Sie sind auf Seite 1von 7

IzvjetajiosituacijiuDrinskojbanovini

ReportsonthesituationintheDrinaBanovina

byS.Milii

Source:
DocumentsoftheArchivesofBosniaandHerzegovina(GraaArhivaBosneiHercegovine),issue:2
/2010,pages:277282,onwww.ceeol.com.

The following ad supports maintaining our C.E.E.O.L. service

IZVJETAJI
O SITUACIJI U DRINSKOJ BANOVINI
Knjiga I (1929-1931), 2009, str. 486
Knjiga II (1932-1935), 2010, str. 754

Arhiv Bosne i Hercegovine 2009. godine kree sa izdavanjem grae za


prouavanje politikih, kulturnih i socijalno-ekonomskih pitanja iz prolosti
Bosne i Hercegovine 19. i 20. stoljea. Prvu knjigu sabrao je i uredio dr. Rodinis
i ona nosi naslov Izvjetaji o situaciji u Drinskoj banovini (1929-1931). Ovim je
u stvari obnovljena edicija Arhiva Bosne i Hercegovine zapoeta 50-tih godina
20. stoljea, kojom su javnosti predstavljeni brojni i razliiti historijski izvori, a
nastavak je uslijedio nakon zastoja od etvrt stoljea.
277

gradja_10 _II.indd 277

8.2.2011 13:36:09

Access via CEEOL NL Germany

Graa Arhiva Bosne i Hercegovine

Zato je znaajno izdavanje ove dvije knjige izvjetaja? Prvo zbog injenice
da se za period izmeu dva svjetska rata bosanskohercegovaka historiografija ne
moe pohvaliti stepenom izuenosti. Za period od 1918. do 1929. tj. od nastanka
zajednike drave Srba, Hrvata i Slovenaca do zavoenja estojanuarske diktature
nastao je izvjestan broj radova i monografija, dok se od 1929. pa do 1941. vie
ilo na istraivanje radnikog pokreta i djelovanja KPJ, a manje ili veoma malo na
istraivanje drutva. Enver Redi, Milan Gakovi, Kemal Hrelja, Nusret ehi,
Atif Purivatra, Nedim arac, Ibrahim Karabegovi, Ahmed Hadirovi, Tomislav
Iek, Ibrahim Kemura, Ljubomir Zovko i Budimir Milii su autori koji su do 1992.
dali nekoliko zapaenih monografija (Da ne zaboravimo ora Pejanovia, Mitra
Papia, Fadila Ademovia, Ljubinku Baovi, Fahrudina Kalendera, Branislava
Begovia i njihove monografije o kolstvu, tampi, bibliotekama i itaonicama,
umskoj privredi).
Nakon 1992. odbranjene su dvije doktorske disertacije (Adnan Jahi i Denis
Beirovi) i jedan magistarski rad (Sonja Dujmovi), za sada u rukopisu. U
Sarajevu je 1994. objavljena Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja drugog
svjetskog rata, u kojoj je na 32 strane dat saetak perioda izmeu dva svjetska rata.
Tu su i monografije Mustafe Imamovia, aira Filandre i Safeta Bandovia. U
Beogradu se od 1992. godine objavljuje Zboprnik za istoriju BiH (urednik Milorad
Ekmei). Knjigu o Mostaru priredio je Borivoje Pitalo (Beograd, 1998). Objavljen
je i magistarski rad Drage Mastilovia Hercegovina u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca
(1918-1929), Beograd 2009. Zdravko D. Marijanac objavio je u Banja Luci 2002.
knjigu pod naslovom Stanovnitvo BiH 1850-1991. Do sada se reagovanje na knjige
o historiji BiH u ovom periodu, a koje su nastale nakon 1992. godine, svelo na
jedan prikaz (knjige D. Mastilovia, Prilozi, 39, Sarajevo 2010, 214-218).
I pored navedenih monografija, cjelovite historije Bosne i Hercegovine za
period izmeu dva svjetska rata nema. Da bi historiografska djela koja se odnose
i na ovo razdoblje ugledala svjetlost dana potrebni su prije svega dobro osmiljeni
projekti, timski rad, kao i redakcija sastavljena od strunjaka koji se bave politikom,
socijalno-ekonomskom i kulturnom historijom ne samo Bosne i Hercegovine, ve
i Jugoslavije. Potrebna su istraivanja fondova, u prvom redu onih izvan Bosne
i Hercegovine. Naalost, smjenom generacija i nekim novim trendovima olakog
poimanja povijesti, temeljita istraivanja nisu vie u modi. Zato je Arhiv Bosne
i Hercegovine i redakcija (Edin elebi, Andrej Rodinis, aban Zahirovi, Duan
Vrina) odluio ovom knjigom stvoriti solidne osnove za dalja istraivanja.
278

