Kroatisch

Njemaki zdravstveni sistem

Putokaz za migrantice i migrante

Zdravlje ruka u ruci

Impressum
Das deutsche Gesundheitssystem
Ein Wegweiser fr Migrantinnen und Migranten
Gesundheit Hand in Hand
Herausgeber:
BKK Bundesverband
Kronprinzenstrae 6, 45128 Essen
Internet: www.bkk.de
Konzeption, Inhalt und Erstellung:
Ethno-Medizinisches Zentrum e.V. (EMZ)
Knigstr. 6, 30175 Hannover
E-Mail: ethno@onlinehome.de
Internet: www.bkk-promig.de
Koordination: Ramazan Salman und Bjrn Menkhaus (EMZ)
Redaktion: Ramazan Salman, Bjrn Menkhaus, Stephanie Knostmann
Lektorat: Stephanie Knostmann
bersetzung: Dolmetscherdienst - Ethno-Medizinisches Zentrum e.V.
Gestaltung & Satz: Taner Yksel (www.designt.de)
Fotographie: Mike Brockschmidt (www.mike-brockschmidt.de)
Druck: Horstmann-Druck (www.horstmanndruck.de)
Das Ethno-Medizinische Zentrum e.V. wird durch das Niederschsische
Ministerium fr Soziales, Frauen, Familie und Gesundheit sowie durch die
Stadt und Region Hannover institutionell gefrdert.
Wenn in diesem Wegweiser Personengruppen benannt sind, wird im
folgenden die mnnliche Schreibweise verwendet. Es sind aber weibliche
und mnnliche Personen gleichermaen gemeint. Dies geschieht aus
Grnden des besseren Leseflusses und ist nicht als diskriminierend zu
verstehen.
Alle Rechte vorbehalten. Das Werk ist urheberrechtlich geschtzt. Jede
Verwertung in anderen als den gesetzlich zugelassenen Fllen bedarf
deshalb der vorherigen schriftlichen Genehmigung des Herausgebers.
BKK und das BKK Logo sind registrierte Schutzmarken des BKK
Bundesverbandes.

Stand: August 2005

Pozdravna rije
Zdravlje ruka u ruci osnovna misao Putokaza kroz Njemaki zdravstveni sistem je ozbiljno zamiljen. Nitko u Njemakoj nee biti ostavljen
sam, ako se razboli i ako mu je pomo potrebna. U tom smislu ta broura
daje migratkinjama i migrantima vana obavjetenja kako bi se brzo u
Njemakim medicinskim slubama orijentisali i nali prave puteve do
odgovornih lica.
Zdravlje ruka u ruci - to znai takoer, da se vlastita odgovornost i
solidarna pomo u sluaju bolesti meusobno dopunjavaju. Vlastita
odgovornost znai preuzimanje odgovornosti za svoje zdravlje, koliko je
to mogue. Zdrav i svjestan nain ivljenja, blagovremena zdravstvena
preventiva, aktivno uestvovanje na bolesnikom ljeenju i rehabilitacija
slui tome, da se nastup bolesti i smjetnji izbjegne, ili da se odgodi i njene
posljedice da se prevaziu. Takoe u tom smislu pokazuje ova broura
pravac prema zdravstvenim institucijama, koji ovdje mogu pomoi i dati
odreene savjete.
U nadi, da se sve nove sugraanke i sugraani u Njemakoj to prije
osjeaju kao kod kue, elim Vama dobar start u budunost.
Ulla Schmidt
Savezni ministar za zdravlje i socijalnu sigurnost

Pozdravna rije
Zdravstveni putokaz Zdravlje- ruka u ruci / njemaki zdravstveni sistem,
izdat je od saveznog udruenja poduzetnikih zdravstvenih osiguranja I
Etno-medicinskog centra Hannover e.V., izdato je trenutno drugom izdanju
i napisanom na devet jezika. Ova broura olaksava migrantkinjama i
migrantima bolje snalazenje u njemakom zdravstvenom sistemu i time
da ovaj sistem bolje koriste za svoje potrebe.
Samosvjesno i efektivno koritenje zdravstvenih ponuda od strane
migrantkinja i migranata, se moe samo tada razviti, kada im se osnove
ovog sistema na razuman nain prenesu. Ovo su pretpostavke za
jedan ravnopravan dijalog izmeu ponude i korisnika, u korist prava
pacijenata.
Kroz projekat Sa migrantima, za migrante, u ijem okviru je i nastao
ovaj zdravstveni putokaz, je ostvaren dio naela vezanih za budunost i
participaciju u unapreivanju zdravlja za migrantkinje i migrante. kolovanjem ljudi sa migracionom pozadinom i njihovim posredovanjem u
ulozi medijatora se jaaju potencijali ovih ljudi. U suradnji sa njemakim
institucijama e se razviti i daljni izvori kvalifikacija.
Zdravstveni putokaz je jedan vaan korak na putu za bolju participaciju
migrantkinja i migranata na polju zdravstva. Poeljela bih da ova broura
bude vrlo rasprostranjena i time dobije na velikoj djelotvornosti.
Marieluise Beck
Badlena slubenica pri Saveznoj vladi za migraciju, izbjeglice i
integraciju

Sadraj

Nama je stalo do Vaegzdravlja!

Poduzetniko zdravstveno osiguranje BKK Vas informira

1. Zdravstveno osiguranje
Obvezno zdravstveno osiguranje

Usluge obveznog zdravstvenog osiguranj

biranje osiguranja
samodoprinos

8
Tko je obvezno zdravstveno osiguran?

Osloboenje od nadoplate

Davanja po Zakonu za potraioce azila

Slobodno

Nadoplate i

Privatno zdravstveno osiguranje

Davanja po Saveznom zakonu o socijalnim

pitanjima SGB XII (socijalna pomo)

2. Kod ljenika

18

Koji bi mi ljenik odgovarao?

ponijeti kod ljenika
informirati o tome:

Pripreme pred odlazak ljekaru

Razgovor sa ljenikom

ta biste morali

Obaveza utnje

Redovni preventivni pregledi

Lijenik Vas mora

Cijepljenje

3. U ljekarni

24

4. Kod zubara

26

Prevencija i bonus knjiica

Samodoprinosi

Vjetake zube

Plan lijeenja i trokova

Privatna zdravstvena osiguranja

Popravak zuba u inostranstvu?

5. U bolnici
Izbor odgovarajue bolnice
bolnicom

30
Ljenika odredba: Uputa u bolnicu

to je potrebno za boravak u bolnici?

Informacije prije operacije i dunosti lijenika

Anamneza

Ugovor sa

Redovni pregledi

Svakodnevnica u bolnici

Otpust

iz bolnice

6. Javna zdravstvena sluba

39

7. to uiniti u hitnom sluaju?

41

Adrese za dalje informacije

43

Ruka u ruci za Vae zdravlje

48

Biljeke

49

Nama je stalo do Vaeg

zdravlja!
Njemaki zdravstveni sistem se i danas ubraja meu najbolje
na svijetu - ali ne i u najjednostavnije. Ne samo za ljude koji
su tek doli u Njemaku ili koji ovdje nisu tako dugo, teko je
shvatiti kako ovaj sistem funkcionira. Teko za odgovoriti je
i pitanje, da li i kako se moete zdravstveno osigurati. Ili se
pitate kome se moete obratiti, kada se Vi ili lan Vae obitelji
razboli. Da li da idete prvo ljekaru ili direktno u bolnicu? Ako
idete ljekaru, kojem zapravo trebate ii?
Odgovore na ova i slina pitanja daje Vam ovaj Putokaz
kroz njemaki zdravstveni sistem, koji Savezno udruenje
Poduzetnikih zdravstvenih osiguranja ( BKK ) izdaje u suradnji sa Etno-medicinskim centrom e.V. i koji je preveden
na vie jezika. Iako vam moda ne moemo opirno objasniti
sve pojedinosti, ipak Vam ovaj Putokaz daje opirnu pomo
pri orijentiranju. Na kraju ove knjige mozete pronai adrese
slubi, institucija, saveza i drutava, koji Vam mogu pomoi
ukoliko iz Putokaza niste mogli da saznate odgovore na detaljna pitanja.
Ovaj Putokaz je dio inicijative od BKK, koja se zove Vie
zdravlja za sve, a u ijem okviru se sprovode mjere, koje
bi doprinijele aktivnom poboljanju zdravlja. Ove mjere bi
trebale posebno pomoi ljudima, kojima je potrebno posebno unapreivanje, jer su moda posebno zdravstveno
ugroeni ili do sada nisu dovoljno koristili preventivne mjere
za ouvanje zdravlja.
Bilo bi nam drago, ukoliko bi ovim Putokazom uspjeli,
da Ruka u ruci i svi zajedno doprinesemo ouvanju i
poboljanju Vaeg zdravlja.

Poduzetniko zdravstveno osiguranje

BKK Vas informira
o zdravlju i o integraciji u Njemakoj.
Poduzetniko zdravstveno osiguranje (BKK) je na treem
mjestu po veliini, a takoer i najstarije zdravstveno osiguranje u Njemakoj. U ranom 19. stoljeu su radnici i poduzetnici skupa poduzeli inicijativu i osnovali prvo zdravstveno
osiguranje, na principu solidariteta za svoje suradnike i
njihove obitelji. Ovo je bio poetak BKK. Postali su primjer
za cjelokupno obvezno zdravstveno osiguranje (GKV), u
Njemakoj.
Sve do sredine devedesetih godina u dvadesetom stoljeu
je postojala tradicionalna veza izmeu pojedinih osiguranja
BKKi poduzea kojemu pripadaju. Uvoenjem konkurencije
kod osiguranja se iz toga do danas razvilo preko 200 samostalnih i svakome pristupnih poduzetnikih zdravstvenih
osiguranja. 2005. godini su bili 14 mio. ljudi zdravstveno osigurani kod BKK. Pored raznih mjera u individualnoj zdravstvenoj prevenciji, se BKK tradicionalno posebno angauje
u firmama za zdravstveno unapreivanje i tako se, skupa
sa poduzetnicima i radnicima, brine o zdravijim radnim i
ivotnim uslovima.
Poduzetno zdravstveno osiguranje i u budue e iskoristiti
sve svoje mogunosti za kvalitetnije zdravstvene usluge za
sve.
Na to se moete osloniti.

