Volumen stabla

1. Odreivanje volumena oborenog stabla i njegovih dijelova

1.1. Metoda sekcioniranja
1.2. Grafika metoda odreivanja volumena debla
1.3. Volumen stabla u board foot jedinicama
1.4. Volumen ogrjeva i drva za kemijsku preradu

2. Odreivanje volumena dubeeg stabla (stabla na panju)

2.1. Oblini broj
2.2. Kvocijent oblika
2.3. Presslerova metoda smjerine visine
2.4. Volumne ili drvnogromadne tablice

3. Teina stabla i njegovih dijelova

Volumen oznaavamo sa v ako govorimo o jednom stablu, a sa V ako govorimo o

volumenu sastojine po jedinici povrine. Iskazuje se u m3, odnosno sa m3/ha.

Razlozi za izmjeru volumena stabla (drva)

Stablo se sastoji od: korijena, debla i grana (koje ine kronju

drveta)
Volumen drva skoncentriran u deblu stabla je jedna od najvanijih
izmjera u umarstvu:

Drvo je glavni komercijalni produkt ume: kupnja - prodaja

Deblo obuhvaa jako veliki udio u ukupnoj biomasi stabla

Biomasa cijelo stablo:

korijenje + deblo (drvo+kora) + kronja (grane+lie)

to se u stvarnosti koristi (prodaje) kao umska biomasa (Hrvatske ume)?

umsku biomasu ine ostaci i otpad (nadzemni dijelovi stabla tanji od 7 cm (ukljuivo lie
koje se zadri na kronji), kora?, piljevina?) koji nastaje pri redovitom gospodarenju
umama te prostorno i ogrjevno drvo.
Iz umskih ostataka se pretvorbom, tj.razliitim kemijskim ili fizikalnim
procesima dobivaju konani proizvodi (elektrina ili toplinska energija,
biogoriva i kruta goriva).
Od umske biomase za primjenu u sustavima grijanja koriste se ogrjevno
drvo ili razni proizvodi koji se dobivaju obradom drveta i drvnih ostataka
kao to su briketi, peleti i drvna sjeka.

Volumen dobiven po nekoj od metoda gotovo se uvijek odnosi nadzemni dio

stabla, a predstavlja volumen:
a)
Debla stabla
b)
Krupnog drva; ukupni volumen; stvarni ukupni volumen
c)
Sa ili bez kore
Panj???

Ad a)

Da li je prerez na udaljenosti 0,3 m od tla (kako je to pri sjei i izradi

uobiajeno) ili na razini tla
Iskoristivost ostaje u umi

Deblo nadzemni dio stabla od panja do poetka kronje

Stablo (nadzemni dio) deblo + grane (kronja)

Ad b)

Krupno drvo: volumen svih dijelova stabla debljih od 7 cm na tanjem kraju

Ukupni volumen (drvna masa): volumen svih dijelova stabla debljih od 3 cm na
tanjem kraju
Stvarni ukupni volumen (drvna masa): volumen svih dijelova stabla ukljuujui
i najtanje granice

Spomenuti se volumeni najee odnose na volumene nadzemnih dijelova

stabla, sa ili bez volumena panja
Ako bi se koristio panj i korijenje iskaz volumena po istom principu

Ad c)

Trupci se u RH najee prodaju s korom

Kora otpad? (biomasa, izmrvljena u vrtovima)

Hrast plutnjak kora je vaan komercijalni proizvod - PLUTO

Volumen stabla ili trupca bez kore; volumen kore

Potrebno je znati promjere bez kore ili promjere s korom i debljinu kore
Primjeri na kraju poglavlja 1. Odreivanje volumena oborenog stabla i njegovih dijelova

v > 7 cm

Vrh

Deblo

Panj

Grane

Smreka

1,0%

95,5%

3,5%

0,0%

Jela

0,8%

96,1%

3,1%

0,1%

Bukva

1,9%

93,5%

3,8%

1,0%

Izvor: Kuar (2007)

1. Odreivanje volumena oborenog stabla i

njegovih dijelova

Huberova formula ili formula srednjeg presjeka

, gdje je v - volumen trupca (sekcije odnosno dijela stabla);
g/2 - povrina presjeka u polovini duljine trupca (sekcije);
- duljina trupca (sekcije)

g povrina presjeka

Ako je krug:
2
g = d */4

= 0,785 d2

Oprez: ako je d u cm, onda je g u cm2. Ako g elimo iskazati

u m2, a d mjerimo u cm kako to uobiajeno radimo, tada je:
2
g = d */40 000

Ako je elipsa (d1 i d2 su dva okomita promjera):

g1= d1*d2*/4
(oba promjera u izraun)
g2= ((d1+d2)/2)2*/4
(srednji promjer)
g3= (d12+d22)/2*/4
(sredina kvadrata promjera)
g1<g2<g3 - preporuka: koristiti geometrijsku sredinu dvaju promjera: g3=...

