Sie sind auf Seite 1von 47

GRAEVINSKI FAKULTET

SVEUILITA U RIJECI
Zavod za hidrotehniku i geotehniku
Katedra za geotehniku
Kolegij: Temeljenje
Ak. godina: 2014/15

SEMINARSKI ZADATAK
NASLOV:

DIMENZIONIRANJE TEMELJA

GRUPA:

Morana Kruli, 0081112493


Domagoj Booki, 0114020497
Zvonimir iki, 0082032870

NOSITELJ KOLEGIJA: prof.dr.sc. Leo Matei


ASISTENT: Josip Perani, mag.ing.aedif.

SADRAJ

SADRAJ................................................................................................................................................... 0
SAETAK................................................................................................................................................... 2
1

UVOD ............................................................................................................................................... 2

DIMENZIONIRANJE TEMELJA ........................................................................................................... 3


2.1

Ispitivanje tla za temelje.......................................................................................................... 3

2.2

Projektne situacije i granina stanja........................................................................................ 4

2.3

Osnove projektiranja ............................................................................................................... 6

2.4

Temelji izloeni djelovanju vertikalnim silama ........................................................................ 7

2.4.1

Posljedice djelovanja ....................................................................................................... 8

2.4.2

Ekscentrino optereenje i efektivna povrina temelja .................................................. 8

2.4.3

Drenirana otpornost na nosivost..................................................................................... 9

2.4.4

Bezdimenzionalni faktori primijenjeni u tri-N formuli .................................................. 11

2.4.5

Nedrenirana otpornost na nosivost .............................................................................. 12

2.4.6

Bruto ili neto otpornost na nosivost?............................................................................ 13

2.5

Temelji izloeni djelovanju horizontalnim silama ................................................................. 14

2.5.1

Posljedice djelovanja ..................................................................................................... 15

2.5.2

Drenirana otpornost na klizanje .................................................................................... 15

2.5.3

Nedrenirana otpornost na klizanje................................................................................ 18

2.5.4

Pasivni pritisak tla povoljno djelovanje ili otpor? ....................................................... 18

2.6

Projektiranje uporabljivosti ................................................................................................... 19

2.7

Projektiranje konstrukcije ..................................................................................................... 21

2.8

Nadzor, nadgledanje i odravanje ......................................................................................... 21

2.9

Saetak glavnih toaka .......................................................................................................... 21

PRIMJERI ........................................................................................................................................ 23
3.1

Temelj samac na podlozi suhog pijeska ................................................................................ 23

3.2

Ekscentrino optereen temelj samac na podlozi od suhog pijeska ..................................... 29

3.3

Trakasti temelj na glini .......................................................................................................... 34

3.4

Slijeganje trakastog temelja .................................................................................................. 41

3.4.1

Provjera uporabljivosti bez prorauna slijeganja .......................................................... 41

3.4.2

Izravna provjera uporabivosti (proraun slijeganja) ..................................................... 44

ZAKLJUAK..................................................................................................................................... 45

LITERATURA ........................................................................................................................................... 46

SAETAK
U ovom radu razraeno je dimenzioniranje temelja prema Eurokodu 7 prema graninim stanjima
nosivosti i uporabljivosti. Objanjeni su pojmovi efektivne povrine temelja, izloenost temelja
vertikalnim i horizontalnim centrinim i ekscentrinim djelovanjima i njihove posljedice. Takoer su
objanjene otpornosti na nosivost temelja i dane formule za njihov proraun za drenirane i nedrenirane
uvjete. Na kraju su navedena etiri numerika primjera: dva za temelj samac na pijesku, a dva za trakasti
temelj na glini.

UVOD

Pravila i smjernice za dimenzioniranje temelja nalazimo u prvom dijelu Eurokoda 7, koji se odnosi na
temelje samce, trakaste i ploaste temelje. Njime se predvia nacrt smjernica dubine toaka za
ispitivanje irokih temelja, plitkih temelja za visoke graevine, njihova granina stanja, te posljedice
djelovanja koja mogu utjecati na iste. Dimenzioniranje temelja obuhvaa itav redoslijed provjera
nosivosti kojima uzimamo u obzir oblik temelja, dubinu, nagib baze, nagib nanesenog optereenja, nagib
povrine tla te ostale vrijednosti koje nam pomau ka odabiru najadekvatnijeg temelja za planiranu
konstrukciju. U proraunu koristimo razliite koeficijente i faktore kao to su faktori oblika, faktori
nagiba optereenja, faktori nagiba tla i mnogi drugi. Vrlo je vano poznavati pravila dimenzioniranja
kako

bi

odabrani

temelj

bio

ekonomian

siguran

za

buduu

konstrukciju.

Posebno je vano u obzir uzeti i pojavu slijeganja itavog temelja te pomake izmeu dijelova temelja.
Slijeganje moe biti procjenjeno raunanjem raspodjele naprezanja u tlu od optereenja temelja ili
raunanjem deformacija u tlu od tih naprezanja. Pravilnikom su odreene i druge metode za raunanje
slijeganja, no naglaeno je da se ovi prorauni ne uzimaju kao precizni.
Pravila dimenzioniranja kao to je ve reeno, ovise o vrsti temelja koju projektiramo pa tako za krute
temelje Eurokod 7 preporuuje linearnu raspodjelu naprezanja u tlu koji se mogu koristiti kako bi se
izraunali momenti savijanja i posmina naprezanja u temeljima, a za fleksibilne ploaste i trakaste
temelje preporuena je analiza bazirana na deformabilnom kontinuumu ili ekvivalentnom modelu
opruge. Kada je interakcija strukture tla znaajna, najee su potrebne numerike metode kako bi se
procijenila ukupna i diferencijalna slijeganja.
Dani su primjeri u kojima vidimo postupak odreivanja prikladnosti predloenih temelja za proraunska
optereenja, te odreujemo da li je odreeni temelj zadovoljavajui, predimenzioniran ili bi ga pak
trebalo iznova projektirati.

DIMENZIONIRANJE TEMELJA

Projektiranje temelja obuhvaeno je estim poglavljem prvog dijela Eurokoda 7, Plitki temelji, iji je
sadraj:
6.1

Openito (2 odlomka)

6.2

Granina stanja (1)

6.3

Djelovanja i projektne situacije (3)

6.4

Projektiranje i graevinska razmatranja (6)

6.5

Projektiranje prema graninom stanju nosivosti (32)

6.6

Projektiranje prema graninom stanju uporabljivosti (30)

6.7

Temelji na stijenama; dodatna graevinska razmatranja

6.8

Projektiranje temeljnih konstrukcija (6)

6.9

Priprema dubljih slojeva zemlje (2)

esto poglavlje EN 1997-1 odnosi se na temelje samce, trakaste i ploaste temelje i neke odredbe se
mogu primijeniti na duboke temelje, kao to su kesoni.

2.1

[EN 1997-1 6.1(1)P i (2)]

Ispitivanje tla za temelje

Dodatak B.3 drugog dijela Eurokoda 7 predvia nacrt smjernica za dubinu toaka za ispitivanje irokih
temelja, kao to je prikazano na slici 1.
Preporuena minimalna dubina ispitivanja,  , za plitke temelje koji podupiru visoke graevine i
graevinske projekte mora biti vea od:
 3 i  6
gdje je  irina temelja. Za ploaste temelje vrijedi:
 1,5
gdje je  irina ploastog temelja.

Slika 1. Preporuena dubina ispitivanja tla za plitke temelje


Dubina  se moe reducirati na 2 m ako je temelj izveden na nosivom sloju jasne (poznate) geologije.
Kod tla nejasne geologije barem jedna buotina mora biti duboka 5 m. Ako se naie na stjenovito tlo,
tada ono postaje referentno za  .

[EN 1997-1 B.3(4)]

Vee dubine ispitivanja mogu biti potrebne za velike ili jako sloene projekte ili na mjestima gdje su
nepovoljni geoloki uvjeti.

2.2

[EN 1997-1 B.3(2)NOTE i B.3(3)]

Projektne situacije i granina stanja

Slika 2. prikazuje neke od graninih stanja nosivosti koje plitki temelji moraju projektom izdrati. S
lijeva na desno, to su: (gore) gubitak stabilnosti uzrokovan nanoenjem momenta, slom, klizanje
uzrokovano nanoenjem horizontalne sile; (dolje) slom temelja na bazi temelja i kombinirani slom
temelja i tla.

Slika 2. Primjeri graninih stanja nosivosti za temelje


U Euorokodu 7 navedeno je nekoliko stvari koje se moraju uzeti u obzir pri izboru dubine plitkog
temelja, neki od njih su ilustrirani na slici 3.