1. Zdravstveno osiguranje
Obvezno zdravstveno osiguranje
Tko u Njemakoj ivi i radi, obavezno je zdravstveno osiguran. Devedeset posto stanovnika su zakonski zdravstveno osigurani i plaaju odreeni mjeseni samodoprinos
zdravstvenom osiguranju. Visina mjesenog samodoprinoso ovisi o visini mjesenog dohotka. Jedan dio plaate Vi,
a drugi dio plaa Va poslodavac. Ako se razbolite ili imate
nesreu i trebate na pregled kod lijenika ili u bolnicu, Vae
zakonsko zdravstveno osiguranje snosi trokove pregleda
osim udjela koji ste zakonski duni nadoplatiti. To znai da
u Njemakoj osigurane osobe zbog bolesti ne mogu doi u
teku financijsku situaciju. Zdravstveno osiguranje ne plaa
samo preglede, nego i lijekove koje Vam lijenik prepie. Ako
zbog bolesti ne moete raditi, poslodavac plaa Vae bolovanje est tjedana. Nakon toga primate jedno odreeno vrijeme prihod od zdravstvenog osiguranja. Obvezno zdravstveno osiguranje, Vas dakle osigurava i u sluaju bolesti.
Trokove pregleda kod lijenika, koji lijei na prirodnoj bazi,
zdravstveno osiguranje ne preuzima.
Zdravstvena osiguranja su s vremenom na vrijeme, na izradi
novih koncepcija vezanih za pruanje svojih usluga. Odredbe o pomoi, doprinosima, bolesnikim uputama drugim
lijenicima, se isto mogu mijenjati. Zdravstveno osiguranje,
kod kojeg ste osigurani, Vas moe informirati o aktualnom
stanju. Posebna pravila vrijede u sluaju oboljenja vezanih
za radno mjestoi ili nesree, koje se mogu desiti na poslu.

Za sve koji su zaposleni postoje odreena pravila. Ako je

zbog dugotrajnijeg oboljenja Vae radno mjesto u opasnosti, onda mogu i druge ustanove preuzeti neophodne mjere
pruanja pomoi.
U zakonski-obaveznom zdravstvenom osiguranju vlada princip solidarnosti. Visina samodoprinosa ovisi samo o visini
plate, a neovisno od toga ima li neko familiju, da li je mukog
ili enskog spola, da li je osoba starija ili esto bolesna. Znai
da osobe, koje vie zarauju, vie i uplauju u zdravstveno
osiguranje nego osobe, koje manje zarauju. U ovom sistemu mladi plaaju za starije, samci za familije i zdravi za
bolesne. Ali ipak svi imaju ista prava na istu pomo.

Tko je obvezno zdravstveno osiguran?

Ovdje se razlikuje izmeu obveznog zdravstvenog i privatnog osiguranika. Obvezno zdravstveno osigurani su radnici
i zaposlenici, kolarci, nezaposlenici, studenti, umirovljenici,
umjetnici i publicisti. lanovi jedne obitelji se mogu besplatno osigurati kod istog osiguranja, ako na primjer nemaju
plau ili samo malu plau (tokom 2005. godini je ta granica
bila po stvarnom stanju do 345 eura odnosno 400 eura
mjesene zarade). Djeca su samo do odreene staresti osigurana, a to je ovisno i o kolovanju. Djeca koja su invalidna,
mogu biti bez ogranienja osigurana kod roditela, ukoliko se
zbog svoje invalidnosti nisu u stanju sami za sebe brinuti.
Zaposlenici, kod kojih je godinji brutodohodak vei od
46.800 Eura (stanje 2005), i privatnici, mogu se obvezno ili
privatno zdravstveno osigurati. ta je privatno osiguranje,
saznati ete detaljnije pod tokom Privatna zdravstvena
osiguranja.

Slobodno biranje osiguranja

Vi sami moete izabrati Vae zdravstveno osiguranje. Bilo
bi dobro, ako bi se Vae osiguranje nalazilo u Vaemu mjestu ili gdje ste zaposleni. Trebate obratiti panju na visinu
mjesenog doprinosa. Visina mjeseniog samodoprinosa
ovisi o Vaoj plai. Ako pronaete osiguranje s niskim
mjesenim doprinosima, moete utediti novac. Trebate se
takoer informirati o tome, ta Vam pojedino zdravstveno
osiguranje prua. Informacije moete dobiti kod potroake
centrale ili u internetu. Najvanije usluge kod svih zdravstvenih osiguranja su iste, ali postoje esto posebne dodatne usluge. Sa zdravstvenom reformom 2004 uveden je i
osiguraki bonus: zdravstvena osiguranja mogu od tada
nagraditi svoje osiguranike, ako se oni, na primjer, posebno brinu za svoje zdravlje, tj. koriste redovno preventivne
preglede. Ukoliko se u sluaju bolesti prvo obrate kunom
lijeniku, onda to Vae zdravstveno osiguranje i novano
nagrauje.
Svako osiguranje odluuje samo o svom bonusnom sistemu. Moda ete nai jedno zdravstveno osiguranje, koje e
dati popust pri nadoplatama ili drugo, koje e savjesnim,
zdravstveno orijentiranim osigurancima nuditi popust na
mjeseni samodoprinos.
Ako sa Vaim sadanjim zdravstvenim osiguranjem niste zadovoljni, moete u roku od dva mjeseca dati otkaz i izabrati
novo osiguranje. Uslov je u svari, da ste pri istom zdravstvenom osiguranju bili najmanje 18 mjeseci osigurani, osim
ukoliko su oni povisili mjeseni samodoprinos. U tom
sluaju moete i prije isteka ovih 18 mjeseci, dva mjeseca
nakon poskuljenja samodoprinosa, promjeniti zdravstveno
osiguranje.

10

Usluge obveznog zdravstvenog osiguranj

Pri davanju svih usluga obveznog zdravstvenog osiguranja, je vano da su one dovoljne, svrhovite i ekonomski
snoljive. To znai, da sve to preko toga prelazi zdravstveno
osiguranje ne plaa. To jest, na primjer, kod umjetnih zuba ili
kod plombiranja, posebne elje pacijenti moraju sami platiti
(kao npr. zlatnu plombu). To isto vrijedi za preglede u bolnici.
Obvezno zdravstveno osiguranje ne plaa ni smjetaj u jednokrevetnu sobu, a ni lijeenje od strane glavnog lijenika.

Usluge zakonski-obaveznog zdravstvenog osiguranja

lijeniki pregledi
prepisani lijekovi (iskljuene pilule protiv zaea i viagra)
boravak u bolnici
lijeniki pregledi za vrijeme trudnoe i poroda, primalja, porodni
prihodi
pregledi za rano otkrivanje bolesti
pregledi za rano otkrivanje bolesti kod djece (U1 do U9 i J1)
cijepljenje (ali ne ukoliko to inite preventivno zbog putovanja u
inozemstvo)
preventivna stomatologija, i zubarski pregledi, samo djelomino
umjetne zubi
naknada plae za vrijeme bolovanja (i za zaposlenike koji njeguju svoju
bolesnu djecu)
psihoterapija
preventivna medicina i rehabilitacija, toplice
za pojedine sluajeve putne trokovi/ bolesniki prjevoz
kuna njega bolesnika, ako se kroz to moe skratiti boravak u bolnici i
ako lanovi obitelji nisu u mogunosti preuzeti njegu bolesnika
po posebnim uvjetima jedna kuna pomonica, ako se bolesnik nalazi
u bolnici na rehabilitaciji ili na preventivnom pregledu
pomona sredstva lijeenja (bolesnika gimnastika, govorne terapije,
masae)
pomona sredstva (invalidska kolica, pomone sprave za sluh, ali ne
naoale)

11

Ako elite primati kvalitetnije usluge koje ne spadaju u Vae

obvezno zdravstveno osiguranje, moete naknadno napraviti dodatno privatno zdravstveno osiguranje.Privatno,
dodatno zdravstveno osiguranje moete sklopiti i preko
zakonsko-obveznih zdravstvenih osiguranja.Uvjeti za Vas su
tada uglavnom povoljniji.
Puno zdravstvenih usluga je samo u Njemakoj odobreno.
Zdravstveno osiguranje preuzima jedan dio trokova od
ambulantnih pregleda u evropskim dravama. A ako se radi
o stacionarnom lijeenju u bolnici u inozemstvu, potrebno je
prije lijeenja nabaviti odreenu potvrdu Vaeg osiguranja.

Nadoplate i samodoprinos
Pri koritenju mnogih usluga zakonski-obaveznog zdravstvenog osiguranja, osigurane punoljetne (od 18 godina) osobe
moraju raunati sa nadoplatama i jedan dio moraju sami
platiti.
Trebate sauvati sve raune o nadoplatama i skupljati ih
zajedno sa potvrdama o plaenim posjetama ljekara. Ukoliko Vi i Vaa obitelj preete odreenu novanu granicu s
nadoplatama, zdravstveno osiguranje Vam moe vratiti dio
te nadoplate. Ili ete do kraja godine biti osloboeni daljih
nadoplata. Mnoga zdravstvena osiguranja nude besplatne
knjiice za priznanice, u koje Vam mogu biti upisane sve
nadoknade.