gradja_10 _II.indd 278

8.2.2011 13:36:09

Senija Milii

U predgovoru dr. Rodinis daje historijat uspostave banovina kao


administrativnih jedinica, i ta je to znailo na primjeru Bosne i Hercegovine. Kroz
organizaciju i funkcije ove banske uprave moe se rekonstruirati ivot Drinske
banovine. Izvjetaji o prilikama u Drinskoj banovini, njih 11 iz prve knjige, opirni
su, detaljni, sadrajno bogati, obuhvataju vrijeme od novembra 1929. do decembra
1931. Svi pojedinani izvjetaji sreskih naelstava, andarmerije, policije, banskih
odjeljenja posluili su kao graa za konaan izvjetaj i uglavnom se nalaze u spisu
(sabirnom arku) zajedno s konanim izvjetajem. Struktura poglavlja u izvjetajima
je sljedea: 1. stanje javne sigurnosti; 2. o politikim dogaajima i pojavama,
raspoloenjima i pokretima u masama (dragocjen su dio izvjetaja, u kojima se
esto detaljno opisuje ivot u banovini; najopseniji su periodini izvjetaji Uprave
policije u Sarajevu, koja prati putovanja politiara, stranaca, zabranjuje tampu,
izvjetaja o politikim i drugim skupovima, donosi obavijesti agenata i drugih
povjerljivih osoba. Tu su i racije policije i protjerivanja lica iz Sarajeva zbog
skitnje, besposliarenja, bludnienja i prosjaenja. Iz ovih se izvjetaja vidi da je
rad svih drutava u banovini pod najsavjesnijom kontrolom policijskim vlasti); 3. o
narodnom zdravlju; 4. po struci poljoprivrednoj; 5. o zanatima, trgovini, industriji
i radinosti uopte; 6. o kolama i prosvjetnim prilikama i ustanovama; 7. po struci
graevinskoj i o javnom saobraaju; 8. o radu raznih prosvjetnih, kulturnih,
ekonomskih, vitekih i nacionalnih drutava i ustanova i 9. o elementarnim
dogaajima i nezgodama.
Ono to se da zakljuiti jeste da policija itekako dobro radi svoj posao, te da su
sastavljai ovih izvjetaji dobro instruisani na ta da obrate naroitu panju.
Samo godinu dana nakon ove, pojavila se i druga knjiga Izvjetaja o situaciji
u Drinskoj banovini (1932-1935), koju je ponovo sabrao i uredio Andrej Rodinis.
Knjiga sadri izvjetaje od broja 12 do 28, dakle 17 novih izvjetaja. Vremenski
oni idu od januara 1932. do decembra 1935. (iz 1932. etiri, 1933. pet, 1934. i
1935. etiri izvjetaja).
Narodi koji su uli u sastav Kraljevine SHS uinili su to s prilino razliitim
oekivanjima i razlozima. Pokazalo se da jugoslavenska monarhistika dravna
zajednica nije bila definitivno rjeenje u historiji. Njeno raanje u cjelini stvorilo
je vie problema nego to ih je rijeilo (H. Zundhausen, Istorija Srbije, 261). Nova
drava nije mogla da funkcionira jer nije bilo elementarnog politikog konsenzusa
oko pitanja dravnog ureenja. Unutranjo-politike krize i sporovi trajali su kroz
itavo meuratno razdoblje.
279

gradja_10 _II.indd 279

8.2.2011 13:36:09

Graa Arhiva Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je u meuratnom razdoblju bila politiki zaputena