[EN 1997-1 6.4(1)P]

Slika 3. Razmatranje utjecaja prilikom projektiranja temelja

2.3

Osnove projektiranja

Eurokod 7 zahtjeva da se plitki temelji projektiraju koritenjem jedne od slijedeih metoda:


[EN 1997-1 6.4(5)P]
Metoda

Opis

Ogranienja

Direktna

Provoenje zasebnih analiza za (GSN)

Modelom

predvien

svako granino stanje, i za mehanizam sloma


granino stanje nosivosti (GSN) (GSU) Koritenje prorauna
i

za

granino

stanje uporabljivosti

uporabljivosti (GSU)
Indirektna

Usporeivanje

iskustva

sa Izbor optereenja po GSU koji

rezultatima mjerenja na terenu, zadovoljavaju


laboratorijskih

mjerenja

sva

granina

i stanja

promatranja
Preskriptivna

Koritenje konvencionalnih i Pretpostavljena otpornost na


konzervativnih
projektiranja

pravila nosivost
i

specifikacija

kontrole konstrukcije

Indirektna metoda se najee koristi za graevine geotehnike kategorije 1 za koje postoji dobro
lokalno iskustvo, uvjeti tla su poznati i jednostavni, a rizici povezani s potencijalnim slomom ili
prekomjernim deformacijama graevine su mali. Indirektna metoda moe se primijeniti i na
graevinama veeg rizika na kojima je teko predvidjeti ponaanje graevine s dovoljnom tonou
pomou analitikih rjeenja. U tom sluaju oslanja se na observacijske metode i identifikaciju raznih
potencijalnih ponaanja. Ovisno o promatranom ponaanju odreuje se konaan projekt temelja. Takav
pristup osigurava zadovoljenje uvjeta uporabljivosti ali ne predvia eksplicitno dovoljne rezerve za
granino stanje nosivosti. Zbog toga je vano da granini kriteriji projektiranja za uporabljivost budu
pogodno konzervativni.
Preskriptivna metoda se moe koristiti za graevine geotehnike kategorije 1 za koje su dobro poznati
uvjeti tla. Za razliku od britanskih standarda BS 8004 koji daju vrijednosti dozvoljenih nosivosti za
stijene, nekohezivna tla, kohezivna tla, treset i organska tla, napravljena tla, krede visoke poroznosti i
Keuper Lapore (sada zvane Merica Muljnjaci)1 Eurokod 7 daje vrijednosti pretpostavljenih otpornosti
na nosivost za stijene (kroz seriju tablica u dodatku G).
O direktnoj metodi se raspravlja detaljnije u nastavku rada.

Ovim radom se ne pokuava dati cijele smjernice za dizajn plitkih temelja, za njih se treba referirati na
bilo koji od dobro utvrenih tekstova na tu temu.

2.4

Temelji izloeni djelovanju vertikalnim silama

Za plitke temelje, Eurokod 7 zahtjeva da projektirana vertikalna sila koja djeluje na temelj, Vd, bude
manja ili jednaka proraunskoj sili otpora na nosivost tla ispod temelja, Rd:
  

[EN 1997-1 exp (6.1)]

Vd treba ukljuivati i vlastitu teinu temelja i tla iznad temelja.


Ta jednadba je samo drukiji zapis nejednadbe:
  
Umjesto rada sa silama, inenjeri ee rade sa pritiscima i naprezanjima, pa se jednadba moe zapisati:
  
gdje je qEd proraunsko optreenje na tlo (optereenje), a qRd je pripadajui proraunski otpor na
nosivost.
Slika 4. prikazuje temelj optereen karakteristinim vertikalnim silama, VGk (stalna sila) i VQk
(promjenjiva sila), od graevine. Karakteristina vlastita teina temelja i tla iznad temelja su stalne sile
(WGk). U slijedeim poglavljima je objanjeno kako se qEd i qRd dobiju iz VGk, VQk, WGk i svojstava tla.

Slika 4. Vertikalna djelovanja na plitki temelj

2.4.1

Posljedice djelovanja

Karakteristini pritisak na tlo qEk prikazan na slici 4. je dano kao:


 =

 (
=


+ # "# $,# ) + &




gdje je Vrep reprezentativna horizontalna sila; VGk, VQk, WGk su definirane ranije; A' je efektivna povrina
temelja (definirana u poglavlju 4.2); a i je kombinacijski faktor primjenjiv na i-tu varijablu.
Ako se pretpostavi da je samo jedna promjenjiva sila nanesena na temelj, onda se jednadba
pojednostavljuje:
 =

'

+ $,( ) + &


jer je i = 1,0 za vodeu varijablu (i = 1).


Proraunsko optereenje, qEd, ispod temelja je tada:
 =

 * (
=


+ &  ) + *$ $,(


gdje su G i Q parcijalni faktori za stalno i promjenjivo djelovanje.

2.4.2

Ekscentrino optereenje i efektivna povrina temelja

Sposobnost plitkih temelja da nose sile se drastino smanjuje kada su sile nanesene ekscentrino od
teita temelja.
Da bi se sprijeio gubitak kontakta rubova temelja i tla, uobiajeno je da rezultatna sila nanosi u
sredinjoj treini temelja. Drugim rijeima, ekscentricitet sila se treba zadrati u slijedeim granicama:
+ 

,
6

+. 

/
6

gdje su B i L irina i duljina temelja, a eB i eL ekscentiriciteti u smjerovima B i L (vidi sliku 5.).

Slika 5. Efektivna povrina temelja


Prvi dio Eurokoda 7 zahtjeva posebne mjere opreza na mjestima gdje:
ekscentiricitet optereenja prelazi 1/3 irine pravokutnog temelja ili [60%] radijusa krunog temelja.
[EN 1997-1 6.5.4(1)P]
Treba primijetiti da to nije pravilo sredinje treine ve pravilo dvije sredinje treine. Preporua se
projektiranje temelja koritenjem pravila sredinje treine dok se implikacije oputenijih principa
Eurokoda 7 detaljno ne testiraju u praksi.
Prorauni nosivosti uzimaju u obzir ekscentrino optereenje uz pretpostavku da optereenje djeluje u
teitu manjeg temelja, kao to je prikazano na slici 5. Osjenani dijelovi temelja se stoga ignoriraju.
Stvarna povrina temelja je reducirana na efektivnu povrinu A' koja se moe izraunati kao:3
0 = ,0 /0 = (, 2 2+ ) (/ 2 2+. )
gdje su B' i L' efektivna irina i duljina temelja, a ostale verijable su definirane u tekstu gore.

2.4.3

Drenirana otpornost na nosivost

Drenirana otpornost na nosivost po graninom stanju naprezanja plitkog temelja qult se tradicionalno
raunala po takozvanoj formuli tri N, koja je u originalnom obliku4 dana kao:
456 = 789 !  0 8: !

*,8;
2

gdje je c' drenirana kohezija tla; q' efektivno geostatiko optereenje u bazi temelja; ' efektivna
zapremninska teina tla ispod temelja; a Nc, Nq i N faktori nosivosti.

Optereenje i faktori kohezije Nq i Nq su utvreni u 1920-ima od strane Reissnera5 i Prandtla6, u ovisnosti


o kutu unutarnjeg trenja tla :
G
8: = + <=>?(@) ABCD (45 ! )
2
89 = (8: 1)cot(G)
i te jednadbe se koriste gotovo bez izuzetaka u geotehnikoj praksi. Meutim, ne postoji koncenzus o
vrijednosti N.
U praksi projektiranja u mnogim dijelovima Europe7 se tradicionalno koristila Brinch-Hansenova8
jednadba za N:
8; = 1,5(8: 1)tan(G)
dok u Americi projektanti uglavnom koriste Meyerhofovu9 jednadbu:
8; = '8: 1)tan(1,4G)
a inenjeri na platformama10 koriste Vesievu11 jednadbu:
8; = 2(8: ! 1)tan(G)
za koju su nedavna istraivanja pokazala da moe predimenzionirati N.Chenova12 jednadba:
8; = 2(8: 1)tan(G)
takoer popularna i pojavljuje se u dodatku D Eurokoda 7. Treba primijetiti da Chenova jednadba
uzima da je trenje baze 0,5 puta kut unutarnjeg trenja tla.
Vrijednosti tih faktora nosivosti za razliite kutove unutarnjeg trenja su prikazani na slici 6.
Meyerhofova i Brinch-Hansenova krivulja za N praktiki identine za < 30 i razilaze se samo
marginalno kako se pribliava 60. Chenova formulacija za N je konzervativnija nego Vesieva ali
znatno optimistinija nego Brinch-Hansenova, pogotovo za velike kutove unutarnjeg trenja.

10

Slika 6. Faktori nosivosti Nq, Nc i N

2.4.4

Bezdimenzionalni faktori primijenjeni u tri-N formuli

Predlagane su razne modifikacije tri-N formule, uglavnom uvrtavanje faktora kojima se uzima u obzir
oblik temelja, dubina i nagib baze; nagib nanesenog optereenja i nagib povrine tla.
Potpuna formula za qult glasi:
456 = 789 M9 N9 -9 O9 9 ! 8: M: N: -: O: : !

*,8; M; N; -; O; ;
2

gdje su sc, sq i s faktori oblika; dc, dq i d faktori dubine; ic, iq i i faktori nagiba optereenja; gc, gq i g
faktori nagiba tla i bc, bq i b faktori nagiba baze.
U Europi ta jednadba se pripisuje Brinch-Hansenu14 ali u Americi se ee pripisuje Meyerhofu15 (koji
koristi samo faktore oblika, dubine i nagiba optereenja).
U dodatku D Eurokoda 7 dana je dana je jednadba za dreniranu otpornost na nosivost plitkih temelja
koja izostavlja faktore dubine i nagiba tla, koji se uobiajeno koriste u formulama za nosivost. Izostanak
faktora dubine je neekonomian, a izostanak faktora nagiba tla je nesiguran. Nacionalni dodatak

11

Ujedinjenog Kraljevstva naglaava tu injenicu i predlae alternativnu metodu u kojoj se koriste i faktor
dubine i faktor nagiba tla.
Jednadbe za faktore oblika sc, sq i s dane u dodatku D Eurokoda 7 su prikazane u tablici ispod.
Jednadbe za sc i sq su preporuene od strane Brinch-Hansena i Vesia.
Faktor
Oblik

sx

Kohezija

Optereenje

Vlastita teina

1+

8: ,
89 /

1+

,
sin(G)
/

Dubina

dx

Nisu dane jednadbe po Eurokodu 7

Nagib optereenja

ix

Pogledati dodatak D Eurokoda 7 za detalje

Nagib tla

gx

Nisu dane jednadbe po Eurokodu 7

Nagib baze

bx

Pogledati dodatak D Eurokoda 7 za detalje

12R

,
/

k = 0,3 po Eurokodu 7 (primjenjuje se za B/H 1); Brinch-Hansen i Vesi preporuuju da se uzme k =


0,4; istraivanje europske prakse je pokazalo da pet drava koristi k = 0,4, tri koriste k = 0,3 i jedna
koristi k = 0,2

