You are on page 1of 52

Upute

za odreivanje

i
tehniki opisi
postupaka oporabe (R) i zbrinjavanja (D)

veljaa

2008

Ministarstvo zatite okolia,


prostornog ureenja i graditeljstva

RADNI MATERIJAL

Upute
za odreivanje

i
tehniki opisi
postupaka oporabe (R) i zbrinjavanja (D) otpada

veljaa 2008.

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

Pripremili:

DIO A
Agencija za zatitu okolia:
Jasna Kufrin, dipl. ing.
Vlatka omek Gvoak, dipl. ing.
DIO B
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva:
Anto Groznica, dipl. ing.

Zagreb
veljaa 2008.

veljaa 2008.

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

SADRAJ
UVOD

DIO A - Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i zbrinjavanja


(D)
1. POSTUPCI OPORABE (R) I ZBRINJAVANJA (D) OTPADA
1.1. POSTUPCI OPORABE (R)

Energetska oporaba R1

Oporaba specifinih vrsta otpada R2, R6, R7, R8, R9

Recikliranje/obnavljanje drugog otpada (organske tvari, metali, ostali anorganski materijali) R3, R4,
R5

Koritenje otpada kao gnojiva i sredstva za poboljavanje tla, u poljoprivredne ili ekoloke svrhe R10

Oporaba sekundarnog otpada nastalog u postupcima oporabe R11

Razmjena otpada i privremeno skladitenje R12, R13


1.2. POSTUPCI ZBRINJAVANJA (D)

Spaljivanje otpada D10

Razni oblici odlaganja, ukljuujui podzemne D1, D3, D4, D5 i D12

Ostali oblici konanog zbrinjavanja- isputanje u vode i obrada na/u tlu D2, D6, D7

Bioloka i kemijsko-fizikalna obrada iza koje slijedi sljedei postupak zbrinjavanja D8, D9

Pripremne aktivnosti i skladitenje D13, D14, D15


2. GRAEVINE / POSTUPCI ZA OBRADU OTPADA
3. ODREIVANJE POSTUPAKA OPORABE (R) I ZBRINJAVANJA (D)
4. PROBLEMI PRI ODREIVANJU POSTUPKA (R) I (D)

Razlike izmeu postupka oporabe i zbrinjavanja

Kombinirani postupci

Kraj lanca oporabe

Postupci predobrade

Primjena R11

Odreivanje postupka oporabe prema vrsti materijala


5. PRAENJE I PRIKUPLJANJE PODATAKA

Koje djelatnosti se prate

Postupci nad otpadom koji je izuzet Zakonom o otpadu

Interno recikliranje

Kapacitet graevine

Koji postupci se ne uzimaju u obzir pri statistikama otpada

DIO B Tehniki opis postupaka oporabe (R) i zbrinjavanja (D)

R1 R13
D1 D15

Popis pojmova
IZVORI

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

UVOD
Noviji hrvatski propisi - Zakon o otpadu, Pravilnik o gospodarenju otpadom, Pravilnik o registru oneiavanja
okolia obvezuju na primjenu klasifikacije postupaka oporabe (R) i zbrinjavanja (D).
Ova klasifikacija preuzeta je iz europskih propisa (Waste Framework Directive, Waste Shipment Regulation,
Waste Statistics Regulation) koji zahtijevaju da se postupku oporabe ili zbrinjavanja kojem je otpad podvrgnut
pridrui odgovarajua oznaka postupka oporabe (R) ili zbrinjavanja (D).
Na osnovi dane klasifikacije obrauju se podaci na europskoj razini (u skladu s Waste Statistics Regulation te
PRTR Regulation), stoga su i hrvatski propisi prilagoeni navedenim potrebama (Pravilnik o registru
oneiavanja okolia).
Klasifikacija prema postupcima (R) i (D) koristi se za potrebe praenja postupaka oporabe/zbrinjavanja otpada
unutar zemlje i pri prekograninom prometu.
Nadalje, klasifikacija prema kodovima oporabe (R) i zbrinjavanja (D) koristi se u postupku izdavanja dozvola za
djelatnosti oporabe ili zbrinjavanja otpada.
Primjena ove klasifikacije osobito je prikladna prilikom praenja ostvarivanja zadanih ciljeva (npr. udjela
postupaka recikliranja ili oporabe otpada) vezano uz odreene tokove otpada koje ukljuuju aktivnosti nadzora
proizvoda, npr. ambalani otpad, otpadna vozila, elektrini i elektroniki otpad, itd.
Ove Upute pripremljene su sa svrhom uvoenja ispravnog i dosljednog koritenja zakonski odreenih postupaka
oporabe (R) ili zbrinjavanja (D).
Na taj nain se osigurava i unaprijeuje kvaliteta podataka koje moraju osigurati proizvoai otpada ili tvrtke koje
gospodare otpadom.
Agencija za zatitu okolia pripremila je prvi dio ovog dokumenta u kojem se daju pojanjenja vezana uz metode
obrade otpada i preporuke za ispravno odreivanje postupaka (R) i (D) koje im se najee pridruuju. U
pripremi je kao osnova koriten materijal Europske Komisije Guidance on the classification of waste treatment
methods, Statistics on recovery and disposal of waste, Annex II of Waste Statistics Regulation.
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva pripremilo je drugi dio ovog dokumenta Tehniki
opis postupaka oporabe (R) i zbrinjavanja (D) - koji sadri opise postupka, tehnoloka naela, posebne zahtjeve
glede lokacija i objekata, vrste otpada i mjere zatite okolia koje se primjenjuju pri navedenom postupku.

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

Dio A
Upute
za odreivanje
postupaka oporabe (R) i zbrinjavanja (D)

oporaba otpada je postupak ponovne obrade otpada radi njegova koritenja


u materijalne i energetske svrhe. Postupci oporabe (R) propisani su lankom
5. Pravilnika o gospodarenju otpadom.
recikliranje je ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe
otpada u energetske svrhe.
zbrinjavanje otpada je postupak konane obrade ili odlaganja otpada.
Postupci zbrinjavanja (D) propisani su lankom 4. Pravilnika o gospodarenju
otpadom.
obrada otpada je postupak kojim se u mehanikom, fizikalnom, termikom,
kemijskom ili biolokom procesu, ukljuujui razvrstavanje, mijenjaju svojstva
otpada u svrhu smanjivanja koliine i/ili opasnih svojstava, te olakava
rukovanje i poboljava iskoristivost otpada.

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

1. POSTUPCI OPORABE (R) I ZBRINJAVANJA (D) OTPADA

lankom 4. i 5. Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 23/07) odreuju se postupci zbrinjavanja (D1) i oporabe
2
(R ) otpada:
POSTUPCI OPORABE (R)
R1

KORITENJE OTPADA UGLAVNOM KAO GORIVA ILI DRUGOG NAINA DOBIVANJA ENERGIJE

R2

OBNAVLJANJE/ REGENERACIJA OTPADNOG OTAPALA

R3

RECIKLIRANJE/OBNAVLJANJE OTPADNIH ORGANSKIH TVARI KOJE SE NE KORISTE KAO OTAPALA (ukljuujui


kompostiranje i druge procese bioloke pretvorbe)

R4

RECIKLIRANJE/OBNAVLJANJE OTPADNIH METALA I SPOJEVA METALA

R5

RECIKLIRANJE/OBNAVLJANJE DRUGIH OTPADNIH ANORGANSKIH MATERIJALA

R6

REGENERACIJA OTPADNIH KISELINA ILI LUINA

R7

OPORABA OTPADNIH SASTOJAKA KOJI SE KORISTE ZA SMANJIVANJE ONEIENJA

R8

OPORABA OTPADNIH SASTOJAKA IZ KATALIZATORA

R9

PONOVNA PRERADA OTPADNIH ULJA ILI DRUGI NAINI PONOVNE UPORABE OTPADNIH ULJA

R10

TRETIRANJE TLA OTPADOM U SVRHU POLJOPRIVREDNOG ILI EKOLOKOG POBOLJANJA

R11

KORITENJE OTPADA NASTALOG BILO KOJIM POSTUPKOM R1 DO R10

R12 MIJENJANJE OTPADA RADI PRIMJENE BILO KOJEG OD POSTUPAKA OPORABE R1 DO R11
R13

SKLADITENJE OTPADA PRIJE BILO KOJEG OD POSTUPAKA OPORABE R1 DO R12 (osim privremenog
skladitenja na mjestu nastanka, prije skupljanja)

POSTUPCI ZBRINJAVANJA (D)


D1

ODLAGANJE OTPADA U ILI NA TLO (na primjer odlagalite itd.)

D2

OBRADA OTPADA U TLU (na primjer bioloka razgradnja tekueg ili muljevitog otpada u tlu itd.)

D3

DUBOKO UTISKIVANJE OTPADA (na primjer utiskivanje otpada crpkama (u buotine, iscrpljena leita soli, prirodne
upljine itd.)

D4

ODLAGANJE OTPADA U POVRINSKE BAZENE (na primjer odlaganje tekueg ili muljevitog otpada u jame, bazene,
lagune itd.)

D5

ODLAGANJE OTPADA NA POSEBNO PRIPREMLJENO ODLAGALITE (na primjer odlaganje u povezane komore
koje su poklopljene i izolirane jedna od druge kao i od okolia itd.)

D6

ISPUTANJE OTPADA U KOPNENE VODE ISKLJUUJUI MORA/OCEANE

D7

ISPUTANJE U MORA/OCEANE UKLJUUJUI I UKAPANJE U MORSKO DNO

D8

BIOLOKA OBRADA KOJA NIJE SPECIFICIRANA DRUGDJE U OVIM POSTUPCIMA, A KOJA ZA POSLJEDICU
IMA KONANE SASTOJKE I MJEAVINE KOJE SE ZBRINJAVAJU BILO KOJIM POSTUPKOM D1 DO D12

D9

FIZIKALNO-KEMIJSKA OBRADA OTPADA KOJA NIJE SPECIFICIRANA DRUGDJE U OVIM POSTUPCIMA, A KOJA
ZA POSLJEDICU IMA KONANE SASTOJKE I MJEAVINE KOJE SE ZBRINJAVAJU BILO KOJIM POSTUPKOM D1
DO D12 (na primjer isparivanje, suenje, kalciniranje itd.)

D10

SPALJIVANJE OTPADA NA KOPNU

D11

SPALJIVANJE OTPADA NA MORU

D12

TRAJNO SKLADITENJE OTPADA (na primer smjetaj spremnika u rudnike itd.)

D13

SPAJANJE ILI MIJEANJE OTPADA PRIJE PODVRGAVANJA BILO KOJEM POSTUPKU D1 DO D12

D14

PONOVNO PAKIRANJE OTPADA PRIJE PODVRGAVANJA BILO KOJEM OD POSTUPAKA D 1 DO D 13

D15

SKLADITENJE OTPADA PRIJE PRIMJENE BILO KOJEG OD POSTUPAKA ZBRINJAVANJA D 1 DO D 14 (osim


privremenog skladitenja otpada na mjestu nastanka, prije skupljanja)

1
2

Od engleske rijei disposal


Od engleske rijei recovery

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

1.1. POSTUPCI OPORABE (R)


Energetska oporaba R1
R1 Koritenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog naina dobivanja energije
Postupak obuhvaa spaljivanje i suspaljivanje otpada kao goriva u elektranama i industrijskim spalionicama kako
bi se iskoristila energija za proizvodnju topline ili elektrine energije.
Iskljuuje: D10- termiku obradu otpada u za to namijenjenim spalionicama otpada (D10).
Oporaba specifinih vrsta otpada R2, R6, R7, R8, R9
R2 Obnavljanje/regeneracija otpadnog otapala
Obuhvaa postupke kojima je cilj obnavljanje ili oporaba iskoritenih otapala.
To moe biti prerada otapala radi odvajanja oneiujuih tvari i obnavljanje otapala do poetne kvalitete ili
proizvoda neto nie kategorije, najee destilacijom.
Postupak takoer ukljuuje pripremu sekundarnih tekuih goriva, obino mijeanjem s drugim tekuim otpadom.
R2 obuhvaa samo pripremu, dok se za sam proces spaljivanja mora dodijeliti R1.
R6 Regeneracija otpadnih kiselina ili luina
Obuhvaa postupke kojima je cilj obnavljanje i naknadno koritenje upotrebljavanih kiselina i luina za prvobitnu
svrhu ili druge svrhe. esto je to koncentriranje koritenih kiselina. Ovaj postupak je esto sastavni dio
industrijskog procesa u kojem se kiseline/luine i koriste.
R7 Oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje oneienja
Pokriva postupke kojima je cilj obnavljanje materijala koji smanjuju oneienje, kao to je aktivni ugljen i ionskoizmjenjivake smole/adsorbenti. esto se primjenjuje za obnavljanje aktivnog ugljena iz obrade dimnih plinova i
proiavanja voda, te obnavljanje smola ispiranjem otapalom.
Obnavljanje komponenata za smanjenje oneienja moe se provoditi na licu mjesta kao i u za to
specijaliziranim pogonima.
Oporabi katalizatora koji se koriste za smanjivanje oneienja dodjeljuje se R8.
R8 Oporaba otpadnih sastojaka iz katalizatora
Katalizatori se uglavnom koriste u kemijskoj i petrokemijskoj industrij (npr. proizvodnji anorganskih kemikalija,
rafiniranju nafte) i u obradi dimnih plinova. Obuhvaa postupke kojima je svrha
- obnavljanje katalizatora radi ponovnog koritenja kao katalizatora, te
- oporaba komponenti katalizatora, najee metalnih, npr. recikliranje plemenitih metala iz katalitikih
pretvaraa vozila.
Obnavljanje katalizatora moe se raditi na licu mjesta kao dio proizvodnog procesa gdje se katalizatori koriste ili
u za to specijaliziranim pogonima.
R9 Ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi naini ponovne uporabe otpadnih ulja
Obuhvaa gotovo sve procese kojima je cilj ponovno koritenje otpadnog ulja. Dvije glavne opcije su
proiavanje otpadnog ulja i priprema goriva iz otpadnih ulja.
Proiavanjem se vraa otpadno ulje u bazino ulje koje se moe koristiti za proizvodnju mazivih proizvoda.
Obrada obino ukljuuje destilaciju, obradu kiselinama, ekstrakciju otapala, kontakt s aktivnom glinom i
hidroobradu. Pogodna za proiavanje su uglavnom mineralna neklorirana motorna i hidraulina ulja.
Otpadna ulja se takoer koriste za proizvodnju goriva koje se moe koristiti kao zamjensko. Obino ukljuuje
postupak odvajanja krutina i vode npr. grijanjem, filtriranjem, suenjem i centrifugiranjem.
Iskljuuje: R1- direktno izgaranje otpadnih ulja bez prethodne obrade npr. u cementarama ili kao redukcijski
agens u visokim peima.
Recikliranje/obnavljanje drugog otpada (organske tvari, metali, ostali anorganski materijali) R3, R4, R5
R3 Recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala (ukljuujui kompostiranje i
druge procese bioloke pretvorbe
Postupcima se nastoji oporabiti biorazgradive i ne-biorazgradive organske tvari. Moe ukljuivati:
- sortiranje i recikliranje otpadnog papira,
- sortiranje, preradu i recikliranje plastinog otpada,
- kompostiranje biootpada i zelenog otpada,
- fermentaciju biorazgradivog otpada za proizvodnju bioplina.
Iskljuuje: R2-oporabu organskih otapala, R10-koritenje komposta i otpadnog mulja u poljoprivredne svrhe, R9proiavanje (rafiniranje) i ponovno koritenje ulja, R5-bioloku obradu mineralnog otpada za ponovno
koritenje
R4 Recikliranje/obnavljanje otpadnih metala i spojeva metala

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

Obuhvaa sve postupke obrade kojima je svrha recikliranje metalnog otpada i kompleksnih proizvoda gdje su
metali prevladavajui materijal. To ukljuuje razliite sastavne korake i procese kao to su rezanje, sortiranje,
termika obrada i elektrolitiki procesi. Primjeri:
- recikliranje metalnog i proizvodnog otpada u elianama,
- prerada otpadnih vozila i elektronikog otpada (kuanski aparati, IT oprema),
- termika obrada metala oneienih uljem, kablovi,
- recikliranje baterija,
- elektrolitika oporaba srebra iz fotografskih kemikalija.
Iskljuuje: R8- oporabu metala iz katalizatora
R5 Recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala
Obuhvaa postupke oporabe anorganskog, nemetalnog otpada koji nije pokriven postupcima npr. R6,R8,R10.
Tu e biti obuhvaen koliinski znaajan dio i iroki spektar vrsta otpada. Glavne grupe su otpad iz termikih
procesa (troska, pepeo, praina), otpad od graenja i ruenja, te otpad iz rudarstva i vaenja mineralnih sirovina.
Procesi obrade mogu biti razliiti. Primjeri:
- sortiranje i recikliranje staklenog otpada,
- prerada i ponovno koritenje otpada od graenja i ruenja,
- koritenje kao sirovine u industrijskim procesima,
- u ureajima za mijeanje asfalta,
- koritenje za podzemna skladita u rudnicima.
Iskljuuje: R6- obnavljanje kiselina i luina, R8-oporabu katalizatora, R10-koritenje mineralnog otpada kao
gnojiva ili poboljivaa tla.
Koritenje otpada kao gnojiva i sredstva za poboljavanje tla, u poljoprivredne ili ekoloke svrhe R10
R10 Tretiranje tla otpadom u svrhu poljoprivrednog ili ekolokog poboljanja
Obuhvaa koritenje organskog i mineralnog otpada kao gnojiva i sredstva za poboljavanje tla u poljoprivredi i
ostale primjene otpada na zemljitu bez usjeva, ali koje rezultiraju ekolokim poboljanjem.
Primjeri iz prakse:
-koritenje mulja iz proiivaa otpadnih voda u poljoprivredi,
-rasprostiranje na tlo komposta iz obrade odvojeno skupljenog biootpada,
-koritenje gnojiva u skladu s propisma iz poljoprivrednog sektora,
-koritenje mineralnog otpada kao gnojiva u skladu s propisima.
NE-poljoprivredne primjene koje rezultiraju ekolokim poboljanjem:
-koritenje otpada za obnavljanje krajolika, kao pokrov odlagalitima,
- za obnavljanje starih naputenih kamenoloma.
Zrcalna stavka je D2 (vrlo je teko ustanoviti razliku jer nema kriterija za odreivanje poboljanja ekolokih i
poljoprivrednih znaajki).
Oporaba sekundarnog otpada nastalog u postupcima oporabe R11
R11 Oporaba otpada nastalog bilo kojim postupkom R1 do R10
Obuhvaa oporabu ostatnog otpada koji potjee iz prethodnih postupaka oporabe, neovisno o tome o kakvom se
postupku oporabe radi.
Primjeri za takve postupke mogu biti energetska oporaba od ostataka pri sortiranju, rezanja otpada ili destilacija
muljeva od proiavanja ulja
Preporua se ne koristiti kod R11, ve dodjeliti neki drugi kod R1-R10 (npr. koritenje R11 uzrokuje pogrene
obrade podataka jer se tu moe svrstati i energetski oporabljen otpad iako bi u statistikim obradama energetska
oporaba trebala biti vezana iskljuivo uz R1)
Iskljuuje: oporabu sekundarnog otpada koji potjee iz postupaka zbrinjavanja D.
Razmjena otpada i privremeno skladitenje R12, R13
R12 Razmjena otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe R 1 do R 11
Obuhvaa pripremne aktivnosti poput rezanja, mijeanja, homogeniziranja otpada i slinih postupaka u cilju
pripreme otpada za transport i/ili naknadni postupak oporabe. Primjeri:
-rezanje drvenog otpada prije energetske oporabe u ureaju za spaljivanje,
-mijeanje otpada razliitih proizvoaa prije upuivanja u postrojenja za oporabu,
-pretovar otpada (npr. u pretovarnim stanicama)
Iskljuuje: sortiranje u za to namijenjenim pogonima (R3,R4,R5).
R13 Skladitenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe R 1 do R 12 (osim privremenog skladitenja
otpada na mjestu nastanka, prije skupljanja)
Obuhvaa privremeno skladitenje otpada koji e biti oporabljen.
Iskljuuje: privremeno skladite na lokaciji proizvoaa, prije skupljanja.

