Sie sind auf Seite 1von 41

SVOJSTVA DRVA KAO MATERIJALA

SVOJSTVA DRVA KAO MATERIJALA

Prirodno podrijetlo drva i utjecaj na svojstva

Prof.dr.sc. Adriana Bjelanovi, dipl.ing.gra.


Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci

Vrste drva u graditeljstvu


tehni
tehnika svojstva, trajnost i primjena

Rijeka, ak.god. 2013./2014.


1

SVOJSTVA DRVA KAO MATERIJALA

Prednosti primjene drva u graditeljstvu

- FIZIKA

- mala zapreminska masa (gustoa)


- relativno velika vrstoa paralelno s vlakancima
- raznovrsne mogunosti oblikovanja (zakrivljenost, ugradivost u
razliite konstruktivne sustave)
- laka obradivost i estetski dojam

(svojstva zbog prirodnog podrijetla nano / mikro / makro


(anatomska graa anizotropnost i nehomogenost /
stanina graa i vlaknasta struktura) razina ustroja i grae
gustoa, poroznost, sadraj vlage, sorpcija, dimenzijske /
volumne promjene)

- KEMIJSKA (svojstva zbog prirodnog podrijetla molekularna razina


ustroja / kemijski sastav drva i sastav drvne tvari,

Nedostaci primjene drva u graditeljstvu

aciditet, alkalitet)

- ovisnost kvalitete i ujednaenosti kvalitete o prirodnim resursima

- MEHANIKA

(stanite, uvjeti rasta) i okruenju (promjene sadraja vlage)


- potreba za zatitom od atmosferilija, poara i biotikih uzronika

- TERMIKA (toplinsko rastezanje, koeficijent vodljivosti topline,

(vrstoa, elastinost, tvrdoa)

propadanja (graevinsko-fizika zatita, konstruktivna zatita,


povrinska obrada, kemijski zatitni tretman)

specifina toplina, koeficijent difuzije topline)

- ELEKTRINA

- osjetljivost kvalitete o uvjetima suenja i skladitenja (dimenzijske


promjene i deformiranje)
- cijena (proizvodi od drva i na osnovi drva)

(vodljivost / otpor, faktor energije, dielektrina konstanta)

- AKUSTINA (vodljivost zvuka, rezonancija, apsorpcija)


3

- ESTETSKA (boja, sjaj, miris, finoa, tekstura)

SADRAJ

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA SVOJSTVA

Ustroj i graa drva utjecaj na fizika i kemijska svojstava

Molekularna, nano / mikro / makro razina i razina stabla

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA SVOJSTVA

SVOJSTVA DRVA

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ


NA SVOJSTVA DRVA KAO MATERIJALA

Botanike vrste, tehnika svojstva vana za primjenu

Fizika i kemijska svojstva

MEHANIKA SVOJSTVA

Toplinska i ostala svojstva (elektrina, akustina, estetska)

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA UVOD

Uporaba drva za gradnju ili oblaganje proelja zahtjevan


oblik primjene drva / visoki estetski, toplinski i drugi fiziki i
tehniki zahtjevi tijekom dugog razdoblja uporabe.

Dokazi kvalitetne i izuzetno trajne drvne gradnje


(norveke crkve iz XII. st. / nae hrastove korablje, )

DRVO MATERIJAL PRIRODNOG PODRIJETLA

Kemijske i fizikalne promjene kojima je izloeno drvo za vanjsku


uporabu smanjuju njegovu estetsku vrijednost i postojanost.

Potencijalni problemi gradnje drvom posljedica prirodnog podrijetla


drva kao konstrukcijskog materijala

Poznavanje ovih nedostataka preduvjet pronalaenja naina


njihove kontrole i prevencije

Poetak sustavnog istraivanja grae i svojstava drva Laboratorij


za umske proizvode, SAD, 1910.

Prouavanje utjecaja greaka (biotiki i abiotiki uzronici- fiziki i


mehaniki) na neka od svojstava drva preduvjet poboljanja
uporabne kvalitete i trajnosti inenjerskih konstrukcija.

Propadanje je vezano uz ivotnu ulogu drva u stablu.

Evidentni primjeri propadanja drvenih


graevina nakon kratkog razdoblja uporabe.

dimenzijska nestabilnost, (ne)trajnost, estetska nepostojanost.

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA UVOD

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Drvo je materijal iz prirode, ali nije prirodan graevni materijal.

Rast i anatomska graa drva

Sintagma suprotna promociji drva kao prirodnog materijala (npr. kamen)


utemeljena na znanju o svojstvima DRVA / DRVETA U PRIRODI:

Shematski prikaz stabla i


strujanja hranjivih tvari

DRVO IVOG STABLA

MOKRO osnovna funkcija je provoenje vode do kronje i


natrag, omoguujui izmjenu tvari u fotosintezi.

Godinji ciklus uzdunog i


poprenog rasta drveta

KORA prirodna zatita od biorazaraa (gljivice, insekti),


solarnog zraenja i suenja

Fizioloki procesi intenzivni u


proljee

Prirast debljine debla

SVRHA strunuti nakon ispunjavanja prirodnih / ivotnih zadaa

odreuje se na prsnoj visini


i iznosi cca 1 cm / m duljine

DRVO KAO GRAEVINSKI MATERIJAL


Nain i stanje pri primjeni SUHO DRVO BEZ KORE

Imperativ primjene zadravanje nosivih svojstava, produljena


9
trajnost i estetska postojanost

cca 1,3 m
od tla

etinjae (deblo do vrha stabla)


imaju vei postotak iskoritenja
drvne mase u odnosu na listae (izraeno deblo i kronja).

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

10

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Odnos izmeu visine / debljine stabla i godina starosti

Uzduni i popreni rast

Posljedica strujanja hranjivih tvari

korijen crpi vodu, ugljik i


hranjive soli koje putuju
prema kronji

proces fotosinteze u liu i


asimilacija

11

ugljina kiselina, kisik iz


zraka i suneva energija
stvaraju hranjive sastojke

bjelanevine i ugljikohidrati
putuju deblom prema korijenju i usput hrane kronju i deblo.
12

Drvo sekundarni, odrvenjeni dio drveta / ivog stabla.

Stablo tri osnovna dijela razliitih fiziolokih i mehanikih zadaa:

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Lie, korijen i odrvenjeni dio (trupac / deblo i granje)

BIOLOKA

zadaa

MEHANIKA

LIE

Provodi fotosintezu uzima ugljini dioksid (CO 2)


iz atmosfere i vodu i upija svjetlosnu energiju
(klorofil / sastojak lia)

Fotosinteza sloeni kemijski proces tijekom


kojeg lie otputa kisik

LIE
prijem svjetla i
CO2, emisija kisika

otpor vjetru

GRANJE
transport tekuina

potpora (sebi i
kronji)

od nisko-energetskih anorganskih tvari (CO2, H2O) nastaju


jednostavni organski spojevi (ugljikohidrati / heksoza)

od heksoze nastaju sloeniji ugljikohidrati (npr. celuloza)


kojima se gradi drvo debla.

DEBLO
transport tekuina

potpora i
usmjeravanje
rasta

KORIJENJE
prijem vode
hranjivih tvari

sidrenje i
temeljenje

13

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Deblo stabla

Tri osnovne funkcije: transportna, mehanika i skladina (i rast)

Transportna funkcija

kretanje vode i otopljenih hranjivih tvari iz korijena u lie

suprotan smjer kretanje asimilata (proizvodi fotosinteze i


ugljikohidrati) koji postaju gradbene tvari kronje, debla i korijenja.

Potpora sebi i kronji (optereenja od vlastite teine)

Prihvat optereenja od vjetra i snijega (sloene mehanike


zadae).

visinom kronje (izloenost suncu / izdizanje iznad


konkurentskog raslinja).

14

Popreni presjek karakteristini nazivi

Pohrana prekomjernih ugljikohidrata rezervne tvari koje drvo


15
jaaju / drvo zbog njih osruje, raste i deblja se.

Provodna i mehanika funkcija su u suprotnosti:

povrinom kronje / lia

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Skladina funkcija i funkcija rasta

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Mehanika funkcija

Djelotvornost procesa fotosinteze raste s:

Za transport tekuine cjevice stanica (lumen) trebaju biti to ire i


to tanjih stijenki za mehaniku funkciju vrijedi obrnuto.

Drvo reagira stvarajui razliita tkiva tijekom jedne godine rasta

Rano drvo rjee drvo ranog dijela goda (nastaje u proljee i


ljeto, doba provoenja vode), tankostijene stanice velikih otvora
(strujanje sokova i tvari)

Kasno drvo gue drvo (jesen i zima) kad sr jaa za novi


godinji prirast / usporeni rast (provodno tkivo s manjim otvorima,
deblje stijenke)
Rastu zrakasto od srca prema periferiji trupca i osiguravaju porast
svojstva vrstoe i dimenzijske stabilnosti u radijalnom smjeru u17
odnosu na tangencijalni (tangentno na obrub goda).

16

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Optereenja i opa obiljeja grae ivoga stabla

Mehanika funkcija korijena vie ili manje kruto hvatite.

Mehanike funkcije debla povrina (zajedno s kronjom) prihvata


optereenja vjetrom (deblo je uspravni nosa ili ralanjeni stup)

Vjetar ima razliiti smjer deblo mora razviti simetrian,


priblino kruti popreni presjek.

Vjetar savija deblo vlana naprezanja na privjetrini / tlana na


zavjetrini

Deblo potpora
sebi i kronji
(vlastita teina)

Rezultantna
naprezanja
relativno mala u sri debla

Drvni ili srni traci omoguavaju boni transport vode i tvari u srevini

Popreni presjek
(tangencijalni i
radijalni smjer) i
raspored ranog i
kasnog drva u godu

18

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Funkcije osnovnih dijelova stabla

Ponaanje drva pri optereenju vjetrom:

Drvo ranije poputa na tlanoj strani (zavjetrina), ali se ne


uruava jer je iskoritenost materijala ravnomjerna

podruja razliitih vrstoa su ravnomjerno rasporeena

tlano deformiranje vee je od vlanog deformiranja, ali je


podruje tlanih deformiranja ire od vlanog podruja.

Drvo razvija i tzv. naprezanja rasta koja su vlana u vanjskim zonama:

kompenziraju tlana naprezanja u zavjetrini zbog savijanja drva

Rezultat: drvo ne puca.

19

20

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Vana svojstva drva koja su posljedica prirodnog podrijetla

anizotropnost (razliita svojstva po smjerovima) i nehomogenost.

ANIZOTROPNOST

Optereenja stabla vjetrom vee je od optereenja vlastitom masom.

Stablo zato razvija uzduno orijentirane elemente grae na svim


razinama (molekularna), anatomska (makro-razina) i strukturna graa.

Drvo je stanino ustrojen materijal

uzdune cjevaste stanice relativno tankih staninih stijenki koje se


savijaju i uruavaju ve pri relativno malim tlanim naprezanjima

vlana vrstoa na razini stanice puno vea od tlane vrstoe.

u staninoj stijenci prevladavaju lanci celuloze koja je uzduno


ulanana i spakirana u tijesno povezane snopie.

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Sredinja lamela ligninom bogati sloj


koji stanice lijepi jednu o drugu).

Kohezijska vrstoa lignina je slaba

21

Duno orijentirane elemente grae bono (lateralno ili popreno)


povezuje tzv. sredinja lamela

vrstoa drva na vlak okomito na vlakanca


nekoliko puta manja od vlane vrstoe
paralelno s vlakancima

vrstoa drva je najvea u


uzdunom smjeru

vrstoa je manja u
radijalnom smjeru (od srike prema kori)

vrstoa je najmanja u tangentnom smjeru


(u smjeru tangente na godove stabla).

22

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

NEHOMOGENOST DRVA

Neujednaenost svojstava posljedica


razliitih ivotnih funkcija stabla

Piljenje trupca treba osigurati sirovinu


odgovarajue kvalitete (graevni
proizvod).

Ustroj i graa drva

23

Vlaknasta
struktura i
posljedice
djelovanja
sile u smjeru
i okomito
Shematski prikaz strukturnih ravnina na vlakna
ustroja drva (Wimmer, 2002.)

24

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

MOLEKULARNA
RAZINA
KEMIJSKI
SASTAV DRVA

Sloeni prirodni
polimer: sastoji se
od priblino 50 %
ugljika (C), 44 %
kisika (O), oko 6
% vodika (H), 0,1
% duika (N), te
oko 0,2% - 0,3%
mineralnih tvari
(pepeo).

Sastav drvne tvari

MOLEKULARNA RAZINA
Kemijski sastav drva i sastav drvne tvari

NANO RAZINA

MIKRO RAZINA

Razina stanice / stanine stijenke

Mikroskopska graa
Razina stanija / tkiva

MAKRO RAZINA

Anatomska graa i makro-obiljeja

RAZINA STABLA
Razina poprenog presjeka

25

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

26

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Kemijski sastav ovisi o vrsti drva, dijelu stabla, uvjetima rasta itd.

Celuloza

Sastav drvne tvari makromolekularni sastav staninih stijenki:

Gradbeni materijal svih vrsta drva / duno usmjerena hijerarhija


fibrilarnih struktura koje povezuju hemiceluloza, lignin i pektin

Osnovni sastojci:

Lignin

Celuloza, hemiceluloza i lignin

Celuloza

Pore

Dodatne (akscesorne) tvari manje


zastupljene, ali vane prema znaaju

ekstrakti npr. tanini (trijeslovine) u


listaa, fenoli, terpeni, eterina ulja i
vosak u etinjaa,

Drvno
vlakno

Drvni trak

Visoko-polimerizirani polisaharid sastavljen od lanaca


jednostavnog eera -D glukoze

dvije molekule glukoze ine celobiozu koja je ulanana u linearne


makromolekule celuloze duine lanaca izmeu 300 i 3000 jedinica.

Hijerarhija povezivanja lanaca celuloze u staninoj stijenci

anorganske tvari mineralne inkrustacije i pepeo

27

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Mikro-fibrili se snopasto ustrojavaju u makro-fibrile


Prodor vode u mikro-upljine izmeu fibrila i u para-kristalna podruja
elementarnih fibrila iri / razmie pojedine snopove celuloze

Ravna
vlakanca

vlakanca

Drvo je ilavo i duktilnog


karaktera, a na lomnoj povrini
uoavaju se iupani mikro i makro-fibrili,
te snopii i pruge drvne tvari.

28

Celulozni fibrili
stanine stijenke

Hemiceluloze i lignin

osnovni razlog zbog kojeg drvo uglavnom bubri u irinu, a vrlo


malo u duljinu.

Struktura drva slina strukturi


Spiralno uvijena
armiranog betona:

Elementarni fibrili se povezuju u mikro-fibrile

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Mikro-fibrili tvore najdeblji dio staninih stijenki


snopii (promjera 20 do 30 nm) slijepljeni slino vlaknima u
kompozitu (npr. stakloplastini materijal)

Povezuju se u tijesno ustrojene kristalne odjeljke ili u djelomino


razdijeljene, para-kristalne odjeljke elementarnih fibrila.
Pojedini lanci celuloze su tijesno priljubljeni (poredani jedan do
drugog) i povezani molekulama vode (tzv. vodikovi mostovi)

29

vezivo lancima celuloze i ispuna molekularnih i nanostrukturnih


upljina.

Hemiceluloza popreno vezivo celuloze u stanici

amorfna (neureena), upija manje vode nego celuloza i ima


manju vrstou od celuloze

zajedno s celulozom omoguava prijenos vlanih sila i drvu daje


elastinost.

Lignin gel (smee boje) koji meusobno lijepi stanice

prostorna makromolekula razliitih sastava i struktura

amorfna je ispuna drvne tvari i nije elastian.

ima vanu funkciju pri osravanju stanice inkrustira se u meumolekularne prostore (ispunjava ih i lijepi) i omoguava prihvat 30
tlanih optereenja.

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

NANOSTRUKTURNA RAZINA

Stanica osnovni element grae drva

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA
Shematski prikaz razliitih modela ustroja stanine stijenke:

Mrtva stanica: stijenka i upljina (lumen) ispunjena vodom ili


zrakom

iva stanica: stijenka (membrana) i sadrina (protoplast)

M - sredinja lamela, P- primarna stijenka, S - sekundarna stijenka s


tri podsloja

ive mlade
stanice su
tankostijene
strujanje
hranjivih tvari
Sredinja
lamela
povezuje
stanice

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA
upljina (lumen)

stanina stijenka (kompozitne grae)

plastini sloj koji povezuje


primarne stijenke stanica

bogata je ligninom i hemicelulozom

ispunjava meustanine upljine i vee


ih, ali ima znatno manju vrstou od stanine stijenke.