2.4.5

Nedrenirana otpornost na nosivost

Treba naglasiti da se u EC7 koristi izraz otpornost na nosivost (bearing resistance) a ne klasino
nosivost (kapacitet nosivosti) to je u duhu Eurocode-a.
Dodatak D Eurokoda 7 daje slijedeu jednadbu za nedreniranu otpornost na nosivost, R, plitkih temelja:

= (S + 2%74 4 M4 -4 + 

gdje je cu nedrenirana posmina vrstoa: q ukupno geostatiko optereenje u bazi temelja i ostale
varijable su definirane kao i u jednadbi za drenirano stanje (vidi poglavlje 4.3). vrijednost ( + 2) se
dobije uvoenjem = 0 u Prandtlov17 izraz za Nc (vidi poglavlje 4.3). Faktor oblika sc je dan kao:
M9 = 1 + 0,2

,
/

Kao i u jednadbi za drenirano stanje raspravljanoj u poglavlju 4.3, R/A' izostavlja faktor dubine dc i
faktor nagiba tla gc. Izostanak faktora dubine je neekonomian, a izostanak faktora nagiba tla je
nesiguran. Puna jednadbe glasi:

= S + 2%74 9 M9 -9 N9 O9 + 

12

Nedavne analize graninih stanja nosivosti19 za nosivost temelja u glinama su pokazala da slijedea
jednadba daje dobru aproksimaciju faktora dubine dc za gline:
W
N9 = 1 + 0,27V
,
gdje su D i B irina i dubina temelja. Ovaj izraz bolje odgovara Meyerhofovoj i Brinch-Hnasonovoj
jednadbi za dc. Radi konzistentnosti, ovakav poboljani faktor dubine se treba koristiti sa slijedeim
izrazom za faktor sc (za D/B 1):
M9 = 1 + 0,12

,
W
+ 0,17V
/
,

gdje je L duljina temelja, a B i D su definirani kao i gore. Treba primijetiti da ova jednadba implicira
da sc nije jednak 1,0 ni za trakaste temelje.

2.4.6

Bruto ili neto otpornost na nosivost?

U tradicionalnim proraunima, doputena nosivost qa se najee oznaava kao neto pritisak:


456,X6
456 ]
[  = Y
[ + ]
,X6 = Y
Z
Z
gdje je qa,net = neto doputena nosivost, qult,net = neto nosivost po graninom stanju nosivosti, qa = bruto
nosivost, qult = bruto nosivost po graninom stanju nosivosti, q0 = geostatiko optereenje i F = faktor
sigurnosti.
Postavlja se pitanje, kada se koristi projektantski pristup 2 treba li se parcijalni koeficijent nosivosti Rv
koristiti za bruto vertikalnu otpornost Rv ili neto otpornost Rv,net drugim rijeima, treba li se slijediti
tradicionalna praksa uvrtavanja neto otpornosti.
Ako se uvrtava neto otpornost u 2. projektni pristup, proraunska otpornost na nosivost qRd je dana kao:
 = ^

_,  a_
b + a_
*_

gdje je v ukupno optereenje u bazi temelja i A' je efektivna povrina temelja. Ako se uvrtava bruto
otpornost, tada je proraunska otpornost na nosivost dana kao:
 = c

_,
1 _,
d= c
d

 *_

13

U Eurokodu 7 nije detaljno razraena ova dilema (koja se jedino odnosi na 2. projektni pristup, jer je u
ostalim projektantskim pristupima Rv = 1,0). Da bi se odrala konzistentnost sa proraunima za druge
geotehnike graevine, preporua se da se parcijalni faktor nosivosti primjenjuje na bruto otpornost.

2.5

Temelji izloeni djelovanju horizontalnim silama

Za plitke temelje izloen djelovanju horizontalnih sila, Eurokod 7 zahtjeva da proraunska horizontalna
sila na temelj, Hd, bude manja ili jednaka sumi proraunske otpornosti tla ispod temelja, Rd, i
proraunskog pasivnog potiska na stranu temelja, Rpd:
e   + 
to je samo drugi zapis nejednadbe:
  
Umjesto rada sa silama, inenjeri ee rade sa pritiscima i naprezanjima, pa se jednadba moe zapisati:
f  f
gdje je Ed proraunsko posmino naprezanje po bazi temelja (optereenje), a Rd proraunska otpornost
na posmik.
Slika 7. prikazuje temelj iz slike 4. izloen karakteristinim horizontalnim silama HGk (stalna sila) i HQk
(promjenjiva sila) uz dodatak karakteristinih vertikalnih sila VGk (stalna sila), VQk (promjenjiva sila) i
WGk (stalna sila).

Slika 7. Horizontalna djelovanja na plitki temelj


14

2.5.1

Posljedice djelovanja

Karakteristino posmino naprezanje Ek prikazano na slici 7. je dano kao:


f =

e e
=


+ # "# e$,# % + g,




gdje je Hrep reprezentativna horizontalna sila; HGk i HQk su definirane ranije; Pa,Gk je karakteristini
aktivni potisak tla na strani temelja (stalna sila), A' je efektivna povrina temelja (definirana u poglavlju
1.4.2); a i je kombinacijski faktor primjenjiv na i-tu varijablu.
Ako se pretpostavi da je samo jedna promjenjiva sila nanesena na temelj, onda se jednadba
pojednostavljuje:
f =

'e

+ e$,( ) + g,


jer je i = 1,0 za vodeu varijablu (i = 1).


Proraunsko posmino optereenje je tada:
f =

e * 'e
=


+ g,  ) + *$ e$,(


gdje su G i Q parcijalni faktori za stalno i promjenjivo djelovanje.

2.5.2

Drenirana otpornost na klizanje

U dreniranim uvjetima, karakteristina otpornost na posmik Rk prikazana na slici 7. (uz ignoriranje


pasivnih pritisaka za sada) je dana kao:
f =

  tanh % 
=


i  %tanh %


gdje su VGk i V'Gk karakteristina ukupna i efektivna stalna sila koja djeluje na temelj; UGk karakteristini
uzgon zbog pornog pritiska vode koji djeluje ispod baze (takoer stalna sila); k je karakteristini kut
trenja izmeu baze i tla, a ostale varijable su definirane ranije u tekstu. Promjenjive sile su izbaene iz
jednadbe jer su povoljnog djelovanja.
Ovaj izraz konzervativno ignorira efektivnu adheziju izmeu temelja i tla, kao to predlae Eurokod 7.
[EN 1997-1 6.5.3(1)10]
Proraunska otpornost na posmik Rd (uz ignoriranje pasivnih pritisaka) je dana kao:
f =

 tanh %

*j 



i  %tanh %
*j 
15

gdje je Rh parcijalni koeficijent za otpornost na klizanje.


Vertikalna sila VGd je povoljna jer se njenim poveanjem poveava otpornost na posmik, dok je UGd
nepovoljna sila jer se njenim poveanjem smanjuje otpornost. Uvoenjem parcijalnih faktora za
povoljna i nepovoljna djelovanja (G,fav i G) dobije se:
f =

'*

,k_  

+ * i  )tanh %
* ,k_
= l^
b
*j *@ 
*j *@

*
tanh %
%
b i m 
*j *@
0

gdje je parcijalni faktor otpornosti na posmik.


Ako se meutim, parcijalni faktori primijene na posljedice djelovanja, a ne na sile direktno prethodna
jednadba postaje:
f =

,k_  

i  %tanh %
* ,k_
=^
b 
*j *@ 
*j *@

tanh %
i % 
%
0

gdje je parcijalni faktor otpornosti na posmik.


U tablici ispod su saete vrijednosti parcijalnih koeficijenata za svaki od tri projektantska pristupa po
Eurokodu 7.
Individualni parcijalni Projektantski pristup
faktor

ili

grupe 1

parcijalnih faktora

1. kombinacija

2. kombinacija

1,35

1,0

1,35

1,35/1,0*

G,fav

1,0

1,0

1,0

1,0

1,0

1,25

1,0

1,25

cu

1,0

1,4

1,0

1,4

Rh

1,0

1,0

1,1

1,0

G,fav/(Rh*)

1,0

0,8

0,91

0,8

G/(Rh*)

1,35

0,8

1,23

1,08/0,8

1/(Rh*)

1,0

0,71

0,91

0,71

*Faktor iz seta A2 za geotehnika djelovanja

Eurokod 7 dozvoljava da se d odredi iz slijedee jednadbe:


tan(G9_, )
h = RG9_, = R tann( (
)
*@

16

gdje je cv,d kut unutarnjeg trenja pri kritinom stanju; je definiran gore ranije u tekstu; a k = 1 za
beton izveden in situ ili k = 2/3 za predgotovljeni beton. Vrijednosti cv,d se rijetko mjere ali se obino
procjenjuju pomou empirijskih pravila.20
Slika 8. prikazuje kljune razlike izmeu karakteristinog vrnog kuta unutarnjeg trenja, p,k, i kuta
unutarnjeg trenja pri kritinom stanju, cv,d. Karakteristini vrni kut unutarnjeg trenja je promjenjiviji
od kuta unutarnjeg trenja pri kritinom stanju koji je znatno vei samo u guim (dilatantnim) tlima dok
su deformacije tla male. Eurokod 7 osigurava da su prorauni otpornosti na klizanje dovoljno pouzdani
za projekt primjenom parcijalnog faktora = 1,25 na paljivo procijenjen p,k. Meutim, primjena istog
parcijalnog faktora = 1,25 na paljivo procijenjen cv,k moe biti previe konzervativna.