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

1.2. POSTUPCI ZBRINJAVANJA (D)


Spaljivanje otpada D10, D11 (D11 postupak se vie ne koristi, spaljivanja otpada na moru zabranjeno je
Londonskom konvencijom)
D 10 Spaljivanje otpada na kopnu
Osnovna svrha postupka je termika obrada otpada radi smanjenja volumena i tetnosti otpada te dobivanja
inertnog produkta koji se moe dalje zbrinuti. Obino su to spalionice komunalnog otpada, opasnog otpada,
otpadnog mulja, medicinskog otpada i otpada ivotinjskog porijekla. Obuhvaa i postupke u objektima za
suspaljivanje otpada, ukoliko svrha spaljivanja otpada nije iskoristiti ga kao gorivo ve samo njegovo
zbrinjavanje.
Iskljuuje: R1-koritenje otpada kao goriva i R4,R5,R7,R8-termiku obradu metala i drugog anorganskog otpada
za potrebe materijalne oporabe
D 11 Spaljivanje otpada na moru
Postupak vie nije relevantan ne doputa se prema Londonskoj konvenciji
Razni oblici odlaganja, ukljuujui podzemne D1, D3, D4, D5 i D12
D1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalite itd.)
Obuvaa nadzemna odlagalita za konano zbrinjavanje otpada. Ukljuena su odlagalita inertnog i neopasnog
otpada, te ostali oblici odlaganja npr. jalovita, gomile otpadnih minerala i stijena u ekstraktivnoj industriji.
Iskljuuje: D15/R13-skladitenje prije oporabe/zbrinjavanja; D5-odlaganje na posebna odlagalita (za opasni
otpad), R5-koritenje inertnog otpada za graevinske ili radove prenamjene; D4-odlaganje tekueg,muljevitog i li
krutog otpada u jame ili lagune.
D3 Duboko utiskivanje otpada (na primjer utiskivanje otpada crpkama u buotine, iscrpljena leita soli, prirodne
upljine itd.)
Obuhvaa duboko utiskivanje u prirodne i umjetne upljine i porozne formacije stijena za potrebe konanog
zbrinjavanja otpada. Najee se primjenjuje za opasne i neopasne vrste otpada koje se mogu hidrauliki ili
pneumatiki utisnuti (pepeo, ostaci od obrade dimnih plinova). Otpad moe biti predobraen kako bi bio pogodan
za utiskivanje.
Iskljuuje: R5-koritenje otpada za podzemna skladitenja, D7-umetanje u morsko dno.
D4 Odlaganje otpada u povrinske bazene (na primjer odlaganje tekueg ili muljevitog otpada u jame, bazene,
lagune itd.),
Obuhvaa odlaganje otpada u prirodne i umjetne jame, bazene, lagune, mogue s branama. esto se koristi za
jalovinu (jalovinu kau) u postupcima vaenja ruda ili za otpadne muljeve od jaruanja.
D5 Odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalite (odlaganje u povezane komore koje su zatvorene i
izolirane jedna od druge i od okolia itd.)
Obuhvaa odlaganje na posebno opremljenim nadzemnim odlagalitima. Moe ukljuivati:
- odlagalita za opasni otpad,
- mono-odlagalita za jednu vrstu opasnog otpada, npr. odlagalita namijenjena otpadu iz specifinih industrijskih
procesa, oneieno tlo, azbest i sl.,
-odvojene jedinice za opasni otpad na odlagalitima za neopasni otpad.
D 12 Trajno skladitenje otpada (na primjer smjetaj spremnika u rudnike itd.)
Organizirani i kontroliran smjetaj otpada u duboke geoloke upljine, uglavnom rudnike soli kako bi se odvojio
otpad od biosfere za dui vremenski period. Otpad se posebno pakira, a razliite vrste otpada smjetaju se u
zasebna podruja. Ovaj postupak uglavnom se koristi za opasni otpad (toksini otpad ili praine iz filtara koja
sadri teke metale).
Iskljuuje: R5-koritenje otpada za podzemna skladitenja
Ostali oblici konanog zbrinjavanja- isputanje u vode i obrada na/u tlu D2, D6, D7
D2 Obrada otpada na ili u tlu (na primjer bioloka razgradnja tekueg ili muljevitog otpada u tlu itd.)
Postupak je ogranien na svega nekoliko vrsta otpada, ali koliine mogu biti vee. Postupak obuhvaa
rasprostiranje na tlo, nakon ega esto slijedi umetanje otpada u gornji sloj tla. Zrcalni postupak oporabe je R10.
Otpad se rasprostire na tlo samo u cilju zbrinjavanja otpada, a ne za potrebe poboljavanja poljoprivrednih ili
ekolokih znaajki (vrlo je teko ustanoviti razliku jer nema kriterija za odreivanje poboljanja ekolokih i
poljoprivrednih znaajki).
U praksi se primjenjuje za neopasne vrste muljeva i tekueg otpada npr. kod zbrinjavanja muljeva od jaruanja.
D6 Isputanje otpada u kopnene vode iskljuujui mora/oceane

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

Postupak u pravilu ne predstavlja prikladni nain zbrinjavanja otpada. Ogranien je na svega nekoliko vrsta
odlaganje neopasnih muljeva od jaruanja i ostalih neopasnh muljeva u povrinske vode, ukljuujui njihovo dno
i podzemlje.
D 7 Isputanje otpada u mora/oceane ukljuujui i ukapanje u morsko dno
Postupak u pravilu ne predstavlja prikladni nain zbrinjavanja otpada. Ogranien je na svega nekoliko vrsta
odlaganje neopasnih muljeva od jaruanja i ostalih neopasnh muljeva u more, ukljuujui dno i podzemlje.
Takoer obuhvaa isputanje otpada u more u skladu s nekim meunarodnim konvencijama.
Bioloka i kemijsko-fizikalna obrada iza koje slijedi sljedei postupak zbrinjavanja D8, D9
D 8 Bioloka obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a koja za posljedicu ima konane
sastojke i mjeavine koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 D12
Obuhvaa postupke koji koriste aerobne i anaerobne bioloke procese kako bi se otpad pripremio za naknadno
zbrinjavanje, npr. smanjenjem udjela biorazgradivih sastojaka ili razgradnjom organskih oneiivala. To moe
ukljuivati:
- bioloko-mehaniku obradu komunalnog otpada,
- bioloku obradu oneienog tla, muljeva ili mineralnog otpada, ako iza toga slijedi konani postupak
zbrinjavanja.
Iskljuuje: D2-obradu otpada u ili na tlu, R3-bioloku obradu u svrhe oporabe obraenog materijala.
D 9 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a koja za posljedicu ima
konane sastojke i mjeavine koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 D 12 (na primjer isparavanje,
suenje, kalciniranje itd.)
Obuhvaa predobradu uglavnom tekueg i pastoznog opasnog otpada razliitim vrstama kemijskih, termikih i
fizikalnih procesa da bi se postigao izlazni produkt koji se moe konano zbrinuti. esto se primjenjuje na:
emulzije i mjeavine ulje/voda, cijanide, kiseline i luine te neutralne vodene otopine organskih i anorganskih
tvari (specifine otpadne vode, procjedne vode..).
Iskljuuje: R2,R4,R6,R7-kemijsko-fizikalne postupke obrade u svrhu oporabe.
Pripremne aktivnosti i skladitenje D13, D14, D15
D 13 Spajanje ili mijeanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D 1 D 12
D 14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka D 1 D 13
D13 i D14 obuhvaaju pripremne aktivnosti koje se obavljaju prije transporta i konanog zbrinjavanja otpada,
ukljuujui:
- drobljenje i rezanje (npr. drobljenje asfalta ili prozorskog stakla prije odlaganja),
- mijeanje otpada (npr. mijeanje slinog otpada razliitih proizvoaa),
- homogenizacija, kondicioniranje (poboljavanje), solidifikacija,
- pakiranje azbesta,
- pretovar otpada.
D 15 Skladitenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D 1 D 14 (osim privremenog
skladitenja otpada na mjestu nastanka, prije skupljanja)
Obuhvaa privremeno skladitenje otpada koje prethodi zbirnjavanju.
Iskljuuje: privremeno skladitenje na mjestu nastanka proizvoaa otpada, prije skupljanja.

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

2. GRAEVINE / POSTUPCI ZA OBRADU OTPADA


U ovom se poglavlju navode relevantne graevine i metode koje se provode u praksi pri obradi otpada.
Za ove potrebe koritena je klasifikacija koju koristi njemaka savezna drava Nordrhein-Westfalen. To je visoko
industrijalizirana regija u kojoj nastaju velike koliine razliitog otpada i s vrlo dobro razvijenim sustavom i
infrastrukturom za zbrinjavanje i oporabu otpada, te velikom bazom podataka koja obuhvaa tehnike informacije
o pogonima kao i podatke o kapacitetima za obradu i o koliinama obraenog otpada.
Graevine za obradu grupirane su u kategorije prema tehnikama obrade koje se u pojedinim graevinama
koriste (Tablica 1.). U sljedeem koraku, kategorijama se pridruuju odgovarajui (najei) R i D kodovi
(poglavlje 3., Tablica 2.).
Graevine / postupci obrade prema kategorijama:
1. Bioloka obrada
2. Pogoni za preradu
3. Graevine za industrijsku proizvodnju i spaljivanje
4. Pogoni za kemijsku i fizikalnu obradu
5. Pogoni za termiku obradu otpada
6. Koritenje otpada za graevinske i radove prenamjene
7. Isputanje u okoli
8. Odlaganje otpada
9. Ostalo
Tablica 1: Tehnika klasifikacija graevina za obradu otpada / postupci prema kategorijama:
1.

Pogoni za bioloku obradu


Pogoni za bioloku obradu koriste mikrobioloke procese:
za pretvorbu organskog otpada u proizvod koji se moe ponovno koristiti, npr. gnojiva ili sredstva za
poboljavanje tla
za unitavanje ili smanjenje organskih oneiavala u oneienom tlu ili otpadu koji je mikrobioloki
razgradiv.
Primjeri:
- pogoni za kompostiranje biootpada, zelenog otpada, organskog otpada nastalog u prehrambenoj
industriji, itd;
- pogoni za fermentaciju koji koriste anaerobne procese za proizvodnju bioplina
- pogoni za bioloku obradu tla, otpada od graenja i ruenja, otpada od ruda,

2.

Pogoni za preradu
Ova kategorija obuhvaa irok spektar graevina za obradu koji uglavnom koriste mehanike procese
za izdvajanje (separaciju) materijala koji se mogu oporabtiti (sortirnice) i u kojima se takvi materijali
pripremaju za kasnije recikliranje ili oporabu (pogoni za preradu). U kombinaciji s biolokom obradom,
mehanika obrada takoer je primjenjiva na komunalni otpad (pogoni za mehaniko-bioloku obradu).
Pogoni za razvrstavanje (sortiranje)
Ovi pogoni namijenjeni su odvajanju pojedinih komponenti otpada, predstavljaju prvi korak u lancu vrlo
kompleksnog procesa recikliranja otpada, a vrlo esto nisu automatizirani ve se u njima radi runo.
To mogu biti:
linije za sortiranje papira
linije za sortiranje ambalanog otpada
linije za sortiranje mijeanog komunalnog i graevinskog otpada
Pogoni za mehaniku obradu
Usporeujui sa sortirnicama, pogoni za mehaniku preradu koriste sofisticiraniju tehniku opremu za
postupke npr. rezanja, drobljenja i prosijavanja, pranja, mijeanja i solidifikacije s vezivnim agensima.
Ciljevi mehanike obrade su:
poveati udio oporabljivih komponenata i prilagoditi ih zahtjevima graevina za recikliranje vezano
za npr. veliinu granulata, kalorijsku vrijednost, istou itd.

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

odvojiti oneiavala odnosno nepoeljne sastojke u ranoj fazi obrade


Za razliku od kemijsko-fizikalne obrade, nepoeljne sastojke se ne unitava ve ih se odvaja.
Mehanika obrada moe biti sastavni dio procesa sortiranja ili procesa oporabe ili zbrinjavanja.
Pogoni za mehaniko-bioloku i mehaniko-fizikalnu obradu
Ova vrsta graevina koristi se za obradu komunalnog i slinog otpada i podrazumijeva:
mehaniko odvajanje materijala u svrhu recikliranja i energetske oporabe; i
bioloku obradu biorazgradivog ostatnog otpada
Ciljevi procesa su smanjenje biorazgradivog dijela u otpadu i izdvajanja sastojaka pogodnih za
oporabu.
3.

Graevine za industrijsku proizvodnju i spaljivanje


Proizvodni pogoni koji koriste otpad kao sekundarnu sirovinu ili izvor energije:
procesi otpadom do energije (waste-to-energy) koriste se u elektranama i u pogonima gdje se
koriste velike koliine energije, kao to su cementare i visoke pei. Vani ulazni materijali su otpadna
ulja, otpadne gume te gorivi dijelovi dobiveni predobradom komunalnog otpada.
procesi za materijalnu oporabu - najvaniji industrijski procesi se odvijaju u elianama, proizvodnji i
preradi plastike te industriji stakla i papira.

4.

Pogoni za kemijsku i fizikalnu obradu


Pogoni za kemijsku i fizikalnu obradu koriste razliite kemijske i fizikalne procese za:
predobradu uglavnom tekueg i pastoznog opasnog otpada (kemijsko-fizikalna obrada u uem
smislu)
obnavljanje i oporabu specifinih tvari.
Predobrada opasnog otpada (kemijska i fizikalna obrada u uem smislu)
Pogon je projektiran za predobradu opasnog otpada na nain:
da uniti ili odstrani organske i anorganske neistoe,
da razdvoji krute frakcije od tekuih frakcija otpada,
da odvoji vane ponovno iskoristive frakcije (npr. ulja, otapala),
da postigne dobivanje krutog izlazne tvari koja se moe zbrinuti ili spaliti,
da nastanu takve otpadne vode koje se mogu isputati u javnu odvodnju.
Unitenje ili smanjenje opasnih tvari i svojstava je rezultat kemijskih reakcija (neutralizacija, oksidacija,
redukcija, elektroliza) i/ili fizikalnih procesa (filtriranje, dekantiranje, sedimentacija).
Kemijsko-fizikalni procesi oporabe
Pogoni koji su projektirani za regeneraciju ili oporabu posebnih vrsta otpada, npr.
ponovna prerada otpadnih ulja i koritenih otapala,
regeneracija koritenih kiselina,
recikliranje baterija,
elektrolitika oporaba srebra iz fotografskih kemikalija.

5.

Pogoni za termiku obradu otpada


Pogoni namijenjeni za obradu otpada termikim procesima kao to su spaljivanje procesom oksidacije,
rasplinjavanja, pirolize, ili ostalim termikim procesima.
Oni ukljuuju uglavnom pogone za spaljivanje koji su namijenjeni za obradu komunalnog otpada,
opasnog otpada, medicinskog otpada ili otpada ivotinjskog porijekla gdje je glavna svrha obrade
smanjenje volumena otpada, unitenje organskih ili infektivnih sastojaka i stvaranje inertnog proizvoda
za konano zbrinjavanje.
Kategorije takoer obuhvaaju razliite specijalizirane pogone za termiku obradu posebnih vrsta
otpada iji je cilj oporaba ili zbrinjavanje obraenog otpada. To, na primjer, ukljuuje:
pogoni za termiku obradu tla,
pogoni za regeneraciju upotrijebljenog ljevaonikog pijeska ili aktivnog ugljena,
pogoni za oporabu neeljeznih metala,
mjesta za spaljivanje pirotehnikih ostataka,

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

plinifikacija i proizvodnja metanola i energije

6.