Lomna povrina (vlani test)


traheide ranog drva smreke na
kriitu stanica.
Primarni i S1 podsloj spojeni su u
jednu ovojnicu, S2 podlsoj pokazuje
radijalne aglomeracije fibrila.
Sredinja lamela ima amorfne, krte
karakteristike loma

33

Lomna povrina (vlani test)


traheide kasnog drva smreke na
kriitu stanica.
Znatno deblje stijenke i ui lumen
pokazuju dominantnu mehaniku
funkciju osrenoga kasnog dijela
goda
35

mikrofibrili podsloja S2 su poredani


gotovo paralelno sa staninom osi.

Posljedice malog kuta uvijanja S2 mikrofibrila:

Ravna
vlakanca

Spiralno uvijena
vlakanca

kutovi uvijanja mikrofibrila u podslojevima S1 i S3 su razliiti i


esto imaju veliki otklon od osi stanice.

podsloj S2 je najdeblji (90% mase stanice),

lamele su slojevi mikrofibrila, uvijeni


pod razliitim kutom (prirodni lamilarni kompozit).

prvi (S1) i trei (S2) podsloj su jako tanki

lamele celuloznih fibrila u ligninskoj


matrici ili ispuni, meusobno umreene
i slijepljene hemicelulozom.

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Stanina stijenka ima tri podsloja: S1, S2 i S3

Sredinja lamela povezuje dvije stanice

32

velika osna vlana vrstoa drva

razlike u bubrenju i skupljanju izmeu uzdunog i poprenog


smjera:

veliko popreno skupljanje / bubrenje

male promjene dimenzija u uzdunom smjeru < 0,5%


promjene sadraja vlage

34

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA
Vlana naprezanja okomito na vlakanca

Novi model s radijalnim


aglomeracijama mikrofibrila u
S2 podsloju (Zimmermann i
Sell, 1997).

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Graa stanice drva (traheide etinjaa / libriformska vlakna listaa):

36

Klasini model s
koncentrino uvijenim
lamelama (Wagenfhr
prema Lieseu, 1999)

Stvaranje i odebljanje 3-slojne


sekundarne stijenke: proces
31
lignifikacije / odrvenjavanja je sporiji
od jaanja sekundarne stijenke)

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

MIKROSTRUKTURNA RAZINA

Drvo se sastoji od mnotva stanica specijaliziranih za razliite


osnovne funkcije.

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Veina duguljastih, vitkih stanica je orijentirana je u smjeru osi debla

Stanice srnih ili drvnih trakova su uske, uspravne pruge


parenhimskog stanija koje je okomito na os debla (stabla) / smjer
vlakana

Usmjerene su zrakasto od sri prema kori


(zato se i zovu srni trakovi) i slue za
horizontalni transport i pohranu organskih
tvari iz ive kore u srevinu.

Pore

Celuloza

Drvno
vlakno

Drvni trak

mali otvori s propusnim membranama razliitih oblika i veliina

slino ventilima, predstavljaju parove otvora na stijenkama


susjednih stanica i omoguavaju okomito i vodoravno kretanje
vode u drvetu.

Veina jaica se zatvara


nakon osravanja (pogotovo
nakon suenja):

membrane jaica se
povlae na rubove otvora.

drvo se tako titi od


neeljenog
prolaza vode i irenja bioloke zaraze kroz otvore u jaicama.

37

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Usmjerene su u pravcu vlakanaca / ice drva (osi debla)

Lignin

Stanice su meusobno povezane jaicama:

38

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Osnovne skupine drvnog stanija i njihove glavne funkcije

Popreni presjek traheide kasnog drva smreke

Mali isjeak ruba stanine stijenke pokazuje gusto spakirane


mikrofibrile i mjestimine strukturne upljine
(SEM mikrografija, 27.000 x. Turkulin, Sell, 2003)

39

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

ETINJAE imaju jednostavniju i ravnomjerniju mikroskopsku grau


(manje elemenata i pravilnijeg rasporeda) od listaa.

Drvo etinjaa ima


samo dva tipa stanica:

40

Mikroskopski prikaz rasporeda


provodnog (traheide) i spreminog
(parenhim) tkiva etinjaa

Traheide ranog drva etinjaa

Traheide provodno
/ gradivno tkivo)
Parenhimske
stanice spremino
tkivo (aksijalni,
radijalni i
tangencijalni
parenhim).

Elementi grae
etinjaa (ari)

41

Provodnici vode

dugake tankostijene stanice


irokih otvora.

Traheide kasnog drva etinjaa

mehanika funkcija (gradbena)

dugake vlaknaste stanice


debelih stijenki.

42

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Mikroskopski izgled

uoljiva granica goda.

kasno drvo ima uske


podebljane traheide,

rano drvo tvore iroke


tankostijene stijenke.

ograene jaice su uglavnom


smjetene u radijalnim stijenkama.

Smjer
vlakanaca

LISTAE su evolucijski mlae od etinjaa i razvile su veu


raznovrsnost ue specijaliziranog stanija.

Veliko isparavanje vode (liem) zahtijeva i dodatne provodnike vode

Traheje (sudovi) za promet vode su ire

Mehaniki vana
libriformska vlakanca
su ua i debljih stijenki.

Traheje dugake
3 4 mm zamjenjuju
dio traheida (u
poprenom presjeku se
uoavaju kao pore).

Radijalni presjek

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

vidljivi drvni trak s jednostavnim jaicama


koje ga povezuju s traheidama
(strujanje hranjivih uzoraka iz drvnog traka).

Tangencijalni presjek

43

vidljive traheide ranog drva s ograenim jaicama.

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA SVOJSTVA

Elementi grae
listaa (breza)

MAKROSTRUKTURA ANATOMSKA RAZINA

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Anatomske ravnine drva i presjeci makro-razine ustroja

Osnovne
strukturne
ravnine drva i
anatomska
obiljeja
teksture

popreni ili eoni presjek (rez okomito na os trupca),


radijalni presjek (rez du osi trupca i paralelan sa srnim tracima)
tangentni presjek (rez du osi trupca, okomit na srne trakove /
paralelan s tangentom na godove)

Makroskopska obiljeja godovi, srni ili drvni trakovi, smolni kanali

Anatomska obiljeja

Rezovi u tri osnovne


ravnine makro-razine

45

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

MAKRO RAZINA I MAKROSKOPSKA OBILJEJA

Godovi ili godinje zone prirasta

44

Najvanija obiljeja anizotropnosti drva na makrostrukturnoj razini


i posljedica zimskoga prekida rasta.

U klimatskim zonama sa zimskim vegetacijskim zastojem


(umjerene i hladne zone) javlja se zamjetan prstenasti godinji
prirast u proljee iskazuje se kao godinji prsten.

Godovi omoguuju dendrokronoloko odreivanje starosti stabla i


uvid u klimatske ili pedoloke uvjete rasta.

46

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Anatomske ravnine i anatomska


graa etinjaa i listaa

etinjae imaju jasne granice goda tamnije, smee zone


kasnog drva i mnogo svjetlije zone ranog drva.

Shematski prikaz anatomskih ravnina drva i


karakteristina makro-anatomska obiljeja
(prema Grosseru 1977):

Listae se dijele na tri skupine u ovisnosti o rasporedu pora, o 47


emu ovise i estetska svojstva teksture i vidljivost granice goda.

Legenda: RD = rano drvo; KD = kasno drvo, P = pore, ST = srni (drvni)


48
traci, GG = granica goda

Izgled godova na poprenom presjeku ovisi o anatomskom ustroju:

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Izgled godova u poprenom presjeku ovisi o anatomskom ustroju:

etinjae jasne i vidljive granice goda, tamnije (smee) zone


kasnog drva i svjetlije zone ranog drva.

Listae ovisno o rasporedu pora se dijele u tri skupine razlitih


estetskih svojstava, teksture i vidljivosti granice goda.

Godovi se razlikuju se prema:

stupnju markantnosti razlike u grai i boji ranog i kasnog drva,

pravilnosti toka granine linije (pokazatelj klimatskih uvjeta u


prolosti) i irini (*mm/10-1cm i vie),

nainu nizanja pravi i lani godovi (lani godovi se prekidaju

boji

periferni mladi godovi su svjetliji (bijel)

unutranji godovi su stariji i tamniji (sr).

49

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

50

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Srni ili drvni traci drugo bitno makroskopsko obiljeje drva

Stvara ih svako drvo, ali se meu vrstama jako razlikuju naini njihova
ustroja, irina i visina.

Obiljeja
poroznosti
na
godovima
listaa

Neki se pojavljuju kao 1 mm iroke crtice na tangentnom presjeku,


jer zrakasto rastu od srike prema obodu debla.

Samo neke vrste drva imaju velike, okom uoljive trakove


(hrastovina, bukovina), koji bitno utjeu na estetsku kvalitetu drva

Traci hrastovine su iroki i visoki, u radijalnom presjeku izgledaju


kao neprave, iroke i sjajne are.

Prema njemakoj terminologiji ove zone su


svjetlije i sjajnije (njem. pigl).

argonski naziv za daske iste radijalne


teksture (hr. blistae).
Prikaz za parket radijalne (blistave) teksture

Funkcija provodna (od kore prema srevini) i mehanika

Provodnici tekuine s otopljenim gradbenim i pohranjenim tvarima

Mehanika uvruju tkivo u radijalnom smjeru.

51

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

52

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Smola vano makroskopsko obiljeje za etinjae.

Makroskopski vidljive
strukturne razlike porozne
grae goda na poprenom
presjeku (a) na radijalnom
presjeku bagremovine (b)

Smolni kanali najee se vide na poprenom presjeku, ali tkivo


moe stvarati i vee depove u kojima se nakuplja smola iz
okolnog stanija (smolenice / smolni depovi).

Smola je tehniki problem za lijepljenje i povrinsku obradu, a


smolenice se smatraju tehnikom grekom, ali je smola je vana
za prirodnu trajnost drva jer djeluje odbojno na insekte i gljive.

Neke vrste drva imaju mnogo smole i due smolne kanale


(borovina, arievina) dok jelovina, uope ne sadri smole.

RAZINA USTROJA STABLA

Obiljeja poprenog presjeka

Nehomogenost grae stabla vidi se i na razini ustroja stabla.

Piljenjem trupca treba osigurati odgovarajuu kvalitetu sirovine


za pojedine gradbene sortimente.

Popreni presjek
arievog (lijevo) i
smrekovog (desno)
debla

Jasne razlike kasnog i ranog drva, te vidljivi smolni kanali na


poprenom
presjeku borovine
53

54

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I


UTJECAJ NA SVOJSTVA

Kora

Kambij uski sloj stanica izmeu sri i kore koje rastom stvaraju nove
stanice drva na unutranjoj strani i nove stanice kore na
vanjskoj strani / okom nije uoljiv

po vanjskom obodu vanjska (mrtva) i unutarnja (iva) kora.

Bjeljika manje ili vie uoljiva po unutranjem obodu, svijetle je boje

Kambij

Drvo srevina

glavnina presjeka, s manje


ili vie uoljivim godovima,
tracima i drugim stanijem
(npr. uzduni parenhim,
smolni kanali itd).

Bjeljika provodnik
slabe trajnosti

Srika srce

uski sredinji krug u


poprenom presjeku

Popreni presjek trupca

Mrtva kora
iva kora

Proizvodi piljenja

Zdrava srevina

Srce juvenilno drvo slabijih svojstava od srevine


55

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

56

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Bjeljika je iv i mokar prsten pod korom, svjetlije je boje od srevine

Puna je hranjivih tvari (pektina, kroba, ulja) i zato najpodlonija


truljenju u uvjetima uporabe.

Srevina nije iva, u njoj stanice odumiru, odrvenjuju promjenom


tvari i taloenjem gradbenih polimera celuloze, hemiceluloze i lignina

Drugaije je boje, fiziko mehanikih svojstava i trajnosti od bjeljike

Stanice bjeljike su provodnici (ive stanice tankih stijenki) vode i


otopljenih tvari iz korijena u kronju (iz kronje se u srevinu
vraaju kroz meki dio kore / najprije se hrani kambij, a preko
drvnih trakova i ostali ivi dijelovi drva i kore).
Jaice su otvorene

Bitna svojstva za primjenu u gradnji

Nedostatci porozna je, ima manju gustou i slabija mehanika


svojstava od zrele srevine.

Prednosti u odreenim okolnostima permeabilna je (upija vlagu)


i bolje se impregnira od zrele srevine (povoljno za one proizvode
57
koji e se tlano impregnirati biocidnim zatitnim sredstvima).

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Promjene tehnikih svojstava drva su neznatne

Promjene estetskih svojstava su izrazite.

tamnija je zbog nataloenih sporednih tvari (tanini i smole).

suhlja je, tea, tvra i trajnija od bjeljike i tee se impregnira.

Osravanje je proces prijelaza bjeljike u sr

Dijelovi drva gube fizioloku, a poveavaju mehaniku funkciju

Odrvenjena srevina ima samo mehaniku funkciju i izuzetno je


vana za mehaniku stabla / graevnih proizvoda

Osobine bitne za trajnost odumiru ivih stanice, a tkivo se zatvara


da se zatiti od prodora bioloke zaraze

Jaice se zatvaraju i osravaju, a u velikim porama listaa nastaju


58
tzv. ile (opne) koje prekidaju propusnost.

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Obojena sr ili tzv. crveno srce (razvijaju je neke vrste drva


jasenovina, bukovina) je posljedica bakterijske zaraze

Svako odstupanje od svojstava normalne zdrave srevine


problem za projektanta i tehnologa drvnih graevnih proizvoda:

Drvo srike i sredinje zone trupca (tzv. JUVENILNO DRVO)

Drvo (do priblino 20. goda) nepovoljnijih svojstava od zrele


srevine kraa vlakanca, tanje stijenke i manje gustoa.

Juvenilno drvo jae bubri u duinu od zreloga drva, koje uzduno


samo minimalno mijenja dimenzije s promjenom sadraja vlage.

Grede ispiljene s uklopljenom srikom (rez sa srcem) esto


iskazuju velike pukotine i deformiranja izvijanja ili sukanja.

Stvarna fizikalna i mehanika svojstva drva iz bjeljike ili iz


srike, kao i svojstva bolesnog ili reakcijskog drva, bitno su
drugaija od standardne sirovine.

Ove specifinosti treba dobro poznavati i izbjegavati svugdje gdje


se to moe utjecati na nosivost ili trajnost drvene konstrukcije.

59

Svojstva koja se rastom smanjuju ili poveavaju

60

10

Utjecaj kvrga na slom CJELOVITO DRVO

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA

Kvrge
Sadre slabo juvenilno drvo,
uzrokuje nagib vlakanaca

Proizvodi piljenje utjecaj reza/presjeka na kvalitetu proizvoda

Presjek sa srcem

Vrlo visoka
dimenzijska
nestabilnost i rizik
pojave pukotina

Presjek s
prerezanim srcem
Visoka dimenzijska
nestabilnost i rizik
pojave pukotina

Presjek
izvan srca

Nagib vlakanaca

Umjerena
dimenzijska
nestabilnost i rizik
pojave pukotina

Smanjenje vrstoe izrazito na rubovima


Okomito poloena vlakna izrazito smanjena vrstoa

61

62

PRIRODNO PODRIJETLO DRVA I UTJECAJ NA


SVOJSTVA
Stablo razvija i tzv. reakcijsko drvo odgovor na optereenja vjetrom
(na gornjim / donjim zonama grana i drvu koje raste na velikim kosinama:

ima razliita fizika i mehanika svojstva od zrele srevine manju


vrstou i veu dimenzijsku nestabilnost po duini (ne i popreno).

VRSTE DRVA U GRADITELJSTVU


tehni
tehnika svojstva, trajnost i primjena

Reakcijsko drvo je tlano drvo u etinjaa / vlano drvo u listaa


Tenzijsko / vlano reakcijsko drvo

ne vidi se prostim okom, ima vie celuloze


(upavo i valovito drvo)
Tlano / kompresijsko reakcijsko drvo
Vlano

tamnije je i gue od zdravog


tkiva sri (promijenjena
stanina struktura).

krtije i krhkije zbog


smanjene vlane vrstoe

drvo

Reakcijsko drvo
etinjaa

Tlano
drvo

Reakcijsko drvo
listaa

64

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Vrste drva nazivaju se latinskim i komercijalnim nazivima.

etinjae i listae:

Latinske nazive definirao je Carl fon Linn (1735.), vedski botaniar,


(svakoj vrsti drva doznai se ime roda i ime vrste).

etinjae (smreka i jela, bor i ari):

Ime roda se u osnovi pie velikim slovom, a iza latinskog imena koje se
pie kurzivom (italic) esto se navede ime autora koji je tu vrstu drva
otkrio, opisao ili kategorizirao (npr. smrekovina: Picea abies Karst.
(Karsten), ili bukovina: Fagus sylvatica L. (L = Linn).
Ako se pod jednim imenom roda podrazumijeva vie vrlo srodnih vrsta,
onda se zbirnom nazivu dodaje oznaka spec. ili sp. species (npr. za
topolu naziv: Populus sp. podrazumijeva nekoliko vrsta drva istoga roda).