Kod izmjere eliptinih stabala, u praksi se preteno mjere dva unakrsna

promjera, ali se u manual biljei srednji, tako da se povrina presjeka
elipse rauna po obrascu za krug: g =...

Smalianova formula ili formula dvaju krajnjih presjeka,

gdje je v - volumen trupca (sekcije odnosno dijela stabla);
g1- povrina presjeka na debljem kraju trupca (sekcije);
g2- povrina presjeka na tanjem kraju trupca (sekcije);
- duljina trupca (sekcije)

v g1 4 g g 2
2

6
Rieckeova ili Newtonova, formula
gdje je v - volumen sekcije (trupca);
g1- povrina presjeka na debljem kraju trupca (sekcije);
g2- povrina presjeka na tanjem kraju trupca (sekcije);
g/2 - povrina presjeka u polovini duljine trupca (sekcije);
- duljina trupca (sekcije)

Ad c) nastavak

Volumen stabla ili trupca s korom odnosno bez kore

Potrebno je znati promjere s korom (ako nas zanima volumen s korom), odnosno promjere bez
kore ili promjere s korom i debljine kore (ako nas zanima volumen bez kore ili volumen kore)
Obraun volumena po nekoj od navedenih formula

Primjer: duljina trupca l =4 m, promjer trupca s korom iznosi dsk = 50 cm, a debljina
kore dk=2 cm (iz ega proizlazi da je promjer trupca bez kore dbk=dsk-2*dk=50-2*2=46 cm).
Udjel (postotak) kore (pk) promatramo ga u odnosu na:
Promjer

Povrinu presjeka

pk(dsk)=(2*dk/dsk)*100=(2*2/50)*100=8% ili pk(d)=((dsk-dbk)/dsk)*100=((50-46)/50)*100=8%

pk(dbk)=(2*dk/dbk)*100=(2*2/46)*100=8,7% ili pk(d)=((dsk-dbk)/dsk)*100=((50-46)/46)*100=8,7%
pk(gsk)=((gsk-gbk)/gsk)*100 odnosno: pk(gbk)=((gsk-gbk)/gsk)*100
g=d2*/40.000
gbk=462*/40.000=0,1662 m2
gbk=502*/40.000=0,1963 m2
pk(gsk)=((0,1963-0,1662)/0,1963)*100=15,33% odnosno:pk(gbk)=((0,1963-0,1662)/0,1662)*100=18,11%
Bez zaokruivanja meurezultata: 15,36 odnosno 18,15%

Volumen

pk(vsk)=((vsk-vbk)/vsk)*100 odnosno: pk(vbk)=((gsk-gbk)/gsk)*100

v=g*l
vbk=0,1662*4=0,6648 m3
vbk=0,1963*4=0,7852 m3
pk(vsk)=((0,7852-0,6648)/0,7852)*100=15,33% odnosno:pk(gbk)=((0,7852-0,6648)/0,6648)*100=18,11%

1.1. Metoda sekcioniranja

Izravno mjerenje volumena stabla

Sekcioniranje stabla znai da stablo dijelimo na izvjestan broj

sekcija, te svakoj sekciji raunamo volumen. Zbroj svih volumena
sekcija je ukupni volumen stabla.

Volumen sekcije rauna se po nekoj od formula: Huberova,

Smalianova, ..., formule za stoac (vrh stabla)
Duina sekcija je obino dva metra
Volumen donjeg dijela stabla (uz ilite), se zbog svog nepravilnog
oblika najee rauna po Rieckeovoj (Newtonovoj) formuli

Varijante metode sekcioniranja

Oborena stabla izravno mjerenje svake sekcije odreivanje

volumena oborenih stabala ili njegovih dijelova;
Dubea stabla sekcioniranje pomou Bitterlichovog relaskopa
odreivanje volumena trupaca (dijelova stabla)
Grafika metoda pad promjera (izmjera oborenih ili dubeih stabala);

Ako e se podaci iz metode sekcioniranja koristiti za

izraun oblinog broja ili konstrukciju volumnih tablica ne
smijemo koristiti stabla iz prorjeda jer ona najee nisu
dobar predstavnik prosjenih vrijednosti

1.2. Grafika metoda odreivanja volumena debla

Grafika metoda

Volumen stabla:

po formulama
grafiki

1.3. Volumen stabla u board foot jedinicama

Volumen stabala u bord foot jedinicama

B.f. je daska stopu iroka, stopu duga i inch debela
Volumen se prema tome iskazuje u volumenu dasaka koje se iz tog
trupca mogu dobiti primjenom odreenog pravila piljenja

Izvor slika: Philip (1994): Measuring Trees and Forests

1.4. Volumen ogrjeva i drva za kemijsku preradu

Slau se u sloajeve metar irine, metar visine te

nekoliko metara duine.