12

Nadoplate i samodoprinos
Ljeniki pregledi: Taksa od 10 Eura po kvartalu i ljekaru. Ko u jednom
kvartalu dobije od ljekara pismenu uputu da ide drugom ljeniku, ne
mora ponovo platiti taksu. Ukoliko Vas ljenik uputi zubaru, kako biste
lijeili zub, onda ovo pravilo ne vai.
Takse nisu potrebne kod kontrolnih pregleda kod zubara, preventivnih
pregleda ili cijepljenja.
Lijekovi i zavojna sredstva: Nadoplata od 10 posto od cijene, najmanje
5 Eura, a najvie 10 Eura po lijeku ali ne vie od cijele cijene lijeka;
Lijekove, koji nisu prepisani, plaate sami. Izvan normalnog radnog
vremena apoteke, mogue je, da po jednom lijeku trebate dodatno
nadoplatiti 2,50 eura.
Lijekovi, kuna njega bolesnika: Nadoplata od 10 posto cijene + 10 Eura
po receptu
Pomona sredstva: Nadoplata od 10 posto po pomonom sredstvu, a
najmanje 5 Eura i najvie 10 Eura;
Kod pomonih sredstava koje troite, nikada vie od 10 Eura u mjesecu.
Bolniko lijeenje: 10 Eura na dan, najvie 28 dana u godini
Preventiva u odjelu bolnice i rehabilitacija: 10 Eura po danu, kod dodatnog lijeenja najvie 28 dana u godini
Banje za majke i oeve: 10 Eura po danu
Zubno-tehnika sredstva: Ukoliko redovno posjeujete zubara, onda
ete za regularni medicinski zahvat platiti samo jedan odreeni iznos
(vie o tome u poglavlju Kod zubara).
20 procenata dobivate kao bonus, ukoliko moete dokazati redovne
preglede zadnjih pet godina;
Daljnih 10 procenata dobivate prilikom dokaza o redovnim pregledima
u zadnjih deset godina

13

Osloboenje od nadoplate
Da nitko ne bi bio financijski ugroen kroz nadoplate, postoje
odreene mogunosti osloboenja. Djeca i mladi (do 18. godina) su osloboena svih nadoplata. Izuzeci: putni trokovi
do ljenika, vlastiti doprinos za umjetne zube i stomatoloke
zahvate.
Opta novana granica nadoplate iznosi 2% od godinjeg
brutodohotka. Ko je zbog tekog kroninog oboljenja stalno
na lijeenju, moe postaviti zahtjev kod svog osiguranja i
tada je duan da plaa nadoplatu samo u iznosu od 1 %
godinjeg dohodka. U porodicama se godinji brutodohodak izraunava po zaradi svih lanova, prijavljenih u jednom
kuanstvu. To su brani ili vanbranih partneri i njihova
familijarno osigurana djeca. Da bi se familije financijski rasteretile, taj se ukupni brutodohodak umanjuje za sumu, koja
se daje kao popust za sve familije.
Posebna pravila su doneena za osobe koje primaju pomo
po Saveznom zakonu o davanju socijalne pomoi po SGB
XII, a to je pomo za sigurnost u starosti, za osobe sa smanjenom radnom sposobnou, kao i za osobe, koje primaju
dodatnu pomo za ivot, po zakonu o Saveznoj opskrbi
zbrinjavanju (briga o rtvama rata).
U svrhu osloboenja plaanja od nadoplata kod zubnotehnikih sredstava vrijede posebni uslovi, o kojima se
moete raspitati kod zdravstvenog osiguranja.

Privatno zdravstveno osiguranje

Osoba koja ispunjava posebne uslove (na primjer, kad
je brutodohodak vii od 46.800 Eura godinje, onaj ko je
dravni slubenik ili samostalan djelatnik), moe se privatno
zdravstveno osigurati. Drugaije od zakonski-obaveznog

14

zdravstvenog osiguranja je to, da visina samodoprinosa u

privatnom zdravstvenom osiguranju nije vezana za godinja
primanja. U privatnom zdravstvenom osiguranju su sklapanjem ugovora odreene usluge koje moete koristiti.
Visina samodoprinosa je ovisna od vrste usluga koje koristite, te od njihovog obima kao i od pola, starosti i zdravlja
osiguranika. Tim ugovorom se mogu naznaiti i posebne
usluge, kao na primjer umjetni zubi, lijeenje od strane glavnog ljekara, jednokrevetne sobe u bolnici, itd. U privatnom
zdravstvenom osiguranju plaaju starije i bolesne osobe
vie nego mlae i zdrave osobe. ene plaaju vie nego
mukarci. Visina samodoprinosa u privatnom zdravstvenom
osiguranju, se odreuje prema riziku koje osiguranje pridjeli
osiguraniku. Onaj ko je privatno zdravstveno osiguran, mora
najprije sam snositi sve trokove, kao npr.: platiti ljekara,
bolnicu i lijekove, a ti mu trokovi bivaju kasnije djelimino
ili u cijelosti isplaeni.

Davanja po Zakonu za potraioce azila

Potraioci azila, osobe koje su dune da napuste zemlju
ili osobe koje iz meunarodnih, politikih ili humanitarnih razloga imaju status o trpljenju,tj. Duldung ( defacto-Flchtling), se obino ne mogu zakonski-obavezno
zdravstveno osigurati. Najranije nakon tri godine boravka
mogu biti osigurani u zakonskom zdravstvenom osiguranju, osim ako je prije toga priznato azilsko pravo. Oni imaju
pravo na pomoi po Zakonu za potraioce azila.To pravo
vrijedi neogranieno kod akutnih oboljenja. U suprotnosti
od zakonski-obavezno zdravstveno osiguranih osoba, oni
imaju posebna ogranienja. To vai na primjer, kod zubarskog lijeenja, naroito za umjetne zube i zubno-tehniko
i kirurko lijeenje. Pravo postoji samo kod akutnog lijeenja
ili oboljenja. Vjetake zube se dobivaju samo onda, ukoliko
su oni neodgodivi ili ako bi bez lijenike pomoi dolo do

15

posljedica, tj. poslijedice ve postoje. Ogranienja postoje

takoer kod kroninih bolesti. Ovdje pomo obuhvata samo ono, to je za osiguravanje zdravlja potrebno. To pravo
postoji, samo ukoliko bi bez lijeenja dolo do pogoravanja
zdravlja, drugih bolesti ili ako prijete trajne posljedice. Ako
sumnjate, to Vam jedno lijeenje nije odobreno, obratite se
savjetnom uredu za pacijente ili organizacijama za uzajamnu
pomo.Te ustanove Vam mogu pomoi da rijeite nastalu
situaciju.

Davanja po Zakonu za potraioce azila na koje Vi imate

pravo:
preventivni pregledi tokom trudnoe, pomoi za porod i nakon poroda
medicinski preventivni pregledi kao u zakonski-obaveznom zdravstvenom osiguranju: djeiji pregledi U1 do J1, ginekoloki preventivni
pregledi, godinje preventivne mjere otkrivanja raka za ene od 20 i
mukarce od 45 godine ivota te opi zdravstveni pregledi za sve osobe od 35 god. (svake dvije godine)
polugodinje preventivne stomatoloke preglede za djecu i mlade
ispod 18 god., a zatim i godinji preventivni pregledi
djeije cijepljenje, tetanus-, difterija-, poliovakcina za odrasle, po osobnom riziku i druge vakcine ( mislite i na zdravstvenu situaciju u Vaoj
domovini)

16

Da biste mogli koristiti usluge po Zakonu za potraioce azila,

morate ljekaru donijeti bolesniku potvrdu. Nju dobijate u
uredu za socialnu pomo ili u slubi gdje predajete zahtjev
za ostalu pomo. Ona vrijedi samo za jedan kvartal.
Kao nosilac pomoi po Zakonu o davanjima potraiocima
azila ste osloboeni vlastitog udjela pri nadoplati za posjetu
kod ljekara, pri nadoplati boravka u bolnici kao i nadoplati za
lijekove ili pomonih sredstava potrebnih za lijeenje.
Od ovih nadoplata Vas oslobaa sluba, kod koje ste prijavljeni ili zdravstveno osiguranje kod kojeg ste osigurani.

Davanja po Saveznom zakonu o socijalnim pitanjima

SGB XII (socijalna pomo)
Za migrante, kojima je prebivalite legalno, a koji ne primaju usluge davanja po Zakonu za potraioce azila i koji
nisu privatno ni zakonsko-obavezno zdravstveno osigurani,
su namjenjena davanja po Saveznom zakonu o socijalnim
pitanjima po SGB XII. Ako primate vie od mjesec dana socijalnu pomo,onda ete biti zakonski-obavezno zdravstveno
osigurani. Ured za socijalnu pomo e od Vas zahtjevati, da
izaberete jedno zakonsko-obavezno zdravstveno osiguranje, i prijavite Vas tamo. Ako prijava u zakonski-obavezno
zdravstveno osiguranja ne dolazi u obzir, onda se mora
podnijeti zahtjev kod zaduenog ureda za socijalnu pomo,
da bi se dobila potvrda za ljeenje i odobrenje za odreene
trokove. Pravo na to ima onaj, ko ima matrijalnih potekoa
(nema dovoljno prihoda, nema zdravstveno osiguranje) i
kod koga su medicinske potrebe za lijeenje neodgodive.
Vano je, da uredu za socijalnu pomo priloite potrebnu i
odgovarajuu dokumentaciju.

17

2. Kod ljenika
Koji bi mi ljenik odgovarao?
Svejedno je, jeste li privatno ili zakonski-obavezno zdravstveno osigurani, u Njemakoj moete sami izabrati ljenika.
Zakonski-obavezno zdravstveno osigurane osobe mogu
izabrati ljekare koji su pod ugovorom sa osiguranjima, a to
su skoro svi ljekari.
Ovdje razlikujemo izmeu kunih ljekara i specijalista. Kuni
ljekari su ljekari opte prakse, djeiji ljekari a neki su i internisti. Po mogunosti bi trebali uvijek otii kod istog kunog
ljekara, jer Vas on najbolje poznaje, a time i Vae zdravstveno stanje. On je taj, koji Vas po potrebi upuuje specijalisti.
Specijalisti su ljekari - strunjaci na jednom polju, a to su na
primjer ljekari za enske bolesti (ginekolozi) ili ljekari za uho,
grlo, nos. Ukoliko obolite, moete i sami otii odmah specijalistu, ali ete onda morat platiti i dodatno naknadu za posjetu toj ordinaciji. Neka zdravstvena osiguranja nagrauju
svoje osigurane osobe, ako potrae najprije kunog ljekara.
Prije nego to se odluite za jednog ljekara, razmislite u miru
ta Vam je vano. Moda elite radije kod ljekarke nego kod
ljekara.Moda mjesto, gdje se ordinacija nalazi, igra jednu
veliku ulogu, zato jer ste ovisni o gradskom prevozu. Takoer
se isplati uporediti radno vrijeme razliitih ljekara. Isto tako
se moete raspitati, da li je ordinacija esto puna i da li se
esto mora dugo ekati.
Dobar ljekar bi Vas trebao tano sasluati i sve razumljivo
objasniti;.sta on radi i zato odreeno ljeenje preporuuje.
On surauje s drugim ljenicima, to jest upuuje Vas po
potrebi specijalistu.

18

Ako niste zadovoljni s Vaim ljekarom ili nemate povjerenja

u njega, onda moete jednostavno otii drugom ljekaru. Ali
to nemojte esto raditi. Jer svaki ljekar Vas mora opet prvo
upoznati, a i Vi njega. Takoe se prilikom stalnog mijenjanja
moe desiti da se neki pregledi dvostruko urade, a isti mogu
biti kao na primjer rentgen, rizini za zdravlje.

