!.)
neologizam

nemo, nemoi

neizraen

nemoan,nemona

neomeen

neizreen

nemonica

neizvjesnost
neizvjestan, neizvjesna

nemonik

neon (znak Ne)


neonski prema neon (kem.)

neja, nejai

nemogue

V jd.

nemonie,

N mn.

nemonici

neonacistiki

nemogu

(pril.)

nejaak, nejaka

nemogunost

nejaica

nemoj, nemojmo, nemojte


nemoral

nejednako (pril.)
nejednakosloan
nejednakost

nenamjeran

nejednolian, nejednolina

nenaplaen

268

neozlijeen

neozoik (geo!.)
neoenjen
Nepal (zem.); Kraljevina Nepal (drava)

nekranin

neizrannljiv

nejasnoa

nepomuen

nenapuen

nenaelan
nenaet

neopazice
neophodan
neopjevan
neoploen

neoporeziv
neopredijeljen
neopredijeljenost
neopredjeljenje

nepoudnost

nepodijeljen
nepodjeljiv
nepodmitljiv
nepodnoljiv
nepodoptina
nepogrjean
nepogrjeiv
nepogrjeivost
nepogrjenost
nepojmljiv
nepomian, nepomina

nepomijean
nepomuen

269

neporeciv

neshvatljiv

nevaei

nesimetrian

neporeciv

nepromjenljivost

nesimetrian, nesimetrina

netoan, netona

neporean,neporena

nepromoiv

nesjeen

netom

neporemeen

nepropustan, nepropusna
neprosvijeen

nesjenovit
nesklonjiv

neukorien

neporoan, neporona

neporonost

neskruen

neuljepan

neskvren

neuljuen

neposveen

neprovjetren
neptunij (znak Np)
neptunijskiprema neptunij (kem.)

neslaven

neumijee

nepoteen

nepua

neslobodnjaki

nepotreban
nepotrebnost
nepovjerenje
nepovjerljiv
nepovjerljivost
nepovrat; u nepovrat

neradniki

nesluen

nerado

nesmisao, nesmisla
nesmjelica
nesnoljiv
nesocijalan

neumijean
neumjeren
neumjerenost
neumjestan, neumjesna
neumjetina
neumoljiv
neunitiv

neposredan

nepovrijeen

nepovrjedan
nepovrjediv
nepovrjedljiv
nepovrjedljivost
nepovrjednost
nepraktian, nepraktina
nepredvien
neprekoraiv

nepremjestiv
nepremjeten
nepretjeran
neprevreo
nepreiva
neprihvaen

neprijekoran
neprijelazan
neprijelaznost
neprijeporan kamp. neprjeporniji

neralanjiv

neravnomjeran
nerazdijeljen
nerazdjelan
nerazdjeljiv
nerazdruiv
nerazgovijetan, nerazgovijetna, kamp.
nerazgovjetniji
nerazluiv

nerazmijenjen
nerazmjenjiv
nerazmjer
nerazmjeran
nerazraen

nerazrijeen

nerazrijeen
nerazrjeiv
nerazumijevanje
nerazumljiv
nerealan
Neretva (zem.)
Neretvanin prema Neretva
neretvanski prema Neretva

neprilian, neprilina

Nereia DLINereiima

neprilinost

nerijeen
nerijetko

neprimijeen

neprimjeren
neprimjerenost
neprimjetan
neprimjetljiv

neritmian, neritmina

nerjeiv
neroen; neroeno

dijete

nerotkinja

nespretnjakovi
nesrea

neuobiajen

nesreen

neuporabiv
neupotrebljiv
neupotrijebljen

nesretan
nesretnica
nesretnik V jd. nesretnie, N mn. nesretnici
nestajati, nestajem, nestajui
nestati

nenralgian, neuralgina; neuralgina toka


neurasteuian, neurastenina

neuroloki

neureen

neuropsihiki

nestranaki

neurotian, neurotina

nestrpljenje
nestrpljiv

neuroza (med.)

nestrunjaki

neusmjeren
neuspio, neuspjela
nenspjeh
neuspjelost
neuspjean
neutjeriv
neutjean
neutjeiv

nesuen

nesumnjiv
nesuvisao, nesuvisla
nesuvremen
nesuvremenica
nesuvremenik V jd. nesuvremenie, N mn.
nesuvrememCl
nesvijest, nesvijesti, I jd. nesvijeu i nesvijesti
nesvjesno
nesvjestan, nesvjesna
nesvjestica
netedimice
netedljiv

nervik

nepristupaan, nepristupana

neprocijenjen
neprocjenjiv

ne samo
nesavjesno
nesavjestan, nesavjesna

neproien

nesebian, nesebina

neprom. krat. za nepromjenjiv


nepromijenjen
nepromjenljiv

neshvaanje

netaktian

neshvaen

netko, nekoga
neto; neto-cijena, neto-iznos, neto-teina

270

neuraunljiv

nestor (najasniji i najugledniji predstavnik u


struci)
Nestor (ime)

neprireen

neshvatljiv

neupuen

nestlaiv

nestrunjak

(mjesto)

neukroen

netien

neto,

neega

neuruen

ueutvren
neuviavan

neuvjerljiv
neuvjeban
neuvrjedljiv
neuvrten
neuzbuen

nevaljalac V jd. nevaljale, G mn. nevaljalaca


nevaljalstvo
nevaljaltina
nevaljao, nevaljala
nevaei

271

nevera

nikamo

nevera (oluja)
neveseo, nevesela
nevidjelica
nevidljiv
nevien

Nevina

djeica

(vjer. blagdan 28. prosinca)

nevjenan

nevjera
nevjerac
nevjeran
nevjernica
nevjerniki

nevjernik V jd.
nevjernitvo
nevjernost
nevjerojatan
nevjerovan
nevjerovanje
nevjerstvo
nevjesta
nevjestica
nevjet
nevjetina

nevjernie,

N mn. nevjernici

nevojniki
nevoljniki

nevrijedan kamp. nevrjedniji


nevrijednik V jd. nevrijednie, N mn.
nevrijednici
nevrijednost
nevrijeme, nevremena
Newton (ime); usp. njutn
newyorki prema New York
nezaboravljiv (koji se ne zaboravlja)
nezacijeljen
nezacjeljiv
nezamijenjen
nezamjenjiv
nezamjetJjiv
nezapamen
nezasien

nezasitljiv
neznaboac G jd. neznaboca, Vjd.
neznaboe, N mn. neznaboci, G mn.
neznaboaca
neznaboaki
neznalaki

neznan
neznanev

272

nezreo, nezrela
neenja
ni pie se sastavljeno sa zamjenicama i
prilozima: nitko, nigdje; ako pred takvu
zamjenicu dolazi prijedlog, zamjenica se
rastavlja, a prijedlog umee izmeu ni i
zamjenice: ni od koga, ni o emu, v. 130.
Ni znak za nikal
Niagara (rijeka); slapovi Niagare
nicati, niem, niui
Niceja
nicejski
niice
niiji
nianica

(etnol.)
nienje od nititi
nii, niknem, nikao, nikla, niui
nigda
nigdje
Niger (zem.); Republika Niger (drava)
Nigerija (zem.); Savezna Republika Nigerija
(drava)
nihilistiki

nij. krat. za nijeni


nijansa
nijean, nijena

nijeno

(pril.)
nijedan, nijedna (nikakav)
nijedanpnt
nijek
nijekalac G jd. nijekaoea, V jd. nijekaoe,
G mn. nijekalaca
nijekati, nijeem, nijeui
nijem kamp. njerniji
Nijemac, Nijemca, Vjd. Nijeme, G mn.
Nijemaca
nijemiti

nijemiti, nijemim
nijemjeti, nijemim, nijemljah, nijemio,
nijemjela
nijemljenje prema nijemjeti
nijemost
nijesam> nisam
nijetiti > namjeravati, odluivati, njegovati
nikad i nikada
nikakav, nikakva
nikako
nikal, nikla (znak Ni)
nikamo

novina

Nikaragva
Nikaragva (zem.); Republika Nikaragva
(drava)
nikleni

nobelijski prema nobelij (kem.)


no I jd. nou i noi

nikogovi

noanji

nikoji> nikakav
nikoliko
nikud i nikuda
nikud-nikamo
nimalo (pril.)
nimbus
nimfa
ni mukajet (ni da pisne)
niobij (znak Nb)
niobijski prema niobij (kem.)
niodakle
niotkud i niotkuda
nipoto (pril.)

noca

niskoa

niskogradnja
niskonaponski
niandija
nita, niega (ali: ni od ega), v. 129. i 130.

noas

noenje
noite
noiti, noim
noivati, noujem, noujui
noni; noni uvar
nonik
noobdija
nou

(pri!.)

nourak, nourka

(bot. izool.)
noga DL jd. nozi; iks-noge, o-noge
nokaut i knock-out (port.)
Norveka (zem.); Kraljevina Norveka (drava)
norveki
Norveanin N mn. Norveani
nos; uz nos
nosa
nosaica

niti

nosea

nitetan
niti (vez.)
nitko, nikoga (ali: ni od koga)
nitkov

nosi

nitkovi

nitrolak
Niue, Niuea (zem.)
niukoliko
nivo, nivoa> razina
nizak, niska; kamp. nii
nizato (pril.)
Nizozemac, Nizozemca
Nizozemka
Nizozemska (zem.); Kraljevina Nizozemska
(drava)
Nizozemski Antili (zem.)
nizvodan
nierazredni
niokolac G jd. niokolca, V jd. niokole,
N mn. niokolci, G mn. niokolaca
N. N. krat. za nepoznat netko: (lat. nomen
nescio)
No znak za nobelij
Noa G jd. Noe (biblijsko ime)
nobelij (znak No)

(prid.)

nosilac G jd. nosioca, V jd.


nosilaca
nositelj
nosni prema nos
nosorog N mn. nosorozi

nosioe,

G mn.

nostalgian, nostalgina

nov. krat. za novinarski


novaenje
novaiti
novaki
novaenje
novaiti, novaim

Nova godina (blagdan, l. sijenja)


nova godina (npr. 2005. u oprjeci prema staroj
godini, 2004.)
Nova Gradika (zem.)
Nova Kaledonija (zem., zavisna drava)
novan prema novac
novanica
novanik N

mn.

novanici

novar
novarka
novi

um. od novac
uv. od novac

novina

273

novelistiki

njemota

novelistiki

ns. krat. za nesvreni glagol

Novi, Novoga (zem.); Novi Vinodolski,


Bosanski Novi, Herceg Novi
Novi Sad (zem.)
novi vijek (pov.)
Novi zavjet (knjiga)
novi zavjet (razdoblje)
Novi Zeland (zem., drava)
novicijat
Novigrad (u Istri i kod Zadra)
Novigrad Podravski (zem.)
Novigradsko more (morski kanal kod
Novigrada)
Novigraanin N mn. Novigraani odNovigrad
Novljanin odNovi i Novska
novljanski od Novi i Novska
nov novcat
Novo ie (selo)
novogodinji
Novogradianin V jd. Novogradiane,
N mn. Novogradiani (stanovnik Nove
Gradike)

nudistiki

novogradianski

novogradiki prema Nova Gradika

nuati
nuenje

nukati
nula (nitica)
nulti (nitini)
numizmatiar
numizmatiki

nuncij; papinski nuncij


nuncijatura
nuspojava
nuspostaja
nuspristojba
nusproizvod
nusprostorija
nutarnji
nutkati
nuzgredan > uzgredan
nuzzanimanje
nuzzarada
nuzzgrada
nudan,nuna

novoroen

novoroenad

novoroene, novoroeneta

novosadski od Novi Sad


Novosaanin odNovi Sad
novosagraen

novosteen

novouspostavljen
novovisokonjemaki

novovjekovan
novovjerac
novovremen
novovremenski
novozavjetni
Novozelananin

N mn. Novozelanani
(stanovnik Novoga Zelanda)

noi

Np znak za neptunij
npr. krat. za na primjer

274

nj v. on
Nj. V. krat. za Njegovo Velianstvo
Nj. Vis. krat. za Njegova Visost
njakati, njaem, njaui
njedarca
njedra, njedara
njega DLjd. ~ezi
Njegova Ekscelencija krat. Nj. E.
njegovati, ~egujem
Njegovo (Njezino) Velianstvo krat. Nj. V.
Njegova (Njezina) Visost krat. Nj. Vis.
njem. krat. za njemaki
Njemaka (zem.); Savezna Republika Njemaka
(drava)
njemaki

njemak, njemaka (nijem

njen> njezin
njetilo
njezin; Njezino Velianstvo, Njezina Visost
njean, njena
njenost
njihaj
njihaljka DLjd. njihaljci, njihaljki
njibati, njiem, njiui
njihov
njisak, njiska, N mn. njisci
njiskati
Njivice (zem.)
njiviki od Njivice
njoki N mn. m. r.
njorac, njorca (zool.)
njnh
njnka DL jd. njuci, G mn. njuaka, njuki
njutn (znak N)

NJ

novogrki

novoimenovan
novoizabran
novoosnovan
novopostavljen

~e~n~______________________________________________________________o_b_ij__
a

ovjek)

njemati

Njemina

uv. odNijemac
njemica od nijem (nijema ena)
Njemica (stanovnica Njemake, ali: Nijemac)
njemiji komp. od nijem
njemoa

njemota > njemoa, njemost

o. krat. za otok i otac (sveenik)