Koritenje otpada za graevinske ili radove prenamjene

7.

Otpad se koristi za razliite prenamjene i u graevinske svrhe u sve veim koliinama. To ukljuuje, na
primjer:
upotreba otpada od kopanja ruda za gradnju cesta,
upotreba obraenog tla ili otpada od kopanja ruda, kao pokrova na odlagalitima,
obnavljanje krajolika u naputenim kamenolomima,

Isputanje u okoli

8.

Pokriva postupke u kojima je otpad smjeten u okoli bez tehnikog okruenja. To ukljuuje obradu
otpada na ili u tlu i isputanje u vode.
Obrada otpada na ili u tlu podrazumijeva rasprostiranje otpada na tlo, a nakon toga ponekad i
kontrolirano uklapanje otpada u gornji sloj zemljita. Ovisno o vrsti otpada i svrsi obrade, obrada
otpada na i u tlu moe biti razvrstana kao postupak oporabe (R10, Tretiranje tla otpadom u svrhu
poljoprivrednog ili ekolokog poboljanja) ili kao postupak zbrinjavanja (D2, Obrada otpada na ili u tlu).
Isputanje tekueg ili muljevitog otpada u vode/more je ogranieno na pojedine sluajeve isputanja
otpada sukladno meunarodnim sporazumima.
Odlaganje otpada

9.

Obuhvaa sve vrste konanog zbrinjavanja otpada na namijenjene nadzemne ili podzemne lokacije.
To ukljuuje odlaganje otpada na odlagalitima u skladu s propisima, ali pokriva takoer i ostale oblike
odlaganja otpada kao to su npr. gomile otpadnog kamena i stijena ili jalovina od vaenja mineralnih
sirovina.
Ostalo
Ova kategorija obuhvaa pretovarne (transfer) stanice, lokacije privremenih skladita, te ostale
postupke (pripremne) koji nisu drugdje navedeni.

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

3. ODREIVANJE POSTUPAKA OPORABE (R) I ZBRINJAVANJA (D)


Odgovarajui postupak oporabe ili zbrinjavanja odreuje se za svaki pojedinani sluaj.
Ova procjena uzima u obzir nekoliko elemenata. Najee su to postupci obrade, cilj obrade i vrsta otpada koji
se podvrgava obradi. U nekim sluajevima mogu biti vani i dodatni faktori. Na primjer, u sluaju oporabe vano
je znati da li otpad zamjenjuje druge tvari. Nadalje, vrsta i omjer razliitih izlaznih vrsta otpada i njihova
destinacija mogu takoer utjecati na klasifikaciju pojedinog postupka.
U osnovi, klasifikacija ovisi o ulazu pogon za obradu, o samom procesu obrade i o onome to nastane na kraju.
Kriteriji relevantni za klasifikaciju postupaka obrade mogu biti sumirani na sljedei nain:

Ulaz u postupak obrade:


Vrsta i svojstva otpada, npr. sastav tvari, sadraj opasnih tvari, porijeklo.
Postupak obrade:
vrsta i cilj obrade,
primijenjena tehnika,
uloga (svrha) koju otpad ima u procesu obrade,
u sluaju oporabe: koji primarni materijali su zamijenjeni.
Izlaz iz postupka obrade:
vrsta izlaza (materijal, energija),
kvaliteta izlaznog produkta i destinacija (namjena) izlaznog produkta.

U nastavku se daje tablica u kojoj su kategorijama graevina/postupaka obrade iz poglavlja 2. pridrueni


odgovarajui postupci R i D (Tablica 2.). Ta e klasifikacija biti prihvatljiva u najveem broju sluajeva. Ona
nije zakonski obavezna, meutim trebala bi biti uzeta u obzir kao preporuka koja moe biti provjerena u
svakom pojedinom sluaju.
Tablica 2.: Lista graevina/postupaka obrade i prijedlog njima pridruenih R i D kodova
Graevina/postupak
obrade

Pogoni za bioloku
obradu

Tehnika specifikacija
/ industrijsko podruje

Specifikacija obraenog otpada ili svrha obrade

R/D
kod

Pogoni za kompostiranje

Zeleni otpad, bio-otpad, muljevi

R3

Pogoni za anaerobnu
razgradnju

Fermentacija bio-otpada i slinog otpada

R3

Fermentacija gnojiva i gnojnice

R3

Bioloka razgradnja organskih sastojaka


(oneiavala) u tlu, otpadu od graenja i ruenja,
asfaltu,...

R5

Pogoni za sortiranje papira

R3

Pogoni za sortiranje ambalanog otpada


(klasifikacija ovisi o glavnom izlaznom produktu)

R3

Pogoni za sortiranje komunalnog i mijeanog


otpada od graenja i ruenja
(klasifikacija ovisi o glavnom izlaznom produktu)

R3

Pogoni za sortiranje stakla

R5

Pogoni za preradu otpada od graenja i ruenja i


cestogradnje

R5

Bioloka obrada tla


Pogoni za preradu

Pogoni za razvrstavanje

Pogoni za mehaniku
preradu

R4
R4
R5

Prerada mijeanog otpada od graenja i ruenja

R5

Pogoni za mijeanje asfalta

R5

Prerada EE otpada: veliki i mali kuanski aparati,


IT oprema,

R4

Prerada EE otpada: katodne cijevi, neonske


lampe,

R5

Graevine za obradu otpadnih vozila (centri za


rastavljanje, rederi)

R4

Prerada eljeznih i neeljeznih metala

R4

Prerada otpada od proizvodnog mineralnog otpada


(npr. troska, pepeo, pijesak, praina)

R5

Prerada plastinog otpada (npr. regranulacija,

R3

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

aglomeracija)

Pogoni za kombiniranu
mehaniko-bioloki i
mehaniko-fizikalnu
obradu

Cementare

Metalna industrija

Graevine za
industrijsku
proizvodnju i
spaljivanje

Elektrane i drugi
industrijski pogoni za
spaljivanje

R3

Proizvodnja goriva od otpada (RDF)

R3

Prerada kuhinjskog/kantinskog otpada; masti

R3

Mehaniko-bioloka obrada

D8

Mehaniko-bioloka stabilizacija (npr. proces


dobivanja suhog stabilata)

R3

Mehaniko-fizikalna stabilizacija

R3

Suspaljivanje otpada visoke kalorijske vrijednosti


(otpadna ulja, otpadne gume, iskoritena otpala,)

R1

Upotreba otpada koji sadri eljezni oksid kao


sirovine

R5

Upotreba otpada koji sadri vapno kao sirovine i


absorbensa za emisijsku redukciju

R5

Upotreba otpadnog metala u pogonima za


sinteriranje, elianama, i na mjestima proizvodnje
neeljeznih metala

R4

Upotreba visoko kalorijskog otpada u visokim


peima kao izvora energije i redukcijskog agensa

R1

Suspaljivanje goriva nastalog od otpada (RDF) i


drugog otpada (otpad od drveta, papirni mulj,
kanalizacijski mulj,)

R1

Upotreba otpada koji sadri vapno kao absorbensa


za emisijsku redukciju

R5

Suspaljivanje organskim tvarima oneienih


otpadnih voda i mulja

D10

Recikliranje otpadnog papira

R3

Industrija papira

Spaljivanje papirnog mulja ili ostalih visoko


kalorijskih vrsta otpada

R1

Industrija stakla

Proizvodnja proizvoda od stakla

R5

Obrada plastike

Proizvodnja novih proizvoda od plastike

R3

Drvna industrija

Proizvodnja ploa iverica itd.

R3

Proizvodnja graevnih
proizvoda

Proizvodnja graevinskog materijala

Pogoni za kemijskofizikalnu obradu

Pogoni za termiku
obradu otpada

Prerada drva za recikliranje ili energetsku oporabu

Spaljivanje otpada

R5

Obrada uglavnom tekueg i pastoznog otpada


oneienih organskim i anorganskim tvarima za
kasnije zbrinjavanje

D9

Regeneracija otapala destilacijom (regeneracija


upotrijebljenih otapala, obnavljanje otapala iz boja i
lakova)

R2

Regeneracija i obnavljanje otpadnih ulja (destilacija


svjeih ulja za maziva,)

R9

Regeneracija upotrebljavanih kiselina


(koncentriranje sulfatne kiseline)

R6

Regeneracija katalizatora i obnavljanje katalitikih


komponenata

R8

Recikliranje baterija (npr. vakuumska destilacija,


oporaba Ni, Cd, Fe iz nikal.kadmij baterija i
odvajanje ive iz gumbastih elija)

R4

Obrada fotografskih kemikalija (elektrolitika


oporaba srebra iz otopina za fiksiranje;)

R4

Pogoni za ispiranje oneienog tla

R5

Spaljivanje komunalnog otpada; spaljivanje mulja


od otpadnih voda

D10

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

Ostali termiki procesi

Koritenje otpada za
graevinske i radove
prenamjene

Rasprostiranje na tlu
Isputanje u okoli
Isputanje u vode

veljaa 2008.

Spaljivanje opasnog otpada

D10

Spaljivanje medicinskog otpada

D10

Spaljivanje otpada ivotinjskog porijekla

D10

Obnavljanje metalnog otpada (npr. metali


oneieni uljem; kablovi; kontejneri)

R4

Obrada ostalog mineralnog otpada, obnavljanje


ljevaonikih kalupa

R5

Obnavljanje aktivnog ugljena

R7

Termika obrada tla na srednjim temperaturama

R5

Termika obrada tla: direktno spaljivanje na


visokim temperaturama

D10

Rasplinjavanje komunalnog otpada

R1

Izgradnja autocesta i cesta

R5

Izgradnja cesta na odlagalitima

R5

Prenamjena odlagalita, oneienih


lokacija/podruja; izgradnja zvunih barijera;

R10

Upotreba organskog i anorganskog otpada kao


gnojiva ili kao dodatak tlu

R10

Odlaganje tekueg otpada ili mulja, nanoenje


gnojnice na tlo, jaruanog otpada, itd. bez
poljoprivrednog ili ekolokog poboljanja

D2

Isputanje u vode osim u more, npr. uslijed


jaruanja,

D6

Isputanje u more, npr. uslijed jaruanja; otpad od


podmorskih aktivnosti

D7

Nadzirana odlagalita u skladu s propisima o


odlaganju na odlagalita
Nadzemno odlaganje
Odlaganje otpada

Podzemno odlaganje

Ostali postupci
obrade

Pretovarne (transfer)
stanice
Privremeno skladitenje

D1/D
5

Ostala odlagalita, npr. jalovine od iskopavanja


mineralnih sirovina

D1

Sabiralita tekueg otpada i mulja

D4

Upotreba mineralnog otpada za nasipavanje


kamenoloma, itd.

R5

Iskoritenje mineralnog otpada za potrebe


brtvljenja u rudnicima

R5

Trajno podzemno skladitenje

D3/D
12

Duboko utiskivanje

D3

Za kasniju oporabu

R12

Za kasnije zbrinjavanje

D14

Za kasniju oporabu

R13

Za kasnije zbrinjavanje

D15

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

4. PROBLEMI PRI ODREIVANJU POSTUPKA (R) I (D)


Pojedini problemi nastaju zbog nedovoljno jednoznano definiranih pojmova, preklapanja pojedinih postupaka te
kompleksnih kombinacija razliitih postupaka pri nekim modernijim obradama otpada.
Preporuka: odreivanje odgovarajueg postupka R ili D treba provoditi za svaki pojedinani postupak obrade
otpada.
Razlike izmeu postupka oporabe i zbrinjavanja
1.

spaljivanje otpada - razlika izmeu postupka D10 - spaljivanje otpada na kopnu i R1 -koritenje otpada
uglavnom kao goriva ili drugog naina dobivanja energije.
Glavna svrha postupka R1 mora biti da se otpad koristi kao sredstvo za proizvodnju energije, zamjenjujui
koritenje zvora primarne energije. Energija proizvedena / oporabljena uslijed spaljivanja otpada morala bi biti
vea nego energija potroena u procesu. Dio vika energije stvorene u izgaranju mora biti efektivno iskoriten
u obliku topline ili elektrine energije. Vei dio otpada mora biti potroen u tijeku postupka, a vei dio stvorene
energije mora biti oporabljen i iskoriten.
Spaljivanje otpada u spalionicama obino se svrstava u postupak zbrinjavanja ak iako dolazi do oporabe
energije, obzirom da je glavna svrha postrojenja termika obrada otpada a ne proizvodnja energije.
2.

koritenje otpada pri nasipavanju/zatrpavanju naputenih kamenoloma i sl. razlika izmeu postupka R5 recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala i postupaka D12 -trajno skladitenje ili D1odlaganje otpada u ili na tlo.
Osnovno naelo kod oporabe je da se otpad koristi umjesto nekog drugog materijala koji bi se inae koristili za
istu svrhu.
Kombinirani postupci
Pitanje je kako klasificirati kombinirane procese oporabe gdje se dogaa i energetska i materijalna oporaba u
razliitim fazama istog procesa.
U sluaju npr. mehaniko-bioloke obrade otpad se dijeli na razliite tokove i podvrgava razliitim postupcima:
npr. jedan dio odvojenih komponenti moe biti podvrgnut recikliranju, jedan dio moe se energetski oporabiti, a
dio otpada biti e odloen.
U kombiniranom postupku svaka faza se klasificira odvojeno, kada se sastoji od razliitih postupaka. U
klasifikaciji se navodi samo prvi postupak kojem se otpad podvrgava, bez obzira slijedi li iza njega postupak R ili
D.
Kraj lanca oporabe
Oporaba se sastoji od razliitih koraka obrade koja obino zavri proizvodnjom novog proizvoda.
Ponekad je nejasna granica na kojem dijelu lanca oporabe se postupak oporabe moe smatrati zavrenim, tj. u
kojem trenutku otpad postaje proizvod i prestaje biti predmetom reima Zakona o otpadu.
Primjeri su npr. preraeni metalni ili plastini otpad koji zadovoljavaju definirane specifikacije; kompost;
graevinski materijali proizvedeni iz mineralnog otpada.
Da li je metalni otpad recikliran kada se naini pogodnim za proizvodnju elika ili je reciklani postupak gotov tek
kad eliana iskoristi taj metalni otpad u proizvodnji elika?
Definicija recikliranja zahtjeva da ambalani otpad proe postupak prerade u proizvodnom procesu.
Tranformacija otpadnog metala u sekundarnu sirovinu na nain da se podvrgne sortiranju, ienju, rezanju, ne
smatra se recikliranjem iako materijal zadovoljava tehnike specifikacije i ima trinu vrijednost.
Postupci predobrade
Za razliku od (D), kod postupaka (R) nema eksplicitnih definicija za predobradu, osim u R12. Takve vrste
postupaka kao to su npr. sortiranje i razvrstavanje pridruuju se odgovarajuem postupku oporabe.
Primjena R11
Kada se ostatni otpad iz postupka oporabe koristi kao gorivo, treba li postupak svrstati u R11 ili R1? Prema
europskom propisu u statistikama otpada, R11 iskljuuje energetsku oporabu, tako da je preporuka u tom sluaju
svrstati postupak kao R1.
Odreivanje postupka oporabe prema vrsti materijala

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

Ovisno o svojstvima i sastavu otpada koji se obrauje, udio pojedinih frakcija moe varirati. Kada se razliiti
materijali oporabljuju u jednom i istom procesu obrade (npr. prerada kompleksnih proizvoda koji sadre metale,
plastiku i staklo). U tom sluaju postavlja se pitanje koji materijal odreuje klasificiranje postupka.
U praksi, postupak se odreuje prema prevladavajuoj oporabljivoj frakciji u smislu koliine.
Npr. oporabi elektrinog i elektronikog otpada obino e se dodijeliti R4 jer u toj kategoriji otpada obino
prevladava metal. Klasifikacija e biti drugaija pri oporabi katodnih cijevi kada e se postupku dodijeliti R5.
U nekim specifinim sluajevima, klasifikacija e biti nainjena prema glavnoj frakciji u smislu vrijednosti. To se
radi u sluaju npr. elektrolitike oporabe srebra iz fotografskih kemikalija.

Upute za odreivanje postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

5. NEKA PITANJA O PRAENJU I PODACIMA


Koje djelatnosti se prate
Postupci oporabe/zbrinjavanja otpada prate se neovisno o tome kojoj gospodarskoj djelatnosti (NKD) pripadaju.
Izuzete od praenja su samo potpuno ne-gospodarske djelatnosti, npr. kompostiranje u kunim dvoritima.
Postupci nad otpadom koji je izuzet Zakonom o otpadu
Podatke o provedenim postupcima (R) i (D) trebaju osiguravati one graevine za oporabu i zbrinjavanje otpada
koje podlijeu postupku izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom sukladno Zakonu otpadu.
Interno recikliranje
Interno recikliranje obuhvaa postupke provedene nad otpadom na lokaciji na kojoj je otpad nastao i na nain da
je ponovno koritenje i prerada otpada sastavni dio procesa. To ukljuuje:
- koritenje otpada kao sirovine u istom ili tehniki povezanom procesu,
- regeneraciju radnih materijala (repromaterijala) kao to su npr. otapala, za daljnju uporabu.
Aktivnosti koje mogu biti primjer internog recikliranja su npr. prerada proizvedenog otpada npr. u eljezarama,
industriji stakla ili plastike; obnavljanje (regeneracija) otapala i otpadnih ulja; obnavljanje /regeneracija
katalizatora, aktivnog ugljena; obnavljanje / regeneracija kiselina ili luina.
Internim recikliranjem ne moe se smatrati energetska oporaba otpada.
Kapacitet graevine
Podaci o kapacitetu graevina za oporabu i zbrinjavanje otpada iskazuju se u jedinicama koje odgovaraju nainu
obrade.
Graevine za spaljivanje maksimalni kapacitet za spaljivanje otpada
Graevine za recikliranje maksimalni kapacitet za recikliranje otpada.
Odlagalita preostali kapacitet (na kraju izvjetajne godine) za odlaganje
otpada ubudue.
Ostale graevine za zbrinjavanje kapacitet zbrinjavanja otpada.
Postupci obrade na ili u tlu ili isputanje u vode/more - preporua se
iskazati kapacitet kao maksimalnu koliinu otpada koja je doputena za
odlaganje/isputanje i sl.