Slika 8. Promjenjivost vrnog i kuta unutarnjeg trenja


Prema teoriji kritinog stanja mehanike tla,21 cv predstavlja najmanji kut unutarnjeg trenja mobiliziran
na mjestima velikih progiba (uz pretpostavku da se rezidualne posmine plohe ne formiraju u tlu). Zbog
toga u nacionalnom dodatku Ujedinjenog Kraljevstva za BS EN 1997-1 pie:
moe biti prikladno izabrati direktno proraunsku vrijednost cv'
Jedan od nain odreivanja cv,d bi bio zamjena parcijalnog faktora u prethodnoj jednadbi sa
parcijalnim faktorom ,cv < ', tj.:
tan(G9_, )
h = RG9_, = R tann( (
)
*@,9_
gdje ,cv moe biti i jednak 1,0 (ovisno o paljivosti biranja cv). Ako se odlui za takav pristup, potrebna
je dodatna provjera da je cv,d manji od d.

17

esto je sluaj da je dio horizontalnog optereenja izveden iz nagiba optereenje na temelj. U tom
sluaju i horizontalna i vertikalna komponenta sile dolaze od istog izvora. Meutim, vertikalna
komponenta je povoljna za granino stanje nosivosti za klizanje, dok je horizontalna komponenta
nepovoljna. Osim u sluaju 1. projektnog pristupa kombinacije 2, povoljna stalna sila privlai parcijalni
faktor G,fav = 1,0, a nepovoljna stalna sila parcijalni faktor G = 1,35. Ako se komponente sile pod
nagibom razmatraju zasebno, tada se mijenja i kut nagiba te sile.

2.5.3

Nedrenirana otpornost na klizanje

U nedreniranim uvjetima, karakteristina otpornost na posmik, Rk, prikazana na slici 7. (uz ignoriranje
pasivnih pritisaka) je dana kao:
f  74
gdje je cuk karakteristina nedrenirana posmina vrstoa tla.
Proraunska posmina otpornost Rd (uz ignoriranje pasivnih pritisaka) je dana kao:
f =

74
74
=
*j *94 *j

gdje je Rh parcijalni koeficijent otpornosti na horizontalno klizanje, a cu je parcijalni koeficijent za


nedreniranu posminu vrstou.
Prethodna tablica prikazuje vrijednosti parcijalnih koeficijenata za svaki od Eurokodova tri
projektantska pristupa.

2.5.4

Pasivni pritisak tla povoljno djelovanje ili otpor?

Karakteristina posmina otpornost Rk prikazana na slici 7. je dana kao:


f =

j ! g,


gdje je Rhk karakteristina otpornost temelja na horizontalnu silu u bazi temelja; Pp,Gk je karakteristini
potisak zbog pasivnih pritisaka tla koji pomau u zadravanju temelja; aA' je efektivna povrina temelja
(definirana u poglavlju 4.2).
Proraunska otpornost na posmik Rd je ili (u 1. i 3. projektnom pristupu):
(

f = o0 (j + *

,k_ g,  )

ili (u 2. projektnom pristupu):


18

f = o0 (; pq + *
rp

,k_ g,  )

gdje su Rh i G,fav parcijalni koeficijenti horizontalne otpornosti i povoljne stalne sile.


U prvom izrazu, parcijalni faktori su primijenjeni na sile i svojstva materijala, dok su u drugom izrazu
primijenjeni na posljedice sila i otpornosti.
U obje jednadbe, pasivni pritisak Pp,Gk se tretira kao povoljna sila (i zbog toga se mnoi sa G,fav = 1,0).
Da se tretira kao otpornost, jednadbe bi bile zapisane ovako:
(

f = o0 (j + g,  )


i:
f =

1 j +g, 
(
)
*j
0

Eurokod 7 ne iznosi eksplicitno koju od ovih pretpostavki treba koristiti (iako fraza pasivni pritisak
sugerira na drugu). U praksi, potisci od aktivnih i pasivnih pritisaka (Pak i Ppk) se esto zanemaruju
pojednostavljenje koje grijei na strani sigurnosti jer je u veini situacija Pp,Gk > Pa,Gk.

2.6

Projektiranje uporabljivosti

Eurokod 7 zahtjeva da proraunska vrijednost Ed temelja mora biti manja ili jednaka graninoj
vrijednosti Cd navedenoj za odreeni projekt:
  s
Komponente slijeganja koje moramo uzeti u obzir su:
-

neposredno slijeganje (s0) zbog smicanja pri konstantnom volumenu u zasienim tlima (ili

smanjenje volumena u djelomino zasienim tlima)


-

slijeganje uzrokovano konsolidacijom (s1)

slijeganje uzrokovano puzanjem (s2)

[EN 1997-1 6.6.2(2)]

Dakle, prethodna nejednakost moe biti ponovno zapisana:


M = M] + M( + MD  Mt
gdje je sEd ukupno slijeganje (posljedica djelovanja), a sCd granina vrijednost tog slijeganja.
U provjerama uporabljivosti graninih stanja (GSU), kombinirajui faktori primijenjeni na pratea
promjenjiva djelovanja su oni odreeni za karakteristine, este ili kvazistalne kombinacije, tj. = 2.
19

U konanoj provjeri graninog stanja (GSN), kombinacije djelovanja za stalne i prolazne situacije
koriste kombinaciju faktora = 0. Budui da je 0 brojano vea od 2 za veinu djelovanja,
reprezentativna djelovanja su obino vea za krajnja nego za granina stanja.
Parcijalni faktori za uporabna granina stanja se obino uzimaju kao vrijednost 1,0
[EN 1997-1 2.4.8(2)]
Eurokod 7 navodi da prorauni slijeganja moraju uvijek biti provedeni za temelje na mekim glinama, te
za temelje na tvrdim i krutim glinama, kada je rizik nita drugo nego zanemariv(tj. temelj nije u
geotehnikoj kategoriji 1).

[EN 1997-1 6.6.1(3)P i (4)]

Prorauni moraju uzeti u obzir slijeganje itavog temelja i diferencijalni pomak izmeu dijelova temelja
mora sadravati neposredne kao i odloene dijelove.

[EN 1997-1 6.6.1(7)P i 6.6.2(1)P]

Dodatak F u EN 1997-1 prikazuje dvije metode procjene slijeganja.


U metodi naprezanje - deformacija, ukupno slijeganje temelja moe biti procijenjeno raunanjem
raspodjele naprezanja u tlu od optereenja temelja (koritenjem elastine teorije za homogena, izotropna
tla) ili raunanjem deformacija u tlu od tih naprezanja koristei prikladni model naprezanje - deformacija
(odgovarajue krutosti), te konano integriranjem vertikalnih deformacija da bi se dobilo slijeganje.
[EN 1997-1 F.1(1)]
U prilagoenoj elastinoj metodi ukupno slijeganje temelja moe biti odreeno koritenjem teorije
elastinosti, slijedeom jednadbom:
M=

uv
w

gdje je p pritisak na tlo (linearno distribuiran) na bazi temelja; b je irina temelja, f je koeficijent
slijeganja a Em je projektirana vrijednost modula elastinosti.

[EN 1997-1 F.2(1)]

Druge metode za raunanje slijeganja (iz in situ testova) su dane u dodacima za EN 1997-2. Eurokod 7
naglaava injenicu kako se prorauni slijeganja ne smiju uzimati kao precizni. Oni samo osiguravaju
priblinu naznaku.

[EN 1997-1 6.6.1(6)]

Gdje je velika dubina stiljivih slojeva, normalno je ograniiti analizu na dubinu gdje je poveanje
efektivnog vertikalnog naprezanja vee od 20% in situ naprezanja.

[EN 1997-1 6.6.2(6)]

Za uobiajene konstrukcije temeljene na glinama, Eurokod zahtjeva da se slijeganja proraunavaju


izriito kada je omjer karakteristine otpornosti na nosivost Rk sa uporabnim optereenjima Ek manji od
tri. Ukoliko je ovaj omjer manji od dva, tada se mora uzeti u obzir i nelinearna krutost tla.
[EN 1997-1 6.6.2(16)]

20

Uporabna granina stanja mogu se smatrati valjanim ukoliko je:




x

*,y.y

gdje je Ek karakteristini uinak djelovanja, Rk karakteristina otpornost na to djelovanje, a R,SLS


parcijalni faktor otpora 3.

2.7

Projektiranje konstrukcije

U EN 1997 - 1 nalazimo dio posveen plitkim temeljima. On ne daje smjernice o postupku za procjenu
potrebnog koliinu ili pojedinostima o pojaanju u betonu - to se rjeava po odredbama Eurokoda 2.
Za krute temelje, Eurokod 7 preporuuje linearnu raspodjelu naprezanja u tlu koji se mogu koristiti kako
bi se izraunali momenti savijanja i posmina naprezanja u temeljima. Za fleksibilne ploaste i trakaste
temelje preporuena je analiza bazirana na deformabilnom kontinuumu ili ekvivalentnom modelu
opruge.
Kada je interakcija strukture tla znaajna, najee su potrebne numerike metode kako bi se procijenila
ukupna i diferencijalna slijeganja.

2.8

Nadzor, nadgledanje i odravanje

Osim prva dva poglavlja za pripremu tla, esto poglavlje u EN 1997-1 ne daje dodatna pravila o nadzoru,
nadgledanju i odravanju onima danim u etvrtom poglavlju.
etvrto poglavlje EN 1997-1 zahtjeva da se graevinski procesi nadgledaju, a izvedba konstrukcije
nadgleda i odrava tokom i nakon izgradnje, te da se konstrukcija odrava. Ovi zahtjevi moraju biti
navedeni u geotehnikom izvijeu tako da su odgovornosti jasno podijeljene, a klijent je informiran to
uiniti u sluaju da nadzor ukazuje na to da je konstrukcija nije pravilno izvedena. Cilj je osigurati
primjerenu gradnju konstrukcije.