O znak za kisik
oaza
oba, obaju, obama
obai, obaem

obadva, obadvaju, obadvama


obadvije, obadviju, obadvjema
obadvoje
obadvojica
obal i obao, obla
Obala Bjelokosti, v. Bjelokosna Obala
obamirati, obamirem
obamrijeti, obamrem, obamro, obamrla
obao i obal, obla
obara

obavjesnica
obavjeivati, obavjeujem

obavjetajac G jd. obavjetajca, V jd.


obavjetaje

obavjetajni
obavjetavati, obavjetavam,
obavjetenje > obavijest

obavjetavajui

obavlja

obazreti se, obazrem se


obdan (pril.)
obdjelati
obdjelavati
obeiti (izbeiti oi)
obean; obeana

zemlja

obeanica

obeanik

Vjd.

obeanie

obeati, obeam, obeavi


obeavati, obeavam, obeavajui

obelisk N mn. obelisci


obescijeniti, obescijenim, obescijenjen
obescjenjenje
obescjenjivati, obescjenjujem, obescjenjujui
obeshrabren
obeskrijepiti, obeskrijepim, obeskrijepljen
obeskrjepljenje
obeskrjepljivati, obeskrjepljujem
obesmrenost

obesnaen
obesploivati

obesvetiti,

obesveen

obeastiti, obeastim, obeaen


oheaenje prema obeastiti
obeaivanje

prema

obeaivati

obeaivati, obeaujem, obeaujui

obeumljivati
obeznaniti

obaraki

obezoiti

obasjati

obezubiti
obezvrijediti, obezvrijedim, obezvrijeen

obasjava

obastrijeti, obastrem, obastro, obastrla, obastrt


obasuti, obaspem
obavijesnost
obavijest Ijd. obavijeu i obavijesti
obavijestan, obavijesna
obavijestiti, obavijestim, obavijeten
obavijetenost
obaviti, obavijem (obviti)
obaviti, obavim (svriti)

obezvrjeivati, obezvrjeujem, obezvrjeujui


obiaj
obiajan; obiajno

pravo

obiajnopravni

obian
obiavati, obiavam, obiavajui

obinost
obii, obiem, obioh,

obiao, obila

obija

275

obijediti

obojak

obijediti, obijeen (potvariti)


obijeliti, obijelim, obijelio, obijelila (uiniti to
bijelim)
obijeljeti, obijelim, obijelio, obijeljela (postati
bijel)
obijesnica
obijesnik V jd. obijesnie, N mn. obijesnici
obijest Jjd. obijen i obijesti
obijestan, obijesna
obilan, obilna
obiljeavati
obiljeba
obiljeenost
obiljeiti,obiljeim
obiljeje
obira

obisnuti
obistinjavati se
objaati, objaam
objaiti,

(postati jak)
objaim (uiniti jakim)

oblai

um. od oblak
uv. od oblak

oci
oboji
--------------------------------------------------------------------------oboji

obruan,obruna

obrui

obliiti

oboje (muko i ensko)


obojica (obje muke osobe)
obol
obolijevati, obolijevam
oboljelost
oboljeti, obolim, obolio, oboljela, oboljevi
obook
oboruati
obospolan

obliivati

obraun

obuiti, obuim, obuen

oblije

obraunati

obua

oblike

obraunavati

obuar

obraati, obraam, obraen

obui, obuem,

oblaina

oblaiti, oblaim, oblaei


oblanost

oblast Jjd. oblau i oblasti


{
oblesavjeti, oblesavim
obletavati, obletavam, obletavajui
obletjeti, obletim, obletio, obletjela, obletjevi
oblian

(pri/.)
obli (oblo drvo)
obligacijski
oblijeniti se
oblijepiti, oblijepim, oblijepljen
oblijetanje
oblijetati, oblijeem, oblijeui
oblijevati, oblijevam

obrunjak
orue)

N mn.

obrunjaci

(drvodjeljsko

obuavati, obuavam
obuen>

izvjeban, uvjeban
(odjeven)
obuenost> izvjebanost, uvjebanost
obuen

obuenost

obukao, obukla, obukavi,

obuen

obraenica
obraenik

um. od obru

obruiti

V jd.

obraenie,

N mn.

obraenici

obuni

obudovjeti, obudovim, obudovjeh, obudovio,


obudovjela, obudovjevi

obraenje

obradba
obradiv

obuhvaati, obuhvaam

objaivati, objaujem

obluac, obluca

obraivaki

objasnidbeni

obluast

obraivati, obraujem, obraujui

objanjavaki

oblutak N mn. oblutci


obljepa
obljepljivati, obljepljujem
obljetan, obljetna
obljetnica

obrambeni prema obrana


obrastao, obrasla
obrai um. od obraz

obuhvatiti, obuhvatim, obuhvaen


obujam, obujma
obujmeni (prid.)
obujmiti
obumrijeti, obumrem, obumrijeh, obumro,
obumrla

obraivati, obraujem

obuvaa

objanjavati
objanjenje prema objasniti
objanjiv
objanjivati
objavljenje prema objaviti

obraiva

obnai, obnaem

obreza

obuvai (prid.)
obvesti, obvedem
obvesti, obvezem
obvesti, obvezem
obveza

obnemoi,

obnemognem
obnevidjelost
obnevidjeti, obnevidim
obnijemjeti, obnijemim
obnijeti, obnesem, obnijeh, obnio, obnijela
obno (pril.)
obnoiti se
obnovljenje prema obnoviti
oboa, oboe, DLjd. oboi (glaz.)
oboi um. od obod
obodac G jd. obodca, N mn. obodci

obrezati, obreem

obvezaniki

obreziva

obvezanik N mn. obvezanici


obvezatan, obvezatna
obvezati, obveem
obveznica

obogaenost

obrta

objavljiva

obmanjivaki

obratiti, obratim, obraen


obrazac, obrasca, V jd. obrae, G mn. obrazaca
obrei, obreem i obreknem

objavljivati, objavljujem
obje, obiju, objema
objed, objeda, A mn. objede
objeda, NA mn. objede (potvora)
objedovati, objedujem, objedovavi

obmanjivati

obreivati, obreujem

obmanjiva

objeivati

objekt
objektivan, objektivna
objelodaniti, objelodanim, objelodanivi
objelodanjivati, objelodanjujem,
objelodanjujui

objeruke

(pril.)
objesiti, objesim, objesivi, objeen
objesti se, objedem se
objeenjaki

objeenjak V jd.
obj eenj akovi

obogaivanje

objeenjae,

oblaak, oblaka,
oblaan, oblana

276

N mn. objeenjaci

um. od oblak

obogaivati

(se), obogaujem (se),


obogatiti, obogatim, obogaen
oboist (glaz.)
obojak, obojka, N mn. obojci

obrijedak, obrijetka (poneto rijedak)


obrijeje i obrjeje
obrisa

obrjeak G jd. obrjeka, G mn. obrjeaka


obrjeina
obrjeje i obrijeje
obrjeni
obronaan,obronana
obrovaki

od Obrovac

obrtimino
obogaen

obrtniki

obrtnik V jd.
obrubnjaki
obru

obrtnie

obvezniki

obveznik V jd. obveznie, N mn. obveznici;


porezni obveznik
obvladati
o. c. krat. za opus citatum, v. n. dj.
ocal, ocala (elik)
ocalan, ocalna
ocat, octa
ocean; Atlantski ocean, Tihi ocean
oceanografija
oceanski
oci mn. od otac; sveti oci

277

ocijediti
ouh .
-----------------------------------------------------ocijediti, ocijedim, ocijeen (svriti
ocijeniti, ocijenim, ocijenjen
ocjedan, ocjedna
ocjedina
ocjedine
ocjedit

cijeenjem)

oupati

odio

oenai > krunica

(
(okuliranje)
oepiti, oepim (stati komu na nogu); drugo je
odepiti, izvaditi ep
oepljivati prema oepiti
oenje

oupati, oupam

odbija

ouvanost

odbitak, odbitka, N mn. odbitci, G mn. odbitaka


odbjei, odbjegnem
odbjeg
odbjegnuti
odbljesak G jd. odbljeska, V jd. odbIjee,
N mn. odbljesci, G mn. odbljesaka
odboiti se

ouvati, ouvam
ovarak, ovarka,

ovrsje

N mn.
(engl. hardware)

ovarci

oerupati, oerupam

ovrsnuti, ovrsnem

ocjeiva

oeati, oeem

ovrstiti, ovrstim, ovren

ocjeivati prema ocijediti


ocjel (elik)
ocjeini
ocjena

oeljati, oeljam, oeljavi, oeljan

ovriva

oetkati, oetkam, oetkavi, oetkan

ovrivati, ovruj em, ovrujui

odborniki

oev

oelaviti, oelavim, oelavio, oelavila (uiniti


elavim)

odcijediti, odcijedim, odcijeen


odcijepiti, odcijepim, odcijepljen

ocjenjiva

oevi

oelavjelost

odcjeivati

ocjenjivaki

oevid

ocjenjivanje
ocjenjivati, ocjenjujem, ocjenjivan, ocjenjujui
ocoubojica

oevidac, oevidca,
oevidaca

oelavjeti, oelavim, oelavio, oelavjela


(postati elav)

odcjep
odcjepljenje
odcjepljivati
odcuriti, odcurim

ocoubojiiu

oevidnik

ocoubojstvo
ocrniti, ocrnim, ocrnio, ocrnila (uiniti crnim)
ocrnjelost
ocrnjeti, ocrnim, ocrnio, ocrnjela (postati crn)

oevina

oevi

N mn. od otac

N mn.

oevidci,

G mn.

ooraviti, ooravim, ooravio, ooravila (uiniti


oravim)

oevidan, oevidna

ooravjeti, ooravim, ooravio,


ooravjela (postati orav)
out

oevitkinja
oi, oiju; doi

komu na oi

outjeti, outim, ouen


outkivati

oica

ocrnjiva

oiglece

ocrnjivati, ocrnjujem
ocvasti, ocvatem
ocvjetati

oigled;

oaaviti, oaavim, oaavio,


oaavila (uiniti aavim)

oiliti

oaavjeti, oaavim, oaavio,


oaavjela (postati aav)

odabirati, odabirem
odadrijeti, odadrem, odadro, odadrla

(pril.)
na oigled

oigledan, oigledna

odahnue

oijukati
oimiti

odahnuti
odahnjivati, odahnjujui
odakle

oin

odaleiti

oinski

odaleivati

oaj

oinstvo

oajan

oinji

oajanje

oiraviti

oajati, oajam

oistiti, oistim, oien

odaije
odaljiti
odande
odanle
odapeti, odapnem

(postati il)
(zvati koga ocem)

oajavati, oajavam, oajavajui

oiavati, oiavam

oaj nica

oienje

oajniki

oiivati, oiujem

oajnik

oit

V jd. oajnie, N mn. oajnici

prema oistiti

odapinja

odaprijeti, odaprem, odaprijeh, odapro, odaprla


odastrijeti, odastrem, odastro, odastrla
odasvud

oale> naoale

oitati, oitam

oaran

oiti

oarati, oaram, oaravi, oaran

oito

odailjaki

oaravati, oaravam

oitost

oehnuti

oitovanje

odatle
odavati, odajem
odavde
odavle
odavua (pril.)
odavno (pril.)
odavreti, odavrim i odavrijem
odazvati, odazovem i odzvati

(svriti

odailja

oekiva

oitovati, oitujem

oekivanje

oni

oekivati, oekujem, oekujui, oekivan

onik

oeliiti, oeliim, oelien, oeliivi

onjak, onjaka,

oemeriti

oovjeiti

Oena

ouh

278

se
(molitva)

itanjem)

(okulirati)

se

N mn. onjaci

odepiti, odepim, odepljen


drugo je oepiti

(izvaditi

ep),

odepljiva

odepljivati, odepljujem
oditati, oditam
oditavati, oditavam

odupnuti
odunuti, odunem

oddeklamirati
oderati, oderem
odgaa
odgaati

odgojilini
odgojilite
odgoliavati, odgoliavam
odgoliivati, odgoliujem

odgonetka DL jd. odgonetki i odgonetci,


G mn. odgonetaka i odgonetki
odgristi, odgrizem, odgrizen
odgrizak, odgriska, N mn. odgrisci, G mn.
odgrizaka
odgrta

odgrtati, odgrem
odgudjeti, odgudim, odgudio, odgudjela
odii, odignem
odijelce um. od odijelo
odijeliti, odijelim
odijelo
odijeljenost
odijevanje
odijevati, odijevam
odio, odjela

279

odiozan

odraunati

odiozan
odista (pril.)

odmet; ne biti na odmet


odmetati, odmeem

odjea

odmetniki

odjedanput (pril.)
odjednom (pril.)
odjek
odjel, odjela
odjelit
odjeini
odjeljak, odjeljka, V jd. odjelje, N mn. odjeljci,
G mn. odjeljaka
odjeljati
odjeljenje prema odijeliti; obinije odjel
odjeljivati
odjenuti, odjenem, odjeven
odjeti> odjenuti
odjeven
odjeveriti
odjevni
odlanuti
odlazak G jd. odlaska, Vjd. odlae, N mn.
odlasci, G mn. odlazaka

odmetnik V jd.
odmetnitvo

odleen
odleivati, odleujem

odletjeti, odletim, odletio, odletjela


odlian, odlina
odlije

odlinik

V jd.

odlinie,

N mn.