U praksi se najee upotrebljavaju komercijalni ili narodni nazivi.

Internacionalna nomenklatura i kratice za vrste drva norma HRN


EN 13556: Oblo i piljeno drvo nomenklatura europskih
komercijalnih vrsta drva.

Tropske vrste drva najee imaju internacionalno uvrijeene nazive.

65

Najvie su zastupljene u alpskom i skandinavskom podruju,

Jeftinije su, manje mase i dimenzijski stabilnije od drva listaa.

Promjeri debla su manji, a trajnost slabija od drva tvrdih listaa.

Trajne tvrde listae (hrast, kesten ili bagrem):

Izvrstan materijal za gradnju, (osim za nosive elemente velikih


dimenzija LL nosae gdje im je hendikep vlastita masa)

Neopravdano su zanemarene u primjeni za gradnju kua, za


proelja i/ili stolarske proizvode (prozori i vrata).

66

11

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Oznaka
Crnogorino drvo
Smreka

Picea abies Karst.

jela, smreka, bor

Jela

Abies alba Mill.

= 450 550 kg/m3

Bor

BB

Douglasie

DG

TVRDI:

Ari

hrast, jasen,

W estern Hemlock

HEM

bagrem, grab,

Yellow Cedar

Pinus sylvestris L.
Pseudotsuga
menziesii Franco
Larix decidua Mill.
Tsuga heterophylla
Sarg.
Chamaecyparis
nootkatensis Spach.
Pseudotsuga
menziesii Franco

Oko 4500 vrsta drva s gustoama = 100 1200 kg/m3

ETINJAE:

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

LISTAE:

bukva

Kratica

Duglazija

DGA

Southern Pine

PIR

= 690 kg/m3
MEKI:
joha, lipa,

1)
67

Botaniki naziv

Pinus palustris

Normalna gustoa u kg /m

Ostali nazivi

Bijela jela,
plemenita jela

Oregon pine,
Douglas fir
Ameriki juni
bor

N 1)

Podrijetlo
Europa

470

Europa

470

Europa

520

Europa

540

Europa
Sjeverna
Amerika
Zapadna obala
sjev. Amerike
Sjeverna
Amerika
Jugoistok i
sjever Amerike

590
470
500
540
560

3
68

topola, jasika

Oznaka

Kratica

Smreka

Botaniki naziv
Ostali nazivi
Crnogorino drvo
Picea abies Karst.

Jela

Abies alba Mill.

Bor

BB

Podrijetlo

? N1)

Europa

470

Bijela jela, plemenita jela

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA
Oznaka
Bjelogorino drvo
Hrast
Bukva
Teak
Greenheart
Azobe (Bongossi)

470

Pinus sylvestris L.

520

1)

Ari

Larix decidua Mill.

Southern Pine

PIR

Pinus palustris

Kratica
HK
B
TEK
GRE
AZO

Botaniki naziv
Quercus robur
Fagus sylvatica
Tectona grandis
Ocotea rodiei
Lophira alata

Ostali nazivi
Bijeli hrast
Crvena bukva

1)

Podrijetlo

Europa
Europa
Jugoist. Azija
Juna Amerika
Afrika

670
690
690
1000
1060

Normalna gustoa u kg /m3

590

Ameriki juni bor

Jugoistok i sjever Amerike

560

70

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Oznaka
Kratica
Botaniki naziv
Bjelogorino drvo
Hrast
HK
Quercus robur

Bijeli hrast

Bukva

Crvena bukva

Fagus sylvatica

Ostali nazivi

Podrijetlo
Europa

Smrekovina: Picea abies Karst.

Makroskopska obiljeja teksture:

Svijetla srevina, bjeljika i srevina podjednako bjelkaste


do ukaste, malo crvenkaste, djelovanjem svjetla potamni
u utosmeu boju

670

PP: razluivi godovi, kasno drvo crvenkasto smee, rano


drvo svijetlo, postupni prijelaz ranog
u kasno drvo, vrlo fini malobrojni
smolni kanali (bitno razlikovno
obiljeje od jelovine)

690

T: izraena tekstura, zone kasnog


drva tvore jasne pruge (flader)

R: prugasta tekstura

1)

72

12

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Smrekovina: Picea abies Karst.

Jelovina: Abies alba Mill.

Tehnika obiljeja:

Makroskopska obiljeja teksture:

Gustoa oko 450 kg/m 3, dobra vrstoa i obradivost

Dimenzijska stabilnost: dobra

Suenje: dobro, teko se impregnira (i sr i bjeljika)

Svijetla srevina, bjeljika i srevina podjednako bjelkaste


do ukaste (slino smrekovini, ali sivlje), djelovanjem
svjetla potamni u utosmeu boju

Prirodna trajnost: slaba (razred 4) potrebna zatita

Postojanost na vanjske uvjete: slaba (potrebna


povrinska obrada)

Dobro se lijepi i povrinski obrauje

Primjena:

PP: razluivi godovi, kasno drvo crvenkasto smee,


rano drvo svijetlo, postupni prijelaz iz
ranog u kasno drvo, nema smolnih
kanala ni smole (bitno razlikovno
obiljeje od smrekovine)

Gradnja (konstrukcijsko drvo, LL drvo, proelja, pomoni graevni materijal)

T: izraena tekstura, zone kasnog drva


tvore jasne pruge (flader)

Graevni proizvodi (prozori i vrata, brodski pod i lamperija, proelja, balkoni,


terase i stubita itd)

R: prugasta tekstura

Industrijsko drvo: za celulozu, papir i iverice

Posebna primjena: za muzike instrumente (tzv rezonantna smrekovina).

73

74

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Jelovina: Abies alba Mill.

Borovina: Pinus sylvestris L.

Tehnika obiljeja:

Makroskopska obiljeja teksture:

Tehniki se ne razlikuje od smrekovine

Gustoa oko 450 kg/m 3, dobra vrstoa i obradivost

Dimenzijska stabilnost: dobra

Obligatorna srevina, svijetla bjeljika, utocrvena


srevina, djelovanjem svjetla potamni u smeecrvenu
boju

Suenje: dobro, teko se impregnira (i sr i bjeljika)

Prirodna trajnost: slaba (razred 4) potrebna zatita

Postojanost na vanjske uvjete: slaba (potrebna


povrinska obrada)

PP: razluivi godovi, kasno drvo crvenkasto smee,


rano drvo svijetlo, postupni do nagli prijelaz iz ranog u
kasno drvo, jasno razluivi smolni kanali (vei nego u
smrekovine i arievine), visok sadraj smole

Dobro se lijepi i povrinski obrauje

Primjena ista kao i smrekovina:

T: dekorativno, izraena tekstura (flader), smolni kanali


tvore fine
smekaste linije

Gradnja, graevni proizvodi, Industrijsko drvo

R: prugasta tekstura

Posebna primjena: za muzike instrumente (orguljske cijevi) i kemijske


sudove

75

76

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Borovina: Pinus sylvestris L.

Borovina: Pinus sylvestris L.

Tehnika obiljeja:

Primjena:

Gustoa oko 520 kg/m 3, vrlo dobra vrstoa i


obradivost

Gradnja: odlino konstrukcijsko drvo

Graevni proizvodi: prozori i vrata, brodski pod i


lamperija, balkon, terase i stubita

Industrijsko drvo: za furnire i LVL

Posebna primjena: brodogradnja (jarboli i pragovi)

Dimenzijska stabilnost: dobra

Suenje: dobro, teko se impregnira (sr), bjeljika


se odlino sui i impregnira)

Prirodna trajnost: srevina slaba do srednja


(razred 3 4), bjeljika nije trajna (razred 0) i vrlo
je sklona plavilu, zatita bjeljike je obavezna

Postojanost na vanjske uvjete: srevina dobra,


bjeljika slaba

Dobro se lijepi i povrinski obrauje nakon


uklanjanja smole
77

78

13

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Arievina: Larix decidua Mill.

Arievina: Larix decidua Mill.

Makroskopska obiljeja teksture:

Tehnika obiljeja:

Izraena crvenosmea srevina, uska bjeljika, uta do


crvenkastosmea, djelovanjem svjetla potamni

Gustoa oko 570 kg/m 3, vrlo dobra vrstoa,


elastinost i obradivost

PP: izrazito razluivi godovi, kasno drvo crvenkasto


smee, rano drvo svijetlo, nagli
prijelaz iz ranog u kasno drvo,
malobrojni smolni kanali, visok sadraj
smole

Dimenzijska stabilnost: srednje dobra, mjestimice


slaba

Suenje: dobro, teko se impregnira, visok sadraj


smole

Prirodna trajnost: srevina slaba do srednja


(razred 3 4), bjeljika nije trajna (razred 0)
zatita bjeljike je obavezna

Postojanost na vanjske uvjete: dobra

Dobro se lijepi i povrinski obrauje nakon suenja i


uklanjanja smole

T: vrlo izraena tekstura, zone


kasnog drva tvore jasne pruge (flader)

R: izraena, dekorativna
tekstura
79

80

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Arievina: Larix decidua Mill.

Bukovina: Fagus sylvatica L.

Primjena:

Makroskopska obiljeja teksture:

Gradnja: odlino konstrukcijsko drvo u uvjetima


posebnih zahtjeva nosivosti (unutra i vani),
mostovi, tornjevi

Graevni proizvodi: prozori i vrata, brodski pod i


lamperija, balkon, terase i stubita

Bjeljika i srevina podjednako su crvenkaste do


crvenosmee, djelovanjem svjetla bjeljika potamni u
uto-smeu boju i tvori nepravilnu sr oblakastog ili
zvjezdastog kolorita (tzv. crveno
srce), fina i gusta graa

Industrijsko drvo: namjetaj

Posebna primjena: oblone ploe, vodotornjevi,


silosi, brodogradnja, kemijski sudovi

PP: razluivi godovi, kasno drvo


smee, sitne pore su vrlo fine (vidljive
lupom), veliki i jasno vidljivi trakovi

T: slabo izraen flader, veliki drvni


traci su jasno vidljivi (fine smee linije)

R: slabo izraena, veliki traci vidljivi


kao tamne pruge i polja (blistaa)

81

82

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Bukovina: Fagus sylvatica L.

Bukovina: Fagus sylvatica L.

Tehnika obiljeja:

Primjena:

Gustoa oko 750 kg/m 3, vrlo dobra vrstoa, izvrsna


obradivost, esto se primjenjuje za kuhano / pareno
drvo (svojstva se mijenjaju)

Gradnja: ne, vrlo rijetko zbog male trajnosti i samo za


unutranju primjenu / za vanjsku primjenu zahtijeva
tlanu impregnaciju

Dimenzijska stabilnost: slaba do srednje dobra, parena


bukovina srednje je stabilna

Graevni proizvodi: samo za unutranju primjenu


(parket, stubita)

Suenje: sklona pucanju i izvijanju, crvena sr teko se


impregnira, a zdrava sr odlino

Prirodna trajnost: vrlo slaba (razred 5), parena neto


bolja, za vanjsku primjenu obavezna je tlana
impregnacija

Industrijsko drvo: tlano impregnirana bukovina za


eljeznike pragove, proizvodnja furnira i LVL-a, furniri
za namjetaj, proizvodnja ploa vlaknatica i iverica,
celuloza, papir

Postojanost na vanjske uvjete: slaba (zbog velike vodoupojnosti potrebna


je zatita i povrinska obrada)

Posebna primjena: dijelovi strojeva i alata, kune


potreptine, igrake

Odlino se lijepi i povrinski obrauje nakon suenja, problematina je za


primjenu u vlanim i mokrim uvjetima

83

84

14

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Hrastovina: Quercus robur L. (lunjak),

Hrastovina: Quercus robur L. (lunjak),

Tehnika obiljeja:

Gustoa oko 690 kg/m 3, izvrsna vrstoa i


obradivost

Dimenzijska stabilnost: dobra

Suenje: dobra, sr se teko impregnira, bjeljika lako

Prirodna trajnost: dobra do vrlo dobra (razred 2)

Postojanost na vanjske uvjete: vrlo dobra. Tanini


mokrog drva sa eljezom daju tamne kolorite i mrlje

Dobro se lijepi i povrinski obrauje (oteana


povrinska obrada za vanjske uvjete)

Quercus petraea Liebl. (kitnjak)

Makroskopska obiljeja teksture:

Lunjak i kitnjak makroskopski se ne


razlikuju / kitnjak je neto ivlje teksture.

Tamna srevina, tamnosmea dok je


mokra, suenjem svijetli, djelovanjem
svjetla potamni u medeno-smee,
bjeljika je uska, bjelkasta ili ukasta.

Quercus petraea Liebl. (kitnjak)

PP: razluivi godovi (prstenasto porozno


drvo), kasno i rano drvo iste su boje,
iroke traheje ranog drva, veliki srni trakovi vidljivi okom.
T: iva tekstura (flader), traheje ranog drva ine iroke
porozne pruge

R: prugasta tekstura (uoljive porozne pruge ranog drva),


veliki srni traci svijetle sjajne pruge ili mrlje (blistaa)

85

86

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Hrastovina: Quercus robur L. (lunjak),


Quercus petraea Liebl. (kitnjak)

Primjena: najvrjednija komercijala vrsta drva

Gradnja: izvrsno konstrukcijsko drvo za zgrade i


mostove

Graevni proizvodi: ekskluzivni prozori i vrata,


masivni i vrtni namjetaj i oprema, unutranja
primjena (parket, stubita)

Industrijsko drvo: za eljeznike pragove, proizvodnja


furnira i LVL-a, furniri za namjetaj

Posebna primjena: dijelovi strojeva i alata,


brodogradnja i autoindustrija, bave

Jasenovina: Fraxinus excelsior L.

Makroskopska obiljeja teksture:

Svijetla sevina, bjeljika i srevina podjednako bjeljkaste


do ukaste, ponekad malo ruiaste, djelovanjem
svjetla potamni u utu boju. Sklona je razvijanju neprave
sri (smee srce, tzv kern).

PP: razluivi godovi (prstenasto porozno


drvo), kasno i rano drvo iste su boje,
traheje ranog drva su iroke i uoljive
okom, traheje kasnog drva i srni traci
uoljivi su samo lupom.

T: iva tekstura (flader), traheje ranog


drva ine iroke porozne pruge

R: prugasta tekstura, jako uoljive


porozne pruge ranog drva, veliki
srni traci uoljivi su okom

87

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

88

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Jasenovina: Fraxinus excelsior L.

Jasenovina: Fraxinus excelsior L.

Tehnika obiljeja:

Primjena: visoko vrijedna komercijalna vrsta drva

Gustoa oko 680 kg/m 3, vrlo dobra vrstoa i


obradivost, visoka elastinost

Gradnja: ne, eventualno za unutranju primjenu.

Graevni proizvodi: iskljuivo za unutranju primjenu


parketi, stubita, vrata

Dimenzijska stabilnost: srednja

Suenje: sklona pucanju i izvijanju, smea sr teko


se impregnira, a zdrava sr dobro

Namjetaj: masivni, unutranje ureenje, savijeni


proizvodi, galanterija

Prirodna trajnost: vrlo slaba (razred 5), nije za


vanjsku primjenu

Postojanost na vanjske uvjete: vrlo slaba zbog velike


vodoupojnosti

Posebna primjena: proizvodnja sportske opreme


(skije, sportski podovi i parteri, gimnastike sprave),
dijelovi alata, ljestve, avio-industrija i autoindustrija

Odlino se lijepi i povrinski obrauje (osim


bajcanja), problematina je za primjenu u vlanim i
mokrim uvjetima

89

90

15

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Bagremovina: Robinia pseudoaccacia L.

Bagremovina: Robinia pseudoaccacia L.

Makroskopska obiljeja teksture:

Tamna sevina, mokra je tamnosmea,


zelenkasto-smea kad je suha, tamni na
svjetlu do zlatno-smee boje, bjeljika je
bjelkasta ili zelenkasta.

Tehnika obiljeja: najvia tehnika svojstva,


izvrsna trajnost i kalorijska vrijednost,
male koliine i dimenzije sortimenata u RH

Gustoa oko 770 kg/m 3, izvrsna vrstoa, tvrdoa i


elastinost, zbog velike je tvrdoe teko obradiva
(ak i sitna spajala zahtijevaju predbuenje rupa)

Dimenzijska stabilnost: srednja do slaba

Suenje: teko, sklona je pucanju i izvijanju


(zadrava stabilnost nakon suenja), smea sr
impregnira se jako teko, bjeljika vrlo lako

Prirodna trajnost: vrlo dobra do izvrsna (razred 1-2)

Postojanost na vanjske uvjete: izvrsna, tanini mokrog drva sa eljezom


daju tamni kolorit i mrlje, primjenjiva je u dodiru s tlom

Dobro se lijepi i povrinski obrauje

PP: izrazito razluivi godovi (prstenasto


porozno drvo), kasno i rano drvo iste
boje, traheje ranog drva su iroke i
okom, traheje kasnog drva i
uoljivi su samo lupom.

uska,

su
uoljive
srni traci

T: iva tekstura (flader), traheje ranog


ine iroke porozne pruge

drva

R: prugasta tekstura, jako uoljive


porozne pruge ranog drva, srni traci slabo su uoljivi kao
svijetle sjajne pruge (blistaa)

91

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Bagremovina: Robinia pseudoaccacia L.