Pripreme pred odlazak ljekaru

Prije nego to odete ljekaru potrebno je da se pripremite za
ljekarski pregled. Vi moete sebe tano posmatrati i napisati
Vae potekoe ili bolove. Napiite isto tako, koje lijekove
trenutno koristite i da li ste u posljednje vrijeme bili kod
drugoga ljekara. Vi moete sebi takoe napisati pitanja, koja
mislite postaviti ljekaru. Ako ne znate dobro njemaki jezik,
bitno je da povedete nekoga kao tumaa. Zdravstveno osiguranje ne mora snositi trokove za tumaenje kod ljekara.
Vi moete povesti rodbinu ili prijatelje kod ljekara, koji bolje
razumiju njemaki jezik. U mnogim gradovima postoji jedan
registar, gdje su navedeni svi ljekari sa poznavanjem stranih
jezika ili kod kojih osoblje ordinacije govori vie jezika.
Najbolje je putem telefona napraviti unaprijed termin za
Va pregled. Tako moete izbjei dugog ekanja. Ako trebate termin, zato to ste akutno bolesni i zato to Vam nije
dobro, recite to odmah u telefonskom razgovoru, jer e te
tako dobiti bre termin. Naravno moete otii i bez termina,
u toku radnog vremena ordinacije, ali onda trebate raunati
na due ekanje.

19

Ukoliko Vam je skroz loe ili ste jako slabi i ne moete zbog
toga ii kunom ljekaru,onda e on doi kod Vas. Koristite tu
mogunost kunog lijeenja samo po potrebi.

ta biste morali ponijeti kod ljenika

Obavezno ponesite Vau magnetsku zdravstvenu karticu
ili Vau bolesniku potvrdu kod ljekara. Takoer ponesite
spisak lijekova koje koristite. Moda Vam ljekar zatrai i
knjiicu sa vakcinacijama, knjiicu alergija ili slike rentgena,
ako ste u zadnje vrijeme bili na rentgenu. Prilikom posjete
kunom ljekaru, biste trebali ponijeti i neto novca. Posjeta
ljekaru kota po kvartalu 10 Eura. Tu takozvanu taksu trebate
platiti direktno u ordinaciji. Ukoliko u ovom vremenskom periodu trebate posjetiti i drugog ljekara ili specijalistu, traite
da Vam izdaju jednu uputnicu. Tu uputnicu trebate ponijeti
sa sobom kada idete tom ljekaru, jer inae morate ponovno
platiti 10 Eura.

Razgovor sa ljenikom
Objasnite ljeniku u miru, zato ste doli i koje potekoe i
bolove imate. Pazite na to, da on razumije ta Vi govorite,
te da Vi razumijete, ta on govori. Uvijek priupitajte, ukoliko
niste neto razumjeli.
Budite iskreni prema Vaem ljekaru i nemojte mu nita zatajiti, npr. ako puno puite ili ako pijete alkohol. Nemojte
uljepavati Va nain ishrane ili Vae sportske aktivnosti.

20

Lijenik Vas mora informirati o tome:

Lijenik Vas mora informirati o tome:

Koju bolest Vi vjerojatno imate
Koje lijeenje on preporuuje
Kako to lijeenje djeluje, koliko dugo traje, koji rizici postoje i da li je
popraeno bolovima
Smiruje li lijeenje samo bolove ili lijei bolest
Postoje li mogunosti druge vrste lijeenja

Ukoliko imate sumnje u lijekove ili u lijeenje, koje Vam je

lijenik predloio, razgovarajte sa njim o tome. Ako Vam
lijenik propie lijekove, onda je bitno, da ih koristite i to
tano tako kako Vam je ljekar to preporuio! Ako se nakon
koritenja lijekova osjeate loije ili osjetite kontradikcije,
morate za svaki sluaj popriati s Vaim lijenikom o tome.
Ako prestanete samovoljno piti lijekove i odete ponovo kod
lijenika zato to Vam se stanje nije popravilo, recite mu otvoreno, da lijekove niste uzimali. Lijenik inae to ne moe
znati i za Vae daljno lijeenje bi mogao izvui pogrean
zakljuak. On bi tada mogao misliti, da je lijek bio preslab i
mogao bi Vam propisati neto jae!

Obaveza utnje
Lijenici i osoblje jedne ordinacije ne smiju drugima priati
ili izjaviti bilo to o Vama, Vaem zdravlju ili o Vaoj obitelji.
To znai, da lijeniku moete otvoreno rei, koje okolnosti bi
mogle uticati na Vae zdravlje. Bez Vae izriite saglasnosti,
lijenik ne smije ni Vaem (branom) partneru, ni bilo kome
drugome iz Vae obitelji dati bilo kakve informacije.

21

Redovni preventivni pregledi

Da bi se mogla bolest na vrijeme otkriti i lijeiti, postoji u
SR Njemakoj mogunost koritenja redovitih preventivnih pregleda. Ti su plaeni od zdravstvenog osiguranja. Za
dobrobit Vaeg zdravlja, udite savjesni i koristiteg te preglede!

Redovni preventivni pregledi

Godinje ginekoloke mjere otkrivanja raka
za ene od 20 god (trbuha).
Godinji ginekoloki pregledi grudi
za ene od 30 god.
Preventivni pregledi raka crijeva
za ene i mukarce od 50 god.
Preventivni pregledi raka
za mukarce od 45 god (kod urologa, interniste ili kunog lijenika).
Opi pregled
za ene i mukarce od 35 god (Prevencija razliitih bolesti i rizika),
svake dvije godine.

Cijepljenje
Zarazne bolesti (infekcije) i danas nisu beznaajne. Jo uvjek
oboli godinje tisue ljudi s opasnim zaraznim bolestima.
Zato je vrlo bitno koristiti mogunost preventivnih pregleda.
Cijepljenje Vas titi od puno zaraznih bolestiju i s njima spojenih zdravstvenih rizika.

22

Djeca se skoro uvijek u okviru djeijih pregleda cijepe, to

znai, da je veina djece u Njemakoj protiv najbitnijih bolesti cijepljena. Odrasle osobe esto zapuste cijepljenje. Ako
ne ivite jo tako dugo u SR Njemakoj, onda se informirajte
kod lijenika o potrebnim cijepljenju! Ne zaboravite, da je
djeije cijepljenje i u odraslim godinama potrebno redovno
obnavljati. Tu su bitna cijepljena protiv tetanusa, difterije
i djeije paralize. Cijepljenje moete kod kunog lijenika
obaviti. Trokove esto snosi Vae zdravstveno osiguranje. U
to nisu ukljuena cijeplenja za putovanje, kao na primjer za
daljna putovanja u inozemstvo.
Sva cijepljenja su upisana u iskaznici cijepljenja, koju morate
na svako cijepljenje ponijeti. Ako jo nemate iskaznicu za
cijepljenje upitajte Vaeg kunog lijenika.

23

3. U ljekarni
Lijekove i zavojna sredstva u Njemakoj normalno samo
moete dobiti u ljekarni. Ljekarne imaju jedno veliko crveno
A iznad vrata.
Tu moete dobiti nepropisane lijekove
kao i propisane lijekove. Nepropisani
lijekovi su na primjer sprej za nos, tablete protiv munine na putovanju ili
lijekovi protiv glavobolje. Takve lijekove
moete kupiti bez lijenikog recepta
u ljekarni. Za prepisane lijekove Vam
lijenik mora propisati recept, koji ete predati u ljekarni.
Tada e te dobiti odgovarajui lijek. Zdravstveno osiguranje
samo snosi trokove za lijekove, koji je lijenik propisao.
Ako ste Vi obvezno zdravstveno osigurani, ljekarna trokove
direktno obraunava sa Vaim zdravstvenim osiguranjom. Vi
samo plaate odreenu dodatnu uplatu. Ako je lijek ili ako su
zavojna sredstva jeftinija od odreene dodatne uplate, platit
ete normalno jetiniju cijenu. Privatno osigurane osobe moraju najprije snositi sami troak, koji kasnije obraunavaju
sa svojim osiguranjom. Ukoliko potraite ljekarnu van redovnog radnog vremena, kako biste kupili lijek ili zavojno
sredstvo, moratete platiti 2,50 eura, za takozvanu taksu u
hitnom sluaju.
Moe se desiti, da ljekar potrebne lijekove nema u skladitu i
da ih mora tek naruiti. Veinom je taj lijek sutradan u ljekarni. Ako uzimate jedan lijek redovito, bolje je uzeti novi recept
dok pakovanje nije prazno.

24

Neke lijekove, kao na primjer masti, se prave u ljekarnoj. Ali

veina se proizvodi u velikim farmaceutskim poduzeima.
Pored lijekova i zavojnih sredstva nude ljekarne razliite
proizvode. Od dopunske ishrane do spreja za komarce,od
kosmetike za alergiare do bonbona protiv kalja.
Ljekarne su obino radnim danima u tjednu, od 9 do 18 sati
otvorene. Neke ljekarne su srijedom poslijepodne zatvorene.
Nou i preko vikenda uvijek jedna od ljekarne deura. Koja
ljekarna tada radi, pie u lokalnim novinama, kao i na vratima Vae ljekarne.

25

4. Kod zubara
Neki ljudi se strano boje posjeta zubaru, mada se i taj strah
da sprijeiti. Vei broj zubara je paljiv i trude se, da svom
pacijentu nanesu to manje bola. Ako naete zubara u kojeg
imate povjerenja, popravak zuba nije uznemiravajui.
Ako niste zadovoljni sa zubarom, porazgovarajte sa lanovima
obitelji, prijateljima i poznanicama. Moda Vam oni mogu
preporuiti drugog zubara! Ako ne moete sprijeiti bol,
moda Vas tjei pomisao, da nepopravljeni zubi stvaraju jo
jau bol. Upravo u tim momentima isplati se biti strpljiv na
pola sata ili sat vremena.

Prevencija i bonus knjiica

Naravno ne trebate posjeivati zubara samo kada patite od
bolova ili imate akutne probleme sa zubima. U Njemakoj
svako obvezno zdravstveno osiguranje nagrauje osiguranike ako njeguju zube i redovno idu na preventivne preglede.
Svaki preventivni pregled zubar uvodi u jednu nagradnu
knjiicu. Bonus knjiicu Vam izdaje zubar. uvajte je kao
svoju magnetsku karticu za osiguranike i priloite je kod
svake posjete zubaru. Ako uz pomo bonus knjiice moete
dokazati, da ste godinje najmanje jednom posjetili zubara,
osiguranje poslije moda snosi trokove vjetakih zubi.
Obvezno zdavstveno osiguranje snosi trokove preventivnih
pregleda. Takoer snose trokove za odravanje zubi kao i za
vaenje zubi. To znai, da se i snose trokovi za plombiranje

26

zubi. Meutim to samo vai za sve medicinsko potrebne

poduhvate. Kod plombiranja zuba, osiguranje preuzima
trokove za upotrebljeni materijal kao to je amalgam ili posebni sintetiki materijal. Ako elite punjenje zuba sa skupim
materijalom, npr. sa zlatom, sami snosite dodatne trokove.
Isto vrijedi i za vjetake zube.