Faktori redukcije odnosno korekcije (k) - preraunavanje

prostorne mjere u kubinu
Baurova tablica na temelju debljina sortimenata

X komada odreenog promjera = kubika (bjelogorica,

crnogorica; cjepanice, oblice tehnike, za gorivo) vidi u
udbeniku Pranji i Luki (1997): Izmjera uma - tablica 1, str. 72

Na fotografijama s konstantne udaljenosti od sloaja, uz

pretpostavku da su sve oblice jednake duine i da nemaju
pad promjera korekcijski se faktor odreuje:

Ako se broje toke koje su pale na meuprostor (manje ih je pa se bre mogu

izbrojati)

Ako se broje toke koje su pale na oblice odnosno cjepanice

Bitterlichova metoda kutnog broja

Na temelju odnosa povrina eonih strana oblica i

odgovarajue totalne povrine
Korekcijski faktor: k=sin(/2)=0,04
Instrument od plastike ili kartona

k n * 0,04

n1 n2 n3 n4
n1 n2 n3 n4
k
* 0,04
4
100

2. Odreivanje volumena dubeeg stabla

2.1. Oblini broj

Stabla (debla) pravilna geometrijska tijela nastala rotacijom

krivulje openitog oblika

y kx

Kada bi stablo imalo oblik valjka tada bi njegov volumen bio

jednak produktu poprenog presjeka stabla i njegove visine
Kako stablo nema oblik valjka (pad promjera), da bi izraunali
stvarni volumen stabla produkt poprenog presjeka i visine
moramo pomnoiti s redukcijskim faktorom oblinim brojem
v=g*h*f
g1,30 nepravi ili prsni oblini broj (utjecaj ilita) f1,30
Kod valjka, b=0, te je f=1
Kakav oblik stablo moe imati?

Valjak

Paraboloid

Stoac

Oblik tijela

Valjak
Kubni paraboloid
Kvadratni paraboloid
Stoac
Neiloid

1
3/5
1/2
1/3
1/4

0
1/3
1/2
1
3/2

Neiloid

Oblik debla ovisi o: Socijalnom poloaju stabla u sastojini;

Uzgojnim radovima; Gustoi sadnje; Gustoi sastojine;
Genetskim svojstvima

f=vstabla/vvaljka

Iz metode sekcioniranja; iz formule za smjerinu visinu (vidi iza)

f najee iznosi 0,4-0,6

Kod istog stabla, u istom trenutku moe biti razliit ovisno o kojim se
dijelovima stabla radi: stablo deblo; krupno drvo ukupna drvna masa;
s korom bez kore
Primjer:
- Jela, Schuberg 1891

- Stablo

- Deblo
- Krupno drvo

Moemo li mi procijeniti oblik cijelog stabla (debla)?

odnos promjera i visine

Donji dio prevreni neiloid

Gornji dio stoac ili kvadratni paraboloid

2.2. Kvocijent oblika

Veliina koja takoer izraava oblik stabla (qs)

Odnos izmeu dva promjera nekog stabla

Obino je to promjer u polovini visine stabla i prsni promjer nepravi

kvocijent oblika

Formule za izraun oblinog broja iz koeficijenta oblika

Schiffel: f1,30=0,88*qs 0,15+(0,36/(qs*h))

Kunze: f1,30=0,903*qs 0,15+0,27/h

2.3. Presslerova metoda smjerine visine

Smjerina visina ili Presslerova
visina (h2) je visina polovine
prsnog promjera od tla odnosno
panja.
Pressler 1855. je dokazao i
predloio formulu da je volumen
dijela stabla (deblovine)
paraboloid ili stoac
v = (2/3) * g1,30 * (h2+m/2)
h2 smjerina ili Presslerova visina
= visina od panja do mjesta gdje stablo ima promjer
jednak polovini prsnog promjera
m prsna visina umanjena za visinu panja