2.9

Saetak glavnih toaka

Projektiranje pojedinanih temelja prema Eurokodu 7 ukljuuje provjeru da li tlo ima dovoljnu otpornost
na nosivost da izdri vertikalna djelovanja, dovoljan otpor klizanju da izdri horizontalna i kosa
djelovanja, te dovoljnu krutost da bi se sprijeilo neeljeno slijeganje. Prva dva otpora od nabrojanih
pomau nam kod graninih stanja nosivosti a zadnja kod graninog stanja uporabljivosti.
21

Granina stanja nosivosti provjeravamo zadovoljavanjem nejednakosti:


  

e   + 

(gdje su varijable definirane u poglavlju 1.3.). Te jednadbe su samo specifini oblici od jednadbe:
  
Granina stanja uporabljivosti (GSU) provjeravamo zadovoljavanjem nejednakosti:
M = M] + M( + MD  Mt
(gdje su varijable definirane u poglavlju 2.6.). Ta jednadba je samo specifini oblik od jednadbe:
  s
Drugi nain provjere zadovoljenja GSU-a je:
 

x

*,y.y

gdje je parcijalni faktor R,SLS 3.

22

3
3.1

PRIMJERI
Temelj samac na podlozi suhog pijeska

Slika 9. Temelj samac na podlozi od suhog pijeska


Ovaj primjer pokazuje nam projektiranje jednostavnog pravokutnog irokog temelja samca na podlozi
od suhog pijeska prikazanog na slici 9. U ovom primjeru se pretpostavlja da je povrina tla na vrhu
temelja, tj. baza temelja je 0,5 m ispod razine tla.
Optereenje se nanosi na sredini temelja, i ekscentrinost se zato moe zanemariti,. Podzemna voda se
takoer zanemaruje. Primjer je fokusiran na primjenu parcijalnih faktora pod najjednostavnijim
uvjetima. U praksi bi trebalo prouiti vie sluajeva prije no to ponemo sa projektiranjem temelja.
Zabiljeke:
(1) Kako bi se fokusiralo na EC7 odabire se relativno jednostavan problem koji zanemaruje djelovanje
podzemnih voda.
(2) Formule za faktore nosivosti i oblika su one dane u dodatku D. Ostale formule se mogu koristiti gdje
je potreban bolji teoretski/praktini model za promatranu projektnu situaciju
(3) Predloena metoda u dodatku D ne sadri faktore dubine koji su prisutni u ostalim formulama za
nosivost (npr. Brinch-Hansen i Vesi). Postoje odreene brige u koritenju tih faktora dubine jer njihov
utjecaj moe biti znaajan i oslanjanje na dodatnu nosivost dano njegovim uvrtavanjem nije
konzervativno.
(4) Za 1. projektni pristup, faktor iskoristivosti je kritian sa faktorom upotrebe od 97% implicirajui na
to da su zahtjevi propisa zadovoljeni.
(5) Za 2. projektni pristup nesigurnost u proraunima je pokrivena parcijalnim faktorima za djelovanja
i sveukupnim faktorom proraunatog otpora.

23

Dokaz vrstoe:
Zamislimo pravokutni temelj samac duine L=2,5 m, irine B=1,5 m i dubine d=0,5 m koji mora
podnijeti prisilno stalno djelovanje VGk=800 kN i prisilno promjenjivo djelovanje VQk=450 kN. Oba
djelovanja djeluju u sreditu temelja. Temelj se nalazi na suhom pijesku (1.) sa karakteristinim kutem
unutarnjeg trenja k = 35, efektivnom kohezijom c'k = 0 kPa, zapreminskom teinom k = 18 kN/m3.
Zapreminska teina armiranog betona iznosi ck = 25 kN/m3 (prema tablici A.1 iz En 1991-1-1)

1. Projektni pristup
Djelovanja i uinci:
Karakteristina vlastita teina temelja je: WGk = ck L B d = 46.9 kN
1.35
1.5
| = Y
[ i ~ = Y [
1.3
1

A1
Parcijalni faktori Y [:
A2
Proraunsko vertikalno djelovanje:

1818.3
Vd = G (WGk + VGk) + Q VQk = Y
[ kN
1431.9

Ab = L B = 3.75m2

Povrina baze temelja:


Pritisak na tlo od temelja:

484.9
q = = Y
[ kPa
381.8

Svojstva materijala:
M1
Parcijalni faktori Y [:
M2

1
1
= Y
[ i : = Y
[
1.25
1.25

Proraunski kut unutarnjeg trenja:


Proraunska kohezija:

c =

=>? n(
%

= tan

0
= Y [ kPa
0

35
=Y
[
29.3

Faktori nosivosti:
Za optereenja:

Za koheziju:
Za vlastitu teinu:

33.3
N =
=Y
[

16.9
 % =>? %

46.1
N = = Y
[
 n(%= %
28.4

45.2
N = = Y
[
D n(%=>?
17.8

24

Faktori oblika:
Za optereenja:

1.34
s =
=Y
[

1.29
( %? %

Za koheziju:

s =

Za vlastitu teinu:

n(

1.35
=Y
[
1.31

s = 1 0.3 Y [ = 0.82 (3)

Otpornost na nosivost:
Za naprezanje od tla u bazi temelja:

'vk,b = k d = 9 kPa

R1
1.0
Parcijalni faktoriY [: = Y [
R2
1.0
Od optereenja tla:
Od kohezije:
Od vlastite teine:

Ukupna otpornost:

402.8
q=( = = Y
[ kPa
0,
196.9
0
q=D = = Y [ kPa
0
0

500.7
q= = = Y
[ kPa
197.5

903.5
q= = ( = Y
[ kPa

394.4

Projektirana otpornost: q =
Dokaz otpornosti na nosivost:
Faktor iskoristivosti:

903.5
=Y
[ kPa
394.4

54
|,( = = Y [ %
97

(4)

Projekt ne zadovoljava ako je faktor iskoristivosti > 100%!

2. Projektni pristup
Djelovanja i uinci:
Parcijalni faktori A1%:
Projektirano djelovanje:
Pritisak na tlo od temelja:

| = 1.35 i ~ = 1.5

Vd = G (WGk + VGk) + Q VQk = 1818.3kN

q = = 484.9kPa

25

Svojstva materijala:
Parcijalni faktori M1%:

= 1.0 i : = 1.0

Proraunska kohezija: c =

=>? n(
%

= tan

Proraunski kut unutarnjeg trenja:

= 0 kPa

= 35

Faktori nosivosti:
N =e=>? % tan45 +

Za optereenje tla:
Za koheziju:
Za vlastitu teinu:

N =N 1% cot % = 46.1

D
%
D

= 33.3

N =2N 1% tan = 45.2 (2)

Faktori oblika:
Za optereenje tla:
Za koheziju:
Za vlastitu teinu:

s = 1 +  % sin % = 1.34
s =

n(
n(

= 1.35

s = 1 0.3 Y [ = 0.82

Otpornost na nosivost:
Parcijalni faktori R2%:
Od optereenja tla:
Od kohezije:
Od vlastite teine:
Ukupna otpornost:
Projektirana otpornost:

= 1.4 (5)

q=( = N s , = 402.8kPa
q=D = N s c = 0kPa

q= = N s D = 500.7kPa
q= = q= = 903.5kPa

q =

= 645.3kPa

Dokaz otpornosti na nosivost:


Faktor iskoristivosti:

|,D = = 75% (6)

Projekt ne zadovoljava ako je faktor iskoristivosti > 100%!

26

3. Projektni pristup
Djelovanja i uinci:
Parcijalni faktori za konstruktivna djelovanja A1%: | = 1.35 i ~ = 1.5 (7)
Projektirano vertikalno djelovanje:

q =

Pritisak na tlo od temelja:

Vd = G (WGk + VGk) + Q VQk = 1818.3kN

= 484.9kPa

Svojstva materijala:
Parcijalni faktori M1%:

= 1.25 i : = 1.25 (7)

Proraunski kohezija: c =

=>? n(
%

= tan

Proraunski kut unutarnjeg trenja:

= 0 kPa

= 29.3

Faktori nosivosti:
Za optereenje:
Za koheziju:
Za vlastitu teinu:

N =e=>? % tan45 +

D
%
D

N =N 1% cot % = 28.4

= 16.9

N =2N 1% tan = 17.8

Faktori oblika:
Za optereenje:
Za koheziju:
Za vlastitu teinu:

s = 1 +  % sin % = 1.29
s =

n(
n(

= 1.31

s = 1 0.3 Y [ = 0.82

Otpornost na nosivost:
Parcijalni faktori R2%:
Od optereenja tla:
Od kohezije:
Od vlastite teine:
Ukupna otpornost:

= 1

q=( = N s , = 196.9kPa
q=D = N s c = 0kPa

q= = N s D = 197.5kPa
q= = q= = 394.4kPa

27

Projektirana otpornost:

q =

= 394.4kPa

Dokaz otpornosti na nosivost:


Faktor iskoristivosti:

|, =

= 123% (8)

Projekt ne zadovoljava ako je faktor iskoristivosti > 100%!


(6) Izraunati faktor iskoristivosti je 75% to bi znailo prema 2. projektnom pristupu da je temelj
predimenzioniran.
(7) U 3. projektnom pristupu parcijalni faktori upotrebljeni su istovremeno i na djelovanja kao i na
znaajke materijala.
(8) Rezultantni faktor iskoristivosti je 123% i stoga proraun prema 3. projektnom pristupu sugerira da
je projekt nesiguran i da treba ponovo dimenzioniranje.
Tri razliita pristupa projektiranju daju razliite procjene prikladnosti predloenog temelja za
proraunsko optereenje. Od ova tri pristupa, 1. pristup nam sugerira kako je temelj zadovoljavajui, 3.
pristup nam sugerira novo projektiranje, a 2. pristup ukazuje na predimenzioniranost temelja.
Koji je pristup najprikladniji ne moemo utvrditi, no 3. pristup moemo opisati kao prekonzervativan
uslijed koritenja takvih parcijalnih faktora, kako za materijal tako i za djelovanja.