i degradirana (Bandovi, 86). Nizak organski sastav kapitala, agrarna
prenaseljenost, visoki prirataj stanovnitva, niska produktivnost rada, mala
potronja glavna su obiljeja privrede izmeu dva svjetska rarta. Po svemu
Bosna i Hercegovina je bila nerazvijena agrarna zemlja.
Diktatura koju je zaveo kralj Aleksandar 1929. da bi sauvao jedinstvo i
budunost Svoje Kraljevine temeljila se na iluzijama da je decenija ivota u
zajednikoj dravi dovoljno dug period nakon kojeg se moe prii oivotvorenju
nove dravne ideologije i da je ljudska svijest moe izmijeniti primjenom
administrativnih mjera u kratkim i ogranienim rokovima. Htjela se jugoslavenska
drava, u kojoj e Srbi, u prvom redu Srbijanci, voditi glavnu rije. estojanuarski
reim, kao jedna od tadanjih verzija graanske diktature, korijenima i likom
bila je slina tradicionalnom balkanskom monarhistikom apsolutizmu.
Preimenovanjem kraljevine SHS u Kraljevinu Jugoslaviju izbrisani su nacionalni
identiteti sadrani u ranijem nazivu drave, u korist novog naziva, pogodnog
da maskira stvarnu, ali nepriznatu dominaciju Srba. Jugoslavenska ideologija
dobila je funkciju da pripremi stapanje svih jugoslavenskih plemena u veliku
povijesnu zajednicu jugoslavensku naciju. Kralj, kao prvi Jugosloven postao
je simbol narodnog jedinstva i dravne cjeline. Dekreti diktature dokinuli su
meunacionalne sporove, zabranjena su nacionalna imena i simboli. Bila je i
uspostavljena drava preraene prolosti, bez razlike u religijama, jezicima i
stepenu kulturnog razvitka.
Podjelom zemlje na banovine 1929. razbijene su historijske cjeline. Namjera je
bila da se u najveem broju banovina osigura srpska veina. Ova podjela je ila za
razgradnjom Bosne i Hercegovine kao entiteta i identiteta (Bandovi, 89). Vrbaska,
Drinska, Primorska i Zetska banovina obuhvatile su dijelove Bosne i Hercegovine,
ali uvijek u kombinaciji sa susjednim hrvatskim, srpskim i crnogorskim krajevima.
Cilj je bio, izuzev Primorske banovine, stvaranje srpske regionalne veine u novim
administrativnim jedinicama Bosne i Hercegovine. To nije donijelo stabilnost i
mir u dravi. Dovoljno je vidjeti na primjeru Drinske banovine kako se pokualo
povezati i zbliiti neto to je u prvom redu nefunkcionalno.
Za kraljevsku diktaturu bila je karakteristina visoka razina uhoenja. U
takvoj dravi ogroman policijski aparat nadzire sve: domae politiare, njihovu
korespondenciju, sve istaknutije strance koji dolaze u Sarajevo i druge dijelove
BiH. U izvjetaju za januar 1933. zagrebake, Koroeve i punktacije JMO
280