Vjetake zube
U niz vjetakih zubi broje se krune kao i trei zubi, tj. proteze i mostovi. U normalnom sluaju zdravstveno osiguranje
snosi samo jedan vrsti iznos za nunu potrebu vjetakih
zubi. Visina ovog vrstog iznosa se izraunava po nunosti
osnovne obskrbe. Ova nuna obskrba se odnosi na usluge
medicinko i zubno-tehniko neizbjenih mjera.To znai da za
jedan odreeni zahvat plaaju uvijek isti iznos.Ukoliko elite
neki drugi, skuplji zahvat, nego je to medicinsko nuno, pored dotiranja osiguranja, morate sami da nadoplatite ostatak
trokova.Ukoliko ste u zadnjih pet godina Vae zube dobro
njegovali i ako ste ili jednom godinje na preventivne preglede zubaru (bonusna knjiica!), onda osiguranje dotira 20 %
vie. Ukoliko niste napunili 18 godina, onda ovo pravilo vai,
ako ste dva puta godinje ili u posjet zubaru.Ako ste zadnjih
deset godina besprijekorno vodili Vau bonusnu knjiicu, onda Vam se ta dotacija od osiguranja povisuje za jo 10 %.
Prije popravka zubi, Vam zubar odredi plan lijeenja i
trokova. Prije tretmana, zdravstveno osiguranje mora odobriti taj plan. Ovaj plan trokova funkcionira po istom principu
kao i predaun trokova za popravak automobila. Bez dogovora sa Vama i Vaim zdravstvenim osiguranjem, zubar ne
smije puno odstupiti od predvienog predrauna.

27

Plan lijeenja i trokova

Zubari esto preporuuju svojim pacijentima zahvate, ije
trokove ne snose zakonski-obavezna zdravstvena osiguranja. U tom sluaju se radi o luksuzu, ije trokove snosite
sami. Ako niste sigurni, pitajte zubara konkretno, koje usluge
plaa zdravstveno osiguranje a koje ne. Ne potpisujte ugovore, koje ne razumijete u potpunosti. Inae Vam prijete skupe posljedice. Vi moete sa zubarom dogovoriti usluge koje
biste plaali sami ili putem dodatnog privatnog osiguranja.
Vae zdravstveno osiguranje e Vam u tom sluaju rado dati
savjet, je li taj zahvat potreban. Poslije tretmana Va zubar
obraunava trokove sa zdravstvenim osiguranjom, a Vi
primate raun o Vaem dodatnom troku. Ako Vam ispostavljeni raun nije jasan ili ako je usluga na kraju krajeva skuplja
nego u predvienom planu za trokove, obratite se Vaem
osiguranju za savjet!

Samodoprinosi
Va samodoprinos za popravak zubi moe i pored redovne
njege zubi (nagradna knjiica) biti visok, iako moda ve posjedujete bonus u visini od 30%. U tim sluajevima postoji
mogunost reguliranja na osnovu odredbe za naroito teke
sluajeve. Ako imate niska primanja, trebali biste se raspitati
kod Vaeg zdravstvenog osiguranja za tu odredbu. Eventualno e Vam se tada umanjiti Va dio nadoplate. Granice
primanja za odredbu oslobaanja trokova, se svake godine
definiraju iznova. Onaj ko prima socijalnu pomo, pomo za
nezaposlene II (ALG II), ili pomo za izobrazbu uvijek spada
pod kategoriju teki sluaj.
Planirana mogunost izbora za osiguranike zakonskog osiguranja, da od 2005.godine osiguraju privatno popravku
zuba, nije uvaena. Zato svi oni koji su to privatno osigurali,

28

imaju posebnu monost raskida tog ugovora. Tako imate

mogunost da taj ugovor na kraju mjeseca raskinete, tj.da
ga do kraja mjeseca uputite osiguranju. Vano: Ovo posebno
pravilo o raskidu ugovora se odnosi samo na ugovore o privatnom osiguranju zuba, a ne vai za ugovore o dodatnom
osiguranju.

Privatna zdravstvena osiguranja

U jednom privatnom osiguranju se svaki ugovor individuelno sklapa. Ugovor moe da se odnosi na samo kozmetike
zahvate, tako da Vam tad plaaju npr. keramike zubne
krune. Mjesena premija koju biste Vi u tom sluaju morali
platiti bi bila prema tome jako visoka.

Popravak zuba u inostranstvu?

esto je popravak zuba u inostranstvu jeftiniji nego u
Njemakoj. Prije nego to se odluite za popravak zuba u
inostranstvu, dobro se informirajte, da li Vae osiguranje
snosi trokove popravke. Takoe razmislite i o tome, ta da
radite ako popravak nije zadovoljavajui, te ako su dodatne
popravke potrebne i ko snosi trokove u tom sluaju. U
takvim sluajevima se jeftini popravak zuba u inostranstvu,
moe ispostaviti kao jako skup podhvat. Razmislite takoe o
tome, da li se takav poduhvat isplati, ako uraunate i putne
trokove. Obraamo Vam panju, da zubarski tretman moe
biti veliko zdravstveno optereenje, tako da Vam savjetujemo, da radi nekoliko stotina eura, ne poduzimate vie
zubarskih zahvata u kratkom vremenskom roku.

29

5. U bolnici
Izbor odgovarajue bolnice
Va lijenik odluuje, morate ili nemorate li za lijeenje bolesti ili radi operacije u bolnicu. Kao osiguranik obveznog
zdravstenog osiguranja samo Vas mogu uputiti u javne
bolnice. To npr. mogu biti i medicinski centri fakulteta. Usluge u privatnim klinikama- klinike koje po 108 SGB V nisu
dozvoljene- za te osiguranike nisu mogue. Va lijenik e
Vas po naredbi za lijeenje u bolnici uputiti u dvije najblie
bolnice Vaeg stambenog prebivalita. Ako se odluite ipak
za treu bolnicu eventualno sami snosite dodatne trokove.
U tom sluaju razgovarajte s Vaim lijenikom i s Vaim
osiguranjem. Takoer napomenite eventualne religiozne
osobitosti ili elje.

Ljenika odredba: Uputa u bolnicu

Va kuni lijenik ili specijalist Vas upuuje u bolnicu. Ispunjenu uputnicu morate priloiti bolnici. Za neke operacije ne
morate vie ostati u bolnici danima ili tjednima. Neke operacije se izvravaju ambulantno ili u praksi specijalista. To
znai, da poslije operacije moete istog dana biti otputeni
iz bolnice. Dui boravak u bolnici se naziva stacionaran
boravak.

30

Ugovor sa bolnicom
Za uputu za stacionirani boravak u bolnici, sklopit ete
pismeni ugovor. Obvezno zdravstveno osigurani nemoraju
plaati trokove unaprijed. Bolnica direktno obraunava sa
zdravstvenim osiguranjom. Jedino materijalno optereenje
koje Vas oekuje, je doplata u visini od 10 Eura po danu.
Ali i tu doplatu samo plaate za prvih 28 dana kalendarske
godine. Obvezno zdravstveno osiguranje(GKV) samo snosi
trokove za medicinsko potrebne poduhvate, paualu za
smjetaj i hranu. Ako u ugovoru navedete posebne elje, kao
npr. lijeenje kod glavnog odgovornog lijenika, smjetaj u
jednokrevetnoj sobi, onda ove trokove morate sami snositi.Vae zdravstveno osiguranje ne snosi tu vrstu trokova.
Eventualno ste osigurani preko dodatnog privatnog zdravstvenog osiguranja. U tom sluaju se preporuuje dostava
potvrde privatnog zdravstvemog osiguranja bolnici. Ako ste
privatno zdravstveno osigurani takoer je mogue da vei
dio trokova morate uplatiti unaprijed.
Ugovor sa bolnicom samo potpiite ako ga u potpunosti razumijete. Posavjetujte se sa prijateljima ili poznanicima koji
dobro govore njemaki jezik. Postavljajte pitanja dok Vam
nije sve jasno i u svakom sluaju uzmite si kopiju.

31

to je potrebno za boravak u bolnici?

to je potrebno za boravak u bolnici?

Postoji red stvari koje morate priloiti za vrijeme boravka u bolnici.
Tu

spadaju i razni dokumenti kao npr.:

Magnetska kartica zdravstvenog osiguranja
Uputa za bolnicu
Osobna karta ili putovnica
Iskaznice cijepljena, iskaznica krvne grupe, iskaznica alergija
itava dokumentacija o Vaem zdravstvenom stanju (slike rentgena,
laboratorijske nalaze, lista medikamenata koje redovno koristite)
Po mogunosti dokumente Vaeg zadnjeg boravka u bolnici
Po mogunosti dan i mjesto zadnje operacije, kao i ime odgovornog
lijenika
Po mogunosti uvjerenje dodatnog privatnog osiguranja za
preuzimanje trokova
Dodatno su Vam potrebne i osobne stvari, kao npr.:
Higijenski artikli
Pidama/ Spavaica
Ogrta
Papue
Runike
Po potrebi naoare
Lijekove
Donje rublje
Dnevnu garderobu
Brojeve telefona od familije i prijatelja
Ime, adresu i broj telefona kunog lijenika
Stvari za slobodno vrijeme: radio sa slualicama, knjige, novine,
asopise

32

 titnik za ui i naoale za spavanje, ukoliko imate lagani san i leite u

sobi sa vie osoba
Malo novca
Ostavite vei dio novca i vrijedne stvari kod kue. Takoer se ne
preporuuje da nosite mobilni telefon sa sobom u bolnicu.