2.4. Volumne ili drvnogromadne tablice

Volumen stabla u tablicama moe biti iskazan kao ukupni volumen ili
volumen ogranienog promjera, sa ili bez kore, sa ili bez odbitka za panj.
Obino se izrauju za odreenu vrstu drveta, ali mogu biti izraene i za
grupu vrsta (jednodobne sastojine, preborne sastojine)
S obzirom na broj ukljuenih nezavisnih varijabli u regresijskom modelu,
razlikujemo jednoulazne, dvoulazne, troulazne i vieulazne tablice. Oprez !
Nezavisne varijable moraju biti u vezi sa zavisnom varijablom i lako
mjerljive na stablu.
S obzirom na opseg primjene tablica razlikujemo lokalne, generalne i
regionalne.
Tablice moraju sadravati: detaljan opis, autor, tonost samih tablica, broj
stabala, lokalitet,...
Volumne tablice se u umarstvu primjenjuju od druge polovice 18. stoljea.
Prve tablice modernog tipa je napravio Heinrich Cotta za brezu u
Njemakoj, 1804.god.

Izrada volumnih tablica

Pri izradi volumnih tablica obaraju se primjerna stabla kojima se mjeri prsni
promjer, (promjer na 7 m visine najea 3. varijabla pri izradi troulaznih
tablica), totalna visina (duina) te se metodom sekcioniranja odreuje
volumen stabla.
Navedeni se podaci koriste za izradu volumnih tablica.
Primjerna stabla trebaju reprezentirati cijeli opseg prsnih promjera i visina
odreene vrste.
U uzorak ulaze samo zdrava, normalna stabla (ne iz prorjednih zahvata).
Ako tablice izraavaju volumen bez kore, u tom se sluaju vri i izmjera kore.

Upotreba volumnih tablica

U RH:
Pri odreivanju volumena pojedinanih dubeih stabala koristimo najee
dvoulazne volumne tablice u kojima su nezavisne varijable prsni promjer i
totalna visina stabla;
Obradit emo ih u sklopu ove nastavne cjeline
Pri odreivanju volumena sastojina koristimo jednoulazne volumne tablice
tarife u kojima je najee koritena nezavisna varijabla prsni promjer stabla.
Obradit emo ih kada budemo raunali volumen sastojine

Naini izrade (konstrukcije) dvoulaznih tablica

Grafike metode ili metode harmoniziranih krivulja

Nomogramske metode
Raunske metode ili regresijske metode

Grafike metode ili metode harmoniziranih krivulja

Veliki broj sekcioniranih stabala (vie od 5000)

Tablice starijeg datuma autora Schwappach (6069 stabala
hrasta, 17000 stabala obinog bora), Grudner i Horn (12180
stabala bukve), Baur (22860 stabala smreke), Schuberg (5450
stabala jele), Bhmerle (6307stabala crnog bora) i drugi.
Radi se prikazu niza krivulja koje predstavljaju ovisnost
volumena o promjeru unutar visinske klase (slika a na
slijedeem slajdu), odnosno ovisnost volumena o visinama
unutar debljinskog stupnja (slika b na slijedeem slajdu).

Nomogramske metode

Koristi se manji broj sekcioniranih stabala

Radi se poznavanju hipotetske volumne ravnine
( v = k d2h) koja se korigira s obzirom na snimljene
veliine (d, h, v) sekcioniranih stabala, kod toga se
koristi nomogram i funkcijski papir (log-log)
Ovu metodu uveli su amerikanci Donald Bruce i L.
H. Reineke, 1929. god., kod nas su Emrovi, Glava i
Pranji 1964. god. napravili tablice za johu.

Raunske metode

koriste manji broj sekcioniranih stabala koja su pomno

odabrana
najtonije su, te se danas jedino i primjenjuju.
primjena elektronskih raunala i statistikih paketa za
provedbu regresijskih analiza

PC
Metoda najmanjih kvadrata (Biometrika)

Potrebno je znati matematiki izraz ovisnosti volumena

stabla o prsnom promjeru i visini stabla
logian tijek funkcije bez obzira na R2
Izbor algoritama se ini na osnovu iskustva

Neki od matematikih izraza kod kojih

je v = f(d,h)

v = b0 + b1 g H Stoate 1945
v = a d 2 h Spurr 1952
v = d 2( b0 + b1h ) Ogaya
v = b1d 2 + b2 d 2 h + b3 dh 2 + b4 h 2 Nslund
v = b0 + b1d + b2 d2 + b3 dh + b4 d 2h Meyer
v = d 2 h / (b0 + b1 d ) Takata
v = a d b h c Schumacher-Hall (u RH najpopularnija jednadba)