Primjena: drvo najviih tehnikih svojstava

Gradnja: prvorazredno konstrukcijsko drvo


(niskogradnja, potpore u rudnicima, piloti), proelja,
vanjske konstrukcije.

Graevni proizvodi: parketi

Namjetaj: masivni, unutranje ureenje, tokareni


proizvodi, vrtni namjetaj

Industrijska primjena: za eljeznike pragove

Posebna primjena: dijelovi strojeva i alata,


brodogradnja i autoindustrija, bave

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Ostale vrste drva imaju manji komercijalni i tehniki znaaj za


gradnju u RH

Kestenovina (Castanea sativa Mill.)


Izvrsno graevno drvo, graom slino jasenovini, a usporedivo s
hrastovinom zbog trajnosti, mehanikih svojstava i obradivosti.
Sadri puno tanina (u mokrom stanju oboji metalna spajala i svoje
tkivo neuglednim mrljama) koji ne utjeu na prirodnu trajnost
kestenovine, ak ni i u kontaktu sa tlom.

93

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Duglazijevina (Pseudothuga menziesii Franco)


Uvozna etinjaa slina arievini, ali s manje smole, manje
kvrga i finije teksture. Trajnost, obradivost i ostala tehnoloka
svojstva slina su borovini ili arievini. Rabi se za ekskluzivna
proelja, prozore i vrata.

92

Drva tvrdih listaa i visokovrijedne vrste za unutranje ureenje


(parket, dekoracija, namjetaj).

Zbog male prirodne trajnosti (slino bukovini) ne primjenjuju se


vani, a zbog manjih koliina i dimenzija proizvoda (u usporedbi
s bukovinom), nemaju iru komercijalnu primjenu za tlano
impregnirane proizvode (npr. za eljeznike pragove i izloene /
95
vanjske elemente i konstrukcije).

Izuzetne je vrstoe i elastinosti (nekad najbolje konstrukcijsko


drvo za krovita), izvrsne je trajnosti (slino hrastu i bagremu).

Dobro se obrauje, dobro lijepi i povrinski obrauje, vrlo je


postojana na vanjske uvjete i erodira vrlo sporo.

Malo se primjenjuje u RH jer je stablo u umi podlono okruljivosti


94
(piljenjem izostaju proizvodi veih duina i presjeka).

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA

Egzotine vrste drva

TEAK (Tectona grandis), IPE-LAPACHO (Tabebuia spp.), IROKO


(Militia excelsa Welw.), BANGKIRAI (Shorea spp.)

Brijestovina (Ulmus glabra), trenjevina (Prunus avium) ili


javorovina (Acer pseudoplatanus)

Uvoze se za ekskluzivne primjene u vanjskim uvjetima.

Izuzetno trajne vrste drva (primjenjuju se za elemente u


kontaktu sa tlom i izloene elemente bez kemijske zatite)

Materijali velike vrstoe i tvrdoe

Primjenjuju se za vanjske podove (terase, obloge bazena,


stubita) i izloene elemente.
Visoka cijena egzotinih vrsta drva u RH ne opravdava njihovu
primjenu za proizvode velikih dimenzija.

96

16

VRSTE DRVA ZA GRADNJU I OSNOVNA TEHNIKA


SVOJSTVA
Tikovina: TEAK, Tectona grandis

Ponekad se upotrebljava za izradu graevne stolarije (prozori,


vrata, kapci i grilje) i vrlo esto u brodogradnji.

Ima vrlo visok sadraj ulja (do 2,5%) to je ini izuzetno


otpornom na vanjske uvjete, ali moe biti problem pri lijepljenju i
povrinskoj obradi

Vrsta drva izuzetno visoke dimenzijske stabilnosti (bubri i utee

SVOJSTVA DRVA VA
VANA ZA
PRIMJENU U GRADITELJSTVU

se skoro dvostruko manje od domaih etinjaa).

97

98

SVOJSTVA DRVA KAO MATERIJALA


- FIZIKA

(svojstva zbog prirodnog podrijetla nano / mikro / makro


(anatomska graa anizotropnost i nehomogenost /
stanina graa i vlaknasta struktura) razina ustroja i grae
gustoa, poroznost,
sadraj vlage, sorpcija, dimenzijske / volumne promjene)

DRVO KAO MATERIJAL SVOJSTVA

PROMJENJIVOST SVOJSTAVA DRVA

Posljedica rasta, stanita, irine godova, grae,


sadraja vode u higroskopskom podruju, ...

Vrijednosti koje se odnose na svojstva drva


razlikuju se nekad ak i unutar iste botanike vrste

- KEMIJSKA (svojstva zbog prirodnog podrijetla molekularna razina


ustroja / kemijski sastav drva i sastav drvne tvari,
aciditet, alkalitet)

- MEHANIKA
(vrstoa, elastinost, tvrdoa)

- TERMIKA (toplinsko rastezanje, koeficijent vodljivosti topline,


specifina toplina, koeficijent difuzije topline)

- ELEKTRINA
(vodljivost / otpor, faktor energije, dielektrina konstanta)

- AKUSTINA (vodljivost, apsorpcija, emisija i frekvencija zvuka)


- ESTETSKA (boja, sjaj, miris, finoa, tekstura)

99

DRVO KAO MATERIJAL SVOJSTVA

pouzdano razvrstavanje drva stoga je iznimno


vano za njegovu primjenu u graditeljstvu

Znaajna svojstva za primjenu drva u graditeljstvu:

ANIZOTROPNOST

HIGROSKOPNOST sadraj vlage utjee na mehanika svojstva

OBILJEJA RASTA

REOLOKA SVOJSTVA povezanost sadraja vlage i trajanja


optereenja (utjecaj na mehanika svojstva / vrstoa i krutost)

DRVO KAO MATERIJAL SVOJSTVA

Pored razliitih pokazatelja pojedinih svojstava, pri primjene drva


kao konstrukcijskog materijala treba znati da:

drvo je anizotropan graevinski materijal nema ista svojstva u


razliitim pravcima

100

graevinska praksa razlikuje pravce koji su paralelni s


vlaknima ili su okomiti na vlakna (podaci za odreivanje
vrstoa pri razvrstavanju u razrede vrstoe iz njih se
izvode vrijednosti vrstoa pod kutom na vlakna)

Naini i postupci uvaavanja svojstava drva i


utjecaja okoline pri proraunu i ugradnji drva
Razliiti
pokazatelji

Primjenom karakteristinih vrijednosti fk (vrstoe) i


koeficijentom sigurnosti M za materijal

Anizotropija

Razlikovanjem svojstava u skladu s djelovanjem


optereenja paralelno s vlakancima ili okomito na njih
(po potrebi i pod kutom u odnosu na vlakna)

Higroskopnost

drvo je higroskopian materijal koji prima ili daje vlagu okoliu, a


promjena sadraja vlage drva izaziva promjenu svojstava

Proraunom deformiranja izazvanih bubrenjem ili


skupljanjem primjenjujui konstruktivne mjere

Sadraj vlage

trajanje optereenja izravno utjee na nosivost i deformiranje


drvenih elemenata

Faktor izmjene (svojstva vrstoe u GSN), k mod i


faktorom deformiranja (svojstva krutosti u GSU), kdef

Trajanje
optereenja

Faktorom izmjene, k mod (GSN) / faktorom deformiranja


kdef i proraunskom nazovi-stalnom kombinacijom (GSU)

uporaba drva kao konstrukcijskog materijala izravno ovisi i o


osobinama vezanim uz njegov rast (npr. irina godova,
razgranatost i nagib vlakanaca)

Svojstva rasta
drveta (stabla)

Pri razvrstavanju drva

101

102

17

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

ANIZOTROPIJA

SADRAJ VLAGE DRVA I SORPCIJA

BUBRENJE I SKUPLJANJE

GUSTOA DRVA / ZAPREMINSKA MASA

SPECIFINA VOLUMNA MASA (DRVNE TVARI) / POROZNOST


E in [N /m m ]

FIZIKA SVOJSTVA DRVA

ANIZOTROPIJA DRVA
Razliita svojstva vrstoe i krutosti u odnosu na pravac vlakana
Posljedica grae drva
11000
10000
9000
8000
7000
6000
5000
4000
3000
2000
1000
0

11000 370
11000
EE

11 000
3
3
11000
sin
sin3cos
co s3
370
370

10

20

30

40

50

60

70

80

90

in []
103

104

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

SADRAJ VLAGE DRVA I SORPCIJA

Drvo je kapilarni, porozni materijal i ima veliku specifinu povrinu.

Sadraj vlage drva utjee na:


Fizika, mehanika i tehnoloka svojstva drva

Udio pora u volumenu drva prosjeno iznosi 50 60 %, ovisno o


gustoi i anatomskom ustroju drva.

Poveanje sadraja vlage smanjuje vrstoe i module krutosti


Poveava se puzanje drva (za trajanje optereenja t > 0)

Stanine upljine (lumeni) upijaju vlagu iz okolnog zraka koja se


kapilarnim procesima transportira po unutranjosti.

Trajnost i djelotvornost zatitnih sredstava

Ovo vrijedi i za tekua zatitna sredstva, materijale za povrinsku


obradu ili ljepila.

Sadraj vode drva iznad 20% omoguava razvoj biolokih


tetnika razaraa drva (npr. gljiva trulenica).

Upijanje vlage potiu kemijske veze (afinitet) drvnih polimera


prema vodi u drvu se razvijaju velike sile sorpcije i adhezije.

Sadraj vlage (vode) udio vlage (vode) u ukupnoj masi drva (%)

kvocijent mase vode sadrane u uzorku ispitivanja i mase


apsolutno suhog uzorka (osuen u suionici).
u

105

mu m0
100 [%]
m0

sadraj vode (%)

mu

masa vlanog drva (prije suenja)

m0

masa apsolutno suhog drva (u = 0 %)

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Zrano ili suho drvo: 17 % 20 % sadraja vlage

Suenje drva proces izdvajanja vlage / vode iz posjeenog drva.

Prirodno suenje na otvorenom prostoru:

Sadraj vlage ovisi o:


godinjem dobu i tlu ivo drvo (stablo),

vremenu sjee, nainu uskladitenja i o vlanosti prostora pri


ugradnji drvo kao materijal za primjenu (mrtva tvar).

Suenjem uzorak gubi vlagu i nakon nekoliko uzastopnih kontrola


pokazuje jednaku teinu

Sadraj vlage u drvu ivog stabla od 50% do 100%.

Sadraj vlage u drvu svjee posjeenog stabla raste.

Odreuje se ljeti za grau piljenu zimi (pravilno uskladitenu)

Obla otkorena graa se sui na


otvorenom i bez kontakta s tlom.

Apsolutno suho ili standardno suho drvo.

Piljena graa se slae u natkrite


naslage vitla s intenzivnim
kruenjem zraka.

Sadraj vode u bjeljici sirovog drva etinjaa od 120% do 150%.

Sadraj vlage svjee posjeenog drva:

Umjetna suenja razliiti reimi:


Suenje u peima (tzv. kiln drying) parom, LPG plinom, solarno)
Suenje toplim zrakom

etinjae: cca 40 % 200 %


listae: 35 % 130 %

106

107

Ostali naini suenja kemijski, mikrovalno, ...

108

18

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Voda u drvu slobodna (kapilarna) i vezana voda:

Slobodna (kapilarna):

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Vezana voda:

Higroskopska nakon isparavanja higroskopske vode, stanice


se skupljaju promjena dimenzija drva i volumena / upijanjem
vlage iz zraka poveava se volumen bubrenje

Kemijski vezana voda ne isparava i oslobaa se tek pri


temperaturama viim od 180 C.

Nastaje zbog molekularnih privlanih sila, u podruju sadraja


vlage drva od 0% do 5%, pri relativnoj vlanost zraka do 20%.

Vodikovi mostovi veu molekule vode na slobodne hidroksilne


(-OH) grupe u amorfnim podrujima celuloze i hemi-celuloze / na
unutranjoj povrini drvne tvari se stvara mono-molekularni sloj.

Voda ne prodire u kristalna podruja celuloze / nema bubrenja.

Polimolekularna adsorpcija (BETA adsorpcija)

Nastaje zbog privlanih molekularnih sila na unutranju povrinu


drva u podruju sadraja vlage od 5% do 20%, pri relativnoj
vlanost zraka od 20 % do 90 %).

Voda se taloi na povrinama drva (zbog elektrinih privlanih


sila), stvara vie-molekularni sloj i prodire u para-kristalna podruja
110
celuloze.

Naini vezanja vode u drvu:

Fizikalna ili kemijska adsorpcija

Polimolekularna adsorpcija (BETA adsorpcija)

Kapilarna kondenzacija

109

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Kapilarna kondenzacija

Nastaje pri sadraju vlage drva iznad 20%, pri relativnoj vlanosti
zraka od 90 % do 100 %.

Voda umreava celulozu i hemicelulozu.

Razlika izmeu tlakova vode na povrinama koje su udubljene ili


izvijene (vei) i nad ravnim povrinama (manji) izaziva podtlak u
kapilarama i kondenzaciju vode u lumenima

nemogue se ostvariti sorpciju pri kojoj bi stanine stijenke


bile potpuno zasiene, a lumeni prazni (bez tekue vode).

ispunjava lumen (stanine upljine) i prva isparava suenjem

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Fizikalna ili kemijska adsorpcija

METODE ODREIVANJA / MJERENJA SADRAJA VODE:

Pouzdane su i precizne ne ovise o kalibraciji

Zahtjevne su, dugotrajne i ne mogu se ponoviti na istim uzorcima.

Termiko suenje (gravimetrijska metoda) i suenje iznad


absorbenata ili u vakuumu (eksikatoru).

Ekstrakcijski postupci voda se izdvaja u ureajima s otapalima


koja se ne mijeaju s vodom.

Primjenjuje se za vrste drva s velikim sadrajem ekstraktivnih,


posebice uljastih tvari.

Udio vode u drvu se odreuje:

Izravne metode metode izdvajanja vode (mijenja se sadraj


vlage)

izravnim vaganjem gubitka mase uzorka (gravimetrijski), ili

volumetrijski, nakon kondenzacije izdvojene vodene pare.

Posredne metode zasnovane na mjerenju neke veliine koja 111


ovisi o sadraju vlage drva (nema promjene sadraja vlage drva)

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

GRAVIMETRIJSKA METODA

Najpreciznija izravna metoda, jeftina, pouzdana i lako provediva.

Potrebna oprema i postupak odreivanje stalne mase drva:

Vaga i suionica s preciznim termostatom.

Uzorak se vae (mu ) i zatim sui na 103 C 2 C dok ne postigne


stalnu masu.

112

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

IZRAVNE METODE (IZDVAJANJA VODE)

Izdvajanje vode pri niim temperaturama: u vakuumskoj suilici


ili u polju infracrvenoga ili visokofrekventnoga zraenja.

Nedostaci gravimetrijske metode odreene neminovne greke:

Pri temperaturi od 103 C zapoinje termika razgradnja drva, pa


se prava konstantna masa nikad ne postigne

Za vrste drva s lako hlapivim ekstraktivnim tvarima ije je vrelite


nie od 103 C (eterina ulja, terpeni, smole, masti) gubitak mase
tih sastojaka pribraja se masi izdvojene vode, a greka moe
iznositi od 5% - 10% sadraja vode.

Uzorci se zatim hlade u eksikatoru (da se tijekom hlaenja sprijei


ponovno upijanje vode iz okoline) i ponovno vau (m0).
u

sadraj vode (%)

mu

masa vlanog drva (prije suenja)

m0

masa apsolutno suhog drva (u = 0 %)

mu m0
100 [%]
m0
113

114

19

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

POSREDNE ILI NEIZRAVNE METODE

VLAGOMJER

Nema promjene sadraja vode drva i mjerenja se mogu ponavljati.

Ureaj iji je rezultat mjerenja najvei / srednji sadraj vlage / vode (%)

Odgovarajui ureaj mjeri neku veliinu koja ovisi o sadraju vode:

Elektrootporni najvei sadraj vlage je rezultat mjerenja otpora


prolazu istosmjerne struje (u omima)

tlak vodene pare iznad uzorka,

elektrina vodljivost / elektrini otpor (elektrootporna metoda)

refleksija, apsorpcije ili transmisije elektromagnetskog


(infracrvenog ili mikrovalnog) zraenja (elektrokapacitivne
metode),

iljak kao nastavak: oitanje


dubinske (do 2 cm) vlage

Membrana kao nastavak:


oitanje povrinske vlage

slabljenje signala elementarnih estica (brzih neutrona, betaestica).