28

3.2

Ekscentrino optereen temelj samac na podlozi od suhog pijeska

Slika 10. Ekscentrino optereen temelj samac na podlozi od suhog pijeska


Zbog greke, temelj samac iz prethodnog primjera se nalazi izvan poloaja pa se tako prisilna djelovanja
nalaze na udaljenosti eB= 75 mm i eL= 100 mm od centra temelja.

1. Projektni pristup:
Geometrija:
Ekscentrinost ukupnog vertikalnog djelovanja:
e =

(| V| ! ~ V~ ) e
72.4
=Y
[ mm
72.5
| (W| ! V| ) ! ~ V~

Uvoenjem ekscentrinosti primijenjenih optereenja zbog pogreki pri gradnji treba prepoznati kako
ukupno djelovanje obuhvaa primijenjena optereenja kao i vlastitu teinu temelja. Vlastita teina
temelja i dalje djeluje kroz centar temelja to ini ekscentricitet ukupnog djelovanja manjim od
ekscentrinosti primijenjenih djelovanja. U Eurokodu ne postoji uputa da li ekscentrinost treba
izraunati za karakteristino ili projektno djelovanje, ali se smatra da je najbolje bazirati se na projektnim
djelovanjima, kako je i prikazano. Razlika je minimalna, ali se relativne vrijednosti promjenjivih i trajnih
optereenja mijenjaju tako da uinci mogu postati vidljivi.
Optereenje je unutar treine baze ako:
Efektivna irina je

e 

1.36
B 0  B 2 2e  Y
[m
1.35

 250 mm

29

Cilj ekscentrinosti je smanjiti efektivne dimenzije temelja. Ovakve reducirane dimenzije su tada
koritene kroz ostatak prorauna za provjeru primjerenosti temelja.
Ekscentrinost ukupnog vertikalnog djelovanja:
e 

(| V| + ~ V~ ) e
96.5
Y
[ mm
96.7
| (W| + V| ) + ~ V~

Optereenje je unutar treine baze ako: e   417 mm

Efektivna duljina je

2.31
L0  L 2 2e  Y
[m
2.31

3.13 D
Efektivna povrina baze je A 
Y
[m
( )
3.13
Djelovanja i uinci:
Iz prethodnog prorauna:

Pritisak na tlo od temelja:


Svojstva materijala:
Iz prethodnog prorauna:

Za optereenje:

Za koheziju:
Za vlastitu teinu:
Otpornost na nosivost:
Od optereenja tla:
Od kohezije:

q 

581.6
Y
[ kPa
458.2

35
 Y
[
29.3

0
c  Y [ kPa
0

33.3
46.1
45.2
[ N Y
[ N  Y
[
N  Y
16.9
28.4
17.8

Faktori nosivosti:
Faktori oblika:

1818.3
V Y
[ kN
1431.9

1.34
s 
Y
[

1.29
(( )?( )

s 

n(

1.35
Y
[
1.31

0
0.82
s  1 2 0.3 Y 0 [  Y
[
0.82

400.6
q=(   Y
[ kPa
0,
196
0
q=D   Y [ kPa
0
0

30

Od vlastite teine:

Ukupna otpornost:

454.4
Y
[ kPa
q= 

179.2

855.1
q=  (  Y
[ kPa

375.2

Projektirana otpornost: q 

855.1
Y
[ kPa
375.2

Dokaz otpornosti na nosivost:


Faktor iskoristivosti:

68
|,(   Y
[%
122

Projekt ne zadovoljava ako je faktor iskoristivosti > 100%!


Uvoenje ekscentrinosti u ovom primjeru rezultiralo je zakljukom da je temelj neadekvatan za 1.
projektni pristup. Temelj bi trebao biti ponovo projektiran kako bi zadovoljio EC7 normu. To moemo
uraditi ukoliko poveamo temelj ili promijenimo mjesto optereenja temelja.

2. Projektni pristup:
Geometrija:
Ekscentrinost ukupnog vertikalnog djelovanja:
e 

(| V| + ~ V~ ) e
 72.4mm
| (W| + V| ) + ~ V~

Optereenje je unutar treine baze ako:


Efektivna irina je

e 

B 0  B 2 2e  1.36m

 250 mm

Ekscentrinost ukupnog vertikalnog djelovanja:


e 

(| V| + ~ V~ ) e
 96.5mm
| (W| + V| ) + ~ V~

Optereenje je unutar treine baze ako:


Efektivna duljina je
Efektivna povrina baze je

e   417 mm

L0  L 2 2e  2.31m

A L0 b0  3.13mD

31

Djelovanja i uinci:

Vd = 1818.3kN

Iz prethodnih prorauna:

q 

Pritisak na tlo od temelja:


Svojstva materijala:

 581.6kPa

 35

Iz prethodnih prorauna:

c  0 kPa

N 33.3 N 46.1 N 45.2

Faktori nosivosti:
Faktori oblika:
Za nadsloj zemlje:
Za koheziju:
Za vlastitu teinu:
Otpornost na nosivost:
Od optereenja tla:
Od kohezije:
Od vlastite teine:
Ukupna otpornost:

s  1 + ( 0 ) sin( )  1.34
0

s 

n(
n(

 1.35

s  1 2 0.3 Y 0 [  0.82
0

q=(  N s ,  400.6kPa
q=D  N s c  0kPa

q=  N s

0
D

 454.4kPa

q=  q=  8.6 10 Pa

Projektirana otpornost: q 

 610.8kPa

Dokaz otpornosti na nosivost:


Faktor uporabljivosti: |,D   95%

Projekt ne zadovoljava ako je faktor iskoristivosti > 100%!


Ovaj temelj je adekvatan za 2. projektni pristup.

32

3. Projektni pristup:
Geometrija:
Ekscentrinost ukupnog vertikalnog djelovanja: e 
e 

Optereenje je unutar treine baze ako:

B 0  B 2 2e  1.36m

Efektivna irina je

( )

( )

 250 mm

e 

( )

( )

Ekscentrinost ukupnog vertikalnog djelovanja:

 72.4mm

 96.5mm

e   417 mm

Optereenje je unutar treine baze ako:


Efektivna duljina je L0  L 2 2e  2.31m

Efektivna povrina baze je A L0 b0  3.13mD

Djelovanja i uinci:
Iz prethodnih prorauna:
Pritisak na tlo od temelja:
Svojstva materijala:
Iz prethodnih prorauna:
Faktori nosivosti:

Vd = 1818.3kN
q 

 581.6kPa

 29.3

c  0 kPa

N 16.9 N  28.4 N  17.8

Faktori oblika:
Za nadsloj zemlje:

s  1 + ( 0 ) sin( )  1.29
0

n(

Za koheziju:

s 

Za vlastitu teinu:

s  1 2 0.3 Y [  0.82

Otpornost na nosivost:
Od optereenja tla:
Od kohezije:
Od vlastite teine:

n(

 1.31
0
0

q=(  N s ,  196kPa
q=D  N s c  0kPa

q=  N s

0
D

 179.2kPa

33

Ukupna otpornost:

q=  q=  375.2 kPa

Projektirana otpornost: q 

 375.2 kPa

Dokaz otpornosti na nosivost:


Faktor uporabljivosti: |, 

 155%

Projekt ne zadovoljava ako je faktor iskoristivosti > 100%!


Ovaj temelj nije adekvatan za 3. pristup projektiranju i trebao bi biti ponovo projektiran.

3.3

Trakasti temelj na glini

Slika 11. Trakasti temelj na glini


Dokaz vrstoe (granina stanja):
Promatramo beskonano dug temelj irine B=2.5 m, na dubini d=1.5 m, koji je optereen trajnim
optereenjem Vgk=250 kN/m i korisnim otereenjem Vqk=110 kN/m. Temelj je ugraen u glinu srednje
vrstoe, sa karakteristinom nedreniranom vrstoom Cuk=45 kPa (nedrenirana vrstoa izmeu 40 i
75 kPa prema EN ISO 14688),s kutom unutarnjeg trenja k =25, efektivne kohezije c`k=5 kPa, jedinine
teine k=21 kN/m. Razina podzemne vode je na dubini dw=1 m. Jedinina teina vode je 9.81 kN/m3, a
cementa 25 kN/m3.

34

1. projektni pristup
Geometrijski parametri:
Proraunska razina podzemne vode:

N,  0

U krajnjim graninim stanjima, razina podzemne vode treba biti pretpostavljena z najnepovoljniju
situaciju koja se moe dogoditi za vrijeme ivotnog vijeka konstrukcije. Stoga je ovdje uzeta u razini
tla.

Djelovanja:
Karakteristina vlastita teina temelja: & = 9 , N = 93,8


w

Karakteristini porni tlak ispod baze temelja: , = 'N 2 N, ) = 14,7 RgB
= '(.
),
(

Parcijalni faktori 'o(


):
oD

Proraunska vertikalna djelovanja:


Proraunsko optereenje (ukupno):
Proraunski uzgon (povoljno):

,k_

 = &

 =

i =

= '((), - $ = '(.
)
(.