odlinici

odlinost

odlijegati se, odlijee se


odlijegnuti se, odlijegne se
odlijepiti, odlijepim, odlijepijen
odlijetati, odlijeem, odlijeui
odlijevanje
odlijevati, odlijevam, odlijevajui
odluan, odluna
odluiti, odluim, odluivi

odluivati, odluujem, odluujui


odlunost

odlndba
odljepljivati, odljepljujem
odljev
odljevak, odljevka, G mn. odljevaka
odljntiti, odljutim, odljuen
odmai, odmaknem
odmaga

odmah
odmeivati

280

odmetnie,

odvajkada

odraivati, odraujem

odslije (odsad)
odsprijeda (pril.)
odstajati, odstojim
odstraga (pril.)
odstraniti
odstranjivati

odrei, odreem

N mn. odmetnici

odmica

odreda (pril.)
odredba
odreiva
odreivati, odreujem

odmicati, odmiem
odmijeniti, odmijenim
odmila
odmjena
odmjenjivanje prema odmjenjivati
odmjenjivati, odmjenjujem
odmjeranje
odmjerati, odmjeram
odmjeravati, odmjeravam
odmjerenost
odmjeriti, odmjerim
odmo
odmoi,

odraivati

odmognem

odmuati
odnaroen

odstrii

odreknue

odricati,

odriem, odriui

odrian, odrina

(od odricati)
odrijemati, odrijemam
odrijeiti, odrijeim, odrijeen
odrijeti, odrem, odro, odrla, odrt
odrjeenje
odrjeit
odrjeito
odrjeitost
odrjeivati, odrjeujem
odrjeljiv
odrjeljivost
odrjenica
odroivati se

odnaroivati, odnaroujem

odruati

odnedavno
odnekle
odneknd i odnekuda
odnijeti, odnesem, odnijeh, odnese, odnio,
odnijela, odnesen, odnesavi
odnjihati
odojak V jd. odoje, N mn. odojci, G mn.
odojaka (prase)

odrvenjelost
odrvenjeti, odrvenim, odrvenio, odrvenjela
odsad(a)
odseliti (se)
odsijecati, odsijecam, odsijecajui
odsijevati
odsjaj
odsjaj ivati, odsjajujem
odsjeak, odsjeka, N mn. odsjeci

odojad
odoje (prase)
odojiti
odoka (pril., otprilike, priblino), v. 115.
odolijevanje
odolijevati, odolijevam
odoljen
odoljeti, odolim, odoljeh, odoljevi, odolio,
odoljela
odomaiti se, odomaim se
odonda
odonud i odonuda
odostrag i odostraga
odovnd i odovuda
odozdol i odozdola
odozgor i odozgora
odr. krat. za odreeni
odra unati, odraunam

odsjean, odsjena
odsjeen

odsjei, odsijeem, odsijekoh,


odsjekla, odsjeen

odsjekao,

odsjedati, odsjedam, odsjedao, odsjedala


odsjednuti
odsjek N mn. odsjeci
odsjesti, odsjednem, odsjeo, odsjela
odsjev
odskakati
odskoan, odskona
odskoiti, odskoim
odskoke

(pril.)

odskoni; odskona

daska

odstrijeliti, odstrijelim
odstrjel
odstrjeljivati, odstrjeljujem
odstupati
odstupiti
odstupnica
odstupnina
odsue

odsutan
odsutnost
odsvagda (pri/.)
odsvakud(a) (pril.)
odsvirati
odsvuda (pri/.)
odepati
odetati
oditi
odkrinuti
odtampati
odteivati, odteujem (naknaivati

tetu)

odteta
odtetiti, odtetim (naknaditi tetu)
odtetni; odtetni zahtjev
oduljati se
odutjeti, odutim, odutio, odutjela
odvrljati
odtok
odtui, odtuem (odbiti)
oduavati, oduavam
oduiti, oduim
odugaak,odugaka

odugovlaiti, odugovlaim

odumrijeti, odumre, odumrije, odumro,


odumrla
oduprijeti, oduprem, odupro, oduprla
oduak
oduevljenje
oduvijek (pri!.)

odskonica

oduzee

odskok
odskora

oduzetak N mn. oduzetci


odvajkada (pril.)

281

odvaati

ogrjev

odvaati (iler.)
(pril.)
odvesti, odvedem
odvesti, odvezem
Odvesti, odvezem
odvii, odviknem
odve

odvija

odvijek (prit.)
odvijeka (pril.)
odvie
odvjetak G jd. odvjetka, N mn. odvjetci
odvjetnica
odvjetniki

odvjetnik V jd.
odvjetnitvo

odvjetnie,

N mn. odvjetnici

ogrjevni

ognjiav

ogrtati, ogrem
ogrnbjelost
ogrubjeti, ogrubim, ogrubio, ogrubjela
ogubavjelost
ogubavjeti, ogubavim, ogubavio, ogubavjela
ob, oh-oh (usklik)
ohladiti, ohladim, ohladio, ohladila (uiniti to
hladnim)
ohladniti, ohladnim > ohladiti
ohladnjeti se, ohladnim se, ohladnio,
ohladnjela (postati hladan)

ognjite
ogolienost

ogoliti, ogolim, ogolih, ogolivi, ogolio, ogolila


(uiniti to golim)
ogoljeti, ogolim, ogoljeh, ogoljevi, ogolio,
ogoljela (postati gol)
ogorenost
ogorenje

odvlaiva

ogoriti, ogorim

odvoa

ogorivati, ogorujem

odvoziti (tr.)

ogorjelica
ogorjelina
ogorjelite
ogorjeti, ogorim, ogorio, ogorjela

odvratiti, odvratim
odvri, odvrgnem

oklopnjaa

ogluhnuti
oglupavjelost
oglupavjeti, oglupavim, oglupavio, oglupavjela
oglupjelost
oglupjeti, oglupim, oglupio, oglupjela
ognjen
ognjevit

odvlaiti

odvraati, odvraam, odvraen

okultist

Ogrjevni

ogrliar

okoliti

ogrliast

okoliati, okoliajui
okolni
okolo (prit.)

ogrnja
ogronati

se

ogrozniaviti

okomian, okomina

ogrta

okonati, okonam
okonavati, okonavam

okopnjeti, okopnim, okopnio, okopnjela


okorio, okorjela
okorjelost
okorjeti, okorim, okorio, okorjela
okraati, okraa (postati kratak)
okraati, okraa (postati krai)
okrajiti
okriti, okrim
okreiti, okreim

okresina (okresano stablo)

ohlaenost

okreta

ohlaivati, ohlaujem

okretak G jd. okretka, N mn. okretci


okretati, okreem
okrijek (vrsta alge)
okrijepiti, okrijepim, okrijepljen
okrjepa
okrjepljenje
okrjepljiv
okrjepljivati
okrjepljivost

odvrgnue

ogovara

odvrta

ogovaraica

odvrtati, odvrem
odvrtjeti, odvrtim, odvrtio, odvrtjela
odvrvjeti, odvrvim, odvrvio, odvrvjela

ogradak, ogratka, N mn. ogradci


ograivanje

odvui, odvuem, odvuen

ograivati, ograujem

odzada (prit.)
odzdrav
odzdraviti, odzdravim (uzvratiti pozdrav)

ograniavati, ograniavam
ogranienost

ohol
oholost
ohrapavjelost
ohrapavjeti, ohrapavim, ohrapavio, ohrapavjela
Ohrid (zem.)
ohridski; Kliment Ohridski; Ohridsko jezero
ohromiti, ohromim, ohromio, ohromila (uiniti
koga hromim)
ohromjeti, ohromim, ohromio, ohromjela
(postati hrom)
oi. krat. za otoci (zem.)

odzranik

ogranienje

ojaanje

okrugloa

odzvati, odzovem
ofenziva
ofenzivan
oficijal
oficijalan, oficijalna (sluben)
oftalmoloki
o. g. i o. god. krat. za ove godine
ogaditi, ogadim, ogaen

ograniiti, ograniim

ojaati, ojaam

okrupnjati, okrupnjam

ograniivati, ograniujem

ojaavati, ojaavam

okrutniki

ogranue

ojaditi, ojadim, ojaen

ogrbavjeti, ogrbavim, ogrbavio, ogrbavjela

ojaenost

ogreba

ojaivati, ojaujem

ogrebaa

ojunaiti

ogrebak, ogrepka, N mn. ogrepci


ogrepsti, ogrebem
ogrenjavati
ogrijati, ogrijem
ogrijeiti, ogrijeim
ogrijevati, ogrijevam, ogrijevajui
ogrizak,ogriska, N mn. ogrisci, G mn. ogrizaka
ogrjeenje
ogrjeivati se, ogrjeujem se
ogrjev

okapa

oksid
oksidacijski
oksidirati
oktaedar, oktaedra
Oktobarska revolucija (pov.)
oktroirati (nametnuti)
oku, okui i okua
Okuani (zem.)
okuiti se, okuim se

ogaivati, ogaujem

ogladnjeti, ogladnim, ogladnio, ogladnjela


oglaava

oglaavati, oglaavam
oglaiva

oglaivati, oglaujem
oglaviiti se
oglodati, ogloem

282

ogovaraki

ogranien

se,

ojunaim

se

okazioni > prigodan


Oki; Oki-grad (zem.)
okien
okida

oklijevalac, oklijevaoca, G mn. oklijevalaca


oklijevalo
oklijevanje
oklijevati, oklijevam
oklopniki

okroiti

okru ati, okruam


okrugao, okrugla

okuje
okunica

okulist
okulistiki

okultist

283

okultistiki

onesvjeivati Se

okultistiki

okupacija
okupacijski

o. mj. krat. za ovoga mjeseca


omjer
omjeriti, omjerim
omjerka

okvaiti

omlaen

olabaviti, olabavim, olabavio, olabavila (uiniti


labavim)
olabavjelost
olabavjeti, olabavim, olabavio, olabavjela
(postati labav)

omlitavjelost
omlitavjeti, omlitavim, omlitavio, omlitavjela
(postati mlitav)

okundaiti

omoiti, omoim

oploen

onijemjeti
onijemjeti, onijemim, onijemio, onijemjela
(postati nijem)
onizak, oniska; komp. onii
o-noge
onosvjetski
onostranski
onoviti se
onovremen
op. krat. za lat. opus (djelo)

opina

opaina

ophod

opaiti

ophoenje

opinar

opinski
opinstvo
opiti, opim
opei, opeem,

opekao, opekla,

opeen

opepeliti
operacijski
opetovniar

olakotan, olakotna; olakotna okolnost


oleandar, oleandra (bot.)

omodriti, omodrim, omodrio, omodrila (uiniti


modrim)
omodrjeti, omodrim, omodrjeh, omodrio,
omodrjela (postati modar)

opada

ophrati

opahnuti

oliavati

omoguavati, omoguavam

opameen

olienje

omoguiti, omoguim

opameivati, opameujem

oliiti, oliim

omoguivati, omoguujem

opak komp. opakiji

oligarhija
olijepiti, olijepim, olijepljen
Olimp
olimpijac, olimpijca
olimpijada
olimpijskiprema Olimpija i olimpijada
olimpski prema Olimp

omorini

opanar

omota

ophrvati, ophrvam
opijelo
opijvati, opijevam (ns. prema svr. opjevati)
opij
opijati (omamljivala)

opanarija

opira

omotak G jd. omotka, N mn. omotci

opani

opirnjaa

omriti

opasa

opisiva

omri,

opatiki

opisivaica

olakoivati

se

omrknem
omrijestiti se
omravjeti, omravim, omravio, omravjela
omuiti se
omudrjeti, omudrim, omudrio,
omudrjela (postati mudar)
omuiaviti se
on A na nj, po nj, u nj, za nj, preda nj
onarnonji
onas (pril.)
ondanji
ondje (pril.)

od opatica; Opatika ulica (u Zagrebu)


opatijski prema Opatija i opatija

oparati

opjeniti
opjevati, opjevam
opjevavati, opjevavam
opkoljavati
opkop

oparavati

opkoraavati, opkoraavam

opiniti, opinim

opkoraenje

opinjavati, opinjavam

opkoraiti, opkoraim

opinjen

opkoraivati, opkoraujem

opuvati

opkroiti, opkroim

opeovjeanski

oplaina

oneistiti, oneistim, oneien

opedravni

oneiavati, oneiavam

opeeuropski

omaivati, omaujem

oneien

opejezini

oma

oneiivati, oneiujem

oplaivati, oplaujem prema oplata


oplavjeti, oplavim, oplavio, oplavjela
opleak, opleka, N mn. opleci, G mn.

opelingvistiki

onemoalost

opeljudski

opleje

onemoati, onemoam

openarodni

opletati,

onernoi,

onemognem

openit

opliati, oplia

omeen

onemoguavati, onemoguavam

openje

omeiti, omeim, omeen

onemoguen

opeobrazovni

omeivati, omeujem

onemoguenost

opeobvezatni

(postati plitak)
oplijeniti, oplijenim, oplijenjen
oplijeviti, oplijevim, oplijevljen
oploen prema oploiti

omijeniti
omijesiti
omiliti, omilim, omilih, omilivi, omilio,
omilila (uiniti milim)
omiljeti, omilim, omiljeh, omiljevi, omilio,
omiljela (postati mio)

onemoguiti, onemoguim

opepoznat

oploenje

onemoguivati, onemoguujem

opeprihvaen

oploiti, oploim, oploen

onesvijestiti se, onesvijestim se, onesvijeten


onesvjesnuti se

opepriznat

oploje prema ploa

opeslavenski

oploen prema

onesvjeivanje

opesvjetski

oploaj

opi

oploen

olovnjaa
oluen

Oluja (hrvatska vojno-redarstvena akcija iz


Domovinskoga rata, 1995.)
oljepljivati, oljepljujem
oljetiti se
omai se, omaknem se
omahivati
omajeak (pril.)
Oman (zem.); Sultanat Oman (drava)
omastiti, omastim, omaen i omaten
G mn.