- tona/god. ili GJ/god


(gigadul/god)
tona/god
m3/god
tona/god
tona/god ili m3/god

Koji postupci se ne uzimaju u obzir pri statistikama otpada


Postupci koje ne treba uzimati u obzir prilikom izrauna ukupnih koliina oporabljenog/zbrinutog otpada su
postupci predobrade otpada, odreene pripremne aktivnosti iza kojih tek slijedi konani postupak
oporabe/zbrinjavanja odnosno privremeno skladitenje (R12, R13, D8, D9, D13, D14, D15).
Nadalje, nije potrebno pratiti D11 jer se radi o postupku koji je meunarodnim ugovorima zabranjen.
Takoer, u obzir se ne uzimaju koliine otpada koje su podvrgnute internom recikliranju na mjestu nastanka.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

Dio B
Tehniki opis
postupaka oporabe (R) i zbrinjavanja (D)

Za svaki postupak (R) i (D) u nastavku se navodi:

opis koji se odnosi na odreeni postupak,


tehnoloka naela na kojima se temelje pojedini postupci,
mogui posebni zahtjevi vezano za lokacije i graevine u kojima se
obavljaju postupci oporabe ili zbrinjavanja otpada,
vrste otpada koje su primjerene za pojedine naine oporabe ili
zbrinjavanja,
potrebne mjere zatite okolia,
razlika izmeu slinih operacija.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

R1

veljaa 2008.

KORITENJE OTPADA UGLAVNOM KAO GORIVA ILI DRUGOG NAINA DOBIVANJA


ENERGIJE

1. Opis postupka
Postupak obuhvaa uporabu otpada kao goriva, uz korisnu uporabu proizvedene topline. Mogua je
izravna uporaba topline ili pretvorba u elektrinu energiju. Za razliku od materijalne oporabe
(recikliranja), u ovom se sluaju radi o energetskoj oporabi otpada.
2. Tehnoloka naela
Otpad treba najprije pripremiti/kondicionirati (obraditi, homogenizirati, briketirati, samljeti, pakirati itd.) u
skladu sa zahtjevima tehnologije spaljivanja. Ureaj za spaljivanje moe biti namjenski izgraen objekt
za spaljivanje otpada ili uobiajeni industrijski ureaj (npr. rotacijska pe u cementari, kotlovnica itd.), za
koju otpad predstavlja samo djelomini izvor energije (su-spaljivanje). Uvjeti spaljivanja prilagoeni su
osnovnoj namjeni ureaja za spaljivanje.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Spalionice moraju odgovarati suvremenim tehnikim standardima i standardima zatite okolia. Kao
gorivo mogue je uporabiti razliite vrste otpada. U nekim sluajevima, spalionica moe biti locirana i u
urbanom okoliu (ako je rije o toplani). Ukoliko se spalionica nalazi u sklopu industrijskog pogona, nije
joj mjesto u urbanoj sredini. Lokaciju treba opremiti primjerenom infrastrukturom. Mjesta pretakanja,
manipulativne i skladine povrine moraju biti opremljene prihvatnim kanalima ili bazenima. Procesnu
opremu i prostorije treba prilagoditi svojstvima otpada koji se obrauje (instalacije prema potrebi zatititi
od eksplozije, postaviti ventilaciju itd.). Zbog velikih koliina emisije dimnih plinova vana je i uloga
meteorolokih uvjeta na lokaciji.
4. Vrste otpada
U obzir se moe uzeti najraznovrsniji organski otpad u tekuem ili krutom agregatnom stanju. Kao
gorivo se moe iskoristiti ve u osnovnom obliku, a nekad ga treba prije toga posebno pripremiti
(kondicionirati).
Kao gorivo se najee iskoritavaju:
otpadna ulja, otpad od primjene organskih otapala, otpad od prerade i proiivanja zemnog plina i
nafte, otpad iz proizvodnje i uporabe premaza, otpad od umjetnih masa i gume, komunalni i slini otpad
iz industrije, obrta i uslunih djelatnosti itd.
Ogranienja pri uporabi otpada kao goriva odreena su Zakonom i provedbenim propisima u zatiti
okolia.
5. Mjere zatite okolia
Najvanija mjera zatite okolia je sprjeavanje emisija u zrak. Ako je izgaranje uinkovito (bez ae,
ugljinog monoksida, hlapivih sastojaka itd.), pozornost je usmjerena na okside sumpora i duika,
amonijak, spojeve halogena (klorovodik, dioksini, furani) te hlapive metale (iva). Granine emisijske
vrijednosti prilikom skupnog spaljivanja otpada, odreene su propisima o graninim vrijednostima
emisija u zrak.
Objekti za spaljivanje otpada moraju imati na raspolaganju vlastite ili iz usluge odgovarajue
odlagaline (skladine) kapacitete za odlaganje ili privremeno skladitenje ostataka od spaljivanja
(troska, pepeo itd.) te otpada od proiavanja dimnih plinova.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
D 10
spaljivanje otpada na kopnu
D 11
spaljivanje otpada na moru
Prvenstvena je svrha u oba sluaja zbrinjavanje otpada, a ne iskoritenje proizvedene energije.
Neke vrste otpada umjesto postupkom R 1, mogu biti obraene postupkom koji ima prednost kao npr.:
R2
obnavljanje/regeneracija otpadnog otapala ili
R3
recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala
(ukljuujui kompostiranje i druge procese bioloke pretvorbe otpada)

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

R2

veljaa 2008.

OBNAVLJANJE/ REGENERACIJA OTPADNOG OTAPALA

1. Opis postupka
Postupak obuhvaa oporabu otpada koji sadri organska otapala. Regeneracija znai da se iz otpada
proizvodi uporabljivo otapalo i ostatak koji e se obraditi odgovarajuim R ili D postupcima.
2. Tehnoloka naela
Regeneracija obuhvaa postupak separacije i izolacije uporabljivih otapala iz otpada. Separacija
(izdvajanje) temelji se na razlikama u svojstvima pojedinih komponenata otpada kao to su: agregatno
stanje, gustoa, topljivost, tlak pare, vrelite, talite, kemijska svojstva itd.. Iz navedenoga slijedi da se u
postupku regeneracije primjenjuju prije svega fizikalne operacije, dok se kemijske koriste samo u
sluajevima kad regenerirano otapalo treba dodatno obraditi.
Osnovna i najee koritena operacija je isparavanje, a predstavlja izdvajanje isparivog (otapalo) i
neisparivog dijela otpada. Ostale osnovne operacije razdvajanja sustava kruto/tekue i tekue/tekue
koje se primijenjuju kombinirano ili samostalno su: destilacija, ekstrakcija, apsorpcija, adsorpcija,
membranski procesi, filtracija, sedimentacija, razdvajanje/odjeljivanje (dekantiranje) itd. Operacije se
primjenjuju samostalno ili u kombinaciji.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Procesna oprema mora biti izraena od postojanih materijala, a kod zapaljivih otapala u izvedbi
sigurnoj od eksplozije. Pogon kao takav predstavlja samo statiko optereenje tla odnosno nosive
konstrukcije.
Zbog svojstava otpada i proizvedenih otapala nije primjereno postavljati pogone za oporabu u urbanom
okoliu. Lokacija mora biti dostupna vozilima, a mjesta pretakanja, manipulativne i skladine povrine
moraju biti opremljene prihvatnim kanalima i bazenima. Procesna oprema i prostorije moraju biti
prilagoene svojstvima otpada koji se obrauje (instalacije zatiene od eksplozije, ventilacija,
odvoenje statikog elektriciteta itd.).
Postupak regeneracije zahtijeva odgovarajui izvor energije (elektrika, para, komprimirani zrak ili sl.).
4. Vrste otpada
Otpad koji sadri organska otapala je: otpad od organskih kemijskih procesa, otpad od proizvodnje,
priprave, trgovine i uporabe sredstava za povrinsku zatitu, otpad iz uporabe organskih otapala itd.
5. Mjere zatite okolia
Posebno znaajne mjere zatite okolia su zatita tla i voda u sluaju izlijevanja i spreavanje emisija u
zrak. Ako se radi o zapaljivim otapalima, postoji opasnost od poara te je potrebno predvidjeti dovoljnu
koliinu sredstava za gaenje poara. Buka zbog izvedbe postupka ne predstavlja problem.
6. Razlike izmeu slinih R i D operacija
Ne postoje R i D operacije koje bi bile sline po sadraju, ali u nekim se sluajevima navode alternativni
naini obrade ili zbrinjavanja otpada kao npr.:
R1
koritenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog naina dobivanja energije
U pravilu materijalna oporaba otpada ima prednost nad energetskom oporabom, a to znai da
regeneracija otapala ima prednost u odnosu na uporabu otapala kao goriva.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

R3

veljaa 2008.

RECIKLIRANJE/OBNAVLJANJE OTPADNIH ORGANSKIH TVARI KOJE SE NE KORISTE


KAO OTAPALA (ukljuujui kompostiranje i druge procese bioloke pretvorbe otpada)

1. Opis postupka
Postupak obuhvaa proizvodnju organskih tvari (npr. polimera, gume, papira, celuloze, prirodnih i
umjetnih vlakana, elatine, komposta itd.) uporabom razliitih tehnologija, prilagoenih vrsti tvari koja se
proizvodi.
2. Tehnoloka naela
Tehnoloka su naela proizvodnje organskih tvari iz otpada razliiti, a mogu obuhvatiti:

mehanike operacije (sortiranje, klasiranje, mljevenje, pranje, suenje, prosijavanje itd.),

druge fizikalne operacije (isparavanje, destilacija, kristalizacija itd.),

kemijske operacije (neutralizacija, hidroliza itd.) i

bioloke procese (kompostiranje, enzimatska hidroliza, fermentacijski procesi itd.).


Osnovna svrha navedenih postupaka oporabe je proizvodnja organskih tvari kojima se po obliku i
kakvoi omoguuje ponovna uporaba.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Ne postoje skupni i opi zahtjevi glede lokacije pogona za oporabu, ali u postupku valja uzeti u obzir
specifinosti tehnolokih postupaka. I u pogledu kapaciteta postoje vrlo razliite razine koje utjeu na
opseg infrastrukture kakav se trai te se time odreuju i prednosti lokacije.
4. Vrste otpada
Za ovaj su nain oporabe prikladne vrlo razliite vrste organskog otpada u tekuem ili krutom stanju,
npr.:
otpad od plastike, gume, otpad iz proizvodnje i prerade koe, otpad od papira i tekstila, otpad iz
poljoprivredno prehrambene industrije, komunalni i slini otpad iz industrije, obrta i uslunih djelatnosti
itd.
5. Mjere zatite okolia
Obzirom na raznolikost tehnolokih postupaka raznoliki su i mogui utjecaji na okoli (emisije u tlo,
vode i zrak, emisije buke, stvaranje otpada itd.), koji zahtijevaju i specifine postupke pri obradi.
6.
D8

Razlike izmeu slinih R i D postupaka


bioloka obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a koja za
posljedicu ima konane sastojke i mjeavine koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom
D 1 do D 12

Osnovna razlika izmeu spomenutih postupaka je u tome to je konani cilj biolokih postupaka R 3,
proizvodnja tvari za ponovnu uporabu, a osnovni cilj postupaka iz D 8 je samo zbrinjavanje otpada.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

R4

veljaa 2008.

RECIKLIRANJE/OBNAVLJANJE OTPADNIH METALA I SPOJEVA METALA

1. Opis postupka
Postupak obuhvaa obradu otpada koji sadri kovine i/ili njihove spojeve u cilju proizvodnje istih
kovina, njihovih spojeva ili slitina. Otpad veinom sadri i nemetalne primjese koje se u postupku
recikliranja izdvajaju i dalje obrauju odgovarajuim R ili D postupcima. Nakon fizikalnih postupaka
izdvajanja (separacije) otpada obino slijedi metalurka obrada u cilju proizvodnje kovine ili slitine u
istom obliku.
2. Tehnoloka naela
U obadi se primijenjuju preteno fizikalni te samo rijetko i kemijski postupci. Vrsta tehnolokog postupka
koji se primijenjuje ovisi prije svega o fizikalnim svojstvima tretiranog otpada te o prateim tvarima koje
elimo prilikom obrade odstraniti ili smanjiti njihov udio.
Mogui su sljedei postupci:

runo izdvajanje (separacija) pojedinih sastojaka otpada,


drobljenje (rediranje), mljevenje otpada,
magnetska separacija eljeznih sastojaka otpada,
izdvajanje na temelju razlika u gustoi, obliku, elektrostatikim svojstvima, kemijskom sastavu,
izdvajanje na temelju razliitih talita ili vrelita pojedinih kovina i
izdvajanje kovina iz keramikih podloga (izluivanje, ispiranje, ekstrakcija itd.).

Separirani metalni otpad nadalje preraujemo sljedeim postupcima:

pirometalurki postupci (taljenje, rafinacija),

elektrometalurki postupci,

hidrometalurki postupci i

elektroliza.
Posebnost je oporabe nekih vrsta otpada ovoga tipa da kao konani proizvod dobijemo kovinu ili
kovinsku slitinu jednake kakvoe kao to je kakvoa kovine dobivene iz rudae.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Objekti i naprave za recikliranje metalnog otpada najee su veliki pa su stoga i povrine namijenjene
manipulaciji i skladitenju tog otpada velike. Uvaavanje svih mjera zatite okolia koje se odnose na
emisiju tvari u zrak i na buku neophodno je, prvenstveno kod pirometalurke oporabe otpada. Pri izboru
lokacije korisno je uzeti u obzir i meteoroloke uvjete.
4. Vrste otpada
Za preradu tpada postupcima R 4 primjereni su:
dijelovi dotrajalih motornih vozila, istroeni kuanski strojevi, elektriki i elektroniki sklopovi, otpad iz
metalopreraivake industrije, istroene baterije i akumulatori, limenke, doze, fotokemikalije, jetke tvari
iz tiskanih sklopova, metalni dijelovi iz otpada od graenja i ruenja.
5. Mjere zatite okolia
Mjere zatite okolia prilagoene su pojedinim postupcima recikliranja. Pri postupcima odvajanja
pojedinih sastojaka, naglasak je prije svega na uinkovitim sustavima otpraivanja i mjerama za
smanjenje buke, a kod metalurke oporabe, na ogranienjima emisija tvari u zrak.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
R8
oporaba otpadnih sastojaka iz katalizatora
Sadraj koda je ui u sluaju poizvodnje kovina, poto se odnosi samo na istroene katalizatore.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

R5

veljaa 2008.

RECIKLIRANJE/OBNAVLJANJE DRUGIH OTPADNIH ANORGANSKIH MATERIJALA

1. Opis postupka
Postupak obuhvaa proizvodnju anorganskih tvari, primjerenih za dalju uporabu. Ti se postupci temelje
na razliitim tehnologijama, prilagoenim vrsti tvari koja se proizvodi.
2. Tehnoloka naela
Tehnoloka naela proizvodnje anorganskih tvari iz otpada vrlo su razliita i obuhvaaju:

mehanike operacije (drobljenje, mljevenje, sortiranje, klasiranje, sijanje, pranje, suenje itd.),
druge fizikalne operacije (isparavanje, destilacija, kristalizacija itd.),
kemijske operacije (neutralizacija, prokuhavanje itd.) i
hidrolizatermike operacije (peenje, sinteriranje, pretaljivanje itd.).

Osnovni cilj nabrojenih postupaka oporabe proizvodnja je anorganskih tvari u obliku i kakvoi koji
omoguuju ponovnu uporabu.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Obzirom na specifinosti pojedinih tehnolokih operacija koje tijekom tih postupaka valja uvaiti, ne
postoje neki skupni i opi zahtjevi glede lokacije pogona za obradu. Veoma su razliite i razine u
pogledu kapaciteta koje utjeu na potreban opseg infrastrukture i na taj nain odreuju prioritetne
lokacije. Takvim pogonima u naelu nije mjesto u urbanom okoliu i na ekoloki osjetljivim lokacijama.
4. Vrste otpada
Ovom su nainu oporabe primjerene veoma raznolike vrste anorganskog otpada u tekuem ili krutom
agregatnom stanju kao npr.:

graevinski otpad, metalurka troska, ljevaoniki pijesak bez prevlake (mljevenje, prosijavanje itd.),
ljevaoniki pijesak s prevlakom (peenje...),
troska iz eliana (granuliranje...),
otpadna sumporna kiselina (neutralizacija i kristalizacija gipsa za uporabu u proizvodnji cementa ili
u graevinarstvu...),
otpadna klorovodina kiselina (proizvodnja kalcijeva klorida za posipanje ceste...) i
otpadne soli kao prijenosnici topline (regeneracija itd.).

5. Mjere zatite okolia


Obzirom na veoma raznolike tehnoloke postupke mogui su razliiti utjecaji na okoli (emisije u vode i
zrak, emisije buke, stvaranje otpada), kojima treba pristupiti uvaavajui specifinosti pojedinih
postupaka.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
R6
regeneracija otpadnih kiselina ili luina (baza)
Postupak je ogranien samo na uski segment anorganskog otpada (anorganske kiseline i baze) i to
samo na postupak regeneracije, to iskljuuje promjene tvari.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

R6

veljaa 2008.