Elektrokapacitivni srednji
sadraj vlage je rezultat mjerenja
dielektrina konstanta

Osnovni nedostatci metode:

115

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Ureaj zahtijeva kalibraciju

Vrste drva mogu imati razliitu reakciju na mjerenu veliinu

116

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

ELEKTROOTPORNA METODA

Primjenjiva za najvei broj vlagomjera za drvo.

U drvo se zabijaju iljaste elektrode na tono odreenom razmaku i


mjere se elektrina svojstva polja meu njima.

Nepreciznost rezultata mjerenja elektrootpornom metodom pri


temperaturi od 20 C :

Odstupanje u podruje do 22% sadraja vlage drva do 1,5 %

Odstupanje u podruje iznad 22 % sadraja vlage drva do 2,5%.

Elektrini otpor prolazu istosmjerene struje opada s poveanjem


sadraja vode drva.

Pri sadraju vode < 6 % elektrini otpor se mjeri u gigaomima


(mjerenje je gotovo nemogue).

Nedostatci metode relativna nepreciznost rezultata:

Iznad toke zasienosti vlakanaca (voda ispunjava i lumen) vrlo


mala preciznost / otpor ne ovisi samo o sadraju vode stijenke.

Vrsta drva i temperature izrazit utjecaj na rezultat mjerenja


(veina vlagomjera ima mogunost korekcije rezultata)

Anatomski smjer i tvrdoe drva, promjeri i smjera zabijanja


elektroda manje vani utjecaji na rezultat mjerenja.

Za vei gradijent vlanosti (npr. vlanost u unutranjosti elementa >


vlanosti pri povrini) mjerni rezultat je pokazatelj najmanjeg otpora
(u zoni najvee vlanosti)

srednja vrijednost sadraja vode nije realna vrijednost.

117

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

ELEKTROKAPACITIVNA METODA DIELEKTRINA

Primjenjuju se ureaji koji mjere razlike relativnih dielektrinih


konstanti izmeu apsolutno suhog drva (r = 2...3) i vode (r = 81).

Metoda je nerazorna

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Promjene sadraja vlage drva i dimenzijska nestabilnost drva

Promjene sadraja vlage drvo su uzrok dimenzijskih promjena


(dimenzijska stabilnost ima vanu tehnoloku ulogu).

Ravnoteni sadraj vlage osigurava tzv. dimenzijsku stabilnost


sadraj vlage drva pri obradi jednak sadraju vlage drva u uvjetima
uporabe (pri ravnotenoj vlanosti zraka, RVZ)

ureaj se stavlja na povrinu i mjeri u polju oko 50 mm u


dubinu drva).

Suho drvo upija vlagu iz vlanog okruenja (sorpcija)

Mjerenje je pouzdano ve od 0% sadraja vode, a neprecizno


iznad 25 % sadraja vode.

Rezultat je jako ovisan o gustoi drva

118

Stalan sadraj vode i stvarno stabilne


dimenzije ne postoje
drvo se uvijek prilagoava stalno
promjenjivim klimatskim uvjetima
(temperaturi i relativnoj vlanosti
zraka).

za svaku vrstu drva treba postojati empirijski izraena krivulja


korelacije.

119

120

20

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Sorpcija vode

Equilibrium Moisture content (EMC) ili ravnoteni sadraj vlage (RVZ)

Sadrajem vode drvo se nastoji prilagoditi uvjetima okolia i postii


ravnoteni sadraj vode (RVZ)

Vlano okruenje / Suho drvo drvo prima / upija vlagu

HIGROSKOPNA RAVNOTEA ravnotea izmeu tlaka vodene pare


u zraku odreene temperature i tlaka vode u stijenki stanice drva.

Sorpcija je proces u kojem drvo isparava (gubi vodu) / upija vodu samo
do stanja ravnotee tlaka vodene pare okoline i tlaka u kapilarama.

Suho okruenje / Vlano drvo drvo gubi vlagu

Drvo gubi vodu (absorpcija / desorpcija) ili je preuzima (adsorpcija)


ovisno o razlici izmeu tlaka vodene para okruenja (nad povrinom
drva) i tlaka u kapilarama.

Drvo pri RVZ nema primanja


/ gubitka vlage drva

Tlak vodene pare okruenja koji je nii od tlaka u kapilarama


izaziva isparavanje drvo gubi vodu (sui se)

Tlak vodene pare okruenja koji je vii od tlaka u kapilarama


izaziva upijanje drvo upija vodu (vlai se) iz zraka

121

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA


TOKA ZASIENOSTI VLAKANACA (TZV) TOKA SATURACIJE
Sadraj vlage pri kojem su samo stanine stijenke zasiene vodom
(ukupni kapilarni sustav u staninim stijenkama, u mikroupljinama
i interfibrilarnim prostorima)

U lumenima stanice (upljine) nema slobodne vode


Rezultat nastavka vlaenje iznad TVZ

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

TVZ opada s porastom gustoe drva / obrnuta proporcionalnost:

Veina domaih komercijalnih vrsta etinjaa od 28% do 32%

Listae imaju neto vie vrijednosti (npr. bukovina 32%).

Veina prorauna (dimenzijskih promjena) smije se provesti s


prosjenom srednjom vrijednosti od 30%.

ivo drvo stabla ima najvei sadraj vode kad su stijenke potpuno
zasiene svi lumeni zapunjeni tekuinom (nema zaostajanja zraka).

HIGROSKOPNO PODRUJE

Priblino do 30% vlanosti

Podruje sadraja vlage drva u kojem nema saturacije vlakana (ne


prelazi se TVZ)
Voda u staninim stijenkama je vezana na polisaharidne
(celulozne i hemicelulozne) komplekse.

Prodor vode u stanine stijenke izaziva dimenzijske promjene drva:

Bubrenje ili skupljanje posljedice nakupljanja / upijanja vode ili


gubitka vode / isparavanja.

Sadraj vlage drva u higroskopskom podruju bitno utjee na sva


fizikalna i mehanika svojstva drva (i na trajnost).

124

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Ravnotea vlage zraka


odreene temperature i
vlage drva

123

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Dijagram prema kojem


se ovisno o uvjetima
uporabe odreuje
vlanost drva pri kojoj se
uspostavlja
higroskopska ravnotea

voda se nakuplja kao slobodna voda u lumenima


nema znaajnije promjene fizikih i mehanikih svojstava.

Toka zasienosti vlakanaca ovisi o vrsti drva:

125

100%
ivo stablo
SADRAJ VLAGE DRVA

Vlaga drva pri RVZ

Mokro drvo
Slobodna
voda
Djelomino
prosueno
drvo

Prosueno
drvo

30%

Vezana voda

Zasienost vlakana

12%

Izdvojena
slobodna
voda

21

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

BUBRENJE I SKUPLJANJE (UTEZANJE)

Sposobnost drva da pri promjeni sadraja vlage (od 0% do TZV) u


odreenim granicama mijenja volumen

Bubrenje poveanje dimenzija uslijed upijanja vode / adsorpcije

Skupljanje ili utezanje smanjenje dimenzija zbog gubitka vode /


desorpcije

Upijanje vode pri sadraju vlage drva ispod toke zasienosti


vlakanaca izaziva taloenje i nakupljanje molekula vode u
interfibrilarnim i intermicelarnim prostorima

Stanine stijenke se ire irenje je izrazito u irinu

Proces traje do TVZ stijenke, a nakon toga daljnje nakupljanje


vode u lumenima naelno ne izaziva dodatno bubrenje.

Volumno bubrenje:

Zbroj bubrenja
u sva tri smjera:

10

postotno bubrenje drva po 1 % promjene relativne vlanosti zraka


(u podruju vlanosti koje je vano za praktinu primjenu drva od
= 35 % do = 85 % rel. vlanosti zraka).:
lF l T
100 [%]
l0 ( F T )

dimenzije drva pri sadraju vlage


u0,u1 i u2

u jednom anatomskom smjeru

promjena dimenzija pri poveanju sadraja vode s


vrijednosti u1 na vrijednost u2, (l2 l1 ),
l l
proraunato u odnosu na stanje potpune
2 1 100[%]
lw
upojenosti (u0 > uTZV) (lW = lmax):

Diferencijalno bubrenje:

postotno bubrenje drva po 1 % promjene sadraja vode u drvu (u


tehniki prihvatljivom higroskopnom podruju vlanosti koje je
vano za praktinu primjenu drva od = 35 % do = 85 % rel.
vlanosti zraka):
q

lF lT
100 [% / %]
l0 (uF u T )

Indeksi F (vlano) i T (suho) oznake


stanja unutar granica klimatskih uvjeta
za vlanu (20 C i 80% < < 90%) i
suhu klimu (20 C i 30% < < 40%).

lF, lT

dimenzije drva za ravnoteni sadraj vlage u vlanoj / suhoj klimi

l0

dimenzije apsolutno suhog drva

128

za daske treba raunati s maksimalnim vrijednostima t i r,

za grede treba sa srednjim vrijednostima (t+ r)/2.

ravnoteni sadraj vode u


drvu u vlanoj / suhoj klimi

Smanjena debljina stijenke stanice


Smanjenje dimenzija poprenog
presjeka drvenog elementa

130

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Preporuke za odreivanje promjena dimenzija:

uF, u T

Gubitak vlage drva u podruju < 30%

129

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Vrijednosti koeficijenata skupljanja /


bubrenja pri promjeni sadraja vlage

Linearnost za higroskopsko podruje

Promjene dimenzija su u uzdunom smjeru malene, ali ih za vee


raspone treba uzeti u obzir:
promjena vlanosti od 10% na rasponu od 20,0 m zahtijeva
apsolutni pomak od 2,0 cm na pokretnom leaju.

E etinjae

B listae
l longitudinalo
R radijalno

Primjer odreivanja promjena dimenzija za hrastove daske (parket):

t 2,33 l

100 [%]

t 1,66 r

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

V t l
(100 t ) (100 r ) (100 l )

l2 l1
100 [%]
l0

Linearno skupljanje:

127

Koeficijent bubrenja:

promjena dimenzija pri poveanju sadraja vode s vrijednosti u1


na vrijednost u2, (l2 l1), proraunato u odnosu na apsolutno
suho stanje (u0 = 0%) (l0 ):

l0,l1,l2

u jednom anatomskom smjeru

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Pojava koja se dogaa samo u higroskopskom podruju /


povezana je s koliinom higroskopske vode.

Linearno bubrenje:

za koeficijent bubrenja u poprenom smjeru od 0,25 % i upijanje


vode od 5%, dimenzije se poveavaju za 1,25% (u prostoriji irine
6 m, poveanje dimenzija iznosi 7,5 cm).

131

T tangencijalno

Srednje vrijednosti koeficijenta


skupljanja / bubrenja za promjenu
vlanosti od 1%:

132

22

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA


Linearno bubrenje, koeficijenti bubrenja i diferencijalna bubrenja
nekih komercijalnih vrsta drva koje se primjenjuje u graditeljstvu:

Anizotropnost i higroskopnost drva

Deformiranje zbog suenja razliito deformiranje skupljanjem drvnih


proizvoda pri promjeni sadraja vode ovisi o anatomskim smjerovima

Najvee je deformiranje u
poprenom presjeku.
Tangenci
jaln
skupljanje o

Ra
sk dija
up ln
lja o
nje

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Longitudinalno
skupljanje
133

TANGENCIJALNO : RADIJALNO : LONGITUDINALNO = 2 : 1 : 0,0015

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Nepovoljan utjecaj deformiranja izazvanih


suenjem treba umanjiti konstruktivnim
mjerama posljedice sprijeenog
deformiranja jest nastanak pukotina.

Greke prouzroene razliitim skupljanjem u tri glavna smjera i


nepravilnim skladitenjem grae.

Suenje (pogotovo nepravilno) izaziva


nejednoliku raspodjelu vlage.

Poprena
zakrivljenost (cup)

Najprije se sue vanjski slojevi, a


zbog razliitog skupljanja u radijalnom smjeru (drvni trakovi)
pojavljuju se pukotine.

Savijanje (uzduna
zakrivljenost, bow)

Vitoperenje (warp)

Pojava raspuklina najmanja je


u uvjetima umjetnog suenja.

Izboavanje
(spring)

Opasne su u spojevima
poetne se pukotine
poveavaju prijenosom sila.

136

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

SADRAJ VLAGE DRVA PRI UGRADNJI

Sadraj vlage drva pri ugradnji podruje primjene / uvjeti okruenja:

Sadraj vlage drva u uvjetima primjene ( C, relativna vlanost zraka /


okruenja) vaan za dimenzijsku i mehaniku stabilnost proizvoda

Orijentacijske vrijednosti za srednjoeuropska kontinentalna podruja:

Drvne proizvode treba suenjem i obradom pripremiti na prosjeni


sadraj vlage oekivan za uvjete ugradnje / uporabe.

Posljedica ugradnje drva sa sadrajem vlage > sadraja vlage pri


dostizanju higroskopske ravnotee isparavanje i raspucavanje.

Raspon vrijednosti sadraja vlage drva u podruju primjene

Konstrukcijsko drvo izmeu 12% i 18%.

Proizvodi za prozore od 12 % do 15%.

Zidne obloge od 10% do 12% (klasino grijanje prostora), od 8%


do 10% (centralno grijanje prostora).

Drvne ploe i materijali za unutranje ureenje od 5% do 8%.137

138

23

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Sadraj vlage drva pri ugradnji podruje primjene / uvjeti okruenja:

Povezanost sadraja vlage drva i uvjeta okruenja ( C, relativna


vlanost zraka / okruenja)

Osnova za razvrstavanja elemenata / dijelova drvenih


konstrukcija u razrede uporabe

Zatvoreni grijani prostor


Zatvoreni negrijani prostor
Natkriveni, otvoreni prostor
Elementi izloeni utjecajima okruenja

Ravnoteni sadraj
vlage drva [%]
9%3%
12 % 3 %
15 % 3 %
18 % 6 %

139

140

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

141

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

142

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Posljedice sorpcije i sadraja vlage u drvu:


BUBRENJE I UTEZANJE promjene
dimenzija
VITOPERENJE, UVIJANJE I
KORITANJE promjene oblika
PUKOTINE I NAPREZANJA U
SPOJEVIMA
RIZIK RAZVOJA BIOLOKE
RAZGRADNJE
PROMJENA MEHANIKIH
SVOJSTAVA

143

Npr. promjena vlanosti s 12% na 20% izaziva


znaajno smanjenje vrstoe na savijanje:

68 N/mm
92 N/mm

= 0,7391

24

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Gustoa drva

Gustoa drva

Fiziko svojstvo drva najvaniji pokazatelj mehanikih svojstva


drva, ali i tehnolokih svojstava (pri obradi drva)

Definira se kao masa jedinice volumena poroznog tijela, u kg/m 3.

S porastom gustoe rastu:

Moe varirati unutar jedne botanike vrste jer ovisi i o stanitu,


ali se definira na uzorcima iste botanike vrste i jednakog
sadraja vlage.
u
gustoa drva pri sadraju vlage, u
m kg
u u 3
Vu m
mu
masa uzorka pri sadraju vlage, u

vrstoe i moduli krutosti drva (mehanika svojstva)


kalorijska vrijednost drva
poveava se tvrdoa i otpornost na troenje (habanje)
akustika i elektrika svojstva

S porastom gustoe se smanjuju termika svojstva (naroito


toplinsko-izolacijska svojstva)

Gustoa utjee na razdoblje postizanja ravnotenog sadraja vode:


s porastom gustoe se smanjuje upojnost vode, a rastu
vrijednosti bubrenja i skupljanja

145

mN kg
VN m3

Vu

volumen uzorka pri sadraju vlage, u

indeks koji oznaava normalnu gustou (za zrano


suho drvo, tj. uporabne uvjete), mase i volumena
odreenog na 20 C i 65% relativne vlanosti zraka,
odnosno, pri sadraju vlage drva od 12%

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Na gustou utjeu sljedei faktori:

UTJECAJ STANITA

Botanika vrsta drva

bonitet stanita, mjesto u umi i eventualne razlike u grai drva

Stanite

uvjeti tla i klime za vrijeme rasta

Uvjeti rasta

vea varijacija gustoe za siromano tlo, veu nadmorsku visinu,


dublju i duu zasjenu stabla i due zime

irina i broj godova, udio smole

postotak uea ranog i kasnog drva

146

UTJECAJ UEA RANOG I KASNOG DRVA

koliina infiltrata u drvu

odnos gustoa kasnog i ranog drva: 1,5 x 4 x .

poloaj drva u deblu

ukupna gustoa ovisi o udjelu ranog drva (gustoe 250 350


kg/m3) i kasnog drva (gustoe 850 1000 kg/m3) u godu

UTJECAJ BOTANIKE VRSTE DRVA


uzrok je volumen pora koji je razliit jer ovisi o anatomskom ustroju

UTJECAJ KOLIINE INFILTRATA U DRVU


infiltrati nisu sastavni dio stanine stijenke drva

kg/m3

cca 100
je prirodna donja granica gustoe drva za koju tkivo
ispunjava mehaniku funkciju i odnosi se na udjel pora od 94%.
147

148

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

UTJECAJ IRINE I BROJA GODOVA, UDIO SMOLE


udio smole poveava masu (kao i impregnacija kemijska zatita)

Gustoa listaa je najvea u sredinjoj zoni sri (starija stabla


razvijaju senilno (prezrelo) drvo gustoa ne raste s prirastom)

tee je drvo uih godova, kao i drvo sri od drva bijeli


u etinjaa gustoa opada sa irinom goda
irina kasnog drva je priblino konstantna, a irina goda raste s
udjelom ranoga drva

Postupci odreivanja gustoe

Jednostavni, nerazorni postupci koji omoguavaju kontrolu i


razvrstavanje drvne sirovine u industrijskim procesima.
Standardno odreivanje gustoe drva

za prstenasto porozne listaa je obrnuto:


to je god iri, to je udio ranoga drva prosjeno manji, a
poveava se broj libriformskih vlakanaca s mehanikom
funkcijom.
za hrastovinu, jasenovinu, bagremovinu, kestenovinu s
prirastom irine goda raste i gustoa
Za difuzno porozne listae (bukva, breza) nema pravilnosti utjecaja
149
irine goda na gustou

UTJECAJ POLOAJA DRVA U DEBLU


Gustoa etinjaa raste kontinuirano od srike prema obodu debla.