D,(
+   % $ V$ = Y,
[

= YD(,
[ RgB
(,


w

u, = Y(,
[ RgB
(,

,k_

Pritisak vode ispod temelja je povoljno djelovanje jer prua otpor teini temelja
Proraunsko optereenje (efektivno):

` = q u = 'D,


)RgB
(]

Svojstva materijala:
(
(
(
t4 = Y(,
[ , @ = Y(,D
[ , - 9 = '(.D
)

Parcijalni faktori'(
):
D
Proraunska nedrenirana vrstoa:
Proraunsko kut unutarnjeg trenja:

[ RgB
74 = q = YD,(
=>?@q %
%

G = tann( 

7` =

Proraunska kohezija:

9`q

= ') RgB

D
= YD],
[

Drenirani koeficijenti nosivosti:


Za optereenje tla:

@ D
8: = + <=>?@ %% Ytan45 [ = Y(],
[
D],
D
35

Za koheziju:
Za vlastitu teinu:

D],

89 = 8
: 1% cotG % = Y(,[

8; = 2'8
: 1) tanG % = Y,[

Faktori dubine i oblika:


Salgadov faktor dubine za nedrenirano optereenje:
N
N9 = 1 + 0,27V = 1,21
,
Zanemaruje se faktor dubine za drenirana optereenja.
Salgadov faktor oblika za nedrenirano optereenja:
N
M9 = 1 + 0,17V = 1,13
,
Faktori dubine su 1,0 za drenirana optereenja pa se zanemaruje
Za nedrenirani sluaj, dc i se temelje na formuli razvijenoj iz studije konanih elemenata (objanjeno u
tekstu). EN 1997-1 ne ukljuuje faktore dubine u svojim preporukama u aneksu D. Faktori oblika za
trakaste temelje se uobiajeno uzimaju 1.0.
Nedrenirana otpornost na nosivost:
Ukupno naprezanje od tla u bazi temelja: a, =  d = 31,5 RgB
Parcijalni faktori '(
):
D

Krajnja otpornost:
Proraunska otpornost:

_ = Y(,]
[
(,]

456 = S + 2% c4 d9 s9 a, = Y,(


[ RgB
D,

 =

:
r

= Y,(
[ RgB
D,

Drenirana otpornost na nosivost:


Efektivno naprezanje od tla u bazi temelja: a`, = a, , = 16,8 RgB
Optereenje od tla:
Kohezija:
Vlastita teina:

`456( = 8
: a`, = Y((D,[ RgB

(],

`456D = 8
9 7` = Y (,( [ RgB


`456 = 8  % D = Y(D,(
[ RgB
,
36

Ukupna otpornost:

`456 = #( `456 # = '],


) RgB
D

Proraunska otpornost: ` =

:`
r

= '],
) RgB
D

Provjera nedrenirane otpornosti na nosivost:


Faktor iskoristivosti:

,(

:
:r

72
=Y [
76

Projekt ne zadovoljava ako je faktor iskoristivosti > 100%!


Provjera drenirane otpornosti na nosivost:
Faktor iskoristivost:

,(

:0
58
= :0 = Y [
77
r

Projekt ne zadovoljava ako je faktor iskoristivosti > 100%!


Proraun ukazuje da je nedrenirano (dugotrajno) stanje malo kritinije od dreniranog (kratkorono).
Kombinacija 2 je mjerodavna u obje situacije i provjerena je, iskoristivost je manja od 100%

2. Projektni pristup
Djelovanja:
Parcijalni koeficijenti:

= 1,35 - $ = 1,5

Parcijalni faktori u ovom pristupu su koriteni uglavnom za djelovanja


Proraunska djelovanja:

 = &

Proraunsko optereenje (ukupno):


Proraunski uzgon (povoljno): i =
Proraunsko optereenje (efektivno):

 =
,k_

+   % + V$ $ = 629,1
= 251,6 RgB


w

u, = 14,7RgB

` = q u = 236,9 RgB

Svojstva materijala:
t4 = 1,0 , @ = 1,0 , -

Parcijalni faktori:1:
Proraunska nedrenirana vrstoa:
Proraunsko kut unutarnjeg trenja:
Proraunska kohezija:

7` =

74 = q = 45RgB

=>?@q %
%

G = tann( 

9`q

= 5 RgB

9 = 1,0

= 25

37

Drenirani koeficijenti nosivosti:


Za optereenje tla:
Za koheziju:
Za vlastitu teinu:

8: = + <=>?@ %% Ytan45

89 = 8: 1% cotG % = 20,7

@ D
[
D

= 10,7

8; = 2'8: 1) tanG % = 9

Faktori dubine i oblika:


Jednaki kao u 1. Projektnom pristupu
Nedrenirana otpornost na nosivost:
Ukupno optereenje u bazi temelja:
_ = 1,4

Parcijalni faktori:2:

a, =  d = 31,5 RgB

Faktor otpornosti 1.4 je koriten za otpornost, u kombinaciji faktora i djelovanja


Krajnja otpornost:

456 = S + 2% c4 d9 s9 a, = 348,1 RgB

Proraunska otpornost:  =

:
r

= 248,6 RgB

Drenirana otpornost na nosivost:


Efektivno optereenje od tla u bazi temelja:
Optereenje od tla:
Kohezija:
Vlastita teina:
Ukupna otpornost:

a`, = a, , = 16,8 RgB

`456( = 8
: a`, = 179 RgB

`456D = 8
9 7` = 103,6 RgB


`456 = 8  % = 126,1 RgB
D
`456 = #( `456 # = 408,7 RgB

Proraunska otpornost: ` =

:`
r

= 291,9 RgB

Provjera nedrenirane otpornosti na nosivost:


Faktor iskoristivosti:

,D

= : = 101%
r

Projekt ne zadovoljava ako je faktor iskoristivosti > 100%!

38

Provjera drenirane otpornosti na nosivost:


Faktor iskoristivosti:

,D

:0
:0r

= 81%

Projekt ne zadovoljava ako je faktor iskoristivosti > 100%!


Proraun ukazuje da je nedrenirano stanje znatno kritinije od dreniranog stanja, te je na samom rubu
kada se radi o zadovoljavanju uvjeta (iskoristivosti).

3. projektni pristup
Djelovanja:
= 1,35 - $ = 1,5

Parcijalni koeficijenti:

Proraunska vertikalna djelovanja:


Proraunsko optereenje (ukupno):

 = &

 =

i =

Proraunski uzgon (povoljno):


Proraunsko optereenje (efektivno):

+   % + V$ $ = 629,1

= 251,6 RgB


w

u, = 14,7RgB

,k_

` = q u = 236,9 RgB

Svojstva materijala:
Parcijalni faktori:

t4 = 1,4 , = 1,25

= 1,25

Za proraunski pristup 3, parcijalni faktori rezultiraju simultanom poveanju djelovanja, a smanjuju


vrstou tla. Stoga je pristup 3 puno konzervativniji od pristupa 1.
Proraunska nedrenirana vrstoa:
Proraunski kut unutarnjeg trenja:
Proraunska kohezija: 7` =

9`q

74 = q = 32,1 RgB

=>?@q %
%

G = tann( 

= 4 RgB

= 20,5

Drenirani koeficijenti nosivosti:


Za optereenje:
Za koheziju:
Za vlastitu teinu:

8: = + <=>?@ %% Ytan45

89 = 8: 1% cotG % = 15,3

@ D
[
D

= 6,7

8; = 2'8: 1) tanG % = 4,3


39

Faktori dubine i oblika:


Jednaki kao u Projektnom pristupu 1
Nedrenirana otpornost na nosivost:
Ukupno optereenje od tla u bazi temelja:
Parcijalni faktori:3:
Krajnja otpornost:

_ = 1,0

a, =  d = 31,5 RgB

456 = S + 2% c4 d9 s9 a, = 257,6 RgB

Proraunska otpornost:  =

:
r

= 257,6 RgB

Drenirana otpornost na nosivost:


Efektivno optereenje u bazi temelja:
Od optereenja:
Od kohezije:
Od vlastite teine:
Ukupna otpornost:

a`, = a, , = 16,8 RgB

`456( = 8
: a`, = 112,5 RgB

`456D = 8
9 7` = 61,1 RgB


`456 = 8  % D = 59,5 RgB

`456 = #( `456 # = 233 RgB

Proraunska otpornost: ` =

:`
r

= 233 RgB

Provjera nedrenirane otpornosti na nosivost:


Faktor iskoristivosti:

,

= : = 98%
r

(proraun ne zadovoljava za stupanj iskoristivosti vei od 100)


Provjera drenirane otpornosti na nosivost:
Faktor iskoristivosti:

,

= : = 102%
r

Za oba sluaja (nedrenirani i drenirani) proraunski pristup 3 govori da je temelj zadovoljavajui, ali
uz maksimalnu iskoristivost (iskoristivost cca 100%)

40

3.4

Slijeganje trakastog temelja

Ovaj primjer bavi se provjerom uporabljivosti trakastog temelja iz prethodnog primjera. Pretpostavlja
se da ispod postoji sloj krutog materijala koji ograniava slijeganje (do tog sloja).

Provjera uporabljivosti
Promatra se beskonano dug trakasti temelj iz prolog primjera. Ispod se nalazi sloj krutog materijala
na dubini od dR = 4.5 m. Youngov model za nedreniranu glinu je Euk = 600cuk = 27 mPa sa
karakteristinim koeficijentom stiljivosti mvk = 0.12 m2/MN

3.4.1

Provjera uporabljivosti bez prorauna slijeganja

Geometrijski parametri:

N,  N  1

Proraunska razina podzemne vode:

Za granino stanje uporabljivosti, proraunska dubina podzemne vode uzima se u najnepogodnijem


nivou koji se moe dogoditi u normalnim okolnostima. Stoga se voda u proraunu ne die do razine
tla. Ovo je manje konzervativan proraun nego kod krajnjih graninih stanja (prethodni primjer).
Djelovanja:
Iz prethodnog prorauna:
= 250

Stalno:

Uporabno:

$ = 110

Vlastita teina:

&


w


w

= 93,8


w

, = 'N N, ) = 4,9 RgB

Karakteristini porni tlak ispod baze temelja:

Porni tlak ispod baze temlja je nii u GSU u odnosu na GSN.