REGENERACIJA OTPADNIH KISELINA ILI LUINA

1. Opis postupka
Postupak obuhvaa obradu otpadnih kiselina ili luina s ciljem njihove ponovne uporabe u istu ili drugu
svrhu. Ukoliko se pri tom radi o uporabi regeneriranih kiselina ili luina za istu tehnoloku namjenu, to
moemo smatrati dijelom reciklanog postupka.
2. Tehnoloka naela
Regeneraciju izvodimo preteito s pomou fizikalnih i samo rijetko, kemijskih postupaka kojima se eli
postii vii stupanj istoe i/ili vea koncentracija kiseline ili luine. Vrsta postupka koji se primijenjuje
zavisi prije svega od kemijskih ili fizikalnih svojstava kiseline ili luine te od prateih tvari, koje prilikom
regeneracije elimo ukloniti ili barem smanjiti njihov udio.
Mogui su sljedei sustavi i postupci:

uklanjanje krutih neistoa iz tekuih kiselina ili luina (filtracija, sedimentacija, centrifugiranje,
flotacija),

uklanjanje neistoa iz krutih kiselina ili luina (izluivanje, ispiranje, ekstrakcija, rekristalizacija) i

koncentriranje kiselina i luina iz tekuih smjesa (isparavanje, destilacija, razdvajanje, membranski


postupci, ekstrakcija itd.).
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Procesna oprema i prostorije moraju biti prilagoeni svojstvima tretiranog otpada. Procesna oprema
mora biti izraena od kemijski postojanih materijala, a u prisustvu zapaljivih tvari i u izvedbi koja
obuhvaa zatitu od eksplozije. Zahtjevi u svezi s opremom i objektima za postupke regeneracije, u
naelu su jednaki kao u sluaju uporabe kiselina ili luina u osnovnim tehnolokim postupcima.
4. Vrste otpada
Otpadne kiseline i luine koje sadre neistoe/sastojke, koji ograniavaju ili sprjeavaju njihovu
uporabu.
5. Mjere zatite okolia
Od mjera zatita okolia prvenstveno su vani zatita tla u sluaju istjecanja tekueg otpada i
sprjeavanje emisija u zrak. I u sluaju postupaka regeneracije, mjere su zatite okolia jednake ili
sline kao u sluaju uporabe kiselina ili luina u osnovnim tehnolokim postupcima.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
R3
recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala
Mogue je djelomino prekrivanje postupaka u sluaju regeneracije organskih kiselina ili luina, no
sadraj postupka R 3 je puno openitiji i opseniji.
R 11
oporaba otpada nastalog bilo kojim postupkom R 1 do R 10.
Postupak R 11 znai nastavak postupaka iz R 6, kad regenerirane kiseline ili luine dou u uporabu.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

R7

OPORABA OTPADNIH
ONEIENJA

SASTOJAKA

veljaa 2008.

KOJI

SE

KORISTE

ZA

SMANJIVANJE

1. Opis postupka
Postupak obuhvaa obradu ili preradu tvari, odnosno sredstava koritenih u cilju smanjenja
oneienja, (npr. razliita upojna sredstva i sredstva za ienje, filtraciju, ispiranje itd.). Svrha je
postupka prvenstveno vraanje tih sastojaka u stanje koje omoguuje njihovu ponovnu uporabu,
odnosno njihova regeneracija.
2. Tehnoloka naela
Postupci regeneracije prilagoeni su vrsti sustava, tj. vrsti sredstva koje regeneriramo te obliku
oneienja koje se vee uz to sredstvo i koje elimo ukloniti.
Regeneraciju izvodimo preteno fizikalnim i samo rijetko kemijskim postupcima, npr.:

odstranjivanje topljivih neistoa s krutih sredstava (izluivanje, ispiranje, ekstrakcija),


izdvajanje komponenata iz otopina (destilacija, razdvajanje, kristalizacija),
toplinska obrada krutih sredstava (isparavanje, termika razgradnja, spaljivanje) i
uklanjanje oneienja kemijskim postupcima (neutralizacija, prokuhavanje, hidroliza, oksidacija
itd.).

3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina


Procesna oprema i prostori moraju biti prilagoeni svojstvima tretiranog otpada. Obzirom na irok
raspon moguih postupaka ne mogu se odrediti neki skupni, opevaei zahtjevi.
4. Vrsta otpada
Sredstva koritena u cilju smanjenja ili spreavanja oneienja, npr.:

upojna sredstva (infuzorijske vrste zemlje, anorganske i organske umjetne tvari, piljevina, krpe za
ienje),

adsorpcijska sredstva (aktivni ugljen, zeoliti),

tekuine za ispiranje,

ionski izmjenjivai i

sredstva za filtriranje.
5. Mjere zatite okolia
Obzirom na velike razlike u tehnolokim postupcima mogui su razliiti utjecaji na okoli (emisije u vode
i zrak, emisije buke, stvaranje otpada) te se prilikom obrade nalae uvaavanje specifinosti pojedinog
postupka.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
Postupci koji se primjenjuju pod R 7, slini su ili jednaki postupcima iz brojnih R i D postupaka.
Osnovna je razlika u tome da se u sluaju R 7 koriste za obradu specifine vrste otpada, tj. sastojci koji
se rabe za smanjivanje oneienja, a cilj je obrade regeneracija tog sredstva.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

R8

veljaa 2008.

OPRABA OTPADNIH SASTOJAKA IZ KATALIZATORA

1. Opis postupka
Postupak obuhvaa izdvajanje uporabljivih sastojaka iz otpadnih, odnosno istroenih katalizatora koji
se mogu iskoristiti za izradu novih katalizatora ili u druge svrhe.
2. Tehnoloka naela
Postupak je prilagoen vrsti i svojstvima katalizatora. Katalizatori mogu biti vrlo razliite tvari kao to su:
metali (kovine), oksidi metala i nemetala, luine, kiseline, a i organske tvari. Postupci izdvajanja
sastojaka iz katalizatora uobiajeni su prije svega u sluaju katalizatora ija je cijena visoka, zbog
samog sastava (plemeniti metali) ili naina proizvodnje (neki keramiki katalizatori).
Najei postupci su:

toplinska obrada u cilju uklanjanja organskih i toplinski manje otpornih neistoa s katalizatora,

fizikalno-kemijski postupci izdvajanja uporabljivih tvari iz katalizatora i

metalurki postupci proizvodnje kovina (preteno plemenitih) od otpadnih katalizatora.


3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Zahtjevi ovise o postupku na kojem se temelji proizvodnja uporabljivih tvari iz katalizatora.
4. Vrsta otpada
Otpadni katalizatori razliitih vrsta i sastava kod kojih se trokovi postupka oporabe mogu usporediti s
vrijednosti proizvedene tvari ili je oporaba potrebna zbog zatite okolia. To su preteno katalizatori iz
kemijskih sinteza ili automobilski katalizatori koji sadre plemenite metale (platina, paladij, rodij itd.).
5. Mjere zatite okolia
Mjere zatite okolia prilagoene su postupcima izdvajanja uporabljivih tvari iz katalizatora. Termiki i
metalurki procesi stavljaju naglasak preteno na zatitu zraka i ograniavanje emisija buke.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
R4
Recikliranje/obnavljanje otpadnih metala (kovina) i spojeva metala
Postupak ima ire znaenje dobivanja kovina, bez obzira na vrstu i sastav otpada.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

R9

veljaa 2008.

PONOVNA PRERADA OTPADNIH ULJA ILI DRUGI NAINI PONOVNE UPORABE


OTPADNIH ULJA

1. Opis postupka
Ulje se obrauje fizikalno-kemijskim postupcima do kakvoe koja omoguuje ponovnu uporabu za istu
ili slinu namjenu.
2. Tehnoloka naela
Otpadno se ulje prikupi i homogenizira. Odstranjuje se voda (dekantiranje, destilacija, vezivanje na
suee tvari) i mehanike neistoe (filtracija, centrifugiranje). Prema potrebi slijedi neutralizacija.
Konana faza rafinacije obino je frakcijska destilacija u visokom vakuumu.
U postupke ponovne uporabe otpadnog ulja, ubrajamo i preradu otpadnih jestivih ulja, npr. u biodiesel gorivo, okoliu primjerenija maziva ulja (za motorne pile u umarstvu), kao i hidrolizu u cilju
proizvodnje masnih kiselina.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Rafinacija ulja je svrsishodna iz ekonomskih razloga, samo ako se izvodi u postrojenjima velikog
kapaciteta. Mjere protupoarne zatite i mjere zatite okolia jednake su kao i u rafinerijama nafte.
Zahtjevi u pogledu lokacije i graevina, neto su manji u sluaju oporabe otpadnih biljnih ulja. Lokacija
mora biti dostupna vozilima. Mjesta pretakanja, manipulativne i skladine povrine treba opremiti
prihvatnim kanalima ili bazenima. Objektima te vrste nije mjesto u urbanom okoliu.
4. Vrste otpada
Za obadu ovim postupcima, primjerenima se smatraju:

otpadna mineralna ulja koja se primijenjuju u tribologiji (podmazivanje), za prijenos topline i za


pogon hidraulikih naprava,

emulzije na bazi ulja i

otpadna jestiva ulja te druge vrste otpadnih biljnih ulja.


5. Mjere zatite okolia
Iznimno je vana ulazna kontrola, prvenstveno u sluaju otpadnih mineralnih ulja gdje je mogue
oekivati i nazonost spojeva klora (PCB). Od ostalih mjera zatite okolia vana je prije svega zatita
tla u sluaju izlijevanja (curenja) i spreavanje emisija u zrak. Zbog prirode otpada i postupaka postoji
opasnost od poara te je potrebno predvidjeti odgovarajuu koliinu sredstava za gaenje poara. U
nekim postupcima oporabe potrebno je uzeti u obzir i emisiju buke.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
Po sadraju slini R i D postupci ne postoje.
U nekim su sluajevima mogui i alternativni naini obrade ili zbrinjavanja kao npr.:
R1
R3

Koritenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog naina dobivanja energije
Recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala
(ukljuujui kompostiranje i druge procese bioloke pretvorbe)
Postupci R 3 obuhvaaju iri raspon vrsta otpada koje se obrauju po razliitim tehnolokim
postupcima.
D 10
spaljivanje otpada na kopnu
D 11
spaljivanje otpada na moru
Osnovna je svrha tih postupaka zbrinjavanje otpada, a ne oporaba za njegovu ponovnu uporabu.
Odnose se na otpadna ulja koja sadre opasne tvari.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

R 10

veljaa 2008.

TRETIRANJE TLA OTPADOM U SVRHU POLJOPRIVREDNOG ILI EKOLOKOG


POBOLJANJA

1. Opis postupka
U tlo se na prikladan nain unosi otpad ija svojstva mogu pozitivno utjecati na poveanje uroda i/ili na
ekoloko stanje zemljita. U nekim sluajevima, sastavni je dio postupka i prethodna bioloka obrada
otpada, potrebna kako bi se osigurala odgovarajua fizikalna, kemijska ili bioloka svojstva.
2. Tehnoloka naela
Otpad koji odgovara namjeni o kojoj je rije, unosi se na nain prilagoen agregatnom stanju otpada ili
nekim drugim njegovim svojstvima. Pri tom se koristi uobiajena poljoprivredna mehanizacija (rasipai,
cisterne s prikljucima za polijevanje), a za posebne namjene postoje i specijalne naprave i prikljuci,
npr. za unos tekuih tvari u tlo uz zaoravanje, sustavi navodnjavanja itd..
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Unoenje tvari u tlo moe se izvoditi na poljoprivrednim povrinama s osnovnim ciljem poveanja
uroda, ali i na nepoljoprivrednim povrinama, gdje je naglasak vie na poboljanju ekolokoga stanja
zemljita, npr. stvaranje novih zelenih povrina na degradiranom zemljitu. Meutim, kakvoa otpada i
nain unosa moraju u svakom sluaju zadovoljavati zahtjeve po posebnim propisima za ishranu bilja.
U sluaju prethodne bioloke obrade otpada, lokaciju treba prilagoditi koliini otpada koja je obino
velika te nainu obrade otpada. Ovi postupci su obino izvorom odreenih emisija u zrak (praina,
mirisi) i buke (transport, mehanika obrada otpada) pa im nije mjesto u urbanom okoliu.
4. Vrste otpada
Za oporabu postupcima iz R 10 primjerene su vrste otpada koje odgovaraju zahtjevima iz odredbe o
unosu opasnih tvari u tlo i tvari za ishranu bilja. To su u naelu komposti i muljevi iz ureaja za
proiavanje.
5. Mjere zatite okolia
Posebno pozornost pri unosu otpada u tlo valja posvetiti parametrima kao to su: vrsta i kakvoa
otpada, nain i koliina unosa, vrijeme unosa, ogranienja glede vrste zemljita itd. Ovi parametri su
odreeni posebnim propisima za ishranu bilja, u cilju osiguravanja okoliu primjerene izvedbe postupka.
Prilikom prethodne bioloke obrade otpada potrebno je sprijeiti prekomjerne emisije tvari u zrak i vode
te prema potrebi provesti mjere ogranienja buke.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
D1
odlaganje otpada u ili na tlo
Pri tom se postupku radi o zbrinjavanju otpada na ogranienom i sukladno propisima o odlaganju
otpada, ureenom odlagalitu.
D2

obrada otpada u tlu

U ovom je sluaju svrha postupka poseban nain zbrinjavanja otpada, a ne njegova svrsishodna
oporaba.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

R 11

veljaa 2008.

OPORABA OTPADA NASTALOG BILO KOJIM POSTUPKOM R 1 DO R 10

1. Opis postupka
Postupak obuhvaa oporabu otpada, odnosno ostataka od proizvodnje ili regeneracije korisnih
sastojaka otpada primjenom postupaka R 1 do R 10.
2. Tehnoloka naela
Cilj postupaka R 1 do R 10 je proizvodnja korisnih sastojaka iz otpada. Pri tome moe doi do stvaranja
razliitih vrsta otpada i ostataka koje treba na odgovarajui nain zbrinuti (postupci D 1 do D 15), a kad
postoji mogunost oni se mogu svrsishodno iskoristiti (postupak R 11). Tako bismo mogli postupke iz R
11 opredijeliti i kao uporabu ostataka koji nastaju prilikom regeneracije tvari iz otpada (npr. ostatak koji
nastane pri regeneraciji otapala iskoristiti kao gorivo).
Tehnoloka naela kojima se pri tomu sluimo ukljuuju sve poznate mogunosti te se ne ograniavaju
niti na vrstu tehnolokog postupka (mehaniki, kemijski, bioloki) niti na svojstva otpada (organski,
anorganski).
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Obzirom na raznolikost postupaka koji se mogu primijeniti u okvirima postupaka R 11 ne mogu se
definirati neki opi skupni zahtjevi u pogledu lokacija i graevina.
4. Vrste otpada
Za oporabu otpada postupcima R 11 dolaze u obzir sve vrste otpada koje nastaju prilikom izvoenja
postupaka R 1 do R 10.
5. Mjere zatite okolia
Obzirom na velike razlike u tehnolokim postupcima mogui su razliiti utjecaji na okoli (emisije u vode
i zrak, emisije buke, stvaranje otpada) te ih treba promatrati uz uvaavanje specifinosti pojedinih
postupaka.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
Postupci R 11 koji se primjenjuju, jednaki su kao u drugim postupcima, razlika je samo u izvoru otpada
te se u ovom sluaju primjenjuje bilo koji postupak od R 1 do R 10.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

R 12

veljaa 2008.

RAZMJENA OTPADA RADI PRIMJENE BILO KOJEG OD POSTUPAKA OPORABE R 1 DO


R 11

1. Opis postupka
Razmjena je u stvari trgovina otpadom sa sljedeim moguim djelatnostima:

posredovanje izmeu proizvoaa/posjednika i oporabitelja otpada,


organizacija prijevoza otpada,
postupak izvoza (osiguranje izvozne, uvozne i tranzitne dozvole),
skupljanje, razvrstavanje i/ili mijeanje otpada u svrhu prijevoza i
skladitenje otpada.

2. Tehnoloka naela
Ovdje se djelomino radi o komercijalnoj djelatnosti i uslugama na podruju upravnih postupaka. Otpad
se moe skupljati na lokaciji proizvoaa te izravno prevoziti na oporabu ili se moe prethodno
skladititi.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
U sluaju da postupak razmjene ukljuuje i skladitenje otpada, presudna je uloga fizikalno-kemijskih
svojstava otpada budui da se uvjeti skladitenja otpadnih tvari ne razlikuju od onih za skladitenje
istih tvari jednakih fizikalno-kemijskih svojstava.
4. Vrste otpada
Primjerene su sve vrste otpada.
5. Mjere zatite okolia
U sluaju da razmjena ukljuuje i skladitenje, prostor mora biti ureen tako da se:

osigura zatita tla i voda,


u to veoj mjeri sprijei emisija buke, praine i mirisa te nakupljanje i razmnoavanje
mikroorganizama, insekata, ptica ili glodavaca i
posebnu pozornost valja posvetiti pristupnim putovima te unutarnjem transportu.

6. Razlike izmeu slinih R i D operacija


Slinih R i D operacija nema.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

R 13

veljaa 2008.

SKLADITENJE OTPADA PRIJE BILO KOJEG OD POSTUPAKA OPORABE R 1 DO R 12


(OSIM PRIVREMENOG SKLADITENJA NA MJESTU NASTANKA, PRIJE SKUPLJANJA)

1. Opis postupka
Otpad se skladiti do vremena koje je potrebno da bi:

se skupila dovoljna koliina za ekonomian prijevoz do oporabitelja,


oporabitelj bio u mogunosti preuzeti otpad,
se obavile mogue dodatne analize i
se proveli propisani upravno-administrativni postupci (npr. dozvola za izvoz itd.).

Skladitenje moe biti ukljueno i u jedan od postupaka oporabe. Privremenim skladitenjem koje ne
spada u R 13 smatra se skladitenje otpada na mjestu nastanka prije osiguranja oporabe ili
zbrinjavanja.
2. Tehnoloka naela
O uvjetima skladitenja odluuju fizikalno-kemjska svojstva otpada, budui se uvjeti skladitenja
otpadnih tvari ne razlikuju od uvjeta skladitenja istih tvari jednakih fizikalno-kemijskih svojstava.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Skladite otpada mora biti prilagoeno vrsti i svojstvima otpada. U sluaju da se radi o otpadu opasnih
svojstava i o skladitima velikih kapaciteta, neprimjerenim se lokacijama smatraju podruja zatienih
voda, plavna ili geoloki nestabilna podruja.
U takvim sluajevima, lokacija skladita mora biti udaljena od naselja zbog:

razlike u funkciji te arhitektonskog i krajobraznog nesklada,


prometa tekih vozila te buke uslijed prometa i
mogue emisije praine i mirisa.