Prema normi HRN ISO 3131 (svrha ispitivanje mehan.svojstava)

Zamjenski postupak odreivanja gustoe:


prolazom uzoraka kroz slabo polje gama-zraenja (postupak pri
kontinuiranim proizvodnim procesima drvnih ploa.
Porast gustoe je obrnuto proporcionalan jakosti prolaza
150
elektromagnetskih valova

25

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Standardno odreivanje gustoe drva prema normi HRN ISO 3131

Veliina uzoraka mjerenja gustoe ovisi o veliini uzoraka daljnjih


mehanikih ispitivanja.

Pregled gustoa (zapreminska masa) drva razliitih botanikih vrsta i


sadraja vlage (prema Campredonu)

Pravilni kockasti / kvadrini uzorci drva na kojima se masa


odreuje vaganjem (tonost 0,01 g), a volumen sterometrikim
mjerenjem dimenzija uzorka (pomino mjerilo tonosti 0,01
mm).
Volumen uzoraka nepravilnog oblika moe se odrediti i
volumetrijskim metodama (uranjanjem u tekuinu (npr. iva)
koja je poznate i stalne gustoe, ne vlai drvo i ne prodire u u
njegovu strukturu) u kojima se mjeri istisnua uzorka.

151

152

Vrijednosti gustoe i odgovarajuih fizikih svojstava graevnih vrsta drva

DRVO KAO MATERIJAL FIZIKA SVOJSTVA

Specifina volumna masa

Masa drvne tvari u teoretski zamiljenoj jedinici volumena bez


upljina i pora (ne ovisi o faktorima bitnim za gustou, npr.
botanikoj vrsti).

Specifina volumna masa drva samo o veliini volumnih masa


glavnih sastavnih dijelova drvne tvari, celuloze i lignina:
Specifina volumna masa apsolutno suhog drva:

celuloza

1,57 kg/m3

lignin

1,47 kg/m3

Specifina volumna masa drva (drvne tvari) iznosi 1,5 kg/m 3.

G
Vp 1 S * 100

153

Vp volumen pora
Gs masa apsolutno suhog drva

specifina volumna masa

154

MEHANIKA SVOJSTVA DRVA

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

VRSTOE

Mehanika svojstva

MODULI KRUTOSTI

Ponaanje nekog tijela pod djelovanjem mehanikih sila kojima se


mijenjaju dimenzije i oblik tijela, te nain na koji se odupire njihovu
djelovanju tvori skup tzv. mehanikih svojstava

Mehanika svojstva su promjenjiva u uzdunom i poprenom smjeru i


povezana s vrstom i smjerom naprezanja / deformiranja.

Presudan utjecaj na mehanika svojstva imaju FIZIKA SVOJSTVA


(gustoa i sadraj vlage drva) i PRAVILNOST GRAE

Glavne osobine drva koje nepovoljno utjeu na mehanika svojstva:

Sm jer
vlakanaca

Velika vrstoa i velika krutost paralelno s vlakancima

Nehomogenost i anizotropnost

Promjenjivost i ovisnost svojstava o prirodnom podrijetlu drva

Slaba svojstva okomito na vlakanca

vrsti drva, stanitu i dobu sjee, nainu rasta i grekama rasta,


gustoi, irini godova, sadraju vode (higroskopsko podruje)
156

26

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

UTJECAJ GREAKA RASTA NA MEHANIKA SVOJSTVA

Kvrgavost

Mjesta otklona nagiba vlakanaca od smjera pruanja


vlakanaca i oslabljenje presjeka (prekid vlakanaca) su
posebno nepovoljna za vrstou osnog vlaka

Norme ograniavaju kvrgavost za


razliite kvalitetne razrede vrstoe
(osnovni kriterij vizualnog razvrstavanja
i pomoni kriterij strojnog razvrstavanja)

Sadre slabo juvenilno drvo,


uzrokuje nagib vlakanaca

Nagib vlakanaca

Usukanost

smanjuje mehanika
svojstva (posebno
vrstoe osnog vlaka /
paralelno s vlakancima

UTJECAJ SADRAJA
VLAGE

U higroskopskom
podruju se vrstoe
smanjuju s porastom
sadraja vode.

vrstoa osnog tlaka se


smanji se za cca 3 4
puta s prirastom
sadraja vlage s 5% na
30%)

Smanjenje vrstoe izrazito na rubovima


Okomito poloena vlakna izrazito smanjena vrstoa

157

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

UTJECAJ KVRGA NA SLOM

Kvrge

158

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA


Ovisnost vrstoe na savijanje i vrstoe osnog
tlaka o sadraju vlage drva
Ovisnost vrstoe na tlak okomito
na vlakanca o sadraju vlage drva

Ovisnost vrstoe drva odreene za 15%-tni


159
sadraj vlage u higroskopskom podruju

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

160

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Ovisnost osnih vrstoa


(paralelno s vlakancima) i
modula elastinosti iskazanih u
% odgovarajuih vrijednosti za
apsolutno suho drvo o sadraju
vlage drva

UTJECAJ SADRAJA VLAGE i GUSTOE


Ovisnost vlanih i tlanih vrstoa
o gustoi

U usporedbi s ostalim
vrstoama, promjena sadraja
vlage najmanje utjee na
vrstou osnog vlaka

Utjecaj sadraja vlage na ovisnost


161

162

27

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

UTJECAJ TEMPERATURE NA MEHANIKA SVOJSTVA DRVA

UTJECAJ BIOLOKOG NAPADA NA MEHANIKA SVOJSTVA

Povienje temperature

Modrenje drva

Smanjuju se vrstoe i moduli krutosti, a poveavaju se puzanje


(pod optereenjem i u vremenu, potpomognuto sadrajem vlage)
i deformiranje

Isuivanje drva moe na mjestu greaka drva (kvrge, usukanost i


otklon vlaknaca) izazvati dodatno raspucavanje.

Smrzavanje

Umjetno suenje

Ako se provodi naglo, moe izazvati raspucavanje

Ako se provedi postupno i u posebnom reimu, temperatura


nema znaajnijeg utjecaja na mehanika svojstva.

Trulenje

Rastu vrstoe i moduli krutosti, ali i krtost (sklonost trenutnom


lomu).

Prouzroeno napadom gljivica, ali bez razaranja (uglavnom samo


estetske promjene) neznatno smanjenje mehanikih svojstava.
Posljedica napada gljiva s razaranjem celuloze koja je nosilac
dobrih tehnikih svojstava tehniki neupotrebljivo drvo.

Insekti

Napad neznatno smanjuju mehanika svojstva, ali je bitna vrsta


zaraze, kao i vrijeme kroz koje joj je drvo izloeno

UTJECAJ SREDSTAVA ZA ZATITU NA MEHANIKA SVOJSTVA

Antiseptici i antipiri

163

Lo izbor biocida i sredstava za protupoarnu zatitu ima


nepovoljan utjecaj na kemijska i mehanika svojstva drva.

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

UTJECAJ ANIZOTROPIJE I MIKRO- / MAKRO- GRAE DRVA

Drvo je graevinski materijal velikog potencijala

Mehanika svojstva iznimna su (vea otpornost) u smjeru


vlakana / slaba su okomito na vlakna (posljedica rasta i grae)

Razlike svojstva na mikro- i makro- razinu su posljedica injenice


da vrstou elemenata smanjuju strukturne prepreke u toku sila i
anizotropnost drva.

Usporedbe vlanih vrstoa na mikro-razini i makro-razini

Tehnikim procesom homogenizacije drva nastoji se ujednaiti


mehanika svojstva drva novi drvni materijali / proizvodi

Uzduni smjer (L), radijalni smjer (R) i tangencijalni smjer (T)

Celulozna vlakanca

8000 N/mm2

isti mali uzorci (bez greaka i pravilne grae

100 N/mm2

Graevni elementi prirodne veliine

10 N/mm2.

Prednosti ploastih proizvoda u odnosu na dune proizvode


nosiva svojstva u oba smjera i umanjenje uinka slabijih
mehanikih svojstava okomito na vlakanca

Pri primjeni drva treba uvijek nastojati iskoristiti prirodne prednosti


njegove strukture: visoki mehaniki
potencijal prirodne strukture drva je
bolje iskoriten pri naprezanju u
smjeru vlakanaca
Vlani mehaniki potencijal
raznih strukturnih razina drva

165

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

166

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

LABORATORIJSKA ISPITIVANJA MEHANIKIH SVOJSTAVA

Razorna ispitivanja mehanikih svojstava vrstoe

Postupci / metode ispitivanja i broj i dimenzije uzoraka su propisani


normama.

Uzorci za odreivanje svojstva vrstoe

Predmet normiranja: sadraj vlage, temperatura okolia, brzina


izvoenja probe, istoa uzoraka (bez greaka).

Ispituju se: vrstoe, moduli elastinosti i Poissonov koeficijent.

Usporedne vrijednosti vrstoa malih i istih uzoraka i elemenata

164

167

u punoj veliini (full-scale specimens) norma HRN EN 408

mali / isti uzorci (probe clear wood specimens)

168

28

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Mali uzorci za ispitivanje tlane vrstoe, vrstoe na savijanje i


vlane vrstoe

Na vrstou utjeu:

normirane dimenzije uzoraka

prisutnost anatomskih nepravilnosti (kvrga, otklona ice)

smjer i tip optereenja (osni / okomiti tlak ili vlak, posmik,


savijanje, torzija posmik zbog torzijskog momenta)

nagib sile prema vlaknima

vrsta i gustoa drva, sadraj vode

dimenzije i istoa uzoraka

brzina nanoenja optereenja pri ispitivanju i konfiguracija


ispitivanja (statiko / dinamiko / udarno / cikliko)

169

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Mali uzorci ispitivanja rezultati


ispitivanja odraavaju samo vrstou
vlakana drva

170

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

DIJAGRAM ZA VLANE I TLANE ISTE UZORKE

Ocjena konstrukcijskih /
mehanikih svojstava

Provjere otpornosti
presjeka zasnovane
su na linearnosti
ako su i karakteristine
vrijednosti svojstava
odreene u skladu s
pretpostavkom o
linearnosti prije
sloma.

vrstoe ispitane na drvenim elementima


su znaajno manje (prirodne greke drva)

Ispitivanje pri razvrstavanju drva realno


optereivanje uzoraka proizvodnje (elementi)

Konstrukcijsko drvo
Vlana vrstoa < tlane vrstoe

Nelinearnost
(elastoplastina) se
moe primijeniti za
presjeke tlanih
172
elemenata

Vlani slom cijepanje, krtost /


lom je trenutan i glasan
Tlani slom gnjeenje, duktilnost /
lom je polagan i tih

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Dijagram naprezanje relativna deformacija za iste / male uzorke:


radni dijagram / definira mehaniko ponaanje uzoraka

Elastino podruje prevladavajue linearni odnos / Hooke-ov zakon


elastinosti

Deformiranja prouzroena vanjskim silama nestaju po prestanku


djelovanja tih sila.

Krto / elastino ponaanje u vlanoj zoni malo deformiranje i


istezanje pri lomu izmeu 0,06% i 0,17%

Duktilno / plastino ponaanje u tlanoj zoni deformiranje nije


proporcionalno naprezanju.

ft,P,0 f t,0

za vlane uzorke

fc,P,0 (0,6 0,8) f c,0

za tlane uzorke

Gruba usporedba vlane i tlane vrstoe istih uzoraka 2:1

Moduli krutosti:

Izvan elastinog podruja (iznad granice proporcionalnosti) krto i


duktilno ponaanje:

Granice proporcionalnosti i granica loma za vlane i tlane male


uzorke:

modul elastinosti (E) za vlano istezanje

modul smicanja (G) posmino deformiranje.

Hooke-ov zakon (elastinog) ponaanja materijala:


normalno naprezanje

173

relativna deformacija / istezanje


posmino naprezanje
posmina relativna deformacija

G
174

29

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA


(a)

(b)

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

(c)

Uzorak se najbolje odupire osnim vlanim silama, slabije osnim


tlanim silama, a znatno slabije silama koje su okomite na vlakna.

Optereenje osnim vlanim silama:

raspodjela optereenja po svim cjevicama nije jednolika (slom


nastupa u razliito vrijeme i na razliitom mjestu)

zbog slabe meusobne povezanosti slomljene cjevice


izdvajaju se iz svenja:

NERAVAN LOM tipian za ispitivanje drva na osni vlak

Vlana otpornost iznimna osjetljivost na raspukline i greke rasta:


kvrgavost i nepravilnost grae (usukanost vlakana i promjene
nagiba).

Idealizirani uzorak drva izloen vlanim (a) i tlanim (b) naprezanjima


175
paralelno s vlaknima te tlanim naprezanjima okomito na vlakna (c)

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Razorna ispitivanja mehanikih svojstava vrstoe

Otpornost vlanog elementa jednaka je vrstoi najslabijeg vlakanca

Ispitivanje vlane vrstoe paralelno s vlakancima


Vlak paralelno s vlakancima, = 0, ft,0,k

Krti lom

Trenutni slom

vrstoa krtog materijala funkcija veliine volumena elementa


izloenog jednolikom naprezanju.

Istezanje 1,8 do 2

Lom na mjestu kvrge uz lokalni nagib vlakana, sila loma uzorka: 254,43 kN
177

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Odnos vlanih vrstoa


okomito na vlakanca i
paralelno s vlakancima:

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Dijagram
ispitivanja uzorka
borovine na vlak (i tlak)
paralelno s vlaknima i vlak
okomito na vlakna

Za praktine potrebe granica


proporcionalnosti pri ispitivanju
na osni vlak iznosi
cca 50% lomne sile.

Vlana vrstoa velikih uzoraka


opada cca 2 4 puta.

Vlak paralelno s
vlakancima, = 0, ft,0,k

ft,90,k ft,0,k / 30
Vlak pod kutom na vlakanca, ft,,k

Vlak okomito na vlakanca, = 90, ft,90,k

Vlak okomito na
vlakanca, = 90, ft,90,k

Krti lom

Ispitivanje
vlane
vrstoe
okomito
na
vlakanca

pad vlane vrstoe

Vlak okomito

Ispitivanje uzorka od cjelovitog (1) i lijepljenog lameliranog drva (2)

179

180

30

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Ovisnost vlane vrstoe o


kutu sile u odnosu na
vlakanca

Ispitivanje tlaka paralelno s vlakancima (osni tlak)

Tlana vrstoa osno ispitivanog modela manja je


od osne vlane
vrstoe.

Nepovoljan utjecaj prirasta


kuta sile prema vlaknima
vei je za vlanu nego za
tlanu vrstou

Lom nastaje cijepanjem


(smjer pukotina okomit je
na smjer sile)

U podruju kuta sile od 45


90 treba poduzeti vrlo
otre mjere prevencije

Tlak paralelno s vlakancima, = 0, fc,0,k


Elastino podruje

Lokalno uruavanje (izvijanje) vlakanaca neposredno


182
uz kvrgu

181

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Ispitivanje tlaka paralelno s vlakancima (osni tlak) s izvijanjem

cjevice optereene na izvijanje

otkazivanje nosivosti nije posljedica loma nego izvijanja


gubitka stabilnosti svenja
Tlak paralelno s vlakancima, = 0, fc,0,k

Duktilni lom

Dijagram
ispitivanja uzorka
borovine na tlak
paralelno i
okomito na vlakna

Granica
proporcionalnosti

Plastino podruje
Elastino podruje

Tlak paralelno s vlakancima s


izvijanjem, = 0, kc,i fc,0,k (kc,i 1)

za listae
cca 85% lomne
sile
184

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Naprezanje pri slomu za borovinu su od 3,5 5,0 kN/cm2, a za


ostale etinjae (smreka, jela), od 4,0 4,5 kN/cm2.