omi

omeiti
omea
omeak

284

G jd.

omeka,

N mn.

omeci

onesvjeivati

se,

onesvjeujem

se

opauiti

opaa

op. cit. krat. za lat. opus citatum, v. n. dj.

opleaka
opleem

plot

285

oploivati

optjecati

Opqera_ti______________._____________________________________________o_s_a_k_a__iv_a__
ti

oploivati, oploujem

oproljeivati

oploje prema ploha

oproljetiti, oproljeti,

opljakati, opljakam

oprosniki

optoiti

opijesniviti se
opijeti, oplijevem, oplio, opijela, oplijeven
(oplijeviti)
opnokrilac, opnokrilca, V jd. opnokrile,
G mn. opnokrilaca

oprua

optraiti, optraim

opsadniki

optrati, optrim

opsaivati, opsaujem

optravati, optravam

opoinak, opoinka
opoinuti
opoivati
opominja
oponaa
oporbenjaki

oporbenjak Vjd.
oporbenjaci

oproljeen

N mn.

oporeen
oporei, oporeem, oporeen

oporicati, oporiem
oportunistiki
oporuan,oporuna
oporuitelj
oporuiti, oporuim

oporuivati, oporuujem
oporuno

opotrebiti (postati potreban, potrebit,


siromaan)
opovijedati (ns. prema svr. opovjediti)
opovjediti (obznaniti)
opovri, opovrgnem
opovrgnue

opozicijski
opozicionalac, opozicionalca, V jd.
opozicionale, N mn. opozicionalaca
opraznjeti, opraznim, opraznjeh, opraznjev(i),
opraznio, opraznjela
opriti, oprim, opren (napriti usne)
opredijeliti se, opredijelim se, opredijeljen
opredjeljenje (izbor, odluka)
opredjeljivati se, opredjeljujem se (izabirati,
odluivati se)

optueniki

opsei

optuenik Vjd.

opservacija (opaanje)
opservacijski
opservatorij
opsijecati, opsijecam
opsipati

opuati, opuam

opsjedanje
opsjedati, opsjedam
opsjednutost
opsjena
opsjenar
opsjeniti

optuenie,

N mn. optuenici

opuiti
opunomoen; opunomoen

veleposlanik

opunomoenica
opunomoenik

V jd.

opunomoenie,

opunomoivati, opunomoujem

opskoiti

opiistiti, opustim, oputen (olabaviti)


opustiti, opustim, opustio, opustila, opuen
(uiniti pustim)
opustjelost
opustjeti, opustim, opustjeh, opustio, opustjela,
opuen (postati pust)
oputenje prema opustiti (olabaviti)
ora

opskrba
opskrbjeti
opskrbni
opskuran,opskurna

oraica

(ona koja ore)

oraki

opstrukcija
opstruirati
opav
op ivati, opivam
opt akati, optaem

(prid.: orai konj)


oraica (sprava, zemlja)
orah N mn. orasi
orahovaa (rakija)
orahovaki od Orahovica
Orahovanin od Orahovica
Orahovica (zem.)

orai

opteen

oranini

optei, opteem, opteen

orao, orla
oraast
orai um. od orah
oratorij
orazumiti
orazumljivati
ordinarijat; biskupski ordinarijat
Orebi (zem.)
organist (orgulja)
organizacija
organizacijski
organiziranost
orguljar (graditelj orgulja)

opsoiti

optereen
optereenje
optereivati, optereujem

opteretiti, opteretim,

N mn.

opunomoenici
opunomoiti, opunomoim, opunomoen

opsjenjiva

optiar

optereen

oprema

optiarski

oprbnuti
oprijeti (se), oprem (se), oprijeh (se), opro, oprla
(se)

optika
optimist

oprjean, oprjena

optimistiki

oprjenost

optjecaj
optjecati, optjeem (tei oko ega, kolati)

286

(opiti trakama)

opunomoitelj

opsjenjivati, opsjenjujem
opsjesti

opregaa

oprjeka DLjd. oprjeci

oriak, orika

opscen (bestidan, sramotan), opsceni pokret

opsjei, opsijeem, opsjeen


oporbenjae,

orgulja (svira na orguljama)


orhideja (bot.)

optjerati
optjerivati, optjerujem

optiki

orijedak komp. orjei


orijediti
orijent; Orijent (istone zemlje)
orijentacijski
orijentalac, orijentalca, Vjd. orijentale
orijentalan, orijentalna
orijentalist
orijentalistiki

orijentalistika
orijentaika
orijentir
orijentirati se, orijentiram se
Orion (as tr.)
Oriovac, Oriovca (zem.)
Oriovanin
oriovaki prema
orjei

Oriovac
komp. od orijedak

Orjen
orkestar, orkestra
orleanski; Ivana Orleanska
orli

ormari

um. od ormar
um. od ormar
oroim (bank.)

ormari
oroiti,

oroivati, oroujem
oroivati, oroujem

oronuo, oronula
oroavati
ortaiti (se), ortaim (se)
ortaki
ortogenetiki
orue

orumenjeti, orumenim, orumenio, orumenjela


(postati rumen)
oruje
oruniki

orunik V jd. orunie, N mn. orunici


orunjeti, orunim, orunjeh, orunjev(i),
orunio, orunjela (postati ruan)
os. (kratica za osoba)
Os znak za osmij
osakaen
osakaeno st
osakaivanje

osakaivati, osakaujem

287

osmij eiti se

osamdeset

osjet
osjetan
osjetilo
osjetiti, osjetim
osjetljiv
osjetljivost
osjetnost
osjevine
oskarovac (dobitnik nagrade Oscar)
oskudijevati, oskudijevam
oskupjeti, oskupim, oskupjeh, oskupjevi,
oskupio, oskupjela (postati skup)

osamdeset (80)
osamljeniki

osamljenost
osamnaest (18)
osamnaestero
osamnaestorica
osamsatni> osmosatni
oscilacija
osebiiti

oseka DL jd.oseci (protivno od plima)


oseknuti
osiki prema Liki Osik

oskvrnue

osigura
osiguraniki

osigurati
osijedjeti, osijedio, osijedjela
Osijek (grad)
Osik; Liki Osik (selo)
osiliti
osim
osion, osiona
osirotiti, osirotim, osirotih, osirotivi, osirotio,
osirotila (uiniti sirotim)
osirotjeti, osirotim, osirotjeh, osirotjevi,
osirotio, osirotjela (postati sirotim)
osjeak, osjeka, N mn. osjeci
Osjeanin N mn. Osjeani od Osijek
Osjeanka DLjd. Osjeanki od Osijek

oslabiti, oslabim, oslabio, oslabila (uiniti


slabim)
oslabjelost
oslabjeti, oslabim, oslabio, oslabjela (postati
slab)
oslaati, oslaam
oslaica
oslaiti

se

oslaivati
osli

(riba)
oslijepiti, oslijepim, oslijepio, oslijepila,
oslijepljen (uiniti slijepim)
oslijepjeti, oslijepim, oslijepio, oslijepjela,
oslijepljen (postati slijep)

osmij ski

otar

osmijski
osmjeh i osmijeh
osmjehivati se, osmjehujem se
osmjehnuti se, osmjehnem se
osmjeliti se, osmjelim se
osmjeak
osmoiti se
osmoljetni

ostruak, ostruka, N mn. ostruci, G mn.


ostruaka
ostudjeti se, ostudim se

osuenie,

osmraivati

osveivanje

osmu diti, osmudim,


osni prema os
osnijeiti

osvajaki
osveen prema

osmuen

osniva

osvetiti

osveivati, osveujem

osveta
osvetiti, osvetim,
osvetljiv

osveen

osnivaica

osvetniki

osnivaki

osvetoljubiv
osvijestiti (se), osvijestim se, osvijeten
osvijeten
osvijetenost
osvijetliti, osvijetlim, osvijetljen
osvitak N mn. osvitci

osnutak G jd. osnutka, N mn. osnutci


osobenjaki
osoan, osona (soan)

osorljiv
ospiav

osjeenost

osloboditelj

osramoenje

osjeina

osloboavati

osramoivati, osrarnoujem

osvjedoavati, osvjedoavam
osvjedoen
osvjedoenost
osvjedoiti, osvjedoim, osvjedoen

osvjesnuti se
osvjestan, osvjesna
osvjeivanje

osloboen

osrje

osjeaj

osloboenik

osjeajan

osloboenje

osredak G jd. osretka, N mn. osredci


osrednji
ostanak, ostanka, N mn. ostanci
ostario, ostarjela
ostariti, ostarim, ostario, ostarila (uiniti
starim)
ostarjelost
ostarjeti, ostarim, ostario, ostarjela (postati
star)
ostatak, ostatka, N mn. ostatci, G mn. ostataka

osvjetljivati, osvjetljujem
osvjeen
osvjeiti se
osvjeivati se

ostavlja

oamuen

ostidjeti se
ostrag
ostriak, ostrika, N mn. ostrici, G mn.
ostriaka

oamuenost

osloboivati, oslobouj em

osjealo

osluhivati, osluhujem

osjeanje

oslukiva

osjeati, osjeam

oslukivati
osljepljenje
osljepljivati, osljepljujem

osjek (paual)
osjekom (pril.; paualno)
osjen
osjenak

osmeraki

osjenati, osjenam

osmero
osmerokut

osjenavati, osjenavam

osmerotraan

osjeniti, osjenim

osmij (znak Os)


osmijeh i osmjeh
osmijeiti se, osmijeim se

osjeniti, osjenim
osjenjivati, osjenjujem

288

osuenici

osvaja

osramoen

osjeajnost

N mn.

osunati, osunam

oslobodilaki

upanija

V jd.

osuivanje

osumnjiiti, osumnjiim, osumnjien

osjeenik

Osjeko-baranjska

osuenik
osuivati

osjeenica

od Osijek,

osueuiki

osmomjeseni

oslobodilac G jd. oslobodioca, V jd.


oslobodioe, G mn. oslobodilaca

osjeki

osuenica

osmonedjeljni
osmosatni
osmokolac
osmotjedni
osmoza, osmotski

osporavati
osposoba (kvalifikacija)
osprijed (pril.)

oslobaati

osuen

osvjeivati (se), osvjeujem se


osvjetenje
osvjetlati
osvjetljavati, osvjetIjavam
osvjetljenje prema osvijetliti
osvjetljiva

oaniti

oijavati
otar, otra

289

oteen

otplaivati

otpljuvati

ovjera

--~~~~~~~~~~~~~~~--~~~~~~~~~~

oteen

otkako (pril.)

otpljuvati, otpljujem

otuenost

oteenost

otkapati

otpoeti, otponem> poeti

otuiti

oteivati, oteujem

otpoinak, otpoinka

otuiv

otra

otkati, otkam
otkidak G jd. otkitka, N mn. otkidci

otpoinuti, otpoinem

otuiva

otro a

otkleati

otpoinj ati, otpoinjem

otuivati

otrokona

otkljuati, otkljuam

otporuiti

otuivost

otrolistan, otrolisna
otro ok
outjeti, outim, outio, outjela
otac, oca, V jd. oe, N mn. oci i oevi; Sveti
Otac

otkljuavati, otkljuavam

otporuivati, otporuujem

otkopati, otkopam

otpraati, otpraam

otkopavati, otkopavam

otpraen

otkraunati

otpraiva

otkraunavati

otpravlja

otaki

otkrie

otpravniki

otupiti, otupim, otupio, otupila (uiniti tupim)


otupjelost
otupjeti, otupim, otupio, otupjela (postati tup)
otupljen
otustjeti
OTV krat. za Otvorena televizija

otad i otada
otakati, otaem,

otkuati, otkuam

otprema

otvara

otvoreno crven i otvoreno crven (v. 127.)


otvoreno plav i otvorenoplav (v. 127.)
otvoreno zelen i otvorenozelen (v. 127.)
otvoreno ut i otvorenout (v. 127.)
otvrdjelost
otvrdjeti, otvrdim, otvrdio, otvrdjela

otkuiti

otpremniki

otananje

otkuivati, otkuujem

otanati, otanam

otaniti, otanim

otkud i otkuda (pril.)


otkudgod i otkud god, v. 142.
otkukurikati

otavi>

otkuluiti

otprhnuti
otpridjevan, otpridjevna
otprije (pri/.)
otprijed (pril.)
otprilike (pril., priblino)
otprvo (pril.)

otaui

otanavati

otavica

oteen

otkvaiti, otkvaim

otei, oteem

otle (pril.)

otegoivati

otmiar

otereenje (rastereenost)

otmiarka

otereivati, otereujem (rastereivati);


optereivati

oteretiti, oteretim,
otesan (istesan)

otereen

drugo je

(rasteretiti)

oteati

otvrdnue

OUN krat. za Organizacija ujedinjenih naroda


ovca; merino-ovca

otpuiti
otpuen

otmjen
otmjenost
Otoac, Otoca

(zem.)
otoanin prema otok; Otoanin prema Otok i
Otoac

se

otpuivati (se), otpuujem (se)


otpuhati
otputati, otputam, otputajui
otputiti, otputim, otpuen
otraga (pri/.)
Otrantska vrata (zem.)

ovar

otrati, otrim

ovetina (ovje

ovara
ovarica
ovarnica
ovarski

ovarstvo

meso)
uv. od ovca
boja ovica (zool.)