4. Vrste otpada
Primjerene su sve vrste otpada.
5. Mjere zatite okolia
Skladite mora biti ureeno tako da je:

osigurana zatita tla i voda,

u to veoj mjeri sprijeena emisija buke, praine i mirisa te nakupljanje i razmnoavanje


mikroorganizama, insekata, ptica i glodavaca,

posebna pozornost mora biti posveena prilaznim putovima i unutarnjem transportu.


6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
D 15
skladitenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D 1 do D 14
(osim privremenog skladitenja otpada na mjestu nastanka, prije skupljanja)
U tom se sluaju radi o potpuno identinim postupcima i pristupima kao u R 13. Razlika je samo u tome
je li otpad u konanici predvien za zbrinjavanje (postupci iz D 15) ili za oporabu (postupci iz R 13).

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

D1

veljaa 2008.

ODLAGANJE OTPADA U ILI NA TLO

1. Opis postupka
Otpad se odlae na odlagalitima koja su u velikoj mjeri locirana na povrini, a mogu biti i u zemlji.
Odlagalita u zemlji nalaze se u veini sluajeva u naputenim rovovima rudnika, lociranih u
primjerenim geolokim, hidrolokim i seizmikim uvjetima.
Odlagalite otpada sainjava objekt ili vie objekata namijenjenih odlaganju otpada u tlo, na tlo ili pod
zemlju. Pod izrazom tehnologija zbrinjavanja otpada podrazumijevaju se sve operacije koje se obavljaju
nakon ulaska u prostor odlagalita, ukljuivo i sva kontrolna mjerenja.
2. Tehnoloki princip
Mjesta odlagalita najee su prirodne ili umjetne udubine, primjereno obraene kako bi se sprijeili
neugodni utjecaji na okoli. Tu se otpad izravnava po slojevima, kompaktira se i zasipava. Tehnologija i
mehanizacija sline su kao u graevinarstvu na podruju niskogradnje, tj. u izgradnji cestovnih nasipa.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Odlagalite mora biti na odgovarajue nepropusnu tlu, koje moe biti prirodno ili umjetno. Nain i
kakvoa osiguranja nepropusnosti prilagoeni su vrsti i svojstvima odloenog otpada. Neprimjerene
lokacije za odlagalita su podruja zatienih voda te plavna ili geoloki nestabilna podruja.
Odlagalita moraju biti udaljena od naselja zbog:

razlike u funkciji te arhitektonskog i krajobraznog nesklada,


prometa tekih vozila i buke uslijed prometa,
mogue emisije praine i mirisa.

Obvezni naini postupanja i drugi uvjeti odlaganja otpada te uvjeti i mjere u svezi s planiranjem,
izgradnjom i zatvaranjem odlagalita otpada odreuju se posebnim propisom.
4. Vrste otpada
U pravilu se odlae samo obraeni otpad ija su svojstva u skladu s vrstom odlagalita (odlagalita
opasnog, neopasnog i inertnog otpada). Zabranjeno je odlaganje tekueg otpada i otpada koji prema
uvjetima zbrinjavanja pokazuje svojstva zapaljivog, korozivnog, eksplozivnog ili oksidativnog otpada,
kao i otpada koji se navodi u posebnom propisu.
5. Mjere zatite okolia
Odlagalita moraju biti izgraena tako da se i u vrijeme dok su u pogonu i nakon tog vremena:

osigura zatita tla i voda,


u to veoj mjeri sprijei emisija buke, praine i mirisa te nakupljanje i razmnoavanje insekata,
ptica ili glodavaca.

6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka


D5
odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalite (na primjer odlaganje u
povezane komore koje su zatvorene i izolirane jedna od druge kao i od okolia itd.)
Postupci pod D 5 predstavljaju odvojeno odlaganje otpada zbog specifinih svojstava otpada.
D7
isputanje otpada u mora/oceane ukljuujui i ukapanje u morsko dno
Odlaganje na morsko dno poseban je nain zbrinjavanja otpada, ali zbog konvencije o sprjeavanju
oneienja mora otpadnim i drugim tvarima, ovaj je nain veoma ogranien.
D 12
trajno skladitenje otpada (na primjer smjetaj spremnika u rudnike itd.)
Ovaj nain predstavlja ogranienu mogunost zbrinjavanja otpada na rijetkim lokacijama koje mogu
posluiti prije svega za trajno skladitenje nekih vrsta opasnog otpada.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

D2

veljaa 2008.

OBRADA OTPADA U TLU (na primjer bioloka razgradnja tekueg ili muljevitog otpada
u tlu itd.)

1. Opis postupka
Otpad unosimo na primjeren nain u tlo, gdje se u danim uvjetima razgrauje odnosno postaje
sastavnim dijelom tla. Osnovni je cilj postupka zbrinjavanje otpada, a ne poboljanje svojstava tla.
2. Tehnoloka naela
Otpad koji odgovara namjeni o kojoj je rije, unosi se na nain prilagoen agregatnom stanju otpada i
eventualnim drugim relevantnim svojstvima. Pri postupku je preteno koritena uobiajena
poljoprivredna mehanizacija (rasipai, cisterne s prikljucima za polijevanje itd.), a za posebne namjene
postoje i specijalne naprave i prikljuci (npr. za unos tekuih tvari u tlo uz zaoravanje, sustavi
navodnjavanja itd).
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Unoenje tvari u tlo moe se izvoditi na poljoprivrednim ili nepoljoprivrednim povrinama. Meutim,
kakvoa otpada i nain unosa moraju u svakom sluaju zadovoljavati zahtjeve iz posebnih propisa za
ishranu bilja.
4. Vrste otpada
Za zbrinjavanje postupkom obradbe u tlu, primjerene su one vrste otpada koje odgovaraju zahtjevima iz
posebnih propisa za ishranu bilja. To su prije svega muljevi iz ureaja za proiavanje otpadnih voda.
5. Mjere zatite okolia
Prilikom unosa otpada u tlo posebnu je pozornost potrebno namijeniti parametrima kao to su: vrsta i
kakvoa otpada, nain i koliina unosa, vrijeme unosa, ogranienja u svezi vrste tla i slino. Ovi su
parametri odreeni posebnim propisima za ishranu bilja, a njihov je cilj osigurati okoliu primjerene
izvedbe postupka.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
D1
odlaganje otpada u ili na tlo
Ovo je postupak zbrinjavanja otpada na ogranienom i prema propisima ureenom odlagalitu otpada.
R 10

tretiranje tla otpadom u svrhu poljoprivrednog ili ekolokog poboljanja (kao i


kompostiranje otpada ili drugi procesi bioloke oporabe otpada)

Osnovni cilj postupka iz R 10 je korisna uporaba otpada za odreenu svrhu (poveanje uroda,
poboljanje kakvoe tla), a ne zbrinjavanje otpada.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

D3

veljaa 2008.

DUBOKO UTISKIVANJE OTPADA (na primjer utiskivanje otpada crpkama


u buotine, iscrpljena leita soli, prirodne upljine itd.)

1. Opis postupka
Postupak dubinskog utiskivanja moe se primijeniti ako nastaje otpad primjerenih fizikalno-kemijskih
svojstava, pogodan za crpljenje, u blizini prirodnih ili umjetnih prostora u tlu. Koristi se rijetko jer postoje
ogranienja kako u pogledu sastava i svojstava otpada tako i u pogledu geolokih i hidrolokih obiljeja
tla.
2. Tehnoloka naela
Obino se na mjestu nastanka otpada pripravi tekua, odnosno muljevita smjesa odgovarajueg
sastava i konzistencije te se potom crpkama dovodi do mjesta odlaganja. Pri tom se rabi tehnologija i
oprema koja je uobiajena u rudarstvu i graevini (crpljenje betona, injektiranje u tlo s ciljem poveanja
nosivosti itd.). U odreenim sluajevima dodatno se zahtijeva zgunjavanje otpada, to se moe postii
dodavanjem hidraulikih veziva. U takvom sluaju otpad moe posluiti i za uvrivanje slojeva tla u
rudniku.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Za ovakav nain zbrinjavanja otpada moraju biti osigurana primjerena geomehanika, hidroloka i
seizmika svojstva lokacije. Specifinosti lokacije, veliina prostora i nain ugradnje utjeu na
oblikovanje zahtjeva u pogledu svojstava otpada koji e se injektirati.
4. Vrste otpada
Na takav nain odlaemo prije svega anorganski otpad odgovarajuih geomehanikih i kemijskih
karakteristika koje moraju u cjelosti odgovarati specifinostima lokacije. Izbor otpada je uzak te je
podreen tehnologiji zbrinjavanja.
5. Mjere zatite okolia
Mjere zatite okolia prilikom injektiranja otpada odnose se prvenstveno na zatitu podzemnih voda. Za
svaku vrstu otpada potrebni su prethodni pokusi.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
D1
odlaganje otpada u ili na tlo
Sadraj D 1 postupka je iri te se koristi za sve naine zbrinjavanja otpada odlaganjem.
D5

odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalite (na primjer odlaganje u


povezane komore koje su zatvorene i izolirane jedna od druge kao i od okolia itd.)
Postupci D 5 predstavljaju odvojeno odlaganje otpada, tamo gdje se to zahtijeva zbog svojstava
otpada.
D 12
trajno skladitenje otpada (na primjer smjetaj spremnika u rudnike itd.)
Ovo je ograniena mogunost zbrinjavanja na rijetkim lokacijama te se koristi prvenstveno za trajno
skladitenje nekih vrsta opasnog otpada.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

D4

veljaa 2008.

ODLAGANJE OTPADA U POVRINSKE BAZENE (na primjer odlaganje


tekueg ili muljevitog otpada u jame, bazene, lagune itd.)

1. Opis postupka
Otpad u tekuem ili muljevitom obliku odreenih svojstava, moemo zbrinuti u prirodnim ili umjetnim
jamama ili lagunama postavljanjem brana (ustava). U pravilu je rije o otpadu u vodenom mediju, ali ne
iskljuuju se ni druge vrste otpada.
2. Tehnoloka naela
Najee je rije o crpljenju tekueg ili muljevitog otpada u lagune ija je konstrukcija i opremljenost
prilagoena svojstvima otpada. Ovaj nain zbrinjavanja moe se povezivati i s odreenim, prvenstveno
fizikalnim promjenama tvari kao to su (na primjer taloenje neotopljenih tvari, isparavanje vode u
uvjetima toplog podneblja itd.). U sluaju da je koliina oborina vea od prirodnog isparavanja vode,
tehnolokim je postupkom predvieno i postupanje s meteorolokom vodom koja dolazi u dodir s
otpadom.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Ovakav nain zbrinjavanja otpada obino zahtijeva veliku povrinu, odnosno volumen odgovarajue
ureenog prostora. Od posebnog su znaenja geoloka i hidroloka obiljeja lokacije koja bi trebala
omoguiti zatitu tla i voda. Odgovarajui stupanj nepropusnosti dna lagune mogue je ostvariti i
pomou nepropusnih umjetnih materijala. Takvim objektima nije mjesto u urbanom okoliu.
4. Vrste otpada
Na ovaj se se nain u pravilu zbrinjavaju suspenzije anorganskog i kemijski stabilnog otpada (na
primjer gipsani talog, mulj elektrofiltarskog pepela itd.). Organski je otpad manje prikladan za ovakav
nain zbrinjavanja, posebno ako postoji mogunost biolokih procesa razgradnje povezanih s
emisijama u zrak.
5. Mjere zatite okolia
Potrebno je osigurati zatitu tla i voda. Mjere su zatite zraka potrebne samo u sluaju otpada koji
sadri isparavajue sastojke ili kad oni nastaju uslijed kasnijih kemijskih i/ili biokemijskih procesa. Mjere
zatite zraka su zahtjevne, ali je njihova uinkovitost ograniena. Buka obino nije problematina poto
je rije o transportu otpada crpkama.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
D3
duboko utiskivanje otpada (na primjer utiskivanje otpada crpkama
u buotine, iscrpljena leita soli, prirodne upljine itd.)
U ovom je sluaju rije o zbrinjavanju otpada slinih svojstava, ali u podzemnim prostorima.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

D5

veljaa 2008.

ODLAGANJE OTPADA NA POSEBNO PRIPREMLJENO ODLAGALITE (na primjer


odlaganje
u povezane komore koje su zatvorene i izolirane jedna od druge kao i od okolia itd.)

1. Opis postupka
Postupak obuhvaa specifian nain zbrinjavanja otpada, a to je odvojeno odlaganje pojedinih vrsta
otpada na nain kojim se spreava uzajamno djelovanje pojedinih vrsta otpada i njihov utjecaj na
okoli. Razlog ovakvog naina zbrinjavanja moe biti i mogunost budueg iskoritavanja nekih vrsta
otpada za oporabu.
2. Tehnoloka naela
Rije je o posebno konstruiranim odlagalitima s poljima, odnosno pretincima namijenjenim za
odvojeno odlaganje pojedinih vrsta otpada. Ovaj nain odlaganja potreban je u sluaju razliitih vrsta
otpada koje bi mogle uzajamno djelovati te postii negativan utjecaj na tehniko-tehnoloka i ekoloka
svojstva mjeavina. Primjeri pogoranja svojstava mjeavina su:

poveanje topljivosti odreenih sastojaka otpada,


pogoranje mehanikih i geomehanikih karakteristika i
stvaranje produkata opasnih svojstava.

Izvedba odvojenih odlagalinih polja prilagoena je svojstvima otpada (inertni, neopasni, opasni otpad
itd.).
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Zahtjevi ovise o rasporedu odlagalita (odlagalite inertnog, neopasnog, opasnog otpada itd.) te
svojstvima odloenog otpada, a odreuju se posebnim propisom.
4. Vrste otpada
Na ovakav se nain zbrinjavaju one vrste otpada, koje bi prilikom mijeanja s drugim vrstama otpada
klasificiranog na istu razinu opasnosti, mogle prouzroiti veoma tetne posljedice za okoli ili pak one
vrste otpada za koje postoji mogunost kasnije oporabe kao sirovine za odreene svrhe (metalurka
troska itd.).
5. Mjere zatite okolia
Mjere zatite okolia prilagoene su kategoriji odlagalita i opasnim svojstvima otpada. Odreuju su
posebnim propisom, a prvenstveno se odnose na zatitu tla, odnosno podzemnih voda i zraka. Valja
uzeti u obzir i problem buke te izgleda lokacije pa se stoga propisuju minimalne udaljenosti od
stambenih objekata.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
D1
odlaganje otpada u ili na tlo
D4
odlaganje otpada u povrinske bazene (na primjer odlaganje
tekueg ili muljevitog otpada u jame, bazene, lagune itd.)
Sadraj postupka D 1 je iri te se primijenjuje za sve naine zbrinjavanja, dok je postupak D 4
ogranien samo na povrinske ustave za tekui otpad.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

D6

veljaa 2008.

ISPUTANJE OTPADA U KOPNENE VODE ISKLJUUJUI MORA/OCEANE

1. Opis postupka
Okvir postupka D 6 podrazumijeva zbrinjavanje onih koliina i vrsta otpada (otpadnih voda) koje se
preko kanalizacijskih sustava i drugih ispusta odvode u povrinske vode. Takav je nain zbrinjavanja
naelno mogu, ali samo u okvirima propisanih graninih emisijskih vrijednosti za ispust u tekuice
(vodotoke).
2. Tehnoloka naela
Ovdje se radi o ispustima razliitih izvedbi i dimenzija, prilagoenim koliinama otpadnih voda te
geolokim i hidrolokim uvjetima tekuice (vodotoka).
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Posebnih zahtjeva glede lokacije ispusta nema. Nain ispusta bi trebao to bolje iskoristiti prirodne
sposobnosti samostalnog proiavanja tekuice, a da se pri tom to manje naruavaju prirodni uvjeti
vode. Ispust mora biti opremljen tako da omoguuje kontrolu koliine i kakvoe otpadnih voda.
4. Vrste otpada
Na ovakav se nain zbrinjavaju kako komunalne tako i tehnoloke otpadne vode s podruja koja
gravitiraju odreenoj tekuici, ali uz uvaavanje graninih emisijskih vrijednosti.
5. Mjere zatite okolia
Granine emisijske vrijednosti za ispust otpadnih voda u vodotoke uzimaju u obzir karakteristike izvora
oneienja, njegovu veliinu i uvjete samog vodotoka. U sluaju veeg izvora oneienja ili ispusta
otpadnih voda u manje i ekoloki osjetljivije vodotoke (tekuice), granine emisijske vrijednosti su
stroe.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
D7
isputanje otpada u mora/oceane ukljuujui i ukapanje u morsko dno
Sadrajno je postupak zbrinjavanja jednak, ali odnosi se na isputanje otpada (otpadnih voda) u more.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

D7

veljaa 2008.