gradja_10 _II.indd 280

8.2.2011 13:36:09

Senija Milii

ocnjenjuju se kao nemoni i neozbiljno pokuaji propalih politiara, jer su njihova


nastojanja borba protiv dravne cjeline.
U istom mjesecu zavreno je isljeenje u otkrivanje komunistikih organizacija
u Sarajevu, te su zbog zloina iz l. 1, 2, 3 i 4. Zakona o zatiti javen bezbednosti
i poretka u dravi 24 lica predana Dravnom sudu za zatitu drave u Beogradu
na zakonski postupak. Policija je pratila i rad komunistikih organizacija u Tuzli,
Brkom, Mostaru, nakon ega su slijedila hapenja, zaplijena arhive, oruja.
Premda se u izvjetaju navodi da je ovom istragom otkrivena itava komunistika
organizacija na teritoriji bive Bosne i Hercegovine, to nije bilo tano (179.). U
ajniu, Kiseljaku, Foi i Travniku bili su konfinirani politiki neistomiljenici.
Stalni nadzor nad njima vrili su sreski naelnik, policijski agenti i organi javne
bezbjednosti.
Kraljevinu je pogodila svjetska ekonomska kriza. Nestao je strani kapital,
Beograd je smanjio novanu pomo periferiji. Diktatura nije funkcionisala,
nije uspjela protiv nezaposlenosti. Iznimni zakoni i barbarske metode muenja
politikih uhapenika poznati su svjetskoj javnosti, zbog ega su ispadi
estojanuarske diktature sve vie kritikovani u inostranstvu (Albert Ajntajn,
Tomas Man, Siton-Votson).
Sva vlast i mo nalaze se u rukama kralja. Ustav iz 1931. godine nijednu vjeru
nije postavio kao dravnu, niti je proglasio naelo odvajanja crkve i drave. Ustav
je garantirao slobodu tampe i javnog okupljanja, ali su drugi zakonski akti to
ponitavali. Nakon donoenja novog ustava reim je osnovao politiku stranku
Jugoslovensku nacionalnu demokratiju, preteu Jugoslovenske nacionalne stranke
i Jugoslovenske radikalne zajednice. Kako prvi izbori nakon proglaenja diktature
nisu omoguavali ljudima da glasaju za kandidate po svom izboru, predstavnici
pet politikih stranaka su odluili bojkotirati izbore.
U elji da pored politikog regulira i vjerski ivot zemlje, kralj je 1930. opozvao
Statut o autonomnom voenju muslimanskih vjerskih i vakufsko-mearifskih
poslova za BiH. Reisu je nareeno da premjesti sjedite iz Sarajeva u Beograd,
a kada je on to odbio da uradi i dao ostavku, na njegovo mjesto imenovan je
proreimski muslimanski politiar.
Politiki neuspjeh meuratne kraljevine bio je oit. Osnovni razlog S. Ramet,
profesor politike znanosti, vidi u loem poetku. Naime, Drava Slovenaca,
Hrvata i Srba i Kraljevina Srbija nisu sainile sporazum o politikim uvjetima
281

gradja_10 _II.indd 281

8.2.2011 13:36:09

Graa Arhiva Bosne i Hercegovine

prije ujedinjenja. Nije postojalo slaganje o samoj dravi, nije bilo konsenzusa ni
o naelu drave, a autonomatvo je bilo iroko rasprostranjeno meu Hrvatima
i Bonjacima. Problemi s neravnopravnou, nacionalnom hegemonijom,
nacionalnim prilikama i nelegalnim aktivnostima, opstruiranje parlamenta koje je
provodio kralj, brojni sluajevi omalovaavanja vladavine prava karakteristike su
drave optereene krizama.
Tu je i fenomen etnike politike (Ramet, 77) u kojoj je svaka nacionalna
skupina u sastavu drave okrenuta vlastitoj politikoj stranci/strankama.
Izvjetaji o situaciji u Drinskoj banovini, i pored svih nastojanja da stanje u
dravi prikau gotovo idealnim, pokazuju da je destabilizacija, odnosno raspad,
utkan u samo tkivo drave jo od njenog osnivanja. Destabilizirajui faktor nije
bio etniki sastav drave, nego etnika politika, definisana ovdje kao prikljuivanje
etnikih podjela politikim.
Meuratna kraljevina nije uspjela razviti osjeaj zajednitva, a tetna dravna
vjerska politika samo je doprinijela tom neuspjehu. tetnost te politike ogleda se
i u stavljanju pod nadzor gotovo svih aktivnosti katolike crkve. Tako je dolo do
zabrane daljeg izlaenja lista Narod, iji je vlasnik vrhbosanski nadbiskup ari,
zbog tendencije da kod hrvatskog dijela osujeti uticaj jugoslavenstva kao skupnog
imena naroda Srba, Hrvata i Slovenaca.
Razbijanjem na banovine, samo su Drinska i Vrbaska imale sjedite na teritoriju
Bosne i Hercegovine. To znai da je historija polovine zemlje izmjetena
i pohranjena izvan njenih granica. U proteklih 70-ak godina fondovi su dijelili
sudbinu politikih dogaanja, premjetaji su, preiavani, vreni odabiri i selekcije,
a da ne moemo sa sigurnou rei ta i kada. Stoga je publikovanje ovih izvjetaja
od izuzetnog znaaja, kako za struku, tako i za povijest. A ponajvie za dravu
Bosnu i Hercegovinu.
Senija Milii

282

gradja_10 _II.indd 282

8.2.2011 13:36:09