Anamneza
Prije poetka podhvata vodite opirni razgovor sa lijenikom
bolnice. Kroz razgovor lijenik e ustanoviti Vae zdravstveno stanje i povijest Vae bolesti. Budite otvoreni i iskreni u
razgovoru o Vaem zdravlju. Napomenite sve zdravstvene
potekoe. Lijenik bolnice nije uvijek upoznat sa Vaim
zdravstvenim stanjem, kao to je Va kuni lijenik. Budite
iskreni, iako su Vam neki odgovori eventualno nezgodni
(primjer puenje)! Lijenik bolnice, Va kuni lijenik kao i
itavo medicinsko osoblje podlijeu obvezi utnje. Bez Vaeg
odobrenja, njemu je zabranjeno da proslijedi informacije o
Vaem zdravstvenom stanju treim osobama. Iz tog razloga
je vano, da ga informirajte, kome smije dati informacije o
Vaem zdravstvenom stanju (Vaem branom partneru, obitelji, prijateljima?), i koga da nazove u hitnim sluajevima.

Redovni pregledi
Boravci u bolnici i priprema operacije nose sa sobom red
pregleda. Pregledi su bitni, da bi lijenik mogao to temeljitije ustanoviti sliku Vaeg zdravstvenog i bolesnikog
stanja. Redovni pregledi su praeni s vaenjem krvi, rentgen-snimajnjima, EKG za pregled srca i ultrazvuk za pregled
unutranjih organa. U tu kategoriju takoer spadaju CT i magnetska tomografija. Eventualno su neki pregledi neugodni
ali su u isto vrijeme bezopasni.

33

Ako Vam predstoji operacija, tjednima prije e Vam esto

vaditi krv. U hitnom sluaju tokom operacije se Vaa krv,
ukoliko bi to za Vas bilo potrebno mogla upotrijebiti.

Informacije prije operacije i dunosti lijenika

Prije podhvata ljenik Vas opirno mora informirati o
mogunostima i rizicima koji se neposredno veu uz planirani zahvat. Dobro ga sasluajte, postavljajte pitanja i dozvolite, da Vam sve temeljito objasni. Zamolite ljenika da Vam
sve objasni jednostavno i razumljivo. Pitajte za objanjenje
terminologije koju ne razumijete! Najzad morate potpisati
suglasnost za operaciju. Dobro proitajte suglasnost i samo
potpiite to to ste i razumijeli!
Ako Vi ili osoba koja Vas prati na ljenicki termin ne razumije dovoljno njemaki jezik, zahtjevajte tumaa. Bolnice
su u veini sluajeva po Vaem zahtjevu suglasne da pozovu tumaa. Ako je tuma potreban, da bi Vi razumijeli
objanjenje prije operacije, klinika snosi trokove prijevoda.
Prije operacije potrebne su razne pripreme. Mogue je npr.
da se moraju brijati podruja tijela koja se operiraju. Da bi se
to bolje pripremili, upitajte Vaeg ljenika za savjete.

34

Za vrijeme operacije se nalazite pod narkozom. Postoje dvije

vrste narkoze. Lokalna, koja djeluje samo na jedan dio tijela
i opa narkoza koja Vas vodi do dubokog sna. Za narkozu
je zaduen anestezist. Prije narkoze, anestezista e sa Vama
voditi razgovor o prijemu narkoze. Ako se bojite narkoze
ili se brinete, recite mu Vae brige. Anestezista Vam moe
moda oduzeti Va strah i brige, ako Vam objasni postupak
narkoze.
Ako se operirate ambulantno i poslije zahvata direktno
moete kui, vano je da znate, kako da se pripremite prije operacije i kako da se ponaate poslije toga. Za uspjeh
operacije veoma je vano, da sve dobro razumijete i da se
pridravate savjeta ljenika.
Takoer to vai za informacije i savjete koje primate prije stacionarne operacije. Zapamtite od kada ne smijete jesti i piti.
Veoma je vano da se pridravate tih uputa, jer inae moe
doi do tekih komplikacija.
Ako poslije operacije imate jake bolove, odmah to prijavite
medicinskom osoblju.

Svakodnevnica u bolnici
U bolnici ljenici i medicinsko osoblje pokuavaju otkriti
bolesti, lijeiti i sprijeiti daljnje potekoe, olakati zdravstvene potekoe ili pomoi pri poroaju. Pored toga se brinu
za Va smjetaj i ishranu. To znai, da ne morate nositi sa
sobom posteljinu. Vaa obitelj naravno moe doi u posjetu, ali nemoraju Vam donositi hranu u bolnicu. U bolnici

35

dobijate svakodnevno hranu. Ako imate posebne elje, npr.

ako ne jedete meso, recite to na prijemu u bolnici ljeniku ili
medicinskoj sestri. Takoer recite medicinskom osoblju ako
neke prehrambene proizvode ne jedete iz vjerskih razloga.
Nakon toga oni e obratiti panju na to. Vano je, da se informirate, to moete pojesti od hrane koju Vam donese obitelj
u bolnicu, a da ne kodi Vaem brzom ozdravljenju. Hrana u
bolnicama je izmjerena i dovoljna.
Za vrijeme Vaeg boravka u bolnici, mnogo ljudi e biti oko
Vas. Tu je npr. medicinsko osoblje: Glavni lijenik odjeljenja,
kojeg e te najvjerojatnije rijetko vidjeti, lijenik odjeljenja,
lijeniki asistenti, medicinske sestre i njegovatelji. Naravno
tu se nalazi i osoblje za istou i suradnici iz kuhinje. Njih
e te meutim rijetko viati. Mogue je da je u Vaoj bolnici
zaposlen i sveenik ili socijalni radnik.
Lijenici Vas svakodnevno posjeuju. To Vam nudi priliku da
postavljate pitanja za Vae lijeenje i Va oporavak. U sluaju
da je lijeniki tim pod stresom i da nemaju dovoljno vremena za Vas, nemojte im zamjeriti. Kao i bolniarke i lijenici
su esto pod stresom ili pritiskom rada. esto rade preko
vremena, imaju veliki broj pacijenata i moraju misliti na vie
stvari istovremeno.
Moda Vam je neugodno, da se za vrijeme vizite razgovara
o Vaem zdravstvenom stanju pred osobama koje su s Vama u sobi ili pred studentima medicine. Moda i ne elite

36

da Vas pregledaju pred oima drugih. U tim sluajevima je

veoma vano, da to kaete. U mnogim bolnicama postoji
mogunost, da Vas pregledaju odvojeno. injenica je, da to
zadrava ljenika, meutim Vi imate puno pravo na to.
Ako ste smjeteni u viekrevetnoj sobi, moete dobiti probleme sa nesanicom. Kako Vam drugi pacijent ne bi ometao
san, trebalo bi da ponesete naoare za spavanje i vatu za ui.
U bolnicama dan rano poinje. Svi pacijenti se rano bude i
u veini sluajeva u to doba jo nemaju apetit za doruak.
Naalost se ta injenica ne da promjeniti, jer medicinsko
osoblje i lijenici moraju postii sve termine za taj dan.
Moda ete poslije operacije primiti veliki broj posjete. Ako
se Vi radujete toj posjeti,onda to moe utjecati na bre ozdravljenje. Ali prije nego to mama, tata, baka, djed, roak,
prijatelji i Va nogomenti klub dou u posjetu, pomislite
na tri stvari: Kao prvo, primite samo toliko gostiju koliko
moete i podnjeti a da Vam ne smeta. Ako ste umorni ili
slabi poaljite goste kui! Glavni cilj je Va brzi oporavak i
ozdravljenje! Kao drugo: Vaa posjeta treba da se pridrava
oznaenih vremena za posjetu. I kao tree: Nemojte zaboraviti Vaeg susjeda koji sa Vama djeli sobu. Moda je tek operiran i potrebno mu je puno mira. Ako ste u stanju da moete
hodati, najbolje je, da s posjetom napustite sobu i proetate
hodnikom, kroz park klinike ili posjetite kafeteriju.

37

Otpust iz bolnice
Prije nego to napustite bolnicu, treba da se informirajte kada trebate doi na ponovni pregled. Mogue je, da za daljno
lijenje morate jo jednom doi u bolnicu. Moda trebate koristiti odreene lijekove ili posebnu dijetalnu ishranu. Eventualno morate esto na preglede kod lijenika ili se moda i
ne smijete puno kretati. Sasluajte savjete ljenika i ako Vam
je neto nejasno, slobodno pitajte za objanjenje!
Ljenik e Vaem kunom lijeniku predati pismo, tako da
ovaj posjeduje glavne informacije o Vaem boravku u bolnici.

38

6. Javna zdravstvena sluba

Pored ambulantne medicinske obskrbe (veinom kod
ljenika) i stacionirane obskrbe (u bolnici) u Njemakoj
postoji jo trei temelj zdravstvenog sustava: Javna zdravstvena sluba. Te slube se nalaze ili u regionalnim opinama
grada ili su ipak svrstane u zdravstvenu ustanovu grada
(Gesundheitsamt). Rukovodnik regionalne opine odreuje
tko u njegovoj oblasti preuzima odreene funkcije. Najvjerojatnije s Javnom zdravstvenom slubom neete imati vie
kontakta nego sa ljenicima. Ipak, Javna zdravstvena sluba
obrauje bitne zadatke.
Svaka pokrajina za sebe odreuje obim rada Javne zdrastvene slube. U sljedeem e se iz tog razloga samo navesti
primjeri koji su vani za migrante.
Prije upisa u koli, svako dijete obavezno podlijee lijenikom
pregledu u kojem se ocijenjuje, je li dijete u dobrom fizikom
i psihikom stanju za pohaanje kole. esto ti pregledi spadaju u oblast Javne zdrastvene slube. U sluaju dijagnoze,
da dijete ima smetnje u razvijanju, Javna zdrastvena sluba
Vam nudi savjete za mogunosti potpomaganja.