Parcijalni faktori za granino stanje uporabivosti: = 1,0 ,

,k_

= 1,0

$ = 1,0

Parcijalni faktori za stanje uporabljivosti su 1.0


Proraunska vertikalna djelovanja:
Proraunsko optereenje (ukupno):

 = &

 =

+   % $ V$ = 453,8

= 181,5 RgB


w

41

Proraunski uzgon (povoljno): i =

,k_

u, = 4,9 RgB

Pritisak vode (uzgon) koji djeluje ispod temelja se promatra kao povoljno djelovanje jer prua otpor
teini temelja.
Proraunsko optereenje (efektivno):` = q u = 176,6 RgB
Svojstva materijala:
Karakteristina svojstva materijala iz prethodnog prorauna:
Nedrenirana vrstoa: 74 = 45RgB

G = 25

Kut unutarnjeg trenja:

7` = 5 RgB

Proraunska kohezija:

t4 = 1 , @ = 1

Parcijalni faktori za granino stanje uporabivosti:

9 = 1

Parcijalni faktori za stanje uporabljivosti su 1.0


Proraunska nedrenirana vrstoa:
Proraunski kut unutarnjeg trenja:
7` =

Proraunska kohezija:

74 = q = 45 RgB

=>?@q %
%

G = tann( 

9`q

= 5 RgB

= 25

Drenirani koeficijenti nosivosti:


Za optereenje:
Za koheziju:
Za vlastitu teinu:

8: = + <=>?@ %% Ytan45

89 = 8: 1% cotG % = 20,7

@ D
[
D

= 10,7

8; = 28: 1% tanG % = 9

Faktori dubine i oblika:




Jednaki kao u prethodnom proraunu: N9 = 1 + 0,27 = 1,21

M9 = 1 + 0,17 = 1,13

Nedrenirana otpornost na nosivost


Ukupno optereenje od tla u bazi temelja:

a, =  d = 31,5 RgB

Parcijalni faktori za granino stanje uporabivosti:

_,y.y = 3,0

42

Za temelje na glini (osim mekoj glini), granina stanja uporabljivosti mogu biti dokazana bez izriitog
prorauna slijeganja. Pod pretpostavkom da je primijenjen minimalni faktor otpornosti 3,0.
Krajnja otpornost:

456 = S + 2% c4 d9 s9 a, = 348,1 RgB


 =

Proraunska otpornost:

:
r

= 116 RgB

Drenirana otpornost na nosivost


Efektivno optereenje od tla u bazi temelja:
Optereenja od tla:
Kohezija:
Vlastita teina:
Ukupna otpornost:

a`, = a, , = 26,6 RgB

`456( = 8
: a`, = 283,6 RgB

`456D = 8
9 7` = 103,6 RgB


`456 = 8  % D = 126,1 RgB
`456 = #( `456 # = 513,3 RgB

Proraunska otpornost: ` =

:`
r

= 171,1 RgB

Provjera nedrenirane otpornosti na nosivost


Stupanj iskoristivost:

= : = 156 %
r

Projekt ne zadovoljava ako je faktor iskoristivosti > 100%!


Provjera drenirane otpornosti na nosivost
Stupanj iskoristivost:

:`

= :` = 103 %
r

Projekt ne zadovoljava ako je faktor iskoristivosti > 100%!


Proraun temeljen na faktoru otpora 3,0 ne zadovoljava ni za drenirane ni nedrenirane situacije, stoga je
potreban proraun slijeganja.

43

3.4.2

Izravna provjera uporabivosti (proraun slijeganja)

Djelovanja:
Porast optereenja:

:   2 _,  150 RgB

Trenutno slijeganje (Christian i Carrier):


Faktor slijeganja za D/B:

Faktor slijeganja za H/B:

r n

Trenutno slijeganje:

M] =

= 0,6 , prema tome, iz tablice: ] = 0,93


= 1,2 , prema tome, iz tablice: ( = 0,4

:
q

= 5,2

Koriteni proraunski model je jedan od mnogih koji su dostupni i prate upute dane u dodatku F prema
EN 1997-1
Konsolidacijsko slijeganje:
Sloj gline se podjeli na N = 5 podslojeva debljine

t =

r n%

dubina ispod temelja u centru svakog sloja je dana # = t i%

= 0,6 za svaki sloj i = 0.N,

=
D

normalizirana polovica temelja

dana kao # = D . Faktor utjecaja moe se oitati iz Fadumovih dijagrama. Promjena vertikalnog

naprezanja je a# = 4:# a . Slijeganje svakog sloja rauna se prema 9# = _ a_# t

Izbrani proraunski model je najee koriteni u UK ali je samo dosljedan u modelu danom u aneksu
F kada je E=1/mv prema EN 1997-1
Uvrstimo li vrijednosti u izraze dobije se:
0,3
4,17
149,2
10,7
0,25
0,9
1,39
135,7
0,23


9,8
 = 1,5 ; = 0,83 ; : 0,19 ; a = 113,3 RgB ; 9 = 8,2
2,1
0,6
93,2
6,7
0,16
2,7
0,46
77,8
0,13
 

5,6

Ukupno konsolidacijsko slijeganje iznosi:

M( =
#( 9# = 41

Ukupno slijeganje:
Suma slijeganja:

s = M] + M( = 46 mm
44

Proraunski iznos slijeganja od djelovanja:

M = s = 46 mm

Uzeti su u obzir samo neposredno slijeganje i konsolidacijsko slijeganje. Komponenta puzanja je


razmatrana kao neznatna u ovom primjeru. U ovoj analizi se ne uzima u obzir bilo kakva korekcija koje
se koristi pri konsolidacijskom slijeganju kod jednodimenzionalnog analiziranja. Faktor korekcije
dubine nije koriten kod temelja konane duljine.

Provjera slijeganja:
Krajnja prihvatljiva vrijednost slijeganja za temelje samce iznosi:
Stupanj iskoristivost:

= = 92 %

Mt = 50 mm

Projekt ne zadovoljava ako je faktor iskoristivosti > 100%!


Granina vrijednost ovisi o specifinim strukturalnim zahtjevima. U ovom primjeru zahtjev
uporabljivosti je zadovoljen proraunom (iskoristivost 92%).

ZAKLJUAK

U seminarskom radu obradili smo temu dimenzioniranja temelja kojom smo obuhvatili proraune
temelja i provjere nosivosti. Time smo se pokuali to vie pribliiti problemu dimenzioniranja i odabiru
najprikladnijeg temelja kako bi osigurali sigurnost konstrukcije.
Proraunski modeli i prorauni potpune interakcije konstrukcije temelja i tla pri raznim sluajevima i
kombinacijama optereenja koja se javljaju tijekom gradnje i koja se mogu pojaviti za vrijeme koritenja
konstrukcije, kako za provjeru graninih stanja nosivosti tako i za provjeru graninih stanja uporabivosti,
oito je vrlo sloen, zahtjevan i obiman problem koji se u praksi vrlo rijetko provodi u svojoj potpunosti.
Vrlo su este razliita pojednostavljenja kako proraunskih modela tako i samih prorauna kako bi se
problem pojednostavio i uinio praktiki provedivim. Openito se preputa projektantu da se odlui na
izbor prihvatljivih pretpostavki pojednostavljenja koje vode k jednostavnijim proraunskim modelima i
jednostavnijim proraunima. Nemogue je openito klasificirati te pretpostavke niti je mogue dati
openite preporuke koje bi obuhvatile sve sluajeve u praksi. Zato smo se ovdje zadrali samo na nekim
tipinim primjerima.
Konstrukcija, temelj i tlo ine jedan jedinstveni sustav koji zahtijeva zajednike pomake, rotacije,
deformacije i kontaktna naprezanja na njihovim meusobnim sueljima. Pravila i smjernice upravljaju
nas na putu ka sigurnom projektiranju temelja koji je baza buduoj konstrukciji.
45

LITERATURA

1. Meyerhof, G. G. (1963) Some recent research on the bearing capacity of foundations, Can.
Geotech. J., 1(1), pp. 1626
2. Buisman, A. S. K. (1940) Grondmechanica, Delft, The Netherlands: Waltman; Terzaghi, K.
(1943) Theoretical soil mechanics, New York: Wiley Reissner, H. (1924) Zum
Erddruckproblem, 1st Int. Conf. on Applied Mechanics, Delft, pp. 295311.
3. Prandtl, L. (1921), Uber die Eindringungsfestigkeit plastischer Baustoffe und die Festigkeit
von Schneiden, Zeitsch. Angew. Mathematik und Mechanik, 1, 1520.
4. Sieffert, J. G., and Bay-gress, C. (2000) Comparison of European bearing capacity
calculation methods for shallow foundations, Geotechnical Engineering, 143, pp. 6575.
5. Brinch-Hansen, J. (1970) A revised and extended formula for bearing capacity, Danish
Geotechnical Institute, Bulletin No. 28, 6pp.
6. American Petroleum Institute (2000), Recommended practice for planning, designing and
constructing fixed offshore platforms Working Stress Design. 226pp.
7. Vesic, A. S. (1973) Analysis of ultimate loads of shallow foundations, J. Soil Mech. Found.
Div., Am. Soc. Civ. Engrs, 99(1), pp. 4573.
8. Ukritchon, B., Whittle, A., and Klangvijit, C. (2003) Calculations of bearing capacity factor
N using numerical limit analyses, Journal of Geotechnical and Geoenvironmental
Engineering, Am. Soc. Civ. Engrs.
9. Chen, W.F. (1975) Limit analysis and soil plasticity, Elsevier.
10. Salgado, R., Lyamin, A. V., Sloan, S. W., and Yu, H. S. (2004) Two- and three-dimensional
bearing capacity of foundations in clay, Gotechnique, 54, pp. 297306.
11. Bolton, M.D. (1986) The strength and dilatancy of sands, Gotechnique, 36(1), pp. 6578.
12. EN 1992, Eurocode 2 Design of concrete structures, European Committee for
Standardization, Brussels.
13. BS EN ISO 14688, Geotechnical investigation and testing Identification and classification
of soil, Part 2: Principles for a classification, British Standards Institution.
14. Christian, J.T., and W.D. Carrier (1978) Janbu, Bjerrum and Kjaernsli's chart reinterpreted,
Can. Geo. J., 15, p. 5.

46