oteavati
othraniti

otoi
otoiti

otrgnue

ovetina

othranjeniki

otoje

otoni prema

otrijebiti, otrijebim, otrijebijen


otrijeskati se
otrijeti > otrti
otrijezniti (se), otrijeznim (se), otrijenjen
otrjebine
otrjebljavati
otrjebljenje
otrjebljivati, otrjebljujem
otrjenjavati, otrjenjavam (se)
otrjenjenje
otrjenjivati (se), otrjenjujem (se)
otrpjeti, otrpim, otrpio, otrpjela
otrti, otrem i otarem
otuak G jd. otuka, N mn. otuci, G mn.

ovica;

othranjivati
othrvati se

um. od otok

otii, otiem,

odem
otijesan (malo tijesan)
otijesniti

otok
od Otok i Otoac
otopljeti, otoplim, otopljeh, otoplio, otopljela
(postati topao)
otpadak, otpatka, N mn. otpadci

otima

otpadniki

otimaina

otpeaivati, otpeaujem

otimaki

otpeatiti, otpeatim, otpeaen

otira

otpijevanje prema otpijevati


otpijevati, otpijevam (ns. prema svr. otpjevati)

otjecati,

otjeem

otoki

otjeica

otpira

otjerati
otjerivati
otjesnjeti, otjesnim, otjesnio, otjesnjela (postati
tijesan)
otjenjati
otkad i otkada (pril.)

otpisivati,

290

otpisujui

otpjeaiti

otuaka

otpjevanje prema otpjevati


Otpjevati, otpjevam (svr.)

otuen

otplaen

otui, otuem, otuen

otplaivati, otplaujem

otud i otuda (pri/.)

ovinjak, ovinjaka
ovji
Ovji Otoci, v. Farerski Otoci
ovda-onda (pril.)
ovdanji
ovdje; ne ove
ovdje-ondje (pril.)
ovei kamp. od ovelik
ovesti, oveze
Ovidije

ovija

ovitak N mn. ovitci


ovjeiti

ovjekovjeen
ovjekovjeiti, ovjekovjeim

(obiti; drugo je

odtui)

ovjenati, ovjenam

ovjera

291

paist

ovjeravati
ovjeravati, ovjeravam
ovjeren
ovjeriti, ovjerim
ovjerovitelj
ovjeroviti, ovjerovim
ovjerovljenje
ovladati
ovlaivati, ovlaujem

ovlast I jd. ovlau i ovlasti


ovlastiti, ovlastim, ovlaten
ovlaivati, ovlaujem
ovnei prema

ovca
um. od ovan
ovogodac, ovogodca, N mn. ovogodci
ovogodinji
ovosvjetski
ovremeniti se, ovremeni se
ovrha DL jd. ovrsi
ovrhovoditelj
ovrni prema ovrha
ozad(a) (pril.)
ozakonjivati, ozakonjujem
Ozalj, Ozlja (zem.)
Ozaljanin od Ozalj
ozaljski prema Ozalj
ozdol(a) (pril.)
ozdravljenje
ozebao, ozebla
ovni

ozebliina

ozeleniti, ozelenim, ozelenjeh, ozelenio,


ozelenila (uiniti zelenim)
ozelenjeti, ozelenim, ozelenjeh, ozelenio,
ozelenjela (postati zelen)
ozgor(a) (pril.)

paji

panegiriar

oznaen

paji

oznaiti, oznaim

paenica

oznaivati, oznaujem

paeniki

ozraje

paenik

oalostiti, oalostim, oaloen

paenitvo

> palani
paladij (znak Pd)
paladijski
Palau, Palaua; Republika Palau (drava)
palaujski prema Palau

oaloivati, oaloujem, oaloujui

paenje

palani

odrijebiti, odrijebi, odrijebio, odrijebljen


odrjebljivati (se), odrjebljuje (se)
oei, oeem, oegu, oegao, oegla
oedniti, oednim, oednio, oedni la (uiniti
ednim)
oednjeti, oednim, oednio, oednjela (postati
edan)

Pad (rijeka u Italiji)

Palica

padaviar

pali

oiar

oima

oiviti, oivim, oivio, oivila (vratiti koga u


ivot)
oivjeti, oivim, oivio, oivjela (postati iv)
oivljavati
ouiti, oui
ouak,ouka

oujak, oujka
outiti, outim, outio, outila (uiniti utim)
outjeti, oitim, outio, outjela (postati ut)
n znak za omega; znak za om

p
p krat. za para (novanajedinica, pov.)
p. krat. za particip
p znak za fosfor
Pa znak za protaktinij i paskal
pabirar
pabiriti, pabirim, pabirei

palani

paenie,

V jd.

padaviarev

N mn.

paenici

i padaviarov

padaviarka, padaviarki,
padaviarov

G mn.

padaviarki

i padaviarev

padaviav

padiah V jd. padiahu, N mn. padiasi


padobranac, padobranca, V jd. padobrane,
G mn. padobranaca

paliica

padobranev

palinjak N

Padovanac,Padovanca, Vjd.Padovane
padovski i padovanski; sv. Antun Padovanski
padski prema Pad (rijeka); Padska nizina
pagusjenica
pahalica
pahaljka DLjd. pahaljci, G. mn. pahaljkil.,
pahaljki
pahulja
pahuljast
pahuljav
pahuljica

Pali

mn. palinjaci (kukac)


(selo)
paliki prema Pali; Paliko jezero
palijativ
palijativan, palijativna
palikua
palisti

Palmotiev; Palmotieva
Palmotia

pahuljiav
paketi

pamenje

Pakistan; Islamska Republika Pakistan (drava)


pakli

pamet I jd. pameti i pameu; pasti na pamet


pametca
pametnjak Vjd. pametnjae, N mn. pametnjaci

pakosnica

pametnjakovi

pakosniki

pamtilac, pamtioca, V jd. pamtioe, G mn.


pamtilaca
pamtivijek, od pamtivijeka

paklenjaa

ozlojeenost
ozlojeivanje

paempres

ozlojeivati, ozlojeujem

paetina

ozljeda

paetvorina

palac, palca, V jd. pale, N mn. palci i palevi,


G mn. palaca (prst)
palac, paoca, N mn. paoci, G mn. palaca (ipka
u kotau)

paii, paia

palaa

painjak N

palainka

ozimaan, ozirnana
ozimad
ozime, ozimeta

ozlijediti, ozlijedim, ozlijeen


ozlouditi se, ozloudi se, ozlouen
ozlojediti, ozlojedim, ozlojeen

ozljeeniki

ozljeenik

Vjd.

ozljeenie,

ozljeivati, ozljeujem

292

N mn.

ozljeenici

mn. prema pae, paeta


mn. painjaci
paist u vezi Paista nedjelja (crkv.)

ulica, Ulica Junija

paljba G mn. paljba i paljbi


paljenje prema paliti
paljetak, paljetka, N mn. paljetci, G mn.
paljetaka > pabirak

pacemaker (srani stimulator, sranik)


pacifiki prema Pacifik (Tihi ocean)
Pacifik> Tihi ocean
pacifistiki prema pacifist i pacifizam
pacijent G mn. pacijenata
pacijentica
paati se
pae, paeta, N mn. paii, zb. paad
pae (pri/.)

oziivati, oziujem

(ime iz bajke)
(mali palac, ptica); Pali (ime iz bajke)
paleocen
paleogen
paleografija
paleolitski
paleozoik
paleozojski prema paleozoik

pakosnik V jd. pakosnie, N mn. pakosnici


pakost, pakou i pakosti
pakostan, pakosna
pakostiti, pakostim, pakoah
pakoenje prema pakostiti
Pakraanin N mn. Pakraani

pamuan,pamuna
pamuast
pamuika

panafriki

pakraki

DL jd.

palainka

palainki,

G mn.

palainki

(bot.)

pamuni

> sveafriki
panama (vrsta platna); panama-eir
Panama; Republika Panama (drava)
panameriki > sveameriki
panamski; Panamski kanal
panda G mn. panda i pandi
panegirian, panegirina

panegiriar

293

panel-ploa

parohijski

------------------------------panel-ploa
panian, panina
paniar
paniariti
paniarka

DL jd.

paniarki,

G mn.

paniarka,

paniarki

Panonac,Panonca, Vjd.Panone
Panonija
panonski; Panonska nizina
pansion
panslaven > sveslaven
panslavistiki > sveslavistiki
panteistiki

panteon (grobnica)
Panteon (graevina u Rimu, u Parizu)
pantomimiar
pantomimiki

Pantovak
panjaa

(tip ume)
panjevica (gljiva)
panji

papata

papigica
Papini, Papinija
Papinijev
Papinov; Papinov lonac
papinski
papinstvo
papiri

papirniar

paprat I jd. paprati i paprau


papratnjaa
paprenjaa
papriica

Papua Nova Gvineja (zem.); Nezavisna Drava


Papua Nova Gvineja (drava)

Paragvaj ac, Paragvajca, V jd. Paragvaje,


G mn. Paragvajaca
Paragvaj ka DLjd. Paragvajki, G mn.
Paragvajka, Paragvajki
paragvajski
paralelnost, paralelnou i paraleinosti
paralitian, paralitina

paraliziranost, paraliziranou i paraliziranosti


paranoian, paranoina

parauoik V jd. paranoie, N mn. paranoici


paranoja
parazit (nametnik)
parazitologija
parazitoloki
parcijalan, parcijalna
pari

parionica
paripe, paripeta, zb. paripad
Paris (mitska osoba); drugo je Pariz
pariski i pariki prema Pariz
Parisov prema Paris
pariki i pariski; Parika komuna
pariti (se) (od para)
pariti (se) (od par)
Pariz (grad)
Parizlija i Parilija (Parianin)
Parianin N mn. Pariani
Parianka DLjd. Parianki, G mn. Parianka,
Parianki
Parilija i Parizlija (Parianin)
parnaski
parnasovac, parnasovca, V jd. parnasove,
G mn. parnasovaca
parni ar
parniarev i parni arov
parniarka DL jd. parniarki, G mn.
parniarka, parniarki

papua

parniarov

papuar

parnienje

papuarev ipapuarov

parniiti

i parniarev

papui

se
parniki i parnini
parnini i parniki

papuki prema

parnjaa

papuica

um. od papuar
Papuk
para (plinovito starije vode)
para (novac)
parabolian, parabolina
parafrastian, parafrastina

Paragvaj; Republika Paragvaj (drava)

294

parobrodi

parobrodski
paroh V jd. paroe, N mn. parosi
parohija
parohijski

paromjer

paviljoni

------------------------

paromjer

patetiau, patetina

paroi

patetinost, patetinou

paroak, paroka, N mn. paroci, G mn.


paroaka
part. krat. za particip
partija (stranka)
partijac, partijca, V jd. partije, G mn. partijaca
partijka DLjd. partijki, G mn. partijka, partijki
partijnost, partijnou i partijnosti
partijski (stranaki)

patilac, patioca, V jd. patioe, G mn. patilaca


patka DL jd. patki, G mn. pataka (usp. patak)
patkica
patlidau
patnie od patnik
patniin prema patnica

partneriin

parveni, parvenija> skoroj evi


parveuijski> skorojeviki
pas, psa (pseto)
pas, pasa (pojas)
pasha DLjd. pashi (rtva); Pasha (vjer.)
pasi um. od pas; drugo je psi
pasijans (kart.)
pasioniran (strastven)
pasivnost, pasivnou i pasivnosti
pasjaa

pasji
paska DL jd. paski, G mn. paska, paski
paskal (fiz.)
pasti, padnem (sruiti se)
pasti, pasem (jesti travu)
pastire, pastireta, N mn. pastirii, zb.
pastirad

i patetinosti

patniki

patoloki
pat-pozicija
patrijarh V jd. patrijare, N mn. patrijarsi,
G mn. patrijarha
patrijarhalan, patrijarhalna
patrijarhalnost, patrijarhalnou i
patrijarhalnosti
patrijarhat
patrijarija
patrijarijski
patriot (domoljub, rodoljub)
patriotizam, patriotizma (domoljublje,
rodoljublje)
patriotski (domoljubno, rodoljubivo)
Patroklo
patuljak, patuljka, V jd. patulje, N mn.
patuljci, G mn. patuljaka
patulji
pauenje

pastiri

pauiua

pastiriin

pauiuast

pastiri

pauiti

pastorak, pastorka, Vjd. pastore, N mn.


pastorci, G mn. pastoraka
pastore, pastoreta, zb. pastorad

pauijivost, pauljivou ipauljivosti

pastorica
pastrvica

pastuh Vjd. pastue, N mn. pastusi, G mn.


pastuha
pastuharnica
pastuast
paanac, paanca, Vjd. paane, G mn.
paanaca
pae, paeta, zb. paad
pai (pain sin); Pai (prezime)
paki prema Pag
patitak, patitka N mn. patitci G mn.
patitaka
patak, patka, Vjd. patku, N mn. patci, G mn.
pataka (usp. patka)

se

pauni
paunjak N

pauk V jd.

mn.

paunjaci

paue,

N mn. pauci i paukovi


zb. paunad

paune, pauneta,
pauni

pauniin
pauni

paus-papir > pausni papir


pauza> stanka
Pauzanija
Pavao, Pavla
paveera

Paviin prema

Pavica
pavijan (majmun)
paviljon
paviljoni

295

paviljon ina

pedesetogodinjj

paviljonina

peenica

pavjeni

peenka DL jd. peenci,


peenki

(bot.)

pazdrijen
pazdrjenovina

peenjak N

pazikua

peenjar

pazI (v. puzzle)


pazuho N mn. pazuha, DL! mn. pazusima
pazuni
paenje prema paziti
paljiv
paljivost, paljivou i paljivosti
panja G mn. panja i panji
Pb znak za olovo
pel. krat. za pelarski

peenjara

Vjd.

pele,

G mn.

peenje
peica

um. od pea; drugo je peica


(mad. Pecs)
peurka DL jd. peurci, G mn. peuraka,
peurka i peurki
Peuh

peurkast
peuki prema Peuh

pelaca

pe
Pe

(grad)
N mn. Peani (ovjek iz Pei)
Peanka DL jd. Peanki, G mn. Peanki

pelarenje

Peanin

i pelarov

pelarica

pear

pelariti
pelarnik N
pelarov

pelarnici

mn.

pearev

> pelinjak

i pelarev

pearnica
pearov

peliin

(selo)
pelinjak N mn.

pelinjaci

peica

pelinji

peinarki,

G mn.

peinarka,

peinast

(bol, tuga)

peinski

pealan, peaIna

peki prema Pe; Peka

pealba

patrijarija

peni prema pe

pealbar

penica

pealbariti
peat
peatiti, peaen, peaei
peatni
peatnik
peatnjak

peatorezac, peatoresca,
peatorezaca

peatorezaki

296

DLjd.

peinarki

peaenje

peeneki

(mala pe)

peinarka

(komad, rubac)

Peeneg N

peci, pekao, pekla,

peinar

peca

mn.

peah,

peina

Pd znak za paladij

peal, peali

i pearev
pecijah i

pei, peem,
pekui

Peli

mn.