Skoro sve tablice domaih autora su napravljene raunskim

putem, uz primjenu Schumacher-Hallove formule:
piranec, M., 1975: Drvnogromadne tablice (obina bukva, hrast lunjak, hrast kitnjak), Radovi, br. 22, umarski institut
Jastrebarsko, 262 str.
Bezak, K., 1992.: Tablice drvnih masa cera, crnog bora i obinog bora, Radovi, br. 5, izvanredno izdanje, umarski institut
Jastrebarsko 230 str.
Pranji, A., Luki, N., 1986: Oblini broj i dvoulazne tablice volumena crnike (Quercus ilex L.). Glas. za um. pokuse, posebno izd.
2: 166 177, Zagreb
Benko, M., Novotny, V., Vrbek, B., Szirovicza, L., 2000: Volumne tablice hrasta medunca. Radovi br. 8, izvanredno izdanje,
umarski institut Jastrebarsko, str. 69.
Emrovi, B., Glava, V., Pranji, A., 1962: Tablice drvnih masa za poljski jasen (F-movarno stanite, Q-vlano stanite, C-suho
stanite), Poljoprivredno umarska komora NRH, Zavod za dendrometriju F Zagreb, str. 8.
piranec, M., 1975: Drvnogromadne tablice, Radovi, br. 22, umarski institut Jastrebarsko, 262 str.
Cestar, D., Kovai, Dj., 1982: Tablice drvnih masa crne johe i bagrema, Radovi, br. 49, umarski institut Jastrebarsko, 149. str.
Cestar, D., Kovai, Dj., 1981: Tablice drvnih masa domaih i euroamerikih topola, Radovi, br. 42, umarski institut Jastrebarsko,
176. str.
Cestar, D., Kovai, Dj., 1979: Tablice drvnih masa bijele vrbe (Salix alba L.), Radovi, br. 38, umarski institut Jastrebarsko, 81.
str.
piranec, M., 1976: Tablice drvnih masa jele i smreke. Radovi, br.29, umarski institut Jastrebarsko, 119. str.
Benko., M., Novotny, V., Szirovicza, L., Bezak, K., Vrbek, B., 1997: Volumne tablice alepskog bora. Radovi, br. 6, izvanredno
izdanje, umarski institut Jastrebarsko, str. 139.

Primjer izrade dvoulazne tablice za

obinu jelu

Parametri?

Krupno drvo
Vezano uz metodu sekcioniranja pri emu se ista
poinje od debljih dijelova odnosi se takoer na
volumen dijelova debljih od 7 cm

Volumen ega:
-Stabla s korom i granama do 7 cm debljine na
tanjem kraju
-Ukljuen volumen panja
Kako znamo?
pie u radu u kojem su tablice objavljene
ili u radu u kojem je prvi puta spomenuta
metodologija izrade
Kako je nastala tablica za krupno drvo za jelu?
Korekcija tablica za ukupnu drvnu masu na
temelju postotnog udjela volumena grana
debljine 3-7 cm
Zato ne model i za krupno drvo? - vidi tablice
za Medunac

Parametri za ukupnu drvnu masu (volumen)

Za krupno drvo oblini broj iznosi 0,441

Vjerojatno gruba pogreka (tipfeler) kod

parametra a za Veliku kapelu. Ako bi
vrijednost parametra umjesto -4,485
iznosila -4,285 to je neprimjetna razlika
na prvi pogled, dobili bi slijedee rezultate

Parametri (izjednaenja)i za krupno drvo i za ukupnu drvnu masu

Volumen ukupne drvne mase mora uvijek biti

vei od volumena krupnog drva!!!

Opseg primjene dvoulaznih tablica

Prije upotrebe potrebno je ispitati

primjenjivost tablica.
Usporedba stvarnih volumena stabala i
volumena po tablicama
VT VS
Primjenjivost se moe raunati prema
P
*100
VT
Bruceu
Bruce smatra da razlika treba biti manja
od 0,5%, te ako je vea od 1%, tablice
nisu primjenjive.
Srednje postotno odstupanje SPO (vs vt ) *100 * 1
vt
N
Raunski biometrika

Neki od testova (npr. hi-kvadrat)

Koeficijent determinacije (R2)

Ravnomjerna rasporeenost reziduala po
cijelom rasponu podataka

Ekstrapolacija

3. Teina stabla i njegovih dijelova

Prednost

Vaganje

Teina ovisi o gustoi drva i vlanosti

Oblik debla nema nikakvog znaenja

Brzo, jednostavno, objektivno
Gubi se poetna prednost u odnosu na odreivanje volumena

Metode odreivanja teine iz volumena i volumena

iz teine

Konverzijski faktori
Regresijske linije

Tablice teine