39

Ako su Vam potrebne informacije o cijepljenju, Javna zdrastvena sluba je pored kunog lijenika najpogodniji razgovorni partner. Neke vrste cijepljenja ak podlijeu obimu rada
te institucije. Nastupe li prenosne bolesti, Javna zdrastvena
sluba se brine da ne doe do proirenja bolesti u okolini
oboljelog. Tko poslovno ima dodira sa prehrambenim proizvodima, obvezan je prije prijema rada izvriti lijeniki
pregled poslije kojeg prima potvrdu o zdravstvenom stanju.
Hendikepirani ljudi ovdje takoer mogu potraiti savjet.
Ljudi sa psihikim potekoama ili njihova blinja obitelj
imaju mogunost potraiti savjet kod socijalno- psihijatrijske
slube.
Javna zdravstvena sluba Vam takoer nudi pomo u konfliktnim situacijama za vrijeme trudnoe. Ovdje e te dobiti
potvrdu koja Vam je potrebna prije abortusa ili adresu o
ustanovama koja izdaje gore navedene potvrde. Socijalno
ugroene obitelji ovdje mogu podnijeti zahtjev za snoenje
trokova za prvu opremu novoroenog.
Javna zdrastvena sluba se osim toga i brine o zdravstvenoj
obskrbi manjina i zapostavljenih osoba. U kooperaciji sa
socijalnim ustanovama lijenici posjeuju po potrebi i obitelji u domu. Kao i svi drugi lijenici i oni podlijeu obvezi
utnje. Na kraju krajeva, u Javnoj zdravstvenoj slubi dobit
ete sve informacije o njemakom zdravstvenom sistemu i
mnnogobrojnim drugim zdravstevnim temama. Ime savjetnika, tonu odredbu obima rada i radna vremena saznat ete
preko opinske ili gradske ustanove.

40

7. to uiniti u hitnom sluaju?

Hitni sluaj nastupa u momentu kada bolest ili ozljeda zahtjeva neposrednu lijeniku intervenciju. Hitna pomo je i
potrebna kod visoke temperature, lomova, jakih krvarenja,
nedostatka zraka, trovanja ili kod nesvjestice.
U situacijama koje smatrate opasnom po ivot odmah zovite
hitnu pomo. Pacijenta e to bre odvesti u bolnicu. Po potrebi, ve e ga na putu prema bolnici lijeniki obskrbiti. Ne
treba se aliti s drugim povrijedama, kao to su npr. lomovi
kostiju ili ozljede glave. I u tom sluaju pacijent treba to
prije u bolnicu.

Telefonski broj za hitnu pomo na

podruju itave SR Njemake je 112.
Preporuuje se, da si zalijepite ovaj broj na telefon. U panici
je mogue da brzo zaboravite ovaj broj. Za vrijeme telefonskog razgovora pokuajte biti mirni. Ako tada reagirate
panino nikome niste pomogli. Mirno i jasno objasnite gdje
se nalazi pacijent, to se desilo i u kakvom se stanju nalazi.
Dobro sasluajte pitanja i odgovorite to jasnije.
Ako ste Vi ili Vae dijete samo bolesni, moete posjetiti
kunog ili djeijeg ljenika. Ako niste u stanju napustiti kuu,
zamolite za kuni posjet lijenika. Ako preko vikenda ili srijedom poslije podne, Va lijenik nije dostupan, potraite u

41

lokalnom dnevnom listu koji lijenik se nalazi u hitnoj slubi

i nazovite ga odmah. Obino postoji i jedna centrala gdje
moete da nazovete ili ak i jedna klinika hitne pomoi.
Ako je situacija akutna, da nemate vremena potraiti lijenika,
savjetujemo da to prije odvezete bolesnu ili ozlijeenu osobu u hitnu ambulantu bolnice u Vaoj blizini. Pacijent e na
licu mjesta medicinski biti obskrbljen. Ako slutite, da bi se
pacijent prije Vaem vlastitom transportu mogao dodatno
ozlijediti, najbolje je da nazovete telefonski broj 112 bolnika
kola.
Uvijek je dobro znati kako drugom pruiti prvu pomo.
Pogotovo ako imate obitelj. Djeca su jako radoznala i jo
nisu u stanju procijeniti opasnosti. Ako ne pazite, dijete se
veoma brzo moe spriti, neto otrovno progutati ili pasti s
bicikla. U tim situacijama je veoma vano znati, to moete
sami poduzeti prije nego to zovete profesionalnu pomo. U
teajevima za prvu pomo to moete nauiti. Ti teajevi se
nude preko udruga i ustanova obrazovanja.

42

Adrese za dalje informacije

1.Savezne zdravstvene ustanove
Bundesministerium fr Gesundheit und

Bundeszentrale fr gesundheitliche

Soziale Sicherung (BMGS)

Aufklrung (BZgA)

Referat Information, Publikation, Redaktion

Ostmerheimer Strae 220 / 51109 Kln

Postfach 500 / 53105 Bonn

www.bzga.de

www.bmgs.bund.de

BZgA-Beratungstelefone:

Das BMGS bietet einen telefonischen

Sprechzeiten:

Informationsdienst zu folgenden Themen:

Mo - Do: 10 - 22 Uhr u. Fr - So: 10 - 18 Uhr

Pflegeversicherung:

Telefonberatung zu HIV und Aids:

Tel. 0800 15 15 15 8

Tel. 01805 555 444

Krankenversicherung:

(z. Zt. 12 Cent pro Min. bundesweit)

Tel. 0800 15 15 15 9

Infotelefon zur Suchtvorbeugung:

Behinderungsfragen:

Tel. (0221) 89 20 31

Tel. 0800 15 15 15 2

Telefonberatung zur Raucherentwhnung:

Tel. 01805 31 31 31

Krebsinformationsdienst KID

(z. Zt.: 12 Cent pro Min. bundesweit)

Deutsches Krebsforschungszentrum

Infotelefon zu Essstrungen:

Im Neuenheimer Feld 280

Tel. (0221) 89 20 31

69120 Heidelberg

Infotelefon zur Glcksspielsucht:

Tel. (06221) 42 28 90

Tel. 01801 37 27 00

KID-Telefon (06221) 41 01 21

(z. Zt.: 4,6/2,5 Cent pro Min. bundesweit)

Mo. Fr. 8 20 Uhr

BZgA/DSO Infotelefon Organspende:

Brustkrebstelefon

Tel. 0800 90 40 400

Tel. (06221) 42 43 43

(abweichende Sprechzeiten:

Mo. Fr. 8 12 Uhr

Mo - Do: 9 - 18 Uhr u. Fr. 9 - 16 Uhr)

Informationsdienst Krebsschmerz:
Tel. (06221) 42 20 00

Bernhard-Nocht-Institut fr Tropenmedizin

Mo. Fr. 12 16 Uhr

Bernhard-Nocht-Str. 74 / 20359 Hamburg

Fatigue-Telefon

www.bni.uni-hamburg.de

Tel. (06221) 42 43 44

Tel. (040) 428 18 0 / Fax (040) 4 28 18 400

Mo., Mi., Fr. 16 19 Uhr

(Beratung kostenpflichtig)

43

Fit for Travel - Informationsdienst fr

Reisemedizin und Tropenkrankheiten
Ludwig Maximilians Universitt Mnchen
Abteilung fr Infektions- und
Tropenmedizin
Leopoldstrae 5 / 80802 Mnchen
www.fit-for-travel.de

2. Zubari/ljekari i udruenje apotekara

Bundesrztekammer

Kassenrztliche Bundesvereinigung

Arbeitsgemeinschaft der deutschen

Herbert-Lewin-Platz 2 / 10623 Berlin

rztekammern

www.kbv.de

Herbert-Lewin-Platz 1 / 10623 Berlin

Tel. (030) 40 05 0 / Fax (030) 40 05 1093

www.bundesaerztekammer.de
Tel. (030) 4004 56 0 / Fax (030) 4004 56 388

Bundeszahnrztekammer

Arztsuche ber:

Arbeitsgemeinschaft der deutschen

www.arzt.de/Arztsuche/index.html

Zahnrztekammern e.V.
Chausseestrae 13 / 10115 Berlin

Bundesvereinigung Deutscher

www.bzaek.de

Apothekerverbnde (ABDA)

Tel. (030) 400 05 0 / Fax (030) 400 05 200

Jgerstrae 49/50 / 10117 Berlin

(Zustndige Landeszahnrztekammer bitte

www.abda.de - www.aponet.de

erfragen)

Tel. (030) 400 04 0 / Fax (030) 400 04 598

3. Zdravstvena osiguranja: Nositelji zakonskih obaveznih zdravstvenih

osiguranja
Arbeitsgemeinschaft der Spitzenverbnde

BKK Bundesverband

der Krankenkassen

Kronprinzenstrae 6 / 45128 Essen

Die Leitung wechselt jhrlich zwischen

www.bkk.de

den einzelnen Spitzenverbnden der

Tel. (0201) 179 14 65

Krankenkassen

Fax (0201) 179 10 14

(Adressen siehe unten)

www.g-k-v.com

44

AOK Bundesverband

Bundesknappschaft

Kortrijker Str. 1 / 53227 Bonn

Pieperstr. 14 - 28 / 44789 Bochum

www.aok.de

www.bundesknappschaft.de

Tel. (0228) 843 - 0 / Fax (0228) 843 - 502

Tel. (0234) 304 - 0 / Fax (0234) 304 - 53 050

Bundesverband der landwirtschaftlichen

IKK Bundesverband

Krankenkassen (BLK)

Friedrich-Ebert-Strae

Weiensteinstr. 70-72 / 34131 Kassel

51429 Bergisch Gladbach

www.lsv.de

www.ikk.de

Tel. (0561) 93 59 102 / Fax (0561) 93 59 140

Tel. (02204) 44 0 / Fax (02204) 44 185

Verband der Angestellten-Krankenkassen

See-Krankenkasse

e.V.

Reimerstwiete 2 / 20457 Hamburg

AEV - Arbeiter-Ersatzkassen-Verband e.V.

www.seekasse.de

Frankfurter Strae 84 / 53721 Siegburg

Tel. (040) 36 137 -0 / Fax (040) 36 137 -770

www.vdak.de
Tel. (02241) 108 - 0 / Fax (02241) 108 - 248

4. Neovisne saveze za pacijente i potroae

Verbraucherzentrale Bundesverband e.V.

Allgemeiner Patienten-Verband e.V.

Markgrafenstrae 66 / 10969 Berlin

Bundespatientenstelle

www.vzbv.de

Postfach 1126 / 35001 Marburg

Tel. (030) 25 800 0

www.patienten-verband.de
Tel. (06421) 6 47 35

Bundesarbeitsgemeinschaft Erste Hilfe

Carstennstrae 58 / 12205 Berlin

Deutsche Arbeitsgemeinschaft

www.bageh.de

Selbsthilfegruppen

Tel. (030) 85 404 367 / Fax (030) 85 404 483

Friedrichstr. 28 / 35392 Gieen

www.dag-selbsthilfegruppen.de

Bundesarbeitsgemeinschaft der

Tel. (0641) 994 56 12 / Fax (0641) 994 56 19

PatientInnenstellen (BAGP)
Gesundheitsladen Mnchen e.V.

Deutsches Grnes Kreuz e.V.