ISPUTANJE OTPADA U MORA/OCEANE UKLJUUJUI I UKAPANJE U MORSKO DNO

1. Opis postupka
Postupak obuhvaa zbrinjavanje onih koliina i vrsta otpada (otpadnih voda) koje se preko
kanalizacijskih sustava i drugih ispusta odvode u priobalno more. Takav je nain zbrinjavanja naelno
mogu, ali samo u okviru propisanih graninih emisijskih vrijednosti. Odlaganje otpada u krutom stanju
na morsko dno, sukladno konvenciji o spreavanju oneienja mora otpadnim i drugim tvarima vrlo je
ogranieno, a na temelju novijih meunarodnih sporazuma ono se ukida.
2. Tehnoloka naela
Radi se o ispustima razliitih izvedbi i dimenzija, prilagoenih koliinama otpadnih voda te geolokim i
hidrolokim prilikama na ispustu. Pri ovakvom zbrinjavanju otpada, u nekim sluajevima je potrebna
prethodna obrada (npr. uvrivanje itd.), ali ova obrada je uvijek prilagoena vrsti i svojstvima otpada.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Posebnih zahtjeva glede lokacije ispusta nema, ali nain ispusta bi trebao to manje utjecati na
prirodne uvjete u priobalnome moru. Ispuste treba opremiti tako da omoguuju kontrolu koliina i
kakvoe otpadnih voda. Odlaganje otpada u more se ukida.
4. Vrste otpada
Na ovakav su se nain do sada zbrinjavale kako komunalne tako i tehnoloke otpadne vode s podruja
koja gravitiraju priobalnom moru, a uz uvaavanje graninih emisijskih vrijednosti.
5. Mjere zatite okolia
Granine emisijske vrijednosti za izpust otpadnih voda u priobalno more uzimaju u obzir karakteristike
izvora oneienja i njegovu veliinu. Granine emisijske vrijednosti su stroe u sluaju velikih
oneiivaa.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
D6
izputanje otpada u kopnene vode iskljuujui mora/oceane
Postupci obuhvaaju isputanje otpada (otpadnih voda) u vodotoke (tekuice) to se sada zabranjuje.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

D8

veljaa 2008.

BIOLOKA OBRADA OTPADA KOJA NIJE SPECIFICIRANA DRUGDJE U OVIM


POSTUPCIMA, A KOJA ZA POSLJEDICU IMA KONANE SASTOJKE I MJEAVINE,
KOJE SE ZBRINJAVAJU BILO KOJIM POSTUPKOM D 1 DO D 12

1. Opis postupka
Postupak obuhvaa bioloke naine obrade otpada tijekom kojih se otpad promijeni u tolikoj mjeri da je
omogueno njegovo zbrinjavanje jednim od postupaka, oznaenih od D 1 do D 12.
2. Tehnoloka naela
Bioloki se naini obrade otpada temelje na aktivnosti mikroorganizama koji razgrauju organske tvari
potrebne za vlastiti razvoj. Obzirom na prisustvo kisika, bioloki se procesi dijele na aerobne i
anaerobne. Njihov je uinak na anorganske sastojke relativno malen, premda ti sastojci mogu
sudjelovati u procesima i na njih utjecati. Za uspjenu provedbu biolokih procesa potrebno je osigurati
uvjete koji pogoduju razvoju mikroorganizama (temperatura, pH, hranjive tvari itd.) te to ravnomjerniji
raspored optereenja.
Najvaniji bioloki naini obrade otpada su:

postupci s aktivnim muljem,

cijeenje i filtriranje,

rotacijski bioloki kontraktori,

prozraivane i stabilizacijske lagune,

kompostiranje,

anaerobna razgradnja,

unoenje u tlo i

bioremedijacija.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Postupci bioloke obrade otpada veoma su razliiti te se sukladno tomu razlikuju i tehnoloki uvjeti
optimalnog odvijanja procesa. U svim biolokim procesima bitno je osigurti odgovarajue uvjete za
razvoj mikroorganizama (temperatura, pH vrijednost medija, prisustvo hranjivih tvari i kisika u aerobnim
procesima).
Objekti namijenjeni biolokoj obradi otpada obino su velikih dimenzija, izvedba postupka je vezana uz
transport velikih koliina otpada te zahtijeva opsenu infrastrukturu. U neprimjerenim tehnolokim
uvjetima mogue su emisije neugodnih mirisa pa su objekti zbog toga obino locirani izvan naselja
(urbanog okolia).
4. Vrste otpada
Na ovakav se nain obrauju preteno vrste organskog otpada, bilo u tekuem ili krutom stanju.
Nepoeljno je prisustvo nekih metala, halogeniranih spojeva i tvari koje imaju usporavajui ili ak
toksini uinak na razvoj mikroorganizama. U sluaju nepovoljnog sastava otpada (odnos C:N:P),
potrebno je dodavanje hranjivih komponenti koje nedostaju.
5. Mjere zatite okolia
Mjere zatite okolia u izvedbi procesa usmjerene su prvenstveno na zatitu voda i zraka. Zbog
potrebne opreme (crpljenje, prozraivanje, mijeanje itd.), potrebno je predvidjeti i mogue ogranienje
emisije buke.
Rezultat bioloke obrade otpada je stabilniji, vrst, pastozan ili tekui proizvod koji treba eventualno
zgusnuti (dehidrirati) i zbrinuti na odgovarajui nain. Ako su njegova svojstva primjerena, on moe
posluiti kao gnojivo, u suprotnom je potrebno pronai neki drugi odgovarajui nain zbrinjavanja (D 1
do D 12).
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
D2
obrada otpada u tlu (na primjer bioloka razgradnja tekueg ili muljevitog otpada u tlu
itd.)
Postupak pod D 2 ogranien je samo na jedan od moguih naina bioloke obrade otpada.
R 10
tretiranje tla otpadom u svrhu poljoprivrednog ili ekolokog poboljanja
Osnovni cilj postupaka R 10 je korisna uporaba otpada za odreene namjene (poveanje uroda,
poboljanje tla itd.), a ne samo zbrinjavanje otpada.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

D9

veljaa 2008.

FIZIKALNO-KEMIJSKA OBRADA OTPADA KOJA NIJE SPECIFICIRANA DRUGDJE U


OVIM POSTUPCIMA, A KOJA ZA POSLJEDICU IMA KONANE SASTOJKE I MJEAVINE
KOJE SE ZBRINJAVAJU BILO KOJIM POSTUPKOM D 1 DO D 12 (na primjer isparivanje,
suenje, kalciniranje itd.)

1. Opis postupka
Postupci D 9 ukljuuju brojne fizikalne, kemijske i fizikalno-kemijske procese, tijekom kojih se otpad
promijeni u tolikoj mjeri da je mogue njegovo zbrinjavanje jednim od postupaka D 1 do D 12.
2. Tehnoloka naela
Primjeri fizikalnih postupaka:
prosijavanje, taloenje, centrifugiranje, flotacija, ispiranje, centrifugalna separacija (cikloni i
hidrocikloni), magnetska separacija, elektrostatiko biranje, apsorpcija, isparavanje, destilacija,
kristalizacija, filtracija, suenje, procesi u autoklavu, mikrovalna radijacija itd.).
Primjeri kemijskih postupaka:
redukcija/oksidacija, neutralizacija, biranje, hidroliza, obrada elektrolitom, flokulacija.
Primjeri fizikalno-kemijskih postupaka:
solventna ekstrakcija, dekantiranje, desorpcija, kromatografija,
izluivanje, UV radijacija, ionska izmjena, flokulacija, peenje.

membranski

procesi,

3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina


Postupci fizikalno-kemijske obrade otpada veoma su raznoliki te se razlikuju i tehnoloki zahtjevi glede
njihove izvedbe. Nekad su to objekti velikih dimenzija i kapaciteta pa je potrebna i opsena
infrastruktura. Zahtjevi glede lokacije i graevina odreuju se uz uvaavanje specifinih karakteristika
pojedinog postupka.
4. Vrste otpada
Ovim se postupcima mogu obraivati razne vrste otpada kojima inae ne moemo nai neke
zajednike karakteristike. Cilj obrade je promjena svojstava otpada do razine koja omoguuje njegovo,
okoliu primjereno zbrinjavanje. Tipian je primjer obrada galvanskih kupelji gdje se odvijaju procesi
redukcije, dekantiranja, flokulacije, filtriranja, mijeanja s glinom i peenja.
5. Mjere zatite okolia
Mjere zatite okolia prilagoavaju se specifinim karakteristikama pojedinog postupka obrade.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
Neki od postupaka koji obuhvaaju fizikalno-kemijsku obradu su:
R2
obnavljanje/regeneracija otpadnog otapala,
R3
Recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala
(ukljuujui
kompostiranje i druge procese bioloke pretvorbe),
R4
Recikliranje/obnavljanje otpadnih metala (kovina) i spojeva metala,
R6
regeneracija otpadnih kiselina ili luina (baza),
R7
oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje oneienja i
R9
ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi naini ponovne uporabe otpadnih ulja
Svi se navedeni postupci ograniavaju na uporabu samo odreenih postupaka fizikalno-kemijske
obrade i to za posebno odreene vrste otpada. Postupci R 2 do R 9 karakteristini su po tome da su
namijenjeni obradi i oporabi otpada, a ne njihovu zbrinjavanju.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

D 10

veljaa 2008.

SPALJIVANJE OTPADA NA KOPNU

1. Opis postupka
Otpad koji se zbog odreenih razloga ne moe iskoristiti kao gorivo, a u pravilu ima odgovarajuu
energetsku vrijednost, moemo zbrinuti spaljivanjem. U tu svrhu postoje namjenske graevine s
ureajima za spaljivanje otpada iji osnovni cilj nije proizvodnja energije.
2. Tehnoloka naela
Otpad se skuplja u pravilu odvojeno te se mehanikim postupcima prema potrebi pripremi za
spaljivanje. Spaljivanje je u stvari oksidacija otpada kisikom iz zraka pri visokoj temperaturi (obino od
600 1 200C), pri emu nastaju niskomolekularni spojevi. Moe se kombinirati pirolizom (termika
razgradnja otpada bez prisustva zraka); u tom je sluaju piroliza prvi, a spaljivanje drugi stupanj
procesa. Energetska vrijednost otpada obino nije dostatna za odravanje potrebne temperature
izgaranja pa ovi ureaji ukljuuju i dodatni izvor energije (nafta, plin itd.).
Pe mora osigurati potpuno izgaranje otpada, pri emu nastaju plinoviti i kruti ostaci (dimni plinovi,
troska, pepeo itd.). Emisije plinova reguliraju se uvjetima u procesu izgaranja te ienjem dimnih
plinova (uporaba katalizatora, pranje). Pepeo se zbog sastava prema potrebi dodatno obrauje i
odlae. Fine estice pepela iz dimnih se plinova izdvajaju s pomou odgovarajuih filtera. Otpadna
voda iz ureaja za proiavanje dimnih plinova obrauje se dodacima za proiavanje.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Spalionice moraju zadovoljavati suvremene tehnike i ekoloke standarde, stoga nije neophodno
ograniiti udaljenost njihove lokacije od naselja. Neka su postrojenja vrlo velikog kapaciteta (spalionice
komunalnog otpada), a postoje i razmjerno mali ureaji za specifine vrste otpada (opasne vrste
industrijskog otpada itd.).
Lokacija mora biti opremljena primjerenom infrastrukturom. Manipulativne i skladine povrine moraju
biti opremljene prihvatnim kanalima ili bazenima. Procesna oprema i prostorije moraju biti prilagoeni
svojstvima otpada koji se obrauje (instalacije sa zatitom od eksplozije, ventilacija itd.).
4. Vrste otpada
Primjerene su vrlo raznolike vrste u pravilu organskog otpada i to u tekuem ili krutom agregatnom
stanju kao npr.: (otpad iz uporabe organskih otapala, iz proizvodnje i uporabe premaznih sredstava,
otpad od polimera i gume, komunalni i slini otpad iz industrije, obrta i uslunih djelatnosti, industrijski
otpad od proizvodnje lijekova i fitofarmaceutskih sredstava itd.).
5. Mjere zatite okolia
Najvanija mjera zatite okolia je sprjeavanje emisija u zrak. Ako je izgaranje uinkovito (bez ae,
ugljinog monoksida, ostataka od isparavanja), pozornost se usmjerava na sumporne i duine okside,
amonijak, spojeve halogena (klorovodik, dioksini, furani) te isparavajue metale (iva).
Objekti za spaljivanje otpada moraju imati mogunost odlaganja ili drugog postupka zbrinjavanja
ostataka u krutom stanju (troska ili pepeo) te otpada od ienja dimnih plinova.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
D 11
spaljivanje otpada na moru
Ovdje se radi samo o drugoj lokaciji ureaja za spaljivanje otpada.
R1

koritenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog naina dobivanja energije (nastalog
postupcima R 1 do R 10)
Osnovni cilj u izvedbi postupaka R 1 je proizvodnja energije, ali u tom sluaju je neophodna
odgovarajue visoka energetska vrijednost otpada.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

D 11

veljaa 2008.

SPALJIVANJE OTPADA NA MORU

1. Opis postupka
Postupak i njegova namjena su jednaki kao pri spaljivanju na kopnu.
2. Tehnoloka naela
Tehnoloki postupak je jednak kao pri spaljivanju na kopnu. Razlika je u lokaciji ureaja i nainu
odlaganja ili drugog postupka zbrinjavanja ostataka nakon spaljivanja koji se obino odlau u moru.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Lokacija spaljivanja na moru u usporedbi sa spaljivanjem na kopnu, ima prednost samo ako na kopnu
nema odgovarajueg prostora. Spalionice na moru konstrukcijski su zahtjevnije i svrsishodne samo za
posebne namjene. U prolosti se esto radilo o ureajima bez odgovarajueg ogranienja emisije.
4. Vrste otpada
Ovaj se nain zbrinjavanja primjenjivao u pravilu za posebne vrste otpada. Danas je u fazi ukidanja.
5. Mjere zatite okolia
Mjere zatite okolia naelno su jednake kao u sluaju spaljivanja na kopnu (kontrola emisija u zrak,
odgovarajue postupanje s otpadom), ali granine se vrijednosti emisija mogu razlikovati. U tom
pogledu potrebno je uvaavanje vaeih meunarodnih konvencija.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
D 10
spaljivanje otpada na kopnu
Radi se o drukijoj lokaciju ureaja za spaljivanje i drugaijem nainu zbrinjavanja nastalog otpada.
R1
koritenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog naina dobivanja energije
Osnovni cilj u izvedbi postupaka iz R1 je proizvodnja energije, no u tom je sluaju neophodna
odgovarajue visoka energetska vrijednost otpada.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

D 12

veljaa 2008.

TRAJNO SKLADITENJE OTPADA (na primjer smjetaj spremnika u rudnike itd.)

1. Opis postupka
Kao trajno skladitenje otpada podrazumijeva se postupak u kojem se otpad uva u primjerenoj
ambalai na dulji rok, a u meuvremenu je mogue kontrolirati stanje otpada, mjeriti utjecaj otpada na
okoli, a po potrebi otpad zbrinuti drugim primjerenim postupkom.
2. Tehnoloka naela
Tehnoloka naela trajnog skladitenja jednaka su kao i svako skladitenje tvari istih svojstava. Otpad
spremimo u primjerenu ambalau, oznaimo trajno prepoznatljivim oznakama i odloimo prema
unaprijed izraenom sustavnom nacrtu. Odvojeno od skladita treba u trajnom obliku pohraniti zapise,
popis odloenih tvari uz navode sadraja, lokacije i opasnih svojstava. Uvjete skladitenja treba
prilagoditi svojstvima skladitenog otpada (temperatura, vlaga, izmjena zraka itd.).
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Kao prostor za trajno skladitenje moe posluiti posebno izgraen objekt ili se za tu svrhu rabe okna
naputenih rudnika. Ako se radi o izgraenim objektima potrebno je osigurati odgovarajue tehnoloke
uvjete za skladitenje i kontrolu emisija. Takvim objektima nije mjesto u urbanom okoliu.
Meutim, trajno skladitenje u rudnikim oknima ogranieno je geolokim, hidrolokim i seizmikim
karakteristikama lokacije, ovakvih lokacija je malo pa je takav nain zbrinjavanja otpada relativno
rijedak.
4. Vrste otpada
Ovaj je nain zbrinjavanja otpada zbog visokih trokova primjeren samo za posebne vrste otpada (npr.
za opasni otpad koji nastaje ienjem dimnih plinova u spalionicama otpada itd.). Na ovakav se nain
skladiti i radioaktivni otpad, ali ovoj vrsti otpada namijenjeni su posebni propisi.
5. Mjere zatite okolia
Mjere zatite okolia moraju biti ugraene u tehnologiju skladitenja (osiguravanje primjerene ambalae
koja odgovara svojstvima otpada, odgovarajua logistika, ukljuivo i stalna kontrola uvjeta u trajnom
skladitu).
6. Razlike izmeu slinih R i D operacija
D5
odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalite (na primjer odlaganje u
povezane komore koje su zatvorene i izolirane jedna od druge kao i od okolia itd.)
U postupcima D 5 radi se o posebnom nainu zbrinjavanja otpada kojim se postupa sukladno propisima
o zbrinjavanju, dok se postupci D 12 odnose na skladitenje i svim elementima koje su s tim povezane.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

D 13

veljaa 2008.

SPAJANJE ILI MIJEANJE OTPADA PRIJE PODVRGAVANJA


BILO KOJEM POSTUPKU D 1 DO D 12

1. Opis postupka
Otpad koji se zbrinjava po jednom od postupaka D 1 do D 12 potrebno je prirediti sukladno zahtjevima
zbrinjavanja. Priprava otpada znai da otpad mora ispunjavati odreene zahtjeve u pogledu fizikalnih i
kemijskih svojstava, a meu ta svojstva spadaju: (agregatno stanje i slina svojstva, reaktivnost, pH
itd.).
2. Tehnoloka naela
Spajanje (objedinjavanje) otpada dolazi u obzir u sluajevima kad:

razliite vrste otpada meusobno ne reagiraju,


svaka pojedina vrsta otpada ve sama po sebi odgovara zahtjevima zbrinjavanja,
je to smisleno iz ekonomskih razloga (da se ne skuplja svaka vrsta otpada zasebno, ako
zbrinjavanje ne zahtijeva da sav isporueni otpad bude iste vrste po sastavu).