Peenezi

V jd.

peatoree,

peharina

perin

peharniki

perec, pereca
perecar
perecarev i perecarov

peharnik V jd. peharnie, N mn. peharnici


pejo krat. za pejorativ
pejgamber (poslanik Boji); Muhamed
pejgamber; Pejgamber (Muhamed)
pejorativan, pejorativna (pogrdan)
pejsa> krajolik, krajobraz
pejsaist
pejsmejker (srani stimulator, sranik) i
pacemaker
pejza> pejsa
pekinki prema Peking
Pelazgi mn. m. r., Pelazga (prastanavnici
pelazgiki

pearija

pelica

pehari

perajica
peraki prema Perast
Perakinja (ena iz Perasta)
Peratanin N mn. Peratani
percepcija
percipijent G mn. percipijenata

pedijatar, pedijatra
pedijatrija
pedijatrijski
Pegaz V jd. Pegaze (mit.)
pehar

Grke)

i pearov

pearica

pelev

pea

i peenjarki,

peenjarnica

pelar
pelarev

peenka,

peenjaci

peenjarka DL jd. peenjarci


G mn. peenjarki

pela

pelac, pelca,

mn.

G mn.

penjak N mn. penjaci


pedagogija
pedagoki
pedantnost, pedantuou i pedantnosti
pedesetak, pedesetka, N mn. pedesetci, G mn.
pedesetaka
pedesetka DL jd. pedesetki, G mn. pedesetaka i
pedesetki > pedesetica
pedesetogodinjak V jd. pedesetogodinjae, N
mn. pedesetogodinjaci
pedesetogodinji

Perui

pedijatar

Pelister (planina u Makedoniji)


pelivan
peloponeski
Peloponez
Peljeac, Peljeca, V jd. Peljee
Peljeanin N mn. Peljeani (ovjek s Peljeca)
Peljeka DL jd. Peljeki, G mn. Peljeki (ena s
Peljeca)
peljeki
penzija> mirovina
penzijski > mirovinski
penzionat
penzioner> umirovljenik
penzioni> penzijski
penzionirati > umiroviti
penja
penjaica

pepelnica (bot.)
Pepelnica (blagdan)
pepeljuga DL jd. pepeljuzi
Pepeljuga DLjd. Pepeljugi (ime)
pepita tkanina
pera
peraica
peraki
perai

(prid.)

perear
perearov

i perearev

perei

peretac, peretca, N mn. peretci, G mn. peretaca


> perec
perfektivnost, perfektivnou i perfektivnosti
perfektnost, perfektnou i perfektnosti
Periin prema Perica
periferijski
perifrastian, perifrastina

perihel
Periklo
perilac, perioca, V jd. perioe, G mn. perilaca
> pera
period> doba, razdoblje, vrijeme
periodian, periodina

peripatetiki
peristaltiki

perjaniar
perjaniki

perjanik V jd.
perjanitvo

perjanie,

N mn. perjanici

perniica

pero (predmet)
Pero (ime)
perovoa (pov.)
persiflaa
personal (osoblje)
perin
Peru, Perua; Republika Peru (drava)
Peruanac, Peruanca, V jd. Peruane, G mn.
Peruanaca
Peruanka DLjd. Peruanki, G mn. Peruanki
peruanski
Perua (rijeka)
Peruko jezero
peruica um. od peruka
Perui (zem.)

297

I I

Peruianin

Peruianin

pet-est
N mn.

Peruiani

Peruianka DL jd. Peruianki,


Peruianki

G mn.

peruiki

perutac, perutca, N mn. perutci, G mn. perutaca


(egzem)
perutka DL jd. perutki, G mn. perutaka,
perutka i perutki (krilati plod)
perz. krat. za perzijski
Perzej
Perzija
Perzijanac, Perzijanca, Vjd. Perzijane,
G mn. Perzijanaca
Perzijanka DLjd. Perzijanki, G mn. Perzijanki
perzijski
pesimistian, pesimistina
pesimistiki

se
pest I jd. pesti i
pesti (bot.)

peu

peeniki

peta (usp. peti)


petaa

petak, petka, V jd. pete, N mn. petci,


G mn. petaka; Veliki petak
petak, petika, N mn. petici, G mn. petika
Petar, Petra
peteljica

peteljka DL jd. peteljci, G mn. peteljaka,


peteljka i peteljki
i

petolan

petpostotan, petpostotna
petput, pet puta, v. 142.
Petrarca, Petrarce, Petrarci, Petrarcu
Petrarkin
petrarkist

petini

petljanac, petljanca, Vjd.


G mn. petljanaca
petnaest (15)
petnaesti (15.)
petnaestica
petnaestina (1115)
petnaestodnevni
petnaestogodinji
petnaestogodinjica
petnaestorica
petolan i petero lan
petogodinji
petogodinjica
petokolonatvo

Petrinje,

G mn.

Petrinjka DLjd. Petrinjki, G mn. Petrinjka i


Petrinjki (ena iz Petrinje)
Petrograd (pov., Sanktpeterburg)
petrogradski
petrokemija
petrolej
petrolejka DL jd. petrolej ci, G mn. petrolejka, i
petrolejki
petrovac (bot.)
Petrovac, Petrovca, V jd. Petrove (selo);
Bosanski Petrovac
petrovaa

petrovaki prema

peti, peta, peto (usp. peta)

298

petparaki

Petrinjica (rjeica)

Peenica i Peenica

peterolan

petorka DL jd. petorci, G mn. petoraka i petorki


petokolac, petokoica, V jd. petokole
petokolka DL jd. petokolki, G mn.
petokolaka, petokolka i petokolki
petovjekovan, petovjekovna

Petrinjac, Petrinjca, V jd.


Petrinjaca

pesniati

petomjeseni

petrarkistiki

pesnica

peeniki

petolistan, petolisna
petoljetka DL jd. petoljetci i petoljetki, G mn.
petoljetaka, petoljetka i petoljetki
petoljetni

petljane,

Petrovac i Petrovci
Petrova gora (planina); Petrova Gora (selo)
Petrovaradinac, Petrovaradinca, V jd.
Petrovaradine

Petrovaradinka DLjd. Petrovaradinki, G mn.


Petrovaradinka i Petrovaradinki
Petrovci, Petrovaca, mn. m. r. (selo)
Petrovanka DLjd. Petrovanki, G mn.
Petrovanka i Petrovanki
petrovica

Petrovdan > Petrovo


petrovski prema Petrovo
petsto (500)
petstogodinji
petstogodinjica
petstoti (500.)
pet-est

pisarniki

pettisuiti

pijuk
pijukati, pijuem, pijui, pijuui
pijukavac, pijukavca, Vjd. pijukave, G mn.
pijukavaca
pijun
pila, pile
pilac, pilca, V jd. pile, G mn. pilaca
pile, plleta

pettisuiti

pf. krat. za perfekt


pH-vrijednost
pianissimo (glaz., veoma tiho)
pian, Pina (mjesto u Istri)
pie

pidama
pijaa

pijan
pijanac, pijanca, V jd.

pilei

pijane,

G mn. pijanaca

pijanev

pijanevati, pijanujem, pijanujui (pijaniti)


pijanina
pijanUi, pijanim, pijanei

pijanovati, pijanujem

> pijanevati,
pijandura
pijaniin prema pijanica

pijaniti

pijaniki

pijanino
pijanist (glaz., glasovirac)
pijanistica
pijanistiki

pijanka DLjd. pijanki, G mn. pijanaka i pijanki


pijano (glazbalo, drugo je pijano, s. r. od pijan)
pijanost, pijanou i pijanosti
pijanstvo G mn. pijanstava
pijaster, pijastera (novac)
pijavica
pijedestal
pijehati (teko disati, dahtati)
Pijemont (pokr. u Italiji)
Pijemontez Vjd. Pijemontezu
pijemontski
pijenje prema piti
pijesak, pijeska, N mn. pijesci; Han Pijesak
(gradi)

pijetao, pijetla, N mn. pijetli i pijetlovi


pijetet
pijetlov
Pijev prema Pio
pijevac, pijevca, Vjd. pijeve, G mn. pijevaca
pijevev

pijeviti

piliar
pilii

pijanenje

se, pijevim se, pijevei se (ponaati


se kao pijevac)
pijevnica
pijucati
pijuckati

i pilad
pilotni prema pilot, stup
pilot-projekt> pokusni projekt
pilotski (letaev)
piljarev i piljarov
piljariin prema piljarica
piljariki

piljarov i piljarev
piljenje prema piliti i piljiti
piljiti, piljim (netremice gledati)
pin N mn. pinevi (pas)
ping-pong (stolni tenis)
Pinocchio,Pinocchija,Ijd. Pinocchijem
Pinokijo
Pinocchijev
Pinokijev
Pio, Pija, Ijd. Pijem
pion > pijun
pionir
pioniri

pionirka DL jd. pionirki, G mn. pionirka i pionirki


pionirkin
pipniar
pipniarev

i pipniarov

pipniarstvo

piratski (gusarski)
pire, pirea; pire-krumpir
Pireneji, Pireneja (mn. m. r.), G mn. Pireneja,
D mn. Pirenejima
pirenejski; Pirenejski poluotok
pirotehniar
pirotehniki

pirueta
pisac, pisca, V jd.

pie,

G mn. pisaca

pisa
pisari
pisariin
pisarniki

299

piskavost

pjearica

piskavost, piskavou i piskavosti


piskutati, piskuem, piskuui
piev
pitolji

pitolj ina
pitolji

pita
pitaica

Pitagorin prema Pitagora; Pitagorin pouak


pitagorist
pitagorovac, pitagorovca, V jd. pitagorove
pitalac, pitaoca, V jd. pitao e, G mn. pitalaca
pitati, pitam (hraniti)
pitati, pitam (postavljati pitanje)
piti, pijem, pijah, pij, pio, pila, pijen, pijui
Pitcairn (otok)
pitkost, pitkou i pitkosti
pitomac, pitomca, Vjd. pitome, G mn. pitomaca
Pitomaa
pitomaki prema

pitomac i Pitomaa

pitomev
pitomiin

prema pitomica
pitomost, pitomou i pitomosti
pivdija (pivopija)
pivniar
pivniarev

pivniarov

pjenica
pjeninik V jd. pjeninie
pjeniti, pjenei
pjenuac, pjenuca
pjenuati se
pjenuav
pjenuavost, pjenuavou i pjenuavosti
pjenuiti se
pjes. krat. za pjesniki
pjesan, pjesni (zast., pjesma)
pjesanca (zast., pjesmica)
pjeskar
pjeskarica
pjeskarnica
pjeskarski
pjeskavica (bot.)
pjeskovit
pjeskovitost, pjeskovitou i pjeskovitosti
pjeskulja
pjeskua
pjesma G mn. pjesama
pjesmarica
pjesmica
pjesmotvor
pjesmotvorac, pjesmotvorca, V jd.
pjesmotvore, G mn. pjesmotvoraca

pivniarstvo

pjesniki

pivniki

pjesnik V jd. pjesnie, N mn. pjesnici


pjesnikinja
pjesnikinjin
pjesnikov
pjeninik (bot.)
pjesnitvo
pjestinja (dadilja, njegovateljica)
pjestovati, pjestujem (njegovati)
pjeac, pjeca (zast., pjeak)

pivopija
pivotoje

pizza
pizzerija
pjan> pijan
pjega DLjd. pjegi i pjezi, G mn. pjega
pjegast
pjegav
pjegavac, pjegavca, Vjd. pjegave, G mn.
pjegavaca
pjegavica
pjegaviti
pjegavljenje prema pjegaviti
pjegavost, pjegavou i pjegavosti
pjegica i pjeica
pjehe > pjeice
pjena G mn. pjena
pjenav
pjenavac, pjenavca, Vjd. pjenave
pjenast

300

plaljivev

pjearka

pjearka

DL jd. pjearki, G mn.


(ptica)
pjeenik (geol.) > pjeenjak

pjearka

G mn.