Auenstrae 31 / 80469 Mnchen

Im Kilian - Schuhmarkt 4 / 35037 Marburg

www.patientenstellen.de

www.dgk.de

Tel. (089) 76 75 51 31 / Fax (089) 725 04 74

Tel. (06421) 29 30 / Fax (06421) 2 29 10

45

Sozialverband VdK Deutschland e.V.

BAG Selbsthilfe

Wurzerstrae 4 / 53175 Bonn

Kirchfeldstr. 149 / 40215 Dsseldorf

www.vdk.de

www.bagh.de

Tel. (0228) 82 09 30 / Fax (0228) 82 09 343

Tel. (0211) 31 00 60 / Fax (0211) 31 00 648

Bundesarbeitsgemeinschaft Mehr

Sozialverband Deutschland e.V. (SoVD)

Sicherheit fr Kinder

Stralauer Str. 63 / 10179 Berlin

Heilsbachstr. 13 / 53123 Bonn

www.sovd-bv.de

www.kindersicherheit.de

Tel. (030) 72 62 22 0

Tel. (0228) 28980855 / Fax (0228) 28980860

Fax (030) 72 62 22 311

Tel. (0228) 688 34 34 (Kindertelefon)

5. Zdravstene politike ustanove za migrante

Arbeitskreis Migration und ffentliche

Ethno-Medizinisches Zentrum e.V.

Gesundheit

Knigstr. 6 / 30175 Hannover

c/o Beauftragte der Bundesregierung fr

www.ethno-medizinisches-zentrum.de

Migration, Flchtlinge und Integration

www.bkk-promig.de

11017 Berlin

www.interkulturelle-suchthilfe.de

www.integrationsbeauftragte.de

Tel. (0511) 16841020 / Fax (0511) 168457215

www.infodienst.bzga.de/migration/index.
htm

Deutsch-Trkische Gesellschaft fr
Psychiatrie, Psychotherapie und

Bayerisches Zentrum fr Transkulturelle

psychosoziale Gesundheit (DTGPP) -

Medizin e.V.

Dr. E. Koch

Sandstrae 41, Rgb. / 80335 Mnchen

Psychiatrisches Krankenhaus Marburg

www.bayzent.de

Capeller Str. 98 / 35039 Marburg

Tel. (089) 54 29 06 65 / Fax (089) 5 23 69 78

www.dtgpp.de

Trkisch-Deutsche Gesundheitsstiftung e.V.

Fax (06421) 404-431

Tel. (06421) 404-304 oder -411

Trk-Alman Saglik Vakfi
Friedrichstr.13 / 35392 Gieen
www.trd-online.de
Tel. (0641) 9661 160 / Fax (0641) 9661 1629

46

Institut fr transkulturelle Betreuung e.V.

Referat Transkulturelle Psychiatrie der

Am Listholze 31A / 30177 Hannover

Deutschen Gesellschaft fr Psychiatrie,

www.itb-ev.de

Psychotherapie und Nervenheilkunde

Tel. (0511) 590 920 0 / Fax (0511) 590 920 10

(DGPPN) Prof. Dr. W. Machleidt

Medizinische Hochschule Hannover

Deutsch-Trkische Medizinergesellschaft

Carl-Neuberg-Str. 1 / 30625 Hannover

e.V. (DTM)
Schmiedestr. 31 / 30159 Hannover
www.dtmev.de
Tel. (0511) 235 23 04 / Fax (0511) 235 23 66

6. Udruenja slobodne dobrovoljne njege

Deutsches Rotes Kreuz e. V.(DRK)

Diakonisches Werk der EKD e. V. -

Generalsekretariat

Pressestelle

Carstennstr. 58 / 12205 Berlin

Reichensteiner Weg 24 / 14195 Berlin

www.drk.de

www.diakonie.de

Tel. (030) 854 04 0 / Fax (030) 854 04 450

Tel. (030) 830 01 130 / Fax (030) 830 01 135

Zentralwohlfahrtsstelle der Juden in

Deutscher Caritasverband e.V.

Deutschland e. V.

Karlstr. 40 / 79104 Freiburg

Hebelstrasse 6 / 60316 Frankfurt am Main

www.caritas.de

www.zwst.org

Tel. (0761) 200 0 / Fax (0761) 200 743

Tel. (069) 944 37 10 / Fax (069) 49 48 17

Tel. (0761) 200 370 (Bro fr Migration)

Arbeiterwohlfahrt Bundesverband e.V.

Der Parittische Wohlfahrtsverband

(AWO)

Oranienburger Str. 13-14 / 10178 Berlin

Oppelner Str. 130 / 53119 Bonn

www.paritaet.org

www.awo.org/pub

Tel. (030) 2 46 36 0 / Fax (030) 2 46 36 110

Tel. (0228) 66 85 0 / Fax (0228) 66 85 209

Tel. (0228) 66 85 249 Fachbereich Migration

47

Ruka u ruci za Vae zdravlje

Mi se zahvaljujemo brojnim naunicima, strunjacima i institucijama, koji su suraivali pri
izradi ovog Putokaza kroz njemaki zdravstveni sistem, namjenjenog Vama.
Pri izradi sadraja, strunim procjenama, korekturi radova i davanju savjeta, su nam
pomogli sljedei strunjaci:
Prof. Dr. Gisela Charlotte Fischer (Mitglied des Sachverstndigenrats zur Begutachtung der
Entwicklung im Gesundheitswesen) Dr. Dorothea Grieger (BMFSFJ) Prof. Dr. Wielant
Machleidt, Prof. Dr. Siegfried Geyer, Dr. Thomas Schneller (Medizinische Hochschule
Hannover) Prof. Dr. Joachim Gardemann (Humanitarian Assistance Competence Center,
Fachhochschule Mnster) Dr. Yasar Bilgin (Trkisch-Deutsche Gesundheitsstiftung e.V.
Gieen) Dr. Gerhard Pallasch (Gesundheitsamt Stade) Cornelia Petzold, Dirk Cremer
(Gesundheits-, Veterinr-, und Lebensmittelberwachungsamt Bielefeld) Dr. Angelika
Schammert-Prenzler, Dr. Thorsten Suee (Team Sozialpdiatrie und Jugendmedizin der
Region Hannover) Dr. Claus Weth MPH, Monika Brosda, Karim Mashkoori, Dr. Dagmar
Schwarte (Gesundheitsamt Mnster) Dr. Constanze Lmmer (Kinderrztin) Ines
Krahn, Dr. Uta Sosada, Dr. Eberhard Hfer, Ulrich Whler, Barbara Benthin (Fachbereich
Gesundheit und Soziales Hildesheim) Brbel Bchlein, Angelika Maasberg (LVG
Niedersachsen e.V.) Traudel Schliekau (Landesjugendamt Niedersachsen) Annegret
Grewe (Integrationsbeauftragte Stadt Bielefeld) Angelika Riedrich, Tatjana Trembatsch
(DRK Bielefeld) Cornelia Neuman (Psychologische Frauenberatung Bielefeld) Ursula
Kuklinski-Schnare (Apothekerin) Dr. Yce Gnay (Zahnrztin) Andrea Katte (Hebamme)
Birgit Krau (KVHS Hildesheim) Dr. Hans Wolter (Stadtgesundheitsamt Frankfurt a. M.)
Virginia Wangare Greiner (Maisha e.V. Frankfurt) Dr. Maria Gavranidou, Hubert Schiefer
(Referat fr Gesundheit und Umwelt Mnchen) Jakob A. Funk, Melanie Spahn (NOVITAS
Vereinigte BKK Duisburg) Walter Begerad, Torsten Sothmann (BKK Continental Hannover)
Dr. Thomas Hegemann, Britta Lenk-Neumann (Bayrisches Zentrum fr Transkulturelle
Medizin) Bettina Schumacher, Antje Steim (Kommunale Gesundheitskonferenz Duisburg)
Tanris Breitkopf (RAA / Bro interkulturelle Arbeit Essen) Horst Heinemann (Bro
Gesunde Stadt/ Gesundheitsamt Essen) Werner Brayer, Karin Robben (Kinder- und
Familienzentrum Schnelsen Hamburg) Ali Trk (ITB) Dr. Matthias Wienold MPH, Tanja
Hohmann, Ahmet Kimil (EMZ) Mitarbeiter des BKK Bundesverbandes und der BKK
Landesverbnde
Za prijevod ovog Putokaza na razliite jezike, odgovorne strune osobe su bili:
Dr. Ayhan zsahin, Dr. Serdar Aycan, Hatice Salman, Oya Erdugen Eran, Mert Ergden,
Ahmet Kimil, Taner Yksel (Trkisch) Alexey Milshteyn, Elena Grzen, Larissa Rost, Maxim
Krger (Russisch) Murisa Adilovic-Berends, Bequir Dervishi, Sandra Lazeta, Brigitta
Miskovic, Karolina Mamic, Dejan Djokic (Bosnisch / Kroatisch / Serbisch) Robert Koami
Akpapli, Gesine Sturm (Franzsisch) Dr. Matthias Wienold MPH, David Piper, Barbara
Knabe, Veronica Maguire (Englisch) Khaled Alzayed, Alhakam Alzayed (Arabisch)

48

Biljeke

49

Biljeke

50

Zdravlje ruka u ruci

Njemaki zdravstveni sistem spada jo uvijek meu najbolje
na svijetu - ali ne i u najjednostavnije. Ne samo za ljude koji
su upravo doli u Njemaku ili koji nisu tako dugo ovdje, je
esto teko razumjeti kako ovaj sustav funkcionira.
Nelako za odgovoriti je i samo pitanje da li i kako se moete
zdravstveno osigurati. Ili, pak kada se pitate kome zapravo
prvo otii ako ste vi ili neko iz obitelji bolesni? Trebate li prvo
lijeniku ili odmah u bolnicu? I ako lijeniku, onda kojem
zapravo?
Odgovore na ova pitanja Vam elimo dati kroz Putokaz kroz
njemaki zdravstveni sustav .
Podrobnije o Putokazu moete pronai u internetu, pod
www.bkk-promig.de. Ovaj Putokaz je nastao u okviru
inicijative od BKK, koja ima za cilj Vie zdravlja za sve.
Daljne informacije u vezi toga, pronai ete pod www.bkk.
de/mehr-gesundheit-fuer-alle.

Herausgeber:
BKK Bundesverband
Kronprinzenstr. 6
45128 Essen
Tel.: 02 01/1 79-01
Fax: 02 01/1 79-10 00
www.bkk.de