Mijeanje otpada dolazi u obzir samo u sluajevima kad:

mijeanjem razliitog otpada postiemo svojstva otpada koja zahtijeva zbrinjavanje (tako
postiemo npr. odgovarajui stupanj vlage, viskoznost, nasipnu teinu, otpornost na vremenske
utjecaje itd.),

bi za postizanje takvih svojstava inae trebalo uporabiti besprijekorne sirovine (npr. uporaba
otpadnog pepela ili gipsa umjesto drugih hidraulikih veziva) i

se mijeanjem smanjuje reaktivnost otpada (otpornost na atmosferilije, vezivanje produkata koji


nastaju tijekom skladitenja, unitenje i sprjeavanje razvoja mikroorganizama).
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Pstrojenje za obradu mora biti prilagoeno vrsti i svojstvima otpada. Neprimjerene lokacije za pogon su
podruja zatienih voda te plavna i geoloki nestabilna podruja.
Postrojenje mora biti udaljeno od naselja zbog:

razlike u funkciji te arhitektonskog i krajobraznog nesklada,


prometa tekih vozila i buke uslijed prometa i
mogue emisije praine i neugodnih mirisa.

4. Vrste otpada
Vrste otpada koje se obrauju postupcima D 13 ovise prije svega o nainu zbrinjavanja otpada te o
zahtjevima koje otpad mora zadovoljiti da bi mogao biti zbrinut takvim postupkom. U pravilu ne bi
trebalo mijeati i objedinjavati otpad koji se moe odvojeno oporabiti nekim od R postupaka.
5. Mjere zatite okolia
Postrojenje za zbrinjavanje mora biti zasnovano tako da se:

osigura zatita tla i voda i


u to veoj mjeri sprijei emisija buke, praine i mirisa te nakupljanje i razmnoavanje
mikroorganizama, insekata, ptica i glodavaca.

6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka


D 14
ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D 1 do D 13
Ovdje se radi samo o odgovarajuem pakiranju otpada (odgovarajua veliina i kakvoa ambalae).
R1
koritenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog naina dobivanja energije
Ovdje se esto radi o jednakim postupcima kao u D 13, poto mijeanjem otpada dobijemo
odgovarajui i homogeni sastav goriva. Razlika je samo u tome da je osnovna namjena postupaka R 1
svrsishodna oporaba otpada, a ne njegovo zbrinjavanje.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

D 14

veljaa 2008.

PONOVNO PAKIRANJE OTPADA PRIJE PODVRGAVANJA BILO KOJEM OD


POSTUPAKA D 1 DO D 13

1. Opis postupka
Otpad koji se zbrinjava postupcima D 1 do D 13 mora osim sastava zadovoljavati i zahtjeve u pogledu
ambalae. To znai da mora biti pakiran u ambalau propisane veliine, oblika i kakvoe.
2. Tehnoloka naela
Pakiranje se temelji na zahtjevima zbrinjavanja otpada ili je odreeno nainom transporta do
postrojenja za zbrinjavanje. Sama ambalaa obino je metalna ili plastina. Meu uestalim oblicima
ambalae su bave (zapremine do 0,2 m3) ili kontejneri (zapremine 1-4 m3), a manje uestalo vree.
Ambalaa se puni otpadom u arama ili kontinuirano. Meu jednostavnim nainima je i preanje nekih
vrsta otpada do eljenog oblika.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Pakiranje otpada mora biti prilagoeno vrsti i svojstvima otpada. U sluaju da se radi o otpadu opasnih
svojstava i o velikim kapacitetima, neprimjerene su lokacije na podrujima zatienih voda te na
poplavnim ili geoloki nestabilnim podrujima.
Pogon u takvom sluaju mora biti udaljen od naselja zbog:

razlike u funkciji te arhitektonskog i krajobraznog nesklada,

prometa tekih vozila i buke uslijed prometa i

mogue emisije praine i neugodnih mirisa.


4. Vrste otpada
U obzir dolaze sve vrste otpada koje se zbrinjavaju postupcima D 1 do D 13.
5. Mjere zatite okolia
Postrojenje mora biti zasnovano tako da se:

osigura zatita tla i voda i

u to veoj mjeri sprijei emisija buke, praine i mirisa te nakupljanje i razmnoavanje


mikroorganizama, insekata, ptica i glodavaca.
6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
Slinih R i D postupaka nema.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

D 15

veljaa 2008.

SKLADITENJE OTPADA PRIJE PRIMJENE BILO KOJEG OD POSTUPAKA


ZBRINJAVANJA (OSIM PRIVREMENOG SKLADITENJA OTPADA NA MJESTU
NASTANKA, PRIJE SKUPLJANJA)

1. Opis postupka
Otpad se skladiti tijekom vremena potrebnog da:

se prikupi dovoljna koliina otpada za ekonomian prijevoz do mjesta zbrinjavanja,

se osoba ovlatena za zbrinjavanje osposobi za preuzimanje otpada,

se obave mogue dodatne analize i

se obave svi potrebni upravno-administrativni postupci (npr. izdavanje dozvole za izvoz).


Skladitenje moe biti i jedna od faza nekog postupka zbrinjavanja. Privremeno skladitenje koje ne
spada u D 15 je skladitenje otpada na mjestu nastanka prije odluke o oporabi ili zbrinjavanju.
2. Tehnoloka naela
Za skladitenje su presudna fizikalno-kemijska svojstva otpada, budui se uvjeti skladitenja za
otpadne tvari ne razlikuju od onih za iste tvari istih fizikalno-kemijskih svojstava.
3. Posebni zahtjevi glede lokacije i graevina
Skladite otpada mora biti prilagoeno vrsti i svojstvima otpada. U sluaju da se radi o otpadu opasnih
svojstava, kao lokacija su neprimjerena podruja zatienih voda te poplavna i geoloki nestabilna
podruja. Odaljenost od naselja je preporuena zbog:

razlike u funkciji te arhitektonskog i krajobraznog nesklada,


prometa tekih vozila i buke uslijed prometa i
mogue emisije praine i neugodnih mirisa.

4. Vrste otpada
U obzir dolaze sve vrste otpada koje su namijenjene zbrinjavanju.
5. Mjere zatite okolia
Skladite mora biti zasnovano tako da je:

osigurana zatita tla i voda,

u to veoj mjeri sprijeena emisija buke, praine i mirisa te nakupljanje i razmnoavanje


mikroorganizama, insekata, ptica i glodavaca i

posebna pozornost posveena prilaznim putovima i unutarnjem transportu.


6. Razlike izmeu slinih R i D postupaka
R 13

skladitenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe R 1 do R 12 (osim


privremenog skladitenja na mjestu nastanka, prije skupljanja)
U ovom se sluaju radi o jednakim postupcima i pristupima kao u D 15. Razlika je samo u tome da je
nastavak aktivnosti iz postupaka R 13 korisna oporaba otpada, a ne njegovo zbrinjavanje.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

POPIS POJMOVA
adsorbent; tvar koja ima adsorpcijska svojstva; upojno sredstvo,
adsorpcija; vezanje plinskih molekula na povrini povrinsko aktivnih krutina,
aerobni proces; bioloki proces u prisustvu zraka (kisika), pri emu je zrak jedan od reaktanata,
aktivni mulj; postupak bioloke obrade aktivnim muljem primijenjuje se u razgradnji organskih tvari, otopljenih ili
dispergiranih u vodenom mediju; omoguuju ga mikroorganizmi u obliku (tzv. aktivnog mulja),
anaerobna razgradnja; bioloka razgradnja otopina ili disperzija organskih tvari bez prisustva kisika,
anaerobni proces; proces bioloke obrade bez prisustva zraka (kisika),
apsorpcija; otapanje plinova u tekuini fizikalnim otapanjem ili reverzibilnom kemijskom reakcijom,
autoklaviranje; proces koji se odvija u zatvorenim posudama pod povienim tlakom,
baza; (popularno) tvar koja u kombinaciji s kiselinama tvori soli, a u vodenim otopinama hidroksilne ione,
bioloki naini obrade otpada; u bioloke se naine obrade otpada ubrajaju: bioremedijacija, postupci s aktivnim
muljem, cijeenje kroz filtere, rotacijski bioloki kontraktor, lagune za prozraivanje i stabilizaciju,
kompostiranje, anaerobna razgradnja, unoenje u tlo,
bioremedijacija; razgradnja oneienja u tlu pomou unosa uzgojenih mikroorganizama,
biranje; izdvajanje tvari iz otopine pomou kemijske reakcije u kojoj nastaje netopljiv produkt,
briketiranje; tiskanje tvari u odreeni (postojani) oblik brikete,
centrifugiranje; mehaniki postupak kojim odvajamo krute estice tvari, rasporeene u kapljevini poput emulzije, ili
odvajamo dvije vrste kapljevine koje se ne mijeaju te se razlikuju po specifinoj teini; dekantacijske
i filtracijske centrifuge,
ciklon; cilindrina naprava za kontinuirano otpraivanje plinova pomou centrifugalne sile; vidi: hidrociklon,
odlagalite otpada; prostor ili objekt, namijenjen za trajno, organizirano i nadzirano zbrinjavanje otpada,
destilacija; osnovna operacija kojom se smjesa tekuina dovodi do vrenja. Paru koja pri tom nastaje kondenziramo i
naziva se kondenzat. Kondenzat je bogatiji brzo isparavajuim komponentama, dok je ostatak od
destilacije bogatiji tee isparavajuim komponentama.
dimni plinovi; plinski produkti koji nastaju tijekom gorenja,
dioksini; skupna oznaka za 75 spojeva iz skupine polikloriranih dibenzodioksina; jedan su od bitnih parametara koji
se kontroliraju u dimnim plinovima iz spalionica,
dispergiranje; fino rasporeivanje i mijeanje krutih, tekuih ili plinovitih tvari u tekuini u kojoj se te tvari ne otapaju
(vidi: emulgiranje, suspendiranje),
eksplozijski sigurna izvedba (izvedba sa zatitom od eksplozije); izvedba ureaja i prostorija kojom se spreava
eksplozivno zapaljenje nastalih mjeavina plinova i zraka,
ekstrakcija tekuih tvari; izdvajanje jedne tekue faze iz viekomponentne smjese tekuina,
ekstrakcija krutih tvari; izdvajanje topljivih sastojaka iz mjeavine krutih tvari,
elektroliza; kemijski postupak (reakcija) u elektrolitu, dok kroz njega prolazi elektrina struja,
emisija; isputanje, odnosno odailjanje tvari iz pojedinog izvora oneienja u okoli,
emulgiranje; fini raspored netopljive tekuine u drugoj tekuini,
filtriranje; mehanika operacija odvajanja suspenzije na tekuu i krutu fazu na osnovi razlike u veliini estica
pomou sredstva za filtriranje,
fizikalne operacije; pojedini proizvodno tehniki postupci, u sklopu kojih dolazi do fizikalnih promjena,
fizikalno-kemijski procesi; fizikalne i kemijske promjene tvari u tehniki znaajnim koliinama,
flokulacija; spajanje fino dispergiranih (koloidnih) estica u tekuinama u pahuljice; to se obino odvija posredstvom
posebnih dodataka flokulanata,
flotacija; razdvajanje mjeavine razliitih krutih komponenata u otopini pomou zranih mjehuria,
frakcionirana destilacija; razdvajanje smjese tekuina na vie djelomino pomijeanih frakcija u odreenom
podruju vrelita,
furani; skupna oznaka za 135 spojeva iz skupine polikloriranih dibenzofurana; jedan su od bitnih parametara koji se
kontroliraju u dimnim plinovima iz spalionica,
granina emisijska vrijednost; vrijednost na temelju koje se odreuje prekomjerno optereenje prilikom isputanja
tvari u okoli,
hidrociklon; cilindino oblikovana naprava koja pomou centifugalne sile kontinuirano izdvaja estice krutih tvari iz
suspenzija,
hidroliza; (popularno) razdvajanje tvari djelovanjem vode,
homogeniziranje; mehanike operacije kojima se postie ravnomjerni sastav tvari unutar cijelog volumena
(mijeanje, emulgiranje, suspendiranje),
imisija; koncentracija tvari i drugih pojava u okoliu kao posljedica emisije te prirodnih i ljudskih imbenika,
inertni otpad; otpad koji se fizikalno, kemijski ili bioloki ne mijenja i ne utjee na druge tvari na nain kojim bi se
poveavalo optereenje okolia,
ionska izmjena; postupak kojim se ioni iz tekuine veu na povrinu odgovarajue krute tvari, pri emu se ioni koji
su bili vezani u krutoj tvari izdvajaju u otopinu,
ionski izmjenjiva; kruta tvar koja moe izdvajati vlastite ione i potom na sebe vezati druge ione iz otopine,
isparavanje; odvajanje isparivog od neisparivog dijela otopine dovoenjem topline,
izluivanje; izluivanje tvari iz krutih ili tekuih smjesa posredstvom otapala, ali bez kemijske promjene tvari,
kataliza heterogena; katalizatori su u drukijem agregatnom stanju nego reaktanti (preteito su krutine),
kataliza homogena; katalizatori su u jednakom agregatnom stanju kao reaktanti (tekuem ili plinovitom) i ine
homogenu smjesu,
katalizator; tvar koja mijenja brzinu kemijske reakcije, a da se sama pri tome ne mijenja niti postaje sastavni dio
produkata; katalizatori mogu biti vrlo razliite tvari kao to su: kovine, kovinski oksidi, nekovinski
oksidi (oksidi metala i nemetala), baze (luine), kiseline pa i organske tvari,
kemijske operacije; pojedini proizvodno tehniki koraci u sklopu kojih se odvijaju kemijske promjene tvari,
kiselina; (popularno) tvar koja u kombinaciji s bazama (luinama) tvori soli, a reagira kiselo,
kompaktiranje; pretvorba tvari u guste, vrsto spojene i ravnomjerne oblike,
kompostiranje; aerobni postupak razgradnje krutog biolokog otpada,
kontaminacija; oneienje, trovanje, zaraza u uem smislu (tla, ambalae, prostora),

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

kontaminant; tvar koja oneisti, zarazi, otruje (vidi: kontaminacija),


kristalizacija; postupak izdvajanja kristalizirane tvari iz otopine,
kromatografija; razdvajanje smjese selektivnom adsorpcijom,
magnetna separacija; razdvajanje mjeavina, sastavljenih od magnetno postojanih i magnetno nepostojanih tvari
pomou magnetnog polja,
membranski procesi; procesi tijekom kojih se tvari (tekuine ili plinovi) razdvajaju (iste) pomou polimerne
membrane; to su reverzna osmoza, dijaliza i ultrafiltracija,
neutralizacija; (popularno) postupak tijekom kojeg se bazina (pH>7) ili kisela (pH<7) tvar pretvara u neutralnu tvar
(pH=7),
odlagalite otpada; objekt ili vie objekata gdje se otpad odlae u tlo, na tlo ili pod zemlju,
odlagalino polje; dio odlagalita za odvojeno odlaganje odreene vrste otpada,
oksidacija; odailjanje elektrona drugom elementu ili spoju; obino se radi o kemijskoj reakciji s kisikom,
osnovne operacije; operacije tijekom kojih ne dolazi do kemijske nego do fizikalne promjene tvari (promjena
agregatnog stanja, veliine estica, temperature, koncentracije i sl.),
pakiranje; stavljanje otpada u ambalau,
PCB; poliklorirani bifenili; rabili su se za transformatorska ulja i u proizvodnji elektrinih kondenzatora,
pepeo; kruta tvar, ostatak nakon spaljivanja,
piroliza; termika razgradnja bez prisustva zraka (kisika),
prihvatni kanal (jama); prostor u tlu, namijenjen za prihvat razlivene tekuine,
procjeivanje biofiltrima; nain bioloke obrade tijekom koje se vodene otopine ili disperzije organskih tvari
pretau kroz filtarski sloj, obloen mikroorganizmima,
prozraivanje i stabilizacija u lagunama; bioloka razgradnja u lagunama uz prisilno mijeanje i prozraivanje,
procesna oprema; strojevi i ureaji koji omoguuju provedbu procesa,
rafiniranje; obrada tvari (npr. ulja) fizikalno-kemijskim postupcima do kakvoe koja omoguuje ponovnu uporabu za
istu ili slinu namjenu,
recikliranje; ponovna uporaba ve rabljenih otpadnih tvari u materijalne svrhe,
redukcija; prihvat elektrona; obino oduzimanje kisika iz spojeva,
regeneracija; obrada tvari u cilju ponovnog stjecanja odgovarajuih poeljnih svojstava,
rotacijski bioloki kontraktor; bioloka obrada, tijekom koje su mikroorganizmi naneseni na rotacijskim
elementima koji se naizmjenino potapaju u otopinu ili disperziju organskih tvari,
sedimentacija; slijeganje, taloenje,
separacija; odvajanje; obino razdvajanje korisnih (npr. rude) od beskorisnih (npr. jalovine) sastojaka,
solventna ekstrakcija; odvajanje jedne ili vie topljivih komponenata (obino metalnih soli) iz otopine pomou
organskog otapala koje se ne mijea s osnovnom otopinom (vidi: ekstrakcija),
desorpcija; postupak odvajanja (istjerivanja) isparivih neistoa koje su u otopini prisutne u manjim
koncentracijama; kao medij se pri istjerivanju najee koristi vodena para (destilacija vodenom
parom), a moe biti koriten zrak ili neki poseban plin,
suspendiranje; fini raspored netopljive krute tvari u tekuini i
UV radijacija; zraenje ultraljubiastim zrakama.

Tehniki opisi postupaka oporabe (R) i (D)

veljaa 2008.

Izvori

1.

Zakon o otpadu

2.

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada

3.

Pravilnik o gospodarenju otpadom

4.

Guidance on the classification of waste treatment methods, Statistics on recovery and disposal of
waste, Annex II of Waste Statistics Regulation 2004, 2004

5.

Technical Guidelines on Hazardous Waste: Physico-Chemical Treatment, Biological Treatment


Tehnike smjernice za opasni otpad: fizikalno-kemijski i bioloki postupci obrade; Geneva, 1999.

6.

Postupci oporabe i zbrinjavanja otpada Republike Slovenije