Sabijanje nastaje ve u prvoj fazi ispitivanja i postupno se


poveava, pa se u podruju velikih deformacija (pojava gnjeenja
vlakanaca) teko odreuje granica proporcionalnosti.

Granica proporcionalnosti:

Ope obiljeje dijagrama ispitivanja za tlak okomito na vlakanca:

male vrstoe i velike relativne deformacije.

U poetnoj fazi drvo se ponaa elastino, a relativne


deformacije proporcionalne su optereenju.

Nakon toga se uoavaju velike relativne deformacije i pri


neznatnom poveanju optereenja, a u posljednjoj treini,
naglo rastu s porastom optereenja

za etinjae
cca 50% lomne sile.

183

Slom uzorka je posljedica je izvijanja vlakanaca (vlakanca kasnog


drva utiskuju se u vlakna ranog drva

Lokalno izvijanje vlakanaca

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Duktilni lom

Plastino podruje

Za etinjae cca 35% sile loma

Za listae cca 70% sile loma.

vrstoa tlaka okomito na vlakna ovisi o dimenzijama povrine


dodira:

podruje sloma stijenki (posebno u zoni dodira), poveava


se sabijenost i otpor uzorka optereenju.
185

manja povrina vea


vrstoa.

Primjer ispitivanja I-grede na


okomiti tlak prijelazno podruje
iz hrpta u pojasnicu

186

31

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Ispitivanje tlaka okomito na vlakanca

vlana i tlana vrstoa okomito na vlakanca znatno su manje


nego odgovarajue osne vrstoe vlaka i tlaka.

Ispitivanje tlaka okomito na vlakanca

vlana i tlana vrstoa okomito na vlakanca znatno su manje


nego odgovarajue osne vrstoe vlaka i tlaka.
Tlak okomito na vlakanca, = 90, fc,90,k

Optereenje paralelno s
godovima

Duktilni lom

Ploasti tlak

Optereenje po
cijeloj povrini
Optereenje okomito na
godove

Tokasti tlak (peatni)

Gnjeenje vlakanaca izrazito


je u zonama ranog drva

187

Tlak okomito na vlakanca, = 90, fc,90,k

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Tlak pod kutom

Karakteristine toke dijagrama ovise o kutu djelovanja sile.

Znatan pad vrstoe za optereenje iznad 45.

188

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Za kut sile 5 lom blizak izvijanju (kao i za osni tlak)

Za kut sile 45 slomu gnjeenjem vlakanaca (90) prethodi


posmini slom (v prouzroit e ga ista sila, ali u drugom
presjeku drva).

Za kut sile > 60 slom


nastaje uslijed gnjeenja
vlakanaca (90 ).

Ispitivanje
uzorka na
savijanje

vrstoa na savijanje, fm,k

Krti lom u vlanoj zoni

Trenutni slom

Nosivost tlane zone nije


u potpunosti dostignuta

Kvrge u vlanoj zoni i lokalni otklon


vlakana: vlakna izlaze iz uzorka

189

DRVO KAO MATERIJAL


MEHANIKA
SVOJSTVA

Izgled uzorka i
shema
optereenja za
ispitivanje
vrstoe na
savijanje

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Savijani presjek
uzorka i raspodjela
normalnih
naprezanja

I stadij:
Ponaanje materijala: Hooke-ovo zakon i Navier-ova hipotezi.
Raspodjela normalnih naprezanja linearna (nia su od granice
proporcionalnosti, GP) i simetrina u odnosu na teite presjeka.
II. stadij:
Rubna normalna naprezanja su nia od GP (vlana GP > tlane)

Porast naprezanja izaziva plastino deformiranje u tlanoj zoni


koja se poveava prema N.O. dijagram raspodjele je krivocrtan,
a neutralna os se sputa prema vlanom rubu.
192

Raspodjela vlanih naprezanja jo uvijek linearna

32

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Savijani presjek
uzorka i raspodjela
normalnih
naprezanja

III. stadij:

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Lomu prethode znatnija plastina deformiranja, vlakanca se u


tlanoj zoni izboavaju se u snopovima, N.O. putuje prema
vlanom rubu, a vlana se naprezanja znatno poveavaju.

Do loma dolazi u vlanoj zoni neposredno nakon prijelaza granice


proporcionalnosti u zoni rubnih vlanih vlakanaca.

Neposredno pred lom rubna naprezanja vlaka su 2-3x > tlaka

Lomna vrstoa na savijanje za etinjae iznosi cca 7,0 kN/cm2,


a granica proporcionalnosti dostie cca 70% vrstoe pri slomu.

Idealizirani uzorak drva izloen posminim naprezanjima u smjeru 194


vlakanaca (a) i okomito na vlakanca (odrez) presijecanje vlakana (b)

193

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Posmik paralelno s vlakancima


Posmik (obje komponente posmika)
okomito na vlakanca (rolling shear)

Rolling shear

Posmik okomito
na vlakanca
(prerez)

Vrste posminih naprezanja:


Idealizirani uzorak drva izloen posminim naprezanjima: paralelno s
195
vlakancima (a) i (obje komponente) okomito na vlakanca (rolling shear)

a) posmik paralelno s vlakancima (trenje),


b) posmik okomito na vlakanca (rolling shear),
c) posmik okomito na vlakanca (odrez)

Posmik pri
torziji (sukanje)

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Ispitivanje uzorka na posmik


paralelno s vlakancima
Posmik paralelno s
vlakancima (trenje)

Posmik pri savijanju (od poprene


sile, paralelno s vlakancima)

Posmina vrstoa ( = 0), fv,(0)k

Krti lom

Trenutni slom

Konfiguracija i rezultati
ispitivanja

196

Ispitivanje uzorka na posmik okomito na


vlakanca
Posmik okomito
na vlakanca (odrez)

Obje komponente posmika


okomito na vlakanca
(rolling shear)

Posmina vrstoa ( = 90), fv,(90)k = 2ft,90,k

Duktilni lom

Elastino podruje Plastino podruje

Lom po neutralnoj linije naprezanja uz


nasuprotno smicanje tlane i vlane zone

Rolling shear test krino uslojene drvne (daane) ploe

33

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

dijagram ispitivanja uzorka borovine za posmina naprezanja

Posmina vrstoa na odrez najvia je od svih posminih vrstoa:

ova vrsta naprezanja uglavnom nije zanimljiva za proraun


elemenata jer je prate velika deformiranja gnjeenjem na plohi
dodira prouzroenih tlakom okomito na vlakanca

Stvarna raspodjela naprezanja odstupa od proraunskog naprezanja


= F / (bL) za koje se pretpostavlja jednolika raspodjela.

slino je i za posmik pod kutom na vlakanca.

Posminu probu prati pojava momenata savijanja i sila cijepanja


kojima je uzrok (okomite su na povrinu smicanja).

Posmina vrstoa << vrstoe na savijanje (fv,k fm,k / 10)

Velika epruveta

Radijalna ravnina

Tangencijalna ravnina

Lomne vrstoe uzdunih smicanja u tangencijalnim i radijalnim


ravninama priblino su jednake:

201

202

Vrijednosti su od 0,60 0,70 kN/cm2.

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Trajna vrstoa

Rezultati laboratorijskih ispitivanja mehanikih svojstava znatno ovise


o brzini provedbe ispitivanja

Brzina izvoenja ispitivanja

Proporcionalna je porastu mehanikih svojstava (vrstoe)

Obrnuto je proporcionalna porastu relativnih deformacija.

Pri brzini 30 N/mm2 / min utjecaj duljine trajanja ispitivanja nema


utjecaja na rezultate.

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA


Dijagram trajne vrstoe drva na savijanje

Poseban utjecaj na deformacije imaju TRAJNA OPTEREENJA

200

Izgled uzoraka za ispitivanje posmine vrstoe paralelno s


vlakancima

Mala epruveta

Odstupanja su vea za nesimetrini uzorak.

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Uzorci ispitivanja posmine vrstoe

Stvarna raspodjela i trajektorije posminih naprezanja po plohi


smicanja za simetrian i nesimetrian (ekscentrino optereen) uzorak

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Uzorci jednakih dimenzija i svojstava koje dulje vrijeme optereuju


sile razliitog intenziteta nee istovremeno pretrpjeti lom!

TRAJNA VRSTOA najvee naprezanje pri kojem nema sloma


uzorka pod optereenjem stalnog intenziteta
203

Krivulja vrstoe drva na savijanje za uzorak optereen stalnim


djelovanjem jednolikog intenziteta

Asimptotski pad vrstoe u vremenu do granine vrijednosti


TRAJNE VRSTOE

204

34

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Ovisnost f t (deformiranje vrijeme) za optereeni i rastereeni uzorak

(0-1)

Pri rastereenju nestaje vei dio


deformiranja, a ostatak se
priguuje do tzv. TRAJNOG
DEFORMIRANJA
205

Ukupno deformiranje: ELASTINO I PLASTINO

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Deformiranja koja pripadaju TRAJNOJ


VRSTOI

KRIVULJA 1 poetna faza optereivanja s postupnim prirastom


deformiranja koje se s vremenom priguuju ili poveavaju

KRIVULJA 2 deformiranje raste s poveanjem optereenja do


sloma (lomno optereenje uzorka)

PUZANJE proces neprekidnog poveanja deformiranja u vremenu


pod djelovanjem stalnog optereenja

TEENJE faza puzanja s jednolikom brzinom prirasta deformiranja


207
u vremenu za uzorke optereene razliitim intenzitetima optereenja

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Ovisnost f t za uzorke optereene razliitim intenzitetima optereenja

TRAJNA VRSTOA najvee naprezanje pri kojem ne dolazi do


sloma uzorka pod djelovanje optereenja stalnog intenziteta

Ako naprezanja od trajnog optereenjem jednolikog intenziteta ne


prelaze trajnu vrstou, deformiranje se u vremenu priguuje i
asimptotski pribliava vrijednosti koja pripada trajnoj vrstoi uzorka.
208

U obrnutom sluaju, porast deformiranja u vremenu izaziva slom.

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Ovisnost f t za uzorke optereene razliitim intenzitetima optereenja


Deformiranja koja pripadaju
TRAJNOJ VRSTOI

206

Deformiranja koja pripadaju


TRAJNOJ VRSTOI

Deformiranja koja pripadaju TRAJNOJ


VRSTOI

Ovisnost f t za uzorke optereene razliitim intenzitetima optereenja

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Ovisnost f t za uzorke optereene razliitim intenzitetima optereenja

Poetno deformiranje (neposredno nakon nanoenja optereenja)


(1-2)
Poveanje deformiranja u
vremenu pri djelovanju trajnog
optereenja stalnog intenziteta
(2-3)
Primarno povratno deformiranje
u trenutku rastereenja
Zaostalo deformiranje tei
konanoj vrijednosti

Krivocrtni dio krivulje (I.)

Podruje u kojem su
deformiranja
prevladavajue
elastina i povratna

Izmjenina (ciklika) optereenja i umor materijala

Dugotrajna optereenja promjenjivog predznaka izazivaju slom pri


naprezanjima koja su manja od vrstoe statiki ispitanih uzoraka.

Granica vrstoe drva na izmjenina optereenja iznosi priblino


35% vrstoe statiki optereenih uzoraka.

Pojava izazvana UMOROM MATERIJALA.

Simetrino ciklika optereenja intenziteta do 35% vrstoe ne


izazivaju slom.

Drugi dio krivulje (II.)

Podruje plastinih deformiranja koje se mogu poveavati (2) ili


asimptotski pribliavati graninoj vrijednosti (1)

Umor materijala je znatan pri vrstoama cikliki optereenih


uzoraka > 65% vrstoe statiki optereenih uzoraka.

Trei dio (konkavni) krivulje (III.)

U podruju 35%-65% vrstoe statiki optereenih uzoraka vrstoa


uzoraka izloenih izmjenino promjenjivom optereenju je vea.

Podruje naglog poveanja deformiranja do sloma


209

210

35

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Moduli krutosti

Drvo je ELASTIAN MATERIJAL

Parametri krutosti i vrstoe ovisni su o


smjeru promatranja, tj. makro-strukturnoj
(anatomskoj) grai

Uzduni smjer (longitudinalni, L)

Radijalni smjer (R)

Tangencijalni smjer (T)

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

UTJECAJ
ANIZOTROPIJE DRVA
NA KRUTOST

Broj modula krutosti


(moduli elastinosti, E i
moduli posmika, G) i
ostalih parametara
krutosti (Poisson-ovi
koeficijenti za vezu E G)
potrebnih za opisivanje
linearne veze naprezanja
() i relativnih deformacija
() opisane Hooke-ovim
zakonom ovisan je o broju
promatranih ravnina.

211

DRVO KAO
MATERIJAL
MEHANIKA
SVOJSTVA

Anizotropija drva 18 materijalnih konstanti /


3 geometrijska parametra
Ortotropija drva 9 materijalnih konstanti /
0 geometrijskih parametara

212

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Na vrijednosti parametara krutosti najvie utjeu:

Rasponi vrijednosti i veze modula krutosti u tri anatomska smjera:

Relativne i
posmine
deformacije

botanike vrsta, graa, gustoa i sadraj vode.

EL = 3000 25000 N/mm2

longitudinalni smjer

ET = (1/23 - 1/40) * EL

tangencijalni smjer

ER = (1/6 - 1/23) * EL

radijalni smjer
y
x
z

EL (longitudinalni, x)
213

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

ET (tangencijalni, z)214
ER (radijalni, y)

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Rasponi vrijednosti i veze modula posmika u tri anatomske ravnine:

Mala odstupanja od linearne veze (za uobiajena optereenja).

GLR = (1/15) EL

radijalna ravnina poprenog


presjeka, xy

GLT = (1/9 - 1/10) EL

tangencijalna ravnina
poprenog presjeka, xz

Drvo je elastian materijal plastina deformiranja u drvu su prisutne i


za manja optereenja, ali su iznimno malih vrijednosti.

GRT = (1/10) GRL

popreni presjek (okomit na uzduni


smjer rolling shear, yz)

RAVNINE SIMETRIJE uzduna, radijalna i tangencijalna ravnina

UZDUNA I POPRENA RAVNINA

Granice proporcionalnosti i elastinosti ne podudaraju se kao za


elik (razliiti radni dijagrami drva i elika).

6 parametara krutosti koji se odreuju ispitivanjem E,


6 modula krutosti (E, G)

Modul elastinosti okomito na vlakanca vei je u radijalnoj nego


tangencijalnoj ravnini (ER > ET ).

Modul posmika u ravnini poprenog presjeka (GRT ) znatno je


vei od modula u radijalnoj i tangencijalnoj ravnini koji su 216
priblino jednaki (GLT GLR).

y
x
z
215

36

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Ilustrativne vrijednosti Poisson-ovih koeficijenata prema


Wangaardu:

LR = 0,372

LT = 0,467

TL = 0,025

TR = 0,245

RT = 0,435

RL = 0,040

Tone vrijednosti E i
LABORATORIJSKA
ISPITIVANJA normiranih
istih uzoraka.

217

DRVO KAO
MATERIJAL
MEHANIKA
SVOJSTVA

218

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

Ostala mehanika svojstva

ILAVOST sposobnost drva da bez sloma


pretrpi deformiranja od vanjskog optereenja

Usporedba mehanikih svojstva drva i drugih graevinskih materijala:

TVRDOA otpor kojeg drvo prua utiskivanju


drugog tijela u svoju masu.

Ovisi o botanikoj vrsti, gustoi i sadraju


vlage.

Tee drvo iste vrste je tvre; s porastom


vlage tvrdoa opada

Najvea je u poprenom presjeku:

219

DRVO KAO MATERIJAL MEHANIKA SVOJSTVA

OTPORNOST NA HABANJE

Sposobnost odupiranja postupnom skidanju slojeva pod utjecajem


mehanikih sila.

Mjeri se debljinom skinutog sloja (najslabiji otpor na habanje smreka)

Zakljuna razmatranja o mehanikim svojstvima drva:

Presudan utjecaj na mehanika svojstva (vrstoe i moduli


krutosti) imaju: kut sile na vlakanca (anizotropija), gustoa i
sadraj vlage.