V jd.

plaaoe,

N mn.

plaalaca

plaanje
plaati, plaam

pjeenjaki
pjeenjak N

plaalac, plaaoca,
plaaoci,

pjearki

mn.

plaen prema

pjeenjaci

platiti

pjeina

plaenica

pjeice
pjeke

plaeniki

pjetli

plaevni>

pjev

plaica

pjeva

plagijat
plagijator
plah
plahost, plahou i plahosti
plahovati, plahujem, plahujui
plahovit
plahta G mn. plahta i plahti
plahtica
plakat N mn. plakati
plakati, plaem, plai, plaiii (liti suze)
plakati, plaem, plliiii (ispirati, moiti)
plamenje prema plamtjeti
plameak, plameka, V jd. plameku, N mn.

plaenik

pjevaev
pjevaica
pjevaki

pjevalite
pjevalo
pjevanka DL jd. pjevanci, G mn. pjevanaka,
pjevanka i pjevanki
pjevanje
pjevati, pjevam, pjevajui
pjevi
pjevina
pjevji

pjevica
pjevidrug V jd. pjevidrue, N mn. pjevidruzi
pjevnuti
pjevuckati
pjevucnuti
pjevuiti, pjevuim, pjevuei
pjeica i pjegica
pla, plaa, plaem
plaan, plana
plaevan, plaevna

plaidrng

V jd.

plaidrue,

N mn.

plaidruzi

plainjati

V jd. plaenie, N mn.


platni

plaenici

plameci

plameni
plamenjaa

plamiak, plamika, Vjd. plamiku,


plamici, G mn. plamiaka

N mn.

plamtjeti, plamtim, plamah, plamtio,


plamtjela, plamtei
planetarij
planetoid
planetski
planinica

plastak, plaska, N mn. plasci, G mn. plastaka >


plasti

pjeaiti, pjeaim, pjeaei

plakav

pjeaki

plako

plastinost, plastinou

pjeadija> pjeatvo
pjeak V jd. pjeae, N mn. pjeaci
pjeakov
pjeatveni
pjeatvo

plaknnjiti

plasti

plakunjav> plaljiv

pjean

plaljivica

plastiti, plastim, plaen


Plaanin N mn. Plaani (ovjek iz Plakoga)
Plaanka DL jd. Plaanki, G mn. Plaanki
(ena iz Plakoga)
plae prema plast
plaenje prema plastiti
Plaki, Plakoga (selo)
plaljive V jd. od plaljivac

plastian, plastina

plaljiv

plaljivac, plaljivca,

Vjd.

plaljive,

plaljivaca
piaijivko

pjeanica
pjeanik N

> plaljiv

mn.

pjeanici

plaljivo

pjeara

plaljivost, plaljivou

pjearica (pela)

plaa

i plaljivosti

G mn.

i plastinosti

plaljivev

301

plaljiviin

pliva

plaljiviin

plivaica

plesaev

plivaica

pobijediti

plesaica

plivaki

plati

plesaki

plivai

platac, platca, V jd. plate, N mn. platci, G mn.


plataca; jamac platac G jd. jamca platca

plesti, pletem, pleo, plela, pletui


Pleivica (gora kraj Samobora)

platev

pleta

ploa; spomen-ploa

platina (znak Pt)


platinski
platiti, platim, plaen
plativost, plativou i plativosti
platni prema platiti i plaa
plato, platoa, N mn. platoi

pletaev

plo ar

pletaica

ploara

pletaki

ploast

pletai

Ploe (gradi)

plaljivost, plaljivou i plaljivosti

(prid.)
plivin prema "Pliva"
plivski prema Pliva; Plivsko jezero

(prid., pletai stroj)

plavica

plaviti, plavim (Lonja plavI), plavila je


plaviti, pliivim, phivila (initi plavim)
plavjeti, phivim, plavio, plavjela (postajati plav)
plavljenje prema phiviti i plivjeti
pHivljenje prema plaviti

G mn.

pleterniki

plea

pif. krat. za pluskvamperfekt


i pliina
pliak N mn. pliaci
plii kamp. od plitak
pliina i pliina
plijen N mn. pljenovi
plijenak, plijenka, N mn. plijenci,
G mn. plijenaka
plijeniti, plijenim, plijenjen, plijenei
plijenor (zoo l.)
plijenorka (zool.)
plijesan, plijesni, I jd. plijesni i plijenju
plijeviti, plijevim, plijevljen (odstranjivati
korov)
plijevljenje
plijevnja
Plinije Mlai
plinomjer
pliocen (gea!.)
plitak, plitka; kamp. plii

plea

plitiara

pleat

plitiast

pleatost, pleatou

pleonastian, pleonastina

plitko a
plitkost, plitkou i plitkosti
plitkoumnik V jd. plitkoumnie, N mn.
plitkoumnici
plitkoumnost, plitkoumnou i plitkoumnosti
plitviki prema Plitvice, Plitvika jezera
(jezera); Plitvika Jezera, Plitviki
Ljeskovac (sela)
Pliva (rijeka; tvornica; kad ne bi bilo potpuno
jasno da je rije o tvornici, i "Pliva", v.
244. i 273.)

plesa

pliva

plavojica
plavoa

plavojka DL jd. plavojci i plavojki, G mn.


plavojaka, plavojka i plavojki
plavojkin
plavook
plazmatian, plazmatina

plazmodij
plaenje prema plaziti
plebejac, plebejca, V jd.
plebejaca (puanin)

plebeje,

G mn.

plebejev

plebejka DL jd. plebejki, G mn. plebejaka,


plebejka i plebejki (puanka)
plebs, plebsa (puk)

i pleatosti
plee G jd. plea, N mn. plea i plei, G mn.
plea i plei, DL! mn. pleima
pleka G mn. pleaka i pleki
pleni

pledoaje, pledoajea, N mn. pledoajei


plementina
plemi

plemiki

302

pljesnoa

plonik N

N mn. Pleterniani

Pleternianka DL jd. Pleternianki,


Pleternianka i Pleternianki

plaviast

pljesnivei

pljesnivljenje
pljesnivost, pljesnivou i pljesnivosti

ploica

pletenjaa

Pleternianin

pljenitelj
pljesak, pljeska
pljeskati, pljeem i pljeskam, pljei i pljeskaj,
pljeui i pljeskajui
pljeskavica
pljesniv
pljesnivjeti, pljesnivim, pljesnivio, pljesnivjela,

pliina

mn.

pljesnuti
pljea
Pljeevica (gora u Lici)
pljeti, plijevem > plijeviti
pljetva
pljeva

plonici

plodi
plodniki prema

plodnica
plodnost, plodnou i plodnosti
ploenje prema ploditi
ploha DLjd. plohi
plosan, plosna
plotimice

pljeva

pljevaica

ploti

plovidba G mn. plovidaba, plovidba i plovidbi


plovuac, plovuca

plUa, plua

(mn. s. r., med. ijd.: desno plue,


lijevo plue)

plua
pluaica
pluevina
pluica

mn. s. r.

pluni
plunica
plunina
plunjak

pljuva

plus-pol

pljuvaka DL jd. pljuvaki,


pljuvaaka

plus-vodi
plutaa

(prid., plutajui prsten)


plutokracija
plutokratski
plutonij (znak pu)
plutonij ski
pluvijal
pljaka DLjd. pljaki, G mn. pljaki i

pljevaljski prema Pljevlja


pljevidba G mn. pljevidaba, pljevidba i pljevidbi
pljevika
Pljevlja, Pljevalja, Pljevljima (mn. s. r., grad)
Pljevljak Vjd. Pljevljae, N mn. Pljevljaci
Pljevljanka DL jd. Pljevljanki, G mn.
Pljevljanka i Pljevljanki
pljevurina
pljusak, pljuska, N mn. pljuskovi i pljusci,
G mn. pljuskova i pljusaka
pljuska, pljuske, D jd. pljusci, G mn. pljusaka i
pljuski
pljutati, pljutim
G mn.

pljuvaki i

pljuvanica

plutajui

Pm znak za prometij
pneumatian, pneumatina

pljaaka

po (prij.)
po> pol (polovica)
Po, Poa (rijeka u Italiji) > Pad
Po znak za polonij

pljaka

pobaaj

pljakaica

pobaenprema

pljakaki

pobauke

pljakati, pljakam

pobija

pljenidba G mn. pljenidaba, pljenidba i


pljenidbi

pobijati
pobijediti, pobijedim, pobijeen, pobijediv(i)

pobaciti

303

pobijeliti
pobijeliti, pobijelim, pobijelio, pobijelila,
pobijeljen (uiniti bijelim)
pobijeljeti, pobijelim, pobijelio, pobijeljela
(postati bijel)
pobiljeiti
pobira

pobiti, pobijem, pobijen


pobjei, pobjegnem, pobjegni, pobjegoh,
pobjee, pobjegao, pobjegla, pobjegav(i)
pobjeda G mn. pobjeda
pobjedan, pobjedna
pobjeditelj
pobjediteljica
pobjedljiv
pobjednica
pobjedniin
pobjedniki

pobjednik V jd. pobjednie, N mn. pobjednici


pobjednitvo G mn. pobjednitava

poetak

Podgrae

poeti

pobrjeje i pobrijeje
pobrstiti, pobrten
pobuditi, pobuen

poeti, ponem, poni, poeh, poeo, poela,

pobuivati, pobuujem, pobuujui

poetni

pobunjeniki

poetniin prema poetnica

pobunjenik V jd.
pobunjenici

podastira

poet, poev(i)

podastrijeti, podastrem, podastrijeh, podastrije,


podastri, podastro, podastrla, podastrt,
podastrijev(i), podastrv(i)
podanost, podanou i podanosti
podatak, podatka, N mn. podatci, G mn.
podataka
podatljivost, podatljivou i podatljivosti
podatnost, podatnou i podatnosti
podadjeti, podadi, podadio, podadjela,
podadjev(i)

poetkati

pobunjenie,

poetniki

N mn.

poetnik

V jd.

poetnie,

pociganiti

poetnitvo

pocijepanost, pocijepanou i pocijepanosti


pocijepati, pocijepam, pocijepan

poetveronoke

pocinati

poetverostruiti

pocjepkanost, pocjepkanou i pocjepkanosti


pocjepkati
pocrniti, pocrnim, pocrnjen, pocrnila,
pocrniv(i) (uiniti crnim)
pocrnjeti, pocrnim, pocrnio, pocrnjela,
pocrnjev(i) (postati crn)
pocrveniti, pocrvenim, pocrvenjen, pocrvenila,
pocrveniv(i) (uiniti crvenim)
pocrvenjeti, pocrvenim, pocrvenio,
pocrvenjela, pocrvenjev(i) (postati crven)

poinak, poinka,

N mn.

poetnici

poetverostruenje

N mn.

poinci,

podbaaj

G mn.

podbada

poinaka

podbadaki

poiuitelj

podbija

poiniteljica

podbiti, podbijem
podbjel (bot.)

poiniti

poinuti

podboiti

poinja

poboan,pobona

poastiti, poastim, poaen

poboke

poaivati, poaujem, poaujui

pobonica

poivka DL jd. poivci,


po ivki > poinak

poek N

poboniin

poovjeiti

podbogom (pril.)
podbosti, podbodem
podbradak, podbratka, N mn. podbradci,
G mn. podbradaka
podbrjeje i podbrijeje
podbuhao, podbuhla
podbuhlost, podbuhlou i podbuhlosti
podbuhnuti
podcijeniti, podcijenim, podcijenjen,
podcijeniv(i)
podcikivati, podcikuj em, podcikujui
podciknuti
podcjenjivati, podcjenjujem, podcjenjujui
Podcrkavlje (selo)
podcrkavaki prema Podcrkavlje
podcrtati
podcrtavati

poekati

poupati

podasniki

poboniki

poelo

pobonik

V jd. pobonie, N mn. pobonici


pobogu (pril.)
pobolijevati, pobolijevam, pobolijevajui

pourlin

poem

poborniki

poest

pobjeivati, pobjeujem, pobjeujui

pobjegljiv
pobjegnuti
pobjegulja
pobjesnjeti, pobjesnim, pobjesnio, pobjesnjela,
pobjesnjev(i)
poblijed kamp. pobljei
poblijediti, poblijedim, poblijeen, poblijedio,
poblijedila (uiniti blijedim)
poblijedjeti, poblijedim, poblijedio, poblijedjela
(postati blijed)
poblie (pril., on to zna poblie)
pobljei kamp. od poblijed

poaaviti, poaavim, poaavila (uiniti


aavim)
poaavjeti,

po aavim,

poaavjela

(postati

aav)

(ns. prema poeti)


poinjati, poinjam, (ns. prema poiniti)
poist
poistiti, poistim, poien
POitelj

(zem.)

poivalini

poakaviti, poakavljen

pOivalite

se

poivalo

poasni

poasnica

poinjati, poinj em

poiteljski

poaiti
poarkati

poinjanje

poivaljka

(pjesma u poast)

poast

poeci

poivaljci,

G mn.

(v.

poivati

poetak)

(vez., pokr., poto)

G mn.

poivaka

V jd.

poi, poem, poi, pooh, poe,

potiti se
poao, pola,

poav(i)

i podinjenosti
poddijalekt
podakon i subakon
podebeo, podebela; kamp. podeblji
Podgora (selo)

poesto

poudan,poudna

poeati

pobonjaki

poutjeti, poutim, pouen >

poee
poekati

podalek kamp. podalji


podalje (pril.)

poeljati

podaniki

podgovaraica

podanitvo
podao, podla

podgrae

pobrjegua

304

poetak, poetka,
poetaka

N mn.

poetci,

G mn.

podasnici

podinjenost, podinjenou

pobosti, pobodem

pobre

N mn.

podinjavati

poenje prema

poboini

pobonjak V jd. pobonjae, N mn. pobonjaci


pobratiti, pobratim, pobraen

podasnie,

podiniti

poerupati
poei

podasnik

(zaal.)

pouti, poujem

poeprkati

kamp.

poivaljka

poivanje

poastan, poasna

mn.