Elastino ponaanje i krtost: dimenzioniranje elemenata zasniva


se na klasinoj teoriji otpornosti materijala

Provjere graninog stanja nosivosti razina naprezanja

Provjere graninog stanja uporabljivosti razina deformiranja


(progib, pomak, kut zaokreta, klizanje elemenata u podatljivim 221
prikljucima)

ilavost raste s poveanjem razlika izmeu


granice elastinosti i granice loma.

za etinjae: 3,0 kN/cm2

za tvrdo drvo: 7,0 kN/cm2

220

OSTALA SVOJSTVA DRVA

TERMIKA SVOJSTVA

rastezanje, koeficijent vodljivosti topline, specifina toplina,


koeficijent difuzije topline

ELEKTRINA SVOJSTVA

AKUSTINA SVOSTVA

ESTETSKA SVOJSTVA

vodljivost ili otpor, faktor energije, dielektrina konstanta


Vodljivost zvuka, rezonancija, apsorpcija
boja, sjaj, miris, finoa, tekstura

222

37

DRVO KAO MATERIJAL TERMIKA SVOJSTVA

Termika svojstva

Drvo je zbog porozne strukture slab vodi topline (npr. suho drvo),
sastoji od drvne tvari specifine strukture, zraka i vode toplinska
svojstva drva ovise o sljedeim fizikim svojstvima:

Gustoi:

vodljivost topline drva raste s gustoom jer u porama ima manje


zraka ija je vrijednost vrlo mala (0,026 W/m2K).

Smjer vlakanaca:

Drvo je dvostruko bolji izolator u smjeru okomitom na vlakanca


nego u smjeru vlakanaca.

U smjeru vlakanaca toplina se iri kroz stanine stijenke, a


poprijeko na vlakanca toplina mora prelaziti iz zone stanine
stijenke kroz zrak lumenima.

Temperatura:

za etinjae: = 0,13 0,14 W/m2K

S porastom temperature drvo vodi toplinu sve bolje.

za tvrde listae: = 0,17 0,19 W/m2K.

Utjecaj temperature je tim vei, to je vei udio pora (sa zrakom)


a manji udio drvne tvari.

Sadraju vode:

koeficijent vodljivosti topline za vodu: vode 0,58 W/m2K


(cca 20x vei od koeficijent vodljivosti topline za zrak)

sadraj vode pora nepovoljno utjee na izolacijska svojstva drva.


223

Toplinsko istezanje drva nema praktino znaenje za primjenu drva u


graditeljstvu jer je oko deset puta manje od bubrenja i skupljanja.

DRVO KAO MATERIJAL TERMIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL TERMIKA SVOJSTVA

224

DRVO KAO MATERIJAL TERMIKA SVOJSTVA

Pri viim temperaturama za koje bi toplinsko istezanje drva


moglo biti znaajno, smanjuju se sadraj vode i skupljanje koje
djeluju u smjeru suprotnom od smjera toplinskog istezanja.

Koeficijent termikog linearnog istezanja t:

Ovisi o botanikoj vrsti drva i smjeru promatranja (vlakanca)

niska vrijednost koeficijenta - nema temperaturnih dilatacija

Toplinska razgradnja drva zapoinje pri 105 C (isparavaju lako


hlapive tvari).
U podruju 160 C 210 C dolazi do pojave termike izmjene
svojstava, znaajnije toplinske razgradnje hemiceluloze i gubitka
drvne mase od oko 5 8 %, te smanjenja vrstoe vlaka i savijanja.

Zagrijano drvo (pri temperaturi t > 60 C) zato se ne smije


upotrebljavati za nosive elemente po metodologiji prorauna za
drvo izloeno uobiajenim temperaturama.
225
Iznad 275 C zapoinje vrhunac toplinske razgradnje drva.

DRVO KAO MATERIJAL TERMIKA SVOJSTVA

Drvo se polako zagrijava i polagano rasprostire toplinu po svojoj


unutranjosti razlog je niski koeficijent vodljivosti drva zbog ega
ono ma dobra izolacijska svojstva

Koeficijent vodljivosti:

Veliina vodljivosti topline; materijalna konstanta koja izraava


koliinu topline u kJ potrebnu za zagrijavanje kocke volumena
1m3 za 1h, tako da razlika temperature zagrijavane / nasuprotne
povrine iznosi u tom vremenu iznosi 1C.

U smjeru vlakanaca

Okomito na vlakanca

t = (2 4) 10-6

radijalni smjer

t = (25 30) 10-6

tangencijalni smjer

t = (30 45) 10-6

Specifina toplina drva:

Koliina topline u kJ potrebna da se 1 kg tvari zagrije za 1 C)


visoka

suho drvo temperature 0 C c = 1,114 [kJ kg-1 C-1]

suho drvo vie temperature

c = 1,114 + 0,00486 t [kJ kg-1C-1]


226

DRVO KAO MATERIJAL TERMIKA SVOJSTVA

Usporedba koeficijenata toplinske vodljivosti za razliite graevne


materijale:

drvo ima 400x vei otpor prolazu topline od elika, 10x od betona
i 5x od opeke

[Wm-1K-1]

Vodljivost je vea u smjeru vlakanaca, nego okomito na vlakanca


(razlika je posebno velika za poroznih drva).

Drvo ima bolja izolacijska svojstva u smjeru okomitom na


vlakanca u odnosu na smjer paralelno s vlakancima.

Koeficijent vodljivosti topline za etinjae, okomito na vlakanca


227
pri sadraju vlage od 15% = 0,523 kJ/m3/h/ C.

228

38

DRVO KAO MATERIJAL TERMIKA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL ELEKTRINA SVOJSTVA

Usporedba toplinskih parametara za razliite graevne materijale:

Elektrina svojstva

Primjenjuju se pri odreivanju sadraja vode i suenju drva


visokofrekventnom strujom (izrada lijepljenih lameliranih nosaa, npr.)

Suho drvo slab vodi elektrine struje (prua veliki otpor)

Podruje istosmjerne struje

Specifini elektrini otpor

elektrini otpor vodia jedinine duljine i povrine (odreuje


veliinu elektrinog otpora)

Najvaniji initelji elektrinih svojstava u podruju istosmjerne


struje:

vlanost drva, temperatura, vrsta drva i smjer vlakanaca.

229

DRVO KAO MATERIJAL ELEKTRINA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL ELEKTRINA SVOJSTVA

Podruje izmjenine struje


Dielektrina konstanta
Bezdimenzionalna veliina koja pokazuje koliko je puta vei
kapacitet kondenzatora s drvom (dvije ploe napajane
izmjeninom strujom) u odnosu na kapacitet kondenzatora iste
veliine s vakuumom (mjera dielektrinosti)
Dielektrik neutralizira elektrini naboj ploa kondenzatora.
Koeficijent energije
Pokazatelj gubitka energije u dielektriku (mjera zagrijavanje
dielektrika) ili omjer izgubljene elektrine energije u odnosu na
totalnu elektrinu energiju priloenu ploama kondenzatora
Najvaniji initelji elektrinih svojstava u podruju izmjenine
struje: vrsta drva, gustoa, sadraj vlage, smjer pruanja vlakana
i frekvencija izmjenine struje.
231

DRVO KAO MATERIJAL ELEKTRINA SVOJSTVA

elektrini otpor znatno opada s porastom temperature,

pri mjerenju sadraja vode drva elektrinim vlagomjerom zato je


potrebna kompenzacija oitanja s obzirom na temperaturu,
(uglavnom u razredima od po 5 C).

Elektrini otpor i elektrina vodljivost


Karakteristine veliine za elektrika svojstva drva su
R elektriki otpor
G elektrika vodljivost
svojstvo materijala da provodi elektricitet od mjesta
nastanka po cijelom volumenu tvari, inverzno je elektrinom
otporu, G = 1/R.
Utjecaj sadraja vlage na elektrini otpor / vodljivost
drvo je u suhom stanju dobar elektroizolator,
s porastom sadraja vode znatno se smanjuje elektrini otpor i
pri toki zasienosti vlakanaca asimptotski dostie vrijednost
vodljivosti vode,
u rasponu od 5% do 22 % logaritam elektrinog otpora gotovo
232
linearno ovisi o sadraju vode primjena pri izradi elektrootpornih vlagomjera za drvo.

Utjecaj smjera vlakanaca na elektrini otpor / vodljivost

Utjecaj vrste drva na elektrini otpor / vodljivost

Utjecaj vrste drva je velik: utjecaj teksture je djelomian, ali je


velik utjecaj gustoe i sadraja ekstraktivnih tvari drva,

DRVO KAO MATERIJAL ELEKTRINA SVOJSTVA

Utjecaj temperature na elektrini otpor / vodljivost:

230

Razlog utjecaja je kretanja struje kroz sloj zraka okomito na


vlakanca ili kroz stanine stijenke paralelno s vlakancima.

elektrini otpor zato je dvostruko vei okomito na vlakanca


nego paralelno s njima.

razlike u radijalnom i tangentnom smjeru uglavnom su


zanemarive.

Inkrustacije minerala mogu znaajno utjecati na elektrinu


vodljivost,

Mjerenje sadraja vode elektrinim vlagomjerima oitanje zato


treba prilagoditi krivulji za pojedinu vrstu drva, ili krivuljama za
grupe vrsta drva srodnih elektrinih svojstava.
233

234

39

DRVO KAO MATERIJAL ELEKTRINA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL ELEKTRINA SVOJSTVA

Dielektrina konstanta rel

Dielektrina svojstva jako ovise o vrsti drva i gustoi.

Mjera dielektrinih svojstava koja pokazuje koliko se

rel
puta poveava kapacitet kondenzatora pri uvoenju
vac
odreenog dielektrika u polje u odnosu na vakuum, tj.
koliko je puta dielektrina konstanta materijala vea od one u
vakuumu (vac = 1).

Dielektrina konstanta linearno raste s poveanjem gustoe drva,


pa je za kapacitivne vlagomjere vano da postoje kalibracijske
krivulje za svaku vrstu drva.

Dielektrina konstanta jako ovisi i o smjeru vlakanaca drva

Ponekad se umjesti dielektrine konstante primjenjuje dielektrini


kut gubitaka ili tan .

Dielektrina konstanta vode je 81, a apsolutno suhog drva 2 3..

Na dielektrinu konstatu utjee sadraj vode, vrsta i gustoa drva te


smjer vlakanaca.

Dielektrina konstanta raste s porastom sadraja vode drva do toke


zasienosti vlakanaca, a iznad nje je porast linearan.

Primjena svojsva: pri izradi elektrokapacitivnih vlagomjera za drvo.

Ova se pojava rabi kod izrade instrumenata za mjerenje otklona


vlakanaca drva mjerenjem dielektrinih svojstava.

235

DRVO KAO MATERIJAL ELEKTRINA SVOJSTVA

vea je za 30% do 50% u smjeru vlakanaca nego poprijeko na


njega.

DRVO KAO MATERIJAL AKUSTINA SVOJSTVA

Primjena dielektrinih svojstava u drvnoj industriji:

za zagrijavanje drva u polju visokofrekventne struje (13,6 GHz),


pri emu se gubi energija u molekulama vode (zagrijavanjem
raste temperatura, a voda isparava iz drva).
za otvrdnjavanje ljepila (u LL nosaima npr.) jer u polju
visokofrekventne struje nastaje selektivno zagrijavanje
sljubnice ljepila ija je dielektrina konstanta vea od one u
okolnom suhom drvu.

sljubnica se brzo zagrije, voda iz disperzijskih ljepila (npr.


PVAC ljepila) se izdvaja i time ubrzava kemijsku reakciju
dvokomponentnih elektrovodljivih ljepila

236

Akustina svojstva

Zvuk nastaje mehanikim titranjem i valno se iri elastinim medijem.

medij moe biti zrak ili materijal / konstrukcija.

prema frekvencijama, zvuk se dijeli na infrazvuk (nije ujan, f 16


Hz), na ujni zvuk (16 Hz < f 20 Hz) i na ultrazvuk (f > 20 kHz).

Akustina svojstva vana su sa stajalita vodljivosti zvuka ili zvune


izolacije.

Vodljivost zvuka

vrijeme otvrdnjavanje ljepila time se skrauje s nekoliko


dana ili sati na svega par minuta.

Primjena u graditeljstvu:

projektiranje (koncertne dvorane, npr.)

nerazorna ispitivanja mehanikih i fizikih svojstava drvenih


elemenata

237

DRVO KAO MATERIJAL AKUSTINA SVOJSTVA

Brzina irenja zvuka

Ovisi o pravilnosti vlakanaca (uee kvrga, valovitost strukture i


nagib vlakanaca) i zdravlju grae

struktura etinjaa je pravilnija i zvuk se iri veom brzinom

zdravo drvo jasan, otar i kratak zvuk

trulo drvo mukli i kratki

uplje drvo odzvanja muklo i dugo.

Brzina zvuka opada s poveanjem sadraja vode drva.

Brzina irenja zvuka u drvu raste s duljinom vlakanaca, gustoom


drva i modulom elastinosti.

Zato najbolje zvunice violina daje rezonantna smrekovina, koja


ima uske godove, veliko uee kasnog drva, relativno veliku
gustou i jako dugaka vlakanca (do 5 mm).
239

Ostale primjene: izrada muzikih instrumenata od drva.238

DRVO KAO MATERIJAL AKUSTINA SVOJSTVA

Brzina zvuka ovisi o kutu prema vlakancima

U smjeru vlakanaca 3 do 4 puta je vea nego okomito na njih

u smjeru vlakanaca: od 4000 m/s do 6000 m/s

okomito na vlakanca: od 400 m/s do 200 m/s.

u tangentnom smjeru neto je manja nego u radijalnom smjeru

npr. zvunice violina izraene od drva potpuno ravne ice


radijalne teksture)

Zvuk se irenjem priguuje, zvuna energija pretvara u toplinsku.

Pojava se primjenjuje za nerazorno ispitivanje drva : za otkrivanje


greaka u drvu ili drvnim materijalima (nepotpuno slijepljena
sljubnica, pukotine u furnirskim ploama, napad gljiva ili insekata,
uee i veliina kvrga u drvu itd).

Mjeri se priguenje u prozvuenom drvu amplituda zvuka


usporeuje se s onom za normalno drvo.

240

40

DRVO KAO MATERIJAL AKUSTINA SVOJSTVA

DRVO KAO MATERIJAL AKUSTINA SVOJSTVA

Apsorpcija ili upijanje zvuka

Refleksija zvuka ili jeka javlja se u prostorima koji slabo upijaju


zvuk

dobra akustina svojstva drva razlog su njegove este


upotrebe kao materijala za oblaganje zidnih i podnih ploha).
Emisija zvuka

Emisija zvuka u ujnom i ultrazvunom podruju moe biti posljedica


mikroskopskih pukotina, unutranjeg trenja, tiskanja tekuina i
njihovog transporta kroz kapilare i drugih efekata.

Drvo pri optereenju emitira / odaje zvune signale: npr.


pucketanjem upozorava na nadolazei lom.

danas se primjenjuje u nerazornoj mjernoj tehnici analize emisije


241
zvuka mjerenje ultrazvunih signala pri optereenju drva.

Pojava pri kojoj materijal potaknut na titranje emitira frekvenciju


koja je u skladu s elastinim svojstvima tvari.

Mjerenje vlastite frekvencije sve vie se primjenjuje u kontroli


kvalitete drvenih proizvoda.

Drvu se nametnu uzduna titranja na savijanje ili na torziju, a


izmjerena vlastita frekvencija omoguuje odreivanje
parametra krutosti (npr. modul elastinosti).

tradicionalna primjena za potpore u rudnicima (upozorenje)

DRVO KAO MATERIJAL ESTETSKA SVOJSTVA

Estetska svojstva

Boja

Vlastita frekvencija zvuka

DRVO KAO MATERIJAL ESTETSKA SVOJSTVA

Svojstvo se procjenjuje na prosuenoj grai (8% 22% sadraja


vlage) i odnosi se samo na sr drva

Ovisi o vrsti drva, vrsti i gustoi anatomskih elemenata, vrsti i


kemijskom sastavu infiltrata, stanitu, klimi

Boja naeg drva od bjelkaste do tamnosmee

Indikator sljedeih obiljeja: vrsta drva i kvaliteta, zdravlje drva i


nain prerade.

Sjaj

Svojstvo drva da reflektira svjetlost

Ovisi o vrsti drva, grai, infiltratima i nainu obrade

242

243

Miris
Potie od infiltrata (drvna tvar nema mirisa), najmanji je na stanitu
Intenzit ovisi o nainu prerade: okoreno drvo, tesano ili piljeno (jai
pritisak intenzivniji miris).
Finoa
Ovisi o grai, pravilnosti i duljini vlakana (manja duljina i pravilniji
raspored jami veu finou) i nagibu vlakana.
Tekstura
Svojstvo koje se odnosi na izgled mehaniki obraenih povrina i
indikator je tehnikih svojstava.
Ovisi o anatomskoj grai, obliku debla i nainu obrade pravilnu
teksturu ima drvo pravilnog oblika debla, unutarnje grae i
rasporeda elemenata (karakteristino za etinjae, ne i za listae).
Razliita je u poprenom presjeku, radijalnom ili tangencijalnom
244
smjeru, te u spiralnom presjeku (bitna za izradu furnira ljutenjem).

41