DL jd.

poivaljki

osjetiti

podgovara

Podgrae

(selo)

305

pod graivati
podgraivati, podgraujem, podgraujui

podgrijati, podgrijem
podgrijavati
podgristi, podgrizem
podgrlac, podgrlca (jamica pod grlom)
podgrtati, podgrem, podgrui
Podhum (selo) i Pothum
podiiti se
podii, podignem
pOdii, podiem
podignue

podij
podijeliti, podijelim, podijeljen, podijeliv(i)
podijeljenost, podijeljenou i podijeljenosti
podijevati
podivljaiti se
podiza

podjaati
podjariva
podjarmljiva

podjednak
pOdjela G mn. pOdjela
podjeljenik V jd. podjeljenie, N mn.
podjeljenici
podjeljenje
podjeljivati, podjeljujem, podjeljujui
podjenuti
podjetinjiti
podlaev

podnoljivost
podlivati > podJijevati
podlivnjaa (bot.)
podlost, podlou i podlosti
podloak, podloka, N mn. podloci, G mn.
podloaka
podloniki

podlonitvo
podlonost, podlonou i podlonosti
podljevnjak N mn. podljevnjaci (vrsta mlina)
podmai, podmaknem, podmakni, podmakoh,
podmae, podmakao, podmakla,
podmakav(i)
podmeta
podmetaki

podmetak, podmetka, N mn. podmetci, G mn.


podmetaka
podmetati, podmeem, podmeui
podmicati, podmiem, podmiui
podmienik V jd. podmienie,
N mn. podmienici, G mn. podmienika
podmiiva

podmiivaki
podmiivanje

podmiivati, podmiujem, podmiujui

podmititi, podmitim, podmien


podmitljivost, podmitljivou i podmitljivosti
podmjestiti, podmjestim, podmjeten
podmjetanje
podmladak> pomladak

podlaina

podmorniki

podlaki

podmukao, podmukla
podmuklost, podmuklou i podmuklosti
podnapiti se, podnapijem se

podlaktini

Podlapaa

(selo)

podlapaki prema

Podlapac i Podlapaa
podlatvo G mn. podlatava, prema podlac
podlei, podlegnem, podlegni, podlegoh,
podlee, podlegao, podlegla, podlegav(i)
podletjeti, podletim, podletio, podletjela,
podletjev(i)
podlijeganje
podlijegati, podlijeem
podlijetanje
podlijetati, podJijeem, podlijei, podlijeui
podlijevanje
podlijevati
podlistak, podliska, N mn. podlisci, G mn.
podlistaka
podliti, podlijem

306

podnaredniki

podnarednik V jd. podnarednie, N mn.


podnarednici
podnaati
podne, podneva, prije podne (prije 12 sati),
prijepodne (dio dana), v. 120.
podnijeti, podnesem, podnesi, podnijeh,
podnije, podnio, podnijela, podnijev(i),
podnesav(i)
podnipoto (pril.)
podno (prij.)
podnosilac, podnosioca, V jd. podnosioe,
N mn. podnosioci, G mn. podnosilaca
podnoljiv
podnoljivost, podnoljivou i podnoljivosti

podnoac
podnoac, podnoca, N mn. podnoci, G mn.
podnoaca
podnoak, podnoka, N mn. podnoci, G mn.
podnoaka
podnoje
podobnost, podobnou i podobnosti
podobrano (pril.)
podoje
podoni
podonjak N

mn. podonjaci
pododjeljak, pododjeljka, N mn. pododjeljci, G
mn. pododjeljaka
pododsjek N mn. pododsjeci, G mn. pododsjeka
podojiti, podojim, podoji
podomaiti se
podosta (pri!.)
Podravac, Podravca, V jd. Podrave, G mn.
Podravaca
Podravka DL jd. Podravki, G mn. Podravaka i
Podravki
podravski; Novigrad Podravski, Podravske
Sesvete
podrazumijevati
podrazumjeti, podrazumijem, podrazumio,
podrazumjela, podrazumjev(i)
podreenost, podreenou i podreenosti
podreivati, podreujem, podreujui

podrhtati, podrhem i podrhtim, podrhi i


podrhti
podrhtavati, podrhtavam
podrijemati, podrijemam i podrijemljem
podrijetlo
podrobak, podropka, N mn. podropci, G mn.
podrobaka
podrka DL jd. podrci> potpora, pomo
podru an, podruna
podrnje

podrnniki

podudarnost
podsjei, podsijeem,

podsijeci, podsjekao,
podsjekla, podsjeen, podsjekav(i);
podsjeen je prema podsjetiti
podsjedatelj
podsjedati
podsjek
podsjesti, podsjednem
podsjetiti, podsjetim, podsjeen; podsjeenje
prema podsjei
podsjetnica
podsjetnik V jd. podsjetnie, N mn. podsjetnici
podsmijavati se
podsmijeh i podsmjeh, N mn. podsmijesi
podsmjehivati se
podsmjehnuti se
podsmjeljiv
podstanar
podstanarev ipodstanarov
podstanarka DL jd. podstanarki, G mn.
podstanarka ipodstanarki
podstanarov ipodstanarev
podstava
podstavak
podstaviti
podstreje
podstrii, podstriem, podstrizi, podstrigoh,
podstrie, podstrigao, podstrigla,
podstrien, podstrigav(i)
podstubite (prostor ispod stuba)
podsudac, podsudca, .V jd. podsude, N mn.
podsudci, G mn. podsudaca
podsukuja
Podsused (mjesto kraj Zagreba)
podsvijest I jd. podsvijesti ipodsvijeu
podsvjestan, podsvjesna
podav, podava
podiati
poditi, podijem
podivati

podsaditi, podsadim, podsaen

podtajniki

podsaivati, podsaujem, podsaujui

podtajnik N mn. podtajnici


podtekst

podsekretar> podtajnik
podsekretarev ipodsekretarov (podtajnikov)
podsekretarski > podtajniki
podsijati, podsijem, podsij
podsijecanje
podsijecati, podsijecam, podsijecan,
podsijecajui
podsjeati

podtlani

podtlak
Podturen (selo)
poduavati (instruirati, drugo je pouavati)
poduiti

podudarnost, podudarnou i podudarnosti


(geom. je sukladnost)

307

podugaak

pognutost

podugaak, podugaka

podvrtati, podvrem,

poduka DL poduci (instrukcija, drugo je pouka)


podulje
Podunavac, Podunavca, V jd. Podunave,
G mn, Podunavaca
Podunavka DL jd. Podunavki, G mn,
Podunavka i Podunavki
Podunavlje
podunavski
podupira (potporanj)
podnprijeti, poduprem, poduprijeh, podupri,
podupro, poduprla, poduprt, poduprv(i) i
poduprijev(i)

podvui, podvuem, podvuen

poduzee

poduzetniki

poduzetnik V jd. poduzetnie, N mn,


poduzetnici
poduzetnost, poduzetnou i poduzetnosti
poduzima

podue
podvaati

podvaljiva
podvaljivaki

po dvaput i po dva puta, v. 135.


podvesti, podvedem, usp. dovesti, dovedem
podvesti, podvezem, usp. dovesti, dovezem
podvesti, podvezem, usp. dovesti, dovezem
podviti, podvijem
podvlaenje
podvlaiti

podvlastiti, podvlaten
> svodnik, zavodnik
podvoaica > svodilja
podvoenje prema podvoditi
podvojenost, podvojenou i podvojenosti
podvojiti, podvojim, podvoj
podvoda

podvornica

podvorniki

podvostruavati, podvostruavam
podvostruiti

podvraati prema

podvratiti
podvratak, podvratka, N mn. podvratci,
G mn. podvrataka
podvri, podvrgnem, podvrgni, podvrgoh,
podvre, podvrgao, podvrgla, podvrgnut,
podvrgav(i), podvrgnuv(i)
podvrgnue

308

podzidak, podzitka, mn. podzitci, podzidaka


podziivati, podziujem, podziujui

podariti
poddrijelni
podei, podeem, podezi, podegoh;
podee, podegao, podegla, podeen,
podegav(i)
podeludnjaa
podeludnjani

podeti, podanjem
podupan
poaiti se
poenje prema poditi

poema
poen (bod)
poenta
poentirati
poet(a) (pjesnik)
poetian, poetina

poetinost, poetinou

pohabati > istroiti, iznositi

pogodak, pogotka, N mn. pogodci, G mn.


pogodaka
pogodba G mn. pogodaba i pogodbi
pogodnost, pogodnou i pogodnosti
pogoni > goni
pogorijevanje
pogorijevati
pogorjelac, pogorjeica, V jd. pogorjele
pogorjeti, pogorim, pogorio, pogorjela,
pogorjev(i)
pogospoditi se, pogospodim se, pogo sp oen
pogostiti, pogostim, pogoen
pogotovo i pogotovu

pohaa

pogrbljenost, pogrbljenou i pogrbljenosti


pogriti (uiniti Grkom)
pogr. krat. za pogrdno
pogrditi, pogrdim, pogrdio, pogrdila, pogren,
pogrdiv(i) (uiniti grdnim, nagrditi,
osramotiti)
pogrdjeti, pogrdim, pogrdio, pogrdjela,
pogrdjev(i) (postati grdan, ruan)

pooniti

i poetinosti

poetika DLjd. poetici


poetizacija
poetizirati
poetski (pjesniki)
poezija (pjesnitvo)
pogaa
pogaica
pogaa
pogaaica
pogaaki
pogaati

poganac
pogdjegdje
pogdjekad> pokatkad
pogdjetko
pogdjekoji i po gdjekoji
pogibao, pogibli, ljd. pogibli i pogiblju,
G mn. pogibli
pogibija
poglavariin prema poglavarica
poglaviin prema poglavica
poglaviki

pognojiti, pognojim, pognoj


pognuto st, pognutou i pognutosti

poimati

pognjeiti

pogranini

poipati

poganina prema

podvolji

podvoljina

podvorniin prema

podvri, podvrui

pognjeiti

pogrivanje

pogrivati, pogrujem, pogrujui


pogrebniki

pogrepsti, pogrebem
pogrij ati, pogrijem
pogrij avati
pogrijeiti, pogrijeim
pogristi, pogrizem
pogrjean, pogrjena
pogrjeiv
pogrjeivanje
pogrjeivati
pogrjeivost, pogrjeivou i pogrjeivosti
pogrjeka DL jd. pogrjeci, G mn. pogrjeaka
pogrjeljiv
pogrjeljivost, pogrjeljivou i pogrjeljivosti
pogrjenost, pogrjenou i pogrjenosti
pogristi, pogrizem
pogrmjeti, pogrmim, pogrmio, pogrmjela,
pogrmjev(i)
pogrubiti, pogrubim, pogrubio, pogrubila,
pogrubijen, pogrubiv(i) (uiniti grubim)
pogrubjeti, pogrubim, pogrubio, pogrubjela,
pogrubjev(i) (postati grub)
pogubnost, pogubnou i pogubnosti
pogureno st, pogurenou i pogurenosti

pohaati
pohajduiti se
pohapsiti, pohapsim, pohapen > pouhiivati
poharati
pohariti (potroiti)
pohitati, pohitam (pouriti, pobacati)
pohitjeti, pohitim, pohitjeh, pohitio, pohitjela,
pohitjev(i) (pouriti)
pohladan, pohladna
pohlaptati, pohlapem, pohlapui
pohlepa
pohlepan, pohlepna
pohlepnica
pohlepniin

pohlepnik V jd. pohlepnie, N mn. pohlepnici


pohlepnost, pohlepnou i pohlepnosti
pohod
pohoditi
pohodni
pohota
pohotan, pohotna
pohotljiv
pohotIjivac, pohotljivca, V jd. pohotljive,
G mn. pohotljivaca
pohotJjivica
pohotljivost, pohotljivou i pohotljivosti
pohotnost, pohotnou i pohotnosti
pohrana
pohraniti, pohranim, pohranjen
pohranjivati, pohranjujem, pohranjujui
pohrati

pohrliti
pohrskati
pohrvaivati, pohrvaujem, pohrvaujui

pohrvati se
pohrvatiti, pohrvatim, pohrvaen
pohuliti, pohulim, pohuljen
pohumlje
pohvala
pohvalan, pohvalna
pohvaliti, pohvalim, pohvaljen
pohvalnica
pohvaljivati, pohvaljujem, pohvaljujui
pohvatati
poimanje
poimati, poimam i poimljem

309

poimence
poimence
poimenice> poimence

pokretnost

pokrhati

poliptih

poimeniavati

pojeftinjivati, pojeftinjujem, pojeftinjujui


pojiti
pojmiti
pojmljiv

poimeniiti

pojunaiti

pokriva

poisijecati, poisijecam
poiskakati, poiskaemo
poiskati, poitem i poiem
poispadati
poispoklanjati
poispravljati
poisprekidati
poisprelamati
poispremetati, poispremeem, poispremeui
poispremjetati, poispremjetam
poisprepletati, poisprepleem, poisprepleui
poispresijecati, poispresijecam
poisprevrtati, poisprevrem, poisprevrui
poistovjeenje prema poistovjetiti

pokadto

pokrivaki

pokajniki

pokrivalac, pokrivaoca, V jd.


G mn. pokrivalaca

poimenian, poimenina

pokasno
pokatkad

pokrhati, pokrham
pokrie

pokrijepiti, pokrijepim, pokrijepljen


pokriti, pokrijem

pokrivaoe,

pokrivalaki

pokeriti

pokrivenost, pokrivenou i pokrivenosti


pokrjepa
pokrje